Archive | KRONIKA – CHRONICLE RSS for this section

SVIJET u CASI – 09. 2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

.

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Večernji prizor s eno-gastro spektakla Bolgheri DiVino na prometnici – aleji čempresa Via Bolgheri koja, u dužini od gotovo pet kilometara, vodi u spomenuti živopisni toskanski grad. Oko kilometer aleje za to rujansko popodne i večer pretvoreno je u ekskluzivni lukzusni fine wine & dine restoran za oko 1000 uzvanika, s ciljem promidžbe lokalnog Bakhova nektara i čitavog teritorija toga dijela Toscane

____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Magična moć Bakhova nektara: ALEJA ČEMPRESA ŠTO VODI u BOLGHERI PRETVORENA u LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN ⦁ 7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021 ⦁ Vinski klub Zagreb: OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU ⦁ Imendani vinskih sorata: PLAVAC MALI DAY ⦁ Bregoviti hrvatski sjeverozapad, jematva 2021: START, i NEDOUMICE s PORTUGISCEM ⦁ Rujanski prizori: U VINOGRADU i PODRUMU 2021 ⦁ Pomalo, u pravcu zime: POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

VIJESTI/NEWS   – Restaurant Croatica: : 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 ⦁ Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj: NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI ⦁ Na kraju glavne turističke sezone: NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ! ⦁ Zelena zipka: ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2021 – BUYING GUIDE

_____________________________

Dosad još neviđemo u stvarnosti: Bolgheri Divino, ekskluzivni fine wine & dine restoran na asfaltu Viale Bolgheri – aleje čempresa: prizor za dana, kad se prostor uređivao za večernju priredbu

Magična moć Bakhova nektara

ALEJA ČEMPRESA BOLGHERI KAO PRIGODAN LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN

E pluribus unum, svi za jednoga i jedan za sve, udruženi smo jači…

A kad si poduzetan, uvjerljivo snažan, možeš i računati na pomoć, i u stanju si učiniti/ostvariti svašta, čuda! Čudesno je bilo nešto što se ovih rujanskih dana događalo na ulazu u toskanski grad Bolgheri, svjetski čuven po (crnome) vinu, netko bi s obzirom na tip kapljice što dolazi od tamo rekao da je to talijanski Bordeaux.

Dio kilometarskog stol ana asfaltu – cesti Aleje čempresa Bolgheri, snimka iz zraka

Gotovo pet kilometara dugačka Aleja čempresa, estetski upečatljiva prometnica koja vodi do grada dobrim je dijelom pretvorena u elitni restoranski prostor i poprište ekskluzivne večere/večeri sa u svijetu još neviđenim načinom slavljenja lokalno obilježenog Bahova nektara, zapravo – s domaćim eno-gastro bojama označenom turističkom ponudom cijelog tog teritorija.

Okupljanje prije večere, dakako uz stol s vrhunskim vinima Bolgheri doc, potom zauzimanje mjesta za dogačkim stolom

Spektakularni predvečerje, večer i večera na prometnici Aleja čempresa Viale di Bolgheri: dio gdje su postavljeni stolovi, prizori u predvečerje i u vrijeme večere, dolje: večernja snimka Aleje čempresa s visine

Moglo bi se primijetiti: kako takva promocija – sada, pred kraj ili na kraju turističke sezone?! No za oblast Bolgherija baš se i ne treba na klasičan način na koji smo mi ovdje naviknuli govoriti o turizmu. Tamo se naime, makar je lokacija u blizini mora,  došlo do toga da sezona traje praktički kroz cijelu godinu, zahvaljujući prvenstveno vinu kao adutu dijamantnog sjaja što su ga svojim radom u trsju i podrumu ali i svojom odličnom poslovnom samoorganiziranošću i disciplinom iznjedrili brojni lokalni proizvođači, okupljeni u udrugu u segmentu vina i prehrambenih proizvoda u Italiji znanu kao Consorzio di tutela… odnosno konzorcij za zaštitu jedinstvenih i za određeni kraj visoko tipičnih ostvarenja poglavito u segmentu plemenite kapljice, u ovome slučaju riječ je o Konzorciju za zaštitu marki vina Bolgheri rosso doc i Bolgheri superiore doc te Sassicaia doc.  Zadatak takvog konzorcija je ne samo da kvalitativno a i količinski konstantno unaprjeđuje i po svijetu promovira svoju robnu marku nego i to da od zloporaba štiti oznaku koju proizvod nosi a smisao koje je da proizvodu što je nosi stvara bolju poziciju na tržištu. Takvih organizacija zasad mi nažalost nemamo!

Domaćini: direktor Konzorcija Bolgheri Ricardo Binda uz predsjednicu Konzorcija Albieru Antinori (u sredini; Guado al Tasso) i dopredsjednice Cinziju Merli (Le Macchiole) i Priscillu Incisa della Rocchetta (Tenuta San Guido Sassicaia)

Predsjednik regije Toscana Giani Eugenio te markiz Piero Antinori i grof Gaddo, Gerardesca

Marchesi de’ Frescobaldi, te Stanislaus Turnauer, vlasnik posjeda Argentiera, sa suprugom, te Željko Suhadolnik sa Cinzijom Merli, Le Macchiole

Osnivači Konzorcija Bolgheri, legende talijanskoga vina markiz Incisa della Rocchetta Sassicaia, markizi braća Piero i Lodovico Antinori, pa Pier Mario Melletti Cavallari Grattamacco i Michele Satta

Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri rosso doc, Bolgheri superiore doc i Sassicaia doc redovito jednom godišnje, kad vino neke berbe po konzorcijskom pravilniku odradi svoj proizvodni ciklus temeljito i do kraja te stekne pravo izlaska na tržište (neka vina npr. predviđena su za kraće dozrijevanje i brži izlazak iz podruma a neka, dakako poslije u prodaji i skuplja, moraju po svom konzorcijskom protokolu duže dozrijevati u bačvi i potom i odležavati u butelji), na svojemu teritoriju organizira susrete svojih članova, kojih je sada 65, sa značajnijim vinskim trgovcima, sommelierima, vinskim novinarima i to ne samo onima iz Italije nego i onima iz raznih zemalja svijeta, pogotovu onih za koje se procijeni da su vrlo vrlo interesantna kao tržišta. Bolgheri je, za razliku od ostalih dijelova Toscane gdje je u carstvu crnog vina u glavnoj ulozi domaća sorta Sangiovese, odlučio biti u znaku bordoških kultivara Cabernet sauvignona i Merlota, za koje se uvidjelo da u tome vinogorju daju izvrstan rezultat. Nekad vina samo od tih francuskih sorata nisu smjela nositi znanu talijansku oznaku zaštite doc nego su morala biti označavana kao vino da tavola (stolno vino), ali njihovu izvanserijsku vrijednost na određeni način svijetu su otkrili su Amerikanci, koji su ih u svojim sredstvima javnog informiranja specijaliziranima za vino i gastronomiju počeli uzdizati maltene do nebesa, tako da su odgovarajuće ustanove talijanske države jednostavno morale reagirati i priznati Cabernet i Merlot kao za apelaciju Bolgheri doc prihvatljive i dignuti ih s razine stolnog vina na razinu doc.  Proizvođači crnjaka iz Bolgherija i od bordoških sorata uspjeli su se tržišno nametnuti na svjetskoj razini, te,štaviše, i postati ozbiljna konkurencija Bordožanima!

Toscana, i oblast Bolgheri

Ulaz u Bolgheri

S vinima Bolgherija i s načinom razmišljanja tamošnjih proizvođača-članova Konzorcija mogla se prije nekih šest godina izravno i detaljno upoznati oveća grupa vinara iz Slavonije i Erduta koje je revija Svijet u Čaši, nakon posjeta Bordeauxu, vodila u oblazak Toscane, uključujući upravo i područje Bolgherija. U Bolgheriju nas je, u elitnom restoranu glasovitog posjeda Tenuta San Guido Sassicaia, došao pozdraviti direktor Konzorcija Riccardo Binda! (suhiucasi)

S vremenom je, tako, nastao, zahvaljujući zgodnoj igri riječi, naziv Bolgheri DiVino, koji se može protumačiti u sva smisla – jedan je Bolgheri vina ili Bolgheri od vina, dakle kao predio vina, a drugi je smisao Božanski Bolgheri, naime talijanski izraz divino znači božanski. Prije dvije godine Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri doc je kao završetak spomenute detaljne prezentacije novih berbi vina za vinske trgovce, ugostitelje i novinare organizirao raskošnu svečanu večeru, da im se zahvali na odazivu, a ove godine večera je prerasla u spektakularno kasnopopodnevno-večernje eno-gastro događanje/druženje uz tanjur i čašicu duž priličnog dijela Aleje čempresa, konkretno u dužinskom rasponu od nešto više od jednog kilometra! Po riječima Riccarda Binde, direktora Konzorcija, u planu je da se takvi vanserijski elitni i ekskluzivni eno-gastro susreti u Aleji čempresa ubuduće održavaju redovito u određenim vremenskim razmacima, možda to čak bude i – svake druge godine! Događanje zasad nije bilo predviđeno i za širu publiku iz segmenta potrošača, dakako uz plaćanje ulaznice, no možda se to – razmišljanja oko toga postoje – uvede već sljedeći put.

Namjera je inače Konzorcija i napraviti mješavinu vina istog godišta berbe a od svih 65 proizvođača članova Konzorcija, i tu kreaciju napuniti u određeni broj boca veće zapremnine – magnume ili dvostruke magnume, koji bi se onda, dakako prikladno opremljeni i posebnom etiketom, poslije ponudili na aukcijama vina.

Palača Tenute San Guido Sassicaia

Evo brojaka vezanih uz večeru Bolgheri Divino u Aleji čempresa, te nekoliko upečatljivih fotografija:

Površina koju obuhvaća DOC: 1.350 ha; maksimalna visina vinograda: 350 metara nad morem; broj posjeda-članova Konzorcija:  65; ukupan broj butelja što ih proizvedu članovi Konzorcija: 6,5 milijuna (berba 2020); ukupna dužina aleje čempresa  Viale di Bolgheri: 4.962 metra, broj čempresa: 2.540; dužina aleje na kojoj su bili postavljeni, jedan do drugoga u nizu, stolovi za večeru: 1,1 km; broj uzvanika:  995; broj postavljenih čaša: 3500; za vrijeme večere za stolom za jelo servirano vina: 124; posebno je stojećki na nekoliko punktova degustirano vina: 159; predstavljeno en primeur (jer po konzorcijskom pravilniku ta vina imaju pravo na izlazak na tržište tek s Novom godinom 2022): 54 vina Bolgheri superiore doc; ukupno je otvoreno: 7500 butelja.

                Tehnička ekipa organizacije: ukupno gotovo 290 osoba; od toga sommeliera: 70; kuhara: 44; hostesa & konobara: 123; cvjećara i dekoratera: 15; svjetlosni efekti i ozvučenje: 10 osoba; osiguranje mira i reda te sanitarnog aspekta: 22 osobe; dežurni bolničari s autima hitne pomoći, te dežurni vatrogasci: 14 osoba; pomoć za parkiranje vozila gostiju: 6 osoba.

_________________________________

The magical power of Bacchus

THE 1,1 km OF THE NEARLY 5 km LONG CYPRESS ROAD LEADING TO THE TUSCAN TOWN OF BOLGHERI TRANSFORMED INTO A PROVVISORY  ELITE & EXCLUSIVE FINE WINE & DINE RESTAURANT! – In the frame of the Bolgheri DiVino 2021 event thought as the big annual business meeting of the local wine producers members of the Consorzio Tutela vini Bolgheri superiore doc and Bolgheri rosso doc with the Italian and foreign buyers, sommeliers, restaurateurs and wine journalists these September days the famous Cypress Alley (2540 plants along the both sides of the road), in total long nearly 5 km, turned into the 1,1 km long exclusive & elite fine wine&dine restaurant!  At the rich typical tuscan dinner based on the products born around Bolgheri, for the 995 invited guests wines of the 65 local wine producers, members of the Consorzio, have been served.

Legendarni Angelo Gaja iz Pijemonta je stigao u Bolgheri i osnovao posjed Ca’ Marcanda. Desno je Axel Heinz kao glavni enolog i direktor proizvodnje u glasovitoj Ornellaiji

Here above nice pictures of the atmosphere on the (cypress) road in that evening, then Albiera Antinori (doughter of Piero Antinori, Guado al Tasso podere) as the president of the Consorzio, in company of Cinzia Merli from the Le Macchiole Estate and Priscilla Incisa della Rocchetta of the Tenuta San Guido Sassicaia Estate, with them is Ricardo Binda as the director of the Consorzio. ◾⦁

____________________________________

Možemo li i mi u Hrvatskoj napokon ostvariti takvu razinu poslovnog zajednitšva, poslovne organiziranosti i poslovne  ozbiljnosti vezano uz  naša vina i vinogorja koja to po svojoj osebujnosti zaslužuju, i hoćemo li i mi kao turistička zemlja, površinom mala ali prirodno bogata biserima najvišeg karatnog sjaja koje kroz turističku ponudu ne valoriziramo kako bismo trebali i sukladno potencijalu – napokon priređivati ovakva elitna događanja?   ♣

7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani

 DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021

Nastavak na moj vrlo opsežan prilog o najvažnijim i najjačim međunarodnim ocjenjivanjima vina, objavljen u Kronici 08.2021 SVIJETA u ČAŠI  (www.suhiucasi.wordpress.com/SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2021): ono što ne radimo mi u Hrvatskoj, Slovenci rade već više godina, a riječ je npr. o održavanju Salona na Decanteru nagrađenih vina, do sada sedmoga u nizu.

Ambijent ovogodišnjeg dogadjanja – dvorište palače Fužine u Ljubljani

Robert Gorjak, na nekim slikama u društvu s Michelom Nassiz, predstavnicom Decantera, dijeli priznanja ovogodišnjim osvajačima odličja: posjedu Puklavec Family Wines za SJAJAN Šipon Seven Numbers 2015 (platina) i za IZVRSTAN White Cuvée 34 2018 (srebro, po mojemu zavrijedio je zlato!), diplome je preuzela Sonja Erčulj, direktorica marketinga kuće Puklavec, zatim tvrtki Radgonske gorice iz Gornje Radgone za Zlatu radgonsku peninu rosé suho extra dry 2017 (platinasta), diplomu je preuzela glavna enologinja Klavdija Topolovec Špur, potom za Cabernet franc selekcija 2019 (platina) Gašperu Čarmanu iz kuće eVino, kao i vinu MezzoForte 2017 refošk 60% cabernet sauvignon 30 i merlot 10 % (srebro, po meni zavrijedilo je zlato!), iz Bosne i Hercegovine na pozornicu se po priznanja popeo i Željko Jungić iz Čelinca, on je dobio zlato za Premium Cabernet sauvignon 2015 (odličan!) te srebro za izvrsnu Šiker riservu 2009 (cabernet sauvignon 65%, merlot 25% i frankovka 10%).

Gorjak je podijelio i diplome osobama koje su položilie ispite za WSET, do trećeg stupnja

U organizaciji manifestacije snažan je angažman vinskog stručnjaka i vinskog pisca, marketingaša i nositelja WSET-a Roberta Gorjaka i njegove već dugo postojeće škole vina Belvin u Ljubljani. Upravo prije nekoliko dana salon Decanterjevi nagrajenci 2021 održan je u palači Fužine u Ljubljani, priredba je bila otvorena ne samo za slovenske laureate nego i za dobitnike odličja iz drugih, susjednih zemalja. Nastupila je 31 vinska kuća s ukupno 84 uzorka vina, dva (samo!) stola zauzeli su Hrvati (Kozlović – doduše nije bio i osobno!, i Monte Rosso) a za dva stola vidjeli smo vinare iz Bosne i Hercegovine (Željko Jungić i Škegro).

Za male zalogaje angažirani su mesna industrija Kodila iz okolice Murske Sobote, te članovi znane udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (mladi ugostitelji Europe)

Iz Hrvatske su se s vinima (malvazijama) predstavili istarski podrumi Kozlović (srebro i bronca)…

…te Monte Rosso (srebro), koji je na kušanje ponudio i odlično maslinovo ulje

– S dobitkom snažno sjajeće medalje za vinski posjed stvar ne završava, kako možda misle neki vinari, impresionirani odličjima s ocjenjivanja Decanter World Wine Award i uvjereni da je dovoljno medalju donijeti doma. Istina je da medalja osvojena na ovako prestižnom svjetskom natjecanju kakvo je Decanter World Wide Award i te kako skreće pažnju svjetske javnosti na dobitnika i, što se kaže, povisuje mu rejting, poboljšava image, međutim nužno je odmah po osvajanju trofeja,  stoga što je vinara-sudionika i uzoraka vina na Decanteru svake godine ogroman broj, ovaj put, na 18. izdanju DWWA, bilo je rekordnih 18.094 uzoraka iz 56 država!, dodatno poraditi na osjetnom poboljšanju lokalne i globalne vidljivosti laureata. Mogućnosti je dosta, velika pomoć na svjetskoj razini je Internet, ali nužni su i nastupi dobitnika uživo, prezentacije nagrađenih vina da publika bude, tj. potencijalni kupci, posebice, za početak, oni najbliži izvoru ponude, budu u mogućnosti biti i izravno upoznati s medaljama ovjenčanim eno-uradcima. Namen dogodka je predstaviti domači in tuji javnosti, kakšnega okusa so vina ki imajo mednarodno potrjeno kakovost pridobljeno na najpomembnejšem svetovnem vinskem ocenjevanju in kdo so vinarji, ki so te pomembne nagrade osvojili – rekao je Robert Gorjak, učinilo mi se donekle začuđen,pa i razočaran, što ove godine na Decanterovim nagrajencima nije iz Hrvatske bilo i onih najviše rangiranih na ocjenjivanju, konkretno, iz Lijepe naše platinastih troje i osmero zlatnih..

Decanter World Wide Award 2021 – visokonagrađeni (platina i zlato) uzorci iz Hrvatske. Od hrvatskih dobitnika medalja najvišega sjaja u Ljubljani nije nastupio nitko!?

Uz vina jednog od najbolje ocijenjenih slovenskih sudionika na DWWA 2021: prof. Ivan Dropuljić, organizator festivala Zagreb Vino.com u hotelu Esplanade u Metropoli, te Domagoj Jakopović RibaFish, najpoznatiji izvansportski hrvatski plivač i ronilac, mazohistički privučen platinastim Cabernet francom selekcijom 2017 (97/100 bodova!) i drugim vinima Gašpera Čarmana s etiketama na kojima su naslikane ribe, a stvar je u tome što RibaFish, kako veli – NE voli ribe…U pozadini je Matjaž Lemut Tilija, veliki propagator crnog pinota, do nedavno, dok Feravino nije postalo Eno Sofija, glavni eno-konzultant u podrumu Ivana Ergovića u Feričancima… (dio fotografija: Peter Irman)

U publici, iz Lijepe naše: lijepe naše – Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Iva Novosel, Marija Vukelić (Zlatne riječi) i Vlasta Pirnat (WoW), uz domaću Tonju Blatnik, zaduženu za promidžbu priredbe

_______________________________

REZULTATI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA VINA NA MUNDUS VINI 2021 LJETNOM KUŠANJU

Zlatne medalje

GOLDBERG WHITE 2020 – Belje; MAXIMO ORO 2018 (Graševina & chardonnay) – Kutjevo d.d..; GRAŠEVINA 2020 vrhunsko – Kutjevo d.d.

Srebra

GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d; GRAŠEVINA GOLDBERG 2020 – Belje; FRANKOVKA 2019 – Belje; FRANKOVKA 2018 – PP Orahovica; FRANKOVKA 2017 – Martin Albus; PAGAN RISERVA 2017 – Prović

REZULTATI NAŠIH VINARA  NA OCJENJIVANJU CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  2021

Zlatne medalje

KABOLA DOLCE MUŠKAT MOMJANSKI 2012 – Kabola

Srebra

VRHUNSKA GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d.; ERDUTSKI CABERNET SAUVIGNON ROSÉ 2020 – Erdutski vinogradi; MERLOT FESTIGIA 2017, CASTELLO FESTIGIA 2017 – Vina Laguna; KORLAT SYRAH 2016, KORLAT MERLOT 2016, KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2016 – Badel 1862 ⦁

________________________________

Je li čudno pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu jednom u 12 mjeseci, npr. onda kad je tekuća godina pri kraju, mogli nastupiti promotivno na svoju vlastitu korist i istodobno i, što je bitno, na korist hrvatske plemenite kapljice općenito, na priredbi na kojoj bi se u širem smislu u javnosti i adekvatno istaknuli ti uspjesi?!

Salon Decanterjevi nagrajenci, gdje su se nazočni poklonili jednom od najznačajnijih suvremenih vinskih pisaca i kritičara a i organizatora vinskih događanja u svijetu Stevenu Spurrieru koji je inače više puta posjetio Sloveniju i koji je ove godine preminuo u 80. godini, bio je prilično dobra i nužna dodatna promidžba osvajačima medalja na DWWA 2021 naime u prisutnosti Decanterove izaslanice Michele Nassiz pred brojnom nazčnom, ne samo slovenskom publikom podijeljene su dobitnicima diplome. Inače, dio službenog programa manifestacije obuhvatio je i dodjelu diploma osobama koje su s uspjehom nedavno položile ispite za nekoliko rangova WSET-a. ♣

Vinski klub Zagreb – degustacija & vrednovanje

OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU

Vinski klub u Strojarskoj ulici novo je važno poprište vinskih događanja u Zagrebu. Upravo u danima pred kraj rujna u njemu je održana sjajna ocjenjivačka degustacija vina od sorte Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo, Zindandel, s tridesetak uzoraka iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije i SAD. Njome je okončan prvi ciklus kušanja-vrednovanja plemenite kapljice od vrlo vrijednih kultivara porijeklom iz bazena jugoistočne Europe, mnogih od njih prisutnih u svim gore navedenim zemljama a i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i nekih od njih koji su i rodbinski čak i dosta tijesno povezanti, konkretno riječ je o sortama Crljenak-Zinfandel, zatim Dobričić, Plavac mali, Vranac-Vranec, Trnjak. Uistinu sjajno iskustvo!

                Kod svih sorata, osim kod Dobričića gdje je bilo manje uzoraka, na kušanjima na kojima su u žiri okupljeni enolozi, sommelijeri, vinski trgovci i specijalizirani vinski novinari, našlo se po dvadesetak do oko 30 etiketa različitih proizvođača iz različitih vinogorja a i zemalja. Želja je bila dobiti lijep uvid u ponudu ali, još i više, objavom dojmova skrenuti pažnju ne samo domaće nego i međunarodne javnosti na vinske sorte visokog potencijala i dometa upravo iz ovoga dijela svijeta, tako da se potaknu i plasman vina od tih sorata ali možda i sadnja tih naših sorata i u nekim drugim, zapadnim zemljama, iz kojih su, svojedobno, k nama stigli i Chardonnay i Pinoti i Sauvignon bijeli i Rizling rajnski, Syrah…., sad je eto nekako red da uzvratimo. Nadam se da smo ovim degustacijama i objavama dojmova stavili bubu u uho  vinarima iz naših krajeva da se i sami jače potrude na prodoru prema van…

Na slikama: prizor s degustacije i, uz sve kušane uzorke, žiri – Miro Barec, suvlasnik Vinskog kluba, Ivan Dropuljić Zagreb Vino.com, Željko Suhadolnik Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi , Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, Slaven Jeličić, enolog, pa vinski novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin Bahov sin, te Siniša Medenica koji je dobavio nekoliko uzoraka

      Utisci s ove degustacije vrlo su dobri jer velik je dio vina bio jako dobre kakvoće. Od kušanih crljenaka, tribidraga, pribidraga, kratošije, primitiva, zinfandela najbolji dojam ostavili su ovi uzorci, ovdje SVRSTANI PO PORIJEKLU i sukladno tome korištenom nazivu sorte a NE PO NIJANSAMA u DOBIVENIM OCJENAMA:

Zinfandel 2015 Estate Grown 2015 Grgich Hills Estate SAD; Zlatan crljenak reserve 2012 i Zlatan crljenak 2015 Zlatan otok Plenković;  Crljenak Štafileo zinfandel 2016 Vuina; Kaštelanski crljenak 2017 Krolo; Castel Zinfandel 2018 – Bedalov; Crljenak kaštelanski Tradicija 2018 Matela; Kaštelanski crljenak zinfandel 2019 Putalj; Kaštel Siculi kaštelanski crljenak 2019 Ivica Kovačević, Pribidrag 2016 Kuća sritnog čovika Mimica; Tribidrag 2019 Rizman; Terragnolo primitivo di Salento 2017 Apollonio; 60 passi primitivo di Puglia 2019 biologico La Dogana; Kratošija reserve 2017 Chateau Kamnik; Arhontu kratošija-primitivo Montenegro 2017 Krgović.

Redosljed kušanh uzoraka po osvojenim bodovima – u rubrici Potrošački putokaz na kraju ove Kronike

______________________________________

ZINFANDEL u ZINFANDELU za ZINFANDEL – Među u uzgajivačima Crljenka odnosno Zinfandela u Hrvatskoj je i – Vlado Krauthaker iz Kutjeva. On ima poseban vinograd u kojemu njeguje pokusno i u manjoj količini niz – nekih dvadesetak različitih kutivara porijeklom iz raznih krajeva svijeta, među njima je i Crljenak, mediteranski kultivar za koji je htio vidjeti kako će se snaći i ponašati u slavonskome ambijentu, konkretno kod njega u Kujevu. S rodom iz berbe 2019. Vlado je bio posebno zadovoljan i proizveo je opulentni crnjak s kojim međutim još nije službeno i pod svojom etiketom izašao na tržište, procijenio je da mu još treba ostaviti nešto vremena u podrumu.

Unatrag nekoliko godina otkako je zagrebački hotel Esplanade, koji se diči svojim retoranom Zinfandel’s, odlučio na posebno uređenom dijelu svoje znane ljetne terase Oleander zasaditi Crljenak Vlado je preuzeo brigu o tu zasađenim trsovima Zinfandela i redovito u tijeku vegetativne sezone dođe u Zagreb obaviti nužne radove na dijelu Oleanderice, koji bi svakako trebao i službeno dobiti naziv po svjetski slavnome kultivaru. Vlado brine i o berbi i potom i o preradi ubranih grozdova, te potrebnoj njezi vina do punjenja u dakako prigodno posebno etiketiranu butelju. Naravno da tih butelja ima malo, ali one su ekskluzivan i vrlo traženi raritet restorana Zinfandel’s. I ove godine Krauthaker je, dakako, stigao u Zagreb na berbu Crljenka, po tradiciji u branje se uključio i direktor Esplanade Ivica Max Krizmanić.  Ekskluzivno grožđe za ekskluzivno vino bralo se, dakako, u ekskluzivne Esplanadine bijele prutene košarice… ◾

__________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Jubileji: DVA DESETLJEĆA CRLJENKA – U vinogradu Kaštelanca Ivice Radunića, u kojemu su znanstvenici izdvojili trsove Crljenka što su se na naučnim istraživanjima potvrdili kao Zinfandel, nedavno je proslavljeno 20 godina od otkrića da su kaštelanski Crljenak i Zinfandel, proslavljen preko uzgoja u Kaliforniji, te Primitivo, znan s juga Italije, ista sorta. Crljenak se u Hrvatskoj uzgaja diljem Dalmacije, no najviše vinara koji su mu se u interpretaciji kroz Bakhov nektar posvetili u punoj mjeri baš je iz Kaštela, kod Splita. U Kaštelima je 12 vinara posve okrenuto Crljenku, koji, inače u ostalim mjestima Dalmacije nosi naziv Tribidrag i Pribidrag, ista sorta u Crnoj Gori i Makedoniji znana je po nazivu Kratošija.  Evo što kaže Ivica Radunić:

Proizvođači kaštelanskog Crljenka okupljeni u svečarskoj atmosferi u vinogradu Ivice Radunića

– Među uzorcima uzetih prije dva desetljeća iz mojega vinograda za osam trsova utvrđeno je da su isto što i američki Zinfandel. Tu je počela priča. Odmah sam sljedeće godine osjetno povećao broj trsova Crljenka. Ja i moja obitelj, koju uz moju suprugu čine i dva naša sina, brinemo sada o oko 5000 loza – rekao je Radunić.

