Archive | KRONIKA – CHRONICLE RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKUVINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMACHATEAU PETRUS u SVEMIRU

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidragsinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

ROYAL DINGAČ 2013ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

DINGAČ 2017 KlasikoINDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

DINGAČ 2018 KlasikoBURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

PLAVAC PLAUSUS 2012DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

PLAVAC MALI PREMIUM 2016TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)

PLAVAC MALI 2016 Tihobraće poljeVISLANDER, Vis, Srednja i Južna Dalmacija ZOI

DINGAČ GOLD 2018ANTIČEVIĆ, 15,5 %, ZOI

–  PLAVAC MALI 2016 MARLAIS MARLAIS, 14,0 vol %

–  DINGAČ RISERVA 2017JURICA VIOLIĆ, 15,5 % , ZOI (3,8)

PLAVAC KORTA KATARINA WINE MAKER’S SELECTION 2011KORTA KATARINA, 15,0 vol%  Pelješac

–  PRIMUS 2016RIZMAN, 13,5 vol % , Komarna

PLAVAC MALI BARRIQUE 2016MATELA, 14,0 vol %, Kaštel Sućurac ZOI Srednja i Južna Dalmacija

–  PLAVAC MALI 2018 INDIJAN – INDIJAN, 14,5 vol %  ZOI Pelješac kzp

PLAVAC MALI 2019 PODHUM PAVIČIĆ, 14,7 vol %

–  PLAVAC PONOS 2017 – JURICA VIOLIĆ, 14,2vol %,  Orebić

–  PLAVAC MALI 2019  – PAVIČIĆ,  15,0 vol %

PLAVAC MALI MAIOR RIZERVA  2016 – HVAR HILLS, 13,5 vol %, Srednja i Južna Dalmacija Hvar kzp   

PLAVAC  ST. ROKO 2016 barrique – SAINTS HILLS, 12,0 vol %,  Srednja i Južna Dalmacija

BLACK DALMATIAN 2016 – SAINTS HILLS, 13,0 vol %

POMET PLAVAC  MALI SELEKCIJA  2016 CRVIK, 14,9 vol %,  Konavle

–  ZLATAN PLAVAC 2015 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, ZOI Srednja  Južna Dalmacija, Hvar, suho, 14,0 vol %­­­­­­­­­­­­­­­­­

–  PLAVAC MALI 2015DUBROVAČKI PODRUMI, 13,0 vol %  Konavle

PLAVAC MALI PONOS JURICA 2018 – JURICA VIOLIĆ , 14% vol % 

PLAVAC BRIME 2017  – RIZMAN, 13,5 vol %, Komarna

PLAVAC MALI 2018  Janjina PelješacGRGUREVIĆ, 13,0 vol %

ANTIČEVIĆ PLAVAC MR. BLUE 2018  – ANTIČEVIĆ, 13,7 vol %, ZOI kzp Srednja i Južna Dalmacija  Potomje

PLAVAC SILVER 2018 – ANTIČEVIĆ, 14,3 vol %, ZOI Pelješac Potomje.   ♣

______________________

VIRTUALNA DEGUSTACIJA ZA BENELUKS – Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je ovih dana za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael... virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju.

Virtualni susret  trajao je oko dva sata, Novinari su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi o vinima i spajanju vina i hrane te su se složili kako su se ovom prigodom susreli s proizvodima kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima, kaže se u službenom izvještaju HTZ-a o događanju.

Cilj je bio da se novinari i, preko njih, brojni potencijalni posjetitelji iz zemalja Beneluksa upoznaju s Hrvatskom kao sigurnim, atraktivnim i poželjnim turističkim odredištem koje je tim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak.

Kako je to uobičajeno kod ovakvih tzv. virtualnih događanja, novinari specijalizirani za turizam i za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu nekoliko dana prije eventa primili butelje s vinom od u Hrvatskoj najraširenijih sorata, konkretno od Graševine i Frankovke iz Slavonije, Malvazije iz Istre te Plavca maloga iz Dalmacije, priložen je bio i paketić s paškim sirom. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, odvijala se, u suradnji s tvrtkom Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila Ivana Carić s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali. Popis prezentiranih vina a ni lista s imenima i prezimenima novinara nisu bili u poslanom izvještaju. Obznanjeno je tek da vina predstavlja Diederik Swart iz spomenutog Croatiangrapesa. Naknadno sam saznao da izbor etiketa kojima se, inače, htjelo kroz regije pokriti vinsku Hrvatsku nije bio velik (četiri uzorka!) a ni visoko-reprezentativan (jedna regija nije bila zastupljena), tako da je ipak teško likovati zbog navedenog silnog oduševljenja vinskih i turističkih pisaca iz Beneluksa.

Rekao bih da se ovdje u vinskom segmentu nije išlo, kako rado ponavlja i pri tome u najavama naglašava selektor hrvatske nogometne reprezentacije Galić, na pobjedu. Želimo li, pogotovu što se zapaža ne samo to da sve više osoba ima sve manje novca nego i to da ipak i sve više osoba ima i sve više novca, ostvariti vrhunski rezultat u turizmu, nužno je na odgovarajući način koncentrirati se i na detalje, a da se ta usredotočenost u punoj mjeri i ostvari, u projektima unutar tako važne gospodarske grane kakva je turizam mora zacijelo biti više djelatnika s jačim senzibilitetom za svako pojedino područje naše ponude što ga se reklamira, tako da se, u akciju uvijek i u svim dijelovima kreće s mentialitetom pobjednika, s najjačom momčadi. Idealno bi bilo da su, kad već ovdje govorimo o vinu, udruge vinogradara/vinara u Hrvatskoj ustrojene na strogo profesionalnoj osnovi i s ciljem pravilima reguliranih njegovanja i unaprjeđivanja proizvoda i plasmana vlastitog teritorija, ali kako to nije slučaj,, na turističkim djelatnicima je da u priredbi promotivnih događanja sami jače podmetnu leđa. Uz dovođenje zvijezda na teren treba se pobrinuti i da u inozemnoj publici, od koje se u konačnici očekuje ne toliko to da se pred nama pokaže oduševljenom koliko to da svoje oduševljenje prenese što širem krugu stanovnika u svojoj sredini, bude dovoljno autoritativnih imena za svaki segment prezentacije. Na raznim velikim ocjenjivanjima vina u Europi poput Concours Mondiala de Bruxelles i Mundus Vinija, veronskog Vinitalyja imao sam prilike susresti se s više uglednih vinskih pisaca a i značajnih vinskih trgovaca i iz Belgije i iz Nizozemske, ali na dobivenim fotografijama ne prepoznajem ih, rekao bih da je uz ove izabrane koji su, ne sumnjam, izvrsni u kontekstu turizma, trebalo pozvati i nekoga od izrazito specjaliziranih baš za vino i onih iz segmenta uvoza i distribucije vina. Publici iz Beneluksa a i dakako i drugih iznimno značajnih emitivnih turističkih područja treba omogućiti ne samo to da o vinu iz neke druge zemlje gleda na malom ekranu i čita u novinama o tome kako su ga kušali predstavnici medija, nego i da ga, nakon što nešto lijepo pročita i informira se, može i kupiti i kušati kod kuće i osobno vidjeti koliko je koji uzorak jak kao jedna od relevantnih pozivnica  za odlazak do područja gdje se dotično vino rađa. Kontakti s najautoritativnijim za vino specijaliziranim predstavnicima medija ne samo unutar Beneluksa nego i iz raznih drugih europskih zemalja zasigurno se mogu dobiti upravo od spomenutog Concours Mondiala de Bruxelles i urednika njegove novine Vinopres sjedište je u Rue de Mérode 60 upravo u Bruxellesu.

Ova prezentacija samo je jedno u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. U suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije izravnim video javljanjem sa poznatog Straduna, začin u programu bio je nastup klape. Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se u travnju kad će biti organizirane prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment gostiju iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s Turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je za novinare, influencere, turoperatore i putničke agente prezentacija – s obzirom da je riječ o proizvodima u fokusu potrošača u 2021. godini – potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji. ◾

Intrigantni regijski trio

PLAVAC, TRNJAK, VRANAC!

Niz posljednjih godina, otkako su hrvatski znanstvenici u suradnji s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu otkrili da je Zinfandel isto što i naš Tribidrag odnosno Crljenak te da je naša uzdanca Plavac mali njegov potomak, hrvatski vinski svijet živi na određeni način opsjednut kultivarima Tribidrag, Plavac mali i Dobričić. Tribidraga i Dobričića znanost je izdvojila kao Plavčeva roditelja. Smještanjem porijekla čuvenog Zinfandela pod nazivom Crljenak kaštelanski u područje Kaštela gdje se, uz potporu i našeg vinara Miljenka Grgića, inače dugo godina na boravku i radu u Kaliforniji, krenulo i u uređenje parka posvećenog otkriću (dalmatinskih) korijena Zinfandela najavljeni su bili, na podlozi, uvelike, sklonosti Amerikanaca prema vinu zinfandel a i prema našoj jadranskoj obali, hodočašća Amerikanaca u Kaštela i turistički procvat posebice u tome kraju. Hrvatski turistički procvat općenito i stigao je, ali – ne zahvaljujući Zinfandelu, a bogme ne i zahvaljujući potomku, Plavcu malome. A onda je, prije dvije godine, na scenu stupila corona. Unatoč postojećim potencijalima, značajniji gospodarski efekti u turizmu vezani prvenstveno uz neku našu authotonu sortu grožđa i tipično naše vino a na nekom tragu onoga što u Burgundiji ostvaruju Chardonnay i Pinot crni, u Bordeauxu Caberneti i Merlot, u Pijemontu Nebbiolo kao Barolo i Barbaresco te Toscani Sangiovese kroz Brunello, Chianti Classico itd., izostali su. Vrijeme prolazi, Cchardonnay, Ccabernet, Mmerlot toliko su se proširili svijetom da su, osim njihovih originala iz domovine im, postali pomalo dosadni, pa je izmišljen poklič ABC, u prijevodu Anything but Chardonnay (Bilo što, samo ne Chardonnay!), a može eto biti i Anything but Cabernet. Gourmeti-hedonisti, uglavnom vrlo dobro situirani, traže sve više nešto drugo, tipično i originlno domaće, zanimljivo s identitetom, a u vinskoj sferi kao novi aduti u svijetu profiliraju se npr. Veltlinac zeleni, Frankovka…

Mogući aduti – samostalno i u ansamblu! – jugoistočne Europe a i Lijepe naše, konkretno i Imotske krajine – sorte Plavac mali, Trnjak, Vranac, a želi li se baš silno i internacionalna pomoć prikladan da smisleno priskoči mogao bi biti južno-europski Syrah. Modro jezero Riserva imotske obitelji Grabovac sadrži i trnjak i vranac, umjesto merlota i cabernet sauvignona mogao bi imati plavac mali i syrah! (suhiucasi)

Mi i opet imamo konje za utrku, možemo li ih i hoćemo li ih ovaj put bolje gospodarski iskoristiti? Zašto bismo stalno samo mi uvozili nešto sa Zapada, i zašto ne bismo sada mi odavde nešto plasirali na Zapad?! U davnim vremenima vinova loza širila se od istoka preko naših krajeva prema zapadu, e sad bi se tim putem mogla širiti i neka zanimljiva vina od sorata s velikim potencijalom odavde a još praktički anonimna na Zapadu. Riječ je npr. o u kvalitativnom smislu čudesnom triju upečatljivih crnih kultivara u koji bi, uz  Plavac mali, zvijezdu južnodalmatinskog priobalja i (polu)otoka, spadali i Trnjak i Vranac iz zaleđa!

____________________________

TRNJAK – Sinonim je Rudedžuša. Trnjak (Rudedžuša) je sorta koja se dosta uzgaja na području Imotskoga i Vrgorca, a strukovna literatura – npr. Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon Ivana Sokolića – kaže da se prije dosta uzgajala i ispod Splita pa do Omiša i oko Makarske. Ali, inače, ima je i u susjednoj Hercegovini u BiH. Navodno u Hercegovini postoji već nekih sedam različitih etiketa s vinom od Trnjka, jedan od najpoznatijih proizvođača je Nuić. Imoćani rado tvrde da Trnjak nije hercegovački kultivar nego da je nastao na njihovu području, i znaju se šaliti kako su ga Hercegovcima samo posudili da bi im bio oprašivač za njihove sorte. Napominju da je kultivar u uzgoju dosta težak, kompliciran, da raste kao drača i da treba puno vremena i truda da ga se dovede u red. Međutim, resi ga više vrlina: njegova je prednost u tome što nakuplja visoki slador i što lijepo zadržava kiseline, pH kod njega rijetko se penje do 3,5. Sorta je to s velikim potencijalom za proizvodnju tamnog gustog, koncentriranog a istodobno i elegantnoga vina sposobnog za dugo odležavanje pa time i dozrijevanje, dakle za stjecanje tzv. više dodane vrijednosti.

Kako to da se naši stručnjaci iz vinogradarskog i vinarskog sektora već prije nisu jače usredotočili na Trnjak pa da se i od njega, kako se, silno, nastojalo s Plavcem, napravi hrvatska robna marka vina?! ◾

_____________________________

Istina je da bi se s Trnjkom rado promovirala Bosna i Hercegovina, a da se Crna Gora, koja se diči da je domovina Vranca (Kratošija x Duljenga), i Makedonija, gdje je Vranac (Vranec) ako ne baš izvorna a ono najrasprostranjenija ili jedna od daleko najrasprostranjenijih sorata, uzdaju se u taj kultivar kao svoj. Dio Hrvatske ulazi u šire područje jugoistočnog Balkana uz koje se porijeklom mogu vezati ne samo Plavac mali nego upravo također i Trnjak i Vranac kao u globalnom smislu potencijalno ti sjajni vinski noviteti na svjetskom tržištu. I Trnjak i Vranac u stanovitom se opsegu s uspjehom uzgajaju u Imotskoj krajini. Želimo li mi Hrvati baš u društvu, kao nužnog, skakako i jednog internacionalca, Plavcu, Trnjaku i Vrancu moglo bi se kao prikladnu dopunu priključiti (još) nimalo profanirani Syrah, koji se upravo i u nas – i na Korlatu i u Imotskoj krajini – kao vino već godinama pokazuje  u visokome sjaju.

U podrumu Grabovčevih: uz tatu Antu su njegovi sinovi Nikola i Milan, te bliski rođak Mislav Maršić (drugi slijeva), u funkciji enologa

Kao jedan od pokretača-nositelja tog nekog novog mogućeg trenda trija PTV i stvaranja od njega regijskog vinskog brenda mogla bi biti inače vrlo uspješna vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac iz Prološca kod Imotskoga. Djelo što ga je u suvremenom smislu počeo tata Ante Grabovac, svojedobno inače zastupnik u Hrvatskome saboru, preuzela su dvojica sinova Milan i Nikola, njima se kao strukovna podrška pridružio njihov rođak i vršnjak, pouzdani enolog, Mislav Maršić. Dobra jezgra tu je!

A i idealna svjetska pozornica za promidžbu spomenutih rasnih crnjaka je tu, riječ je o unikatnim biserima Imotskoga Crvenom jezeru i, naročito, sjajno-plavom Modrom jezeru. Kod ovog drugoga javlja se fenomen da povremeno privremeno presuši, i tada na njegovu dnu domaći ljudi znaju zaigrati i nogomet, pa zašto se u organizaciji lokalne udruge Cvit razgovora, utemeljene da promiče lokalne kulturne i tradicijske vrijednosti, baš i tu ponekad ne bi održala i kakva jača eno-gastronomska manifestacija s rasnim spomenutim crnjacimaa u glavnoj ulozi?!…

_________________________________

MODRO JEZERO kraško je jezero pored Imotskog. Smatra se jednim od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se ispod klisure na kojoj je utvrda Topana. U neposrednoj blizini je stadion Gospin dolac, na kojemu svoje utakmice igra NK Imotski.

Modro jezero (Wikipedia)

Razina njegove vode znatno oscilira, tako da nisu rijetke godine kad na neko vrijeme ono i presuši. Tada se na njegovu dnu – igra nogomet. U ljetnim mjesecima uglavnom ima dovoljno vode za kupanje. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode te o urednosti okoliša, sadnjom i njegom prikladnih mediteranskih biljnih vrsta. Legenda o postanku ovog jezera zvana je Gavanovi dvori.

Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija; nadmorska visina: oko 450 m;  površina: 0,4 km2; dužina: do 0,8 km; širina: do 0,4 km; dubina: do 147 metara, na najviše mjesta: 90 m; pritoke: nema. (Wikipedia)◾

______________________________

Milan Grabovac viješću o vinskim novitetima vezanim uz obitelj Grabovac najavljuje stanoviti optimizam glede barem djelomične realizacije  ovog netom spomenutog prijedloga o triju Plavac, Trnjak, Vranac, naime Grabovci, koji već od prije imaju prestižno vino Modro jezero Riservu sastavljeno od cabernet sauvignona, vranca, trnjaka i merlota, nedavno su na nagovor prijatelja Danijela Čečavca WSET izašli s mješavinom vranca iz Vučje Drage i plavca maloga iz drugih vinograda, onih izvan Imotskog vinogorja, a sa, uvjerava me Milan Grabovac, svojstvima premier i grand crua, vino je nazvano Jeka, moglo bi to biti podstrek i za mješavinu plavac mali, vranac i trnjak.  Obitelj Grabovac, koja na brdu na Vučjoj Dragi ima zaista lijepe vinograde, u prosincu lani podignula je, na poziciji Čanjevica, nove nasade na površini od 13 hektara, riječ je o 65.000 loza, dakle sa po oko 5000 trsova na hektar. Čanjevica, nekad u posjedu društvene vinarije Imota. nalazi se blizu podruma Grabovčevih, to je, moglo bi se reći, visoravan s ipak blagim padom prema jugu a na nadmorskoj visini od 280 metara, tlo je, objašnjava Milan, aluvijalno, sastoji se od crvenice i dosta šljunka tako da vina odatle mogu biti s vrlo izraženom mineralnosti. Propadanjem društvenog podruma Imota teren se zapuštao i takav, zapušten, nakon 10 godina sad je dočekao da ga Grabovci, uz pomoć iz Vinske omotnice, uzmu u zakup, sklopljen na 50 godina! Grabovci su na Čanjevici zasadili lokalnu Kujundžušu i od hrvatskih bijelih sorata Pošip, a od bijelih internacionalace Chardonnay i Sauvignon, od domaćih pak crnih kultivara posadili su Trnjak i Vranac, od međunarodnih Merlot i, pokusno, Cabernet franc.  Iako razmišljaju o tome da u svome podrumu imaju i plavac mali, koji bi mogli rabiti za neke zanimljive kupaže, nisu skloni tu sortu i saditi u imoćanskome kraju jer iz klimatoloških razloga ona tu ne može ostvariti puni svoj potencijal, Grabovci su svjesni da su vrhunske lokacije za uzgoj tog kultivara na južnom Jadranu u neposrednoj blizini mora, pa rješenje vide u otkupu određene količine grožđa s ponajboljih položaja na razini grand crua. U ukupnom sortimentu Grabovci sad imaju po oko 15 posto Trnjka i Vranca. Milan Grabovac napominje još nešto vrijedno pažnje: s obzirom da sve više vinogradara i vinara Imotske krajine traži cijepove upravo Trnjka, Udruga vinogradara i vinara Imotskoga inicirala je aktivnosti na klonskoj selekciji naročito sorata Kujundžuše i Trnjka, u planu je podizanje ovećeg matičnog nasada bezvirusnih cijepova u kojemu će se uz naći i još neke druge sorte Srednje  Južne Dalmacije!

Imotska krajina smještena je u zaleđu Makarske i na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom

– Namjera nam je još saditi i lokalnu sortu zvanu po naški Botun. Riječ je o kultivaru koji dobro zadržava kiseline i prikladan je u proizvodnji pjenušaca. Dosad smo pjenušce bazirali na crnom i sivom pinotu, te chardonnayu, kad nam Botun dođe u rod znatno bismo smanjili udio tih francuskih kultivara u našem pjenušavom vinu što ga radimo u kategoriji brut – dodaje Milan Grabovac.

Istaknuo je, inače, još jedan novitet: u pripremi za izlazak – planira se da promocija bude krajem 2021. godine – novog vina kuće, riječ je o, govori Milan Grabovac ponosno, velikom bijelome s potencijalom za duže odležavanje, sorte su Chardonnay i Sauvignon bijeli, možda će biti i nešto Pošipa (bilo bi lijepo da tu bude i hrvatski predstavnik! – prim. aut.), berba je 2019. Grabovac mlađi naglašava kako su u imotskome kraju godišta 2018, 2019. i 2020. bila jako dobra  po kakvoći!

Vinogradi obitelji Grabovac

Kako je corona utjecala odnosno kako je covid19 utjecao i kako još utječu na plasman baš njihovih vina, pitam Grabovce, i odmah ovdje moram u novoj ulozi predstaviti prof. Ivana Dropuljića, sina Imotske krajine a već dugo godina stanovnika Zagreba i, inače, znanog kao osnivača i direktora međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com, naime on je svojim novim telefonom snimao razgovor za mene za Svijet  u čaši i Kroniku na internetu.

Posjed Grabovac: kušaonica vina. U onom nekadašnjem normalnom bescovidnom vremenu turisti su u velikom broju posjećivali Imotski i podrum obitelji Grabovac

Dosta inozemnih vinskih i turističkih novinara upoznato je s vinskom stvarnosti ne samo Imotske krajine nego i cijele Dalmacije, naime prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com u više je navrata uoči svoje novembarske manifestacije u zagrebačkoj Esplanadi organizirao studijska putovanja uglednih stranih vinskih novinara značajnijim hrvatskim vinskim područjima. Evo grupe ino-novinara na večeri u Imotskome. Kod Grabovca oni su se oduševili crnjacima upravo od Vranca, Trnjaka a i Syraha. Na slici se mogu prepoznati čuvena Angela Muir MW iz Velike Britanije, Darrel Josef iz Beča ali koji dosta piše i za američke novine, Zoltan Györffy kao glavni urednik utjecajnog mađarskog vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha… Za malo više svjetske promidžbe valjalo bi aktivirati stara poznanstva i prijateljstva…

– Prodaja je kao posljedica situacije vezane uz pandemiju pala za nekih 40 do 50 posto. Ipak smo mi vinari, a posebice rekao bih mi u Dalmaciji, tijesno što se tiče plasmana vezani uz turizam, a turizam se lani pokazao vrlo slabime. Sreća nas Grabovaca je s jedne strane bila u tome što smo sasvim solidno uspjeli prodati vina rađena u kategoriji svježih i za punu potrošnju dok su još mlada, a s druge strane u tome što smo se u većem opsegu opredijelili na produkciju vina za duže dozrijevanje i sposobna za duže odležavanje. U ono nekadašnje prijašnje normalno vrijeme s njima smo ionako znali izaći na tržište i nešto prije od optimuma, a to što su neka sada još uvijek u našem podrumu dobro će im doći. Nadamo se da će se situacija u turizmu ove godine ipak poboljšati. Povoljno nam je to što smo kao gospodarski subjekt našli zajednički jezik s bankom s kojom radimo i koja je naše obveze glede kredita stavila u stadij moratorija, tako da s te strane mirnije čekamo povratak na uobičajeni nekadašnji kolosijek. Eto, što se veli kod nas, kako je deralo, nije ni tako krvavo! Imali smo nešto izvoza, osobito u Njemačku gdje radimo s uvoznikom Budimirom, s obzirom na ove izvanredne okolnosti čak smo taj izvoz i sasvim solidno odradili. S naših prijašnjih sudjelovanja na raznim sajmovima vina ali i od posjeta takvim manifestacijama pa i od samog Budimira skupili smo popriličan broj kontakata od potencijalnih kupaca vani, posebice u Njemačkoj, i cijelo smo ovo zadnje vrijeme bili pojačano uporni u slanju naših tzv. news lettera preko interneta prema njima, to se pokazalo jako dobrime. Međutim baš s najezdom corone i širenjem covida poklopio se izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, što nam je, posebice kroz razna iznenadna poskupljenja na koja nismo bili baš spremni, zakompliciralo situaciju s tržištem na Otoku…  ♣

Plešivički fine wine & dine

KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA!…

Pripreme su bile završene do kraja ožujka, i program je službeno pred Uskrs mogao početi. The Show Must Go On, unatoč covidu. Čist zrak na terasi na plešivičkih nekih 350 metara nadmorske visine te toplo i sunčano vrijeme,  u razdoblje kojega nas je uvelo nekoliko zadnjih martovskih dana, na terasi pod debelom krošnjom kod elitnog restorana dine & (fine) wine i vinskog podruma KORAK u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga idealni su za (epidemiološki) sigurno uživanje uz sjajne kreacije Korakovih na tanjuru i u čaši.

