Archive | KRONIKA – CHRONICLE RSS for this section

SVIJET u CASI – 04.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Uskrs 2022. Svijet danas, samo – ne daj Bože…

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Hrvatski kulinarski summit 2022: GAULT & MILLAU CROATIA ⦁ Zeleni silvanac: DRAGULJ GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI ⦁  Tomaz vina rebranding: MALVAZIJE BIJELA i CRNA te TERAN u PRVOM PLANU ⦁ Saloni, festivali, sajmovi: PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU ⦁ Vinistra 2022: KOZLOVIĆ!!! ⦁ Vinitaly 2022: ORGAZMIČKA VINA ⦁ Uoči početka turističke sezone 2022: MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2022 – BUYING GUIDE___

_____________________________________________

Hrvatski kuharski summit 2022

            Što se bijeli u dvorani Smaragdnoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to je –hrvatski kuharski summit!

Legendarni  zagrebački hotel Esplanade, iz kojega su – to svakako treba naglasiti! – potekli brojni vrsni naši kuhari i ugostitelji, bio je u prvoj polovici travnja domaćin velikom kuharskom skupu bijelih bluza tako da je znana prostrana Smaragdna dvorana kroz to vrijeme, s obzirom da su chefovi – ukupno stotinjak, dio njih i iz inozemstva – došli u svojim radnim odijelima, kompletno promijenila boju, zabijelila se kao da je okupila golemo jato labudova! Povod okupljanja: predstavljanje petog izdanja međunarodnog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 i dodjela trofeja najboljim chefovima i restoranima.

Kome čestitati, i s kolikim divljenjem? Po izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 chef godine je Ana Grgić Tomić, s kulinarske strane glavna i odgovorna za restoran Zinfandel’s i za Le Bistro u hotelu Esplanade. Trofej veliki chef sutrašnjice osvojila su tri kuhara – Michael Gollenz iz restorana Alfred Keller u hotelu Alhambra na otoku Lošinju, Nikola Marušić iz splitskog restorana PiNKU Fish & Wine te Stiven Vunić, vlasnik restorana Zijavica iz Mošćeničke Drage.

Postoji i odličje chef tradicijske kuhinje, ono je pripalo Nebojši Rajkoviću iz restorana Čingi Lingi čarda u Bilju, a proglašava se i najbolji chef NOVE tradicijske kuhinje ta je titula predana Ani Morgan, iz restorana Morgan u Brtonigli. Priznanje Mladi talent godine osvojili su Matea Jurec, chefica restorana Loora u Đakovu, te Marko Jantolek, chef restorana Matrix u Zagrebu.

Laureatica – glavna chefica u Esplanadinom Zinfandel’su te odgovorna i za Le Bistro – Ana Grgić Tomić! Svečanu večeru za uzvanike na promociji novog vodiča Gault & Millau Croatia i na dodjeli nagrada pripremali su Ana Grgić Tomić i Stefan Heilemann, chef Widder Restauranta u Zurichu, nagrađen s 2 Michelin** i 4 toke Gault&Millau, a proglašen i Gault&Millau chefom godine u Švicarskoj 2021. Uz šest sljedova njihovih delicija posluživana su vrhunska vina iz vinarija Belje, Krauthaker, Laguna i Veralda (suhiucasi)

            Daniela Kramarić, vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, izdvojena je kao najbolja u promicanju hrvatske gastronomije i enologije, a restoran Martinis Marchi na otoku Šolti istaknut je po najboljem servisu. Restoran Pandora Greenbox iz Splita službeni je prvak u kategoriji POP-lokala.

U kategoriji najboljih restorana i ove su godine slavili 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, zatim restoran Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV  i chef Tvrtko Šakota, šibenski Pelegrini i njegov vlasnik i chef Rudolf Štefan, restoran Pergola iz Zambratije i vlasnik i chef Fabricio Vežnaver, te restoran Zinfandel’s hotela Esplanade u Zagrebu i chefica Ana Grgić Tomić, svi su osvojili po 4 toques (toke  = kuharske kapice kao simbole) Gault&Millau.

Chef i vlasnik restorana Mala hiža kod Čakovca Branimir Tomašić, u društvu sa sommelierom i kuharom i vlasnikom kastavskog hotela i restorana Kukuriku Nenadom Kukurinom i njegovom suprugom Tamarom (suhiucasi)

Diplomatski stol: francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gayel (drugi slijeva) i, do njega, švedski diplomat Danielsson (suhiucasi)

Legendarni splitski Noštromo chef Zlatko Marinović i bračni par Tihomir i Vesna Miletić, vlasnici i voditelji zagrebačkog (uvijek prepunog!) restorana Tač! (suhiucasi)

Veseli chef Marin Rendić želi vam – Bon Appetit! U istarskom zavoju – Fabiana Mijanović iz znane konobe Bušćina, te do nje, s bijelim naočarima i u bijelj bluzi, majstorica za slastice Dragica Lukin, Villa Soći (suhiucasi)

Dobitnik četiriju Gault & Milauovih kapica (toques) Rudolf Stefan slavi s prijateljima i profesionalnim kolegama, na slici lijevo od njega su gosti iz Slovenije sommelier, gastronom i ugostitelj Tomaž Kavčič iz Gostilne Pri Lojzetu dvorca Zemono u Vipavi te sommelier i ugostitelj Jure Tomič, voditelj objekta Debeluh u Brežicama, a desno od njega je Vjeko Basić iz konobe Boba na Murteru (suhiucasi)

U Smaragdnoj dvorani okupilo više od 100 vodećih chefova hrvatskih restorana na svečanoj večeri, dodjeli nagrada i prezentaciji petog izdanja dvojezičnog međunarodnog gastronomskog vodiča Gault & Millau Croatia u koji je uvršteno 265 TOP-restorana, 105 POPularnih lokala (bistroa, zalogajnica, slastičarnica, street food objekata) i 105 vina iz cijele Hrvatske. Spomenuti etablirani internacionalni vodič, pokrenut 1965. u Francuskoj, prisutan je u 18 zemalja svijeta i snažan je poticaj promidžbi restoranske scene i nacionalnih gastronomija na domaćem i inozemnom tržištu. Kuharske kapice (toke) otisnute na prepoznatljivoj žutoj naljepnici turistima jamče provjerenu kvalitetu, a uvrštenim restoranima i chefovima snažan su podstrek za razvijanje kreativnosti i poboljšanje usluga u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. S početnih 150 restorana i POP-mjesta uvrštenih u prvo izdanje vodiča Gault&Millau Croatia, u posljednjih pet godina taj se broj povećao na ukupno 370 restorana i POP mjesta.

– Ponosni smo da veliki trud i rad koji ulažemo u izradu ovog vodiča i promociju hrvatske gastronomije prepoznaju chefovi, ali i gosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Osobito nam je drago što je u proteklih  godinu dana stasala nova generacija mladih chefova i chefica, koja s puno strasti i znatiželje pristupa gastronomiji i kreira uzbudljiva jela. Namjeravamo ih i dalje poticati da ustraju u poboljšanju kvalitete, da ostanu posvećeni jelima, vinima i autentičnim namirnicama svoga kraja. Želimo zahvaliti našim stalnim partnerima – HTZ-u te proizvođačima hrane i vina koji nas podržavaju i vjeruju u snagu i kvalitetu hrvatske gastronomije rekla je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua, dodajući kako je gastro-vodič Gault&Millau Croatia 2022 globalno dostupan i na webu hr.gaultmillau.com  a knjigu kao tiskano izdanje moguće je kupiti na prodajnim mjestima Tiska po cijeni od 120 kuna.

Jela iz Noela (Julio Frangen)

________________________________________________

Kneževi(ćevi) vinogradi / MARIJAN SE VRAĆA KUĆI… – U sklopu promocije najnovijeg izdanja gastronomskog vodiča Gault & Millau u Esplanadi, uz menu za svečanu večeru i kuhare prezentirani su i vina predviđena da se posluže na svečanoj večeri kao i  vinari-autori te, za ovu prigodu odabrane kapljice. Za stolom s buteljama Vina Belje bio je Marijan Knežević! Nakon nekoliko godina izbivanja iz Belja i rada u par vinskih podruma npr. u Feravinu, pa kod Slavka Kalazića, te potom i nekog vremena direktorovanja u kompaniji znanoj prije pod nazivom Agrokor, enolog Marijan Knežević vratio se u Kneževe vinograde (sad im neki kažu Kneževićevi vinogradi!) i vinariju Belje gdje je za njegove odsutnosti podrum vodila enologinja Suzana Zovko.

Enolog Marijan Knežević (desno) s kolegom, na prezentaciji vina Belje i šampionska Frankovka Premium 2012 s ocjenjivanja Kekfrankos Grand Tasting 2022 nedavno u Mađarskoj (suhiucasi)

Kao glavni enolog, 2010.  godine Knežević je primio je priznanje za Belje (pa time i za sebe!) osvojeno na temelju glasanja struke (enolozi, sommelieri/ugostitelji, vinski trgovci, vinski znalci…) u izboru Vinara godine u organizaciji revije Svijet u čaši. Na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkom hotelu Esplanade, gdje je s kolegom prezentirao etikete Vina Belje, zatekao sam ga prilično uzbuđenoga, jer pjenušac Belja La Belle Grand Graševina charmat na Mundus Viniju 2022 u Njemačkoj dobio je zlatnu medalju, ali i prilično našpananoga, naime očekivao je nestrpljivo rezultate s međunarodnog ocjenjivanja frankovki Kekfrankos Grand Tasting 2022 upravo održanoga u Harkanyju u susjednoj Mađarskoj (na granici s Hrvatskom). Procurilo je bilo, iz krugova bliskih ocjenjivanju, da je nekoliko etiketa frankovke iz Vina Belje s velikim izgledima da osvoji čak i platinastu medalju I titulu šampiona! Glasine vrlo često, ako ne i najčešće budu – čak i zlonamjerne – dezinformacije, međutim (neke) ipak znaju imati i dobru stranu, u tome što pružaju nadu, a ponekad se nada i ostvari! U ovome slučaju pokazale su se za Marijana, za Belje pa i za Hrvatsku – u sjajnom svjetlu!

Vinska cesta – Kneževi(ćevi)m vinogradima

Belje je, dakle, na spomenutoj međunarodnoj smotri frankovki i dobilo jednu od tri ukupno podijeljene šampionske platinaste medalje, i to za Frankovku Premium 2012.

Vinski podrum Vina Belje

Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje, za osvojene medalje kaže

– Ciljano smo na ocjenjivanje poslali vina različitih godišta berbe, od mlade frankovke iz 2019. do one zrele i odležane iz berbe 2009., kako bismo i na ovom specijaliziranom ocjenjivanu ponajboljih frankovki Srednje Europe pokazali da i frankovka iz hrvatske Baranje može biti prestižno vino najviše kvalitete s potencijalom za dugo čuvanje. Visoki bodovi za svaku od naših frankovki pokazali su da je riječ o iznimnim uradcima izraženog terroirskog karaktera neovisno o tome je li riječ o vinima koja su godinama odležavala u podrumu ili o novijim berbama koje su kraće vrijeme na tržištu. Posebno smo ponosni na frankovku iz 2012., jedne od najboljih berbi u povijesti Vina Belje. Uz Graševinu, i Frankovka je vrlo važna sorta našeg podneblja. Vina Belje su jedan od najznačajnijih proizvođača frankovke u Hrvatskoj pa su ove medalje za kvalitetu posebno važne za daljnju promociju frankovke a i našeg kraja i našeg podruma i na domaćem i na međunarodnom tržištu. ⦁

__________________________________________________

Inače Gault&Millau Croatia je ne samo institucija koja prati i provjerava kreativnost i kakvoću kuhara i kakvoću usluge te na bazi toga javno dodjeljuje odličja i o svemu tome prikladno informira javnost, nego je i ustanova koja pomno prati i ponudu pića posebuice vina u restoranima, ali je i ustanova koja pokazuje želju i napore na poticanju osobito mladih kuhara, slastičara i restoranskog osoblju da se usavršavaju na najboljim svjetskim učilištima kako bi mogli povećati kakvoću radne snage u ugostiteljstvu i turizmu, pa u tu svrhu brine o uručenju stipendija Raise the Bar fondacije, platforme Coca Cole HBC Hrvatska. Vrijedne stipendije dobili su Rok Smonkar – chef u Gostinstvu Jezeršek, Monika Gubić, zaposlena u restoranu ManO, Marija Prša iz restorana Dubravkin put, te Ante Kapović, koji je tijekom školovanja stažirao u brojnim domaćim restoranima. ♣

BOŠKINAC GRAND CUVÉE, OCÚ i LASINABoris Šuljić i Boškinac iz Novalje na otoku Pagu sinonimi su ne samo za dobru, ukusnu hranu, nego i za elaborirana vrlo profinjena jela, a i za fina, natprosječno dobra vina. Iako je ove godine od Gault & Millaua Boškinac dobio priznanje s tri kuharske kapice, Šuljića na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkoj Esplanadi na žalost nisam vidio – a svakako mu je tamo bilo mjesto!, k tome nije ga u Zagrebu bilo niti, poslije tog događanja u Esplanadi, na već tradicijskom zagrebačkom Salonu pjenušavih vina – a i tamo mu je i te kako bilo mjesto! – održanome, inače, ovaj put ne u hotelu Dubrovnik u središtu Metropole nego u lijepome prostoru u preuređenom restoranu Maksimir na ulazu u park Maksimir. Ali, srećom, bio je u Zagrebu u međuvremenu na prezentaciji – u organizaciji ex-spikera na Hrvatskome radiju a u novije vrijeme sve aktivnijeg prezentera vinara Vjekoslava Madunića – posvećenoj njemu kao gastronomu, ugostitelju i proizvođaču Bakhova nektara, te dakako njegovim vinima, navedene izostanke objasnio je time da je danas već uistinu previše događanja posvećenih vinu i da na sve njih – ne stiže…

Boris Šuljić (suhiucasi)

Boškinac ponad Novalje mali je boutique-hotel-vinarija s osam gstinjskih soba i tri apartmana te s finim restoranom i modernim podrumom. Još 2007. godine objekt je dobio nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, slijedio je i prvi trofej Adrian kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj u anketi Slobodne Dalmacije. Restoran Boškinac je 2020. osvojio Michelinovu zvijezdicu, i tako je ušao u društvo sedam po Michelinu odabranih restorana u Hrvatskoj. K tome, Šuljić, koji je vinsku priču počeo s lokalnim sortama konkretno Gegićem, proslavio se i s vinom, konkretno Cuvéeom Boškinac, na bazi Merlota i Cabernet sauvignona.

U jednoj od rijetkih zelenih oaza na otoku Pagu – Novaljskom polju Šuljić ima zasađeno oko 30.000 trsova Gegića, pa Chardonnaya, Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Merlota. Prve berbe istaknule su, kaže Boris Šuljić, veliki potencijal spomenutog prostora za vina crnih sorata i Boris dakako nije dvoumio – odlučio se da glavninu njegove najbolje produkcije čini klasična bordoška kupažu. Zauzvrat, već za prve berbe crnih kultivara za Cuvée Boškinac 2006 i 2007 godine dobiva ovacije. Malo pomalo, igrajući se sa sortama, tehnologijama i blendiranjem, kvalitativno unaprjeđuje i svoj bijeli portfelj. U međuvremenu Šuljić širi izvor sirovine – glede kultivara dolazi još i do do Debita, Maraštine i Pošipa pa i do Lasina, a glede površine pod lozom stiže do ukupno osam hektara s više od 35.000 trsova u rodu, u njegovu su vlasništvu četiri hektara, dok se druga četiri hektara, u najmu, nalaze se na posedarskom kamenitome tlu na oko 120 metara nadmorske visine, sorte su tu uglavnom crne, konkretno Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Sada je Šuljić, kako veli, uglavnom upotpunio ono što je kao proizvodni plan zamislio oko vina, ponudu butelja uspio je zaokružiti na oko 40.000 godišnje, od čega gotovo trećinu čini perjanica vinarije – Boškinac Cuvée.

U Boškinčevoj kuhinji, veselo, u društvu s legendom – chefom Stevom Karapandžom

Prezentacija je počela s vrlo ugodnim svježim pjenušcem Viaz, i te kako podesnim za aperitiv, za uz lagana predjela i za pijuckanje za ljetno osvježenje. Naziv Viaz izraz je na paškom dijalektu a dolazi od talijanske riječi viaggio, te znači putovanje, Šuljić dodaje da se misli na putovanje s okusnom ugodom. Pjenušac je proizveden klasičnom metodom a od sorata Ugni blanc, Gegić i Chardonnay, grožđe je iz berbe 2014. koja nije bila na nekoj razini kakvoće za bolju mirnu kapljicu, međutim s obzirom na niži stupanj šećera u grožđu pa potom i sadržaja alkohola a i na višu kiselost u baznom vinu pokazala se i te kako prikladnom za pjenušac. Šuljić kaže kako u ovom svom pjenušavom debiju, kad je Viaz nakon drugog vrenja na kvascu držao u boci samo godinu dana, nije išao na najviši kvalitativni rang, taj korak tek slijedi u narednim odgovarajućim berbama. Maloprodajna cijena butelji Viaza u podrumu Boškinac je 110 kuna.

Potom su na red došli bijela mješavina Calma 2021, od debita (60%) i maraštine (40 %), nekomplicirana ali ne i banalna, te Grand cuvée bijeli 2020 od chardonnaya, sauvignona, debita, pošipa i gegića. Luzar rosé 2020 je od merlota, s 13,5 vol %, i s vrlo čvrstim tijelom, znatno je ozbiljniji od većine drugih ružičastih vina na tržištu. Uvod u obojeno finale bio je vrlo zanimljiv Gegić Ocú orange 2020, posvećen Šuljićevom tati, i rađenom uz 21 dan maceracije s alkoholnom fermentacijom te dozrijevanome godinu dana na finom talogu u bačvicama od 500 litara. Vrlo zanimljivo, mineralno vino bilo je svjetlo-crvenkasta Lasina 2021, doneseno je na kušanje kao kuriozitet,  Šuljić priznaje da mu treba još vremena u butelji. Grožđe Lasina je iz Oklaja, maceracija je trajala sedam dana a dozrijevanje je proteklo u inoksu. Vrijedilo bi, rekao bih, pokušati s barem 14 dana maceracije i barem s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u bačvicama ali – bez komercijalnog palenja koje često daje previše začina što onda prekrije arome sorte.

Skladni pitki Boškinčić je jednostavna varijanta cuvéea Boškinac, rađena dijelom u inoksu a dijelom u barriqueu, maloprodajna cijena butelji iz 2021. u podrumu Boškinac je 110 kuna. Kruna Boškinac Cuvée 2016 je od merlota i cabernet sauvignona sa starijih loza, te s dozrijevanjem dvije godine u bačvicama od kojih je 70 francuske proizvodnje, količina je iznad 12.000 butelja, a maloprodajna cijena u podrumu 240 kn.

Na kraju – razmišljanje Borisa Šuljića koje otkriva njegovu vinsku i poslovnu filozofiju:

– Jedna generacija ne bi se trebala zanositi hitrim osvajanjem visoke pozicije u tržišnom smislu. Važno je da se izgrađuju know how, povjerenje… Važni su vjera u to da to što radiš ima smisla, kao i to da te nitko na to nije nije tjerao. Ne znam ja li me moja ustrajnost učinila boljim, ali znam da me učinila jačim i istrajnijim. I o je već nešto! U poduzetništvu postoji više kategorija energenata, bitno je odabrati one koje tebi odgovaraju i koje će na kraju dati dobar rezultat.  ♣

Uz Uskrs 2022: Zeleni silvanac!

DRAGULJ, GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI

Veliki je četvrtak dan kad se prisjećamo muka Isusovih, ali ipak s obzirom da Uskrs, vremenski pozicioniran začas nakon Velikog četvrtka, donosi i radost, zdušno se pripremamo i za vedre trenutke, uvelike u obiteljskom krugu i uz prijatelje, okupljeni uz tanjur sa šunkicom, kuhanim jajima, mladim lukom, rotkvicama, te uz čašicu s nečim finim što lijepo ispire grlo i što uzdiže profinjenošću. I drago nam je kad su takvi topli (kalorični!) susreti češći. Ništa čudno kad se kaže da onaj tko uistinu uživa u životu jednostavno ne može imati ravan trbuh!…

E, pa kad je već definiran blagdanski tanjur, pitanje je za što se konkretno – a odgovarajuće i dostojanstvu trenutka i pravilima gastronomije pa i nekim drugim bitnim parametrima – odlučiti da tog svečanog dana bude u čaši!

Izbor se čini popriličnime glede posebne kakvoće i glede prikladnosti s gastro-aspekta, ali je možda ipak malo suženiji što se, uz to da zadovoljava dva prethodno spomenuta uvjeta ali i umjerenost u konzumaciji, tiče i cijene. Imam privilegiju u tome što se profesionalno i s osobitom voljom krećem u krugovima eno-gastronomije, i evo mojega izbora vina što bi, uvjeren sam, u ovoj prigodi posve zadovoljio i aspekt kakvoće i vrsnosti, originalnosti, aspekt pripadnosti (sjeverozapadni dio Hrvatske), zatim aspekt jako dobrog suglasja s definiranom hranom, i, teže je vjerovati, zaista i aspekt maloprodajne cijene!

Damir Režek, Agro Damir Drago Režek i butelja Zelenog silvanca Rezek (suhiucasi)

Riječ je o Zelenom silvancu konkretno iz berbe 2019, 13,5 vol %, iz podruma Agro Drago Damir Režek s Plešivice. Kompleksno, skladno, vrlo elegantno, puno vino s profinjeno izraženom aromom na tragu voća fino prošaranom nježnim nitima što blago podsjećaju na šumski ambijent, živo, sjajno zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačke trajnosti u ustima! Maloprodajna cijena butelji: oko 50 kuna!!!

Ali, kako bi to u nas bilo – bez problema?!

Tog zelenog silvanca Režekovih – nema u vinotekama, prodavaonicama plemenite kapljice! Međutim moguće ga je, kao i druga vina te obitelji – a to su također uobičajeno jako dobri portugizac, crni pinot, rizvanac, sauvignon i chardonnay – kupiti na Plešivici na kućnom pragu proizvođača. Znači, treba to saznati, a zatim treba surfati internetom da se dođe do kontakta s proizvođačem. Pa onda treba autom potegnuti prema Jaski i zatim ubrdo. Srećom, čuo sam, i eto ovdje prenosim (jer prigoda za gurmanski užitak ima i dakako poslije Uskrsa), da postoji opcija što je onima koji ne voze automobil nudi obitelj Režek – Agro Damir Drago Režek a riječ je o tome da se Režeke nazove radi dogovora, naime moguća je, za stanovnike bliže okolice a tu je uključen i Zagreb, dostava naručenog vina na kućnu adresu!

Silvanac zeleni, kao i Moslavac, Veltlinac crveni, Neuburger, Pinot bijeli, Plavec žuti spada u one kultivare koje plešivički proizvođači vina skupno nazivaju Stare plešivičke sorte. Iako taj naziv može sugerirati to da su sorte i porijeklom s Plešivice, to nije točno, točno je da se one vrlo dugo, što bismo danas rekli, od davnina, uzgajaju na Plešivici. Točno je i to što su se i Silvanac zeleni a i Moslavac osobito u Mađarskoj i regiji Tokaj, pa Veltlinac crveni, Neuburger, pretvoreni u vino i u hrvatskim podrumima pokazali da kakvoćom što su je kadri pružiti zavrjeđuju mnogo mnogo više nego to što je to svrstavanje u grupu Stare plešivičke sorte.

Upravo obitelj Režek, pokojnog majstora Drage Režeka te vrhunske ekspertice za vinogradarstvo njegove supruge Dragice Režek pokazuje vrhunske dosege Silvanca zelenoga! Veltlinac crveni pokazao se u sjajnom svjetlu iz produkcije proslavljene obitelji Tomac, a Neuburger pamtim kao vrlo dobar s posjeda Vlade Brace Nežića, na žalost također već pojkonoga. Bijeli pinot pak memorirao sam kao izvrstan od grožđa iz izdvojenih nasada nekadašnjeg podruma Mladina!  Sigurno je da grupa Plešivačke (lokalni izraz) stare sorte u kojoj je mnogo kultivara, među njima su i Kraljevina i razne beline, ima svoju vrijednost jer sadržava brojne vrline što mogu u ukupnosti dati visok doprinos u proizvodnji određenih vrsta kvalitetnoga vina, ali to ne znači da ih se ne bi, barem neke, s ponosom rabilo, ako su zasađene na boljim pozicijama i kad to u meteorološkom smislu godina dopusti, i za zasebna, jednosortna vina.

Ne zaboravimo TO da je Pinot bijeli odavna prisutan konkretno na Plešivici, doduše poslije se ispostavilo da je većina nasada zapravo Chardonnay, ne zaboravimo na Portugizac – koji se reklamno puno spominje ali na kojemu se, dojam je, i u vinogradu i u podrumu ne radi kako i koliko treba, ne zaboravimo i to da je u vinogradima između samoborskog i jaskanskog dijela brda Plešivice bilo puno Lovrijenca – ali tek u par navrata I prikazanoga u pažnje vrijednome svjetlu u samostalnoj kapljici… A budimo i svjesni toga da su na Plešivici već odavno prisutni Rizling rajnski i Chardonnay koji se, kad izađu u butelji, vrlo često znaju pokazati u izvanrednom svjetlu, budimo svjesni i toga da sad već, nakon toliko godina što su tu, i RR i Chardonnay pa i Pinot crni zapravo spadaju u stare plešivačke sorte….

Sve je više pojedinaca koji sebi daju truda na što bolji način uz hranu sljubiti vino, ali ne treba se u tome uvijek držati samo  već odavna etabliranih kultivara, klasičnih velikana poput Chardonnaya, Sauvignona bijeloga, Rizlinga rajnskog, Malvazije istarske, Graševine, Plavca malog, Merlota, Cabernet sauvignona, Syraha. Lako za dobitnu gric & guc kombinaciju, s obzirom da su u sjeni spomenutih sorata-zvijezda,  promaknu vina nekih sorata što na određeni način zapostavl jene. Jedna od tih svakako je, kazao bih, upravo Silvanac zeleni. Dok je u kraju oko Jastrebarskoga, osim u jednom relevantnom slučaju a to je posjed Agro Damir Drago Režek, gurnut je u grupu starih plešivačkih sorata, kao samostalno ipak je kao vino dostupan u određenom opsegu u Međimurju, ali u Slavoniji opet nezgoda: kao jednosortno vino izlazi praktički tek kroz etiketu PP Orahovice….

DOSIJE SILVANAC ZELENI 

            SINONIMI: Balint, Gros Rhin, Grüner Silvaner, Grüner Zierfandler ili Zierfandl, Franken, Johannisberg, Gentil vert, Picardon blanc, Clozier, Gamay blanc, Österreichisch, Salfin, Silvaner vert, Silvaner verde, Silvanske zelene, Zsold szilvani, Zeleni silvanec.

Kao pogrešni  sinonimi nerijetko se čuju nazivi Elbling, Sauvignon blanc (nekad označavan i kao Würzel Silvaner).

U nekim krajevima, npr. austrijskoj i slovenskoj Štajerskoj, a gdje-gdje i u sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske (Međimurje) rabi se izraz Muškatni silvanac (Muškatni silvanec, Muskat Sylvaner), ali to ime i prezime zapravo nikako ne pripada sorti Silvanac nego se pod time misli  Sauvignon bijeli, s kojim, inače, Silvanac zeleni nije u rodu.

PORIJEKLO: Po nekim izvorima još do relativno nedavno smatralo se da kultivar potječe iz više zemalja, konkretno Austrije, Njemačke, Mađarske (oko Srijema!), naime neki ampelografi iznijeli su, oslanjajući se na riječ silva što na latinski znači šuma, pretpostavku o njegovu nastanku kao rezultatu križanja divlje loze u raslinju na obalama Dunava, bilo je i onih koji su tvrdili da je kultivar u Srednju Europu stigao iz Transilvanije u Rumunjskoj, neki su opet kao polazište njegova puta svijetom od istoka ka zapadu spominjali kao kolijevku i Kurdistan. Ubrzo je odbačeno mišljenje da Silvanac dolazi iz Transilvanije, naime naknadno pronađeni zapisi kažu kako je njegova prisutnost u Transilvaniji zabilježena sadnjom tek u 1875. godini.

Moderne analize na bazi DNA upućuju na to da bi Silvanac mogao biti u Austriji ostvareni križanac između Savagnina i Österreichisch Weissa, objavili su u svom velikom Atlasu vinskih sorata svijeta ugledni autori Engleskinja Jancis Robinson i Švicarac José Vouillamoz. No, prvi zapisi o Silvancu datiraju iz 1665. iz Njemačke, i u njima stoji da je u vinograde cistercitskog samostana u Ebrachu u Južnoj Njemačkoj introduciran kultivar nazvan Österreichische Rebe, zapravo Sylvaner. Savagnin se pak prvi put spominje u Austriji 1349. godine, ali pod sinonimom Traminer. Za Österreichisch Weiss kazano je kako je to stara sorta, dosta uzgajana u Austriji u okolici Beča, a budući da je Österreichisch Weiss uzgojem bio ograničen na od Beča istočni dio Austrije, najvjerojatnijime se čini da je Silvanac rođen na tom austrijskome području prema Mađarskoj. Pobornici stava da je Silvanac nastao u Austriji a blizu Mađarske reći će da to podupire činjenica da DNA-profil sorte Balint s mađarskim prizvukom pokazuje da su Silvanac i Balint dva naziva za isti kultivar! (José Vouillamoz). Kako se našlo dosta onih koji bi htjeli da se prizna kako je Silvanac svjetlo dana ugledao još istočnije, zapravo na jugoistoku Mađarske blizu Srijema, kraja uz današnju državnu granicu između Mađarske te, Hrvatske i Srbije, s obzirom na znanstveno utvrđene roditeljstvo te predio uzgoja oba roditelja zaključak o austrijskom podrijetlu nedvojbeno ide na stranu onih što podupiru Silvančevu čistu austrijsku nacionalnost.

Jancis Robinson (suhiucasi) i Jose Vouillamoz

Što su još utvrdili znanstvenici? Pinot i Savagnin u odnosu su roditelj-potomak, a Osterreichisch Weiss potomak je sorte Gouais blanc odnosno Heunisch Weissa, a to bi bila sorta hrvatski sinonimi koje su Belina drobna te Krapinska belina!  Iz toga proizlazi da je Silvanac unuk ili pak polubrat Pinota, te unuk Gouais blanca odnosno Krapinske beline.

Silvanac, inače, ima dva potomka, od križanja s Veltlincem crvenim nastao je Frühroter Veltliner, njegov drugi potomak je sorta Neuburger.

Iako je Silvanac, eto, rođen u Austriji, tamo ga više i nema puno, prije nekoliko godina objavljen je podatak o oko ukupno samo 44 njime zasađenih hektara, uglavnom u Donjoj Austriji. Sorte je najviše u Njemačkoj i Francuskoj. Njemačka ga ima na ukupno oko 5500 hektara, najviše u predjelu RheinHessena i Frankena, glede organoleptike u Frankenu daje bolji rezultat. U Francuskoj je u značajnom opsegu nazočan u pokrajini Alsace, uz državnu granicu s Njemačkom, tamo ga je, navodno, oko 1400 ha. Kao najbolji proizvođači silvanca u Alsaceu slove Josmeyer, Ostertag i Domaine Weinbach sestara Faller. U Italiji se Silvanac prostire na ko 113 hektara, uglavnom u pokrajini Alto Adige (Sud Tirol). Sorta se njeguje i u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini, Moldaviji, Sloveniji i nešto, eto, i u Hrvatskoj, po svježim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi u Lijepoj našoj ga je ukupno oko 140  hektara.  U Hrvatskoj se nekad dosta uzgajao u Međimurju, pa se od njega odustalo, da bi ga se u novije vrijeme počelo vraćati u vinograde. Sad je u Hrvatskoj najviše vinograda Silvanca zelenoga u Virovitičko-podravskoj županiji = 36 ha, slijede po površinama Krapinsko-zagorska županija s oko 28 ha, u Zagrebačkoj županiji ga je nekih 24,5 ha, a u Međimurju se ta sorta proteže na površini od ukupno 23 hektara.

Kazati treba da postoje još i Roter (crveni) i Blauer (plavi) Silvaner, riječ je također o kultivaru Silvaner a, s obzirom na boje, o njegovim mutantima. Roter Silvaner znan je i pod sinonimima Cirfandler, Österreicher Roth, Piros Cirfandli, Piros Szilvani, Rother Zierfandler, Schönfeiner Roth, a Blauer Silvaner, raširen dosta u njemačkom Württembergu, po sinonimima Blauer Österreicher, Blauer Reifler, Blauer Schönfeilner, Blauer Zierfandler, Bodenseeburgunder, Bodenseetraube, Schwarzer Österreicher, Schwarzer Silvaner.

____________________________________

Znanje je bogatstvo!

Moram ovdje reći da o zelenom silvancu i Silvancu zelenome nisam osobito razmišljao dok neke davne godine na putovanju Alsaceom nisam stigao i do podruma Domaine Weinbach sestara Faller.

Klasična degustacija bila je sjajna, RR i Pinot gris izvanredni a bogme Grüner Sylvaner nije zaostajao. Te arome, strukturu ali i profinjenost i eleganciju sada nalazim u ovome Silvancu od Režekovih. Katastrofa je ako ponuđač nije svjestan vrijednosti što je nudi, a drsko i sramotno je kad netko za nešto drsko traži više novaca nego što njegov proizvod objektivno vrijedi, neshvatljivo je pak da ima potrošača-kupaca koji si ne daju dovoljno truda da spoznaju što je to što vrijedi, i za što se iako je nekad cijena i viša (opravdano) isplati potrošiti nesto više…⦁

____________________________________

ROD: Silvanac zeleni traži plodnije tlo i pozicije na brežuljku, voli umjerenu ili sjeverniju klimu. Vrhunsku kakvoću daje samo na najboljim položajima. Sorta je relativno osjetljiva na mraz, a dosta osjetljiva na napad botrytisa, peronospore, oidiuma, kloroze. Prinos nije osobito velik, a ni redovit. Sazrijeva potkraj rujna (južniji krajevi) do sredine listopada.