Na njegove riječi dovezao se zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja:

– Kaštelanski crljenak može postati veliki brend na razini Hrvatske. Svi proizvođači trude se dati svoj obol, a mi ćemo kao županija pomagati u svemu kroz potpore. Osnovat ćemo i savjet za eno-gastro turizam.

– Kaštela su dobila titulu domovine Zinfandela, tj. Kaštelanskog crljenka, i grupa od 12 entuzijasta u Kambelovcu je osnovala Udrugu ljubitelja i štovatelja vina kaštelanski crljenak. Kupljene su sadnice, oformljena je i škola za vinare koju je pohađalo 50 proizvođača. Nastojat ćemo ovu veliku priču razvijati i dalje – rekao je Srećko Radnić, pomoćnik ravnatelja Javne ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Uz 20-godišnji jubilej Kaštelani su – na Facebooku i pod nazivom Domovina Zinfandela – objavili mapu na kojoj je označeno svih 12 vinarija što proizvode kaštelanski crljenak. Na toj mapi zainteresirani mogu pronaći osnovne podatke o vinariji, poput adrese i brojeva telefona za kontakt. Vinarije su to Antona Kovača i Ivana Kovača Matele u Kaštel Sućurcu, Vlade Perišina i Jakova Bedalova u Kaštel Kambelovcu, Antona Kovačeva u Kaštel Lukšiću, Dražana Krole i Ivice Kovačevića u Kaštel Starom, Marina Milana, Ivice Radunića i Ante Kuzmanića u Kaštel Novom te Nevena Vuine i Karla Žanića u Kaštel Štafiliću.

                Dođi u Kaštela na kušanje vina od crljenka kaštelanskog. Dobrodošli u domovinu Zinfandela! – poručeno je na Facebook stranici Domovina Zinfandela. ♣

Imendani vinskih sorata

PRVI  INTERNATIONAL PLAVAC MALI  DAY : 20. RUJNA 2021!

Bogatom popisu imendana vinskih sorata i vina od ove godine pridružuje se International Plavac mali Day, i to upravo s datumom 20. rujna 2021.!

Inicijativa je stigla od udruge The Croatian Wine Alliance, grupe globalnih timova koji promiču hrvatska vina a predvođeni su dvojcem Aroma Wine Co., i Croatian Premium Wine Imports, Inc. iz SAD-a, u akciju su se, kako se čuje, uključile i platforma  Wines of Croatia i udruga Vina Dalmacije. Proslava, u ponedjeljak 20. rujna 2021., počela je u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, što je podne na Istočnoj obali SAD-a, odnosno devet ujutro na Zapadnoj obali.

Prvi  međunarodni Dan Plavca maloga obilježen je virtualnim putem, preko platforme Zoom, a da bi se dobila veza trebalo se registrirati na: http://eepurl.com/hGY1xf  Predviđeno je bilo da program kao uvod obuhvati priču o hrvatskim vinskim regijama, da slijedi poseban prilog o
Dalmaciji (područja, terroiri, sorte) i, kao glavno,  prezentacija svečara Plavca maloga (ključne specifičnosti sorte, uzgoja, prerade, dozrijevanja). Za kraj planiran je bio razgovor s vinarima.

Sorte Plavac mali crni i Vranac/Vranec

S jugoistoka Europe i s ovih naših prostora još je jedna sorta sa svojm međunarodnim imendanom, a to je Vranac, kako je se naziva u Hrvatskoj te Crnoj Gori odakle potječe, odnosno Vranec, kako mu tepaju u Makedoniji. International Vranac/Vranec Day je 5. listopada. Prvo slavlje Vrančeva međunarodnog  imendana održano je početkom listopada i s velikim finalom 5. listopada 2019. godine u Makedoniji, bila je to uistinu raskošna manifestacija sa obilascima najboljih tamošnjih vinogradarskih pozicija, s brojnim degustacijama vranca i, kao špicom, međunarodnim festivalom vranca (proizvođači osobno, te njihova kapljica) u elitnom u skopskom hotelu Hilton, nejasno je iz kojih razloga nazočni nisu bili – iako smo bili pozvani, to znam jer bio sam i osobno na slavlju u Makedoniji! – jedino hrvatski vranci, a treba reći da sjajno vino od te sorte u nas proizvodi npr. vinarija Grabovac. S obzirom na nazočnost u Skopju brojnih vinskih trgovaca i novinara ne samo iz regije nego i iz EU pokaz na tom festivalu mogao  je sudioniku mnogo značiti u poslovnom smislu.

Ove godine imendan Vranca slavi se s početkom od 30. rujna radionicama i posjetima vinarijama po Makedoniji, nastavlja se 2. listopada s jednakim programom na Kosovu, a finale je 3. 4. i 5. listopada u Crnoj Gori, nakon obilazaka vinograda i vinskih posjeda u toj zemlji glavna je završna svečanost  5. listopada s vinskim radionicama i degustacijama te s festivalom vranca na koji su pozvane da sudjeluju sve zemlje Balkana, valjda ćemo na takvom skupu ovaj put među izlagačima i mi iz Hrvatske imati svojega predstavnika .

Inače godišnji kalendar s bogatim popisom naziva vinskih sorata i vina koje imaju svoj imendan odnosno International Day objavljuje na svojim stranicama na internetu organizacija Wine & Spirits Educational Trust – svima nama dobro znana kraticom WSET, međutim na njihovoj bogatoj listi (još) nema ni Plavca maloga ni Vranca, a ZAŠTO je tome tako (kad se uzme u obzir značenje te ustanove na međunarodnom nivou!) – ne znam!…

____________________________________

U čast slavljeniku

Na slici snimljenoj u Vinskom klubu, na prezentaciji najnovijeg izdanja Vinum IN – Dijana Grgić, glavna urednica, te sommelijer i po novome i vinski pisac Tomo Jakopović, suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

KAKO SE VOLE VINUM IN i PLAVAC MALI… – Hoće pa neće, hoće, pa neće… HOĆE! Eto nam napokon novog izdanja vinskog časopisa VINUM IN, izgledom mi se čini do sada najraskošnijega, s doista mnogo priloga, ali to ne čudi: riječ je o dvobroju koji je, unatoč covidu i novom normalnome što je ipak daleko od starog normalnoga, ipak smogao snage da se isprsi, glavna urednica Dijana Carlito Grgić priznaje da se namučila dok je zatvorila financijsku konstrukciju, ali, eto, isplatilo se!… Do kraja godine Dijana obećava još jedan broj, a nada se da će u 2022. uspjeti  ući u stalni ritam sa po četiri izdana broja godišnje. Snaga raste kad pomislite da ne možete više, a ipak nastavite dalje…, veli Dijana Grgić.

Novi broj prikladno je, s ozirom na proglašenje, na međunarodnoj razini, imendana Plavca maloga 20. rujna, posvećen toj izvornoj dalmatinskoj vinskoj sorti i njenu vinu, dosad je njena najjača povezanost sa svijetom bila u tome što se smatralo da su joj roditelji Crljenak odnosno Zinfandel te šoltanski Dobričić, ali se pokazalo da u priči o nastanku treba računati na još jednu sortu koja bi bila mama, a oba kultivara u ovome slučaju mogu biti samo tateki, za Crljenak eto ima još nade… Najnoviji Vinum In kao knjiga na 130 stranica u boji i finom tisku donosi vrlo opsežan prilog o Plavcu malome – tema broja općenito o kultivaru, pa poglavlje 50 plavaca koje treba kušati, Plavac kao partner jelima. Kako je Plavac mali ostao bez majke i s dva moguća oca ali i postao najveći ljubavnik….  raspisali se o tome Bakhov sin Ivo Kozarčanin, zatim Tomo Jakopović, sommelier i u Zagrebu suvlasnik novog objekta za prezetnacije Bakhova nektara Vinski klub, te, sa stanovišta struke, dr. sc. Maja Žulj Mihaljević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta…⦁

___________________________________

Već sam prije nekog vremena u Svijetu u čaši objavio vijest kako su razne vinske sorte i razna svjetska vina dobila svoje imendane, popisane u kalendaru što ga je objelodanio WSET, a to je eto taj famozni britanski Wine & Spirits Education Trust, organizacija koja na globalnoj razini pruža edukaciju vezano uz vino i jaka pića. WSET je osnovan 1969, a glavno sjedište mu je u Londonu (web: www.wsetglobal.com), međutim ima svoje ambasade u raznim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Slovi kao najvažnija svjetska platforma za edukaciju oko vina; polaznici koji s uspjehom svladaju gradivo od WSET-a dobivaju diplome za više razina usvojenoga znanja, i te diplome im mogu biti jako dobra potpora u profesionalnoj karijeri. U 2016. WSET je, potaknut naglim porastom zanimanja za vino u golemoj Kini, u Hong-Kongu otvorio svoje međunarodno predstavnšitvo WSET Asia Pacific.

Evo tog famoznog kalendara WSET-a:

1 February – International Furmint Day – #FurmintDay

18 February – Global Drink Wine Day – #DrinkWineDay

3 March – International Mulled Wine Day – #MulledWineDay; #MulledWine

13 March – International Riesling Day – #RieslingBirthday; #RieslingDay

21 March – World Vermouth Day – #VermouthDay

17 April – World Malbec Day – #MalbecWorldDay; #WorldMalbecDay; #MalbecDay

30 April – International Viogner Day – #InternationalViognierDay

7 May – International Sauvignon Blanc Day – #SauvignonBlancDay; #SauvBlancDay

21May/27 May – International Chardonnay Day – #ChardonnayDay #InternationalChardonnayDay

18 June – Drink Chenin Blanc Day – #DrinkCheninBlancDay 

21 June – World Lambrusco Day – #WorldLambruscoDay #LambruscoDay

18 August – International Pinot Noir Day – #PinotNoirDay

1 September – International Cap Classique Day – #CapClassiqueDay

2 September – International Cabernet Sauvignon Day – #CabernetDay; #CabernetSauvignonDay

17 September – International Grenache Day – #GrenacheDay

______________________

NOVACI,  koji tek trebaju biti upisani u ovaj kalendar:

. 20September International Plavac mali Day; .5 October International Vranac/Vranec Day

__________________

.10 October – International Pinotage Day – #PinotageDay

23 October – World Champagne Day – #ChampagneDay; #WorldChampagneDay

.31October – International Carignan Day – #CarignanDay

.1November – International Xinomavro Day – #XinomavroDay; #InternationalXinomavroDay

.7November – International Merlot Day – #InternationalMerlotDay; #MerlotDay

12 November – International Tempranillo Day – #TempranilloDay; #InternationalTempranilloDay

18 November – Beaujolais Nouveau Day – #BeaujolaisNouveauDay

Beaujolais Nouveau Day changes each year, falling on the 3rd Thursday of November

24 November – International Carménère Day – #CarménèreDay

.4 December- International Cabernet Franc Day – #CabFrancDay; #CabFranc; #CabernetFrancDay; #CabernetFranc 

Vrijeme berbe 2021

START, i NEDOUMICE S PORTUGISCEM

Delikatna sredina rujna – berba grožđa počela… Konačan ishod uloženog truda pomiješanog s raznim rizicima sa strane koji su vrebali, pa, možda, neki, i ostvarili se, ovisi još o ovom posljednjem koraku u lancu – berbi i preradi grožđa.

Na poziv udruge Portugizac Plešivica, okupljanje je bilo u vinogradu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Mladine upravo u povodu obilježavanja početka berbe 2021 u plešivičkom i jaskanskom kraju. Tomo Haramija, predsjednik udruge, zatim čuvarice tradicije u narodnim nošnjama, pa Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Zdravko Režek iz gradskog Ureda za gospodarstvo, Gordana Matašin, voditeljica tima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, vinari, mediji te ostali gosti, simbolično su ubrali prve plodove portugisca u trsju domaćina.

– Iako je ovo bila jedna od težih vinogradarskih godina, zbog čega imamo manje prinose, ne sumnjamo u kvalitetu budućeg vina – goste je s optimizmom dočekao Tomo Haramija.

Doček uzvanika veselo i s pjesmom, na dvorištu obitelji Josipa Brajea u Lokošin Dolu – uz beračice i pjevačice u narodnoj nošnji u sredini su Iva Braje, svojedobvno Vinska kraljica Zagrebačke županije, te uz nju dva njena brata Josip i Ivan (Marko Čolić)

Kao neposredni uvod u berbu – u vinogradu Brajeovih, pozdravni govor gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije, Gordane Matašin ispred Zagrebake županije i Željka Gregorića, tajnika udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

Jesenske boje – berba Portugisca, domaćim beračicama društvo je pravio jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel

Portugizac kao novo mlado vino odavna je na neki način zaštitni znak Plešivice, a s vremenom je postao i zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije. Neki plešivički vinari s portugiscem izlaze pod svojima imenom i etiketom, a neki članovi udruge djelomice izlaze samostalno, dakle s vlastitom etiketom, a djelomice na način da dio svojega grožđa odvoje i usmjere prema podrumu PZ Plešivica, koji od skupljene sirovine proizvede jednu, zajedničku kapljicu što se na tržište plasira kao robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica Selection.

– Vino je prošle godine bilo dobro prihvaćeno te vjerujemo da će tako biti i ove godine. Novo mlado vino na tržištu očekujemo sredinom listopada, prve butelje službeno bi se trebale otvoriti na Festivalu portugisca u Metropoli, a potom će se vino točiti i u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda – kaže Željko Gregorić, vinogradar/vinar i tajnik udruge Portugizac Plešivica.

Ivan, Iva i Josip Braje u obiteljskom podrumu. Brajeovi uzgajaju i Veltlinac zeleni i Chardonnay i Rizling rajnski… (suhiucasi)

Na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Jastrebarskog čelnici udruge Portugizac Plešivica na svečanosti otvorenja ovogodišnje berbe upitani su kakva je točno situacija vezano uz sortu Portugizac u vinogradima na Plešivici, naime u posljednje vrijeme s više strana čulo se kako lokalni vinogradari/vinari pomalo napuštaju taj kultivar, makar je na njemu stvorena marka vina Zagrebačke županije, a upravo taj status županijske robne marke trebao im je pružiti bolju poziciju na tržištu i jamčiti bolji plasman vina.

–  U postupku službene revitalizacije sorte grožđa Portugizac na Plešivici krajem devedesetih te, potom, u narednih pet do osam godina, s Portugiscem je obnovljeno oko 40 do 50 hektara plešivičkog vinogradskog terena. U onom razdoblju Udruga je okupljala oko 35 individualnih proizvođača sa oko 30 ha Portugisca i tvrtku Mladina koja je imala nekih 10 do 15 ha zasađenih tim kultivarom. Danas je u udrugu Portugizac Plešivica uključeno 17 proizvođača, koji uzgajaju Portugizac na ukupno oko 20 ha, te proizvode vino Portugizac Plešivica pod vlastitom etiketom, ali od kojih neki sudjeluju i u zajedničkom vinu što izlazi iz podruma PZ Plešivica. Od prije koju godinu desetak proizvođača članova izdvaja, po dogovoru, dio najboljeg grožđa Portugisca iz svojih vinograda te ga predaje u zadrugu gdje se od tako skupljenih i spojenih količina grožđa proizvede oko 1500 do 2000 butelja vina županijske marke Portugizac Plešivica Selection.

– Smisao projekta Portugizac Plešivica Selection je podržati udruživanje kako bi se dobila veća, tržišno relevantna količina vina prepoznatljive i ujednačene više kvalitete te kako bi se lakše nastupilo na tržištu i postiglo bolju cijenu – veli Tomo Haramija.

Čelnici udruge Portugizac Plešivica međutim novinarima na ovome susretu kod Brajeovih nisu rekli ništa o tome tko i na koji način kontrolira, kako se to, inače, svuda vani radi vezano uz zaštićene robne marke, način ponašanja članova udruge – bez obzira plasirali oni portugizac pod svojim imenom ili kroz zajednički proizvod dobiven u vinariji PZ Plešivica – u vinogradu, dakle glede obrade trsja, visine prinosa, najranijih mogućih termina početkaa berbe, pa glede rada u podrumu  pojedinaca ali i zadruge, npr. glede sirovine isporučene zadruzi pa onda glede najranijeg mogućeg izlaska svih uključenih u igru s novim mladim vinom  županijske robne marke na tržište, a i glede kakvoće gotovih proizvoda na izlasku iz podruma na tržište i potom i na tržištu, tako da potrošač kroz tu županijsku zaštićenu oznaku zapravo, ispada tome tako, i nema nekog konkretnog jamstva vezano uz kakvoću, pa se možda iz tog razloga Portugizac Plešivica počeo susretati na tržištu s određenim problemima u plasmanu do mjere da to navodi neke vinogradare i vinare da mu okrenu leđa…

A u principu portugizac kao sortno i pogotovu kao mlado novo vino ne bi trebao imati problema na tržištu, jer uz prikladan pristup u vinogradu i podrumu sorta može dati vrlo lijepo, ukusno i puno vino, k tome bogato polifenolima koji su, kako su pokazala znanstvena istraživanja, kao antioksidanti i te kako korisni za zdravlje, a najjače djelovanje bilježi im se kad dolaze upravo iz mladog vina! Detalje o tome zna ekspertica Ivana Alpeza, sada uposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) a koja je glede toga ukazivala na rezultate nekih znanstvenih istraživanja u inozemstvu na tu temu i koja je svojedobno s kolegama na fakultetu i sama provela neka istraživanja o tome. Namjera Svijeta u Čaši bila je sada i iznijeti relevantne podatke o rezultatima tih znanstvenih istraživanja a koje bi proizvođači portugisca, posebice oni unutar zaštićene županijske robne marke Portugizac Plešivica (Selection) mogli kao efikasan promidžbeni alat  iskoristiti za bolji plasman vina, međutim zasad, iako sam ga, radi obave ovdje, tražio, nisam dobio nikakav materijal a rezultatima spomenutog istraživanja, koliko čujem od autorice čeka(lo) se službeno odobrenje za objavu od strane HAPIH-a – kao da je riječ o nekoj tko zna kakvoj teškoj državnoj tajni što ne smije tek tako u javnost… I to je Hrvatska…

Uz iskaz uvažavanja onih koji jesu i dalje članovi udruge rekao bih da je velika šteta što među prisutnima na ovom otvorenju berbe trganjem sorte Portugizac u vinogradu obitelji Josipa Brajea nismo vidjeli i više proizvođača s Plešivice i to onih koji su, otkako pamtim, znani maltene i kao sinonimi baš i za plešivički portugizac te nazočnost kojih bi zasigurno dosta značila i vinu Portugizac Plešivica i udruzi u promidžbenom smislu, primjerice to su svakako Drago & Dragica Režek, gospodarstvo Šember, a i kuća Krešo Režek, pa obitelji Jagunić, Kurtalj… treba ovdje spomenuti i prvog susjeda ali i prvog rođaka domaćina Brajea Roberta Brajea, koji se pojavio na početku ali se začas izgubio sa skupa, poslije sam od njega saznao da ni on nije baš na istoj valnoj dužini s projektom Portugizac Plešivica kakav je on sada…

Damir Režek

REŽEKI SU JOŠ ČEKALI… – S obzirom da dugo pratim vinsku scenu znam da su Dragecovi Režeki  redovito svake godine s novim mladim portugiscem među najboljima, eto dolazak u Lokošin Dol na ceremonijalno otvorenje ovogodišnje berbe grožđa na Plešivici – (nekad prije ceremonijali te vrste odvijali su se u Mladini koja je tada slovila kao jedno od sjajnih izletišta i za pola sata vožnje autom udaljene Zagrepčane a sad, unatoč tome što je okružuju krasni vinogradi, što je tamo i povijesni vinski podrum grofa Erdödyja, istina sada napušten, te što je tamo i znana staza za moto cross, djeljue zapušteno) – bio je lijepa prigoda da se nakon isteka službenog dijela županijske priredbe skokne u brdo do posjeda Agro Drago Režek obitelji Damira Režeka, sina od prerano otišlog Drageca,te Dragice Režek, Damirove mame, supruge pokojnog legendarnog plešivičkog enologa Drage Režeka, htio sam iz prve ruke dobiti informaciju zašto npr. ti Režeki više nisu u udruzi, to više što je Damir Režek do pred neko vrijeme određeno razdoblje bio predsjednik udruge Portugizac Plešivica.

Damir Režek i mama Dragica (Marko Čolić)

– Udrugu sam napustio zbog nesuglasica s većinom ostalih članova a oko rada u vinogradu, termina berbe, rada u podrumu pa i najranijeg mogućeg termina puštanja pojedinih uzoraka na tržište. Mi Režeki još čekamo s berbom. Od tate i od mame imao sam prilike mnogo toga naučiti vezano uz vino, i radije sam se odvojio. Primijetio sam da je nekim vinarima najpreče što prije prodati grožđe i vino, kod nas na posjedu tome nije tako, jako pazimo na to da vinova loza u potpunosti odradi svoj dio u vinogradu a potom i da vino odradi svoj dio u podrumu – kazao je Damir Režek, koji je kormilo vinskog posjeda počeo, uz dakako podršku mame Dragice, preuzimati odmah kako je ostao bez oca.

Kakvoća vina Režekovih, koji trsje imaju na strmini Veselnice gdje je tlo ilovasto-vapnenasto te u Desincu gdje je tlo loess s dosta kamena, zorno potvrđuje Damirove riječi da treba biti pedantan i strpljiv, posebno pažljiv i oko loze i oko vina. Kod Režekovih smo nas nekolicina imali prilike kušati vrlo elegantan i sortno tipičan zeleni silvanc iz 2017 (pred Novu godinu izlazi berba 2020), zatim moćni odležani chardonnay iz berbe 2012. (sedam mjeseci dozrijevanja na finom talogu u bačvi, 13,5 vol %), pa sauvignon, te crni pinot, sad je na tržištu jako dobar onaj iz berbe 2017, pred Novu godinu izaći će berba 2019… Zasad Režekovi imaju za svoja jako dobra vina i vrlo povoljne cijene! Dobro je požuriti k njima, prije nego što – dođe do skoka… ♣

Rujanski prizori

U VINOGRADU, TE UZ VINSKI PODRUM i u PODRUMU 2021

Požega – Ivana Rendulić iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, inače udana za Požežanina Tina Jelušića, na berbi u obiteljskom vinogradu u Požeškom vinogorju. Desno je prizor iz Erduta, a posjeda Mladena Sibera. I Jelušići I Siber vrlo su zadovoljni kakvoćom, roda ali manje količinom

Ivan Marinčić, direktor tvrtke Osilovac u koju spada feričanačko Feravino, sa svojim najbližim suradnicima nazdravlja berbi 2021; desno su berači Feravina, po najnovijemu Oenosophije, u trenutku trganja Graševine, uz Frankovku najraširenije sorte u vinogradu. Očekuje se berba od 1100 tona grožđa!

Kod susjeda na Bizeljskom: povratak veselih iskusnih beračica obitelji Pinterič iz trsja do podruma na večeru, te Simon Pinterič I njegov sin Žiga na preuzimanju grožđa pored podrumskih vrata. Kakvoćom ubranog grožđa Pinteriči su zadovoljni

Za pjenušce se bere nešto ranije nego za mirno vino, majstor perlica Janez Istenič iz Bizeljskoga završio je berbu, ne osobito zadovoljan količinom ali ushićen kakvoćom roda, pa eto u svome domu za stolom mirno uživa u ranojesenskim još sunčanim danima, uz krepki domaći bizeljski doručak. Desno: berba Frankovke na posebnoj parceli s trsjem starim 40 godinaa kod Lojzeta Kerina na brdu u Straži ponad Krškoga, u Dolenjskoj. Lojzetova Hiža modre frankinje specjalizirala se za tu sortu, i na ocjenjivanjima vina redovito dobiva za nju medalje visokoga sjaja. Lojze Kerin, na slici s Vinskom kraljicom Slovenije Anom Pavlin kao počasnom gošćom, u podnevnom predahu od trgatve uz malicu od domačih dobrot beračima i uzvanicima je na kušanje ponudio i ružičasti pjenušac od frankovke i svoj crnjak Modra Frankinja 2011, šampion jednog od ocjenjivanja frankovki na međunarodnom festivalu te sorte u Sevnici. Ova sada ubrana frankovka nakon fermentacije u ioksu ide na dvije godine na dozrijevanje u hrastove bačvice i potom na još neko vrijeme odležavanja u butelji, prva boca na izlasku na tržište otvorit će se na svečanosti u 2005.! (Marko Čolić)

U berbi više od stola za jelo do izražaja dolazi druga vrsta stola – onoga za selekciju grožđa prije nego što ono uđe u prešu i ostavi se, za rasni crnjak, na dužoj maceraciji… Desno: Leo Gracin u carstvu Babića u Primoštenu. S berbom 2021 je zadovoljan kakvoćom, ali ne baš i količinom. Kao predsjednik udruge Vino Dalmacije radosno za 22. i 23. listopada najavljuje Festival vina Dalmacije u Splitu, zamišljen tako da bi prvog dana na kušanju bile, kako mi je rekao, dalmatinske vinske ikone!

Eto nas i na dubokom jugu Dalmacije, vidimo Pelješanina Antu Mrgudića uz njegov kamionet u kojemu prevozi berbu, u ovome slučaju, Crljenka ili Zinfandela. Desno: Prizori iz podruma Nikše Mimice iz Omiša (Pribidrag/Zinfandel) i Vedrana Kiridžije (Plavac mali, Dingač) iz Potomja, refraktometar uronjen u mošt objašnjava njihove oduševljene uskile: Još jedna sjajna berba!

I dalje jug Dalmacije: prostirke s grožđem na prosušivanju, za slatko desertno vino prošek ♣

Pomalo, u pravcu zime

POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

Doručak u vinogradu – pauza do proljeća!  Upravo smo zakoračili u listopad, još malo i berbe grožđa će, osim za neka specijalna vina, biti gotove, danja je svjetlost osjetno kraća – primjerice prvog dana listopada bila je oko 2,5 sata kraća nego krajem kolovoza!, temperatura zraka snizuje se, i trenutaka pogodnih za istinsko uživanje na otvorenome u prirodi bit će u narednom nekolikomjesečnom razdoblju vrlo rijetko. Eno-gastro ali i druge manifestacije u kojima se nakon tmurnog perioda lock downa i te kako uživalo vani vraćaju se u zatvorene prostore, dakako uz obvezu posjedovanja zaštitne maskice i tzv. covid putovnice, ali – bolje i tako nego nikako, kako je bilo do prije nešto manje od godine dana.

