Archive | November 2014

PURTUGIZEC NOUVEAU 2014 JEST ARRIVÉ…

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VRIJEME KRŠTENJA MOŠTA i MLADOG VINA. FRANCUZI SU SE NAMETNULI SA SVOJIM BEAUJOLAISOM (TOPONIM!, MUDRO), TALIJANI IMAJU NOVELLO, AUSTRIJANCI NAJPRIJE STURM (JOŠ MOŠT, U PROCESU FERMENTACIJE) PA JUNKER, MAĐARI KEK-OPORTO KOJI VIŠE NE SMIJU NAZIVATI TIM IZRAZOM NA SVOM JEZIKU NEGO MU MORAJU TEPATI PORTUGIESER, a u SJEVERNIM PREDJELIMA HRVATSKE DUGOGODIŠNJA JE TRADICIJA PORTUGIZAC KOJEGA OD BERBE 2013. VIŠE NE SMIJEMO SPOMINJATI NA ETIKETI PA SU SE PLEŠIVIČKE GLAVE OPREDIJELILE ZA NEŠTO ŠTO ZVUČI VRLO NEZGRAPNO, A ZGODAN, NJEŽNIJI IZBOR BIO JE – NIJE LI?! – PLEŠIVICA CURICA

Počelo je na nepraznično Dragutinovo, Dragecovo, Dragino, Karlovo, i pokazalo se kao sjajan uvod u Martinje. Domaćin: Drago Kurtalj, plešivički vinogradar i vinar kojega bi se po njegovim novijim aktivnostima – eno-uradcima što su se osjetno poboljšali, pristupu opremanju boce koje je dizajnerski unaprijeđeno, te djelovanju na području ugostiteljstva i turizma kroz primanje gostiju u svoju malu bombon-kušaonicu na Plešivici i u kopiju takve kušaonice u zagrebačkoj Novoj vesi, ali i priređivanjem smještajnih kapaciteta za izletnike i turiste u sklopu svojega gospodarstva – moglo najaviti kao novo uzlazno pažnje vrijedno ime vinorodne Plešivice.

Drago Kurtalj pekao je patkice, guske su se čuvale za pravo Martinje. Na slici dolje, sa suprugom je Dubravkom u njihovoj pilnici na Plešivici

Drago Kurtalj i njegova supruga Dubravka organizirali su na Dragecovo kod sebe za prijatelje i poslovne partnere feštu i više nego dostojnu martinjske. Doduše, iako se jesu kušala nova vina, još u povoju, nije se krstio mošt na vino niti su glavom platile guske – to ne može bez Martina! – ali zato su sasvim dobro s ražnja, sve do hrskave smeđe kožice, cvrčale patkice, poslije na tanjuru dopunjene mlincima, a bogme su se, uz domaći kukuruzni kruh, sjajnima pokazale i kriške na žaru ispečenog komada carskog mesa sa kolinja iz dana prije, raspoloženje su rapidno popravljali Dragecov pjenušac Dri, kao i zeleni silvanac i sivi pinot iz prošlogodišnje berbe, kako je ponuda na tanjuru bila više u znaku sirne i jabučne savijače (po domaće: štruklji i štrudli) tražio se sve više i Kurtaljev predikatni rajnski…

Lijepa stambena kuća i vinski podrum Kurtaljevih, s natkritim prostorom opskrbljenim kaminom (roštilj, ražanj, peka) i predvidjenim za vanjski prihvat gostiju. Dolje je kućica u kojoj namjeravaju urediti sobe za noćenje

Ispit iz enologije, mesarstva, kulinarike, ugostiteljstva i srdačnosti položen i više nego uspješno!

Par dana poslije, u Dragecovoj plešivičkoj kletici u Novoj vesi u Zagrebu – kušaonici i prodavaonici ne samo Kurtaljevih vina nego i butelja drugih plešivičkih proizvođača, i kušaonici ne samo vina nego i domaće (sezonske) hrane kao narezaka, sira i vrhnja, češnjovki, krvavica, gulaša, odličnog Andrejinog kukuruznog kruha – još jedan lijepi uvod u ovogodišnje Martinje: prezentacija mladog plešivičkog portugisca u organizaciji Udruge Purtugizec Plešivica i, dakako, domaćina Drageca. Degustacija mladog vina od Ljube Kunovića, Željka Gregurića, Franje Gregurića, Damira Drage Režeka, obitelji Šember i Jagunić, pa Roberta Brajea, Zdenka Vučinića. Okupilo se osobno, uključujući, dakako, i domaćina Dragu, sedmero proizvođača, koji su inače i članovi Kluba prijatelja dobroga vina sa sjedištem u Jastrebarskome. Uz dvojicu predsjednika – Damira Režeka, koji je na čelu udruge Purtugizec Plešivica, i Dominika Jagunića, čelnika udruge Klub prijatelja dobrog vina 1984, nazočna i Gordana Županac, kao predstavnica Zagrebačke županije koja je i utemeljila županijsku robnu marku vina Portugizac (tada se još smjelo rabiti taj izraz) Plešivica.

Članovi udruge Purtugizec Plešivica koji su prezentirali mladi portugizac u Vinskoj kleti Drage Kurtalja u Zagrebu. Sasvim lijevo je predsjednik Udruge purtugizec Plešivica Drago Režek, a odmah do njega je Dominik Jagunić, predsjednik udruge Klub prijatelja dobrog vina sa sjedištem u Jastrebarskome. Druga zdesna je Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu Zagrebačke županije. Domaćin Drago Kurtalj smjestio se tik ispod naziva Jamnica

Malo zbunjujuće: više proizvođača pojavilo se s novim, vlastitim etiketama a ne sa zajedničkom županijskom etiketom, koja je, istina, dizajnerski estetski dosta loša, ipak rekao bih da je prije radikalnog pojedinačnog zaokreta trebalo pokušati doći do nove, ljepše u osnovi zajedničke etikete, da se vidi pripadnost jednome projektu. Svakome proizvođaču dakako treba ostaviti dovoljno mjesta unutar takve etikete da kako valja istakne svoje ime i prezime odnosno naziv posjeda.

Race z mlincima, češnjovke i krvavice s kiselim zeljem i restanim krumpirom

VJERNO OGLEDALO GODIŠTA

Na skupu količinski manjih proizvođača u plešivičkoj Vinskoj kleti Kurtaljevih u Zagrebu čule su se inicijative da se s Portugiscem pokuša ići i dalje od produkcije samo mladog i brzopotrošnog vina, naime kao što npr. u Beaujolaisu uz nouveau ili primeur postoji i vino beaujolais koje se proizvodi drukčijom tehnologijom i koje nije nužno samo za potrošnju odmah, te kao što npr. Mađari, osobito oni iz Villanya, rade portugisce ne samo u kategoriji mladih nego i u kagtegoriji onih što se počinju trošiti kad su mlada vina već popijena, dakle znatno kasnije, kao zrela crna vina, tako i članovi udruge Purtugizec Plešivica razmišljaju da krenu i u tu drugu kategoriju, zrelih ozbiljnih purtugizeca… Ako s takvim ozbiljnim vinom žele biti i posve uvjerljivi na tržištu, pretpostavljam da bi za nj trebali smisliti i ozbiljniji naziv.

Prizor poznate mušketirske zakletve: svi za jednoga, jedan za sve. Plešivički vinari Robert Braje, Zdenko Vučinić, Damir Režek, Ivanka Šember, Željko Gregurić i Velimir Jagunić

Što se tiče kušanih portugizaca: loše godište nije ni moglo dati više nego što je dalo. Vina koja su inače u dobrim godinama izrazito tamna i s dosta voćnosti, svježa, puna iako ne i alkoholno jaka, te i fino zaobljena već kao mlada, iz 2014. su vrlo svijetla, više kao roséi nego kao crna, alkoholi su većma oko 10,5 vol %, tijelo je tanko, kiselost vrlo izražena, kiseline uglavnom dosta grube, zelene, završetak opor, istina kod nekih vina kod kojih je ostavljeno neprovrela sladora, naizgled manje… Mladi portugisci: vjerno ogledalo godišta, bilo bi lijepo da i kad je godina (jako) dobra, ako već ne sva a ono znatno više plešivičkih vina bude isto tako vjerno ogledalo godišta.

Posjed Mladina, koji zemljopisno pripada jaskanskom i plešivičkome kraju, opredijelio se za samostalni nastup za Zagrepčane, u vinoteci-wine baru kod Uspinjače. Je li to još uvijek u nas na snazi stav količinski velikih da neće s malima, odnosno stav malih i manufakturnih da ne žele u svojoj blizini velike, kao predstavnike industrije?… Jedni i drugi jednostavno moraju biti skupa želi li se napredak kraja pa kao slijed toga i dobrobit svakoga subjekta posebno. Posjed Mladina je količinski i potencijalom preznačajan za plešivički kraj da ne bi bio uključen u poslovno zajedništvo, i to 100 posto.

Mladinci i Gastronauti: enolog Mladine Robert Brkić i marketingaš Saša Zec mladim portugiscem časte Karin Mimicu i Marinu Selak (Marko Čolić)

Mladinin mladi purtugizec vrlo dotjeran, ipak s prezentacije sam zapamtio nešto drugo: novi bijeli pjenušac Poj koji su poslužili prije portugisca. Napokon se krenulo drugim, boljim putem od onoga prije, koji je rezultirao alkoholno jakim i tupim starikavim proizvodom.

Maloprodajna cijena portugisca 2014 – uglavnom ista kao i prijašnjih godina i iz dobrih godišta (?!).

Toga vikenda u Zagrebu odvijao se, na starome mjestu, u zagrebačkom Boćarskom domu, Festival plešivičkih portugizaca i, upravo, i pjenušaca. Po tradiciji, mladi portugisci nudili su se po cijeni od 25 kuna za litru u rinfuzi. Posjet – ne baš naročit.

Članovi Udruge Ora et labora (Marko Čolić)

Poredali su se plešivički vinari sa svojim portugiscima: Ledić, Milan Ivančić, Jurkovac, Željko i Franjo Gregorić, Damir Režek, Zdenko Vučinić, Josip Braje, Vladimir Majcenović, PZ Plešivica i Franjo Stanišić. A pjenušce su ponudili Tomisalv Tomac, Krešo Režek i Tomo Tomac Tomba.

Enologinja Dragica Režek (Marko Čolić)

Priredbu u Boćarskome je, kaže kolega Tomislav Radić, organizirala plešivička Udruga Ora et labora, s namjerom da se nastavi predstavljanje plešivičkih portugizaca u Zagrebu, ali i da se u plešivičkoj ponudi jače istaknu i pjenušci kao i da se skrene pažnja i na još neke posebnosti teritorija. Nastupile su krašičke švelje, drveni mlin mljeo je kukuruz, kuhalo se i peklo, nudili sirevi a Milan Ivančić odjenuo je biskupsku odoru i s pomoćnicima održao martinjsku ceremoniju.

Martinje u kleti Kos-Jurišić u Nespešu: nakon krštenja mošta vinski biškup podijelio je prigodne darove domaćinu Đuri Kosu, te kumu i zaslužnim ljubiteljima Bakhova nektara

U Nespešu kod Svetog Ivana Zelina – Martinje baš na samo Martinje. Obitelj Kos Jurišić u svojoj je kleti priredila Tulum za brojne goste, a krštenje mošta vodio je stjecajem okolnosti miništrant Dragec Riba koji je eto – iznenada napredovao u biškupa…

Mario Jurišić sa suprugom Đurđicom Kos Jurišić i zelinskom kolegicom proizvođačicom vina i pjenušca Ivanom Puhelek

Nakon susreta sa sv. Nikolom Tavelićem u petak, veliko martinjsko finale u subotu nakon Martinja: zagrebački Trg bana Jelačića, svojevrsna sinoda martinjskih biškupa!

U Samoboru pak dvodnevno prvo vikend-Martinje nakon samog Martinja, stvar se odvijala dakako na glavnom trgu. Fašnički likovi Princ, Sraka, Fiškal i Sudec pokazali suda se polako ali sigurno pripremaju preuzimanje ključeva Grada i samoborske gradske vlasti. S tim su ciljem 11. 11. u 11:11 sati zaposjeli fašničku radio postaju Happy Station te najavili martinjske spelancije u trajanju od dva dana a potom i svoju karnevalsku srakovladu koja će trajati od 6. do 17. veljače 2015. godine.

Sanoborski Sudec, Fiškal, Sraka i Princ 11.11. u 11,11 sati otvorili su prvo samoborsko Martinje i najavili preuzimanje ključeva grada na razdoblje od 6. do 17. veljače iduće godine

Samoborsko Martinje bilo je manifestacija turističko-zabavnog i humanitarnog karaktera s ciljem očuvanja tradicijskih vrijednosti i običaja samoborskog kraja prezentiranih kroz kulturno umjetnički program. Predstavile su se brojne vinogradarsko-vinarske udruge s područja Zagrebačke županije, te neke i iz Slovenije. Dio ostvarenih prihoda doniran je učenicima slabog imovinskog stanja s područja Žumberka. Sad barem što se tiče tih učenika neće više trebati pojašnjenja da gladi nema nego da je hrana loša.

Martinjski, eto, cijeli tjedan završio je – a kako bi drukčije?! – pompozno, bakljadom. Neka se naširoko priča kako se Hrvati, koji, inače, svi znaju sve o vinu i nogometu, umiju veseliti i na kakvim se mjestima osobito rado vesele. Moglo se to napraviti i ovdje, ali ovako je priliku da vidi eksploziju hrvatskoga veselja imao cijeli svijet… Završilo je na kraju 1:1, ali, iako su ulaznice za feštu hrvatskim uzvanicima izdavane na ime i prezime, dojam je da je neriješeno ostalo i ne samo na pozornici spektakla – uglavnom: općenito nikom ništa pojedinačno, a Hrvatskoj i previše …

Stadion San Siro u Milanu mjesto je ne samo odigravanja nogometnih utakmica nego i odvijanja raznih drugih programa, primjerice koncerata, osobito se pamte nastupi Boba Marleya i Brucea Springsteena. Zašto ne bi bio i mjestom dobre martinjske zabave? Sveti Martin došao u goste svom kolegi! San Siro je inače svetac kojemu je u čast podignuta kapelica na prostoru što se danas nalazi u istoimenoj milanskoj gradskoj četvrti

Bolje da propadne selo, nego običaji!… ♣

SuČ – studeni / november 2014

November 15, 2014

PROSCIUTTO SAN DANIELE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

POSTANITE POZNAVATELJ (CONNOISSEUR)!

Mala brošura, stane u džepić hlača ili jakne, ali – govori dosta. U prvom redu, onome tko konzumira proizvod priča o tome kako on nastaje, kakva mu je nutritivna vrijednost te kako ga treba poslužiti i kako i uz što ga je najbolje doživjeti, a onome koji kani nešto nuditi tržištu priča o tome kako se u tom segmentu neke stvari rade.

Pršut San Daniele

Nakon Festivala pršuta nedavno u Tinjanu, evo nas sada u društvu s pršutom San Daniele. O njegovu nastanku i komerijalizaciji te zaštiti od moguće zloporabe naziva brine Konzorcij za pršut /Conorzio prosciutto San Daniele, sa sjedištem u mjestu San Daniele del Friuli, kod Udina u Furlaniji.
Što je to pršut San Daniele? To je, po konzorcijskom pravilniku, proizvod dobiven od buta talijanske svinje i morske soli, bez aditiva i bez konzervansa. Isključivo je, dakle, od svinja uzgajanih u 10 regija sjeverne i središnje Italije, a to su Furlanija Venecija Julija, Veneto, Lombardija, Emilija Romagna, Pijemont, Marche, Umbria, Toscana, Lazio i Abbruzzo. Dozrijevanje pršuta je isključivo u području San Daniele u Furlaniji. Način obrade buta i mikroklima u San Danieleu te iskustvo proizvođača rezultiraju osebujnim produktom, kojemu je Europska Unija u kontekstu zaštite priznala oznaku izvornosti PDO (protected designation of origin), kaže mi Krista Marangoni iz Konzorcija Prosciutto San Daniele, koja je bila i u Zagrebu na Sajmu hrane i vina u Areni.

Svinje moraju biti uzgajane tako da imaju dovoljno prostora za gibanje. Inspekcija Instituta Nord Est Qualità daje pečat ako je u uzgoju sve bilo kako treba. Svaka svinja ima svoj broj u koji je ukomponirana i šifra uzgajivača. Popratnica uz svaku uzgojenu svinju govori o farmi gdje je uzgojena i o datumu rođenja svinje, koja, da bi mogla ući u process proizvodnje pršuta San Daniele, mora imati najmanje devet mjeseci. Ne samo da svaka svinja treba imati identifikacijski žig, nego svaki but mora imati žig s datumom početka prerade u pršut. Pršut San Daniele sastoji se od buta, zatim cjevanice i papka. Minimalno vrijeme dozrijevanja pršuta San Daniele je 13 mjeseci, ali kod ambicioznijih proizvođača obično je duži.

Zrionica pršuta San Daniele

Određeni su i parametri koji govore o organoleptici. Kriška pršuta San Daniele mora na dijelu krtoga biti svijetla, živo ružičasta, a masni dio ima biti bijel kao snijeg. Aroma i okus trebaju biti delikatni, kriška se u ustima treba rastapati. Mikroskopske granule stanovite konzistencije koje se nađu u pršutu nisu od zrnca soli, nego su bezopasni kristali tirozina, prirodne supstance koja nastaje kao rezultat dozrijevanja proteina i koja je znak dužeg sazrijevanja.
Prosječne nutritivne vrijednosti na porciju od 50 grama pršuta San Daniele:
energija: 136 kcal / 568 KJ; proteini: 12,9 g; masnoće: ukupno 9,3 g, od toga zasićene 3,3 g, mononezasićene 4,3 g, polunezasićene 1,7 g; ugljikohodrati: 0,1 g; natrij 0,89 g; fosfor 92 mg (RDA 13,1%); kalij 291 mg (RDA 14,5 %); cink 1,19 mg (RDA 11,9 %); vitamin B1 0,34 mg (RDA 30,9 %); vitamin B2 0,10 mg (RDA 7,1 %); vitamin B6 0,52 mg (RDA 37,1 %); vitamin PP 2,57 mg (RDA 16 %). RDA je kratica od Recommended Daily Alowance, to je preporučena dnevna doza.

Pršut San Daniele – idealan i za male zalogaje i kao prvo predjelo, uz dobro ohlađenu krišku dinje odličan je osvježavajući tanjur

Pršut San Daniele ima visoku prehrambenu vrijednost a s obzirom da je lako probavljiv prikladan je, kažu u Konzorciju, za svaki tip prehrane. Odličan je izvor visokokvalitetnih proteina te vitamina (osobito B1, B6 i PP) i minerala, naročito fosfora, cinka i kalija. Masnoće u pršutu San Daniele su eto većma mononezasićene ili tzv. zdrave.
Kupljeni nenačeti pršut San Daniele treba čuvati u svježijem asmbijentu (temperatura, doduše, može ići do 18 Celzijevih stupnjeva) i svakako suhom mjestu. Kad se pršut načme i prestane rezati, prilikom spremanja načetu površinu treba prekriti prikladnom folijom da se koliko je god moguće spriječi dodir sa zrakom (kisikom), i tada pršut valja odložiti na hladnije mjesto, dobro je da to bude najviše do oko 7 Celzijevih stupnjeva.
Kupite li otkošteni pršut (San Daniele) ili pak kriške pršuta u većoj količini: kad prestanete rezati odnosno kad želite spremiti na tanjuru moguće ostale fete upotrijebite plastičnu foliju i dobro umotajte tako da se spriječi ne samo dotok kisika koji uzrokuje oksidaciju nego i da se spriječi da drugi mirisi hrane u hladioniku prijeđu na pršut i naruše izvornost arome.
Ako ste kupili veći komad otkoštenog pršuta za koji znate da se neće hitro sav potrošiti, dobro ga je rezanjem razdijeliti na dva ili tri komada pa komade koji se odmah ne troše vakumirati. Najbolje je te vakuum pakete/paketiće čuvati u hladioniku na temperaturi od 1 do najviše 7 Celzijevaca, i otvoriti ih desetak minuta prije posluženja pršuta. Vakumirane cijele komade pršuta ne čuvajte u hladioniku duže od četiri mjeseca. Kupljene narezane kriške najbolje je potrošiti unutar 24 sata od trenutka kupovine. Kod načetog pa spremljenog pršuta prvu šnitu ne koristite jer bude načeta oksidacijskim procesom. ♣

__________________________________________________

PROSCIUTTO di SAN DANIELE

BAGATTO

pronađite u vinoteci

SVIJET VINA

u Zagrebu, na Prisavlju 2 (Boćarski dom)!

__________________________________________________

SuČ – studeni / november 2014

November 11, 2014

Festival pršuta u Tinjanu/ PRVORAZREDNA POSLASTICA SROZANA U JEFTINO VAŠARSKO OZRAČJE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

KOLIKO MI KAO ZEMLJA KOJA PRETENDIRA DA BUDE VISOKOCIJENJENA TURISTIČKA IMAMO OSJEĆAJ ZA VRIJEDNOSTI OPĆENITO, ZA LIJEPO, PROFINJENO, ELEGANTNO?…

Tinjan, Istra, malo mjesto između Pazina i Poreča: tradicijska, osma internacionalna smotra pršuta, izdanje 2014. Urnebes od posjete! Gužva, kao da je nekakav prosvjed, no ljudi ne prosvjeduju nego mljackaju i pijuckaju. Svega li, i svačega. Veliki vašar, velika gostionica. Pršutu kao protagonistu na ukupnoj površini manifestacije dodijeljen je relativno maleni prostor u šatoru, tako da je to stvorilo veliku gužvu. Prvorazredna i skupa poslastica srozana u jeftino ozračje.

Festival pršuta u Tinjanu, pod šatorom: uokolo stolovi s izlagačima, a u sredini stolovi za posjetitelje koji su htjeli blagovati na licu mjesta

Gužva pred golom, pardon: stolom

Uz pršut, i drugi proizvodi, poput špeka, kobasica, bunceka,..

Kažu mi: 38 izlagača pršuta iz osam zemalja – uz Hrvatsku bili su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Italija, Austrija, Španjolska, cijena cijelog pršuta, za ponijeti, do 200 i više kuna po kilogramu, za svjetski čuvenu španjolsku pata negru (od crne svinje) tražilo se 3000 kuna (400 eura), narezani pršut kod nekih domaćih ponuđača stajao je navodno i do 400 kuna za kilogram, bogme rezani jamon iberico trebalo je platiti 100 kuna za 10 dag, odnosno 1000 kuna za kilogram!

Cijene

Povrće, zimnica u teglicama

Na popriličnom prostoru blizu zgrade općine postavljeno je nekoliko šatora, u jednome, stisnuti kao pilići u uzgajalištu, proizvođači pršuta te, s druge strane njihova stola, prebrojni posjetitelji, tako da je bilo potrebno svojski gurati se da se dođe do pojedinog proizvođača te vidi što se sve na stolu nudi (uz pršut bilo je tu kobasica, salama, kulena, slanine, sira…) te da se eventualno nešto kupi. Nastup pršutara bazirao se na prodaji rezanog proizvoda za pojesti (i odmah), kao i cijelog proizvoda za ponijeti doma, a što se tiče reklamne degustacije, to je ovisilo o dobroj volji ponuđača, tu i tamo pojedinci su se odlučili ponekom posjetitelju pružiti ficlek kriške pršuta… Iako pršut nije s nježnom cijenom, kupovalo se, znači oni koji su došli ovamo u šator unaprijed su i računali na malo veći trošak… Na žalost, na festivalu pršuta u Tinjanu, kako je naziv priredbi, umjesto da se izlagački dio s jednog šatora, nedovoljno velikoga za ugodan boravak te za mogućnost kvalitetne komunikacije s proizvođačem, proširi i na susjedni šator, koji je, uzgred, funkcionirao kao birtija. Prostor posvećen pršutu obuhvaćao je tek manji dio ukupne površine interijera i eksterijera priredbe, a protagonist – sušeni odnosno dimljeni pa sušeni svinjski but nije se u ponudi svega i svačega, tj. sira, zimnice u teglicama, fritula i drugih kolača, meda, kestena, češnjaka, brda mandarina, proizvoda tradicijskih zanata, drangulija, vožnje na kakvu se ide u luna-park… (navodno oko 80 izlagača na vanjskome prostoru), doimao kao glavna zvijezda festivala njemu posvećenoga. Više je ta tutti frutti manifestacija u Tinjanu ličila na kombinaciju kakvog selskog sajma i proštenja, po onome što sam vidio dojam je da je i rađena tek da zadovolji potrebu lokalnog stanovništva za događanjem o jesenskom vikendu.

Fini, uistinu okusni, na ocjenjivanju posrebreni hercegovački pršut Ivane i Ante Hercega iz Ljubuškoga

Pršut kao posebno plemenita i skupa delikatesa zavrjeđuje ipak samostalni, veći i estetski ljepši ambijent od vašarske i birtaške atmosfere.

Nakon moje objave na Facebooku bilo je reakcija na kritički iznesene primjedbe, uz navode kako je ljudi puno, i svi se vesele, kako je riječ o oktoberfestovskoj atmosferi, zatim da smo u nas već pretjerali s nekim ekskluzivnim ambijentima, te da je ulaznica npr. 80 kuna, dakle dosta skuplja od od ove sada od 15 kuna, mnogi sebi ne bi mogli priuštiti dolazak, pa i one kaj fali ovakvom događanju, i jamon iberico se prodaje u Barceloni na placu, čisto je normalno rezati šunku po 100 eur/kg na “neuglednom” mjestu…

Što se tiče Oktoberfesta, tamo se i te kako vidi tko je kralj manifestacije (pivo), a cijeli ambijent uređenjem je maltene kao umjetnički paviljon u odnosu na ovo na ledini u Tinjanu! Što se tiče jamona i njegove prodaje na placu u Barceloni – to nije za usporedbu s ovime u Tinjanu, plac – tržžnica – i jeste da se prodaju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, delikatese…

Možda se ne shvaća ili se nedovoljno shvaća potencijal manifestacije posvećene pršutu s kojim se rado hvalimo kao našom vrhunskom delikatesom i koji smo već od prije dugo željeli vidjeti zaštićenime na razini EU u kategoriji istarskog i u kategoriji dalmatinskoga. Festival pršuta trebao bi biti dominantno u znaku pršuta, ambijent bi morao biti profinjen i na višoj estetskoj razini (zar se – barem u nekim sredinama – bojimo nečeg lijepoga oku, ili, možda, ponegdje nema smisla za to?…) te komotan i za izlagače i za posjetitelje. Festival pršuta, kao i festival tartufa (neka se usporedi organizacija festivala tartufa kod restorana Zigante u Livadama i ona pod šatorom na parkiralištu u Buzetu!), visokokvalitetnog maslinovoga ulja, ekstra sira, čokolade… manifestacija je kompleksnog karaktera (mogućnost dolaska kupaca na veliko, turizam, image koji se stvara usmenom predajom i kvalitetnim prilozima u medijima javnog informiranja), pa bi organizaciji/realizaciji trebalo prići s većim ambicijama i većim očekivanjima u krajnji poslovni rezultat na širem frontu i na dugi rok. Koliko se razmišljalo na ovome kolosijeku koji sam upravo naveo govori i činjenica da manifestacija uopće nije imala press-službu, i da bi novinar došao do nekih osnovnih podataka o sudionicima trebao je najprije naći pa onda maltene za rukav hvatati osobe iz organizacije, a kako se novinarima na ulazu nisu izdavali bedževi bilo je poteškoća sa zaštitarima oko slikanja nekih prizora iz predviđenog programa događanja…

POZDRAV ŠAMPIONIMA

U sklopu festivala pršuta u Tinjanu održava se strukovno ocjenjivanje pršuta, vodila ga je Blanka Sinčić Pulić, predsjednica Udruge senzornih analitičara istarskog pršuta, a, po prvi put, ove godine priređeno je i natjecanje u rezanju pršuta, birana je i kraljica pršuta. Pozdrav i čestitka šampionima ovogodišnjeg strukovnog ocjenjivanja pršuta.

Šampion u kategoriji istarskog pršuta: Milan Antolović, sa kćerkom (gore). Šampion u kategoriji dalmatinskog pršuta: Miran Pelivan, mesnica Mrki

Pobjednikom u kategoriji istarskog pršuta proglašen je Milan Antolović, koji je ne samo pršutar nego je i pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije.

Pobjednik u kategoriji dalmatinskog pršuta je Miran Pelivan iz mesnice Mrki. Njegova pršutana je u Pakovu Selu.

Prva kraljica pršuta je Tony Laganis iz Motovuna, koja je u izboru pobijedila u konkurenciji sedam djevojaka.

Dobra vijest sa smotre pršuta Tinjanu: od šampiona i pročelnika Milana Antolovića a potom i preko razglasa u šatoru čuo sam da je postignut dogovor sa Slovencima oko zaštite istarskog pršuta na razini EU! Je li u našim medijima javnog informiranja to i objavljeno (osobno, na tu vijest nisam naišao!), kao što je svojedobno na malom ekranu u nas na bombastičan način našao mjesto prilog s LOŠIM vijestima i sugestijama da nam opet podmeću? (naš sindrom: za sve su nam uvijek krivi drugi)…

Ništa bez Mataša…

Iskoristio sam susret s Milanom Antolovićem da pitam kakva je sada situacija sa ostalim proizvodima hrvatskoga dijela Istre koji su pri zaštićivanju na razini EU naišli na određene teškoće, a to su, uz teran, npr. i maslinovo ulje, sir…

– Što se tiče terana, zasad, unatoč našim nastojanjima da sa Slovencima postignemo dogovor, nema pomaka, a što se tiče ekstra-djevičanskog maslinovoga ulja situacija je dobra, Slovenci su ulje iz svojega dijela Istre zaštitili pod znakom Slovenska Istra, a mi ćemo, sad kad je izrađen pravilnik, ulje hrvatskoga dijela Istre zaštititi kao ekstra-djevičansko s oznakom izvornosti s time da smo području našega dijela poluotoka u toj zaštiti pridružili i neke općine u predjelu povijesne Liburnije, koja inače zalazi u Primorsko-goransku županiju. Što se tiče sira, i to se rješava na zadovoljavajući način, kao nositelj zaštićivanja definiran je Klaster za proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina Istarske županije – kazao je Antolović.

U Tinjanu je na vidljivo mjesto iznad stolova nekih proizvođača pršuta bila postavljena oznaka Klaster hrvatskog pršuta. Sad očekujemo i poslovne rezultate, kao slijed takve organiziranosti. Saznajem da Klaster broji 27 članova, od kojih ih je 12 učlanjeno u Udrugu dalmatinskih pršutara, sedam u Udrugu Drniški pršut, sedam je pršutara iz Istre i jedan s otoka Krka. Izvršni direktor Klastera je Ante Madir. Među prioritetima zacrtani su osiguranje nabave kvalitetne domaće sirovine po konkurentnim cijenama, suradnja s Ministarstvom poljoprivrede oko donošenja pravilnika vezanog uz zaštitu pršuta na nivou EU, nastupi na sajmovima, promocija općenito.

Klaster hrvatskog pršuta: Vlade Prančić Smjeli (desno)

Prančić u pršutani Smjeli, s netom nasoljenim pršutima u hladnoj komori

Vlade Prančić, voditelj pogona za proizvodnju dalmatinskog pršuta Smjeli iz Dugopolja kod Splita, i član Klastera, rekao je:

– Pršutari se susreću s velikim problemom pri kupnji sirovine, zato što oni traže samo svinjske šunke, a kod nas zasad nema klaonice koja bi im u tom smislu izašla ususret, naime ponuđači žele plasirati i druge dijelove svinje koji nama, specijaliziranima za pršute, ne trebaju, pa to povećava cijenu po kilogramu. Mi u Dalmaciji a i kolege u Istri zbog nedovoljnog uzgoja svinja moramo se snalaziti za šunke drugdje. Voljeli bismo da, dok se ne poveća uzgoj svinja ovdje, to bude naša Slavonija, gdje je uzgoj svinja tradicija. Ipak, Slavonija zasad ne pokazuje da ima dovoljno ponude kakva nama treba. Uz to, problemi su i oko prijevoza, naime on je dosta skup ako je vožnji više a s manjom količinom. U Hrvatskoj jedino PIK Vrbovec ima potrebnu kompletnu logistiku za skladištenje te za kvalitetan prijevoz većih količina dakako hlađenih butova u jednoj turi. Napominjem da od klanja, pa do soljenja na mjestu gdje se obavlja prerada ne smije proći više od 96 sati! Proizlazi da je nabavna cijena sirovog svinjskog buta iz Slavonije kad se iskrca kod mene u Dugopolju oko 20 posto viša po kilogramu od onoga što bi za nas bilo konkurentno i što možemo naći vani, a to se poprilično odražava na maloprodajnoj cijeni. Iz toga razloga pršutari odlaze po butove u inozemstvo, tamo se može ne samo bez problema kupiti samo but nego i birati kilažu, te pasminu svinje. Ne znam zašto se kod nas ne može posvetiti više pažnje upravo tom prvome dijelu procesa, pa, koliko vidim i čujem, interes za pršutom povećava se, zar to nije dovoljan razlog da se učinkovitije poslovno razmišlja i da, kad već govorimo o zaštićenom proizvodu, sirovina bude ne samo iz Hrvatske nego upravo iz regije koja se diči s dotičnom delikatesom, dakle u ovome slučaju iz Dalmacije i Istre?

U Tinjanu susrećem i Dobromira Čovića, predsjednika udruge svinjogojaca i tajnika klastera svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije Cro-Pig sa sjedištem u otoku kod Vinkovaca. Nekih 16 uzgajivača svinja iz okolice Vinkovaca utemeljilo je spomenuti klaster upravo ciljajući na istarske pršutare kao dobre kupce butova.

– Vidjeli smo da Istri nedostaje sirovine za proizvodnju pršuta i planirali smo upravo za potrebe istarskih pršutara godišnje prirediti za početak oko 2000 tovljenika, što bi bilo 4000 butova. U ovome trenutku Istri bismo mogli isporučiti najmanje 1000 butova, od svinja težih od 160 kilograma. S Istranima smo u kontakltu već neko vrijeme, oni govore za jesu zainteresirani, ali do dogovora nikako da dođe. A da bismo mi kao svinjogojci mogli na zadovoljavajući način odraditi naš dio posla, stvari se moraju definirati i znati unaprijed. Tada bismo priredili dovoljno sirovine, i od željene pasmine svinje I po kilaži buta. Mi inače uzgajamo velikog jorkšira, landrasa, duroka i crnu slavonsku svinju – veli Dobromir Čović, u nadi da će nastup Cro-Piga na Festivalu pršuta u Tinjanu ipak rezultirati uspješnom poslovnom suradnjom s Istranima.

Milan Buršić, pobjednik u natjecanju u rezanju pršuta

Ivanka Dropuljić, PZ Dropi, Zagreb: najfinije izrezane kriške

I, na kraju, rezanje pršuta. Kod natjecanja u rezanju pršuta pravilnik je predvidio fokusiranje ocjenjivačkoga žirija na niz parametara. Šampion u rezanju je istarski pršutar Milan Buršić, koji je u jednome satu u kriške, ili šnite, fete, pretvorio više od jednog famoznog istarskog buta, međutim najfinije fete narezala je – ali, logično, znatno sporijim ritmom – Ivanka Dropuljić iz Zagreba… Uz čestitke Buršiću čule su se i neke primjedbe da su njegove kriške pršuta bile predebele te neujednačene dužine, kao i da je tome tako zbog žurbe da u zadanome vremenu nareže što više pršuta. Natjecanje u rezanju (i serviranju) pršuta ne bi trebalo shvatiti kao nekakav šou samo da bude šoua te, da malo karikiram, kao nekakvo bacanje kamena s ramena pa je pobjednik onaj tko baci teži kamen dalje, nego kao profinjenu disciplinu nužnu da je svladaju svi koji doista drže do pršuta kao delicije par excellence i koji se profesionalno, u ugostiteljstvu, ili privatno nađu u ulozi poslužitelja… ♣

Pršut traži piti, pa je u šatoru postavljeno i nekoliko štandova s ponudom vina. Riječki kralj kave Miro Komadina, znan inače i kaovrstan glazbenik, sa suprugom se zaustavio na čaši merlota kod proizvođača Schifflina

SuČ – studeni / november 2014

November 10, 2014

in Inicijative
Leave a comment

OKUSI HRVATSKE – NA WEB-DLANU/Saznaj, pa jedi i pij zdravo, okusno, uživaj polako i – domaće!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Taste of Croatia: Goran Zgrablić, Lada Radin, Mihael Tomić, Morana Zibar i Marinela Prodan

ZAHVALJUJUĆI RECENZIJAMA NA PORTALU TASTE OF CROATIA, SVE VIŠE KORISNIKA S VREMENOM ĆE i U POTPUNOSTI SHVATITI ŠTO JE TO DOBRA VRIJEDNOST ZA NOVAC, A VLASNICI RESTORANA, VINARI i PROIZVOĐAČI HRANE DOBIVAJU s TRŽIŠTA DIREKTAN POVRAT INFORMACIJE o ONOME ŠTO NUDE. NA TAJ NAČIN KONTROLU KVALITETE RADE NE SAMO PRIVATNE INTERESNE SKUPINE i TROME DRŽAVNE INSTITUCIJE NEGO i SAMI POTROŠAČI, KONSTANTNO, i TO MOŽE BITI I TE KAKO UČINKOVITO!

GDJE? Na Tavanu. Opet Tavan! Naravno, onaj zagrebački, javan, dakle Tavan – javan. Svašta se zanimljivo, i nazočnosti vrijedno, tamo događa. Kroz druženje u ležernoj atmosferi dosta se toga korisnoga sazna vezano uz prehranu i zdravlje, ali i uz proizvode Made in Croatia. Taste of Croatia! Zašto na engleskome? Pa, priča Taste of Croatia uvelike je usmjerena prema strancima koji nam dolaze kao turisti, a – ionako ovdje u Hrvatskoj sve više rabimo engleske riječi…
KADA? U nedjelju, od 16 sati.
TKO? Odabrana ekipa prijatelja zdrave hrane i prehrane te dobre kuhinje, kolega, kuhara, mesara, povrtlara, hedonista, svejeda, vinogradara/vinara, vinopija, pivara, pivopija, piskarala, blogera i hipstera svih vrsta.
ŠTO? Igraonice, radionice, nova saznanja i vještine, ugradnja svijesti o važnosti (pisanja) recenzija na Taste of Croatia u svaku poru vašeg bića.

Kako napraviti tijesto? Nauk i od malih nogu

Radionice: Čašna sestra u nebranom grožđu – http://tinyurl.com/casna-sestra ⦁ Tu me reži!… – http://tinyurl.com/tu-me-rezi ⦁ Prekapanje Hrvatske špajze – http://tinyurl.com/kviz-spajza ⦁ Umijesi me umješno – http://tinyurl.com/umijesi-me ⦁ Samo večeras, u vašemu gradu: riječki tandem The Čučković Brothers! – http://tinyurl.com/cuckovic ⦁ Džinovskim koracima naprijed – http://tinyurl.com/dzinovskim-koracima ⦁ Pivarska revolucija http://tinyurl.com/pivarska-revolucija ⦁ Za macho štrebere izborni predmet: Od ljutoga ljuće: Volim ljuto – svježe papričice i umaci. Tko preživi, pričat će.
Vaš Taste of Croatia tim: Goran, Lada, Marinela, Mihael, Morana
Što je, konkretno, Taste of Croatia?
Taste of Croatia rođen je 2011. Prvi impuls dala je blogerica Morana Zibar (Gurwoman), pozivom strastvenim amaterima i kolegama po peru Goranu Zgrabliću (Manjada), Ladi Radin (GastroLada) i Marineli Prodan (Enogastro mama) da joj se pridruže u tada još nedefiniranom projektu.

Na Tavanu, ali s vanjske strane! The Čučković Brothers – odlično meso i sjajne mesne prerađevine. Dobro je znati baš vezano i uz prerađevine: upravo sada nastupa/nastupila je sezona pečenica, češnjovki, krvavica…

– Cilj je bio osobna piskaranja dignuti na višu razinu, za opće dobro, i postati pouzdan i provjeren vodič kroz hrvatsku gastronomsku tradiciju i ponudu, prvenstveno za strance. Počelo je sa stranicom na Facebooku, reakcije su bile dobre, i idući logičan korak bila je web-stranica. Projekt, u početku zamišljen kao pomoć stranim putnicima po Hrvatskoj, s vremenom je postao pouzdana početna točka za istraživanje lokalne ponude i domaćim hedonistima, svima onima kojima su hrana i piće više od zadovoljenja fizioloških potreba. Omjer stranih i domaćih korisnika danas je 60:40 u korist domaćih – kaže Morana Zibar.
I posebno ističe:
– Na platformi Taste of Croatia nema plaćenih oglasa, PR tekstova, ili pisanja recenzija na slijepo. Vjerodostojno, ležerno i nezavisno prenosimo vlastita iskustva.
Godine 2012. Taste of Croatia postao je pr(a)vi nezavisni enogastronomski vodič s dušom, na tržištu prisutan kao web-portal i mobilna aplikacija za sustave Android i iOS. Na prigodnom partiju na Tavanu u Sinkovićevoj Tasteovci su htjeli podijeliti radosnu vijest: napokon su ostvarili trogodišnji cilj i izašli s novom web-stranicom.
– Redizajn web-stranice omogućava veću interaktivnost te stvaranje zajednice koja objektivnije, kroz provjerene recenzije korisnika, procjenjuje ponudu diljem Hrvatske. Objavljenim recenzijama, na hrvatskom i/ili engleskom jeziku, sve više korisnika s vremenom će u potpunosti shvatiti što je to dobra vrijednost za novac, a vlasnici restorana, vinari i proizvođači hrane dobivaju direktan povrat informacije o onome što nude. Na taj način kontrolu kvalitete radit će ne samo privatne interesne skupine i trome državne institucije, nego i sami potrošači, i to konstantno, i to može biti i te kako učinkovito.
U novoj verziji portala uvedene su nove kolumne koje uredništvu daju više prostora za pisanje o događanjima i trendovima na domaćoj, ali i stranoj enogastro sceni (Bila, jela, pila; Odbjeglo prase; Faces & places), vinima (Bottle Battle; Čašne sestre), restoranima (Eatlist; Recenzije) te nakuhavanju (Što se kuha; Taste of things to come). Baza informacija o lokalnim i tradicijskim jelima i proizvodima, tj. Foodventory – things to try, znatno je dopunjena, i sadrži više od 200 unosa. Kao i od samog početka, upis objekata u bazu Taste of Croatia potpuno je besplatan, a uvjet je za objavu da su opisane objekte (restorane, agroturizme, krčme, bistroe, vinarije, fast foodove, wine barove, pivnice…) ili proizvode (OPG, mali domaći proizvođači, vinari, pivari…) članovi tima osobno kušali, okusili i iskusili, doživjeli, i dali im pozitivnu ocjenu. ♣

Novo pivo – Nova runda. Miroslav Šuvak i Marko Filipin odlučili su, koristeći logističku uslugu poznate pivovare, krenuti u proizvodnju vlastitoga piva uz korištenje sorata hmelja koje se uzgajaju u SAD i američke recepture, i pustilo na tržište pivo American pale ale. Mjesečno proizvedu po oko 2000 litara toga piva koje se plasira samo preko točionika

Omar Biloslavo podučio je hrvatske potrošače o ginu i o cijenjenome famoznom francuskom biljnom likeru Chartreuse, i prezentirao razne koktele rađene i uz uporabu tonika
SuČ – studeni / november 2014

November 8, 2014

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11_2014 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

PUTOKAZ U KUPNJI VINA

Od/since 1994.

STUDENI – 2014. – NOVEMBER In vino veritas

U ovome broju: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • BOSNA & HERCEGOVINA • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

CH – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,4 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣ 82 – 85 (16,1 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.

75 – 81 (14,5 – 16,0 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use

ispod/under 75 (ili: 14,5 / 2,0) = Niže do nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

____________________________________

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €) • M = medium (40-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

______________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

______________________________________

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) DINGAČ 2010 vinograd sv. Lucija – SAINTS HILLS

PELJEŠAC DINGAČ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 14,2 vol %

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • pogodno za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, (voće: tamno plavo – koštićavo/suha šljiva…) • začinske nijanse, dobro uklopljeno • herbalno, od utjecaja bačvice, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slano • tijelom & strukturom potentno • dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sirevi • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) DINGAČ 2010 – KIRIDŽIJA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: – decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • pogodno za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: suhi/suhvice, poljubac – ukuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – domaći – orašasti) • floralno (suho tamno cvijeće) • začinske nijanse / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa zamjetnim – živim – dosta uglađenim taninom – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo vrlo dobro • gorkastog – blago sušećeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pečenja, peka, pašticada, divljač • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ (M-L) TAJANO 2010 Plavac mali – KIRIDŽIJA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je skladno • dotjerano • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno • probojno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: suhvice, dodir – tamni/plavi – koštićavi – domaći/šljiva) • začinske nijanse / mirodije • herbalno, diskretno (aromatično bilje) • osjet fino paljenoga, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – sa zamjetnim – uglađenim taninom – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pečenja, meso s roštilja, ražnja • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ (M) DOBRIČIĆ 2013 – KAŠTELANAC

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, ŠOLTA ■ VINOGRAD, sorta: Dobričić ■ OZNAKA na etiketi: zaštićena izvornost (zoi) kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: kratak – običan ■ OPREMA, DESIGN: obično

VINO je u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko ■ NA NOSU upućuje na voćnost • herbalno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kiselog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 16° C

_____________________________

Vina za ovo ocjenjivanje u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

BORNSTEIN, MIVA, PZ DROPI, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo!

______________________________

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (L) MALVAZIJA 2011 Alba Robinia IQ – MATOŠEVIĆ

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,9 vol %

VINO je zanimljivo • razvijeno • kompleksno • zrelo • vrlo toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (voće: orašasto) • začinske nijanse, s mjerom • herbalno, diskretno • osjet maslaca – fino paljenoga ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pržena plava riba, složenci, mesa u svijetlom umaku • veća čaša (burgundijska) • 14° C

♣ ♣ (L) MALVAZIJA 2012 Alba barrique – MATOŠEVIĆ

ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,8 vol %

VINO je vrlo razvijeno – s oksidativnom notom • vrlo toplo • sa tercijarnim bouquetom • prešlo zenit ■ IZGLEDOM upućuje na floralno ■ NOS osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremastoga • slankasto – sa kiselosti koja ga još drži – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ä • srednje velika čaša • 12° C

♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2013 – MATOŠEVIĆ

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • suho • 13,0 vol %

VINO je nekomplicirano ■ IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU suzdržano • ipak, upućuje na voćnost • floralno, dodir ■ U USTIMA sa kiselosti koja ga drži • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: manja čaša • 8 – 10° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) NEVINA 2011 vinograd sv. Ante – SAINTS HILLS

ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska & Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno • suho • 13,5 vol %

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • može lijepo poslužiti i za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – egzotično) • floralno • osjet banane/ vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: krepkija jela s bijelim mesom• velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣ (XL) GRIMALDA bijela 2011 – MATOŠEVIĆ

CENTRALNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay, Malvazija istarska, Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 14,0 vol %

VINO je složeno • bogato – široko • zrelo • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • robusno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama • u špici ■ IZGLEDOM živahno • sjajno žućkasto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: bijelo meso ispod peke, u svijetlim umacima • velika čaša (burgundijska) • 14° C

♣ ♣ (L) MALA NEVINA 2012 vinograd sv. Ante – SAINTS HILLS

ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska & Chardonnay • dozrijevanje: betonske posude i hrastove bačvice ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol %

VINO je vrlo toplo • robusno • rustikalno • u špici • djeluje kao malo sprženo • drveno ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • začinske nijanse,od utjecaja bačvice • osjet maslaca – drveta ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugačkog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS: uz jaču hranu, tjestenine i mesa sa svjetlim umacima • srednje velika čaša • 12 – 14° C

Ocjenjivanje u zagrebačkom restoranu Agava, slijeva su Senko Reškovac (Roto Dinamic), voditelj restorana Agava i sommelier Darko Lugarić koji je točio vina, enologinja Ivona Đipalo, glavni urednik Svijeta u čaši Željko Suhadolnik, urednik u 24 sata Ivo Kozarčanin, voditelj restorana Apetit i sommelier Ivan Jug, i predstavnik kuće MIVA Mohor trgovina Tomislav Tuđen

♣ (M) CHARDONNAY 2012 – Franc ARMAN

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,9 vol %

VINO je bez nekih vrlina i bez nekih mana • u suglasju sa: tipologijom – djeluje malo prerazvijeno za svoju dob – s oksidativnom je notom • prelazi/prešlo zenit ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU dosta diskretno ■ U USTIMA gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ (XL-XXL) SANTA LUCIA 2011 noir – KOZLOVIĆ

ZAPADNA ISTRA, Brtonigla-Buje ■ VINOGRAD: Santa Lucia • kosina • ekspozicija: jug-zapad • nadmorska visina: 250 m • tlo: ilovasto-vapnenasto, fliš • sorta: Merlot 50 %, Cabernet sauvignon, Teran ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 40 dana • dozrijevanje: 36 mjeseci / barrique (225 ℓ): 18 mjeseci + velika bačva: 18 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: stolno • suho • 14,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – neprimjerena • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – u crnome

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • začinske nijanse • herbalno, diskretno (borovina) • osjet fino paljenoga ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – sa živim – uglađenim taninom – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: pečenja, divljač • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣ (L) REFOŠK 2011 – RADOVAN

ZPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Refošk ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,4 vol %

VINO je kompleksno • zrelo • skladno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU upućuje na voćnost • osjet animalnoga/koža, dodir, prihvatljivo • voćnost (voće: tamno/ plavo) • herbalno, umjereno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: zgvacet, gulaš, divljač • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ (S-M) TERRA ROSSA 2013 – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran, Borgonja, Merlot ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol %

VINO je uredno • nekomplicirano • za svakodnevnu potrošnju • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • herbalno, umjereno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: manja čaša • 14 – 16° C

Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands

♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2013 – BOLFAN

ZAGORJE-MEĐIMURJE ■ VINOGRAD Vinski vrh • kosina • sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol %

VINO je složeno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo i lako se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU isprva malo suzdržano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA blago slatkasto – s kvalitetno pratećom, izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: aperitiv, tjestenina s povrćem, kuhana bijela riba • srednje velika čaša (bordoška) • 10° C

♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2013 – BELOVIĆ

MEĐIMURJE, ŠTRIGOVA ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • 13,0 vol %

VINO je u suglasju sa: sortom • u špici ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA sugerira slast – kiselkasto – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C

♣ ♣ (M-L) SAUVIGNON 2013 selected – MLADINA

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol %

VINO je uredno • nekomplicirano • neuzbudljivo • u suglasju sa: sortom • prešlo zenit ■ NA NOSU upućuje na voćnost, • floralno ■ U USTIMA slatkasto • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: 10° C

♣ ♣ ♣ (M) BREG CUVÉE BIJELI 2013 – BOLFAN VINSKI VRH

HRVATSKO ZAGORJE ZLATAR ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno • suho • 12,0 vol %

VINO je skladno • dotjerano • ima eleganciju • svježe – lepršavo • dopadljivo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije – i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU dobro iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: zeleno – bijelo – egzotično – citrusi – svježe) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog – završetka ■ SERVIS: aperitiv, hladni naresci, marinirana riba, školjke, tjestenina s plodovima mora, povrće s roštilja… • srednje velika čaša (bordoška) • 10° C

♣ (M-L) CHARDONNAY 2013 – ŠEMBER

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,0 vol%

VINO je u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • nekomplicirano • u špic ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU suzdržano • ipak, upućuje na voćnost • floralno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: tjestenina s umakom od gljiva… • srednje velika čaša • 12° C

♣ (M-L) CHARDONNAY 2012 – PETRAČ

ZLATAR ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,4 vol %

VINO je nekomplicirano • ravno – umorno • prešlo zenit ■ U USTIMA, tijelom & strukturom dobro • kraćeg završetka.

♣ ♣ ♣ (M) RAJNSKI RIZLING 2012 Gaj – MLADINA

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: Gaj • kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • polusuho •12,0 vol %

VINO je za ljubitelje slađih okusa • zrelo • umireno • dopadljivo • u suglasju sa: sortom • u špici ■ IZGLEDOM bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • floralno • med ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – slatko – sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slatkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša • 8 – 10° C

♣ ♣ (M) RAJNSKI RIZLING 2013 – KOŠUTIĆ

MOSLAVINA ■ VINOGRAD sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol %

VINO je svježe • u suglasju sa: sortom • u špici koja bi mogla trajati ■ IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno – suzdržano • ipak upućuje na voćnost (voće: zeleno – bijelo – koštićavo) • floralno ■ U USTIMA sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje – velika čaša (bordoška) • 10° C

♣ ♣ (M) RIESLING 2013 – BOLFAN

ZAGORJE-MEĐIMURJE ■ VINOGRAD sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • polusuho • 11,5 vol %

VINO je s mladenačkim nabojem • nervozno • u suglasju sa: sortom – godištem berbe – dobi ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU suzdržano • ipak upućuje na voćnost ■ U USTIMA slatkasto – sa jače izraženom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS: plodovi mora, riba, zagorski štrukli sa sirom… • srednje velika čaša • 10° C

♣ ♣ (S-M) GRAŠEVINA 2013 – KOŠUTIĆ

MOSLAVINA ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,0 vol %

VINO je jače razvijeno za tek godinu dana na plećima • umireno, ali u ustima još sa dosta živosti • nekomplicirano ■ IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA sugerira slast – slankasto – sa solidnom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša • 10 – 12° C

♣ (M) ŠKRLET 2013 – KOŠUTIĆ

MOSLAVINA ■ VINOGRAD sorta: Škrlet • tri mjeseca bačve ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol %

VINO je nekomplicirano • prerazvijeno za svoju dob • s blagom dozom oksidacije ■ IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU ipak upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA sugerira slast – slankasto – malo ravno • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: 8 – 10° C

♣ ♣ ♣ (L) KARIZMA 2011 – PETRAČ

ZABOK ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Cabernet sauvignon & Merlot ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko • suho • 13,8 vol %

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – nijansa granatnoga • tamno ■ NA NOSU lijepo izraženo – razvijeno • upućuje na voćnost • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – s mekanim taninom • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugog završetka ■ SERVIS: tamna mesa s roštilja, pašticada, divljač, zreli meki sirevi… • velika čaša (bordoška) • 18° C

pjenušci – sparklings

♣ ♣ ♣ (L) ŠEMBER bijeli brut – ŠEMBER

PLEŠIVICA ■ OZNAKA na etiketi: klasična metoda • prirodno pjenušavo vino • 12,5 vol %

VINO je skladno • dotjerano • dosta dopadljivo • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU suzdržano • ipak, upućuje na voćnost • osjet kvasaca – kruha ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: marinirana pačja prsa na hladnoj kremi od mrkve i svježe smokve? • srednje velika čaša (šampanjska) • 8° C

♣ ♣ (L-XL) CENTURION Blanc de Blanc brut nature – BOLFAN VINSKI VRH

ZLATAR ■ OZNAKA na etiketi: klasična metoda • kvalitetno pjenušavo vino s kzp • 13,0 vol %

VINO je zrelo • skladno • čisto – uredno • nekomplicirano • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lako se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na voćnost (voće: bijelo – koštićavo – orašasto) ■ U USTIMA sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: 8° C

Slavonija i Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) CHARDONNAY 2012 Goldberg – BELJE

BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa, Goldberg • kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka – vitka – teža – elegantna odgovara vinu: da • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • za trenutke meditacije • zrelo • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično • snažno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zlatno – zelenkasta nijansa ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – orašasto – domaće – egzotično) • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • osjet kruha – maslaca – plemenite plijesni, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • slasnog – pa gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: riba sa žara, brudet, složenci od povrća, janjetina, zreli sir • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣ (M) CHARDONNAY 2012 – BELJE

BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa • blagi nagib • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka – teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • bogato • zrelo • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zlatno – sa zelenkastim odsjajem ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: u/kuhano – bijelo – koštićavo – orašasto) • floralno • med, dodir • osjet kruha ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: tjestenina s bijelim umakom na bazi mekih sireva s plemenitom plijesni, brudet, gregada, u komadu pečena teletina, bijela mesa ispod peke • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12 – 13° C

♣ ♣ ♣ (M) GRAŠEVINA 2012 superior Terra Pannonium – JOSIĆ

BARANJA ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno • suho • 13,0 vol %

VINO je kompleksno • sadržajno • jače zrelo • skladno • sa već pomalo tercijarnim bouquetom • lijepo se pije • prelazi zenit ■ IZGLEDOM djeluje živahno ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – egzotično) • floralno, dodir ■ U USTIMA slankasto – sa dobo pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: veća čaša (bordoška) • 10 – 12° C

♣ (L-XL) GRAŠEVINA 2009 izborna berba prosušenih bobica 2009 – JOSIĆ

BARANJA ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vhunsko s kzp • slatko • 9,7 vol % • 0,50 l

VINO je zrelo – jače razvijeno • prešlo zenit • ne posve čisto ■ IZGLEDOM žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (voće: kuhano) ■ U USTIMA slatkasto – slatko – sa slabo pratećom kiselosti za tu slast • tijelom & strukturom dobro • slatkastog završetka

♣ ♣ ♣ (L) CICONIA NIGRA CUVEE 2011 – JOSIĆ

BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Pinot noir ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je moderno • internacionalno • dotjerano • bogato – široko • zrelo • skladno • vrlo toplo • umireno, ali još s dosta živosti • dopadljivo • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko – granatna nijansa NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost • začinske nijanse • osjet kvasaca – paljenoga/dima, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – mekano • slatkasto – slankasto – s dosta dobrom kiselosti ali ne baš dovoljnom da dobro parira toj slasti – sa uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: veća čaša (bordoška) • 18° C

ARGENTINA ARGENTINA

♣ ♣ (M) TORRONTES 2013 Terroir Series – KAIKEN

ARGENTINA, SALTA ■ VINOGRAD: dolina Cafayate • nadmorska visina: 1600 metara • stare loze • sorta: Torrontes ■ PODRUM: selekcija grožđa • vinifikacija: 15 posto grožđa macerirano u dužini od 4 sata prije fermentacije • alkoholno vrenje 20 dana na 16 stupnjeva C • dozrijevanje: inoks ■ OZNAKA na etiketi: suho (3,42 gr/lit neprovrela sladora) • 13,5 vol % ( 61 kn)

VINO je svježe • s dosta živosti • složeno • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo) • floralno • začinske nijanse / mirodije (korica od naranče; cimet, dodir), iskazano s mjerom – uklopljeno • herbalno (drvo, dodir) ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa izraženijom, kvalitetno iskazanom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: aperitiv, uz školjke, glavonošce, kuhanu ribu… • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) MAI 2008 Malbec – KAIKEN/Montes

ARGENTINA MENDOZA ■ VINOGRAD sorta: Malbec ■ PODRUM, vinifikacija: maceracija na 8 stupnjeva 10 dana & alkoholna fermentacija s maceracijom 10 do 12 dana na 25 do 28 stupnjeva & maceracija i nakon fermentacije u trajanju od dva tjedna • dozrijevanje: 18 mjeseci u novim bačvicama od francuskog hrasta ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol % • 0,75 l

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • lijepo umireno, ali još s puno živosti i dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • vrlo tamno ■ NA NOSU vrlo dobro iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/crveno, plavo – koštićavo – bobičasto/trešnja, višnja, crni ribiz) • začinske nijanse / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet vanilije, poljubac – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugog završetka ■ SERVIS: elaborirana jela s tamnim mesom, zreli sirevi • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C

________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

______________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA BOSNIA & HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) TRNJAK 2012 – NUIĆ

LJUBUŠKI – MEĐUGORJE, Crnopod ■ VINOGRAD: 28 ha • ekspozicija: jug zapad, sjever • nadmorska visina: 120 – 140 m • tlo: crvenica s dosta kamena • sorta: Trnjak • gustoća sadnje: 6250/ha • loze mlade: 3 godine • prinos po trsu: 0,9 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje, kvasci: vlastiti • posuda: inoks • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 30°C • malolaktika: da, spontana • dozrijevanje: 13 mjeseci • barrique (225 ℓ) • bosanska hrastovina • grubo filtrirano • u boci: 3 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,5 vol% • ukupna kiselost: 5,25 g/ℓ • ukupni ekstrakt: 34,63 g/ℓ • ostatak sladora: 3,17 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA elegantno, u crnome – jednostavno • etiketa: teško čitljivo (premala slova)

VINO je od dosta čupave sorte impresivno dotjerano do internacionalno vrlo zanimljivoga • višeslojno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • bit će vrlo pogodno i za trenutke meditacije • vrlo toplo • dinamično • robusno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • traži vremena u boci • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/ koštićavi – bobičasti – domaći/borovnica • začinske nijanse, s mjerom • vegetalno/herbalno, naglašeno – umjereno – diskretno • osjet fino paljenoga – čokolade ■ U USTIMA kremasto • sa još vrlo živim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: pričekati s konzumacijom barem još koju godinu – ä (tamna mesa, s roštilja, pirjana, zreli tvrdi sirevi ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

ITALIJA ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) KOLBENHOF 2013 Gewürtztraminer – HOFSTÄTTER

SUD TIROL/ALTO ADIGE ■ VINOGRAD: Kolbenhof • kosina • ekspozicija: jug – istok • tlo: ilovasto-vapnenasto s dobrim udjelom šljunka • loze stare ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 20°C • dozrijevanje: 8 mjeseci, na kvascu, uz batonaž ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: alsace • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • za trenutke meditacije • skladno • elegantno – profinjeno • toplo • dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zlaćano ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • floralno • med • mirodije (muškatna nit), vrlo dobro uklopljeno • voćnost, izraženu jako dobro (voće: bijelo – koštićavo (marelica, breskva – egzotično) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – fino gorkastog – svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: školjke, elaborirana jela od ribe, gusju jetru… • veća čaša (bordoška) • 12 – 14°

Vinograd Kolbenhof

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) JOSEPH 2013 Gewürztraminer – HOFSTÄTTER

SUD TIROL/ALTO ADIGE ■ VINOGRAD: Tramin-Termeno • blaga kosina • sorta: Traminac mirisavi / Gewurztraminwer ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja: nekoliko sati • alkoholno vrenje, temperatura: 20°C ■ OZNAKA na etiketi: Sud Tirol/Alto Adige d.o.c. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhein • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • savršeno čisto • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU jako dobro iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (voće: bijelo – koštićavo /marelica, breskva – suho) • floralno (ružine latice) • med • mirodije, dodir, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro – puno • slatkastog – svježeg – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: aperitiv, paštete, plodovi mora, sir gorgonzola • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ (L-XL) DeVITE 2013 – HOFSTÄTTER

SUD TIROL / ALTO ADIGE ■ VINOGRAD, sorta: Pinot bijeli/blanc, Rizvanac /Müller Thurgau, Sauvignon, Riesling ■ OZNAKA na etiketi: Vigneti delle Dolomiti i.g.t. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: lijepo i elegantno

VINO je dotjerano • moderno • dinamično • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo / jabuka, kruška…) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino gorkastog – srednje dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: uz tjestenine s donekle pikantnim bijelim umacima, ribu prženu i sa žara, janjetinu ispod peke • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) BARTHENAU 2011 vigna San Urbano – HOFSTÄTTER

ALTO ADIGE/SUD TIROL ■ VINOGRAD: Barthenau San Urbano • sorta: Pinot noir • loze stare: i do 65 godina ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: odvajanje bobica od peteljkovine, 25 posto količine NE odvaja se nego u sud za maceraciju i vrenje ulazi kao cijeli grozd, kraća hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 10 dana • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 28°C • dozrijevanje: 14 mjeseci • slijedi sljubljivanje i daljnje dozrijevanje u velikoj bačvi: 7 mjeseci • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Alto Adige/Sud Tirol d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • široko • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu/traži još vremena ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU diskretno, otvara se • upućuje na mineralno • voćnost (voće: tamno – koštićavo/višnja – bobičasto/malina) • floralno • začinske nijanse, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga – tamne čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • slano – sa zrelom – kvalitetno pratećom kiselosti – uočljivog ali mekanog tanina • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: jela s crvenim mesom, divljač, meki elaborirani zreli sirevi • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (S-M-L-XL-XXL-XXXL) MASON 2011 Pinot nero riserva – HOFSTÄTTER

SUD TIROL/ALTO ADIGE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ OZNAKA na etiketi: Sud Tirol d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • široko • ozbiljno • za trenutke meditacije • dotjerano • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/crveno – koštićavo/trešnja) • začinske nijanse, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – sa uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: tamna mesa, s roštilja, ražnja, ispod peke, pirjana, zreli sirevi • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) STEINRAFFLER 2011 Lagrein – HOFSTÄTTER

SUD TIROL / ALTO ADIGE ■ VINOGRAD: Steinraffler • kosina • tlo: s dosta šljunka, lako se zagrije • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći • sorta: Lagrein ■ OZNAKA na etiketi: Sud Tirol/Alto Adige d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • za trenutke meditacije • zrelo • elegantno • toplo • dinamično • robusno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu / dobro će mu doći još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/ plavo – bobičasto – svježe) • začinske nijanse / vrlo dobro uklopljeno • osjet gorke čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • svježeg – gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ä (tamno meso s roštilja, pečenje, divljač, jela od pirjana mesa s povrćem, kao pašticada…) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ (L-XL) LAGREIN 2013 Joseph – HOFSTÄTTER

SÜD TIROL/ALTO ADIGE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Lagrein ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – bordeaux • navojni čep

VINO je svježe • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • donekle rustikalno • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • vrlo tamno ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/plavo – koštićavo – bobičasto – svježe) • herbalna nit ■ U USTIMA donekle hrapavo • gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – sušećeg – srednje dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: svakodnevni obroci: naresci, tjestenina s mljevenim mesom, pečenje… • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C

Furlanija Venecija Julija

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) KAPLJA 2010 – PODVERŠIČ

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 40 %, Malvasia istriana 30 %, Friulano 30 % • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • posuda: kaca (drvo) • dozrijevanje: 23 mjeseci • velika bačva (20 hl, 30 hl • nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • žuto – zlatno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: u/kuhano – orašato) • floralno • maceraciju s fermentacijom • osjet maslaca – krem-karamela – smole, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slano – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka ■ SERVIS: brudet, pečenja od bijeloga mesa, složenci od povrća i svijetlog mesa • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) MALVASIA DAMIJAN 2010 – PODVERŠIČ

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Malvasia istriana • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • posuda: kaca (drvo) • dozrijevanje: 23 mjeseci • velika bačva (20 hl, 30 hl • nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zanimljivo – drukčije • kompleksno • s karakterom • ozbiljno • za trenutke meditacije • skladno • cjelovito • vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati/traži još vremena ■ IZGLEDOM bistro • žuto – zlatno • dosta jako ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu (voće: suho/smokva – u/kuhano) • floralno (bagrem) • začinske nijanse, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • osjet kruha ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • grijućeg završetka ■ SERVIS: uz jaču hranu • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣ (XXL -XXXL) RIBOLLA GIALLA 2010 – PODVERŠIČ

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rebula/Ribolla gialla • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grožđa • vinifikacija, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • kvasci: vlastiti, autohtoni, • kaca (drvo) • dozrijevanje: 23 mjeseci • velika bačva (20 hl, 30 hl) • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zanimljivo – drukčije • skladno • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM blago maglušasto • slamnato-žuto – zlatno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: bijelo – koštićavo – egzotično/kaki, dodir – kompot/dunja) • mirodije • herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – s dozom kremoznosti • sugerira slast (botritisna nit) – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša (burgundijska) • 14° C

♣ ♣ (♣) (XXL) NEKAJ 2010 – PODVERŠIĆ

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Friulano • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • posuda: kaca (drvo) • dozrijevanje: 23 mjeseci • velika bačva (20 hl, 30 hl • nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • nature suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zanimljivo – drukčije – s oksidativnom notom • skladno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije • u špici ■ IZGLEDOM maglušasto • žuto – zlatno ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: bijelo – koštićavo – kompot/kruška; dunja – orašasto/badem, dodir) • med • herbalna nit, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom solidno • relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: naresci, svježi sir, tjestenune s povrćem, kuhana riba… • srednje velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ (♣) (XXXL) ROSSO PRELIT 2010 – PODVERŠIČ

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Merlot 70 %, Cabernet sauvignon 30 % • tlo: lapor • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: 23 mjeseci • velika bačva (20 hl, 30 h ) • nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe • u špici ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatne niti ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: tamno/ plavo – bobičasto • začinske nijanse / mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet paljenoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – srednje dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: tamna mesa, pečenja… • veća čaša (bordoška) • 17 – 18° C

Lombardija

pjenušci – bollicine

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) CABOCHON ROSÉ RISERVA 2005 brut – MONTE ROSSA

FRANCIACORTA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir 53 % & Chardonnay ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • fermentacija i dozrijevanje: barrique • u boci na kvascu prije degoržiranja: 60 mjeseci ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: Franciacorta d.o.c.g. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: champagne ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: specijalna, metalna

VINO je impresivno • kompleksno • bogato • s karakterom • ozbiljno • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno – profinjeno • svježe • umireno, ali još s dosta živosti • sa sekundarnim/tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto, boja kožice luka • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • osjet kvasaca – kruha ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino kiselkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ä (rafinirana jela) • velika čaša (šampanjska) • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) SALVADEK 2009 brut – MONTE ROSSA

FRANCIACORTA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • na kvascu: 36 mjeseci ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: Franciacorta d.o.c.g. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: champagne ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • s karakterom • skladno • dotjerano • elegantno – profinjeno • svježe • dinamično – s nervom• sa sekundarnim/tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim – rjeđim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • osjet kruha/brioša ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugog završetka ■ SERVIS: ä • velika čaša (šampanjska) • 8 – 10° C

Veneto

pjenušci – bollicine

♣ ♣ (M) CORDERÍE PROSECCO di VALDOBBIADENE superiore extra brut – ASTORIA

VENETO, Valdobbiadene ■ VINOGRAD sorta: Glera ■ OZNAKA na etiketi: charmat • docg • 11,0 vol %

VINO je zrelo • skladno • svježe • dopadljivo/koketno • nekomplicirano • s primarnim aromama • lako se pije – i na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno • vodoblijedo • s osrednjim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto • tijelom & strukturom vitko • srednje dugačkog do kraćeg završetka ■ SERVIS: (aperitiv; sirova – marinirana riba) • uska čaša za pjenušac • 8° C

♣ ♣ (M) CORDERÍE PROSECCO di VALDOBBIADENE superiore extra brut – ASTORIA

VENETO, Valdobbiadene ■ VINOGRAD sorta: Glera ■ OZNAKA na etiketi: charmat • docg • 11,0 vol % VINO je zrelo • skladno • svježe • dopadljivo/koketno • nekomplicirano • s primarnim aromama • lako se pije – i na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno • vodoblijedo • s osrednjim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto • tijelom & strukturom vitko • srednje dugačkog do kraćeg završetka ■ SERVIS: (aperitiv; sirova – marinirana riba) • uska čaša za pjenušac • 8° C

____________________________________________________

Listopada 2014

Ocjenjivačka komisija u zagrebačkom bistròu Pauza: na slici su Alfi Kabiljo, Vito Andrić, Ivo Kozarčanin, Lada Radin, Željko Kos

U zagrebačkom bistròu Pauza održano je sedmo ocjenjivanje za Vinske zvijezde 2014. Kao ocjenjivači bili su Vito Andrić, Ivo Kozarčanin, Lada Radin, Alfi Kabiljo te . Prenosim podatke o rezultatima dobivene od kolega Ive Kozarčanina i Vite Andrića. Rezultate objavljujem sada u cijelosti jer uskoro ćemo imati kušanje-doigravanje, odnosno izbor najboljih od najbolje ocijenjenih vina u 2014., što zavrjeđuje jaču pažnju i promptnu objavu.

Priznanja nagrađenima predat će se u sklopu devetog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2014 u hotelu Esplanade krajem studenoga.

BODREN Sivi pinot Icewine 2011., 5,7 vol% 325 kn (u vinariji)

ENJINGI Rajnski rizling (polusuhi) 2007., 14,3vol%, 57 kn (Vrutak)

PZ STOVIŠ Plavac Mili 2009., 15,2vol%, 69,99 kn (Konzum)

KOZLOVIĆ Santa Lucia bijelo 2011., 14,6 vol%, 149,50 kn (Miva)

St. HILLS Sveti Roko 2012., 14,7vol%, 171,50 kn (Miva)

CRVIK Tezoro Malvasia dubrovačka 2013., 13,8 vol%, 85 kn (Vrutak)

PLENKOVIĆ Zlatan plavac Grand cru 2010., 15,0, vol%, 200 kn (Vrutak)

BENVENUTI Malvazija 2013., 13 vol%, 63,63 kn (Miva)

ROXANICH Chardonnay Milva 2008., 13,5 vol% 142,50 kn (Miva)

KOS Anita 12,5 vol %, 100 kn (u vinariji)

MEZZACORONA Cabernet sauvignon Castel Firmian 2013., 13,0 vol%, 45 kn (Vrutak)

MONTES Twins Red 2012. 14,0 vol%, 60 kn

KOS Crni pinot barrique 2012., 12,8 vol%, 75 kn (u vinariji)

CESARI Amarone della Valpolicella Classico 2010., 15,0 vol%, 240 kn (Vrutak)

______________________________________________

Degrassi Terre Bianche bijelo 2013., 13,0 vol%, 84,50 kn (Miva)

Kaiken Rosé 2013. 13,5 vol%, 60 kn (Konzum)

Belović Rosé (polusuhi) 2013. 13,5 vol%, 42 kn (Vrutak)

Mezzacorona Syrah Feudo Arancio (Sicilija) 2013., 13,5 vol%, 40 kn (Vrutak)

Kiridžija Tajano Plavac mali 2010., 14,5 vol%, 70 kn (Vrutak)

Matošević Grimalda crna 2012.. 13,0 vol% 128 kn (Vrutak)

Arman Franc Teran 2011., 13,0 vol%, 74,50 kn (Miva)

Marchesi di Barolo, Barolo 2008., 14,5 vol%, 300 kn (Vrutak)

_______________________________________________

SADRŽAJ FENOLA

CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST

CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox

SuČ studeni / november 2014

November 3, 2014

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU / 10.2014

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Mi ga bumo pili, pili…

TUŽNO, i RUŽNO! – Tužno, i ružno: u Hrvatskoj je, kažu stručnjaci, oko 200.000 osoba ovisno o alkoholu! Navodno smo pri vrhu ljestvice pilaca (cugera!) u Europi, možda i u svijetu. Na godinu se, upravo je objavljeno na tv, u nas popije 12,8 litara čistog alkohola po osobi. Valja se, doista, zamisliti.
Edukacija i obrazovanje, osjećaj za estetiku, finoću… Treba li to nekome nacrtati: opće ekonomsko potonuće ne ide tome u prilog. Ali ide u prilog neselektivnosti i upravo forsiranju što jeftinjih proizvoda (jeftinoća pošto-poto i kakvoća ne idu ruku pod ruku) na tržištu, te posizanju za opijatima, bocom kao najdostupnijom, radi omame.
Kad – ako – u nas netko daj Bože stvarno uvidi (daj Bože da i shvati!) što se događa, posegnut će vjerojatno, ne daj Bože, za najjednostavnijime – partijskom metodom zabrane. I, trpajući sve u isti koš, ugroziti proizvođače koji se trse ponuditi gastronomski kvalitetan i turistički značajan proizvod pa time i svjetlati obraz ove poljoprivredne i turističke zemlje na internacionalnome planu, kao i uskratiti užitak onima koji znaju mjeru i poznaju vrijednosti. Čuju se i prijedlozi da stvar treba regulirati višom maloprodajnom cijenom. Eto kamo smo stigli: viša cijena proizvoda ne stoga što je on kvalitetniji jer u njegovu proizvodnju uloženo je više truda, vremena i materijalnih sredstava i izravno, nego stoga da se skupoćom možda utječe na smanjenje kupovine! Upitno je međutim i koliko bi to moguće povećanje maloprodajne cijene bilo doista iskrena briga za zdravlje ljudi a koliko možda pokušaj da se novim porezom namakne nešto sredstava za popunjavanje proračunske rupe…
Čudno: ništa ili gotovo ništa se u izvješćima ne spominje reklamiranje u javnim medijima, posebice na televiziji, i to vrlo agresivno reklamiranje nekih pića što sadrže alkohol, a također malo čudno – iako istina nisam primijetio da se u izvještajima izričito i izravno spominje vino kao krivac, zamijetio sam da kao ilustracija čitanome tekstu obično ide prizor točenja vina, i to ne iz litrenke kao sinonima za jeftilen nego iz butelje, pa je dakle (jedino) vino, indirektno, na neki način inkriminirano. Bilo bi dobro da izvještaji za javnost ne budu površni nego da se u njima iznese i koje se vrste alkoholnog pića u nas ponajviše troše i u kojemu su cjenovnome rangu najviše trošena pića, je li to, što ne bi bilo nelogično, jeftino pivo koje se silno reklamira na malom ekranu, a u kojoj je to pak mjeri žestica, koju pak prati glas da je, nerijetko zakamufliranu u neki bezalkoholni napitak, dosta troše mladi pri večernjim izlascima vikendom kako bi što brže došli u raspoloženje, a u kojoj mjeri je pak riječ o vinu, osobito onome koje industrija izbacuje u potocima po niskoj cijeni.
Naše godinama silazno reflektira se – čini se da o tome (dovoljno) ne razmišljaju oni koji su u poziciji da odlučuju – ne samo tankim novčanicima i kopanjem po kantama za smeće nego i, što je osobito nezgodno, po stvaranju niza dugoročnih navika u ponašanju koje nas, nekome na prvi pogled neprimjetno, ali sigurno – vode duboko unatrag.
Valjda će, kad-tad, i doći do nekog oporavka, ali ako, daj Bože, krene tim putem, zasigurno će trebati dvostruko više vremena da usvojimo ono što je dobro i vrijedno, nego što je trebalo da padnemo nisko. Uzbrdo je uvijek teže nego nizbrdo. Voda sama nikad ne teče uzbrdo, ali njoj je, kao vodi, ionako svejedno. Čovjeku (čovječanstvu) ne bi trebalo biti svejedno, uzbrdo se vrijedi pomučiti…

DAH BURGUNDIJE u GRAČIŠĆU! – Stigli su s francuskoga juga, on, Olivier, kardiolog, sada u mirovini, a ona Jacqueline, epidemiologinja, inače rodom iz Rijeke, još radno aktivna. Obožavaju Burgundiju i njena vina. i odlučili su krenuti u vinsku produkciju, ali ne u Burgundiji, nego – u hrvatskoj Istri.
U maleno mjesto u središtu poluotoka – Gračišće, gdje je, inače, svakog Velikog (Uskrsnog) ponedjeljka značajna vinska fešta, donijeli su dah Burgundije, na način da su proizvodnji vina pristupili na burgundijski način, među ostalime uporabom drugih/drukčijih kvasaca, uporabom, za fermentaciju i dozrijevanje kapljice, (rabljenih) francuskih bačvica pièce od 228 litara, tipičnih za glasovitu spomenutu vinorodnu regiju. Kako je njemu, koji je porijeklom iz Alsacea, prezime donekle komplicirano za izgovoriti – Ertzbischoff, odlučili su, s obzirom da tamo gdje im je sada francuski dom (najavljuju mogućnost da im dom postane Gračišće!) postoji prostrano polje makova, svoju istarsku vinariju nazvati Coquelicot, što znači mak. A da bi bilo bliže hrvatskom jeziku i izgovoru, vele, početno C pretvorili su u K, pa su dobili nekakvu čudnu tvorevinu Koquelicot. Ako je već stvar u kompliciranosti izgovora, mogli su se baš opredijeliti upravo za naš, kratak, svuda u svijetu lako izgovorljiv i pamtljiv naziv MAK!…

Ertzbischoffi, koji su se u organizaciji zagrebačkog G.E.T. Reporta ovih dana predstavili u Zagrebu u vinoteci Bornstein, zaljubljeni su, vele, u Istru, i organizirali su se što se tiče podruma pa i podrumara koji im pazi vino, zasad međutim još ne i glede vinograda, pa grožđe kupuju. A kupuju, dakako, Chardonnay, s obzirom na svoje burgundijske sklonosti, te Malvaziju istarsku, logično, s obzirom na mjesto gdje su odlučili krenuti s kreiranjem vina. Kao amateri u vinarstvu pokazali su se, iznenađujuće – odličnima! Kažu da su se glede tehnologije mnogo konzultirali s više burgundijskih proizvođača s kojima se dugo druže i prijateljuju, i da kad god im nešto nije jasno nazovu njih. S obzirom na rezultat što su ga dobili u boci moglo bi se, pogrešno, zaključiti kako je stvaranje vina vrlo jednostavno i lako. Ipak, pripremaju se početkom iduće godine poći na tečaj iz vinogradarstva i vinarstva, da steknu više znanja, a i papir, danas i zakonski nužan za voditelja podruma.
Mora se priznati ne samo da im vina – donijeli su 2013. – imaju burgundijski štih (osjet finog utjecaja bačvice i blaga oksidativna nota), nego da su posve čista i uredna, alkoholom umjerena, puna, svježa i iznimno pitka. Iako sva tek godinu dana stara, posve su drukčija, rekao bih profinjenija u izričaju od većine mladih, također jednogodišnjih bijelih vina od chardonnaya i od malvazije koje poznajem od naših istarskih proizvođača. Rekao bih i da bolje prijaju chardonnay, malvazija te mješavina chardonnaya i malvazije s tim blagim burgundijskim štihom od dobroga dijela slabije ekspresivnih i jednoslojnih/ jednostavnijih tzv. mladih istarskih malvazija odnosno onih koje organoleptikom malo previše podsjećaju na vina od Sauvignona bijeloga…
Evo i koja je vina Domaine Koquelicot prezentirao u Bornsteinu: Santa Chiara 2013 Chardonnay 20% & Malvazija istarska 80 %, 13,5 vol %, 12 mjeseci dozrijevanja od toga 10 na finom talogu u barriqueu a potom još dva u inoksu; Epicuria 2013 chardonnay, dva dana macerirano, 12 mjeseci dozrijevanja od toga 10 u barriqueu, 13,0 vol %; Fugaz 2013 malvazija istarska, 12 mjeseci u barriqueu (vrlo interesantno); Belaigra (od Belai i Gračišće) 2013 chardonnay, 13,1 vol %.

VIVATINA POSTALA EKSKLUZIVNI SVIJET (SKUPIH) VINA – Nestala je Vivatina! Ambicije velike, najave jednako tako, međutim, nije dugo živjela – sad je nema više. Vivatina je nedavno postala – Svijet vina. Novi gazda je Akrobat Dino Kušen. Vidjet ćemo sada kako će funkcionirati akrobacije.
Kušen je, dojam je, vrlo ozbiljno zagrizao, vinoteka Svijet vina u Boćarskome domu, veli, služi mu kao izlog atraktivne ponude u središtu velegrada. Ponuda je sjajna. Oko 50 posto je uvoz proizvoda renomiranih svjetskih marki, a jednako toliko je domaćih vina, od ponajboljih naših proizvođača. Među strancima uistinu svjetske vinske zvjerke – Gaja, Billecart-Salmon, Domaine Olivier Leflaive, Jacques Selosse, Dr. Loosen, Marjan Simčič, od domaćih na vidnome mjestu, i u magnumima, su Meneghetti, Saints Hills, Boškinac, Tomac… Pravo bogatstvo u buteljama, u organoleptičkom i materijalnome smislu. A tu su još delikatese, primjerice i pršut San Daniele Bagatto… Čaše Zalto, po nekima bolje od Riedela. U dolasku: Ornellaia, Knoll…

Sve to treba i prodati u ovoj dugovima opterećenoj zemlji osiromašenog stanovništva na brdovitom Balkanu, a cijene spomenutih maraka nisu nježne.
Kušen ne strahuje, kaže da mu nekoliko ponajboljih hrvatskih restorana uzme gotovo svu tu spomenutu kremu. Dovoljno mi je tih nekoliko ekskluzivnih restorana, a planiram i utemeljiti Klub Dioniza, ne treba mi više od stotinjak članova, ističe. Klub Dioniza zamišljen je kao vrlo elitan projekt, članarina bi, govori s optimizmom Kušen, godišnje iznosila oko 10.000 kuna, a članovi bi mogli kupovati vina s dobrim popustom, u ponudi bi bila i neka vrlo rijetka vina koja je inače teško nabaviti. Zatim, šest puta godišnje za članove se planira organizirati degustacije ekstra-vina svjetske produkcije, jednom godišnje organizirao bih i putovanje u neku glasovitu vinogradarsko-vinsku regiju. Svakog mjeseca proglasit ćemo Vinara mjeseca i od 1. do 30. odnosno 31. nudit ćemo butelje tog proizvođača po posebnim popusnim cijenama, k tome unutar toga mjeseca priredili bismo i gostovanje dotičnog vinara ovdje u Zagrebu. Studeni sam odlučio posvetiti dr. Loosenu iz Njemačke, a prosinac šampanjeru Denisu Billecartu-Salmonu.
Znači, iako je ekonomska situacija u zemlji loša, ipak se i ovdje uspijevaju plasirati i (vrlo) skupe stvari stranih majstora? Da, kaže Kušen, postoji određeni krug ljudi koji ima novaca i koji razumije vino, i to što ja nudim. Mislim da je dobro da na hrvatskom tržištu bude veći broj vrhunskih i skupih butelja glasovitih inozemnih proizvođača vina, jer to može biti dobra inspiracija i hrvatskim vinarima da se u određenom makar za početak i sasvim malenome opsegu okrenu produkciji i uradaka na svjetskoj razini kakvoće, koje bi s vremenom i oni, ne samo ovdje nego i vani, uspijevali plasirati po visokoj cijeni. Drugi uvoznici u Hrvatskoj imaju dosta stranih vina, ali većinom je riječ o velikim kućama, i o jako dobrim vinima ali ipak mahom konfekciji, mada vrhunskoj. Ja idem drugim putem: moje opredjeljenje su manji manufakturni proizvođači, kakvoća par excellence. Lijepa naša ima sjajne mogućnosti za produkciju izvanrednih vina a, s druge strane, pretendiramo da budemo snažna turistička velesila, dakle domaće proizvođače vina treba navesti da krenu i putevima ekskluzivne kakvoće jer samo ekskluziva donosiu visoki image I kao rezultat toga i unosniju prodaju…

BOŠKINAC K’O ALVA! – Da ima nešto u tome što kaže Dino Kušen Akrobat o dijelu hrvatskog tržišta koji apsorbira bez problema skupe butelje svjedoči primjer vina Boškinac Borisa Šuljića iz Novalje na Pagu. Ali i vina Bas de Bas crno (nekih 500 kuna u maloprodaji u vinoteci), te najnovijega – Aleph, Alena Bibića (1000 kuna butelja!).
Šuljić, koji je prije kratkog vremena gostovao s vertikalom Boškinca na promocijskoj degustaciji u objektu Sherry’s u Zagrebu, ovih je dana ponovno došao, da predstavi novo godište s kojime izlazi na tržište – Boškinac 2011. Prebrzo mi se učinilo ovo novo pojavljivanje nakon onog prethodnoga, a Šuljić objašnjava da je jednostavno morao ponovno ovako nastupiti za širu javnost jer posljednjih godina u jedva šest mjeseci, tvrdi, i bez korištenja nekih marketinških alata uspijeva plasirati svoj cijenom (oko 200 kuna) ne baš nježni Boškinac, pa je sad trebalo najaviti izlazak novog izdanja ali i novu cijenu, oko 30 kuna skuplju od one prije. Na poskupljenje se odlučio, navodi, zato da malo uspori prodaju, naime za proizvođača je vrlo nezgodno ako začas proda neko svoje vino po kojemu je poznat. Tržište ga traži, i nerijetko proizvođač, ako mu ga ponestane na policama, padne u napast da novo vino pusti u prodaju i ranije nego što bi trebalo, dakle dok još nije i posve dozrelo, a Šuljić to, veli mi, ne želi raditi. Vino pogotovu ovakvoga tipa kakav je Boškinac (berba 2011 pokazuje se izvrsnom, ali vino istina traži još boravka u butelji!) mora imati dovoljno vremena da odradi svoj proces do kraja, pa je, eto, bolje podignuti malo cijenu nego biti odsutan s tržišta. Šujićeva perjanica Boškinac se inače godišnje proizvede, ovisno o godištu, u količini od oko 14.000 do 18.000 butelja.

CRNA SVETA LUCIJA – Postoji i Crna Madonna, zašto ne bi onda bilo i Crne svetice?! Ova o kojoj je sada riječ još je i sa znakom – brojke 13! Ali, gledajmo stvar s vedre strane: riječ je o novom vinu Gianfranca Kozlovića – Santa Lucia noir 2011 single vineyard (između Brtonigle i Buja, jugozapad, nadmorska visina 250 metara, tlo ilovasto-vapnenasto), upravo promoviranome u simpatičnom zagrebačkom restorančiću Mali bar kulinarske majstorice Ane Ugarković, svojedobno tv-zvijezde s kuhačom, meni osobno znatno milije ovako uživo, u njenom kuharskom laboratoriju. A brojka 13? Pa, nije valjda da ne znate: sveta Lucija obilježava se 13. prosinca! E, pa onda i proslavite njen dan, možete, za početak, s bijelom Santa Lucijom, od Malvazije istarske, uz neki specijalitet od plodova mora, ribe, a kasnije – uz kakvo pečenje – s crnom Santa Lucijom, mješavinom merlota (50 %) te cabernet sauvignona i terana, 18 mjeseci u francuskom barriqueu i potom još toliko u velikim drvenim bačvama. Čestitke Kozloviću na tome što se odlučio ozbiljno posvetiti i (crnim) vinima koja dužim dozrijevanjem i odležavanjm dobivaju na dodanoj vrijednosti (dolje enopedofilija, u nas već i pretjerano raširena!), zatim na tome što je vina nazvao ne banalno po sorti nego po položaju vinograda, dakle toponimom, te time naglasio vrlo važnu geografsku pripadnost, kao i na tome što je u crnu mješavinu uvrstio i vino od istarske sorte Teran, čime je i u organoleptici dao određeni, bitan istarski pečat kapljici.
Franco i Antonella Kozlović na žalost nisu, za početak obroka, u Anin Mali bar donijeli bijelu Santa Luciju, da bude sve u znaku Lucije, nego su izabrali Svinjon 2013. Da, svinjon, nije tiskarska greška. Svinjon je, dakako, sauvignon, Franko Kozlović veli da jako voli vino od Sauvignona bijeloga pa ga čak i miješa s malvazijom za jedno svoje vino – Vale, a naziv bez postojećeg a smislio je multidiciplinarni (da li i multi disciplinirani?) Željko Burić (bravo Buriću, Buriću, bura – zdrav vjetar – te donijela!). Dosjetka dobra, a objašnjenja za nju može biti više: Sauvignon bijeli kao sorta nije karakterističan za Istru pa nije bilo loše smisliti neki drugi, duhoviti naziv ali koji bi ipak dovoljno jasno sugerirao o čemu je riječ, drugo objašnjenje neki će povezati s činjenicom da podosta modernih istarskih malvazija u organoleptici liči na vino od sauvignona, treće bi objašnjenje bilo za one koji jako vole meso i osobito svinjetinu: ako im se posluži obrok bez mesa, moglo bi ih zadovoljiti to što će za piće dobiti svinjona…
A kad se već igramo s nazivima vina – dok uživamo u sjajnim Aninim polpetama od jadranskih kozica i mozzarelli s mariniranim pečenim crvenim paprikama s bosiljkom, te domaćim špagetima s jadranskim kozicama i kremom od koromača i šafrana, potom dimljenoj hobotnici sa žara i sa salatom od mladog tetovca s koromačem i celerom, kao i u sočnom ramsteku sa žara, pitam Gianfranca Kozlovića:
Što dalje s Teranom? Odgovara da su Istrani skloni i dalje na etiketama rabiti naziv Teran! Nezadovoljni ishodom pregovora naših političara sa Slovencima, istarski proizvođači vina odlučili su se, kaže Franco, osloniti na sebe, i daljnjom uporabom naziva Teran kane, makar i razinom incidenta, skrenuti pažnju na, kako vele, neodrživost te u EU priznate slovenske zaštite naziva za vino koje uopće i nije od sorte Teran nego je od Refoška…

_________________________________________________

IN MEMORIAM: Branko Muždeka
Posljednji dan listopada. Dan prije Dana mrtvih. Par dana prije prvenstva hrvatskih sommeliera… Posljednji oproštaj od Branka. Upoznao sam ga još u tami povijesti. Već tada bio je svjetlo. Imao je od koga i s kime učiti, da bi poslije mogao i sam, suvereno podučavati, rukovoditi… Ode, puno puno prerano, znalac, ali još mnogo teže – ode pajdaš. Svjetlost je ostala!
Branko, neka ti je laka zemlja!

__________________________________________________

MODA (NE MODE!), i POLJOPERIVREDA – Moda – ali ne modE u (proizvodnji)! – i poljoprivreda, nego moda kao način i stil odijevanja. Kad sam ga neki dan vidio prigodom susreta u Zagrebu, isprva mi se učinilo da guru s Collija Joško Gravner na sebi ima – dimije. Ali, otkud orijentalne dimije na nekome sa zapada? Poslije mi je Joško objasnio: hlače koje je odjenuo za dolazak u Zagreb još su i daleko orijentalnije nego što su to dimije, a model su odjevnog premeta koji koriste težaci u Japanu, kad idu na rad na zemlju. Gravner je te hlače, naravno, elegantnu verziju s kakvom se ne ide u polje, dobio na dar od svojeg uvoznika iz Japana. Kao čovjek izrazito vezan uz zemlju i poljoprivredu, rado ih je prihvatio u svoju garderobu, one naime na svoj način simboliziraju njegovu filozofiju u agrikulturi i njegov stil života, uz zemlju i sa zemljom. Svaka pohvala japanskim modnim magovima za to što su u svijet mode lansirali model tradicijske odjeće vlastitog naroda iz djelatnosti ukorijenjene u svim dijelovima svijeta – rada na zemlji, poljoprivrede, bez koje ne bismo mogli živjeti…

MONTE ROSSA! YEEEESSSS! – Bilo je to prije nekoliko dana: prva konkretna čestitka za rođendan. S Emanueleom Rabottijem smo, vlasnikom odlične šampanjerije Monte Rossa u talijanskoj Champagnei Franciacorta. Sa mnom, uz Emanuelea Rabottija, Ivan Dropuljić (Zagreb Vino & Culinaria.com), Iztok Klenar (KlenArt, dopredsjednik međunarodne unije enologa), prof. Marin Berović (Kemijsko-biotehnološki fakulet Ljubljana).
Počelo je stavljanjem domaćinu Rabottiju na glavu plave kape Zagreba, i njegovim pozdravom: Zagreb, Zagreb, Dinamo Zagreb!… Prvi kušani šampusi toga dana – Coupé non dosato, pa P.R. brut Blanc de Blanc, zatim Sanseve saten (saten = s manjim pritiskom nego sto su klasični pjenušci) brut, pa gornji niz: Salvadek extra brut millesimato 2009, i, kao špica (dostojna špice!) – Cabochon brut millesimato 2009 (stare loze, vrenje u barriqueu, 40 mjeseci na kvascu u butelji) te Cabochon rosé brut riserva 2005!

NE PROLAZE KARTICE! – Vrlo čudno, ali, valjda, shvatljivo, jer potražnja za gotovinom uvijek je velika a plaćanje gotovinom omogućuje i manipulacije u korist i uposlenoga na naplatnom mjestu: u posljednje vrijeme imao sam dosta prilike putovati automobilom talijanskim autostradama. Kolega za volanom htio je cestarine plaćati kreditnom karticom, ali najčešće je odgovor zaposlenika u naplatnoj kućici bio da kartica ne prolazi. A malo prije prošla je bez problema na benzinskoj crpki, poslije također. Zacijelo je i dosta drugih naših a ne samo naših građana doživjelo odbijenicu kartice, a nakon što je platilo gotovinom uposlenik je kao zaboravio dati potvrdu o plaćanju…
Što bi bilo da netko iz nekog razloga ostane bez dovoljno gotovine i pojavi se na naplatnoj kućici a važeća kartica mu ne prolazi? Same neugodnosti.
Što preostaje nego prijaviti neugodnost instituciji u domicilnoj zemlji koja izdaje karticu. Banke bi se trebale zamisliti, i intervenirati kod svojih partnera i preko svojih partnera u zemljama gdje se tako nešto – odbijanje kartice – češće dešava, naime – što će mi kartica i plaćanje članarine na nju ako mi se događa da je na pojedinim, i to u ovome slučaju vrlo važnim mjestima kao što su naplatne kućice na autocesti, iako je važeća, odbijaju?!

MORALNO VERTIKALNO i MORTALNO HORIZONTALNO – Nakon dva sata provedenih kod Sherry’s, odoh moralno vertikalno. Kakav sjajan osjećaj u odnosu na moguće mortalno horizontalno!
Mladi enolog Josip Korak priredio je moralnu vertikalu crnog pinota plešivičke obitelji Korak, od vina iz 2012. koje je upravo izašlo na tržište, do prvog njihovog crnog pinota, iz 2006., koji su proizveli tata Velimir i tada još školarac na putu za (Agronomski) fakultet (enologija) Jožek. Između tih godišta bila su i 2007, 2009. i 2011. Kapljica je s ponajboljih Korakovih vinogradarskih položaja, primjerice Laškovec, Klemenka, Križevac, Cimbušak, Draga, Kamenica… na visinama od 350 do 400 metara. Interesantno: ta degustacija je bila namijenjena vinskim novinarima, a poslije nje u tzv. komercijalnome dijelu, za širu publiku, ponuđena su vina mladih berbi, aktualnih sada na tržištu. Korak junior veli da, na žalost, za vina starijih godišta kod nas nema baš interesa! Zato s takvom kapljicom Koraci i ne inzistiraju na tržištu.
Samo mlado, mlado, već sam u više navrata rabio i termin enopedofilija, a, koliko su potrošači ovdje zaluđeni mladim vinom, pomalo razmišljam i o uvođenju termina embriofilija.
A ovi eno-uradci Korakovih – na početku, za ugrijavanje, Chardonnay 2006 sur lie, te crni pinoti do 2006, gotovo svi iz magnuma – sjajni, štaviše 2007., 2009. i 2011. i odlični, još s dobrim izgledima i za dalje…

KLENAR – MORAL IĆ – Svojedobno, a nakon što se riješilo dugogodišnjeg enologa Ivice Peraka, Kutjevo d.d. za suradnju na enološkome planu dogovorilo se s koparskim enologom Iztokom Klenarom (na slici), inače dopredsjednikom Međunarodne unije enologa. Nakon 27 godina provedenih u Vinakoperu kormilareći vrlo uspješno, Klenar je preuzeo posao upravitelja posjeda Envera Moralića Brič, na brdu ponad Kopra, a prihvatio se i uloge eno-konzultanta u podrumu Kutjevo d.d. Poslovna idila nije dugo trajala – suradnja je neslavno završila. Još jedan stručnjak, eto, o’šo. Gledam vizitku koju mi je Iztok dao prije nekog vremena, uz kontakte na njoj je, sugerirajući naziv zajedničkog poduzeća, pisalo: KLENAR & MORALIĆ. To Klenar & Moralić pretvorilo se u KLENAR – MORAL IĆ…
Iztok Klenar posvetio se sada u potpunoasti svojemu vinogradarsko-vinarskom imanju KlenArt na brdašču u okolici Kopra, s kojega ima lijepi pogled i na Koper i na Trst! Uzgaja Malvaziju, Refošk, Pinot crni, Cabernet sauvignon, proizvodi pjenušac klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crna vina, od nedavna je našao uvoznika u Hrvatskoj i prisutan je sa svojim vinom eto i u Lijepoj našoj.

TO SU MUŽI!… – To su muži, kaj ne? A pije se fino, i na naučnom nivou. Ozbiljno! Marin je fakultetski profesor, a Ivan direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike. Predlažem Ivanu da ove godine na svojoj priredbi krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi ovakve čaše uz kauciju ponudi posjetiteljima za degustacije. Posjetitelji bi se zacijelo jednlasno složili, za razliku od ponuđača-izlagača…

PANSION REMETINEC – Stigao je novi chef! Stavi pravu stvar na pravo mjesto – PAMETNO!

PJENUŠAC ZA BERLUSCONIJA, te CARPACCIO! – Nadaleko čuveni slovenski eno-gastro trio: pater familias Boris Gašparin, te sinovi Tadej i Taras. Vrlo uspješno vode restoran Pikol kod Nove Gorice, a umješni su i u proizvodnji vina, posebice pjenušaca. Sa svojom peninom Silveri Chardonnay Blanc de Blanc 2008 ove su godine bili šampioni ocjenjivanja u sklopu obnovljenog sajma Vino u Ljubljani, ali u rukavu imaju još jednog asa – ružičasti šampus, za koji se zainteresirao bivši talijanski premijer Berlusconi, te sad Gašparini za nj pune taj pjenušac i isporučuju mu ga u magnumima! Pa, to je posao! Berlusconiju, koji ima problema sa zakonom ali ne i s novcem, možda bi se mogao pridodati još koji klijent i to s ovih naših prostora, primjerice bivši mu hrvatski kolega, a i neki koji i u Hrvatskoj, i u Sloveniji, tako silno vole svoje gradove da izgaraju naravno samo za njih…
Boris Gašparin pravi je, inače, majstor kulinarike, i za tili čas pred gostom će, uz priču i temperamentne pokrete, prirediti neko ugodno iznenađenje na tanjuru. Često je riječ o carpacciju, i to od brancina, odnosno od tune. Tanjuri izgledaju kao kakvo umjetničko likovno ostvarenje, a o okusu jela da i ne govorim. Gašparin dok radi jelo objašnjava otkud naziv carpaccio za sirovo meso ukrašeno raznim dodacima koji, uz začinjavanje, imaju i estetsku funkciju. Priča ide otprilike ovako: u neko prijašnje vrijeme u Istri je živio stanoviti Carpaccio, cijenjen kao likovni umjetnik, inače sklon vrlo kolorističnom izričaju. Prigodom otvorenja izložbe njegovih radova htio je na poseban način počastiti uzvanike, i od kuhara angažiranoga za catering zatražio da na tanjuru kreira ostvarenje što bi vjerno sličilo njegovim likovnim radovima. Kuhar se dosjetio: tanko rezane kriške sirova mesa ukrasio je raznim začinima, komadićima voća u raznim bojama te drugim dodacima u bojama i sve prelio zelenim maslinovim uljem. Carpaccio je bio oduševljen i uzviknuo je: Da, to je Carpaccio! I tako je rođen carpaccio (karpačo).

CAVA i MISAL – Vraćaš se s društvenog događanja, za volanom si, i zaustave te u prometu: Jeste li što pili? Pa, jesam. A što? Nekoliko cava (izgovara se, dakako, kava). Hmmm, dobro, dobro. Pa, dođeš na drugo događanje, i vraćaš se s njega, opet kontrola u prometu, druga ekipa: Jeste li što pili? Jesam. Što, i koliko? Pa, nekoliko misala…. Što, bili ste na misi? U utorak popodne?! Gospodine, zašto ne? I utorak popodne je vrijeme za pričest. Mi Hrvati smo vjernici, mi štujemo Boga oca.
Po idealnom scenariju prošli ste bez globe, a mogli ste lako pasti na ispitu. Tih nekoliko cava znači nekoliko čaša (valjda ne i flaša!) španjolskog pjenušca, naime Katalonci za svoje mjehuriće kažu cava (ponavljam: kava). Misal je također pjenušac, ali domaći, iz Istre, iz proizvodnje porečke obitelji Peršurić. U istome su danu bile dvije prezentacije, jedna za drugom: najprije u zagrebačkim Dobrim vinima španjolska cava Codorniù, a potom u kapelici wine-coffee baru Sherry’s, kod Doma sportova, sportsko druženje s Misalom, uz svetu Anu (Peršurić), koja je iz Istre uz brutalno suhi bijeli Misal donijela i Misal Royal od crnog pinota i slatki ljubavno-svadbeni Misal l’Amour (tutti frutti: chardonnay, malvazija, muškat žuti, crni pinot…)
Uh, što volim cavu, i misal! A ponajviše – ako sam pješice, podalje od volana…
Cavu u Hrvatsku uvozi nekoliko tvrtki, najnovija je D’Augusta impeks, koja se opredijelila za pjenušce jedne od najvećih i najstarijih španjolskih šampanjskih podruma Codorniù, u obiteljskom vlasništvu, nekad s prezimenom, dakako, Codorniù, a sada s prezimenom Raventòs, s proizvodnjom od oko 30 milijuna boca godišnje. To bogme treba i plasirati… Da bi konzumacija bila lakša, D’Augusta uvozi u Hrvatsku i španjolske grickalice, sir, namaze, pršut pata negra, pikantne iberijske salame, kobasice…

KRALJEVI ŽGANJERI – Od Samobora do Jaškova, ili od Jaškova do Samobora? Kraljevi Žganjeri. U Jaškovu Žganjer kralj janjetine, u Samoboru Žganjer kralj kremšnita i vina! Stalno nekakva događanja kod kraljeva Žganjera!
Velika svečanost održana je nedaleko od povijesnog Ozlja – grada Zrinskih i Frankopana, desetak kilometara od Karlovca a dvadesetak od Slovenije, u mjestu Jaškovu: bila je to proslava 40. obljetnice restorana Žganjer. Restoran je u vlasništvu obitelji Žganjer od 1974. godine. Tu se pripremaju stara jela: tijestenine, štrudle razvlačene preko cijelog stola kao što su to radile naše bake, razni drugi domaći kolači, kruh i pogačice, čvarci, kobasice i šunka, sir s vrhnjem, krvavice i pečenice, juha od vrganja. Posebnost je janjetina koja se živa dovozi s otoka Paga i Krka i obrađuje u vlastitoj klaonici (ocijenjenoj prvom kategorijom po komisiji EU). Iako je vinska karta bogata imenima poznatih hrvatskih vinskih kuća, domaćini rado preporučuju vina ozaljske obitelji Žabčić.
Kod samoborskog Žganjera (sasvim lijevo) ovaj put slavlje pod budnim okom Majstor Lallea (Lallemand!; ipak je 2014. bila specifična!) u povodu završetka ovogodišnje ne baš slavne berbe, uz rižoto od jadranskih lignji i pečenog jadranskog brancina od desetak kilograma, paletu butelja iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije ali i šireg svijeta, kao i uz kremšnite. Specijalni gost iz Slovenije – vinar Matjaž Lemut Tilia (sasvim desno) iz Vipavske doline…

BAROLO i BARBARESCO – Nekoliko je vina duboko karakteristično za Pijemont, od toga dva su svjetski posebno cijenjena. Riječ je o crnjacima barolu i barbarescu, od sorte Nebbiolo, nazvanima tako po općinama Barolo i Barbaresco gdje su vinogradi, zatim o barberi (iz okolice gradova Alba, znanog po tartufima!, i Asti), pa bijelome arneisu, mirnome moscatu d’Asti (grožđe se bere kad je u njemu sladora za potencijalnih 12 do 12,5 vol % alkohola, ali se fermentacija zaustavlja na 5 vol % alkohola, tako da je vino slatkasto i ima i blagi muzirajući štih) i pjenušcu moscato d’Asti… S obzirom na svjetsko značenje Pijemonta kao vinorodne oblasti te posebice vina Barolo i Barbaresco, neobično je kako je u Hrvatskoj kapljicom slabo zastupljena spomenuta regija. Zacijelo zato što vina nisu jednostavna i podilazeća, nego su vrlo kompleksna i teža za razumjeti. Na pokušaje da se stvari poboljšaju nailazimo kod Ivana Srpeka, vlasnika-voditelja zagrebačke vinoteke Bornstein, koji se povezao s proizvođačem Poderi Colla, pa organizirao prezentaciju toga imanja kod sebe u vinoteci. Tino Colla predstavio je Nebbiolo d’Alba 2011, Pinot nero 2011 Langhe Campo romano (lijepo vino!; sorta Pinot noir je čini se u rodbinskoj vezi s Nebbiolom!), mješavinu dolcetta i nebbiola Bricco del Drago (zmajev vrh!) 2009 i Barbaresco 2009 Roncaglie (lijepo su prošli na nedavnom ocjenjivanju Vinske zvijezde!), kao i Barolo Bussia 2009 Dardi le Rose.

Na slici dolje karta je koja pokazuje gdje se u Italiji nalazi vinorodni dio Piemonta i gdje se proizvode barolo i barbaresco. Područje je to Langhe, a smeđkastom bojom označena je zona barola, dok je crvenom bojom označena zona barbaresca, zeleni dio je u apelaciji nebbiolo d’Alba.

SuC – listopad/october 2014

Suhi u čaši

OD SVETOG MARTINA DO SAN SIRA, na hrvatski način

PROSCIUTTO SAN DANIELE

Festival pršuta u Tinjanu/ PRVORAZREDNA POSLASTICA SROZANA U JEFTINO VAŠARSKO OZRAČJE

OKUSI HRVATSKE – NA WEB-DLANU/Saznaj, pa jedi i pij zdravo, okusno, uživaj polako i – domaće!

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11_2014 – BUYING GUIDE

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU / 10.2014

Recent Posts

Archives

Categories

Meta