SVOJSTVA: Daje vino natprosječne kakvoće, vrlo fino i na nosu i u ustima, skladno, zelenkasto-žute je boje, nenametljivog, lijepog, specifičnog bouqueta s dosta voćnosti, cvijetnih nota i mirisa šume, mio i nježan, s umjerenom ali dovoljnom ukupnom kiselosti te, obično, i s ne previše maligana. Najčešće se proizvodi kao suho vino. Kao vino redovne berbe najbolji je dok je mlad odnosno relativno mlad, u suhoj varijanti tek u iznimnim slučajevima uspješno se arhivira na duži rok. Od njega se mogu postići fina predikatna vina.

JELO i SERVlS: prija uz brojna jela, npr. uz šparoge, srca od artičoka, avokado s plodovima mora, njoke i tjesteninu s umacima na bazi sira, uz kuhanu bijelu ribu i perad, jaja na razne načine, ementaler, topljeni sir. Poslužite ga u tzv. riesling-čaši na osam Celzijevih stupnjeva ako je mlađi, suh i s nešto nižim alkoholom, odnosno u nešto većoj Riesling čaši i na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva ako je s alkoholom od 13,0 odnosno 13,5 vol %, suh po ostatku neprovrela sladora ali s dozrijevanjem kroz neko vrijeme na finom kvascu prije punjenja, te ako je u dobi od dvije do četiri godine.  ♣

Tomaz vino – rebranding

MALVAZIJE BIJELA i CRNA, te TERAN PRVOM PLANU

Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz motovunskoga kraja koji je oduvijek pokazivao ambicije da što hitrije što jače preraste konvencionalni status još jednog u nizu istarskih proizvođača plemenite kapljice, u novije vrijeme, očito je, napreduje ka punom ostvarenju cilja još bržim i čvrstijim koracima. Vina uvjerljiva, snažna, složena, u odnosu na ona od prije nekoliko godina bitno su dobila na skladu i na eleganciji. Da bi ona stekla još i višu dimenziju, obitelj Tomaz ubrzano se širi s vinarijom i osobito pažljivim izborom opreme za proizvodnju modernizira vinski podrum. A, bitno je poradila i na rebrandingu! Prije kratkog vremena s novostima i novitetima odlučila se široj javnosti uz pomoć medija, od kojih se najjajči i najutjecajniji nalaze u Zagrebu, predstaviti  i šire oznateu hotelu Sheraton u glavnome gradu Lijepe naše. Tomazi su donijeli vina iz berbi koje su upravo izašle ili trebaju uskoro izaći a napunjena su u nove, prikladno odabrane, vrlo elegantne butelje, te opremljena s novo-kreiranom, vrlo lijepom etiketom. Klaudio Tomaz donio je na kušanje, uz ostale svoje, šire poznate, još jedan svoj adut, ali nešto raritetno – vino od sorte Malvazija crna, odnosno Malvasia nera!

Klaudio i Danijela Tomaz – obitelj pored stola i na stolu: BOGATSTVO! (Marko Čolić)

S obzirom na veliku popularnost vina od Malvazije (istarske) u nas, te s obzirom da se u posljednje vrijeme (napokon!) sve jače ovdje čuje i za Malvasiju (dubrovačku), mnogi ljubitelji plemenite kapljice – promatrajući stvar tek kroz hedonistički aspekt uživanja za stolom uz tanjur i čašu – bilo znajući jer su nešto načuli, bilo svjesni jer dobro osjećaju razliku u organoleptici, prihvaćaju da  je riječ o dvjema različitim gotovo identično nazvanim sortama i misle da tu s malvazijama priča staje.

Međutim, Malvazija je naziv vrlo velike grupe vinskih kultivara kojoj pripada pedesetak –  ako ne i više! – sorata što nisu nužno sve u međusobnom srodstvu ali nose taj naziv, doduše kod svake sorte  obogaćen, radi preciznosti u identifikaciji, nekim dodatnim izrazom. U svom velikom atlasu vinskih sorata svijeta Wine Grapes (prvo izdanje bilo je 2012.) unutar ukupno oko 1370 predstavljenih sorata plemenite vinove loze svjetski čuveni trio vinskih pisaca i znanstvenika Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz  popriličan su prostor posvetili malvazijama, kojih je najviše njih s grožđem s bijelom kožicom, međutim kojih ima i obojanih, od crvenog do gotovo plavoga.  U Atlasu su, od tih tamnih, navedene sljedeće: Malvasia di Casorzo, Malvasia di Schierano, Malvasia nera di Basilicata, Malvasia nera di Brindisi, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera lunga, Malvasia Preta.

U Istri uz klasičnu Malvaziju istarsku uzgaja se u određenoj mjeri također i Malvasia nera, prije nekoliko godina kad sam je po prvi put kušao oduševila me baš ona iz butelje vinogradara i vinara motovunskoga kraja Klaudija Tomaza. Upravo sada u travnju bila je prigoda za ponovno kušanje (naravno, druge, nivije berbe), i pozitivni dojam je u potpunosti potvrđen. E, sad, koja bi crna malvazija od ovih upravo spomenutih iz atlasa Wine Grapes bila ta što se nalazi u uzgoju kod Tomaza?  Klaudio Tomaz kaže da je njegova crna malvazija Malvasia nera di Brindisi, s krajnjeg talijanskog juga! I objašnjava:

Tomaz – novi podrum! (Marko Čolić)

– U Istru je, po mojim saznanjima dobivenim od oca, sorta introducirana negdje u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je Istra bila još pod Talijanima.

Tomaz-aduti: Malvasia nera (di Brindisi) 2018, Barbarossa Teran istarski 2018, Sesto senso Malvazija istarska 2019 i Avantgarde Malvazija istarska 2021 te Klaudio Tomaz s buteljom Nera, napunjenom vinom od Malvazije crne 2018 – HIT!! (Marko Čolić)

Pa, evo nešto o malvazijama općenito, a potom i, posebno, o ovoj što je uzgaja Klaudio Tomaz.

MALVAZIJA – Grupa

Malvasia/ Malvazija je  generički naziv u uporabi za oveći broj vinskih sorata – pedesetak, a moguće i više!, koje nisu nužno i rodbinski povezane te koje mogu imati različite boje pokožice – žućkastu/bijelu, ružičastu, sivkastu te crvenu/crnu, a kojima je kao glavno zajedničko to što se od njih proizvodi i vrlo fino slatko desertno vino s poprilično visokim sadržajem alkohola.

Glavni SINONIMI, zapravo ovdje prijevodi osnovnog naziva, su, za Malvaziju kao općeniti izraz, sljedeći: Malmsey (Engleska), Malvagia (Španjolska), Malvasier (Njemačka), Malvazija (Hrvatska), Malvelzevec (Slovenija), Malvoisie (Francuska).

PORIJEKLO: Pretpostavka je bila da je ishodišna točka Malvazije  prema svijetu grčka luka Monemvassia na istočnoj obali Peloponeza, izvorno poluotoka a onda, nakon otvorenja Korintskog kanala, otoka, u svakom slučaju prostora gdje je vinogradarstvo bilo vrlo rašireno. Grožđe se inače dosta uzgajalo i na susjednim otocima u južnome dijelu Egejskog područja. Uvriježilo se  to da su sorte što su kroz luku Monemvassiju odlazile u svijet i označavane nazivom Monemvassia.

A onda je stigao nov oblik – Malfasia, ubrzo su se Talijani i Portugalci opredijelili za minimalnu izmjenu i od Malfasije  je nastalo Malvasia, Španjolci su se odlučili za naziv Malvagia, Nijemci su počeli koristiti oblik Malvasier, a Englezi Malmsey, Francuzi Malvoisie, u Hrvatskoj je u uporabu ušao i ostao izraz Malvazija.

Najstariji spomen slatkog vina od Monemvassije seže u 1214. godinu. registriran je u Efesosu u Grčkoj. Relativno brzo nakon toga, godine 1278. u Republici Veneciji spominje se Vinum de Malvasias, izraz se odnosio na tadašnji venecijanski uvoz vina od Malvazija. Identitet sorata od kojih se proizvodilo to tada uglavnom slatko vino nije znanstveno i posve utvrđen/potvrđen, po pretpostavkama moglo bi biti da je riječ o sortama odnosno nekim mutacijama sorata Aidani, Assyrtico, Athiri, Kydonitsa, Liatico, Monemvassia, Therapsathiri i Vilana.

Recentne analize na bazi DNA NE potvrdjuju da su sve sorte koje se znaju spomenuti kao pripadnice grupe Malvazija grčkog porijekla, a s druge strane rezultati analiza DNA govore da kultivari što su se našli u grupi Malvazija međusobno mogu biti genetski i dosta različiti, tako da dok bi izraz Grupa Malvazija i mogao proći nema ipak nikakvog smisla govoriti i o OBITELJI Malvazija.

Evo, iz atlasa svjetskih vinskih sorata Wine Grapes  autora Jancis Robinson, Josea Vouillamoza i Julije Harding, navoda nekih sorata koje u nazivu nose riječ Malvazija, a uz svaku od njih su dodatak u nazivu, zatim naznaka boje kožice bobice grozda i spomen ispravnih postojećih sinonima.

MALVASIA BIANCA di BASILICATA = bijelo; ima naznaka nekih sličnosti s Malvasijom biancom di Candia

MALVASIA BIANCA di CANDIA = bijelo; Malvasia Bianca Calabria, Malvasia Candia

MALVASIA BIANCA di PIEMONTE = bijelo; Caccarella; Malvasia greca, Moscatella; Greco, Mosella

MALVASIA BIANCA LUNGA = bijelo; Malvasia Bianca, Malvasia Bianca siciliana, Malvsia Bianca Toscana, Mavasia del Chianti, Mavasia di Arezzo, Malvasia di Brolio, pa Krizal, Maraskin, Maraština, Rukatac, Višan(k)a  (Hrvatska), Menuetta (Slovenija), Pavlos (Grčka), Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Racina di Monacu Bianca, Tundullilu bianco

MALVASIA BRANCA de SAO JORGE = bijelo; rabi se za proizvodnju madere.

MALVASIA CANDIDA = Malvasia di Lipari

MALVASIA CASTELLANA = bijelo; sinonim je Siria a to je vrlo stara sorta s Ibeijskog poluotoka, u Portugalu je znaju pod nazivima Malvasia branca i Roupeiro

MALVASIA de COLARES  = bijelo

MALVASIA di LANZAROTE = bijelo; Malaga, Tacoronte–Acentejo Teneriffe, Malvasia, Malvasia portuguesa, Malvasia volcanica, Peregril, Pejeril, Sebastian Garcia

MALVASIA de SITGES  = Malvasia di Lipari

MALVASIA del LAZIO = bijelo; Malvasia col puntino, Malvasia gentile, Malvasia puntinata

MALVASIA di CANDIA AROMATICA = bijelo; genetski donekle bliza Malvaziji di Casorzo

MALVASIA di CASORZO Piemonte = crno; rabi se u Pijemontu za slatka desertna vina i za pjenušce

MALVASIA di LIPARI = bijelo; Greco bianco di Gerace, Malmsey, Malvagia, Malvasia candida, Malvasia de la Palma, Malvasia de Sitges, Malvasia de Teneriffe, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Mavasia di Sardegna, Malvasija dubrovačka

MALVASIA di SCHIERANO = crno; Malvasia a grappolo corto, Malvasia di Castelnuovo Don Bosco

MALVASIA FINA = bijelo; Arinto do Dao, Assario branco, Boal, Boal canchudo, Boal da graciosa, Boal de Madeira, Cachudo, Galego, Terrantez do Pico, Torrontes

MALVASIA NERA di BASILICATA = crno; Malvasia nera, pokazuje određene sličnosti s Mavasijom nerom di Brindisi

MALVASIA NERA di BRINDISI = crno; Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Mavasia nera di Bitonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera di Trani, Malvasia niura

MALVASIA NERA LUNGA = crno; Moscatella; pokazuje neke sličnosti s Malvasijom di Casorzo

MALVASIA PRETA = crno; Moreto, Mureto, Pinheira Roxa

MALVAZIJA ISTARSKA = bijelo; Istrska malvazija, Malvasia del Carso, Malvasia friulana, Malvasia istriana, Malvazija istarska bijela, Polšakica Drnovk ⦁

A sada – MALVASIA NERA di BRINDISI

Grozd Malvasije nere di Brindisi

SINONIMI: Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Malvasia di Bistonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia niura…

PORIJEKLO: Do prije relativno kratkog vremena vjerovalo se da su Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Lecce dvije zasebne sorte iz predjela Salento u Apuliji, na jugu Apeninskog poluotoka, ali je onda iz DNA-istraživanja isplivalo da je riječ o JEDNOM, istom kultivaru, nastalom spontanim križanjem sorte Malvasia bianca lunga i sorte Negroamaro. S obzirom na to da se oba roditelja stoljećima uzgajaju u Apuliji, logičan bi bio zaključak da se križanje dogodilo tamo.

Smatra se i da bi jedna ista sorta mogle biti i Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Basilicata, ali do sada još nije provedeno odgovarajuće testiranje usporedbom DNA, pa zato zasad o tome nema i potvrde sa znanstvenom težinom.  Inače, u Basilicati a i u nekim vinogradima Toscani za koje se dugo vremena mislilo da su čisti nasadi Malvasije nere di Basilicata pronađeno je nešto starih trsova – španjolskog Tempranilla…

OBILJEŽJA SORTE – Malvasia nera di Brindisi dozrijeva u srednoj do kasnoj epohi. Plod je blago aromatičan. Od te sorte proizvode se puna  topla a i elegantna crna vina, ali, uz prosušivanje grožđa, i ona gusta slatka desertna iz kategorije znane kao passito.

PODRUČJE UZGOJA – Malvasia nera di Brindisi najraširenija je u Apuliji, u provincijama Lecce, Taranto i Brindisi, a ima je dosta i u Toscani i u Calabriji. Mnogo je se koristi u proizvodnji roséa, za dio mješavine s jednim od roditelja – Negroamarom, i s kultivaroim Susumantellom. U dobrom dijelu vina plasiranih pod apelacijom DOCG (denominazione d’origine controllata e garantita), ulazi, s učešćem od 15 do 30 posto, u blend s lokalnim Negroamarom, za ozbiljne crnjake. Kao samostano vino djeluje nesto slađe nego u mješavinama sorata. ♣

Saloni, festivali, sajmovi

PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU

Peti zagrebački salon pjenušaca, ove godine ne više u hotelu u središtu Metropole,  nego, u skladu s godišnjim dobom, u zagrebačkom parku Maksimir! Kakve li prigodne kombinacije: proljetna eksplozija cvijeća, mjehurića i ljepote! Cvjetnjak na Maksimirskoj pokazuje put, pred obnovljenim restoranom Maksimir na samom ulazu u park ekipa lokala koji se, s obnovljenim ruhom pretvorio u gric & guc zagrebačkih tradicijskih jela i pića, srdačno dočekuje goste, za eksploziju mjehurića pobrinulo će se 28 vinara s nizom pjenušaca iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a s obzirom na njihov zamjetno sve veći odaziv na vinska događanja nije iznenadilo to što su se za eksploziju ljepote pobrinule brojne pripadnice nježnog spola.

Ove je godine program prilagođen novoj lokaciji i proljetnom terminu te novom modernome makar, istina, sada bitno liberaliziranome u odnosu na ono kako je, s obzirom na coronu, bilo još do nedavno. Izlagači su svoje pjenušce predstavili u velikoj restoranskoj dvorani, a u maloj dvorani bile su radionice. Predviđeno je bilo i to da domaćin ponudi neka prigodna jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana Maksimir za ovu prigodu. Da bi doživljaj bio kao na filmu pobrinuli su se Elma & Admir iz sastava Filmmusicorkestar.

Radionice – susret hrvatskih i slovenskih pjenušaca, te susret pjenušaca Hrvatskog zagorja i Istre (Kota-Degrassi). Voditeljice: Marija Vukelić i Nina Levičnik (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeni pjenušci na ovogodišnjem vrednovanju: Istenič, Kota, Degrassi, Kozinc, Protner, Albiana. Jedan od najboljih pjenušaca na Salonu u Zagrebu bio je, rekao bih, onaj što se točio pod etiketomm Meneghetti Valle d’Istria Reserva brut 2016 (12,5 vol%) Stancije Meneghetti iz Bala, riječ je o pjenušcu od Chardonnaya i Pinota bijeloga. Možda nije toliko došao do izražaja, jer istodobno se ponajviše nudila i Meneghetti Riserva 2015 brut, kojoj je – nedostajalo živosti što ju je imao brut 2015. (Julio Frangen)

Poslovni dogovori: Miha Istenič (desno) iz Hiže penin Istenič s Bizeljskoga, u razgovoru s vinskim trgovcem Tomislavom Sagrakom iz zagrebačke tvrtke Vino.hr (Marko Čolić)

Ozračje, kako su mnogi komentirali, dosta drukčije od drugih vinskih događaja u Hrvatskoj.  Posjetitelja je došlo poprilično, međutim nije se stvorila nesnosna gužva kao što zna biti slučaj na drugim festivalima. Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali I više od dviju minimalno predviđenih etikete, te je broj različitih butelja na kušanju bio oko 100.

Posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala koliko je obrazovanje vinske publike važno i kako treba biti dostupno svima koji se vinom bave. Kad je već riječ o edukaciji svakako, vezano uz pjenušce, vrijedi i sada, ponovno, spomenuti vrlo informativnu i poučnu knjižicu Pjenušci Plešivica autora Ive Kozarčanina.

Plešivički pet nat Braje i slovenska klasična metoda Kozinc i Joannes. Dosta proizvođača iz slovenskog Posavja za bazno vino za šampanjizaciju rabi domaću sortu Žematna črnina ili Kavčina crna (Marko Čolić)

– Nakon uspjeha lanjskog Festivala pjenušaca i jagoda koji je okupio brojne posjetitelje, odlučili smo izdati jedinstvenu brošuru sa svim plešivičkim proizvođačima pjenušaca. Tako ljubitelji pjenušaca, ali i oni koji ih tek upoznaju te struka i distributeri na jednom mjestu mogu saznati važne informacije o pjenušcima i njihovim tvorcima s Plešivice. Brošura je dostupna u uredu Turističke zajednice grada Jastrebarskog i plešivičkim vinarijama  – rekla je Petra Masnec, voditeljica ureda TZ Jastrebarsko, dodajući da je kultura pijenja pjenušaca vrlo razvijena baš u plešivičkom kraju koji već mnogi znalci nazivaju Hrvatsklom Champagneom!

Prvu radionicu, već tradicionalnoga naziva PJENUŠAVI SUSRET u ČAŠI: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb. U neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce s ovogodišnjeg ocjenjivanja, a to su bili oni s posjeda Istenič, Kota, Degrassi, Albiana, Protner i Kozinc polaznici su prepoznavali šampanjske note ali i neke nove utjecaje vezane uz terroir, naime u nekim slovenskim pjenušavim vinima kao jedna od uporabljenih sorti bila je i Žametna črnina, po hrvatski rečeno Kavčina crna. Na drugoj radionici  Zagorski & istarski mjehurići: Kota & Degrassi po dva pjenušca su na kušanje ponudili vinari Tihomir Kota iz Hrvatskog Zagorja i Moreno Degrassi iz Istre, oni su eto osobno prezentirali ne samo te svoje izabrane pjenušce nego i općenito svoje vinarije, sorte, terroire, mirna vina i pjenušave pravce, planove za budućnost!

Pjenušac kao barem mali poticaj za inspiraciju u poeziji: pjesnik Enes Kišević! Vino Zagorje od B preko K do V: Tomislav Bolfan, vlasnik Vinskog vrha, Jasminka Šaško, predsjednica udruge i enologinja pri Vuglec bregu, te veliki zlatarski iskorak vinarija Kota poduzetnika Tihomira Kote iz Zlatara koji, mada nije iz enološke struke, kaže kako sve oko pjenušca radi sam…  Kota, inače, svoje pjenušce označava ne nazivima, nego brojkama, brojka na etiketi govori na kojoj se nadmorskoj visininalazi vinograd  (Marko Čolić))

Salon pjenušavih vina Zagreb 2022 bio je lijepa prigoda i za najavu novih perlajućih događanja u najskorijoj budućnosti, konkretno za 8. Salon penečih vin Ljubljana sada, 6. svibnja u glavnom gradu Dežele, te za, ubrzo poslije, vrlo popularne regionalne pjenušave doručke diljem Hrvatske, organizirane  u suradnji s lokalnim i županijskim turističkim zajednicama. Evo zasad poznatog rasporeda tih doručaka za sljedećih nekoliko mjeseci: 14.05.2022.Pjenušavi doručak Međimurje, u vinariji Štampar, Mađerkin Breg, uz podršku TZ Međimurske županije; 21.05.2022. – Pjenušavi doručak Zagorje, u vinariji Kota, uz podršku grada Zlatara i TZ Krapinsko-zagorske županije; 12.06.2022.Pjenušavi doručak Plešivica, u vinariji Braje, uz podršku TZ i grada Jastrebarsko te TZ Zagrebačke županije; 02.7.2022Pjenušavi doručak Srijem, u vinariji Papak, uz podršku TZ Vukovarsko-srijemske županije; 10.7.2022. – Pjenušavi doručak Erdut, u vinariji Siber, uz podršku TZ Osječko- baranjske županije.

Leđa s leđa, i leđa en face (Marko Colic)

Prof. Marija Vukelić kazala je i to da, budući da je Salon pjenušavih vina Zagreb jedini vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina te podiže vidljivost pjenušavim eno-gastro destinacijama, serija zgodnih priredbi koje su eto ove godine već dosegnule lijep broj, može izvrsno poslužiti u promidžbi mnogo čega obuhvaćenog pojmom vinski turizam! ♣

Knjižica o plešivičkim pjenušcima autora novinara Ive Kozarčanina

__________________________________________

PLEŠIVIČKI PJENUŠCI i MACERATIDominik Jagunić, četvrta vinogradarsko-vinarska generacija plešivičke obitelji, jedan je od trojice braće Jagunić i jedan od dvojice mladih Jagunića koji su završili studij agronomije, i to vinskog smjera. Jagunići su se, uključujući i tatu Velimira, bavili za Plešivicu uobičajenom proizvodnjom mirnog vina, a kad je zasjeo na kormilo Dominik je odlučio gotovo maksimalno, primjerice do 70 posto u odnosu na ukupnu produkciju, posvetiti se pjenušcima, te u preostalih 30 posto kreacijama od bijelih sorata ali podvrgnutih dužoj maceraciji praćenoj alkoholnom fermentacijom, dakle stvaranju tzv. jantarnih vina.

Dominik Jagunić sa suprugom Matejom, koja također zagovara strpljenje s izlaskom Blanc de Noirsa na tržište Dolje: pinot sivi amber (Marko Čolić)

Mladi Dominik u novije vrijeme sve se jače nameće kakvoćom proizvoda. On je taj koji stoji iza klasična dva pjenušca među kojima je već dosta cijenjeni Three Stars brut nazvan tako jer je od grožđa (Chardonnay 50 %, Rizling rajnski 10 posto i tzv. stare plešivačke sorte – njih oko 20 – u količini od 40 posto) iz triju obiteljskih vinograda a jedan od njih je Hrvojka što osjetno iskače. Drugi je ružičasti pjenušac, à la française nazvan La Boule Rosé brut od 70 posto portugisca i 30 posto crnog pinota. Uskoro će, najavljuje, na tržištu biti i s trećime, a to je Blanc de Noirs 2019 extra brut od crnog pinota, polovica baznog vina dozrijevala je u inoksu a polovica u drvenim bačvama, za ekspedicijski liker korišten je samo ugušćeni mošt, proizvedeno ga je oko 3000 butelja. I taj novitet donio je na kušanje nedavno na radionicu pod vodstvom sommeliera Tomislava Jakopovića iz zagrebaččkog Vinskog kluba, dojam bio da taj pjenušac obećava mnogo, ali i da je šteta žuriti se s njegovim izlaskom jer uz dovoljno dugo sazrijevanje i, kroz to, razvoj na kvascima u butelji nakon druge fermentacije mogao bi pružiti daleko više nego na svom moguće preranom izlasku. Jagunić je prezentirao i tri svoja macerirana ali mirna vina – od Traminca, Pinota sivog i Pinota crnoga iz 2020, maceriranih, svaki, po pola godine, sigurno u njima, što se veli, ima štofa, međutim rekao bih da takva vina nisu za žurbu glede izlaska te da zavrjeđuju da ih se ostavi duže na sazrijevanju u tijeku kojega ne samo da još mogu dobivati na kompleksnosti nego bitno dobivati i na profinjenosti. ⦁

_______________________________________________

Sajmovi, izložbe

KOZLOVIĆ!!!

Poreč je početkom svibnja domaćin 28. međunarodnoj izložbi vina i vinarske opreme Vinistra 2022. Pozornica događanja ponovno je dvorana Žatika. Po već odavna ustaljenom običaju, uoči izložbe odvijaju se međunarodno ocjenjivanje vina i alkoholnih pića, ali i zasebno ocjejivanje Svijet malvazija, vrednovanje kapljice od sorte Malvazija istarska koja je jedan od glavnih eno-aduta područja. Degustacija Svijet malvazija održana je po 13. put. S obzirom na lokalnu pripadnst I raširenost, posebnu pažnju dobivaju i vina od kultivara Teran i Refošk. U konkurenciji se nalaze ne samo malvazije te Terani i Refoški iz Hrvatske nego i kapljica iz inozemstva, malvazije čak sa šireg područja svijeta, a članovi stručnog žirija su ne samo degustatori iz Lijepe naše nego i istaknuta imena s tog područja iz vana, jedno od takvih imena je i Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, već više godina predsjednica ocjenjivanja. Evo i nekih drugih: Annemarie Foidl, predsjednica Austrijskog sommelier kluba, Thomas Costenoble, enolog i direktor ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, Izabela Kaminska, poljska blogerice i youtuberice s WSET diplomom, Igor Sotric, britanski sommelier i ocjenjivač na Decanteru Worfld Wide Award, Đurđice Katić, sommelijerka iz Srbije, Ivan Jug, aktualni Hrvatski sommelijerski prvak…

Predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, predsjednica ocjenjivačkog suda Carolyne Gilby MW, te znani istarski sommelier Emil Berdec, sasvi desno Thomas Costenoble, član ocjenjivačkpog žirija, inače predsjednik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles

            Obitelj Gianfranca Kozlovića ima više razloga za slavlje: Malvazija Santa Lucia iz 2018. okitila se s dvije titule na 13. Svijetu malvazija održanom u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. To vino s obzirom na ocjene postalo je svjetskim šampionom u kategoriji odležanih malvazija, a izabrano je i kao najbolje na svijetu u kategoriji Best in Show. Uz ovo poznato istarsko prezime iz Momjana, slavi i obitelj Dešković iz Kostanjice pored Grožnjana. Vino od te obitelji postalo je šampionom u kategoriji svježih malvazija.

Glasoviti istarski vinogradski položaj Santa Lucia – živopisne boje jeseni

_________________________________________

VINSKA DAMA 2022: ANTONELLA SORGO KOZLOVIĆ – Za obitelj Kozlović sjajno se poklopilo to što je na nedavno završenom izboru Vinske dame godine i Vinskog gospodina godine, u organizaciji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) iz Zagreba, Vinskom damom 2022 proglašena Antonella Sorgo Kozlović, supruga Gianfranca Kozlovića, šampiona ovogodišnje Vinistre!

Antonella Sorgo Kozlović, Vinska dama 2022 godine!

Bračni par Gianfranco i Antonella Kozlović

Biti proglašena Vinskom Damom u ovom izboru znači posebno poštovanje i uvažavanje svega onoga što radimo, ne samo ja nego i cijela moja obitelj. Imamo veliku čast i moć biti ambasadori takve priče i pravi je užitak to prenijeti na naše goste, gdje god ih mi susretali: na sajmu vina, na posebnim događanjima, na prezentacijskim večerama ili u našim domovina/vinarijama – izjavia je Antonella Kozlović na dodjeli trofeja kojega je, inače, u muškoj konkurenciji dakle kao Vinski gospodin godine primio vinar Ivan Sladić iz Plastova kod Skradina.

– Tko su vinari i vinarke koji stoje iza sjajne ponude nekih od vrhunskih hrvatskih vina te koji ulažu puno ljubavi i strasti u uzgoj najboljih sorti i u proizvodnju kapljice vrhunske kakvoće? To je pitanje zaintrigiralo Udrugu za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), pa je ona 2020. godine pokrenula projekt Vinska Dama i Vinski Gospodin godine. Na temelju postignutih rezultata u proizvodnji, pa osobnog stila u nastupu, karizme, načina komunikacije s medijima i s publikom, pristupa prezentaciji i marketingu na društvenim mrežama… nominiraju se kandidati, a onda one najbolje  ravnopravno biraju publika glasanjem za svoje favorite na stranici Udruge www.get4u.hr  te žiri koji ocjene šalje izravno uredništvu G.E.T. Reporta kao organizatoru natjecanja – objašnjava Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T.

Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T., organizatora izbora Vinske dame i Vinskog gospodina godine

S obzirom da su se kod Kozlovićevih, kod kojih je Giancarlo svakako iznimno zaslužan za najviša odličja na Vinistri 2022 ali i za vinske  uspjehe općenito,  poklopile šampionska titula na ocjenjivanju i titula Vinska dama godine spontano se, bez ikakve zle namjere da se na bilo koji način umanjuje Sladićevo osvajanje ovogodišnjeg naslova Vinski gospodin godine, nameće stav da bi ovaj izbor Dame i Gospodina GODINE trebalo svakako s prve polovice godine pomaknuti na kraj tekuće godine, kad se mnogo jasnije vidi tko su u tom trenutku najbolji kandidati za titulu dobivenu na rezultatu svojega rada i ponašanja TE GODINE!… ⦁

__________________________________________

Vinarija Kozlović imala je na ovogodišnjem vrednovanju i najbolji mladi teran, dok je u kategoriji zrelih terana najviše bodova dobio onaj iz 2018. buzetske vinarije Vina Agapito. Slovenski Vinakoper s vinom Capo d’ Istria iz 2018. potvrdio je prošlogodišnju šampionsku titulu u kategoriji najboljih zrelih refoška.

                Inače, može se reći kako su medalje na Vinistri sada vrijednije nego što su bile prije, jer podignuti su bodovni pragovi pragovi za trofeje, konkretno ove godine za zlatnu medalju potrebno je bilo osvojiti 90 i više bodova. Uvedena je i Platinasta medalja, ona je zapravo ekvivalent Velikoj zlatnoj medalji a  dodjejuje se za uzorak što skupi 95 i više bodova. Sad eto postoji i kategorija Best in Show, za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu.

Po prvi puta, dakle, ove godine dodjeljivana su i platinasta odličja, za vina koja su osvojila 95 i više bodova. Čak četiri platinaste medalje otišle su u Vižinadu, i to podrumima Vina Bruno Ferenac a za Istarsku malvaziju 2021, Pilatu za Malvaziju sur lie 2018. i za Serafin 2018. pa u vinariju nedavno preminulog Marijana Armana za Malvaziju Grand Cru. Inače, ovim odličjem okitili su se i San Salvatore muškat 2017. Benvenuti vina iz Kaldira kod Motovuna, talijanski Le Solane 2008., vinarije Mossi 1558 i slovenski Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

Uz tih sedam platinastih medalja dodijelnjene su i 152 zlatne i 36 srebrnih medalja. Ostali proizvođači dobivaju diplome.

Nekih 16 zlatnih medalja otišlo je jakim alkoholnim pićima, a ove je godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta dobilo je 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran, iz berbe 2019.

Na Vinistrinom ocjenjivanju 2022 ponovo su postavljeni rekordi! Rekordan broj malvazija i sudaca! Nikad veći broj malvazija, čak 273 uzorka iz deset zemalja (Hrvatska, Italija, Slovenia, Grčka, Španjolska, Njemačka, SAD, Portugal, Crne Gora i Srbija!), ali i nikad veći boj ocjenjivača- njih 70 iz 15 zemalja.

Što se tiče jakih alkoholnih pića, u Poreč ih je na ocjenu ove godine stiglo 35 uzoraka, također najveći broj do sada. Na Vinistrino međunarodno ocjenjivanje sveukupno je pristiglo 565 uzoraka.

– Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti da su se šampionskom titulom uz etablirane vinare okitila i nova mlada imena koja inzistiraju na kvaliteti. Upravo su im Vinistrino ocjenjivanje a i izložba značajna odskočna daska – kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra. ♣

ORGAZMIČKA VINA!

Dočekali smo i to: nakon što su vina podijeljena na industrijska, ekološka, biodinamska, prirodna, iskrena, prava (autentična), evo i nove kategorije – orgazmička! A to su ona proizašla iz, dakako, orgazmičkog vinogradarstva.  Nova kategorija vina, predstavljena nedavno na međunarodnom sajmu plemenite kaplice Vinitaly u Veroni, bila su, naravno, za široklu publiku pravi hit!

