Vinistra 2017 / USPJEŠNO USUSRET SREBRNOM JUBILEJU

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SLJEDEĆE GODINE VINISTRA OBILJEŽAVA ČETVRT STOLJEĆA POSTOJANJA! BENVENUTI = DOBRODOŠLI!

Sajam Vinistra 2017 – 24. put! Lijepi dekor, štandovi se doimlju osvježenima, navodno izlagača najviše u dosadašnjoj povijesti sajma, publike poprilično, organizator veli da je bilo i vinskih trgovaca iz vana. Sljedeće je godine jubilarna 25. manifestacija, dakle obilježava se i slavi četvrt stoljeća postojanja priredbe! Čestitke! Ali, uz njih ide i – posebna obveza organizatoru vezano uz slavljeničko izdanje 2018., najavljeno za termin 11. do 13. svibnja

Ove godine na svečanom otvorenju Vinistre uzvanicima su se obratili Gordana Deranja, izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske i predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Krešimir Ivančić, izaslanik predsjednika Vlade RH i pomoćnik ministra poljoprivrede, Valter Flego, župan Istarske županije, Edi Štifanić, gradonačelnik Grada Poreča, Oz Clarke, vinski kritičar iz Velike Britanije, i Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra i, kao takav, podebljani domaćin ove značajne manifestacije. Istrani imaju i te kako razloga biti zadovoljni, malvaziju su afirmirali, EU je proizvođačima iz hrvatskoga dijela Istre upravo nedavno priznala pravo da se na tržištu pojavljuju s vinom s oznakom teran, a posljednjih godina naš najveći poluotok sve jače je u žiži i kao vinska (eno-gastronomska) turistička destinacija.

Prizor s otvorenja: Oz Clarke, Edi Štifanić, Gordana Deranja, Valter Flego, Nikola Benvenuti, Krešimir Ivančić

Oz Clarke i Nikola Benvenuti: nada da će svjetski poznato kritičarsko ime pomoći stjecanju značajnog renomea istarskih i hrvatskih vina te boljem plasmanu naših vina vani

Istra je, uz sjeverozapadni dio Hrvatske s Plešivicom kao vinogorjem, hrvatska regija u kojoj se s velikim uspjehom proizvode vina više različitih tipologija, konkretno mirna bijela i crna (naglasak je na domaćim sortama malvazija istarska i teran), zatim dugo (i u gruzijskim amforama!) macerirana vina bijelih (domaćih) kultivara, pa pjenušci, rađeni klasičnom šampanjskom metodom drugog vrenja u boci ali i metodom charmat s drugim vrenjem u cisterni, te slatka desertna vina ponajprije od muškata momjanskoga, bilo u svježoj polusuhoj odnosno poluslatkoj varijanti, bilo – od duže prosušivanoga grožđa i s dužim dozrijevanjem u bačvi(ci) – u vrlo ambicioznoj slatkoj već i sirupastoj varijanti.

Uoči sajma Vinistra, kroz koji se prvenstveno želi promovirati kapljica od sorata malvazija istarska, teran pa i refošk i muškat momjanski, zatim lokalne destilate, pa maslinovo ulje, pršut i sir, tartufe s najvećeg hrvatskog poluotoka, odvijaju se strukovna ocjenjivanja svih tih specijalnosti i specijaliteta. Vezano uvelike uz istarska vina i delikatese u sklopu sajma Vinistra bilo je više vrlo interesantnih radionica, jednu, upravo o teranu, vodio je britanski vinski kritičar Oz Clarke!

