Vinistra 2017 / USPJEŠNO USUSRET SREBRNOM JUBILEJU
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
SLJEDEĆE GODINE VINISTRA OBILJEŽAVA ČETVRT STOLJEĆA POSTOJANJA! BENVENUTI = DOBRODOŠLI!
Sajam Vinistra 2017 – 24. put! Lijepi dekor, štandovi se doimlju osvježenima, navodno izlagača najviše u dosadašnjoj povijesti sajma, publike poprilično, organizator veli da je bilo i vinskih trgovaca iz vana. Sljedeće je godine jubilarna 25. manifestacija, dakle obilježava se i slavi četvrt stoljeća postojanja priredbe! Čestitke! Ali, uz njih ide i – posebna obveza organizatoru vezano uz slavljeničko izdanje 2018., najavljeno za termin 11. do 13. svibnja…
Ove godine na svečanom otvorenju Vinistre uzvanicima su se obratili Gordana Deranja, izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Krešimir Ivančić, izaslanik predsjednika Vlade RH i pomoćnik ministra poljoprivrede, Valter Flego, župan Istarske županije, Edi Štifanić, gradonačelnik Grada Poreča, Oz Clarke, vinski kritičar iz Velike Britanije, i Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra i, kao takav, podebljani domaćin ove značajne manifestacije. Istrani imaju i te kako razloga biti zadovoljni, malvaziju su afirmirali, EU je proizvođačima iz hrvatskoga dijela Istre upravo nedavno priznala pravo da se na tržištu pojavljuju s vinom s oznakom teran, a posljednjih godina naš najveći poluotok sve jače je u žiži i kao vinska (eno-gastronomska) turistička destinacija.
Prizor s otvorenja: Oz Clarke, Edi Štifanić, Gordana Deranja, Valter Flego, Nikola Benvenuti, Krešimir Ivančić
Oz Clarke i Nikola Benvenuti: nada da će svjetski poznato kritičarsko ime pomoći stjecanju značajnog renomea istarskih i hrvatskih vina te boljem plasmanu naših vina vani
Istra je, uz sjeverozapadni dio Hrvatske s Plešivicom kao vinogorjem, hrvatska regija u kojoj se s velikim uspjehom proizvode vina više različitih tipologija, konkretno mirna bijela i crna (naglasak je na domaćim sortama malvazija istarska i teran), zatim dugo (i u gruzijskim amforama!) macerirana vina bijelih (domaćih) kultivara, pa pjenušci, rađeni klasičnom šampanjskom metodom drugog vrenja u boci ali i metodom charmat s drugim vrenjem u cisterni, te slatka desertna vina ponajprije od muškata momjanskoga, bilo u svježoj polusuhoj odnosno poluslatkoj varijanti, bilo – od duže prosušivanoga grožđa i s dužim dozrijevanjem u bačvi(ci) – u vrlo ambicioznoj slatkoj već i sirupastoj varijanti.
Uoči sajma Vinistra, kroz koji se prvenstveno želi promovirati kapljica od sorata malvazija istarska, teran pa i refošk i muškat momjanski, zatim lokalne destilate, pa maslinovo ulje, pršut i sir, tartufe s najvećeg hrvatskog poluotoka, odvijaju se strukovna ocjenjivanja svih tih specijalnosti i specijaliteta. Vezano uvelike uz istarska vina i delikatese u sklopu sajma Vinistra bilo je više vrlo interesantnih radionica, jednu, upravo o teranu, vodio je britanski vinski kritičar Oz Clarke!
Degustacija Bakhova nektara s ocjenjivanjem na Vinistri se odvija u dvije grupe – Svijet malvazija (samo malvazije, i to ne tek istarska nego i druge s područja Europe) i Istra u čaši vina (kapljica od raznih sorata i raznih stilova), a na vrednovanja se kao ocjenjivači, uz domaća imena, pozovu i tehnolozi, vinski trgovci, sommelieri i osobe iz vinskog segmenta vrlo eksponirane preko medija, dakle i utjecajne na javno mnijenje tako da se glas o istarskome vinu, a onda i o istarskim delikatesama a i općenito o turističkoj ponudi učinkovito širi i izvan granica Hrvatske. Među uglednicima iz vana kao kušači su ove godine nazočni bili npr. Caroline Gilby MW, u ulozi predsjednice ocjenjivačkih komisija, pa Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, prof. Roberto Zironi sa sveučilišta u Udinama, Paul Robert Blom, vinski trgovac iz Nizozemske…
Evo nekih najbolje nagrađenih vina i vinara, po kategorijama, uz napomenu da su pragovi za medalje bili sljedeći: velika zlatna medalja od 92 boda do 100 bodova, zlatna medalja od 85 do 91,99 bodova, a srebrna medalja od 82 boda do 84,99 bodova, te da je objavljeni redosljed dobitnika medalja po bodovima štu su ih vina osvojila na ocjenjivanju. U grupi zlatnih medalja i na bodovno višim pozicijama uočljiv je veći broj široj javnosti manje znanih imena, koja su u plasmanu u pojedinim kategorijama iza sebe ostavila neke od vrlo afirmiranih vinskih kuća. Je li tu riječ o bljeskovima koji možda i neće držati kontinuitet te o vinarima koji tržištu nude vrlo male količine, ili doista u jačoj mjeri stižu nova imena koja se kakvoćom ozbiljno pridružuju onima već afirmiranima te koja kadra pomalo i potiskivati ta neka već znana imena, a i od kojih su za očekivati stalnost u kakvoći i tržišno ozbiljne količine?… Poruka organizatoru Vinistre: korisno bi bilo u smislu poboljšavanja poslovnog aspekta manifestacije u katalog sajma – koji je važan dokument! – pored naziva odnosno imena dobitnika medalje, uza sve to što i sada piše, dodati još podatak o količini godišnje proizvodnje odnosno o količini nagrađenoga vina raspoloživoga za tržište, tako da vinski trgovac odnosno ugostitelj u startu bude upoznat s time u kojoj mu je mjeri neko medaljom ovjenčano vino poslovno interesantno. Korisno bi bilo i to da se u katalogu pored navoda svakoga izlagača ostavi i malo praznog prostora za zabilješke, tako da se, poslije, službene informacije i impresije posjetitelja nađu u kompletu na jednome mjestu.
NAJBOLJA VINA
Autohtone sorte Istre
Damir Dobravac iz Rovinja istaknuo se s teranom Fuga 2016 i Fuga 2015 (godine 2011. Fuga je bio spoj cabernet sauvignona u dominantnome opsegu te terana, 2012. spoj terana u dominantnome opsegu te cabernet sauvignona, a od 2013. naovamo Fuga je samo teran!), ali i sa žutim muškatom Allegro 2013, te s malvazijom Suita 2016 (zlato), međutim i s jednom mješavinom od malvazije (60 posto) i chardonnaya kasne berbe (40 posto), za koju nisam vidio službeno priznanje, ali koja mi se čini jedno od najboljih maceriranih tzv. narančastih vina proizvedenih u nas. Riječ je o Simfoniji 2009, rađenoj uz dva tjedna maceracije s alkoholnom fermentacijom i potom s tri godine dozrijevanja u bačvama tonneaux od 600 litara. Ovih dana izlazi berba 2011
Malvazija istarska 2016 (mlada malvazija) – OPG Nino Privitello; Festigia 2013 (zrela malvazija) – Vina Istria/Laguna; Fuga 2016 (mladi teran) – Vina Dobravac; Teran 2012 – Vina Dešković (zreli teran); Refošk 2009 – Vina Bordon (zreli refošk)
Svijet malvazija
Mirna suha vina (u ovoj su kategoriji dodijeljene 53 zlatne medalje, izdvajam prvih deset zlatnih)
Malvazija 2016 2 – Fakin; Malvazija istarska 2016 – Marijan Arman; Malvazija istarska 2015 – Banko; Malvazja Korona 2015 – Franković; Pomojem 2015 – Kozlović; Malvazija istarska G.Cru 2016 – Marijan Arman; Malvazija 2016 – Novacco; Malvasia doc Collio – Muzic; Akacija riserva malvazija istarska 2015 – Vina Istria/Laguna; Malvazija 2016 – Sosich (sve zlatne medalje)
Malvasia volcanica
Pomalo šeretski pogled Mare Miošić, nove snage u vrlo kompetentnome enološkom timu Milana Budinskog u porečkome podrumu Vina Istria, što je novi naziv za Vina Laguna. Mara najavljuje novitet sa skorašnjim službenim islaskom: Festigia riserva 2013 od merlota (60 posto) i terana (40 posto), s 2,5 godine dozrijevanja u malim bačvama. Kušao: jako dobro! Količina: 2000 litara
Ariena blanco de Guarda 2015 – El Griffo (zlato)
Mirna polusuha
Malvazija 1 2016 – Dešković; Malvazija 2 2016 – Dešković; Malvazija 2016 – R & D Korenika (sve zlata)
Prirodno desertna
Malvazija San Salvatore 2013 – Benvenuti; Passito Villa Minelli 2013 – Villa Minelli; Pasit 2015 – Zigante d.o.o.: Malvazija pozna trgatev 2011 – Vinakoper (sve zlata)
Malvasia aromatica di Candia
Le Solane2003 – Mossi 1558; Luna di Candia 2012 – Cantina Valtidone (obje zlatne)
