SVIJET u ČAŠI Kronika – 05.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Beilstein, Cochem-Zell Bezirk, Mosel region, Rheinland-Pfalz, Njemačka: Teško je reći po čemu je njemačka regija Mosel glasovita – po vinima ili ljepotama krajolika. U to o jedinstvenom pejsažu moguće je uvjeriti se odmah ovdje! Vinogradi u tome dijelu Njemačke uz rijeku Moselu spuštaju se dosta strmo s većih visina sve do obala. Beilstein je krasan primjer piktoresknosti vinogradarskog područja. Malo selo a bogato s očuvanim starim građevinama pokazuje posjetitelju detalje iz srednjeg vijeka, iz doba gotike i vremena baroka. Brdo okomito odozgor prema dolje presijecaju vinogradski redovi, a vrhom brda dominiraju toranj i drugi ostaci nekad zacijelo raskošnog dvorca (Wikipedia)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

OIV – izvještaj 2020: VINO u ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE ⦁ Hrvatski vinari o krizi u krizi: DAVOR ZDJELAREVIĆ – SPASA NEMA! ⦁ Legenda slavi: IVAN ENJINGI – 80! ⦁ Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku: TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU?! ⦁ Marketing vina u Hrvata: NA JEDNU REČENICU 400 REAKCIJA! ⦁ Život id dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha: MUNDUS VINI, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, SYRAH du MONDE, MUVINA…⦁ Lijepo u sumornome: A TEK KAD, SAD, OL ISTRIA ZARAZI SVIJET!… ⦁ A little rest from covid19: GREAT MEMORIES of BAROLO and BARBARESCO ⦁ Porin & Wine: OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA do CRO-GLAZBENOG OSCARA & POPOV USPJEŠAN POVRATAK PRVOJ LJUBAVI

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

OIV: svjetska vinska scena – izvještaj 2020:

U ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE

            Kako je uobičajeno svakog proljeća, tako je bilo i sada, 2020., ovaj put međutim u vrijeme punog naleta corona-virusa: glavni direktor svjetske organizacije za vinovu lozu i vino OIV održao je praktički na prijelazu iz travnja u svibanj u sjedištu spomenutoga tijela u Parizu konferenciju za novinare da bi predstavio najnovije stanje u globalnom vinogradarstvu i vinarstvu. S obzirom na specifične okolnosti, po prvi put pressica je održana on line, a priključilo joj se oko 3000 osoba iz različitih krajeva svijeta. Aktualni glavni direktor OIV-a Pau Roca iznio je svježe podatke o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o najnovijoj produkciji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina, a i, logično, osvrnuo se kratko na ofenzivu covida19 i na moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.

                Pau Roca podastro je podatke odnosno procjene podataka vezano uz 2019. godinu, obrađeni materijal te potpune i točne informacije za 2019. najvjerojatnije će se dati na jednoj od sljedećih press konferencija u drugome dijelu godine, dakle na jesen.

Procjena je da sada na svijetu imamo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih vinovom lozom. Od 2016. na ovamo situacija s ukupnim hektarima uglavnom je stabilna, rečeno je.

Što se tiče ukupne svjetske proizvodnje vina, ona se kreće oko 260 milijuna hektolitara, a to je priličan pad u odnosu na količinski povijesno vrlo izdašnu 2018.

            Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, što je pak jedan posto više nego što je registrirano u 2018.

                Svjetski izvoz vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti kapljice. Izvezeno je 105,8 miijuna hektolitara, što predstavlja rast od 1,7 posto, a vrijednost izvezenoga vina je 31,8 milijardi eura, što je povećanje za 0,9 posto.

Prve procjene glede berbe 2020. koja je u ovo vrijeme na južnoj hemisferi: očekuje se manja proizvodnja, osim u Južnoj Africi i Urugvaju.

Glavni direktor OIV-a Pau Roca podnosi na pressici najnoviji izvještaj o globanom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu

            VINOGRADI – Od ukupnih globalnih 7,4 milijuna ha, u Europskoj Uniji je 3,2 milijuna hektara vinograda i to područje na Starom kontinentu na spomenutoj je razini već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost.

Unutar EU i dalje najviše vinograda – 966.000 ha – ima Španjolska, ona prednjači i u svjetskim razmjerima. Na drugom je mjestu u EU Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha. Stanovito povećanje površine zasađene lozom sada bilježe upravo Francuska i Italija, međutim Španjolska, koja je prva po ukupnoj vinogradskoj površini, pokazala je blagi pad u odnosu na 2018. Portugal je na 195.000 ha, Bugarska ima 67.000 ha, Mađarska 69.000 ha, a Austrija 48.000 ha.

Na azjskom istoku nakon 10 godina značajne ekspanzije rast površine vinograda usporen je. Kina, sada sa 855.000 ha, nakon Španjolske druga je zemlja u svijetu po ukupnoj veličini vinograda.

Što se tiče SAD, od 2014. površina pod vinogradima tamo se stalno pomalo smanjuje i 2019. pokazuje 408.000 hektara. I u Južnoj Americi u 2019. je nešto manje vinograda nego što ih je bilo 2018. Jedina iznimka je Perù, gdje je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježeno povećanje od 7100 ha, tako da se ta zemlja sada diči s 48.000 ha. Južna Afrika ostala je u odnosu na 2018. stabilna – na 128.000 ha. Australija što se površine vinograda – ima 146.000 ha – također pokazuje stabilnost, a Novi Zeland u plusu je 1,6 posto i sada trsje njeguje na 39.000 ha.

Svjetska PRODUKCIJA vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, uglavnom negdje oko 11,5 posto manja od one u 2018. I, to, kao da je nekakav povratak prema višegodišnjem prosjeku. Po količinama, Italija prednjači na listi, s nekih 47,5 milijuna hl, Francuska je druga s 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Te tri zemlje pokrivaju ukupno više od 40 posto globalne produkcije Bakhova nektara.

Unutar EU dvocifreno smanjenje proizvodnje u 2019. u postocima u odnosu na 2018. pokazuju Mađarska (-34%), koja iz 2019. računa na 2,4 milijuna hl, Njemačka s aktualnih oko devet milijuna hl (-12 %), Austrija s 2,5 milijuna hl (-10%), a u padu ali s manjim postocima su Grčka s 1,9 milijuna hl (-8%), Rumunjska sa 5 milijuna hl (-4 %). Jedina zemlja u EU koja u 2019. ima rast proizvodnje je Portugal, sa 6,7 milijuna hl, (+10%)

Vremenske prilike bile su u 2019. dosta povoljne u Rusiji, i u toj zemlji očekuje se od lanjske berbe produkcija od 4,6 milijuna hl što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2018, ukrajinski pak rast je šest posto (2,1 milijun hl). U Moldaviji je rod bio slabiji – očekuje se 1,5 milijuna hl, a to je 23 posto manje nego u 2018.

Kinezi su 2019. završili s proizvodnjom od nekih 8,3 milijuna hl vina, što je 10 posto manje nego što je bilo 2018.

Proizvodnja u Sjevernoj Americi: SAD će iz 2019 moći ponuditi 24,4 milijuna hl vina, što je dva posto manje nego u 2018. Manja produkcije dosta se pripisuje i nedaćama što si ih izazvali jaki požari u Kaliforniji.

U cijeloj Južnoj Americi u 2019. slabiji je bio rod u odnosu na 2018. Argentina je proizvela 13 milijuna hl vina a Čile 12 milijuna hl, Brazil je na dva milijuna hektolitara.

U Južnoj Africi proizvodnja je dosegnula 9,7 milijuna hl, što je tri posto više od produkcije u 2018, ali još dosta manje od proizvodnje iz razdoblja prije nego li što su tu zemlju (2016, 2017, 2018) pogodile jake suše.

Australija već drugu godinu zaredom ima pad u proizvodnji: u 2019. izaći bi trebala s oko 12 milijuna hl vina, što je šest posto manje nego što je zabolježeno u 2018. Novi Zeland od berbe 2019. imat će oko tri milijuna hl vina.

Stanje na MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VINOM ogleda se u ukupnoj prodaji vina i u ukupnoj svoti novaca ostvarenima kroz izvoze plemenite kapljice svih zemalja. Za 2019. bi se moglo reći da je pokazala bolje rezultate od 2018. i u količini ukupno izvezenog vina a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%).

Značajno povećanje izvoza zamjetno je kod Italije (+2 milijuna hl), Španjolske (+1,3 milijuna hl), Kanade (+ 0,4 milijuna hl) i Čilea (+ 3 milijuna hl). Međutim pad izvoza bilježe Australija (- 1,1 milijun hl), Južna Afrika (- 1,0 milijun hl), Ukrajina (- 0,4 milijuna hl), Mađarska (- 0,3 milijuna hl).

U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. su, eto, u kontestu količine domnirale tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska. Te tri zemlje ukupno su SAME u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, što će reći oko 54 posto svjetskog izvoza.

Što se tiče pak novčane vrijednosti izvoza, u 2019. se pokazalo da se nastavio 2010. započeti trend rasta. U 2019. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang- liste najuspješnijih izvoznica vina glede ostvarene novčane vrijednosti. Francuzi su lani realizirali 9,8 milijardi eura, u odnosu na 2018 poboljšali su svoj vinski izvoz za 425 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu, s povećanjem od 211 milijuna eura, a Novi Zeland na trećem sa 84 milijuna eura povećanja. Najslabije rezultate od izvoza u novčanoj su vrijednosti u 2019. ostvarili Španjolska (-234 milijuna eura) i Južna Afrika (- 73 milijuna €).

U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, što bi bilo oko 38 posto od ukupnog svjetskog uvoza Bakhova nektara. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, a taj iznosi oko 11,9 milijardi eura.

Već treću godinu zaredom Kina pokazuje osjetan pad uvoza vina. U 2018. on je bio 11 posto manji nego prijašnje godine, a u 2019 uslijedio je daljnji pad za 6,1 milijun hl. Što se tiče novčane vrjednosti uvoza, on je u odnosu na 2018. slabiji za 9,7 posto. Međutim u uzlaznoj liniji što se tiče ukupnog uvoza vina u Kinu su pjenušci, koji su od svih uvezenih vina u Kinu imali najbolju prođu kako u količinskom smislu (+8 %) tako i u novčanom pogledu (+8 %)

                COVID19 i vinski sektor: glavni direktor OIV-a Pau Roca rekao je da u ovome trenutku kad pandemija još traje OIV-u dostupni podaci i relevantne informacije o tome kako se covid19 odražava na vinski sektor nisu dovoljni da bi se moglo predvidjeti što će corona-virus značiti za segment vina u neko novije vrijeme pa i u konačnici. Međutim sigurno je, istaknuo je Roca, da će otežavanje transporta, distribucije pa zatvaranje ugostiteljskih objekata kao i problem s turizmom, a što sve bitno ugrožava potrošnju, ostaviti dubokog traga. Mnoge vinarije mogle bi imati ne samo velike probleme u poslovanju nego im prijeti i zatvaranje. Što se tiče međunarodne trgovine vinom, zemlje s gospodarstvom u recesiji, naravno, nisu obećavajuća tržišta, a s druge strane gospodarski snažne i stabilne zemlje te zemlje koje slove kao najveći potrošači najjače su zahvaćene pandemijom, pa ni to ne ide u prilog optimizmu da bi se stvari mogle uskoro jače promijeniti nabolje. Međunarodna trgovina (i) vinom mogla bi dobiti početni zamah s poboljšanjem epidemiološke situacije i s oporavkom gospodarstva, no iluzornime se čini očekivati da se to može ostvariti u nekom skorom vremenu – kazao je Pau Roca.

OIV je, konkretno, objavio da bi se zbog krize izazvane corona-virusom obujam prodaje vina mogao smanjiti za 35 posto a prihodi vinara u EU mogli bi se smanjiti i za 50 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji pitanje o planiranim mjerama za zaštitu proizvodnje i zaposlenih u vinarskom sektoru, koji u Europskoj Uniji zapošljava više od 200.000 ljudi. Picula je istaknuo kako je zbog negativnog utjecaja krize pandemije covid19 vinska industrija pod snažnim pritiskom i da zahtijeva podršku. Zbog zatvaranja glavnih kanala prodaje, poput restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, te općenito prestanka turističkih aktivnosti i hrvatska vinska industrija trpi snažne gubitke prodaje i izvoza vina od početka izbijanja krize.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

Nažalost, nepovoljne okolnosti za sektor nisu kratkoročne, te neće prestati popuštanjem restrikcija, jer se očekuje i daljnji pad prihoda zbog mjera tzv. socijalnog distanciranja te nadolazeće ekonomske krize koja će rezultirati smanjenom potrošnjom, rekao je Picula. Piculina konkretna pitanja Komisiji su planira li izaći s ciljanim mjerama podrške vinskoj industriji, te u kojem obliku Europska komisija planira strategiju oporavka za sektore gospodarstva što će biti posebno pogođeni mjerama tzv. socijalnog distanciranja i drugih ograničenja. Picula je upitao i koliko je EK svjesna šireg konteksta u kojem bi neprodane zalihe mogle dovesti do značajnog smanjenja cijena i uzrokovati dodatne poremećaje na tržištu vina.

Ured zastupnika Tonina Picule u Zagrebu obećao je da će hrvatsku javnost obavijestiti o odgovoru Komisije čim od EU dobije povratnu informaciju. Zasad mi obavijest o odgovoru EU-a Toninu Piculi nije stigla.

Kad smo već u inozemstvu, evo, vezano uz corona-situaciju i vino, još i vijesti o namjeri koju je najavila američka tvrtka Nakedwines.com s ciljem da, kako je objašnjeno, pomogne vinarima najpogođenijim covidom19.

Nakedwines.com najveća je online wine business kompanija u SAD, inače osnovana 2008. godine u Ujedinjenoj Kraljevini (osnivač: Rowan Gormley). U svom portfelju koji je vidljiv na njenim web-stranicama nudi više od 1000 različitih vina. Izravno i vrlo aktivno posluje s oko 500.000 kupaca u SAD, Ujedinjenoj Kraljevini i Australiji. Ovih dana tvrtka je pustila vijest da je utemeljila fond od pet milijuna američkih dolara za pomoć samostanim, individualnim proizvođačima vina što su jače pogođeni nevoljama izazvanim pandemijom corona-virusom. Izvršni upravitelj Nakedwinesa Nick Devlin izjavio je kako su brojni individualni proizvođači vina u gadnoj nevolji jer uglavnom ne posluju s velikim trgovačkim lancima nego uglavnom s grupacijom znanom nam pod nazivom HoReCa a baš hoteli, restorani i kafići kao ti kanali finalne prodaje vina potrošaču bili su posljednjih mjeseci zatvoreni po cijelome svijetu, negdje su još i sada, tako da na plasman jedva da mogu računati vinari koji svoje proizvode ne prodaju preko velikih trgovačkih lanaca, inače svjesnih vlastite snage na tržištu i znanih po tome da u pregovorima s ponuđačem vinara nastoje maksimalno iscijediti, skinuti mu gaće što se popularno veli.

Nick Devlin objašnjava da će se fond iskoristiti za kupnju vina samostalnih vinara koja bi u normalnoim okolnostima bila prodana izravno ugostiteljskim objektima i objektima za maloprodaju hrane i pića. Kupljena vina potom će se prodati na tržištima SAD, UK-a i Australije, Devlin spominje i mogućnost da kroz tu operaciju samostalni vinari dobiju nove poslovne kontakte i partnere za, kasnije kad kriza prođe, izravan plasman vina u spomenute zemlje.

Iz nekih poslovnih krugova u SAD vezanih i uz vino dolaze međutim primjedbe da se iza lijepo upakiranog PR-a koji govori o pomoći zapravo krije stanovito predatorstvo, i upozravaju se vinari da u pregovorima s Nakedwinesom budu vrlo oprezni…♣

            PROTIV COVIDA19 …    – GRAN CORONICA GRAN TERAN!            

Hrvatski vinari o krizi u krizi

DAVOR ZDJELAREVIĆ: SPASA NEMA!

            O corona-krizi oglasio se veteran hrvatske vinske scene Davor Zdjelarević. U svijet plemenite kapljice kao proizvođač krenuo je u ono neko vrijeme kad je startalo, kako se to tada nazivalo, zlatno doba domaćeg vinarstva. Od prvih trenutaka svojega stupanja na Bakhovu pozornicu bio je vrlo istaknut i zapažen. Da podsjetim: stasao je skupa s proizvođačima koje pamtimo kao prve istinske cro-vinske zvijezde – Ivanom Enjingijem, Vladom Krauthakerom, Antonom Katunarom, te Zlatanom Plenkovićem i Ivom Skaramučom kojih, iako su zauvijek ostali s nama, na žalost već neko vrijeme nema više prisutnih i osobno. S njima je činio znani sekstet Vinoline, poslovnu udrugu osnovanu s ciljem boljeg plasmana vina svih članova. Već tada se vidjelo koliko Zdjelarević ima smisla za marketing. Danas je Zdjela, nakon što je dugo godina bio vinogradar, vinar i, sa suprugom Višnjom, hotelijer i ugostitelj u Brodskom Stupniku, vinar bez vinograda i podruma ali s priličnom i raznolikom proizvodnjom plemenite kapljice na principu tzv. difuznih vinarija, što znači da pronalazi vinogradare/vinare koji su s njim voljni surađivati na način da im nakon obilaska vinograda i podruma te dakako kušanja mladih vina u podrumu on predloži otkup određene količine vina koja poslije bilo po sortama pojedinačno bilo po – ovisno o njegovu afinitetu napravljenim – mješavinama sorata, finalizira po svome, napuni u boce i etiketira te plasira pod markom ZFV odnosno ZFW (Zdjelarević Fina Vina/Zdjelarević Fine Wines). Krajem prošle godine u zagrebačkom hotelu International uredio je lijepu vinoteku Vinoretum.