Degustacija Bakhova nektara s ocjenjivanjem na Vinistri se odvija u dvije grupe – Svijet malvazija (samo malvazije, i to ne tek istarska nego i druge s područja Europe) i Istra u čaši vina (kapljica od raznih sorata i raznih stilova), a na vrednovanja se kao ocjenjivači, uz domaća imena, pozovu i tehnolozi, vinski trgovci, sommelieri i osobe iz vinskog segmenta vrlo eksponirane preko medija, dakle i utjecajne na javno mnijenje tako da se glas o istarskome vinu, a onda i o istarskim delikatesama a i općenito o turističkoj ponudi učinkovito širi i izvan granica Hrvatske.  Među uglednicima iz vana kao kušači su ove godine nazočni bili npr. Caroline Gilby MW, u ulozi predsjednice ocjenjivačkih komisija, pa Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, prof. Roberto Zironi sa sveučilišta u Udinama, Paul Robert Blom, vinski trgovac iz Nizozemske…

Evo nekih najbolje nagrađenih vina i vinara, po kategorijama, uz napomenu da su pragovi za medalje bili sljedeći: velika zlatna medalja od 92 boda do 100 bodova, zlatna medalja od 85 do 91,99 bodova, a srebrna medalja od 82 boda do 84,99 bodova, te da je objavljeni redosljed dobitnika medalja po bodovima štu su ih vina osvojila na ocjenjivanju. U grupi zlatnih medalja i na bodovno višim pozicijama uočljiv je veći broj široj javnosti manje znanih imena, koja su u plasmanu u pojedinim kategorijama iza sebe ostavila neke od vrlo afirmiranih vinskih kuća. Je li tu riječ o bljeskovima koji možda i neće držati kontinuitet te o vinarima koji tržištu nude vrlo male količine, ili doista u jačoj mjeri stižu nova imena koja se kakvoćom ozbiljno pridružuju onima već afirmiranima te koja kadra pomalo i potiskivati ta neka već znana imena, a i od kojih su za očekivati stalnost u kakvoći i tržišno ozbiljne količine?… Poruka organizatoru Vinistre: korisno bi bilo u smislu poboljšavanja poslovnog aspekta manifestacije u katalog sajma – koji je važan dokument! – pored naziva odnosno imena dobitnika medalje, uza sve to što i sada piše, dodati još podatak o količini godišnje proizvodnje odnosno o količini nagrađenoga vina raspoloživoga za tržište, tako da vinski trgovac odnosno ugostitelj u startu bude upoznat s time u kojoj mu je mjeri neko medaljom ovjenčano vino poslovno interesantno. Korisno bi bilo i to da se u katalogu pored navoda svakoga izlagača ostavi i malo praznog prostora za zabilješke, tako da se, poslije, službene informacije i impresije posjetitelja nađu u kompletu na jednome mjestu.

NAJBOLJA VINA

Autohtone sorte Istre

Damir Dobravac iz Rovinja istaknuo se s teranom Fuga 2016 i Fuga 2015 (godine 2011. Fuga je bio spoj cabernet sauvignona u dominantnome opsegu te terana, 2012. spoj terana u dominantnome opsegu te cabernet sauvignona, a od 2013. naovamo Fuga je samo teran!), ali i sa žutim muškatom Allegro 2013, te s malvazijom Suita 2016 (zlato), međutim i s jednom mješavinom od malvazije (60 posto) i chardonnaya kasne berbe (40 posto), za koju nisam vidio službeno priznanje, ali koja mi se čini jedno od najboljih maceriranih tzv. narančastih vina proizvedenih u nas. Riječ je o Simfoniji 2009, rađenoj uz dva tjedna maceracije s alkoholnom fermentacijom i potom s tri godine dozrijevanja u bačvama tonneaux od 600 litara. Ovih dana izlazi berba 2011

Malvazija istarska 2016 (mlada malvazija) – OPG Nino Privitello; Festigia 2013 (zrela malvazija) – Vina Istria/Laguna; Fuga 2016 (mladi teran) – Vina Dobravac; Teran 2012 – Vina Dešković (zreli teran); Refošk 2009 – Vina Bordon (zreli refošk)

Svijet malvazija

Mirna suha vina (u ovoj su kategoriji dodijeljene 53 zlatne medalje, izdvajam prvih deset zlatnih)