Malvasia delle Lipari
Malvasia delle Lipari passita 2013 – Cantine Colosi (veliko zlato)
Malvasia delle Lipari naturale 2013 – Cantine Colosi; Malvasia delle Lipari 2015 – Bio Fenech (obje zlatne)
Malvasia volcanica
Antigua malvasia dulce 2005 – Bodega la Geria (zlato)
Malvasia Toscana
Vinsanto del Chianti Classico 2007 – Rocca di Montegrossi (zlato)
Likerska vina
Malvasia volcanica Canari 1997 – El Grifo (zlato)
Chardonnay
Déjà vu 2016 – Cossetto; Chardonnay 2016 – Deklić; Chardonnay 2016 – D&D Sirotić; Chardonnay 2016 San Martino – San Martino (sve zlatne medalje)
Vesela obitelj Franković iz Buja – tata Josip, kćerka Laura i sin Mario: zlata za muškat momjanski Luna oro 2015, te za Teran Franković 2015 i za Cabernet sauvignon Franković 2015. Frankovićevi gosti na štandu su samoborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer, poduzetnik i vinar Marijan Sokolović, enolog Nenad Maslek – predstavnik tvrtke Lallemand, i Kristina Vugrin, koja se u Samoboru bavi jakim pićima i ovih je dana na ocjenjivanju World Spirits Competition u San Franciscu dobila srebro za vinjak Hedonica i broncu za za svoju rakiju Tepku
Muškat
Luna oro muškat momjanski 2015 – Vina Franković; Allegro muškat žuti 2013 – Vina Dobravac; Muškat žuti Lunika 2015 – Vina Lunika; Lucija gold muškat žuti 2015 – Vina Benazić; Muškat žuti 2016 – Prodan; Muškat ruža porečka 2012 – Cattunar (sve zlata)
Pinot sivi
Pinot sivi 2016 – Dešković (zlato)
Zlato i najviša ocjena za merlot Silente 2015: Klaudio Tomaz sa suprugom
Bijelo mirno vino miješanih sorata
Corona grande 2015 – Benvenuti; Cuvée 2015 – Zigante d.o.o.; Terre bianche cuvée 2015 – Degrassi (sve zlata)
Refošk
Refošk 2009 – Bordon; Refošk Rex Fuscus 2016 – Vinakoper; Refošk Capris 2012 – Vinakoper; Refošk Kocinski 2013 – Steras; Refošk 2013 – Bordon; Refošk Koper 2016 – Vinakoper (sve zlata)
Teran
Teran Terre rosse 2011 riserva – Degrassi; Teran Paladnjaki 2015 – Agriturizam Paladnjaki; Teran Kappi 2006 – Cattunar; Teran 2015 – Mario Peršurić; Teran 2015 – Deklić; Teran 2012 – Dešković; Teran 2013 – Benvenuti; Teran 2016 – Tomaz; Fuga 2016 – Dobravac; Teran 2015 – D&D Sirotić; Teran Franković 2015 – Franković; Teran 2016 – Romeo; Teran Terre rosse riserva 2012 – Degrassi; Teran 2012 – Geržinić; Teran gran riserva 2015 – Zigante d.o.o; Teran 2015 – Ferenac; Teran 2015 – Sosich; Fuga 2015 – Dobravac; Vigna nera 2 – Moreno Ivančić; Vigna nera 2016 – Moreno Ivančić; Teran Ana Antonija 2015 – Benazić; Teran 2015 – Dešković; Teran 2016 – Marijan Arman; Teran 2016 – Kozlović (sve zlata)
Cabernet
Cabernet franc 2015 – Đulio Ferenac (zlato)
Cabernet sauvignon Franković 2015 – Vina Franković; Cabernet sauvignon 2015 – San Zvanini; Cabernet sauvignon 2015 – Pino Rossi; Cabernet sauvignon 2016 – Valter Žiković; Cabernet sauvignon 2015 – Đulio Ferenac (svi zlatni)
Merlot
Merlot Silente 2015 – Tomaz; Merlot 2016 – San Tommaso; Merlot 2015 – Pilato; Merlot 2015 – Banko; Merlot barrique 2015 – San Tommaso; Medea merlot 2016 – Medea (sve zlata)
Veterani na štandu Zigante iz Grožnjana: vinogradar i vinar Duvilio Zigante koji je vođenje posjeda prepustio sinu Denisu, zatim Ante Gavranić, do prije koju godinu glavni enolog u podrumu porečke Agrolagune (danas više ne radi vino, samo ga pije, a u rodnoj Korčuli bavi se turizmom) i Goran Kramarić, do prije koji mjesec direktor Agrolaguninoga podruma
Crno mirno vino miješanih sorata
Cuvée barrique 2015 – San Tommaso; Santa Lucia crna 2013 – Kozlović; Terre bianche cuvée rouge – Degrassi; Caldierosso 2015 – Benvenuti; Kurikta riserva 2015 – Katunar vinarija; Cuvée Rosso 2015 – Moreno Ivančić; Cuvée 2016 – San Tommaso (sve zlata)
Prinova u obitelji Franka Radovana iz mjesta Radovani: nova beba je Sauvignon Radovan!
Klaudio Ipša (u sredini) i njegov sin Ivan (desno), afirmirani proizvođači zaista odličnog maslinova ulja iz Livada, krenuli su prije koju godinu i u proizvodnju vina, sad su prezentirali svoje eno-prvijence. U vinskom segmentu pomaže im enolog i proizvođač vina Matjaž Lemut Tilia iz Vipave
____________________________
MALVAZIJA IQ – Nositelji oznake IQ za mladu malvaziju, dakle onu iz berbe 2016., su Benvenuti, Brčić, Capo, Cattunar, Damjanić, Dešković, Fakin, Geržinić, Kozlović, Legović, Matošević, Medea, Novacco, Peršurić Mario, Pilato, Ravalico, Sirotić, Terzolo, Tomaz, Trapan, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o., a jedini nositelj oznake IQ za zrelu malvaziju, onu iz berbe 2015, je Bruno Trapan (na slici). ■
____________________________
Spremno za radionicu
LEGENDA CLAI
Porečka Vinistra bila je nova prigoda za susret s uspješnim vinarima, a boravak tih dana u Istri i prigoda za posjet nekom vinogradarsko-vinskom posjedu. Nekoliko kolega i ja ovaj put zaustavili smo se, na dolasku u Poreč, kod istarske vinske ikone Giorgia Claija u Brajkima/Krasici, a na odlasku iz Istre kod obitelji Benvenuti u Kaldiru, te kod Giancarla Zigantea u Livadama. Povod: Clai, Benvenuti i Zigante dobro su se spremili za ovogodišnju punu turističku sezonu, konkretno Clai je upravo nedavno otvorio novu lijepu kušaonicu a uz kuću dovršava i bazen, Benvenuti su u svome selu, pored vinskog podruma, kušaonice i kuće gdje žive, otvorili apartmanski smještajni kapacitet i uredili također bazen, a Zigante je s ponosom u svom restoranu predstavljao menu prilagođen godišnjem dobu i svojima, na Vinistri 2017 nagrađenim vinima. Što se tiče Giorgia Claia još je jedan bitan razlog bio tome što smo ga obišli: on dosad nije nastupao na Vinistri i šansa da kušamo njegva vina u porečkoj Žatiki bila je nikakva, pa ga je valjalo potražiti kod kuće. A zašto ne nastupa na Vinistri? Njegovo objašnjenje:
– Nije da izbjegavam Vinistru zbog nekakvog neslaganja s organizatorima i s koncepcijom samoga sajma. Ne nastupam zato što mi se čini da nema smisla da se kao izlagač nađem među proizvođačima koji ne slijede moje poglede na poljoprivredu u smislu ekologije.
Giorgio Clai i Dimitrij Brečević, uz proizvode što ih nudi Clai d.o.o., te, dolje, u podrumu s bačvicama
Giorgio Clai istarski je vinski fenomen. I bez neke osobite promidžbe organizirane s vlastite strane postao je silno popularan, međutim ne i kao zvijezda publikacija, radija i malog ekrana, nego kao osoba kojoj se glede vina vjeruje. U Hrvatskoj je među pionirima koji su krenuli stazom prirodi prijateljske proizvodnje i grožđa i vina, i na tome putu i istrajava. Brojni ljubitelji plemenite kapljice to su začas prepoznali, i oni su mu odmah usmenom predajom i svojim djelovanjem na društvenim mrežama pa i istupima – oni kojima je to bilo dostupno – u medijima, napravili više reklame nego što ju je on napravio vlastitim angažmanom u promocijskoj aktivnosti. Giorgio Clai startao je, nakon godina hobi-vinogradarenja i vinarenja, profesionalno u vinskome svijetu početkom ovog stoljeća (i tisućljeća), kao manji individualni privatnik. Nakon što se iz Trsta, gdje je živio i vodio restoran, vratio za stalno u Istru, prva berba bila mu je 2002., koja, barem na ovim našim prostorima, nije ostala zapamćena po nekoj kakvoći. Ipak, Clai je i s njome – kao što je eto sjajno izvukao i berbu 2014.! – privukao pažnju. Uslijedili su dobra godišta i sve bolja vina, broj poklonika naglo se povećavao i Clai, još uvijek slabo klasično-medijski eksponiran, stigao je do – statusa legende. Dakle, iako malen po proizvedenoj ukupnoj količini vina i ulja (naime uz vinovu lozu uzgaja i masline i ima svoje, odlično, maslinovo ulje) – veliki vinogradar/vinar i maslinar… Kako mu je s vremenom rasla reputacija bilo je sve uočljivije da je malen ne samo po količini Bakhova nektara nego i po za ozbiljan posao nužnim prikladnim kapacitetima za prihvat klijenata i gostiju na degustaciju.
Maslina i refošk Brombonero
Danas, dakle 15 godina poslije prve obavljene berbe, Clai nije garažni! Prije nekog vremena u braći dr. Ivanu Penaviću, uglednom kirurgu u Zagrebu, i Kreši, nastanjenome u SAD, našao je prikladne poslovne partnere i nastala je tvrtka Clai d.o.o., koja ima petero stalnih zaposlenika te koja upravlja s 10 hektara vinograda i s pet hektara maslinika s oko 1600 stabala masline. Kao velika pomoć Giorgiju Claiju u radu je Dimitrij Brečević, inače rođen u francuskome predjelu Jurançon od majke Francuskinje i oca Istranina, mladić koji je za stalno došao u Hrvatsku 2006. i skrasio se u Istri gdje sada ima pet hektara pod trsjem i proizvodnju od oko 20.000 butelja što malvazije, što terana, što refoška…
Claijev podrum je u odnosu na onaj prvotni osjetno proširen, a baš prije kratkoga vremena otvorena je i nova prostrana lijepa kušaonica vina uz koju je veliki ozelenjeni plato-vidikovac odakle puca krasan pogled na brežuljkasti istarski krajolik i na kojemu je, u vrlo ugodnom ambijentu na otvorenome, moguće primiti i veći broj gostiju. Clai d.o.o. proizvodi sada – poštujući i dalje, beskompromisno, ekološke postulate i ostajući i dalje priklonjen ručnome radu – oko 30.000 boca vina, od čega oko 60 posto ide u izvoz, što onaj pravi – Slovenija, Srbija, Crna Gora, Italija, Francuska, Austrija, Njemačka, Belgija, SAD, Kanada, Japan, Singapur, Hong-Kong, Australija, što onaj na kućnome pragu.
Giorgio Clai, koji napominje kako mu je s osnutkom d.o.o. laknulo jer sad se može i potpuno opušteno posvetiti samo vinogradu i podrumu, nudi nekoliko tipova vina s kojima je moguće pokriti cijeli obrok, konkretno: aperitivni pjenušac, bijelo mirno od malvazije (Sv.Jakov), bijelu mirnu mješavinu sorata Ottocento bijelo (malvazija, sivi pinot i sauvignon), zatim crnu mirnu mješavinu sorata Ottocento crno (merlot i refošk te u malim količinama teran i cabernet sauvignon), pa refošk Brombonero (selekcija), i desertni sirupasti Tasel (u dijalektu tasel znači lapor, vinograd i jeste na laporu).
Claijeva kušaonica, iznutra i iz vana
– Naglasak u mojoj vinskoj proizvodnji je na lokalnim sortama, poglavito malvaziji, teranu, refošku, muškatu bijelome. Za pjenušac rabim u većoj mjeri jednu staru sortu odavde a kojoj je naziv negra tenera, ona daje jako dobru kiselost i pridonosi svježini, nju sam u kompoziciju baznoga vina uvrstio sa 50 posto, ostatak čine chardonnay i malvazija istarska. Prije degoržiranja, pjenušac nakon druge fermentacije u boci leži najmanje dvije godine. Kod mirne malvazije Sv.Jakov, u velikim kacama provodim maceracije praćene alkoholnim vrenjem, ovisno o kakvoći godišta trajanje bude od dva do četiri mjeseca. Kod crnih sorata maceracija je kraća da bi boja vina ostala ljepša, traje oko tri do četiri tjedna, uglavnom dok slador posve ne profermentira. Dozrijevanje mirnih vina je u drvu barem oko dvije godine, što u većim kacama što u bačvama od 600 litara zapremnine. Tasel, od muškata bijeloga, nastaje kasnom berbom i, ako to vrijeme dopusti, jačinm prosušivanjem grožđa na trsu, a ako ne dopusti, onda prosušivanjem grozdova u kašetama, te s dozrijevanjem od 1,5 do dvije godine u bačvi – veli Giorgio Clai. ♣ SuČ – 05/2017
Kaldir, kod obitelji Benvenuti: ljubazni domaćini, kuća za osam osoba, visokokomforni smještaj, bazen, kušaonica, odlična vina…
Soba u gostinjskoj kući Benvenutijevih
Čavrljanje uz čašu malvazije odnosno terana: s domaćinom Livijom Benvenutijem, ocem braće Alberta i Nikole, aktualnog predsjednika Vinistre. Živjeli, zdravi bili i dođite nam opet, kaže Livio! Benvenuti!
POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04/2017 – BUYING GUIDE
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
Pozdrav iz Azerbajdžana: glavni grad Baku, te podrum vinarije Aspi iz doline Savalan u podnožju Velikog Kavkaza! Azerbaijan jer smješten u južnokavkaskoj regiji, ispod Rusije i Gruzije, te uz zapadnu obalu Kaspijskoga mora, sjeverno od Irana. Godišnja proizvodnja vina kreće se oko 72.000 hl!
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU
od/since 1994.
TRAVANJ / APRIL – 2017
U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • ITALIJA – ITALIA • SRBIJA – SERBIA
U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ
IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET
– Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with character, classic elegant great wine.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.
♣ ♣ ♣- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.
♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use
Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑- trošiti • ⇗- trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati • 
– trošiti svakako uz hranu
Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.
______________________________________
HRVATSKA 
CROATIA
Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands
♣ ♣ ♣ (♣) (L-XL) ŠEMBER bijeli brut – ŠEMBER
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 50 %, Pinot bijeli 40 % i Plavec žuti 10 % • berba: 2014 ■ PODRUM, na kvascu: 24 mjeseci ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – prepoznatljivo iz daleka
VINO je kompleksno, sadržajno, dotjerano, ozbiljno, skladno, svježe i s nervom. Izgledom živahno, svjetlije slamnato-žućkasto, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost (voće: domaće/ zeleno; bijelo/ koštićavo), osjet kvasaca/kruha – dodir. U ustima vrlo živo, sugerira slankasto, sa vrlo kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: veća čaša (šampanjska) • 10°C
Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro
♣ ♣ ♣ ♣ (L-XL) MALVAZIJA RUSTICA 2011 – COSSETTO
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je drukčije, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, zrelo, vrlo toplo, s dosta živosti. Robusno i donekle rustikalno. Lijepo se pije uz jaču hranu, ali i uz meditaciju. Izgledom živahno, bistro, boje starog zlata. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost (voće: domaće; bijelo; južno – sušeno/smokva – orašasto), zatim na floralno – dodir, notu maceracije (s fermentacijom), začine/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, osjet kvasaca, kruha, maslaca. U ustima zaobljeno, kremasto, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečena perad, teletina, svinjetina, mesa ispod peke…) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 15-16° C
♣ ♣ ♣ (M) CHARDONNAY 2016 – DEKLIĆ
HRVATSKA ISTRA VIŽINADA ■ VINOGRAD, sorta: chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ.
VINO je svježe, dobre aromatike, daje na voće, cvijeće, s nijansom je i travnatoga, punog je tijela ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10-12° C
Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area
♣ ♣ ♣ (S-M) TRAMINAC 2016 kvalitetni – ILOČKI PODRUMI
SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD, sorta: traminac ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna
VINO je svježe, harmonično, meko, s dosta bogatim voćno-cvijetnim mirisom u kojemu se osjete latica ruže, banana ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
♣ ♣ ♣ (M) GRAŠEVINA 2015 Turković – KUTJEVO d.d.
KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je puno, zrelo, sočno, kompleksno. Bademi, orašasto i bijelo voće ■ SERVIS: ⇑ (vrlo prikladno uz ribu: orada, som…) • 10-12° C
♣ ♣ (S) GRAŠEVINA 2016 kvalitetno – ILOČKI PODRUMI
SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD, sorta: graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ.
VINO je svježe, pitko, obično, na nosu nudi nešto voća i travnate note te nijansu mineralnoga, laganog je tijela, djeluje nedorečeno ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C
________________________________________
UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.
Budite razumni: ne pušite! • Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!
WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living
____________________________________
AUSTRIJA 
ÖSTERREICH
Kamptal
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) GRÜNER VELTLINER 2015 Ried Lamm 1 Lage – SCHLOSS GOBELSBURG
KAMPTAL ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grüner Veltliner /veltlinac zeleni ■ OZNAKA na etiketi: Kamptal DAC • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, sočno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, skladno, elegantno. Dinamično, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, sortom. Lijepo se pije uz hranu i uz meditaciju. U usponu. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto. Na nosu umjerene jačine, fino razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, egzotično), floralno, začine/mirodije – profineno, osjet maslaca. U ustima zaobljeno, donekle kremasto, slasno a istodobno i slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tjestenina s bijelim umacima, plemenita riječna i morska riba, gregada, brudet, piletina, teletina…) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) RIESLING KAMMERER GAISBERG 20I5 1 Lage – SCHLOSS GOBELSBURG
KAMPTAL ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Riesling ■ OZNAKA na etiketi: Kamptal DAC • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je kompleksno, sočno, s karakterom, ozbiljno, zrelo, skladno, profinjeno, dinamično. U suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto. Na nosu diskretno, a razvijeno. Upućuje na mineralno, voćnost, floralno. U ustima zaobljeno, sugerira slast, istodobno slankasto, sa izraženijom kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (rajnska) • 12-14° C
ITALIJA 
ITALIA
Alto Adige/Süd Tirol – Trentino
♣ ♣ ♣ ♣ (L-XL) STEINRAFLER LAGREIN 2011 – HOFSTÄTTER
SÜD TIROL/ALTO ADIGE ■ VINOGRAD, sorta: lagrein ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, ozbiljno. Zrelo, skladno, elegantno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju. U špici, koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, tamno/neprobojno. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (voće: domaće; crveno / koštićavo), herbalno – diskretno, začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno, osjet dima, čokolade – dodir. U ustima zaobljeno, tanin: živ, uglađen. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg fino gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18° C
Toscana
Bolgheri doc
♣ ♣ (L) SCALABRONE ROSATO 2016 – GUADO AL TASSO
BOLGHERI ■ VINOGRAD, sorta: cabernet sauvignon, merlot, syrah ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: elegantno
VINO je skladno, pitko, svježe, ljetno, voćno, upućuje na malinu i jagodu. ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C
Chianti
♣ ♣ (L-XL) CHIANTI COLLI SENESI 2015 – TALOSA
CHIANTI COLLI SENESI ■ VINOGRAD, sorta: sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: sastavljani ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u zelenome tonu – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je uredno, pitko, prikladno za uz svakodnevni obrok, u špici koja bi mogla trajati ali teško da će se kroz vrijeme dalje razvijati. Izgledom živahno, nešto svjetlije crvene boje, kao da je riječ o crnom pinotu. Na nosu suzdržano, nekomplicirano, upućuje na voćnost, blago vegetativno. U ustima djeluje bolje nego na mirisu, zaobljeno, slankasto, s dobrom kiselosti, toplo, dobroga tijela, solidno dugačke tzrajnosti. ■ SERVIS: ⇑ • 16° C
Vino Nobile di Montepulciano
♣ ♣ ♣ ♣ (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2013 filari lunghi – TALOSA
MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: prugnolo gentile ■ PODRUM: nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je zanimljivo, kompleksno, široko, ozbiljno, toplo, skladno. Dinamično, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, ali i uz meditaciju. U usponu. Izgledom živahno, rubinsko-nježno granatno. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na mineralno, voćnost, herbalno – diskretno, začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno, osjet crne čokolade – poljubac. U ustima zaobljeno, donekle kremasto, tanin živ, uglađen. Slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg fino gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
Fattoria della Talosa: enolog Michele Merola i export manager Cristian Pepi
♣ ♣ ♣ (L) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2013 riserva – TALOSA
MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: prugnolo gentile ■ PODRUM: nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: decentno, u tamno-plavoj boji, zlatna slova – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, toplo, s dosta živosti. Lijepo se pije uz hranu. Spremno za uporabu ali i još u usponu. Izgledom živahno, tamno rubinsko s nježnom granatnom nijansom. Na nosu diskretno, složeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće; crveno), herbalno – diskretno, začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno. U ustima fino iskazano, ima karaktera. Zaobljeno. Tanin: živ, ipak i uglađen. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (M-L) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2014 – TALOSA
MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: prugnolo gentile ■ PODRUM: nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je skladno, s dosta živosti, lijepo se pije uz hranu. U špici (koja može još trajati). Izgledom bistro, tamnije crveno. Na nosu diskretno, upućuje na začine/mirodije (majčina dušica, dodir) – iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, osjet dima – nijansa, voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo). U ustima pokazuje više karaktera nego na nosu. Solidno zaobljeno, s herbalnim nitima. Slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, gorkastog relativno dugačkog grijućeg završetka. ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • veća čaša (bordoška) • 16-18° C
♣ (♣) (S-M) ROSSO di MONTEPULCIANO 2016 – TALOSA
MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ČEP: aglomerirani ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je nekomplicirano, toplo, u špici. Izgledom živahno. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost, u ustima zaobljeno, gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C
SRBIJA 
SERBIA
♣ ♣ ♣ (L) KADARKA 2012 Fantazija – TONKOVIĆ
BAČKA ■ VINOGRAD, sorta: kadarka ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno
VINO je fino razvijenih aroma, osjete se začini, voće, čokolada, duhan. Još svježe a zrelo, vitko, meko, nježno, pitko, profinjeno ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C
________________________________________
ovih dana kušano još… / these days tasted too…
VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / IMPRESSIVE OLDIES
KUTJEVO
MERLOT 2009, MERCS 2009, CABERNET SAUVIGNON 2009 – VLADO KRAUTHAKER
ZVIJEZDE La MORRA
BAROLO 2006 Brunate – ENZO BOGLIETTI
BAROLO 2006 Rocche dell’Annunziata e Torriglione, BAROLO 2006 Brunate, BAROLO 2006 Cerequio – ROBERTO VOERZIO
BAROLO 2006 vecchie vigne di Monvigliero e Pisapola – EDOARDO SOBRINO
BAROLO 2006 Fossati – ENZO BOGLIETTI
KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 04/2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
SADRŽAJ/CONTENT
JA SAM TRIBIDRAG – GAJA DARMAGI! – CORONICA: COdue, MALVAZIJA, TERAN i PLAVAC MALI! – VINA JAKOB: VLASTITI VINOGRADI, VLASTITE BAČVE – ZELINA 49.PUT – KORKYRA MELAINA CRNI OTOK BIJELOGA VINA – KOKOTI u SLUŽBI VINA – TRI TENORA s PLEŠIVICE u ALHAMBRI – BRUT KORACI OBITELJI KORAK – WINE EXPLORERS – ŠAMPANJAC i SANCERRE ŠEĆU i TRČE PONAD JASKE – I BUFFON IMA SVOJE VINO – FERRARI NA AERODROMU – ENRICO RIVETTO: BRŽE SMEKŠANI BAROLO – ZAGREB BUBBLES 2017 – CASTELLO di QUERCETO
______________________________________________
JA SAM TRIBIDRAG – Prošlo je jako dobro! Program zanimljiv, sudionika mnogo, kotizacija smjelo visoka ali eto kad se najavljuje nešto dobro interesa ima i te kako, a kad se to najavljivano kroz realizaciju i pokaže dobrime – a ostvareno je, komentar je najambicioznije međunarodno vinsko događanje u Hrvatskoj – organizatoru je utrt put za nove ambiciozne akcije. Davorka Krnić Trick, Fani Prodan i Iva Drganc kao ponosne članice udruge Tribidrag utemeljene da promovira hrvatske autohtone vinske kultivare i organizatorice manifestacije uputile su na kraju poruku: Vidimo se dogodine!
Split je bio domaćin prve međunarodne konferencije o sorti tribidrag pod nazivom Ja sam/I am Tribidrag. Cilj je konferencije bio proširiti znanja o tribidragu kao kultivaru i kao vinu te animirati vinogradare/vinare za nastavak revitalizacije i za promociju autohtonih hrvatskih vinskih sorti. Više od 100 sudionika – vinskih stručnjaka, znanstvenika-istraživača i vinara u dva dana raspravljalo je o tribidragu, crljenku kaštelanskome, pribidragu, kratošiji, primitivu odnosno zinfandelu. Dakako, nije bilo priče na suho, degustirala su se vina iz osam zemalja od toga kultivara za koji se rado kaže da je svojedobno emigrirao prema Sjevernoj Americi i da je jedan od u svijetu najpoznatijih i jedan od po svijetu najraširenijih hrvatskih emigranata. Prvi put u povijesti moglo se kušati na jednome mjestu toliko različitih tribidraga iz svih krajeva svijeta – Hrvatske, Kalifornije, Italije, Albanije, Čilea, Južne Afrike, Indije, Australije. Međutim, eto – nije bilo i kratošije iz Crne Gore!…
Prof Carole Meredith s odlikovanjem Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Buškovića
Među predavačima i voditeljima radionica, uz naše profesore Edija Maletića i Ivana Pejića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Gorana Zdunića sa splitskog instituta za jadranske kulture i melioraciju krša koji su pričali o tribidragu u Hrvatskoj i od kojih se čulo da od početnih 25 trsova koliko ih je nađeno 2001. u vinogradima kod Kaštela sad imamo nešto manje od 100 hektara tribidraga i 15 proizvođača vina od te sorte, na govornici se smjenjivalo više međunarodno visokouglednih stručnjaka. Primjerice prof. Carole Meredith s kalifornijskog sveučilišta Davis koja je vodila je američko-hrvatski znanstveni tim u istraživanju povezanosti hrvatskih autohtonih sorata grožđa s američkim zinfandelom, koja, inače, u Kaliforniji ima nasad zinfandela ali koja svoje vino iznosi na stol od nazivm Tibidrag, i koja je na konferenciji u Splitu i dobila za osobite zasluge za znanost odlikovanje Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Zatim bili su tu i Jancis Robinson i Jose Vouillamoz, koji su se pobrinuli za selekciju vina od tribidraga proizvedenih u nizu zemalja svijeta. O zinfandelu su govorili američki vinar Joel Peterson te David Gates iz glasovite vinske kuće Ridge Vineyards, a Lisa Gilbee, vlasnica vinarije Morella iz talijanske Mandurije, prezentirala je primitivo.
Posebno iznenađenje priredio je Miljenko Grgić. Jedan od najpoznatijih vinara kalifornijske doline Napa, po svijetu ga zovu Mike Grgich: s obzirom na svoje godine nije mogao doći na konferenciju, ali je pronašao način da ipak bude dio konferencije – obratio se svim sudionicima konferencije putem video snimke. ♣
DARMAGI! –Ma, che bello!… Sad bi to sigurno rekao i otac famoznog Angela Gaje Giovanni (1908-2002), ali u trenutku kad je svojedobno kriknuo Darmagi! bio je užasnut: njegov se sin usudio u srcu apelacije Barbaresco, dakle u zemlji nebbiola, posaditi – cabernet sauvignon! Gaja senior, pobornik nebbiola na teritoriju nebbiola, zapravo je na neki način opsovao, Angelo Gaja kazao mi je jednom prigodom da riječ darmagi na pijemontskom dijalektu znači nešto kao k vragu, dođavola…
Bricco Darmagi Gaja
Četrdeset godina od sadnje, vinograd cabernet sauvignona Bricco Darmagi Gaja još odlično funkcionira, na proljeće daje ovakve prizore kao na slici, a nakon kasne jeseni kad se grožđe s trsja preseli u podrum izrasta izvrsno vino, ne bordoški nego pijemntski CS. Naravno: naziv je vina DARMAGI!
Angelo Gaja znan je po specifičnim nazivima za svoja vina. Uvelike se koristi izrazima iz pijemontskog dijalekta, i tako, eto, kad je riječ o došljacima, strance (ima i chardonnay!) uspješno integrira u lokalnu zajednicu (tako je to danas popularno reći…) ♣
Moreno i Suzana Coronica
CO2,MALVAZIJA, TERAN i – PLAVAC MALI?! – Malo neočekivano, ali kod Morena Coronike sve je moguće. Taj odlični istarski vinogradar i vinar, koji već godinama izlazi – i to u jako dobrome svjetlu – s malvazijom istarskom u baznoj varijanti te s malvazijom istarskom i s istarskim teranom u Gran-varijanti, no i s bordoškim došljakom cabernet sauvignonom kojega je nazvao Grabar, kao i s mješavinom domaćina terana i u Istri odavna udomaćenih stranaca merlota i cabernet sauvignona zvanom Boscogrando, sad se sprema i na avanturu s – plavcem malim! Nekome šok, nekome tek neobično, no izreka veli da je muž odakle mu je žena, a Morenova supruga Suzana je s otoka Ugljana, gdje ima plavca i sad je eto pred Morenom izazov da od te sorte iz Dalmacije napravi – Gran Ugljan ili Gran Suzan’! Pa, da vidimo (kušamo!) i to! Poznavajući Coroniku kao marljivoga i radišnoga te pedantnoga, stalno i u potrazi za novim saznanjima u struci, sklon sam vjerovati da bi se njegovoj istarskoj Gran-špici lako mogao uskoro pridružiti još jedan osebujan Gran, taj s Ugljana.
Novi Coronikin podrum izvana i parkić s maslinama ispred njega, sasvim dolje dio s bačvama
Nedavno je Moreno Coronika u obiteljskom hotelu-ugostiteljskom JRE objektu San Rocco u Brtonigli okupio hrvatsku kremu sommelijera i vinskih novinara da bi im predstavio vina novih berbi što ih je upravo pustio na tržište, ali i da bi službeno pokazao i nešto što je apsolutni novitet u njegovoj produkciji, a to je pjenušac. S njime je i krenuo program.
Naziv pjenušcu vrlo jednostavan, međutim efektan – CO due brut nature. Za CO due odlučio se iz dva razloga – jedan je, kako je rekao, taj da u njemu nema ništa drugo osim grožđa od sorte malvazija (ekspedicijski liker nije dodavan), a drugi je što njegovo prezime počinje s CO, ta dva slova u verzalu Coronica istaknuto rabi i u svom logotipu.
Pjenušac, koji je iz berbe 2012 (proizvedeno ga je oko 1000 butelja) i koji je nakon sekudnarne fermentacije 40 mjeseci ležao u boci na finom talogu, pokazao u izvrsnome svjetlu. Za nj valja spomenuti kako grožđe malvazije istarske nije brano, kako je drugdje u Istri uobičajeno, ranije, nego je brano u punoj fenolnoj zrelosti, a to je Moreno mogao učiniti zato što je na trsju s grožđem za pjenušac na poseban način radio tako da je dobio zrelu sirovinu s nižim alkoholom i s dobrom kiselosti, dakle s parametrima nužnima za proizvodnju pjenušca. Taj rezultat slijed je tijesne Morenove suradnje s vrlo afirmiranim stručnjacima za vinogradarstvo Marcom Simonitom i Pierpaolom Sirchom iz talijanske pokrajine Furlanije, dvojcu za koji se govori da je revolucionirao rad u trsju, s kojime je radio i famozni Joško Gravner, i koji je sada silno tražen i na znanim bordoškim vinskim posjedima. Simonit, koji je 2012 dobio Oscara kao najbolji agronom za vinograde, i Sirch osnivači su prve i zasad jedine škole u Europi koja se bavi podučavanjem radnika u orezivanju vinove loze.
Coronikini vinigradi, još svi u travi, te, dolje, Pierpaolo Sirch i Marco Simonit
– Vrijednost rezidbe Simonit & Sirch je u tome što se postiže ravnomjernije dozrijevanje grožđa i što se produžuje vijek loze, a pojedinim zahvatima u rezidbi može se po onome za koji se tip vina proizvođač vina odlučio u berbi i pri punoj zrelosti postići prikladan sadržaj sladora i sadržaj kiselina – objašnjava Coronica, i dodaje: – Simonita sam upoznao još prije puno godina i od prije dosta vremena kroz njegove kratke posjete mom vinogradu počeo sam djelomice primijenjivati njegovu filozofiju rezidbe. Godine 2013. smo dva moja djelatnika David Jurman i Andjelko Paljuh i ja pohađali njegov tečaj rezanja u Cormonsu, i tamo smo stekli znanje i sigurnost. Od te godine na dalje u potpunosti primjenjujemo filozofiju Simonita i Sircha. Nakon što smo završili tečaj, član Simonitova tima Nicolas pratio nas je tri sezone u rezidbi te u proljeće za vrijeme pljevljenja suvišnih mladica tj. formiranja loze za iduću vegetativnu godinu. Danas tvrdim da smo osjetno poboljšali stanje vinograda. Pojednostavili smo održavanje vinograda. smanjili smo širenje bolesti drva vinove loze, postigli smo homogeniju zrelost grožđa i na isti urod znatno veću kvalitetu grozda. Volio bih još naglasiti i to da u našim vinogradima radimo zaštitu samo kontaktnim sredstvima, dohranjivanje je jako malo i to isključivo organskim gnojivom, korove rješavamo samo mehaničkim putem, dakle ne upotrebljavamo herbicide. Već četiri sezone provodimo ciljano zatravljivanje tj. u jesenskom razdoblju među redovima sijemo travu. Nakon cvatnje vinove loze trava se kosi i tlo se površinki obradjuje. Ovakvo zatravljivanje pomaže povećanju sadržaja humusa u tlu, poboljšava rahlost tla, smanjuje kapilarno pucanje tla u ljetnom periodu, te, što je i te kako važno, smanjuje bujnost vinove loze pogotovu u mladom periodu života.
Coronica veli kako nikad prije nije ni mislio da će se upustiti u pjenušac, ali sad nakon debitantskog iskustva vrlo je zadovoljan što je ušao i u taj segment, ne tek stoga što je obogatio svoju ponudu vina nego stoga što je pjenušac koji ga zadovoljava dobio od malvazije istarske, dakle sorte svojega kraja, te što ga je u vrlo kompleksnoj varijanti ostvario na svoj način, bez kopiranja Champagne i Franciacorte.
COdue, malvazija 2016, Gran malvazija 2015, Gran teran 2013, Boscogrando 2007
Uz pjenušac, Coronica, koji sada gospodari sa 23 hektara pod trsjem, u San Roccu je predočio baznu malvaziju 2016, Gran malvaziju 2015 i Gran Teran 2013, a donio je i svoj magnum Boscogrando star puno desetljeće. Oduševio je sa svojom ozbiljnom, mineralnom i s potencijalom za dalje Gran Malvazijom (dozrijevamje šest mjeseci u 500 litrenim bačvama), ona je iako je iz sporne berbe 2014. ipak dosegnula lijepu punoću i 14 vol %, nakloniti se trebalo i Gran Teranu iz 2013 (13,5 vol%), punom i dosta gustom, on traži još vremena u butelji. Sjajno finale degustacije bilo je vino Boscogrando 2007 iz magnuma, od cabernet sauvignona, merlota i terana sa po jednom trećinom zastupljenosti svakog od ta tri kultivara. ♣
Zdravko Ilija Jakobović zagovara hrvatske bačv((ic)e
VLASTITI VINOGRADI, VLASTITE BAČVE! – Zanimljiv susret prije neki dan u podrumu Vina Jakob Zdravka Ilije Jakobovića: iako je potkraj travnja na Dubrovnik FestiWineu 2017, po odluci strukovnog žirija sastavljenog od ocjenjivača ne samo iz Hrvatske nego i iz više drugih zemalja Europe te SAD, osvojio zlatne medalje za svoje Cuvée Jakob 2013 i Syrah 2013, iako je kupio još 1,5 hektara terena za sadnju cabernet franca, te iako je upravo na izlasku na tržite sa svojim novim (ljetnim) pjenušcem Pave extra brut od njegova baznoga vina od 50 posto chardonnaya i po 25 posto syraha i merlota iz vinograda u brodskom Stupniku a šampanjiziranoga iz usluge metodom charmat u talijanskom podrumu Masottina, glavni motiv za okupljanje bila je degustacija naslijepo njegovog cabernet sauvignona 2015 iz sasvim novih hrastovih bačvica od triju proizvođača – jednoga iz Hrvatske i jednoga, s dva modela, iz Francuske, poslije kušanja saznali smo da je riječ o bačvicama bačvara Milivoja Goluba iz Jastrebarskoga te bačvicama classic i elegance od francuskog Seguin Moreaua. Jakobovića, koji je inače stručnjak za drvo naime prije nego što je otišao u mirovinu i počeo se studiozno (uz pomoć konzultanata za vinograd i za podrumarstvo) profesionalno baviti uzgojem grožđa i proizvodnjom plemenite kapljice radio je kao direktor u tvrtki Furnir, već duže vrijeme muči to što, kaže, hrvatski vinari, iako Lijepa naša u Slavoniji ima zaista odlično drvo baš i za bačve, uvelike bačv(ic)e kupuju u inozemstvu i po cijeni znatno višoj nego što mogu biti one iz naše proizvodnje. I htio je s nekoliko degustacija priređenih za osobe koje se na ovaj ili onaj način bave vinom, čuti reakcije na njegovo isto vino dozrijevano jednako dugo u novim bačvicama od hrvatske hrastovine, medium+ paljenja, izrađenima u Hrvatskoj te u jednako paljenim bačvicama nadaleko znane francuske bačvarije. Ono što je htio dokazati, barem u ovoj degustaciji na kojoj smo bili novinar Ivo Kozarčanin, direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić i ja, to je i postigao: najelegantnijim vinom pokazalo se ono iz bačvice Milivoja Goluba, drugoplasirano i također impresionirajuće bilo je ono iz bačvice classic Seguin Moreaua, a, zanimljivo, dosta ispod po finoći (previše drva i vanilije u nosu, ali i u ustima, te jače isušujući završetak u ustima) pokazalo se vino iz bačvice Seguin Moreau nazvane – gle! – elegance!
No, rekao bih, takav, pozitivan rezultat u prilog hrvatskoj bačvici ne znači i da sad treba navaliti na bačve domaće produkcije, usput rečeno kako je – nakon što su se hrvatski proizvođači s inoksa počeli ponovno okretati drvu – bilo u neko prvo poratno vrijeme iz patriotskih razloga. Jakobović hvali bačvara Goluba da je majstorski svladao zanat posebice glede tehnike paljenja, međutim problemi – doduše očito ne Jakoboviću koji znade dobro gdje je moguće nabaviti kvalitetnu hrastovinu za bačvu, koji zna i dobro kako i koliko dugo (barem dvije do tri godine) i gdje je drvo treba držati na otvorenome da se isperu tanini, koji zna i tko se u nas odlično razumije u kalanje… – vezani uz hrvatsku bačvu dolaze s više strana, pa treba biti oprezan. Opredijeliti se za hrast lužnjak ili pak isključivo za kitnjak (kitnjak je gušći i sporije u bačvicu propušta kisik potreban za dozrijevanje i razvoj vina, lužnjak bi, razlaže Jakobović, za kvalitetnu bačvicu morao pokazivati barem pet godova), gdje ima dobrog kitnjaka (najbolje područje za hrast kitnjak je, navodno, između Slavonske Požege i Đakova, a lužnjaka ima u šumama Spačve), koja je to osoba ili koje su to osobe imenom i prezimenom u čije kalanje se može pouzdati (Jakobović preporučuje Miju Čoškovića iz Štitara, usput: Ćoškovićeva tvrtka Šiška radi drvene avione za Talijane!), tko ima na raspolaganju veću količinu hrastovine i tko je dovoljno dugo čuva držeći je vani, koji je naš bačvar, uz kapacitetom dosta maloga i od strane Jakobovića jako hvaljenoga Goluba, prava adresa za kupovinu bačve? Jakobović, inače predstavnik tvornice čepova DIAM za Hrvatsku, veli da je spreman pomoći oko nabavke bačvica i da se zainteresirani za potrebne informacije i preporuke slobodno obrate njemu… (info@vinajakob.hr) ♣
ZELINA, 49. PUT! – Grad Sveti Ivan Zelina priprema se uvelike za 49. Izložbu vina kontinentalne Hrvatske, koja počinje u petak 2. lipnja. Uskoro će biti strukovno vrednovanje vina s ocjenjivanjem i, posebno, samo kraljevine koju su Zelinčani proglasili svojim zaštitnim znakom, zatim, predviđeno je i ocjenjivanje vizualnog identiteta proizvoda da se izaberu oni koji kad se kao osmišljena cjelina promatraju boca, etiketa i ukrasna kapica ostavljaju najbolji estetski dojam i koji potrošaču pružaju dobro vidljivu preciznu informaciju u vinu.
Novi predsjednik (tj. predsjednica) ocjenjivačke komisije za vino je prof.dr.sc. Ana Jeromel, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a koja je zamijenila dosadašnju dugogodišnju čelnicu ovog vrednivanja dr. Stanku Herjavec. Dopredsjednice ocjenjivačkoga žirija su Jasminka Šaško i Ivana Alpeza. Bodovi za odličja su sljedeći: velika zlatna diploma = 91 – 100; zlatna diploma = 85 – 90; srebrna diploma = 80 – 84; brončana diploma = 75 – 79. Proglasit će se i nagraditi najbolje ocijenjeno vino od sorte kraljevina (nagrada Ljerka Habuzin), zatim najbolje ocijenjeno suho mirno bijelo vino Sjeverozapadne Hrvatske (nagrada Milan Pažić), najbolje ocijenjeno vino s ostatkom šećera, izuzev predikatnih vina (nagrada Pero Krznarić), najbolje ocijenjeno predikatno vino, najbolje ocijenjeno crno vino, najbolje ocijenjeno pjenušavo vino i najbolje ocijenjeno voćno vino.
Zelinski gradonačelnik Hrvoje Košćec i direktorica TZ Zelina Marinka Zubčić
Predsjednik komisije za izbor najboljeg vizualnog identiteta proizvoda (vina) je Željko Suhadolnik. Za njega nije predviđena dopredsjednica, a kamo li dvije. Kandidati za nagradu moraju ispunjavati sljedeće uvjete: da su vinogradari i proizvođači vina, da vino buteljiraju i na tržište plasiraju pod vlastitom etiketom, te da ukupno godišnje proizvedu najmanje 2000 litara vina. Nagrada su, u ovome slučaju, diploma te drvena skulptura, rad Ivana Antolkovića, koji bi trofej trebao uručiti osobno.
Predsjednik Organizacijskog odbora Izložbe vina kontinentalne Hrvatske Hrvoje Koščec, inače gradonačelnik Zeline, najavljuje zanimljivu manifestaciju početkom lipnja, naime ona ide upravo ususret polastoljetnom jubileju. Iz prezentacije vezane uz Sveti Ivan Zelinu kojoj sam nazočio može se zaključiti da Košćec nastoji ne samo učvrstiti veze između vina i turizma u zelinskome kraju nego ambiciozno razvijati turizam u gradu i najbližoj okolici, naime u pripremi je gradnja velikog sportsko-rekreacijskog centra s aqua-parkom, posebnim bazenom, auto-kampom, hotelom, restoranom, igralištima za nogomet, hokej na travi itd., što bi trebalo gospodarski preporoditi cijeli teritorij.♣
CRNI OTOK BIJELOG VINA – Što bi to moglo biti crni otok bijeloga vina? Naravno: Korkyra melaina, Korkyra nigra! Po naški: Korčula. Iako je smještena na dubokom jadranskom jugu, od tamo su znana upravo bijela vina, posebice pošip i grk. Lijepo je čuti da je korčulanska scena jače živnula i da najavljuje puno lipih stvari. Krenule su proizvodnja pjenušca – u to su se zajednički upustili enolog Nikola Mirošević i Igor Radovanović (koristeći bazno vino od pošipa, rukatca i cetinke), i proizvodnja maceriranih tzv. narančastih vina iz amfore, kojima se bavi Ante Milina iz Smokvice.
Korčulani kod Marijana Žganjera
Kako sve s madima – ali potpomognutima savjetima iskusnih starijih – ide naprijed, tako su i sada baš mladi, a pod budnim okom mudrog veterana (ne toliko po dobi koliko po stažu) odlučili osnovati udrugu upravo naziva Crni otok bijeloga vina, s ciljem unaprjeđenja proizvodnje i u količini i kvaliteti te daljnje popularizacije plemenite kapljice i turizma Korčule. Valjda će ova nova akcija – pretpostavljam, profesionalnog – okupljanja i dati bolji rezultat od one nekadašnje, s udrugom Vino u tradiciji življenja. Želja je, čujem, osnivačke jezgre da se u ovu novu udrugu okupe svi otočki vinari koji imaju zaštitu zemljopisnog porijekla. Na Korčuli, odakle su vinske zvijezde (s pokrićem!) Frano Milina Bire i Luka Krajančić, sada je oko 30 proizvođača koje se može smatrati robnima i od kojih se, govori se, s pravom može dosta očekivati.
U programu udruge je između ostaloga i to da se u radno mirnijem razdoblju godine posjećuju razna vinogradarska područja po Hrvatskoj i inozemstvu, kako bi se stekli novi prijatelji među kolegama i kako bi i nešto naučilo, radi primjene doma, iz iskustva drugih.
Ekipu Crni otok bijeloga vina, koju na određeni način kao mentor predvodi enolog Janko Jovanov iz PZ Pošip iz Čare, zatekao sam – a gdje drugdje do li u Samoboru na kremšnitama kod ugostitelja i proizvođača vina Marijana Žganjera čija je kušaonica postala svojevrsni vinski konzulat, okupljalište niza hrvatskih vinara ali i vinara iz susjednih država koji se nađu u blizini Zagreba. Plan je Korčulana bio posjetiti i plešivičke proizvođače Dragu Kurtalja, zatim Velimira i Josipa Koraka te Zvonka i Tomislava Tomca, kao i Ivanu Puhelek u Zelini.
Na slici kod Žganjera su Frano Milina Bire, Nikola Mirošević (enolog Blata 1902), Igor Radovanović OPG, Zoran Cebalo Popić, Jakša Krajančić iz PZ Nerica, te Lukša Hropić, koji se pridružio s Lastova. Na fotki je, u društvu i dama – svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije Samoborka Kristina Vugrin, koja se bavi proizvodnjom jakih pića… ♣
KOKOTI u SLUŽBI VINA – Kokote na jednome mjestu u većem broju, kao ovdje na slici, nije lako naći, pitanje je je li to uopće i moguće, a i nemoguće ih je naći u službi vina, prije se može reći da je vino – barem u Francuskoj kod specijaliteta coq au vin – u službi njih.
Ali Hrvatska je, naravno, nešto posebno: evo čak četiri Kokota na okupu i u službi vina. Najmlađi je unuk Darko, a najstariji je deda Kokot s punih 84 na plećima, on još mlađahno radi kao kovač! Bravo! Sinovi Ivica i Kruno su dosegnuli direktorske pozicije u njihovoj obiteljskoj tvrtki Kokot Agro koja je ovih dana kad se zahuktavaju radovi na zemlji na svom izložbenom prostoru u Jastrebarskome organizirala veliku prezentaciju strojeva i oruđa za vinogradarstvo, našlo se i nešto od opreme za podrume… ♣
TRI TENORA PLEŠIVICE u ALHAMBRI – Tri plešivička vinska tenora otvorila su ovogodišnju seriju vinskih masterclassova u malološinjskom boutique hotelu Alhambra, a to su Velimir Korak, Zdenko Šember i Tomislav Tomac. Korak, Šember i Tomac prezentirali su sve vinske dragulje jaskanskoga kraja – klasična mirna bijela i crna vina, pjenušce i narančasta vina nastala dugačkim maceracijama bijelih sorata bilo u drvenim bačvama bilo u amforama. S tim vinima Melkior Bašić, chef kuhinje restorana Alhambra što, uzgred, ima u ponudi čak 350 domaćih i stranih vinskih etiketa iznimne kvalitete, spojio je na večeri za goste hotela svoje bisere na tanjuru a pripravljene od lokalnih i sezonskih namirnica.
Nakon Plešivice, sljedeće izdanje masterclassa u Boutique hotelu Alhambra bit će održano 19. svibnja 2017, kad će gostovati čuveni bordoški Château Mouton Rothschild. ♣
BRUT KORACI OBITELJI KORAK – Plešivička obitelj Korak, nazočna u punome broju (pater i mater familias, dva sina s pratiljama i kćer s pratiteljem), okupila je veliko medijsko društvo u zagrebačkom JRE (Jeunes Restaurateurs d’Europe, chefica je Prisca Thuring!) ugostiteljskom objektu Dubravkin put da bi se i službeno proslavilo dva brut-Koraka, a to su mjehuričavi noviteti iz familijarne vinske produkcije. Riječ je o bijelome pjenušcu Korak brut nature, od chardonnaya i crnog pinota iz 2013 (ukupno je napunjeno oko 5000 perlajućih debitantskih butelja), te o Roséu brut od crnog pinota iz berbe 2014 (ukupno oko 3000 boca). Fermentacija za oba vina odvijala se u velikoj drvenoj bačvi, bijeli je nakon druge fermentacije u boci na talogu proveo tri godine prije degoržiranja, a ružičasti dvije. Naravno, nisu i sve boce već sada priređene za tržište, i od bijeloga i od ružičastoga ostavljeno je na odležavanju na kvascu dio butelja predviđenih da se otvore narednih godina kako bi se pratio razvoj pjenušaca i kako bi se i uživalo u sve većoj kompleksnosti.
Prvo ime u obitelji je tata Velimir, enolog od kojega je i krenula ozbiljna obiteljska produkcija Bakhova nektara, pored njega su sinovi Bernard (u bijelome, kuharski stažist kod Priske Thuring u Dubravkinom putu, uskoro možda i na usavršavanju kod renomirane chefice Ane Roš u Kobaridu, a potom, valjda, i chef u restoranu što ga se kod svojega vinskog podruma na Plešivici do kraja ove godine sprema otvoriti obitelj Korak), te Josip, po struci također enolog a koji nastavlja očevim profesionalnim stopama, s desne strane banera na fotografiji su, uz Priscu Thuring, mama Mirjana Korak, također odlična domaća kuharica, te kćerka Vera, koja će uskoro diplomirati i koja se orijentirala na marketing, njen doprinos ovim promoviranim pjenušcima su etikete… ♣
WINE EXPLORERS – Francuz Jean-Baptiste Ancelot nositelj je jedinstvenog istraživalačkog projekta – obilaska SVIH vinorodnih područja na planetu Zemlja u želji da na jednome mjestu budu registrirani vinski terroiri, uz one što su već globalno čuveni i oni manje znani, koji još nisu postali i zvijezdama no imaju nesumnjivo šansu da to ostvare. Tvrdi da je oko 80 posto zemalja proizvođača vina slabo ili nikako poznato najširoj svjetskoj publici, pa se ovim istraživalačkim putovanjima s kojih se objavljuju reportaže nastoji to ispraviti. Ideja je susresti se s vinima što izlaze iz okvira konvencionalnosti, i prikazati ukupno bogatstvo vinskoga svijeta sa svim blagom što se može naći. Predviđeno je da se obiđju 92 zemlje, oko 250 vinogradarskih krajeva, te da se kuša i javnosti prezentira i do 15.000 različitih vina. Zamišljeno je da projekt, koji je počeo prije oko četiri godine, traje do kraja 2018.
Uz Jean-Baptista Ancelota, koji je izmislio i osmislio akciju, koji ima MBA vezano uz marketing vina i jaka pića te položeni napredni tečaj WSET, koji je strastveni svjetski putnik i koji je živio u Zürichu, Hong-Kongu i New Yorku, u projektu sudjeluju enologinja Amandine Fabre, porijeklom iz francuskog Languedoca (organizacija degustacija), Ludovic Pollet kao fotograf/snimatelj i Stéphane Diné u segmentu logistike (vožnja, skupljanje uzoraka po svijetu za degustacije…).
Kako pothvat nije jeftin, trebalo je naći i dobre sponzore, a Ancelot se očito dobro snašao naime glavni pokrovitelj projekta je Jean Mouieux, koji je i na čelu glasovitog bordoškog Château Pétrusa, zatim su tu i Château Lafon Rochet, grupa Schenker, tvrtka Pilot koja proizvodi kampere, Le Figaro Vin…
Wine Explorer stigao je, tako, u travnju 2017. iz Bordeauxa i u Hrvatsku. U posadi su ovaj put bili samo Jean-Baptiste Ancelot i Barbara Bačić, Bordožanka a po ocu Hrvatica, inače osnivačica i voditeljica tvrtke Les Robes de l’Est, za uvoz i distribuciju plemenite kapljice iz istočnih zemalja, sve do Gruzije. U Hrvatsku su došli kamperom, kojime inače Explorersi putuju po cijelom europskom kontinentu i dijelom azijskoga kontinenta (na druge kontinente odlaze avionom).
– Hrvatska, u koju smo aterirali nakon obilaska dijela Slovenije gdje smo posjetili proizvođače Bjanu i Marjana Simčiča u Goriškim brdima, 44. je zemlja u koju dolazim. Za obilazak smo izabrali, nešto na temelju Barbarinih kušanja na festivalu Zagreb Vino.com a nešto na druge preporuke, kuću Cmrečnjak u Međimurju, gospodarstvo Šember na Plešivici, koje je privuklo kakvoćom i raznolikošću vrsta proizvoda, zatim Franka Radovana i Morena Coroniku u Istri, potom Stina-vino i Senjkovića na Braču te Birea i Krajančića na Korčuli. Iz Hrvatske odlazimo u Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, i ovo putovanje završavamo Makedoniji – kazao je, kad smo se susreli na Plešivici, Jean-Baptiste Ancelot, dodajući kako će kao trajni trag tih putovanja Wine Explorera ostati ne samo blogovi objavljeni na njihovoj stranici www.wine-explorer.com i članci u časopisu Figaro, nego i dokumentarni film te četiri knjige o vinu i o ponudi vinskog turizma u posjećenim područjima.
Nakon obilaska Hrvatske Ancelot je u e-mailu koji mi je poslao izrazio velike pohvale na račun hrvatskih vinara. Piše da se zaljubio u hrvatska vinogorja, impresionirali su ga, navodi, raznolikost i bogatstvo terriorea, bogatstvo autohtonih kultivara – u tjedan dana putovanja upoznao je pet novih sorata. Od vina od hrvatskih sorata najviše su mu se dopali refošk od Radovana i teran od Coronike, pošipi od Krajančića, grk od Birea, babić od Lea Gracina i plavac mali od Stine. Doći ću ponovno u Hrvatsku, što prije budem mogao. Ima još dosta toga da se tu otkrije, poručio je. ♣
ŠAMPANJAC i SANCERRE ŠEĆU i TRČE PLEŠIVICOM! – Vinorodna Plešivica postala je pravo trkalište! Trči se natjecatejski za bodove, ali i gurmansko-rekreacijski – za pjenušac. Atletski klub iz Jstrebarskoga, koji organizira utrke zimske lige, s lijepim travanjskim vremenom startao je i s organizacijom rekreacijskog trčanja Bubbles Run, na rasporedu petkom. Ruta je dugačka 6,5 kilometara, kotizacija 20 kuna, svi su dobrodošli, mjeri se vrijeme i najbrži natjecatelj i najbrža natjecateljica za nagradu dobivaju po bocu pjenušca od Tomca i Šembera. Tomislav Tomac i Zdenko Šember također trče.
Među trkačima i pješacima Plešivicom ima vinara i iz – Francuske! Neki dan na Plešivici sam zatekao uglednog šampanjera Bernarda Launoisa, vlasnika 49 hektara u Champagnei, koji se sa svojim društvom mjesec dana skitao i pješačio našom jadranskom obalom, grupu sam upoznao kod Boškinca na Pagu. U finalu hrvatske turneje on i ekipa otpješačili su Plešivicom i potom, u društvu s plešivičkim vinogradarom/vinarom Velimirom Korakom, uživali u restoranu Ivančić u ukusnom domaćem obroku i vinima od Koraka i Tomca. A na Bubbles Runu pak sudjelovao je Jean-Laurent Vacheron, iz vrlo cijenjene vinske kuće Vacheron u Sancerreu, sa 40 hektara vinograda u posjedu jedne od najvećih u tome vinogorju, znane ne samo po klasičnom sancerreu nego i po roséu a i po crnom pinotu. Vacheron, na slici, poslije utrke, na okrepi u društvu s Tomislavom Tomcem i Zdenkom Šemberom, došao je u Hrvatsku zahvaljujući uvozniku njegovih vina – tvrtki Pago, koja ga je upoznala s Tomcem i Šemberom a ovi ga pozvali na Bubbles Run… ♣
I BUFFON IMA SVOJE VINO! – Nogomet i vino idu, očito, tijesno ruku pod ruku. Danas se imena i prezimena mnogih nogometnih zvijezda nalaze na vinskim etiketama. Evo tek nekoliko njih: Iniesta, Barzagli, Pirlo, Messi, Wesley Sneijder, Ivan Zamorano… A najnoviji nogometaš-vinar je vratar Juventusa Gigi Buffon. Riječ je o trima vinima – bijelome, ružičastome i crnome – iz vinogorja Salento, a koje proizvodi i pod prezimenom kao markom – Buffon plasira podrum Fabija Cordelle. Koliko li će Buffonovih butelja platiti glavom ako Juventus u skorašnjem velikom finalu svlada Real iz Madrida i postane porvak Europe? ♣
FERRARI NA AERODROMU – Ferrari ne samo na trkaćoj pisti, nego i u aerodromskoj zgradi! Da! Ferrari su ne samo brzi bolidi, nego i pjenušci, iz talijanske pokrajine Trentino. I to vrlo dobri pjenušci, koji mogu vrlo ugodnima učiniti – nekad i poduži – boravak u aerodromskoj zgradi dok se čeka na polazak leta. Mnogi aerodromi nemaju osobitu restoransku ponudu kvalitetnih jela i vina, međutim neki se jako trude u tome segmentu. Među njima valja spomenuti rimski Fiumicino i milanski Malpensa. Baš sa Fiumicina prisjećam se još od prije više godina elegantnog wine bara toskanske vinske obitelji de’ Frescobaldi, a eto sada i na Fiumicinu a i na Malpensi postoje i wine barovi s mjehurićima Ferrari.
Direktor Ferrarija Matteo Lunelli kaže kako je prisutnost vinske kuće, pogotovu one koja nudi i proizvode u višoj kvalitativnoj i cjenovnoj razini, nužna upravo na takvim strateškim mjestima kakva su poznata skijališta i aerodromi, jer tu je veliki promet, bude tu vrlo mnogo putnika koji su redovni konzumenti vina ali i ne samo to, među tim ljubiteljima vina veći je broj i onih s dubljim džepom koji sebi mogu a i žele priuštiti i skuplji gutljaj, naročito ako su prinuđeni između dva leta duže čekati. Nazočnost proizvođača vina s wine barom u zrakoplovnoj luci znači, uz dobar plasman izravno, i odličnu reklamu za plasman poslije, dodao je Lunelli.
Ferrari se pobrinuo da u svojim barovima nudi i finu hranu – za ukusne male zalogaje Lunelli je zadužio chefa s jednom Michelinovom zvjezdicom. Uspjeh je velik: kroz posljednjih godinu dana Ferrarijevim wine barovima na Fiumicinu i na Malpensi prošlo je, i konzumiralo!!, više od 200.000 posjetitelja. Lunelli sad razmišlja da wine bar otvori i na nekom aerodromu izvan Italije! ♣
Enrico Rivetto
BRŽE SMEKŠANI BAROLO – U godinama do 1980. pijemontski vinari proizvodili su vino barolo na način da su maceraciju puštali od dva do tri mjeseca, s time da su redovito klobuk potapali u tekući dio drvenim daskama na štapu. Takvom tehnologijom dobivala su se dosta opora vina koja su se mogla lijepo piti tek nakon 20 godina, priča mladi pijemonski vinogradar/vinar Enrico Rivetto, čije se inače butelje preko uvoznika Petkovića nalaze i na hrvatskom tržištu. U godinama od osamdesetih do 2000. vinska industrija razvila je tehnologiju dodavanja i oduzimanja te stvorila načine koji su ubrzavali omekšavanje tanina, pa se to rabilo i kod sorte nebbiolo za vino barolo. Poslije su se proizvođači počeli priklanjati kraćim maceracijama u roto-maceratorima, te višim temperaturama fermentacije kao i za brže dozrijevanje vina pogodnome barriqueu, koji je vinu davao i začine te ga tako na proračunano komercijalan oblik prilagođavao okusu i šireg sloja potrošača.
Maceracija je fundamentalni process u proizvodnji barola, naglašava Rivetto i priča kako posljednjih 10 godina njegov podrum koji se, istaknuo je, nastoji držati tradicije u produkciji, provodi sitne trikove da bi vino brže postalo lijepo zaobljeno ali da i dalje ostane sposobno za dugi život kroz koji će se razvijati i dobivati na dodanoj vrijednosti.
Glavni Rivettov trik je da na početku maceracije, kako navodi, odstrani koštice, koje, objašnjava, sadrže većinu gorkih tanina. Nakon alkoholne fermentacije maceracija se, domeće Rivetto, nastavlja samo na pokožici kroz nekih 60 dana, s time da se cijelo vrijeme klobuk potapa. Rivetto tvrdi da taj postupak poboljšava ekstrakciju fenola, i pridonosi kompleksnosti aroma a i razvoju aroma kroz vrijeme, a istodobno vino brže omekša, bude profinjenije nego što bi to i istom vremenu postalo inače. Zbog tzv. efekta spužve, što znači da se s dužim vremenom maceracije boja malo povlači, nešto se, istina, priznaje Rivetto, izgubi na boji. Ali u njegovu vinu su, pohvalit će se Rivetto, fini tanini pa je vino relativno brzo užitno za konzumaciju, a, uvjerava Rivetto, tih tanina izvučenih iz pokožice bude sasvim dovoljno da dadu snagu vinu i da ono duže izdrži kroz vrijeme.
Spomen micanja koštica radi brzine zaobljavanja vina može imati logike, međutim postoji i neka druga logika. Kao prvo, barolo se smatra vinskom ikonom, i pitanje je treba li baš kod njega radi nestrpljivosti glede početka konzumacije i radi ostvarivanja, ranijim plasmanom, nekog bržeg financijskog ekekta – barolo se ionako baš i ne prodaje jeftino! – u proizvodnji raditi akrobacije, naime svoju reputaciju barolo nije stekao na akrobacijama. Postupci s aditivima za ubrzavanja, a i oduzimanje tanina ne bi trebali biti prihvatljivi, a sama ideja o micanju koštica – zar to nije u startu osiromašivanje vina? Koštica je bogata fenolima no bitno je brati grožđe kad nastupi i njihova puna zrelost. Vina od nebbiola mogu imati dugovječnost i zato što je nebbiolo sorta poznata i po jako dobrim kiselinama, one su također jamstvo za dugovječnost vina, a njihova kombinacija sa zrelim fenolima izvučenima iz kožice sigurno je adut više. Bilo bi jako dobro paralelno i kroz nekoliko godina kušati vina s ovakvim novim Rivettovim tipom maceracije i u trajanju 60 dana nakon alkoholnoga vrenja, te vina s klasičnom maceracijom s fenolno zrelim košticama, pa upoznati razlike, primjerice u bogatstvu i strukturi jednoga i drugoga vina kroz godine kao i kojom brzinom vino nastalo po novom Rivettovom receptu gubi dah a kojom pak brzinom gubi dah ono macerirano sa fenolno zrelim košticama… ♣
IL PICCHIO i KUBANKA! – Zagreb je posjetio bračni par Alessandro i Maria Antonietta François, iz toskanskog vinskog posjeda Castello di Querceto. Vina Castello di Querceto već se duže vrijeme – čujem, s dosta uspjeha – prodaju u Hrvatskoj, preko uvoznika i distributera Vrutka iz Zagreba. Alessandro i Maria Antonietta stigli su glavni hrvatski grad ni manje ni više nego sa Kube, gdje također plasiraju svoju kapljicu a gdje je Castello di Querceto ovih dana dobio posebnu nagradu kubanskih ljubitelja – dakako čuvenih kubanskih – cigara. U izboru najboljeg spoja između vina i glasovite kubanske cigare najjači sommelijeri Kube opredijelili su se za brak između famozne kubanske cigare i crnjaka il Picchio 2012 Chianti Classico Gran Selezione Castella di Querceto… Inače, i il Picchio Chianti Classico 2013 unaprijeđen je u vrh toskanske piramide kakvoće – u kategoriju Gran Selezione. ♣
ZAGREB BUBBLES 2017 – Prije nešto više od mjesec dana u Zagrebu je održan prvi međunarodni festival pjenušavih vina u organizaciji kojega su uz domaćine sudjelovali i Ljubljančani, koji takav festival već imaju nekoliko godina. Sada se za 3. lipnja u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori, ali u drugoj organizaciji, najavljuje novi festival pjenušaca u glavnome gradu. Naziv – Zagreb Bubbles. Dražen Lazić, direktor festivala u nastajanju, obećava ne samo domaće pjenušce nego i prezentaciju najboljih inozemnih pjenušavih vina dostupnih na hrvatskome tržištu. Za dane koji prethode festivalu planirano je, kaže, nekoliko vinskih radionica i večera s uglednim gostima.
Lazić govori i o festivalu ZG Wine & Food 2017, koji bi se odvijao na platou Gradec u Zagrebu od 26. svibnja do 11. lipnja. Zamišljeno je da se na Gradecu svojom ugostiteljskom ponudom pokažu neki od vodećih restorani Metropole, s time da bi publici ponuđena jela pratila kapljica nekolicine najboljih hrvatskih vinara. Na festivalskoj pozornici s najljepšim pogledom na Zagreb i Katedralu predviđen je svakodnevno i poseban zabavni program, dodao je Lazić. ♣ SuČ 04/2017
Suhi u čaši 