Golišavci u trsju angažirani i na eko-planu – prosvjeduju protiv globalnog zatopljenja, upozoravajući na negativne posljedice koje bi ono moglo donijeti i proizvodnji Bakhova nektara

Što bi to bila orgazmička vina, i gdje su im korijeni? Priča kaže kako je stvar krenula još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, dakako, u SAD i, dakako, u Kaliforniji, te s trendom propagande slobodne ljubavi. Mnogi mladi ljudi priklonili su se pokretu za slobodnu ljubav kao nečemu novome, ali primijećeno je i kako su mnogi mladi, koji su suvremeni život na gradskom asfaltu smatrali deprimirajućime, odlučili krenuti u ruralno područje, na selo, posebice su ih privlačila prostranstva vinograda u Kaliforniji. Tu su, kaže se, na miru i u miru, kao, prepoznali sjajan ambijent za razvoj slobodne ljubavi. I onda su, s vremenom, kao, osjetili da njhovo razgolićeno druženje međusobno i s vinovom lozom i slobodno te veselo izvikivanje parola na temu slobodne ljubavi – vinovoj lozi daje dodatnu snagu u rastu i razvoju, da pospješuje formiranje zdravih grozdova s tvrđom i na bolesti otpornijom kožicom. Potom se, nastavlja se priča, došlo do zaključka da je, navodno, pozitivan rezultat u uzgoju efikasniji ako se u vinogradu primjenjuje tehnika kordonskog uzgoja! Mladi i goli  odlučili su koketirati s eko-postulatima u uzgoju loze i kreiranju Bakhova nektara- I tako je eto napredovalo stasanje orgazmičkog vinogradarstva!

Kao prvi proizvođač orgazmičkog vina kao rezultata orgazmičkog vinogradarstva slovi mladić po imenu Hugh Hefner (!!!),  tada u dolini Napa u Kaliforniji vlasnik oveće parcele na ilovastom terenu od grožđa s kojeg je dobiveno i napunjeno vino Clayboy….

Glede tog orgazmičkog vinogradarstva koje se barem na početku prikazivalo uvelike fotografijama velikog broja golih muškaraca i žena među trsjem, stavovi onih koje bi se moglo svrstati u ozbiljnije osobe isprva su bili uglavnom na razini podsmijeha, međutim – orgazmičko vino je tu!… ♣

Uoči početka turističke sezone 2022…

MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE

Uoči početka turističke sezone: privatna zbirka obitelji Mikulić u Mokalu pored Orebića na više od 400 četvornih metara ispričat će toplu priču o tradiciji poluotoka poznatog po vrhunskim vinima, javlja suradnica Alma Radoš.

Obitelj Mikulić

Impresivna zbirka amfora stara više od dvije tisuće godina, muljače, bačve, kotao za rakiju, stari alati, ognjište, peć za kruh, slika Bogorodice zaštitnice vinograda, samari, kamenice, mlinica za maslinovo ulje poznate dubrovačke obitelji Sorkočević iz 19. stoljeća – samo su neki od eksponata jedinstvene zbirke koje su godinama prikupljali članovi obitelji Mikulić.  U želji da ispričaju toplu priču o tradiciji i ljepoti života na Pelješcu, u sklopu svoje poznate boutique-vinarije u Mokalu otvorila je Muzej pelješke tradicije. Doživljaj za sva čula, jer obilazak završava degustacijom njihovih vrhunskih pošipa i postupa, među kojima se posebno ističe Don Josip.

– Našem postupu naziv je dao moj sin Antonio u znak poštovanja prema svom djedu Josipu, od kojega je naslijedio ljubav prema vinogradarstvu i vinarstvu ali i proizvodnji maslina. Generacijama se bavimo uzgojem vinove loze i vinarstvom kao i mnoge obitelji na Pelješcu. Pelješkim težacima posvetili smo ovaj muzej. Obilazak simbolično započinje ispred slike djeda Josipa i unuka Antonija, u fokusu je vino koje se u antici s Pelješca transportiralo amforama, a još do sredine prošlog stoljeća u mijehovima na tovarima i mazgama u karavni poznatoj kao Ponos. Sve smo to prikazali u našem Muzeju, a za kraj dojmovi se najbolje sabiru uz vino – ističe Igor Mikulić, koji je otvorenjem Muzeja pelješke tradicije ostvario san.

Otvorenjem Muzeja pelješke tradicije uoči Uskrsa i nove turističke sezone zaokružena je bogata ponuda poluotoka. Obitelj Mikulić je, inače, vlasnik jedinstvenog vinskog resorta – kampa i glampinga Adriatic i nagrađivane butikne vinarije u Mokalu, ali i luksuznog heritage hotela Adriatic s vrhunskim à la carte restoranom… ♣

_____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(XL) GRK 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Lumbarda; Grk; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇗

(M) POŠIP 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Smokvica; Pošip; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 8-10 °C ■  ⇑

(XXL) DINGAČ 2017 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit;  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL) TERAN BARRIQUE 2016 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

(XL) TERAN 2019 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bordeaux ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

 (L) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Graševina; suho, 13,5 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

(M-L)  ZELENAC KUTJEVO 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Rotgipfler/Crvenovršac; suho, 13,0 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

________________________________________

Ocjenjivanje frankovki

KEKFRANKOS GRAND TASTING 2022 HARKANY

Na međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Frankovka, Modra frankinja, Kekfrankos, Blaufränkisch pod dirigentskom palicom glavnog urednika vinskog časopisa Pecsi borozo Zoltana Györffyja a na kojemu su kao degustatori iz Hrvatske sudjelovali novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, na kušanje je ponuđeno 126 uzoraka iz 72 podruma iz sedam zemalja, konkretno Mađarske (88 uzoraka, najviše), Hrvatske (16; od Belja, Feravina, Vupika, Krauthakera, Iločkih podruma, Ivana Ivanića…), Austrije (14), potom Slovenije, Srbije, Slovačke i Njemačke.

Žiri u kojemu su bili Tomo Jakopović iz Hrvatske te Tomislav Ivanović iz Srbije, te, dolje, žiri u kojemu je radio Ivo Kozarčanin

Bodovi kao pragovi za medalje: Platina = 92 – 100; Zlato = 86 – 91,99; Srebro = 80 – 85,99; Bronca 74 – 79,99.

Mađarskoj je pripao najveći broj odličja – sedam platinastih medalja, 41 zlato i 31 srebro, Hrvatska je dobila dvije Platine, 10 zlata i 3 srebra, Austrija jednu Platinu, pet Zlata i sedam Srebra, Slovenija dvije Platine i  jedno Srebro, Srbija dva  Zlata.

ŠAMPIONI Kekfrankos Grand Tastinga 2022 s PLATINASTIM sjajem su:

Pálffy Szőlőbirtok és Pince Káli Királyi Kékfranos 2017 (Balatonfelvidék, Mađarska) 95/100 bodova ⦁Vina Belje Frankovka Premium 2012 (Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska) 95/100 ⦁ Vinska Klet Prus Modra Frankinja Barrique 2016 (Bela Krajina, Slovenija) 95/100

PLATINU je iz Lijepe naše dobile su još i Frankovka 2016 ledena berba od Feravina

ZLATA su u Hrvatsku donijeli: Belje vino, za Frankovku Goldberg 2012, Frankovku Premium 2009 i Frankovku premium 2019, zatim Feravino za Frankovku Miraz 2017, Frankovku Miraz 2018 i Frankovku Dika 2018, pa Vlado Krauthaker za Frankovku 2019, Igor Ivanić za Frankovku 2017, te Vupik za Frankovku Goldšmit 2017.

A SREBRA Krauthaker za Frankovku 2020 i Iločki Podrumi za pjenušac Princeps Rosé.

FRANKOVKA petit tasting ZAGREB

Kao slijed spomenutog nedavnog vrednovanja Kekfrankos Grand Tasting u Mađarskoj, sommelier Tomo Jakopović, priredio je ovih dana u zagrebačkom Vinskom klubu, u čijoj se nalazi vlasničkoj strukturi, kušanje frankovki manjeg opsega – 22 uzorka, a za domaće vinske profesionalce… Kušači su, uz domaćina Jakopovića, bili i Ivo Kozarčanin, zatim sommelier Predrag Pedja Čavić, sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u Njemačkoj Frane Ševo, osnivač i direktor festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, pa vinski kolekcionar a i djelatnik u sektoru promidžbe Bakhova nektara Siniša Medenica, te ja kao glavni i odgovorni iz Svjeta u Čaši.

Frankovka Petit Tasting – Vinski kkub, Zagreb. Slijeva nadesno: Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Frano Ševo, Ivan Dropuljić, Predrag Čavić, Tomo Jakopović. Kozarčanin i Jakopović ocjenjivali su frankovke nedavno na Kekfrankos Grand tastingu u Harkanyju u Mađarskoj (suhiucasi)

Pa, evo kako smo mi ovdje reagirali na frankovku…- izraženo brojem zlatnih grozdova kako je uobičajeno u Potrošačkom putokazu Svijeta u Čaši

FRANKOVKA PREMIUM 2012– VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

DÜLLÕ VALOGATAS KEKFRANKOS 2018 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS 2019 – LAJVER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA GOLDBERG 2012 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; (polu)suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

S ponajboljim buteljama u finalu ocjenjivanja u Vinskom klubu u Zgrebu

MENEK KEKFRANKOS 2018 – HALMUT CZABA ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KETTVÕGLY KEKFRANKOS 2018 – VESTERGOMBI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2019 – VINA BELJE ■ Hrvatsko porunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

HIDASPETRE KEKFRANKOS 2018 – VIDA PETRE ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2009 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 15,2 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

TELIHOLD KEKFRANKOS 2019 – JANES ESZTEBAUER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KEKFRANKOS SZELEKCIO 2019 – BUJDOZSO SZOLOBIRTOK ■ Balaton ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

VILLANY KEKFRANKOS 2020– GERE TAMAS ■ Villany ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS TRADICIO 2020 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

FRANKOVKA 2017– IVANIĆ ■ Moslavija, Kutina ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA MARTIN ALBUS 2017 – PP ORAHOVICA ■ Slavonija, Orahovica ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA 2021 – SOKAČ ■ Zagorje-Međimurje ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

ORDOGSZIKLA KEKFRANKOS 2020 – VALIBOR ■ Badacsony ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZIGET DUNA KEKFRANKOS 2019 – GAL ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA SUZA BARANJE Personal Collection 2012– KOLAR ■ Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZEKSZARDI BENDEGUZ KEKFRANKOS VALOGATAS 2019 – ATILA BIRTOK ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

BAG-in-BOX

Graševina 2020. Iločkih podruma, Debit 2021. Dalmacijavina i crni Cuvée Benkovac 2020 Badela 1862 bili su najbolji na ocjenjivanju vina u bag-in-box pakiranju održanom u zagrebačkom Vinskom klubu, i zavrijedila su titulu zlatnih.

Srebrna vina su Bijelo 2021 (mješavina graševine i rizlinga) Dobre berbe, Žlahtina 2021. vinarije Gospoja i Merlot 2018 Dalmacijavina, a brončani su Graševina 2021. Đakovačkih vina, Graševina Vezak 2020 Badela 1862. te Vupikova Graševina Terra Vinea 2020.

Ocjenjivali su enolog mr. Franjo Francem, sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski kritičar i novinar Željko Suhadolnik te urednica časopisa Vinum.in Dijana Grgić.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz sve četiri hrvatske vinogradarske regije. Sva su, prema službenim oznakama na ambalaži, u kategoriji kvalitetnih, a prema kriteriju s organoleptičkog ocjenjivanja u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tri ovdje spomenuta zlatna vina zavrijedila bi i kategoriju vrhunskih, kaže novinar Ivo Kozarčanin, također ukljuen u ovu akciju vrednovanja bag-in-boxova.

Dio uzoraka stiglih na ocjenjivanje

Pakiranje bag-in-box iznimno je praktično zato što slavina ne dopušta ulazak kisika u posebnu vrećicu pa vino tjednima zadržava organoleptička svojstva koja je imalo u trenutku punjenja. Zato je bag-in-box pogodan za ugostitelje koji žele vino točiti na čaše. Ne trebaju se bojati ni da ga neće istočiti s obzirom da je cijena po litri 20-ak kuna pa i gostu može čaša biti iznimno pristupačna. Bag-in-box vrlo je praktično pakiranje i za domaćinstva, a posebno za izletnike.

Baš smo radi izletnika, a i drugih ljubitelja gemišta, nakon ocjenjivanja čistih vina probrali i ona s izraženijom svježinom pogodna za miješanje s mineralnom vodom. Uz precizno točenje na čašice svaki je ocjenjivač dobio jednak omjer vina i vode, a odabir najboljih bio je jednoglasan: Debit Dalmacijavina osvojio je prvo mjesto, Žlahtina Gospoja drugo, a Bijelo Dobre berbe treće.

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

 

SVIJET u CASI – 02.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina – 2021/2022  – World of wine: HRVATSKA NA DLANUGault & Millau u Zagrebu i okolici: LUKSUZ JE u KVALITETI a NE u CIJENIVAPT -Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting: REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA  ⦁ Lauba 4. i 5. ožujka 2022: SEDMI VINART

_____________POTROŠAČKI PUTOKAZ 02.2022_____________

Svijet vina – 2021/2022 – World of wine 

HRVATSKA na DLANUCROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) /  Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border).

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourisme) ⦁ Desno: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2 Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.800.500  Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 % ♣ Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans ♣ Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %   Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic ♣ Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna ♣ Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000 Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… ♣ Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m ♣ Najduža rijeka/The longest river: Sava, dužina kroz Hrvatsku oko/through Croatia cca 900 km; izvor/source: Zelenci Kranjska gora Slovenija, ulijeva se u Dunav u Srbiji, prije Beograda/born in Slovenia,joining Danube river in Serbia, close to Belgrade ♣ Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna… ♣  Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2  ♣ Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km ♣  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 ♣ Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj ♣ Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… ♣ Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak ♣ Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha ♣ Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 ♣  Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Četiri hrvatske vinske regije/Four Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia  ♣ Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

_________________________________

Površina pod lozom / Surface under the vines

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.177 ha ⦁ Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %  ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ♣ Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 67.369

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2867 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2201 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2033 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha) ♣ Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 34.574

Slavonija – vinograd zimi/wintertime

Ilok: podrum / cellar – lijevo/left, a desno/and right: Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232,

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250. ♣ Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih /Indigenous: cca 70

 Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.425 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.586 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.397 ha. ⦁ Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7408 ha.

Graševina – Malvazija istarska – Plavac mali

   Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (809 ha), Cabernet sauvignon (662 ha), Chardonnay (574 ha), Plavina (559 ha), Rizling rajnski (Riesling) (527 ha), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (442 ha), Debit (338 h), Pošip (poship) (332 ha), Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (302 ha), Babić (babich) (301 ha), Sauvignon bijeli/blanc (291 ha), Teran (237 ha), Syrah (222), Trbljan = kuč (195), Kraljevina (189),  Pinot crni/noir (183),  potom su  VranacPinot sivi/gris, Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Žlahtina, Pinot bijeli /blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Moslavac = Šipon,, Tribidrag = ZinfandelŠkrlet

Stara Krapinska belina velika ili Heunisch Weiss ili Gouais blanc, te Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija ili Zinfandel ili Primitivo

_______________ ֍ CASANOVA GOUAIS BLANC – U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  ֍

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 78,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja  grožđa – 2021. – Registered annual grape production: 72.736,46 tona ⦁ Prijavljena godišnja proizvodnja  vina – 2021. –  Registered annual wine production: 484.601.92 hl , od čega bijelo/out of it white: 374.167 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 110.435 hl   * *) Ovo još nije i službeno konačno, prijave se još obrađuju/these are not yet the officialy final datas…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja = 106.745 hl; 2. Vukovar-Srijem = 81.736 hl; 3. Istra = 75.296 hl; 4. Požega-Slavonija = 53.092 hl; 5. Dubrovnik-Neretva 39.621 hl

Najviše vina proizvedeno po sortama, podaci za 2019. godinu / Quantity od wines produced per varieties, the datas are for the 2019. harvest:  1. Graševina/Welsh Riesling = 197.360 hl; 2. Malvazija istarska = 53.243 hl; 3. Plavac mali crni = 39.221 hl; 4. Rizling rajnski/Riesling = 19.009 hl; 5. Cabernet sauvignon = 17572 hl; 6. Chardonnay = 17.369 hl; 7. Merlot = 17.289 hl; 8. Frankovka/Blaufränkisch = 15.398 hl; 9. Pošip = 12.396 hl; 10. Žlahtina = 12.336 hl.  Ostale sorte / Other varieties = ispod/bellow 10.000 hl. Od 20 sorata na listi s najmanjom proizvodnjom je / among the 20 varieties on the list the lowest production is of  Babić  = 3.995 hl.

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 ⦁ Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 ⦁ Izvoz –2021 – Exportation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 ♣  Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919 ⦁ Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376 ⦁ Uvoz – 2021 – Importation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Izvoz po zemljama, podaci su za 2020. Godinu / Exportation by the countries, the datas are for the 2020: 1. Bosna & Hercegovina = 1.340.455 lit, po prosječnoj cijeni po litri/at the average price per liter at: 2,57 €; 2. Njemačka/Germany = 641.620 lit, à 4,22€; 3. Češka / Tchekia = 280.472 lit, à 0,72 €; 4. Austrija = 136.190 lit à 3,13 €; 5. USA = 134.006 lit à 6,89 €; 6. Srbija/Serbia 125.180 lit à 5,51 €; 7. Crna Gora/Montenegro = 124.338 lit à 5,14 €

Uvoz po zemljama /Importation, by countries: 1. Sjeverna Makedonija/Northern Macedonia = 11.126.812 lit à 0,72 €; 2. Kosovo = 3.285.200 lit à 0,55 €; 3. Bosna & Hercegovina = 2.472.407 lit à 0,70 €; 4. Italija = 2.287.608 lit à 1,52 €; 5.Mađarska/Hungary = 1.566.249 lit at à 0,47 €; 6. Slovenia = 1.059.913 à 1,53 €                                                                                                              .

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimation: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

 Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Benvenuti, Coronica, Bibich, Jakob, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Škaulj, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Afriica

____________________________________

Pripremio/prepared by:   Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora /Croatian Chamber of Commerce;  OIV ___________________________

Gault & Millau u Zagrebu i okolici

LUKSUZ JE u KVALITETI, NE u CIJENI!

            Dan 15. veljače 2022. u Zagrebu i okolici počeo je vedrinom i suncem, a onda se naglo namrgodilo i zaprijetilo je kišom. Ali za pet restorana Zagrebačke županije upravo je tada – zasjalo!

Ugledni svjetski vodič ugostiteljskim objektima Gault & Millau, neki kažu: uz glasoviti Michelin najznačajniji te vrste na globanoj razini, proglasio je i svojim priznanjima i kuharskim kapicama (toques) što se kao oznaka kakvoće postavljaju na ulaz u dobitnički eno-gastro hram, nagradio najbolje od popriličnog broja zagrebačkih i županijskih (Zagrebačka županija) ugostiteljskih objekata uvrštenih u famoznu žutu knjižicu, ovaj put (po prvi put nakon pet godina prisutnosti vodiča u Lijepoj našoj!) koncentriranu samo na Metropolu i županiju oko nje. Izdanje G & M 2022 za cijelu Hrvatsku najavljeno je za travanj ove godine.

Gault & Millau Zagreb & okolica 2022: uz direktoricu Gault & Millau Croatia Ingrid Badurina Danielsson i direktoricu Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivanu Alilović – dobitnici priznanja i kuharskih kapica kao znaka kvalitete iz zagrebačke okolice, slijeva na desno su chef Bernard Korak Korak Family Estate, chefica Vlasta Šander Potkova Trajbar team, chefica Marija Šintić Gabreku 1929, Morana Zibar s priznanjem za restoran Karlo, i chef Marko Beus Mon Ami (Marko Čolić)

Županijski laureati 2022 su sljedeći: najboljime je proglašen izgledom i koncepcijom ponude te kakvoćom hrane i vina plešivički biser Korak Family Estate, s inovativnim mladim chefom Bernardom Korakom što je naukovao kod više kulinarskih zvijezda po Europi. Nagrada Gault & Millaua – koji se, inače, vodi sloganom: Luksuz je u kvaliteti a ne u cijeni! – za taj objekt smješten na malom proplanku na brdu Plešivica i u selu Plešivica sastoji se od 16 od mogućih 20 bodova i triju (od mogućih pet) kuharskih kapica. Drugoplasirani je samoborski restoran Gabreku 1929 sa cheficom Marijom Šintić (13,5/20 i dvije kapice), treći je opet Plešivičanec – Karlo, sa chefom Karlom Navojem (također 13,5/20 i dvije kapice), pa je onda Mon Ami iz Velike Gorice sa chefom Markom Beusom (13,5/20 i dvije kapice), a petoplasirana je zaprešićka Potkova (Trajbar Team) sa cheficom Vlastom Šander (13/20 i dvije kapice).

Promocija vodiča za Zagreb i okolicu najprije je održana u glavnome gradu I tada su u prvom planu bili nagrađeni restorani iz Metropole, a potom je promidžba knjige, za ugostiteljske objekte u zagrebačkoj okolici/Zagrebačkoj županiji organizirana na imanju Korak Family Estate na Plešivici. Taj je restoran jedini osvojio priznanje s tri kuharske kapice. Evo nešto od onoga što je chef Bernard Korak ponudio na prigodnom domijenku nakon dodjele priznanja – tradicijski copanjek, puževe, doma izrađeni beskvasni kruh, savijaču od sira te, dakako – slavljenički pjenušac (Marko Čolić)

Očekivalo se, rekli su mi neki, da će među lauretaima s nekoliko kapica biti i restoran Kod Špilje u Otruševcu, Stjepana Grgosa i Ivanke Grgos, međutim on se morao zadovoljiti s 12,5/20 bodova i s jednom kapicom. Po jednu kapicu G&M u Zagrebačkoj županiji osvojili su i Cowboy Western Ranch iz Markuševca Turopoljskog, samoborski Zeleni papar, pa Ampelos hotela Princess u Jastrebarskom, Blaž Etno-farma iz Mirnovca  iz Samoboru, Taverna 1960 , Suhina iz Rakitja, Pri staroj vuri i Samoborska klet iz Samobora, seoski turizam Stara preša iz Šenkovca, i Dva potoka iz Luke.

Promocija G&M 2022 za Zagrebačku županiju održana je na imanju Korak, dok je ona vezana samo za grad Zagreb već bila prije, u gradskim restoranima Bistro Apetit i Balon. Dobitnicima su u oba slučaja čestitali Ingrid Badurina, direktorica Gault & Millaua Hrvatska, Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, zatim suradnica na projektu Dubravka Tomeković Aralica i prevoditeljica (vodič je izdan na hrvatskom i engleskom jeziku) Morana Zibar. Ingrid Badurina iznijela je ukratko metodologiju kojom se Gault & Millau služi pri izboru ugostiteljskih objekata što će ih uvrstiti u vodič i nagraditi kapicama, naglasila je posebno da se klasifikacija svuda u svijetu provodi na jednak način tako da bodovi i broj kapica imaju istu težinu u svim zemljama svijeta u kojima Gault & Millau operira.

Kako li se lijepo poklopilo: znani zagrebački sommelier i aktivni djelatnik u ugostiteljstvu Mario Meštrović, inače nekad voditelj (ove godine nagrađenog) velikogoričkog restorana Mon Ami a sada vrhovni kapetan restorana Kaiser na zagrebakoj Kajzerici, taman je bio proslavio rođendan, a onda je neposredno poslije uslijedilo je priznanje Gault & Millaua 2022 s jednom kuharskom kapicom! Šef kuhinje u Kaiseru je Mateo Pus, a slastičarka Laura Čavić. Kuhinja nudi fine male zalogaje na bazi mesa i mliječnih proizvoda i na bazi ribe kao predjela, te i mesne i riblje delicije kao glavna jela, svakako treba spomenuti lijep izbor vrhunskih vina znalački sljubljenih s jelom. Gavunčići I račiči dok se čeka glavno jelo (Marko Colić)

Gavunići i račići Kaiser

– Izbor lokala koje preporučuje Gault & Millau temelji se na objektivnoj procjeni ocjenjivača. Kao suradnici kritičari-ocjenjivači angažiraju se jako dobri poznavatelji hrane a i pića, gurmani, te vrlo zahtjevne osobe. Ocjenjivači Gault & Millaua ulaze u ugostiteljske objekte anonimno, kao i svaki drugi gost. Računi konzumirane hrane uredno se plaćaju. Uvrštenje u vodič nije moguće postići potplaćivanjem. Svake godine procjene se ažuriraju i tako se dobiva dobar pregled nad stalnošću u kakvoći – rekla je Ingrid Badurina. – Kod donošenja konačne ocjene vezane uz neki restoran onosno ugostiteljski objekt, uz raznovrsnost ponude i kakvoću hrane i pića u obzir se uzimaju i neke opće informacije koje mogu dati prevagu u završnoj ocjeni, a riječ je o mogućnostima pristupa za invalide, posjedovanju vanjske terase, dopuštenju pristupa kućnim ljubimcima, prosječnoj cijena triju obroka, mogućnosti plaćanja i karticoim. Evo i bodovnih rangova po kojima se određuje broj kapica što se dodjeljuju objektu: za pet kapica za oznaku kuhinja iznimne kakvoće treba osvojiti od 19 do 20 bodova, za četiri kapice – oznaka kuhinja vrlo visoke kvalitete – od 17 do 18,5 bodova, tri kapice simboliziraju kuhinju visoke kakvoće i razumijevaju 15 do 16,5 osvojenih bodova (od mogućih 20), dvije kapice su znak autorske kuhinje i bodova od 13 do 14,5 a jedna kapica znak je dobre kuhinje i stečenih 11 do 12,5 bodova od mogućih 20.  Restorani koji zavrjeđuju da se spomenu u vodiču ali ipak nisu osvojili dovoljno bodova niti za jednu kapicu predstavljeni su kao dobre adrese – objasnila je pobliže Ingrid Badurina Danielsson. – Gault & Millau je francuski vodič kroz restorane koji su još 1965. godine osnovala dva kritičara – Henri Gault i Christian Millau. Gault & Millau ocjenjuje po skali od 1 do 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju na temelju kvalitete hrane, na temelju komentara o usluzi, cijeni i atmosferi u lokalu. Na osnovi ove ocjene, restorani visokog ranga mogu kao znak visoke vrijednosti na ulazu i unutra u lokalu istaknuti jednu do pet osvojenih kuharskih kapica-toquea. Gault&Millau potiče održivi turizam odnosno to da mali proizvođači hrane i vina i restorani ostanu posvećeni namirnicama i jelima svoga kraja.

– A Zagrebačka županija ima bogatu tradiciju upravo u gastronomiji, stvorenu na temelju velikog broja proizvoda s oznakom izvornosti – istaknula je direktorica Zagrebačke županije Ivana Alilović.

– Gastronomska scena Zagreba i okolice posebno se razvila posljednjih godina. Cijeli taj dio, a narčito Zagreb, dobio je mnoštvo novih restorana s bogatom i raznovrsnom atraktivnom ponudom. Uz ove u vodič uvrštene lokale sigurno i još neki objekti zaslužuju mjesto u vodiču, ali zbog ograničenog broja nisu mogli biti uvršteni u ovogodišnji izbor tiskanog izdanja. No, bit će predstavljeni na G&M webu na kojemu je dostupan i sadržaj vodiča za cijelu Hrvatsku, a koji godišnje bilježi 2,5 milijuna korisnika i šest milijuna pregleda. Tiskano izdanje Gault&Millau Croatia 2022 za Hrvatsku izlazi 5. travnja. Stoga je ovo posebno izdanje za Zagreb i okolicu prava najava onoga što nas tada očekuje –  istaknula je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millaua za Hrvatsku.

Poslije svečanog dijela promocije vodiča te objave najboljih i podjele priznanja kuharima iz objekata u Zagrebačkoj županiji chef Bernard Korak ispred obitelji Korak kao domaćina iskazao se, logično, svojim kreacijama na tanjuru i pjenušavim kreacijama tate Velimira i brata Josipa u butelji.

  • Naš restoran njeguje tradiciju i kulinarstvo ne samo kao ponudu već kao kulturu življenja i stvaranja jedinstvenih priča. Spoj naše bogate baštine i znanja rezultira autentičnim gastronomskim doživljajima prepoznao je Gault&Millau. Ovo priznanje je veliki poticaj našem radu i trudu. Napravili smo veliki iskorak od prošle godine i nadam se da ćemo nastaviti još napredovati – kazao  je chef Bernard Korak.

Vodič Gault & Millau za Zagreb i okolicu obuhvatio je recenzije i fotografije ukupno 100 po kakvoći izdvojenih i rangiranih restorana i POP lokala i slastičarnica Zagreba i okolice. Evo, da podsjetim, iz vodiča 2022 i liste najboljih restorana u gradu Zagrebu: Nav (17,5/20 bodova i četiri kapice), Zinfandel’s (17,20 i četiri kapice), ManO, ManO2 i Noel  (sa po 16,5/20 i tri kapice), te, i dalje sa po tri kapice – Bistro Apetit by Marin Rendić, Dubravkin put, Tač (po 16/20), pa Balon, Baltazar, Le Bistro i The Atrium by Filho (po 15/20 bodova) .♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, veljača 2022

REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA

Bombastično i za veljaču 2022. najavljivana prije dvije godine na svom prvom, i vrlo uspjelom izdanju APT (Acrobat Portfolio Tasting) 2020 u Zagrebu, druga revija ponajboljih proizvođača i vina i jakih pića svijeta, sada organizacijski pojačana i s nazivom VAPT (Vinotrade-Acrobat Portfolio Tasting)  održana je u Opatiji, u legendarnom tamošnjem hotelu Kvarner (sajam), te u hotelu Ambasador (vinske radionice), a i po raznim restoranima (vinske večeri s večerom i s ponajboljim vinima prezentiranima na sajmu). Okupila je sedamdesetak vrlo renomiranih izlagača s našeg planeta, većma je riječ o globalno glasovitim vinskim kućama, njima su se u manjem opsegu pridružile i zvijezde jakih alkoholnih pića kao konjaka, rakije, ruma, whiskyja, zatim sudjelovali su i ponuđač čuvenog španjolskog pršuta i kuća što plasira različite vode za piće, te danas valjda najspominjaniji (najrazvikaniji?!) svjetski proizvođač čaša. I najrafiniraniji i najzahtjevniji ljubitelji Bakhova nektara i plemenite kapljice, koji su bili u mogućnosti prisustvovati ovome događanju, ponudom u smislu i količine različitih etiketa i u smislu zastupljenosti uradaka iz svih najvažnijih vinskih područja na Zemlji kao i u smislu zastupljenosti razčitih vrsta/tipova Bakhova nektara doista su mogli biti oduševljeni.

Gotovo odmah pored ulaza u Kristalnu dvoranu: sjajni baroli različitih godišta a od pijemontske zvijezde Roberta Voerzija, te odličan amarone i jako dobra valpollicella superiore kuće Dal Forno Romano iz Veneta. Iako je bio najavljeno da će biti i osobno prisutan, Roberto Voerzio nije stigao u Opatiju (suhiucasi)

Nakon što sam na sâmom dolasku najprije brzinski obišao dvoranu da se svojim očima uvjerim gdje je tko od izlagača smješten i što nudi, prve dvije stvari koje su mi pale napamet bile su da se upravo nalazim u pravom salonu dragulja, a čak i u nekoj vrsti vinskog Fort Knoxa, kao i to – kolika li je ukupna aktualna tržišna vrijednost u novcu svih tih ovdje na jednome mjestu i u isto vrijeme okupljenih čuvenih etiketa vina i destilata. S obzirom da se organizatori VAPT-a i sami profesionalno bave plasmanom vina i jakih pića pa i sami imaju dobar uvid u kretanje cijena, baš su se, kad su već eto krenuli u drugi po redu sajam ovakve vrste (već se spominje i treći, ponovno za dvije godine!), mogli pobrinuti za taj podatak. Možda će ih ove moje riječi potaknuti na naknadnu objavu ovog kurioziteta…

Evo, za ilustraciju popisa gotovo svih izlagača čija su vina i pića posjetitelji mogli kušati iz skupocjenih čaša kuće Zalto (kaucija za čašu bila je 200 kuna!):

Iz Pijemonta s barolom, nebbiolom, barberom predstavila se odlična kuća Vietti, za koju je, inače svoje crteže stilski iz domene naivne umjetnosti dao naš znameniti Ivan Lacković Croata, a koju je u Opatiji zastupao direktor prodaje Urs Vetter (lijevo, s kartom koja ilustrira vinorodno područje barola). A iza znamenitih francuskih proizvoda – bordoških crnjaka Château Pontet Canet te konjaka Tesseron stajao je Noé Tesseron iz obitelji Alfreda Tesserona, vlasnika (suhiucasi)

                Louis Roederer, Piper Heidsieck, Deutz, Valentin Leflaive Champagne, Billecart- Salmon, Ornellaia, Biondi Santi, Gaja, Vietti, Jermann, Jean-Marc Brocard, Delas Freres, Roberto Voerzio, Marchesi di Barolo, Stefano Accordini, Château Pontet Canet, F.Thienpoint, Château de Pez, Joseph Drouhin, Baron Patrick de Ladoucette, Dušan Kristančič, Le Macchiole, Dal Forno Romano, Duclot/ Gazin, Figeac, Baron Pichon de Longueville, Cos d’Estournel, Château Angélus, pa Olivier Leflaive, Pascal Jolivet, Clarendelle, Marchesi di Frescobaldi, Vega Sicilia (koja je na kušanje nudila i suhe i slatke tokajce iz svojega pogona Oremus s područja mađarskog Tokaja), Lopez Heredia, Elena Walch, Château La Nerthe, Miguel Torres, Marimar Torres, Castello di Ama, Bibi Graetz, Château Latour, dr. Loosen, Marjan Simčič, Bastianich, Ramos Pinto, pa Delamain i Tesseron (konjaci), jaka pića destilerije Berta, pršuti Blasquez… Tko se ne bi obliznio?!

Zvijezde Bordeauxa, butelje s maltene galaktičkim cijenama na tržištu: Château Gazin Pomerol, Château Figeac St. Emilion, Château Pichon Longueville Pauillac i Cos d’Estourne St. Estephe, Maloprodajne cijene ovim buteljama kreću se, ovisno o etiketi, od 150 do 250 €!

