Zelina 2017/ SONENŠAJN, BODREN, ILOČKI PODRUMI, RAJAKOVIĆ, ŠAFRAN…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

…49. SMOTRA VINA KONTNENTALNE HRVATSKE u SVETOM IVANU ZELINA: OVOGODIŠNJI ŠAMPION, i VELIKE ZLATNE MEDALJE • O ŠAMPANJCIMA i HRVATSKIM AUTOHTONIM SORTAMA

Početak lipnja u Svetom Ivanu Zelina u znaku je Izložbe vina kontinentalne Hrvatske. Ove godine bila je 49. izložba, dakle 2018. će manifestacija proslaviti polastoljetni jubilej!

Izložbi prethodi ocjenjivanje vina. Ove godine za ocjenu je prijavljen 271 uzorak. Dodijeljeno je osam velikih zlatnih diploma, 73 zlatne, 126 srebrnih i 53 brončane. U Zelini se daju i priznanja, za vina koja nisu dosegnula bodove za diplomu/medalju, takvih priznanja podijeljeno je 11. Danas kad je, s obzirom na razvijenost tehnologije i opreme, uz higijenu i pedantnost maltene nemoguće proizvesti loše vino ipak takvih uzoraka za odbacivanje i dalje ima, na zelinskom vrednovanju vina odbačeno je čak 20 uzoraka, što je nešto manje od 10 posto od ukupno prijavljenih, znači popriličan postotak.

Šampion Sonenšajnov Traminac, zatim Rajakovićeva Lucija – prvak u grupi pjenušaca i dobitnik nagrade za vizualni identitet, te chardonnay od Posavca iz Klanjca, najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino

Šampion ovogodišnje Zeline je Traminac 2015 izborna berba prosušenih bobica Zlatka Sonenšajna iz Koprivnice. To je, s 93 od mogućih 100 bodova, najbolje ocijenjeno vino ovoga vrednovanja. Ovaj je traminac dobio i dodatnu nagradu kao najbolje ocijenjeno predikatno vino.

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina pripala je Tramincu 2013 Stjepana Šafrana (91 bod). To je vino nagrađeno i kao najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera Sjeverozapadne Hrvatske.

Nagradu za najbolje ocjenjeno bijelo suho mirno vino osvojio je Chardonnay 2016 Nenada Posavca (89). To je pak vino primilo i zasebnu nagradu za najbolje ocjenjeno suho bijelo mirno vino Sjeverozapadne Hrvatske

Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino od autohtone sorte kraljevina je Kraljevina 2016 zelinske obitelji Puhelek Purek.

Najbolja kraljevina i odličan sauvignon: obitelj Puhelek Purek – tata Stjepan, kraljica majka i kćerka Ivana, svojedobno Vinska kraljica Zagrebačke županije, sad enologinja i doktorica znanosti. Dolje: obitelj Jarec Kure (na slici Mirjana Jarec i suprug joj Kristijan Kure) pretplaćena je za zlatne medalje za bijeli pinot i chardonnay

Najboljim crnim vinom proglašen je Cabernet sauvignon 2013 obitelji Kolar (88), a najbolje ocjenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske je Cabernet sauvignon 2015 od Ivice Rozijana (87/100).

Šampion među pjenušcima je Lucija 2014 od Josipa Rajakovića.

Na vrhu rang-liste najbolje ocijenjenih vina su, uz upravo spomenute vinare, i Boris Drenški Bodren sa dva uzorka, Iločki podrumi s nekoliko (91 bod, po zelinskome pravilniku dakle sve su to velike zlatne medalje), dok je Stjepan Djurinski, koji je na posljednjih nekoliko ocjenjivanja u Hrvatskoj osvajao i šampionske titule, ovdje dogurao najviše do 89/100 bodova. Vrlo se lijepo (talođer 89/100) sa svojima suhima chardonnayem iz 2016. i 2015. te rajnskim rizlingom iz 2015. plasirao Nenad Posavec iz Klanjca! Poznajem ga već neko vrijeme, uvijek dobar, te stabilan!