Pjenušavi doručak kod Mladena i Dušice Siber u njihovu vinogradu u Erdutu (Julio Frangen)

Među jednima od posljednjih manifestacija na otvorenome pamtit ćemo svakako nedavni Pjenušavi doručak u vinogradu Mladena Sibera u Erdutu, veselica uz mjehuriće bila je u režiji prof. Marije Vukelić koja je sa svojom ekipom Zlatne riječi takvih atraktivnih susreta ljubitelja perlica s proizvođačima pjenušaca i to u njihovim vinogradima ove proljetno-ljetne rano-jesenske sezone vrlo uspješno organizirala u nekoliko navrata i u različitim vinogorjima Hrvatske, od sjeverozapada do istoka kontinentalne Lijepe naše. Doručak kod Siberovih, kojemu je potporu dala TZ Osječko-baranske županije, zamišljen je bio kao pravi slavonski – hedonistički, s domaćim specijalitetima, pripremili su ga učenici i profesori Regionalnog centra kompetentnosti i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Za taženje žeđi su se dakako brinuli domaćini Mladen Siber i njegova supruga Dušica. U okviru programa, kao finale, bila je pretpremijera (en primeur) vrhunskih erdutskih mirnih vina a kušati su se mogli eno-uradci proizvođača iz Erduta Sibera, Brzice, Jasne Antunović, Erdutskih vinograda, Royal Hillsa – svaki je vinar za degustaciju donio jedno svoje novo vino ili neko po njemu veliko vino po vlastitom izboru.

Radionica o hvarskim vinima i prezentacija najbolje ocijenjenih uzoraka u restoranu Trilogija Fino & Vino u Zagrebu. Uzvanicima se pridružio i pjesnik Enes Kišević… (Julio Frangen)

Posjetitelje je ugodno iznenadio Hvaranin Toni Bratanić iz Vrbanja, on je prezentirao svoju knjigu Priče iz konobe za starije, za koju veli kako je htio ponuditi svoju malu analizu konobe i istaknuti njeno višestruko značenje u životu u Dalmaciji

Već sredinom rujna krenulo se jače ponovno u zatvorene prostore. U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino održana je radionica na kojoj su ljubiteljima (mnogo je bilo ljubiteljICA!) u Zagrebu a na temu hvarskih vina Marija Vukelić, nakon što je ovoga ljeta u suradnji s Udrugom hvarskih vinara i lokalnim Turističkim uredom, na Hvarskim danima u Jelsi organzirala strukovnu degustaciju hvarskih bijelih vina i hvarskih crnjaka, u glavni grad donijela po tri u Jelsi najbolje ocijenjena vina od sorte Bogdanuša, od drugih bijelih sorata što se uzgajaju na Hvaru te vina od Plavca maloga. Šampioni po kategorijama bili su Bogdanuša 2020 od  Ivice Carića (88/100 bodova), Pošip 2020 od Andra Tomića (90,4/100) i Plavac mali Pharos Maximus 2013  podruma Hvar Hills (90,5/100). Drugo- i treće-plasirani: Bogdanuša 2020 – Hvar Hills (87,8) te Bgdanuša 2020 – Pavičić, zatim Pošip 2019 – Hvar Hills (90,3/100) te Levant cuvee bijeli 2020 – Ventus vina (90), a kod plavaca  Veli Visko 2018  – Vina Caric Ivica (89), i Plavac mali 2019 –Vino Leše (87/100)

A baš prije koji dan bila je, opet u Marijinoj režiji i u objektu Trilogija Fino & Vino, radionica – dakako uz prezentaciju sorte i kušanje vina od nje ali iz različitih vinogorja – o sorti Frankovka, naše kontinentalne uzdanice u domeni crne kapljice, ponuđena na degustaciju bile su etikete iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske.

S prezentacije Frankovke/frankovke, Modre frankinje, Lembergera, Blaufränkischa, Kek frankosa. Finale je bilo u znaku cuvéea Ermitage 2011 Jozsefa Bocka iz Villanyja (Julio Frangen)

Valja istaknuti kako su ta ali i druga događanja u organizaciji Zlatnih riječi  kojima sam nazočio bila ne samo s promocijskom notom povoljnom za samog domaćina i njegov kraj, nego, taman s mjerom dozirano  s obzirom na tip eventa, i s edukativnom (pružanje relevantnih informacija o kraju, proizvođaču, o nastanku proizvoda), pedagoškom (umjerenost u konzumaciji!) i kulturalnom (skretanje pažnje gostima na spomenike kulure i detalje vezane uz umjetnost te uz sakralne objekte teritorija)  notom… Budući da se u nas mnogi vinari – a velika je šteta kad je riječ o onima jače usmjerenima prema kakvoći – baš i ne snalaze u marketingu, možda bi im usluga koju na tom polju pruža ured Zlatne riječi mogla biti od koristi…    ♣

_____________________________

VIJESTI / NEWS

Restaurant Croatica

100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 – Gastronautica Karin Mimica ne posustaje: pobrinula se da sa svojom ekipom iz opatijske tvrtke Abisal pripremi novi vodič ponajboljim našim ugostiteljskim objektima, pod nazivom 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2020/2021. Riječ je o 26. izdanju Knjižnice Gastronaut, predviđenome da se službeno promovira na brodu Marina u luci u Rijeci 7. listopada 2021. Ugostiteljima uvrštenima u vodič javno se podijele, po običaju, priznanja za uspješan rad, slijede dakako domijenak i druženje i s ugostiteljima i s istaknutim hrvatskim proizvođačima vina koji prate ovu svečanost.

Karin Mimica i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma i turistički novinar Hrvatskog radija Tomislav Radić sa zahvalnicom Gastronauta za podršku i vjernost u praćenju akcije (Marko Čolić)

– Restorani su u knjizi prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se kao eno-gastronomski aduti mogu naći na stolu pojedinog odredišta. Među receptima restorana, u novom izdanju knjige našle su se i punjene suhe šljive u špeku; njoki s dimljenom skutom; terina od guščje jetre sa želeom od borovnica; pržene ljetne štrudlice; janjeći carpaccio; carpaccio i tartar od tune; trganci s vrhnjem i zapečenim špekom; quiche s kozjim sirom i sušenim rajčicama; pšenica s dimljenim plodovima mora; filet brancina u škartocu; šufigane lignje; janjeće tripice; brački vitalac; juneći obrazi u portu; janjeći kotleti u krustu; odrezak jelena u umaku od vina; salenjaci; čokoladna torta iod svježih smokava… – naglašava Karin Mimica.

Vodič 100 najboljih hrvatskih restorana postoji na hrvatskom i engleskom jeziku te u tiskanom i digitalnom izdanju, tiskano se može kupiti u knjižarama Hoću knjiguŠkolska knjiga i  Menart, a može ga se i naručiti direktno kod izdavača preko linka. Restorani predstavljeni u knjizi su i nositelji titule Restaurant Croatica 2020, a uz plakete koje im se dodjeljuju 07. listopada 2021. dobivaju i naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. ♣

Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj

NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI – Hrvatska je bogatija za tri restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom. Restoranima Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) dodijeljena je nedavno po jedna Michelinova zvjezdica. Restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula), zadržali su svoje zvjezdice.

Boutique hotel Alhambra u Malom Lošinju, s jednom Michelinovom zvjezdicom nagrađenim restoranom Alfred Keller

Peter Schoch, glavni direktor lošinjskog Jadranka turizma, kamo spada i boutique hotel Alhambra, te chef nagrađenog restorana Alfred Keller Christian Kuchler i chef Michael Gallenz

Za cjelokupnu hrvatsku gastronomsku scenu dodjela prestižnih MICHELINOVIH oznaka u okolnostima globalne pandemije korona virusa predstavlja izniman uspjeh. Značajno je za hrvatski turizam to što naša zemlja sada ima ukupno 10 restorana s Michelinovom zvjezdicom, a ukupno imamo 79 restorana s nekom od oznaka ovog prestižnog gastronomskog vodiča. Potvrda je to kvalitete hrvatske gastronomije, koji predstavlja jedan od glavnih motiva dolazaka za brojne ljubitelje putovanja diljem svijeta. Prisutnost naše zemlje u Michelinovim vodičima za nas je bitna za dodatnu promociju i vidljivost, ali i za motivaciju u nastojanjima da Hrvatska bude istaknuta i međunarodno prepoznatljiva eno-gastronomska destinacija, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nakon što je uputio iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Restoran Boškinac u sklopu hotela Boškinac na Pagu ponovio je svoj po Michelinu zvjezdani status. Na zdravici u čast Michelinove zvjezdice i za 2021 uz domaćina-vlasnika Borisa Šuljića, sasvim desno na slici, sasvim lijevo na slici je Igor Zlatkov, lošinjski majstor u izradi drvenih pladnjeva za posluživanje jela i pića za potrebe ekskluzivnih ugostiteljskih objekata

Hrvatska je posebno zanimljivo odredište koja putnicima i gurmanima omogućuje uživanje u autentičnim i raznolikim gastronomskim doživljajima. Zemlja lokalnim chefovima nudi domaće proizvode iznimne kvalitete, što ih tjera da iz dana u dan nadmašuju sami sebe, kazao je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča Michelin. Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je teško za vašu zemlju, ne samo zbog zdravstvene krize, već i zbog potresa. Unatoč svim izazovima, hrvatska kulinarska scena raste, osobito na obali i u glavnom gradu. Naši su inspektori uspjeli otkriti profesionalce koji su strastveni i vrlo predani.

Uz navedeno, na listu Bib Gourmand uvršteno je još sedam restorana, odnosno restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon). Tako se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 13 restorana s ovom Michelinovom oznakom koja se dodjeljuje restoranima što nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Uživanje za stolom jedan je od najvažnijih dijelova turističkog iskustva, a Hrvatska kao zemlja raznolike gastronomije mora u budućnosti sustavno ulagati u njenu promociju i razvoj. Brojna priznanja svjetski poznatih vodiča poput Michelina veliko su priznanje za sve koji kontinuirano rade na unaprjeđenju kvalitete pripreme i stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. U godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe kroz sustav poduzetničkog i poticajnog upravljanja lokalnim proizvodima, koji odražavaju autentičnost regionalnih gastronomskih identiteta i namirnica  kao i kroz interpretaciju tradicije kroz inovativan i održiv pristup. Ministarstvo turizma i sporta obradit će ovu važnu temu i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Chefica Ana Grgić, iz restorana Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade, okićenoga novom i posebnom zvjezdanom Michelinovom oznakom Green Star. Kao što i priliči ekskluzivnom ugostiteljskom objektu – da ima nešto svoje što drugi nemaju, chefica Ana je s raritetnom buteljom vina Zinfandel ruci, vino je nastalo od grožđa sorte Zinfandel (Crljenak) iz malog vinograda na dijelu znane Esplanadine prostrane ljetne terase Oleander uz spomenuti restoran Zinfandel, malu pomoć u grožđu pružio je Vlado Krathaker. Na slici pored Ane Grgić su, na Oleanderici, aktualna ministrica turizma Hrvatske Nikolina Brnjac i, lijevo na slici, Veljko Ostojić, istaknuti istarski turistički radnik, svojedobno ministar turizma RH, a sada direktor Hrvatske udruge turizma (suhiucasi)

Izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku za 2021. godinu uključuje novu oznaku – Michelin Green Star, koja je dodijeljena restoranu Zinfandel’s (Zagreb). Riječ je o oznaci predviđenoj za restorane posebno posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.♣

Na kraju glavne turističke sezone

NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ!  – S ljetom je za ovu godinu gotovo, a uglavnom i s kupanjem u moru i sunčanjem na plaži. Na kraju (glavne) turističke sezone rade se bilance, razni portali specijalizirani za preporuke vezano uz putovanja izlaze, kao s pokazateljima što mogu sugerirati odluku o izboru turističke destinacije sljedeće sezone, s brojkama – ocjenama npr. smještaja, eno-gastro ponude, kulturno-umjetničkih, sportskih sadržaja u pojedinim turističkim centrima u raznim zemljama svijeta. Portal My datingadviser  (https://mydatingadviser.com/best-nude-beaches-in-the-world/ ) usredotočio se na – nudističke plaže. Motto je: Razodjenuti se posve, i skočiti u more!

Mi u Hrvatskoj imamo razlog za veselje: na popisu posebno preporučenih 100 nudističkih plaža na svijetu među Top 16 najboljih nudističkih plaža  tri su kod nas! Evo liste (vidi pod brojevima 1, 13, 16):

Ako za za posjet  i boravak izaberete Dubrovnik, otok Lokrum, udaljen na samo 10 minuta vožnje brodom, idealno je mjesto za posjet, za uživanje u lokalnoj prirodi,, osobito ljeti, moru i suncu. Riječ je o malom i nenaseljenom otoku koji će vam upravo kao nudistu pružiti krasno utočište. Nacionalni park, čista, bistra morska voda, prirodno stvoreno jezero sa slanom vodom u kojemu ćete uživati kao u najboljem jacuzziju… Ali, oprez:  na otoku je dosta stijenja i kamenja, i potrebno je dobro paziti kad se hoda te kad se izabire mjesto za sjedenje kao predah.

Ljeti, dubrovačko područje – Skinny Dipping Index Score: 84.5; Temperatura zraka: 29°C; Temperatura mora: 25°C; Indeks zagađenosti: 10.92; Status Plave zastave: nema; Sigurnosni indeks: 84.69; Cijena noćenja u hotelu: $98. ♣

Zelena zipka

ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE – Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji je tu regiju dugo pratio može prepustiti zaboravu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već zagorska vina u većem broju osvajaju na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etabliralo se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat spomenutih ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Još Zagorju predstoji mnogo za učiniti na unaprjeđenju ponude općenito, dosta se mora raditi pogotovu na ruralnom turizmu, osobito u marketingu i brendiranju. U smislu obogaćenja turističkih sadržaja koje nudi Hrvatsko zagorje svakako valja navesti razne akcije vezane uz prirodnu baštinu, tu se pak izdvaja projekt Zagorje kao abeceda prirode koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 – Zaštita okoliša i održivost resursa. Bitni su diverzifikacija kvalitetne ponude, povećanje atraktivnosti odredišta, te stalna poboljšanja u sferama edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine, kao i u promidžbenim aktivnostima. Priprema projektno-tehničke dokumentacije, posjetiteljska infrastruktura, edukacija i interpretacija, promidžba i vidljivost, upravljanje projektom i administracija. Korisnik projekta: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, ukupna vrijednost projekta iznosi 4.589.418,50 kuna od čega su bespovratna sredstva 3.724.920,23 kuna – kaže Dijana Hršak, direktorica Centra.

Dijana Hršak, direktorica Centra za prirodu Zagorje u Radoboju (Marko Colić)

Cilj ovog projekta je širenje sadržaja na odredištima prirodne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa te osiguravanje dostupnosti uz očuvanje prirode i održivi razvoj. To uključuje razvoj posjetiteljske infrastrukture, turističkih sadržaja, ali i edukativnih programa i materijala te plana upravljanja posjetiteljima kako bi se osiguralo održivo korištenje, ali i povećalo broj posjetitelja, povećale gospodarske aktivnosti u okolini i  još jače aktivirala lokalna zajednica. Investicije u okviru ovog projekta provedene su na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora gdje je izgrađena Staza kroz krošnje i zelena učionica. Na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščica te u  njenoj neposrednoj blizini uređen je Centar za prirodu Zagorje u Radoboju i dvije zelene učionice. Važno je naglasiti da uređenje Centra za prirodu Zagorje uključuje multimedijalna rješenja za interpretaciju svih zaštićenih prirodnih područja KZŽ kao i svih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Krapinsko-zagorske županije.

Projekt obuhvaća i izradu projektno- tehničke dokumentacije, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, manifestacije, promociju, tiskanje knjige o zaštićenim prirodnim vrijednostima i promotivnih materijala kao i edukaciju kroz organizaciju stručnog aktiva učitelja i edukaciju dionika u projektu. Realizacija ovog projekta uvelike će pridonijeti razini i kvaliteti budućeg rada ustanove u smislu održavanja programa škole u prirodi i ekološke edukacije svih dobnih skupina, kroz akcijski plan upravljanja posjetiteljima postaviti će se temelji za učinkovito i održivo posjećivanje programskog područja. Multimedijsko uređenje Centra za prirodu Zagorje dodana je vrijednost kroz multifunkcionalnost, dok će staza kroz krošnje kao atrakcija u Značajnom krajobrazu Zelenjak- Risvička i Cesarska gora pomoći povećanju broja posjetitelja za šire područje.

Prezentacijske dvorane za floru i faunu n nadzemnom i podzemnom (špilja) ambijentu Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

                CENTAR ZA PRIRODU ZAGORJE – Uređeno je prizemlja centra, zamijenjena su unutarnja i vanjska vrata, izrađen je prezentacijski zid dvorane u prizemlju, adaptacija potkrovlja s multimedijskom interpretacijom te izgradnja prilaznog stepeništa s podiznom platformom kako bi dostupnost bila jednaka za sve. Prostor potkrovlja sastoji se od tri cjeline u kojima je podjednako zastupljena prezentacija zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta,  prikaz pada Hraščinskoga meteorita, osobito važnog događaja za geološku znanost te se može zaviriti u Židovske jame, Natura 2000 područje,  špilje koja je zatvorena za javnost. Može se zaviriti u gnijezdo ptica te uz hologram uživati u ljepoti orhideje i noćnom leptiru. Centar je opremljen edukativnim pomagalima i multimedijskim sadržajem u svrhu provođenja škole u prirodi kroz radionice i terensku nastavu u skladu sa nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola. Ustanova kontinuirano provodi ekološku edukaciju kroz niz programa koji su namijenjeni jednako svima, ali naglasak stavljamo na djecu kojima posvećujemo posebnu pažnju u nadi da će baš oni biti ti koji će napraviti razliku i odgovornije se odnositi prema prirodi. Centar za prirodu Zagorje prvi je objekt takve vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 kroz održavanje edukativnih radionica, predavanja i izložbi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

U sklopu kompleksa u Radoboju je i muzej vezan i uz vino, na velikoj ilustraciji na zidu može se vidjeti priča o vinskoj sorti Belina starohrvatska i o njenoj rodbinskoj povezanosti s drugim poznatim svjetskim sortama (suhiucasi)

                STAZA KROZ KROŠNJE – Staza kroz krošnje Zelenjak duga je 125 metara,  s najvećom visinom je od pet metara. Duž staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Tema bioraznolikost  isprepliće s temom glazbe kroz skulpturu trube koja prati cijelu stazu, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himni Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke, dok podnožje staze krase perunike. Za pristup osobama slabije pokretljivosti i osoba s invalidnošću ugrađena je podizna platforma na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama su na Brailleovom pismu. Staza kroz krošnje, zasad jedinstvena u Hrvatskoj, ovomu je poznatom biseru Zagorja, Zelenjaku, dodala vrijednost i pridonijela je njegovoj većoj atraktivnosti, povećanju broja posjetitelja, ali, što je i te kako važno,  i podizanju ekološke svijesti.

Edukativna turistička pješačka Staza kroz krošnje, u Risvici kod Klanjca i uz spomenik Lijepoj našoj te restorana Zelenjak (Marko Čolić)

                ZELENE UČIONICE – Zelena učionica sastoji se od šest različitih didaktičkih eksponata koji omogućuju da se na aktivan i zanimljiv način nauči najvažnije o biljnim i životinjskim vrstama naše županije te upoznaju vrste drveća naših šuma. U sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode zelene učionice postavljene su u Radobojskom trnacu kod Centra za prirodu Zagorje, na Strahinjčici u blizini planinarskog doma te u Značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora u blizini restorana Villa Zelenjak. Eksponati veze u prirodi, dendrofon, drveni dalekozor, taktilna staza, šumsko uho i slagalica čine zelenu učionicu koja je osmišljena na način da kod djece potiče razmišljanje, kreativnost te povezivanje stečenog s novim znanjima. Biljke i životinje koje su se našle u Zelenoj učionici predstavnici su strogo zaštićenih i ugroženih vrsta te se na njihovom primjeru ukazuje na važnost njihove zaštite i očuvanja. Zelena učionica omogućuje korištenje svih osjetila te ukazuje na potrebu stvaranja povezanosti sa prirodom.  Izuzetno je korisno i važno da se od najranije dobi djeca uključuju u ekološku edukaciju kako bi se na vrijeme razvijala njihova svijest o važnosti prirode i njenoj zaštiti.

                U promociju svega uključeni su letak Zagorje zeleno, brošura o  značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, novi vizualni identitet Ustanove,  knjiga Zagorje zeleno, te promo materijali kao magneti, lončići, majice, torbe, blokići.  ♣

______________________________________

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA ◾ CRNA GORA  MONTENEGROSJEVERNA MAKEDONIJA  NORTHERN MACEDONIAITALIJA  ITALY ◾ SAD  USA

CRLJENAK, TRIBIDRAG, PRIBIDRAG, KRATOŠIJA, PRIMITIVO, ZINFANDEL

 

Veliki grozd / Best in show

ZLATAN CRLJENAK Reserve 2012 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda  • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux  1,5 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko crno s kzp • suho • 15,0 vol%

ZINFANDEL 2015 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE ■ PORIJEKLO: Napa Valley California, USA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol %

 

ZLATAN CRLJENAK 2015 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol%

KRATOŠIJA Reserva 2017 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija 85 %, Vranac 15 % ■ BOCA, tip: bordeaux – vrlo teška • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 15,0 vol%

CASTEL ZINFANDEL 2018 – BEDALOV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 15,5 vol%

 

ARHONTU KRATOŠIJA-PRIMITIVO MONTENEGRO 2017 – KRGOVIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora, Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol%

KAŠTELANSKI CRLJENAK 2017 – KROLO ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • 14,0 vol%

 

KAŠTELANSKI CRLJENAK Zinfandel 2019 – Anton Kovač PUTALJ ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: Kaštela – Trogir • sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 15,5 vol%

KAŠTEL SICULI KAŠTELANSKI CRLJENAK 2019 – OPG KOVAČEVIĆ IVICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

PRIBIDRAG 2016 – KUĆA SRITNOG ČOVIKA MIMICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • suho • 14,0 vol %

CRLJENAK ŠTAFILEO ZINFANDEL 2016 – VUINA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija 15,0 vol %

APOLLONIO TERRAGNOLO PRIMITIVO di SALENTO 2017 – APOLLONIO ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: igp Salento • 15,0 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Tradicija 2018 – MATELA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • vrhunsko s kzp • 14,5 vol%

60 PASSI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 biologico – 60 PASSI La DOGANA ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt  • 13,5 vol%

TRIBIDRAG 2019 – RIZMAN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD sorta: Tribidrag  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija, Komarna • 13,5 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Zinfandel 2019 – PERIŠIN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 16,0 vol%

KRATOŠIJA ZENTA 2018 – VUČINIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,5 vol%

     

CRLJENAK BERISLAVIĆ 2018 – OPG IVAN & ANTON KOVAČEV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

CRLJENAK 2018 – TESTAMENT ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija

SINISCALCO PRIMITIVO 2016 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: Bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

KRATOŠIJA 2017 – PLANTAŽE 13. JUL ■ PORIJEKLO: Crn Gora Podgorica ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: suho • 14,0 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 2020 – PATU ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 14,5 vol%

 

PRIMITIVO di SALENTO 2020 – PEPE NERO ■ PORIJEKLO: Salento, Južna Italija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt  • 14,0 vol%

ZINFANDEL CRLJENAK KAŠTELANSKI 2017 – IVICA RADUNIĆ KID ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 16,0 vol%

AD HOC PRIMITIVO di MANDURIA 2019 – TENUTA GRUSTINI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Manduria ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Manduria doc • 14,5 vol%

DON ANTONIO PRIMITIVO 2017 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulia ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: igp Puglia • 14,5 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 12 e mezzo 2019 – VARVAGLIONE ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 12,5

 

DALLE ORIGINI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 – MARZODD ■ PORIJEKLO: Južna Italija ■ VINOGRAD sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt • 13,0 vol%

HRVATSKA  CROATIA

RED BLEND CROATIA

ocjenjivanje hrvatskih crvenih/crnih mješavina sorata, hotel Esplanade Zagreb, 27.09.2021

Kušači: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Silvio Dedić, Slaven Jeličić, Darko Lugarić

 

 

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE Riserva 2007DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2012 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2009 – DEGRASSI  (13,5 vol%) / KARIZMA (Cs & Me) 2018 – PETRAČ (13,5 vol%)

 

 

GOLDBERG RED 2019 – BELJE / KORLAT SUPREME (Sy & Me) 2013 – BADEL 1862   (14 vol%) / TERRE BIANCHE CUVEE ROUGE Riserva 2013 – DEGRASSI  (13,5 vol%) /  BOŠKINAC CUVÉE 2016 – BOŠKINAC  (13,5 vol%) /  KURYCTA  Reserva 2018  – KATUNAR   (13,8 vol%)  /  KURYCTA Supele 2017 Magnum – KATUNAR  (14,0 vol%)  / FESTIGIA  LV 2015 –  VINA LAGUNA   (14,0 vol%) / CRNO 9 2016 (Cs, Me, Cf) – GALIĆ  (13,0 vol%) /  CLEMENTE CRNO 2016 – DAMJANIĆ  (14, vol%) /  K7 2019  – KRAUTHAKER (13,5 vol%) /  GRANDE CUVÉE 2015 – PILATO (14,5 vol %)

Dio cjenjivačke ekipe – Darko Lugarić, sommelier – Tač, Slaven Jeličić, enolog, Silvio Dedić, sommelier – Esplanade. Vina je točio Ivo Kozarčanin – iVino (suhiucasi)

 

 

BOŠKINČIĆ 2020 – BOŠKINAC   (14,0 vol %) / CUVÉE 2019 (Cs 50%, Cf  25%, Me) – PETRAČ   (13,5 vol %) / OTTOCENTO CRNI 2017 – CLAI   (13,5 vol%)  /  GARDIJAN 2015 (Cs & Me) – KROLO  (13,5 vol%)  /  CUVÉE  2016 – VINA POLJAK   (16,4 vol %)  / VENJE CRNO  2006 – ENJINGI   (14,5 vol%)  /

 

 

CUVÉE  (Me, Cs, Sy) 2017 – BORA   (13,5 vol%) /  MORO (Te Me Cs) 2018 – ROSSI  (13,0 vol %)  /  

SUPREMO 2015 – KABOLA   (14,0 vol %) /  CUVÉE (Cs, Cf, Pc, Me) 2019 – KOPJAR  (12,5 vol  %) /

FESTIGIA CASTELLO 2018 (M, CS, Sy) 2018 – VINA LAGUNA  (14,0 vol %) / MIRAZ CUVÉE 2015 –

FERAVINO   (13,5 vol%) /  MISNA VINA  (Cs, Cf, Me) 2020 –  MISNA VINA ĐAKOVO   (13,5 vol %) /

CUVÉE 2015 – BOŠKINAC   (13,5 vol%) / KAPITUL  2015 – ŠIPUN   (13,5%) / MAXIMO NERO (CS,

Me, Sy)  2016 – KUTJEVO d.d. (13,5 vol%) /  CRNO 9 (Cs, Me) 2017 – GALIĆ  (14,0 vol %) / MIRAZ

CUVÉE (Fran, Me, Cf)  2017 – FERAVINO  (14,0 vol%) / CUVÉE  CICONIA NIGRA 2017 – JOSIĆ  (14,0

vol %) /  KURYKTA Reserva 2015 – KATUNAR  (13,8 vol%) /  DURO ISTRIANO 2017 (dio i iz 2019)  –

DAMJANIĆ   (13,0 vol%) /  SUPREMO 2016 – KABOLA  (13,5 vol%) / BASTION (Me 75%, Pl.m) 2017

unoaked – CRVIK  (13,2 vol%) / GRIMALDA 2018 – MATOŠEVIĆ  (13,0 vol%) / CUVÉE (Te, Me, Cs)

2013 – RITOŠA  (13,0 vol %) /  PAGAN RISERVA (Pl.m, Me, CS) 2017 – PROVIĆ  (15,0 vol %) /CRNI

CUVÉE (Cs, Pc, Fran) 2020  – ORAHOVICA  (13,0 vol %) / CS & ME CUVÉE  2019 – PINKERT  (13,5 vol

%) / ROKO 2018 – PHILIPECZ  (13,5 vol %) / FESTIGIA CASTELLO  (Me,Cs, Sy) 2017 – VINA LAGUNA

(14,0 vol%) / MC 2017 (Me, Cs) 2017 – PROVIĆ (13,0 vol%) / TERRA ROSSA (Te, Borg, Me) 2020 –

VINA LAGUNA  (12,5 vol %) / CALDIEROSSO (Te, Me, Nebb, Tempr) 2018 – BENVENUTI (13,0 vol %)

/ CUVÉE No 1 BOUQUET BARANJE  2017 – PINKERT (13,5 vol%)/ REFUL 2019 – BOŠKINAC (13,5vol

%) / KAPISTRAN CRNI  (Fran & Cs) 2018 –  ILOČKI PODRUMI (13,0 vol %) / CUVÉE 2015 – POLJAK

(15,5 vol %) / C3 (Cs, Cf, Carm)  2018 – TRS (14,5 vol %) / CABERNET SAUVIGNON & MERLOT

PREMIUM 2019 – BELJE (13,0 vol %) / TANGO RED BLEND GRAND SELECTION (Cs & Cf) 2015-2017 – ANTUNOVIĆ  (13,5 vol %)

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač osnovali su firmu iVino za organizaciju ocjenjivanja plemenite kapljice i različitih prezentacija vezanih uz eno-gastronomiju, a jedan od prvih projekata bio im je upravo ovo ocjenjivanje mješavina crnih sorata iz hrvatskih vinskih podruma (suhiucasi)

ITALIA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO CEREQUIO 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cerequio – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & alkoholno vrenje/alcoholic fermentation – inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 3407; 1,5 lit = 84; 3 lit = 60; 12 lit = 5  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno, elegantno ■ IZGLEDOM rubinsko, providno, sa sasvim blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene, ali i dovoljne jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno • voćno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetkaSERVIS:  ⇗ •     (rafinirana jela) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion, Best in show – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________

 

.

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 07.2021. – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Područje brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene (Col Vetoraz), na kojima se šire vinogradi sa sortama za proizvodnju prosecca, UNESCO je zaštitio kao prirodno nasljeđe i kulturnu baštinu čovječanstva. Nije li naš Dingač zavrijedio zaštitu kao grand cru položaj? Što smo mi kao društvo učinili/poduzeli da se to dogodi?!!!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Svjetska organizacija za vinovu lozu i vino 2021: OIV – NOVI PREDSJEDNIK, NOVO SJEDIŠTEProsecco Days 2021, sredina listopada hotel Westin : ZA PROŠEK – NERJEŠIVI SPOR ZBOG NAZIVA ⦁ Slatka sjećanja: NEBODER KARIJERE, i NOVI UZLET NAKON PRIZEMLJENJA SA 17. KATA

 __________________________

Svjetska organizacija za vinovu lozu i vino

OIV – NOVI PREDSJEDNIK, NOVO SJEDIŠTE

            Bitne promjene u međunarodnoj organizaciji za vinovu lozu i vino OIV, koja već dugo stoluje u glavnom gradu Francuske Parizu. Na 19. glavnoj sjednici održanoj potkraj prve polovice srpnja 2021. izabrani su novi predsjednik, s trogodišnjim mandatom, te novi čelnici radnih tijela organizacije, a usvojen je i prijedlog da se ruski potvrdi kao šesti službeni jezik Organizacije, k tome najozbiljnije je razmatrana i mogućnost da se glavno sjedište OIV-a iz Pariza premjesti u Dijon, u Burgundiji. Kandidati su da ugoste i udome OIV bili još i Bordeaux, te Reims u Champagnei, za Dijon se najviše zalaže francuski ministar poljoprivrede.

               Francuska je prihvatila obvezu i odgovornost da udomi OIV još davne 1924. kad je tijelo i utemeljeno kao svjetska međuvladina organizacija. OIV je isprva smješten na adresi Rue d’Aguesseau u Parizu i tu je ostao godinama, a onda je zbog nužnosti pruređenja zgrade na spomenutoj adresi u glavnm francuskome gradu, preselio na novu lokaciju za koju se relativno brzo vidjelo da će zbog ubrzanog rasta organizacije biti tek privremena. Bez obzira na to što se francuski ministar poljoprivrede pokazao osobito glasnim zagovornikom Dijona kao novog domaćina, konačna odluka o novom sjedištu još nije donesena, čekaju se rezultati konzultacija francuske vlade s vladama drugiH država članica, uslijedit će i glasanje da se među spomenuta tri grada-kandidata izabere novi domaćin, objava ishoda glasanja i najava novog grada-sjedišta OIV-a predviđeni su da budu na skupštini OIV-a u listopadu ove godine.

Luigi Moio, novi predsjednik OIV-a

                Inače, na 19. glavnoj sjednici OIV-a  sada u srpnju usvojeno je i 19 novih rezolucija,  bitno je istaknuti to što se jedna odnosi na pojačano odnosno maksimalno uvažavanje i promicanje bio-raznolikosti i ekološke proizvodnje,  zaštitu zemljopisnog porijekla i poštenu trgovačku praksi.

                Odlučeno je i da se ponovno organizira Svjetski kongres o vinovoj lozi i vinu, njegovo redovito održavanje prekinula je aktualna pandemija. Očekuje se da neće doći do novih eskalacija covida19 i da bi se sljedeći, 43. po redu Svjetski kongres OIV mogao održati  u studenome 2022, svoju kandidaturu za domaćina već je najavio Mexico.

Novi predsjednik OIV-a je Luigi Moio, profesor enologije na Sveučilištu u Napulju i direktor Znanstvene sekcije za vinovu lozu i vino na tom sveučilištu. Duže od 25 godina bavi se senzorikom, te biokemijskim i tehnološkim aspektima arome vina. Autor je 250 znanstvenih radova.  Od 1998. angažiran je kao znanstveni stručnjak talijanskog Ministarstva poljoprivrede, od 2009. do 2014. bio je voditelj Ekspertne tehnološke grupe OIV-a, od 2015. do 2018. bio je pak u OIV-u u Komisiji za enologiju.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Evo o promjenama u čelništvu komisija OIV-a:

                Komisija 1 – Vinogradarstvo: Ahmed Altindisli (Turska) naslijedio je na čelnoj poziciji Vittorina Novella (Italija);  Komisija 2 – Vinarstvo: Fernando Zamora (Španjolska) na mjestu je Dominiquea Tusseaua (Francuska); Komisija 3 – Zakonodavstvo i ekonomija: Yvette van der Merwe (Južna Afrika) naslijedila je Dimitra Andreevskog (Bugarska); Komisija 4 – Sigurnost i zdravlje: Pierre-Louis Teissedre (Francuska) zauzeo je mjesto Gheorghea Arpentina (Moldavija); Potkomisija Metode analiza: Manuel Humberto Manzano (Argentina) zamijenio je Markusa Herdereicha (Australija); Potkomisija Nefermentirani proizvodi, stolne sorte i grožđe: Luís Carlos Ferreira Peres de Sousa (Portugal) preuzeo je poziciju Alejandra Marianettija (Argentina).

Prosecco Days 2021, sredina listopada, hotel Westin Zagreb

ZA PROŠEK – NERJEŠIVI SPOR ZBOG NAZIVA

Dogodilo se u najboljem mogućem trenutku – za nas koji smo tog podneva i ranog popodneva bili u zagrebačkom restoranu Muzej na najavnoj pressici za poslovni sajam Prosecco Days vezan uz znano talijansko pjenušavo vino prosecco i planiran za 13. i 14. listopada u zagrebačkom hotelu Westin u neposrednom susjedstvu Muzeja. Pod suncobranima na terasi restorana Muzej pržilo je bez predaha na i više od 32 Celzijeva stupnja, ali organizatori pressice i budućeg sajma – udruga Vinopljupci iz Zagreba te Talijansko-hrvatska gospodarska komora u sklopu Veleposlanstva Republike Italije u Metropoli, kao i Konzorcij za Prosecco DOC iz Trevisa pobrinuli su se, srećom, za dovoljnu količinu optimalno rashlađenog ružičastog osvježavajuće prštavog prosecca u kategorijama brut nature, extra brut te brut (dakle s ništa ili tek s vrlo malo neprovrelog sladora!), i zacijelo je ne samo meni nego i svim drugim uzvanicima na pamet palo to da je ove godine zapravo trebalo svakako, mnogo, mnogo ranije no što je napravljeno, prirediti pressicu kao najavu za sajam pa onda i ubrzo potom i održati spomenuti poslovni sajam, tako da ovaj sada predstavnicima medija prezentirani učinkovito vatro-gaseći prosecco (rosé) upravo na vrijeme a eto baš u vrijeme nekoliko opakih lipanjskih i srpanjskih temperaturnih šokova u Zagrebu, već bude tu na tržištu, kao užitan i (cjenovno) dostupan, i bez recepta,  učinkovit lijek protiv žeđi…

Prizor s pressice, kojoj je nazočio i izvanredni opunomoćeni talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco. Manifestaciju u listopadu predstavile su Andrea Perkov, generalna direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore i Irena Lučić, predsjednica udruge Vinoljupci, a o na kušanje ponuđenim ružičastim pjenušcima prosecco Nenad Trifunović Vinopija. Preko video-veze iz Italije su se javili direktor Konzorcija Prosecco Doc Luca Gavi te chef Marco Pesce iz Accademije delle Professioni. (Marko Čolić)

Ali, osim uz nesnosnu vrućinu tih dana u Zagrebu, događanje u restoranu Muzej odvijalo se i znaku vijesti što su baš u dane neposredno prije  pressice pojačano stizale od medija javnog informiranja iz talijanskog Veneta i iz EuroParlamenta u Belgiji: riječ je o tome da je talijanska strana, s obzirom na zaštićenost pjenušavog vina prosecco, zbog osjetne sličnosti i u pisanju i u izgovoru riječi prošek energično tražila zabranu uporabe izraza prošek za naš proizvod, a naši su pak diplomati istodobno tražili da prošek kao dalmatinsko slatko desertno vino napokon bude priznat i da dobije zaštitu na razini Europske Unije. Ova najnovija kampanja za talijanski prosecco, pogotovu u novoj, ružičastoj varijanti, u Zagrebu s ciljem boljeg plasmana toga napitka u Lijepoj našoj poklopila se, eto, sa žestokim istupima talijanskih euro-parlamentaraca u Europskom Parlamentu u Bruxellesu protiv udovoljenja hrvatskom zahtjevu da se službeno i na razini EU prizna dalmatinski prošek, što već više godina u Bruxellesu zagovaraju hrvatski europarlamentarci na čelu s Toninom Piculom, a protiv čega su zestoko Talijani smatrajući da se hrvatski proizvod – bez obzira na to što su, ponavljam, dva proizvoda. tj. njihov prosecco i naš prošek po tipu i organoleptici bitno različiti – nastoji na tržištu protupravno okoristiti nazivom zaštićene i već svjetski afirmirane marke pića proizvedenog na teritoriju dviju apeninskih pokrajina a to su Veneto i Furlanija Venecija Julija…

Ne mogu ne spomenuti da sam na pressici u Muzeju, obuzet notom domoljublja i istodobno shrvan vrućinom, na trenutak pomislio da je možda s tim spominjanim znatno ranijim (temperaturno bitno nižim) datumima promidžbenih aktivnosti moglo i doći do nekog dogovora između dviju strana, jer ipak riječ je, ponavljam, o dvama posve različitim pićima iz međusobno geografski popličino udaljenih i u pravcu sjever-jug posve različito smještenih regija/pokrajina (prosecco sjever, prošek duboki  jug) a k tome ne zaboravimo i to da je nekad davno godinama naša jadranska obala bila pod Talijanima i nije čudno što su u lokalnome govoru utkane brojne talijanske riječi (neke s vremenom u govoru malo i prekrojene/modificirane…), ali onda su mi pred očima bljesnuli pitanje stupnja (poslovne) organiziranosti hrvatskih proizvođača vina s jedne i talijanskih proizvođača s druge strane, kao i određene brojke vezane uz talijanski prosecco i tržište te nepostojanje brojaka te vrste za prošek, i – jalove su nade u hipu iščeznule.

Ne čudi to što se Talijani protive korištenju izraza prošek za hrvatski makar i po vrsti sasvim drukčiji proizvod, oni su tržišnu poziciju prosecca na međunarodnoj razini gradili dugo i mukotrpno te s dosta financijskih ulaganja, i naravno da im ne odgovara da se netko drugi sa svojim proizvodom s nazivom dosta sličnime proseccu na tržištu šlepa na njihov račun. Postoje primjeri od prije dosta godina o tome kako su se neki američki a i australski proizvođači vina u oznakama svojih proizvoda pokušali okoristiti nazivom tada već čvrsto zaštićenog i svjetski već vrlo popularnog  toskanskog vina Chianti, Toskanci, udruženi, inače, u nekoliko moćnih poslovnih udruga (Consorzio Chianti, Consorzio Chianti Classico, Consorzio Chianti Rùfina…), prompnto su pravno reagirali u onome što su smatrali zaštitom svojih interesa i riječ Chianti (geografski pojam vezan uz Italiju) na spornim stranim proizvodima morala je nestati.

Naveo bih ovdje i još nešto a što je, za razliku od spomenutih američkih odnosno australskih pokušaja s nazivom Chianti, upravo sada aktualno, a makar je, za razliku od situacije prošek-prosecco, riječ o istovrsnim proizvodima – pjenušcima. Proizvođači šampanjca, koji ne dopuštaju da se pjenušac rađen izvan Champagne naziva šampanjcem i koji su također udruženi u vrlo moćno poslovno tijelo Comité Interprofessionel du Vin de Champagne (CIVC), sada nastoje spriječiti to da Rusi za svoje pjenušce i dalje rabe svoj naziv Šampanskoe (korišten zacijelo još od vremena carske Rusije bogataši koje su nekad uvelike kupovali šampanjce od Francuza). Ta riječ, makar u ruskom modalitetu, sugerira Champagneu kao porijeklo proizvoda.

Prosecco DOC, proizvodnja u 2020, te njena novčana vrijednost promatrajući kroz prizmu maloprodajnih cijena

Iako kao specifična vrsta pića prošek zasigurno zavrjeđuje ozbiljnu zaštitu geografskog porijekla i posebnu zaštitu koja bi ga uzdizala kao karakterističnu prepoznatljivu robnu marku (dalmatinskog) teritorija, vrlo male su, rekao bih gotovo nikakve u pravnom smislu šanse da naziv tog našeg tradcijskog slatkog desertnog vina, tipičnog za Dalmaciju, bude službeno priznat i odobren, čak i uz dodatak Dalmatinski, na razini EU, te da potom u međunarodnim okvirima prošek dobije pravo na oznaku zaštite. Veliki problem za nas je u tome što su talijanski proizvođači prosecca udruženi i odlično organizirani u produkciji, njegovanju i (pravnoj) zaštiti svoje robne marke, oni nude tržišno relevantnu količinu stilski ujednačenog proizvoda, imaju i veliki uspjeh u plasmanu na međunarodnoj razini, dok naši prošekaši – praktički ni u kojemu od navedenih elemenata ne zadovoljavaju te parametre…

Ali, što je, tu je. Pričekajmo sajam Dani Prosecca u Westinu u listopadu,  Talijanima ostaje da se nadaju u dobar – bolji plasman svojega prosecca ovdje jer potkraj godine također je, s obzirom na praznike, groznica kupovanja. U zagrebačkom hotelu u listopadu ove godine na prvom poslovnom vinskom sajmu Prosecco Days svoje će pjenušave perjanice, najavljeno je, prezentirati više od 25 talijanskih proizvođača Prosecca DOC (u Italiji doc = denominazione d’origine controllata, tj. kontrolirana oznaka geografskog porijekla). Andrea Perkov, generalna direktorica Talijansko-hrvatske gospodarske komore, i Irena Lučić iz udruge Vinoljupci vele kako je glavni cilj ojačati postojeće i stvoriti nove poslovne veze između proizvođača Prosecca DOC i hrvatskih vinskih profesionalaca, distributera, trgovaca te HoReCa sektora. U tom smislu najavljuju za uskoro i prezentacije mirnih vina iz čuvenih regija Toscane i Pijemonta!

Kanali distribucije

Rečeno je da će Sajam prosecca početi stručnim predavanjem pod nazivom Prosecco DOC – brendiranje i zaštita 2010-2020, koje će održati gđa Andrea Perkov, a tijekom kojega će se prisutnima obratiti i direktor Konzorcija (poslovnog udruženja) proizvođača Prosecca DOC Luca Giavi. Program će uz promenadno kušanje prosecca koje će jednim dijelom biti dostupno i za širu javnost, obuhvatiti i četiri strukovne radionice što će ih voditi hrvatski vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija, te dvije ekskluzivne svečane večere s izabranim pjenušcima kao glavnim zvijezdama.

Italija i Hrvatska susjedne su zemlje koje povezuje duga povijest, uvelike i kroz intenzivnu gospodarsku suradnju. Kad je riječ o proizvodnji, distribuciji i izvozu vina, brojke debelo pretežu u korist Talijana, svjetskih lidera u sekgmentu vina. Jedan od razloga koji Talijane navode na zaključak da imaju još vrlo visoke šanse u Lijepoj našoj, je ne tek značajan opći porast popularnosti pjenušavih vina i u Hrvatskoj, nego i to što je Prosecco DOC zbog dobre cijene i stabilne kvalitete visoko kompetitivan u odnosu na druga pjenušava vina, poput, primjerice, francuskog šampanjca i španjolske cave. Sajam Prosecco Days mogao bi motivirati domaće vinare na udruženo tržišno djelovanje, a zatim i na zaštitu i brandiranje domaćih pjenušavih vina – o čemu uistinu mnogo možemo naučiti baš i od Talijana.

Evo još niza službenih brojki vezanih uz prosecco a iz kojih su vidljivi organiziranost branše u Italiji u zaštiti, unaprjeđenju i plasmanu prosecca u matičnoj zemji i svijetu, istaknuti valja kako je ovdje riječ o plasmanu ne samo prosecca kroz koju butelju više nego i, kroz taj pjenušavi prosecco, plasmanu cijelog teritorija u turističkom, dakle u opće-gospodarskom smislu. Prevelik ulog je u pitanju da bi se dopustilo bilo kakvo kopiranje ili nešto što tek liči na kopiranje. Kad hrvatski proizvođači shvate bit zaštite – a one su i zamišljene da, poduprte čvrstim temeljem dobivenim kroz određene pravilnike ponašanja sudionika u kompletnom projektu, komuniciraju o dodanoj vrijednosti proizvoda što proizvod dovodi do bolje statusne pozicije na tržištu, ovakvih trvenja tipa prosecco-prošek u EU Parlamentu i eventualno drugim relevantnim institucijama više ne bi trebalo biti…

Plasman u Italiji, i svjetu…

Prosecco se službeno definira kao talijansko pjenušavo vino zaštićeno oznakom kontroliranog porijekla (DOC) i oznakom kontroliranog i garantiranog porijekla (DOCG). Kao zemljopisno područje produkcije određene su dvije regije na sjeveroistoku Italije – Veneto i Furlanija Venecija Julija. U tim dvjema regijama istaknuto je devet provincija, konkretno Udine, Gorizia (Gorica), Prosecco (kod Trsta), Venecija, Vicenza, Padova, Belluno, Treviso, Pordenone. Vinogradi su smješteni uglavnom na strmim obroncima s dosta lapora a između Dolomita i Jadranskog mora. Podatak o ukupnoj površini zasađenoj trsjem i predviđenoj da slovi kao kolijevka Prosecca doc i docg govori o 24.450 ha, ukupan broj vinogradara je 11.609 a vinara koji grožđe pretvaraju u vino 1169, kuća koje šampanjiziraju vina je 347…

Metoda produkcije je uglavnom charmat. Za razliku od klasične ili šampanjske metode kod koje se drugo vrenje odvija u butelji, ovdje je drugo vrenje u tankovima odnosno posebnim cisternama od inoksa.

U skladu s napretkom tehnologije i podizanja eko-svijesti te dobivanja jedinstvenog za kraj karakterističnog stilski ujednačenog proizvoda obvezno za sve proizvođače je da poštuju određene standarde ekologije i održivosti, da u vinogradu primjenjuju dobru vinogradaru praksu što počiva na integriranoj do i biološkoj produkciji. Podrum: ubrani grozdovi podvrgavaju se odvajanju peteljkovine, slijede prešanje i potom prvo vrenje da se mošt pretvori u vino, potom se to bazno vino stavlja na drugu fermentaciju u autoklave, i kroz drugo vrenje mirno vino postaje pjenušavo odnosno, ako se tako želi, polu-pjenušavo. Pjenušavo mora biti s pritiskom od najmanje tri atmosfere, a polu-pjenušavo od 1 do oko 2,5 atmosfere. Proces vezan uz sekundarnu fermentaciju za bijeli prosecco traje oko 30 dana, dok je za ružičasti prosecco period udvostručen, dakle predviđeno je da traje 60 dana. Stvari su propisane do najmanjih detalja. Što se tiče ostatka neprovrelog sladora, bijeli pjenušci mogu biti od kategorije brut nature (bez dodavanog likera, dakle do maksimalno 3 g/lit neprovrelog sladora, zatim extra brut (do 6 g/lit neprovrelog šećera), brut (do 12 g/lit), extra sec (sa do 17 g/lit neprovrela sladora), sec (do 32 g/lit šećera) i demi-sec (do 50 g/lit šećera). Kod ružičastog prosecca, kod kojega kao obojivač služi crni pinot, dopušteno je da ono bude samo u kategorijama brut nature, extra brut, brut, extra dry i dry. Rosé ima još jednu posebnost: on je uvijek millesimato ili, kako bi Francuzi rekli millesimé, tj. označen godinom berbe, naime on uvijek mora biti proizveden od najmanje 85 posto grožđa ubranog te godine kojom je označen. Autentičan prosecco, bilo bijeli bilo ružičasti, na tržištu se prepoznaje po oznakama DOC odnosno DOCG te po markici Ministarstva zalijepljenoj na vratu butelje.

Plasman kod kuće i vani, te odgovarajuće vrijednosti u eurima

Kao kultivar-nositelj prosecca kroz posljednjih nešto više od jednog desetljeća spominje se Glera (minimalni udio mora biti 85 posto), a u slučaju roséa uz Gleru sudjeluje i Pinot crni, čiji udio ne smije premašivati 15 posto.

E sad: potražio sam prilog o kultivaru Glera u velikom atlasu Wine Grapes koji su kao autori potpisali uglednici svjetske vinske scene Jancis Robnson, Jose Vuillamoz i Julia Harding, a koji prezentira 1368 abecednim redom svrstanih vinskih sorata iz cijeloga svijeta, pod nazivom Glera stoji sljedeće: vidi Prosecco!

A odmah ispod naslova PROSECCO napisano je: dosta neutralna sorta, ali glavna za proizvodnju pjenušca prosecco, lako moguće porijeklom – iz Istre! (Istra graniči s pokrajinom Furlanija Venecija Julija i dotiče se s Trstom!). Sinonimi sorte Prosecco su, tako, Briška Glera (Goriška brda, Slovenija),  Števerjan (Slovenija), Prosecco tondo (Furlanija), Serpina (Colli Euganei) te – Teran bijeli (Hrvatska)!

Prosecco, Briška Glera, Teran bijeli

Kultivar je – ali, ispada, čak nespretno! – preimenovan iz uvjerenja da će mu u komercijalnom smislu bolje pristajati naziv Glera. Iako Glera (za Gleru bez dodatka u nazivu se, doduše, čuje u Trstu) značajno pokazuje dodirne točke sa sortom Prosecco lungo a ne toliko s Proseccom tondo, a Prosecco tondo je u slučaju pjenušca prosecca preimenovan u Gleru, bez dodatka Briška! Kao dio znatnog proširenja zone zaštite Prosecco DOC u 2009. i prigodom promocije oblasti Prosecco di Conegliano e Valdobbiadene u status zaštite DOCG, odlučeno je da se kao naziv za glavnu sortu u pjenušcu prosecco rabi (sinonim ali eto malo osakaćen, upravo za pridjev Briška) izraz Glera, a da se izraz Prosecco koristi i namjerno ističe kad se govori o pjenušcu i o zoni zaštite DOC i DOCG, to je bilo upravo stoga da se spriječi da netko drugi kao nelojalna konkurencija na tržištu proizvoljno koristi taj izraz. Spomenuto proširenje zaštićene zone Prosecco DOC odnosilo se i na područje navedenog zaseoka Prosecco (Prosek) kod Trsta, za koji neki ampelografi smatraju da je rodno mjesto kultivara Prosecco ili Glera Briška. Međutim, tu stvari ne staju: neka pak znanstvena istraživanja pokazala su da je lako moguće da je Prosecco odnosno Prosecco tondo zapravo rođen u Istri te da mu je Teran bijeli izvorni naziv (a, zamislite: među indicijama za to bila bi i činjenica da taj kutlivar ima rodbinske veze čak sa Žilavkom!), dok se za tršćanski zaseok Prosecco (Prosek) pretpostavlja da je sorti na putu za njeno širenje Furlanijom bio tek točka na kojoj je na neko vrijeme zastala da se odmori

Povijest prosecca, izraza kod kojega se u lokalnom dijalektu u izgovoru umjesto slova s zna čuti nešto mekanije izgovoreno slovo š (dakle, fonetski: prošeko), seže u polovicu 13. stoljeća kad se prvi puta spominju nazivi prosech, prosechum i prosecco – njih se uvelike povezuje s  nazivom malog mjesta Prosecco/Prosek u tršćanskoj okolici, ali i kao sinonime za vino koje iz spomenutog sela, sačuvani dokumenti govore o najmu četiri vinograda.