Davor Zdjelarević, ZFW i Vinoretum: Spasa nema! (Julio Frangen)

Nedavno se Zdjela sa svojom opservacijom o aktualnoj situaciji, dakako, vezano uz vino, otvorio prof. Mariji Vukelić, koja se u posljednjim godinama istaknula kao organizatorica raznih događanja gdje se promoviraju vino i hrana, a koja se okušala i u novinarstvu. Pa, evo što kaže Davor Zdjelarević:

– Uvažavajući ovu korona koreografiju kao usud koji poražavajuće vrijeđa ljudsku inteligenciju, ne možemo se oteti dojmu velike moći režisera te socijalno-gospodarske eksperimentalne igrarije i tragikomedije (Big Brother). I, da nije istinito, bilo bi smiješno, ali sada više nije. Što su u svemu tome jedan običan banalni život, jedna nacija, jedan kontinent, jedan planet to je dragom Bogu svejedno. Režiseri su, naočigled svima nama nemoćnima, upravo u procesu realizacije poslovnog plana, a u njihovu je filmu cijela svjetska populacija u ulozi beznačajnih statista. Gdje je vino u svemu tome? Nema ga u ovom filmu.

– Ovaj mali uvod samo je izraz mojih općih pogleda na stvar, no realnost je još puno, puno gora. Sačuvaj nas Bože svih istina kojima sada trebamo pogledati u oči. U sukcesiji bivše Juge, stara i novovalna oligarhija pokradoše i protrajbaše sve što se moglo. Jugo dinare odabrani odvezoše u Bosnu za osobnu korist; tvornice privatizirali i uništili samo za nekretninsku korist. Pod krinkom boljitka stigli su nam demokracija na nosačima aviona i banke iz susjedstva, koje uz domaće izdajnike i sluge dodatno opljačkaše građane. Ostadoše nam samo more, prazni apartmančići…  i hrpa ionako besposlene birokracije i povlaštenih parazita. Nažalost, nama poduzetnicima ne mogu više pomoći ni Franjo Tahi i Matija Gubec zajedno, prekasno je. Spasa nema, pseudo pandemija ukrala nam je i to malo demokracije, turizam odapeo u sekundi, tvornica više nemamo, a podrumi puni vina.

Ima li rješenja za predstojeći vinski potop? E, pa nema!

– Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanje, pa tko preživi, pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo, dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište, na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo participirali pa i nećemo ozbiljno participirati, i sâmo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan,  ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost!!! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bit će jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom/europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza i jedino realno prihvatljivo rješenje. Sve Vas voli vaš vinski mag Zdjela, i želim Vam da preživite! (foto: Julio Frangen) ♣

LEGENDA SLAVI: IVAN ENJINGI – 80!

Vrijeme covida19 odnosno corona-virusa. Samoizolacija, ali ne i, samo, izolacija.

Protagonist je glasoviti Kutjevčanin Ivan Enjingi, predvodnik poslijeratnog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, koji je sada, sredinom svibnja, slijedeći svoj dugogodišnji svakodnevni životni ritam, dočekao, dojam je: u prvorazrednoj formi, 80. rođendan! I za dar zavrijedio biografsku knjigu za koju se kao autor pobrinuo osječki vinski pisac Željko Garmaz. U ovo krizno vrijeme tema koja također razvedrava: Enjingijevo VENJE 2010!

                Venje 2010! Zahvaljujući Vrutku, a vrutak je izvor, na izvoru sam. Izvoru zdravlja, jer riječ je ovdje o eko-proizvodu, i generatoru odličnog raspoloženja. Visoka užitnost i korisno u psihičko/psihološkom smislu, pogotovu kad se, kako se činilo, da će se ova koma protegnuti do u nedogled, i kad se dan provodi(o) unutar vlastita četiri zida.

– Vinograd Venje posadio sam 1997., nakon puno godina muka oko otkupa zemlje. Bilo je tamo parcela manjih od 100 četvornih metara, i s njihovim vlasnicima je trebalo dugo pregovarati kao i s onima koji su imali po nekoliko hektara. Nakon što sam sebi osigurao određenu površinu krenuo sam u čišćenje gornjeg sloja od korova i trnja, ravnao sam teren skidajući negdje 10 a negdje i po 15 metara zemlje, spremao tanak humusni sloj pa ga poslije vraćao…

Ivan Enjingi, uz velike cisterne s Venjem u svom podrumu u Hrnjevcu. Enjingi inače uzgaja i goveda angus, na to se odlučio prvenstveno radi dobivanja prirodnog gnojiva za vinograd, a onda je počeo i prodavati meso, koje isporučuje Vrutku

Gizdavi (s pravom!) svečar Ivan Enjingi pokazuje naslovnicu knjige

Tako naš znani vinogradar/vinar Ivan Enjingi, s trsjem u Kutjevačkom vinogorju, počinje, kao da je posve neopterećen covidom19, priču o nastanku Venja, velikog hrvatskog vina koje je 2004. na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter osvojilo titulu svjetskog prvaka u kategoriji bijelih vina s maloprodajnom cijenom nižom od 10 funta. Posadio je bio, Enjingi, na Venju pet odličnih sorata – Pinot sivi, Traminac i Rizling rajnski su veliki trio Alsacea, ostale dvije sorte u društvu su Sauvignon i Graševina. Već sljedeće godine, u prvoj berbi, Enjingi je sa svakom od sorata napunio po nekoliko bačvica. Nije te, 1998., bilo dovoljno vina u posudama za baš svaki od pet kultivara u potpunosti, pa je Enjingi sve, kao što se to nekad radilo, pomiješao zajedno u veliki tank, i nakon određenog vremena – probao.

… a potom je, u elegantnom izdanju, u odličnoj formi zapjevao i s tamburašima

 – Mješavina je bila grozna na prvom kušanju. Mislio sam sve baciti, no kako je bilo mjesta u podrumu vino je ostalo. Nekoliko mjeseci kasnije počelo je iskazivati kvalitetu, a na svakom sljedećem kušanju bilo je bolje. Vidjelo se da bi od njega ipak moglo nešto biti – prisjeća se Enjingi, 80-godišnjak koji je to svoje iskustvo nedavno podijelio s vinskim novinarom Ivom Kozarčaninom iz časopisa 24sata, koji je svojim prilogom sudjelovao u stvaranju spomenute knjige.

Na degustaciji rajnskog rizlinga i traminca kod vrlo cijenjenog, također prirodnog, alzaškog proizvođača Marca Kreydenweissa (suhiucasi)

Prisjećam se i ja tog nekadašnjeg, davnog trenutka kad smo zajedno kušali vina s Venja u Enjingijevu podrumu, ja sam srećom na red stigao onda kad je vino bilo u i te kako dobrome stadiju. Tada mi je Ivan, onda kao i velika većina hrvatskih vinara opterećen time da vino mora nositi naziv sorte, rekao da ne zna kako da nazove tu mješavinu sorata, i ja sam mu, nakon mojih već stečenih međunarodnih vinskih iskustava po Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj gdje sam uočio koliko se baš pri označavanju vina pogotovu onih ekstra kakvoće i osebujnosti rabe lokalni topografski izrazi odnosno nazivi baš vinograda, pogotovu nazivi posebno dobrih vinogradskih položaja, predložio da vino nazove po poziciji Venje gdje su i eto bile i posađene sve navedene za ovu kupažu korištene sorte. Uz to što je za vino izniman geografski pojam, Venje je, kao riječ, kratko, jasno, lako se izgovara i na stranom jeziku, i drago mi je što ga je Enjingi prihvatio kao univerzalno i najlogičnije, najkorisnije i marketinški bitno rješenje ne samo za to vino nego i za cijeli kutjevački kraj.

Javio se Enjingiju u ono neko prijašnje doba i Ivo Ivaniš, vinski konzultant i publicist iz dubrovačkog kraja, kojega su iz Decantera bili zamolili da za njihovo globalno ocjenjivanje osigura neke uzorke iz Hrvatske. Mnogi su naši vinari tada odbili prjedlog, a Enjingi je poslao vina, i s graševinom kasne berbe 2002. osvojio titulu regionalnog šampiona, a tada sasvim novo vino, Venje kasne berbe 1998., postalo je svjetskim prvakom u svojoj kategoriji! Počast kapljici koja je ušla u hrvatsku vinsku povijest odana je na 11. međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, na radionici na kojoj su okupljene sve berbe velikog hrvatskog vina, među njima i neke koje nisu na tržištu, kaže novinar Ivo Kozačanin.

Piće dobrodošlice za 45 sudionika koji su se nagurali u prostoriju predviđenu za 30 bila je Graševina kasne berbe 2002., a potom je potočen sjajni svjetski prvak. Slijedile su berbe 2002. i 2003., pa 2004. iz polubutelje (0,375 l) jer je u buteljama više nije bilo u Enjingijevoj arhivi. Potom su poslužene 2007. i 2008. Stigla je i 2010. Enjingi kaže da ga najviše podsjeća na šampionsku 1998., koju smo ponovili na kušanju pa ih usporedili te pokušali predvidjeti kako će 2010. izgledati 2028. kad napuni 18 godina. I tad je poslužena berba 2006. Za to vino Enjingi govori kako je najbolje od svih koja je dosad napravio. Povremeno se iz cisterne napuni mala serija boca da bi se probalo.

Villanyju, s mađarskom vinskom legendom Edeom Tiffanom (suhiucasi)

Enjingi se bio odlučio za drukčiji pristup od uobičajenoga vezano uz odležana vina: formiranu kapljicu držati u punoj cisterni s plutajućim poklopcem i puniti je u butelje po potrebi tj. vezano uz narudžbe. To je drukčiji postupak od onoga uobičajenog u mnogim ponajbljim svjetskim podrumima, koji vino, kad smatraju da je dovoljno dozrelo u velikome kontejneru napune u butelju i radije se, smatrajući da je tako bolje, opredjeljuju da kapljica poslije koliko treba odnosno koliko dugo se dogodi odležava u boci.

Ima određenih primjera u svijetu da se vinari odluče dugo držati vino u velikom spremniku pa ga onda napuniti i preporučiti ga kao spremnoga za puni užitak, međutim nekako većina ipak igra na ono što misli da je za kapljicu sigurnija karta, a to je da vino u optimalnom trenutku, tek nakon koju godinu provedenu u masi, napuni u butelju pa onda butelje ostavi koliko treba na održavanju i daljnjem razvoju. Među pobornicima najprije dugog zrenja i odležavanja u velikom spremniku pa onda punjenja i nuđenja potrošaču je glasoviti biodinamični Nicolaihof iz austrijskog Wachaua… Razlika u pristupima je u tome što rasno vino koje se ranije napuni u bocu zahtijeva, da bi dostiglo špicu, duže počivanje u boci, a vino koje se kako treba dugo čuva u velikoj posudi pa onda napuni na stol može na konzumaciju relativno ubrzo po punjenju, ne čekajući još dosta vremena u boci. O vinu Venje 2010 u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike) ♣

Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku

TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU!

            Covid19/Corona, koji su u Zagrebu saveznika u uništavanju našli u potresu, gotovo sve što se dalo umrtvili su u roku od nekoliko mjeseci. Neprocjenjivi danak oteli su kroz uzete živote doslovno, ali i kroz, onima poštedjelima od najgorega, oduzeto normalno življenje (ne samo u fizičkom nego i u psihičkom smislu). Mjere samoizolacije, obvezne izolaciju i karantenu, zatvorene trgovine i ugostiteljske objekte, škole, muzeje, stadione, koncertne dvorane, zabrane kretanja, turizam, koji nam je najvažnija gospodarska grana i stvara 20 posto ukupnog brutto nacionalnog proizvoda, zamrznut, činilo se – posve zbrisan za ovu godinu, gospodarstvo na koljenima…

Srećom, puno je snalažljivih pojedinaca koji su u vrijeme najjačih ograničenja našli načina da virtualnim svijetom preko Interneta dobrim dijelom zamijene stvarni život te tako življenje unutar četiri zida učine podnošljivijime. Kulturni, edukativni, eno-gastro te zabavni i duhoviti (tipa skrivene kamere) sadržaji… Nastupima preko društvenih mreža pokušalo se održati, koliko je bilo moguće, i stanovite poslovne aktivnosti. Činilo se da to maltene neizdrživo stanje u jeku borbe protiv podmuklog nevidljivog neprijatelja neće nikad prestati, ali disciplinirano pridržavanje uputa Stožera na čelu s epidemiolozima, kao i stanovito strpljenje, isplatili su nam se, epidemiološka situacija razvijala se do povoljne slike, i brojna ograničenja upravo su povučena, trgovine i ugostiteljski objekti proradili su, kulturne institucije otvorene, kretanje liberalizirano, buđenje je počelo a s njime porasle su nade u (skorašnji) barem koliko-toliko relevantni oporavak

Tomislav Bolfan krenuo je u akciju plasmana svojih vina putem društvenih mreža. Plešivičanci Drago i Dubravka Kurtalj na ponovnom otvorenju njihove kušaonice u središtu Zagreba: najprije dezinfekcija ruku dezinficijensom (raskužiteljem), a onda dezinfekcija grla i užitak Kurtaljevim pjenušcem dobrodošlice DRI

Marketinški pojačano aktivan on line postao je vinar Tomislav Bolfan, a i sommelier Siniša Lasan, najednom bez posla u uglednom dubrovačkom restoranu, te prof. Marija Vukelić okrenuli se značajnije u obraćanju javnosti također preko društvenih mreža. Lasan se dosjetio iz vlastita doma i pred kamerom svojega mobitela krenuti na Internetu s Vinskom karantenom, kroz koju prezentira kapljicu raznih hrvatskih proizvođača, pothvat je zaživio, do kraja svibnja prikazane su 54 emisije kroz koje je, po Lasanovim riječima, prodefiliralo oko 70 vinara. Siniša, inače trostruki državni prvak u sommelijerstvu i aktualni prvak Hrvatske, do daljnjega nastavlja s Vinskim karantenama jednom tjedno, petkom od 18 sati.  Prof. Marija Vukelić, koja na hrvatskoj vinskoj pozornici već duže vrijeme organizira brojne marketinške, ali, uz to, i poučne akcije i događanja, stupila je u suradnju s Davorom Zdjelarevićem koji joj za neke nastupe daje prostor u svojoj vinoteci Vinoretum u zagrebačkom hotelu International. Sada u corona-vremenu dok su javne površine, posebice ugostiteljski objekti(bili) nepristupaćni za događanja, Marija je bila vrlo aktivna bila on-line, upravo i iz Zdjelarevićevog Vinoretuma išla je na kanalu youtubea sa svojom zgodno osmišljenom emisijama iz serije Francuski i vino. Ideja je bila abedednim redom našem pučanstvu prezetirati, podučiti ga u izgovoru i objasniti mu francuske izraze iz domene eno-gastronomije…

Sommelier Siniša Lasan, ovdje na slici s kolegicom Jelenom Šimić Valentić, te prof. Marija Vukelić, na slici s vinarom Davorom Zdjelarevićem, okrenuli su se značajnije u obraćanju javnosti također društvenim mrežama. …(Julio Frangen)

 Vinogradska plaža Vočaki… – Među vinarima koji su se, čini se, poslovno u vladavini Corone solidno snašli članovi su obitelji Kos-Jurišić iz vinorodnog Nespeša kod Svetog Ivana Zelina. Akcija s kojom su krenuli može, s obzirom da smo u kasnom proljeću i da slijede ljeto i rana jesen, biti vrlo atraktivna ne samo u ovom trenutku – kad smo svi kao najednom odvezani i kad zasigurno intimno očekujemo odmah najviše što se može u najkraćem vremenu – nego i u vrijeme kad se okolnosti posve normaliziraju.