Malvazija 2016 2 – Fakin; Malvazija istarska 2016 – Marijan Arman; Malvazija istarska 2015 – Banko; Malvazja Korona 2015 – Franković; Pomojem 2015 – Kozlović; Malvazija istarska G.Cru 2016 – Marijan Arman;  Malvazija 2016 – Novacco; Malvasia doc Collio – Muzic; Akacija riserva malvazija istarska 2015 – Vina Istria/Laguna; Malvazija 2016 – Sosich  (sve zlatne medalje)

Malvasia volcanica

Pomalo šeretski pogled Mare Miošić, nove snage u vrlo kompetentnome enološkom timu Milana Budinskog u porečkome podrumu Vina Istria, što je novi naziv za Vina Laguna. Mara najavljuje novitet sa skorašnjim službenim islaskom: Festigia riserva 2013 od merlota (60 posto) i terana (40 posto), s 2,5 godine dozrijevanja u malim bačvama. Kušao: jako dobro! Količina: 2000 litara

Ariena blanco de Guarda 2015 – El Griffo (zlato)

Mirna polusuha

Malvazija 1 2016 – Dešković; Malvazija 2 2016 – Dešković; Malvazija 2016 – R & D Korenika (sve zlata)

Prirodno desertna

Malvazija San Salvatore 2013 – Benvenuti; Passito Villa Minelli 2013 – Villa Minelli; Pasit 2015 – Zigante d.o.o.: Malvazija pozna trgatev 2011 – Vinakoper (sve zlata)

Malvasia aromatica di Candia

Le Solane2003 – Mossi 1558; Luna di Candia 2012 – Cantina Valtidone (obje zlatne)

Malvasia delle Lipari

Malvasia delle Lipari passita 2013 – Cantine Colosi (veliko zlato)

Malvasia delle Lipari naturale 2013 – Cantine Colosi; Malvasia delle Lipari 2015 – Bio Fenech (obje zlatne)

Malvasia volcanica

Antigua malvasia dulce 2005 – Bodega la Geria (zlato)

Malvasia Toscana

Vinsanto del Chianti Classico 2007 – Rocca di Montegrossi (zlato)

Likerska vina

Malvasia volcanica Canari 1997 – El Grifo (zlato)

Chardonnay

Déjà vu 2016 – Cossetto; Chardonnay 2016 – Deklić; Chardonnay 2016 – D&D Sirotić; Chardonnay 2016 San Martino – San Martino (sve zlatne medalje)

Vesela obitelj Franković iz Buja – tata Josip, kćerka Laura i sin Mario: zlata za muškat momjanski Luna oro 2015, te za Teran Franković 2015 i za Cabernet sauvignon Franković 2015. Frankovićevi gosti na štandu su samoborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer, poduzetnik i vinar Marijan Sokolović, enolog Nenad Maslek – predstavnik tvrtke Lallemand, i Kristina Vugrin, koja se u Samoboru bavi jakim pićima i ovih je dana na ocjenjivanju World Spirits Competition u San Franciscu dobila srebro za vinjak Hedonica i broncu za za svoju rakiju Tepku

Muškat

Luna oro muškat momjanski 2015 – Vina Franković; Allegro muškat žuti 2013 – Vina Dobravac; Muškat žuti Lunika 2015 – Vina Lunika; Lucija gold muškat žuti 2015 – Vina Benazić; Muškat žuti 2016 – Prodan; Muškat ruža porečka 2012 – Cattunar (sve zlata)

Pinot sivi

Pinot sivi 2016 – Dešković (zlato)

Zlato i najviša ocjena za merlot Silente 2015: Klaudio Tomaz sa suprugom

Bijelo mirno vino miješanih sorata

Corona grande 2015 – Benvenuti; Cuvée 2015 – Zigante d.o.o.; Terre bianche cuvée 2015 – Degrassi (sve zlata)

Refošk

Refošk 2009 – Bordon; Refošk Rex Fuscus 2016 – Vinakoper; Refošk Capris 2012 – Vinakoper; Refošk Kocinski 2013 – Steras; Refošk 2013 – Bordon; Refošk Koper 2016 – Vinakoper (sve zlata)

Teran

Teran Terre rosse 2011 riserva – Degrassi; Teran Paladnjaki 2015 – Agriturizam Paladnjaki; Teran Kappi 2006 – Cattunar; Teran 2015 – Mario Peršurić; Teran 2015 – Deklić; Teran 2012 – Dešković; Teran 2013 – Benvenuti; Teran 2016 – Tomaz; Fuga 2016 – Dobravac; Teran 2015 – D&D Sirotić; Teran Franković 2015 – Franković; Teran 2016 – Romeo; Teran Terre rosse riserva 2012 – Degrassi; Teran 2012 – Geržinić; Teran gran riserva 2015 – Zigante d.o.o; Teran 2015 – Ferenac; Teran 2015 – Sosich; Fuga 2015 – Dobravac; Vigna nera 2 – Moreno Ivančić; Vigna nera 2016 – Moreno Ivančić; Teran Ana Antonija 2015 – Benazić; Teran 2015 – Dešković; Teran 2016 – Marijan Arman; Teran 2016 – Kozlović (sve zlata)

Cabernet

Cabernet franc 2015 – Đulio Ferenac (zlato)

Cabernet sauvignon Franković 2015 – Vina Franković; Cabernet sauvignon 2015 – San Zvanini; Cabernet sauvignon 2015 – Pino Rossi; Cabernet sauvignon 2016 – Valter Žiković; Cabernet sauvignon 2015 – Đulio Ferenac (svi zlatni)

Merlot

Merlot Silente 2015 – Tomaz; Merlot 2016 – San Tommaso; Merlot 2015 – Pilato; Merlot 2015 – Banko; Merlot barrique 2015 – San Tommaso; Medea merlot 2016 – Medea (sve zlata)

Veterani na štandu Zigante iz Grožnjana: vinogradar i vinar Duvilio Zigante koji je vođenje posjeda prepustio sinu Denisu, zatim Ante Gavranić, do prije koju godinu glavni enolog u podrumu porečke Agrolagune (danas više ne radi vino, samo ga pije, a u rodnoj Korčuli bavi se turizmom) i Goran Kramarić, do prije koji mjesec direktor Agrolaguninoga podruma

Crno mirno vino miješanih sorata

Cuvée barrique 2015 – San Tommaso; Santa Lucia crna 2013 – Kozlović; Terre bianche cuvée rouge – Degrassi; Caldierosso 2015 – Benvenuti; Kurikta riserva 2015 – Katunar vinarija; Cuvée Rosso 2015 – Moreno Ivančić; Cuvée 2016 – San Tommaso (sve zlata)

Prinova u obitelji Franka Radovana iz mjesta Radovani: nova beba je Sauvignon Radovan!

Klaudio Ipša (u sredini) i njegov sin Ivan (desno), afirmirani proizvođači zaista odličnog maslinova ulja iz Livada, krenuli su prije koju godinu i u proizvodnju vina, sad su prezentirali svoje eno-prvijence. U vinskom segmentu pomaže im enolog i proizvođač vina Matjaž Lemut Tilia iz Vipave

____________________________

MALVAZIJA IQ – Nositelji oznake IQ za mladu malvaziju, dakle onu iz berbe 2016., su Benvenuti, Brčić, Capo, Cattunar, Damjanić, Dešković, Fakin, Geržinić, Kozlović, Legović, Matošević, Medea, Novacco, Peršurić Mario, Pilato, Ravalico, Sirotić, Terzolo, Tomaz, Trapan, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o., a jedini nositelj oznake IQ za zrelu malvaziju, onu iz berbe 2015, je Bruno Trapan (na slici). ■

____________________________

Spremno za radionicu

LEGENDA CLAI

Porečka Vinistra bila je nova prigoda za susret s uspješnim vinarima, a boravak tih dana u Istri i prigoda za posjet nekom vinogradarsko-vinskom posjedu. Nekoliko kolega i ja ovaj put zaustavili smo se, na dolasku u Poreč, kod istarske vinske ikone Giorgia Claija u Brajkima/Krasici, a na odlasku iz Istre kod obitelji Benvenuti u Kaldiru, te kod Giancarla Zigantea u Livadama. Povod: Clai, Benvenuti i Zigante dobro su se spremili za ovogodišnju punu turističku sezonu, konkretno Clai je upravo nedavno otvorio novu lijepu kušaonicu a uz kuću dovršava i bazen, Benvenuti su u svome selu, pored vinskog podruma, kušaonice i kuće gdje žive, otvorili apartmanski smještajni kapacitet i uredili također bazen, a Zigante je s ponosom u svom restoranu predstavljao menu prilagođen godišnjem dobu i svojima, na Vinistri 2017 nagrađenim vinima. Što se tiče Giorgia Claia još je jedan bitan razlog bio tome što smo ga obišli: on dosad nije nastupao na Vinistri i šansa da kušamo njegva vina u porečkoj Žatiki bila je nikakva, pa ga je valjalo potražiti  kod kuće. A zašto ne nastupa na Vinistri? Njegovo objašnjenje:

– Nije da izbjegavam Vinistru zbog nekakvog neslaganja s organizatorima i s koncepcijom samoga sajma. Ne nastupam zato što mi se čini da nema smisla da se kao izlagač nađem među proizvođačima koji ne slijede moje poglede na poljoprivredu u smislu ekologije.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević, uz proizvode što ih nudi Clai d.o.o., te, dolje, u podrumu s bačvicama

Giorgio Clai istarski je vinski fenomen. I bez neke osobite promidžbe organizirane s vlastite strane postao je silno popularan, međutim ne i kao zvijezda publikacija, radija i malog ekrana, nego kao osoba kojoj se glede vina vjeruje. U Hrvatskoj je među pionirima koji su krenuli stazom prirodi prijateljske proizvodnje i grožđa i vina, i na tome putu i istrajava. Brojni ljubitelji plemenite kapljice to su začas prepoznali, i oni su mu odmah usmenom predajom i svojim djelovanjem na društvenim mrežama pa i istupima – oni kojima je to bilo dostupno – u medijima, napravili više reklame nego što ju je on napravio vlastitim angažmanom u promocijskoj aktivnosti. Giorgio Clai startao je, nakon godina hobi-vinogradarenja i vinarenja, profesionalno u vinskome svijetu početkom ovog stoljeća (i tisućljeća), kao manji individualni privatnik. Nakon što se iz Trsta, gdje je živio i vodio restoran, vratio za stalno u Istru, prva berba bila mu je 2002., koja, barem na ovim našim prostorima, nije ostala zapamćena po nekoj kakvoći. Ipak, Clai je i s njome – kao što je eto sjajno izvukao i berbu 2014.! – privukao pažnju. Uslijedili su dobra godišta i sve bolja vina, broj poklonika naglo se povećavao i Clai, još uvijek slabo klasično-medijski eksponiran, stigao je do – statusa legende. Dakle, iako malen po proizvedenoj ukupnoj količini vina i ulja (naime uz vinovu lozu uzgaja i masline i ima svoje, odlično, maslinovo ulje) – veliki vinogradar/vinar i maslinar… Kako mu je s vremenom rasla reputacija bilo je sve uočljivije da je malen ne samo po količini Bakhova nektara nego i po za ozbiljan posao nužnim prikladnim kapacitetima za prihvat klijenata i gostiju na degustaciju.

Maslina i refošk Brombonero

Danas, dakle 15 godina poslije prve obavljene berbe, Clai nije garažni! Prije nekog vremena u braći dr. Ivanu Penaviću, uglednom kirurgu u Zagrebu, i Kreši, nastanjenome u SAD, našao je prikladne poslovne partnere i nastala je tvrtka Clai d.o.o., koja ima petero stalnih zaposlenika te koja upravlja s 10 hektara vinograda i s pet hektara maslinika s oko 1600 stabala masline. Kao velika pomoć Giorgiju Claiju u radu je Dimitrij Brečević, inače rođen u francuskome predjelu Jurançon od majke Francuskinje i oca Istranina, mladić koji je za stalno došao u Hrvatsku 2006. i skrasio se u Istri gdje sada ima pet hektara pod trsjem i proizvodnju od oko 20.000 butelja što malvazije, što terana, što refoška…

Claijev podrum je u odnosu na onaj prvotni osjetno proširen, a baš prije kratkoga vremena otvorena je i nova prostrana lijepa kušaonica vina uz koju je veliki ozelenjeni plato-vidikovac odakle puca krasan pogled na brežuljkasti istarski krajolik i na kojemu je, u vrlo ugodnom ambijentu na otvorenome, moguće primiti i veći broj gostiju. Clai d.o.o. proizvodi sada – poštujući i dalje, beskompromisno, ekološke postulate i ostajući i dalje priklonjen ručnome radu –  oko 30.000 boca vina, od čega oko 60 posto ide u izvoz, što onaj pravi  –  Slovenija, Srbija, Crna Gora, Italija, Francuska, Austrija, Njemačka, Belgija, SAD, Kanada, Japan, Singapur, Hong-Kong, Australija, što onaj na kućnome pragu.

Giorgio Clai, koji napominje kako mu je s osnutkom d.o.o. laknulo jer sad se može i potpuno opušteno posvetiti samo vinogradu i podrumu, nudi nekoliko tipova vina s kojima je moguće pokriti cijeli obrok, konkretno: aperitivni pjenušac, bijelo mirno od malvazije (Sv.Jakov), bijelu mirnu mješavinu sorata Ottocento bijelo (malvazija, sivi pinot i sauvignon), zatim crnu mirnu mješavinu sorata Ottocento crno (merlot i refošk te u malim količinama teran i cabernet sauvignon), pa refošk Brombonero (selekcija), i desertni sirupasti Tasel (u dijalektu tasel znači lapor, vinograd i jeste na laporu).

Claijeva kušaonica, iznutra i iz vana

– Naglasak u mojoj vinskoj proizvodnji je na lokalnim sortama, poglavito malvaziji, teranu, refošku, muškatu bijelome. Za pjenušac rabim u većoj mjeri jednu staru sortu odavde a kojoj je naziv negra tenera, ona daje jako dobru kiselost i pridonosi svježini, nju sam u kompoziciju baznoga vina uvrstio sa 50 posto, ostatak čine chardonnay i malvazija istarska. Prije degoržiranja, pjenušac nakon druge fermentacije u boci leži najmanje dvije godine. Kod mirne malvazije Sv.Jakov, u velikim kacama provodim maceracije praćene alkoholnim vrenjem, ovisno o kakvoći godišta trajanje bude od dva do četiri mjeseca. Kod crnih sorata maceracija je kraća da bi boja vina ostala ljepša, traje oko tri do četiri tjedna, uglavnom dok slador posve ne profermentira. Dozrijevanje mirnih vina je u drvu barem oko dvije godine, što u većim kacama što u bačvama od 600 litara zapremnine. Tasel, od muškata bijeloga, nastaje kasnom berbom i, ako to vrijeme dopusti, jačinm prosušivanjem grožđa na trsu, a ako ne dopusti, onda prosušivanjem grozdova u kašetama, te s dozrijevanjem od 1,5 do dvije godine u bačvi  – veli Giorgio Clai. ♣ SuČ – 05/2017

Kaldir, kod obitelji Benvenuti: ljubazni domaćini, kuća za osam osoba, visokokomforni smještaj, bazen, kušaonica, odlična vina…

Soba u gostinjskoj kući Benvenutijevih

Čavrljanje uz čašu malvazije odnosno terana: s domaćinom Livijom Benvenutijem, ocem braće Alberta i Nikole, aktualnog predsjednika Vinistre. Živjeli, zdravi bili i dođite nam opet, kaže Livio! Benvenuti!

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: