Posvećenost tradiciji/ KADARKA KAO POJAM NASLJEĐA

Kadarka sa Subotičko-horgoške pješčare (Julio Frangen)

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IGNACIJE TONKOVIĆ UPORNOŠĆU i TRUDOM PRIČU o JEDNOM STAROM i NEKAD u PODUNAVLJU i BAČKOJ VRLO RAŠIRENOM KULTIVARU DOVEO JE DO STUPNJA s KOJEGA NE BI SMJELO BITI POVRATKA NI ODUSTANKA… 

Gordana Tonković i Miro Reljanović

Oni – Gordana Tonković i njen suprug Miro Reljanović – stvar su (kupnjom terena za vinograd) na neki način zakuhali, a on – Ignacije Tonković, Gordanin otac i Mirov tast (na žalost od prije nekoliko mjeseci više ga nema), koji je s pozicije direktora zoološkog vrta u Subotici pošao u mirovinu i prešao u redove vinogradara i vinara, koji je prevrtio svu moguću literaturu o tradicijskim sortama u vinogradima Bačke i opredijelio se za kadarku, koji se konzultirao s domaćim te mađarskim i rumunjskim stručnjacima i potom, od 2011., pravu pomoć pronašao u španjolskom enologu – stvar je doveo do stupnja s kojega, jednostavno, ne bi smjelo biti povratka i odustanka. Vinarija Tonković iz Bačkih Vinograda danas izlazi s ozbiljnim  vinom od kadarke, k tome, koliko je kadarka za Ignaca Tonkovića predstavljala bitan pojam nasljeđa, toliko tog upornog i fokusiranog Tonkovića s vrlo uspjelom kadarkom sada vidim kao pojam nasljeđa za Gordanu i Mira. Na njima je da priču ne prekinu nego da je Ignacijevom strašću nastave razvijati. Bitno je, dakako, novčano i na druge načine izdržati, ali ako nešto ima dublju vrijednost a k tome i obećava, vrijedi se potruditi…

U ovoj priči, koja nadilazi puku proizvodnju vina jer valorizira određene tradicijske i kulturološke elemente i može biti i te kako korisna za uspješnu međunarodnu promociju i daljnji turisticki razvoj kraja, Gordana Tonković i Miro Reljanović praktički su u Vojvodini u Subotičko-horgoškoj pješčari barem zasad sami.

Ono što je vidio pokojni Ignacije, a to je afirmacija jedne stare sorte i kroz nju i vlastitog teritorija, čini se da još ne vide u dovoljnoj mjeri drugi Tonkovićevima susjedni  vinari, naime nitko se od njih, mada ih dosta ima kadarku u svom sortimentu, nije toj sorti kao lokalnom adutu – bez obzira na to što u najnovije vrijeme sve više zahtjevnijih i platežno jačih potrošača u čaši traži baš domaće sortne igrače u visokoj klasi – posvetio ni približno poput Tonkovića. A to znači na način da se na vidjelo izvuče sve ono najbolje od takvog lokalnog i u svjetskim razmjerima slabije ili slabo znanog igrača. Kad je ambicioznijih i široko gledajućih proizvođača vina u jednome kraju više, može se, poslovno udruženo, učinkovitije razvijati kakvoća vina i kroz to i image i sorte i kapljice, a dobro organiziranim snažnim marketingom zajedničkim troškom i sredstvima iz raznih fondova uspješno i na internacionalnom planu podizati reputacija i, za turiste, atraktivnost teritorija.

Tanja Šehovac

Nalazim se u vojvođanskoj Bačkoj u mjestu Bački Vinogradi, oko pet kilometara udaljenom od granice Srbije i Mađarske (na mađarskoj strani je Ásothalom) i na oko 30 kilometara od srpske državne granice s Rumunjskom. Subotičko-horgoška pješčara je najjužniji dio velike pješčane površine što se prostire na oko 25.000 hektara između Dunava na zapadu i Tise na istoku, te sjeverno prema Budimpešti. Tu je vinograd obitelji Tonković. Nekih 7,5 hektara u rodu, jedan hektar tek zasađen i još jedan hektar koji čeka. Sortiment je gotovo potpuno u znaku kadarke, tek neki mizerni postotak, i to u najnovijem nasadu, čine frankovka, cabernet franc i merlot.

Izvršna upraviteljica imanja Tonković je tehnologinja Tanja Šehovac, a vinogradar i podrumar je Krisztian Juhász. Tanja goste prima, dakako, odmah s pričom o kadarki:

– Sorta kadarka donesena je u Panonsku nizinu u drugoj polovici 17. stoljeća s balkanskog juga. Ubrzo je tu zauzela gotovo 60 posto vinogradarske površine, međutim ne baš jako dugo nakon što se toliko proširila počeo je i pad njene prisutnosti, naime vinogradari su je pomalo napuštali jer je pokazala osobito veliku osjetljivost na sivu trulež. Vrlo vjerno joj je ostajalo tek nešto Mađara i vojvođanskih Nijemaca. Njena vina obožavali su Franz Schubert i Franz Liszt. Liszt je znao svake godine kadarku slati Papi u Vatikan. Neka vrsta sortnog oživljavanja stiže u 19. stoljeću. Za kadarku se u većoj mjeri ponovno počinju interesirati Mađari, Rumunji i Vojvođani. Osobito aktivan na trilateralnom povezivanju bio je upravo Ignacije Tonković, koji je prvi vinograd zasadio 2006. godine, gustoćom od 6200 trsova po hektaru, te koji je svoju prvu berbu i prvo vino imao 2008. On se naročito zauzeo za to da vinogradari iz Mađarske, Vojvodine i Rumunjske osnuju Sekciju kadarka, s glavnim ciljem da se praksa u vinogradu i podrumu spoji sa znanošću, kako bi se stalno unaprjeđivala kakvoća vina. Godine 2009. kadarka, koja je prethodno blagoslovljena na jednom značajnom vjerskome skupu, poslana je ponovno na dar Papi u Rim, Tonkovići su odlučili obnoviti Lisztov običaj. Nažalost, Sekcija kadarka nije imala neki duži vijek. Tonković je međutim dobro iskoristio uspostavljene kontakte s mađarskim ekspertima za vinovu lozu i vino i došao je do mnogih korisnih saznanja o kadarki, a onda je, igrom slučaja, za svojedobnog boravka španjolskih stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo koji su došli u Srbiju u posjet u okviru projekta međunarodne suradnje, uspio dogovoriti strukovnu suradnju s jednim španjolskim enologom iz Rioje, koji mu je i danas glavni savjetnik glede loze i kapljice.

Vinogradar i vinar Krisztian Juhasz, u trsju i u podrumu

Trsje Tonković na nadmorskoj je visini od 120 do 135 metara. Tlo je pješčano s površinskim slojem od, kažu mi domaćini, nekih dva metra, ali mada je oborina tu malo nije riječ i o pustinjskom obliku jer dolje je, čujem, pomiješana s pijeskom, šljunkom i ilovačom, podzemna voda, zasigurno vezana uz obližnje Palićko jezero. Klima? Zime su vrlo hladne, temperatura se zna spustiti i na -10 Celzijevih stupnjeva tako da se zbog opasnosti od pozebe loza drži na višem uzgoju. Ljeti je pak vrlo vruće.

Podrum je uređen u umjetno stvorenome malenom brežuljku, a i on i kušaonica odnosno zgrada za prihvat gostiju smješteni su uz vinograd

Vinogradar i podrumar Krisztian Juház priča mi da po trsu ostavljaju tek po četiri pupa i da je rod obično bivao kilogram po lozi, ali da u najnovije vrijeme otkako su se na svoj način, po uputama eno-savjetnika, počeli boriti protiv sive plijesni, beru tek nešto više od 0,20 kg po panju. A kako se to oni bore protiv botritisa?

– Grozd kadarke oveći je, ima i veće bobice, koje su dosta zgusnute, upravo ta zgusnutost pogoduje razvoju plijesni, pogotovu kad u vinogradu izostane vjetrić. Mi imamo zasađena dva klona, jedan je P9, taj je doista vrlo osjetljiv i njega je najviše, a drugi je klon Virag, koji je manje osjetljiv, pa sad pomalo širimo njega. Kako ne želimo previše prskati lozu domišljali smo se što napraviti da onemogućimo loš botrytis, i kao logično i moguće učinkovito rješenje učinilo nam se to da skinemo dosta lisne mase s trsa i da time reguliramo tj. reduciramo ishranu te smanjimo i veličinu grozda i veličinu bobica tako da grozd ne bude više jako nabijen…

To kako mi je o jačem skidanju lišća s trsa pričao Juhász ostavilo je na mene dojam kao da je riječ o intuitivnom pristupu. Tko zna što bi na postupak rekli mladi inovativni stručnjaci za rad u vinogradu a poglavito vezano uz orezivanje i defolijaciju – Marko Simonit i Pierpaolo Sirch s talijanskog Collija, koji već dugo rade kao konzultanti po Italiji a od prije nekog vremena i u bordoškome kraju, gdje su postali prave zvijezde…

Posjed Tonković: kušaonica i, unutra, kad dođu gosti, uz kadarku . odličan glazbeni duo

Očito je da je rad oko kadarke španjolskome enologu i savjetniku bio ne samo stvar poslovnog karaktera nego i veliki izazov. Neka iskustva iz  tehnologije koja se primjenjuje u proizvodnji vina u Rioji – između ostaloga i dozrijevanje vina u bačvicama i to u različitim vremenskim trajanjima ovisno u željenim razinama kakvoće, primijenio je ovdje, na kadarki, i to se pokazalo jako dobrim rješenjem. S obzirom pak da, kako je već spomenuto, vino od kadarke prati glas da su ga obožavali glasoviti skladatelji Franz Schubert i Franz Liszt, Tonković je odlučio svojim crnim vinima dati nazive, uzlazno po nivoima kakvoće – Fantazija, Simfonija, Rapsodija… Fantazija je bazna, Simfonija je s obzirom na izbor boljega grožđa i dužinu dozrijevanja razina iznad, a obilježje Rapsodije su selekcija najboljeg grožđa i obvezno dvije godine dozrijevanja vina u hrastovim bačvama zapremnine od 300 do 500 litara. Postoji doduše – još je na dozrijevanju – i crno vino nazvano Icon (ikona), berba je 2015, ono bi trebalo nastajati samo u ponajboljim godištima a od dijela posebno izabranooga najboljega grožđa iz selekcije za Rapsodiju. Inače, vinarija Tonković od kadarke proizvodi i ružičasto vino, a upustila se i u pjenušac. Što se tiče plasmana, Kadarka Tonković se prodaje dakako, u Srbiji, nešto se izvozi u Belgiju, Dansku, Francusku pa i u Hrvatsku. ♣  SuČ – 06/2017

Gastronomija uz kadarku: čvarci od šarana, fiš-paprikaš, doboš-torta

_________________________________

Subotica: Gradska vijecnica

SUBOTICA i PALIĆ – Posjet imanju Tonković u Bačkim Vinogradima bio je prigoda i za obilazak Subotice i Palića te njegovog jezera. Subotica je grad sa stotinjak tisuća stanovnika, prilaz središtu djeluje malo neuredno, zapušteno, ali centar ima krasne monumentalne povijesne građevine i doista ga vrijedi obići. Impresivni su zgrada Gradske skupštine, trg s fontanom ispred nje, te, u neposrednom susjedstvu, Narodno kazalište i Gradska knjižnica.

Palić je gradić oko osam kilometara udaljen od Subotice. Tamo smo noćili, u simpatičnom malom hotelu Villa Milord okruženom zelenilom.. S obzirom na jezero površine oko 380 hektara i sa 17 kilometara dugačkom obalom (prosječna dubina mu je oko dva metra) to je turističko područje. Parkovi uz jezero vrlo su lijepo održavani Na palićkome jezeru, koje je 1995. kanalom spojeno s rijekom Tisom, čak je 450 gostinjskih kuća za turiste, dobar dio od njih krasne su ville. U zadnje vrijeme, čujem, turizam je malo jenjao jer kupanje se ne preporučuje s obzirom da je, navodno, došlo do nekih bioloških poremećaja pa dosta riba ugiba, ali sad se u suradnji s inozemnim partnerima intenzivno pokušava naći rješenje da se stvari vrate u normalu i da kupanja opet bude. ■

Subotica također ima i fontane

Subotica – Gradsko kazalište, i dolje, Gradska biblioteka

Palić – ville, dobar dio njih u službi turizma

Jezero Palić

Palićko jezero je oduvijek bilo popularno kao kupalište. Iz nekih prijašnjih vremena ostali su objekti predviđeni za kupačice – Ženski štrand i, na suprotnoj obali Muški štrand, za kupače. Danas je Ženski štrand obilježen ugostiteljstvom

Palićko jezero: parkovi lijepo uređeni. Zgrada na donjoj slici: glasovita kartašnica

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Svijet vina 2016-2017/ KINA u SNAŽNOM NALETU

Španjolska (označena crvenom bojom) u svijetu je i dalje s najviše hektara vinograda

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NEDAVNO JE GLAVNI DIREKTOR MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ZA VINOVU LOZU i VINO (OIV) – JEAN-MARIE AURAND IZNIO NAJSVJEŽIJE PODATKE VEZANE UZ GLOBALNU VINSKU SCENU. NAJVIŠE VINOGRADA i DALJE IMAJU ŠPANJOLCI, FRANCUZI VIŠE NISU ČVRSTO DRUGI NEGO TREĆI PO POVRŠINI, AIREN VIŠE NIJE NAJRAŠIRENIJA VINSKA SORTA u SVIJETU, NAJVEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČ GROŽĐA JE KINA, NAJVEĆI PROIZVOĐAČI VINA SU TALIJANI

Uz 40. kongres OIV-a nedavno u Sofiji glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Jean-Marie Aurand predstavio je najnovije stanje u vinogradarstvu i vinarstvu svijeta. Izvještaj, sa gotovo posve sređenim podacima za 2016. godinu, odnosi se na globalnu površinu pod trsjem, proizvodnju i konzumaciju vina u svijetu te na trgovinu vinom.

Po obrađenim podacima za 2016., ukupna površina vinograda na našem planetu je 7,5 milijuna hektara. Najviše vinograda je u Španjolskoj, gotovo milijun hektara. Konkretno riječ je o oko 980.000 hektara. Španjolska je, inače, dugo prednjačila po površinama, s nešto više od milijun hektara zasađenih vinovom lozom. Prijašnjih godina na rang-listi zemalja s najviše vinograda bile su dugo stalno tri zemlje – Španjolska, pa Francuska I Italija, sada na drugom mjestu po ukupnoj vinogradskoj površini više nije čvrsto, kako je bila, Francuska: druga je uvjerljivo Kina! U Kini je 847.000 hektara zasađeno lozom. Na trećem mjestu je Francuska sa 790.000 hektara, Talijani su zadržali svoju poziciju odmah iza Francuza.

Što se tiče kultivara, od 10.000 vinskih sorata poznatih u svijetu 13 ih pokriva više od trećine ukupne svjetske vinogradske površine, a 33 sorte pokrivaju oko 50 posto površine. Prije se dugo kao vinska sorta zasađena na najvećoj površini u svijetu vodio španjolski airen, ali tome više nije tako, on je sada na šestom mjestu ljestvice.

Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand na 40. Svjetskom kongresu o vinovoj lozi i vinu održanome u Bugarskoj iznosi svježe podatke o stanju u svijetu vina

 Najzasađenija vinska sorta u svijetu u kontekstu površine danas je kineski kyoho 1. Na drugome mjestu rang-liste je cabernet sauvignon, koji zauzima nešto manje od pet posto ukupne svjetske vinogradske površine.

Evo i rang-liste najraširenijih kultivara, s navodom broja hektara što ih zauzimaju i s naznakom svrhe uzgoja: 1. kyoho1 (Kina, 365.000 ha; stolno grožđe), 2. cabernet sauvignon (340.000 ha; za vino); 3. sultanina (300.000 ha; stolno grožđe, za proizvodnju grožđica, a i za proizvodnju vina); 4. merlot (266.000 ha; vino), 5. tempranillo (231.000 ha; vino); 6. airen (218.000 ha; vino i vinjak); 7. chardonnay (211.000 ha; vino); 8. syrah (190.000 ha; vino); 9. grenache noir/garnacha tinta (163.000 ha; vino); 10. red globe (160.000 ha; stolno grožđe); 11. sauvignon bijeli (121.000 ha; vino);  12. pinot noir/pinot crni  (115.000 ha; vino), 13 trebbiano toscano/ugni blanc (111.000; vino i vinjak).

Svjetska proizvodnja grožđa za sve uporabe u 2016. dosegnula je gotovo 76 milijuna tona, konkretno riječ je o 75,8 milijuna tona. Najveći svjetski proizvođač grožđa je Kina, s 14,6 milijuna tona (19 posto svjetske produkcije), na drugome mjestu su Talijani sa 7,9 milijuna tona (dakle gotovo upola manje), na trećem mjestu su SAD sa 7,1 milijun tona, a četvrti su Francuzi sa 6,4 milijuna tona.

Italija je sa 50,9 milijuna hektolitara najveći svjetski proizvođač vina. Među talijanskim vinima koja najbolje kotiraju su ona iz Toscane – konkretno brunello iz Montalcina i chianti classico, te iz Pijemonta – barolo, barbaresco… Na slici je Francesco Leanza, koji je sa svojim brunellom proslavio posjed Salicutti

Svjetska pak proizvodnja vina procjenjuje se na oko 267 milijuna hektolitara, što je oko tri posto manje nego u 2015, to smanjenje pripisuje se nepovoljnim meteorološkim prilikama u 2016. u nekim zemljama. U 2016. najviše su vina proizveli Talijani – 50,9 milijuna hl, slijede Francuzi sa 43,5 milijuna, pa Španjolci sa 39,3 milijuna. S drugih kontinenata: SAD je na 23,9 milijuna, u Južnoj Americi količinom prednjači Čile sa 10,1 milijun hl, slijedi Argentina sa 9,4 milijuna hl, Brazil je s produkcijom od 1,6 milijuna hl. Južnoafrička Republika prijavila je 10,5 milijuna hl.

Globalna potrošnja se vrti oko 241 milijun hektolitara, što je blago povećanje u odnosu na 2015. U zemljama s dugom tradicijom u potrošnji vina konzumacija i dalje stagnira ili se smanjuje, međutim otvaraju se nova središta potrošnje. Uglavnom, vino se sve više i više konzumira izvan zemlje u kojoj je nastalo. SAD se sa 31,8 milijuna hektolitara potvrđuju kao najveći potrošač Bakhova nektara, na drugome mjestu su Francuzi s 27 milijuna hl, slijede Italija s 22,5 milijuna hl, Njemačka s 19,5 milijuna hl i Kina sa 17,3 milijuna hl.