No, šetnjom kroz dvoranu vidio sam i par dobro mi znanih imena s ovih naših prostora primjerice Josipa i Maru Barundić Vina Barun iz Hrvatske i Andreja Markulina iz kutjevačkog posjeda Galić kao jedine izlagače iz Lijepe naše, zatim vrlo cijenjeni Chateau Kamnik, kao jedinog predstavnika Makedonije, i kuću Verus, iz Slovenske Štajerske, kao jednog od pak triju predstavnika Dežele. Nejasno je zašto su izostavljeni s popisa sudionika što sam ga, inače, dobio tiskanog sićušnim slovima na akreditaciji-ulaznici na sajam, naime očekivane prezentacijske publikacije vezane uz sajam, uobičajene za takve prigode,  s listom izlagača a i s raznim prigodnim informacijama žalost nije bilo. Izostanak kataloga (iako je riječ ovdje o priredbi što je u Opatiji okupila crème de la crème svjetske vinske produkcije nije rečeno da je publikacija trebala biti u nekom elitnom i ekstra skupom izdanju) s, kako je to svuda, popisom izlagača i navodom etiketa što ih je svaki od njih nudio, ozbiljan je propust.  Svakako je propust i to što nije bilo biltena. Izostavljanje sa spomenute neugledno tiskane liste sudionika sajma, makar bilo možda i sasvim nehotično, kamnikovci i verusi ali i galićevci zacijelo nisu najbolje prihvatili, a najvjerojatnije ne bi, da im je to upalo u oči, bili zadovoljni ni Barundići kao jedni od tek dvoje predstavnika zemlje-domaćina. Inače, oni su se, kad sam ih nazvao da čujem kako su u poslovnom smislu zadovoljni  s ovim svojim za naše razmjere poprilično skupim nastupom, izrazili vrlo povoljno naglašavajući da su sa strane ugostitelja imali mnogo vrlo obećavajućih kontakata pa bi to da nisu spomenuti na listi izlagača možda donekle smanjilo nezadovoljstvo time što ih nema na popisu izlagača.

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno predstavlja novitet iz produkcije vinske kuće Barun – crni pinot iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal (suhiucasi)

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno je predstavila novitet iz produkcije vinske kuće Barun bračnog para Josipa i Mare Barundić. Riječ je o crnom pinotu iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal. Grožđe je iz vinograda na parceli koja je nekad pripadala Alojziju Stepincu, i u to vrijeme bila je zasađena također vinovom lozom. Nakon Stepinčeve smrti brigu o vinogradu preuzela je Župa Krašić, a onda je teren na 25 godina od Župe unajmila obitelj Barundić, koja je odmah staro i dotrajalo trsje zamijenila novim sadnicama biranih klonova Pinota crnoga. Vino je napunjeno u 215 velikih boca  volumena 1,5 litre i pakiranih u elegantne crne drvene kovčege. Zašto baš 215 boca? Zato što je po službenim podacima te, 2016. godine kad je obavljena berba, u svijetu bilo 215 aktivnih kardinala, rekla je Mara Barundić.

Skopski Chateau Kamnik: uz Ikija na slici su Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing, te Karlo Ljubić, kao predstavnik u Zagrebu. Zvijezde makedonske ponude za ovim stolom svakako su bile osebujni vranac i kratošija (crljenak) (suhiucasi)

S više od 10 etiketa svojih vina u Opatiju je stigao Iki Malinkovski, vlasnik renomiranog skopskog vinskog posjeda Chateau Kamnik, znanog ne samo po sjajnom vinu nego i po visokoj gastronomiji u svom prostranom restoranu.

Iz Slovenije su kao izlagači sudjelovali Dušan Kristančič iz Medane u Goriškim brdima, pa Marjan Simčič iz Cegla kod Medane, te vinski podrum Verus iz Ormoža, Simčič je održao radionicu na temu svoje  prestižne linije Opoka (=lapor) rađene od grožđa od različitih sorata ali s trsja s ponajboljih tzv. cru pozicija u Brdima. Pročulo se da se Slovenci spremaju uskoro zaštititi svoje najbolje vinogradske pozicije u kategorijama 1er i grand cru, na moje inzistiranje I kod Kristančiča i kod Simčiča i kod Grabovca da dobijem detalje – odgovori su ostali zasad škrti i općeniti, uglavnom se svode na to da je stvar još u pripremi

Nešto a što me, pogotovu kad sam već bio kod pojma draguljarnica,  neugodno iznenadilo a što organizatori VAPT-a kad su dogovarali pozornicu zbivanja za svoju manifestaciju zacijelo nisu ni pomislili da bi se moglo dogoditi na ovoj lokaciji, a to je da hotel Kvarner očito više nije na nivou kakvom ga pamtimo od prije, konkretno brojni posjetitelji kojih je u inače sada u prostranoj Kristalnoj dvorani bilo poprilično – navodno ih je, po službenoj objavi, kroz to popodne dvoranom prošlo nekih 700, nisu imali gdje, osim tek na dvjema drvenim vješalicama uz ulazna vrata što su odmah po otvorenju priredbe bile prenakrcane, ostaviti svoje kapute i kišobrane, na ulazu mi je bilo rečeno da – garderobe nema! I još nešto: na rijetkim izlagačkim stolovima vidio sam  posude za odlijevanje viška vina, a te koje su postavljene bile su vrlo male zapremnine i začas bi se napunile, pa bi tako dugo stajale jer očito nije bilo osoblja da ih prazni, to je eto morao činiti izlagač kad bi, u predahu razgovora s posjetiteljima, uhvatio malo vremena …

Dušan Krisrtančič iz Medane, sa suprugom, te, na štandu ormoškog Verusa – Božidar Grabovac, inače s imoćanskim krvnim zrncima, osvojio je Zagrepčanku Irenu Lučić sa sauvignonom! Irena Lučić u Opatiji se našla u predahu priprema za konferenciju o vinskom turizmu VinMarKon početkom ožujka u Metropoli (suhiucasi)

_____________________

ZVIJEZDA TRAJNOG SJAJA – Svijet nam nudi, ne samo na nebu nego i u raznim segmentima, zvijezde koje naglo bljesnu i isto se tako naglo i ugase, one srednje trajnosti sjaja i one s trajnim sjajem. Jedna od zvijezda trajnog sjaja svakako je slovenski vinogradar i vinar Marjan Simčič iz Medane u Goriškim brdima. Poznajem ga,što se veli,  od davnina, još z vremena kad mu se sjaj postupno razvijao da bi u nekom trenutku intenzitetom dostigao visoku špicu, Marjan je poslije pokazao dovoljan stupanj mudrosti i angažmana da sjaj, koji se s ovih naših prostora europskog jugoistoka proširio na dobar dio svijeta, i ostane na tom visokom stupnju.

Marjan Simčič na radionici na temu svoje linije vina Opoka. Slika dolje: Iznimno kvalitetan Cru Jordano u Goriškim brdima a gdje Marjan Simčić ima poprilično vinograda s trsjem od kojega nastaju vina Opoka. Nalazi se na 250 metara nadmorske visine, tlo je laporasto (=opoka, po slovenski) brežuljak je osunčan cijeli kroz cijeli dan, vjetrić stalno pirka što znatno smanjuje opasnost od razvoja gljivičnih bolesti i ide u prilog eko-uzgoju. Govori se da bi pozicija mogla uskoro biti zaštićena u rangu onoga što Francuzi imaju kao Grand Cru

Simčič Marjan (ima, inače, više Simčiča, k tome i djelatnih i u vinskom biznisu), brine o 24 vlastita hektara vinograda smještenih na samoj državnoj granici Slovenije s Italijom kod Nove Gorice/Gorizije. Većina njegovog trsja je na slovenskoj strani zvanoj kao vinogorje Goriška brda gdje se ukupno nalazi, kako mi je sada u Opatiji rekao, oko 2100 hektara pod vinovom lozom, a ostatak Simčičeva trsja nalazi se na talijanskom dijelu Brda, u vinogorju pod oznakom Collio goriziano, tamo je pak ukupno nekih 1500 hektara pod trsjem. Teren je izrazio brežuljkast, dobro osunčan posebice u najgornjem dijelu brežuljaka gdje sunčevih zraka ima sa svih strana po cijeli dan. Tlo je, kako sam već naveo, laporasto. S obzirom na lokaciju između Tršćanskog zaljeva na jugu i Julijskih Alpa na sjeveru, klima je mješavina alpske i mediteranske. Dodatna prednost za vinogradara/vinara: područjem konstantno pirka vjetrić koji sprječava stvaranje vlage, kao polazišta za razne bolesti.

Godišnje Matjan Simčič proizvede oko 130.000 boca vina. On je peta generacija vinogradara i vinara u obitelji. Prva i osnovna znanja o vinovoj lozi i vinu te o radu u trsju i u podrumu stekao je od svojega oca Salka, koji je slovio kao vrlo pedantna osoba i u životu općenito i među trsjem i bačvama.  Već kao vrlo mlad, u dobi kad se mladićima glavom motaju sasvim druge stvari, shvatio je značenje predanosti u poslu, moć znanosti u struci i korist učenja kako izravno oko loze i vina tako i glede marketinga, sposobnost zapažanja i usvajanja određenih inicijativa i praksi ali ne i pošto-poto nego na način da se u vlastitom okruženju one realiziraju prikladnom prilagodbom. Vino kao proizvod sa zemlje koji, ako će biti doista uvjerljiv i osebujan  – što je bitno za njegov plasman ali i komercijalno uspješan plasman čitavog kraja – mora nositi obilježja vlastitog teritorija, bitno je da ima snažno izraženu osebujnost i upečatljive osobnost, identitet. Da bi upio što više spoznaja i iskustava iz raznih sredina počeo je putovati i obilaziti najjača svjetska vinorodna područja. Preuzeo je i počeo primjenjivati neka korisna iskustva viđena u drugim sredinama, radu u trsju i u podrumu obogaćivao je određenim, možda i sasvim malim ali važnim zahvatima koje je moguće vidjeti u praksi na licu mjesta a teško ih se susreće u školi, i sve se jače priklanjao ekološkoj produkciji. Simčič sada rabi grožđe isključivo iz vlastitih nasada smišljeno raspoređenih na jako dobrim položajima. Po uzoru na Francuze u istome slučaju, svoje je imanje je nazvao Domaine Marjan Simčič. Što se pak tiče podruma, barrique je uglavnom već izbacio i zamijenio ih i još ih zamjenjuje velikim hrastovim i ne tostiranim bačvama zapremnine od po oko 2500 litara. Danas  njegova vina iz najgornje kvaltativne kategorije osvajaju u osvrtima i ocjenjivanjima vodećih svjetskih vinskih kritičara redovito po iznad 90/100 bodova, a izvoze se u više od 50 zemalja, Simčič vodi i te kako računa o tome da se u sredinama u koje izvozi butelje nude kupcima iz krugova za koje je poznato da se dobro razumiju Bakhov nektar.

Nakon uspješno odrađene radionice – poziranje za sliku za uspomenu: Marjan Simčič u drustvu s opatijskim hotelijerom i ugostiteljem Krunom Kapetanovićem, vlasnikom hotela Navis, te sa sommelierom Filipom (suhiucasi)                              

____________________

Sajam je inače bio otvoren od 10 do 18 sati, paralelno s njime u hotelu Adriatic odvijale su se vrlo relevantne vinske radionice, a nakon sajma kasnije uvečer po raznim restoranima u Opatiji i najbližoj okolici organizirane su večere s time da se na svakoj od njih posluživalo vino bilo od jednoga bilo od nekoliko sajamskih izlagača.  ♣

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART

                Kao kad sam nedavno, a za drugu polovicu veljače 2022., najavljivao međunarodni opatijski vinski spektakl VAPT, tako sada mogu  najaviti sedmi međunarodni poslovni sajam Vinart Grand Tasting 22, predviđen za početak ožujka 2022. u Zagrebu: s obzirom da je, da podsjetim, neposredno nakon i jedne i druge spomenute priredbe početkom 2020. buknula corona-pandemija i totalno poremetila naš ustaljeni način življenja, sada, dvije godine kasnije, neposredno nakon održavanja i VAPT-a i Grand tastinga nekako kao da se očekuje da se ta pošast napokon  smiri i nestane te da se vratimo u normalan život, bilo bi to i te kako poželjno!

S pressice za Grand Tasting 2022: Ana Supić i Saša Špiranec, suvlasnici i voditelji firme Vinart (Marko Čolić)

Grand Tasting 2022, koji će po tradiciji (lani prekinutoj upravo zbog corone pa se priredba odvijala u ljetnim danima i na otvorenome na terasi Muzeja suvremene umjetnosti!) u organizaciji firme Vinart biti u zagrebačkoj Laubi, na programu je 4. i 5. ožujka 2022. u terminu od 12 do 19 sati. Osnivač Vinart Grand Tastinga u Laubi Saša Špiranec, te njegova kolegica Ana Supić, inače suvlasnici firme Vinart, na pressici su istaknuli da se cjelokupno događanje sastoji ne samo od dvodnevnog  poslovnog sajma u rečenom terminu i u vremenu od podneva do večeri, nego i od vrlo značajnih popratnih sadržaja što trajanje manifestacije produžavaju na – sedam dana i šire ga i na druga područja grada!

________________________

Jelena Šimić Valentić u Pupitresu

Kulinova seka

TESTAMENT, i BABIĆ u TRIMA RAZLIČITIM IZRIČAJIMA –  Blizu mjesta održavanja pressice za sedmi Vinart Grand Tasting nalazi se wine-bar Pupitres (franc: püpitr; naziv za tradicijski drveni stalak s rupama u koje se stavljaju naopačke okrenute butelje mladog pjenušca da bi se s vremenom u grlić spustio sav taklog nastao u tijeku drugog – šampanjskog – alkoholnog vrenja baznog vina od kojega je nastao pjenušac) koji eto već punu petoljetku na ovoj adresi u Frankopanskoj kod Ilice s uspjehom vode zagrebačka sommelijerka Jelena Šimić Valentić i njen suprug. U ukupno osam godina postojanja Pup-i-tresa Jelena je u svojoj Maloj vinskoj školi odradila 922 radionice te kroz to vrijeme izbrojala oko 40.000 posjetitelja-vinoljubaca! Upravo tog dana kad je bila pressica Jelena je u jednoj od svojih brojnih dosad održanoih vinskih radionica kao gosta-sudionika primila Juraja Sladića, enologa nove dalmatinske vinske kuće Testament, a Sladić je, uz to što će nastupiti na tzv. promenadnom kušanju na  Grand Tastingu, predviđen i za opširniju prezentaciju portfelja kuće na radionici 1. ožujka u hotelu Dubrovnik. Jelena je na kušanje ponudila sortu Babić interpretiranu u vinariji Testament u tri različite varijante – kao sasvim blago ružičasti pjenušasc Opolo brut, zatim kao klasično suho crno vino, te kao prošek (14,0 vol %; 0,50 lit), rađen od grožđa iz berbe 2018 i prosušivanoga gotovo 12 mjeseci te s gotovo dvije godine dozrijevanja u novoj hrastovoj bačvi. Doživljaj je posebno začinio Jelenin suprug Darko, inače rodom Slavonac iz Osijeka, majstor za delikatese s kolinja, uz spomenuti prošek ponudio je svoj rad – vrlo pikantnu kulinovu seku…  ⦁

_______________________

Riječ je o vrlo atraktivnim radionicama s kojima se starta već 25. veljače i nastavlja 26. veljače te potom 2. ožujka, one se odvijaju ne u Laubi nego u hotelu Dubrovnik u srcu Metropole, ukupno ih je 25. Evo i nekih tema:  Chablis, Cuvée Zagorski bregi, sljubljivanje istarskih malvazija s plemenitim sirevima President, restrospektiva graševina Kutjevačkog podruma pa Kaiken – najbolji crnjaci s Anda, zatim Ščurek i esencijalna vina Goriških brda, Testament kao moderna tradicija Dalmacije, najbolji makedonski vranci, vino Sicilije kroz svjetski afirmiranu kuću Planeta, slovenska velika lega (Slo-grand cru; grupa slovenskih vinara ušla je u nešto što postoji ne samo u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj nego i u Njemačkoj, Austriji… u nas nikako da se krene).

____________________________

BABA DRAGA i VUČJAK! – Među izlagačima na Grand Tastingu 2022 je i znani plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember. Ima on što-šta za pokazati, od novog mladog portugisca preko mirnih klasičnih bijelih i crnih vina, pa bijelih vina rađenih uz polugodišnje maceracije u amfori i višegodišnje dozrijevanje u drvenim bačvama, do rasnih crnjaka i kompleksnih pjenušaca po šampanjskoj metodi… Šember će, kako čujem, izlagati i u Laubi, ali i na Petit Tastingu u hotelu Dubrovnik, tu će najvjerojatnije nastupiti u grupi Stars Tasting a jednim svojim specijalnim rajnskim rizlingom, ali s obzirom da sam baš ovih dana imao prigodu kušati neka njegova vina, mogao bi, bogme, sudjelovati i na Talent Tastingu, naime iz berbe 2020. ima upečatljiv i za odležavanje pogodan Crni pinot Vučjak (naziv pozicije vinograda). Vino je od starijeg trsja i s prinosom od 0,5 kg po lozi, te s godinom dana dozrijevanja u novim bačvama Seguin Moreau, Adur i Trust, napunjeno je nedavno u butelju ali još nije na tržištu, Zdenko ga ima namjeru još neko vrijeme čuvati, da dobije i dodanu vrijednost.

Zanimljivo kod Šemberovih (sad je u punoj snazi aktivan i Zdenkov sin Nikola, koji je završio studij vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu!) je i novi pjenušac nazvan Baba Draga, po Zdenkovoj baki, naime ona je kad se udavala za Zdenkova djeda u miraz dobila vinograd koji je sada star 96 godina. U njemu su zasađeni samo kultivari koje Plešivičanci rado nazivaju plešivačkim starim sortama (tu npr. spadaju Kraljevina, Graševina, Šipelj, Silvanac zeleni, razne beline, Plavec žuti, Veltlinac crveni, Neuburger….), upravo od 10 od tih starih sorata dugo prisutnih na Plešivici Šemberi su odlučili proizvesti bazno vino od kojega bi klasičnom metodom nastao pjenušac Baba Draga. U ovome slučaju riječ je o berbi 2018. Pjenušac je u butelji na kvascu proveo oko 30 mjeseci, odnosno oko 2,5 godine. Ovih dana slijedi degoržiranje dijela proizvedene količine, a prve butelje od 2000 predviđenih za prodaju na tržite bi, kaže Zdenko Šember, krenule potkraj svibnja…⦁

__________________________

PETIT TASTING, za rafinirane ukuse!!! Ali, to nije i sve! Vinart,  uz Grand tasting u Laubi 4. i 5. ožujka, priređuje 3. ožujka, opet u prostorima hotela Dubrovnik, i Petit tasting, promenadno kušanje s dodatnom oznakom Majstorski ciklus, to znači da su predviđeni znatno manji broj izlagača i vina i kraće vremensko trajanje od onoga što će biti na Grand Tastingu u Laubi, taj Petit Tasting zamišljen je kao prikaz ponajboljih uradaka (creme de la creme!) pojedinog proizvođača. Taj Petit Tasting bit će u dvije varijante  –  Star’s Tasting i Talent Tasting. U prvoj grupi dakle nudit će se na kušanje iznimne pažnje vrijedne etikete, uglavnom kapljica odležana od 10 do 15 i više godina a koje inače više i nema u redovnoj prodaji, eventualno se koja butelja može nabaviti izravno iz arhive vinske kuće-kreatora. U ovdje navedenoj drugoj grupi (Talenti) ponudile bi se na degustaciju etikete iznimnih uradaka koje još na plećima nemaju baš puno godina ali koje su svakako vrijedne dužeg čuvanja u boci, gdje s vremenom stječu zavidan stupanj razvoja i kao posljedicu toga mogu podnijeti i osjetno višu prodajnu cijenu od one po kojoj se nude dok su još relativno mlada. Špiranec objašnjava kako je Petit Tasting uveden zato što se i kod nas vidi sve jače zanimanje vinoljubaca upravo za dovoljno dozrelim i odležavanjem maksimalno razvijenim vinima te za stvaranjem visokokvalitetne vinske arhive, takvi kolekcionari hedonisti a moguće i, dodatno, i vješti  biznismeni koji svoju vinsku arhivu stvaraju i radi daljnje prodaje vina što s vremenom postaje sve skuplje pa se daljnjom prodajom butelje može ostvariti lijep profit, zasad se najviše vrte oko burgundijskih i bordoških vina, cilj je s Petit Tastingom skrenuti im pažnju na to da i u ovome našem zemljopisnom području postoje eno-uradci u koje se, stvaranjem arhive, i te kako isplati investirati. U svakoj grupi Petit Tastinga (Stars i Talent) predviđeno je po trosatno trajanje kušanja, cijena ulaznice po posjetitelju je po grupi po 150 kuna. jednako toliko cijena je i dnevnoj ulaznici za Grand Tasting u Laubi. Cijene radionicama kreću se, ovisno o temi i vinima, od 70 do 100 kuna pa do nekoliko stotina kuna. Podrobne informacije i za rezervacije i upis na radionice na www.grandtasting-vinart.com

Vinart kao organizator Grand Tastinga 2022 vodio je brigu i o promidžbi Hrvatske kao vinske i turističke zemlje i hrvatskih vina u inozemstvu, pa je na manifestaciju poznao grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca za koje je predvidio studijsko putovanje po našim vinorodnim područjima.   ♣

_____________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 02. 2022 – hints to the smart purchase 

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

  (XL) DINGAČ 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 16,0 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XXXL) DINGAČ RISERVA 2015 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,0 vol %; ZOI Dingač; 0,75 lit; 500 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) DINGAČ 2017 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 17,0 vol %; 0,75 lit;  20.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇒

.  (L) PLAVAC MALI Burino ždrilo 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Burino ždrilo, Plavac mali, grožđe je fermentiralo na tropu sačuvanog od prethodno branog grožđa s Dingača a za vino dingač (ripasso); suho, 17,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) POSTUP 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit;  30.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XL)  CUV_____ÉE 2017 – BORA ■ Sjeverna Dalmacija, Posedarje, Merlot,  Cabernet sauvignon, Syrah, suho, 13,5 vol %; vrhunsko; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

____________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

!ooooooooooooooooooooooooooooooooo

SRBIJA SRBIJA

(L-XL)  MORAVA 2020 – DEURIĆ ■ Sjeverna Morava, Morava  (križanac između Rizlinga rajnskog te kombinacije sorata Bianca, Traminac i Kunbarat), 48 sati maceracije, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

(L-XL) KADARKA KANIA 2017 – SEGMEISTER ■ Fruška gora, Kadarka, organska proizvodnja, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16-18 °C ■ ⇗

SLOVENIJA  SLOVENIA

. (XXL)  CHARDONNAY OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano; Chardonnay; dva dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu uz bâtonage; 13,5 vol %;  suho, mineralno, elegantno; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON BLANC OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano, Sauvignon blanc, suho; 13 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON VERT OPOKA Zegla 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Zegla; Sauvignon vert/Sauvignonasse/Jakot, ex Tokai friulano; elegantno, mineralno, bez  raskoši te privlačno i bez nekih poboljšivača, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.  (XXXL)  REBULA OPOKA Medana Jama 2018 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Medana Jama; Rebula žuta (zlata); maceracija s fermentacijom 18 dana u betonskim posudama oblika jajeta ali nije zamišljeno da bude klasično jantarno vino, slijedi prešanje, potom je na redu dozrijevanje u drvenim bačvama od po 500 litara zapremnine, rekao bih da mu nedostaje još vremena, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL)  MERLOT OPOKA 2016 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda; Merlot; 14,0 vol %; suho, gusto, mineralno, elegantno;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(XXXL) PINOT NOIR OPOKA Breg 2017 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Breg; Pinot crni; 13,5 vol %; suho;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

ITALIJA  ITALIA

(L) INCROCIO TERZI n. 1 2020 – CANTINA BERGAMASCA ■ Bergamo, Terre dei Colleoni, doc; Incrocio Terzi n.1 (križanac Riccarda Terzija a između Barbere i Cabernet franca), suho, 12,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

ARGENTINA  ARGENTINA

(L-XL) INDOMITO CABERNET FRANC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza  Cabernet franc, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL) MALBEC MAI 2016 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

(XXL) MALBEC ULTRA 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

.  (L_XL) INDOMITO MALBEC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

(M) TERROIR SERIES CUVÉE MALBEC & BONARDA & PETIT VERDOT 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, Bonarda, Petit verdot, suho, 14,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

LEGENDA

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

     – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

__________________________

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C tel. +385 98 207901   info@vinajakob.hr

SVIJET u CASI – 01.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška 2022: dok je Martinje, s kojim je godina pri kraju, nekako više ušlo pod kožu stanovnicima zapadnoga dijela Lijepe naše, a  Vinkovo, s kojime godina starta, jače je na srcu Slavoncima. Ova godina veselo je počela, uz obilje tradicijskih specijaliteta vezanih uz kolinja, vidjet ćemo što nam donosi nastavak…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Pod blagoslovom sv. Vinka: OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA – Vuglec, Petrač, Bodren, Bolfan, Krauthaker, Tolušić Apolitico Terre Slavonia, Zlatno brdo ⦁ In Memoriam: AKI RAHIMOVSKI ⦁ Kineski paradoks: BAKHO PROTIV COVIDA ⦁ VAPT u Opatiji: EKSKLUZIVNO DOGAĐANJE ZA DUGO PAMĆENJE ⦁ Dalmatinska vinska reprezentacija: CRNA JEKA SNAŽNA ODJEKA ⦁ Tko zna, zna: NASTAVA OD TRSA DO STOLAVinart 2022 u ožujku ⦁ VinMarKon 2022: SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA

__⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2022 – BUYING GUIDE ⦁__

__________________________

Početak 2022. u znaku sv. Vinka, veselo,  ali istodobno i  – osobito tužno!…

OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA

Visokocijenjeni chef Branko Žufika (hotel Esplanade Zagreb!), unatrag koju godinu umirovljenik, sâm svoj majstor: proizveo, o trs objesio i, zalijevajući bijelim vinom za Vinkovo, trsje i kobase blagoslovio…

Bolje da propadne selo nego običaji, stara je izreka. Usprkos nevoljama i raznim ograničenjima što su nas snašli u posljednje vrijeme, zaštitnik vinogradara i vinara Sveti Vinko na mnogim mjestima u kontinentalome dijelu Lijepe naše okupio je u vinogradima i vinskim podrumima uz 22. siječnja poprilično Bakhovih vjernika i svojih štićenika i poklonika, a neki obredi odvijali su se i u vinskim klubovima u urbanim sredinama i podalje od trsja te već i prije tog famoznog datuma kad se blagoslivljaju vinova loza i na njene čokote ovješeni plodovi netom završenog kolinja te kad se, kako se veli, i službeno počinje s radovima u vinogradu u tekućoj kalendarskoj godini.

Evo prizora s tradicijskih obreda i veselja iz nekoliko mjesta gdje se obilježavalo Vinkovo. Od Hrvatskog zagorja prema Hrvatskom podunavlju.

BORIS VUGLEC, HRVOJE PETRAČ, BORIS DRENŠKI BODREN i TOMISLAV BOLFAN, Vuglec-breg i Hršak-breg ponad Krapinskih Toplica:

Unatrag već koju godinu četvero spontano udruženih uspješnih vinara Hrvatskog zagorja priređuju prigodna događanja zajedno, i tako je bilo i sada za Vincekovo. Motor skupine je Boris Vuglec. Okupljalište za Vincekovo 2022: proplanak kod malene kapelice sv. Antona na Hršak-bregu, gdje većinu vinograda i podrum ima poduzetnik Hrvoje Petrač, u neposrednoj blizini mu je Boris Vuglec na susjednom Vuglec-bregu.  Pridružili su se, i oni u svojstvu domaćina, Boris Drenški Bodren, majstor za visoke predikate, te Tomislav Bolfan s Vinskog vrha.   Nakon dočeka i pozdravne riječi organizatora te djakona kod kapelice, dakako sve uz na vatri pečene kobasice na štapu i Zagorske brege cuvée kao novu robnu marku vina Krapinsko-zagorske županije, klasičan obred s blagoslovom trsja odvijao se u većem vinogradu pored.

Okupljanje kod kapelice sv. Antona na Hršak-bregu i ceremonijal blagoslova vinograda (Marko Čolić)

Pogled na vinograd i podrum Hrvoja Petrača na Hršak-bregu te, dolje, Boris Drenški iznenadio je novitetima – mirnim vinima od Rizlinga rajnskog i Chardonnaya te – zanimljivim rakijama! (Marko Čolić)

Vinogradi Hrvoja Petrača na Hršak-bregu. Ta je vinska kuća, za razliku od drugih zagorskih podruma, vrlo znana i po jako dobrom crnom vinu nazvanom Karizma.  Boris Drenški Bodren, afirmiran preko svoje visoko-predikatne kapljice,  iznenadio je novitetima – rajnskim rizlingom i chardonnayem kao mirnm vinima redovne berbe, inače, on ima još i suhe bijeli pinot, sauvignon i traminac…), ali i vrlo zanimljivim rakijama dobivenim destilacijom predikatnih vina, jedna rakija zlatne boje je slatkasta i vuče na liker, dok se kod druge ne osjeti slatkoća ali se i te kako osjeti oplemenjenost dodanim aromatičnim travama i biljem…

Mljac, mljac! Tradicijska jela u restoranu Vuglec-breg: češnjovke, krvavice, buncek, restani krumpir, kiselo zelje, štrukli (Marko Čolić)

Domaćini su uz vina marke Zagorski bregi na kušanje ponudili, dodatno i spontano, i neke svoje posebne specijalitete, primjerice Bolfan sjajne Rajnski rizling 2013 i Pinot noir 2017, Petrač jako dobru Karizmu 2018, Vuglec ugodno barikiranu mješavinu Passion 2019 (crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon), pa Cabernet sauvignon 2020 i osobito dobar dugo odležani Cabenet sauvignon 2011 reserve, a Bodren predikatni Chardonnay 2016 ledeno vino. Na slici su Tomislav Bolfan, Jasminka Šaško – enologinja kod Vuglec-brega, Boris Vuglec i Boris Drenški Bodren (Marko Čolić)

VLADO KRAUTHAKER, Kutjevo:

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. Krauthaker je obred organizirao u trsju ispred svoje kuće. Isprva je namjera bila blagoslov održati u njegovom novom vinogradu od 3,2 ha na poziciji Podgorje na visini izmedu 340 i 400 metara a gdje su posađeni Pinot crni, Nebbiolo i Graševina selekcija, tj, četiri najbolja klona te sorte izdvojena nakon dužeg znanstvenog proučavanja. Krauthaker na Podgorju ukupno sad ima oko 17 ha pod vinovom lozom.

Vincelovo kod Krauthakera je ne samo feštanje nego i susret s mogućnošću dobrog upoznavanja s novim mladim Vladinim vinima i za svojevrsno učenje vezano uz organoleptiku pojedinih sorata, a Vlado ih u svom sortimentu ima, što bijelih što crnih, oko 40! Svaki put za Vincelovo Krauthaker u svojoj kušaonici priredi mogućnost degustacije, u miru, novih mladih vina najvažnijih kultivara iz njegova nasada, k tome i vina istih sorata iz više različitih cisterni…

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. (suhiucasi)

Vlado Krauthaker među bačvicama u svom vinskom podrumu, međutim ovo su bačvice ne za vino nego za – stari vinjak, za koji manji dio publike i Vladinih obožavatelja ne zna da također postoji a odličan je! Desno na slici Krauthaker je s visokim priznanjima za svoja vina s glasovitih međunarodnih ocjenjivanja Chardonnay du Monde, Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles te s poveljom Viteza hrvatskog vina što mu ju je 2008. dodijelio vinski časopis Svijet u Čaši. Krauthaker je, inače, u izboru revije Svijet u Čaši dva puta proglašavan i Vinarem godine u Hrvatskoj, prvi put to je bilo 2002. (suhiucasi)

Na slici su Vlado, njegova kćerka enologinja Martina koja pomalo preuzima vodstvo nad vinarijom, zatim znani zagrebački chef (još iz hotela Intercontinental Zagreb!) Miro Dolovčak, te uzvanik Vlado Horina iz Velike Gorice (suhiucasi)

Mato Violić Matuško, s bratom Borisom te, desno, s pelješkim vinarom Ivicom Radovićem, s kojim je nekad, kao enolog te dok je Radović radio kao direktor, bio u PZ Dingač. Pelješani su obišli i vinariju Kutjevo d.d., afirmiranu po visokim predikatima a naročito u najnovije vrijeme i osobito uspješnu s amcioznije rađenim bijelim vinima, ali koja se, opet u najnovije vrijeme – malo smiješno za vinsku kuću što bi htjela da je smatraju ozbiljnom – jako hvali sa svojim najnovijim proizvodom – Traubi-vinom!…

TOMISLAV TOLUŠIĆ APOLITICO TERRA SLAVONIA, i ZLATNO BRDO, Vinski klub Zagreb:

Desetak dana prije 22. siječnja u zagrebačkom Vinskom kubu, novom vrlo popularnom okupljalištu ljubitelja plemenite kapljice u Metropoli, Vincelovo odnosno Vincešku 2022 najavili su na osobito konkretan način bivši ministar poljoprivrede a sada, u vinariji Apolitico Terra Slavonia, proizvođač vina Tomislav Tolušić iz Virovitice, te nova – kažu: vrlo ambiciozna – vinarija na domaćoj Bakhovoj pozornici Zlatno brdo (Mons Aureus) sa sjedištem u Zmajevcu. U oba slučaja najprije su na programu bile vrlo profesionalno odrađene prezentacije kapljice, a potom su, u nastavaku pijuckanja, glad utažili kobasice, kulen, špek i sir a atmosferu dobrano ugrijali tamburaši.

Tomislav Tolušić, donedavna ministar poljoprivrede a sada – Apolitico. Uz pomoć enologinje Ivane Nemet proizvodi vino. Desno je sommelier Tomo Jakpović, voditelj kroz program u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Vinarija Apolitico, u kojoj u smislu stvaranja plemenite kapjice glavnu stručnu riječ vodi vrijedna slavonska enologinja Ivana Nemet, predstavila je najnovije etikete kuće iz gornjeg kvalitativnog ranga a koje su izazvale veliku pažnju nazočnih s jedne strane stoga što se, iako je bilo očito da su vina još premlada za razred kamo su ovom prigodom svrstana u najavi (naknadno je objašnjeno da još nisu na tržištu!), i te kako prepoznalo nastojanje autora u kvalitativnom pomaku znatno prema gore, a s druge strane zbog kontraverznih naziva četiriju na kušanje ponuđenih vina: Maestoso 2020 (Chardonnay), Andjeo s greškom bijeli 2020 (Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto), Andjeo s greškom crni 2020 (Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka i Cabernet franc svaki po 25 posto) te Čaruga (Cabernet sauvignon i Merlot po 50 posto). Uz Tolušića i Ivanu Nemet o kapljici je govorio i sommelier Vinskog kluba Tomo Jakopović.

Evo malo detaljnije o projektu Apolitico bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te o prezentiranim vinima u smislu tehnologije kojom su rađena. Za četiri na ovome kušanju Apolitico predstavljena vina odmah je na prvi dodir bilo očito da su ambicije vlasnika vinarije glede kakvoće i osebujnosti kod kreacije tih etiketa bile osjetno veće.

Tomislav Tolušić od ministra poljoprivrede postao – Apolitico! Dva andjeoska vina s greškom i kao finale – Čaruga! (Marko Čolić)

Tolušić dolazi iz Virovitice i iz obitelji koja ima stanovitu tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu, međutim riječ je bila ne i o angažmanu na profesionalnoj razini. Osobno i vrlo ozbiljno kao registrirani proizvođač Terra Slavonia i s projektom APOLITICO u vinsku produkciju uključio se profesionalno tek 2020. godine, kada je osobno preuzeo brigu o pripremi loze i kad je obavio prvu berbu. Uspio se bio organizirati glede vinograda tako da je brao s površine od ukupno oko šest hektara što u obiteljskom vlasništvu što u najmu a što vezano uz otkup grožđa. Sirovinu za bijelo vino osigurao je sa spomenutih šest hektara koji se nalaze u Kutjevačkom vinogorju, uglavnom na pozicijama Kaptol i Vidim, a sirovinu za crna vina kupuje od vinogradara i vinara Pinkerta i Kolara u Pordunavlju. Stručnu pomoć dobio je u iskusnoj i predanoj slavonskoj enologinji Ivani Nemet. Uz, kako kaže, obradom trsja priređeni maksimalni urod od oko maksimaln 1,5 kg do 2 kg po trsu,  proizvodi oko 60.000 litara bijelog i crnog vina godišnje i kapljicu plasira pod ukupno 11 etiketa. Veći dio otpada na svježa mlađa vina. Tolušić je imao dovoljno ambicije da najbolje grožđe s najboljih pozicija i s maksimalnim urodom od nekih 0,7 kg po trsu u prosjeku izdvoji za kategoriju pretencioznije kapljice, pa su, u suradnji s Ivanom Nemet i zahvaljujući uvelike njenom znanju i iskustvu te pojačanom zalaganju nastala i četiri vina višeg kvalitativnog ranga, riječ je o bijelima gore spomenutih neobičnih i intrigantnih naziva Maestoso i Anđeo s greškom bijeli, te Anđeo s greškom crni i Čaruga u grupi crnjaka.

Maestoso 2020, 13,0 vol %,  nastao je od grožđa sorte Chardonnay zasađene u vinogradu Radovanci kod Velike, a smještenome na kosini na 350 nadmorske visine. Prinos po trsu bio je, rekla je enologinja Ivana Nemet, oko 0,7 kg. Vino je rađeno metodom sur lie, tj. njegom na finom talogu. Alkoholna fermentacija odvijala se u novim hrastovim bačvama zapremnine od po 500 litara. Nakon prvog pretoka pročišćeno vino vraćeno je u iste hrastove bačve i tu je dozrijevalo godinu dana na finom talogu, uz svakodnevni batonage (miješanje štapom) i okretanjem na stalku smještenih bačvica a radi podizanja taloga. Malolaktična fermentacija odrađena je u kontroliranim uvjetima. Nakon 12 mjeseci boravka u drvu vino je pretočeno u inoks-cisternu i nakon određenog vremena napunjeno je u butelju.

Andjeo s greškom bijeli 2020, 13,0 vol %, od sorata je Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto. Dobiveno je maceracijom i fermentacijom dijela masulja od 20 dana u gruzijskoj amfori zapremnine 1500 litara, ali ne s ciljem dobivanja jantarnog vina. Nakon završene fermentacije vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barrique bačvicama od hrastovine, proizvodnje nove bačvarije Auric iz Našica. Želja je bila drukčijom tehnologijom od uobičajene proizvesti, kako je rečeno, ozbiljnu graševinu punog tijela, s lijepom svježinom a bez neke gorčine. Iz berbe 2020 napunjeno je u butelje oko 3200 litara toga vina. Kao prodajna cijena za butelju u podrumu predviđeno je za svaku od četiri etikete što se ovdje spominju, kako smo čuli na prezentaciji, 100 kuna plus PDV.

Anđeo crni s greškom 2020, 14,0 vol %, mješavina je četiriju crnih sorata , bordoških Cabernet sauvignona, Merlota i Cabernet franca, te ovdašnje Frankovke, u omjeru od po jedne četvrtine. I ovdje je u procesu proizvodnje bitnu ulogu odigrala gruzijska amfora. Svaka sorta vinificirana je u svojoj amfori, maceracija praćena alkoholnim vrenjem trajala je 20 dana. Uz alkoholnu fermentaciju provela se i malolaktična. Nakon što je vrenje završilo i vino se smirilo, sorte su pomiješane u jednu cjelinu i potom je cuvée, radije nego u drvenu bačvu, vraćen u amfore na dozrijevanje, koje je trajalo oko godinu dana.

Čaruga Cabernet sauvignon i Merlot 2020, 14,5 vol %, mješavina dviju bordoških sorata u omjeru pola-pola. Vinifikacija je bila u vinimaticima u kontroliranim uvjetima. Istodobno s alkoholnim vrenjem provodilo se i malolaktčino vrenje i kroz to vrijeme vino je više puta pretakano iz bačve u drugu bačvu i odmah vraćano natrag. Nakon burnog vrenja vino je pretočeno i tiho vrenje te njegovanje provođeni su bili u hrastovim bačvama zapremnina 225 i 500 litara te dijelom i u bačvicama od 225 litara od kestenova drva. Njega u drvu trajala je godinu dana, potom je vino napunjeno u butelju i tu je nastavilo, i još nastavlja, odležavanje, radi daljnjeg razvoja

MONS AUREUS

Zlatno brdo/Mons aureus – prezentacija u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Zdravica za nastavak dobrih rezultata: Goran Matijević, vlasnik posjeda Zlatno brdo, i enolog Samir Nadj (Marko Colić)

Gold Cuvee Mons Aureus – bogato vino, ima svega – jedino mu nedostaje, u ovome trenutku, vremena (Marko Čolić)

Novak na vinskoj sceni je i kuća ZLATNO BRDO/MONS AUREUS iz Zmajevca u Baranji a koju vodi Goran Matijević, inače šumar po struci, ali veliki zaljubljenik u plemenitu kapljicu. Na predstavljanju u zagrebačkom Vinskom klubu Matijević je rekao da kad se posve upoznao s potencijalom Baranjskog vinogorja, posebice predjela oko Zmajevca, nije mogao odoljeti i upustio se, i to s velikim ambicijama u smislu kakvoće, u vinsku produkciju. Baranja je prostor s nekih između 2400 i 2500 sunčanih sati godišnje, te s dosta dobro raspoređenim oborinama količina kojih uglavnom ne prelazi 700 mm godišnje, istaknuo je Matijević.  Na terenima koji pripadaju Matijeviću tlo je ocjedito, mahom pjeskovito i na podlozi od stijene od granita, prikladno za produkciju elegantnih vina. U vinogradima koje je kupio, s trsjem starime između 15 i 17 godina, stalno pirka vjetrić što je jako dobro jer prevenira stvaranje/širenje bolesti i bitno smanjuje potrebu za većim brojem zaštita, dakle okolnosti su podesne za ekološki pristup. S obzirom da teži visokokvalitetnim uradcima sposobnima da duže traju dakle predviđenima da određeno vrijeme dozrijevaju na finom talogu u bačvama i odležavaju u boci, kako bi se dodatno razvijali, Matijević je kao stručnog konzultanta angažirao enologa Samira Nađa, znanog i kao suradnika nekoliko uspješnih baranjskih vinskih podruma, primjerice onoga od Slavka Kalazića i onoga od obitelji Kolar, a kao drugo, opredijelio se i kod bijelih sorata za maceracije, uz kontroliranu temperaturu, u dužini od 12 do  i  24 sata, to je korisno jer iz pokožica se izvuče i prebaci u mošt određena količina polifenola koji i sa svoje strane vinu pružaju određenu zaštitu i pomažu mu da kvalitetno podnosi vrijeme neophodno za rafinman bouqueta i okusa.

Zlatno brdo izašlo je u Vinskom klubu pred zagrebačku javnost s ugodnom svježom voćno-cvijetnom Graševinom 2020, zatim s kompleksnom i dosta gustom Graševinom Panonicom 2018 (13,5 vol%), sa vrlo složenim i također dosta gustime Gold cuvéeom 2020 a to je neobična mješavina sorata i stilova (rajnski rizling, chardonnay njegovan u hrastovoj bačvi, sivi pinot izbrne berbe i traminac izborne berbe bobica; 14,0 vol%), mješavina kojoj treba još vremena (čemu tolika žurba s izlaskom?!!!) ali koja i te kako obećava! Slijedili su ugodan i skladan, unatoč ne i posve ispeglanom taninu lijepo pitak Cabernet sauvignon 2017 (13,0 vol %) rađen s dva mjeseca maceracije i proizveden samo u inoksu (šteta je što nije bio i u drvu, Matijević i Nađ obećavaju da će sljedeće izdanje njihova caberneta biti njegovano u hrastovoj bačvi, pa ćemo vidjeti rezultat za koju godinu!). Predstava na akademskom nivou završena je s dva slatka desertna vina – Sivim pinotom izborne berbe 2020  te Cabernet sauvignonom 2015 kasne berbe, a onda je uslijedilo Vincelovsko raspoloženje raspašoj s tamburašima…. ♣

________________________________

In memoriam

I AKI RAHIMOVSKI … NA PLAVOM NEBU IZNAD ZAGREBA

Iznenada je, baš uz dan sv. Vinka, otišao Aki! Donedavno zvijezda samo na ovome planetu sada zvijezda što kao nova iz centra svemira obasjava trajnim sjajem! Što je život: prije nekog vremena Zagreb je privremeno zamijenio Novim Mestom, da bi se, puno puno PRIJEvremeno, opet preselio na novo mjesto, ovo sada za stalno!

Na plavom nebu iznad Zagreba… još jedna naša legenda rocka sja. Vječna mu slava!

Slika sjećanja na veselo druženje na prezentaciji makedonskih vina Bovina i Dudina, u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina, 2015. godine: uz Akija, koji se, inače, bio okušao i kao ugostitelj, njegovi su prijatelji Tihomir Pop Asanović i Gligor Dudin, te vlasnik vinoteke Boris Ivančić i odvjetnik-vinoljubac i ljubitelj rocka Mladen Vukmir (suhiucasi)

______________________________________

Nakon Francuskog paradoksaKineski paradoks? OIV podupire stanovište da vino treba prihvatiti kao dobrodošlo u stilu življenja

BAKHO PROTIV COVIDA!

Jesmo li sada ponovno pred senzacijom, slično kako je bilo svojedobno kad je ekipa francuskih liječnika i znanstvenika nakon niza proučavanja objavila da popiti par čaša vina, posebice crnoga, uz obrok npr. uz ručak može biti vrlo korisno za zdravlje? Naime, nakon znanog Francuskog paradoksa (French Paradox) evo nam sada nešto vezano uz Bakhov nektar i ono što nas trenutačno i te kako muči – Covid-19! Je li to sada pred nama – Kineski paradoks?!

Grupa znanstvenika iz Kine, zemlje iz koje je ta famozna Corona i krenula na svoj grozni pohod svijetom, na temelju detaljnog analiziranja podataka nađenih u zapisima s naučnih istraživanja i pohranjenih u engleskoj BioBanci (UK Biobank) a o konzumaciji različitih alkoholnih pića i o mogućim novim i još nedovoljno ispitanim utjecajima (rizicima) te potrošnje vezanima uz zdravlje, izašla je ovih dana u javnost s viješću da umjerena – štaviše i nešto povećana konzumacija vina i od onoga što je danas uvriježeno kao umjereno  (navedeno je: DO pet čaša) – za 17 posto smanjuje izglede zaraze Covidom-19, dok npr. konzumacija piva i drugih alkoholnih napitaka može za 28 posto povećati opasnost od dobivanja Covida!

Tvrdnje o tom pozitivnom utjecaju umjerene potrošnje vina grupa znanstvenih istraživača iz Shenzhena iz bolnica Kangning i Jugozapad (Southwest Hospital) temelji, kako kažu, i na rezultatima proučavanja gotovo pola milijuna osoba prosječne dobi od 69 godina, među njjima bilo je nešto manje od 17.000 covid-pozitivnih. Unutar tih gotovo 500.000 osoba određeni broj bio je onih koji uopće nisu nikad trošili alkoholna pića, zatim onih koji su nekad pili pa su onda prestali, i dakako onih koji redovito piju, a ti pilci razvrstani su bili u više grupa, konkretno po tome troše li alkoholna pića redovito barem po tri puta odnosno više od tri puta tjedno, one koji ih uzimaju praktički svakodnevno, formirana je bila i grupa s potrošačima svih raspoloživih vrsta dakle vina, piva i jakog pića, ali i grupa onih koji rado piju ali ipak izbjegavaju jaka alkoholna pića. Naglašavajući, dakako, kako pretjerana konzumacija bilo kojeg pića što sadrži alkohol ne može biti dobra, kineski znanstvenici iznijeli su, na temelju spomenutog proučavanja, mišljenje kako crno i bijelo mirno vino te pjenušac uzimani u umjerenoj količini mogu imati značajan učinak u smanjenju rizika od zaraze Covidom-19. Za razliku od tvrdnji izrazito u korist crnjaka što su se svojedobno čule u French Paradoxu, kineski znanstvenici vele da crno vino uzimano redovno i u razumnoj ukupnoj količini ima i znatan pozitivan učinak na smanjenje rizika od zaraze Covidom, ali i to da u slučaju Covida-19 vrlo dobar zaštitni rezultat daju i bijelo vino i pjenušac, posebice ona bijela kapljica kod koje je u tijeku proizvodnje provedena  barem kraća maceracija, dakle ne veli se da treba biti riječ baš o tzv. jantarnom vinu što se dobiva i sa po pola godine dugim maceracijama praćenim i s alkoholnom fermentacijom! Javlja mi to kolega novinar i, inače, predsjednik Indijske vinske akademije Subhash Arora, s kojim se dobro znam s niza prezentacija vina po Europi i s jednih od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini gdje smo bili i zajedno u žirijima.

Crno vino već odavna je službeno priznato kao zdravo, a sad se spominje i na neki način kao blagotvorno protiv Covida_19! Nakon službene degustacije Vinske zvijezde u biblioteci zagrebačkog restorana Vinodol, u društvu s domaćinom Damirom Tomićem koji se brinuo o odgovornom točenju, grupa degustatora različitih generacija ali podjednao vesela uz čašu dobrog crnjaka … (Julio Frangen)

Eksperti vjeruju da fenomen zaštite počiva na polifenolima i njihovom pojačanom sadržaju u vinu, oni bi bili u stanju biti dosta učinkoviti u suzbijanju negativnih posljedica koje virusi mogu prouzročiti, posebice na respiratornom traktu. Rečeno je da potrošači skloni bijeloj plemenitoj kapljici u odnosu na one koji uopće ne piju, imaju oko osam posto veće izglede da izbjegnu teškoće s virusom.

Znanstvenici su objavili i to da, za razliku od vina, konzumacija piva, cidera te različitih žestica povećava rizik od zaraze Covidom-19 neovisno o tome troše li se ta pića u umjerenoj dozi ili u većim količinama.

43.Svjetski kongres OIV – Of Wine and Wine – održat će se od 31. listopada do 4. studenoga 2022. u Meksiku, Baja California

Uz glavnog direktora OIV-a Pau Rocu su Barbara Iasiello, direktorica OIV-ova Odjela za zdravlje, te Jean-Claude Ruf, koordinator za znanost pri OIV-u

Iz Međunrodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV (Office International de la vigne ed du vin), koja – što je na svoj način i normalno s obzirom da se bavi vinom! – stalno naglašavaju kako je nužno da se pije odgovorno i kako vino kao piće u tom slučaju može, uz pozitivan psihički učinak baziran na tragu hedonizma za stolom i na ugodnom druženju, imati određene pozitivne učinke na zdravlje u kompletu, zasad još nije stiglo službeno i javno očitovanje o ovome što su sada kazali Kinezi na temu vina i Covida-19, ali upravo mi je stiglo priopćenje OIV-a o tome da je nedavno održan sastanak predstavnika OIV-a s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) na temu konzumacije alkoholnih pića općenito i zdravlja, naime, na osnovi izvještaja BECA-e a to je Beating Cancer (Borba protiv raka) kao specijalni ured Europskog Parlamenta, počeli su se širiti glasovi o tome da alkoholna pića, i to ne samo ona jaka, mogu pogodovati – razvoju raka, tako da je za 14. veljače 2022. u Europskom parlamentu predviđeno glasanje o uvođenju takvog upozorenja na etikete pa bi se, ako se inicijativa prihvati, sva pića na tržištu EU a što sadrže alkohol, tu je i vino, u kontekstu opasnosti od širenja karcinoma officijelno svrstala u istu neželjenu skupinu s duhanom i duhanskim proizvodima. Najnoviji sastanak stručnjaka OIV-a i WHO-a u Ženevi održan je upravo u nastojanju da se ipak izbjegne poistovjećivanje vina s drugim alkoholnim pićima, posebice onima iz industrijske produkcije, te s duhanom.

OIV je, na temelju brojnih dosad objavljenih rezultata iz niza znanstvenih istraživanja što govore o pozitivnim efektima umjerene konzumacije vina na čovjekovo zdravlje, sklon i dalje podupirati svoju tezu da je ODGOVORNA potrošnja vina u ukupnosti ipak zdravstveno korisna. Stvar je i te kako delikatna i OIV, logično, nastojeći biti u tijesnm kontaktu i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, želio bi s podacima s više relevantnih strana znanstveno utemeljeno i prihvaćeno promovirati i dalje zdrav način života vezan s umjerenom konzumacijom vina. Da bi to funkcionirlo kako treba, pomoć u smislu ponude kakvoće i, posebno, iskrenosti proizvoda mora stizati u velikoj mjeri i od samih vinogradara/vinara…♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022

EKSKLUZIVNI FESTIVAL, UZBUDLJIVE RADIONICE, i VEČERE ZA DUGO PAMĆENJE

Još malo, pa nam – ako u međuvremenu Corona, razni Omikroni i Omege i jače ne podivljaju pa posve ne pomute stvar – nakon dvije godine evo ponovno elitne vinske priredbe u Hrvatskoj, organizator se, kako kaže, dobro pripremio u smislu važećih protuepidemioloških mjera, i kao da se čak nekako, makar i potajno, i javlja nada da bi te subote u drugoj februarskoj polovici moglo biti slavlja i općenito – kao neka vrsta početka rastanka od pandemije što se, inače, bila silno razbuktala upravo u veljači neposredno nakon prvog ovako zamišljenog događanja, održanog 2020. u Zagrebu.

S pressice u vinoteci Vinum/Vinotrade: Juraj Dusper i Dino Kušen kao organizatori VAPT-a (na slici su desno), te Danijel Čečavac kao voditelj nekih radionica, i novinar Bakhov sin Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

Za  subotu 19. veljače 2022. najavljen je Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, ekskluzivni festival vina s vrsnim izlagačima, s uzbudljivim radionicama i tematskim vinskim večerama za dugo pamćenje, lokacije su sada Opatija i nekoliko objekata u njenoj najbližoj okolici, s time da je za glavninu sadržaja predviđeno da se dogodi u već legendarnom hotelu Kvarner. Svekoliku potporu VAPT-u u organizaciji dale su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Turistička zajednica Opatije.

Juraj Dusper – Vinum Vinotrade, te Dino Kušen, Acrobat Svijet vina

Zagrebačka tvrtka Acrobat, koncentrirana na vrhunska vina ne samo iz Hrvatske nego i na ona iz vana prema javnosti okrenuta s buticima Svijet vina a koja je organizirala spomenutu zagrebačku priredbu prije dvije godine, našla je saveznika u renomiranoj zagrebačkoj kući Vinotrade eksponiranoj široj javnosti preko vinoteke Vinum, također sa zavidnom ponudom hrvatskih i svjetskih etiketa, i s puno optimizma ušlo se u pripremu i realizaciju ovogodišnjeg opatijskog spektakla u čast boga Bakha, a za one najsretnije koji će imati mogućnost prusustvovanja. Kad spominjem te najsretnije treba kazati kako je riječ samo o pozvanima kao publikom, naime u ovome slučaju nema klasičnog prodavanja ulaznica za šire pučanstvo na blagajnama i po agencijama, a prednost da budu uzvanici dobili su, kako je objašnjeno, u prvom čisti profesionalci – najznačajniji uvoznici i distributeri vina, određeni ugostitelji i sommelieri, vinski pisci…, neki hedonisti.  Svi koji su pozvani trebali su odnosno trebaju potvrdu o dolasku s uplatom svote za ulaznicu poslati orgnizatoru putem prijavnice preko interneta.

Izlagači najavljeni kao već potvrđeni sudionici među najsjajnijim su zvijezama globalne vinske scene, to diže ne samo renome priredbe nego i trošak organizacije, stoga su i cijene ulaska na festival i na neka popratna događanja poput vinskih radionica i tematskih vinskih večera, iznad onoga na što smo ovdje naviknuli. Primjerice ulazak  na festival pozvani koji su potvrdili dolazak plaćaju 1000 kuna, a zakup čaše za degustaciju je 200 kuna (čaše su Zalto!), prisustvovanje masterclassovima, kojih bi trebalo biti osam ili devet, stoji po 2000 kuna po svakoj radionici i po osobi, a nazočnost na tematskoj vinskoj večeri košta, ovisno o restoranu i o tome koja i čija su vina u prvome planu, između 600 i 1200 kuna po osobi.  U kontekstu Corone i Covida, najavljene cijene su dakle već poslužile kao određeni regulator veličine skupa u nekom zadanom prostoru, no što tiče Corone evo i podatka da je organizator VAPT-a dobio dopuštenje nadležnih da u hotelsku festivalsku dvoranu, koja inače bez problema prima oko 1000 osoba, smije primiti tek oko 200 posjetitelja.

Na pressicama u zagrebačkim vinotekama Svijet Vina tvrtke Acrobat i VinumVinotrade kao suorganizatora ovogodišnje priredbe govora je bilo i o tome tko će od vinara biti prisutan u Opatiji, te o radionicama u sklopu manifestacije.

Josip i Mara Barundić

Od hrvatskih proizvođača do sada se za nastup na festivalu u hotelu Kvarner prijavila SAMO kuća Vina Barun Josipa i Mare Barundić iz Krašića! Mnogi će se zacijelo pitati kako to da nitko drugi od brojnih hrvatskih proizvođača plemenite kapljice nije zagrizao i prijavio se iako već ovdje  imamo i te kako vina što kakvoćom svakako spadaju u elitnu svjetsku skupinu i iako je organizator najavio da na priredbi očekuje i vrlo ugledne svjetske vinske trgovce a mi smo turistička zemlja i nastup barem nekih ponajboljih hrvatskih vinara mogao bi autorima možda pomoći da svoju kapjicu u skoroj budućnoasti plasirjau i po boljoj cijeni nego što je mogu ostvariti za butelju sada i iako bi nama kao (turističkoj) zemlji ovakav pokaz svijetu te visoke kvalitete što izlaze iz nekih hrvatskih podruma mogao biti odliča reklama…  Valjda će do javnosti s vremenom izaći pojašnjenje…

Josip Stjepan odnosno Joseph-Stéphane Barundić (dugo je u mladosti s roditeljima živio u Francuskoj!) i supruga mu Mara Barundić iz Krašića hrabro su odlučili da – pokušaju, i okušaju se u ovoj jedinstvenoj prigodi pruženoj im praktički na kućnom pragu… Joža kaže da je za Vina Barun ovakav nastup u elitnom društvu svjetskih vinara vrlo izazovan. U planu je da u Opatiji predstave svoj novitet – crni pjenušac, od crnog pinota. Iako još količinama dosta mali, Baruni su prije nekog vremena počeli izvoziti nešto butelja u Njemačku i Francusku, a smiješi im se i Tajvan kao moguća vrata za tržište Dalekog istoka. Barundići stalno napreduju u kakvoći a planiraju i širiti se s vinogradom, imaju i bijelo i ružičasto i crno, ali i pjenušce, pa – poželimo im sreću!

Što se tiče stranaca, kao izlagači nastupit će većina od onih koji su izlagali prije dvije godine u Zagrebu, uz imena spomenuta dalje u ovome tekstu to su npr. i Marchesi di Barolo, Le Macchiole, od debitanata se očekuju Philippomat, Castello di Ama… Potvrđeni su dolasci u Opatiju osobno Roberta Voerzija, pa Pabla Alvareza, vlasnika Vega Sicilije, Noela Tesserona iz Pontet Caneta, šampanjera Antoinea Rolanda Billecarta, zatim Pascala Joliveta, te Bibija Graetza

Barolo Cerequio i fino elaborirana tamna čokolada?…

U planu su – ali ne u Kvarneru nego u hotelu Ambasadorvrhunske radionice kao npr. ona u režiji pijemontskog vinogradara-vinara Roberta Voerzija, zatim ona u znaku čuvenog bordoškog Châteaua Angélus, ona vezana uz sjajne kreacije također bordoškog Pontet Caneta, ona s potpisom glasovite španjolske Vega Sicilije, te ona vezana uz Marjana Simčiča iz Goriških brda i njegovog projekta OPOKA – vina terroira, pa one o šampanjcima Roederer i toskanskom crnjaku Brunello kuće Biondi Santi,vinima Torres

Možda u Opatiju na VAPT navrati i Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik glasovitog Château Angélusa….

Priču o Barolu, ali i o Barberi vodit će Roberto Voerzio, iskazao bi se sa svojih devet čuvenih barola i s dvije izvanredne barbere, konkretno riječ je o Barolu Rocche dell’Annunizata 2017, Barolu Torriglione 2016, Barolu Fossati 2015, Barolu Cerequio 2014, Barolu Sarmassa 2013, Barolu Fossati Case nere 2011 te Barolu Fossati Case Nere 2007 i Barolu La Serra 2004, a od barbera bit će tu Barbera Pozzo dell’Annunziata 2014 iz butelje i, za izravnu usporedbu, iz magnuma. Što se tiče Châteaua Angélus moderator bi bio naš majstor Danijel Čečavac, ali nada postoji da bi se osobno mogao pojaviti i vlasnik kuće enolog Hubert de Boüard de la Forest. Château Angélus planirao je donijeti svoje berbe 2011, 2012, 2015 i 2016 te vina Carillon d’Angélus 2015 i 2016. Predviđena je i vertikala Sassicaije. Nju bi vodio također Čečavac. Pontet Canet prikazat će svoje berbe iz desetljeća s kraja prošlog stoljeća konkretno 1990, 1994, 1995, 1996, 1998, 1999 te 2000. Louis Roederer izlazi s Cristalom iz berbi 2006, 2009, 2012, 2013 i 2014, a Biondi Santi s Brunellom iz Montalcina iz berbi 2009, 2011, 2013 2015 i Riserva 2015. Talijan Jermann prezentira Vintage Tunina iz 2012, 2014, 2015, 2017 i 2018, a španjolska kuće Torres Jean Leon vinya la Scala gran reserva iz berbi 2000, 2013, 2015, te magnume Torres Jean Leon le Havre reserva iz 2001, 2004, 2016. Marjan Simčič želi pokazati kako na njegovoj jedinstvenoj vinogradskoj poziciji bogatoj laporom (=opoka) sjajno uspijevaju i lokalna Rebula i međunarodne zvijezde poput Chardonnaya i Sauvignona.

Organizatori su u subotu 19. 02. uvečer odlučili organizirati i šest tematskih vinskih večera. Prva će biti u restoranu Kukuriku gdje će gosti imati priliku uživati u vinima Marjana Simčiča. Druga večer trebala bi biti u hotelu Navis, a vinski protagonist bit će toskanski Frescobaldi. Mjesto održavanja treće večere je restoran Molo, tu će u glavnoj ulozi biti vina Gaja. Četvrta večera predviđena je u Yacht clubu u Opatiji, kušat će se vina Kristančič i vina Torres. Peta večer je u hotelu Ambasador, tu su pak zvijezde pijemontski Vietti, te Jermann. Šesta večera je u restoranu Nobilion hotela Ikador, glavni s vinom je Burgundijac  Olivier Leflaive.   ♣

Dalmatinska vinska reprezentacija

CRNA JEKA SNAŽNOG ODJEKA!

DanijlČečavac s Jekom 2016

Ima jedna Jeka toliko puna snage i zanimljivosti da ima doista nadaleko odjeka! A riječ je o crnome vinu što ga je iz berbe 2016 i s dvogodišnjim sazrijevanjem u izabranim bačv(ic)ama kreirao i s kojim je nedavno u nakladi od 1000 butelja izašao pred javnost – bila je prilika kušati ga na pressici u povodu skorašnjeg VAPT-a u Opatiji – dalmatinski vinski konzultant i trgovac vinom Danijel Čečavac iz Baške Vode. Čečavac je spojio dvije (k)rasne sorte s ovih naših prostora – Plavac mali od grožđa iz vinograda na južnim pozicijama Hvara te s pelješkog Dingača, i od loza starih 80 godina, i Vranca iz brdskog vinograda Vučja Draga imoćanske obitelji Grabovac, sve s trsova na najboljim pozicijama. Hvale vrijedan i skupi projekt (nizak rod po trsu i poseban izbor grožđa, oranizacija berbe, prijevoz grožđa do vinarije, skupe bačve, dužina dozrijevanja…), kojime se želi kako pružiti užitak na visokom nivou tako i pokazati i konkretno dokazati svijetu nešto što, eto, i ja rado ističem u svojim napisima posljednjih šest do sedam godina a nakon što sam obišao i Hercegovinu te Crnu Goru i Makedoniju gdje Vranac bez konkurencije caruje, a to je da i mi u ovome dijelu Europe, Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, imamo u sortimentu i te kako rasne konje za utrku. Nakon što je svijet okupirao nas sa svojim sortnim adutima, sada je već debelo vrijeme da mu mi odavde uzvratimo barem vinom, za početak upravo npr. postavom plavac, vranac, trnjak a i – naš zinfandel!

Čečavčevo vino Jeka 2016 od Plavca malog i Vranca

Čestitke Čečavcu na hrabrom realnom ulasku u projekt, ali i obitelji Grabovac što ga je na odgovarajući način podržala, k tome i posebno poštovanje Danijelu što namjerava ići i dalje, na način da će za koju godinu izaći s idućom Jekom, ovom pak od Plavca maloga s južne strane Hvara konkretno Medvid Boda, zatim Vranca je iz Imotskoga s pozicije Ričice Bušanje na oko 600 metara nadmorske visine iznad Zelenog jezera, prinosi manji od 0,5 kg, kao i s Trnjkom koji  je iz suradnje s proizvođačem Darijom Gašparom iz Vrgorca.

Mišljenja sam da bi u nekom narednom izdanju Jeke bilo prikladno sortiment upotpuniti još s Crljenkom odnosno, kako sam upravo naveo, našim Zinfandelom, možda bi u nekom trenutku bilo zanimljivo tu dalmatinsku priču u narednom koraku zaokružiti npr. i Babićem i Dobričićem…

U svakom slučaju, Čečavac ima namjeru napraviti i Jeku s bijelim dalmatinskim sortama, tu u finalnom vinu od grožđa s našeg obalnog juga s otoka računa dobiti na snazi, dok što se tiče svježine računa na grožđe iz Dalmatinske zagore.   ♣

Tko zna, zna!

NASTAVA OD VINOGRADA DO STOLA

Slušajući, često sasvim nenamjerno i nehotice, nešto glasnije pojedince koji čavrljaju s prijateljima i(li) poznanicima u grupicama okupljenima na nekom javnom prostoru na otvorenome npr. u središtu grada ili pak po kafićima, ali i slušajući preko radija ili malog ekrana komentare na različite u nekom trenutku ili pak dužem razdoblju aktualne teme od osoba što ih povremeno intervjuiraju novinari stječe se donekle dojam da u Hrvatskoj – svi o svemu sve znaju.

A, ne znaju da – NE znaju. Jednostavno je nemoguće da svatko o svemu zna najbolje.

prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (suhiucasi)

Kad je u tijeku uzbudljiva i neizvjesna završnica nogometnog prvenstva, ili ako je riječ o utakmici reprezentacije, posebice ako rezultat nije po volji, ispada da je selektor Dalić amaterčina, kad su u pitanju pandemija, cijepljenje i preporučene mjere opreza, epidemiolozi su na temu bolesti mačji kašalj (pokazalo se, doduše, i to treba reći, da se oni nisu dobro snašli odnosno nisu imali sreće u izboru suradnika za kvalitetno komuniciranje sa širom javnosti), a bogme i kad je riječ o vinu brojni amateri rado se postave kao sveznalice.

Zato me, s obzirom na moju dugogodišnju novinarsku prisutnost na vinskoj sceni, posebno razveselila vijest što sam je primio sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, jer, eto, nudi se znanje i onima koji jesu svjesni da bi bilo dobro da (još) nešto nauče o temi, i onima što se rado postavljaju kao sveznalice!

– Obavještavamo vas da Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počinje s provedbom programa cjeloživotnog učenja, odnosno strukovnog obrazovanja odraslih, pod nazivom Grožđe i vino: od vinograda do stola. Program podrazumijeva stjecanje osnovnih znanja iz vinogradarstva i vinarstva, a namijenjen je široj publici. Ciljana skupina su manji i srednji proizvođači grožđa i vina kako za vlastite potrebe, tako i ako su okrenuti i tržištu. Dijelovi predviđenog nastavnog programa mogu biti zanimljivi trgovcima, ugostiteljima, novinarima ali i krajnjim potrošačima, ljubiteljima vina, željnih znati više. Obučavanje bi se izvodilo kontinuirano, tijekom cijele godine, u unaprijed planiranim terminima, s blokovima predavanja, najčešće bi to bilo vikendom, tj. u petak popodne i u subotu ujutro. Blokovi teorijske/praktične nastave kao određene tematske cjeline planirali bi se u najprikladnijem razdoblju godine, kada i inače za nekim poglavljima unutar glavne teme vlada jači interes, i smatramo da to dodatno pridonosi atraktivnosti programa. Nastava bi bila na Fakultetu, a praktični dio na pokušalištu Jazbina i na terenu, kod proizvođača grožđa i vina – kaže mi prof. Edi Maletić PhD, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Upravo prof. Maletić bit će voditelj programa.

Dakle, na znanje i ravnanje – za znanje!

Još nešto bitno: s uspješnim završetkom programa stječe se kvalifikacija-Uvjerenje o osposobljenju za poslove vinogradara i vinara, dokument se upisuje u radnu knjižicu, i to može biti vrlo poticajno za neke skupine potencijalnih polaznika.

– Očekujemo dobar odaziv i, iz organizacijskih razloga, molimo i prijave što prije, kako bismo na odgovarajući način i na vrijeme mogli formirati grupe. Broj polaznika je ograničen – dodao je još Edi Maletić.

Više_na: https://www.agr.unizg.hr/hr/1172/Program+cjelo%C5%BEivotnog+obrazovanja+%E2%80%9EGro%C5%BE%C4%91e+i+vino+%E2%80%93+od+vinograda+do+stola%E2%80%9C  ♣

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, i uljar i vinari iz istre Klaudio Ipša kao izlagač, prošlog ljeta na Vinartu 2021

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART GRAND TASTING  – TJERA CORONU i COIVID19?!

             Sedmi Vinart Grand Tasting 2022, na kojemu će se u ekskluzivnom ambijentu zagrebačke Laube predstaviti odabrane hrvatske i inozemne vinarije sa svojim najboljim vinima,  održat će se u petak i subotu 4. i 5. ožujka 2022. s  trajanjem od 12 – 19 sati.  Posjetitelji, koji, inače, trebaju uz osobnu kartu poredočiti i važeću COVID potvrdu, ulaznice će moći kupiti po cijeni cijeni od 150 kn (uključuje i vaučer u iznosu od 40 kn za korištenje prigodom kupovine butelja u Pop-up vinoteci). ♣

VinMarKon, po drugi put (3.ožujka, hotel International Zagreb)

SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA

Posljednjih godina živimo u vrlo izazovnom vremenu u kojemu je društveno-političko ozračje u najmanju ruku rečeno – osobito složeno, zatim u kojemu smo prošli potrese te upali u pandemiju i našli se u okolnostima (namjerno u ovoj situaciji ne rabim, kao što bi to, lako moguće, učinili mnogi u nas, izraz situacija, jer situacija je takva da sam tu riječ ostavio za trenutke kad se nađem u situaciji da sam druge moguće prikladne sinonime već iskoristio!), što baš i ne idu na ruku gospodarstvu, naime dobar dio privrednih djelatnosti od velikog značenja ne može se, zbog raznih ograničenja, odvijati kao prije, dakle kao u onome razdoblju što je, nakon što smo u svakodnevni govor uveli izraz novo normalno, postalo – staro normalno.

Irena Lučić iz organizacijske ekipe VinMarKona 2022

Jedna od glavnih i najvažnijih gospodarskih djelatnosti, ako ne i glavna, u nas  je turizam. A jedan od glavnih segmenata u turističkoj djelatnosti je eno-gastronomija. Unutar eno-gastronomije jedan od glavnih proizvoda je vino, koje baš kroz turizam dolazi u sjajnu priliku da se, osim kroz klasičnu dućansku maloprodaju te ugostiteljstvo osjetno bolje plasira – što je proizvođaču vrlo drago – i na sâmome kućnom pragu. Ali, da bi pojedina etiketa i pojedini proizvođač-ponuđač vina došli do punog izražaja u nekom ne predugačkom roku nužna je, uz dakako zadovoljavajuću kakvoću i tzv. kritičnu tržišnu količinu proizvoda, kao promptno i tijesno prateća, i dobro osmišljena promidžba. U cijeloj priči bitan je i kvalitetan ustroj (vinske) branše. S druge strane, vino koje se nametne kakvoćom odličan je – s obzirom da je riječ o proizvodu sa zemlje što u sebi nosi specifično obilježje pozicije-terena na kojemu raste grožđe (tlo, ekspozicija, nadmorska visina klima i mikroklima…) medij za promidžbu svojega teritorija. Logično je da od takvog proizvoda odgovarajuću dobit ima ne samo proizvođač, nego i zajednica, koja pak onda ima, odnosno mora imati, obvezu osigurati odgovarajuću potporu vrijednim i ozbiljnim proizvođačima iz svojega kraja. Lijepo zatvoreni krug!

Moglo bi se reći da u nas marketing vina a ni ustroj vinske branše na žalost nisu na onoj razini (visini) na kojoj bi mogli i trebali biti, bilo da je riječ o potencijalno boljoj prodaji pojedine etikete bilo da je riječ o adekvatnoj promidžbi pojedinog teritorija kroz vino rođeno na tom teritoriju. Na važnost vinskog marketinga svako toliko – organizacijom odgovarajućih skupova/konferencija s nastupima stručnjaka – nastoje ukazati pa i ponuditi određena rješenja za boljitak, tvrtka diWine j.d.o.o., specijalizirana za realizaciju vinskih događanja, te kao poslovni pratitelj udruga Vinoljupci iz Zagreba. One su organizatori događanja nazvanog VinMarKon 2022. koje će se održati 3. ožujka u zagrebačkom hotelu International. Noseća tema VinMarKona 2022 baš je vinski turizam.

– Predviđeno je da ove godine uz domaće predavače u radu sudjeluju i delegacije vinara iz susjednih zemalja. Postoje i naznake da bi konferencija mogla uskoro poprimiti regionalni karakter. Očekivanja su da će se u Internationalu okupiti više od 80 sudionika, prvenstveno vinara, vinskih profesionalaca i sommeliera – kaže Irena Lučić iz udruge Vinoljupci, i dodaje: – Koliko su snažno povezani Bakhov nektar i turizam pokazuje primjer upravo Hrvatske,  u gospodarstvu koje turizam u BDP-u sudjeluje s više od 20 posto. Hrvatska, kao i cijela regija, svjedoče uzlaznom trendu razvoja vinarstva i vinskog turizma što, logično, rezultira formiranjem sve većeg broja sve zahtjevnijih potrošača i snažnom konkurencijom, i iz svega toga valja izvući pouke vezano uz što bolju valorizaciju u segmentima obiju spomenutih djelatnosti.

Irena Lučić još obavještava da je konferencija sastavljena od uvodne panel-diskusije te niza zasebnih predavanja na temu problematike vinskog turizma na nacionalnoj, regionalnoj i individualnoj razini.

Program predavanja

            Predavanja su interaktivna i dinamična, a teme prezentiraju govornici s bogatim iskustvom u navedenom području. Na popisu osoba koje će svoja znanja i iskustvo prenijeti sudionicima nalaze se npr. lica već otprije poznata iz svijeta vina i svijeta turizma, to su primjerice dr.sc. Žarko Stilin, voditelj udruge Vina Kvarnera, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, hrvatski vinski bloger, po struci marketingaš, Nenad Trifunović Vinopija, pa vlasnik kultnog restorana Boškinac Boris Šuljić s Paga….

                 Fokusirani smo na prijenos postojećih iskustava, isticanje primjera dobre prakse i iznošenje drugih korisnih elemenata u potpunosti primjenjivih u poslovnoj stvarnosti, poručuju iz organizacije, i dodaju: Prilika je to za edukaciju, konstruktivnu diskusiju, razmjenu ideja i networking.

Prijave za sudjelovanje moguće su do 25. veljače 2022. putem linka https://forms.gle/kX9Rbu47fAP5q2ik8. Sve informacije o konferenciji, sufinanciranju i programu potražite na https://www.diwine.com.hr ili na FB stranici https://www.facebook.com/DiWineProjectCroatia.

Dakle: Hrvatska i vinski turizam! Čulo se u nas već prigovora da smo se možda i prejako oslonili na turizam umjesto da usporedno prikladno razvijamo i neke druge opcije, naime baš turizam je vrlo osjetljiv na nestabilnosti bilo koje vrste i izrečene su bojazni da usljed određenih duže trajućih nepovoljnih okolnosti može i jače zakazati, međutim sudeći barem po izvještajima što ih slušamo preko medija javnog informiranja zasad se kod nas neki pribojavani pad nije dogodio, čak naprotiv ostvareni su, koliko čujemo, neočekivano i dosta bolji rezultati od onih od kojih smo se u nekom trenutku bili strahovali.

Jako dugo nam je trebalo da shvatimo da turizam nisu samo kupanje u moru i izležavanje na osunčanim plažama duž našeg Jadrana, srećom se to ipak još koliko-toliko na vrijeme počelo shvaćati, tako da su malo-pomalo osmišljeni i drugi sadržaji što mogu privući gosta i to ne samo domaćega nego, dapače, i onog inozemnoga, a u okrilje turizma u nas, zahvaljujući tim drugim sadržajima u ponudi, počela se uvrštavati – iako to još zasigurno nije i u dovoljnoj mjeri s obzirom na potencijale! – i unutrašnjost zemlje.

Turizam je nešto iznimno složeno, i da bi on (relativno) dobro funkcionjirao i u ne baš sklono mu vrijeme, nužna je i bitna dosjetljivost domaćina oko toga kako optimalno formirati ponudu, bolje reći lepezu ponude, ovisno o potencijalnim izvornim jedinstvenim a ako i kad treba za plasman oplemenjenim adutima pojedinog kraja, zatim ovisno o godišnjem dobu, ovisno o stupnju kulturne zrelosti i o  tome kojem segmentu zahtjevnosti i platežne moći a i dobne grupe gosta se domaćin obraća… Ni dugo vruće ljeto više nije najvažniji magnet za goste primarno motivirane mogućnošću kupanja, sunčanja, vožnje brodom te ribolovom. Već veliki broj tzv. suvremenih nomada, osobito onih sklonih planiranenju, te uvelike onih nešto vremešnijih, upravo u ljetnim vrućinama traži spas u svježem ambijentu planina, dok se u zimsko doba dobar dio gostiju, posebice onih u poznijoj dobi i umirovljenika nastoji, radi boravka na zdravom svježem morskome zraku, skrasiti negdje na jadranskoj obali. Na primjerima zemalja i regija iznimno bogatim kulturno-povijesnim sadržajima, spomenuo bih eto Toscanu i Italiju, opaža se da više ni te znamenitosti nisu nužno debelo primarno u fokusu turista kad izabire odredište putovanja u terminu svog nekog slobodnog vremena i/ili godišnjeg odmora. Primat su uvelike preuzeli lokalno proizvedena ali i svjetski afirmirana vina te proizvodi poput raznih dugo i na specifične načine odležavanih i dozrijevanih sireva, pa neke mesne prerađevine jako karakteristične za kraj… To nipošto ne znači da su povijest i njena remek-djela zaboravljeni i istisnuti, no sad se često događa da turist u neko područje najprije dođe baš radi eno-gastronomije, čak prvenstveno vina toga kraja, a tek kad namiri želudac zalogajima i kapljicom iz reda delikatesa i za kraj specifičnih etiketa tada kreće u šetnju i obilazak starina i umjetnina. Takve orijentacije turista-potrošača na takve, neke, da se tako izrazim, moguće i kraljevske vrijednosti naših raznolikih izvornih domaćih delicija kao i nužnosti postojanja tzv. tržišno dostupne kritične količine takvih ekstra proizvoda determiniranih lokalnih vrijednosti i stilski ujednačenih organoleptičkih karakteristika vezano uz oznaku na etiketi i užu geografsku pripadnost, čini se da – mada se u reklamiranju Hrvatske nekad dosta forsirala kombinacija izraza Zeleno (poljoprivreda) i Plavo (more) – još nismo postali dovoljno svjesni. Naime ne čini mi se da smo konklretno baš kod vina, rafiniramnih vrsta sira te suhomesnatih proizvoda iz kategorije delikatesa adekvatno organizirani u smislu proizvodnje, promidžbe, istinske kontrole i plasmana onoga iskreno visoko-kvalitetnoga te dovoljne dostupnosti na tržištu upravo toga domaćega što zaista i s punim pravom zavrjeđuje oznake poput ZOI i ZOZP praćene zemljopisnim nazivom prostora, dakle šepamo u ponudi onoga što nam kao maloj zemlji ali visokih mogućnosti treba biti potentan adut visoke vidljivosti i magnetske snage za privlačenje potrošača, gosta (i najdubljeg džepa!)  ♣

_____________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado istarsko maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

Vina Laguna, maslinovo ulje Ol Istria Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

________________________________

..…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2022 – hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

. (M) SILVANAC ZELENI 2019 – D & D REŽEK ■ Plešivica ZOI, Silvanac zeleni (Sylvaner, Gruner Silvaner), suho, 13,5 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

.(M) PINOT CRNI 2019 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot crni (Pinot noir), vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

.(M -L) URBAN RED 2017 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje,  Cabernet sauvignon & Gamay crni, s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

. (M) MERLOT MAĐERKA 2018 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Mađerka,  Merlot, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Jantarno/amber

.(XXXL) AMFORA RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ Plešivica, položaj Šipkovica, Rizling rajnski (Riesling), maceracija šest mjeseci s alkoholnom fermentacijom u guzijskoj amfori zakopanoj u zemlju, dozrijevanje 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama, suho, 13,0 vol %; ZOI Plešivica,  0,75 lit ■  Poslužiti na: 15- 16 °C ■ ⇗

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

.(XL) TERAN il PRIMO 2018 – FAKIN ■ Hrvatska Istra, Teran, suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 – 17°C ■ ⇗

.(XL) SYRAH CONTARINI RISERVA 2012 – DEGRASSI ■ Zapadna Istra, Contarini, Syrah, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18°C ■ ⇑⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XL) IVAN DOLAC BARRIQUE 2015 – SVIRČE-BADEL 1862 ■ Hvar, Ivan Dolac, Plavac mali, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(L) CABERNET SAUVIGNON KORLAT 2017 – BADEL 1862 ■ Benkovac, Korlat, Cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(XL) POSTUP DON JOSIP 2017 – MIKULIĆ BOUTIQUE WINERY ■ Pelješac, Postup, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(XXL) TRAMINAC 2016 izbrna berba prosušenih bobica – ILOČKI PODRUMI ■ Hrvatsko podunavlje, Ilok, Traminac, slatko, 13,0 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje, 0,375 lit ■  Poslužiti na: 13-14 °C ■ ⇗

.(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (M) GRAŠEVINA POMALE 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Pomale, Graševina, suho, 13,0 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

.♣ ♣ (M) CUVÉE MS 2017 – SIBER ■ Hrvatsko podunavlje, Erdut, Sauvignon, suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (XL) ANĐEO S GREŠKOM 2020 crno – APOLITICO-TERRA SLAVONIA ■ Istočna kontinentalna Hrvatska ZOI, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Frankovka, maceracija i alkoholno vrenje: svaka sorta po dva mjeseca u amfori, nakon što je napravljen blend vino je vraćeno u amforu na dozrijevanje, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑⇗

_____________________________

… i početna postava u Vinodolu

NAJBOLJE OCIJENJENI UZORAK: ILOČKI TRAMINAC 2016 izborna berba prosušenih bobica

Vrednovanje vina s tržišta – Vinske zvijezde – upravo je održalo je svoju prvu ovogodišnju akciju, a  nakon dugo vremena ponovno se zajedno našla i gotovo kompletna prva postava – inicijator osnutka te ocjenjivačke akcije novinar Vitomir Andrić te jedan od suosnivača Željko Suhadolnik, na žalost Bakhov sin novinar Ivo Kozarčanin, također jedan od suosnivača, nije bio prisutan, ispričao se problemom vezanim uz zdravlje. Zbog problema sa zdravljem nazočna ovaj put nije bila ni prof. Marija Vukelić, koja je Zlatnim riječima 2018. godine preuzlela vođenje Vinskih zvijezda i koja je uvela simpatičan i vrlo dobrodošao novitet – mogućnost da uz žiri, inače sastavljen od profesionalaca s dužim stažem na vinskoj sceni, sjednu i studenti smjera Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu te da se upoznju s brojnim etiketama aktualnima na tržištu i da stječu nova iskustva kroz to svoje sudjelovanje u panelu utemeljenom da bude koristan praktičan savjetodavni servis potrošačima kad biraju vino za svoj stol.

S prvog ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinske zvijezde u Vinodolu  (Julio Frangen)

U uglednom restoranu Vinodol u središtu Zagreba uz predsjednika žirija Sašu Zeca, dipl.ing.agr, nekadašnjeg kadra Badela 1962 a sada voditelja firme Vina Mosaica, te enologinju (Vuglec-bregaJasminku Šaško dipl.ing. agr, pa spomenute Andrića i Suhadolnika, vina su imale prigodu kušati i Ana Šišak, studentica pete godine Vinogradarstva i vinarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Andrea Pančur s diplomom Hrvatskog sommelier kluba prve razine, inače vinska blogerica.

Na ocjenjivanju je bilo 26 uzoraka, iz različitih krajeva Hrvatske, a nekoliko njih i iz inozemstva. Pet vina osvojilo je po četiri zvjezdice (zlatno priznanje, 90 i više bodova), a 12 vina dobilo je tri zvjezdice (srebrno priznanje, 85-89 bodova), ostala su vina ocijenjena od 80-85 bodova. Niti jedno vino nije ocijenjeno s manje od 80 bodova. Vina je točio sommelier Vinodola Damir Tomić.

Šampionipredikatni ločki traminac

Najboljim se, sa 93 boda, na ovome ispitu pokazao Traminac IBPB 2016 Iločkih podruma.

ČETIRI zvjezdice **** (90-94,9) osvojila su vina:

Traminac IBPB 2016, 13% – Iločki podrumi, cijena: 200kn;  Il Primo teran Fakin 2018, 14,5% – Fakin vina, cijena: 150 kuna;  Cabernet Sauvignon Korlat 2017, 14% – Badel 1862, cijena: 100kn;  Ivan Dolac Barrique 2015, 14% – Svirče-Badel 1862, cijena: 120kn;  Postup Don Josip 2017,15,5 % – Mikulić Boutique Winery, cijena:130kn

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Chardonnay 2020, 13% – Iločki podrumi, cijena: 60kn;  Pošip Sv. Ivan 2020, 13% – Vinarija Šain-Marelić, cijena: 82kn;  Pošip Sv. Ivan Selekcija 2020, 13%; Vinarija Šain-Marelić, cijena:100kn;  Dominium 2018, 13,2% – Kurija Budinščak, cijena: 40kn;  Čaruga 2020,  13% – Apolitico vina, cijena: 125kn; Plavac mali Pelješac 2019; 13%, – Pelješki vrhovi- Vinarija Drače, cijena: 60kn;  Dinotte red blend  2018, 13% – Mezzacorona, Italia (Trentino), cijena: 45,00kn;  Blatina Premium  2018, 13% – Keža, cijena: 90kn;  Teran Terra Mare 2018, 13% – Trapan, cijena: 150kn; Barbarossa Teran 2018, 14,5% – Tomaz, cijena: 105kn; Dranče Plavac mali  2017, 13,0% Pelješki vrhovi – Vinarija Drače, cijena: 90kn; Plavac mali Sagul Selekcija 2017, 14,5% – Sagul OPG Darko Violić, cijena: 105kn.

U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja, po jedno splitsko i zadarsko te veliko hvarsko ocjenjivanje –  4. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj Jelšanskoj fešti vina, potkraj kolovoza.

_____________________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SLOVENIJA  SLOVENIA

.(XL) OLJEVINA 2018 belo – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Chardonnay 50 %,  Riesling & Sauvignon 50 %, dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) OLJEVINA BELI PINOT 2018 – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Pinot bijeli,  dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 13,5 vol %;  kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑⇗

. (XL) OLJEVINA 2018 rdeče – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Cabernet sauvignon  70 %,  Merlot 30 %, dozrijevalo u barriqueu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

_________________________________________________

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but lacking of identity & character, and not exciting

–  7179 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  nisko-prosječno, jednostavno, bez nekih prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, donekle možda prihvatljivo za ležernu uporabu / average, low average to smple ordinary, with not to strong flaws, eventually acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Loše, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________________________

SVIJET u ČAŠI – 12.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_____

SVIJET u ČEŠI u 30. godini! Tvorci: MLADEN HORIĆ, direktor (u sredini), ŽELJKO SUHADOLNIK, glavni urednik (lijevo), te MARKO ČOLIĆ , urednik fotografije (Zoran Lutz, Indugraf)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Razdoblje svođenja računa i slavlja: U PRVOM PLANU – ŠKAULJ IZ NADINA NA ŠVEDSKOM KRALJEVSKOM DVORU;  ZDENKO MILAS – TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA; VINA SENJANOVIĆ – NAPOKON VIS, i VUGAVA; LUVIJI u METROPOLI; FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU OLEANDERICE; PLEŠIVIČKI MASTERCHEF BERNARD i VINAR GODINE VELIMIR u OČEKIVANJU BOŽIĆA ⦁ BRAIDA ZIMSKE RADOSTI – BARBERA i BIJELI TARTUF PLEŠU NA SNIJEGU ⦁  BEST OF CHILE, POD HRVATSKIM PREDSJEDNIKOMANTUN KATUNAR – FEŠTA OD MEDAJ’  ⦁ MJEHURIĆI NA KRAJU i NA POČETKU GODINE – ISTENIČ, DEGRASSI, KOTAWOW – PRVO DESETLJEĆEVINARIJA CMREČNJAK i REVIJA SVIJET U ČAŠI – TRI DESETLJEĆA

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

Razdoblje kad se slavi, ali i – kad se svode računi…

A PROSINAC JE KRENUO TAKO DOBRO…

Kraj kalendarske godine razdoblje je, uobičajeno, slavlja, ali i doba svođenja računa vezano uz ono što je u toj godini radom ostvareno. Prosinac 2021. u više aspekata počeo je jako dobro. Nakon perioda zabrinjavajućeg porasta broja zaraženih, broj oboljelih krenuo je u Lijepoj našoj jače silaznom putanjom, i to je dalo dodatni polet priređivačima adventskih događanja, i posjetiteljima tih događanja.

Zagreb su na prijelazu iz studenoga u prosinac i u prvim danima prosinca, zahvaljujući angažmanu Vjekoslava Madunića, umirovljenog spikera Hrvatskog radija koji je posljednjih nekoliko godina svog redovnog radnog staža na HRT-u posvetio i izvještavanju o događanjima na vinskoj sceni Lijepe naše i zemalja u okruženju, posjetile vinske kuće upečatljivo zlatnog sjaja, ipak, začudo glede kakvoće svojih proizvoda svakako u javnosti nekako preslabo vidljive s obzirom na dragulje što ih nude u boci, riječ je u prvom redu o vinogradarsko-vinskim posjedima Šime Škaulja iz Nadina u zadarskom zaleđu, te Zdenka Milasa iz Ljubuškog u BiH. Pažnji Kronike nisu promaknuli nastupi, u Metropoli, Milana Senjanovića, vrlo ozbiljnog, ambicioznog, materijalno potkovanog i, što je također bitno – obećavajućeg za vinogradarsko-vinarski otok Vis (da se ne zaboravi: priča o povijesti vinogradarstva i vinarstva na prostoru što ga je obuhvaćala bivša država, Jugoslavija, počela je, sudeći po arheološkim nalazima, upravo na Visu, šest stoljeća prije Kristova rođenja!), te hvarske obitelji Bracanović Luviji, koja sada, napokon s pojavom mladih snaga – sina Roka i snahe Đurđe, ima dodatnu snagu i šansu napraviti dosta za hvarski pošip i, posebice, za dalmatinski prošek, u međunarodnim okvirima osporavan zbog tvrdog stava proizvođača talijanskog prosecca.

Vrijedno je u nastavku navesti ponešto i o berbi međunarodnih medalja u 2021, te o obljetnicama, nekima koje dosižu i 10 godina, a nekima bogme koje pokrivaju i po tri desetljeća…  Ali, krenimo redom.

ŠKAULJ iz NADINA do ŠVEDSKOG KRALJEVSKOG DVORA – Prijelaz iz studenoga u prosinac te početak prosinca u Zagrebu su obilježili nastupi dviju dragulj-vinarija –  od Šime Škaulja iz Nadina kod Benkovca, te od odvjetnika Zdenka Milasa iz Ljubuškoga.

Tomislav Škaulj, Vjekoslav Madunić, Šime Škaulj i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Jedna od posebnih hrvatskih vinskih priča počela je, i još uvijek traje, u Ravnim kotarima u Nadinu. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina a nakon Oluje i povratka stanovništva 1996. krenulo se tamo u podjelu zemljišta lokalnom stanovništvu, te s obradom vinograda. Odlukom gradskoga vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i PK Zadar, poznata pod nazivom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Onaj tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine. Nadinjani su se vrijedno prihvatili posla, i kad je istekao prvobitni rok 1999. Ugovor im je produžavan godinu za godinom. A 2006. su se stekli uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine, koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 posto vinograda novim sortama. Krenulo se sa Merlotom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom te autohtonima Maraštinom, Pošipom, Plavinom, Crljenkom a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su i Grk.

Špica Škauljevih – Merlot barrique, Cabernet sauvignon barrique, Carl Gustaf Private Collection, te desertni Merlot. Dolje lijevo: Šime Škaulj u svom podrumu (suhiucasi)

Škaulji su 2013., kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici.

Danas Škauljevi imaju oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3.5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod  za  90 do 100.000 litara vina na isto toliko trsova. Inače ukupni je kapacitet 200.000 litara ali po riječima sina Šime Škaulja Tomislava proizvodnja će se zadržati u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, tako je i danas a kontrolu tijekom godine radi Agribiocert, ovlaštena agencija. U Nadinskom blatu više od 70 posto od ukupnih 370 hektara vinograda se tretira na taj način.

Enolog-savjetnik Miodrag Mićo Hruškar

U Zagrebu su Škaulji predstavili devet mirnih vina i završno, kao iznenađenje kuće, novitet pjenušac od Crljenka. Počelo se s Bilim cuvéeom 2020 od maraštine, debita i chardonnaya, nastavilo s Maraštinm 2020, pa Roséom 2020 od syraha i grenachea i crnom mješavinom Tomislav 2020 od plavine, merlota, syraha i cabernet sauvignona. Na kvalitativnoj i dakako cjenovnoj stepenici iznad zasjao je Syrah 2018. A izvanserijskima su se, potom, pokazali Merlot iz 2017, pa Cabernet sauvignon 2017 (39 g/lit suhog ekstrakta!), i mješavina u omjeru pola-pola merlota i cabernet sauvignona Carl GUSTAF cuvée 2016., posvećena švedskoj kraljevskoj obitelji članovi koje su 2013. godine bili u gostima kod Škauljevih u podrumu i tom prigodom dali su odobrenje da vino ponese naziv Carl Gustaf!

Škauljevi, koji u enološkom smislu tijesno surađuju s enologom Miodragom Hruškarom i sa zagrebačkom savjetodavnom kućom Eno-ekspert, inače, pripremaju još iznenađenja u svojoj ponudi etiketa, a riječ je o tome da su, što se tiče bijelih kultivara, zagrizli za korčulanski Grk te su pokusno posadili četiri izabrana njegova klona. A na nagovor našeg iskaknutog stručnjaka za vinogradarstvo Edija Maletića zasadili su, također pokusno, neke portugalske bijele sorte kao Arinto i Fernao Pires. Što se pak tiče crnjaka, koji u Ravnim kotarima, pokazalo se to eto u više navrata, mogu snažno zablistati, opet na nagovor Edija Maletića, pokusno su zasadili francuske sorte Malbec i Mourvèdre i postugalske kultivare Touriga franca i Vinhao. Eksperimentalni vinograd proteže se na oko 1,5 hektara. Za nekoliko godina, nakon što se vidi kakav će rezultat pokazati koja od spomenutih eksperimentalno uvrštenih sorata odlučit će se koje kultivare saditi u većoj mjeri.

Vinarija Škaulj na kućnom pragu plasira oko 50 posto svoje vinske produkcije, a nekih 30 posto ide u lanac HORECA.  Nešto se vina i izveze – u zvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. ♣

ZDENKO MILAS: TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA – U svom višedesetljetnom profesionalnom druženju s vinom imao sam se prilike susresti uistinu s pravim jednim morem Bakhova nektara i s etiketama iz cijeloga svijeta. Unutar toga, s uistinu fantastičnim, prestižnim eno-uradcima! Kao veliko veselje i veliku čast doživio sam prisustvovanje prezentaciji, u prosincu 2021., serije butelja iz portfelja Zdenka Milasa iz Humca kod Ljubuškoga, predsjednika tamošnje Udruge vinogradara i vinara.

Zdenko Milas (desno) i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Zdenko Milas je odvjetnik i, sa sinom Tomislavom, magistrom ekonomije, na degustaciju u Zagreb je donio sedam vina, jedno bolje od drugoga, vina koja su, moram to reći, na najboljem putu do, maltene, savršenstva!  Žilavka 2018, Žilavka 2016, Blatina 2015, Blatina reserve 2012, Trnjak 2017, Merlot 2013 barrique i Merlot 2011 reserve. Puna, kompleksna, upečatljiva i elegantna terroirska vina. Još me nikad žilavka nije tako oduševila kao ova dva prvospomenuta uzorka, posebice ovaj drugi, stariji. 13,5 vol % govori o snazi. Crnjaci su dozrijevali po dvije godine u novim bačvicama Seguin Moreau, međutim drvo je odlično uklopljeno. Blatine  također jedinstvene, posebice rezerva 2012, tu je uz 80 posto nosećeg kultivara i malo Alicante bouscheta te Trnjka. Trnjak 2017 barrique gust, složen, obećavajuć, vino još nije bilo dovršeno bio je to uzorak izvađen iz bačvice samo za ovo kušanje, osebujno. 14,5 vol %! Merloti, obogaćeni sa po 10 posto cabernet sauvignona, izvanredni. Slani, mineralni, intrigantni, ovaj iz 2011. sa čak 37 g/lit suhog ekstrakta! Moje ocjene: Žilavka 2016 – 92/100; Blatina reserve 2012 – 93), Merlot barrique 2013 – 92, Merlot reserve 2011 – 94/100

Milas vina (Marko Čolić)

Tako je to kad se vinom bavi osoba koja je u svojoj devetoj godini počela raditi u trsju – u obiteljskom vinogradu s tada 1100 loza, osoba posebno privržena vlastitom zavičaju te tradiciji, prihvaćenoj kao nadahnuće. Intelektualac koji je karijeru napravio kao odvjetnik i koji je u zreloj dobi ponovno ušao u vino međutim ne tek, kako je to nerijetko običaj, kao investitor u financijski obećavajući biznis, nego sa srcem i s osobitom poštovanjem prema zavičaju, sebi je dao dodatnog truda i uložio dodatno vijeme I trud da bitno osuvremeni, usavrši svoja osnovna uz roditelje stečene tehnološka saznanja vezana uz uzgoj vinove loze i rad u podrumu.

– Iz djetinjstva i mladosti još nosim slike starih vinograda te ljudi koji su teško živjeli i radili ali su se borili da u kući imaju dobru kapljicu vina za sebe i za prijatelja. Poslije, u zreloj dobi, promatrao sam te ostatke loze koja se još bori sâma da ostane na životu iako je odavno nitko nije posjetio! To me nadahnjivalo! Da učinim neki korak u svom životu, da pokušam promijeniti tu sliku zapuštenih vinograda, da stvorim jednu novu ljepotu, da skrenem pogled na ono što sam radio kao klinac, da sa članovima svoje obitelji zadržim čvrstu vezu s našom prošlošću. Tradicija, vječna inspiracija. Sve što danas radimo na zemlji povezali smo sa znamenitostima našeg zavičaja, dakako i s Humačkom pločom kao velikim znakom povijesti kulture ovoga kraja – kazao je Zdenko Milas.

Danas Milasi imaju deset hektara vinograda s 35.000 trsova, ulgavnom na pjeskovitom terenu bogatom kremenom. Godišnje proizvode oko 40.000 litara vrhunskoga vina. Zdenku u poslu pomažu tri sina i supruga Marija.

Zdenko Milas u svom vinogradu, te, dolje, u podrumu…

Širenje starog obiteljskog nasada iz 1955. godine počelo je 2004., kupnjom novih terena i novom sadnjom, te kupnjom novih vinograda od tete. Sorte su Žilavka, Bena, Krkošija, Blatina, Trnjak, Alicante Bouschet, Cabernet sauvignon i, od 2011. godine Merlot. Milasi planiraju u 2022. zasaditi vinovom lozom još 7,6 ha terena, uz domaće kultivare sadili bi još Merlota i Cabernet sauvignona.

Vinarija Milas se nalazi u Humcu kraj samostana sv. Ane gdje je najstariji muzej u BiH, a tamo je i Humačka ploča pisana glagoljicom s elementima bosančice, datirana negdje početkom 12. stoljeća. Milasi su je stavili na etiketu boce… Na početku su osnivanja tvrtke u Hrvatskoj koja bi vino uvozila u Lijepu našu a onda dio izvozila i dalje u Europu.

VINA SENJANOVIĆ: NAPOKON VIS, i VUGAVA! – Silno smo se, u Hrvatskoj, raspričali o kapljici Lijepe naše, ali posljednjih više godina nekako smo zaboravili na otok Vis kao jedno od ishodišta hrvatskoga vina i kao kolijevke vrlo značajne ali nažalost i s vremenom marginalizirane sorte Vugava. Valjda kao jedini koji je na otoku Visu ostao konstantno, u kontinuitetu, vjeran vinovoj lozi i Vugavi pamtit će se Antonio Lipanović. Tek ove godine, napokon, imali smo priliku nazočiti ohrabrujućim prezentacijama akcija na revitalizaciji vinogradarstva i vinarstva  na otoku – najprije su se sa svojim uradcima pokazali  poslovnjaci i bračni par Marko i Marina Vojković, koji su izašli s vugavama i plavcima pod etiketom Vislander, a onda je, u prosincu, pred širu javnost izašao i Milan Senjanović,  s jako dobrim vugavama i plavcima što nastaju od grožđa s viških pješčanih polja.

Milan Senjanović, Vina Senjanović, prezentacija, s večerom za goste, u zagrebačkom restoraniu Trilogija Fino & Vino, organizatorica i voditeljica bila je prof. Marija Vukelić (Julio Frangen)

Na večeri vina Senjanović u zagrebačkom restoranu Trilogija fino& vino, vinar Senjanović  ispričao je svoju znimljivu priču bijega iz Splita na otok, u prirodu…

Senjanović je inače po profesiji inžinjer brodogradnje i dugo je bio zaposlen u splitskom brodogradilištu. On i njegova supruga, kao veliki ljubitelji boravka u prirodi, na otvorenome, i već zasićeni skučenošću u modernim stambenim neboderima te splitskom gradskom vreveom a i predviđajući – očito: ispravno! – poslovni krah brodogradilišta, počeli su krstarenjem Jadranom svojom jahtom tražiti tiho i mirno mjesto kamo bi se preselili i skrasili. Ono što su tražili našli su upravo na otoku Visu u Tihobraće polju, gdje su odlučili kupiti zemlju, posaditi vinograde i posvetiti se vinogradarstvu i vinarstvu.

Senjanovićeve butelje pripremljene za Fino & Vino – vugava, rosé, pa crljenak, plavac mali nekoliko berbi, te prošek Lovre Dolje: Fina vina uz finu, u Trilogiji Fino & Vino po domaćem receptu prigotovljenoj hrani ( Julio Frangen)

Vinski hobi počeo je 2003. godine, a ubrzo je prerastao u posao: vinogradi se danas protežu na nešto više od tri hektara, a ukupna je proizvodnja godišnje oko 15.000 butelja vina. Vinarija Senjanović nastavlja svoj put obiteljske vinarije s vinima vrhunske kvalitete: u vinograde i podrum sve više ulazi i mlađi sin Ante, ujedno autor zanimljive etikete.

– Tvrtka Senjanović vina d.o.o. u potpunosti je u vlasništvu članova obitelji. Početak poslovanja datira s 2003. godinom kupnjom prvog dijela poljoprivrednog zemljišta na otoku Visu u području Tihobraće polje, prvorazrednog zemljišta za kvalitetnu vinogradarsku proizvodnju. Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda dovršeno je 2005. godine kada se u registar poljoprivrednih gospodarstava upisuje cca 1,7 ha vinograda i cca 1,3 ha maslinika. Tijekom 2005. i do 2007. posađeno je ukupno 8.500 trsova vinove loze sorte Plavac mali i 220 stabala masline.

Senjanovici: vinograd

Ukupna površina imanja u vlasništvu gospodarstva je oko 3,5 ha čime se ispunilo uvjet za mogućnost gradnje poslovno–stambenog objekta na poljoprivrednom zemljištu. U sklopu imanja tijekom 2006 i 2007. izgrađena je zgrada prvog dijela vinskog podruma radne površine cca 200 četvornih metara i opremljena osnovnom podrumarskom opremom. Od tada razvoj poslovanja teče postupno, ovisno o mogućnostima ulaganja vlastitih sredstava – ispričao mi je Milan Senjanović.

Senjanovici – pejsaž, te detalj vezan uz obiteljsku kuću i vinski podrum

Započevši kao OPG, gospodarstvo prelazi o formu obrta 2006. godine radi mogućnosti povremenog zapošljavanja radnika, ovisno o opsegu radova vezano za podizanje vinogradarskih nasada. Temeljem predviđanja daljnjeg rasta poslovanja gospodarstvo se kroz Ugovor o prijenosu gospodarske cjeline transformira u trgovačko društvo Senjanović vina d.o.o. Komercijalno relevantna prodaja vina započinje 2009. godine, a već 2010. godine vina dobivaju vrhunsku kategoriju.

– Temeljem dobrih proizvodnih i prodajnih rezultata počeli smo planirati daljnji razvoj, te smo u sklopu takvih razmišljanja 2009. godine sklopili ugovore s RH o zakupu vinogradarskog zemljišta ukupne površine cca 1,8 ha na kojem su posađena dva vinograda: jedan s oko 1.000 sadnica sorte crljenak i drugi s pretežito bijelim sortama, to su konkretno Vugava, Pošip, Rukatac i Kuč, svaka po 1.000 sadnica, te crnom sortom Dobričić sa 600 sadnica. Porastom asortimana i količine proizvodne pokazala se, dakako, nužnost ulaska u investiciju proširenja podruma i pratećih sadržaja. Tijekom 2021 godine odnosno početkom 2022. planiramo u potpunosti dovršiti projekt proširenja vinskog podruma tako da će mu ukupna površina biti oko 400 četvrnih, time će se omogućiti postupno povećanje godišnje proizvodnje vrhunskih vina. Inače, prosječna godišnja proizvodnja je oko 70 do 80 hl plavca malog i 40 hl vugave. Vino se većinom prodaje ugostiteljskim objektima na otoku Visu te u manjoj mjeri u Splitu i Zagrebu, izravnom dostavom – kazao je još Milan Senjanović.

Milan Senjanović sa sinom Antom, na prezentaciji u Zagrebu, te Senjanović senior u vinskom podrumu, uz bačvice

Večera u Trilogiji Fino & Vino počela je s vrlo ugodnom izvornom viškom Vugavom 2020, vinom mediteranskoga karaktera: posjetitelji su ga opisali kao opojno, mednih nota, bogatog okusa.  Ružičasti Opol 2020 pratio je zagrebačku verziju viške pogače, otočkoga poznatoga jela. Uz  vrlo ukusno težačko jelo na žlicu – paštu fažol, serviran je Crljenak 2019, vino koje se zasad može naći samo u podrumu vinara Senjanovića. Plavci obitelji Senjanović pokazuju fini sklad i lijepu pitkost. Uzgajaju se na Tihobraće polju, na putu iz Visa prema Milni, po njemu su i nazvani. Na degustaciji su bila tri Plavca Tihe Braće, godišta 2018., 2017., 2016. Kod plavaca su naglašeni mekoća i elegancija koje potječu od pješčanoga tla. Uz plavce je kuhinja restorana Trilogija Fino i  Vino poslužila ukusni Beefsteak u umaku od plavca i suhih šljiva. Posebno iznenađenje iz vinarije bio je Prošek Lovre 2015, dalmatinsko desertno vino, proizvedeno od plavca maloga. Naziv je dobilo po unuku Milana Senjanovića, i dok se čeka njegov 18. rođendan, otvara se samo u posebnim prigodama.

Vinar Milan Senjanović pozvao je goste restorana da dođu na otok, osjete „terroir“, obiđu vinograde i podrum Senjanović, a do posjeta Visu,  preporučio je vugavu za Badnjak odnosno za Staru godinu, a Plavac Tihe Braće 2017 uz božićni odnosno novogodišnji ručak. Vina se, konkretno, mogu kupiti u vinotekama Vivat Fina Vina. ♣

LUVIJI u METROPOLI – Posebna, samozatajna, s autentičnim vinima, vinarija Luviji nudi svoj pogled na hvarsku kapljicu. Vrlo dugo je prisutna na hrvatskoj vinskoj pozornici, međutim istodobno i premalo je poznata izvan svojega otoka Hvara. Vinarija, smještena na samom ulazu u grad Hvar, naglasak je u plasmanu svoje kapljice, među kojom se oduvijek isticao prošek, stavila na konobu Luviji RoofTop, s koje se, inače, pruža lijep pogled na hvarsku kadetralu. Vina Luviji prate izvorna dalmatinska jela u tom obiteljskom ugostiteljskom objektu koji postoji i dobro radi od 1996. godine.  Luviji je, inače, stari obiteljski nadimak nastao od talijanskog Luigi (Vjeko), pa su po njemu nazvani obrt, vinarija i konoba.

Vina Luviji na prezentaciji u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Sad kad su posao od roditelja Vjeke Luvijija i mame Ette Bracanović preuzeli mladi naraštaji – sin Roko i njegova supruga Đurđa, valjda je stiglo vrijeme i za širu afirmaciju kapjice Luviji! Roko i Đurđa Bracanović s buteljama Luviji nastupili su u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, poznatome po vrlo profinjeno prigotovljenim gastro-delicijama i po jako dobroj vinskoj karti.

Nastup Luvijija i Zagrebu organizirala je promotorica vinske kulture prof. Marija Vukelić, nakon što se i osobno uvjerila u kvalitetu vina Luviji na 3. Jelsa Summer Wine Tastingu u kolovozu 2021 (kušanju naslijepo u okviru projekta Vinskih zvijezda i udruge Hvar Otok vina). Pošip Luviji  2020. bio je  jedan od boljih u kategoriji bijelih vina otoka. Na jesenskoj zagrebačkoj prezentaciji Najboje  od Hvara  isti je pošip dobio najviše glasova publike, a na radionici Prošek vs Prosecco (6.10.2021.), briljirao je upravo prošek Luviji! Nedavno je u Splitu održana B2B prezentacija hvarskih vina i tu je i mladi Pošip 2021. osvojio publiku!

Prezentacija kapljice Luviji s jelima prigodno prigotovljenima uz vina za večeru, a dolje Đurđa i Roko Bracanović uz organzatoricu večeri/večere i prezentericu prof. Mariju Vukelić (Julio Frangen)

Vinogradi Luviji nalaze se na unutrašnjoj strani otoka, između Hvara i Milne. Tamo je četiri hektara zasađenih vinovom lozom, uglavnom bijelim sortama. Za razliku od južnih padina otoka zvanih Hvarske plaže, gdje prevladavaju crne sorte, posebice Plavac mali, ovo je područje bijelih kultivara. Bracanovići su se bili okušali i s crnjacima nazvanima Pakleno vino – od cabernet sauvignona i merlota zasađenim na Paklenskim otocima kod Hvara, gdje je trsje imao i znani hvarski vinar Andro Tomić, ali veselje nije dugo potrajalo, naime divlje svinje postajale su sve agresivnije i malo pomalo – uništile su vinograde… Danas Luviji proizvode ukupno oko 12.000 litara vina. Roko je uključen u proizvodnju vina, i tu značajnu podršku ima u enologu-savjetniku Viktoru Zdilaru koji je zanat pekao u Imotskome, a njegova supruga Đurđa se bavi marketingom i prodajom.

Bracanovići proizvode dva bijela vina, vrhunski Pošip, koji redovito prati epitet vrhunskoga, i cuvée Luviji, kvalitetno vino od maraštine, tribjana, zlatarice i kurtelaške. Imaju i nešto crnog vina, nakon što je propala avantura na Paklenskim otocima napušteni su i cabernet sauvignon i merlot, danas nešto crnjaka Luviji rade od lokalnog Plavca maloga.  U Trilogiji Fino & Vino u Zagrebu Luviji su predstavili mlad i veseo, pitak Luviji 2021, zatim Pošip Luviji 2021, kombinacija grožđa iz oko 40 godina starog nasada i petogodišnjeg nasada iz najnovijeg vinograda, pa Rosé Luviji 2021 od Plavca malog, te Pakleno vino Luviji 2019 – od Plavca maloga koji je odležavao samo  u inoxu, i Pakleno vino Luviji barrique 2017  dozrijevan u drvenim bačvicam, za kraj ponuđen je Prošek Luviji 2016, proizveden od više sorti – Maraštine, Trbljana, Kurtelaške, Smederevke i malo Zlatarice. Prošek odležava na starom finom talogu, u bačvi staroj preko sto godina.  Vino je kompleksno, slasno više nego slatko, s ugodnom kiselinom, paše uz desert od smokava, badema, datulja,  uz orahnjaču, rožatu… ♣

Magnetska moć Esplanadine Oleanderice

FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU

            Terasa Oleander zagrebačkog hotela Esplanade i ponovno je, i u hladnim danima prosinca, pokazala svoju magičnu privlačnost. U decembarsko vrijeme zgodno osmišljenim scenskim izgledom, bogatim sadržajem i s ponudom odličnih zalogaja i sjajnih pića, posebice pjenušaca, brojne Zagrepčane i goste metropole okupila je na menifestaciji nazvanoj Fuliranje, fuliranje dakako u smislu druženja i određenog simpatičnog udvaranja, a nipošto i fOliranja. Vedro, uz mnogo glasno prštećeg smijeha…

Esplanadina Oleanderica već dvije godine otkako nam pandemija gospodari padala mi na pamet po tome da se upravo na njoj, a gdje bi bile zadovoljene tražene protuepidemijske mjere, moglo organizirati posebno izdanje festivala Zagreb Vino.com koji je stekao veliki ugled ne samo unutar granica Hrvatske, a koji je upravo predlani trebao proslaviti jubilarnih 15 godina održavanja, od čega 14 upravo u Esplanadi. Na temelju viđenoga za vrijeme zagrebačkog Advenata na Zrinjevcu da publici u Zagrebu nimalno ne smeta boravak na otvorenome na događanjima i zimi a na kojima se može lijepo podružiti te nešto fino pojesti i popiti, predlagao sam bio prof. Ivanu Dropuljiću da se, s obzirom na posebne okolnosti, odluči na posebno, smanjeno izdanje Zagreb Vino.coma upravo na Terasi Oleander, tako da se znaačajni jubilej ipak na neki način dostojno obilježi, međutim on nekako nije bio sklon takvom rješenju.  Vesela atmosfera sada na Fuliranju na Oleanderici pokazala je da je šteta što mu nije bila draga ta mogućnost improvizacije… ♣

Velimir Korak i njegova kćerka Vera, koja gostima objašnjava ponuđena jela i vina kuće (suhiucasi)

Kod plešivičkog Masterchefa Bernarda i kod Vinara godine Velimira Koraka

U OČEKIVANJU BOŽIĆA…

Ekskluzivni fine & dine restoran Korak, na vinorodnoj Plešivici. MasterChef Bernard Korak, tradicijska kuhinja: baka Katarina i mama Mirjana, enolog Josip Korak, sommelijerka Vera Korak, glava svega – vinogradar i enolog Velimir Korak, jedan od onih s diplomom Vinara godine  u izboru prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. U ovome trenutku bez sumnje jedno od najjačih imena hrvatske vinske scene, s iznimnim uspjehom okušao se u najrazličitijim stilovima vina – od mladog novog portugisca i laganije svježe mlađe bijele mirne kapljice preko ozbiljniih bijelih mirnih vina njegovanih u drvu metodom sur lie, preko ozbiljnih mirnih crnih vina i jantarnih vina do pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom te do visokih slatkih predikata, nije se klonio ni destilata, među kojima je i calvados!…

Evo prigodne ponude i atmosfere kod obitelji Korak, u očekivanju blagdana:

                Od Katarine s ljubavlju – ovaj tradicionalni uvod koji je uvijek na meniju bez obzira što se menu mijenja ovisno o dostupnosti namirnica i sezonski. Uključuje sourdough kruh sa 48 sati fermentacije rađen od kombinacije brašna, čipsa od odstajalog sourdough kruha kuhanog  u sirutki (dobivene u procesu izrade bakinog svježeg sira) sa rižom uz koju su kozji sirevi, domaći tučeni maslac rađen od kiselog vrhnja kojega, objašnjava sommelijerka Vera Korak, dobijemo od susjedovog svežeg kravljeg  mlijeka i soli od cvjetne peludi. Tu je i Velimirova šunka, koja je dimljena i sušena godinu i pol. Nudi se i svježi kravlji sir što ga radi baka Katarina, a od susjedinog svježeg mlijeka. Sir je obogaćen s uljem od domaćih sušenih rajčica. Ovaj uvod je pogled u filozofiju Korakovih, a to je da je svježa namirnica najvažnija, naravno mora biti i prezentirana najbolje što se možemo – rekla je za stolom Vera Korak.

Od bake Katarine, s ljubavlju…

Pastrva – repovi pastrve (losos pastrva sa Žumberka) lagano začinjeni sa godinu dana usoljenim limunom, dimljenim samoniklim billjem (stolisnik, mišijakinja i bročika) koje chef Bernard nađe trenutak prije servisa u polju oko našeg imanja, dodan je i čips od kože od pastrve.

Tortellini – tortellini punjeni domaćom skutom, u divljoj cikoriji i peršinu te s pjenom od bunceka i lješnjaka, uz to je i čips od kiselog zelja.

Odojak – konfitirani zatim zapečeni odojak u aromatiziranom soku od odojka, grilanim paprikama, tostiranim pinjolima sa čipsom od kelja, uljem od ljupčeca i prahom od crnog češnjaka

Pastrva i tortellini, te odojak, i ocvirak

Krumpir – janjeće brizle kuhane u piru i njoki od batata glazirani u rajnskom rizlingu iz 2007, karameliziranim jabukama i ciderom od jabuka sa čipsom od mladog i ljubičastog krumpira, te kremom od mladog krumpira i stepke

Fazan – cijeli fazan pečen na grilu, sa kremom od kestena, božićnicama (jabukama) mariniranim u verjusu zatim konfitiranim u smeđem putra, te jus od verjusa

Ocvirak – sladoled od koštica od marelica sa crumbleom od čvaraka.

Velimir Korak, u sredini, u društvu s prof. Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala vina I kulinarike Zagreb Vino.com, te Željkom Suhadolnikom, koji i ovom prigodom ukazuje na priznanje Koraku za Vinara 2008. godine u tadašnjem izboru što ga je Svijet u Čaši imao za Vinara godine i za Kuhara godine. Za prof. Dropuljića je važno spomenuti to što u 2022. i on, kao i Svijet u Čaši, obilježava jubilej od tri desetljeća, naime u svijet vina, isprva u smislu vinskog trgovca, Dropuljić je ušao 1992. godine

Čičoka i šipak – crumble od žira, sorbet od šipka, mousse od bijele čokolade i čičoka te karamelizirana bijela čokolada. U ovom desertu nema ni grama dodanog šećera, svu slast je od korištenih namirnica., npr. šipak za sorbet kuhan je u soku od kruške.

Vina Korak u ponudi. Paleta od pjenušaca – bijelog brut nature i roséa nature preko mirnih bijelih (rajnski rizling, sauvignon i chardonnay) i crnih (crni pinot i syrah) do jantarnog vina rađenog dugom maceracijom bijelog grožđa

Vina – sva impresivna! ♣

Ipak bijela praznična idila

PLES BARBERE u SNIJEGU i uz BIJELI TARTUF!

Ipak bijela praznična idila! Evo, na slici: božićni ples k’o ugljen crne barbere po snijegu u vinogradu ponad pijemontskog grada Asti! Riječ je o ponajboljim svjetskim vinima od sorte Barbera – Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota, s posjeda Braida. Lomova stakla (boca) u ovom rock’n’rollu na slici nije bilo, tako da okolo po snijegu nema tamno-plavih do gotovo crnih mrlja i točkica, s obzirom da Barbera daje naglašeno tamni crnjak… Koji, inače, kao partner u plesu za stolom izvanredno  paše i uz bijeli tartuf!. Kao i naša Istra naročito dio u okolici Buzeta, tako je i Pijemont, posebice dio između Astija i grada Albe, poznat  kao nalazište tartufa, s kojim se evo, držeći ga u jednoj ruci dok u drugoj pokazuje Barberu, diči Raffaella Bologna, s bratom Beppeom (enologom) vlasnica navedenog imanja Braida…. ♣

U Čileu, po novome s –  predsjednikom hrvatskih korijena

BEST OF CHILE

Gabriel Boric, novi predsjednik Čilea!

Kraj 2021. donio je vijest  zbog koje je vrijedilo – i u vinskom kontekstu! – zaviriti čak u Čile: novim predsjednikom te zemlje, značajnog svjetskog proizvođača Bakhova nektara i voća a u kojoj ima puno doseljenika iz Hrvatske te koja se potezom sjever-jug proteže gotovo cijelom dužinom južno-američkog kontinenta, postao je – Gabriel Boric, hrvatskih korijena, porijekom s otoka Ugljana kod Zadra!

Boric, koji službeno dužnost preuzima 11. ožujka 2022., spominje se kao najmlađi čileanski predsjednik u povijesti te zemlje. Iz Čilea mi se, gle podudarnosti, javio znani tamošnji enolog Sergio Correa Undurraga, s kojim sam se godinama susretao na nekoliko svjetskih ocjenjivanja vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles, i on mi javlja kako je početkom prosinca važna čileanska vinska bratovština Cofradia al Merito Vitivinicola u najvećoj bačvariji Latinske Amerike zvanoj Toneleria Nacional organizirala kušanje-ocjenjivanje najskupljih čileanskih etiketa cijene kojih se kreću između 103.000 i 610.000 čileanskih pesosa za butelju (tečaj je: 1000 čileanskih pezosa = 1,03 €). Riječ je o vinima za koje najjača specijalizirana novinska vinska izdanja kažu da se nalaze i unutar jedan posto najboljih vina svijeta. Iako u Čileu ima dosta, i to i vrlo uspješnih proizvođača vina hrvatskog porijekla (npr. Matetić, Lukšić Viña San Pedro Tarapaca, Altaiïr Tabalie…), njihovih vina nema na ovom popisu (osobito) skupih etiketa. Evo kako nakon tog vrednovanja izgleda tablica od 10 najboljih čileanaca:

Najboljih čileanskih 10!

1.- CLOS de APALTA 2017 – LAPOSTOLLE,  Apalta Valley, Colchagua Region,  Carmenère  48%, 26% Cabernet Sauvignon, 25% Merlot i 1% Petit Verdot. Alkohol: 15,0 vol %

Sergio Correa Undurraga

2.- CLOS de APALTA 2011 – LAPOSTOLLE, Apalta Valley, Colchagua, 57% Carmenère, 34% Cabernet Sauvignon, 9% Merlot. Alkohol: 14.8 vol %

3.- SEñA 2019 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI,  Ocoa , Aconcagua Valley, 60% Cabernet Sauvignon, 21%, Malbec, 15% Carmenère i 4% Petit Verdot. Alkohol: 13.5 vol %

4.- SEñA 2015 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI, 57% Cabernet Sauvignon, 21% Carmenere, 12% Malbec & 3% Petit Verdot. Alkohol: 13.6 vol %

5.- ALMAVIVA 2017CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, in Puente Alto, Maipo Valley, 65% Cabernet Sauvignon, 23% Carmenere, 5% Cabernet Franc, 5% Petit Verdot, 2% Merlot. Alcohol: 15,0 vol %

6.- ALMAVIVA 2009CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, 73% Cabernet Sauvignon, 22% Carmenere, 4% Cabernet Franc & 1% Merlot. Alkohol:  15,0 vl %

7.- VIñEDO CHADWICK  2018CHADWICK VINEYARDS, Puente Alto, Maipo Valley, 97% Cabernet Sauvignon, 3% Petit Verdot. Alkohol :13.5vol %

8.- VIñEDO CHADWICK  2014CHADWICK VINEYARDS,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol:13.5 vol %

9.- CASA REAL 2018 –  SANTA RITA, Alto Jahuel,  Maipo Valley, 100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 14.3 vol %

10.- CASA REAL 1995SANTA RITA,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 13.5 vol %.  ♣

Analiza 2021

FEŠTA OD MEDAJ’ ANTONA i TONIJA KATUNARA

Raspištoljili se, bogme, Anton i Toni Katunar iz Vrbnika na otoku Krku: odlučili su bogato proslaviti obilje medalja što su ih za vina osvojili većma u tijeku 2021.

Fotka za uspomenu na poziciji Šupele u Katunarovu vinogradu Sveta Lucija

Evo popisa trofeja:

Vinistra 2021: Kurykta reserva 2017, 87,33 bodova i Zlato; Zlatna berba žlahtina 2017,  87,76 bodova Zlato;  Sv. Lucija 2017, 87 bodova Zlato; Festivum žlahtina 2017, 87 bodova Zlato;   Sv. Lucija 2020, 85 bodova Srebro

                Vina od davnina 2021: Kurykta Reserva 2017, 88 bodova Zlato; Sansigot 2019. 86 bodova Zlato; Sv. Lucija 2018, 85 bodova Zlato, Sv Lucija 2020, 83 boda Srebro; Plavac mali 2017. 80 bodova Srebro

CRO Red Blend 2021Kurykta Reserva 2018, Srebrno vino s 86,25 bodova, 7.  između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata; Kurykta Šupele 2017. Magnum – 85,50 bodova 10. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata

                Decanter World Wine Awards 2021 – Žlahtina Sveta Lucija 2020. 89 bodova Bronca;  DWWA 2020: Plavac mali 2017. 93 boda Srebro; Žlahtina Sveta Lucija 2019. 87 bodova Bronca; DWWA 2019: Plavac mali 2015. 88 bodova Bronca

Revija butelja obitelji Katunar

                Katunari su ovom prigodom na druženju s oko 30 novinara i drugih uzvanika i to ne samo iz Hrvatske nego i iz Srbije i Austrije još jednom željeli istaknuti svoj strmi vinograd na kamenitome tlu Šupele na poziciji Sveta Lucija u Dragi Bašćanskoj, pa je prihvat uzvanika na slavljenički skup organiziran upravo tamo: pjenušac Porin, mlada Žlahtina Sveta Lucija 2021. i mladi Plavac mali 2020. iz bokala uz pršut i sir, pa brancin, dagnje, ježinac, alge i pinza sa Žlahtinom Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017. i presnac s vanilijom uz Prošek 2017. Za pripremu hrane pobrinuo se chef lošinjskog hotela Bellevue Saša Pribičević.

Anton Katunar : bolje umrijeti od litre nego od kapi! Desno: arhiva

Pozicija Sveta Lucija impresivna: prije 13 godina Katunar je spajajući oko tisuću malih parcela kreirao krasan vinograd površine oko 30 hektara, sorte koje je zasadio su autohtone Žlahtina, Sansigot ili Sušćan, Debejan i Kamenina, a od internacionalnih uvršteni su Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon i Grenache. Posebna zanimljivost je da se u tom društvu nalazi i Plavac mali kao ponos Dalmacije. To je inače najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte s kojeg vina izlaze na tržište, a osvojene medalje dokazuju kako se Plavac mali tamo jako dobro snašao, od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se prvenstveno višim stupnjem elegancije. Veliki je potencijal iskazalo i vino od Plavca iz 2020. izvađeno za ovo kušanje iz bačve, njemu samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg brata.

Uz to što je prvi sadio Plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da Žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje vino za osvježenje, nego da može biti i vrlo ozbiljna kapljica. Stanica na putu od vinograda do vinarije bila je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine.

Karin Rupena Perdec, Emil Perdec, Ivanka Rosati, Tomislav Radić

Nakon marendajućeg boravka na svježem zraku na Šupeleu prešlo se, dakle, na ručak u vinski podrum Katunarovih. O vinima i mogućnostima njihova sljubljivanja uz hranu puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupena Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, enologinja Ivanka Rosati te Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići, koji proizvodi prekrasne tanjure i pladnjeve od drveta, a donio je i svoj stalak za rezanje pršuta. U dva je navrata, u vinogradu pa u vinariji, praktično pokazivao koliko je stalak dobar.

Jedan od prijatelja-uzvanika – Igor Zlatkov, majstor za izradu drvenih pladnjeva za posluživanje jela, u borbi s pršutima

Anton Katunar sa žlahtinama i Dijana Grgic Vinum In uz kamin na zagrijavanju sa sušćanom ili sansigotom

A poslije ručka prešlo se na rad po sekcijama u susjednu prostoriju u kojoj su izložena i vina. Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od Sansigota i Debejana uz malo Kamenine kao i Kurykta Šupele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum-boce. Riječ o ovom, riječ o onom i došlo je vrijeme rastanka. Uz punu košaru lijepih uspomena i sa zajedničkom željom za ponovnim sličnim susretom… ♣

_____________________________________________

ABC SIR – IZVOZNI ADUT BELJA

ABC svježi krem sir spade među najsnažnije regionalne brendove, on je, osim na našem tržištu, dostupan i na brojnim inozemnim tržištima. Sa 40 godina tradicije, ABC sir je jedan od najdugovječnijih brendova na tržištu, uza nj su odrastale generacije potrošača. U posljednjih pet godina  zanimanje za taj sir je toliko da je aktualna produkcija sada već pri vrhu maksimalnih kapaciteta. Više od polovice ukupne proizvodnje ide u izvoz. ABC sir se danas može naći na 20 tržišta na tri kontinenta, a rast prodaje nije usporila ni globalna pandemija. Vrhunac potražnje zabilježen je u tijeku uspješne turističke sezone, rast prodaje bio je 15 posto.

ABC sir je pravi, iskreni domaći proizvod jer nastaje isključivo od mlijeka s farmi Belja. Ima sljedljiivost Od polja do stola. Hrvatska je veliki uvoznik hrane, posebno one s dodanom vrijednosti, a primjer Belja pokazuje da nakon zadovoljenja domaćih potreba dio visokokvalitetnih proizvoda možemo uspješno izvoziti. Kao što su brojne zemlje Europske unije globalno poznate po svojoj hrani i kulinarskoj tradiciji, tako i Hrvatska ima svoje prehrambene adute koji su autentični a univerzalno prihvatljivi, jedan od tih je svakako ABC svježi krem sir. ABC sir je, inače, u osnovi vrlo jednostavan proizvod a nastaje od samo tri sastojka: mlijeka (ali od brižljivo njegovanih i kvalitetno hranjenih krava na farmama Belja!!), zatim vrhnja i malo morske, konkretno jadranske soli. ◾

_____________________________________________

Mjehurići na kraju i na početku godine…

EFFERVESCENTS du MONDE & ZAGREB – LJUBLJANA SALONI PJENUŠACA!

Kako godina ide kraju, tako je pjenušac sve više u žiži, ima tu logike jer prosinac je, spomenuo sam već, vrijeme svođenja računa i – slavlja! Ali, s druge strane, siječanj je – vrijeme novog početka, pa su i opet perlice i te kako dobrodošle.

Godina 2021 završila je velikim međunarodnim ocjenjiivanjem pjenušaca Effervescents du Monde a gdje drugdje do li u Francuskoj, riječ je o organizaciji francuske udruge enologa Forum Oenologie koji se kroz godine isprofilirao u priređivanju vrednovanja vina po temama, npr. po sortama, po tipu (mirno, barrique, pjenušci…), a Zagrebački i Ljubljanski salon pjenušaca uoči blagdanskog slavlja održali su zajedničko ocjenjivanje te najavili pjenušave salone odmah s početkom – nadajmo se, Sretne Nove! – konkretno  28.  siječnja u Zagrebu, i dva tjedna poslije, znači  sredinom veljače, u Ljubljani.

Na 19. ocjenjivanju Effervescents du Monde 2021. održanome u Burgundiji s pjenušcma je sudjelovalo 18 zemalja svijeta,  uzoraka za ocjenu poslano je oko 500, a na ocjenjivanju je radilo oko 80 stručnjaka za pjenušce iz niza zemalja, 50 posto ih je bilo izvan Francuske. Dodijeljeno je 160 medalja, od čega 52 zlata i 108 srebra.  Evo, dolje, kroz zastave kao ilustracije, koje su zemlje poslale svoje pjenšce ove godine u Francusku na ocjenu, rezultate je lako moguće vidjeti ulaskom na Internet i na web-stranicu www.effervescents-du-monde.com i klikom na Results/Resultats 2021 i na naziv države ispod svake zastave. A to su zastave Francuske, Švicarske, Italije, Mađarske, Južne Afrike, Kanade, Brazila, Bugarske, Španjolske, Grčke, Belgije, Moldavije, Portugala, Rumunjske, Danske, Rusije, Turske I Čilea. Dakle, pravo svjetsko prvenstvo u kategoriji pjenušaca! Iz zemalja nekadašnje zajedničke države, a koje su znale slati pjenušce upravo i na ovu utakmicu,  s Balkana ove godine ništa.

Na ocjenjivanje pak na ovim našim prostorima a održano u Ljubljani vezano uz oba spomenuta festivala, onaj u Zagrebu o realizaciji kojega brine prof. Marija Vukelić, i onaj u Ljubljani o kojemu brigu vodi Nina Levičnik, stiglo je 76 uzoraka koje su  prijavili i poslali vinari odnosno vinski trgovci iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Pjenušce je ocijenila sedmeročlana komisija (tri enologa, dva sommelijera, jedan WSET diplomant i jedan vinski novinar), predsjednik komisije bio je slovenski enolog Dušan Brejc, koji inače vina ocjenjuje već godinama po raznim znanim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice. Rezultati su službeno objavljeni tik uz kraj 2021. u novootvorenom zagrebaškom sushi-wine baru Nomu ispod nebodera na Trgu bana Jelačića odnosno na samom početku Ilice.

Cro-Slo pjenušci uz japanski sush, ikreaciji chefa Rochana – na Jelačić-placu! (Julio Frangen)

Prvonagrađeni na ocjenjivanju pjenušaca za festivale krajem siječnja u Zagrebu i sredinom veljače u Ljubljani: Miha Istenič iz Bizeljskoga (u sredini), te Moreno Degrassi i Tihomir Cota iz Hrvatske. Na slici su i prof. Marija Vukelić i Nina Levičnik, koje brinu o održavanju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani (Julio Frangen)

Najvišu ocjenu (90,6) dobilo je pjenušavo vino iz slovenskog podruma Istenič – Prestige extra brut 2013, ono je ukupni pobjednik ocjenjivanja i pobjednik u kategoriji bijelih pjenušavih vina.

Druga dva najbolje ocijenjena vina u ukupnom poretku i u istoj kategoriji su hrvatski pjenušci vinarije Kota i vinarije Degrassi. Na dodjeli priznanja su osobno sudjelovali vinari Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. U nastavku su ocjene triju najboljih predstavnika u dvjema najzastupljenijim kategorijama – bijelih i ružičastih pjenušaca.

Bijela pjenušava vina

  1. Istenič – Prestige extra brut, extra brut 2013, Bizeljsko, Slovenija (90,6)
  2. Degrassi – Ferné brut nature 2018, Istra, Hrvatska (88,4)
  3. Vina Kota – 235 extra brut 2016, Bregovita Hrvatska, Hrvatska (88,4)

                Rosé pjenušci

  1. Vino Kozinc – Zara brut NV, Dolenjska, Slovenija  (87,6)
  2. Hiša Joannes Protner – Joannes rosé brut NV, Štajerska Slovenija, Slovenija (86,6)
  3. Albiana – Albiana brut rosé NV, Dolenjska, Štajerska Slovenija (86,4)

Na službenom proglašenju najbolje ocijenjenih pjenušavih vina mreže Salon of sparkling Wines 2022, u objektu Nomu najboljima među bijelim pjenušcima tada su uručena su priznanja, osobno su ih primili Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. Svečanost s degustacijom ponajboljih pjenušaca s ovih naših prostora oplemenile su kreacije chefa Rochana iz Nomua.

Obljetnice

WOW – PRVO DESETLJEĆE!

Novinarka Sanja Muzaferija puca od sreće i sjaji od zadovoljstva: hrvatska udruga Žene i vino odnosno Women on Wine odnosno, skraćeno, udruga WoW-ice kojom predsjeda, bilježi svoje prvo desetljeće!

Vesele WoW-ice na proslavi prvog desetljeća udruge

– Udruga WOW/Žene i vino vrlo je intenzivno angažirana na području njegovanja kulture stola. Ženska snaga, dakako, uz visoku kvalitetu uvjerljivo promovira umjereno uživanje u kapljici. U ljeto 2021. navršilo se prvo desetljeće postojanja udruge i planirano je da se jubilej već tada svečano proslavi, međutim posljedice potresa i problemi vezani uz pandemiju bili su razlog da se proslava odgodi za kraj godine. WOW-ice su u prvotno predviđenom terminu uspjele organizirati tek svoj festival Pink Day na kojemu uz ružičastu kapljicu špicu pozornosti javnosti drže i hrvatska maslinova ulja – kaže Sanja.

Uz eksponirane WoW-ice Sanju Muzaferiju i Vlastu Pirnat te sommelijerku Jelenu Šimić Valentić koja je komentirala vina – nagradjeni vinari za 2021: David Štampar, Tina Jakob i enologinja Vina Jakob Ivona Djipalo, predstavnik kuće Krauthaker… (Marko Colic)

WoWice su osmislile svoj način na koji će svake godine odati priznanja hrvatskim vinarima što se trse u tome da ostvare što bolju kakvoću i osebujnost vina.  Krenule su u akciju nazvanu Što žene žele? a riječ je o tome da svake godine najprije nekom od najboljih hrvatskih sommeliera povjere zadatak da na temelju svojega znanja i svojeg iskustva sastavi širu listu uzoraka u različitim kategorijama kapljice za koju smatra da se u toj godini posebno istaknula originalnošću i kvalitetom a te kategorije su pjenušac, mirno bijelo, mirno ružičasto, mirno crno vino i slatko desertno vino. Sljedeći korak je sastavljanje kompetentnog žirija koji pred kraj godine kuša naslijepo vina s predložene sommelijerove liste i na temelju rezultata s tog kušanja kao i na temelju glasovanja članica udruge WOW elektronskim putem dobiva se lista najozbiljnijih kandidata za nagrade. Tada na red stupa još jedan, poseban žiri koji vrednovanjem uzoraka s te finalne liste kandidata donosi odluku o pobjednicima te godine za svaku od predviđenih pet kategorija. Ove godine za WOW-nagrade finalno je odlučivao žiri u sastavu: vinska stručnjakinja i poznavateljica Ines Zemlić iz Rotodinamica, zatim enologinja i vinska konzultantica Ivana Nemet s WSET3 diplomom, te voditeljica zagrebačkog restorana Matrix, Manuela Maras, WSET1. Pobjednici po kategorijama dobivaju prikladna priznanja, a autoru vina s najviše osvojenih bodova dodjeljuje se posebno i Grand Prix, što uz statuu kao svjevrsni dokument-uspomenu znači i nagradno studijsko putovanje u neku poznatu svjetsku vinsku regiju.

– Do sada su u ulozi vinskih selektora bili ugledni sommelieri Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić i Željko Bročilović Carlos,  Filip Savić a, ovog puta sommelier-predlagatelj bio je Emil Perdec. S  WOW-om su do sada kao pobjednici-osvajači Grand Prixa putovali Gianfranco Kozlović u Bordeaux; Saša Senjković u Champagneu; Moreno Coronica u Barcelonu i Penedès; Luka Krajančić u Burgundiju; Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u Toscanu a Fakin u mađarski Villany – napominje Sanja Muzaferija.

U finale su ušli, od pjenušaca: Blanc de Blancs, 2016. – Jagunić i Urban White extra brut – Štampar. Od bijelih: Pinot grigio 2017 Coletti vinarije Kolarić; Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk i Pušipel X 2016 vinarije Cmrečnjak. Od roséa tu su Rosé Geržinić i Rosé Krauthaker a od crnih vina Vučjak 2018 od  Šembera; Cuvée 2015 vinarije Jakob te Cuvée Supreme 2013 Korlat od Badela 1862. Od slatkih, u finale su ušli Vin de rosa 2017 vinarije Teraboto i Prošek 2015. Stina. Nakon detaljnog kušanja naslijepo, članice žirija su donijele odluku o pobjedniku u svakoj kategoriji, ali i o ukupnom pobjedniku i dobitniku WOW grand Prixa.

Na tradicionalnom WOW Božićnom okupljanju u zagrebačkom restoranu Cavallino, koje je ovoga puta bilo osobito svečano s obzirom na okruglu obljetnicu, dodijeljene su nagrade pobjednicima a to su: Urban White extra brut vinarije Štampar za pjenušac, zatim Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk za bijelo mirno, u ružičastim vinima pobijedio je  Rosé 2020 od Krauthakera, kod crvenog vina trijumfirao je Jakob 2015 Cuvee Vina Jakob, a kod slatkoga Prošek 2015 Stina vina.

Grad Prix pripao je Cuvéeu Jakob. Planirano je da, ne bude li problema s Covidom19, ukupni pobjednik za 2021. na putovanje u neko znano europsko vinorodno područje krene sada na proljeće.

Pobjednička vina i, dolje, vina udruge Kvarner Wines

Inače, uz pobjednička vina, na proslavi su se kušala i kapljica proizvođača udruženih u novu udrugu – Kvarner Wines.  Bila su to vina PZ Vrbnik, Kuće vina Ivan Katunar, vinarije Plovanić, Nada i Gospoja te vina od predsjednika udruge koji ju je i predstavio – vinara i rasadničara Ivice Dobrinčića iz vinarije Šipun.

Obljetnice od 30 i 50 godina

VINARIJA CMREČNJAK – TRI DESETLJEĆA!

Startali su početkom devedesetih godina kao, kako sami kažu, osrednje poljoprivredno gospodarstvo.

Otac Rajko Cmrečnjak (desno), otac, od kojega je krenuo ozbiljan razvoj posjeda, i sin Marko Cmrečnjak, koji pomalo preuzima kormilo znane međimurske kuće (Marko Čolić)

– Bavili smo se različitim poslovima, od stočarstva, osobito svinjogojstva, do ratarstva, kombajniranja… Nakon završene srednje poljoprivredne škole rodila se velika želja za jačim poslovnim uspjehom. Desetak godina tražilo se načina da se taj uspjeh postigne. Sa tadašnjih dva hektara vinograda moglo se već solidno zaraditi, međutim namjera je bila postupno znatno povećavati produkciju, pa se sve intenzivnije krenulo u proizvodnju grožđa i plemenite kapljice – prisjeća se pater familias i glavni gazda OPG-a Rajko Cmrečnjak. – Dosta hitro širili smo nasade, no onda se pokazalo da tada ipak tržišta za neke veće, tolike količine vina kakve smo mi već dostignuli u produkciji, nije bilo, pa smo bili primorani ući u kooperiaciju s tadašnjom Poljoprivrednom zadrugom u Štrigovi. Tu međutim, vidjeli smo, iz različitih razloga nije bilo baš osobitog prostora za zaradu. Odmah po uspostavi hrvatske  neovisnosti i proglašenju samostalne Republike Hrvatske, čvrsto vjerujući u bolje dane, krenuli smo sami dalje u ozbiljnu  proizvodnju vina, ali sada i u, dobro osmišljeno, osvajanje tržište. Zaštita zemljopisnog porijekla bila je prvi glavni preduvjet za jači iskorak s vlastitom etiketom na šire tržište. Za našu vinariju ključnom se pokazala 1992. godina,  kad smo se odlučili posvetiti isključivo vinu, i to u smislu postizanja najbolje moguće kakvoće, te kad smo zaista svim snagama krenuli još jače u bitku za tržište. Lokalne izložbe na kojima smo do tada potvrđivali kvalitetu nisu više bile dovoljne. Počeli smo izlaziti na izložbe na državnoj razini, npr. najprije na Vino u Hrvata 1993. godine. To je bio i te kako jači iskorak, stigle su vrlo relevantne zlatne medalje kao potvrda da smo na pravome putu. Takva prezentacija otvorila nam je prodor na veličinom i jačinom platežne moći bitno zagrebačko tržište, to je bilo ono čemu smo isprva najviše težili. Naša prisutnost na izložbama Vinovita na Zagrebačkom velesajmu te brojne osvojene medalje na tim izložbama bile su za potrošače veliko jamstvo glede kakvoće proizvoda kuće Cmrečnjak. Djeca su se nakon svojega školovanja uključila u posao te se time otvorila mogućnosti dodatnog širenja podrumom i vinogradima. Kupovali smo vinogradarske terene tako da danas pod trsjem imamo 22 vlastita hektara vrhunskih vinogradarskih položaja, jedan manji dio preostao je  još za sadnju.

Rajko i Marko Cmrečnjak u dijelu podruma namijenjenom dozrijevanju pjenušaca. Danas Cmrečnjaci, koji uzgajaju 16 različitih vinskih sorata, izlaze na tržište s bijelim i crvenim mirnim vinima, svježima i onima njegovanima duže u drvenoj bačvi(ci), te s onima iz kategorije jantarnih, ali i s pjenušcima i s predikatima (Marko Colić)

Vinarija Cmrečnjak, s iskustvom od više od tri desetljeća, sad je moderni vinski podrum sa suvremenom tehnologijom u svim fazama proizvodnje. Uz 22 hektara vinograda u svom vlasništvu obrađuje i 22 ha u najmu. Na tržištu je prisutna s vinom od 12 sorata te sa 18 etiketa.

_____________________________

POVIJEST

Priča o imanju Cmrečnjak od davnih dana pa do danas

  1. – Dobiven certifikat o geografskom podrijetlu te proizvodnja prve butelje s vlastitom etiketom.
  2. – Početak gradnje modernog podruma i kušaonice. Izlazak s graševinom, te proširenje tržišta na zagrebačko područje.
  3.  – Otvorienje kušaonice Sudjelovanje na ocjenjivanju vina Vino u Hrvata i osvajanje četiri zlatna odličja i jednog srebra srebrno.

1995.- Prva daljnja nova modernizacija podruma, puštanje u rad suvremene pneumatske preše. Uvođenje kontrolirane fermentacije vina. Sudjelovanje na prvoj Vinoviti.

1997-  Proizvodnja prvog  ledenog vina.

1998  – Prvo zajedničko obilježavanje Martinja Društva vinara.

  1.  – Znatno proširenje nasada i asortimana vina.
  2. – Godina se ekstremno visokim temperaturama te s berbom krajem kolovoza.

2002.- Novo proširenje podruma, te redizajn etikete.

  1. – Novo značajno proširenje podruma te uvođenje nove tehnologije u proizvodnju vina.

2008.- Proizvodnja prve butelje Pušipela. Na ocjenjivanju vina International Wine Challenge u Londonu smo osvajanje dviju brončanih medalja. Prvi koraci na svjetsko tržište.

  1. – Početak proizvodnje pjenušavih vina.
  2. -Berba graševine 13. prosinca, na -12 Celzijevih stupnjeva
  3. 2013. – Novo, značajnije opremanje, te dogradnja podruma za proizvodnju pjenušca.
  4. – Kupovina posjeda Mađerkin breg.

2016.- Na ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award osvajanje srebrnog odličja za Sauvignon 2015.

  1. – Prva berba na Mađerkinom bregu
  2. – Na ocjenjivanju vina Decanter osvajanje triju srebrnih odličja. Na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2020 Sauvignon Cmrečnjak proglašen šampionom kvalitete. Na Vinu iz davnina dobivena četiri zlatna odličja, Pušipel Classic 2019. proglašen šampionom kvalitete.

U vinogradima provedeno 12.568 sati /  Broj etiketa na tržištu: 18 / Osvojenih nagrada: 528 / Zadovoljnih klijenata: gotovo 10.000

NE MOGU ZAOBIĆI:

Obitelj CMREČNJAK, koju (mnogi) smatraju jednim od najboljih proizvođača ako ne i najboljim proizvođačem vina u Međimurju, uz to što nudi kapljicu doista visoke kakvoće i koja djeluje kao vrlo iskrena, pokazuje veliku zrelost i u trgovačkom/tržišnom smislu po načinu pakiranja i likovnog opremanja svojih vina. Ne ide, proračunano, na busterirane (možda je upravo to trenutno dobar suvremeni izraz!) i kako ih ja rado nazivam teške teretne boce ovakvog ili onakvog kićčenog oblika (takve su već odavna, kao štetne za okoliš, na zubu ekologa!), nego senzibilnost pokazuje prikladnim izborom tzv. normalnog tipa butelje u smislu zemljopisnog porijekla vlastitog vina i originalnog g.p.-a pojedine korištene sorte, te u nenametljivoj i u jednostavnoj elegantnoj opremi butelja svojih vina. Tako npr. pušipel (sorta Moslavac, Šipon, Furmint…) puni u butelju koju je s obzirom da je Pušipel izabran kao sorta-perjanica Međimurja, odredila (ima nekih dodirnih točaka s klasičnom mađarskog buteljicom za furmint…) udruga međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, rajnski rizling puni u klasičnu visoku rajnsku butelju, pinotne sorte u burgundijski tip boce, merlot (kad se već odlučila za nj) s Mađerke, koji je možda tijkom produkcije mogla nabildati, ostavila je manje gustim i nešto manje alkoholnim  da bolje odaje međimursko porijeklo, puni u bordoški tip boce…

Bravo, i sretno dalje Cmrečnjaci!  ✠

_____________________________

– Kvaliteta vina odigrala je u našem uspjehu, logično, ključnu ulogu. Prepoznati smo na tržištu ne samo u Hrvatskoj, nego i u nekim drugim zemljama Europe. Prodaja je uvelike porasla. Najveći iskorak naše vinarije u novije vrijeme bio je kupnja terena na lokaciji Mađerkin breg. To je područje zasigurno najkvalitetniji vinogradarski položaj u Međimurju, a i šire – reći će Marko Cmrečnjak. – Jedan dio Mađerkinog brega odmah je je zasađen lozom, a sadnja vinograda na preostalih pet hektara je u tijeku. Paralelno smo išli i u daljnje postupno proširenje podruma.

Saborski zastupnik u kušaonici podruma Cmrečnjakovih: čavrljanje Rajka Cmrečnjaka sa saborskim zastupnikom Davorom Dretarom Dreleom, dakako uz plementu kapljicu, poglavito međimursku uzdanicu Pušipel (Marko Čolić)

– U novije vrijeme sve više pažnje posvećujemo odležavanju i dozrijevanju vina kako bismo proizveli vrhunski elaborirana  razvijena vina rekao je još Marko Cmrečnjak, Rajkov sin koji je već uvelike preuzeo vođenje vinskog posjeda. – Živimo u prekrasnom kraju u kojemu su Bogom dani tereni za vinovu lozu i mi smo i te kako toga svjesni. Inače, posebno smo ponosni na to što su se baš u našoj kušaonici vina dogodili brojni važni događaji za razvoj vinogradarstva i vinarstva u Međimurju… ♣

SVIJET u ČAŠI – TRI DESETLJEĆA!

Nova uskoro kreće! Vrijeme je i za novi kalendar! Možda ovaj koji ukazuje na 30 godina prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI!  Izašao iz tiskare u studenome, u režiji izdavačke kuće Indugraf  iz Zagreba, kojemu hvala što je odlučio popratiti jubilej časopisa.

Naslovnica prvog broja revije Svijet u Čaši, iz 1992. godine. Reviji je prethodila neposredno prije, a u izdanju MAM-vina, izašla knjiga Željka Suhadolnika Svijet u Čaši

Kalendar međutim preporučujem ne radi samo-reklame, nego stoga što je vrlo pregledan, estetski prihvatljiv za svaku prostoriju, s lijepim je slikama vezanim uz hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo te godišnja doba, a i vrlo je informativan, uz prikaz hrvatskih vinogradarskih regija na početnoj stranici u svom kalendarskome dijelu daje klasičan glavni prikaz datuma svakog mjeseca, svaki list uz vrlo istaknuto tzv. uredsko kalendarsko rješenje za svaki mjesec sadrži, u manjem obliku, i katolički kalendar s naznakom imendana, zatim, posebno, i prikaz datuma i dana u sljedećem mjesecu, te oveću fotografiju nekog prigodnog motiva u vinogradu i, u potpisu, informaciju o raznim događanjima predviđenima da se po tradiciji odvijaju dotičnog mjeseca u nekom našem vinorodnom kraju. Koncept je osmislio prekaljeni grafički djelatnik Zoran Lutz, nekad zaposlen u tiskari u novinskoj izdavačkoj kući Vjesnik u Zagrebu.

Kao najava obilježavanja nekoliko vrlo značajnih obljetnica vezanih uz eno-gastro scenu ali i kao svojevrsni uvod u prvu jaču vinsku svečanost u godini a to je Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, u kultnom zagrebačom ugostiteljskom objektu doista debelog i zavidnog pedigrea sastalo se spontano nekoliko slavljenika-veterana koji se mogu podičiti s jubilejima od 30 godina pa do čak i – pola stoljeća aktivnosti na eno-gastonomskoj i turističkoj sceni!

Inicijator okupljanja u restoranu Okrugljak bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih proizvođača vina i svojedobno i Vinar godine u Hrvatskoj i Vitez hrvatskog vina, Vlado Krauthaker, sa željom da se poslije ponovno nađemo ali kod njega na imanju u Kutjevu, na proslavi Vincelova, službeno: 22. siječnja!

Susret jubilaraca u restoranu Okrugljak – Vlado Krauthaker, Dražen, Jinx, prof. Ivan Dropuljić, Ivo Šindilj i ja te, sasvim desno, legenda Božo Crnjac. Evocirane su uspomene, a bilo je i osobito zanimljivo pa i poučno naime uz sjajan ručak odvijala se degustacija vina naslijepo (da provjerimo jesu li osjeti mirisa i okusa još u dobroj funkciji ili su zarđali), etikete je kao prikladne partnere posluženoj hrani sjajno izabrao tada dežurni Okrugljakov sommelier a za vina se, da događanje bude što zanimljivije, na Krauthakerovu inicijativu svatko od nas morao izjasniti o kojoj je sorti, o kojemu porijeklu i o kojoj je dobi riječ, tek potom sommelier je otkrio u kojim je buteljama bila riječ… U tom gađanju bilo je tek par neznatnih pogrešaka

 

Vina ponuđena uz ručak: Rajnski rizling Letterari – Kurija Nespeš, Merlot superior – Franc Arman, Festigia Cabernet sauvignon – Vina Laguna, Dante plavac iPlavac Winemaker selection – Korta Katarina

Vlado Krauthaker, nekad, nakon završenog studija enolog a potom i glavni enolog Kutjevačkog podruma, 1992. godine napustio je kutjevački kombinat i prešao u individualne proizvođače te izašao po prvi put na tržište s vinom pod svojim imenom, a onda se kapacitetima i proizvodnjom pomalo širio. U 2022., u svojstvu jednog od najznačajnijeg vinara u Hrvatskoj, slavi 30. godišnjicu samostalnog rada u vinskoj produkciji. Na druženje u zagrebački Okrugljak je pozvao prof. Ivana Dropuljića, osnivača, prije nekih 17 godina, i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com, koji je, otvaranjem točionice i prodavaonice Bakhova nektara kod tržnice na zagrebačkom Krešimirovu trgu u vinski svijet ušao također prije tri desetljeća, pa predstavnika elitnog i legendarnog dugovječnog zagrebačkog hotela Esplanade Ivu Šindilja, onda Jinxa iz vrlo popularnog dugovječnog glazbenog ansambla Ex Pannonia, zatim svog komercijalnog predstavnika u Zagrebu Dražena te mene iz Svijeta u čaši, a naknadno nam se pridružio vlasnik Okrugljaka Božo Crnjac, legenda zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva. Krauthaker je htio ovom prigodom lijepo se podružiti ne samo s prijateljima, nego, eto baš i s protagonistima s vrlo dugim stažem u sferi hotelijerstva, ugostiteljstva, eno-gastro i glazbene scene u Lijepoj našoj.

Uz slavljeničku tortu Svijeta u Čaši: među osvajačima titula Kuhar godine i Vinar godine te su godine istodobno bili sjajna Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Malog Stona na Pelješcu i legendarni Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru

S najviše jubilarnih godišnjica u ovome društvu svakako prednjači  hotel Esplanade, znan još iz davnih vremena čuvenog vlaka Orient-Express što je povezivao Pariz s Istanbulom s time da mu je jedno od važnijih zaustavljanja kao stanica bio upravo Zagreb. Po dužini aktivnosti slijedi – moj, saznao sam to upravo toga dana!,  dobni vršnjak – Božo Crnjac, s ukupno nešto više od pola stoljeća rada u ugostiteljstvu i, od čuvene naše privatizacije u devedesetem godinama prošlog stoljeća, vlasnik restorana Okrugljak, onda je tu tamburaški ansabmbl Ex Panonia, oformljen u zagrebačkom naselju Markuševac 1989. godine, dakle s nešto više od tri desetljeća na plećima. Revija Svijet u Čaši, kao slijed knjige Svijet u Čaši u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-Vin sa svojim prvim brojem ugledala je svjetlost dana na Martinje 1992, dakle upravo ulazimo u jubilarnu 30. godišnjicu, makar, treba reći, na žalost i prilično osakaćeni, naime zdravstvene nevolje koje su se najjače odrazile na Mladena Horića kao člana ključnog trija Horić (poslovni dio) – Čolić (foto) – Suhadolnik (glavni urednik) prisilile su nas iznenada da stanemo s tiskanim izdanjem revije, ali Marko Čolić i ja koliko smo mogli održali smo reviju na životu do sada jednomjesečnim ritmom u elektroničkom izdanju, putem bloga www.suhiucasi.wordpress.com   /  SVIJET u ČAŠI Kronika…

Evo, dalje, kroz nekoliko fotografija, malog  podsjetnika na to što je revija Svijet u Čaši  radila u posljednja tri desetljeća.

Među našim najvažnijim akcijama bili su Atelje okusa, godišnja revija najboljih kuhara i najboljih vina(ra) Lijepe naše s proglašenjima i nagrađivanjima Kuhara godine i Vinara godine, popularizacija hrvatskih vinskih sorata te najpoznatijih vinogradarskih položaja, redovita ocjenjivanja vina u sklopu Potrošačkog putokaza, izdavanje, uz časopis, knjiga vezanih uz hrvatske kulinarske specijalitete te publikacija s tekstovima tradicijskih i najpopularnijih naših pjesama za vesela društva, povezivanje vina i glazbe i muzičkih zvijezda kroz projekt Naša su vina pjesma, izbor Diplomatskog vina – povezivanje hrvatskog vina s veleposlanicima raznih zemalja u Lijepoj našoj, kreacija pojedinih vina u suradnji s najpoznatijim našim vinarima, organiziranje posjeta hrvatskih vinara ponajboljim vinskim posjedima u Europi, povezivanje, kroz razmjenu posjeta nazvanu Dobro mi došel, prijatelj!, hrvatskih vinara s renomiranim kolegama iz susjednih zemalja, organiziranje, u smislu podizanja vinska kulture u nas, prezetnacija, pojedinačno, različitih ponajboljih svjetskih proizvodjača plemenite kapljice u Hrvatskoj, prikaza – kroz organizaciju manifestacije u znanom zagrebačkom hotelu – Europske vinske ceste s nastupom najjačih domaćih i vanjskih zvijezda iz segmenta Bakhova nektara …  ♣

Što se bijeli u gori zelenoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, već su kape i bijeli kuhara kaputići… Snimka je sa susreta članova Hrvatskog kuharskog saveza na velebnom skupu u Varaždinskim Toplicama. Većina chefova, odnosno najpoznatiji kuhari s ove smotre članova Hrvatskog kuharskog saveza na čelu sudjelovala je od početka na tradicijskim godišnjim Ateljeima okusa – revijama najboljih hrvatskih majstora kuhače na kojima je Svijet u Ćaši na temelju rezultata ankete među chefovima i vinarima profesionalcima te ugostiteljima a dakako i istraživanja tržišta proglašavao po 20 najboljih kuhara i po 20 najboljih vinara u svakoj godini te posebnim proglašavao najboljeg chefa i najboljeg proizvođača vina dodjelom priznanja Kuhar godine i Vinar godine

Atelje okusa revije Svijet u Čaši u zagrebačkom Intercontinentalu. Zvijezde u bijelom – vrhuška hrvatske gastronomije. Dolje, u režiji Svijeta u Čaši: summit najboljih hrvatskih chefova na Ateljeu okusa u karlovačkom hotelu Srakovčić

Međudržavni prijateljski sportski i eno-gastro susreti Hrvata i Slovenaca Sutla-Sotla uz gostilnu Šekoranja i kod gostilne Šekoranja legendarnog Sinea Šekoranje na Bizeljskom kod Klanjca

Revija Svijet u Čaši priređivala je razne atraktivne eno-gastro programe u nezaobilaznom kultnom zagrebačkom restoranu Baltazar Bobe Čimbura, koji sada slavi svoja vrlo aktivna i iznimno uspješna četiri desetljeća na ugostiteljskoj sceni. Na slici, uz Čimbura (drugi slijeva) gosti te večeri bili su slavni vinari iz Goriških brda Stojan Ščurek, Marko Skočaj Dolfo i Marjan Simčič

Akcija Diplomatsko vino koju je osmislila revija Svijet u čaši. Pronalazili bismo veleposlanike iz raznih država zainteresirane i za eno-gastronomiju i poznavatelje vina pa im predložili da se uključe u našu akciju Diplomatsko vino, zamišljenu da se i njome pridonese promidžbi naše kapljice u internacionalnim okvirima.  U dogovoru s proizvođačima vina, najčešće je to bila kuća Badel 1862 koja je objedinjavala nekoliko vrlo relevantnih podruma u Hrvatskoj, pozivali bismo veleposlanike na proljeće na kušanje novog mladog vina još na dozrijevanju u bačvicama od 225 litara i zamolili ih da izaberu uzorak koji im se najviše dopada da ga se, kad vino bude posve spremno za punjenje, napuni u butelje i opremi odgovarajućom etiketom s oznakom Diplomatskog vina. Dio diplomatskog vina darovan je veleposlaniku, da njime počasti svoje goste u posjetu veleposlanstvu u Zagrebu, dio je ostao proizvođaču a dio je pripao Svijetu u čaši da na svojim nastupima i mi njime možemo počastiti izabrane goste.

Na slici je prvi veleposlanik s našim diplomatskim vinom – Knut Thoraassen iz Norveške (drugi zdesna, s buteljom). Vino je bilo iz proizvodnje Kurije Nespeš, nekad u sklopu Badela 1862. Sasvim desno je mr. Franjo Francem, tada jedan od glavnih enologa Badela 1862, na lijevome krilu fotke su predstavnice Udruge Hrvatsko-norveškog prijateljstva i, u tamnoj majici, direktor MAM-Vin-a Mladen Horić (Marko Čolić)

Jedan od dobitnika titule Vinar godine bio je upravo i Vlado Krauthaker.  Revija Svijet u Čaši s njim u suradnji izašla je pred javnost s magnumom sa zajednički kreiranim crnim vinom Zajedno 2006  nastalim nakon niza degustacija kapljice od raznih sorata iz Krauthakerovih stalnog i pokusnog nasada i uz obvezno dozrijevanje te njegu u drvu. Svijet u čaši je, inače, aktivno sudjelovao u kreiranju još jednog vina, ali u – inozemstvu, riječ je o mješavini crnog pinota i frankovke u kući Simona Pinteriča na Bizeljskom, vino je još u bačvici i čeka na punjenje…

Zajedno, s Krauthakerom, i, desno, slična suradnja sa Simonom Pinteričem

Akcije Zagrebu s ljubavlju i Naša su vina pjesma. U zagrebačkom Lovačkom rogu, nekad kultnom restoranu u središtu grada, priređivali bismo nastupe najjačih pjevačkih zvijezda koje bi izvodile skladbe vezane uz Zagreb. Poslije smo u dogovoru s raznim našim popularnim glazbenicima, uglavnom pjevačima, izlazili s buteljama vina koje bi, nakon što bismo ponudili uzorke na kušanje, svaki izvođač odabrao u skladu sa svojim afinitetom prema vinu i prema nekom proizvođaču. Butelje su dakako imale privjesnicu Naša su vina pjesma.

Antologijska!  Na gornjoj slici u zajedničkom nastupu u Lovačkom rogu: Drago Diklić Fiko, Ivo Robić, Elvira Voća, Stjepan Džimi Stanić i njegova Barbara, Zvonko Špišić, Ivica Krajač , sasvim desno, Paolo Sfeci, nekad bubnjar Parnog valjka. Dolje su pak fanovi Svijeta u čaši glasoviti vibrafonist Boško Petrović i nekad iznimno popularnoi Tomisčlav Ivčić ֍ Na slici desno dolje: jedno od naših dodatnih tiskanih izdanja – knjiga Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja

Vodili smo brigu i o potrošačima, i uveli rubriku Potrošački putokaz da bismo detaljno, uključujući  tu i ocjenu uzorka s kušanja i objavu maloprodajne cijene butelje, predstavili vina uzeta s tržišta (izravno s polica vinoteka)  i  kušana naslijepo, u kušanjima smo u žiriju uvijek imali enologe, vinska trgovce, sommeliere/ugostitelje, novinare specijalizirane da pišu o vinu.

S jednog od ocjenjivanja vina za Potrošački putoklaz Svijeta u čaši u zagrebačkom hotelu Esplanade

Godinama je redovito na najjača svjetska ocjenjivanja vina kao Mundus Vini I Concours Mondial de Bruxelles iz Hrvatske pozivan i glavni urednik Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik, na slikama kao član žirija na oba ta dva ocjenjivanja a na manjoim slikama u društvu s osnivačem Concours Mondiala Louisom Havauxom i s vlasnikom čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffeliere grofom Stephaneom de Neippergom, te, na Concoursu u Čileu, s predsjednikom žirija Patrickom Valetteom

USPOMENE  NA DRUŽENJA SA SVJETSKIM VINSKIM ZVIJEZDAMA:

Grofica PhilLipine de Rothschild kao vlasnica bordoškog posjeda Château Mouton-Rothshiled, Marcel Guigal iz Ampuisa uz rijeku Rhônu, Angelo Gaja iz Barbaresca

PIJEMONT, oblasti Barolo: Roberto Voerzio, Enrico (Paolo) Scavino, te Bruno i Luisa Rocca Rabajà iz Barbaresca

TOSCANA: Markiz Lodovico Antinori, osnivač glasovite Ornellaije, danas čelnik tokanskog imanja Tenuta di Biserno, te Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico i vlasnik sjajnog posjeda Fontodi

Markizi Francesco Marone Cinzano, vasnik posjeda Col d’Orcia iz Montalcina te famozni Piero Antinori, zatim glavni enolog i direktor proizvodnje kuće Antinori Renzo Cotarella, i Fabio Ratto, direktor imanja Pian delle Vigne koje Piero Antinori ima u Montalcinu gdje proizvodi čuveni brunello

COLLIO i ALTO ADIGE – S guruom s Collija Francescom Joskom Gravnerom u njegovom vinogradu u Oslavju kod Gorizije, te s velikanom iz Alto Adigea odnosno Južnog Tirola Aloisom Lagederom kod njega na imanju Tor Loewengang u Magréu/Margreid, gdje ima i objekt Casòn Hirschprun

 

KREMA na KRAJU: Priznanje Vinarta dobiveno 2017. godine!

____________________________________________________

__________________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..