Početkom 18. stoljeća počinje veliko prijateljstvo između narodne mase i ovog pića, pa se proizvodnja širila sve do područja između brežuljaka Conegliana i Valdobbiadenea gdje Prosecco uspijeva vrlo dobro zahvaljujući specifičnoj klimi, te orografiji i (laporastome) tlu. Iz spomenutog razdoblja datira i mnoštvo pisanih dokumenata koji uvelike spominju i opisuju prosecco, vezujući ga za navedene predjele.

U spomenutooj oblasti između brežuljaka Conegliano i Valdobbiadene proradila je prva talijanska enološka škola, osnivač koje Antonio Carpene (1838-1902) je posvetio čitavu karijeru unaprjeđenju tehnika uzgoja vinove loze i lokalnih sorti, sve s ciljem kako bi se proizvelo pjenušavo vino u dovoljnoj količinji i na dovoljnom stupnju kakvoće za komercijalno uspješnu ponudu čitavom svijetu. U proizvodnji su se sve više rabile usavršene tehnološke metode koje su proizvodu mogle pružiti stabilnost tijekom razdoblja čuvanja i (eventualno i dužeg) transporta u raznim uvjetima. I,  put prosecca prema svjetskom uspjehu započeo je….

Prvi Konzorcij – poslovno udruženje proizvođača – za zaštitu prosecca u Coneglianu i Valdobbiadeneu osnovan je 1962. godine , a 1966. puštena je u promet prva Vinska cesta prosecca. Godine 1969. uvodi se oznaka DOC (kontrolirano porijeklo) za prvih 15 općina u Coneglianu i Valdobbiadeneu, a 2009. zaštita se regulira na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te se dodatno uvode oznake višeg razreda DOCG (kontrolirano i zajamčeno porijeklo) i DOCG Superiore, kao i markice koje se obavezno nalaze na svakoj boci Prosecca DOC.

Kako prepoznati Prosecco DOC odnosno DOCG? Identifikacija je markica Talijanskog ministarstva na vratu svake butelje (Marko Čolić)

Danas, brigu oko zaštite i proizvodnje Prosecca DOC vode tri konzorcija (Consorzio del Prosecco DOC, Consorzio di Conegliano e Valdobbiadene Prosecco Superiore DOCG i Consorzio Asolo Prosecco Superiore DOCG), oni djeluju ujedinjeno na predstavljanju prosecca u čitavom svijetu.

Za 2020. godinu podaci govore o ukupnoj proizvodnji od 500 milijuna butelja, od čega je 79,9 posto bijelih pjenušaca, i to u kategorijama brut nature 0,1 %, extra brut 0,3 %, brut 24,1 % ,extra dry 67,1 %, dry 8 % i demi-sec 0,4 %. Roséa je 3,4 posto, od toga 0,1 brut nature, 0,3 % extra brut, te 26 % brut, extra dry ih je 73,6 %. Na polu-pjenušava  vina otpada 16,7 posto, a na mirno vino manje od 0,1 posto. Ukupna vrijednost proizvodnje promatrajući kroz maloprodajnu cijenu prosecca procjenjuje se na oko 2,4 milijarde eura!

Od ukupne proizvodnje gotovo 80 posto, točnije 78,5 posto odlazi na strana tržišta, uvelike u Sjevernu Ameriku, za 2020. godinu riječ je bila o 394 milijuna boca. Vrijednost izvoza dosiže oko 1,880 milijuna eura. A 21,5 posto (106 milijuna boca) plasira se na Apeninskom poluotoku, vrijednost te količine za kod kuće procijenjena je na oko 520 milijuna eura. Ružičasti Prosecco DOC znatno je popularniji izvan svoje domovine nego doma, od ukupne proizvodnje Prosecca DOC rosé više od 80 posto izvozi se.  Toliko o proseccu!

PROŠEK

A sad o prošeku. Riječ je piću na bazi grožđa ali o piću sasvim drukčijem od prosecca. Dok je prosecco pjenušav, peckav, fino kiselkast i idealan za osvježenje te kao uvod u blagovanje, prošek kao rezultat izvorne tehnologije proizvodnje koju obilježavaju kasnija berba, prosušivanje grožđa prije vinifikacije, s obzirom na količinu šećera duža alkoholna fermentacija te, potom, i duže odležavanje i dozrijevanje u bačvici – mirna je vrlo kompleksna do sirupastosti gusta kapljica, tipično vino juga iz grupe slatkih desertnih. Preporučuje ga se uživati na kraju obroka uz slatki desert ili u trenucima meditacije.

Nešto iz povijesti: Prošek se odavna proizvodi na ovim našim prostorima i može se reći kako je on vrlo duga tradicija Dalmacije. U razgovoru s onima koji se u Dalmaciji bave vinom može se čuti kako i danas praktički svaka dalmatinska obitelj koja ima vinograde proizvede barem malo i prošeka, za svečane trenutke i za dotura kad treba poći liječniku na pregled. Evo što je o prošeku u svom Velikom vinogradarsko-vinarskom leksikonu 2006. objavio naš ugledni enolog i publicist na temu vinogradarstva i vinarstva Ivan Sokolić:

Prošek je po Zakonu o vinu Republike Hrvatske (važećem u ono vrijeme – primj.ur.) svrstan u grupu specijalnih vina, kao desertna kapljica proizvedena bez ikakvih dodataka. Prije pojave trsne uši, pepelnice i peronospore vinova loza se, naročito u primorskoj Hrvatskoj, uzgajala isključivo na strmim i skeletnim vinogradarskim položajima. S takvih pozicijja dobivalo se grožđe s obiljem šećera, a od takvog grožđa proizvodilo se prirodno slatko vino prošek. Dakako, najviše takvog vina iznimne kakvoće rađalo se u Dalmaciji, pa je na tržištu ono označavano i kao Dalmatinski prošek. Ovako dobiveni prošek, bez ikakvih dodataka kao što su npr. ugušćeni mošt i alkohol, bio je sladak doslovno samo od vlastitog neprevrelog šećera, tj. proizvod koji bi iskrenošću i autentičnošću u cijelosti odgovarao onima što se dobivaju od pravilnicima precizno reguliranih kasnih berbi, izbornih berbi, izbornih berbi prosušenih bobica. Ali…. Nakon filokserne zaraze i naročito razvojem trgovine (čemu je najviše pomogao razvoj željeznice) kao i zbog neodgovarajuće vinogradarske politike, ustroj vinogradarstva primorske Hrvatske znatno se promijenio.

Vinogradi se spuštaju u plodna polja, čime čime je povećan obujam proizvodnje (ukupno i po jedinici), ali je zato smanjena produkcija prezrelog grožđa a time i prošeka rađenog klasičnom, izvornom metodom Taj nedostatak proizvodnje prirodnog prošeka nadomješten je proizvodnjom specijalnog vina ISTOG NAZIVA! Naime prošek koji je u tom novom razdoblju dolazio na tržište bio je rađen od mošta zrelog grožđa ali i uz dodatak ugušćenog mošta, karamela i eventualno drugih bonifikatora. Stupanjem na snagu novog Zakona o vinu (NN96/03) takvi proizvodnja i označavanje takvog proizvoda nazivom prošek zabranjeni su.

Definicija. Na stranicama Ministarstva poljoprivrede RH i Narodnih novina iz najnovijeg vremena objavljena je službena definicija prošeka, i evo što tekst kaže:

Prošek je slatko desertno vino koje spada u kategoriju vina od prirodno prosušenog grožđa, a proizvodi se od (u berbi) tehnološki prezrelog, te (poslije) prosušenog (dakle, dodatno prosušivanje) grožđa, mošt kojega mora sadržavati minimalno 150° Oechslea šećera. Prošek po boji može biti i bijeli i crni. Moguće je da boja varira od tamno žute do one s nijansama starog zlata te od crvenkaste do one sa smeđ(ast)im nijansama. Prošek dozrijevanjem dobiva zagasite note uslijed oksidativnog procesa starenja.

Dojam na nosu se može opisati kao miris prezrelog voća aromatski oplemenjen s laganim drvenim notama i zanimljivim nitima oksidativnog karaktera.  U okusu prošeka prevladava punoća što značajnim dijelom dolazi od ekstrakta kojega u velikoj mjeri daje ostatak šećera.

Prof. Leo Gracin, aktualni predsjednik udruge Vino Dalmacije, kaže kako se za specifikaciju vezanu uz proizvodnju izvornog dalmatinskog prošeka pobrinula udruga Vino Dalmacije, u ukupnoj realizaciji su sudjelovali vodeći stručnjaci naših visokokolskih ustanova, ponajprije oni sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Gracinova obitelj je i proizvođač prošeka (suhiucasi) 

Područje uzgoja. Zemljopisna područja uzgoja vinove loze za proizvodnju prošeka su: Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija, te Dingač.

                Sorte vinove loze. Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze: bijele – Pošip bijeli, Vugava, Maraština, Bogdanuša, Malvasija dubrovačka bijela, Grk, Prč, Zlatarica, Okatica bijela, te crne – Muškat ruža crni, Plavac mali crni, Babić, Okatac crni, Crljenak, Lasina, Trnjak, Drnekuša. Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta.

Urod grožđa po hektaru. Dopušteni urod je 5.000 kg/ha. Šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 110° Oechslea.                      Tehnologija proizvodnje. Berba grožđa namijenjenog za proizvodnju prošeka provodi se u stanju prezrelosti (min. 110 Oe°). Ako je jesen suha, najbolje je ostaviti grožđe na trsu koliko to vremenske prilike dopuštaju kako bi se nakupila maksimalna količina šećera na trsu. Berba se provodi za suha vremena, grozdovi se odlažu u plitke kašete (jedan do dva sloja), kako ne bi došlo do gnječenja i pucanja bobica, tj. curenja soka. Time se sprječava razvoj nepoželjnih mikroorganizama u procesu sušenja. Ubrano grožđe se potom prosušuje na žici, na kamenu, na prostirkama pod nadstrešnicom, na tavanu, odnosno na drugim kontroliranim uvjetima na temperaturi ne većoj od 40°C, nužno je da se postigne potrebna koncentracija od minimalno 150 Oe°. Muljanje prosušenog grožđa provodi se bez odvajanja peteljkovine jer je ona u pravilu nakon sušenja odrvenjela i kao takva nema negativan utjecaj na budući prošek. S druge strane, budući da je prešanje masulja od prosušena grožđa puno zahtjevnije od prešanja grožđa iz redovite berbe, peteljkovina služi kao svojevrsna drenaža koja olakšava taj postupak. Alkoholno vrenje ili fermentacija kod proizvodnje prošeka uglavnom traje znatno dulje nego kod proizvodnje vina iz redovne berbe. Fermentacija se provodi na temperaturi od 20-25°C. Kod prošeka je više nego kod bilo kojeg drugog vina potrebno dozrijevanje. Dozrijevanje se treba biti minimalno dvije godine u drvenim bačvama maksimalne zapremnine do 500 l.

Prošek se puni u boce maksimalne zapremnine 0,5 litara. Prošek mora sadržavati najmanje 13,0% vol stvarnog alkohola odnosno minimalno 20% vol ukupnog alkohola. Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u prošeku smije biti maksimalno do 250 mg/l.

Parametri kakvoće vina prošek: stvarni alkohol: min. 13,0 vol %, reducirajući šećer: min. 60 g/l; ukupna kiselost: min. 5 g/l;  hlapljiiva kiselost: max. 1,5 g/l ; pH: max. 3,9

Tako je to objavljeno na stranicama Ministarstva poljoprivrede i u Narodnim novinama, s potpisom tadašnjeg (2013. g) ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Specifikaciju je u strukovnom smislu za objavu priredila udruga Vino Dalmacije, tako su mi barem rekli Ivica Kovačević kao dugogodišnji a od vrlo nedavno bivši predsjednik udruge, i prof. Leo Gracin, sadašnji predsjednik udruge Vino Dalmacije, kad sam ih kontaktirao da bih saznao nešto više i konkretnije o aktualnoj situaciji vezanoj uz proizvodnju i plasman dalmatinskog prošeka. Što je sasvim logično, svoj doprinos u ukupnosti u kreaciji specifikacije dali su, čujem, eksperti s naših specijaliziranih visokoškolskih ustanova, osobito oni sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Među cijenjenim proizvođačima vina i prošeka: obitelj Mrgudić – mama Marija, tata Ante te kćerka Antonia i sin Boris. Na slici nedostaje Marijin brat te Antin šogor i Borisov i Antonijin ujak Niko Bura (suhiucasi)

Ovoj specifikaciji kao vodiču s pomoću kojega je, uz visoku kakvoću proizvoda, nužno iznjedriti i za dotično geografsko područje karakterističan, osebujan i ujednačen organoleptički profil proizvoda ali i barem tržišno dovoljnu kritičnu količinu proizvoda, međutim, nedostaje nešto bitno da bi se pravilno shvatilo je li ovdje riječ tek o informativnom naputku ili je riječ o dokumentu kao obvezujućem pravilniku za ponašanje u radu u proizvodnji i komercijalizaciji prošeka za sve što žele legalno izaći na tržište s etiketom s oznakom Prošek odnosno Dalmatinski prošek kzp. Ako je riječ o ovome drugome, onda je svakako trebalo biti navedeno i tijelo što će redovito i brižno nadzirati tko se od proizvođača i u kojoj mjeri drži Pravilnika. S obzirom da je riječ o specifikaciji donesenoj na razini udruge Vino Dalmacije članova koje se, zapravo, i tiče, najlogičnije bi bilo to da se Pravilnika u potpunosti pridržavaju svi proizvođači i da se nadzorno tijelo formira u okviru udruge a da mu se, radi veće sigurnosti u objektivnost, pridoda, kao neovisnog člana još neka od kvalificiranih osoba sa strane.

U svjetlu ovih novih da tako kažem prijepora talijanskih i naših europarlamentaraca u slučaju prosecco – prošek pokušao sam doći do podataka o tome koliko je barem otprilike u Dalmaciji proizvođača prošeka,  kolika je uopće proizvodnja prošeka, je li se proizvođači i u kojoj mjeri pridržavau objavljene specifikacije… Za odgovore sam se obratio udruzi Vino Dalmacije, zatim Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu koje postoji Udruženje vinarstva Hrvatske a unutar njega je tu i udruga Vino Dalmacije, propitivao sam se kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, pa i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPiH), ali ni od jedne od tih ustanova nisam uspio dobiti službenu informaciju kao odgovor. Jedino sam od Ivice Kovačevića kao donedavnog predsjednika Vina Dalmacije i prof. Lea Gracina kao novog, tj. aktualnog predsjednika te udruge saznao to da se Prošek Stina, bračkog podruma znanog hotelijera Jake Andabaka, kreira u potpunosti po maločas navedenoj specifikaciji.

Nazivao sam za informacije i vinare iz Dalmacije. Marin Plenković koji sada, nakon odlaska tate Zlatana, vodi podrum Zlatan otok iz Svete Nedjelje na Hvaru, rekao mi je da je prije nekog vremena Kuća, znana i po prošeku, privremeno obustavila proizvodnju tog desertnog vina jer poslovanje je zahtijevalo određenu rekonstrukciju pa kad proces bude kompletiran ponovno će se krenuti s prošekom. Što se tiče Alena Bibicha, kojega sam nazivao u nekoliko navrata, on se, iako je na jedan od mojih poziva porukom odgovorio da će me nazvati, nije se htio javiti. Enolog  Andro Tomić nije bio baš voljan pričati, tek rekao je da se njegov postupak pri proizvodnji sastoji u tome da bere jako zrelo grožđe, koje onda prosušuje u plasteniku, slijedi vinifikacija, nakon alkoholnog vrenja koje mora dati nekih 15,5 do 16 vol % alkohola slijedi dozrijevanje godinu dana u drvenoj bačvi.

Među cijenjenim proizvođačima prošeka su članovi pelješke obitelji Bura-Mrgudić – Niko Bura i njegova sestra Marija, Marijin suprug Ante Mrgudić, njih0vi kćerka Antonia, koja je s prošekom kao kao diplomskim radom  završila  studij na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, te sin Boris.

Proizvodi Bura-Mrgudić: Ruža dalmatinska i Moskar

Boris Mrgudić, uz napomenu da na Pelješcu valjda svaka kuća poroizvodi ili nastoji proizvesti barem malo prošeka ali da je teško reći je li to baš to u svim slučajevima, veli kako neki takav svoj proizvod nude punjen u bočicu od pola litre za po 50 kuna za litru, a neki za zakvu polalitrenu bocu traže 150 do 200 kuna. Mrgudić objašnjava da postupak kod njegove obitelji Bura-Mrgudić (Niko Bura brat je Marije Mrgudić, Borisove mame, oni zajedno vode vinariju)  ide ovako: berba zrelog grožđa, dva do tri tjedna prosušivanje grozdova na prostirkama, potom gnječenje, sok se ostavlja na dan dva na pokožici radi  maceracije, potom kreće alkoholno vrenje što traje nekoliko mjeseci. Na kraju, bijeli prošek, koji Bura-Mrgudici rade od Rukatca, završi s oko 13,5 vol % alkohola i sa 250 g/lit neprovrela sladora, a crni, od Plavca maloga iz njihova vinograda na Postupu, bude s oko 14 vol % alkohola i sa 120 do 130 g/lit šećera. Poslije fermentacije na redu je dozrijevanje, nekad se ono odvijalo u staklenim posudama, a sada bude u inoks-cisternama. Crni prošek ostavlja se na dozrijevanju, na talogu, do dvije godine plus, nakon punjenja, još neko vrijeme u butelji, a bijeli dozrijeva i po pet godina. U planu je, kaže Boris Mrgudić, kupnja drvenih bačava koje bi u procesu sazrijevanja zamijenile inoks. Bura-Mrgudići inače od svakoga, dakle od bijeloga i od crnoga, proizvedu godišnje između po stotinjak litara. Ozbiljan pristup i ozbiljne količine.

Upoznao sam još jednu etiketu prošeka na tržištu, to je prošek Tesoro Nero pelješkog OPG-a Matković.

Petar Matković i supruga mu Željka

  Petar Matković, priča o proizvodnji:

– Grožđe za prošek beremo kasnije, a nakon što ga poberemo grozdove rasporedimo na prosušivanje po širokim mrežama prostrtim iznad površine tla tako da prozračnost bude maksimalna. Prosušivanje traje oko mjesec dana. Kad grozdovi nakon perioda prosušivanja budu nabijeni sladorom, odvajamo i maknemo peteljkovinu i bobice prešamo, masulj ostavljamo u cisterni od inoksa, i fermentacija kreće, odvija se sporo i zaustavit će se tek negdje u travnju ili čak u svibnju iduće godine. Prošek odvojimo od taloga i ostavimo ga, očišćenoga, još nekoliko mjeseci u cisterni da odmori, a onda ide u bocu zapremnine 0,375 lit.  Na kraju dobijemo oko 50 litara prošeka. Randman u odnosu na inicijalnu količinu je po sedam do osam litara prošeka na po 100 kg grožđa. Naš prošek bude s nekih 18 vol% alkohola i s oko 100 gr/lit neprovrelog sladora.

Petar Matković i njegov prošek Tesoro nero od Plavca maloga s Dingača. Tesoro – jako dobar, uz napomenu  da mu u smislu kompleksnosti nedostaje, prije punjenja u bocu, duže dozrijevanje u bačvici u nadziranim oksidativnim uvjetima

Krenuo sam i u obilazak značajnijih vinoteka i prodavaonica vina poput Galerije vina MIVA, Vivat Finog Vina, Vrutka, Bornsteina, pa i Spara, prolistao sam i kataloge Vrutka i Spara, i uspio naći to da se pod oznakom Prošek na tržištu nalaze Prošek Stina, Prošek Ambra od Alena Bibića, bijeli prošek Hvaranina Dubokovića Prvi poljubac i crni Prošek Don Petar od Plavca maloga, naišao sam i na etiketu Petar Hektorović, od kuće Bastijana znanog enologa Andra Tomića, te neke etikete koje su – možda – isprva bile zamišljene da budu plasirane kao prošek ali sad su bez spomena prošeka, a s oznakom desertnog vina…

Proizvod Bastijane hvarskog enologa Andra Tomića: prvotna etiketa bila je Prošek Hectorovich, a ova sada aktualna je Petar Hectorovich

Od dobro obaviještenog izvora čuo sam kako su svojedobno neko vrijeme nadležne institucije u nas bile obustavile izdavanje rješenja za stavljanje u promet vina nazvanog izrazom prošek, tako da su proizvođači koji nisu prekidali produkciju desertnog vina svoje uratke što bi ih inače, možda bili i nazvali prošekom označili kao desertno vino. Kao jedan od primjera toga mogao bi biti npr. Prošek Hektorović (vidi etiketu, objavljenu u Leksikonu Ivana Sokolića), kasnije – moguće stoga što valjda nije sve bilo  u potpunosti na liniji publicirane specifikacije! – pretvoren u Petar Hektorović. Što se, inače, tiče desertnog dalmatinskog vina, u katalogu Vrutka zapazio sam navod Miloševa vrhunskog poluslatkog desertnog Stagnuma 2012 sa 16,0 vol % alkohola, napunjenog u bočicu od 0,375 lit, mpc. je 355 kn, te  navod Miloševa poluslatkog Stagnuma 2007 sa 16,5 vol %, napunjenog u bocu od 0,50 lit,  mpc. 370 kn, ali i etiketu šibenskog Vinoploda Jakob, u opisu kojega se u reklamnoj poruci u katalogu iznosi kako je riječ o prirodnom desertnom suhom vinu s 14,5 vol % alkohola proizvedenom fermentacijom koncentriranog mošta, vino je napunjeno u butelju 0,75 lit, a maloprodajna cijena je 70 kuna! U Sparu sam ugledao i litrenu bocu vinarije Roso s Pelješca s etiketom Desertno vino, maloprodajna cijena bila je oko 45 kuna.

Moje pitanje upućeno svima: na temelju čega bi se moglo očekivati  priznanje i zaštita marke proizvoda koji, doduše, ponavljam,u svom izvornom izdanju zavrjeđuje najviše pohvale i koji bi kao dodatni adut eno-gastronomije mogao bitno pridonijeti jačanju snage vina kao magneta u hrvatskom turizmu, ali i prozvoda prema kojemu se u ovoj zemlji na žalost i preveliki broj pojedinaca ali i društvo tako nemarno i maćuhinski odnose? ♣

______________________________________

Slatka sjećanja, rezime

NEBODERSKA KARIJERA s USPONOM NA ČAK 17. KAT, PRIZEMLJENJE ALI, SREĆOM, s BLISTAVIM NASTAVKOM, LOGIČAN SLIJED JE ZONA SMIRAJA, MOGUĆ JE OPET NAGLI UZLET – SAMO NEBO JE GRANICA…

            Šetali smo, glavnim gradom, moj osmijeh i ja, ja na putu svom, on na licu mom…  Gužvovita, ali široka i za šetnju prikladna Savska dovodi nas do nebodera. Nekad značajno svojevrsno središte zbivanja, sad je taj neboder – samac u vrevi. Na određeni način sam je sebi grobni spomenik. U njemu sam proveo, bez prekida, ukupno nešto više od desetljeća i pol!…

                   Najprije sam u tome zdanju bio oko dvije godine kao suradnik-prevodilac članaka iz inozemnog tiska a za dnevni list Vjesnik, smješten tada na prvom katu, i za mjesečnik Izbor, potom godinu dana u Vjesnikovoj Press Agenciji (VPA) na prvom katu a onda, ubrzo, i u honorarnoj suradnji s informativnim tjednikom Studio okrenutom televiziji, filmu, kazalištu. Uslijedilo je, 1976. moje prvo stalno zaposlenje, u popularnom informativno-zabavnom tjedniku Vikend, uvelike plasiranome i u inozemstvu (medju našima na radu u zapadno-europskim zemljama i iseljenicima u SAD i Australiji), a nekako istodono započela je i honorarna suradnja na temu vina u tada najtiražnijoj našoj dnevnoj novini Večernjem listu.

Kad se sa srcem kuha…: TV-zvijezda Oliver Mlakar i chef Stevo Karapandža. Desno je Tereza Kesovija, u ono vrijeme slavna i u Francuskoj, ona me povela na moje prvu putovanje u Burgundiju, ravno u svjetski znani vinski Volnay!

                A onda eto i nove ključne promjene: postavljanje, u Vikendu, na mjesto urednika stranica posvećenih turizmu, gastronomiji, zabavnoj glazbi, slobodnom vremenu općenito (pješačenje, planinarenje, lov, ribolov…), te skok u karijeri – na 17. kat!

                Nekih 16 godina provedenih u Vikendu na vrhu, već među oblacima. Bilo me posvuda – od Zagreba do Vardara, od Vardara preko Triglava do Beča, Züricha, Münchena, Frankfurta, a i do Berlina, pa od Berlina do Bagdada, Kuvajta, od Kuvajta preko Tokija do Sydneya, od Sydneya do Kopenhagena i Stockholma, od Stockholma do Washingtona i New Yorka, od New Yorka do Santosa i Santiaga de Chile i Concepçiona, od čileanskog juga do Tunisa i Malte… Tereza Kesovija, tada glazbena zvijezda i u Francuskoj, povela me (hvala!) na moje prvo putovanje u vinski raj Burgundiju, konkretno u svjetski vrlo znano vinogradarsko selo Volnay, gdje je u lijepom tamošnjem Domu kulture održala koncert… Večer je završila svečanim domijenkom i s obiljem prezentiranim i kušanim etiketa Bakhova nektara o kojima sam prije samo mogao sanjati a koje su za tu priliku Terezi u čast sa sobom donijeli lokalni vinogradari…

                Krah Juge označio je i početak kraja carstva NIŠP-a Vjesnik. Gotovo svi dobili smo nogu, iako smo imali svoje dvije koje su nas još sasvim dobro služile.

                S neba i oblaka – naglo potpuno prizemljenje i uživanje u, hvala Bogu kratkome, životu na Burzi.

NOVO DOBA

                Od rane mladosti volio sam se družiti s DOBRIM vinom, pa sam osmislio i, opet zahvaljujući sreći da sam imao dobrog prijatelja-istomišljenika poslovnog čovjeka Muhu Horića, uspio realizirati knjigu SVIJET u ČAŠI  (glasoviti Boško Petrović među prvim vlasnicima!), iz koje je ubrzo proizašla i revija za enogastronomiju i turizam pod tim nazivom, prvi broj izašao je na Martinje 1992. I tu se Sveti Martin, zaštitnik vinograda, vinogradara i vinara, pokazao, barem na mom primjeru, vrlo učinkovitim zaštitnikom i novinara koji pišu o Bakhovu nektaru.

Slika s naslovne stranice prvog broja revije Svijet u Čaši, izdane na Martinje 1992. Vinski biškup Simpy i miništrant Riba u akciji blagoslivljanja mošta u pretvorbi u mlado vino po narodnim običajima. I dok su u prvom planu dobra hrana i domaći specijaliteti te vrhunsko vino, u pozadini je jezgra, u sastavu, slijeva, Suhadolnik (novinarski dio), Mladen Horić (sektor komercijale) i legenda Marko Čolić (fotografija)

                Dosta hitro smo kao specijalizirani medij od publicista-kroničara postali, i to s puno uspjeha, vrlo aktivni u različitim inicijativama na korist kvalitetne educiranosti (domaćeg) potrošača u segmentu enogastronomije i na promidžbi ne tek nekog pojeding specijaiteta i neke pojedine kapljice nekog našeg podruma nego i hrvatske eno-gastro ponude i ponude hrvatskog turizma. Bilo je to kroz, uz Svijet u čaši; i izdavanje raznih publikacija, primjerice raskošno ukoričene knjige Hrvatska tradicijska kuhinja… te kroz napise o hrvastskome vinu i u inozemnim novinama (npr. talijanski Corriere vinicolo), zatim kroz osmišljavanje i realizaciju značajnih prezentacija i različitih dogadjanja poput godišnjih izbora Kuhara i Vinara godine u Hrvatskoj, dodjele godišnjih priznanja ponajboljim vinima kušanim u strukovnome krugu u okviru naseg Potrošačkog putokaza i potom provjerama uzoraka naknadno uzetih s tržišta, zatim kroz priređivanje sajmova i festivala Atelje okusa u elitnim hotelima poput Esplanade, Intercontinentala, Srakovčića, a od kojih je u međunarodnim okvirima najatraktivnija bila priredba koncipirana kao Europska vinska cesta u povodu 15. godišnjice Svijeta u čaši, u zagrebačkom hotelu  Antunović i uz sudjelovanje i brojnih najvećih svjetskih vinskih zvijezda (Gaja, Fontodi, Gravner, Radikon, La Castellada, Batič, Movia, Castello di Querceto, Simčič, Reichsrat von Buhl, bordoški châteaui, zvijezde frankovke i visokih slatkih predikata iz Burgenlanda, Atila Gere i Joszef Bock iz Villanya…). U višegodišnjoj akciji Dobro mi došel, prijatelj!, koju je prekinuo Domovinski rat, trsili smo se, izmjenom posjeta tzv. lančanim ritmom (najprije je domaćin bio hrvatski vinar a gost stranac, iduće godine s domaćinstvom je nastavio inozemni vinar koji je bio gost tome prvm našemu i koji je onda k sebi u goste pozvao nekog hrvatskog vinara, da bi taj Hrvat u narednom kolu k sebi  goste pozvao nekoga iz vana…), povezivati naše domaće proizvođače s poznatim inozemnima jer to je bio također učinkovit način da se ovdje šire horizonti i da pojedinci napreduju u kvaliteti ali i da dobivanjem obavijesti od kolega iz vana lakše dođu do pomagala u radu u trsju i u podrumu. K tome, s obzirom da su vinari dolazili i odlazili u goste popraćeni s ponekim vinskim novinarima bila je to i lijepa prilika da se ovim putem čuje više i o hrvatskome vinu vani.  Vrlo zapažena stalna rubrika u reviji Svijet u Čaši  bila je i Hrvatske vinogradarske općine, serija širih (ne samo vinskih) prezentacija pojedinih naših značajnijih općna iz vinorodnih predjela…

Na skupovima Atelje okusa koje smo organizirali skupljala se uvijek vrhuška hrvatske enogastronomije

 Zaredale su mi turneje po vinskoj Hrvatskoj, zatim Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji, i u svjetska vinogradarsko-vinska područja koja se samo zamisliti moglo: Bordeaux, ponovno Burgundija, Champagnea, Loirea, Jura, švcarski kanton Valais, Toscana (s tamošnjiim Chianti classicom, Brunellom iz Montalcina), Pijemont (sa zonom barola a i barbere), Umbria (sa sagrantinom), Trentino Alto Adige, Sicilija, Sardinija, austrijski Štajerska, Donja Austrija, Gradišće, njemački rajnska oblast, pa Baden Württemberg, mađarski Tokaj, portugalski Douro, predio oko Lisabona (Alentejo), španjolske Rueda, Rioja, Ribera del Duero… Da ne zaboravim, i ocjenjivanja: Concours Mondial de Bruxelles, Mundus Vini, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vino Ljubljana, Vino Slovenije u Gornjoj Radgoni, Muvina u Prešovu… Stečeni silna nova znanja i iskustva, brojni poznanici i prijatelji na nizu točaka kugle zemaljske. Bogatstvo, i te kako vrijedno…

Potrošački putokaz – prvo vrednvanje vina u Hrvatskoj u režiji specijaliziranog časopisa – Svijeta u čaši. Na slikama su grupa enologa, sommeliera, vinskih trgpvaca i vinskih pisaca nakon degustacije u zagrebačkoj Esplanadi i grupa istoga profila na ocjenjivanju u hotelu Sheraton

Naša su priznanja u Potrošačkom putokazu osvajali i skopski Chateau Kamnik i pijemontske kuće Paolo Scavino, i Bruno Rocca Rabajà, te toskanski Siro Pacenti, Casanova di Neri, njemačka vinska vrhuška Bernd Philippi Koehler Ruprecht, Johannes Knipser Johannisgof Knipser i mlađi posjed Franz Kunstler

Dobro mi došel, prijatelj! Naši i stranci: Plenković, Batič Ivan, Ivan Enjingi, Mate Kliković, Joško Gravner, Batič Miha…

Titulu Vinara godine u Hrvatskoj službeno su ponijeli Vlado Krauthaker, Ivica Perak Kutjevo dd, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević Vina Belje

                Da ne zaboravim i još nešto bitno zbog čega sam i tužan: međunarodno ocjenjivanje Vina Hrvatske pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore a zamišljeno da bude povezano s novoosnovanim festivalom vina i gastronomije Zagreb Vino.com koji je baš bio u naglom usponu. Takvo državno ocjenjivanje, kakvo mi ni sada nemamo, vidio sam u nekim na svjetskoj razini vrlo afirmiranim zemljama, trebalo je biti temelj za tržišnu nadgradnju spomenutog festivala ali i za izdavanje autoritativnog godišnjeg Vodiča vinskom Hrvatskom (vino kao promidžbeni adut uvelike i u službi turizma Lijepe naše). Na žalost, zbog nerazumljivog bojkota nekolicine očito (tada) utjecajnih pojedinaca već nakon samo jednog, prvog izdanja – ukinuto… pa nije bilo ni nastavka tj. i logičnog zaokruženja akcije – spomenutog vinskog vodiča zamišljenog dosta drukčije od nekih postojećih vinskih vodiča u nas…

Europska vinska cesta u organizaciji Svijeta u čaši u povodu 15. godišnjice, u hotelu Antunović u Zagrebu: Girolamo Dorigo, Gianluca Grasso (Elio Grasso), vinarija Atila Gere iz Villanya i chef Robert Slezak, Alessandro François Castello di Querceto, u zdravici s Bobom Čimburom, vlasnikom kultnog restorana Baltazar. Dolje: gosti sudionici iz Bordeauxa i Njemačke – Chateau Brane Cantenac, te Reichsrat von Buhl i Hans Lang

Ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj i ocjenjivanje na Concours Mondial de Bruxelles koje je, kao domaćne, mijenjalo europske gradove a te godine održano je u Plovdivu. Sa slici, s osnivačem ocjenjivanja Louisom Havauxom te s vlasnikom glasovito Chateaua La Gaffeliere iz Saint Emiliona grofom Stephaneom von Neippergom

S raznih skitnji (vnskim) svijetom

Posjet glasovitom bordoškom Château Angélus. Za reviju Svijet u Čaši i za goste iz Hrvatske koje sam doveo u obilazak na ulasku u dvorac priređena je jedinstvena dobrodošlica – izvedba himne Lijepa naša na crkvenim zvonima!

U Toscani, u društvu s markizom Lodovicom Antinorijem, utemeljiteljem glasovitog posjeda Ornellaia a sada u Tenuti di Biserno, zatim s predsjednikm Consorzija Chianti Classico i vlasnikom posjeda Fontodi Giovannijem Manettijem, te u društvu s grofom Francescom Marronem Cinzanom, vlasnikom podruma Col d’Orcia iz Montalcina, s markizom Pierom Antinorijem, vlasnikom posjeda Antinori i posjeda Pian delle Vigne iz Montalcina, kao i s enologom I direktorom proizvodnje u kompaniji Renzom Cotarellom i s Fabiom Rattom, direktorom podruma Pian delle Vigne

Kod Angela Gaje u Barbarescu, Aloisa Lagedera u Alto Adigeu, Roberta Voerzija u LaMorri i Franca Biondi Santija u Montalcinu. Dolje: s Philippine de Rothschild iz čuvenog bordoškog châteaua Mouton Rothschild, te s Camille Seghesio iz glasovite kalifornijske kuće Seghesio. Naposlijetku, bliže kući, tek na njenu pragu, na Bizeljskom na posjedu Istenič, s legendarnim Stevenom Spurrierom i s Ivanom Dropuljićem

Nakon razdoblja od oko 26 godina koliko je trajalo tiskovno izdanje revije, Svijet u Čaši je 2018/2019 nastavio svoj život, jednomjesečnim ritmom, na internetu na www.suhiucasi.wordpress.com / KROZ SVIJET u ČAŠI Kronika…).

Sad je, s obzirom na određeni teret godina, pandemiju koja je donijela neka nova pravila ponašanja i uvelike i u gospodarskom i u socijalnom smislu promijenila što-šta, nastupio smiraj. Bilo je divno dok je trajalo u punome sjaju. Gledajući s raskrižja na Savskoj neboder prema gore, pomislio sam (nehotice, ali ne i nerealno!) na, kao logičan slijed, na novi uzlet. U plavetnilo, tamo negdje – bitno iznad onog spomenutog 17. kata!…♣

                                                                   .

 

 

SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKUVINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMACHATEAU PETRUS u SVEMIRU

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidragsinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

ROYAL DINGAČ 2013ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

DINGAČ 2017 KlasikoINDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

DINGAČ 2018 KlasikoBURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

PLAVAC PLAUSUS 2012DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

PLAVAC MALI PREMIUM 2016TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)

PLAVAC MALI 2016 Tihobraće poljeVISLANDER, Vis, Srednja i Južna Dalmacija ZOI

DINGAČ GOLD 2018ANTIČEVIĆ, 15,5 %, ZOI

–  PLAVAC MALI 2016 MARLAIS MARLAIS, 14,0 vol %

–  DINGAČ RISERVA 2017JURICA VIOLIĆ, 15,5 % , ZOI (3,8)

PLAVAC KORTA KATARINA WINE MAKER’S SELECTION 2011KORTA KATARINA, 15,0 vol%  Pelješac

–  PRIMUS 2016RIZMAN, 13,5 vol % , Komarna

PLAVAC MALI BARRIQUE 2016MATELA, 14,0 vol %, Kaštel Sućurac ZOI Srednja i Južna Dalmacija

–  PLAVAC MALI 2018 INDIJAN – INDIJAN, 14,5 vol %  ZOI Pelješac kzp

PLAVAC MALI 2019 PODHUM PAVIČIĆ, 14,7 vol %

–  PLAVAC PONOS 2017 – JURICA VIOLIĆ, 14,2vol %,  Orebić

–  PLAVAC MALI 2019  – PAVIČIĆ,  15,0 vol %

PLAVAC MALI MAIOR RIZERVA  2016 – HVAR HILLS, 13,5 vol %, Srednja i Južna Dalmacija Hvar kzp   

PLAVAC  ST. ROKO 2016 barrique – SAINTS HILLS, 12,0 vol %,  Srednja i Južna Dalmacija

BLACK DALMATIAN 2016 – SAINTS HILLS, 13,0 vol %

POMET PLAVAC  MALI SELEKCIJA  2016 CRVIK, 14,9 vol %,  Konavle

–  ZLATAN PLAVAC 2015 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, ZOI Srednja  Južna Dalmacija, Hvar, suho, 14,0 vol %­­­­­­­­­­­­­­­­­

–  PLAVAC MALI 2015DUBROVAČKI PODRUMI, 13,0 vol %  Konavle

PLAVAC MALI PONOS JURICA 2018 – JURICA VIOLIĆ , 14% vol % 

PLAVAC BRIME 2017  – RIZMAN, 13,5 vol %, Komarna

PLAVAC MALI 2018  Janjina PelješacGRGUREVIĆ, 13,0 vol %

ANTIČEVIĆ PLAVAC MR. BLUE 2018  – ANTIČEVIĆ, 13,7 vol %, ZOI kzp Srednja i Južna Dalmacija  Potomje

PLAVAC SILVER 2018 – ANTIČEVIĆ, 14,3 vol %, ZOI Pelješac Potomje.   ♣

______________________

VIRTUALNA DEGUSTACIJA ZA BENELUKS – Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je ovih dana za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael... virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju.

Virtualni susret  trajao je oko dva sata, Novinari su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi o vinima i spajanju vina i hrane te su se složili kako su se ovom prigodom susreli s proizvodima kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima, kaže se u službenom izvještaju HTZ-a o događanju.

Cilj je bio da se novinari i, preko njih, brojni potencijalni posjetitelji iz zemalja Beneluksa upoznaju s Hrvatskom kao sigurnim, atraktivnim i poželjnim turističkim odredištem koje je tim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak.

Kako je to uobičajeno kod ovakvih tzv. virtualnih događanja, novinari specijalizirani za turizam i za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu nekoliko dana prije eventa primili butelje s vinom od u Hrvatskoj najraširenijih sorata, konkretno od Graševine i Frankovke iz Slavonije, Malvazije iz Istre te Plavca maloga iz Dalmacije, priložen je bio i paketić s paškim sirom. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, odvijala se, u suradnji s tvrtkom Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila Ivana Carić s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali. Popis prezentiranih vina a ni lista s imenima i prezimenima novinara nisu bili u poslanom izvještaju. Obznanjeno je tek da vina predstavlja Diederik Swart iz spomenutog Croatiangrapesa. Naknadno sam saznao da izbor etiketa kojima se, inače, htjelo kroz regije pokriti vinsku Hrvatsku nije bio velik (četiri uzorka!) a ni visoko-reprezentativan (jedna regija nije bila zastupljena), tako da je ipak teško likovati zbog navedenog silnog oduševljenja vinskih i turističkih pisaca iz Beneluksa.

Rekao bih da se ovdje u vinskom segmentu nije išlo, kako rado ponavlja i pri tome u najavama naglašava selektor hrvatske nogometne reprezentacije Galić, na pobjedu. Želimo li, pogotovu što se zapaža ne samo to da sve više osoba ima sve manje novca nego i to da ipak i sve više osoba ima i sve više novca, ostvariti vrhunski rezultat u turizmu, nužno je na odgovarajući način koncentrirati se i na detalje, a da se ta usredotočenost u punoj mjeri i ostvari, u projektima unutar tako važne gospodarske grane kakva je turizam mora zacijelo biti više djelatnika s jačim senzibilitetom za svako pojedino područje naše ponude što ga se reklamira, tako da se, u akciju uvijek i u svim dijelovima kreće s mentialitetom pobjednika, s najjačom momčadi. Idealno bi bilo da su, kad već ovdje govorimo o vinu, udruge vinogradara/vinara u Hrvatskoj ustrojene na strogo profesionalnoj osnovi i s ciljem pravilima reguliranih njegovanja i unaprjeđivanja proizvoda i plasmana vlastitog teritorija, ali kako to nije slučaj,, na turističkim djelatnicima je da u priredbi promotivnih događanja sami jače podmetnu leđa. Uz dovođenje zvijezda na teren treba se pobrinuti i da u inozemnoj publici, od koje se u konačnici očekuje ne toliko to da se pred nama pokaže oduševljenom koliko to da svoje oduševljenje prenese što širem krugu stanovnika u svojoj sredini, bude dovoljno autoritativnih imena za svaki segment prezentacije. Na raznim velikim ocjenjivanjima vina u Europi poput Concours Mondiala de Bruxelles i Mundus Vinija, veronskog Vinitalyja imao sam prilike susresti se s više uglednih vinskih pisaca a i značajnih vinskih trgovaca i iz Belgije i iz Nizozemske, ali na dobivenim fotografijama ne prepoznajem ih, rekao bih da je uz ove izabrane koji su, ne sumnjam, izvrsni u kontekstu turizma, trebalo pozvati i nekoga od izrazito specjaliziranih baš za vino i onih iz segmenta uvoza i distribucije vina. Publici iz Beneluksa a i dakako i drugih iznimno značajnih emitivnih turističkih područja treba omogućiti ne samo to da o vinu iz neke druge zemlje gleda na malom ekranu i čita u novinama o tome kako su ga kušali predstavnici medija, nego i da ga, nakon što nešto lijepo pročita i informira se, može i kupiti i kušati kod kuće i osobno vidjeti koliko je koji uzorak jak kao jedna od relevantnih pozivnica  za odlazak do područja gdje se dotično vino rađa. Kontakti s najautoritativnijim za vino specijaliziranim predstavnicima medija ne samo unutar Beneluksa nego i iz raznih drugih europskih zemalja zasigurno se mogu dobiti upravo od spomenutog Concours Mondiala de Bruxelles i urednika njegove novine Vinopres sjedište je u Rue de Mérode 60 upravo u Bruxellesu.

Ova prezentacija samo je jedno u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. U suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije izravnim video javljanjem sa poznatog Straduna, začin u programu bio je nastup klape. Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se u travnju kad će biti organizirane prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment gostiju iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s Turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je za novinare, influencere, turoperatore i putničke agente prezentacija – s obzirom da je riječ o proizvodima u fokusu potrošača u 2021. godini – potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji. ◾

Intrigantni regijski trio

PLAVAC, TRNJAK, VRANAC!

Niz posljednjih godina, otkako su hrvatski znanstvenici u suradnji s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu otkrili da je Zinfandel isto što i naš Tribidrag odnosno Crljenak te da je naša uzdanca Plavac mali njegov potomak, hrvatski vinski svijet živi na određeni način opsjednut kultivarima Tribidrag, Plavac mali i Dobričić. Tribidraga i Dobričića znanost je izdvojila kao Plavčeva roditelja. Smještanjem porijekla čuvenog Zinfandela pod nazivom Crljenak kaštelanski u područje Kaštela gdje se, uz potporu i našeg vinara Miljenka Grgića, inače dugo godina na boravku i radu u Kaliforniji, krenulo i u uređenje parka posvećenog otkriću (dalmatinskih) korijena Zinfandela najavljeni su bili, na podlozi, uvelike, sklonosti Amerikanaca prema vinu zinfandel a i prema našoj jadranskoj obali, hodočašća Amerikanaca u Kaštela i turistički procvat posebice u tome kraju. Hrvatski turistički procvat općenito i stigao je, ali – ne zahvaljujući Zinfandelu, a bogme ne i zahvaljujući potomku, Plavcu malome. A onda je, prije dvije godine, na scenu stupila corona. Unatoč postojećim potencijalima, značajniji gospodarski efekti u turizmu vezani prvenstveno uz neku našu authotonu sortu grožđa i tipično naše vino a na nekom tragu onoga što u Burgundiji ostvaruju Chardonnay i Pinot crni, u Bordeauxu Caberneti i Merlot, u Pijemontu Nebbiolo kao Barolo i Barbaresco te Toscani Sangiovese kroz Brunello, Chianti Classico itd., izostali su. Vrijeme prolazi, Cchardonnay, Ccabernet, Mmerlot toliko su se proširili svijetom da su, osim njihovih originala iz domovine im, postali pomalo dosadni, pa je izmišljen poklič ABC, u prijevodu Anything but Chardonnay (Bilo što, samo ne Chardonnay!), a može eto biti i Anything but Cabernet. Gourmeti-hedonisti, uglavnom vrlo dobro situirani, traže sve više nešto drugo, tipično i originlno domaće, zanimljivo s identitetom, a u vinskoj sferi kao novi aduti u svijetu profiliraju se npr. Veltlinac zeleni, Frankovka…

Mogući aduti – samostalno i u ansamblu! – jugoistočne Europe a i Lijepe naše, konkretno i Imotske krajine – sorte Plavac mali, Trnjak, Vranac, a želi li se baš silno i internacionalna pomoć prikladan da smisleno priskoči mogao bi biti južno-europski Syrah. Modro jezero Riserva imotske obitelji Grabovac sadrži i trnjak i vranac, umjesto merlota i cabernet sauvignona mogao bi imati plavac mali i syrah! (suhiucasi)

Mi i opet imamo konje za utrku, možemo li ih i hoćemo li ih ovaj put bolje gospodarski iskoristiti? Zašto bismo stalno samo mi uvozili nešto sa Zapada, i zašto ne bismo sada mi odavde nešto plasirali na Zapad?! U davnim vremenima vinova loza širila se od istoka preko naših krajeva prema zapadu, e sad bi se tim putem mogla širiti i neka zanimljiva vina od sorata s velikim potencijalom odavde a još praktički anonimna na Zapadu. Riječ je npr. o u kvalitativnom smislu čudesnom triju upečatljivih crnih kultivara u koji bi, uz  Plavac mali, zvijezdu južnodalmatinskog priobalja i (polu)otoka, spadali i Trnjak i Vranac iz zaleđa!

____________________________

TRNJAK – Sinonim je Rudedžuša. Trnjak (Rudedžuša) je sorta koja se dosta uzgaja na području Imotskoga i Vrgorca, a strukovna literatura – npr. Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon Ivana Sokolića – kaže da se prije dosta uzgajala i ispod Splita pa do Omiša i oko Makarske. Ali, inače, ima je i u susjednoj Hercegovini u BiH. Navodno u Hercegovini postoji već nekih sedam različitih etiketa s vinom od Trnjka, jedan od najpoznatijih proizvođača je Nuić. Imoćani rado tvrde da Trnjak nije hercegovački kultivar nego da je nastao na njihovu području, i znaju se šaliti kako su ga Hercegovcima samo posudili da bi im bio oprašivač za njihove sorte. Napominju da je kultivar u uzgoju dosta težak, kompliciran, da raste kao drača i da treba puno vremena i truda da ga se dovede u red. Međutim, resi ga više vrlina: njegova je prednost u tome što nakuplja visoki slador i što lijepo zadržava kiseline, pH kod njega rijetko se penje do 3,5. Sorta je to s velikim potencijalom za proizvodnju tamnog gustog, koncentriranog a istodobno i elegantnoga vina sposobnog za dugo odležavanje pa time i dozrijevanje, dakle za stjecanje tzv. više dodane vrijednosti.

Kako to da se naši stručnjaci iz vinogradarskog i vinarskog sektora već prije nisu jače usredotočili na Trnjak pa da se i od njega, kako se, silno, nastojalo s Plavcem, napravi hrvatska robna marka vina?! ◾

_____________________________

Istina je da bi se s Trnjkom rado promovirala Bosna i Hercegovina, a da se Crna Gora, koja se diči da je domovina Vranca (Kratošija x Duljenga), i Makedonija, gdje je Vranac (Vranec) ako ne baš izvorna a ono najrasprostranjenija ili jedna od daleko najrasprostranjenijih sorata, uzdaju se u taj kultivar kao svoj. Dio Hrvatske ulazi u šire područje jugoistočnog Balkana uz koje se porijeklom mogu vezati ne samo Plavac mali nego upravo također i Trnjak i Vranac kao u globalnom smislu potencijalno ti sjajni vinski noviteti na svjetskom tržištu. I Trnjak i Vranac u stanovitom se opsegu s uspjehom uzgajaju u Imotskoj krajini. Želimo li mi Hrvati baš u društvu, kao nužnog, skakako i jednog internacionalca, Plavcu, Trnjaku i Vrancu moglo bi se kao prikladnu dopunu priključiti (još) nimalo profanirani Syrah, koji se upravo i u nas – i na Korlatu i u Imotskoj krajini – kao vino već godinama pokazuje  u visokome sjaju.

U podrumu Grabovčevih: uz tatu Antu su njegovi sinovi Nikola i Milan, te bliski rođak Mislav Maršić (drugi slijeva), u funkciji enologa

Kao jedan od pokretača-nositelja tog nekog novog mogućeg trenda trija PTV i stvaranja od njega regijskog vinskog brenda mogla bi biti inače vrlo uspješna vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac iz Prološca kod Imotskoga. Djelo što ga je u suvremenom smislu počeo tata Ante Grabovac, svojedobno inače zastupnik u Hrvatskome saboru, preuzela su dvojica sinova Milan i Nikola, njima se kao strukovna podrška pridružio njihov rođak i vršnjak, pouzdani enolog, Mislav Maršić. Dobra jezgra tu je!

A i idealna svjetska pozornica za promidžbu spomenutih rasnih crnjaka je tu, riječ je o unikatnim biserima Imotskoga Crvenom jezeru i, naročito, sjajno-plavom Modrom jezeru. Kod ovog drugoga javlja se fenomen da povremeno privremeno presuši, i tada na njegovu dnu domaći ljudi znaju zaigrati i nogomet, pa zašto se u organizaciji lokalne udruge Cvit razgovora, utemeljene da promiče lokalne kulturne i tradicijske vrijednosti, baš i tu ponekad ne bi održala i kakva jača eno-gastronomska manifestacija s rasnim spomenutim crnjacimaa u glavnoj ulozi?!…

_________________________________

MODRO JEZERO kraško je jezero pored Imotskog. Smatra se jednim od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se ispod klisure na kojoj je utvrda Topana. U neposrednoj blizini je stadion Gospin dolac, na kojemu svoje utakmice igra NK Imotski.

Modro jezero (Wikipedia)

Razina njegove vode znatno oscilira, tako da nisu rijetke godine kad na neko vrijeme ono i presuši. Tada se na njegovu dnu – igra nogomet. U ljetnim mjesecima uglavnom ima dovoljno vode za kupanje. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode te o urednosti okoliša, sadnjom i njegom prikladnih mediteranskih biljnih vrsta. Legenda o postanku ovog jezera zvana je Gavanovi dvori.

Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija; nadmorska visina: oko 450 m;  površina: 0,4 km2; dužina: do 0,8 km; širina: do 0,4 km; dubina: do 147 metara, na najviše mjesta: 90 m; pritoke: nema. (Wikipedia)◾

______________________________

Milan Grabovac viješću o vinskim novitetima vezanim uz obitelj Grabovac najavljuje stanoviti optimizam glede barem djelomične realizacije  ovog netom spomenutog prijedloga o triju Plavac, Trnjak, Vranac, naime Grabovci, koji već od prije imaju prestižno vino Modro jezero Riservu sastavljeno od cabernet sauvignona, vranca, trnjaka i merlota, nedavno su na nagovor prijatelja Danijela Čečavca WSET izašli s mješavinom vranca iz Vučje Drage i plavca maloga iz drugih vinograda, onih izvan Imotskog vinogorja, a sa, uvjerava me Milan Grabovac, svojstvima premier i grand crua, vino je nazvano Jeka, moglo bi to biti podstrek i za mješavinu plavac mali, vranac i trnjak.  Obitelj Grabovac, koja na brdu na Vučjoj Dragi ima zaista lijepe vinograde, u prosincu lani podignula je, na poziciji Čanjevica, nove nasade na površini od 13 hektara, riječ je o 65.000 loza, dakle sa po oko 5000 trsova na hektar. Čanjevica, nekad u posjedu društvene vinarije Imota. nalazi se blizu podruma Grabovčevih, to je, moglo bi se reći, visoravan s ipak blagim padom prema jugu a na nadmorskoj visini od 280 metara, tlo je, objašnjava Milan, aluvijalno, sastoji se od crvenice i dosta šljunka tako da vina odatle mogu biti s vrlo izraženom mineralnosti. Propadanjem društvenog podruma Imota teren se zapuštao i takav, zapušten, nakon 10 godina sad je dočekao da ga Grabovci, uz pomoć iz Vinske omotnice, uzmu u zakup, sklopljen na 50 godina! Grabovci su na Čanjevici zasadili lokalnu Kujundžušu i od hrvatskih bijelih sorata Pošip, a od bijelih internacionalace Chardonnay i Sauvignon, od domaćih pak crnih kultivara posadili su Trnjak i Vranac, od međunarodnih Merlot i, pokusno, Cabernet franc.  Iako razmišljaju o tome da u svome podrumu imaju i plavac mali, koji bi mogli rabiti za neke zanimljive kupaže, nisu skloni tu sortu i saditi u imoćanskome kraju jer iz klimatoloških razloga ona tu ne može ostvariti puni svoj potencijal, Grabovci su svjesni da su vrhunske lokacije za uzgoj tog kultivara na južnom Jadranu u neposrednoj blizini mora, pa rješenje vide u otkupu određene količine grožđa s ponajboljih položaja na razini grand crua. U ukupnom sortimentu Grabovci sad imaju po oko 15 posto Trnjka i Vranca. Milan Grabovac napominje još nešto vrijedno pažnje: s obzirom da sve više vinogradara i vinara Imotske krajine traži cijepove upravo Trnjka, Udruga vinogradara i vinara Imotskoga inicirala je aktivnosti na klonskoj selekciji naročito sorata Kujundžuše i Trnjka, u planu je podizanje ovećeg matičnog nasada bezvirusnih cijepova u kojemu će se uz naći i još neke druge sorte Srednje  Južne Dalmacije!

Imotska krajina smještena je u zaleđu Makarske i na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom

– Namjera nam je još saditi i lokalnu sortu zvanu po naški Botun. Riječ je o kultivaru koji dobro zadržava kiseline i prikladan je u proizvodnji pjenušaca. Dosad smo pjenušce bazirali na crnom i sivom pinotu, te chardonnayu, kad nam Botun dođe u rod znatno bismo smanjili udio tih francuskih kultivara u našem pjenušavom vinu što ga radimo u kategoriji brut – dodaje Milan Grabovac.

Istaknuo je, inače, još jedan novitet: u pripremi za izlazak – planira se da promocija bude krajem 2021. godine – novog vina kuće, riječ je o, govori Milan Grabovac ponosno, velikom bijelome s potencijalom za duže odležavanje, sorte su Chardonnay i Sauvignon bijeli, možda će biti i nešto Pošipa (bilo bi lijepo da tu bude i hrvatski predstavnik! – prim. aut.), berba je 2019. Grabovac mlađi naglašava kako su u imotskome kraju godišta 2018, 2019. i 2020. bila jako dobra  po kakvoći!

Vinogradi obitelji Grabovac

Kako je corona utjecala odnosno kako je covid19 utjecao i kako još utječu na plasman baš njihovih vina, pitam Grabovce, i odmah ovdje moram u novoj ulozi predstaviti prof. Ivana Dropuljića, sina Imotske krajine a već dugo godina stanovnika Zagreba i, inače, znanog kao osnivača i direktora međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com, naime on je svojim novim telefonom snimao razgovor za mene za Svijet  u čaši i Kroniku na internetu.

Posjed Grabovac: kušaonica vina. U onom nekadašnjem normalnom bescovidnom vremenu turisti su u velikom broju posjećivali Imotski i podrum obitelji Grabovac

Dosta inozemnih vinskih i turističkih novinara upoznato je s vinskom stvarnosti ne samo Imotske krajine nego i cijele Dalmacije, naime prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com u više je navrata uoči svoje novembarske manifestacije u zagrebačkoj Esplanadi organizirao studijska putovanja uglednih stranih vinskih novinara značajnijim hrvatskim vinskim područjima. Evo grupe ino-novinara na večeri u Imotskome. Kod Grabovca oni su se oduševili crnjacima upravo od Vranca, Trnjaka a i Syraha. Na slici se mogu prepoznati čuvena Angela Muir MW iz Velike Britanije, Darrel Josef iz Beča ali koji dosta piše i za američke novine, Zoltan Györffy kao glavni urednik utjecajnog mađarskog vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha… Za malo više svjetske promidžbe valjalo bi aktivirati stara poznanstva i prijateljstva…

– Prodaja je kao posljedica situacije vezane uz pandemiju pala za nekih 40 do 50 posto. Ipak smo mi vinari, a posebice rekao bih mi u Dalmaciji, tijesno što se tiče plasmana vezani uz turizam, a turizam se lani pokazao vrlo slabime. Sreća nas Grabovaca je s jedne strane bila u tome što smo sasvim solidno uspjeli prodati vina rađena u kategoriji svježih i za punu potrošnju dok su još mlada, a s druge strane u tome što smo se u većem opsegu opredijelili na produkciju vina za duže dozrijevanje i sposobna za duže odležavanje. U ono nekadašnje prijašnje normalno vrijeme s njima smo ionako znali izaći na tržište i nešto prije od optimuma, a to što su neka sada još uvijek u našem podrumu dobro će im doći. Nadamo se da će se situacija u turizmu ove godine ipak poboljšati. Povoljno nam je to što smo kao gospodarski subjekt našli zajednički jezik s bankom s kojom radimo i koja je naše obveze glede kredita stavila u stadij moratorija, tako da s te strane mirnije čekamo povratak na uobičajeni nekadašnji kolosijek. Eto, što se veli kod nas, kako je deralo, nije ni tako krvavo! Imali smo nešto izvoza, osobito u Njemačku gdje radimo s uvoznikom Budimirom, s obzirom na ove izvanredne okolnosti čak smo taj izvoz i sasvim solidno odradili. S naših prijašnjih sudjelovanja na raznim sajmovima vina ali i od posjeta takvim manifestacijama pa i od samog Budimira skupili smo popriličan broj kontakata od potencijalnih kupaca vani, posebice u Njemačkoj, i cijelo smo ovo zadnje vrijeme bili pojačano uporni u slanju naših tzv. news lettera preko interneta prema njima, to se pokazalo jako dobrime. Međutim baš s najezdom corone i širenjem covida poklopio se izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, što nam je, posebice kroz razna iznenadna poskupljenja na koja nismo bili baš spremni, zakompliciralo situaciju s tržištem na Otoku…  ♣

Plešivički fine wine & dine

KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA!…

Pripreme su bile završene do kraja ožujka, i program je službeno pred Uskrs mogao početi. The Show Must Go On, unatoč covidu. Čist zrak na terasi na plešivičkih nekih 350 metara nadmorske visine te toplo i sunčano vrijeme,  u razdoblje kojega nas je uvelo nekoliko zadnjih martovskih dana, na terasi pod debelom krošnjom kod elitnog restorana dine & (fine) wine i vinskog podruma KORAK u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga idealni su za (epidemiološki) sigurno uživanje uz sjajne kreacije Korakovih na tanjuru i u čaši.

Korak do Koraka, otac & sinovi, vino & hrana: Velimir Korak & sinovi Josip enolog (lijevo) & Bernard chef (desno)

Korak do Koraka – tata Velimir (glavni vinar, majstor za šunku i uvodničar u spektakl, voditelj vinogradarstva/podrumarstva što obuhvaća šest vlastitih hektara trsja i četiri ha u zakupu) te sinovi Bernard (chef vrijedan posebnog naklona) i Josip (enolog i sukreator Bakhova nektara a, po potrebi, i u ulozi sommeliera). Devet nailazećih koraka – ne znaš koji je bolji! – od početka do kraja. Nakon dobrodošlice sa šunkom – Od Katarine (bake) s ljubavlju (svježi domaći sir obogaćen s kapljicama masti na kojoj se pekla kobasica špekerica), Proljeće (blago soljena dimljena žumberačka pastrva s proljetnim povrćem; šparoga, medvjeđi luk…), Tortellini (punjeni raguom od veprovine te obogaćeni hrenom), Ražnjić i kućica (puževi na štapiću, juha u kućici), Janje i čičoka, Pastrva (pastrva sa žara s umakom od sirutke i kruške), Patka (pečena pačja prsa), Copanjek (slani kolač sa svježim sirom i sitno sjeckanim sezonskim zelenim povrćem iz vrta, tipičan za Plešivicu, zna se gostu poslužiti i kao znak dobrodošlice), te Jabuka, med i orah (slatki desert). Svaki slijed popraćen svojim vinom. Uvertira – odlični pjenušci brut nature (Blanc de Blancs 2014 = chardonnay 40 i crni pinot 60 posto, te Rosé 2015 – crni pinot, 3,5 godine na kvascu u butelji), u nastavku: Sauvignon 2019 Klemenka (sjajan), Chardonnay sur lie 2015, Rajnski rizling 2015 u potrazi za starim vremenom (šest mjeseci maceracije, dvije godine bačve, 14,0 vol %!), Rajnski rizling 2009 kasna berba suho (sjajan!), Crni pinot Cimbuščak/Križevac 2018, Crni pinot 2017 Stari trsi Cimbuščak (sjajan!).

Za rastanak je uvjerljivo zasvirao ansambl Laškovec 2018 od 20 starih sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici – Štajerska belina, Šipelj, Veltlinac crveni i zeleni, Ehrlinger, Ortslieber, Neuburger, Muškat Hamburg, Muscat Mme Mathias, Graševina, Kraljevina, Silvanac zeleni, Plemenka, Slatki zelenac (Rotgipfler), Lipovina, Moslavac, Pinot bijeli…, nasad je star 70 godina, grožđe je macerirano tri mjeseca, vino je dozrijevalo dvije godine u velikoj bačvi.

Tog popodneva glavna zvijezda u čaši! –  fantastični šest mjeseci macerirani rajnski rizling iz 2015 koji je nakon potrage za nekim starim vremenima upravo, TEK SADA, izašao na danje svjetlo.

Upečatljivo! Jednostavno – ne propustiti! Doći, i otkriti! Koraci su se sjajno pripremili za goste, a svakako se pripremiti moraju i gosti…

(Da ne bude zabune: na nekim fotografijama domaćini su bez maske na licu, skinuli su je bili tek na trenutak, na našu zamolbu radi snimanja, ipak se ovdje radi o prostoru i okolnostima vezanim uz hedonizam za stolom pa fotografija mora odisati decentnošću a ne da sugerira upad provalnika…)  ♣

Eno-gastronomija, gospodarstvo

NOVA ŠANSA, ZA NOVO DOSTA DRUKČIJE VRIJEME – DIGITALNI NOMADI

            Hrvatska je u gospodarskom smislu bitno vezana za turizam, možda čak i tješnje nego neke druge mediteranske zemlje. S obzirom na zemljopisni smještaj i prometnu dostupnost, prirodne ljepote, neke sadržaje iz kulture i umjetnosti te neka poglavlja iz znanosti, različite (moguće) eno-gastronomske adute,… naše usredotočenje na turizam pokazalo se jako dobrime. Financijski rezultati bivali su sve bolji iako još uvijek ne i na nivou koji se – da smo bili u stanju bolje se interprofesionalno organizirati i znatno jače preferirati ekskulzvnost u odnosu na masovnost – već mogao dosegnuti, međutim posljednje dvije godine donijele su ne samo novo vrijeme, nego novo vrijeme s dosta drukčijim okolnostima i s novim izazovima. Zorno se pokazalo da treba osmišljeno razvijati i druge privredne grane posebice u proizvodnji, a, s obzirom na to da nam je turizam ipak sudbinski važan te na to da je vrlo teško (nemoguće?) da ćemo se (brzo) vratiti na ono – po dobrome zapamćeno – tzv. staro normalno, nužno je – da bismo bili zadovoljni s novim normalnime – dobro razmisliti o tome kako kvalitetno parirati aktualnim izazovima, baš i kroz tako nam bitni turizam.

Povećanje ekološke svijesti kod svih nas, više reda u društvu i suzbijanje gospodarskog i drugog kriminala te afera od kojih već glava boli – do mjere da bi se, sad kad hara covid19, i obična glavobolja mogla strpati u kategoriju komorbiditeta… – i koncentriranje na to da ova zemlja za koju se, lako i već po potrebi, koristi izraz raj na Zemlji, doista i sva – kao rezultat naše stvarne brige jer od pukih riječi to ne može! – zablista kao raj na Zemlji, u kontekstu turizma značilo bi mnogo. Mnogo u smislu da nam turistička ponuda – bazirana na visokokvalitetnom spoju prethodno rečenoga te dobro samoorganiziranih i interprofesionalno organiziranih proizvodnih subjekata, ugostitelja i turističkih djelatnika i marketinških stručnjaka –  inače i te kako prikladna glede atraktivnosti, bude u svemu u znaku upečatljivih lokalnih teritorijanih tipičnosti i posebnosti, dovoljno uvjerljivih da zainteresira što veći broj gostiju, koji to znaju i cijeniti,  za dolazak k nama ne samo na Jadran i u ljeto, nego i u druga naša područja i kroz cijelu godinu.

Nova šansa i jedna od lijepih šansi za novo, dosta drukčije vrijeme mogli bi nam biti digitalni nomadi, o kojoma se, srećom, eto počelo u nas razmišljati. Tko su to digitalni nomadi?

To su osobe koje nemaju fiksno radno vrijeme u nekoj, jednoj tvrtki, one rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, iz kafića ili parka… Laptop, mobitel i dobra internetska veza – to je praktički sve što je potrebno za rad digitalnog nomada. Digitalni nomad može raditi bilo od kuda. Obično su to ljudi koji često putuju zbog posla i koji nose sa sobom laptop. To mogu biti marketinški stručnjaci, programeri softvera, pa čak i treneri ili dizajneri interijera, novinari.        Hrvatski sabor nedavno je donio izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, njima će se ubuduće regulirati pitanje tzv. digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Time Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja u svijetu što su odlučile ozakoniti ovaj sve popularniji oblik života i rada ljudi koji posao obavljaju preko Interneta, a svejedno im je u kojoj se državi fizički nalaze.

Novi naš Zakon o strancima na digitalne nomade gleda kao na pojedince koji su formalno negdje zaposleni, a svoj posao mogu obavljati preko interneta. Hrvatska će im eto, čuje se, omogućiti da nesmetano žive i rade kod nas kao digitalni nomadi. Zasad došljaci iz SAD ili Južne Amerike u Hrvatskoj mogu ostati samo tri mjeseca, no događa se da se nakon toga vremena oni počnu zaljubljivati u Hrvatsku, međutim onda moraju otići drugu državu u Europi, ili kući, tamo odakle već jesu. Posebno formirana e-viza strancima će omogućiti da u Hrvatskoj ostanu 12 mjeseciBitno je i ovo: digitalne nomade neće se oporezivati u Hrvatskoj, naime ovakav način reguliranja njihovog boravka u državi pretpostavlja da će svoju zaradu trošiti ovdje (iznajmiti sebi stan, redovna svakodnevna potrošnja na potrepštine, putovanja, šoping…), te tako pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

Meksiko, Bali, Berlin i Tajland neke su od poznatijih odredišta za digitalne nomade. S procjenama da će u budućnosti sve više ljudi raditi od kuće, Hrvatska ima priliku promovirati se kao jedna od poželjnih destinacija za digitalne nomade. Hrvatskoj bi prihvaćanje digitalnih nomada  moglo puno pomoći u boljem pozicioniranju na globalnoj turističkoj sceni, ali ne samo to, naime prema raznim istraživanjima digitalni nomadi troše puno više od uobičajenih turista, možda i stoga što se žele jače uključiti u samu zajednicu.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju Croatia, your new office!, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne i dobro pripremljene destinacije za digitalne nomade. Oglašivačka kampanja će se, uz PR i medijske aktivnosti, provoditi i putem društvenih mreža Facebook i Twitter s posebnim fokusom na tržišta SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. U sklopu kampanje na web stranici Croatia.hr, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta, kreirana je posebna podstranica Croatia your new office na engleskom jeziku koja sadrži sve važne informacije vezane uz prijave i boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.

                – Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade, a rezultat je to suradnje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija te Ministarstva turizma i sporta. Hrvatski turizam prepoznaje ovu priliku u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetnom ponudom i jednostavnijim procedurama nastojimo privući što veći broj digitalnih nomada i na taj način promovirati našu destinaciju. Poslovanje digitalnih nomada izvrsna je prilika za hrvatsko gospodarstvo, a raduje nas činjenica da digitalni nomadi pokazuju sve veći interes za brojne hrvatske gradove. Vjerujem da će Hrvatska digitalne nomade oduševiti svojim prirodnim i kulturnim ljepotama kao i autentičnom ponudom. Svim sadašnjim i budućim digitalnim nomadima želim toplu dobrodošlicu u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija – jedinstvenu Hrvatsku poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Cilj najnovije kampanje je predstaviti Hrvatsku kao zemlju koja digitalnim nomadima može jamčiti ugodan i siguran boravak te kvalitetne uvjete za život. Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi u velikoj mjeri govore engleski jezik, zemlja koja nudi jedinstven način života s autentičnim iskustvima, ima dobru internetsku vezu, povoljnu  klimu  i prekrasnu prirodu, dobru povezanost s ostatkom Europe, pristupačan život prema europskim standardima te dobru i pristupačnu zdravstvenu zaštituistaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući kako očekuje da će novi zakonski okviri te kampanja koja će se periodično provoditi kroz čitavu godinu pozitivno odraziti na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju.

Dodajmo kako sve navedeno prepoznaju i brojni strani mediji pa je tako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet svoj nedavni članak posvetio upravo temi digitalnih nomada i uvjetima koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada, dok je ugledni časopis Forbes u francuskom, ali i američkom izdanju objavio članak o našoj zemlji kao poželjnoj i otvorenoj destinaciji za digitalne nomade. Isto tako, brojni američki mediji navode Hrvatsku i Dubrovnik kao izuzetno poželjna mjesta  za boravak digitalnih nomada.  ♣

Uskrsna košarica 2021

VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?)

Uskrs je i ove godine u – novom nenormalno normalnome. Tradicija obiteljskog okupljanja uz šunkicu i obojena jaja ne prekida se.  Blagdani su tradicionalno razdoblja kad se u kupovini troši više nego obično, a pokazalo se kroz godine da prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Iz HGK i obavjest da smo prošle godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu zbog  korona-virusa, potrošili 1,194 milijardi kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To koliki će na kraju biti trošak ove godine ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i u okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju, pozvali smo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda,  jer kupnjom hrvatskoga jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Uskršnja tradicija: kuhana šunka i obojena jaja. Hrvatska televizija objavila je ovih dana podatak da Hrvai za Uskrs pojedu oko 1700 tona šunke!

Iz HGK poručuju kako je upravo korona-kriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. To konkretno znači da moramo njegovati vlastite resurse i razvijati ih, i zato je važno da svi građani budu svjesni da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji, što je krajnjem potrošaču i važno, dodao je Zaher.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. ČIJE PLODOVE VLADO KRAUTHAKER VRLO UMJEŠNO PRETVARA u VRHUNSKO VINO!

Na blagdanskom će se stolu ovih prazničnih dana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica… Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije skromna, srednja i bogata, a razlika je dakako u sadržaju svake košarice odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u njoj. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje cjenovno povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.

Uoči blagdana i ove godine platforma Ja Trgovac u suradnji s agencijom Hendal provela je anketno istraživanje da se što točnije vidi aktualno razmišljanje hrvatskih građana o tome kako provesti uskrsne blagdane 2021.

Anketa je obavljena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstava i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Dobiveni odgovori uspoređeni su s onima od prošle godine, i pokazalo se kako je sada raspoloženje za proslavu – jače nego što sje to bilo lani, iznio je Goran Pavlović, glavni urednik revije Ja trgovac.

A, možda, da se jelovnik dopuni nečim što je na određeni način – pojačanjem ponude svježeg povrća – vezano uz buđenje prirode s proljećem: riječ je o izvanredno ukusnoj slanoj piti (Francuzi joj kažu quiche) s prhkim tijestom povrh kojega je nadjev sa sirom i sitno kosanim povrćem među kojime do izražaja dolazi poriluk

Anketa je, naime, pokazala da je sada, u 2021. nešto veći broj građana bio s čvrstim planom da napravi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2 posto ispitanika izjasnilo se za, a lani ih je spremno za uobičajenu proslavu Uskrsa bilo 76,3 posto.

Namirnice za uskrsne blagdane 2021. građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. To kao svoj odgovor navodi 59 posto ispitanika, što je ipak nešto manje u odnosu na prošlogodišnji Uskrs kada je u velikim formatima kupovalo 66,4% posto građana.

Oko 16,3 posto je građana koji su rekli da neće ništa posebno kupovati, naime vele da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (lani je takvih bilo 14 posto).  Nekih 12,6 posto građana potrebne namirnice planiralo je nabaviti u malim prodavaonicama (lani je takvih  bilo 8,9 posto). Onih koji su se za mjesto kupnje odlučili za tržnicu bilo je oko 11,1 posto (lani 9,4 posto). Dakle sada je uočljivo blago smanjenje važnosti trgovina velikih formata u usporedbi s prošlom godinom.

Proizvodi koji će se najčešće naći na uskrsnom stolu: na prvom su mjestu kuhana jaja (95,7%), slijede kuhana šunka (87,5%) i mladi luk (86,1%), te hren (59,2%). Inače, Hrvatska televizija ovih je dana objavila podatak da se u Lijepoj našoj za Uskrs tradicijske šunke pojede oko 1700 tona! Polovica građana će na uskrsnom stolu imati (i) rotkvice (50,6%), trećina njih će poslužiti pincu ili sirnicu (33,3%), a sličan broj će pripremiti orehnjaču (29,1%) i pečenu janjetinu (28,5%). Svako peto kućanstvo na stolu će imati puricu s mlincima (21,7%),  pečenu svinjetinu (20,5%) i pogaču (20,5%). Nešto manji broj građana pripremit će pak šunku u kruhu (13,5%) te sarmu (11,4%).

___________________________

DOMAĆI KRAFNI – S uskršnjim praznicima završava razdoblje posta. A da se slatki dio svečanog uskršnjeg menua dopuni nečime što je neposredno prethodilo početku toga zimskog posta? Primjerice, pažljivo napravljenim rahlim domaćim krafnima nadjevenim s finom marmeladom od marelice, možda je u kućnoj ostavi ili špajzi ostala još koja teglica pripremljena za zimnicu. Evo i recepta, iz poznate samobrske slastičarnice U prolazu, znane po odličnim kremšnitama koje su međutim u vrijeme karnevala – pale u sjenu tih krafni.

Potrebni su vam 1 kg glatkog brašna, 1 dl ulja, 5 dag kvasca, 6 dag šećera, 2 vanilin šećera, 0,05 lit ruma, 2 dl mlijeka, 4 žumanjka, ribana korica od jednog limuna, zatim marmelada za nadjev i šećer u prahu za posipavanje na kraju. Peći u obilju vrućeg ulja… ◾

_____________________________

Iako se u anketi, kako je upravo navedeno, pokazalo da je ove godine u odnosu na lani nešto veći broj stanovnika Hrvatske spreman za uskršnje slavlje, to ipak ne znači nužno da će ukupna svota potrošena u preduskršnjem šopingu biti veća nego lani.  Više od polovice ispitanika – njih 54,3 posto – izjavilo je sada da pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs namjerava štedjeti, dok je lani takvih štedljivijih bilo oko 48,1 posto. Najveći broj građana – 23,2 posto – na uskrsne namirnice planirao je potrošiti između 400 i 499 kuna, a nešto manje je – 17,6 posto – onih koji su se opredijelii za  potrošili između 200 i 299 kn odnosno između 300 i 399 kn (16,1%). Kako rastu iznosi predviđeni za svaku kategoriju košarice tako pada broj građana koji su sebi namjeraavalili priuštiti i viši trošak. Od 600 – 999 kn bilo je spremno za uskršnji stol izdvojiti 10,7% građana, a više od 1.000 kuna njih samo oko tri posto.   ♣

Sajmovi, ocjenjivanja 2021

U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

Kad smo već kod praznika i onoga što se podrazumijeva obveznime na blagdanskom stolu odnosno onoga što se i nađe na maltene svakom blagdanskom stolu, pa i kod troškova u trgovini, evo nešto o vinu i o njegovim mogućim cijenama u maloprodaji.

Vino je u modernom društvu posljednjih godina nevjerojatno dobilo na značenju, i mada je istraživanje platforme Wine Intelligence pokazalo da od 2015. na ovamo ono bilježi stanovitu stagnaciju u ukupnom plasmanu, donekle i pojačanu u 2020. zbog pandemije i raznih ograničenja uvedenih u sektor ugostiteljstva i turizma, ipak je po reputaciji zadržalo svoj visoki status na tržištu. Istodobno dok se bilježio stanoviti pad u ukupnoj prodaji upalo je u oči to da neke etikete ne da ne idu silaznom putanjom nego da su čak i na uzlaznoj liniji u potražnji. To se objašnjava time da su potrošači vina postali izbirljiviji nego što su bili a nekako i pomalo zasićeni time da u šopingu provedu i više vremena nego što bi možda trebali, pa se počeo tražiti odgovor na to što je to ključno što čini razliku kad kupac bira butelju.  Ispostavilo se da to nešto ima tijesne veze s medaljama osvojenima na ocjenjivanjima Bakhova nektara-

________________________

CMB: ČETIRI ZLATA ZA TROJICU HRVATA – Dvanajsto izdanje globalnog turinira u sauvignonima – 12. Concours Mondial du Sauvignon, u priredbi belgijske tvtke Concours Mondial de Bruxelles, organizatora jednog od najvećih općih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, održano je ove godine početkom ožujka u Bruxellesu. Nekih 18 zemalja iz raznih dijelova svijeta na vrednovanje, realizirano kroz četiri dana i, dakako, uz poštivanje svih nužnih protuepidemioloških mjera, poslalo je na natjecanje 1200 uzoraka. Od zemalja sudionica evo onih koje na svjetskoj pozornici sauvignona već dugo vrlo mnogo znače: Novi Zeland, Južna Afrika, Francuska, Austrija, Italija, Njemačka, Švicarska… Od naših prvih susjeda prisutni su bili Slovenci, a u cijelome tom društvu našli smo se i mi.

Tomislav Bolfan, Branimir Puškadija te enolog-savjetnk Andrej Rebernišek, s obzirom da je on Slovenac tako se i Dežela zahvaljujući njemu a preko sauvignona iz Hrvatske ipak na neki način domogla zlata… Tomislav Bolfan slaže se da medalja, pogotovu jačeg sjaja, može dosta značiti za dobar plasman proizvoda, međutim naglašava kako je bitno silno se potruditi se što širem krugu potencijalnih potrošača obznaniti osvajanje medalje, lijepo je kad trofej svojom objavom poprate novinari, ali nužno je biti i jako aktivan kroz izravne osobne kontakte s vinskim trgovcima I ugostiteljima te s vlastitim objavama na drušvenim mrežama… (Marko Čolić)

I – imamo razlog za slavlje: Hrvatska je na ovom svojevrsnom svjetskom prvenstvu u kategoriji kapljice od kultivara Sauvignon bijeli osvojila četiri zlatne medalje. Dobitnici su Bolfan Sauvignon blanc 2020 eko – Bolfan Vinski vrh, Sauvignon 2020 i Sauvignon 2019 od Kopjara, i Eco sauvignon Springtime 2020 od Bedekovića. Naši susjedi Slovenci, koji su šire znani po sauvignonu, domogli su se tek dvaju srebra! Dobitnici: Pullus Sauvignon 2020 Ptujske kleti iz Ptuja te Sauvignon 2018 od Benedettija iz Goriškh brda. ◾

MOSKVA od 13. do 15. TRAVNJA 2021 – Nešto što može – posebice sada u vrijeme corona-pandemije koja je mnogim gospodarstvenicima, u nas naročito onima iz sektora ugostiteljstva i turizma, pomrsila račune – biti vrlo zanimljivo za hrvatske proizvođače vina, poglavito one veće i u potrazi za atraktivnijim tržištima u svijetu: u Moskvi se od 13. do 15. travnja 2021. pod pokroviteljstvom OIV-a odvija veliko svjetsko ocjenjivanje vina i jakih pića EurAsia 2021, koje ove godine, inače, slavi 30 godina postojanja.

Ocjenjivanje je po općeprihvaćenoj tablici do 100 bodova. Članovi žirija birani su tako da na ukupan broj ocjenjivača bude najmanje dvije trećine stručnjaka iz inozemstva. Pozvani su visokokvalificirani kušači, većma oni s diplomama Master of Wine, Master Sommelier, WSET, zatim znani enolozi naročito oni vezani izravno uz proizvodnju Bakhova nektara, pa istaknuti vinski trgovci, te za vino specijalizirani novinari i blogeri.

Predsjednik žirija je dobro nam znani i hrvatskome vinu skloni vinski novinar iz Moskve Vladimir Tsapelik, koji je mnogo puta boravio u Lijepoj našoj, na sajmovima i ocjenjivanjima vina i na studijskim putovanjima, te s kojim sam se često susretao i na velikim znanim međunarodnim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Predviđeno je da medaljama može biti okrunjeno najviše do 30 posto od prijavljenih i poslanih uzoraka.

Organizator računa skupiti oko 8000 uzoraka iz najmanje 25 zemalja, dakle to bi natjecanje bilo velikog kalibra. Kategorije su bijela vina od nearomatičnih sorata, ružičasta i crvena vina, vina od aromatičnih kultivara, slatka desertna vina, likerska vina, mistele, te jaka alkoholna pića rađena na bazi proizvoda od grožđa.

Kontakti za potencijalne izlagače:

Eurasian Union i zemlje CIS-a: RBA Group LLC – Organizer, Moscow, Russia, PPE S.R.L. – Operator, Chisinau, Moldova, Mob. + 795 070 25 742 – Maria Lobodiuk (Telegram, viber, WhatsApp) Mob. +373 68 166 211 – Iulia Talmazan (Telegram, Viber, WhatsApp), info@eawsc.com

EXPOINTERSERVICE s.r.o. Project coordinator in Europe: Valeria Andronic, Mob: +420 773 58 38 36, eawsc2020@email.cz  ◾

___________________________

U istraživanju se krenulo od onoga što se čini najlogičnijime – identifikaciji nekog bitnog vizualnog znaka koji bi već na prvi pogled inspiriro na pozitivnu odluku u kupovini. Jednom od mogućih bitnih pomoći konzumentu da se opredijeli za kupnju neke boce pokazala se naljepnica uz etiketu o tome da je vino osvojilo medalju visokoga sjaja na nekom od relevantnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. Upravo ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno od najrelevantnijih strukovnih vrednovanja Bahova nektara, u 2019. i 2020. godini provelo je istraživanje kod potrošača u nizu zemalja Europe i u SAD-u o tome koliko im vizualni znak (odgovarajuća markica, naljepnica… s amblemom ocjenjivanja i s navodom sjaja osvojene medalje) da se vino zakitilo (srebrnom a, dakako, osobito zlatnom i velikom zlatnom) medaljom znači za odluku o tome da ga kupe. Ispostavilo se  to da je uz etiketu na butelji postavljena naljepnica kao znak o dobitku visoke nagrade na ocjenjivanju u koje potrošač ima povjerenja (a takvo je vrednovanje svakako ono koje prati glas da dosljedno provodi pravilnik OIV-a o ograničenju broja podijeljenih medalja na 30 posto od ukupnog broja uzoraka prijavljenih na ocjenjivanje) vrlo važna u donošenju odluke o kupnji vina. U moru ponude na policama, boca s takvom naljepnicom o medalji odmah se izdvaja oku potencijalnog kupca, omogućavajući mu da kupovinu obavi u kraćem vremenu i istodobno uz manji rizik da će pogriješiti u izboru.

Stefania Manfredi, project manager pri Concoursu Mondial de Bruxelles. Glavno i opće ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ove će godine biti od 17. do 27. lipnja u Luxembourgu i pod posebnim mjerama, a proglašenje rezultata najavljeno je za 1. srpnja 2021. Organizatori i CMB-a i drugih velikih svjetskih vrednovanja vina u Europi nastoje svoje manifestacije održati ranije u tekućoj godini, tako da rezultati kao putokaz vinskim trgovcima i ugostieljima budu vani i dostupni već do kraja ožujka, kad se turističke zemlje pripremaju za punu sezonu.

Jonas de Maere koji vodi sektor vina pri jednom značajnom trgovačkom lancu u SAD veli kako je sasvim očekivano da naljepnica s osvojenom medaljom na nekom od najrelevantijih svjetskih vednovanja vina mnogo znači kupcu kad odlučuje o kupovini naime mnogi ljubitelji plemenite kapljice kad dođu u takve goleme prodajne prostore jednostavno budu paralizirani silnim mnoštvom etiketa pa ako prodavaonica nema posebnu strukovno potkovanu osobu ili čak i nekoliko njih da osupnućem izgubljenog konzumenta upute i olakša(ju) mu izbor, nije se lako snaći.

Xavier Leclerc, direktor maloprodaje pri kući Auchan France, kaže sljedeće:

– Potrošači koji zađu u vinski odjel nekog velikog trgovačkog centra suočavaju se s ogromnom ponudom etiketa a usuđujem se kazati da je možda  99 posto  potrošača koji po vino dolaze u veće trgovačke lance gdje obično, iz praktičnih razloga, obavlja i svu drugi svoju kupovinu, nema pojma ili vrlo malo zna o vinskim sortama i apelacijama, a puno takvih slabijih poznavatelja vina odlazi i u manje vinoteke, tako da sasvim sigurno taj neki znak da je neko vino osvojilo medalju znači mnogo za plasman toga vina, i to ne samo u smislu količine prodanih boca nego i u ostvarenoj vrijednosti za prodavača, naime vino s naljepnicom o osvojenoj medalji i ako je na polici do 15 posto skuplje od drugih vina bez takve naljepnice znatno se bolje prodaje…

Andrea Alonso pak koji radi za tvrtku Wine Buyer Makro Espana i za grupu Metro tvrdi da se prodaja nekog vina sa znakom osvojene medalje na relevantnom svjetskom ocjenjivanju zna povećati i za 20 pa i 30 posto u odnosu na plasman istoga vina prije nego što osvoji medalju i prije nego što se uz njegovu etiketu stavi naljepnica kao obavijest o tome.

Ove godine iz Hrvatske je u ocjenjivački žiri Concoursa Mondial de Bruxelles 2021 koji će biti u Luxembourgu pozvana Dubrovkinja Ksenija Matić, na slici na vidikovcu ponad Dubrovnika u društvu s enologom, vinarom i degustatorom Vladom Krauthakerom, sommelierskim prvakom Hrvatske Sinišom Lasanom, posljednjih godina redovito ocjenjivačem na Decanterovom kušanju, te sa mnom, koji sam više od desetljeća i pola bio kušač i na Concoursu Mondial i na Mundus Viniju… U posljednje dvije godine zbog covida19 pripreme su specifične, i neke manifestacije upravo poput i CMB-a 2021 iz epidemioloških razloga pomaknute su s ranog proljeća za kasnije…

Među anketiranim pak proizvođačima vina njih 78 posto izjavilo je da naljepnica s oznakom o osvojenoj medalji osjetno poboljšava plasman nagrađenoga vina, a čak 77 posto od tih reklo je da baš i medalje osvojene na Concours Mondial de Bruxellesu znatno bolje nalaze put do kupca. ♣  

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržinici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

____________________________

VIJESTI / NEWS

Festivali: Ilok u žiži

SMOTRA TRAMINACA 2021 u SVIBNJU, u ZNAKU MICHELINA! – Bude li sve u redu u epidemiološkom smislu, Festival traminca u Iloku ove će godine biti u dane oko 20. svibnja. Idejni začetnik i jedan od glavnih u organizaciji manifestacije, osječki novinar Željko Garmaz upravo javlja da uobičajenu gala-večeru u dvorcu na Principovcu, predviđenu za prvi dan Festivala, 21. svibnja, kao autor potpisuje Goran Kočiš, jedan od najboljih hrvatskih chefova, nositelj Michelinove zvjezdice, inače do nedavno aktivan na sceni u zagrebačkom restoranu Noel!

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom (treći slijeva) – Gordan Mohor i Vlado Šušak, vodeće osobe  trgovačke kuće vinom i jakim pićima zagrebačke MIVA-e, koja drži i vina obitelji Gross (suhiucasi)

Potvrđene su i neke najavljene atraktivne radionice koje će se dan poslije, u vremenu od 10 do 18 sati, održavati u Starom podrumu Iločkih podruma. Jednu od njih vodit će alzaška vinska zvijezda Marc Tempe iz Zellenberga, slavan po svom vinu Grand Cru Mambourg “S” Sélection de Grains Nobles iz 2003. godine, za koje je na ocjenjivanjima osvajao 100 od 100 mogućih bodova! Među gostima iz vana a protagonistima radionica bit će i talijanski sommelier Luca Gardini, koji održati masterclass o najboljim tramincima Alto Adigea. S tramincima iz slovenske Gorce, ali i iz Južne Štajerske, dolazi i Mihael Gross, austrijski vinski vunderkind iz jedne od najboljih vinskih kuća u Austriji, one u vlasništvu obitelji Aloisa Grossa iz Ratscha.

Željko Garmaz

Chef Goran Kočiš, u potrazi za novim Michelinovim priznanjem. Dirigent na svečanoj večeri  na ovogodišnjem Festivalu traminca u Iloku

Novost ovogodišnjeg, trećeg izdanja Festivala traminca je vjerojatno najobuhvatnije ocjenjivanje traminaca Hrvatske, Slovenije i Srbije, a za koje se pojačano krenulo s prikupljanjem uzoraka, u konačnici bi ih trebalo biti više od 120!!! Svi ti traminci bit će izloženi na Salonu traminaca, u dvorištu Starog podruma Iločkih podruma 22. svibnja od 17 sati pa do kasno navečer,  i moći će ih se kušati po simboličnim cijenama.

Željko Garmaz gotovo dječački uzbuđeno javlja o jelovniku od šest slijedova koji mu je, po njegovu, dječački uzbuđeno napisao Goran Kočiš, te dodaje kako je sudeći po izboru namirnica riječ je o ultimativnoj rapsodiji najboljeg što Slavonija može dati.

Goran Kočiš ne skriva ambiciju da se ponovo izbori za Michelinovu zvjezdicu, ovaj put u Slavoniji – sad živi ponovno u rodnoj Slatini – i sa svojim interpretacijama starih slavonskih jela ili, kako on to voli reći, gastronomskim vremeplovom u zaboravljenu prošlost.

Za gala festivalsku večeru pripremio je sljedeći menu:

Dry Aged simentalka/majoneza/baranjske paprike/čips od crne slavonske svinje + Traminac 2019, suho – Vinarija Zima; Dimljena riba/ječam/slatinski sir – Traminac crveni Amber Selection 2017 – Jagunić; Pačja prsa/kupus s rajčicom/celer/češnjak – Traminac 2019, polusuho – Vinarija Josić; Fiš-paprikaš od šarana Vol. 2 – Traminac Principovac 2018, poluslatko – Iločki podrumi; Crna slavonska svinja/krumpir/domaći maslac/lješnjak – Muškat momjanski 2019, poluslatko – Vinarija Kozlović; Crêpes Suzette/Granita traminac – Traminac izborna berba 2012, slatko – Misna vina Đakovačke biskupije.

Ulaznica za večeru koja uključuje šest slijedova hrane i šest različitih traminaca stoji 400 kuna. Broj mjesta je ograničen! Rezervacije se primaju na na e-mail: festival.traminca@gmail.com   i na telefon: +385981747108. ◾

Nikola Benvenuti (desno) i njegov brat Albert

VINISTRA U NAJLJEPŠEM ISTARSKOM KAŠTELU, i NA OTVORENOME!… – U ekskluzivnom prostoru obnovljenog svetvičentskog kaštela Morosini-Grimani iz 13. stoljeća, u kojemu će se, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organizirati vinske degustacije, otvoren je prodajni punkt za istarsku kapljicu. Ideja je bila da se ljubiteljima plemenite kapljice omogući da na jednom mjestu kupe praktički sva istarska vina višeg kvaltativnog ranga. Zasad je u ponudi pedesetak etiketa.

Uz svečano otvaranje vinskog salona priređena je degustacija ponajboljih vina i sireva s našeg najvećeg poluotoka. Za sljubljivanje sir-vino i za vođenje degustacije zadužen je bio znani sommelier Emil Perdec. Ovo događanje bilo je sjajan uvod u ono što u Istri uskoro stiže, naravno ne bude li jačih napada corone i jačeg širenja covida, riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina 12. Svijet malvazija od 12. do 16. travnja, predviđeno da se, kako je rekao predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, odigra u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, i u 27. sajam vina, jakih pića te delikatesa Vinistra 2021, najavljen za dane 7. do 9. svibnja, također u Poreču ali najvjerojatnije – po prvi put do sada – na otvorenome! ◾

Čarobna istarska ulika: Rovinjola, Rovinj

Sanobor je lepi varoš…

Marijan Žganjer, predsjednik Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, te član Marijan Sokolović (suhiucasi)

VINO i SALAME – Pred kraj ožujka 2021. u Samoboru je održano tradicijsko, 27. ocjenjivanje vina članova Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Predsjednik stručne komisije bio je Zdenko Ivanković, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U godinama prije corone običaj je bio nekako istodobno odraditi i vrednovanje Samoborske salame, koja nosi znak zaštićene robne marke Zagrebačke županije, a nakon tih strukovnih degustacija slijedio bi sajam salama i vina. Ove godine s obzirom na vrlo složene okolnosti zbog covida19 još se ne zna kad bi se sljedeći sajam mogao odvijati.

Vrijeme postaje sve ljepše i toplije, glavni trg u Samboru, pun sjedalica i stolova što su ih postavili ugostiteljski objekti, vrvi domaćim stanovnicima a i gostima, tako da konzumacija ne bi trebala biti upitna. Evo, kao praktičnog putokaza, informacije o tome koja su samoborska vina na ocjenjivanju 2021. osvojila zlatne medalje.

Kategorija sortnih bijelih vina: Manzoni 2020, šampion i zlato, autor je MARIJAN ŽGANJER, slijede Traminac 2020 od Branka Jakleneca, Rajnski rizling 2020 od Branka Jakleneca, Zeleni silvanac 2020 Igora Tota, Rizvanac 2020 Marijana Sokolovića, Rizvanac 2020 Zdravka Runtasa, Traminac 2020 Tomislava Slamara.

Kategorija ružičastih i crvenih vina: Cabernet sauvignon 2018 – IVICA ROZIJAN (šampion) te Cabenet sauvignon 2019 Branka Jakleneca, Pinot crni 2019 Antuna Filipeca, Cabernet sauvignon 2018 Igora Tota, Cabernet sauvignon 2020 Marijana Žganjera, Dornfelder 2018 Zdravka Župančića, Cuvée crni Sandija Slaka – sve zlatna.

Zlata u kategoriji aromatiziranih vina i pjenušaca: Bermet 2020 – BOŽIDAR KOMERIČKI (šampion), Bermet 2019 – Lucija Fabek

Kategorija bijelih vina od miješanih sorata: Miješano bijelo 2020 – MARIJAN GEUŠIĆ (šampion), Cuvée I 2020 – Branko Jaklenec. ◾

Nauka na djelu

CHÂTEAU PÉTRUS u SVEMIRU! – Jedno od najpoznatijih i najskupljih vina u svijetu, Château Pétrus, iz berbe 2000, sigurno je, nakon 438 dana provedenih u svemiru, sletilo na Zemlju! Još prije dosta vremena počelo se pričati kako vino koje se poslužuje putnicima u prvoj klasi u avionima na nosu i u ustima ostavlja ponešto drukčiji dojam nego isto to vino posluženo na Zemlji,  je li to bio jedan od okidača koji je doveo do toga da se vino na neko vrijeme pošalje i u svemir pa da ga se onda uspoređuje s istim tim vinom iz butelja sa Zemlje? Vina Château Pétrus su u svemir poslana u sklopu privatnog istraživalačkog svemirskog programa nazvanog WISE (Vitis Vinum in Spatium Experimentia), a za akciju su se pobrinuli Nicolas Gaume i Emmanuel Etcheparre koji zajednički u Luxembourgu posjeduju kompaniju i koji su inače poslom vezani uz elektronske medije – Gaume održava stanovito partnerstvo s Microsoftom, Etcheparre je osnivač društvene mreže Wine Alley. Namjera ovog vinskog svemirskog pothvata bila je proučavanje mogućih učinaka mikrogravitacije i svemirske radijacije na najvažnije komponente vina. Projekt su poduprle kompanije RESA, NASA, Thales Alenia Space i Nanoracks. Butelje su u svemir poslane u studenome 2019. a nakon perioda boravka u bestežinskom stanju i na visini od 450 kilometara na Zemlju su spuštene sredinom siječnja ove godine.

Nakon što je astronaut Château Pétrus 2000 u obliku 12 butelja vraćen na naš planet,  učenjaci bordoškog Instituta za vinovu lozu i vinsku znanost krenuli su u podrobna istraživanja na dva kolosijeka – pregledavajući ga detaljno u laboratoriju i kušajući ga. Nedavno su objavljeni prvi, preliminarni rezultati, koji – ističe se: jednoglasno – kažu da, mada su zapažene neke nijanse u razlikama u boji te u trajnosti aroma i okusa,  boravak u svemiru nije bitno oštetio vino u smislu kvalitete. Voditelj odjela za enološka istraživanja pri ISVV-u Philippe Darriet izjavio je da te zamijećene efekte treba još mnogo detaljnije izučiti, naime posebno i još jače podrobno istražit će se nekih stotinjak komponenata koje karakteriziraju Bakhov nektar.

Kompletan smisao cijele ove priče je ne tek s organoleptičkog  hedonističkog stajališta otkriti razlike u nosu i u ustima između nekog istog vina koje je dio svojega života provelo u uobičajenim uvjetima čuvanja a dio u nekim drugim atmosferskm uvjetima, želja je dobro prstudirati cijeli razvojni ciklus vinove loze i vina i nakon što neko vrijeme provedu u nekim posebnim okolnostima, te na temelju znanstvenih zapažanja pronaći načina da se na dugi rok znatno poboljšaju uvjeti uzgoja vinove loze i razvoj vina na Zemlji. Sila teža i bestežinsko stanje još uvijek su slabo znani fenomen, I stoga je svaki novi podatak vezan uz to područje vrlo značajan, posebno sada u ovo novo vrijeme izraženijih promjena u klimi. Vino je dakle sa snažnim razlogom bilo poslano u svemir –  vinova loza slovi kao jedna od biljaka koje najprije i u nijansama osjete promjene u klimatu. Prije ovog vinskog svemirskog pothvata u svemir su već u dva navrata slani dijelovi vinove loze i uzorci vina, da bi se mogle proučiti drukčijim atmosferskim uvjetima stvorene moguće razne bitne promjene u  izbojcima i u vinskim stanicama. Znanstveni eksperiment nastavlja se 2022. godine, slanjem u svemir uzoraka vezanih uz vinovu lozu i vino a foklus proučavanja bit će fermentacija. ◾

________________________

IN MEMORIAM

SINIŠA DORONJGA SIMPY

Ljepo, i dugo smo se družili. Svestrani estradni umjetnik glazbenik, skladatelj, pjevač, vrlo duhoviti voditelj, najjači vinski biškup, i što je najvažnije – veliki pajdaš! Svojom interpretacijom sv. Martina na naslovnoj stranici prvog primjerka prve hrvatske revije za vino, gastronomju i turizam SVIJET u ČAŠI na Martinje 1992. uveo je časopis u trodesetljetno razdoblje protagonistički značajne prisutnosti na hrvatskoj vinskoj sceni. Simpy, hvala ti!

Počivaj! Žalosni smo, Simpy, kaj te ni već med nami tu dole, ali i svjesni toga da pomale ideme tvojim putem,.. prema zvezdama, gore…

STEVEN SPURRIER

Domišljat, s mnogo ideja, poduzetan, a tako jednostavan i dostupan… Logično, velika želja prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com,  da u nekom edukacijskom segmentu Steven nastupi na toj manifestaciji, na nedavnom susretu na samoj granici Slovenije i Hrvatske Spurrier se pokazao spremnime doći, samo, s ozirom na njegove obveze trebalo je puno ranije dogovoriti se o datumu… Sad je,nažalost – gotovo… ◾

___________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

kroz / through  

 

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2021 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

– trošiti/drink  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold • – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) VUGAVA 2018 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  • suho • 13,6 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

   ■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; žuto/ koštićavo; jabuka – marelica – dinja / zrelo) • na floralno (cvijeće: lipa) • na niti začinskog bilja, vrlo dobro uklopljeno • blago i na osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast a istodobno i slankasto, ukazuje i na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 10-12  ̊C

(mpc/pp: XXL)  ZLATAN PLAVAC Grand Select 2013 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • vrlo toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na (ne nužno ovim redosljedom!) mineralno • na voćnost (voće: domaće/ tamno crveno – plavo / koštićavo; bobičasto; sušeno – u/kuhano) • na vegetalno/herbalno (sušeno bilje) – umjereno • na osjet plemenitog drveta – (fino) paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno i s roštilja, dugo pirjano, tvrdi odležani zreli sir / red meat, roasted, grilled, long stewed,  matured hard cheese…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 18   ̊C

(mpc/pp: XL)  ZLATAN PLAVAC  barrique 2012 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i južna Dalmacija – vrhunsko  s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto • vrlo toplo • sočno • s karakterom/autorski rad • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • pokazuje godine ali nije i prestarjelo • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje – iskazano s mjerom • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – vanilije, nijansa – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – tanin: živ – uglađen • okus slankasto – fino gorkasto – kvalitetno prateća kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18  ̊C

(mpc/pp: -XL) PLAVAC MALI sv. Juraj 2017 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja  Južna Dalmacija • suho • 15,7 vol%

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto i mesnato • vrlo toplo • sočno • zrelo • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno • na stijenkama čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • upućuje na na voćnost, izraženu solidno (voće: domaće/crveno plavo/koštićavo; bobičasto; zrelo – posušeno – ukuhano) • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – (fino) gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • grijućeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: teža jela od mesa,, pečena na ražnju, u pećnici s krumpirom, dugo pirjana i u bogatom tamnom umaku) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • -16-18   ̊C

(mpc/pp: XL-XXL) FAMEJA 2018 – DOM KALEBIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: otok Šolta ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: kamenito/rocky • sorta/variety: Crljenak/Tribidrag, Dobričić, Plavac mali • PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Izvorni blend dalmatinskog trojstva • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • nijansom kao da upućuje na tradiciju • toplo • dotjerano • skladno • s dosta živosti ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/gotovo neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • navodi na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto / kuhano – šljiva) • začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima (poljubac) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen – fino prašnast • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog i blago isušujućeg – prilično dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux,. • 18   ̊C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXXL) IL GRANDE 2015 – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran, Merlot, Cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teretna, teška (posve nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – s kzp/with the controlled origin • suho • 14,0 vol% • vino posvećeno istarskome junaku Velom Jožeu, šteta da vino nije nazvano po domaćeVELI, što znači isto što i talijanski Il Grande DIZAJN/DESIGN: više u stilu stripa nego ozbiljne etikete za ozbiljno vino/more in the comics’ style than in the direction of a serious label for the serious wine • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: zanimljiva kombinacija lokalnog Terana te francuskih kultivara Merlota i Cabernet franc (napomena: bordoške sorte Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc kroz već niz godina jako su se dobro pokazale u Istri gdje im očito paše mineralno tlo i gdje uopće, pogotovu ako se jako pazi da boravak u bačvi(ci) ne rezultira s jačim notama prženoga te vanilije, ne moraju u organoleptici biti surogati originala već mogu, zadržavajući sortni identitet, pružiti sjajnu kapljicu obilježenu ovim istarskim terroireom!) • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • mesnato (neko će ga doživjeti i premesnatime) • toplo • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati, rekao bih, duuuugo, i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno ali ne baš do kraja • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto;) • na vegetalno/herbalno, diskretno • (biljne) začine, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slastan – fino slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vino je potentno • s dugačkim završetkom ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina / uncork the bottle some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA Radoš 2019 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Radoš • sorta/variety: Graševina ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • ima kompleksnost • ima karakter • sočno • dotjerano • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično • čini se još u usponu – može trajati, vrijedi pružiti mu još vremena u butelji • povoljan odnos između cijene i kvalitete ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-(slamnato)žuto ■ NA NOSU umjerenog intenziteta – relativno razvijeno – puno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo / koštićavo; – svježe) • na floralno • na vegetalno • donekle i na začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – na svoj način kremasto • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost  • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  – tip/type: bordeaux • 10-12C

 (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING Radosh 2018 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name: Radoš • sorta/variety: Rizling rajnski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: moderno • složeno • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • može trajati i vrijedi mu pružiti još vremena u buteljii ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU diskretno – dojam je, s obzirom na mogućnosti, ne i (još) do kraja razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo /citrusi) • na floralno (cvijeće: svježe / bijelo) • na vegetalno, umjereno • na osjet petroleja, nijansa ■ U USTIMA vrlo izraženo • okus sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelo & struktura vrlo dobri • svjež – srednje dugačak završetak ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: rhine, • 10-12  ̊C

(mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON FRANC Radosh 2017 – VINA PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE  is: zanimljivo • kompleksno • toplo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • svijetlije • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • jasno odaje bordoške sorte, • upućuje na voćnost • mineralno • na vegetalno/herbalno • začine/mirodije vezano uz boravak vina u bačvi(ci) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okusom slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) MAXIMO NERO 2016 – KUTJEVO d.d. ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo – vrhunsko/premium with the controlled origin • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: u modernom stilu • kompleksno • sadržajno – gusto • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine – trajno • upućuje na na voćnost • vegetalno/herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke – pikantne), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna.

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKAFilip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brutSjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sj