Što se međunarodne razmjene vina tiče, opseg trgovine vinom smanjio se 2016. u odnosu na 2015. za 1,2 posto u količini, ali se povećao dva posto glede novčane vrijednosti, ona je za 2016. iznosila 29 milijarda eura. ♣  SuČ – 06/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Obitelj Tomac/MANUFAKTURA 100 POSTO!

Zvonimir Tomac i njegov nasljednik Tomislav, s kućnim ljubimcem Hugom (Marko Čolić)

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VEĆ GOTOVO 30 GODINA MEĐU NAJBOLJIMA U HRVATSKOJ s MIRNIM VINIMA, PA ONDA i s PJENUŠCIMA, TE s NARANČASTOM KAPLJICOM ALI i, KAO MOŽDA PRVI u SVIJETU, s PERLICAMA IZ AMFORE, NEDAVNO PONOVNO POSEBNO POHVALJENIMA u LONDONSKOM DECANTERU!

Već godinama – 2018. će se napuniti tri desetljeća! – obitelj Tomac iz Donje Reke kod Jastrebarskoga spada u špicu hrvatskog vina. Prisjećam se nekih doista davnih dana krajem osamdesetih kad je novinar Vjesnika Srećko Ljubljanović (danas na žalost više nema ni Srećka ni Vjesnika!) doveo Zvonimira Tomca i suprugu mu Pavicu kao nove nade ambicioznog i ozbiljnog modernog hrvatskog vinogradrarstva i vinarstva u jedan vinski orijentirani kafić kod zagrebačkog Iblerovog trga da se prezentiraju. Tada mlađahni Zvonimir, očito primoran da za tu prigodu uđe u svečano tamno odijelo i da na bijelu košulju stavi kravatu, isprva je, tako dotjeran, djelovao uštogljeno i nekako udaljeno od svojega svijeta ležernog odijevanja, no ubrzo je olabavio čvor na kravati i ušao u element. I on i njegova supruga Pavica oduševili su brojne nazočne neposrednošću, vinom i domaćim malim zalogajima. Tada su se osobito dičili s crvenim veltlincem, u 1988. prvim svojim buteljiranim i etiketiranim vinom za koji je Zvonko, koji se, inače, uključio u obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo još 1967., u dobi od 17 godina, rado isticao da nastaje 100 posto manufakturno, dodajući da će kod njega manufaktura uvijek biti u prvome planu.

Tomica Tomac, njegov stric Tomislav (također vinogradar i vinar), Tomičina supruga Martina i Zvonimir Tomac (Marko Čolić)

Od kraja osamdesetih do danas Tomci su – postupno (pomalo) šireći se – povećavali površinu pod trsjem, te dosegnuli aktualnih 8,5 hektara, i proizvodnju od sadašnjih oko 50.000 butelja, ali pristup je doista ostajao isti: 100 posto manufakturno, otklon od brzih i velikih zalogaja, priklon maksimalnoj kakvoći, no i, kako je vrijeme teklo i kako se u posao, još kao student enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, više uključivao sin Tomislav, sve jača težnja za izričajem i u novim kategorijama vina, na početku Tomčeva vinskog puta možda i njemu samome i nezamislivima.

Od nekadašnje klasične obiteljske selske produkcije prije nego što je Zvonko ozbiljno preuzeo kormilo Tomci su se – zahvaljujući otvorenosti i širini pogleda mladog bračnog para Zvonimir-Pavica, vizionarskoj sposobnosti pater familiasa Zvonmira a i tijesnom Zvonkovom druženju s enološkim stručnjakom sposobnim da dobro prenosi znanje i iskustvo i da motivira, kao i druženju unutar vrlo aktivne i, gledajući po brojnim medaljama visokoga sjaja što su ih u poznim osamdesetima i poslije osvojili njeni članovi, uspješne udruge Klub prijatelja dobroga vina, pa zahvaljujući i kontaktima s kolegama iz drugih sredina i iz inozemstva, ali i doprinosu enološki obrazovanoga Tomislava – snažno afirmirali kao proizvođači visokokvalitetnih iskrenih maksimalno moguće na prirodan način dobivenih vina. Mirnih od chardonnaya i rizlinga rajnskoga ali i, zadnjih nekoliko godina, i od sauvignona te pinota crnoga, zatim pjenušavih – od chardonnaya i tradicijskih bijelih kultivara uzgajanih na Plešivici (veltlinac crveni, neuburger, graševina, šipelj, silvanac zeleni, kraljevina, razne beline itd…) a i tzv. narančastih (od chardonnaya i tradicijskih kultivara kao i od rizlinga rajnskoga).

U domeni i perlica, koje sada čine oko 80 posto njihove produkcije, i u domeni vina od dugo maceriranih bijelih sorata Tomci slove kao pioniri hrvatske tržišne ponude modernog vremena, a ostaju zapamćeni da su jedni od prvih, ako ne i prvi na svijetu proizveli, šampanjskom metodom, pjenušac od baznoga vina nastalog polugodišnjom maceracijom bijelih sorata u amfori ukopanoj u zemlju…

Tomica Tomac s aktualnom obiteljskom vinskom ponudom: mirna klasična vina, mirno vino iz amfore i pjenušac Amfora

Tomci kao već poduže ponajbolji hrvatski pjenušari do mjere da pjenušaca, iako im cijene nisu baš nježne, ne mogu izbaciti iz podruma toliko koliko se na tržištu njihove etikete traže, ustrajavaju – makar ih to, kažu, na razini i šire obitelji košta i previše muke u radu te toga što im ne ostaje dovoljno vremena za posvetiti se kako treba i marketinškoj aktivnosti – i dalje u svom pristupu 100 posto manufakturno i maksimalno moguće prirodno iz više razloga: strahuju da svakim daljnjim povećanjem vinograda iznad oko 10 hektara i svakim daljnjim povećanjem ukupne proizvodnje vina obiteljski pogon prestaje biti obiteljski i tada se gubi kontrola u produkciji, to više što je, primjećuje Zvonimir, danas u nas praktički nemoguće naći radnu snagu za vinograd pa i za podrum a pogotovu osobe koje i znaju raditi u trsju. Stanovito prestrukturiranje u proizvodnji upravo se moralo dogoditi: da bi povećali opseg svojih pjenušaca na tržištu odlučeno je da se smanji količina mirnoga vina te je iz berbe 2016. sav chardonnay krenuo u šampanjizaciju. Plan Tomčevih doduše jeste da se prošire još za koji hektar, uglavnom da vinograde zaokruže na desetak hektara, ali cilj nije istodobno i povećanje proizvodnje nego to da se, radi postizanja bolje kakvoće, smanje prinosi po trsu a da se istodobno i ne smanjuje ukupna količina produkcije.

Mogao bih reći da su ključne osobe u vinogradarsko-vinarskom životu Zvonimira Tomca bili inž. Franjo Jambrović, Vladimir Braco Nežić, te potom i Joško Gravner kao rodonačelnik najprirodnije moguće proizvodnje Bakhova nektara i začetnik, na europskome zapadu, drevne gruzjske tehnologije s dugim maceracijama u amforama. Jambrovića i Nežića Zvonimir Tomac nazivao je svojim profesorima. Vrlo osebujni Vlado Nežić bio je Tomčev susjed i prijatelj, stalno su se družili, izmjenjivali iskustva iz vinograda i podruma. Franjo Jambrović pak, iz ugledne vinogradarsko-vinarske obitelji Jambrović porijeklom iz Međimurja (Franjin brat Ivan postao je legendom Kutjeva, August Jambrović ostao je u Međimurju kao vinogradar i vinar a jedan pak brat radio je u nekadašnjem poljoprivrednom kombinatu Jasinje), službovao je kao enolog na području Jastrebarskoga, kuća i ured su mu se nalazili odmah do Tomčeva dvorišta. Za njegova djelovanja ponajbolja vina podruma Mladina pogotovu rajnski rizling i bijeli pinot pa i neke graševine (Borička!) pamte se kao uistinu sjajna…

Znalac Franjo Jambrović pokazao se kao vrlo dinamična osoba, kojoj je bilo i te kako stalo da se stalno unaprjeđuje kakvoća vina i da se preko vina razvija renome ne samo pojedinog vinara nego i cijele Plešivice. U prvoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća okupio je oko sebe nekolicinu plešivičkih vinogradara/vinara za koje je procijenio da imaju potencijal a i želju da napreduju, savjetovao ih je te je inicirao osnutak spomenutoga Kluba prijatelja dobroga vina, službeno utemeljenoga 1984. Klub je bio zamišljen ne kao skup samo proizvođača nego kao skup i proizvođača i ljubitelja Bakhova nektara. Kao udarne točke kraja izabrane su sorte rizling rajnski, pinot bijeli (poslije se modernim znanstvenim metodama ustanovilo da je većina nasada zapravo chardonnay), a i graševina. A pažnja se posvećivala još i veltlincu crvenome, neuburgeru, zelencu, silvancu zelenome, rizvancu, portugiscu, pa donekle i lovrijencu, koji su karakterizirali stare guste plešivičke nasade na kolcu. Jambrović je propagirao natjecateljski pristup: tko će u jaskanskome kraju od iste sorte proizvesti bolje vino. Svake godine krajem siječnja ili početkom veljače organizirane su tzv. špijunaže, tj. skupna kušanja vina svih članova udruge s time da stručnjaci vinarima daju savjete o tome što da rade s onim mladim vinima kojima je trebala pomoć korekcijom. U svibnju, kad bi vina već bila spremna za iznijeti na stol, organiziralo bi se stručno ocjenjivanje uzoraka a potom bi slijedila manifestacija Vinske igre – vrlo simpatičan i sa za turizam značajnim potencijalom festival klupskih vina u okviru kojega su dijeljeni medalje i priznanja. Plešivička vina kvalitativno su rasla a svjedočanstvo o tome su brojne medalje koje su na tada iznimno snažnom međunarodnom sajmu i ocjenjivanju Vino Ljubljana u jakoj konkurenciji uzoraka iz puno europskih i nekih prekooceanskih zemalja osvajali Jaskanci te drugi neki proizvođači zagrebačkog prstena što su se u međuvremenu bili pridružili Klubu prijatelja dobroga vina. Kao veliki ljubitelj pjenušavih vina Jambrović, koji je i sâm u svojoj kleti radio pokuse vezane uz pjenušac (naziv njegovoga bio je Zlatni perlan), oformio je u okviru Kluba kružok pjenušara, odakle su potekla dva iznimno značajna hrvatska protagonista pjenušave scene: Ivan Turk koji se proslavio sa svojim šenkovečkim pjenušcem Šenpjenom, i upravo Zvonimir Tomac. O tome na kojem su nivou tada bila neka vina Kluba prijatelja lijepo govori činjenica da su pjenušac Šenpjen, zatim Jambrovićev zelenac i Nežićev neuburger izabrani 1988. za vina onda novootvorenog Muzeja Mimara!

Počast prijateljima od kojih je i s kojima je Zvonko Tomac učio: Zelenac 2016 Vino mojih profesora, te originalna butelja zelenca Franje jambrovića koja je svojedobno bila vino Muzeja Mimara

Ne čudi stoga što je Zvonko Tomac, koji inače već više od godine dana obrađuje nekadašnji Nežićev vinograd gdje je zasađena i sorta zelenac, odlučio izaći pred javnost sa Zelencem 2016 označenime kao Vino mojih profesora, te time odati počast Jambroviću i Nežiću. U vinogradu što ga je Tomac svojedobno kupio od obitelji Nežić 800 je trsova zelenca. Zelenac 2016 Vino mojih profesora krenulo je ovih dana na tržište u količini od nešto više od 1000 butelja. Nakon hommagea Jambroviću i Nežiću, Tomac se, kako kaže, sprema i za hommage svojoj obitelji i samome sebi iz mladih dana, naime planira jače se posvetiti ponovno veltlincu crvenome, koji je, inače, sa savagninom odnosno tramincem roditelj zelencu! Iduće godine u vinogradu gdje je sada zelenac posadio bi crveni veltlinac i na određeni način vratio se obiteljskim vinskim korijenima.

Tomci su ovih dana kod sebe u Donjoj Reki priredili prezentaciju svojih novih vina upravo puštenih na tržište, a to su, uz navedeni zelenac 2016., još i sauvignon 2016. (3000 litara) – sve do punjenja prije kojih mjesec dana dozrijevan/odležavan na finom talogu u velikoj bačvi, te rajnski rizling 2016. Oba dva lijepa vina, ali Tomislav Tomac, koji se u obitelji ponajviše bavi s pjenušcima, naglašava kako će iz berbe 2016. sjajni biti pjenušci. Od berbe 2015 Tomci ponovno imaju vina iz amfore – rajnski rizling u količini od oko 1000 litara, te chadonnay pomiješan sa starim tradicijskim plešivičkim sortama. Mirni rajnski iz 2015 na tržište izlazi nakon dvogodišnjeg dozrijevanja u velikoj bačvi iduće godine, a chardonnay pomiješan s tradicijskim kultivarima predviđen je za bazno vino za novi  narančasti pjenušac.

Trenuci za pamćenje: s glasovitim Stevenom Spurrierom na ovogodišnjem festivalu The Great Sparkling Exploration u Londonu

Prvi narančasti pjenušac Amfora Tomci su javnosti ponudili iz berbe 2010. I njega se kušalo na degustaciji sada u Donjoj Reki, i u velikoj je formi. S njime su prije vrlo kratkog vremena Tomislav i Martina Tomac bili u Londonu na festivalu pjenušaca The Great Sparkling Exploration koji organizira svjetski poznati časopis Decanter. Prošle godine – Tomci su uvjereni da je to bilo na međunarodnom festivalu vina Zagreb Vino.com u Esplanadi – ekipa Decantera otkrila je pjenušac Amfora, engleskim degustatorima osobito se dopao i odlučili su mu kao nečem posebnome posvetiti određeni prostor u svom svjetski znanome časopisu. Ove godine Tomci su pozvani da sudjeluju na festivalu mjehurića u britanskoj metropoli, na kojemu je nastupilo oko 60 izabranuih pjenušara iz raznih dijelova svijeta. Tomci, koji su, kažu, bili jedini iz ovih naših prostora srednje i južne Europe, te koji su sa sobom u London ponijeli i pjenušac Diplomat, iznimno su, dakako, zadvoljni reakcijama publike u kojoj je bilo mnogo profesionalaca iz svijeta vina, što vinskih trgovaca, što sommeliera i ugostitelja, što vinskih novinara.

– Ovo pojavljivanje u Londonu svakako je bilo osobito korisno, naime stekli smo mnogo kontakata i sad čekamo da vidimo što će se dogoditi. Mi inače u Velikoj Britaniji nemamo uvoznika, ovo je vjerujem prilika da ga dobijemo. Zasad vina izvozimo u Švicarsku, Njemačku, Dansku, Austriju, otvara se Češka. Proizvodnja nam je premala da bismo izgarali oko izvoza, zadovoljni smo i s malim brojem u inozemstvu plasiranih boca, pogotovu stoga što se naše etikete nalaze u ponudi finijih objekata. Najveći interes vani je za našim vinima iz amfore i za pjenušcima – rekao je Tomislav Tomac.  ♣                                          SuČ – 06/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05/06.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

od/since 1994.

LIPANJ / JUNE – 2017

U ovome broju: HRVATSKA – CROATIA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • SRBIJA – SERBIA

Pogled na imanje Kabola, Marina Markežića Kabole s Momjanštine u Istri. Izgledom impresivno, u tradicijskom ruhu, a i vrlo zanimljivo i s aspekta ponude: klasična mirna bijela i crna vina, pjenušac, narančasto vino, maslinovo ulje… Glavne uzdanice su dakako istarska malvazija, teran, momjanski muškat. Malvazija je u kategoriji mlađih svježih vina ali i u kategoriji tzv. orange wines. To narančasto vino proizvodi se s maceracijom u dužini od oko pola godine te potom s dozrijevanjem nekoliko godina u velikoj hrastovoj bačvi. Zanimljiv (kao aperitiv!) muškat u posve suhoj varijanti!

 

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

– Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

______________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣  (M) SIVI PINOT 2016 – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/grigio ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je izraženije, donekle zagasite ružičaste boje, na nosu malo vuče na jagodu, kao da se osjeti i dodir paprike, usta su mekana, malo ravna. Za popiti brzo ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

♣ ♣  (M) RIZLING 2016 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: HRVATSKO ZAGORJE, ZABOK, Hraščina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ  ■ VINO je mineralno, slasno, na granici suhog i polusuhoga, ukusno ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣  (M) RAJNSKI RIZLING 2016 – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PLEŠIVICA ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je dosta zatvoreno u nosu, malo raštimano u okusu, kao da gubi svježinu, srednje dugačkog je tijela i gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

♣ ♣  (XL) POGODI TKO SAM cuvée 2013 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: HRVATSKO ZAGORJE, ZABOK, Hraščina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/grigio & traminac • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski – biodinamski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 6 dana • bez dodavanja SO2 • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • bačva • u boci, prije izlaska: gotovo 3 godine ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ ■ VINO je zanimljivo, kompleksno, puno. Jače ružičaste boje već s bakrenim nijansama, na nosu otkriva ružu, narančinu koricu, smokvu. Struktura vrlo kompaktna, tijelo snažno, tanini stežu, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗    (jača mesna jela)  ⇒ • 14-16° C

♣ ♣ ♣ (M) CRNI PINOT 2016 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: HRVATSKO ZAGORJE, ZABOK, Hraščina ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina • sorta/variety: pinot crni/noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je kompleksno, cvijetno-voćno (jagoda, višnja), mekano, mineralno, živo, još mlado, čini se s lijepom budućnosti ■ SERVIS: ⇗    (uz domaću perad tamnog mesa, pernatu divljač nježnijeg okusa, poput npr. fazana) • 16° C

♣ ♣ ♣ ♣ (L) KARIZMA 2012 – PETRAČ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: HRVATSKO ZAGORJE, KRAPINA ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hršak-breg • kosina • sorta/variety: cabernet sauvignon 70 %, merlot ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ VINO je živo i dinamično, kompleksno, bogato, skladno. mineralno, začinsko i donekle u znaku čokolade koja nije prekrila voćnost. Usta mekana, tijelo snažno, finale dugačko ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣  (L) THREE STARS brut – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski (33 %), ostalo razne sorte tradicijski uzgajane na Plešivici • berba: 2015 ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne ■ VINO je čisto, živo, svježe, veselo, skladno, u ustima dosta dugo traje ■ SERVIS: ⇑  (aperitiv, za uz školjke, riblji carpaccio, lešo ribu) • srednje velika čaša (za pjenušac) • 8-10° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣  (M) POŠIP 2016 – BAČIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KORČULA, BLATO ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ VINO je čisto, zrelo, živo, kompleksno, ukusno, ima voćnosti (i tropsko voće), odaje mineralnost. U ustima traje, još može napredovati ■ SERVIS: ⇗  • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (M) CETINKA 2016 – BAČIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KORČULA, BLATO ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cetinka ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 11,5 vol% ■ VINO je živo i svježe, s notom mineralnosti, vitko ali ima punoću, slankasto, s relativno dugačkim finalom ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

♣ ♣ (M) LIVIA ZLATARICA 2016 – PROVIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: NERETVA, Opuzen ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zlatarica ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 12,0 vol% ■ VINO je ugodno, mekano, voćno-cvijetno, slankasto, lagane gorčine ■ SERVIS: ⇑   (masnija slatkovodna riba/jegulja) • 10° C

♣ ♣  (L) LUČICA 2015 – BIBICH ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: SKRADIN ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: debit ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je drukčije, i tako ga treba i gledati. Vrlo je kompleksno, puno, međutim dobra sirovina je suviše opterećena utjecajem bačvice. Tijelo dosta jako, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗   • 12-14° C

♣ ♣ ♣  (L) OPOLO 2016 – BASTIJANA TOMIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: HVAR ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je čisto, živo, svježe, nešto jače ružičaste boje, uobičajene za opole. Dobrog tijela, dosta dugačko u ustima ■ SERVIS: ⇗   • 14-16° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) TVOJA KRV i MOJA 2013 – G & J ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: NADIN ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon, Merlot ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je izvrsno, bogato, višeslojno, ima eleganciju, tamne boje, s voćnosti pomiješanom začinskim notama papra, zatim i čokolade. U ustima toplo, sa živim taninom koji međutim nije i grub – samo mu treba još vremena, snažne strukture, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   (tamna mesa, pirjana) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) MERLOT SANGREAL 2013 – BIBICH ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: SKRADIN ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je bogato, kompleksno, tamne boje, s dosta voćnosti ali i sa zamjetnim utjecajem drveta, dobro zaobljeno i sočno, snažnog tijela, na kraju blago gorči ■ SERVIS: ⇗    (ramstek) • velika čaša (bordoška) • 18° C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ (♣) (M) MONTEROSSO MALVAZIJA 2016 – MONTEROSSO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: UMAG, okolica, blizina mora ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: crvenica, drobljeni vapnenac • sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the label: vino proizvedeno u Italiji od grožđa iz vlastitog vinograda u Hrvatskoj • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: aglomerirani, moderni, po tipu donekle nalik na DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je u modernome tonu, svježe, puno, dotjerano, skladno. Spremno za uporabu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, vrlo svijetlo. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost (voće: domaće/bijelo), floralno, s dodirom vegetalnoga (list smokve). U ustima zaobljeno, živo, donekle sugerira slast, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg,  srednje  dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  (perad, bijela mesa…) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ (M) ALBA MALVAZIJA 2016 – MATOŠEVIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka ■ VINO je s mineralnom notom, s vrlo dobrim tijelom i s dosta dugim finalom, međutim u ustima je malo ravno i tromo, nedostaje mu svježine ■ SERVIS: ⇑  • 10° C

♣ ♣ (M-L) MALVAZIJA 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna ■ VINO je nekomplicirano, s lagano voćnom aromom, već prelazi/prešlo zenit ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

______________________________

Klub VINSKE ZVIJEZDE 2017

DEGUSTACIJA u ZAGREBAČKOM restoranu DUBRAVKIN PUT – Klub Vinske zvijezde kušao je i ocjenjivao vina u zagrebačkom restoranu DUBRAVKIN PUT. Kušači su, uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, bili sommelieri Tihomir Purišić i Jelena Šimić Valentić, iz krugova vinskih trgovaca Tomislav Jurjević, te Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Vina je točio Valentino Vojnović. ■

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, ROTO DINAMIC, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu DUBRAVKIN PUT na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

___________________________________

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣  (L) MERCS 2015 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KUTJEVO ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: merlot, cabernet sauvigon ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux  ■ VINO je slojevito, kompaktno, moćno, toplo, s finim mirisom među ostalime i na začinsko bilje, lavandu, zaobljeno, snažnog tijela, dugačkog zvršetka koji malo suši. Traži još vremena u butelji ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (L) VENJE CRNO 2006 kasna berba – ENJINGI ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KUTJEVO ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina • sorta/variety: zweigelt, pinot crni, frankovka, cabernet sauvignon, merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski – ekološki/organski ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: polusuho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je zanimljivo, puno, malo džemasto, ugodno na nosu, s mirisom na prosušeno grožđe, usta također skladna, vrlo dobra međuigra neprovrelog sladora te kiselina ■ SERVIS:  ⇑  (dugo pirjana tamna mesa; za uz meditaciju) • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L) MERLOT 2013 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KUTJEVO ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: merlot ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux ■ VINO je toplo, moćno, kompleksno, živo. Lijepe tamne rubinske boje s granatnom nijansom, fino iskazanog mirisa na tamno voće, začine, borove iglice. Tanin je mekan ali na kraju ipak još malo suši usta. ■ SERVIS: ⇗  (za posebne prigode i bolja jela) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (M) FRANKOVKA 2015 boutique – PINKERT  ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: BARANJA, Zmajevac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ VINO je uredno čisto, složeno, ima voćnosti, tu je i nešto vegetativnoga, pa začina, mineralnoga, sočno je i slasno u ustima, živahno, mekano, slankasto, traje. Ima potencijal za daljnji život. ■ SERVIS: ⇗  (junetina sa žara ) • 16-18° C

slatko desertno – sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (L-XL) MERLOT 2012 izborna berba – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: KUTJEVO ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski – ekološki/organski ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: poluslatko • 16,0 vol% ■ VINO je jako dobro, puno, gusto, složeno, lijepo na nosu, s dosta suhog voća. Usta zaobljena, finale dugačko, sasvim blago isušujuće ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

_______________________________

 UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

____________________________________

     FRANCUSKA     FRANCE

Bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CHÂTEAU CLERC MILON 2012 – CHÂTEAU CLERC MILON  ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PAUILLAC ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, merlot 20 %, cabernet franc 9 %, petit verdot i carmenère 1 % ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Pauillac a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ VINO je profinjeno, elegantno, složeno, vrlo živo, toplo. Lijepo se pije uz hranu ali i u trenucima meditacije. Tamne rubinsko-granatne boje, plemenito na nosu, diskretno iskazano, s dosta voćnosti, mineralnosti, svježine. Uz tamno voće su i začinsko bilje (metvica, bosiljak…), poljubac papra, utjecaji dozrijevanja u drvu odlično su uklopljeni. Usta fino zaobljena, tanin mekan, osjeti se tek kao jamstvo za duže trajanje. Slano, kiselost odlično prati. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak. ■ SERVIS: ⇗    (pirjana mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXL) CHATEAU d’ARMAILHAC 2011 – CHÂTEAU d’ARMAILHAC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PAUILLAC ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: cabernet sauvignon 57 %, merlot 28 %, cabernet franc 13 %, petit verdot ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Pauillac a.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ VINO je kompleksno, vrlo živo, elegantno, ima karaktera, dojam je da je još u usponu. Pune je tamne rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu lijepo iskazano, trajno, s finom mješavinom tamnog voća, zacčna, čokolade, te s poljuocem kože. Kako duže stoji u čaši tako voćnost bolje dolazi do izražaja. U ustima toplo, kompaktno, lijepo zaobljeno, sa zamjetnim ali dobro pripitomljenim taninom, slano, s odlično pratećom kiselosti. Tijelom vrlo fobro, finog dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇗    • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) CHÂTEAU MOUTON ROTHSCHILD 2008 – CHÂTEAU MOUTON ROTHSCHILD ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: PAUILLAC ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: cabernet sauvignon 83 %, merlot 17 % ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Pauillac a.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ VINO je višeslojno, mineralno, s dosta živosti, ima eleganciju. Lijepo za uz hranu i za meditativne trenutke. Tamne rubinsko-granatne boje. Nos profinjeno iskazan, upućuje na tamno voće, čokoladu, mineralno. Drvo je jako dobro uklopljeno. U ustima vino djeluje zaobljeno, tanin je mekan ali ne i mlohav, okus je slankast, kiselost vrlo dobro prati. Struktura vrlo dobra, finale solidne dužine, blago isušujuće. ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

 Rhône

♣ ♣   (M) VIOGNIER 2016 – MARRENON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: LUBERON, Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: viognier ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Luberon a.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna ■ VINO djeluje kao toplo, ne osobito uzbudljivo, spremno za uporabu. Na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro, mineralno. U ustima zaobljeno, tijelom & strukturom solidno, gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑  • srednje velika čaša • 12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (L-XL)  SAINT JOSEPH 2015 – VIGNOBLE de la TOUR d’ARRAS (Catherine & Pascal Jamet) ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: SAINT JOSEPH, Dolina Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: syrah • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • bačva • hrastovina • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Saint Joseph a.o.c. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – model, tip: bourgogne • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: jednostavno – u jednom dijelu ■ VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, s karakterom, ozbiljno, toplo, dinamično. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu. U usponu, treba mu još vremena u butelji. Izgledom živahno, tamno-crveno/neprobojno, s ljubičastom nijansom. Na nosu još diskretno, jačine taman toliko koliko treba. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto), začine/mirodije (papar) – iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, poljubac dima, niti mineralnoga. U ustima izraženo nešto jače nego što se pokazalo na nosu, s određenom kremoznosti, djeluje prilično pikantno, fino je gorkasto, te slankasto, s vrlo dobro pratećom kiselosti što lijepo podupire dvježinu. Tanin zamjetan ali nije grub, tek mu treba vremena da se i posve ugladi. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog ugodno grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (tamna mesa, roštilj/raŽanj, pečenja, pirjano meso) ⇒ • velika čaša (burgundijska) • 16-18° C

ITALIJA ITALIA

Toscana

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) CHIANTI CLASSICO 2013 il Picchio gran selezione – CASTELLO di QUERCETO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: GREVE in CHIANTI ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći • sorta/variety: sangiovese 95 %, colorino 5 % ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification maceracija,: 20 dana-– temperatura alkoholnog vrenja: do 28°C • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi/ DATAS from the LABEL: Chianti Classico d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije – uz hranu i uz meditaciju. Još je u usponu. Izgledom živahno, rubinsko-granatno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost (voće: domaće; crveno. suho), začine/mirodije (mediteransko bilje) – iskazano s mjerom – (vrlo) dobro uklopljeno, te osjet fino paljenoga – dodir. U ustima zaobljeno, s uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, fino gorkastog, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (crvena mesa sa žara, i pirjana, odležani sirevi…) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) CIGNALE 2013 – CASTELLO di QUERCETO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: COLLI della TOSCANA CENTRALE ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cignale • kosina • sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification: produžena maceracija • dozrijevanje/maturation: tonneau (500 – 700 ℓ) – barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: Colli della Toscana centrale i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, savršeno čisto, dotjerano, skladno, toplo, dinamično – s dosta živosti. U suglasju je sa: terroireom, tipologijom, sortama, godištem berbe, dobi. U usponu je, dobro bi bilo ne žuriti s konzumacijom. Izgledom živahno, rubinsko s nijansom granatnoga, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto), herbalno – dodir, začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, osjet plemenitog drveta, fino paljenoga i dima, čokolade, nijansa kože. U ustima zaobljeno, sa živim ali uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg fino gorkastog dosta dugačkog blago sušećeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) La CORTE 2013 – CASTELLO di QUERCETO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: COLLI della TOSCANA CENTRALE ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Corte • kosina • sorta/variety: sangiovese • loze stare • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • maksimalna temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28°C • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • barrique • u boci, prije izlaska: 24 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: i.g.t. Colli della Tocana centrale • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (20.000) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – uredan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: donekle dobro, naime tekst na stražnjoj etiketi s premalim fontom ■ VINO je ozbiljno, dotjerano, skladno, toplo, ima eleganciju. S dosta je živosti. U suglasju je sa: terroireom, tipologijom, sortom, dobi. Može se piti, uz jaču hranu, međutim bolje je još pričekati, ims šansu s vremenom i s razvojem postati boljime. Izgledom živahno, rubinsko, tamno/gotovo neprobojno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na herbalno – diskretno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće; crveno / koštićavo; bobičasto), mineralno, začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno, osjet čokolade – dodir, te nijanse kože. U ustima zaobljeno, tanin živ, uglađen, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & vrlo dobro, svježeg, srednje dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

SLOVENIJA SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣ ♣  (M-L) PUKLAVEC 3 PINOT GRIGIO 2016 – PUKLAVEC/JERUZALEM ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: JERUZALEM ORMOŽ ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/grigio ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna ■ VINO je bogato, puno i toplo, slojevito, skladno, mekano, evoluirano ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 12° C

♣ ♣ ♣  (L) SIVI PINOT 2015 – JERUZALEM ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: JERUZALEM ORMOŽ ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/gris ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ VINO je čisto, uredno, fino izbalansirano, složeno, zrelo. S naznakama svježeg tropskog voća, u ustima mekano, slanklasto, toplo, vrlo dobrog tijela, traje ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša  • 10-12° C

♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2016 – JERUZALEM ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: JERUZALEM ORMOŽ ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ ■ VINO je složeno, ima svježinu, voćnost i mineranost, sortno je prepoznatljivo, s vrlo dobrim je tijelom, traje. ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša • 10-12° C

SRBIJA  SERBIA

♣ ♣ ♣ (♣ ) (L-XL) KADARKA 2013 Rapsodija – TONKOVIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: VOJVODINA BAČKA SUBOTIČKO-HORGOŠKA PJEŠČARA ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bački Vinogradi • ravnica • tlo: pijesak, s pozemnim vodama • sorta/variety: kadarka ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseca • bačva (300 ℓ) • mađarska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi/DATAS from the LABEL: k.g.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – u malo pretamnome tonu, slabije pregledno ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ima karakter, ne igra na prvu loptu,  ozbiljno, skladno, s dosta živosti.  Lijepo se pije uz hranu. U usponu, dobro će mu doći još vremena. Izgledom rubinsko s granatnom nijansom, tamno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost, floralno, začine/mirodije, mineralno, osjet zemlje, plemenito drvo koje je dobro uklopljeno, čokoladu – dodir. U ustima zaobljeno, sa živim ali uglađenim teninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    (pečeno i pirjano tamno meso) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C                                                                           SuČ 06_2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Prekogranična suradnja: ZELINA NA – RAJNI!

Zagreb pozdravlja Mainz: pola stoljeća od bratimljenja

Njemačka, i unutar nje Pfalačko porajnje (puna tamna zelena boja) s pokrajinom RheinHessen (unutar kruga)

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Susret sa domaćinima, te predstavnicima vrlo jake udruge najboljih njemačkih proizvođača vina Verein Deutscher Prädikatsweingüter (VDP) sjedište koje je baš u Mainzu

PREDSTAVNICI GRADA SVETI IVAN ZELINA IZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE POSJETILI PFALAČKO PORAJNJE u ŽELJI DA SE i SAMI, IZRAVNO i AKTIVNO, DODATNO UKLJUČE u PRIJATELJSKE i GOSPODARSKE ODNOSE s NIJEMCIMA iz POKRAJINE RHEINHESSEN

Zagreb i Mainz odavna su gradovi prijatelji: ravno pola stoljeća. Svečanost obilježavanja jubileja priprema se za ovu jesen. Zagrebačka županija preko delegacije grada Sveti Ivan Zelina želi pridonijeti produbljenju tog prijateljstva moguće i širenjem i na mjesta tik uz glavni hrvatski grad, pa su gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec, direktor Hrvatske gospodarske komore Zagreb Zlatan Fröhlich, direktorica Turističke zajednice Zeline Marinka Zubčić i Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, inače nedavno u Dubrovniku dobitnik poduzetničke nagrade Stvaratelj za stoljeća, kao i nekoliko zelinskih vinara krenuli na putovanje do Mainza da otkriju nove puteve moguće suradnje – u gospodarskome smislu s naglaskom na  vinu i turizmu – s Nijemcima.

U nazočnosti i generalnog konzula Hrvatske u Frankfurtu Vladimira Duvnjaka službeni pozdrav hrvatskim gostima uputio je predsjednik Industrijsko-trgovinske komore RheinHessena Engelbert Günster, koji je istaknuo sjajnu suradnju između Njemačke i Hrvatske

Delegacija Svetog Ivana Zelina vrlo srdačno primljena je u Mainzu u zgradi gdje su smješteni počasni konzulat Republike Hrvatske i Industrijsko-trgovinska komora RheinHessena, inače sastavnice prostrane regije Rheinland Pfalz (Pfalačko porajnje). U nju, kako nam je rečeno, s aspekta vinorodnih područja spadaju – uz Rhein Hessen kao najveću, sa nekih 26.500 hektara pod trsjem – još Pfalz (Palatinat) s oko 25.000 ha, Mosela s oko 8000 ha, Nahe sa 4000 ha, Mittle Rhein sa 450 ha i Ahr s 350 hektara pod vinovom lozom. U nazočnosti i generalnog konzula Hrvatske u Frankfurtu Vladimira Duvnjaka, službeni pozdrav hrvatskim gostima uputio je predsjednik Industrijsko-trgovinske komore komore Engelbert Günster, koji je istaknuo sjajnu suradnju između Njemačke i Hrvatske i naveo da je robna razmjena između dvije zemlje danas vrijedna oko četiri milijarde eura!

Domaćini su odmah za početak priredili nekoliko vrlo zanimljivih prezentacija kroz koje su goste detaljno upoznali sa svojim teritorijem posebice s aspekta vinogradarstva i vina te turizma (na bazi vina) što se u tome području unatrag nekoliko godina poprilično razvio i još se sve jače razvija upravo na enogastronomiji kao podlozi. Vrlo korisno predavanje – pogotovu stoga što kod nas u Hrvatskoj među vinskim kućama udruživanja na poslovnom nivou praktički nema – bilo je i o Savezu njemačkih proizvođača vrhunskih vina VDP (Verband Deutscher Prädikatsweingüter).

Za dvodnevni program gostima iz Zeline ponuđeni su pažnje vrijedni sadržaji na više punktova. Nastupom, kroz koji je Njemcima predstavio Sveti Ivan Zelinu i iznio ambiciozne planove u turizmu s obzirom da grad namjerava graditi impozantan kompleks Aqua Park s bazenima, autokampom, hotelom, restoranom, sportskim igralištima, prostorom za ljetne festivale, šetnicom…, uzvratio je zelinski gradonačelnik Košćec.

Iz zgrade Komore pošlo se na brežuljak gdje se nalazi Citadela odnosno stari grad s mini-vinogradom nazvanim Prominentenweinberg odnosno Celebrity Vineyard, jer tu su razne znane osobe iz političkog i društvenog života Njemačke i inozemstva imale privilegiju posaditi svoj trs. Zelinčanima je ponuđeno da zasade i svoju kraljevinu. Taj Vinograd slavnih inače ima šest trsnih redova sa sortama-tamošnjim uzdanicama, tri su reda s rizlingom rajnskime, a tri s pinotom crnim, i o tome kolika je pažnja ukazana Zelini u Mainzu govori to što je kraljevina sada kao prva od nekih drugih sorata ta što je, nakon nekoliko poteza lopatom od strane gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca, u Vinogradu slavnih ušla u društvo sa svjetski glasovitim rizlingom i pinotom crnime! Hrvoju Košćecu poslije usadnje kraljevine na licu je mjesta dodijeljena povelja kao znak da je primljen u Vinski senat grada Mainza.

Nakon što je lopatom pomogao sadnju trsa kraljevine u Vinogradu promenentnih osoba uz Citadelu Mainza, gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec primljen je službeno u Vinski Senat grada Mainza. Novi vinski senator (Mainza) Hrvoje Košćec – drži povelju – s Christopherom Sitteom, zaduženime za gospodarski razvoj onoga kraja, te s nekoliko njemačkih i zelinskih vinara. Dolje: Citadela u Mainzu gdje je Vinograd slavnih i gdje je održana i degustacija nekoliko vina dvaju proizvođača iz Mainza – Weinguta Grada Mainza i Weinguta Neuss

Poseban doživljaj bio je posjet Poljoprivrednoj komori RheinHessena u mjestu Alzey, gdje je direktor ustanove dr. Ludwig Tauscher u prostoriji za organoleptičko vrednovanje vina demonstrirao kako tamo funkcionra nadležna služba za analizu koja provjerava uzorke prije nego li daje zeleno svjetlo za dobivanje dozvole za stavljanje proizvoda u promet. Vinar donosi na kušanje po tri butelje od svake etikete, jedna se boca otvara za degustaciju i ako nema problema s čepom ostale dvije zapečate se i čuvaju u Komori dok je vino u prodaji, a najduže dvije godine. Vino se svakako analizira i degustira unutar tri dana nakon što je doneseno. Degustatori-ocjenjivači su enolozi, vinski trgovci, ugostitelji pa i potrošači, s time da su svi prošli odgovarajuće testove koji im daju kvalifikaciju da taj posao mogu kvalitetno obavljati.

Alzey, Poljoprivredna komora RheinHessena: Ludwig Tauscher vodi degustaciju

Svatko od nas dobio je u Komori u Alzeyu ocjenjivački listić za provjeru kakvoće vina. Uz uobičajene navode rednog broja, sorte, godišta berbe, boje vina, kod svakog uzorka piše kandidira li se za kategoriju kvalitetnog vina ili pak za stepenicu višu kategoriju selekcije, zatim je li boravilo u drvu a posebice u barriqueu, je li u grupi mirnoga ili pjenušavog odnosno muzirajućeg. Kod uzoraka se ocjenjuju, dakako, boja, bistroća, perlanje, miris, okus, sklad te ukupan dojam. Dr Tauscher, koji nam se obraćao kao kušačima, počeo je degustaciju s dvama crvenim vinima od kojih je jedno bilo jače u znaku animalnoga, do razine bretta. Bilo je u našoj grupi frktanja nosom, no onda su stigla i dosta bolja, pa na kraju i jako dobra vina.

Ludwig Tauscher toliko je autoritativno pričao o svakome vinu da su Zelinčani postali radoznali što bi rekao na kapljicu iz Zeline, pa su donijeli na degustaciju i nekoliko svojih vina. I bogme, bilo je burno: dr. Tauscher pričao je bez dlake na jeziku, neka je vina pohvalio a na neka je imao i posve suprotne primjedbe, međutim uzorke je toliko dobro secirao da autori onih kojima je našao određene nedostatke jednostavno nisu imali kuda nego da priznaju – da je u pravu! Kao glavnu poruku s ukupnog Tauscherova nastupa vidim njegovu preporuku da se proizvodnji vina pristupa što je moguće ambicioznije i da se čim jače nastoji kreirati kompliciranije, dakle samim time odmah i zanimljivije vino (puna zrelost grožđa, kod bijelih sorata barem kraće maceracije, u dozrijevanju držanje vina barem neko vrijeme na finom talogu…) koje će imati ne samo snage duže izdržati u dobroj kondiciji, nego i sposobnost da se kroz to vrijeme i razvija i napreduje.

RHEIN HESSEN

Vinorodnu pokrajinu RheinHessen predstavio je Friedrich Ellerbrock iz tamošnjeg udruženja vinogradara.

U RheinHessenu je, čuli smo, oko 600.000 žitelja. Kroz RheinHessen, u kojemu je oko devet posto šume, rijeka Rajna prolazi u dužini od stotinjak kilometara. Tlo je vrlo plodno, pogodno za poljoprivredu. Padalina je malo. Vrlo su razvijeni vinogradarstvo i voćarstvo. Četiri su glavna središta vezana uz vino: Mainz na sjeveroistoku, Bingen na sjeverozapadu, Alzey dosta južnije i Worms kao najjužniji. Uz vinovu lozu i voće ima i drugih kultura, i slijedom toga u pokrajini su brojni mlinovi, pogoni za proizvodnju slada te šećerane. Površina pod trsjem je 26.500 hektara, 133 je vinogradarskih općina, 414 je po posebnoj kakvoći roda izdvojenih vinogradskih parcela, najraširenije bijele sorte su rizling rajnski, rizvanac (Müller Thurgau), silvanac  zeleni, pinot sivi (Grauer Burgunder), pinot bijeli (Weisser Burgunder), kerner a od crnih najviše su zastupljeni dornfelder, pinot crni (Spätburgunder), portugizac… Prinos se u prosjeku u ukupnosti (dakle od svih kultivara što se tu uzgajaju) kreće oko 98 hl vina po hektaru (u 2016 iznosio je 98,8 hl). Ukupna godišnja proizvodnja vina, unutar koje jednosortna vina obuhvaćaju 83 posto cijele, bude oko 2,5 milijuna hektolitara, oko 90 posto produkcije spada u kategorije s oznakama kvalitetno odnosno predikatno vino. Nekih 57 posto proizvodnje čine suha i polusuha vina.

RheinHessen – područje s tisuću brežuljaka

Danas je u RheinHessenu, gdje je 1989. bilo oko 7000 proizvođača vina, registrirano njih oko 2800, dakle više nego upola manje. Dominiraju obiteljska vinogradarsko-vinarska gospodarstva. Poljoprivrednika-članova Udruženja vinogradara (dakle što onih koji su samo vinogradari, što onih koji su i vinogradari i vinari) je oko 4500.

Različiti su tipovi proizvodnih pogona: neki individualni poljoprivrednici bave se vinogradarstvom i, paralelno, uzgojem drugih kultura, neki pak samo proizvodnjom grožđa koje predaju otkupnim stanicama, neki pak individualci uz to što su vingradari bave se i proizvodnjom vina. Neki proizvođači vina svoj finalni produkt direktno plasiraju, neki vino prodaju samo na bačvu a neki i kroz bocu odnosno, neki su pak udruženi u zadruge…

O tome kako raditi u vinogradu i podrumu i kako se organizirati u marketingu i plasmanu vina može se naučiti u više obrazovnih ustanova i podruma koji su uz njih. Friedrich Ellerbrock iznosi kako u pokrajini RheinHessen ozbiljno nastoje da se u vinogradarstvo i vinarstvo, koje se tamo smatra strateškom gospodarskom djelatnosti s obzirom da vino npr. u sprezi s turizmom može bitno pridonijeti daljnjem ekonomskom razvoju te boljitku kraja, uključi što više obrazovanih osoba. Iz tog razloga i u Oppenheimu postoji snažan Centar za izbrazbu kadrova za vinogradarstvo i vinarstvo, te uza nj i državni vinogradarsko-vinski posjed Weinbaudomäne Oppenheim, koji je inače član udruge najboljih njemačkih vinskih proizvođača znane kao VDP.  To što je uz obrazovni centar i visokokvalitetni podrum vrlo je važno jer omogućuje da se polaznici školovanja izravno susretnu i s praksom.

Bio nam je organiziran i posjet tom kompleksu. Imanjem nas je proveo direktor je Otto Schätzel, koji je iznio nekoliko vrlo važnih stvari. Istaknuo je kako je proizvodnji vina bitno pristupiti s visokim ambicijama, da bi se dobilo što bolje vino – za prodaju svakako kroz butelju, naime plasman Bakhova nektara preko butelje znatno je unosniji nego plasman na bačvu. Kad se vino nudi na bačvu tada je cijena, barem u RheinHessenu, obično tek od 0,70 eura do jedan euro za litru… Schätzel inače u proizvodnji svakako preporučuje maksimalno mogući priklon prirodi prijateljskom djelovanju jer vina su tada zdravija a za kapljicom s eko-predznakom i konstantno se povećava potražnja. Schätzel tvrdi da u Oppenheimu ne gnoje sintetskim gnojivom i da izbjegavaju dušik te da po trsu idu na prinos od najviše do 1,5 kilograma grožđa. Navodi i da su iz postupka bistrenja izbacili bentonit, jer da on vinu daje stress.

Državni vinski podrum Domäne Oppenheim i Centar za izobrazbu kadrova za vinogradarstvo/vinarstvo u Oppenheimu, te direktor posjeda Otto Schätzel

VEREIN DEUTSCHER PRÄDIKATSWEINGÜTER

U promidžbi, proizvođači vina RheinHessena rado ističu kako oni ne proizvode vino po nekakvim modama, navode da žele kroz vino pokazati svojstva svojega teritorija i vlastitu osobnost. Najambiciozniji proizvođači, koji su kakvoćom i originalnosti vina osjetno odskočili, učlanjeni su u prestižno udruženje, spomenuti VDP, odnosno Verein Deutscher Prädikatsweingüter, savez koji – s podružnicama po njemačkim vinorodnim regijama – postoji na nacionalnoj razini, a sjedište kojega je upravo u Mainzu. O njemu nam je govorila Sonja Reinbold.

VDP je, s više od 100 godina postojanja, u svijetu najstarija nacionalna asocijacija premium proizvođača vina, kaže Sonja. Sastoji se od 199 njemačkih vinskih posjeda koji su odlučili maksimalno posvetiti se vinogradarstvu i produkciji vina što će vjerno odražavati terroir. VDP je privatna organizacija i članovi su dužni pridržavati se strogih pravila u proizvodnji i komercijalizaciji Bakhova nektara. Identifikacijski element za VDP je stilizirani orao koji u pandžama drži grozd, taj znak nalazi se na ukrasnoj kapici na boci svakoga člana saveza i jamstvo je da se u boci nalazi brižljivo manufakturno stvarana kapljica najviše kakvoće od grožđa iz nekih  od ponajboljih vinogradarskih položaja u Njemačkoj.

O VDP-u je govorila Sonja Reinbold

                                                           Kako se postaje članom VDP-a? Na poziv. A pozivaju se oni podrumi vina kojih VDP prati duže vremena i za koje se uvjerio da su konstantno na visokoj razini, njihova su vina i u Njemačkoj i u svijetu prepoznana upravo po visokoj kvaliteti i izraženom karakteru. Ostali uvjeti: član VDP-a mora biti vlasnik ne samo podruma nego i vinograda, svi dijelovi proizvodnje moraju se odvijati unutar posjeda a obavljati ih treba visokokvalificirano (školovano) osoblje. Izgled imanja i nastup prema tržištu svakoga člana moraju u svim elementima – vanjština, elegancija, paleta ponude, tipovi vina, srdačnost u prijemu gosta… – biti u korelaciji s imageom VDP-a. Od članova se traži da imaju vinograde na jako dobrim i odličnim pozicijama. Vlasnici se imaju držati sorata koje su tradicijske za njihov kraj, ne smiju prekoračiti u VDP-u dogovorene maksimalne prinose, i moraju prihvatiti to da svakih pet godina dolaze na red da ih stručnjaci VDP-a detaljno pročešljaju, kako bi se i na taj način organizacija uvjerila da se svi njeni članovi čvrsto drže pravilnika.

Podrumi u RheinHessenu: i tradicijsko i moderno

Članovi VDP-a obrađuju ukupno 5028 hektara pod trsjem, a to je pet posto od ukupne aktualne površine vinograda u Njemačkoj (201.355 ha). Berba svih članova VDP-a, koji u prosjeku u prinosima ne prekoračuju 54 hl/ha, iznosi tek tri posto od ukupne godišnje berbe u Njemačkoj. Ali zato članovi VDP-a u novčanome prometu vezanom uz njemačko vino sudjeluju s više od 7,5 posto!

Prosječna veličina vinskog posjeda člana VDP-a je oko 25 hektara a proizvodnja se kreće oko 150.000 boca, godišnji promet bude nekih 1.480.000 eura.

Oko 22,9 posto njemačkih vinograda (23.440 ha) zasađeno je rizlingom. Unutar VDP-a 55 posto članova uzgaja rizling. To je ukupno oko 2654 ha. U kontekstu ukupne proizvodnje rizlinga u Njemačkoj to je 12 posto, a pet je posto u odnosu na ukupnu produkciju rizlinga u svijetu.

Degustacija za goste iz Zeline, iz tamnih čaša da se ne vidi boja vina, cilj je bio usredotočiti kušače na arome

Sve je počelo daleke 1910. godine kad su udruga vinogradarskih posjednika Rheingaua (osnovana 1897), udruga vinogradarskih posjednika Mosele, Saara i Ruwera (1908), udruga ponuđača prirodnih vina iz RheinPfalza (1908) i udruga ponuđača prirodnih vina iz RheinHessena (1910) utemeljili savez Verband Deutscher Naturwein Versteigerer. Njihov je cilj bio snažno se pozicionirati, posebice s rizlingom, na svjetskoj vinskoj pozornici, svakako uz bok već visoko afirmiranim Bordožanima pa i Burgundijcima. Ali njemački vinski zakon iz 1971. nije išao na ruku ambicioznijim i rafiniranijim razmišljanjima o kakvoći. Službena klasifikacija iz 1971. najednom više nije poznavala nijanse u vrijednosti položaja, stav je bio da se visokokvalitetno vino može proizvesti praktički s bilo koje pozicije, glavno mjerilo kakvoće vina bio je tada samo stupanj sladora u grožđu. Posljedice takvog razmišljanja dovele su do toga da su se počeli stvarati križanci koji su relativno lako dosizali visoki slador. Novolegalizirane kvalitativne kategorije nisu jasno pružale kupcu mogućnost da s etikete doista i precizno sazna o kvaliteti vina. Izgubila se korelacija između oznake/naziva vinograda i kakvoće. Klasifikacija bazirana na porijeklu provodi se u nizu zemalja odavna, spomenutim zakonom iz 1971. ne više i u Njemačkoj, pa se nerijetko danas kaže kako uz klasičan, latinski sustav, postoji i ovaj njemački.

Eva Vollmer iz predgrađa Mainza, nekad Vinska kraljica RheinHessena, a nakon što je završila enologiju i stekla doktorat na glasovitoj Visokoj školi u Geisenheimu sada vrlo uspješno vodi vinariju koju je preuzela od svojih roditelja. Godišnje napuni oko 58.000 boca. Glavne sorte su rizling rajnski, scheurebe, te pinot bijeli i crni. Priklonjena je ekološkoj produkciji. Vina su joj vrlo cijenjena. Iskorištava to što se, veli, u zadnjih nekoliko godina u Mainzu jako razvio vinski turizam, pa na svom posjedu često organizira razne vinske programe, među najpopularnijima su degustacije vina u mraku (da se ne vidi boja; reakcije kušača znaju biti, kaže Eva, vrlo zanimljive!), te vinski piknici. Eva ima smisla i za poeziju pa različite svoje stihove tiska na majice koje dakako prodaje gostima

Oznake za kakvoću prestale su biti vezane u iskrenost i tipičnost. Nove metode proizvodnje s, npr., sterilnim filtracijama, dovele su do povećane proizvodnje polusuhih i poluslatkih vina. Kako je mjerilo kakvoće bila visina nakupljenoga sladora u grožđu u berbi odnosno sadržaj sladora u moštu, iz straha da vina ne budu i jače alkoholna posegnulo se za zaustavljanjem alkoholnoga vrenja što je rezultiralo ostatkom neprovrelog sladora u vinu. A upravo ta slatkoća išla je i na ruku boljoj prodaji, naime vidjelo se da slatkasta vina lako osvajaju mase potrošača slabije obrazovanih baš na temu vina. Vrhunska SUHA vina u Njemačkoj su postala rijetkost. Tradicijski izraz Kabinett, koji upućuje na to da vino nije doslađivano, počeo se koristiti za niz vina različitog okusnog profila.

I onda, kao odgovor na sve to, skupina ambicioznih VDP proizvođača vina u Njemačkoj odlučuje u pravcu iskrenosti, kompleksnosti i time i ostvarenja veće kvalitete izmijeniti stvari nabolje i uvesti svoje interne regule kojima se vraća latinskom sustavu označavanja. Prepisujući primjere apelacija u Burgundiji, uvodi za vina svojih članova sljedeće kategorije kakvoće: VDP Grosse Lage (=ekvivalent burgundijskog Grand Crua), VDP Erste Lage (=Premier cru), VDP Ortswein (= appellation village ili mjesta/općinska apelacija) te VDP GutsWeine (bazna generična, usporedivo s npr. Bourgogne aoc). O tome koji će vinogradi dobiti dozvolu saveza da se koriste titulama VDP Grosse Lage odnosno VDP Erste Lage a i VDP Ortsweine odlučuju vinogradarski stručnjaci regijskih vinskih asocijacija VDP-a. Piramidu kakvoće čine najdonji dio VDP Gutswein (maksimalno dopušteni prinos je do 75hl/ha), zatim stepenica više VDP OrtsWein (bolji vinogradi unutar vinogradarskoga sela, sorte obvezno tradicijske i tipične za područje, prinosi nikako viši od 70 hl/ha, na etiketi mora pisati naziv sela, suha vina prati izraz Qualitätswein trocken, a prirodna slatka i ona s plemenitom plijesni prate uobičajeni pojmovi za predikate, konkretno tu spadaju Kabinett, Spätlese/=kasna berba, Auslese/=izborna berba, BA/=izbor bobica, TBA/=izborna berba prosušenih bobica, Eisswein/=ledeno vino). Još iznad na piramidi su VDP Erste Lage (izdvojeni najbolji vinogradi kraja, samo tradicijske sorte, maksimalni prinos do 60 hl/ha, na etiketi treba stajati naziv sela/općine i naziv izdvojenog Erste Lage vinograda, oznake su također Qualitätswein trocken za suho vino a PrädikatWein za prirodno slatko desertno) i, na špici, VDP Grosse Lage ili Grosses Gewächs odnosno skraćeno GG (samo po jedna parcela od najboljih parcela na razini cijele regije, samo tradicijske tipične sorte, maksimalni prinos do 50 hl/ha, na etiketi uz VDP Grosses Gewachs odnosno VDP GG stoji samo naziv tog ekstra-vinograda). Ova klasifikacija, koja se odnosi samo na vina članova VDP-a, u uporabi je od 2012. godine…

VDP je silno važan u promidžbi vina kako svojih članova tako zapravo i vina Njemačke.  Jedna od najznačajnijih manifestacija na vinskoj pozornici ne samo Njemačke nego i svijeta je Wein Börse, već tradicijska vinska burza u Mainzu s naglaskom na vinu iz najnovije berbe (sad je to bila 2016.), održava se u Mainzu u Rheingoldhallee, i to obično krajem travnja. Ponudu, koja počiva na rajnskom rizlingu i na u Njemačkoj dosta raširenim burgundijskim sortama kao što su chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, pinot crni (Spätburgunder), predstavlja uvijek nekih barem 180 proizvođača, dakle gotovo svi članovi, i to je sjajna prilika da se stekne detaljna slika o adutima plemenite kapljice u Njemačkoj.

Posjet Pfalačkome porajnju svakako je za nas bio velika stvar, i za nadati se da će se neka iskustva stečena za vrijeme putovanja u Mainz i okolicu naći u primjeni i na ovim našim prostorima koji teže jaču i međunarodnu afirmaciju u segmentima i vina i turizma.  ♣   SuČ – 06/2017

_____________________

Hrvatska kuća u Mainzu

HRVATSKA KUĆA – U Mainzu smo posjetili i Hrvatsku kuću, koja tamo već dugo postoji. U njoj je organizirana svečana večera na kojoj su, uz zelinskog gradonačelnika Hrvoja Košćeca, direktora Hrvatske gospodarske komore-komore Zagreb Zlatana Fröhlicha,  zatim Viktora Piela iz Njemačko-hrvatskog društva, direktoricu Turističke zajednice Svetog Ivana Zelina Marinku Zubčić i zelinsku enologinju i proizvođačicu vina Ivanu Puhelek, kao gosti bili Claus Schick, po naški rečeno župan područja Mainz-Bingen, zatim Franz Josef Seiss iz Ministarstva gospodarstva, prometa i poljoprivrede vinogradarstva RheinHessena, pa Ule Lachmayer i Herbert Egner iz Industrijske trgovačke komore RheinHessena, Simone Böhm iz Visoke škole za vinogradarstvo i vinarstvo iz Geisenheima, Christian Schmitz iz vinske kuće Neuss i Hans Fleischer iz Vinskog podruma grada Mainza…■

________________________

MAINZ KAO DOŽIVLJAJ – Bilo je vremena i za obilazak grada Mainza. Ima on što pokazati! Velebnu katedralu, arhitektonski krasne zgrade, Muzej Johana Gutenberga, Teatar, Rajnu…

Mainz: velebna katedrala, dolje glavni trg – krasne zgrade, i Muzej Johanna Gutenberga, pa Teatar i Gradska vijećnica

S Johanom Gutenbergom

Eto me u Mainzu i u društvu s Johannesom Gensfleischom zur Laden zum Gutenbergom (Mainz, 1398-1468). Za Marca Zuckerberga valjda danas svi već znaju, a za Gutenberga danas i nisam baš siguran u to, pa evo dvije riječi o njemu: on je bio kovač, zlatar, tiskar i izdavač, zaslužan za početak štampanja u Europi. Prvi je – dogodilo se to 1439. – uveo tiskarski stroj, i to se smatra najvažnijim otkrićem drugog milenija. Usavršio ga je i učinio dovoljno praktičnime da se zahvaljujući tome moglo na ekonomičan način tiskati razne priloge i u većem broju primjeraka, te knjige. Moji novinarski početi sežu u vrijeme prije Zuckerberga, dok je još u svijetu novinarstva i izdavaštva debelo vladao Gutenberg… ■

Mainz – šetnica uz Rajnu

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

SLAPNICA – ŽUMBERAČKI RAJ

NA BRANIKU PRIRODE

Uz svjetski Dan zaštite okoliša 5. lipnja i Dan zaštite planinske prirode 8. lipnja

Slapnica, u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

EKOLOGIJA, GASTRONOMIJA, REKREACIJA, DRUŽENJE, PRIRODI PRIJATELJSKI TURIZAM

Kako zamišljamo raj? Kao čist i uredan, uščuvan zeleni ambijent sa žuborom potoka, kao mjesto gdje nema stresa, gdje nije ni prevruće ni prehladno, gdje se uživa već i pogledom, gdje se sportski rekreira npr. šetnjom, gdje se dobro jede i pije, gdje se veseli, gdje se druži s dobrim vibracijama.

Pa, to je – potok Slapnica u svom gornjem toku, u parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje! U povodu svjetskog Dana zaštite okoliša i Dana zaštite planinske prirode već godinama se uz obale Slapnice na livadi okruženoj gustom šumom i pored tradicijske drvene selske kuće upravo uz taj 5. i 8. lipnja održavaju cjelodnevni susreti ljudi dobre volje najrazličitije dobi i najrazličitijih zanimanja na kojima se zbori o ekologiji i potrebi njegovanja prirodnog ambijenta, ali ne samo i da se priča nego se i pokazuju konkretni rezultati akcija na čišćenju žumberačkoga kraja od otpada, zatim na kojima se održavaju kulinarske radionice na otvorenome, na kojima se na svježem zraku i s primjerenim odnosom prema ambijentu gušta u finoj domaćoj hrani i odličnom vinu, na kojima se odvijaju i likovne radionice za odrasle ali i za klince… Organizator je ekološka udruga Slapnica, na čelu koje je prof. Ivan Dropuljić, dokazano izvrstan organizator inače znan i kao osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Toliko je utjecajan da ne samo što na Slapnici okupi goste iz cijele Hrvatske, pa i iz susjednih zemalja a ove godine stigao je čak i jedan iz – daleke Champagne, a i jedan iz SAD!, nego je vezama tamo negdje visoko gore na plavome nebu uspio u potpunosti oboriti meteorološke prognoze koje su za tu ovogodišnju lipanjsku, pokazalo se – sunčanu subotu ozbiljno upozoravale na vrlo nestabilno, s pljuskovima…

S eko-rasprave na Slapnici, o Slapnici a i šire: predsjednik eko-udruge Slapnica prof. Ivan Dropuljić (drugi slijeva na slici gore), Antonela Marić iz TZ Zagrebačke županije (prva zdesna na gornjoj slici) zatim tajnik udruge Vlado Horina (drugi zdesna na slici gore), inače vijećnik u Zagrebačkoj županiji i tajnik udruge te moderator na skupu, pa, na donjoj slici, Jadranka Rilović, glavna urednica Drugog programa Hrvatskog radija, Opatijka Karin Mimica, čelnica znanih Gastronauta i izdavačica vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši, Romeo Ibrišević iz udruge za zaštitu okoliša Zelene stope (Marko Čolić)

O cikloturizmu govorila je i Antonela Marić iz Turističke zajednice Zagrebačke županije. Istaknula je da biciklizam u poslijednjih nekoliko godina sve više dobiva na važnosti, a Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. i Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do 2025. predviđaju intenzivni razvoj cikloturizma i drže ga jednim od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom. Cikloturizam kao važno obogaćenje turističke ponude, unaprjeđenja turističkog proizvoda i povećanja atraktivnosti destinacije može dati značajan zamah razvoju cjelogodišnjeg turizma, i, što je na kraju bitno – gospodarskom i drugom razvoju ruralnih krajeva… Nedavno je Turistička zajednica Zagrebačke županije predstavila tri nove cikloturističke rute: Savsku, Zagrebačku (mogu li i Turistička zajednica grada Zagreba i Turistička zajednica Zagrebačke županije u svrhu izbjegavanja mogućih i težih ozljeda pješaka ali i radi boljeg prometnog imagea Zagreba kao domaćina baš i prema turistima, ikako utjecati na to da se pojedini biciklisti – a dojam je da je takvih sve više! – gradskim pločnicima i među pješacima ne voze luđački kao da su na trkalištu, a i na to da se u vožnji drže označenih svojih staza, kao i na to da s biciklističkih staza nestanu – sve češći – mopedisti, uz koje se prošverca i poneki motociklist?!) i Rutu slapova. A upravo se Ruta slapova, prava adrenalinska, prostire na području Žumberka. Pruža avanturistički izlet u, za mnoge, još neotkriveni dio Žumberka. Počinje u mjestu Bregana, laganim usponom prema Grdanjcima i Koretićima, nakon čega uspon a kasnije i spust postaju sve zahtjevniji. Trasa ide do doline Slapnice te slapa Brisalo i Vranjačkog slapa, da bi završila u Krašiću, središtu Doline kardinala.

Očistimo Hrvatsku! Romeo Ibrišević, vrlo agilni aktivist udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope, sa svojim je kolegama u posljednjih 13 godina iz nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj uklonio nekih 15.000 olupina motornih vozila! Na susrete na Slapnici uvijek doveze neku svježe uklonjenu okupinu i na njoj – prigotavlja vrlo ukusnu kotlovinu, koju su šaljivdžije nazvali kotlovina olupina. Udruga Zelene stope u izvlačenju otpada dosta surađuje s poštarima Samobora, Svete Nedjelje i Jastrebarskoga, i upravo dan prije skupa kod Dropuljića na Slapnici izvučene su kod jednog sela olupine triju fićeka, i na jednoj je od njih pripremana kotlovina

Zagrepčanin Zvonko Bilić pobrinuo se za odličnu juhu/varivo od goveđih repova, a bilo je i žumberačkih janjaca i odojaka s ražnja

Iz Osijeka je s ekipom stigao Damir Zrno, da bi bilo i fiša. U prigotavljanju mu potporu daje Zagrepčanka Zrinka Mlakar. Donja slika: riječ je ne o nesavjesno ostavljenom otpadu, nego o tek privremeno u Slapnici na hlađenju ostavljenim buteljama što se doimlju kao nasukane ribe…

Vina je uz Slapnicu bilo odasvud, iz raznih krajeva Hrvatske, ali i iz inozemstva – iz Španjolske i Francuske! Od vinara i osobno nazočni Velimir Korak i Zvonko Tomac s Plešivice, a sa svojim škrletom i vinar i ugostitelj Kezele koji u Šumečanima kod Ivanićkog Graberja ima lijepi seoski turizam

Novinar i urednik rubrike Potrošač u 24sata Ivo Kozarčanin ove se godine kao kuhar okušao s domaćim grahom, domaćim suhim mesom i kobasama

Inače, u povodu svjetskog Dana zaštite okoliša 5. lipnja 2017. Hrvatska pošta d.d. i ekološka udruga Zelene stope, pod mottm Dopisnica više – olupina manje izdali su prigodnu dopisnicu Očistimo Hrvatsku, tiskanu u nakladi od 10.000 primjeraka.

Osmislio ju je zagrebački dizajner Orsat Franković, a na njoj su fotografije iz akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina powered by Renault. Fotografije je snimio Romeo Ibrišević, osnivač udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope koja već 13 godina u suradnji s markom Renault provodi spomenutu akciju. Ta prigodna dopisnica, koja se može kupiti po cijeni od 2,80 kuna, ponajprije je namijenjena poštarima: zamišljeno je da putem nje oni udruzi Zelene stope dojavljuju točnu lokaciju automobilske olupine odbačene u prirodi, a onda će Udruga organizirati izvlačenje olupine i reciklažu.

Gost iz Champagne, enolog Pierre-Yves Bournerias iz Enološkog instituta Champagne, u razgovoru s novinarkom Anom Rogač

Za udrugu Zelene stope i njezinu akciju Očistimo Hrvatsku od auto olupina poštari već dobro znaju. Naime, poštari Samobora, Jastrebarskoga i Svete Nedjelje zahvaljujući Hrvatskom sindikatu pošte pridružili su joj se još prije šest godina i kontinuirano u njoj sudjeluju, i to, hvali ih Ibrišević, na dobrovoljnoj osnovi: obilaze šume i parkove prirode, bilježe GPS-om lokacije olupina te potom aktivno sudjeluju u njihovu izvlačenju. Sada se ovom dopisnicom pozivaju poštari iz ostatka zemlje da se pridruže akciji i povećaju broj otkrivenih i izvučenih olupina.

Inače, fotograf Romeo Ibrišević tijekom akcije Očistimo Hrvatsku prošao je u posljednjih 13 godina više od 200.000 kilometara i pobrinuo se sa svojom ekipom da se više od 15.000 automobilskih olupina makne iz nacionalnih parkova i parkova prirode. Uvijek i iznova cilj je akcije, a time i ove prigodne dopisnice, osvijestiti građane o važnosti očuvanja prirode i okoliša kao temeljnih vrijednosti života pojedinca i društva te ukazati na krive postupke čovjeka prema prirodi, sve da se spriječe neke buduće greške u koracima… ♣  SuČ – 06/2017

Za kraj – Slapničin raj!

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Zelina 2017/ SONENŠAJN, BODREN, ILOČKI PODRUMI, RAJAKOVIĆ, ŠAFRAN…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

…49. SMOTRA VINA KONTNENTALNE HRVATSKE u SVETOM IVANU ZELINA: OVOGODIŠNJI ŠAMPION, i VELIKE ZLATNE MEDALJE • O ŠAMPANJCIMA i HRVATSKIM AUTOHTONIM SORTAMA

Početak lipnja u Svetom Ivanu Zelina u znaku je Izložbe vina kontinentalne Hrvatske. Ove godine bila je 49. izložba, dakle 2018. će manifestacija proslaviti polastoljetni jubilej!

Izložbi prethodi ocjenjivanje vina. Ove godine za ocjenu je prijavljen 271 uzorak. Dodijeljeno je osam velikih zlatnih diploma, 73 zlatne, 126 srebrnih i 53 brončane. U Zelini se daju i priznanja, za vina koja nisu dosegnula bodove za diplomu/medalju, takvih priznanja podijeljeno je 11. Danas kad je, s obzirom na razvijenost tehnologije i opreme, uz higijenu i pedantnost maltene nemoguće proizvesti loše vino ipak takvih uzoraka za odbacivanje i dalje ima, na zelinskom vrednovanju vina odbačeno je čak 20 uzoraka, što je nešto manje od 10 posto od ukupno prijavljenih, znači popriličan postotak.

Šampion Sonenšajnov Traminac, zatim Rajakovićeva Lucija – prvak u grupi pjenušaca i dobitnik nagrade za vizualni identitet, te chardonnay od Posavca iz Klanjca, najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino

Šampion ovogodišnje Zeline je Traminac 2015 izborna berba prosušenih bobica Zlatka Sonenšajna iz Koprivnice. To je, s 93 od mogućih 100 bodova, najbolje ocijenjeno vino ovoga vrednovanja. Ovaj je traminac dobio i dodatnu nagradu kao najbolje ocijenjeno predikatno vino.

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina pripala je Tramincu 2013 Stjepana Šafrana (91 bod). To je vino nagrađeno i kao najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske.

Nagradu za najbolje ocjenjeno bijelo suho mirno vino osvojio je Chardonnay 2016 Nenada Posavca (89). To je pak vino primilo i zasebnu nagradu za najbolje ocjenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino od autohtone sorte kraljevina je Kraljevina 2016 zelinske obitelji Puhelek Purek.

Najbolja kraljevina i odličan sauvignon: obitelj Puhelek Purek – tata Stjepan, kraljica majka i kćerka Ivana, svojedobno Vinska kraljica Zagrebačke županije, sad enologinja i doktorica znanosti. Dolje: obitelj Jarec Kure (na slici Mirjana Jarec i suprug joj Kristijan Kure) pretplaćena je za zlatne medalje za bijeli pinot i chardonnay

Najboljim crnim vinom proglašen je Cabernet sauvignon 2013 obitelji Kolar (88), a najbolje ocjenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske je Cabernet sauvignon 2015 od Ivice Rozijana (87/100).

Šampion među pjenušcima je Lucija 2014 od Josipa Rajakovića.

Na vrhu rang-liste najbolje ocijenjenih vina su, uz upravo spomenute vinare, i Boris Drenški Bodren sa dva uzorka, Iločki podrumi s nekoliko (91 bod, po zelinskome pravilniku dakle sve su to velike zlatne medalje), dok je Stjepan Djurinski, koji je na posljednjih nekoliko ocjenjivanja u Hrvatskoj osvajao i šampionske titule, ovdje dogurao najviše do 89/100 bodova. Vrlo se lijepo (talođer 89/100) sa svojima suhima chardonnayem iz 2016. i 2015. te rajnskim rizlingom iz 2015. plasirao Nenad Posavec iz Klanjca! Poznajem ga već neko vrijeme, uvijek dobar, te stabilan!

IZBOR VIZUALNOG TRŽIŠNOG IDENTITETA VINA

Poklopilo se radosno za proizvođača: na temelju odluke stručnog žirija za izbor najboljeg vizualnog tržišnog identiteta vina prijavljenih za ocjenu u sklopu 49. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Zelini Josip Rajaković Že-Ma iz Krašića ne samo da je u kategoriji pjenušaca pobijedio sa svojom Lucijom nego je za Luciju osvojio i nagradu za ukupni vizualni dojam! Rajakoviću je, po tradiciji, kao trofej pripao kip Vinogradar autora Ivana Antolkovića, kipara-naivca iz Zeline. Taj se kip, izrađen od drveta, kao nagrada predaje već gotovo 30 godina.

Čestitka Josipu Rajakoviću i za osvojeno priznanje za najbolji vizualni identitet vina: pobjedničku bocu pjenušca Lucija u ruci drži Štefica Kramarić, viša stručna suradnica za poljoprivredu, turizam i ruralni razvoj u Gradu Sveti Ivan Zelina i tajnica ocjenjivanja izgleda proizvoda. U finalu s tri kandidata za šampiona našli su se i pjenušac Rosula od Željka i Anite Kos i visoki predikat od Bodrena

Za ovo vrednovanje treba napomenuti da je, nakon dužeg vremena suše, među kandidatima za odličje bilo je dosta novih dizajnerskih rješenja, što ohrabuje jer upućuje na to da su proizvođači-sudionici izložbe u Zelini počeli i ozbiljnije shvaćati taj vizulni segment vezan uz Bakhov nektar. S novim etiketama izašli su, tako, među ostalima, vinske kuće Kolar, pa Feravino, Željko Kos, i, upravo, i Rajaković.

Željko i Anita Kos

U izboru se našlo oko 70 uzoraka. Metodom eliminacije u finalu se našla trojka Lucija (Rajaković), pa još jedan pjenušac – Rosula rosé brut od Željka Kosa i visokopredikatni Rajnski rizling 2011 TBA (izborna berba prosušenih bobica) od Borisa Drenškoga Bodrena. Osnovni kriteriji pri ocjenjivanju bili su vizualni dojam vezan uz izbor (prikladne) boce, dizajn etikete i izgled ukrasne kapice, te pedantnost stavljanja etikete i kaplice na bocu, kao i korektnost i kompletnost informacije o vinu napisane na etiketi, k tome, dakako, i uz preglednost i čitljivost navoda.

U žiriju pod predsjedanjem Željka Suhadolnika bili su novinari Ana Rogač, Tomislav Radić, Vitomir Andrić, Domagoj Jakopović Ribafish i Stjepan Šagovac, te direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić.

RADIONICE: ŠAMPANJCI i AUTOHTONE NAŠE SORTE

Izložba u Zelini – klasična, s dosta vinara koji su svaki stajali pored svoje bačvice što je služila kao stol za butelje i čaše. Prvog dana vrvilo je.

Vrijedno je spomenuti dvije radionice u sklopu manifestacije: jednu je održao gost iz Francuske Pierre-Yves Bournerias, enolog-savjetnik pri Institutu za enologiju Champagne, inače eno-konzultant niza manjih šampanjera ali i proizvođača pjenušaca izvan Francuske, u više zemalja svijeta među njima i u Hrvatskoj (češće dolazi upravo u Zelinu, sad je s njime stigla Nicole Lecque koja radi u Savjetu za bratimljenje i kulturne razmjene tako da su za listopad i, potom, za prosinac u Épernayu planirane prezentacije Zelinčana u segmentu kulture i eno-gastronomije!), Sloveniji Srbiji. Tema je njegove radionice bila Različiti tipovi šampanjca. Bournerias je predstavio šest šampanjaca, jedan od samo chardonnaya, jedan od pinot meuniera, jedan od pinota crnoga, jednu mješavinu od tih kultivara, i na kraju rose nastao miješanjem 80 posto crnog pinota i 20 posto chardonnaya.

Od Bourneriasa se moglo nešto naučiti i o Champagnei općenito: smještena je oko 150 km istočno od Pariza i sad obuhvaća oko 34.300 hektara pod trsjem za pjenušavo vino. U Champagnei postoje 364 velike šampanjske kuće (negociants), 135 je zadruga i 4512 manjih obiteljskih proizvodnih pogona. Champagnea s vrlo malim postotkom sudjeluje u ukupnoj godišnjoj proizvodnji vina u Francuskoj, ali kad se govori o novčanoj strani, tu na nju otpada 30 posto od ukupnog francuskog prihoda od vina!

Pierre-Yves Bournerias i Nicole Lecque: nakon uspostave bliskih odnosa s Mainzom, sad očito slijedi ista stvar i Épernayem u Champagnei

U Champagnei su raširene tri sorte – pinot crni, s 38 posto, pinot meunier s 31 posto i chardonnay sa 29 posto. Chardonnay daje svježinu i voćnost, pinot crni strukturu, a meunier i svježinu i strukturu. Inače, berba se obavlja ručno, naime kod strojne berbe dobiju se, objasno je Bournerias, neželjena jača boja a gubi se na eleganciji gotovog proizvoda.

Prinos po hektaru zna biti i do 13 tona, a o tome koliko će se koje godine brati i od te berbe na tržište pustiti šampanjaca na temelju kakvoće godišta i na temelju aktualne svjetske potražnje za šampanjcem odlučuje tamošnja međuprofesionalna Udruga za vino Champagne. Uobičajeno je u Champagnei da se u kreiranju pjenušavih vina rabi i tzv. vino rezerve, odnosno vin de réserve. Riječ je o vinu koje nije šampanjizirano odmah u godini što slijedi berbu nego ga se ostavlja i naknadno rabi za kreiranje, blendiranjem, baznog vina za non-vintage šampanjce kod kojih se ne označava godina berbe. To je uvedeno zato što je neka godina bolja a neka lošija, i radi toga da se, umješnim spajanjem baznih vina iz više godišta – i onih boljih i onih što kvalitativno nisu na tome nivou – može kontinuirano izlaziti sa šampanjcem visokog standarda. Iz ekstra dobrog godišta rabi se za šampanjizaciju samo vino iz te berbe i godina berbe stavlja se na etiketu.

Drugu radionicu, uz kušanje vina od kraljevine, pušipela ili moslavca/šipona,/furminta kao i škrleta održao je kao voditelj prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Maletić je govorio o starim sortama za nova vina, tj. o domaćim, autohtonim kultivarima koje bismo kao naše adute na tržištu trebali bolje njegovati i valorizirati. Od prof. dr. Maletića također više zanimljivih stvari koje vrijedi zapamtiti: svijet zasad poznaje oko 10.000 različitih kultivara vinove loze. Na prostoru današnje Hrvatske, gdje se loza uzgaja i vino po nekim podacima proizvodi od šestog a po drugim podacima od četvrtog stoljeća prije Krista s time da su počeci bili na Hvaru (Pharos) i Korčuli (Korkyra), nekad je bilo oko 600 sorata vinove loze, a sad ih imamo oko 200, s time da je od toga broja 120 autohtonih hrvatskih. Najraširenije sorte u Hrvatskoj su graševina, slijedi, barem prema tabeli što ju je sada prikazao prof. dr. Maletić, plavac mali, koji je, čini se, za nijansu ipak pretekao malvaziju istarsku, dugo vremena službeno na drugom mjestu po rasprostranjenosti ovdje.

Prof. dr. Edi Maletić o našim starim sortama za nova, moderna vina

Potencijal imamo velik, ali na žalost nigdje nas nema, kazao je prof. dr. Maletić, i naveo koje su potencijalno vrlo interesantne naše sorte s doista velikim izgledima za uspjeh ako im se kako treba posvetimo. Uz spomenute graševinu, plavac mali i malvaziju istarsku vrijedilo bi se, navodi Maletić, jače pozabaviti, u kontinentalnome dijelu zemlje, oko stare hrvatske beline, dišeće ranine, sokola, pa ružice u Slavoniji, a u Istri pak i Primorju oko žlahtine, sušćana, debejana, kamenine, žumića volareva. U Dalmaciji oko dobričića, glavinuše, prča… Pa, dodao bih ja, i oko debita, s njime se dosta bavi Alen Bibić iz Skradina, koji se koncentrira na stare loze i na tip kompleksnoga interesantnoga mada organoleptikom svakome i neodgovarajućeg vina, ali – svijet je velik, afiniteti različiti… Prava je sramota što je zapostavljena, i u zapećku, viška vugava, koja je u nekoliko izdanja kod nekolicine viških proizvođača pokazala da je u stanju dati veliko vino…

Ali, za uspjeh svake akcije nisu dovoljne samo preporuke znanstvenika i odgovarajućih institucija te pikanje novinara koji zahtjevnije gledaju na našu vinsku scenu, nužna je prvenstveno kritična masa osviještenih ambicioznijih vinogradara i vinara na nekome prostoru i oko nekoga projekta da bi taj projekt uspio i da bi se, kao temelj, afirmiralo vinogorje, tj. dotični terroir…

Ne zaboravimo na još jedan adut koji nam je već trebalo debelo valorizirati ali se napravilo malo – mislim ovdje na tribidrag/crljenak/zinfandel/primitivo, te ne zaboravimo na još jedan adut koji bismo marketinški i te kako trebali vrednovati ali još nismo ni krenuli u to: stara zagorska belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno gouais blanc, a riječ je o jednom od roditelja – zato mu kažu Casanova! – oko čak 80 raznih sorata što postoje u svijetu, među tim sortama je i svjetski famozni chardonnay! S obzirom da je povijesni put vinove loze svijetom krenuo od Podkavkazja prema Egiptu pa odande prema Grčkoj i iz Grčke dalje prema zapadu i sjeveru, a mi smo bili među prvima na toj ruti, logično je da je gouais blanc na putu prema Francuskoj zastajao i širio se najviše tamo gdje mu je najbolje prijalo, a očito mu se kao Casanovi osobito dopalo u zelelom Hrvatskom zagorju, blizu Slovenije… Prof. dr. Maletić na ovom svom nastupu u Zelini rekao je da su i pronađeni neki zapisi koji govore da su tu sortu u trećem stoljeću od nas u Francusku odnijeli stari Rimljani….   ♣ SuČ – 06/2017

Na otvorenju Izložbe nastupio je – Zvonko Bogdan!

Došao je, ovaj put kao posjetitelj, i proizvođač-veteran dobro raspoloženi Josip Čegetek • Desno: Vlado Kos sa suprugom i sinom: u njegovoj paleti vina nalazi se i crnjak od sorte regent. Vina čista, uredna, cijenom vrlo povoljna

Blaž Damir Folnegović doista je neumoran: na otvorenju Izložbe u Zelini promovirao je svoje najnovije tiskovno izdanje – vodič Vina & restorani Hrvatske, objavljeno, osim na hrvatskome, i na engleskome i ruskom jeziku • Desno: Ivica Ferin uz roštilj

Planovi grada Sveti Ivan Zelina su da se područje razvija u turističkome smislu. Već je u zelinskome kraju više OPG-a koji su okrenuti i turizmu. Jedan od njih je i OPG Ivice Ferina. Zasad je tamo moguće u velikoj gostinjskoj dvorani uživati u lokalnim specijalitetima – među njima i u jelima s roštilja koja priprema vlasnik Ivica Ferin – te rekreirati se sportskim sadržajima na livadi ispred glavne zgrade, no u objektu uz glavnu zgradu predviđeno je i uređenje nekoliko soba za spavanje

 

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

I

KROZ SVIJET u ČAŠI – 05.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS & ON a PLATE

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

VIDIM ZVIJEZDE: BUBBLES s PLEŠIVICE • FERAVINO: KNEŽEVIĆ OBEĆAVA EFEKTNE ZGODITKE • FRANKOVKA u SEVNICI • BENVENUTI DECANTERS • ĐURINSKI ŠAMPION ZAGREBAČKE ŽUPANIJE • ALHAMBRA OD FRANCUSKOG DO TALIJANSKOG BORDEAUXA • CHEF KAO NOVINAR • IL PICCHIO i KUBANKA • NUMANTHIA, ILI KREPÁT MA NE MOLÁT • TRAMONTANA WOOD CRAFT & BOUTIQUE POD ORLOVIM GNIJEZDOM • GRAĐE-VINAR DUBRAVKO • SAMOBORSKO LJETO • KADARKA vs. PINOT NOIR • HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA • VINEXPO NA PRAGU: SLATKA VINA SVIJETA • KRAUTHAKER, STINA, JAKOPIĆ, CORONICA NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU • ESPLANADE = HOTEL IZVRSNOSTI • PARMEZAN OD CRVENE KRAVE

_______________________

Od tri, prema mogućih šest i više tenora

VIDIM ZVIJEZDE: PJENUŠCI S PLEŠIVICE – Jako dobar svibanjski uvod u Bubbles 2017 festival pjenušavih vina u Zagrebu početkom lipnja: radionica Vidim zvijezde/Pjenušci s Plešivice, u Klovićevim dvorima na zagrebačkom Gornjem Gradu. Moderatori: Ivo Kozarčanin i aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu Filip Savić iz Istre. Prisutni šampanjeri sa svojim uradcima: Korak, Tomac, Šember, Jagunić, Kolarić, Kurtalj.

U zagrebačkim Klovićevim dvorima: plešivički pjenušari s Ivom Kozarčaninom i Filipom Savićem, pridružio im se na čašici mjehurića i novi stari gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel

Dvorana popunjena, atmosfera vedra. Kušalo se popriličan broj pjenušaca, ali se i diskutiralo. U jednom trenutku u priči su dotaknuti organoleptički profil plešivičkih pjenušaca i pravila u proizvodnji (kvasci, minimalna dužina odležavanja na talogu u boci…), te najranije mogući izlazak pjenušca na tržište.

Pojavio se i novi stari gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel. Možda je, šire gledano, najveća vrijednost ovog događaja bilo to što su se službeno na jednome mjestu u poslovnom i vedrom druženju okupili plešivički značajniji proizvođači vina i pjenušaca, i u dobroj atmosferi pokazali da se znaju i zajednički veseliti, pa – je li to, napokon, korak bliže prema i nekakvom kvalitetnom poslovnom udruživanju i boljoj suradnji s lokalnim društveno-političkim strukturama a sve radi unaprjeđenja proizvodnje, boljeg marketinga teritorija i gospodarskog napretka kraja? Kad već neke stvari nisu odradile starije generacije, bilo bi dobro da ih što prije počnu odrađivati sada ovi mlađi naraštaji. Kroz promidžbu teritorija – do općeg i pojedinačnog jačeg prosperiteta. Ako je Franciacorta, između Brescije i Bergama u Italiji, postala talijanska Champagnea, zašto Plešivica, nadomak prijestolnici Zagrebu, ne bi bila u široj javnosti prihvaćena kao hrvatska Champagnea?    ♣

Ivan Ergović, vlasnik Feravina (desno) i glavni enolog Marijan Knežević

FERAVINO: KNEŽEVIĆ OBEĆAVA EFEKTNE ZGODITKE – Kao u nogometnom svijetu: Marijan Knežević (na vrijeme) je prestao igrati u Agrokorovoj momčadi (Belje), i postao je kapetan Feravina. U novoj sredini godinu 2015. tek je doigrao, a s 2016. krenuo je ispočetka. Upravo je u prijestolnici predstavljen njegov kompletni osobni feričanački debut – vina 2016. iz kategorije Dika (ponos!), konkretno graševina, pa chardonnay, bijeli pinot, rosé, a doneseni su i frankovka i merlot iz 2015 što ih je Knežević, od kojega Feravino očekuje da postigne mnogo efektnih zgoditaka, tek (do)njegovao. Na prezentaciji, na kojoj je otkriven i novi dres Fera-vina – boce u izboru i etikete u kreaciji slovenske dizajnerice Zarje Vintar – i poseban gost iz Amerike: Mile Rupčić, glumac i pjevač koji se u Zagrebu našao ne samo po umjetničkim i estradnim pitanjima nego i kao vinski prezenter i trgovac, naime on već godinama tijesno surađuje s uvozničkom i distribucijskom kućom Wine World što je u SAD vodi Sam Ramic, a koja u svom portfelju ima i butelje od Feravina (Feravino će se pohvaliti da svoju kapljicu izvozi u 15 zemalja!), te od bračke Stine… Kao prezenter vina Rupčić nastupa u okviru tijela zvanog Educational Wine Masters.

Na promociji vina Dika najnovije berbe i na prezentaciji novih etiketa bio je i naš glumac i pjevač Mile Rupčić, koji već godinama živi u SAD gdje nastupa i kao prezenter vina

Graševina Dika 2016: ugodna, s lijepom svježinom i s jedva zamjetnim dodirom drva, chardonnay Dika 2016 vrlo živ, ima stanovitu pikantnost, po meni malo opterećen drvom, pinot bijeli 2016 Dika uredan i pun, bez iznenađenja, rosé Dika 2016, od frankovke, taman na vrijeme za (toplo) vrijeme što nam neposredno slijedi. Frankovka Dika 2015 nekomplicirana, s dodirom rustikalnoga, ali čista te puna, u skladu s tržišnom kategorijom u koju je pozicionirana, merlot 2015 Dika – pun, dotjeran, čist, mekan, osjeti se u njemu ta prednost od godine više.

Što se tiče boca, Feravino je odlučilo uvrstiti kod sebe i burgundijski model za vina od pinotnih kultivara (pinot bijeli, chardonnay) odnosno model Rhône za syrah. Taj Fera-potez valja pozdraviti jer i preko boce, tradicijske za određenu sortu i podneblje odakle originalno dolaze sorta i njeno vino, govori se o određenoj pripadnosti.

Dizajnerica Zarja Vintar, autorica novih etiketa za vina Feravina

Etikete modernije od onih prije, primjerenije današnjem vremenu, moja osobna primjedba je da je font riječi DIKA na prednjoj etiketi nepotrebno ipak malo prevelik te to da i na prednjoj etiketi ne stoji riječ Feričanci kao vrlo bitna oznaka što govori o porijeklu vina, kao i to da je taj vrlo važan navod porijekla (Feričanci) na stražnjoj etiketi napisan premalim slovima. Koliko god je nužno raditi na reklamiranju vlastitog proizvoda, toliko je danas, u moru ponude, korisno raditi i na reklamiranju prostora – kao bitnog dijela identiteta – gdje se dotično vino rađa…

Glavni enolog Marijan Kneževic veli da je novost u Feravinu glede vina u tome što se sada i te kako značajnije radi na tome da vino i kroz duže vrijeme sačuva više svježine te da bude i ljepše pitko od onoga prije. Knežević napominje da maksimalno radi na tome da se posve sjedini s vinogradom, tj. da temeljito upozna sve položaje kako bi točno znao, i to u svakoj godini – a godišta s obzirom na meteorološku situaciju znaju biti različita – s kojih pozicija može računati na arome i svježinu, a s kojih pozicija pak više na strukturu.

Feravino je stvorilo svoju piramidu kakvoće kod koje se najdonji i najširi dio odnosi na bazna vina, srednji i nešto uži dio piramide je Dika, a špica su Miraz i visoki slatki predikati. Intencija je, navodi enolog Knežević, u organoleptici od baze prema vrhu piramide kvalitete jače izraziti kakvoću i osebujnost. Nastojanja idu i u pravcu da se frankovka snažno istakne, pa se uz vrhunsko monosortno vino od nje želi izaći i s mješavinom sorata u kojoj bi bilo najmanje 50 posto frankovke, a ostatak bi činile, u omjeru što bi svake godine ovisio o stupnju kakvoće vina pojedine sorte, od drugih crnih kultivara kuće a to su cabernet sauvignon, merlot, syrah. To naravno ne znači da se u ponajboljim godištima uz cuvée neće proizvesti i nešto crnjaka od spomenutih sorata samostalno.

Upravo mješavina crnih sorata s frankovkom kao nositeljem trebala bi biti jedan od netom spomenutih efektnih pogodaka kapetana Kneževića.  A kao drugi bitni zgodici spominju se pjenušac i visoki predikati. Feravino već proizvodi i predikate i pjenušavo vino ali, objašnjava Knežević, ambicije kuće su se osjetno povećale u oba segmenta. Želja je, prema Kneževiću, krenuti u znatno ozbiljniju produkciju pjenušca i slatkog desertnog vina tako da Feravino stvori cijelu paletu etketa s kojima je moguće raskošno popratiti čitav (svečani) ručak, dakle da ponuda feričanačke vinske kuće obuhvati komplet od aperitiva (pjenušac) preko mirnih svježih jednostavnijih bijelih i roséa te ozbiljnijih bijelih vina, kao i svježijih mlađih ali i onih ozbiljnijih i zahtjevnih odležanih crnjaka sve do visokog predikata za veliko finale gurmanskog užitka za stolom. S obzirom na od nedavno prilično povećanu potražnju za pjenušcima što se konzumiraju ležerno za osvježenje pogotovu kad krenu vrućine, Feravino se sprema, uz ozbiljan pjenušac rađen klasičnom šampanjskom metodom, tržištu ponuditi i jednu manje zahtjevnu i jeftiniju varijantu mjehurića, dobivenu metodom drugog vrenja u cisterni, dakle, metodom charmat.   ♣

Najplaviji festival u Sloveniji, a i šire

FRANKOVKA u SEVNICI – Sedmi festival vina posvećen frankovki održava se 8. lipnja u dvorcu u Sevnici. Početak je u 17 sati a završetak u 22 sata.

Organizator i ove godine najavljuje sjajno eno-gastronomsko druženje u lijepom ambijentu i u kasnije (pro)ljetno popodne i večer. Za ponudu specijaliteta na tanjuru kao partnera frankovki u čaši pobrinut će se Grajske mesnine s mesnim prerađevinama te chefovi ugostiteljskih objekata gostionice Repovž, gostionice Kunst i hotela Splavar koji će nuditi i topla jela. Manifestacija je zamišljena i kao kulturno događanje, naime program obuhvaća i nstupe glazbenika, a za zainteresirane posjetitelje predviđen je vođeni obilazak dvorca.

Uz festival frankovke uvijek ide i stručno ocjenjivanje vina od te sorte. Ono je u Sevnici održano nedavno. Sedmeročlani žiri bio je međunarodni, uz slovenske kušače Jožea Simončiča, Mojmora Wondru, Klemena Lisjaka i Stašu Cafuta Trček sudjelovali su Ana-Marija Jagatić Korenika iz Hrvatske (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta), zatim Brigitte Riener iz Austrije, te Joszef Kosarka iz Mađarske.

Vina su podijeljena u tri kategorije – mlada, tj. ona iz 2016. i iz redovne berbe, zatim zrela, tj. ona iz 2015. i starija i ona njegovana u barriqueu, te posebna. Ocjenjivalo se po tablici do 20 bodova. Na ocjenjivanju je bilo i hrvatskih uzoraka.

Šampion ove godine je vino Modra frankinja 2015 premium podruma KZ Krško.

Prva tri plasirana po kategorijama – mlada vina iz 2016: 1. Modra frankinja 2016 V 2, Kobal Family Wines (18,08/20 bodova); 2. Modra frankinja 2016, klet Šuklje (18,06 bodova); 3. Modra frankinja 2016, Štefan Smolič (18,06)

Zrela vina iz 2015. i starija: 1. Modra frankinja 2016 premium, klet KZ Krško (18,18/20 bodova); 2. Modra frankinja 2011 prestige, klet KZ Krško (18,16 bodova); 3. Modra frankinja 2014, Robert Jarkovič Gadova peč (18,12).

Frankovka 2015 Miraz od Feravina završila je po bodovima (18,02) na sedmome mjestu. Rosé Dika 2016 od Feravina osvojila je 17,69 bodova. Inače, prošle godine Feravino je s crnjakom bio šampion festivala.

Posebna vina: 1. Modra frankinja 2010 vino iz sušenega grozdja sladko, Josef Prus (18,63); 2. Modra frankinja 2015 suhi jagodni izbor sladko, Vinska klet Metlika (18,37); 3. Modra frankinja 2012 vino iz sušenega grozdja sladko, Vinska klet Metlika (18,25). ♣

DOBRODOŠLI: ČESTITKE! – Benvenuti: Auguri! Ili, po hrvatski: Dobrodošli: Čestitke! A ima se i zašto čestitati: Benvenuti iz istarskog Kaldira kod Motovuna prva je hrvatska vinska kuća koja je u istoj godini osvojila najviša priznanja na dva od najznačajnijih svjetskih natjecanja. Malvazija Anno Domini iz 2015. okitila se ne samo zlatnom medaljom nego i trofejem najboljeg vina u kategoriji na londonskom International Wine Challengeu 2017, a Teran 2013 nagrađen je priznanjem Platinum – best in category na natjecanju Decanter World Wine Awards također nedavno u Londonu. Za zlatnu medalju na oba iznimno cijenjena natjecanja potrebno je osvojiti minimalno 95 bodova od mogućih 100. Trofej ili platinasta oznaka dodjeljuje se najboljima od najboljih, odnosno vinima koja su odabrana između zlatnih medalja ponovnim kušanjem.

Benvenuti su i lani, a za Muškat San Salvatore 2011, dobili zlato i nacionalni trofej na International Wine Challenge-u. To priznanje bilo je i povod za sudjelovanje, zajedno s još 100 najboljih vinarija iz cijeloga svijeta, na konferenciji Wine Vision u Kaliforniji krajem prošle godine.   ♣

Ocjenjivanje vina Zagrebačke županije 2017

Stjepan Đurinski, majstor predikata

NAKON DUBROVNIKA, DjURINSKI ŠAMPION i ZAGREBA! – Stjepan Djurinski iz Zaprešića silovito je u prvoj polovici ove godine krenuo prema tržištu: nakon što se u travnju okitio šampionskim naslovom na internacionalnom ocjenjivanju vina Dubrovačko-neretvanske županije u sklopu Dubrovnik FestiWinea 2017, sredinom svibnja postao je i vinskim prvakom Zgarebačke županije! Pobijedio je s visokim slatkim predikatom Traminac 2015 izborne berbe prosušenih bobica. U kategoriji slatkih predikata u posljednje je vrijeme dobio nekoliko visokih odličja i eto nametnuo se kao značajna konkurencija predikatašu Borisu Drenškom Bodrenu iz Hrvatskog zagorja.

Josip Rajaković slavi svoja odličja u društvu s vinskim kraljicama Zagrebačke županije

Medutim taj trijumf na ovom, 14. vrednovanju što ga tradicijski svakog proljeća organizira Zagrebačka županija, ostvaren je vrlo tijesno, naime za vratom je Djurinskome opasno disao Josip Rajaković ŽeMa, poduzetnik iz Krašića koji je na ocjenjivanju, također s visokim predikatom – tramincem izborne berbe prosušenih bobica ali iz 2016 – osvojio jednaki broj bodova: 91, i veliku zlatnu medalju, u doigravanju je za dlaku u korist Djurinskoga presudila veća zrelost i razvijenost njegovog godinu dana starijeg uzorka. Na slikama su ovogodišnji šampion Stjepan Đurinski, te, među vinskim kraljicama Zagrebačke županije, Josip Rajaković, koji je i lani, s obzirom na osvojene medalje, bio jedan od najuspješnijih sudionika na ocjenjivanju u Zagrebačkoj županiji, zatim članovi novinarskog žirija i kuća u kojoj je nova kušaonica obitelji Čegec, mjesto gdje su ovogodišnja ocjenjivanja i održana.

Po broju osvojenih medalja visokoga sjaja Rajaković je poprilično nadmašio ne samo Djurinskoga nego i druge vinske kuće-sudionice, naime uz titule prvaka u kategoriji vina iz posljednje godine berbe (2016) te šampiona u grupi pjenušaca (2015; 86 bodova), kući je ponio jedno veliko zlato (91/100 bodova), te devet zlatnih medalja (jedan predikat od traminca iz 2014. – 90 bodova, jedan predikat od muškata žutoga – 87 bodova, dvije graševine iz 2016 – svaka po 86 bodova, traminac 2016. – 86 bodova, te još dva pjenušca iz 2015. i jedan iz 2014 – 86 i 85 bodova, a i sauvignon iz 2016 – 85 bodova), k svemu tome pripala su mu i dva srebra! Može se reći da je on najuspješniji sudionik ovogodišnjeg ocjenjivanja kojemu je, inače, predsjedala Ana Jeromel sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskig fakulteta i na kojemu su pragovi ta medalje bili 91-100 za veliko zlato, 85-90 za zlato i 80-85 za srebro.

Ostali prvaci po kategorijama su, u grupi bijelih suhih, obitelj Puhelek-Purek sa Sauvignonom 2016, zatim Voštinić-Klasnić u grupi ružičastih i crvenih vina, s mješavinom crnih sorata 2016., kao i Mato Vrbanić iz Voloder-Ivanić-Grada s uzorkom iz 2013. u grupi aromatiziranih vina. Inače, medju zlatnim odličjem nagradjenim vinarima, uz netom navedene, u najviše navrata spominju se još i imena Šimanović, Jarec-Kure.

Ocjenjivanje županijskih vina bilo je u kušaonici zelinske obitelji Čegec. Dolje na slici je žiri novinara koji je birao najbolji chardonnay i najbolji rajnski rizling

Zagrebačka županija uz glavno vrednovanje organizira i posebno ocjenjivanje vina od sorata chardonnay i rizling rajnski, koje smatra svojim uzdanicama, a žiri tu čine novinari koji pišu o vinu. Na kušanju se našlo po 10 vina što su od tih dvaju kultivara za finalnu degustaciju, održanu u novoj kušaonici obitelji Čegec u Obrežu kod Zeline, stigla kao ocijenjena za zlatnu medalju. Uzorci se općenito baš i nisu iskazali kakvoćom, a chardonnay se ukupno pokazao u za nijansu boljem svjetlu od rajnskog rizlinga. Novinarski sud u sastavu Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin, Martina Miličević, Tomislav Radić i Dražen Kopač kao prvaka u chardonnayima izabrao je onaj iz 2015, suhi, od obitelji Jarec Kure, a kao prvaka medju rizlinzima onaj iz 2016 (suhi) od Branka Crnića iz Zaprešića.    ♣

Sudionici Masterclassa s predavačem Herveom Gouinom, na rivici ispred Alhambre, i s bocama Chateaua Mouton Rothschild u ruci (Dean Dubokovič)

Za degustacije vina Chateau Mouton Rothschild u lošinjskoj Alhambri i prigodom nedavnog mog ponovnog posjeta Bordeauxu – prisjećanje na susret s Philippine de Rothschild, koja je u ono vrijeme bila na čelu Chateaua Mouton Rothschild

LOŠINJSKA ALHAMBRA: OD FRANCUSKOG DO TALIJANSKOG BORDEAUXA – Lošinjska Jadranka ne posustaje u organizaciji ekskluzivnih vikend-programa u kojima sudjeluju najpoznatiji hrvatski te svjetski protagonisti vinske scene. Nakon uspješnog vikenda s masterclassom te sa svečanom večerom uz vina glasovite grupacije Philippe de Rothschild, s podrumima Château Mouton Rothschild, Clerc Millon i Armaillhac – prezentaciju je vodio komercijalni direktor Hervé Gouin, najava nove zvijezde – toskanske Tenute di Biserno markiza Lodovica Antinorija, znanog kao osnivača glasovitoga podruma Tenuta dell’Ornellaia u području Bolgherija, a inače i kao brata markiza Piera Antinorija sjedište kojega je u oblasti Chianti Classico južno od Firenze prema Sieni.

Čavrljanje s markizom Lodovicom Antinorijem, koji je s vinima svoje Tenute di Biserno u Alhambri gost krajem lipnja

Markiz Lodovico Antinori, inače strastveni jahtaš, ljubitelj riba (na tanjuru!) i do prije koju godinu česti gost na našemu dijelu Jadrana, dolazi u Mali Lošinj sa svojom Tenutom di Biserno (uvoznik za Hrvatsku je tvrtka Vivat Fina Vina) za vikend od 30 lipnja do 2. srpnja… ♣

CHEF KAO NOVINAR – Kuhar s perom umjesto s kuhačom! Alhambra, Mali Losinj, masterclass s nazivom Château Mouton Rothschild. Uoči masterclassa i svečane večere sa čuvenom bordoškom kapljicom među novinarima se našao znani i vrlo cijenjeni chef Andrej Barbieri, koji je, inače, pred Novu godinu s Jadrana doselio u Zagreb i tu otvorio restoran. U Alhambru međutim nije došao da u pripremanju jela bude u tandemu s tamošnjem chefom Melkiorom Bašićem, nego je stigao, doista – kao novinar. Da napiše dojmove s događanja u kojemu su protagonisti bili jela njegova kolege Bašića i vina Château Mouton Rothschilda, Château d’Armailhaca, Château Clerc Milona što ih je prezentirao komercijalni direktor grupacije Baron Philipe de Rothschild Hervé Gouin. Chef Barbieri veli da povremeno uskače u ulogu novinara a za publikaciju Story Gourmet…   ♣

S Alessandrom Francoiseom, vlasnikom Castella di Querceto, za njegova nedavna boravka u Zagrebu

IL PICCHIO i KUBANKA! – Alessandro Francois vlasnik toskanskog vinskog posjeda Castello di Querceto, dobitnik je ovih dana posebne nagrade kubanskih ljubitelja kubanskih cigara. U izboru najboljeg spoja između vina i glasovite kubanske cigare najcjenjeniji sommelijeri Kube opredijelili su se za brak između famozne kubanske cigare i crnjaka il Picchio  2012 Castella di Querceto.  To vino, koje se preko Vrutka uvozi i u Hrvatsku, upravo od nedavno je na kubanskome tržištu i eto već je ušlo u žižu…

Maria Antonietta Francois uz cigaru slavi trofej dobiven na Kubi

Uh, kako bi naši proizvođači vina Zdravko Ilija Jakobović (s vinogradom u brodskom Stupniku) i Mladen Siber iz Osijeka s vinogradom u Erdutskom vinogorju cvali da se i njihova vina proglase idelanim pratiteljima uz najfiniju kubansku cigaru. Ovako, zasad, samo – … smoke get in your eyes… with The Platters   ♣

Mladen Siber i Zdravko Ilija Jakobović: Smoke get in your eyes…

NUMANTHIA, ili: KREPÁT, MA NE MOLÁT! – Povijesni izrazi, vezani uz život, mentalitet ljudi u pojedinim sredinama. Španjolski numancia, nešto kao naš istarsko-primorski krepát, ma ne molát, radije umrijeti nego predati se, dakako, ne samo u ratu nego općenito u životu, u teškim trenucima.

Antikni grad Numancia poznat je po svom legendanom otporu rimskim osvajačima. U silovitim napadima rimskih legija 134. godine prije Krista stanovnici grada borili su se do posljednjeg čovjeka, izabirući radije smrt nego predaju. Jednako tako žilavo, ali s većim uspjehom nego žitelji nekadašnje Numancije, u teškim meteorološkim uvjetima ekstremnih ljetnih vrućina i suše te zimske hladnoće, u španjolskom vinorodnom području Toro, smještenome na sjeverozapadu Španjolske na brežuljcima i visoravnima na velikoj nadmorskoj visini uz rijeku Duero (portugalski = Douro), i od globalno znatno poznatijeg vinogorja Ribera del Duero prema Portugalu, bori se vinova loza, s panjevima sorte tinta de Toro (vrlo kvalitetan klon tempranilla) nerijetko i znatno starijima od 100 godina, a koji su izdržali i napad filoksere, trsne uši što je u 19. stoljeću naprosto poharala europske vinograde! U spomen na Numanciju i kao počast njenim nepokolebljivim stanovnicima ali i kao divljenje žilavosti i izdržljivosti vinove loze na tome prostoru Toroa nazvan je vinski posjed (bodega) Numanthia, ustanovljen još 1880. godine, a koji se, u skladu sa spomenutom baštinom i prirodnim okolnostima, svjetskoj javnosti predstavlja na najbolji mogući način: odličnim, kompleksnim i karakternim, koncentriranim i krepkim ali i elegantnim vinom, s dosta voćnosti (zrelo tamno bobičasto voće, smokva…), i fino integriranih začina, dugačkog finala u ustima. Kapljicu Numanthia 2011 posjeda Numantia, koji pripada grupaciji Moet Hennessy, u Zagrebu je prezentirala Wendy van der Schrick, ambasadorica te znane grupacije koja se eto bavi i mirnim vinima i mirne podrume ima u Novome Zelandu – Cloudy Bay (sauvignon bijeli), Australiji – Cape Mentelle (syrah i cabernet sauvignon), Argentini – Terazas de los Andes (malbec i cabernet sauvignon) i Španjolskoj – Numanthia. Prezentaciju je organizirala zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA, i kušalo se osam vina, od spomenutih kuća i sorata.

Wendy van der Schrick, brand ambasadorica Moet et Chandona, i Lana Mohor iz kuće MIVA

Na prezentaciji je velikim posterom debelo naglašeno kako je Malbec 2015 posjeda Terazas de los Andes ove godine na nedavnom Decanterovom ocjenjivanju osvojio 95 bodova, ali on ipak nije bio zvijezda popodneva. Uz, po meni, šampionsku Numanthiju 2011, osjetno bolji dojam od ovoga 95/100 Malbeca ostavili su Cabernet sauvignon 2011 single vineyard Los Aromas od Terazas de los Andes iz Mendoze, a pogotovu vrlo vrlo kompleksno vino Cheval de los Andes 2009, od malbeca 60 posto, cabernet sauvignona i cabernet franca 36 posto kao i začinske mrvice od četiri posto petit verdota. To vino bordoškoga tipa na određeni je način inačica glasovitog Château Cheval Blanca, naime za nj je zaslužan Pierre Lurton iz Château Cheval Blanca koji je tražio – i u Vistalbi u Mendozi u Argentini našao – pogodnu lokaciju izvan Francuske a za uzgoj kultivara malbec što je svojedobno i stigao u Argentinu s francuskog jugozapada.

Baš nešto mislim vezano uz ocjenjivanja: u odnosu na spomenuti Malbec DWWA 95/100, za Numanthiju 2011 i Cheval de los Andes (Konja s Anda) preponu za ocjenjivanje trebalo bi podignuti sa 100 bodova…  ♣

Igor Zlatkov u svom izložbenom prostoru često prima turiste oduševljene njegovim radovima. Na slici je s gostom iz čak – Bordeauxa!

TRAMONTANA WOOD CRAFT & BOUTIQUE  POD ORLOVIM GNIJEZDOM… – Tamo negdje na sjeveru otoka Cresa, ispod impresivno letećih bjeloglavih supova a na nadmorskoj visini od oko 330 metara nalazi se zaselak Filozići, s tridesetak kuća od kojih ih je nekoliko sasma dobro uščuvano a od kojih ih je u novija vremena kroz cijelu godinu puna samo JEDNA. U toj jednoj, unutar kompleksa što obuhvaća još nekoliko kućica, zatim skladište/zrelište drveta, poljoprivrednu površinu za vlastite potrebe, živi obitelj Zlatkov. Prije nekog vremena Igor Zlatkov odlučio je napustiti urbanu atmosferu i Rijeku i preseliti se ovamo, gradski život zamijeniti robinzonskime, i formirati svoj mali raj na proplanku okruženom brojnim vrstama drveća bogatom šumom, punom divljači (jelen, divlja svinja…). Tu Zlatkov ima atelje Tramontana wood craft u kojemu drvo od čak 25 biljnih vrsta svojim umjetničkim talentom oplemenjuje u jedinstvene elegantne – i skupocjene! – stalke za pršut i šunku, daske za rezanje mesnih prerađevina i sira te pladnjeve za posluživanje delikatesa i čaša s pićima. Uz atelje za pladnjeve smještena je i Igorova radionica za mesne preradjevine – sušena ovčetina, kobasice od divljači… – s kojima se, prije nego li se u njima počne uživati kroz nos i usta, dakako mora i demonstrirati elegantan način posluživanja…

Igorova radionica, te eksponati: crna daska za posluživanje Black magic – najskupolji njegov proizvod, te ukrasna figura na dvorištu

U Filozićima se uz hrvatski podjednako tečno govori i engleski, naime iako je lokacija što se kaže bogu iza nogu, u originalni boutique Tramontana u zabit pod orlovim gnijezdom naiđe puno i stranih turista koji lutaju Cresom u potrazi za posebnostima, veru se strmim liticama prema mjestu gdje misle da mogu lijepo promatrati supove, a onda završe i kod poduzetnog Zlatkova, koji u skladu s lokacijom na kojoj se nalazi ali i zahvaljujući svojoj mudrosti – ne prima kartice…

Tramontana wood craft: pladnjevi za posluživanje

Igor Zlatkov doista je majstor za obradu drveta u uporabne predmete visoko estetske do umjetničke vrijednosti. Veli da čak 90 posto drveta kao sirovine za njegove uratke potječe s Cresa, pa je eto tako on svojevrsni brand ambasador otoka na kojemu živi. Najviše rabi  drvo od masline, koje drži godinu i pola na otvorenome na kiši i suncu, potom ga reže i komade još ostavlja na zraku ali sada pod krovom, ovisno o veličini/debljini, od jedne do četiri godine, tek potom drvo ide u finu obradu. Nešto drveta dovozi sa sjevera Hrvatske, uglavnom je riječ o hrastu lužnjaku s područja blizu Save i Drave. Upravo od te hrastovine izrađuje jedan od svojih najskupljih proizvoda a to je pladanj Black Magic odnosno crna magija. Taj elegantni pladanj i jeste pune guste crne boje, poput sipina crnila. Riječ je tu o hrastovini koja je doslovno zaglibila u riječnom mulju i tu, nakon puno godina, posve pocrnila. Zlatkov veli da takav lužnjak može biti star 4000 pa i 7000 godina. Inače, sve daske zaštićene su makovim uljem, koje je certificirano kao podobno za dodir s hranom.♣

Kuća u kojoj živi Igor Zlatkov s obitelji (gore), te kućica u kojoj se nalazi njegova radionica. Sasma dolje: igraonica za djecu, izvana i iznutra

GRAĐE-VINAR DUBRAVKO – Struka mu je i profesija te strastveni hobi – građeVINARSTVO! Dubravko Moravec u Župi Dubrovačkoj ima lijepu kuću s podrumom u kojemu se rađaju crnjaci uglavnom od merlota, cabernet sauvignona i syraha, te različite rakije i likeri. Dubravko sebi daje dosta truda oko vina, reklo bi se kao da i živi od njega, a on će radije reći da živi – za nj!

Vinograd nema, nego grožđe kupuje, ali na vrlo mudar način: pomoć u izboru onoga ponajbolje kakvoće u aktualnoj berbi potraži od stručnjaka koji po dužnosti obilaze teren i koji mu signaliziraju koji vinogradar na tržištu grožđa te godine nudi visoku kakvoću. I u podrumu Dubravko ne radi napamet nego za eno-kreaciju traži pomoć enologa. Vina se nakon perioda dozrijevanja napune u butelju i etiketiraju a i etiketa nije improvizacija, naime dizajn je osmislio i u njega ukomponirao svoj autorski likovni rad Stjepko Mamić, inače pomorski kapetan.

Moravec vino radi ne za prodaju nego za uživanje u krugu obitelji, rodbine i prijatelja a Dubravkovu vinarsku strast vrijedi istaknuti kako po tome što je kapljica vrlo ukusna i što, ovako enološki i dizajnerski dotjerana, na stol dolazi sa stilom… Iako crna, i mlada – Moravec je ponudio berbe 2016 i 2015, odlično je prijala uz velike na gradele nakratko bačene škampe što ih je donio Moravčev prijatelj i jedan od najjačih ribara s područja od Dubrovnika do Splita….   ♣

SAMOBORSKO LJETO – Nije ni tanjur nije ni pladanj, nego površina stola u vino-kafiću Tin na središnjem samoborskom trgu. Informativno (vino na čašu, sorte), živahno, veselo, ljetno. Tin bi bio zadovoljan!  ♣

KADARKA vs. PINOT NOIR – Kadarka vs. Pinot noir. Interesting idea. One of the ways for a newcomer on the market to attract the consumers’ attention can be also comparing himself/itself with someone or something having already a high reputation – but one has to have a lot of courage to do that. Kadarka is the ancient vine variety, once quite spread mostly on the sand soils in north-eastern Croatia (Podravina, Slavonia, Danube area), Serbia (Vojvodina) and in Hungary, today into the deep shadow of the other, international varieties, among them also of Pinot noir. Ignacije Tonković from Vojvodina fell in love with Kadarka and, once retired, he went vine growing and dedicated himself to the mentioned traditional and almost fully forgotten variety. He hired a Spanish oenologist (from Rioja, a guy who has worked with the Lopez Heredia!) to help him create the serious and modern wine out of it. In Zagreb’s fine restaurant Vinodol the Kadarka Rhapsody 2013 and the Kadarka Fantasy 2013 as well as the Kadarka Fantasy 2012 have been put on the blind tasting with the three 2015 pinot noirs from the three of the best best Croatian wine producers (Korak, Šember, Tomac), from the Zagreb surroundings (Plešivica vinegrowing area). The tasters: three in Croatia estimated sommeliers and one wine journalist. The result: the three Kadarkas scored a bit more than the three pinot noirs… Yes, the comparison would have been better if the pinot noirs were also from the 2013 vintage, but important is that the tasting showed that kadarka can give a serious wine and that as a LOCAL JEWEL is really worth of growing…

The final scores: Tonković Rhapsody (Rapsodija) 2013 – 89,25/100; Tonković Fantasy (Fantazija) 2013 – coming to the market in a few months! = 89/100; Tonković Phantasy (Fantazija 2012) = 88/100; Tomac Crni pinot 2015 = 87,5, Korak Crni pinot 2015 = 85; Šember crni pinot 2015 = 84,25/100. I was there unofficially, the best wine for me was Tonković Fantasy 2013 (89/100).    ♣

HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA – U kulinarskom studiju majstora kuhara Branka Ognjenovića snimljen je spot vezan uz knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja autora Mladena Horića, a u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-VIN. Knjiga je ne samo kuharski informativna nego je i edukativan eno-gastronomsko-turistički vodič. U njoj se našlo vrlo mnogo ponajboljih hrvatskih kuhara sa svojim receptima za tipična i tradicijska jela raznih krajeva Lijepe naše, s time da su uz recepte chefovi predložili i odgovarajuća hrvatska vina. Branko Ognjenović predstavio se s istarskim specijalitetom – janjećim zgvacetom uz koji je preporučio njemu posebno drage malvazije od Coronike i Kabole.

Chef Ognjenović, koji je nekad vodio više renomiranih restorana u Hrvatskoj i u Austriji, sada je vrlo aktivan na edukaciji mladih kadrova u kuharstvu. Utemeljio je Školu kuhanja, i veli da je zanimanje vrlo veliko, toliko da Branko sad traži novi veći prostor za odvijanje nastave. Ognjenović radi i kao konzultant u kuharstvu, a uspješno vodi i udrugu Renato – kuhari bez granica, što je osnovao nakon tragedije u kojoj je stradao njegov sin. Udruga je postavljena na humanitarnu osnovu i brine o tome da skuplja sredstva za pomoć djeci s posebnim potrebama i da povezuje potrebite mlade s odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Sredstva se, veli chef Branko, skupljaju najviše na večerama posebno organiziranim u humanitarne svrhe, a na kojima se kao kreatori jela odazivaju brojni Ognjenovićevi kolege-prijatelji iz Lijepe naše ali i iz inozemstva.

Na pitanje o aktualnom stanju u hrvatskom kuharstvu chef Ognjenović odgovara:

– Kad mi se svojedobno dogodila tragedija sa sinom odmaknuo sam se od raznih funkcija u Hrvatskom kuharskom savezu. Nažalost, vidim da među kuharima nema neke osobite sloge i spremnosti za kvalitetnu suradnju na poslovnome planu a koja bi mogla hrvatsku gastronomiju dignuti na vrlo vrlo visoku međunarodnu razinu. Kad bismo imali kako treba poslovno ustrojenu organizaciju mogli bismo dobiti i dovoljno novaca od raznih fondova i raditi mnogo toga korisnoga ne samo za poboljšanje kvalitete prehrane i podizanje eno-gastronomske svijesti u, ne zaboravimo, turističkoj Hrvatskoj nego i za bolje pozicioniranje hrvatske gastronomije u svijetu. Predlagao sam primjerice da Hrvatski kuharski savez kao tijelo koje bi obuhvatilo SVE vrijedne kuhare u zemlji krene u stručno ispitivanje kvalitete i originalnosti namirnica što se proizvode u Lijepoj našoj, i da nakon laboratorijskog i organoleptičkog ispitivanja onim namirnicama koje to zavrjeđuju dodijelimo znak Majstor kuhar kao strukovnu potvrdu i jamstvo kakvoće i izvornosti, ali, dok mi iz branše nismo svi zajedno, teško je tako nešto i ostvariti i da bude vjerodostojno…

A na pitanje što bi rekao o češćem otvaranju, u zadnje vrijeme, restorana koji teže ekskluzivi i elitizmu, Ognjenović veli:

– Drago mi je da se otvaraju restorani s visokim ambicijama u eno-gastronomiji. Hrvatska kao zemlja s velikim potencijalom za proizvodnju kvalitetnih namirnica te kao turistička zemlja to zavrjeđuje, zaspravo to se od Hrvatske i očekuje. Svim poduzetnim i dobro mislećim ljudima i kolegama želim puno razuma u poslu i puno uspjeha s kontinuitetom! ♣

Vinexpo ante portas

SLATKA VINA SVIJETA – Odličan, već tradicijski uvod u skorašnji najznačajniji svjetski sajam vina Vinexpo u Bordeauxu: festival Sweet Wines of The World ili Slatka vina svijeta. Piredbu, koja se odvija u subotu 17. lipnja od 14 do 18 sati, organizira u svojim prostorima Château La Tour Blanche premier grand cru (1855.) classé iz Bommesa u Sauternesu u bordoškoj regiji. Ova jedinstvena manifestacija otvorena je za degustaciju isključivo za profesionalce iz svijeta vina. Odlična je, jer okuplja velika imena svjetske vinske scene i odlična vina, uvjerio sam se u to i osobno prije nekoliko godina. Već neko vrijeme na tom festivalu prisutna je i Hrvatska, stalni gost unatrag nekoliko izdanja je Vlado Krauthaker, a ove godine uz njega nastupa i Stina-Jako Vino sa Brača.

Ovo je inače deveti po redu festival, i okupit će 29 izabranih proizvođača iz 10 zemalja, konkretno Austrije, Kanade, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Južne Afrike, Španjolske i, po prvi put, Grčke.

Zainteresirani vinski profesiolnalci mogu se prijaviti za posjet priredbi do 9. lipnja na sljedeću adresu: www.tour-blanche.com/ldm

Evo i popisa izlagača:

Austria: Weinlaubenhof Kracher (Burgenland); Kanada: Inniskillin (Ontario) ; Hrvatska: Krauthaker i Stina, Jako Vino d.o.o.; Njemačka: Weingut Dr. Loosen (Mosel) ; Grčka: Gerovassiliou (Epanomi) ; Mađarska: Disznókő (Tokay) ; Italija: Donnafugata (Passito di Pantellaria) ; Južna Afrika: Klein Constantia Estate (Constantia Valley) ; Španjolska: Compania de Vinos Telmo Rodriguez (Malaga) ; Francuska: Domaine Zind-Humbrecht (Alsace), Château Climens i Château La Bouade (Barsac), Domaine Pierre Gaillard (Condrieu), Domaine Delesvaux (Coteaux du Layon), Domaine de Bouillerot (Côtes de Bordeaux Saint-Macaire), Domaine Rotier (Gaillac), Clos Uroulat, Domaine Cauhapé i Camin Larredya (Jurançon), Château du Cros (Loupiac), Château Tirecul La Gravière (Monbazillac), Château La Tour Blanche i Château Guiraud (Sauternes), Château du Mont i Château La Rame (Sainte Croix du Mont), Domaine Huet (Vouvray), Châteaux Montus i Bouscassé (Pacherenc du Vic-Bilh), Clos des Fées (Roussillon).   ♣

Hrvatska vina u bordoškom wine-baru La Ligne Rouge

KRAUTHAKER i STINA NA FRANCUSKOM TRŽIŠTU – Izvesti vino u Francusku je, nerijetko se čuje, kao i pokušati izvesti pijesak u Saharu! Ipak, Kutjevčaninu Vladi Krauthakeru već nekoliko godina polazi za rukom plasman vina u Francuskoj. I to, konkretno, u baš po vinu – ne samo crnome nego i bijelome, uglavnom od sauvignona i semillona, ponegdje uz dodatak muscadeta – famoznome Bordeauxu. Bio sam u Bordeauxu sad u svibnju, naišao na Krauthakerova vina npr. u wine-baru la Ligne Rouge i u restoranu Le Chiopot! Evo fotki. Uz Krauthakera, u wine-baru La Ligne Rouge smještenome na vrlo frekventnoj poziciji na obali uz rijeku Garonu, bila su od našh i vina od Stine, Coronike, Jakopića, Plenkovića…   ♣

ESPLANADE = HOTEL IZVRSNOSTI– Hotel Esplanade ovih je dana primio čak dvije prestižne nagrade: ugledni Luxury Travel Guide proglasio je Esplanadu najboljim klasičnim hotelom za 2017. godinu, dok je Trip Advisor prema odličnim recenzijama svojih korisnika i ove godine uvrstio zagrebačku ljepoticu u svega jedan posto najboljih hotela u svijetu, te mu uručio Travellers’s Choice Award za 2017. godinu. Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade, cvate. S pravom. A bogme cvate i Ivan Dropuljić, koji u Esplanadi već 11 godina organizira jedan od najjačih ako ne i najjači srednje-europski vinski festival Zagreb vino.com.

Svečarska ekipa zagrebačke Esplanade na čelu s direktorom Ivicom Maxom Krizmanićem, šeficom kuhinje Anom Grgić i voditeljicom PR-a Sandom Sokol

Luxury Travel Guide ekskluzivni je informativni resurs bogatih svjetskih putnika koji dodjeljuje LTG-nagrade samo najboljim hotelima i smještajnim kapacitetima u Europi i to na osnovi strogih kriterija usmjerenih na inovacije, dizajn, kvalitetu soba, gastronomska postignuća, izvrsnost usluge, upotrebu tehnologije, brigu o održivom razvoju, marketingu, brendingu, zadovoljstvu zaposlenika i lokaciji. Ova prestižna publikacija u svijetu luksuznih putovanja navela je u svojoj objavi kako je zagrebačka Esplanada prepoznata upravo po tome što objedinjuje klasiku i glamour art decoa s tradicijom i suvremenim dizajnom 21. stoljeća prilagođenu modernom putniku. Kerry Payne, predstavnica Luxury Travel Guidea, komentirala je nagradu uručenu Esplanadi: U hotelijerstvu sam više od pet godina i nikad nisam naišla na toliko elegantan hotel kao što je Esplanade Zagreb Hotel. Pročitala sam mnoge osvrte gostiju i baš svi su bili za 5.

Trip Advisor najveći svjetski turistički servis za ocjenu kvalitete usluga u turizmu dodjeljuje jednom godišnje svoj Travellers’s Choice Award i to vrlo maloj grupi najboljih smještajnih kapaciteta u svijetu prema recenzijama svojih korisnika. Esplanade već nekoliko godina zaredom ima čast primati ovu nagradu, a na Trip Advisoru od samog početka drži visoku ocjenu kvalitete zajedno sa svojim restoranima čime dokazuje dosljednost u pružanju vrhunske usluge.   ♣

PARMEZAN OD CRVENE KRAVE –  Dva su sira iz Italije poznata kao jako dobra i za jelo u grumenima i za ribanje – parmezan odnosno parmiggiano reggiano, te grana padano. Mnogi su konzumenti diljem svijeta oduševljeni podjednako i jednim i drugime, ali šmekeri ipak parmezan odnosno parmiggiano reggiano u kontekstu kakvoće stavljaju daleko ispred grana padana. Za razliku od grane padano, za proizvodnju parmiggiana reggiana koristi se obvezno samo mlijeko krava koje žive i hrane se na pašnjacima na brežuljcima u području Reggio Emilije u talijanskoj regiji Emilia Romagna. Ali ima tu još nešto: mlijeko za autentični parmiggiano reggiano daje tzv. crvena krava vrste zvane reggiana. Ta krava nudi manje mlijeka (od 19 do 20 litara dnevno) od drugih (30 i više litara) ali je njeno mlijeko znatno bolje kakvoće. Zbog manje količine, vrsta reggiana pomalo je na žalost bivala zapostavljana, čak do mjere da joj je prijetilo iščeznuće. Godine 1986. izbrojano je samo 600 grla, a 1950. bilo ih je 250.000. Srećom shvatilo se da bi bilo grozno kad bi reggiana nestala pa se vrsti počela ipak posvećivati dužna i nužna pažnja. Danas već eto postoji oko 3000 grla i u 2015. od mlijeka crvene reggiane proizvedeno je 15.000 kolutova sira parmezana. No to je još uvijek, u usporedbi s ukupnom produkcijom parmezana (parmiggiano reggiano) od tri milijuna i 300 tisuća kolutova, mizerni postotak. Tih oko 15.000 kolutova na tržištu su proizvod iz niše. Parmezan od mlijeka crvene krave posebno je označen izrazima Parmigiano reggiano vacche rosse. Komparirajuci organoleptiku toga sira dozrijevanoga 24 mjeseca i takodjer 24 mjeseca dozrijevanoga parmezana od mlijeka što nije od crvene reggiane uočava se da je sir od reggiane svjetlije boje, zatim da je s izraženijom aromom, malo je manje slan ali je kremozniji u ustima.

Tehnoloski postupak za dobivanje sira od mlijeka crvene krave jednak onome pri dobivanju sira od mlijeka krave koja nije crvena, tek parmezan od mlijeka crvene krave žig PDO (ZOI) koji mu dopušta izlazak na tržište dobiva ne već nakon jedne godine dozrijevanja nego nakon dvije godine dozrijevanja. Smatra se naime da posebnosti u svojstvima mlijeka crvene krave naprosto traže barem godinu dana duže čekanje sira u zrionici. Dobri poznavatelji materije uvjeravaju da je sir parmezan od mlijeka crvene krave reggiane najbolji nakon minimalno tri godine sazrijevanja.

Pravilnik proizvodnje parmezana iz Reggio Emilije nalaže da se krave drže na širem otvorenom prostoru i da se hrane svježom travom, tek zimi kad ne mogu van daje im se sijeno, medjutim – nikad i smjesa predvidjena za prehranu stoke. Za sir od reggiane bitno je reći i to da se on dužim dozrijevanjem, kroz koje se aromatski razvija i dobiva na kompleksnosti, ne suši… ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