Pogled na okolicu iz vinograda Vočaki kod Nespeša i, dolje, pogled iz Vočaka od odozdol na klet Kos-Jurišić na vrhu brda

Plaža Vočaki, u dva nivoa – s ležaljkama i s običnom dekom

Obitelj Kos Jurišić – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s 3,5 hektara pod trsjem – zajedno s Turističkom zajednicom Svetog Ivana Zeline u idiličnom prostoru uz svoju klet u vinogradu na vrhu brežuljka Vočaki, vikendom, konkretno petkom, subotom i nedjeljom preko dana, od 12 do 19 sati nudi mogućnost piknika što uključuje boravak u prirodi na čistom zraku, rekreativnu šetnju među vinovom lozom, lješkarenje na ležaljkama ili na prostiraču na balama sijena uz lozu, dakle sunčanje na svojevrsnoj vinogradskoj plaži, uživanje u lijepom pogledu na okolicu, užitak uz finu domaću hranu, voćne sokove i vino vlastite produkcije (izbor čine: kraljevina, sivi pinot, chardonnay, kerner i muškat), posebno za djecu i sadržaje poput tobogana, ljuljački…

Piknik kod Kos-Jurišićevih: slamnati stol, košara Picek, tobogan i ljuljačke, lijepi ambijent. Na slici su Karla i Karlo sa kćerkom Mijom

Đurđica Kos Jurišic_Mario Jurišic_te njihova kćerka Nikolina Jurišić s košarom Picek

Tri su eno-gastro košarice s različitom hranom na izbor te s vinom i domaćim voćnim sokom, tanjuri, pribor za jelo i čaše priloženi su. Jedna je košarica s nazivom Špekec, ona hranom obilato pokriva dvije osobe a stoji 250 kuna, sadrži domaći narezak konkretno sir, šunku, kobasicu i špek, kruh bake Dragice, kao i zapečene štrukle, butelju vina Kos-Jurišić, litru soka od jabuke ili bazge te litru mineralne vode. U košari Picek, cijena koje je, opet za dvije osobe, 360 kn, su pohano pile (picek), krumpir salata, pita od jabuke, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, po litra domaćeg soka od jabuke ili bazge i mineralna voda. Najskuplja je košarica Pajcek (za dvije osobe: 380,00kn), ona nudi svinjsko pečenje, grah-salatu, zelinsku loparku, kruh bake Dragice, vino Kos-Jurišić 0,75l, te po litru domaćeg sok aod jabuke ili bazge i mineralne vode.

Zainteresirani za Vočaki Beach Picnic moraju se najaviti telefonom ili e-mailom i dogovoriti za termin, broj telefona je 091/511 00 73, a e-mail adresa je: info@vina-kos-jurisic.hr

Turistička zajednica Zagrebačke županije, iz koje naglašavaju kako je sve razvijenija i kvalitetnija vinska scena jedan od glavnih turističkih, ali i gospodarskih aduta Zagrebačke županije, odlučila je snimiti i u javnost preko interneta (https://bit.ly/3dPIby9) pustiti filmić nazvan Nazdravi za bolje sutra – Vinske ceste Zagrebačke županije, u njemu su prikazana četiri vinara, s Plešivice dva – Krešimir Ivančić Griffin te obitelj Šember, te po jedan iz Moslavine – Janko Kezele, i Zeline – Ivana Puhelek. Očekivao sam, s obzirom na akciju Kos-Jurišićevih, u ovome uratku vidjeti i živopisne prizore s piknika s njihova imanja na Vočakima, ali – Piknik na Vočakima nije uvršten u ovu županijsku vinsku turističku razglednicu, inače napravljenu više kao običan oglas sa slikom nego kao iole maštovit i uvjerljiv prikaz krajolika i konkretne ponude kao magneta za dolazak i ugodan kratki eno-gastro boravak u lijepom prirodnom okruženju… (Fotke: Marko Čolić, Dražen Kopač)

Uživajmo hrvatsko, poručuje Dražen Lesica, vlasnik i voditelj restorana Rivica u turističkim Njivicama a koji je s ovim motivom najavio ponovno otvorenje svojeg lokala

Fino & Vino & more… – Impresivan novi početak – S obzirom da su ugostiteljski objekti nedavno u nas ponovno proradili, na licima hotelijera, restoratera, vlasnika kafića i proizvođača pića moguće je sada vidjeti i poneki osmijeh, tà – nešto će se ipak tržiti… Turizam se eto možda ipak ove godine neće posve srušiti kako su se neki pribojavali, eto Slovenci su nam već nahrupili, Česi stižu pomalo i obećavaju nove dolaske… Viđa se, s obzirom na najave. već i poneko čak ozareno lice u redovima onih koji upravljaju domaćim turizmom.

Veselo na otvorenju, uz elitna vina: gosti Ivan, Boris i Vedran s voditeljem bistròa Fino & Vino sommelijerom Krešimirom Šesnićem

Zagrebački bistrò Fino & Vino, znan po finoj domaćoj hrani i zanimljivim kreacijama na tanjuru chefa Darka Kesaka a i po pristupačnim cijenama, startao je, post-coronarno, bogme impresivno: radionicom s doduše malo osoba ali s velikim apetitom, na raspolaganju je bilo podosta butelja visokog do navišeg svjetskog ranga, neke su bile i najvišeg cjenovnog nivoa: Šember Rajnski rizling MMXVII (2017) s dva tjedna maceracije, Bianco Breg 2008 i 2004 pa onda macerirana jantarna Amfora 2011 – sve od slavnog Joška Gravnera, odličan a džepu prihvatljiv Enjingijev Mirisavi traminac 2009 izborne berbe, potom Barolo 2003 Fossati Case Nere riserva 10 Anni La Morra doc od famoznog Roberta Voerzija iz Pijemonta, priču je na kraju balade izvanredno zaokružio pjenušac Classic 2006 brut od obitelji Tomac… Kakva fizička i psihička obrana od zloglasnog virusa!

S radionice prof. Marije Vukelić I Franjo Kolarić o sivom pinotu, a u bistròu Fino & Vino. Predstavljeno je 16 vina

Samo dva dana nakon glamuroznog restarta bistrò Fino & Vino bio je domaćin prezentacije sorte Pinot sivi i vina od nje, kao voditeljica iskazala se zagrebačka profesorica lingvistike Marija Vukelić, koja se pobrinula za lijep izbor sivih pinota za kušanje. Predstavljeno je 16 vina, s time da je degustacija otvorena s prvim hrvatskim pjenušcem od Pinota sivoga (Coletti) a iz proizvodnje jaskanskog vinara Franje Kolarića, koji u novije vrijeme ide jačim koracima prema vrhu i koji je ovdje bio zastupljen s tri svoja uzorka. Pjenušcu su slijedila dva mlada vina – Coletti Pinot Grigio classic 2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prešlo se na talijansko vino, konkretno Pinot grigio delle Venezie 2018, Monte Zovo. U nastavku su stigli slavonski sivi pinoti Juris Pinot grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, potom plešivički  Sivi pinot 2018 od Jagunića i Sivac 2017 od Kurtalja. Alzaški stil pokazali su Pinot gris Classic 2016 znane vinske obitelji Hugel, te međimurski Pinot Gris 2016 od Lovreca i đurđevački 2015 od Matočeca. Na kraju je serviran i treći Kolarićev uzorak – dugo macerirani sivac u amfori, napunjen u posebnu keramičku bocu. ♣

Turizam 2020: sezona, nadajmo se, ipak nije propala, kako se strahovalo. Ograničenja su popustila, međutim i dalje se preporučuje obvezno držanje razmaka među osobama. Naš Centralni stožer donio je odluku da se na plažama na 100 četvornih metara površine ne okuplja više od po 15 kupača/sunčača. Iz Grčke došla je vijest da su epidemiolozi tamo na 1000 četvornih metara plaže dopustili po 40 kupača! Po društvenim mrežama kola ova ilustracija s mogućim prizorom na plažama ove godine

Marketing vina u Hrvata

NA JEDNU REČENICU – 400 REAKCIJA!

            Ivana Dropuljića teško da je javnosti potrebno posebno predstavljati. Profesor matematike, svojedobno zaposlenik INA-e, pa, onda, osnivač, sa svojom obitelji, tvrtke za promociju i plasman vina i delikatesa (PZ Dropi, Dropi Promocija…) te voditelj vinoteke na zagrebačkom Krešimircu, a prije nekih 15 godina osnivač i međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com… Debitantska festivalska priredba održana je u prostorima koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, potom se već sljedeće godine manifestacija preselila u elitni zagrebački hotel Esplanade, hram hrvatske eno-gastronomije i rasadnik prvoklasnih kuhara i ugostitelja još u vrijeme prijašnje države. Festival se u Esplanadi iz godine u godinu lijepo razvijao i rastao, da bi postao najznačajnijom godišnjom vinskom i gastronomskom manifestacijom u Lijepoj našoj i jednom od najvažnijih u regiji. Nema, valjda, više, toga tko Dropija ne poznaje…

Ovih dana – moguće dakako i da i u ovom sumornom razdoblju covida19 i corone skrene pažnju na 15. jubilarno izdanje festivala Zagreb Vino.com, planirano, po običaju, za posljednji petak i posljednju subotu u mjesecu studenome. Nadajmo se da neće biti drugog coroninoga vala odnosno da, ako ga i bude, on neće jako kasniti i da neće biti žestok, tako da bi do kraja pretposljednjeg mjeseca u godini situacija mogla biti povoljna za odvijanje Zagreb Vino.Coma. Makar u nekim novim uvjetima na bazi procjene epidemioloških stručnjaka… Dropi je, kao dugogodišnji iskusni vinski promotor i sa sasvim drukčijom predodžbom marketinga hrvatskoga vina od ovoga koji se provodi na razini države, podigao preko društvenih mreža veliku prašinu kratkim jednostavnim pitanjem što, međutim, zahtijeva komplicirani odgovor. A to pitanje je: Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino?

Ubrzo nakon objave Dropuljićeva posta na Facebooku krenue su reakcije i začas ih se nakupilo gotovo 400! Pitanje je, doduše, aktualno već duže vremena, naime Hrvatska se, kroz cijelo vrijeme otkako se bitno počela dizati kakvoća kapljice u pojedinim našim domaćim vinskim podrumima s ambicioznijim vodstvom, ipak nije, mada je već u stanju ponuditi dosta eno-uradaka na visokoj svjetskoj kvalitativnoj razini, uspjela u skladu sa željama i očekivanjima dovoljno etablirati vinom na globalnoj sceni, dakle kao u svijetu relevantna vinska zemlja.

To bi trebali biti naši rasni aduti – prvoligaški plavci s Hvara (Ivan Dolac, Sveta Nedjelja…) i Pelješca (Dingač, Postup…) (Ivo Kozarčanin)

Neobično je da je među tih u tili čas registriranih oko 400 reakcija bilo vrlo malo onih iz krugova domaćih proizvođača Bakhova nektara, koji bi po nekoj logici trebali, kao osobe što žive izravno od vina, biti prvi zainteresirani da se stvari promijene nabolje te da u tome smislu na svim mogućim mjestima i iznose i neke primjedbe, stavove, zahtjeve prema Vladi…

A situacija je za branšu i za hrvatsko vino posebno delikatna i s obzirom na najnovije okolnosti u kojima se zbog covida19 našao cijeli svijet, općenito s predviđenom dugoročnom recesijom u gospodarstvu a posebice s prijetnjom upravo sektoru proizvodnje i ponude artikala i usluga u ugostiteljstvu i turizmu kao glavnim djelatnostima kroz koje i vino i vrhunski lokalni specijaliteti imaju pravu šansu naći (kvalitetnog) kupca. Čim se panika zbog pandemije proširila i svijet je na neki način zamro u odnosu na život na kakav smo bili naviknuti prije uputio sam na adrese svih relevantnih udruženja proizvođača vina u Hrvatskoj te posebno na adrese najrenomiranijih hrvatskih vinara molbu da iznesu svoje viđenje stanja i načina izlaska iz krize moguće uz što manje štete, međutim niti od jednoga udruženja a niti od vinara pojedinaca nisam dobio a ma baš nikakav odgovor. U par telefonskih razgovora s nekolicinom vinara čuo sam od njih ono što sam već znao, a to je da je s ograničenjima u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu situacija za vinare iznimno neugodna, ali i to da vinari taj plasmanski predah koriste kao svojevrsnu samoizolaciju i da se temeljitije nego što im je vremenski to bilo moguće do sada posvete uobičajenim radovima u vinogradu, naime dakako da je loza krenula bez obzira na coronu. Uspio sam, međutim, sasvim slučajno doći do dopisa koji je Udruga vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori slala Vladi s nekim prijedlozima o tome što bi bilo dobro da se učini za branšu. Iako sam pokušavao doći i do informacije o tome je li Vlada išta odgovorila – opet ništa!

Pa, kad osobno nisam dobio izravne odgovore od institucija i od upitanih istaknutih pojedinaca iz vinskog svijeta, evo da pokažem onima kojima je promaklo vidjeti reakcije sljedbenika društvenih mreža na spomenuto Dropuljićevo pitanje kako su intervenirali i kako o vinskom marketingu razmišljaju uglavnom oni što s vinom žive ne nužno kao proizvođači (iz proizvođačkih voda zamijetio sam uključenje tek Jasne Antunović Turk, Tomislava Bolfana, pa Košutića, Cibana, Voštinića, Tomaza, Sanje Stručić…) nego kao ljubitelji i kao potrošači koji su zagrizli na udicu prof. Dropuljića.

Dakle, reakcije na Dropuljićevo pitanje Što je uspješan marketing vina i kako ga ostvariti vezano dakako uz hrvatsko vino? Imena svih onih koji su se javili eto ne donosim, ali tu je velika većina odgovora, svaki je s ovom ili onom porukom, a podebljao sam (boldirao) rečenice za koje sam smatrao da o njima treba malo jače promisliti.

Reakcije: Pitati Udruženje vinarstva HGK, pa napraviti suprotno! ⦁ Uspješan marketing bile bi promocije vina ciljanim skupinama – ugostiteljima i distributerima, a, naravno, i potrošačima. Na žalost kod nas to nitko ne radi u potpunosti i kako treba. Ali ima nas koji imamo ideje kako to mijenjati ⦁ Ovisi o kojem tržištu se obraćaš. Bitno je što preciznije odrediti strategiju i izabrati prave alate koji će joj se prilagoditi. Nema ništa univerzalno. U pisanom obliku puno bolje predstavljati zanimljivosti poput moderne vinarije, ponude za turiste, lijepe etikete, zgodne vinske priče i slično. Što više detalja potrošač bude znao o vinu veće su šanse da se odluči investirati u kupnju skuplje butelje ⦁ Nužno je imati kvalitetu po prihvatljivim cijenama s normalnim pdv-om, kao ostatak svijeta! To nije nuklearna fizika! ⦁ Onaj tko uspješno predstavlja vinara i vinariju na tržištu omogućava održivo poslovanje i podizanje kvalitete te cjenovne pozicije, a komunikacijskim miksom s aktivnostima održava stalno zanimanje za vinarom i potražnju za njegovim vinima. I, da ne zaboravim, bitno je podizati prepoznatljivost vinogorja i regije….uh… ⦁ Nije dovoljno samo imati vino nego je nužno i moći/znati ispričati i promovirati i vinara i regiju i državu. Ispričati priču… živjeti priču. Nažalost, u nas je nerijetko slučaj da je vinar taj koji pokušava uraditi nešto samo za sebe čak i crneći susjeda misleći da će tako steći povoljniju poziciju na tržištu, no tako ruši moguće stvaranje branda cijeloga kraja ⦁ Imamo jako puno učiti o poslovnoj kulturi vinara ⦁ Ne znam kamo se to može i bez ove pošasti od covida19 izvoziti ako su vinima polazne cijene takve kakve su kod nas. Ako se vino može prodati, najbolje je to učiniti kod nas jer se za te tražene solde to što se u nas prodaje ne može vani prodati ni s pomocu trikova. U Francuskoj u robnoj kući ima pakiranje u plastici od pet litara stolnog bijelog vina iz EU za 1,40 €! Tko to u Hrvatskoj može ponuditi domaćem tržištu? Da bi se ta cijena postigla za izvoz trebala bi je država financirati… Kad već jeftinije kategorije vina ne možemo proizvoditi po konkurentnim cijenama i bavimo se samo onom visokokvalitetnom kapljicom vodeći se geslom to ti je tako, tko voli nek’ izvoli, onda nam se, logično, događa da prodaja ne ide. Trenutačno se posvuda piju jeftina vina…

Pogled na komadić škrte zemlje gdje raste primoštenski babić. Može li, i smije li uopće, vrhunski babić biti jeftin?