IZBOR VIZUALNOG TRŽIŠNOG IDENTITETA VINA

Poklopilo se radosno za proizvođača: na temelju odluke stručnog žirija za izbor najboljeg vizualnog tržišnog identiteta vina prijavljenih za ocjenu u sklopu 49. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Zelini Josip Rajaković Že-Ma iz Krašića ne samo da je u kategoriji pjenušaca pobijedio sa svojom Lucijom nego je za Luciju osvojio i nagradu za ukupni vizualni dojam! Rajakoviću je, po tradiciji, kao trofej pripao kip Vinogradar autora Ivana Antolkovića, kipara-naivca iz Zeline. Taj se kip, izrađen od drveta, kao nagrada predaje već gotovo 30 godina.

Čestitka Josipu Rajakoviću i za osvojeno priznanje za najbolji vizualni identitet vina: pobjedničku bocu pjenušca Lucija u ruci drži Štefica Kramarić, viša stručna suradnica za poljoprivredu, turizam i ruralni razvoj u Gradu Sveti Ivan Zelina i tajnica ocjenjivanja izgleda proizvoda. U finalu s tri kandidata za šampiona našli su se i pjenušac Rosula od Željka i Anite Kos i visoki predikat od Bodrena

Za ovo vrednovanje treba napomenuti da je, nakon dužeg vremena suše, među kandidatima za odličje bilo je dosta novih dizajnerskih rješenja, što ohrabuje jer upućuje na to da su proizvođači-sudionici izložbe u Zelini počeli i ozbiljnije shvaćati taj vizulni segment vezan uz Bakhov nektar. S novim etiketama izašli su, tako, među ostalima, vinske kuće Kolar, pa Feravino, Željko Kos, i, upravo, i Rajaković.

Željko i Anita Kos

U izboru se našlo oko 70 uzoraka. Metodom eliminacije u finalu se našla trojka Lucija (Rajaković), pa još jedan pjenušac – Rosula rosé brut od Željka Kosa i visokopredikatni Rajnski rizling 2011 TBA (izborna berba prosušenih bobica) od Borisa Drenškoga Bodrena. Osnovni kriteriji pri ocjenjivanju bili su vizualni dojam vezan uz izbor (prikladne) boce, dizajn etikete i izgled ukrasne kapice, te pedantnost stavljanja etikete i kaplice na bocu, kao i korektnost i kompletnost informacije o vinu napisane na etiketi, k tome, dakako, i uz preglednost i čitljivost navoda.

U žiriju pod predsjedanjem Željka Suhadolnika bili su novinari Ana Rogač, Tomislav Radić, Vitomir Andrić, Domagoj Jakopović Ribafish i Stjepan Šagovac, te direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić.

RADIONICE: ŠAMPANJCI i AUTOHTONE NAŠE SORTE

Izložba u Zelini – klasična, s dosta vinara koji su svaki stajali pored svoje bačvice što je služila kao stol za butelje i čaše. Prvog dana vrvilo je.

Vrijedno je spomenuti dvije radionice u sklopu manifestacije: jednu je održao gost iz Francuske Pierre-Yves Bournerias, enolog-savjetnik pri Institutu za enologiju Champagne, inače eno-konzultant niza manjih šampanjera ali i proizvođača pjenušaca izvan Francuske, u više zemalja svijeta među njima i u Hrvatskoj (češće dolazi upravo u Zelinu, sad je s njime stigla Nicole Lecque koja radi u Savjetu za bratimljenje i kulturne razmjene tako da su za listopad i, potom, za prosinac u Épernayu planirane prezentacije Zelinčana u segmentu kulture i eno-gastronomije!), Sloveniji Srbiji. Tema je njegove radionice bila Različiti tipovi šampanjca. Bournerias je predstavio šest šampanjaca, jedan od samo chardonnaya, jedan od pinot meuniera, jedan od pinota crnoga, jednu mješavinu od tih kultivara, i na kraju rose nastao miješanjem 80 posto crnog pinota i 20 posto chardonnaya.