Korak do Koraka, otac & sinovi, vino & hrana: Velimir Korak & sinovi Josip enolog (lijevo) & Bernard chef (desno)

Korak do Koraka – tata Velimir (glavni vinar, majstor za šunku i uvodničar u spektakl, voditelj vinogradarstva/podrumarstva što obuhvaća šest vlastitih hektara trsja i četiri ha u zakupu) te sinovi Bernard (chef vrijedan posebnog naklona) i Josip (enolog i sukreator Bakhova nektara a, po potrebi, i u ulozi sommeliera). Devet nailazećih koraka – ne znaš koji je bolji! – od početka do kraja. Nakon dobrodošlice sa šunkom – Od Katarine (bake) s ljubavlju (svježi domaći sir obogaćen s kapljicama masti na kojoj se pekla kobasica špekerica), Proljeće (blago soljena dimljena žumberačka pastrva s proljetnim povrćem; šparoga, medvjeđi luk…), Tortellini (punjeni raguom od veprovine te obogaćeni hrenom), Ražnjić i kućica (puževi na štapiću, juha u kućici), Janje i čičoka, Pastrva (pastrva sa žara s umakom od sirutke i kruške), Patka (pečena pačja prsa), Copanjek (slani kolač sa svježim sirom i sitno sjeckanim sezonskim zelenim povrćem iz vrta, tipičan za Plešivicu, zna se gostu poslužiti i kao znak dobrodošlice), te Jabuka, med i orah (slatki desert). Svaki slijed popraćen svojim vinom. Uvertira – odlični pjenušci brut nature (Blanc de Blancs 2014 = chardonnay 40 i crni pinot 60 posto, te Rosé 2015 – crni pinot, 3,5 godine na kvascu u butelji), u nastavku: Sauvignon 2019 Klemenka (sjajan), Chardonnay sur lie 2015, Rajnski rizling 2015 u potrazi za starim vremenom (šest mjeseci maceracije, dvije godine bačve, 14,0 vol %!), Rajnski rizling 2009 kasna berba suho (sjajan!), Crni pinot Cimbuščak/Križevac 2018, Crni pinot 2017 Stari trsi Cimbuščak (sjajan!).

Za rastanak je uvjerljivo zasvirao ansambl Laškovec 2018 od 20 starih sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici – Štajerska belina, Šipelj, Veltlinac crveni i zeleni, Ehrlinger, Ortslieber, Neuburger, Muškat Hamburg, Muscat Mme Mathias, Graševina, Kraljevina, Silvanac zeleni, Plemenka, Slatki zelenac (Rotgipfler), Lipovina, Moslavac, Pinot bijeli…, nasad je star 70 godina, grožđe je macerirano tri mjeseca, vino je dozrijevalo dvije godine u velikoj bačvi.

Tog popodneva glavna zvijezda u čaši! –  fantastični šest mjeseci macerirani rajnski rizling iz 2015 koji je nakon potrage za nekim starim vremenima upravo, TEK SADA, izašao na danje svjetlo.

Upečatljivo! Jednostavno – ne propustiti! Doći, i otkriti! Koraci su se sjajno pripremili za goste, a svakako se pripremiti moraju i gosti…

(Da ne bude zabune: na nekim fotografijama domaćini su bez maske na licu, skinuli su je bili tek na trenutak, na našu zamolbu radi snimanja, ipak se ovdje radi o prostoru i okolnostima vezanim uz hedonizam za stolom pa fotografija mora odisati decentnošću a ne da sugerira upad provalnika…)  ♣

Eno-gastronomija, gospodarstvo

NOVA ŠANSA, ZA NOVO DOSTA DRUKČIJE VRIJEME – DIGITALNI NOMADI

            Hrvatska je u gospodarskom smislu bitno vezana za turizam, možda čak i tješnje nego neke druge mediteranske zemlje. S obzirom na zemljopisni smještaj i prometnu dostupnost, prirodne ljepote, neke sadržaje iz kulture i umjetnosti te neka poglavlja iz znanosti, različite (moguće) eno-gastronomske adute,… naše usredotočenje na turizam pokazalo se jako dobrime. Financijski rezultati bivali su sve bolji iako još uvijek ne i na nivou koji se – da smo bili u stanju bolje se interprofesionalno organizirati i znatno jače preferirati ekskulzvnost u odnosu na masovnost – već mogao dosegnuti, međutim posljednje dvije godine donijele su ne samo novo vrijeme, nego novo vrijeme s dosta drukčijim okolnostima i s novim izazovima. Zorno se pokazalo da treba osmišljeno razvijati i druge privredne grane posebice u proizvodnji, a, s obzirom na to da nam je turizam ipak sudbinski važan te na to da je vrlo teško (nemoguće?) da ćemo se (brzo) vratiti na ono – po dobrome zapamćeno – tzv. staro normalno, nužno je – da bismo bili zadovoljni s novim normalnime – dobro razmisliti o tome kako kvalitetno parirati aktualnim izazovima, baš i kroz tako nam bitni turizam.

Povećanje ekološke svijesti kod svih nas, više reda u društvu i suzbijanje gospodarskog i drugog kriminala te afera od kojih već glava boli – do mjere da bi se, sad kad hara covid19, i obična glavobolja mogla strpati u kategoriju komorbiditeta… – i koncentriranje na to da ova zemlja za koju se, lako i već po potrebi, koristi izraz raj na Zemlji, doista i sva – kao rezultat naše stvarne brige jer od pukih riječi to ne može! – zablista kao raj na Zemlji, u kontekstu turizma značilo bi mnogo. Mnogo u smislu da nam turistička ponuda – bazirana na visokokvalitetnom spoju prethodno rečenoga te dobro samoorganiziranih i interprofesionalno organiziranih proizvodnih subjekata, ugostitelja i turističkih djelatnika i marketinških stručnjaka –  inače i te kako prikladna glede atraktivnosti, bude u svemu u znaku upečatljivih lokalnih teritorijanih tipičnosti i posebnosti, dovoljno uvjerljivih da zainteresira što veći broj gostiju, koji to znaju i cijeniti,  za dolazak k nama ne samo na Jadran i u ljeto, nego i u druga naša područja i kroz cijelu godinu.

Nova šansa i jedna od lijepih šansi za novo, dosta drukčije vrijeme mogli bi nam biti digitalni nomadi, o kojoma se, srećom, eto počelo u nas razmišljati. Tko su to digitalni nomadi?

To su osobe koje nemaju fiksno radno vrijeme u nekoj, jednoj tvrtki, one rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, iz kafića ili parka… Laptop, mobitel i dobra internetska veza – to je praktički sve što je potrebno za rad digitalnog nomada. Digitalni nomad može raditi bilo od kuda. Obično su to ljudi koji često putuju zbog posla i koji nose sa sobom laptop. To mogu biti marketinški stručnjaci, programeri softvera, pa čak i treneri ili dizajneri interijera, novinari.        Hrvatski sabor nedavno je donio izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, njima će se ubuduće regulirati pitanje tzv. digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Time Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja u svijetu što su odlučile ozakoniti ovaj sve popularniji oblik života i rada ljudi koji posao obavljaju preko Interneta, a svejedno im je u kojoj se državi fizički nalaze.

Novi naš Zakon o strancima na digitalne nomade gleda kao na pojedince koji su formalno negdje zaposleni, a svoj posao mogu obavljati preko interneta. Hrvatska će im eto, čuje se, omogućiti da nesmetano žive i rade kod nas kao digitalni nomadi. Zasad došljaci iz SAD ili Južne Amerike u Hrvatskoj mogu ostati samo tri mjeseca, no događa se da se nakon toga vremena oni počnu zaljubljivati u Hrvatsku, međutim onda moraju otići drugu državu u Europi, ili kući, tamo odakle već jesu. Posebno formirana e-viza strancima će omogućiti da u Hrvatskoj ostanu 12 mjeseciBitno je i ovo: digitalne nomade neće se oporezivati u Hrvatskoj, naime ovakav način reguliranja njihovog boravka u državi pretpostavlja da će svoju zaradu trošiti ovdje (iznajmiti sebi stan, redovna svakodnevna potrošnja na potrepštine, putovanja, šoping…), te tako pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

Meksiko, Bali, Berlin i Tajland neke su od poznatijih odredišta za digitalne nomade. S procjenama da će u budućnosti sve više ljudi raditi od kuće, Hrvatska ima priliku promovirati se kao jedna od poželjnih destinacija za digitalne nomade. Hrvatskoj bi prihvaćanje digitalnih nomada  moglo puno pomoći u boljem pozicioniranju na globalnoj turističkoj sceni, ali ne samo to, naime prema raznim istraživanjima digitalni nomadi troše puno više od uobičajenih turista, možda i stoga što se žele jače uključiti u samu zajednicu.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju Croatia, your new office!, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne i dobro pripremljene destinacije za digitalne nomade. Oglašivačka kampanja će se, uz PR i medijske aktivnosti, provoditi i putem društvenih mreža Facebook i Twitter s posebnim fokusom na tržišta SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. U sklopu kampanje na web stranici Croatia.hr, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta, kreirana je posebna podstranica Croatia your new office na engleskom jeziku koja sadrži sve važne informacije vezane uz prijave i boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.

                – Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade, a rezultat je to suradnje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija te Ministarstva turizma i sporta. Hrvatski turizam prepoznaje ovu priliku u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetnom ponudom i jednostavnijim procedurama nastojimo privući što veći broj digitalnih nomada i na taj način promovirati našu destinaciju. Poslovanje digitalnih nomada izvrsna je prilika za hrvatsko gospodarstvo, a raduje nas činjenica da digitalni nomadi pokazuju sve veći interes za brojne hrvatske gradove. Vjerujem da će Hrvatska digitalne nomade oduševiti svojim prirodnim i kulturnim ljepotama kao i autentičnom ponudom. Svim sadašnjim i budućim digitalnim nomadima želim toplu dobrodošlicu u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija – jedinstvenu Hrvatsku poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Cilj najnovije kampanje je predstaviti Hrvatsku kao zemlju koja digitalnim nomadima može jamčiti ugodan i siguran boravak te kvalitetne uvjete za život. Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi u velikoj mjeri govore engleski jezik, zemlja koja nudi jedinstven način života s autentičnim iskustvima, ima dobru internetsku vezu, povoljnu  klimu  i prekrasnu prirodu, dobru povezanost s ostatkom Europe, pristupačan život prema europskim standardima te dobru i pristupačnu zdravstvenu zaštituistaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući kako očekuje da će novi zakonski okviri te kampanja koja će se periodično provoditi kroz čitavu godinu pozitivno odraziti na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju.

Dodajmo kako sve navedeno prepoznaju i brojni strani mediji pa je tako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet svoj nedavni članak posvetio upravo temi digitalnih nomada i uvjetima koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada, dok je ugledni časopis Forbes u francuskom, ali i američkom izdanju objavio članak o našoj zemlji kao poželjnoj i otvorenoj destinaciji za digitalne nomade. Isto tako, brojni američki mediji navode Hrvatsku i Dubrovnik kao izuzetno poželjna mjesta  za boravak digitalnih nomada.  ♣

Uskrsna košarica 2021

VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?)

Uskrs je i ove godine u – novom nenormalno normalnome. Tradicija obiteljskog okupljanja uz šunkicu i obojena jaja ne prekida se.  Blagdani su tradicionalno razdoblja kad se u kupovini troši više nego obično, a pokazalo se kroz godine da prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Iz HGK i obavjest da smo prošle godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu zbog  korona-virusa, potrošili 1,194 milijardi kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To koliki će na kraju biti trošak ove godine ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i u okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju, pozvali smo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda,  jer kupnjom hrvatskoga jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Uskršnja tradicija: kuhana šunka i obojena jaja. Hrvatska televizija objavila je ovih dana podatak da Hrvai za Uskrs pojedu oko 1700 tona šunke!

Iz HGK poručuju kako je upravo korona-kriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. To konkretno znači da moramo njegovati vlastite resurse i razvijati ih, i zato je važno da svi građani budu svjesni da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji, što je krajnjem potrošaču i važno, dodao je Zaher.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. ČIJE PLODOVE VLADO KRAUTHAKER VRLO UMJEŠNO PRETVARA u VRHUNSKO VINO!

Na blagdanskom će se stolu ovih prazničnih dana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica… Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije skromna, srednja i bogata, a razlika je dakako u sadržaju svake košarice odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u njoj. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje cjenovno povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.

Uoči blagdana i ove godine platforma Ja Trgovac u suradnji s agencijom Hendal provela je anketno istraživanje da se što točnije vidi aktualno razmišljanje hrvatskih građana o tome kako provesti uskrsne blagdane 2021.

Anketa je obavljena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstava i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Dobiveni odgovori uspoređeni su s onima od prošle godine, i pokazalo se kako je sada raspoloženje za proslavu – jače nego što sje to bilo lani, iznio je Goran Pavlović, glavni urednik revije Ja trgovac.

A, možda, da se jelovnik dopuni nečim što je na određeni način – pojačanjem ponude svježeg povrća – vezano uz buđenje prirode s proljećem: riječ je o izvanredno ukusnoj slanoj piti (Francuzi joj kažu quiche) s prhkim tijestom povrh kojega je nadjev sa sirom i sitno kosanim povrćem među kojime do izražaja dolazi poriluk

Anketa je, naime, pokazala da je sada, u 2021. nešto veći broj građana bio s čvrstim planom da napravi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2 posto ispitanika izjasnilo se za, a lani ih je spremno za uobičajenu proslavu Uskrsa bilo 76,3 posto.

Namirnice za uskrsne blagdane 2021. građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. To kao svoj odgovor navodi 59 posto ispitanika, što je ipak nešto manje u odnosu na prošlogodišnji Uskrs kada je u velikim formatima kupovalo 66,4% posto građana.

Oko 16,3 posto je građana koji su rekli da neće ništa posebno kupovati, naime vele da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (lani je takvih bilo 14 posto).  Nekih 12,6 posto građana potrebne namirnice planiralo je nabaviti u malim prodavaonicama (lani je takvih  bilo 8,9 posto). Onih koji su se za mjesto kupnje odlučili za tržnicu bilo je oko 11,1 posto (lani 9,4 posto). Dakle sada je uočljivo blago smanjenje važnosti trgovina velikih formata u usporedbi s prošlom godinom.

Proizvodi koji će se najčešće naći na uskrsnom stolu: na prvom su mjestu kuhana jaja (95,7%), slijede kuhana šunka (87,5%) i mladi luk (86,1%), te hren (59,2%). Inače, Hrvatska televizija ovih je dana objavila podatak da se u Lijepoj našoj za Uskrs tradicijske šunke pojede oko 1700 tona! Polovica građana će na uskrsnom stolu imati (i) rotkvice (50,6%), trećina njih će poslužiti pincu ili sirnicu (33,3%), a sličan broj će pripremiti orehnjaču (29,1%) i pečenu janjetinu (28,5%). Svako peto kućanstvo na stolu će imati puricu s mlincima (21,7%),  pečenu svinjetinu (20,5%) i pogaču (20,5%). Nešto manji broj građana pripremit će pak šunku u kruhu (13,5%) te sarmu (11,4%).

___________________________

DOMAĆI KRAFNI – S uskršnjim praznicima završava razdoblje posta. A da se slatki dio svečanog uskršnjeg menua dopuni nečime što je neposredno prethodilo početku toga zimskog posta? Primjerice, pažljivo napravljenim rahlim domaćim krafnima nadjevenim s finom marmeladom od marelice, možda je u kućnoj ostavi ili špajzi ostala još koja teglica pripremljena za zimnicu. Evo i recepta, iz poznate samobrske slastičarnice U prolazu, znane po odličnim kremšnitama koje su međutim u vrijeme karnevala – pale u sjenu tih krafni.

Potrebni su vam 1 kg glatkog brašna, 1 dl ulja, 5 dag kvasca, 6 dag šećera, 2 vanilin šećera, 0,05 lit ruma, 2 dl mlijeka, 4 žumanjka, ribana korica od jednog limuna, zatim marmelada za nadjev i šećer u prahu za posipavanje na kraju. Peći u obilju vrućeg ulja… ◾

_____________________________

Iako se u anketi, kako je upravo navedeno, pokazalo da je ove godine u odnosu na lani nešto veći broj stanovnika Hrvatske spreman za uskršnje slavlje, to ipak ne znači nužno da će ukupna svota potrošena u preduskršnjem šopingu biti veća nego lani.  Više od polovice ispitanika – njih 54,3 posto – izjavilo je sada da pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs namjerava štedjeti, dok je lani takvih štedljivijih bilo oko 48,1 posto. Najveći broj građana – 23,2 posto – na uskrsne namirnice planirao je potrošiti između 400 i 499 kuna, a nešto manje je – 17,6 posto – onih koji su se opredijelii za  potrošili između 200 i 299 kn odnosno između 300 i 399 kn (16,1%). Kako rastu iznosi predviđeni za svaku kategoriju košarice tako pada broj građana koji su sebi namjeraavalili priuštiti i viši trošak. Od 600 – 999 kn bilo je spremno za uskršnji stol izdvojiti 10,7% građana, a više od 1.000 kuna njih samo oko tri posto.   ♣

Sajmovi, ocjenjivanja 2021

U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

Kad smo već kod praznika i onoga što se podrazumijeva obveznime na blagdanskom stolu odnosno onoga što se i nađe na maltene svakom blagdanskom stolu, pa i kod troškova u trgovini, evo nešto o vinu i o njegovim mogućim cijenama u maloprodaji.

Vino je u modernom društvu posljednjih godina nevjerojatno dobilo na značenju, i mada je istraživanje platforme Wine Intelligence pokazalo da od 2015. na ovamo ono bilježi stanovitu stagnaciju u ukupnom plasmanu, donekle i pojačanu u 2020. zbog pandemije i raznih ograničenja uvedenih u sektor ugostiteljstva i turizma, ipak je po reputaciji zadržalo svoj visoki status na tržištu. Istodobno dok se bilježio stanoviti pad u ukupnoj prodaji upalo je u oči to da neke etikete ne da ne idu silaznom putanjom nego da su čak i na uzlaznoj liniji u potražnji. To se objašnjava time da su potrošači vina postali izbirljiviji nego što su bili a nekako i pomalo zasićeni time da u šopingu provedu i više vremena nego što bi možda trebali, pa se počeo tražiti odgovor na to što je to ključno što čini razliku kad kupac bira butelju.  Ispostavilo se da to nešto ima tijesne veze s medaljama osvojenima na ocjenjivanjima Bakhova nektara-

________________________

CMB: ČETIRI ZLATA ZA TROJICU HRVATA – Dvanajsto izdanje globalnog turinira u sauvignonima – 12. Concours Mondial du Sauvignon, u priredbi belgijske tvtke Concours Mondial de Bruxelles, organizatora jednog od najvećih općih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, održano je ove godine početkom ožujka u Bruxellesu. Nekih 18 zemalja iz raznih dijelova svijeta na vrednovanje, realizirano kroz četiri dana i, dakako, uz poštivanje svih nužnih protuepidemioloških mjera, poslalo je na natjecanje 1200 uzoraka. Od zemalja sudionica evo onih koje na svjetskoj pozornici sauvignona već dugo vrlo mnogo znače: Novi Zeland, Južna Afrika, Francuska, Austrija, Italija, Njemačka, Švicarska… Od naših prvih susjeda prisutni su bili Slovenci, a u cijelome tom društvu našli smo se i mi.

Tomislav Bolfan, Branimir Puškadija te enolog-savjetnk Andrej Rebernišek, s obzirom da je on Slovenac tako se i Dežela zahvaljujući njemu a preko sauvignona iz Hrvatske ipak na neki način domogla zlata… Tomislav Bolfan slaže se da medalja, pogotovu jačeg sjaja, može dosta značiti za dobar plasman proizvoda, međutim naglašava kako je bitno silno se potruditi se što širem krugu potencijalnih potrošača obznaniti osvajanje medalje, lijepo je kad trofej svojom objavom poprate novinari, ali nužno je biti i jako aktivan kroz izravne osobne kontakte s vinskim trgovcima I ugostiteljima te s vlastitim objavama na drušvenim mrežama… (Marko Čolić)

I – imamo razlog za slavlje: Hrvatska je na ovom svojevrsnom svjetskom prvenstvu u kategoriji kapljice od kultivara Sauvignon bijeli osvojila četiri zlatne medalje. Dobitnici su Bolfan Sauvignon blanc 2020 eko – Bolfan Vinski vrh, Sauvignon 2020 i Sauvignon 2019 od Kopjara, i Eco sauvignon Springtime 2020 od Bedekovića. Naši susjedi Slovenci, koji su šire znani po sauvignonu, domogli su se tek dvaju srebra! Dobitnici: Pullus Sauvignon 2020 Ptujske kleti iz Ptuja te Sauvignon 2018 od Benedettija iz Goriškh brda. ◾

MOSKVA od 13. do 15. TRAVNJA 2021 – Nešto što može – posebice sada u vrijeme corona-pandemije koja je mnogim gospodarstvenicima, u nas naročito onima iz sektora ugostiteljstva i turizma, pomrsila račune – biti vrlo zanimljivo za hrvatske proizvođače vina, poglavito one veće i u potrazi za atraktivnijim tržištima u svijetu: u Moskvi se od 13. do 15. travnja 2021. pod pokroviteljstvom OIV-a odvija veliko svjetsko ocjenjivanje vina i jakih pića EurAsia 2021, koje ove godine, inače, slavi 30 godina postojanja.

Ocjenjivanje je po općeprihvaćenoj tablici do 100 bodova. Članovi žirija birani su tako da na ukupan broj ocjenjivača bude najmanje dvije trećine stručnjaka iz inozemstva. Pozvani su visokokvalificirani kušači, većma oni s diplomama Master of Wine, Master Sommelier, WSET, zatim znani enolozi naročito oni vezani izravno uz proizvodnju Bakhova nektara, pa istaknuti vinski trgovci, te za vino specijalizirani novinari i blogeri.

Predsjednik žirija je dobro nam znani i hrvatskome vinu skloni vinski novinar iz Moskve Vladimir Tsapelik, koji je mnogo puta boravio u Lijepoj našoj, na sajmovima i ocjenjivanjima vina i na studijskim putovanjima, te s kojim sam se često susretao i na velikim znanim međunarodnim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Predviđeno je da medaljama može biti okrunjeno najviše do 30 posto od prijavljenih i poslanih uzoraka.

Organizator računa skupiti oko 8000 uzoraka iz najmanje 25 zemalja, dakle to bi natjecanje bilo velikog kalibra. Kategorije su bijela vina od nearomatičnih sorata, ružičasta i crvena vina, vina od aromatičnih kultivara, slatka desertna vina, likerska vina, mistele, te jaka alkoholna pića rađena na bazi proizvoda od grožđa.

Kontakti za potencijalne izlagače:

Eurasian Union i zemlje CIS-a: RBA Group LLC – Organizer, Moscow, Russia, PPE S.R.L. – Operator, Chisinau, Moldova, Mob. + 795 070 25 742 – Maria Lobodiuk (Telegram, viber, WhatsApp) Mob. +373 68 166 211 – Iulia Talmazan (Telegram, Viber, WhatsApp), info@eawsc.com

EXPOINTERSERVICE s.r.o. Project coordinator in Europe: Valeria Andronic, Mob: +420 773 58 38 36, eawsc2020@email.cz  ◾

___________________________

U istraživanju se krenulo od onoga što se čini najlogičnijime – identifikaciji nekog bitnog vizualnog znaka koji bi već na prvi pogled inspiriro na pozitivnu odluku u kupovini. Jednom od mogućih bitnih pomoći konzumentu da se opredijeli za kupnju neke boce pokazala se naljepnica uz etiketu o tome da je vino osvojilo medalju visokoga sjaja na nekom od relevantnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. Upravo ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno od najrelevantnijih strukovnih vrednovanja Bahova nektara, u 2019. i 2020. godini provelo je istraživanje kod potrošača u nizu zemalja Europe i u SAD-u o tome koliko im vizualni znak (odgovarajuća markica, naljepnica… s amblemom ocjenjivanja i s navodom sjaja osvojene medalje) da se vino zakitilo (srebrnom a, dakako, osobito zlatnom i velikom zlatnom) medaljom znači za odluku o tome da ga kupe. Ispostavilo se  to da je uz etiketu na butelji postavljena naljepnica kao znak o dobitku visoke nagrade na ocjenjivanju u koje potrošač ima povjerenja (a takvo je vrednovanje svakako ono koje prati glas da dosljedno provodi pravilnik OIV-a o ograničenju broja podijeljenih medalja na 30 posto od ukupnog broja uzoraka prijavljenih na ocjenjivanje) vrlo važna u donošenju odluke o kupnji vina. U moru ponude na policama, boca s takvom naljepnicom o medalji odmah se izdvaja oku potencijalnog kupca, omogućavajući mu da kupovinu obavi u kraćem vremenu i istodobno uz manji rizik da će pogriješiti u izboru.

Stefania Manfredi, project manager pri Concoursu Mondial de Bruxelles. Glavno i opće ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ove će godine biti od 17. do 27. lipnja u Luxembourgu i pod posebnim mjerama, a proglašenje rezultata najavljeno je za 1. srpnja 2021. Organizatori i CMB-a i drugih velikih svjetskih vrednovanja vina u Europi nastoje svoje manifestacije održati ranije u tekućoj godini, tako da rezultati kao putokaz vinskim trgovcima i ugostieljima budu vani i dostupni već do kraja ožujka, kad se turističke zemlje pripremaju za punu sezonu.

Jonas de Maere koji vodi sektor vina pri jednom značajnom trgovačkom lancu u SAD veli kako je sasvim očekivano da naljepnica s osvojenom medaljom na nekom od najrelevantijih svjetskih vednovanja vina mnogo znači kupcu kad odlučuje o kupovini naime mnogi ljubitelji plemenite kapljice kad dođu u takve goleme prodajne prostore jednostavno budu paralizirani silnim mnoštvom etiketa pa ako prodavaonica nema posebnu strukovno potkovanu osobu ili čak i nekoliko njih da osupnućem izgubljenog konzumenta upute i olakša(ju) mu izbor, nije se lako snaći.

Xavier Leclerc, direktor maloprodaje pri kući Auchan France, kaže sljedeće:

– Potrošači koji zađu u vinski odjel nekog velikog trgovačkog centra suočavaju se s ogromnom ponudom etiketa a usuđujem se kazati da je možda  99 posto  potrošača koji po vino dolaze u veće trgovačke lance gdje obično, iz praktičnih razloga, obavlja i svu drugi svoju kupovinu, nema pojma ili vrlo malo zna o vinskim sortama i apelacijama, a puno takvih slabijih poznavatelja vina odlazi i u manje vinoteke, tako da sasvim sigurno taj neki znak da je neko vino osvojilo medalju znači mnogo za plasman toga vina, i to ne samo u smislu količine prodanih boca nego i u ostvarenoj vrijednosti za prodavača, naime vino s naljepnicom o osvojenoj medalji i ako je na polici do 15 posto skuplje od drugih vina bez takve naljepnice znatno se bolje prodaje…

Andrea Alonso pak koji radi za tvrtku Wine Buyer Makro Espana i za grupu Metro tvrdi da se prodaja nekog vina sa znakom osvojene medalje na relevantnom svjetskom ocjenjivanju zna povećati i za 20 pa i 30 posto u odnosu na plasman istoga vina prije nego što osvoji medalju i prije nego što se uz njegovu etiketu stavi naljepnica kao obavijest o tome.

Ove godine iz Hrvatske je u ocjenjivački žiri Concoursa Mondial de Bruxelles 2021 koji će biti u Luxembourgu pozvana Dubrovkinja Ksenija Matić, na slici na vidikovcu ponad Dubrovnika u društvu s enologom, vinarom i degustatorom Vladom Krauthakerom, sommelierskim prvakom Hrvatske Sinišom Lasanom, posljednjih godina redovito ocjenjivačem na Decanterovom kušanju, te sa mnom, koji sam više od desetljeća i pola bio kušač i na Concoursu Mondial i na Mundus Viniju… U posljednje dvije godine zbog covida19 pripreme su specifične, i neke manifestacije upravo poput i CMB-a 2021 iz epidemioloških razloga pomaknute su s ranog proljeća za kasnije…

Među anketiranim pak proizvođačima vina njih 78 posto izjavilo je da naljepnica s oznakom o osvojenoj medalji osjetno poboljšava plasman nagrađenoga vina, a čak 77 posto od tih reklo je da baš i medalje osvojene na Concours Mondial de Bruxellesu znatno bolje nalaze put do kupca. ♣  

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržinici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

____________________________

VIJESTI / NEWS

Festivali: Ilok u žiži

SMOTRA TRAMINACA 2021 u SVIBNJU, u ZNAKU MICHELINA! – Bude li sve u redu u epidemiološkom smislu, Festival traminca u Iloku ove će godine biti u dane oko 20. svibnja. Idejni začetnik i jedan od glavnih u organizaciji manifestacije, osječki novinar Željko Garmaz upravo javlja da uobičajenu gala-večeru u dvorcu na Principovcu, predviđenu za prvi dan Festivala, 21. svibnja, kao autor potpisuje Goran Kočiš, jedan od najboljih hrvatskih chefova, nositelj Michelinove zvjezdice, inače do nedavno aktivan na sceni u zagrebačkom restoranu Noel!

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom (treći slijeva) – Gordan Mohor i Vlado Šušak, vodeće osobe  trgovačke kuće vinom i jakim pićima zagrebačke MIVA-e, koja drži i vina obitelji Gross (suhiucasi)

Potvrđene su i neke najavljene atraktivne radionice koje će se dan poslije, u vremenu od 10 do 18 sati, održavati u Starom podrumu Iločkih podruma. Jednu od njih vodit će alzaška vinska zvijezda Marc Tempe iz Zellenberga, slavan po svom vinu Grand Cru Mambourg “S” Sélection de Grains Nobles iz 2003. godine, za koje je na ocjenjivanjima osvajao 100 od 100 mogućih bodova! Među gostima iz vana a protagonistima radionica bit će i talijanski sommelier Luca Gardini, koji održati masterclass o najboljim tramincima Alto Adigea. S tramincima iz slovenske Gorce, ali i iz Južne Štajerske, dolazi i Mihael Gross, austrijski vinski vunderkind iz jedne od najboljih vinskih kuća u Austriji, one u vlasništvu obitelji Aloisa Grossa iz Ratscha.

Željko Garmaz

Chef Goran Kočiš, u potrazi za novim Michelinovim priznanjem. Dirigent na svečanoj večeri  na ovogodišnjem Festivalu traminca u Iloku

Novost ovogodišnjeg, trećeg izdanja Festivala traminca je vjerojatno najobuhvatnije ocjenjivanje traminaca Hrvatske, Slovenije i Srbije, a za koje se pojačano krenulo s prikupljanjem uzoraka, u konačnici bi ih trebalo biti više od 120!!! Svi ti traminci bit će izloženi na Salonu traminaca, u dvorištu Starog podruma Iločkih podruma 22. svibnja od 17 sati pa do kasno navečer,  i moći će ih se kušati po simboličnim cijenama.

Željko Garmaz gotovo dječački uzbuđeno javlja o jelovniku od šest slijedova koji mu je, po njegovu, dječački uzbuđeno napisao Goran Kočiš, te dodaje kako je sudeći po izboru namirnica riječ je o ultimativnoj rapsodiji najboljeg što Slavonija može dati.

Goran Kočiš ne skriva ambiciju da se ponovo izbori za Michelinovu zvjezdicu, ovaj put u Slavoniji – sad živi ponovno u rodnoj Slatini – i sa svojim interpretacijama starih slavonskih jela ili, kako on to voli reći, gastronomskim vremeplovom u zaboravljenu prošlost.

Za gala festivalsku večeru pripremio je sljedeći menu:

Dry Aged simentalka/majoneza/baranjske paprike/čips od crne slavonske svinje + Traminac 2019, suho – Vinarija Zima; Dimljena riba/ječam/slatinski sir – Traminac crveni Amber Selection 2017 – Jagunić; Pačja prsa/kupus s rajčicom/celer/češnjak – Traminac 2019, polusuho – Vinarija Josić; Fiš-paprikaš od šarana Vol. 2 – Traminac Principovac 2018, poluslatko – Iločki podrumi; Crna slavonska svinja/krumpir/domaći maslac/lješnjak – Muškat momjanski 2019, poluslatko – Vinarija Kozlović; Crêpes Suzette/Granita traminac – Traminac izborna berba 2012, slatko – Misna vina Đakovačke biskupije.

Ulaznica za večeru koja uključuje šest slijedova hrane i šest različitih traminaca stoji 400 kuna. Broj mjesta je ograničen! Rezervacije se primaju na na e-mail: festival.traminca@gmail.com   i na telefon: +385981747108. ◾

Nikola Benvenuti (desno) i njegov brat Albert

VINISTRA U NAJLJEPŠEM ISTARSKOM KAŠTELU, i NA OTVORENOME!… – U ekskluzivnom prostoru obnovljenog svetvičentskog kaštela Morosini-Grimani iz 13. stoljeća, u kojemu će se, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organizirati vinske degustacije, otvoren je prodajni punkt za istarsku kapljicu. Ideja je bila da se ljubiteljima plemenite kapljice omogući da na jednom mjestu kupe praktički sva istarska vina višeg kvaltativnog ranga. Zasad je u ponudi pedesetak etiketa.

Uz svečano otvaranje vinskog salona priređena je degustacija ponajboljih vina i sireva s našeg najvećeg poluotoka. Za sljubljivanje sir-vino i za vođenje degustacije zadužen je bio znani sommelier Emil Perdec. Ovo događanje bilo je sjajan uvod u ono što u Istri uskoro stiže, naravno ne bude li jačih napada corone i jačeg širenja covida, riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina 12. Svijet malvazija od 12. do 16. travnja, predviđeno da se, kako je rekao predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, odigra u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, i u 27. sajam vina, jakih pića te delikatesa Vinistra 2021, najavljen za dane 7. do 9. svibnja, također u Poreču ali najvjerojatnije – po prvi put do sada – na otvorenome! ◾

Čarobna istarska ulika: Rovinjola, Rovinj

Sanobor je lepi varoš…

Marijan Žganjer, predsjednik Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, te član Marijan Sokolović (suhiucasi)

VINO i SALAME – Pred kraj ožujka 2021. u Samoboru je održano tradicijsko, 27. ocjenjivanje vina članova Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Predsjednik stručne komisije bio je Zdenko Ivanković, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U godinama prije corone običaj je bio nekako istodobno odraditi i vrednovanje Samoborske salame, koja nosi znak zaštićene robne marke Zagrebačke županije, a nakon tih strukovnih degustacija slijedio bi sajam salama i vina. Ove godine s obzirom na vrlo složene okolnosti zbog covida19 još se ne zna kad bi se sljedeći sajam mogao odvijati.

Vrijeme postaje sve ljepše i toplije, glavni trg u Samboru, pun sjedalica i stolova što su ih postavili ugostiteljski objekti, vrvi domaćim stanovnicima a i gostima, tako da konzumacija ne bi trebala biti upitna. Evo, kao praktičnog putokaza, informacije o tome koja su samoborska vina na ocjenjivanju 2021. osvojila zlatne medalje.

Kategorija sortnih bijelih vina: Manzoni 2020, šampion i zlato, autor je MARIJAN ŽGANJER, slijede Traminac 2020 od Branka Jakleneca, Rajnski rizling 2020 od Branka Jakleneca, Zeleni silvanac 2020 Igora Tota, Rizvanac 2020 Marijana Sokolovića, Rizvanac 2020 Zdravka Runtasa, Traminac 2020 Tomislava Slamara.

Kategorija ružičastih i crvenih vina: Cabernet sauvignon 2018 – IVICA ROZIJAN (šampion) te Cabenet sauvignon 2019 Branka Jakleneca, Pinot crni 2019 Antuna Filipeca, Cabernet sauvignon 2018 Igora Tota, Cabernet sauvignon 2020 Marijana Žganjera, Dornfelder 2018 Zdravka Župančića, Cuvée crni Sandija Slaka – sve zlatna.

Zlata u kategoriji aromatiziranih vina i pjenušaca: Bermet 2020 – BOŽIDAR KOMERIČKI (šampion), Bermet 2019 – Lucija Fabek

Kategorija bijelih vina od miješanih sorata: Miješano bijelo 2020 – MARIJAN GEUŠIĆ (šampion), Cuvée I 2020 – Branko Jaklenec. ◾

Nauka na djelu

CHÂTEAU PÉTRUS u SVEMIRU! – Jedno od najpoznatijih i najskupljih vina u svijetu, Château Pétrus, iz berbe 2000, sigurno je, nakon 438 dana provedenih u svemiru, sletilo na Zemlju! Još prije dosta vremena počelo se pričati kako vino koje se poslužuje putnicima u prvoj klasi u avionima na nosu i u ustima ostavlja ponešto drukčiji dojam nego isto to vino posluženo na Zemlji,  je li to bio jedan od okidača koji je doveo do toga da se vino na neko vrijeme pošalje i u svemir pa da ga se onda uspoređuje s istim tim vinom iz butelja sa Zemlje? Vina Château Pétrus su u svemir poslana u sklopu privatnog istraživalačkog svemirskog programa nazvanog WISE (Vitis Vinum in Spatium Experimentia), a za akciju su se pobrinuli Nicolas Gaume i Emmanuel Etcheparre koji zajednički u Luxembourgu posjeduju kompaniju i koji su inače poslom vezani uz elektronske medije – Gaume održava stanovito partnerstvo s Microsoftom, Etcheparre je osnivač društvene mreže Wine Alley. Namjera ovog vinskog svemirskog pothvata bila je proučavanje mogućih učinaka mikrogravitacije i svemirske radijacije na najvažnije komponente vina. Projekt su poduprle kompanije RESA, NASA, Thales Alenia Space i Nanoracks. Butelje su u svemir poslane u studenome 2019. a nakon perioda boravka u bestežinskom stanju i na visini od 450 kilometara na Zemlju su spuštene sredinom siječnja ove godine.

Nakon što je astronaut Château Pétrus 2000 u obliku 12 butelja vraćen na naš planet,  učenjaci bordoškog Instituta za vinovu lozu i vinsku znanost krenuli su u podrobna istraživanja na dva kolosijeka – pregledavajući ga detaljno u laboratoriju i kušajući ga. Nedavno su objavljeni prvi, preliminarni rezultati, koji – ističe se: jednoglasno – kažu da, mada su zapažene neke nijanse u razlikama u boji te u trajnosti aroma i okusa,  boravak u svemiru nije bitno oštetio vino u smislu kvalitete. Voditelj odjela za enološka istraživanja pri ISVV-u Philippe Darriet izjavio je da te zamijećene efekte treba još mnogo detaljnije izučiti, naime posebno i još jače podrobno istražit će se nekih stotinjak komponenata koje karakteriziraju Bakhov nektar.

Kompletan smisao cijele ove priče je ne tek s organoleptičkog  hedonističkog stajališta otkriti razlike u nosu i u ustima između nekog istog vina koje je dio svojega života provelo u uobičajenim uvjetima čuvanja a dio u nekim drugim atmosferskm uvjetima, želja je dobro prstudirati cijeli razvojni ciklus vinove loze i vina i nakon što neko vrijeme provedu u nekim posebnim okolnostima, te na temelju znanstvenih zapažanja pronaći načina da se na dugi rok znatno poboljšaju uvjeti uzgoja vinove loze i razvoj vina na Zemlji. Sila teža i bestežinsko stanje još uvijek su slabo znani fenomen, I stoga je svaki novi podatak vezan uz to područje vrlo značajan, posebno sada u ovo novo vrijeme izraženijih promjena u klimi. Vino je dakle sa snažnim razlogom bilo poslano u svemir –  vinova loza slovi kao jedna od biljaka koje najprije i u nijansama osjete promjene u klimatu. Prije ovog vinskog svemirskog pothvata u svemir su već u dva navrata slani dijelovi vinove loze i uzorci vina, da bi se mogle proučiti drukčijim atmosferskim uvjetima stvorene moguće razne bitne promjene u  izbojcima i u vinskim stanicama. Znanstveni eksperiment nastavlja se 2022. godine, slanjem u svemir uzoraka vezanih uz vinovu lozu i vino a foklus proučavanja bit će fermentacija. ◾

________________________

IN MEMORIAM

SINIŠA DORONJGA SIMPY

Ljepo, i dugo smo se družili. Svestrani estradni umjetnik glazbenik, skladatelj, pjevač, vrlo duhoviti voditelj, najjači vinski biškup, i što je najvažnije – veliki pajdaš! Svojom interpretacijom sv. Martina na naslovnoj stranici prvog primjerka prve hrvatske revije za vino, gastronomju i turizam SVIJET u ČAŠI na Martinje 1992. uveo je časopis u trodesetljetno razdoblje protagonistički značajne prisutnosti na hrvatskoj vinskoj sceni. Simpy, hvala ti!

Počivaj! Žalosni smo, Simpy, kaj te ni već med nami tu dole, ali i svjesni toga da pomale ideme tvojim putem,.. prema zvezdama, gore…

STEVEN SPURRIER

Domišljat, s mnogo ideja, poduzetan, a tako jednostavan i dostupan… Logično, velika želja prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com,  da u nekom edukacijskom segmentu Steven nastupi na toj manifestaciji, na nedavnom susretu na samoj granici Slovenije i Hrvatske Spurrier se pokazao spremnime doći, samo, s ozirom na njegove obveze trebalo je puno ranije dogovoriti se o datumu… Sad je,nažalost – gotovo… ◾

___________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

kroz / through  

 

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2021 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

– trošiti/drink  • – trošiti ili još čuvati/drink or hold • – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) VUGAVA 2018 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  • suho • 13,6 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

   ■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; žuto/ koštićavo; jabuka – marelica – dinja / zrelo) • na floralno (cvijeće: lipa) • na niti začinskog bilja, vrlo dobro uklopljeno • blago i na osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast a istodobno i slankasto, ukazuje i na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 10-12  ̊C

(mpc/pp: XXL)  ZLATAN PLAVAC Grand Select 2013 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • vrlo toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na (ne nužno ovim redosljedom!) mineralno • na voćnost (voće: domaće/ tamno crveno – plavo / koštićavo; bobičasto; sušeno – u/kuhano) • na vegetalno/herbalno (sušeno bilje) – umjereno • na osjet plemenitog drveta – (fino) paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno i s roštilja, dugo pirjano, tvrdi odležani zreli sir / red meat, roasted, grilled, long stewed,  matured hard cheese…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 18   ̊C

(mpc/pp: XL)  ZLATAN PLAVAC  barrique 2012 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i južna Dalmacija – vrhunsko  s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto • vrlo toplo • sočno • s karakterom/autorski rad • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • pokazuje godine ali nije i prestarjelo • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje – iskazano s mjerom • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – vanilije, nijansa – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – tanin: živ – uglađen • okus slankasto – fino gorkasto – kvalitetno prateća kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18  ̊C

(mpc/pp: -XL) PLAVAC MALI sv. Juraj 2017 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja  Južna Dalmacija • suho • 15,7 vol%

VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto i mesnato • vrlo toplo • sočno • zrelo • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno • na stijenkama čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • upućuje na na voćnost, izraženu solidno (voće: domaće/crveno plavo/koštićavo; bobičasto; zrelo – posušeno – ukuhano) • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – (fino) gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • grijućeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: teža jela od mesa,, pečena na ražnju, u pećnici s krumpirom, dugo pirjana i u bogatom tamnom umaku) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • -16-18   ̊C

(mpc/pp: XL-XXL) FAMEJA 2018 – DOM KALEBIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: otok Šolta ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: kamenito/rocky • sorta/variety: Crljenak/Tribidrag, Dobričić, Plavac mali • PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Izvorni blend dalmatinskog trojstva • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • nijansom kao da upućuje na tradiciju • toplo • dotjerano • skladno • s dosta živosti ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/gotovo neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • navodi na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto / kuhano – šljiva) • začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima (poljubac) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen – fino prašnast • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog i blago isušujućeg – prilično dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux,. • 18   ̊C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXXL) IL GRANDE 2015 – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran, Merlot, Cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teretna, teška (posve nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – s kzp/with the controlled origin • suho • 14,0 vol% • vino posvećeno istarskome junaku Velom Jožeu, šteta da vino nije nazvano po domaćeVELI, što znači isto što i talijanski Il Grande DIZAJN/DESIGN: više u stilu stripa nego ozbiljne etikete za ozbiljno vino/more in the comics’ style than in the direction of a serious label for the serious wine • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: zanimljiva kombinacija lokalnog Terana te francuskih kultivara Merlota i Cabernet franc (napomena: bordoške sorte Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc kroz već niz godina jako su se dobro pokazale u Istri gdje im očito paše mineralno tlo i gdje uopće, pogotovu ako se jako pazi da boravak u bačvi(ci) ne rezultira s jačim notama prženoga te vanilije, ne moraju u organoleptici biti surogati originala već mogu, zadržavajući sortni identitet, pružiti sjajnu kapljicu obilježenu ovim istarskim terroireom!) • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • mesnato (neko će ga doživjeti i premesnatime) • toplo • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati, rekao bih, duuuugo, i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno ali ne baš do kraja • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto;) • na vegetalno/herbalno, diskretno • (biljne) začine, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slastan – fino slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vino je potentno • s dugačkim završetkom ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina / uncork the bottle some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA Radoš 2019 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Radoš • sorta/variety: Graševina ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: ozbiljno • ima kompleksnost • ima karakter • sočno • dotjerano • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično • čini se još u usponu – može trajati, vrijedi pružiti mu još vremena u butelji • povoljan odnos između cijene i kvalitete ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-(slamnato)žuto ■ NA NOSU umjerenog intenziteta – relativno razvijeno – puno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo / koštićavo; – svježe) • na floralno • na vegetalno • donekle i na začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – na svoj način kremasto • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost  • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  – tip/type: bordeaux • 10-12C

 (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING Radosh 2018 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name: Radoš • sorta/variety: Rizling rajnski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: moderno • složeno • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • može trajati i vrijedi mu pružiti još vremena u buteljii ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU diskretno – dojam je, s obzirom na mogućnosti, ne i (još) do kraja razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo /citrusi) • na floralno (cvijeće: svježe / bijelo) • na vegetalno, umjereno • na osjet petroleja, nijansa ■ U USTIMA vrlo izraženo • okus sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelo & struktura vrlo dobri • svjež – srednje dugačak završetak ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: rhine, • 10-12  ̊C

(mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON FRANC Radosh 2017 – VINA PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE  is: zanimljivo • kompleksno • toplo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • svijetlije • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • jasno odaje bordoške sorte, • upućuje na voćnost • mineralno • na vegetalno/herbalno • začine/mirodije vezano uz boravak vina u bačvi(ci) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okusom slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) MAXIMO NERO 2016 – KUTJEVO d.d. ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo – vrhunsko/premium with the controlled origin • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: u modernom stilu • kompleksno • sadržajno – gusto • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine – trajno • upućuje na na voćnost • vegetalno/herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke – pikantne), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna.

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKAFilip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brutSjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primošten, parcela Gaj, sorta Babić, loza stara stotinjak godina, suho, 13,0 vol %  Nekomplicirano, svježe, skladno, relativno dobre strukture. Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne  trajnosti. ⦁ DEORUM limited edition – SLADIĆ FAMILY, desertno kvalitetno vino, Dalmatinska zagora/Skradin, Plastovo, sorta Maraština, grožđe prezrelo, 15,2 vol %, 0,50 lit. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. ⦁ TESTAMENT BABIĆ PROŠEK 2018 – TESTAMENT WINERY, Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, sorta Babić, 14 vol % alkohola i sa 100 g/l neprovrelog sladora. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena (rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta) da se pokaže u punom svjetlu i sjaju. Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog (višnja) i bobičastog voća (borovnica, crni ribiz…). U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim  taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga. Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji.

___________________________

Proizvođači se predstavljaju…

TESTAMENT WINERY – Direktor i glavni enolog vinarije Testament Juraj Sladić u tijeku ovih ZOOM-prezentacija vina Šibensko-kninske županije rekao je kako su u projekt Testament investirali Šveđani. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz 2019. proizvedeno je od grožđa dovezenog iz Oklaja, napunjeno ga je oko 4000 butelja, cijena butelji u maloprodaji je između 75 i 80 kuna

Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu

Grožđe za pjenušac Testament Opolo 2019 brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji. Ukupno je napunjeno oko 3000 butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina – 500 butelja – degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od 2500 boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Alkohol:  11,0 vol %, 0,75 lit. mpc. u vinariji: 150 kn.

Za prošek Testament Babić 2018, koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta. Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko 2000 litara prošeka.

SLADIĆ FAMILYMarko Sladić iz Plastova kod Skradina prezentirao je svoj obiteljski posjed: šest hektara vinograda, glavna sorta je Maraština, s oko 70 posto zastupljenosti. Obitelj Sladić suhi debit iz 2019 proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko 5000 butelja, mpc. se kreće oko 60 do 65 kuna za bocu A slatko desertno vino Deorum dobiveno je alkoholnim vrenjem na authtonom, vlastitom kvascu i uz šest mjeseci dozrijevanja kapljice u drvu. Godišnja količina tog desertnog vina bude oko 800 do 1000 polalitrenuh boca.

Rade Županović

OPG ŽUPANOVIĆ – OPG Županović iz Kruševa u zaleđu Primoštena vodi Rade Županović. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze – sortu Babić – sadili su na dva hektara 2016. godine, a u 2019. imali su, rekao je Rade, drugu berbu. Uz babić u crnoj verziji u kategoriji kvalitetnoga (12 vol%) i mladoga te vrhunskoga (s 13,5 vol %), Županovići imaju i rosé, te prošek. Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je 6000 boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. ◾

_______________________________

Sorte; BABIĆ

TOPLI NEKTAR s PRIMOŠTENSKIH ČIPKI – Babić je visokokvlitetna je hrvatska vinska sorta vino od koje jako dobro podnosi dozrijevanje u barriqueu.

SINONIMIMA Babić crni, Babičević, Pažanin, Roguljanac, Rogoznička, Rogozničanac, Šibenčanac, Crnac rani, Grešljivka, Prhljevac. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali.

Babić

Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica – potomak Plavca maloga….

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Babić odavna raste u Dalmaciji. Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom – nastale tako što se, kako bi se  došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom –  čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik (dalmatinskom) težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!…  Babić je osobito rasprostranjen oko Šibenika i posebice Primoštena. U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara  inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama.

Ovo su  SVOJSTVA sorte: Babić ima tendenciju visokog  prinosa pa mu ne odgovaraju sustavi uzgoja veće ekspanzije i nužno je kod njega prakticirati rez na kratko. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda. Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat. Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu.

Vino s primoštenskih terasa bude tamne do i gotovo neprobojne rubinske boje (u mladosti s jačom nijansom ljubičastoga), s izraženom voćnosti (tamno voće) ali i sa senzacijom posušena bilja, duhana, mekano, puno, sa suhim ekstraktom i do 30 i 35 g/lit, s 13,5 i više, tj. i do 15 vol %  alkohola, s između 5 i 6 g/lit ukupne kiselosti. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal.

JELO i SERVIS: Poslužiti iz veće čaše, na temperaturi od 18 stupnjeva, odlično će prijati uz pečenu plavu ribu, janjetinu s ražnja, razna pečenja, divljač. ◾

______________________________

S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište. Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je – djeluje kao da je dodano nekako usput – vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten (kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači) i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja (Gaj), međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten. Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz 2019, 2018, 2017, 2016. Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Neka vina otkrivala su – doduše nimalo napadno i smetajuće, da su dozrijevana u bačvi(ci), potom: alkoholi u vinima varirali su od 12,0 vol% preko 13,0, 13,5 vol %, pa do 14,5 vol %…

Čuvene primoštenske čipke Babića

Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije (između ostaloga moguć i jako dobar plasman – tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!), uz ovu degustaciju postavlja se pitanje što je to, zapravo, babić kao vino, kakav treba biti upravo taj dragulj (uvjerenja sam i osobno da dragulj definitivno jeste!) babić kao prepoznatljiva županijska robna marka vina i najbolji tipični eno-gastro predstavnik teritorija. Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni.

S utemeljenog polazišta – nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. (tada u nas još nije bio uveden ZOI) na tržište izlazili i iskazali se šibenski Vinoplod, zatim, enolog Leo Gracin (Suha Punta naročito!) te Danijel Szabo Markus, ovaj posljednji posebice se sada ističe s Babićem Franz Ferdinand 2015 (usput: dobivenim u suradnji s enologinjom Ivonom Đipalo Jeličić poteklom iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, neko vrijeme u strukovnom smislu pod izravnom ingerencijom upravo Gracina) – smatram da je Babić predobra sorta (dragulj!) da bi joj se u proizvodnji kapljice i u njenu označavanju za tržište pristupalo stihijski, dakle da se naziv Babić ovako kako je to sada troši olako te da se naveliko hvali i ono vino od njega a koje nije na razini naj, naj… i ranga perjanice teritorija! Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga (dovoljno) svjesni!

Sudionici u diskusiji – dubrovački sommelier Marko Šram i zagrebački sommelier Darko Lugarić

Od nekolicine diskutanata na skupu moglo se čuti kako je ovo postojeće stanje s babićem dobro jer vina se dobro prodaju a, isticano je, vino se i proizvodi da bi ga se prodalo, ovakva raznolikost u verzijama babića i pohvaljena je, objašnjenje je bilo da je raznolikost bogatstvo, međutim ti koji su zastupali ovakvu raznolikost nisu bili za to da se u suglasnosti sa strukom i s lokalnim dugogodišnjim iskustvom vezanim uz redovitost u visokoj kakvoći u berbama Babića, službeno izdvoje i do statusa crua izdignu neke pozicije, oznaka kojih bi na etiketi dodatno isticala kvalitetu i osebujnost vina babić – tu eto nisu (?!) vidjeli naznaku tog bogatstva. Istina, pred kraj diskusije nekoliko proizvođača ipak je izjavilo da bi se za babić mogle uvesti službeno priznate dvije kategorije vina – jedna bi bila mlađa kapljica, a druga, stupanj iznad, ona odležana i zrela, razvijena. Nekoliko ih je pak reklo na kraju i to da bi možda dobro bilo babić njegovati kao prvenstveno kompleksniju i strukturiraniju kapljicu, a područje mlađe, svježije, pitke da može kod crnih vina pokrivati npr. plavina, kod mlađih bijelih spomenut je debit, a u domeni ozbiljnijih bjelih maraština.

Rekao bih da je krajnje vrijeme da se, radi vlastitog interesa, robni proizvođači iz Županije poslovno udruže (u tijelo koje bi onda moglo i dobivati raznolike opravdane poticaje društvene zajednice) i da se dogovore, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i marketing, o pravilniku obveznome za pridržavanje za sve članove a zahvaljujući kojemu bi se realiziralo ne uniformnost i dosadnu jednoličnost, čega se možda neki pojedinci boje, nego, ponavljam, prepoznatljivu za sortu te za teritorij karakterističnu fizionomiju babića za danas-sutra moguće komercijalno vrlo unosnu županijsku marku vina.  ♣

____________________________

ON LINE PROMOCIJA VINA KVARNERSKIH SORTI – Sad kad nema vinskih festivala i sajmova te drugih promotivnih manifestacija vezanih uz Bakhov nektar a na koje smo naviknuli, aktivnosti su se preselile na Internet. Ono što je prije, u razdoblju uživo, bilo normalno, postalo je nenormalno, no začas s pretvorilo u – novo normalno!

Zeljko Stilin Belec iz redova organizatora (lijevo), te Ivica Dobrinčić Šipun

Sada svatko za sebe unutar svoja četiri zida degustira i pijucka, s time da je sastanak svih na zadanu temu unutar nekog prije određenog termina preko Interneta. Tako je, eto, usporedno s kušanjem vina Šibensko-kninske županije, u drugom dijelu prosinca 2020. realiziran i susret Kvarner u vašem domu, uz kapljicu od sorata tradicijski uzgajanih na našem kvarnerskom području. Organizatori su bili međunarodni eno–gastro festival WineRi, te Udruge vinara Kvarnera, Turistička zajednica Kvarnera, a tehničku podršku dala je Visoka poslovna škola PAR. Događanje, u trajanju od gotovo tri sata, okupilo je u raspravi o vinima – o njihovim svojstvima te o sljubljivanju s hranom – stotinjak sudionika (sommelieri, vinski znalci, znanstvenici sa sveučilišta, novinari, restorateri, hotelijeri, trgovci, organizatori vinskih događanja, turistički radnici…)  iz cijele Hrvatske. Vina na kušanje podastrli su PZ Gospoja, vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar iz Vrbnika, zatim vina Plovanić iz Kastva i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Svi sudionici kušali su: pjenušac Maličić od autohtone kvarnerske vinske sorte Žlahtine a iz produkcije vinarije Šipun iz Vrbnika kojeg je predstavio vinar Ivica Dobrinčić, pjenušac od Žlahtine San Marino vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog kojeg su predstavili vinar Miroslav Palinkaš i enolog vinarije Marijo Jeličić, zatim mješavinu sorata Verdića, Mejskog, Divjake, Malvazije, Brajkovca te Belice kuće Plovanić iz Kastva a koju je predstavio vinar Dean Rubeša. Žlahtinu PZ Gospoja iz Vrbnika predstavio je enolog Anton Brusić, dok su autohtonu crnu kvarnersku vinsku sortu Sansigot/Sušćan Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika predstavili vinari Ivan i Egle Katunar.

– Ovo predblagdansko razdoblje pravo je vrijeme za druženje, kušanje, makar uz Internet, i odabir vina na blagdanskom stolu, zato smo odabrali pjenušce i mirna vina, a ovo je bila prilika da se što više ljudi upozna s autohtonim sortama koje su zaista bogatstvo Kvarnera ali i Republike Hrvatske – rekao je dr.sc. Žarko Stilin, glavna osoba vezana uz ovu on line degustaciju.◾

Na kraju ružne i tužne godine, te na početku godine od koje se očekuje mnogo…

AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

Godinu što je upravo prošla nećemo pamtiti po dobru: corona je poharala cijeli svijet, zbog nje i od covida19 umrlo je puno ljudi, među njima također poprilično onih koji inače vrlo vjerojatno ne bi bili već otišli. Mnoga pa u posljednjem periodu i vrlo stroga ograničenja uvedena u teškoj borbi protiv pandemije pučanstvo su dovela na rub živaca. Gospodarstvo je ozbiljno osakaćeno. Kao da to nije bilo dovoljno – Hrvatsku su pogodili i potresi, počelo je na proljeće u Zagrebu i okolici i nastavilo se, i jačim intenzitetom, u prosincu, a da nam u višemjesečnom predahu od jače trešnje do trešnje ne bude dosadno pobrinule su se ljetne poplave. Petrinja je sravljena sa zemljom, broj u minuti nastalih beskućnika golem.

Najgore je što je ovaj najnoviji neprijatelj, kao nijedan drugi, posve nepredvidiv i ne znaš u kojem će trenutku udariti i kojom žestinom. Počeli smo se nekako administrativno i činovnički nadati da će s prvim danom nove, 2021., zla kob olabavti i prestati. Eh, kad bi se bitne stvari mogle rješavati okretanjem lista u kalendaru ili, kako se jedan kolega novinar na Faceboku u Staroj godini pohvalio, bacanjem poderanog kalendara 2020 već ujutro 31. prosinca  poderao i bacio u smeće…

                U industriji događanja pad prometa i više od 90 posto, Zajednica industrije događanja HGK traži hitnu pomoć da preživi. Evo malo činjenica koje šalje Hrvatska gospodarska komora:

– Naša industrija jedna je od najviše pogođenih, bilježi se pad od čak 90 posto, a negdje i do 100 posto. Prosinac nam je uvijek do sada bio jak mjesec tako da nam najveći udarac tek slijedi, naime počeci godine su inače manje aktivna razdoblja. Svibanj nam je zadnja ciljna ravnina. Mi smo trkači na srednje pruge, preživjeli smo deset krugova, no ne znamo koliko ćemo još moći ovako – rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice industrije događanja HGK Boris Kovaček (usput: za zamjenike predsjednika Zajednice izabrani su Darko Tuček i Joe Bašić, a za poslovnu tajnicu Zajednice Jagoda Divić) iz tvrtke Pepermint.  

Kao ključni problemi ističu se poteškoće oko isplate plaće djelatnicima, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoje formalno obrazovanje, školovanje je kroz rad. Teškoće su vezane i uz podmirivanje fiksnih troškova, posebno za tvrtke za iznajmljivanje opreme vrijednost koje se mjeri u milijunima kuna, a troškovi skladištenja vrlo su visoki.

Boris Kovaček

– Vrlo nepovoljan je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu u kojemu je potrebno nekoliko godina za povrat investicije i za dolazak u profitabilnu fazu. A sada smo morali otkazati dosta priredbi već u visokoj fazi organizacije – dodaje Kovaček.

U dopisu Vladi traže se nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha. Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu ovim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom Neustart Kultur osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

– Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološke mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć – bile su Kovačekove riječi.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da industrija događanja još uvijek nije prepoznata kao važan generator promjena u gospodarstvu te zapošljavanja mladih, obrazovanih i kreativnih kadrova.

– Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko je ova branša ključna i za brend i imidž zemlje kao turističke destinacije. Percepcija je, pogotovu na lokalnoj razini, da zarađuje samo organizator, a ne postoji svijest o tome što sve određene priredbe donose i lokalnoj zajednici – kazao je Radoš. – Naime, Industrija događanja utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja počela se razvijati krajem devedesetih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009., doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice zahvaljujući organizacijama značajnijih festivala poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

ITER VITIS – Pandemija je gadno za(s)kočila turizam. I te kako ozbiljan udarac zbog bitno slabijeg kretanja turista pretrpio je vinski sektor. Čuje se da hrvatske vinarije više od 70 posto prodaje realiziraju kroz turističku sezonu, odnosno zahvaljujući turističkoj sezoni. Iz Hrvatske gospodarske komore, unutar koje postoji i Udruženje vinarstva Hrvatske, javljaju da se u dosadašnjem trajanju pandemije u svijetu potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila. Ni porast internetske prodaje vina nije mogao ublažiti velike gubitke u sektoru. Najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Kakva-takva lanjska turistička sezona u nas ublažila je veliku štetu i katastrofične prognoze. Hrvatski vinari zabilježili su navodno ipak nešto manji pad prodaje od međunarodnog prosjeka. S obzirom na mjere koje su još uvijek na snazi teško je predvidjeti bilo što, istaknuto je na međunarodnoj online konferenciji ITER VITIS – konkurentno i sigurno. Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

– Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom. Jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno, ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu vinski turizam, koji je više od prodaje vina, dodatno dobiva na značenju. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja – istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko-vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute Tur Kultur te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.

Nikolina Brnjac

– Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija – iznijela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

– Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu – poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

                U vinski turizam 8,8 milijuna eura! – Sinergijsko djelovanje vinogradarstva/vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je dodatnog razvoja i jednog i drugoga. Bit je s jedne strane na vanjskim tržištima promovirati hrvatska vina ali i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno na obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti covid19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora – rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tušek je istaknuo kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga su u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Dragan Kovačević

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam iznio je podatke o potrošnji vina vezano uz turizam:

– O tome kolika  je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i  54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a 50 posto je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina – kazao je Kovačević, i dodao kako se moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza sada čine gotovo 95 posto.

Na konferenciji je nastupio i dr. sc. Edi Maletić, profesor na Odjelu za vinogdararstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uz već znane podatke, koje je objavio i Svijet u Čaši, o tome kako na svijetskoj razini najviše vinograda imaju Španjolci te kako najviše vina u posljednje vrijeme proizvedu Talijani (prije su se kao prvaci u količini produkcije izmjenjivali s Francuzima), i kako od vina najviše prihode ostvare Francuzi, iznio je zanimljiv i u široj javnosti manje rašireni podatak da svaka druga boca vina nije proizvedena u zemlji u kojoj je popijena.

Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno, u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija, istaknuto je na ovoj konferenciji o turizmu kao određeni zaključak i gospodarska smjernica. Naglasak se, smatram, baš u kontekstu navoda iz prethodne rečenice moralo staviti na još nešto bitno a za što nisam primijetio da je bilo spomenuto, riječ je o nečemu što već dugo ponavljam u svojim napisima – nužnosti kvalitetnije samoorganiziranosti vinska branše u Hrvatskoj na način da se vinari po zemljopisnim područjima na kojima djeluju udružuju u visoko poslovna (među)profesionalna tijela (u Italiji: Consorzio del vino…, u Francuskoj: uredi kao Bureau ili Comité Interprofessionel du vin…, u Španjolskoj: Consejo regulador…) koja mogu, svako, najbolje brinuti i koja kao glavna trebaju brinuti da se pojmovi autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno i realiziraju, dakle da stvari ne ostanu na razini riječi. Vezano uz to nužno je kod nas i uvesti sustav apelacija koje bi pokrile sve te vinogradarske teritorije i zahvalujući kojima bi do izražaja došla klasifikacija položaja po kakvoći a time i klasifikacija po rangovima kakvoće i vina i jasno označavanje vina utemeljeno na relevantnom temelju, sve to i te kako bi se gospodarski povoljno odrazilo…

  1. Zlatna kuna 2020 – Burilović: Unatoč svemu, biznis ne smije i neće stati – Po 24. put dodijeljena je Zlatna kuna našim najboljima u gospodarstvu

– Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču, priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika i u neprilikama. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u toj godini korone bilježe rast poslovanja za čak do 40 posto! Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu no vrlo važnu poruku da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Luka Burilović

Kazao je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali je naglasio i to da je sada krajnje vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. U 2020. smo zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije, poručio je Burilović.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijima banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža iz Huma na Sutli koja je u 2019. proizvela više od milijardu boca i staklenki, od čega je gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta.

Zlatna kuna za najbolju srednje veliku tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava  Croz, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za više od 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku okitila se Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post start-up izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru kao dio HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva, a priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini. ♣

_______________________________

Ispred jedne od bačvica u kojima je dozrijevao svjetski zlatni Syrah 2017 – Iki Malinkovski, vlasnik, Chateaua Kamnik. Desno, u Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

Makedonsko Zlato Ten Barrels Syrah 2017 Reserva Chateaua Kamnik iz Skopja, osvojeno za svjetskom ocjenjivanju Syrah du Monde u organizaciji Forum oenologie što ga čine francuski enolozi-degustatori. Vino se plasiralo na drugo mjesto najboljih svjetskih syraha u 2020. godini! Na slici su ponosni vasnik Ilija Malinkovski i – u količinskom smislu – nekoliko punjenja spomenutog syraha.

__________________________

______________________________

VIJESTI/NEWS

Vino pod violinskim ključem

UZ JOSIPINU BLAGDANSKU ŠTUKU u ŠLAGU GRAŠEVINA Mitrovac 2018 VLADE KRAUTHAKERA – Nenadmašna Lisica! U 2020. općenito groznoj godini slavila je lijepih 70, zatim pola stoljeća na sceni, izdavanje novih albuma, primitak Porina za životno djelo. Znam je više od 40 godina, ona je učvršćivala svoju pjevačku karijeru a ja sam tada radio na mjestu urednika stranica posvećenih vedrim notama te turizmu. Nekad je živjela u Heinzelovoj a ja u Preradovićevoj ulici, kao susjed tada još budućeg njenog C-a. Unatrag barem oko 15, ako ne iviše godina, na istoj smo adresi, u zgradi u kojou je doselio I famozni C, a u kojoj nas dijeli šest katova. Kad ljeti, kad su prozori otvoreni, prodjem pored njenog stana čujem joj glas dok vježba, a u najnovije vrijeme i isprekidane zvukove glasovira, kao da komponira. A zaista se počela baviti i skladanjem, no priznaje da joj ne ide onako kako je zamišljala i željela. Pa utjehu pronalazi u – kuhanju! I tu, eto, uspijeva! Glavni joj je hit Josipe Lisac na tanjuru štuka u šlagu! Kad je za njen ukusan hobi i spomenuto jelo iz RTL-ova Dnevnika Direkt saznao njen veliki poklonik glede glazbe Vlado Krauthaker, odlučio je u vrijeme blagdana darovati joj svoju sjajnu Graševinu Mitrovac 2018, a ja sam kao susjed bio zadužen da budem poštar!….

______________________________________

In Memoriam

ZDRAVKO ILIJA & PAVICA JAKOBOVIĆ

 Dragi naši Zdravac i Pavica!

Sjajni ljudi!

Angeluš i dalje za vas/za vami zvoni… V našim srcima na svoj način, uz suzu i za navek. A kad je bilo u Château Angélus pri prvim tonovima zvona na dolasku svi smo suzicu pustili…

Uspomena na lijepa vinska putovanja po bordoškome kraju i Toscani  na kojima smo bili zajedno u režiji Svijeta u Čaši. U planu je, tragovima caberneta, bio i mađarski Villany, ali želja je ostala neispunjena, sudbina je htjela da Zdravko krene drugamo…

Châeau Angélus – doček s himnom Hrvatske sjajno odsviranom na zvonima na tornju

Sa suprugom, te s prijatejem Mladenom Siberom u razmjeni butelja na toskanskom posjedu Ca’ Marcanda glasovitog Angela Gaje, te, desno, na posjedu Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchette u oblasti Bolgheri

_____________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL) OPUS PLAVAC MALI 2016 – OPUS ZNB ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slight slope • nadmorska visina/altitude: cca 70 m • tlo/soil: vapnenac s dosta kamena i mineralna crvenica/limestone with much pieces of rock and mineral red soil • sorta/variety: Plavac mali • loze još mlade/vines still young: • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: manje i veće bačve od francuskog hrasta/small cascs and big barrels, french oak ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Komarna • vrhunsko – suho • 14,0 vol%

VINO je u internacionalnom stilu •  besprijekorno čisto • pokazuje kompleksnost • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • još s određenim mladenačkim nabojem i odaje nijanse rustikalnoga • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU dosta intenzivno – ima svježinu • upućuje na mineralno • na voćnost (tamno-crveno/plavo  koštićavo, donekle prosušena šljiva  i bobičasto voće • note herbalnog/fenolnoga • slatke začine (vanilija), • nijanse plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade/kave, iskazano s mjerom ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ ali ne i grub – prašnast • okus sugerira, sasvim blago, slast – slankasto – kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • gorkastog dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  (jelo: tamna mesa, pečena na roštilju,  u pećnici, duže pirjana ) • traži veću čašu/model: bordeaux • 16-18° C

ADVENTSKA RADIONICA 2020 – ZOOMIRANO: Šibensko-kninska županija

Debit

 TESTAMENT DEBIT 2019 – TESTAMENT Juraj Sladić ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija, Jadrtovac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

DEBIT 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primošten • suho • 12,5 vol%

DEBIT 2019 Bonaca – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp – suho • 12,2 vol%

DEBIT 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 12,0 vol%

DEBIT 2018 – DŽAPO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI suho • 12,5 vol%

DEBIT OYA NOYA 2017– Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Dalmatinska zagora •  suho • 13,0 vol%

Maraština

MARAŠTINA 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – BARAKA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

MARAŠTINA VILA 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija  – vrhunsko s kzp • polusuho • 14,0 vol%

MARAŠTINA 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska, Šibenik • suho • 12,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Primorska Hrvatska • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol%

Slatko deseetno/Sweet desert

DEORUM – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  prezrelo grožđe – Limited Edition • slatko • 15,2 vol% • 0,50 lit

Babić

TESTAMENT BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – suho • 13,5 vol%

BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primoštensko-skradinsko ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko -suho • 14,5 vol%

BABIĆ 2016 – SLAMIĆ ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primordska Hrvatska – vrhunsko s kzp –  suho • 13,5 vol%

BABIĆ 2018– BARAKA ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik  ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – VINOPLOD ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska – vrhunsko s kzp  – suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – dozrijevanje u barriqueu – kvalitetno s kzp – suho • 13,0 vol%

BABIĆ ROSÉ 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija, vinogorje Primošten, Gaj – loza stara 100 godina – kvalitetno s kzp. – suho • 13,0 vol%

BABIĆ CLASSIC 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija – suho • 12,0 vol%

Pjenušavo/sparkling

TESTAMENT OPOLO BABIĆ brut – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija –eko uzgoj – klasična metoda – brut  • 11,0 vol%

CRNA GORA  MONTENEGRO

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2015  Reserva – PLANTAŽE 13.jul ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp – premium • suho/dry • 14,5 vol%

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hran,  i uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno – tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU diskretno – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/crveno, bobičasto (borovnica) • otkriva nijanse vegetalno/herbalnoga • biljne začine/mirodije (malo papar), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: zreo -živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – pokazuje kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno – dugačkog toplog  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • traži veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13.jul  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto • na vegetalno – diskretno •) začine čokoladu ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okusom sugerira slast – slankasto – dobro prateću kiselost – fino gorkastog finiša • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • prije posluženja vino je poželjno dekantirati • točiti u veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

(mpc/pp: XXL) STEYER MARK EXTREME 2015 – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: Traminac mirisavi/Gweürtztraminer ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno s gp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – moderno/OK – pedantly – modern • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno – na putu prema eleganciji • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz jaču hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – malo maglušasto (ljepše bi bilo da se posve izbistrilo) • jantarno • gusto ■ NA NOSU dosta intenzivno – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće južno – sušeno/smokva – orašasto) • na floralno (ruža) • med • na herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije (slatke – muškatne note), ■ U USTIMA zaobljeno • tanin/fenoli :živi • okusom sugerira slast – slankasto –  ima kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka • dobro bi mu došlo još vremena u boci ■ SERVICE: ⇗  ⇒  • • velika čaša/model: bourgogne • 14° C