Ovdje se u raspravu opširnije uključio prof. Ivan Dropuljić:

Niske cijene su stvar ponude i potražnje. Ne znam zašto se zamarati jeftinim vinima, pa cilj treba biti, pogotovu postoje li prirodni uvjeti za to, proizvoditi skuplja vina, i ona postoje na tržištu i imaju i te kako svoje kupce. Cijela mudrost glede toga je spoznati što je nužno napraviti da bi netko i za skuplje vino dao novac. To je smisao naslova i teme koju sam postavio. Činjenica je da se igra velika svjetska vinska utakmica. Činjenica je da pojedine vinske države imaju svoju strategiju osvajanja tržišta što domaćega, a što vanjskoga, koje je poseban je izazov. Poznate su vinske strategije država kao što su Francuska, Italija, Španjolska, Austrija, Čile, Australija, Južna Afrika itd. Možda nam je po veličini države i bliskosti najbliže od svih tih jako uspješna Austrija. Gospodin Željko Suhadolnik je više puta o tome pisao, ali na žalost nije se u nas pošlo tim putem. Činjenica jeste da su vinari postigli visoku kvalitetu vina, međutim i druge zemlje također stalno podižu kvalitetu. Ako smo tu negdje u istoj razini kvalitete vina s drugim državama, više uspjeha u plasmanu vina na svjetskom tržištu ima ona država koja ima lucidnije vinare i bolju organizaciju branše. Naši vinari nisu se, čast iznimkama koje su pojedinačno i sustavno napadale neka ciljana tržišta, uspjeli značajnije pozicionirati na svjetskoj vinskoj pozornici. Problem cijena vina koji nas čini nekonkuretnima u prvome redu je naša neorganiziranost i naša amaterska prezentacija u vinskome svijetu, takav pristup to ne prolazi, on je promašen s obzirom da je u svijetu višak vina. Novaca za promocije u inozemstvu je bilo, ali bio je i problem u sistematizacijama nastupa na stranome tržištu. Uporno se, i bez ozbiljnih analiza promocije, forsirala metoda koja nema rezultata. Za informaciju: dva puta sam s prijateljima bio u Ministarstvu poljoprivrede no tamo nije nađeno razumijevanja za predloženi problem uspješnijega plasiranja hrvtskog vina na svjetsko tržište. Što se tiče cijena naših vina, mislim da će one biti veće za vanjsko tržište, ali na vinarima je da rade na kvaliteti i da se postavi organizacija za plasman vina na stranim tržištima na zdravim temeljima, onako kako se na brojnim vanjskim primjerima pokazalo kroz učinkovitost.

Nastavak reakcija:

Dobro vino i 0 marketing ⦁ #berrysamonajbolje ⦁ Moj pajdaš ima dodatno pitanje, ali i razuman odgovor za razvoj strategija, marketinga, prodaje te distribucije ⦁ Nominiraš vino za naj-naj vino 2020. pa ako dobiješ tisuću glasova onda ti je uspio marketing. Dakle, marketing.https://naj-naj.hr/…/eyJyZXN1bHRfcGFnZSI6InJlenVsdGF0aS… ⦁ Vrhunska tema ali definitivno ne za raspravu na Facebooku ⦁ Ne postoji marketing vina kod nas, kako je pojasnila top-expertica vinske scene. Postoji samo prodaja, odnosno prije ove krize postojala su samo pitanja koliko ljudi možeš dovesti na promociju i koliko ljudi će kupiti neko vino ⦁ Respekt prema temi i svima, al’ – koje vam je vino za gemišt? Međimurje, Zagorje? ⦁ Grupacije koje se sustavno zanemaruju su hrvatska dijaspora i hrvatska manjina u susjednim nam zemljama, prije svega u BiH i Srbiji, te klubovi hrvatskih gospodarstvenika u navedenim državama ⦁ Pa, zar to tebi treba, Ivane? To što svake godine organiziraš sajam vina u Esplanadi, govori ti sve. Za tebe ne treba više prezentacija vina. Možda ići od županije do županije i prezentirati vino. Mislim da i Istrijani imaju tako nešto, prezentiraju svoja vina. Pitaj Francuze ⦁ Ha! Meni se čini da je ovdje puno mišljenja, a malo rezultata. Odgovor je vrlo jednostavan: teoretski – vino treba biti izvrsno jer bez toga ne može, a onda su potrebni diferencirani marketing, kapital da bi ga se moglo odraditi, znanje kako ga odraditi…⦁ Marketing vina je prošlo svršeno vrijeme ⦁ Marketing vina, maslinovog ulja i marketing izvrsne i šarolike destinacije je sadašnji i budući veliki izazov hrvatskog gospodarstva. Marketinški alati i stručnjaci su, sigurna sam, raspoloživi i u Hrvatskoj i u svijetu, dakle dobra strategija, dobri fondovi, i samo naprijed

Ana Rucner (Boris Kragić). Plešivički pjenušac!

Ali – malo i vinari da ulože u marketing? ⦁ Sve je stvar uspješnosti, a vinari sigurno imaju poslovni interes izvoziti vina, jer je to stvar prestiža ⦁ Bez novaca ništa. Ni tu ni vani. Bez marketinga ništa. Pijmo coca colu, ona ima marketing ⦁ Slažem se ali novac nije primaran, dosta smo novaca potrošili za marketing, a rezultati su jako skromni ⦁ Pa, ima marketinga i marketinga. Nije svaki dobar ⦁ Realno, kod nas je malo marketinga za koji vrijedi izdvojiti novac, pa se vinari boje, poučeni lošim iskustvima ⦁ A koji je marketing dobar, a koji je loš? ⦁ Za to postoje stručnjaci ⦁ Marketinška kampanja mora polučiti rezultate. Isto tako se agencije moraju obvezati na određeni rezultat. Jer, ne naplaćuje se isključivo kreativnost već i rezultat te kreativnosti ⦁ Apsolutno istina sve je matematički mjerljivo ⦁ Da li je bolje uložiti u Vino.Com ili Menu.hr? U oboje! Moramo složiti paket. Biti konstantno prisutni i, najvažnije, nastupom se razlikovati od drugih!!! ⦁ Probaš vino, ili ti paše ili ne, ako paše i ne treba marketinga, vino odradi samo sve ⦁ Nastaje problem kad ima više vina nego potrošača ⦁ Neka naša pjesma tipa od Miše, pa da bude zvučno ime, a ako je vino fantastično – to će mu samo dodati marketing-štih! ⦁ Diskutabilno, marketing se i dade nekako napraviti, ali narodu se ugoditi ne može. Uvek pitanja: a zašto je toliko jeftino, a onda, posle, lele al’ mu nabio cenu, a onda se dohvate na ukus pa, kaže, ovo ti je malo kiselo a ne razume se u piće ama uopšte … No, dobar kvalitet se daleko čuje pa koliko god da je loš marketing, jer čak i loš marketing je nešto više nego nikakav… ⦁ Mene više zanima strategija osvajanja vinskoga tržišta u drugim zemljama i traženje novih vinskih potrošača kad je velika konkurencija ⦁ Mučiš se, prijatelju, oni koji te odaberu, odabrali su te, onima kojima napraviš marketing event vrhunski, možda će samo proći sada i nikad više, pusti nek teče, doći će ⦁ Za svaku prodanu bocu vina, mogli bi hrvatski vinari donirati jednu masku proti Coroni, koju bi kupili od naše slovenske vlade….Vi pijete dobro vino, maska ide onemu, koji jo treba, i mi Slovenci se riješimo mask, koje je naša vlada kupila… Ivane, ako se pojavi epidemija u Aziji, Balkan če izvozit maske u Kitajsko. I tako čejo naši političari na jednom produktu zaradit dva puta

Eto šta ne valja: od marketinga, realnosti, realne realizacije, oni otišli u politiku, aj sad malo još i o Srbima, pa ja ću da se smijem… ⦁ Hehe, nema mjesta politici dok razgovaramo o marketingu vina ⦁ Hoće li vinari sada više uložiti u marketing, kada prodaja ide lošije?… Ili će smatrati da im se marketing u tim okolnostima ne isplati? ⦁ Sve je stvar vinske strategije na državnom nivou. Do danas smo uvijek imali strategiju poznanstva, a ne znanja, pa su rezultati takvi kakvi jesu. Sada imamo marketing regija, a ne državni, vrijeme će sve pokazati, da li je to bilo mudro ⦁ Ja vjerujem da će ulagati više u marketing koji im daje zajamčene rezultate ⦁ Treba samo pogledati kako Austrijanci rade marketing vina. Jer, to je vrlo vrlo uspješan sistem. Kad se sjetim vinskih prezentacija HGK u Beču, dođe mi da povratim ⦁ Uspjeh vinske prezentacije traži zahtjevan i odgovoran posao, ali nažalost neki ljudi misle da znaju sve pa dobivaju reakcije kao što je ta tvoja ⦁ Ja to znam a i ti još bolje. Ja sam i rekao svoje misljenje, tada i odmah im se nisam odjednom vise sviđao, haha. Sprdnja, skupa sprdnja ! ⦁ Kako je moj sustav napajanja energijom kompleksan i ide za danas kraju, želim vam laku noć i sutra nastavljamo temu. Hvala na trudu i komentarima koje izuzetno cijenim ⦁ Vzameš sredstva in kasneje kredite na ta sredstva. Se širiš in zadolžuješ… To je najboljša poteza. Tako samo garaš, banke in vsi v verigi te gonijo in vsiljujejo vino povsod …. žal, gre ta sistem skozi samo pri vinu, ker ga vsi radi pijejo…. ⦁ Marketing je najvažnija investicija u posao pa tako i u vinski sektor. Marketing se formira ovisno o klijentu, ali ga definitivno ne smiju raditi kvazi novinari i kvazi stručnjaci koji nikad nisu radili u branši. Kad kazem radili u branši, doslovno mislim radili u vinariji, distribuciji itd.). Štikle u vinogradu nisu marketing ⦁ Mislim da je na marketingu vina posljednjih 10-15 godina učinjeno jako puno, a zahvaljujući aktivnosti mnogih subjekata, tu je Dropuljić jedan od zaslužnijih. Financiralo se to iz mnogih izvora. Sad je vrijeme da vinari, kad su stasali, razvežu vlastite kese u tom smjeru. Možda su sada na redu za financijsku pomoć neke druge grane ⦁ Marketing je uspješna komunikacija s tržištem, naglasak ovdje je komunicirati. Kod vina, vjerujem da je ključno potruditi se razviti osjećaje kod publike, to nije uvijek komuniciranje samo vina… ⦁ Slažem se i mislim da je potrebno znatno ozbiljnije pristupiti tematici i problematici ⦁ Niti je lako a ni jednostavno, bogami ni jeftino. Ali može se, malo i polako ⦁ Većina vas profesorovo pitanje komentira s promocijom vina, ali to je samo jedan od osam elemenata marketing-miksa, 8P kako to Ameri zovu. Treba još zadovoljiti i ostale elemente ⦁ Dovoljno je katkad 4P i 4C (za pocetak), ako imamo barem neku knjigu iz koje učiti, ako nismo već studirali marketing, ipak želimo govoriti stručno o temi ⦁ Sumnjam da je Facebook mjesto gdje će marketinški stručnjaci besplatno davati svoje savjete i ideje #govorimopcenito ⦁ Imamo li mi uopće marketinškog stručnjaka za vino? ⦁ Treba imati znanje, viziju za lijepim i naprednim projektima!!! ⦁ Ljudi i znanje su na prvome mjestu ⦁ Svaka čast profesorima i nekolicini publicista, međutim uvjeren sam da i oni uvidjaju kakav je to Sizifov posao. Danas u Hrvatskoj svega pedesetak vinara zivi od svog rada. To je zanemarivo malo. Oni ne mogu marketinški isfinancirati vino u globalu ⦁ Ali, mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno onima u kojima je veća kupovnqa moć. Kod nas su ljudi dobri potrošači, ali su im primanja jako mala, pa treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržišta ⦁ A naša prezentacija vina vani je jako loša, visoka cijena za relativno nepoznata vina

Kad chef Zirojević prigotovi jelo i ponudi vino (npr. Grk Deforo od Birea) – i Bono Vox dolazi!

Jedna od najvećih grešaka aktualne verzije Zakona o vimu je definicija marketinške strategije na način da se iz proračuna financiraju ured HGK i kojekakve regionalne udruge koje nemaju nikakav smisao. Drugi problem su zastarjela terminologija i kanali.… ⦁ Priča marketinga vina je kompleksna, zbog pretjeranog uvoza koji je prijašnjih godina potican od strane vladajućih političkih opcija te nekih uvoznih lobija. No kako bismo uopće imali šansu na stranom tržištu gdje smo i dalje nekonkurentni, treba napraviti štošta ⦁ Djelomično se.slažem sa postavkama, ali što je sa tržištima gdje su hrvatska vina bila zastupljena sa cca 30 posto a danas su na jedan posto, kako je u Srbiji. Šta stvarno mislite da ljudi u Srbiji ne znaju što valja i da ne bi htjeli kupiti dobre graševine, malvazije, žlahtine, plavce, dalmatinski prošek… E, tu grdo griješite! ⦁ Balkan ne računam kao strano tržište, kao ni BIH, ne zato što to nisu strane zemlje već jer za tu priču je potrebna druga strategija koja se nužno ne temelji na klasičnom marketingu i promociji … Tu je više potreban ljudski pristup ⦁ Svaka prezentacija vina da li na sajmu ili u nekoj drugoj zgodi mora biti gastronomska prezentacija destinacije od kuda vino dolazi a bez toga nema pravog marketinskog nastupa ⦁ To je 0 posto onoga što je marketing ⦁ Za vinski marketing najvažnija je strpljivost od 10 godina na više, potom nužno je čisto srce, znači ne očekivati odmah veliku zaradu, biti zadovoljan što imaš dobre radnike koje plaćaš pošteno… znači na nivou iznad prosjeka države, i to i one koji kopaju… ⦁ Nekih 99 posto vinara ne zna što znači marketing, a isto to vrijedi i za vlasnike restorana… ⦁ Puno istine, ali neki vinari su od početka počeli graditi lijepu priču. I naravno prepoznali su da je pravi put u ekološkom vinarstvu. Još prije 12 do 13 godina kad sam bio kod nekih od takvih doček je odisao toplinom…⦁ Promociju našeg vina na domaćem ili na stranom tržištu, recimo najzahtjevnijem tržištu vina, u Francuskoj? ⦁ Tek onda kad će Hrvatski vinogradar biti izjednačen s francuskime. Dakle, nikada ⦁ Komentare sam pročitao i uskoro ću se javiti kad dobro promislim kako da ti odgovorim kvalitetno na ovo pitanje ⦁ Ivane koje vino ti najviše voliš? Znas li tko te to pita? Tko o čemu, lvan uvijek o vinu, pozdrav

Vina su ogledalo podneblja i tradicije, svako ima svoju ljepotu ⦁ Cilj svakog marketinga je prodaja, i onda je netko mudro zaključio: Marketing je zavođenje, a prodaja seks! ⦁ Uspješan marketing je kad uspiješ prodati i ono što ne valja… ⦁ Vinski marketing je marketing luksuza i posebnost. Polazimo li od dobrih hrvatskih vina a, mislim da je to polazna točka, onda je luksuz zvijezda vodilja. Drugi adut su nam naše sorte i posebnot koju drugi nemaju. ovo dvoje treba povezati sa gastronomijom… ⦁ Apsolutno želim stvarati i pobjeđivati, to mi je u duhu. Izazovi su nešto što čovjeka pokreće. Nadam se da ćemo naći dogovor, jer izuzetno cijenim tvoj doprinos promociji hrvatskih vina ⦁ Kad se odlučiš da kreneš, javi mi se, jer sam uvjeren da se može napraviti malo čudo ⦁ Mi kao vinska država nemamo strategiju kako stvarati potrošače vina u drugim razvijenijim zemljama, naravno gdje je kupovna moć pojedinaca veća nego u nas. Kod nas su ljudi dobri potrošači , ali su im primanja jako mala, pa nam treba krenuti ozbiljnije stvarati nova tržišta ⦁ Ja ću evo biti 300. komentar. Oho: 300! Koliko je vremena potrošeno na komentare, a što s njima? Ivane koji vam je bio cilj iza ovog pitanja? Ponavljam – treba prijeći sa riječi na djela ⦁ Slažem se. Cilj komentara bio je da osjetim razmišljanja pojedinaca koje ta tema zanima. Sigurno da treba prijeći s riječi na djela, a moja primjedba je da se krene pravim putem!

________________________________

Neposredno prije objave ove Kronike Svijeta u Čaši za svibanj 2020. stigla mi je e-mailom obavijest da će se 30. lipnja u Zagrebu održati prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon. Bit će pod naslovom Strateško planiranje u vinarstvu. Zamišljeno je da bude nekoliko predavanja na temu i da potom slijede panel-diskusije. Čut ćemo što će tamo biti rečeno i kakve će poruke biti poslane!

_______________________________

Vedran Kiridžija uz Plavac mali u svom vinogradu na Dingaču

Dingač i Postup kao Barolo i Barbaresco!

Svijet bi morao CIJELE GODINE a nek tek kad nam naiđe u turistički posjet biti svjestan postojanja npr. Dingača i Postupa (kao vina i položaja). Kao što je, npr., svjestan postojanja Barola i Barbaresca!… Gore: jedan od najpouzdanijih i najboljih proizvođača dingača Vedran Kiridžija ovih dana u proljetnom obilasku loze na strmini Dingač na južnoj strani Pelješca, te u svom podrumu za koji je nedavno ponovno kupio veći broj vrlo skupih – kako što to vino dingač i zahtijeva! – bačvica francuske proizvodnje. Dolje: razgaljena enologinja vinarija Korta Katarina Nika Silić Maroević, na poziciji Supine na lokalitetu Postup. Tu poziciju vole i Plavac mali i – divlje životinje! U kadru je prizor s hektara s kojega su potekle neke od dražih serija Kortinih plavaca. Dosta visoko, praktički u divljini, na ovoj poziciji vinogradi ne pate od suše, a imaju mnogo sunca i uvijek dašak svježine vjetra. A pH vrijednosti mošta s ovih pozicija uvijek su dobre, što nam je iznimno bitno za kvalitetu.  O šećerima ne treba ni govoriti. Kaže to Nika Silić i nastavlja: Već u pljevljenju može se procijeniti da će urod biti mali, drugo ni ne očekujemo, niti trebamo očekivati.  Vino s ovih pozicija ima drukčiju voćnost od plavaca iz nižih dijelova,, naime voće je bliže šumskom, bobičastom. Probleme ovdje, doduše, često stvaraju divlje životinje, naime na ovom predjelu je i lovište, pa nam nerijetko one odnesu dio uroda. I s tim moramo živjeti. Borimo se topovima, repelentima, ali one se brzo priviknu i na to, pa smo se i mi priviknuli na njih. Veći dio  vinograda  zasađen je  2007, i, osim na jednom manjem dijelu, bez armature dakle u tradicionalnom razmaku i obliku, na terasama. Teško je reći je li ljepši pogled s vrha Supina prema moru, ili s mora prema njemu…

Razigrana enologinja Nika Silić iz Korta Katarine uz Plavac mali na poziciji Supine na Postupu

 Na kraju, i moja razmišljanja, koja sam već objavio u više navrata međutim ne primjećuje se baš da se stvari mijenjaju. Temelj uspješnog marketinga vina s rezultatom da se napokon Hrvatska u svjetskim razmjerima visoko pozicionira kao zemlja vina su dobra (cehovska) organizranost branše i uređenost hrvatske vinske scene, stavljanje naglaska na vinogorja i unutar njih na specijalno kvalitetne uže vinogradske pozicije kao geografskog porijekla – kolijevke – vina pa i na lokalne kultivare kao osobenost kraja, formiranje, na bazi bitnih lokalnih elemenata, tipičnog organoleptičkog profila vina zamišljenog da bude perjanica ili paradni konj svojega teritorija, te dovoljna ukupna količina ili, što se kaže, kritična masa toga vina raspoloživa za tržište. Vinsku politiku trebala bi voditi vinska branša na način da po vinogradarskim i vinorodnim područjima s podjednakim ili barem jače sličnim agro-ekološkim uvjetima (tereni u smislu izloženosti prema suncu i svjetlu, stupnju nagiba, nadmorskoj visini, pedološkim svojstvima, sorti/sortama, klimi i mikroklimi…) te u određenoj mjeri i lokalnoj tradiciji vezanoj uz proizvodnju i konzumaciju hrane i pića potakne stvaranje POSLOVNIH udruga proizvođača vina što bi same najbolje brinule o djelatnosti koja im je egzistencija i koju bi same najbolje kontrolirale pa vidjele ponašaju li se svi članovi posve u skladu s dogovorom. A to znači da svaka takva udruga treba donijeti određeni pravilnik o proizvodnji, označavanju i marketingu vina na svome području, a taj pravilnik ima uključivati utvrđivanje zemljopisnih granica prikladnih za vinograd kao i utvrđivanje i imenovanje parcela koje mogu dati i iznadprosječnu kakvoću grožđa koju treba posevno valorizirati. Nužno je također, žele li se rabiti zaštićena oznaka izvornosti i subvencije države, odrediti, na bazi rezultata znanstvenog istraživanja struke o optimumu u gospodarskom smislu, minimalni broj trsova po hektaru i načine uzdržavanja vinograda (oblik obrade, minimalni prinos po čokotu, optimalno vrijeme berbe; kod većeg broja trsova moguće je smanjivati rod po lozi a istodobno ostati na količinski-ekonomski prihvatljivom – ali u ovome slučaju znatno kvalitetnijem – rodu po jedinici površine hektaru), bitno je i izdvojiti sortu odnosno sorte što uvjerljivo sudjeluju u tome da vino ima obilježje kraja. U podrumu je, da se realizira željeni, pa i za marketing koristan, prepoznatljiv organoleptički profil vina, nužno usvojiti/odrediti optimalne, lokalnoj sredini tradicijski najbliže, načine vinifikacije te, poslije, dozrijevanja (inoks, drvo, beton, amfora…), od osobite važnosti je i dužina tog dozrijevanja, potom i minimalno odležavanje u boci prije izlaska kapljice na tržište… Na taj način iznjedrilo bi se vino kao stilom ujednačen raspoznatljiv tipičan proizvod teritorija i – uz prikladnu komunikaciju prema javnosti da se potrošači dobro upoznaju s nastankom i karakteristikama proizvoda – plasiran u nizu etiketa ovisno o broju članova udruge ali pod istom apelacijskom oznakom teritorija u dovoljnoj ukupnoj količini za uspješan marketing. U svemu tome na djelo stupa interprofesionalna suradnja: naravno, da se sve to ostvari nužni su suradnja lokalne udruge sa znanstvenim institucijama, te novac, s nešto sredstava na ime članarine i od uobičajenog postotka od prodaje u radu udruge sudjeluju sami vinari, a s obzirom da je riječ o projektu koji može donijeti dobru reklamu teritoriju, dovesti turiste i dati zamah općenito lokalnom i regijskom gospodarstvu logično je da pomoć u financijskom smislu preko regijskih i općinskih tijela dade i država. Tek kad hrvatsko vino bude na adekvatnim temeljima apelacijski tijesno povezano s užim geografskim prostorom i gastronomijom koje predstavlja u čaši, dakle kad se o njemu kao bitnome dijelu atrakcije pojedinog našeg područja bude vani počelo razmišljati ne samo jednom godišnje kad nas turisti posjećuju odnosno jednom godišnje kad mi održimo prezentaciju u nekoj od zemalja svijeta nego stalno kroz godinu (u tome smislu već su odavno pomoći mogli i trebali hrvatski ugostitelji u raznim zemljama, kao što to npr. rade Talijani zaposleni u ugostiteljstvu u inozemstvu!) bit ćemo u stanju računati na visoki plasman na ljestvici vinskih zemalja svijeta. ♣

Život ide dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha

MUNDUS VINI & CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES & SYRAH du MONDE & MUVINA…

Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz – Vrijeme ide, život se nastavlja. Velika međunarodna ocjenjivanja vina unatoč covidu19 ili coroni nastavljaju se, doduše u malo izmijenjenim terminima u odnosu na one uobičajene i nedavno najavljene.

Christian Wolf na slici je (lijevo) s ocjenjivačem Paulom Robertom Blomom iz Nizozemske i sa Stefanom Meiningerom iz treće generacije obitelji-organizatora

Nakon redovno održanog tzv. proljetnog kušanja Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Pfalzu, na redu je ljetno ocjenjivanje Mundus Vini. Summer Tasting 2020 planiran je za kraj kolovoza-početak rujna. Očekuje se da će Mundus Vini 2020. (proljeće i ljeto) ukupno okupiti oko 12.000 uzoraka.

Ova godina s obzirom na covid19, koji je jako ograničio gospodarsku aktivnost, posebna je za proizvođače vina u smislu plasmana plemenite kapljice, naime dobri rezultati na Mundus Viniju mogli bi osjetno pridonijeti boljem plasmanu vina u ovom poslovno inače vrlo delikatnom razdoblju.

Na Mundus Viniju sudjeluju probrani provjereni degustatori, a prednost nad brojnim drugim međunarodnim ocjenjivanjima za proizvođasče koji će poslati svoje uzorke su prezentacije nagrađenih vina u brojnim publikacijama kuće Meininger Verlaga kao organizatora ocjenjivanja u nekoliko eno-gastronomskih revija u Meiningerovu izdanju (Mundus Vini Wine International magazin izlazi u 100.000 kopija!) i prezentacija najboljih vina na velikome prostoru Meiningera na idućem ProWeinu, jednom od najvažnijih svjetskih vinskih sjamova.

Prijave za sudjelovanje na ocjenjivanju Mundus Vini summer tasting 2020: do 10. srpnja 2020 na www.mundusvini.com (The registration is open!), kaže voditelj ocjenjivanja Christian Wolf.

Contact and Organization: MUNDUS VINI GmbH, Maximilianstraße 11, 67433 Neustadt an der Weinstraße, E-Mail: contact@tastingservice.com , Tel.: +49 (0) 63 21 – 89 08-951

Brno CMB – Prestižni Concours Mondial de Bruxelles (CMB) odvijat će se od 4. do 6. rujna 2020. u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj, smještenome u Južnoj Moravskoj koja, kao tradicijsko vinogradarsko područje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel. U spomenutome dijelu Češke proizvode se jako dobra vina uglavnom od sorata Devin, Palava i André. U posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u.

Ove godine na CMB-u se očekuje najmanje oko 9000 uzoraka vina iz čitavog svijeta. U ulozi ocjenjivača trebalo bi biti oko 350 provjerenih degustatora vina iz cijelog planeta. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što jamči vrlo kvalitetno širenje vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Prijave za 27. CMB su do 31. srpnja, na web stranicama: www.concoursmondial.com

Ampuis Syrah du Monde – Već tradicijsko, 14. ocjenjivanje syraha svijeta, u organizaciji Saveza enologa Francuske, ove godine bit će u gradiću Ampuisu u francuskoj dolini Rhône 14. lipnja. Očekuje se najmanje 450 uzraka odasvud s našeg planeta. Vina će vrednovati oko 450 degustatora iz 26 zemalja.

Rok za prijavu uzoraka je 29. svibnja 2020. Prijave se primaju na www.syrah-du-monde.com

Prešov MUVINA – Slovački Prešov i ove je godine domaćin međunarodnog ocjenjivanja plemenite kapljice Muvina. Na tom vrednovanju kao degustatiori sudjeluju brojni vinski eksperti iz raznih zemalja svijeta, već godinama nazočni su i vinski stručnjaci iz Hrvatske, u posljednje vrijeme najčešće su tamo sommelier Mario Meštrović i novinar Ivo Kozarčanin.

Ove godine degustacija se, s obzirom na situaciju s covidom19, planira u nešto kasnijem terminu nego što je to inače, konkretno najava je da će se održati 24. i 25. rujna 2020. Odmah u nastavku je u Muzeju vina u Prešovu predviđena 25. međunarodna izložba vina. Rok za prijavu uzoraka je 15. rujna 2020, a na adresu e-mail: muzeum.vin@stonline.sk odnosno na fax 00421/51/7733665♣

Lijepo i u sumornome

A TEK KAD OL ISTRIA, SAD, ZARAZI SVIJET!…

            Upravo živimo tužno i ružno vrijeme pandemije covidom19, ali eto i bljeska ljepote u svemu tom ružnome što nas pritišće, kao i opetovanog svjedočanstva da se zaraziti može i na – privlačan način! Upravo u Americi gdje covid19, porijeklom iz goleme Kine, sada najjače hara, zarazu širi maslinovo ulje iz Istre, malenog hrvatskog područja posljednjih godina proglašavanog žarištem najboljeg maslinovoga ulja na svijetu! A lijeka protiv te zaraze niti ima, niti ga – itko traži!…

Najnovije vijesti: maslinova ulja marke Ol Istria iz porečke Agrolagune uvukla su se u američke ustanove i upravo su zarazila oprezni i strogi stožer stručnih istraživača na prestižnom svjetskom ispitivanju maslinovih ulja New York Olive Oil Competition. Ol Istria Selekcija ekstra djevičansko maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u kategoriji blagih ulja, dok je u istoj kategoriji Ol Istria Picholine osvojilo srebro.

NYOOC najveće je i najrespektabilnije svjetsko testiranje maslinovog ulja. Ove godine eksperti su ispitali 900 uzoraka iz 26 zemalja svijeta. Godišnja lista NYOOC s nazivima uzoraka i s rezultatima testova najautoritativniji je vodič svjetskim maslinovim uljem. Ovo je druga godina zaredom da maslinova ulja Ol Istria osvajaju visoka priznanja na ovom renomiranom ispitivanju.

                U ovoj iznimno izazovnoj godini dobivene nagrade su nam dodatna motivacija i najbolji pokazatelj kontinuiteta u kvaliteti naših maslinovih ulja koja je rezultat spoja stoljetne tradicije, najsuvremenije tehnologije proizvodnje, puno rada i truda naših zaposlenika, istaknuo je Agrolagunin direktor vinarstva i proizvodnje Milan Budinski.

Višestrani Milan Budinski: istarsko vino, maslinovo ulje, riba iz našeg Jadrana! Kakve li dobitne kombinacije – za zdravlje organizma i za zdravlje gospodarstva…

Istarsko maslinovo ulje pokazuje se eto već godinama istodobno kao izvor zaraze i kao serum za nju. Vrijednost ekstra djevičanskog maslinovog ulja Ol Istria u gastronomskom i medicinskom (naravno, zdravstvenom!) smislu prepoznaju i stručnjaci i potrošači. Uspješnost Ol Istria maslinovih ulja leži u kontroliranom procesu od početka do kraja proizvodnje. Agolaguna ima najveći maslinik u Hrvatskoj, s ukupno 220 hektara maslinika, na pet lokacija uz more, a masline se, nakon ručne berbe neoštećenih plodova, u moderno opremljenoj uljari prerađuju unutar 12 sati nakon trganja, čime se osigurava osnova za vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskog ulja. Sve sorte imaju specifičan okus, miris i intenzitet, tako da ta ljekovita ulja i te kako vrijedi unositi u organizam po sortama zasebno, ali i kao stručno pripravljenu mješavinu, k tome ulja se, bilo svaku sortu posebno bilo mješavinu sorata, mogu lijepo, kao i vino, kombinirati uz različita jela. Ol Istria Selekcija je ekstra djevičanskog maslinovo ulje dobiveno pažljivom odabirom više sorti maslina izvanredne kvalitete.

Na ovogodišnjem NYIOOC Hrvatska je za maslinovo ulje osvojila 39 zlatnih i 12 srebrnih medalja. Evo cro- dobitnika zlata:

Kategorija monosortnog ulja

Černeka Bjelica • Červar Coratina • Avistria Buža • PG Olivetum Posavianus Picholine • Bembo Buža • Eva Marija Levantinka • Perdisacca Rosignola • Avistria Stari Buža • Nonno Bruno Buža • Oio Vivo Vodnjanska buža • Oio Vivo Žižolera • Oio Vivo Istarska bjelica • Oio Vivo Bjelica • Ča Istarska bjelica • Nai 3.3 Coratina • Božić Uje Oblica • Šoltansko maslinovo ulje Levantinka • Ritossa Buža • Ritossa Istarska bjelica • San Antonio Istarska bjelica • The Garden of Eden Levantinka

Kategorja – Blendova 

Fortica Coratina Moraiolo • Brist Exclusive Selection • O17 • Ol Istria Selection • Sv Ivan Blend • Ex Albis • Monte Rosso Premium • De Kleva • Punta Cissana • Bodis •Valencano • Salvela Aurum • Rheos Premium • Turinela • Mudrina • B10 • Negri • Rheos Premium Blend

U ovom coronarnom razdoblju kad smo zabrinuti i za zdravlje za gospodarstva ISTARSKO maslinovo ulje, vrhunska jadranska riba, razni sirevi, pršut, boškarin kao junak u polju i na tanjuru, malvazije i terani u blistavom izdanju te što šta drugo NAŠE DOMAĆE iz područja poljoprivrede I proizvodnje hrane mogu biti učinkoviti ljekovi ne samo za oporavak organizma nego i našeg turizma kao glavne gospodarske grane… ♣

Jubileji

95 GODINA ESPLANADE, 15 GODINA FESTIVALA ZAGREB VINO.COM

Zagrebački hotel Esplanade sagrađen je s ciljem pružanja smještaja putnicima glasovitog Orient Expressa. Gradnja je trajala 26 mjeseci. Svečanom otvaranju održanom 22. travnja davne 1925. godine prisustvovali su tadašnji gradonačelnik Heinzel i gotovo 200 uzvanika.

Hotel je već tada bio luksuzan, sofisticiran i opremljen najnovijim dostignućima suvremene tehnike. Gostima su na raspolaganju bili 200 soba s tekućom hladnom i toplom vodom, 100 kupaonica, telefon u svakoj sobi, mnogobrojni apartmani i saloni, restorani s izvanrednom kuhinjom te raskošna plesna dvorana ukrašena jonskim stupovima i skulpturama. O tome koliku je ulogu Esplanade imala u tadašnjem društvenom životu najbolje svjedoči uvriježeno mišljenje da je prekoračiti njezin prag doživljaj vrijedan spomena unucima. Česti gost hotela Miroslav Krleža svojedobno je zaključio da je Oleander terasa granica između Europe i Balkana, i time potvrdio tezu da je Esplanade mnogo više od običnog hotela – da je svojevrsna institucija i ikona grada Zagreba na koju treba biti posebno ponosan.

Hotel Esplanade – zagrebačka ljepotica i s 95 punih godina!

Hotel je kroz svoju dugu i ponekad turbulentnu povijest stekao status središta društvenog i kulturnog života Zagreba, kao i omiljenog okupljališta poslovnih ljudi, poznatih osoba, novinara i svih štovatelja iznimne usluge i luksuznog ambijenta. Dugačka lista slavnih osoba koje su posjetile hotel uključuje brojne državnike, kraljevske obitelji i zvijezde svjetske kulturne i showbiz scene poput Josephine Baker, Charlesa Lindbergha, Arthura Millera, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Laurencea Oliviera, princa Alberta od Monaca, Hillary Clinton, princa Charlesa ….

Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i hotel istančanog ukusa, profinjenosti, izvanredne usluge i posebne, iskrene veze sa Zagrebom, sugrađanima i svakim gostom.

Svoj 95. rođendan, koji je trebao biti svečano obilježen 22. travnja 2020., hotel je, na žalost, dočekao u tužnom ozračju – bez gostiju i osoblja, zatvoren zbog oštećenja od potresa i okolnosti vezane uz corona-virus.

Ovih dana ponovno je otvoren! ♣

_______________________________________

A little rest from covid19

GREAT MEMORIES of BAROLO & BARBARESCO

Late autumn: between the vine-growing hills in the piedmontese Cuneo province at that period of the year a fog is often strong, and this is normal. Right during this fog’s kingdom, full of interesting and very attractive ambiental scenes & views, there is a grape variety finishing it’s long and slow maturing period. Word fog in italian language means nebbia, therefore this variety has been named Nebbiolo.

Sunny view to the vine&wine famous village of La Morra

Barolo, LaMorra, autumn: nebbia, nebbiolo

Rich in acidity and abundant in tannin. Complicated, not suitable for a soon after the harvest ready easy-drinking, on the contrary! If comming from the extra good viticultural positions especially from the certain parcels on the slopes in the Barolo and Barbaresco zones, than if properly treated in the vineyard and, of course, after, with care and patience, in the cellar, Nebbiolo is capable to give expressive wines of great beauty, perfumed, full bodied and age worthy/long lasting ones. The wines for kings and for the consumers seeking in the glass for more high added value!

Very exclusive Bacchus’ drop, that is extremly important: the elitisme and exclusivity is a key factor not only in the wine trade itself but also for the whole tourist economy. Practically since always, but especially in the modern times, the local specialities, with the accent on wine, became the strong magnet with a high power of attracting to a certain region important number of so called contemporary, modern nomads – tourists.

Nebbiolo, through barolo and barbaresco wines, has been climbing to the world top and winning positions slowly in comparision with much early ready to drink merlot and cabernet sauvignon in hands of the commercialy very able Frenchies. Solid basis for mounting up with Nebbiolo to the piedmontese producers have been good self-organisation, steadyness, and in part also the fact that it turned out that Nebbiolo, differently from Merlot and Cabernet sauvignon which are giving excellent results not only in their homeland but practically everywhere on the planet, does not show the barolo’s and barbaresco’s quality outside Piedmont, thus perserving for the Piedmont the very high degree of eliteness and exsclusivity as a place to visit. After so long period of the Merlot & Cabernet absolute governing the wine world on Earth, many people have become fed up with the global hegemony of the mentioned varietes, and certain producers from outside of Piedmont and in different corners of the world tried with some other grapes, also with Nebbiolo, but except in a certain way in Valtellina vine-growing area on the north of Italy, where the synonim to Nebbiolo is Chiavenasca, the effort resulted without the highly expected quality peaks. Enthusiasmated with the Nebbiolo as the wine, this variety several years ago in his experimental vineyard, comprising about 30 different varieties from all over the world, had planted also the slavonian independent vinegrower and wine producer (one of the best and renown in Croatia) Vlado Krauthaker in Kutjevo (ancient name: De Gotho), located in the fromer Romans area known as Vallis Aurea… Results? Very decent..

Nebbiolo grape. NEBBIOLO, for the first time mentioned in the written documents in the 1209 and now in the modern vineyards existing in two selected clones – Lampia and Michet, is the offspring of the varieties Bianchetta di Saluzzo and Bubierasco, this last one, it seems, has vanished. Out of Nebbiolo as parent now we have the following offsprings: Freisa, Neretta di Bairo, Vespolina, than Nebbiolo rosé, Negrezza, Rossola nera, Brugnola

.Speaking of already for a long time existing intentions to mitigate that world supremacy in the surfaces planted and in popularity of Merlot and Cabernet in the reds and Chardonnay (remember the slogan: Anything but Chardonnay!?) and Sauvignon in whites: there are so many grape varieties in the world – in their Wine Grapes Atlas Jancis Robinson, José Vouillamoz and Julia Harding presented more of 1360 of them! – and so many among them deserving the chance to emerge. We saw the nice tries of the Austrians with the Grüner Veltliner (particularly NiederOesterreich – Wachau, Kamptal, Krems…) in whites, and Blaufränkisch (particularly in Burgenland), Italy is pushing strongly Sangiovese (mostly Tuscany), then Teroldego of Trentino and Lagrein from Alto Adige/Sud Tirol, Primitivo from the south, Spain is determined with the Tempranillo, Portugal with Touriga nacional, Touriga franca and some others local varieties… Worth mentioning is the very newest (last year’s) initiative coming from the south-eastern Europe especially Balkans, where Croatia, the birth place of Zinfandel, localy called Tribidrag, Crljenak, is offering, along with this Tribidrag, also very very interesting variety Plavac mali, the offspring of Tribidrag and another local variety Dobričić, and where Macedonia energicaly launched the internationally well organised action with the aim of the world wide affirmation of the red racy variety Vranec (translation is: black stallion), most widespread red vaiety in that country. Vranec is native in the neighbouring Montenegro where is called Vranac, so this country is wholehartedly on the side of this variety too. Bosnia & Herzegovina is gladly showing it’s Trnjak, another racy red variety, present, as the Vranac too, also in the southern part of Croatia… The intention is, through these local varieties, to significantly attract the attention of the world to some of the excellent local varieties and to several other specific gastro-products (cheese, olive oil, ham/prosciutto, fish…), to the environment, history, tradition, art (complete heritage). The most possible high economic valorization of this part of Europe is seen through the tourisme. The imperative is the restauration of the reasonable nature friendly tourisme (not the invasion as I was calling the touristic boom in the last years in Croatia) in general – and especially the turisme profitable on the higher level and with less damages to the natural environment – would be for the common economy very very important, particularly now after the actual Corona-virus dictatorship and the overall collapse of economy…

Piedmont – synonym for history, culture, wine

But, let’s go back to Nebbiolo and Piedmont!

Piedmont is the synonym for the italian history, culture politics and wine. Nowadays in Piedmont there are about 50.000 hectares of vineyard, 73 per cent of it on the hills’ slopes and at upper altitudes. The soil is based on sand, gravel, limestone, loam. Climate: winters are cold, summers warm. The difference in temperature between the day and night during the summer period is significant, that is very good for the right maturation of grapes and for the fruiteness and freshnes of the wines. Precipitations: enough rain, but not to much. Total wine production is about tri million hectoliters, about 60 per cent is red and rosé (rosé = small percentage), white wine is 40 percent. Around 81 per cent wines are in the doc or denominazione d’origine controllata appellation and in the docg, this is a step higher – denominazione d’origine controllata e garantita.

Piemonte, Langa, vineyards (Tom Hyland)

Vine growing, wine production and marketing is managed and regulated by the Consorzio Barolo, Barbaresco, Alba, Lange, Roero. Barolo wine is produced of 100 per cent Nebbiolo grape. Appellation Barolo docg covers 1715 ha of vineyards in 11 communities close to the town of Alba, these communities are Barolo, Castiglione Falletto, Cherasco, Diano d’Alba, Grinzane Cavour, La Morra, Monforte d’Alba, Novello, Roddi, Serralunga d’Alba and Verduno. Under the Consorzio’s regulations, barolo wine is not allowed to leave the cellar for the market before three full years after the harvest. Of these three years in cellar the wine should spend at least two years in maturation in wood. Barbaresco, also 100 per cent Nebbiolo, is born in the vineyards – 680 ha, and cellars inside the three municipalities – Barbaresco, Neive and Treiso. Barbaresco should stay in the cellar at least two years before entering the market, of these two years minimum one year must spend in the wood.

Along with Nebbiolo, another very important red grape variety in Piedmont is Barbera, the wide known appellations are Barbera d’Alba and Barbera d’Asti. On the entry level is considered dolcetto, from the variety of the same name and mostly used for simple wine, although some producers having the old vines, planted on a very good position, using for the maturation small cascs, can offer also a very serious wine out of it.

In Piedmont there are many valuable producers to visit, and fine local wine ad food to enjoy. Piedmont is a very nice example of how important role the exclusive – and high priced!! – agricultural products are playing in the frame of the tourist industry and how important impact they can have on the local economy.

My list of recommended barolo & barbaresco & barbera producers:

Giacomo Conterno – Barolo Cascina Francia, and Barbera Axilium Cascina Luisin

Abbona Marziano – Dogliani; Alessandria Giovanni – Monforte d’Alba; Brovia – Castiglione Falletto; Bartolo Mascarello – Barolo; Bruno Giacosa – Neive ; Busso Piero – Neive; Cascina Luisin di Roberto Minuto – Barbaresco; Cavalotto Tenuta Bricco Boschis – Castiglione Falletto; Conterno Fantino – Monforte d’Alba, Crissante Alessandria di Michele Alessandria – La Morra; Damilano – Barolo; Elio Altare – La Morra; Elvio Cogno di Walter & Nadja Fissore – Novello; Enzo Boglietti di Enzo e Gianni Boglietti – LaMorra, Edoardo Sobrino – Diano d’Alba; Gaja Angelo – Barbaresco; Giacomo Conterno – Monforte d’Alba; Elio Grasso di Elio e Gianluca – Monforte; Grimaldi Giacomo di Ferruccio Grimaldi– Barolo; La Spinetta – Castagnole delle Lanze; Manzone Giovanni – Monforte d’Alba; Marchesi di Barolo – Barolo; Moccagatta – Barbaresco; Oddero Poderi e Cantine – La Morra; Paolo Scavino di Enrico Scavino – Castiglione Falletto; Pira di Chiara Boschis – Barolo; Podere Einaudi – Dogliani; Podere Rocche dei Manzoni – Monforte d’Alba; Roberto Voerzio – La Morra; Rocca Bruno Rabaja – Barbaresco, Sandrone Luciano – Barolo; Vajra Aldo – Barolo; Veglio Mauro – La Mora; Vietti – Castiglione Falletto…

Food jewels

As for typical local food to be combined with the wines certainly highly recommended are bagna cauda (sardines, garlic, olive oil, butter – all coocked on steam in bagnomaria), carne cruda (row minced meat), local sausages, salamis, spek, pasta tajarin, wild asparagus cream soup, polenta with gorgonzola, brasato di vitello (long stewed veal meat) al barolo, different dishes of venison, cosciotto di capretto boiled in hay Maggengo and potatoes from ashes, mushrooms (tartufi=truffles!), cheeses with noble mould like castelmagno (tradition in that cheese production in province Cuneo on the territories of municipalities Castelmagno, Pradieves i Monterosso Grana goes to the year 1277). Piedmont iz known by hazelnut and by very high class conditoring industry and manufacture (Nutella Ferrero, and even much better Gianduia Pernigotti…)

Bagna cauda , and cosciotto di capretto boiled in hay

Wild asparagus cream soup, salmon-trout, roasted calf, veal long stewed in red wine

Magnificent castelmagno. Interesting is that some very renowned piemontese WINE producers decided to produce that cheese. They together founded a small agricultural association for cattle breeding and cheese production. One of these producers is Enzo Boglietti from la Mora. Bellow: the village of Castelmagno

Knowing that I had attended, for more than 10 years in a row, the very important promotional events Alba Wines Exhibition and, after, the Nebbiolo Prima, in the town of Alba, too, several croatian restaurateurs, wine merchants and sommeliers, deeply in love with the barolo wine, connaisseurs who really know what barolo and barbaresco, even barbera d’Alba (town Alba where the famous Nutella is coming from!) and barbera d’Asti are, and who were willing to jump for a glass to Piedmont, asked me to organise a trip for them to the Barolo and Barbaresco area. I – this I means my wine magazine Svijet u Čaši (World in a Glass) and my blog www.suhiucasi.wordpress,com – have arranged the visits to some of the best and in the world most prised wine producers, among them to such names as Angelo Gaja, Bruno Rocca, Elio Grasso, Paolo Scavino, even Roberto Voerzio that several times from the Wine Spectator‘s Buying Guide has been assigned for his Barolos 100 points of the possibles 100! On it’s Buying Guide pages wine magazine Svijet u Čaši also had published recensions of several barolos and barbarescos of the above named producers and this visit was the nice opportunity to give the awards to them. The trip has been realized certain time before the Corona world wide attack, and now in the lockout/selfisolation each of us in our flats has something very nice to think of – memories as efficient remedy against the gloomy covid19 mood.

The village of Castelmagno

A dream that comes true

The long ride by car, and finally, in the evening arrival to the little town of Barolo.

We stayed the night there, in a lovely multi-storey building on the main square and right next to the imposing Barolo Castle. The building was with several apartments intended for rent to tourists, from March until almost the end of the year there are many of them in the area. We found ourselves there in the full lull of January, a lull to the extent that wineries and restaurants were mostly closed and the big problem was finding open shops with groceries necessary for everyday use…

The start was great, though, and was not hindered by the winter dead Barolo: the evening we arrived we were fortunate to find open – apparently because there was a celebration in the larger premises at that time – a restaurant with a wide range of local bottles, and this is where our pursuit of barolo and barbera, nebbiolo, dolcetto began. The wine dream was turning into reality.

Barolo town by night in winter time!

Dolcetto Papa Celso from Marziano Abbona (the importer Miva sells it in Croatia), Dolcetto Poderi Einaudi, Barbera Vigna Martina from Elio Grasso, Barbera vigna Francia from Giacomo Conterno, Barbera by Bepe Rinaldi, Barolo San Giovanni by Gianfranco Alessandria, Bricco delle Viole 2012 by Aldo Vajra, Settevigne from the Estate of Damilano, Costa Grimaldi Giacomo Grimaldi, Cicalà by Aldo Conterno. We broke off in time – several visits were expecting us the next day…

Wines by night in Barolo: visitors from Croatia – first step in exploring sur place the wines from Piedmont – sommelier & restaurateur Krešimir, restaurateur Boris Zubo, wine-enthusiast & businessman Boris Kleončić. Excellent Giacomo Conterno Barbera vigna Francia 2015, Elio Grasso Barbera Vigna Martina, superb and elegant Aldo Vajra Barolo Bricco delle Viole 2012…

Little is big!

Breakfast with – 100 points out of a possible 100! Small bunches (from originally otherwise large bunches!), small yields – big Roberto Voerzio. It is not common for a wine to be rated 100 out of a possible 100 points, on the contrary! A year ago, Roberto Voerzio of La Morra succeded, and a hundred came from the renowned and globally influential Wine Spectator. What the deceased, another famous barolo maker, Domenico Clerico, used often to repeat: The agriculture needs primarily intelligent peasants, not those burocrates who create agricultural and food and beverage production from miles away offices and laboratories, Voerzio understood and accepted perfectly: he chose the hard way, with more pain, but knowing full well what precisely he wanted and how to achieve it in a fair and real way.

Roberto Voerzio Estate: house the family is living in, and the wine cellar

Several Svijet u Čaši’s awards to Roberto Voerzio for barolos, and some souvenirs we left him as something special from Croatia: the Tomac family Amphora sparkling, and Petrac’s Cabernet Sauvignon 2009 Under the Sea (because bottles spent some times in a cage at 30 m under the surface od the Adriatic sea). Roberto Voerzio is a passionate football fan, a great fan of the croatian Zvonimir Boban who has played in Italy’s AC Milan for a long time

One of the secrets of Roberto Voerzio: not much bunches per vine, cutting the lower part of the bunch in order that grape mature better, and at the end very low yields, less than 1 kg. Picture above: first phase in the nebbiolo vineyard. Picture bellow: moments right before the nebbiolo harvest – instead of big long original bunches here we have small ball-shaped fully matured nebbiolo’s bunches. Roberto Voerzio can afford himself this nebbiolo shaping to small balls and a very low yields since the density of the planting in his vineyards is 8000 vines per ha!

Voerzio’s vineyards are on the slopes and at the altitudes between 200 and 4000 meters above the sea level. Soil is characterized by limestone, clay and stones. Vines are old from 20 to 60 years…. Yields are so low that sometimes happens that out of 17.000 vines only 2000 lit of wines are produced. Roberto Voerzio does not allow compromises neither in vineyard nor in cellar.

Maturation of the wine – in barriques. Hygiene like in pharmacy…

In the tasting room

Result in the cellar? Outstanding wines, distinctive and elegant, capable of long aging and significant development in the bottle. The wines showed us it’s virtues just that morning, at the breakfast with Voerzio’s Barolos. Now Roberto Voerzio has seven different labels of Barolo, named after the vineyards, for instance Rocche dell’Annunziata, Torriglione, Brunate, La Serra, Sarmassa, Cerequio, Fossati case nere, the aim is to reach 10 different Barolo labels. Most od the wines are bottled in the classical 0,75 lit bottles and in a small number of magnums, some wines are bottled only in magnums. Along with barolos, Voerzio is on the market also with Nebbiolo, Barbera and Merlot. All of them, of course, upper class of wine.

Particularly impressive Barolo Fossati Case nere 2008 that was ready to appear on the market 2018 (!!; according to the rules of the Consortium for Barolo, Barbaresco, Langhe and Roero, barolo has the right to enter the market as from the 1st of January in the fourth year after the harvest, and for the category of riservas in the fifth year after harvest), impressive the Barolo Fossati Case nere 2007, too. Roberto Voerzio’s high worldwide reputation permits the retail price of € 200 and more for a bottle of 0.75 liters… For wines of older ages prices per bottle are much more expensive…

Wine and cheese

Among the wine stars of Langhe is certainly the Boglietti Estate, also from La Morra. However, he is not as engrossed in glamor as some of his other counterparts, but compared to these mega-stars he is not behind in terms of wine quality. Boglietti – two brothers Enzo (cellar and marketing) and Giovanni (vineyard) are offering five Barolo labels, each under te name of the parcel from which grapes are coming. These are the four labels: Brunate, Airone, Case nere, Fossati, the fifth Boglietti Barolo label iz Riserva. The Bogliettis are, like most of the Piedmont wine producers, maximally oriented (right!!!) to the varieties typical for their region and which are expressing best the particuliarities of the territory. Boglietti’s philosophy: produce high character terroir wines.

Enzo and Giovanni Boglietti with the Svijet u Čaši award, and during the wine and cheese tasting at the Bogliettis. Brothers Boglietti are deeply in love with cheese, but the idea to breed the cattle for milk and to produce own cheese was to offer their guests full pleasure combining their wine and their cheese. They served us their really extra Castelmagno 18 months old!

                        Dolcetto (dolce = sweet, but it is not sweet wine!), as mentioned, is considered to be a simpler everyday drop that is first ready to drink after harvest. However, there are nuances: some growers are making big efforts to achieve more ambitious product than the same cultivar. Thus, the Bogliettis separately vinified the dolcetto’s grapes from vines older than 60-years and with low yields, than used barrique for eight months maturation. They obtained very good and serious red wine of Dolcetto Taglineri 2016, with as much as 14.5% vol.

Enzo Boglietti offered for the tasting also a barbera of higher level – Roscaletto 2015 (14.0 vol%). Following were very very good Langhe Nebbiolo 2016 and a mixture of nebbiolo and barbera Buio Langhe (buio = dark). The Barolo showcase started with the Brunate 2013, after came Arione 2012, Case nere 2010, Fossati 2008 and Barolo 2007 riserva. All of them more than excellent wines, here has been shown how much the barolo, after the certain time spent in barrel, is gaining by staying long in a bottle. Outstanding Fossati 2008, and superb in quality and distinctiveness but also with price (200 € per 0.75 lit bottle) – Barolo 2007 riserva (there were about 6000 bottles for sale)… The prices of other Bogliretti’s barolos are around 50 € each.

Five bunches per vine = five golden grapes as award!

           

Grande Enrico Scavino, Azienda Paolo Scavino

Enrico Scavino, azienda agricola Paolo Scavino, Castiglione Falletto. Fewer bunches (five per vine), smaller bunches, lower yield per vine, adequate work in the vineyard and cellar = better quality, quality for high awards (with five gold grapes!). Among the pearls – the Barolos of Rocche dell’Annunziata, Bric del Fiasc, Monvigliero… Barbera, oh, yes! … The real pearl was Scavino’s Barbera d’Alba Bric Ambrogio from 70 years old vines, and matured in barrels. Barbera’s pride is a very beautifull dark ruby-violet colour, and nice acidity, but this variety is not known by tannin, so it is good for the wine to mature in wood which leases the elago-tannin, useful for longevity.     Among the winners of the five gold bunches (95-98 points) of the Svijet u Čaši magazine, there is also Enrico, one of the legends of Langhe and Piedmont, too.

Enrico Scavino with the awards

Scavino’s cellar – combination of barriques and the big barrels

Emotions from the garage

Edoardo Sobrino, awarded for his extra Barolo Monvilliero e Pisapola 2005

Small area, practically garage production, cellar technologically-tecnically perfectly equipped. Big heart, great wine, explosion of emotions. This is Edoardo Sobrino, a ceramic tiles seller and on the wine-scene as hobby manufacturer (tiles are business, wine is passion and love, says Edoardo) from Diano d’Alba who does not do compromises. The approach is biological, and the wines are perfectly pure, complex, thick and very elegant, able to live long and develop over that time. Sobrino likes a bit longer maceration than many of his piedmontese colleagues, for dolcetto he is practicing 12 days, for nebbiolo and barbera 20 and for Barolo 30 days. We tasted by Sobrino remarkables Barbera Nirane 2013 (8000 vines, 12 hl wines produced!), after it Nebbiolo vigna Carzello 2014, and then extra good – Barolo Monviliero e Pisapola. For Sobrino’s barolo there was also the recognition of the Svijet u Čaši (World in a glass), this one with four golden grapes. Sobrino joyfull, he almost didn’t let us leave the basement … Uh, we liked that …

Edoardo Sobrino – the cellar

Gaja the Great!

Angelo Gaja, always ready for a joke: Fare, Saper fare, Saper far fare, Far sapere!

Angelo Gaja the Great! Yes, unique. Worshiped all over the world! A lot can be learned from him. He is functioning under the motto that his enterprising grandmother Clotilde Rey instilled in him (he dedicated one wine to her – SorìTildin). And the motto is: FARE (do), SAPER FARE (know how to do it), SAPER FAR FARE (know how to transfer knowledge), and what closes the circle: FAR SAPERE (announce that it has been done).

The Big Chief Angelo himself received the small group of Zagreb fans at his 17th-century mansion in Barbaresco, which before was closed to visitors, some years ago Gaja family decided to opened it for visitors who now have to pay for a visit 300 € per person, the money goes to the humanitarian organisations. Angelo Gaja in a warm welcome prepared great tasting of piedmontese and his tuscan (Montalcino and Bolgheri area) wines. For the start came Brunello di Montalcino 2013 and Ca ‘Marcanda 2013, and afterwards Barbaresco 2013, followed by mini-vertical much older barbarescos, from vintage 2003, 2001, 2000 and 1999, which was the best in show that day!

Gaja with the Zagreb sommelier and restaurateur Krešimir Šesnić and with me

The Gaja (the name Gaja is coming, says Angelo, from Spain!) as agricultural estate has been founded in 1851. Angelo’s father Giovanni (1908-2002) has decided 1935 to step very seriously on the wine stage, this serious ment he further wanted to produce only big wines. At that time the wine king in Piedmont was Barolo, Giovanni Gaja’s idea was to rise and keep the wine Barbaresco to that level. And he succeded: he had drastically lowered the yields, and some years later he managed to sell his barbaresco at prices much higher then many of barolos of that time could reach. After taking over the Azienda from his father, Angelo Gaja bravely continued the work and soon became one of the most praised and influential world wine producer. His vision was to stay concentrated primarily to the local grapes especially Nebbiolo, and to produce high class wines, not the supermarket ones. However, he could not resist to the charm of Burgundy’s (geographically not far from Piedmont) chardonnay and the Bordeaux cabernet sauvignon so, in a certain moment, he without his father’s knowledge introduced to the family estate a small quantity of cabernet. His father hearing of it when it was already done, very angry said a kind of curse Darmagi! Which in the local dialect is meaning To Hell, so the name of the Gaja cabernet sauvignon, cabernet franc and merlot wine is since that day Darmagi! Angelo Gaja to all of his wines gave the names tied to the local geography (toponymes; Costa Russi, Sori San Lorenzo…), tradition, family.

A view to his famous bottles and a look into Gaja’s Barbaresco wine cellar

The Gaja Family: pater famialias Angelo, his wife and two daughters – one is Gaia, father’s right hand in business, and the son Giovanni

As the chairman of an estate that is exporting 80 per cent of it’s red wines, Angelo Gaja with the time has became very interested to expand with the vineyards, even if necessary outside Piedmont’s boders, and 1994. he bought tuscan Montalcino’s azienda Pieve Santa Restituta, close to the small old (from the 4^th century) church by the same name. Around 40 ha vineyard at the altitude of 320 to 350 m above sea level. Thus he added a new red, the famous brunello to his portfolio. There in Montalcino he is producing around 120.000 bottles of Brunello Sugarille and Brunello Rennina. And in the 1996, again in the Tuscany but in Bolgheri area, he bought a real estate and afterwards converted it in wine temple Ca’Marcanda, along the vineyards there is nice park with 3600 olive trees, plantend, explains Gaja, more as the environmental decoration then for the oil producing. Gaja, today 79, is still with the strong entrepreneur’s spirit: the newest project is a joint venture with the wine producer Alberto Graci from Etna area in Sicily, Gaja’s aquisition there is 11 ha for now, the intention is to arrive to the 45 ha! In Alta Langa (Upper Langa) in Piedmont Gaja in a village of Tiezzo at the altitude of 700 m bought a piece of land to plant it with vines…

In the light of the climatic changes, Angelo Gaja 1995 decided that his estate have to take most possible natural way of producing wine. First step in this new direction was to buy barn manure from the local cattle breeders and to convert it with a help of special California red worms in compost for the vineyards fertilization. Gaja started to follow the experts’ instruction about how to work ecologicaly in the vines and to perserve the life in the soil and strengthen the resistence of the plants against deseases. He renounced of the chemistry, now more attention is paid to the work on the land and management of the leaves. In the vineyard between the rows barley is planted, after the mowing all is left on the soil surface, what is, explains Gaja, avoiding the loss in humidity in the soil during the estate and prevents very good from the erosions. Between the rows certain bean plants are planted, they can make – pure natural way – the soil more fertile. Recommended is also planting the flowers in vineyard, because the flowers are attracting the insects so therefore leaving them less of them on the vine. Gaja put in his vineyards cca 80 bee hives, the bees are indicators that the ambience is clean… In his piedmonese vineyards Gaja planted 260 cypresses, because these plants usually seen on cemeteries, provide to the small birds – usefull in vineyard since they eat insects and thus clean the vineyard of them – a refuge from the numerous big predators falcons and hawks.

Brunello & the Queen Luisa di Rabajà

Brunello di Barbaresco?! Yes, there is one! That is the piedmontese super-maker named Bruno Rocca. His daughter Luisa calls him tenderly Brunello (diminutive of Bruno). Bruno Rocca has a large part of the vineyard in the highly regarded Rabajà position, which is located next to the Rocca’s cellar and next to the famous Asili vineyard.

Bruno Rocca Rabajà with his barbarescos, and his kind daughter Luisa, authoritative Estate presenter. Bellow: Rabajà vineyard

Bruno Rocca barricaia, and a cellar with barrique and big barrels

Bruno Rocca’s house, Barbaresco

And Luisa Rocca, a great business oriented authoritative presenter, at the same time very kind and sweet – The Queen of the Rabajà!

Azienda Bruno Rocca is taking care of 12,5 ha vineyards in the municipalities Barbaresco and Neive, and of three hectares in Vaglio Serra, Monferrato. Approach in the vineyard: organic, but the Rocca family does not put that on the label. The flagship wines are Barbaresco Maria Adelaide, named after the mother of Bruno Rocca and made out of the best grapes of the Estate, 25 days skin contact in stainless steel, maturation 12 months in french barriques and after18 months in big french barrels, then Barbaresco Currà Riserva – vinification in big wood barrels 28 days, then 36 months maturation in the french barriques, and Barbaresco Rabajà, vinification 28 days in stainless steel and maturation 12 months in french barrique and 12 months in french big barrels, all three wines made with the yields of maximum 40 hl/ha. Bruno Rocca is producing very fine barberas,one is barbera d’Alba and the other one Barbera d’Asti.

An exhibition of recognitions of the World in a glass (Svijet u Čaši)

A hearty reception at the house of one of the barolo legends – Elio Grasso, from the Gavarini hamlet near Monforte d’Alba. Elio Grasso has received many recognitions with four and five golden grapes for his barolos (Gavarini Chiniera, Ginestra Vigna Casa Maté, riserva Rüncot) but also for the Barbera Vigna Martina. The wall in his office is full with different recognitions, diplomas, medals…

Elio Grasso, his wife Marina and son GianLuica, and PR representative Roberto, with guests from Zagreb – Domagoj, Zubo, Boris and Krešimir, in front of the office’s wall with numerous awards. Bellow: GianLuca Grasso with the Estate’s bottles, and with the mother and father in the Elio Grasso wine cellar

Azienda Elio Grasso is situated in the municipality of Monforte d’Alba, and it includes 42 ha of land, of which there are 18 ha vineyards, the rest are forest and meadows. Elio Grasso has planted Nebbiolo, Barbera and Dolcetto, and, of the international varieties, Chardonnay, since it showed, says Elio Grasso, high adapation degree. The best wines from this estate are Barolo Rüncot Riserva, from the vineyard of 1,8 ha surface and from vines old more than 25 years, then Barolo Ginestra Casa Maté, Barolo Gavarini Chiniera, Barbera d’Alba Vigna Martina. Very nice the varieties blend called BarbEresco, out of Nebbiolo, Barbera and Dolcetto of the local and the red varieties and of a small percentage of the international and white variety Chardonnay. The experts consider it in the quality better than barbera and a bit lesser then Barbaresco, because of that the particular name. The unique white wine of this estate iz Chardonnay Educato (educated chardonnay), excellent with the fish.

Barolo Cannubi Boschis

As the beginning, in the town of Barolo also is the finish: short stop by Marchesi di Barolo, family Abbona owned estate which wines – particularly important to mention is Cannubi, are imported in Croatia by Vrutak, and by Luciano Sandrone, that also offers particularly good wines, especially, again, of the Cannubi vineyard. The magic of this Marchesi di Barolo wine began in 1806 with he love story between the marquis of Barolo Carlo Tancredi Falletti and a french noble woman Juliette Colbert de Maulévrier, descendant of king Louis XIV finance minister. Now at the throne of the Marchesi di Barolo estate are Anna and Ernesto Abbona.

Anna and Ernesto Abbona with their daughter and son. Anna Abbona and the daughter Valentina presentied the Marchesi di Barolo wines some months ago also in Zagreb. Below: the Marchesi di Barolo cellar

Cannubi, in the Barolo municipality, is considered as one of the best crus in Piedmont, giving the extra elegant reds. We made a stop, of course, at the Luciano Sandrone’s winery.

Unfortunately Luciano Sandrone could not stay with us long, because hit with the flu and with temperature…

Barolo: Luciano Sandrone Azienda Agricola, Sandrone’s vineyard at Cannubi Bricco Boschis and his cellar

But as gentleman as he is he had given to the lady employed at the Azienda the instructions what to offer us, as medicament against the flu and as a huge pleasure: large Barolo tasting! Nice to see, the picture, isn’t it? Big Barolo tasting at Luciano Sandrone’s: Cannubi Boschis, Crossia, Rivassi, Vignane, then from the municipality Castiglione Falleto: Villero, from Monforte d’Alba: Cascina Pe Mol, Castelletto, Ceretta and Conterni, Novello: Merli, Ravera, Rocche di S. Nicola, Serralunga d’Alba: Baudana, and Vezza d’Alba: Valmaggiore. Repeating (Repetitio mater studiorum est!) several already in Svijet u Čaši Buying Guide five golden grapes awarded Barolos, great finish with the Sandrone’s powerful and elegant Barolo Cannubi Boschis 2005… ♣

_________________________________________________________

Corona time, ali vrijeme i za – šampus!

OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA i AVE MARIJE DO ŽIVOTNOG PORINA

 Hallo Josephine, how do you do?… Corona time, ali vrijeme (ti) je za šampus! Da je C još tu, bilo bi ga u izobilju, i to najboljeg francuskoga. Od Dnevnika jedne ljubavi, preko Gubec-bega i Ave Marije do Porina za životno djelo! Čestitke od srca! ♣

Josipa Lisac (Marko Čolić)

TRI PORINA ZA POPA!

            Uspješan je bio povratak zagrebačkog orguljaša Tihomira Asanovića Popa prvoj ljubavi! Nakon razdoblja bavljenja raznim stvarima, Pop je lani, u suradnji s odličnom vokalisticom Sabrinom Hebiri i s nekolicinom prijatelja glazbenika, izdao album Return To The First Love, i sada je na dodjeli Porina za najbolja ostvarenja u glazbi u nas u proteklih godinu dana taj album osvojio tri trofeja – kao najbolji album klupske svirke, zatim za najbolju svirku Noć u klubu i za najbolju produkciju. Ubrzo nakon što je album izašao, njegova promocija – uz jela što ih je prigotovio splitski novinar i autor priloga o vinu i gastronomiji te autor nekoliko tekstova i za ovaj album Zlatko Gall, i uz vino makedonske kuće Bovin (su)vlasnik koje, Ćiro Bogevski, je inače veliki ljubitelj glazbe – uslijedila je u zagrebačkom Johannu Francku. Prijem na svirkama i dodjela Porina ohrabrili su Popa i on se dao na stvaranje materijala za novi album, za koji najavljuje da će biti s istim gazbenicima ali s posve drukčijom glazbom od ove sada objavljene, radi se o funku i soulu. U prvom planu opet bi bili Pop (izraženije solo dionice) i Sabrina. Snimanje bi trebalo početi, veli Pop Asanović, za oko mjesec dana. Plan je u nekoliko navrata izaći sa po jednom singlicom, a tek iduće godine s čitavim albumom. Ali, još se jedna zanimljiva inicijativa kuha: Gastronomad Zoran Šimunić Šime došao je Popu s prijedlogom o realizaciji serije glazbenih eno-gastronomskih emisija za televiziju, dakle fuzija muzike, dobre hrane i finih vina, Pop bi, kao gurman, bio zadužen za kreiranje glazbenog segmenta uključujući i izbor izvođača, a dakako Šime, možda i u suradnji s također Gastronomadom Reneom Bakalovićem, za segment o eno-gastronomiji. Namjera je da se s ovom zamisli pođe TV-kući RTL. Asanović govori da zna za slične emisije u SAD i da one tamo privlače golemi broj gledatelja… Ne znam kako stvar funkcionira s tom serijom u SAD, ali ovdje u Hrvatskoj bilo bi svakako dobro povremeno prirediti i nastup i gozbu uživo, tako da se može uživati ne samo u glazbi (kao na malom ekranu), nego i u hrani i vinu konkretno! Na slikama su Pop, Sabrina i prijatelji na svirci te Pop i Zlatko Gall kao chef u Johannu Francku, Pop Asanović s Ćirom Bogevskim iz Bovina i s Reneom Bakalovićem, i, kao nešto vremeplovno: super-grupa Time s Popom (sasvim desno) Dadom Topićem, te Vedranom Božićem u prvom planu, bubnjareom Ratkom Divjakom i basistom Mariom Mavrinom. ♣

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

     POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2020 – Hints to the smart purchase

                                                         LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer.

⍟ ⍟ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

⋆   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, vinogorje Zlatar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (biodinamički)/nature friendly (biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vinogorje Zlatar – kontrolirano porijeklo • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski lijepo – ipak prednja etiketa donekle je nefotogenična/OK – pedantly – elegant – from the point of esthetics nice – yet the front label is not at all photogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, te gusto i potentno, svakako za konzumaciju uz jelo jače strukture. Za razliku od baznog Bolfanovog sauvignona koji na nosu i u ustima školski (profinjeno!) pokazuje odraz sorte, ovaj Primus, rađen očito s velikim ambicijama, diči se snagom, a u aromatskom smislu – unatoč tome što su, kako stoji na etiketi, sortna obilježja u pravcu južnog i egzotičnog voća poput dinje i manga, utjecaj od boravka vina u drvu i utjecaji oksidativnog tipa bazirani na razvoju kroz vrijeme jače dolaze do izražaja. Ovaj sauvignon pune je zlatno-žute boje, gustoću mu pokazuje već pogled na unutarnju stijenku čaše gdje ostavlja deblji film što se pretvara u lijeno spuštajuće suze. Miris izražen, uz gore navedeno u bouquetu bih možda pronašao i malo orašastog voća. U ustima, Primus je vrlo topao, dobro je zaobljen, fino slankast što ukazuje na mineralnost, snažna je tijela i dugotrajnog finiša ■ SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ + (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl limestone • sorta/variety: riesling • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno, čvrste konzistencije, sortno dobro raspoznatljivo. Rekao bih da je malo prerano pušteno na tržište. Doimlje se sa znatnim potencijalom, i s još vremena u butelji moglo bi i te kako profitirati. Lijepe je žive i pune slamnato-žute boje sa zelenkastom nijansom. Na nosu fino, jačinom umjereno, miris je trajan. Bouquet je u znaku voćnih nota u pravcu domaćeg bijelog koštićavog voća (jabuka, kruška), a pridružuju se diskretno i citrusne niti. U ustima vino nastavlja na kolosijeku mirisa. Živo je, svježe, s jako dobrom kiselosti i slankasto, zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ ⇒ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: rhine….

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) PINOT BIJELI 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: mekano, prilično nježno, s blagom dozom kremoznosti, ima punoću, skladno je, lijepo pitko. Svijetlo žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro. Miris solidno iskazan, na zrelo koštićavo bijelo voće, zanimljivo je prožet blagom aromom začinskih trava. Usta svježa, lijepo zaobljena, podržavaju spomenute blage začinske niti percepirane na nosu, Tijelo dosta dobro, završetak srednje dugačak ■ SERVICE: ⇑ • – preporuka za jelo/dish recommendation: sir i vrhnje, domaći narezak, tjestenina s bijelim umakom, kuhana i pečena piletina • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one tip/type: bourgogne,

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2018 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is, iako je deklarirano kao suho, za one koji vole nešto slađe okuse. Svježe, pitko dopadljivo/zavodljivo sa slatkastim notama s kojima se kao potencijalna protuteža miješa dobra kiselost. Svijetle žućkasto-zelenkaste boje, diskretno ali trajno na nosu, nudi zrelo bijelo voće, poput kruške, te nešto orašastog voća poput badema, kao da se malo osjeti i maslac. U ustima vino djeluje s nježnom dozom kremoznosti i kao dobro zaobljeno, tijelom dobro ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: M) ROSÉ 2019 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: syrah • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna, prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje-Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladoga, jednostavno, skladno, živahno, s voćnim notama, bit će svakako prikladno protiv žeđi u ljetnoj vrućini. Lijepe ružičaste boje, možda i malo jače za moderna shvaćanja, na nosu upućuje na domaće crveno bobičasto i jagodičasto voće. Usta vrlo svježa, mekana, s ugodnom kiselosti. Tijelom tanje, finiš kraći ■ SERVICE: ⇑ • 8-10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL) PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučjak • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 250 – 270 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 15-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: 2018 ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – kaci/fermentation in open wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice/barrels à 500 lit – 1/3 nove/new, 1/3 rabljene/used 1 put/time – 1,3 used 2X & velika bačva/big barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, masivna – massive, heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3250 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – djeluje vrlo kvalitetno/impression of a very good quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno i intrigantno, voćno-začinsko-mineralno, čvrste konzistencije, skladno, elegantno, za trošiti svakako uz hranu ali uskoro moglo bi se već, pomalo, i u meditativnim trenucima. Živahne svjetlije providne i crnom pinotu svojstvene rubinske boje s nježnom još ljubičastom nijansom, s lijepo uočljivim filmom i lijenim suzama na unutarnjoj stijenki čaše. Fino iskazana puna i trajna obećavajuća mirisa, bouquet je podosta u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća te s nitima blago posušenog crvenog cvijeća (ciklama?). a – zacijelo i kao posljedicom dozrijevanja u drvu (ono je savršeno uklopljeno!) – obogaćen je finim notama orašastog voća (nijansa badema!?) U ustima se predstavlja kao baršunasto – tanin, kao jedno od jamstava dužeg vijeka vina u dobroj formi, nazire se ali odlično je ispeglan, vino je živo, s izraženom slanosti te s prikladnom ukupnom kiselosti kao još jednim od jamstava duževječnosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, topao, ugodan • umami/primami! ■ SERVICE: ⇗ ⇒ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M-L) PINOT CRNI 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 m • tlo/soil: ilovasto-vapnenasto/marl limestone • sorta/variety: pinot crni/noir • loze stare/vines old: 5 – 6 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes – vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & fermentacija u drvu/fermentation in wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, sortno uvjerljivo, nježno i u nosu i u ustima. S dosta živosti i svježine. Svijetle sjajeće rubinske boje, bistro i providno. Ugodna mirisa na koštićavo te bobičasto-jagodišasto voće (trešnja, crveni ribiz…), cvijetna nota. Okusom mekano i zaobljeno, slankasto i s dosta energičnom (ali ne i grubom!) kiselošću što mu daje na zanimljivosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, finiš solidne dužine ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XL) PINOT NOIR PRIMUS 2017 – BOLFAN VINSKI VRH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Hrašćina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, na tragu biodinamike)/nature friendly (organic, on the way to biodynamic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – estetski dobro/OK – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, na kolosijeku sorte, vrlo toplo, živo, mekano, prikladno za trošiti uz (nešto konkretniju) hranu. Lijepe kristalno sjajeće providne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara, kao indikatora gustoće i kompaktnosti, debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze. Na nosu umjerene jačine, no duže trajnosti. Usmjerava na zrelo a moglo bi se reći i malo već prosušeno domaće tamno bobičasto voće, osjeti se kontakt vina s drvetom ali utjecaj drveta ne narušava sklad i profinjenost. U ustima aromatika u pravcu tamnog bobičastog voća se nastavlja. Ovaj pinot je mekan, zaobljen, donekle kremast, slankast i vrlo s lijepom kiselosti, kad ga se pije mimo (odgovarajućeg) jela ostavlja dojam da bi mu bolje odgovaralo da je s malkice manje – recimo: za 0,5 vol % – topao • umami – primami ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl, limestone • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15-20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, a zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA G Cru 2018 – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra/Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: iako je na etiketi označeno s G cru što sugerira grand cru a to su u francuskoj apelaciji najbolje vinogradske pozicije (moglo bi biti problema s Francuzima; mi inače nemamo službeno reguliranu oznaku grand cru, a neki naši vinari koji su svojedobno svoja vina označavali s grand cru morali su pod pritiskom Francuza prijeći na drugo, najčešće na gran select), naziv vinograda, njegovu točnu lokaciju ili neko pojašnjenje o njemu nije naznačeno/on the label no name or explanation about the G cru vineyard • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/high tall • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo konkretno, dosta gusto i jače toplo. Skladno, prikladno za piti uz moćniju hranu. Punije slamnato-žute boje već prema zlaćanoj, na unutrašnjoj strani stijenke čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Na nosu prilično diskretno, ali složeno, nota barriquea je zamjetna ali i suzdržana, vrlo dobro uklopljena. Miris upućuje na zrelo i prosušeno bijelo koštićavo voće (jabuka), malkice i na smokvu, u tragovima se otkrivaju i cvijetne note. U ustima vino nastavlja aromatski profil iz nosa s time da je izričaj intenzitetom nešto jači i bogatiji za koju cvijetnu i začinsku senzaciju. Dobro je zaobljeno, slasno, blaga slanost/mineralnost i dobra kiselost drže živost. Tijelo je vrlo snažno, finiš dugačak, topao. Dobar odnos sadržaja butelje i maloprodajne cijene u Vrutku ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečena masnija riba, brudet, pečena piletina, puretina teletina pod pekom, zreli tvrđi sir • 13-14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ (mpc/pp: L-XL) TERAN 2015 Rezerva – MARIJAN ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – tanka i visoka/tall and slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – slabija kakvoća/bad quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • crveno suho/dry • 13,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN, čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: malo umorne rubinske boje s granatnom nijansom, dosta dobre jačine na nosu. Bouquet vodi u domenu drva te tamnog bobičastog suhog a, donekle, i orašastog voća. U ustima toplo, osjet, koji se nastavlja kolosijekom mirisa, ostavlja stanovitom živošću povoljniji dojam. Tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine ■  SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: rustikalna jela/rustical plates • 14 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: M-L) VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/marl-limestone • sorta/variety: Graševina, Pinot sivi, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminac • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: kasna i izborna (plemenita plijesan)/late & Auslese ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvice/cascs 500 lit – mjeseci/months: 12; poslije/after: sljubljivanje vina/blending of the wines – odležavanje, stabilizcija/ageing, stabilisation: inoks/stainless steel – dvije cisterne zapremnine/two containers à 10.000 lit ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bezbojna/no colour – personalizirana, malo izgledom a posve prezimenom/personalizied, a bit in the shape, but fully with the last name (Enjingi) • 0,75 lit • punjenje po potrebi/bottled after the demand ■ ZATVARAČ/CLOSURE: algomerate ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,1 vol% • ukupno je bilo proizvedeno/totaly produced: 21.000 lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • malo pretrpano/to much details on a small space • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sasvim drukčije od većine bijelih vina danas na tržištu. Odmah na početku treba naglasiti kako to što na etiketi piše kasna berba ne znači da je vino slatko i desertno kako bi se moglo pretpostaviti iz spomenutog izraza. Nos doduše upućuje na slatko, a i okus ima slast, no ovo vino iz kategorije suhoga jako dobro prija ne tek uz neki manje slatki kolač nego i uz rafiniranu slanu hranu, k tome jaču, pikantniju. Odlično je i za trenutke meditacije. Plod je Enjingijve filozofije prirodnog puta, i rekao bih da djeluje vrlo iskreno. Nevjerojatno je svježe za (pogotovu bijelu) kapljicu staru punih devet godina! Enjingi je, svjesno ili slučajno i iz potrebe, prešao na drukčiji – suprotan – model dozrijevanja/odležavanja tj. poslije sazrijevanja svake sorte najprije u bačvici i, potom, sljubljivanja, držanje kapljice dugo u inoksu i tek onda punjenje, kako dođu nove narudžbe s tržišta. Nakon što je poslije toliko vremena napunjeno, vino bude spremno za piti nedugo iza punjenja, dakle logična je preporuka da ga po punjenju nije nužno duže zadržavati u butelji u podumu. Venje bijelo 2010 je zlatno-žute (nimalo degradirane!) boje, zadržava se s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama u čaši. Nos umjerene jačine, trajan. Sugerira zrelo slatko bijelo koštićavo voće, nudi floralne nijanse (bijelo cvijeće), medne note, diskretno se javlja plemenita plijesan. Bogatstvu bouqueta, uz noble arome botritisa, pridonose i one nastale ne samo boravkom u drvu nego i nastale s vremenom kroz godine. Usta vrlo privlačna, i te kako živa, okus zaobljen, donekle i kremast, vrlo ugodan zahvaljujući lijepima kiselosti i slanosti (mineralnosti) koje odlično pariraju osjetu slasti. Tijelo je čvrsto, snažno, finiš dugačak i osobito ugodan. • umami! ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: kulen, domaća slavonska šunka, pečeni smuđ, mlaka pečena prasetina, zreli tvrđi sir, zreli sir s plemenitim plijesnima… • 13 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2015 kasna berba – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: listopad/october ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: tonneau (500 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 7 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, puno, zrelo, voćno-cvijetno, toplo, s dosta nerva iako je petogodišnjak. Lijepe pune žive žućkasto-zelenkaste boje, s lijeno cijedećim suzama na unutrašnjoj stijenki čaše. Diskretnog ali postojanog mirisa, s bouquetom u pravcu domaćeg zrelog bijelog koštićavog voća i, rekao bih, u nijansi, dinje, te bijelog cvijeća, kao da se tu provlače niti kamilice i meda, dojam je i zerice plemenite plijesni. U ustima dosta gusto, fino zaobljeno, donekle kremasto s time što tu kremoznost, koja inače vuče blago na slast, s jedne strane ublažuje jedva zamjetna fino gorkasta nota (paljenoga) a s druge strane energično kao da je razbijaju, u povoljnom smislu, dodir slanoga (mineralnog) i bljesci odlične kiselosti. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, fino gorkast • umami primami – odličan odnos sadržaja boce i maloprodajne cijene (Vrutak) ■ SERVICE: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux, s malo širim rubom/with a bit larger rim

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvena bačva/wooden barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – solidna kakvoća ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: standardno čisto, uredno, sortno raspoznatljivo, toplo, lijepe gustoće. Tamne je gotovo neprobojne živahne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Mirisom umjerene jačine, trajno. Bouquet upućuje na herbalne note te, u drugom planu, na tamno bobičasto voće, doticaj s drvetom ostavio je traga a da nije bitno narušio ukupan sklad, međutim donekle je odmogao mogućoj profinjenosti, eleganciji. U ustima vino je dobro zaobljeno, tanin zamjetan ali prilično dobro pripitomljen, Tijelo vrlo dobro, završetak topao, dosta dugačak. Odnos između sadržaja butelje i mpc-a: vrlo dobar (Vrutak) ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: jača i donekle rustikana jela poput pečenja s ražnja, roštilja, gulaši… • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