Od Bourneriasa se moglo nešto naučiti i o Champagnei općenito: smještena je oko 150 km istočno od Pariza i sad obuhvaća oko 34.300 hektara pod trsjem za pjenušavo vino. U Champagnei postoje 364 velike šampanjske kuće (negociants), 135 je zadruga i 4512 manjih obiteljskih proizvodnih pogona. Champagnea s vrlo malim postotkom sudjeluje u ukupnoj godišnjoj proizvodnji vina u Francuskoj, ali kad se govori o novčanoj strani, tu na nju otpada 30 posto od ukupnog francuskog prihoda od vina!

Pierre-Yves Bournerias i Nicole Lecque: nakon uspostave bliskih odnosa s Mainzom, sad očito slijedi ista stvar i Épernayem u Champagnei

U Champagnei su raširene tri sorte – pinot crni, s 38 posto, pinot meunier s 31 posto i chardonnay sa 29 posto. Chardonnay daje svježinu i voćnost, pinot crni strukturu, a meunier i svježinu i strukturu. Inače, berba se obavlja ručno, naime kod strojne berbe dobiju se, objasno je Bournerias, neželjena jača boja a gubi se na eleganciji gotovog proizvoda.

Prinos po hektaru zna biti i do 13 tona, a o tome koliko će se koje godine brati i od te berbe na tržište pustiti šampanjaca na temelju kakvoće godišta i na temelju aktualne svjetske potražnje za šampanjcem odlučuje tamošnja međuprofesionalna Udruga za vino Champagne. Uobičajeno je u Champagnei da se u kreiranju pjenušavih vina rabi i tzv. vino rezerve, odnosno vin de réserve. Riječ je o vinu koje nije šampanjizirano odmah u godini što slijedi berbu nego ga se ostavlja i naknadno rabi za kreiranje, blendiranjem, baznog vina za non-vintage šampanjce kod kojih se ne označava godina berbe. To je uvedeno zato što je neka godina bolja a neka lošija, i radi toga da se, umješnim spajanjem baznih vina iz više godišta – i onih boljih i onih što kvalitativno nisu na tome nivou – može kontinuirano izlaziti sa šampanjcem visokog standarda. Iz ekstra dobrog godišta rabi se za šampanjizaciju samo vino iz te berbe i godina berbe stavlja se na etiketu.

Drugu radionicu, uz kušanje vina od kraljevine, pušipela ili moslavca/šipona,/furminta kao i škrleta održao je kao voditelj prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Maletić je govorio o starim sortama za nova vina, tj. o domaćim, autohtonim kultivarima koje bismo kao naše adute na tržištu trebali bolje njegovati i valorizirati. Od prof. dr. Maletića također više zanimljivih stvari koje vrijedi zapamtiti: svijet zasad poznaje oko 10.000 različitih kultivara vinove loze. Na prostoru današnje Hrvatske, gdje se loza uzgaja i vino po nekim podacima proizvodi od šestog a po drugim podacima od četvrtog stoljeća prije Krista s time da su počeci bili na Hvaru (Pharos) i Korčuli (Korkyra), nekad je bilo oko 600 sorata vinove loze, a sad ih imamo oko 200, s time da je od toga broja 120 autohtonih hrvatskih. Najraširenije sorte u Hrvatskoj su graševina, slijedi, barem prema tabeli što ju je sada prikazao prof. dr. Maletić, plavac mali, koji je, čini se, za nijansu ipak pretekao malvaziju istarsku, dugo vremena službeno na drugom mjestu po rasprostranjenosti ovdje.

Prof. dr. Edi Maletić o našim starim sortama za nova, moderna vina

Potencijal imamo velik, ali na žalost nigdje nas nema, kazao je prof. dr. Maletić, i naveo koje su potencijalno vrlo interesantne naše sorte s doista velikim izgledima za uspjeh ako im se kako treba posvetimo. Uz spomenute graševinu, plavac mali i malvaziju istarsku vrijedilo bi se, navodi Maletić, jače pozabaviti, u kontinentalnome dijelu zemlje, oko stare hrvatske beline, dišeće ranine, sokola, pa ružice u Slavoniji, a u Istri pak i Primorju oko žlahtine, sušćana, debejana, kamenine, žumića volareva. U Dalmaciji oko dobričića, glavinuše, prča… Pa, dodao bih ja, i oko debita, s njime se dosta bavi Alen Bibić iz Skradina, koji se koncentrira na stare loze i na tip kompleksnoga interesantnoga mada organoleptikom svakome i neodgovarajućeg vina, ali – svijet je velik, afiniteti različiti… Prava je sramota što je zapostavljena, i u zapećku, viška vugava, koja je u nekoliko izdanja kod nekolicine viških proizvođača pokazala da je u stanju dati veliko vino…

Ali, za uspjeh svake akcije nisu dovoljne samo preporuke znanstvenika i odgovarajućih institucija te pikanje novinara koji zahtjevnije gledaju na našu vinsku scenu, nužna je prvenstveno kritična masa osviještenih ambicioznijih vinogradara i vinara na nekome prostoru i oko nekoga projekta da bi taj projekt uspio i da bi se, kao temelj, afirmiralo vinogorje, tj. dotični terroir…

Ne zaboravimo na još jedan adut koji nam je već trebalo debelo valorizirati ali se napravilo malo – mislim ovdje na tribidrag/crljenak/zinfandel/primitivo, te ne zaboravimo na još jedan adut koji bismo marketinški i te kako trebali vrednovati ali još nismo ni krenuli u to: stara zagorska belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno gouais blanc, a riječ je o jednom od roditelja – zato mu kažu Casanova! – oko čak 80 raznih sorata što postoje u svijetu, među tim sortama je i svjetski famozni chardonnay! S obzirom da je povijesni put vinove loze svijetom krenuo od Podkavkazja prema Egiptu pa odande prema Grčkoj i iz Grčke dalje prema zapadu i sjeveru, a mi smo bili među prvima na toj ruti, logično je da je gouais blanc na putu prema Francuskoj zastajao i širio se najviše tamo gdje mu je najbolje prijalo, a očito mu se kao Casanovi osobito dopalo u zelelom Hrvatskom zagorju, blizu Slovenije… Prof. dr. Maletić na ovom svom nastupu u Zelini rekao je da su i pronađeni neki zapisi koji govore da su tu sortu u trećem stoljeću od nas u Francusku odnijeli stari Rimljani….   ♣ SuČ – 06/2017

Na otvorenju Izložbe nastupio je – Zvonko Bogdan!

Došao je, ovaj put kao posjetitelj, i proizvođač-veteran dobro raspoloženi Josip Čegetek • Desno: Vlado Kos sa suprugom i sinom: u njegovoj paleti vina nalazi se i crnjak od sorte regent. Vina čista, uredna, cijenom vrlo povoljna

Blaž Damir Folnegović doista je neumoran: na otvorenju Izložbe u Zelini promovirao je svoje najnovije tiskovno izdanje – vodič Vina & restorani Hrvatske, objavljeno, osim na hrvatskome, i na engleskome i ruskom jeziku • Desno: Ivica Ferin uz roštilj

Planovi grada Sveti Ivan Zelina su da se područje razvija u turističkome smislu. Već je u zelinskome kraju više OPG-a koji su okrenuti i turizmu. Jedan od njih je i OPG Ivice Ferina. Zasad je tamo moguće u velikoj gostinjskoj dvorani uživati u lokalnim specijalitetima – među njima i u jelima s roštilja koja priprema vlasnik Ivica Ferin – te rekreirati se sportskim sadržajima na livadi ispred glavne zgrade, no u objektu uz glavnu zgradu predviđeno je i uređenje nekoliko soba za spavanje

 

I

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: