SVIJET u CASI – 09.2023
_____o9.2023 ____
Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepom zgradom na vrhu. Čini se savršenime za ustroj regijske vinoteke s reprezentativnim izborom etiketa što ih nudi Plešivičko vinogorje, te s prikladnom ugostiteljskom ponudom lokalnih specijaliteta. Vlasnik koji tamo ima vinski podrum mogao bi možda biti i upravitelj objekta o kakvom govorim
___________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine: PLEŠIVICA PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO,La PJEN, JANTARNO….DANI VINA i RADIONICA u POČAST ZVONIMIRU TOMCU ⦁ Lijepe vijesti iz Iloka: NOVA VINARIJA KAST S VELIKIM AMBICIJAMA ⦁ Iz našeg susjedstva: 55- GODIŠNJICA HIŽE PENIN ISTENIČ i SEDMA TRADICIJSKA PUKLAVEC VIP-BERBA NA JERUZALEMU ⦁ Smotra OPG-ova: MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU ⦁ ZV: HOTEL GASTROTECH ⦁ Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada: ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: VRANEC SELECTION 2023! ⦁ Svjetska vinska elita u Ljubljani: TOP VINO by eVINO ⦁ Nešto sasvim drugo i – bez alkohola: GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA – SVE POPULARNIJI ⦁
Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDe/ Rue de la soif
U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine
U žiži – Plešivica!
PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO, LA PJEN, JANTARNO…
Nakon ljeta i pažnje javnosti glavninom usredotočene, logično, na Jadran, s rujnom se žiža počela širiti prema kopnu, mogli bismo reći ponajprije na Plešivicu, ali ne samo zato što se ona proslavila istodobno sa po više osobito cijenjenih vrsta vina, nego i stoga što tamo za gotovo sve te vrste berba grožđa počinje u vrlo ranim (pjenušci, novi mladi portugizac) do ranim terminima (Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot crni, koji su u spomenutom vinogorju vrlo rašireni)… Što se tiče portugisca, ovdje istaknuto označenoga kao mladog vina, on je bio okosnica osnutka, prije više godina, jaskanske udruge Portugizac Plešivica, stvorene dakako s ciljem promocije tog tipa vina i čuvanja tradicije kraja, a što se tiče pjenušaca sad je eto i taj tip vina, čini se, na putu društvenog ustoličenja, naime upravo se dosta govori o institucionaliziranju Turističke vinske ceste pjenušaca Plešvicom, iz priloga nekih informativnih medija javnog informiranja moglo se čak zaključiti da je već i proradio taj projekt iza kojega, kako je objavljeno, stoje Grad Jastrebarsko i Turistički savez općine Jastrebarsko te koji ima punu podršku i ministrice turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktorice Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivane Alilović.
Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepim malim dvorcem na vrhu, tu je podrum Dvorska vina Siniše Šoškića. Obitelj Šoškić na tržište izlazi s nekoliko linija vina u butelji – PASSION (sauvignon, muškat žuti, rosé i crni pinot), POETRY (Haiku, s maceracijom od 30 dana), CLASSIC (graševina te merlot), MOUTHFIEL (graševina, rajnski rizling te crni pinot u litrenim bocama), zatim s jakim pićima – AUTHENTIC (vinjak Dvor) i DESTILATI (viljamovka, travarica, šljivovica, višnjevac, orahovac, komovica, borovnica, medica) te s klasičnim VINSKIM octom i s BALZAMSKIM octom
Skup na kojemu je javnost obaviještena o otvaranju Vinske ceste pjenušcima na Plešivici održan je u vrlo afirmiranoj kući pjenušavog vina obitelji Šember, uz koju je na slici ministrica turizma Nikolina Brnjac (treća slijeva). Sasvim lijevo na slici: tata Zdenko i mama Ivanka, desno od ministrice su sin Šemberovih Nikola i snaha Martina te kćerke Klara i Lucija Šember. Nazočne je u ime domaćina pozdravila Lucija Šember, koja je rekla i to da se Šemberi proizvodnjom pjenušaca bave već nekih četvrt stoljeća te to da danas iz njihova podruma, uz mirna vina, prema tržištu izlazi oko 50.000 butelja pjenušavog vina
Na Plešivici pjenušac sada proizvodi gotovo 20 vinara, primjerice Tomac, Tomac&Bajda, Korak, Kurtalj, Kolarić Coletti, Jagunić, Griffin Ivančić, Željko Gregorić, I. Ivančić, Majcenović, Režek, Kunović, Dobra berba, Robert Braje, Sirovica, Šember i Mladina….
Što se tiče portugisca, udruga Portugizac Plešivica, kojoj je predsjednik Josip Braje a tajnik Željko Gregorić, sada službno broji 14 članova, evo koji su to, uz spomenutu dvojicu, još (naj)istaknutiji: Robert Braje, Drago Ciban, Branko Puščak, Ivica Jurkovac, Krešo Ivančić Griffin, Zdenko Vučinić, obitelj Jagunić… Dečki se i ove godine priprremaju za grupni nastup pred Martinje na zagrebačkom Bundeku!
Službeno obilježavanje početka berbe portugisca 2023 ove je godine bilo na posjedu predsjednika udruge Portugizac Plešivica Josipa Brajea u Lokošin Dolu. Na slici u središtu su Ivan, sestra mu Iva, svojedobno i Vinska kraljica Zagrebačke županije, te najstariji član obiteljskog trija Josip. Brajeovi su, inače, već jednom prije bili domaćini berbe portugisca (Marko Čolić)
Južna strana Plešivice, na popriličnoj visini – Vlaškovec, imanje Željka Gregorića (Marko Čolić)
Portugizac 2023 u podrumu, još u svojoj prvoj, grožđanoj fazi…
Nas nekoliko novinara skoknulo je do tajnika udruge Portugizac Plešivica Željka Gregorića u Vlaškovec, smješten na južnoj padini Plešivice na popriličnoj geografskoj visini. Željko Gregorić sa svojom obitelji godišnje proizvede ukupno oko 20.000 litara vina, od toga 6000 otpada upravo na portugizac. Od sorata u uzgoju, uz Portugizac, tu su i Plavec žuti, Kraljevina, Moslavac, Graševina, Rizling rajnski, Pinot sivi, Sauvignon bijeli, a vina su jednosortna i mješavine sorata, što mirna što pjenušava, postoji i jedno mirno visokopredikatno od Rizlinga rajnskoga. Želja je bila kreirati slatku desertnu ledenu berbu ali kako te godine nikako da se temperature spuste i dovoljno dugo kao niske i potraju za taj pothvat rodilo se, na kraju, strukturirano i alkoholno moćno vino s blagom ugodnom slasti. Pjenušaca, inače pod simpatičnim nazivom La Pjen, su dva – jedan je bijeli od mješavine sorata, a jedan ružičast, počiva pretežito na sorti Portugizac, taj je prošle godine na ocjenjivanju Portugieser du Monde u Mađarskoj osvojio srebrnu medalju. Od Pinota sivoga Željko Gregorić unatrag nekoliko godina proizvodi jantarno vino, s maceracijom od nekoliko mjeseci te s dozrijevanjem od oko dvije godine u velikim bačvama.
Tri generacije Gregurićevih, u obiteljskom vinskom podrumu, uz ružičaste pjenušce (na bazi portugisca!) i starinsku čepilicu koja sada služi, dakako, kao ukras: djed Gregorić (lijevo), unuk Matija (u sredini), on se inače bavi kuharstvom i profesionalno se kali kod chefa Bernarda Koraka u ekskluzivnomm restoranu na Plešivici, te sadašnji voditelj proizvodnje vina tata Željko (desno) (Marko Čolić)
Željko Gregorić sa smokvama u lijevoj ruci i s moštom od ovogodišnjeg portugisca u desnoj (Marko Čolić)
Kuriozitet uz vinograd i vinski podrum Gregorićevih – prije koju godinu nešto nezamislivo a što sada lijepo govori o globalnom zatopljenju, riječ je stablu masline te o nekoliko stabala smokve koja daju vrlo lijep ovećii, kušali smo!, fino slatki plod! Znači li to da Plešivica, dosad izrazito znana po bijelim sortama i vinima i crnome portugiscu, a nekad i Lovrijencu, pa, u novije vrijeme, i po crnom pinotu, postupno postaje i područje za redovitu produkciju i rasnih crnjaka kakve susrećemo u južnijim krajevima?
Tema portugisca na Plešivici od PP-tajnika Gregorića vodi nas na sljedeće najlogičnije moguće mjesto – izravno u selo Plešivicu, na imanje Damir Drago Režek, tj. obitelji Drage (velikog majstora vinara, njega na žalost već nekoliko godina više nema) i Dragice (stručnjakinje za vinogradarstvo!) i njihova sina Damira koji je preuzeo vodstvo podruma. Režeki su sjajni u proizvodnji baš i crnjaka, od Portugisca, s kojime su pokazali da maksimum toga kultivara u dosegu nisu tek svježa mlada nova vina, te od Pinota crnoga. Drago i Dragica Režek kao eksperti pažljivo su birali položaje gdje će saditi vinograd i na kojim će pozicijama saditi sorte što baš na njima mogu pružiti maksimum. I nije čudno to što imaju visokokvalitetna vina! Njihov portugizac odavna kakvoćom (punoća, miris, okus, živost, izdržljivost kroz vrijeme) uvelike odskače od najveće većine drugih u regiji, više puta od lokalnih vinara čuo sam primjedbu da u portugiscu Režekovih ima i drugih sorata, te da je stoga je on takav.
U nemogućnosti, zbog gripe, da nas primi i Damir Režek, primila nas je njegova mama Dragica. A s obzirom da još do tog datuma Režeki nisu brali ni portugizac, ponudila nas je s izvrsnim portugiscem iz berbe 2021, te s odličnim crnim pinotom 2020 (Marko Čolić)
Režeki kategorički opovrgavaju da u njihovu portugiscu ima i drugih sorata kao popravljača. Posjeduju svoje vinograde i na vrlo hvaljenoj poziciji Veselnica, a mama Dragica ističe da su zasadili više različitih klonova Portugisca od kojih neki potječu izravno iz slavnih nekadašnjih Erdödyjevih vinograda, upravo ti klonovi sađeni su, u suradnji s glasovitim njemačkim Institutom za vino iz Geisenheima, i u Mladini, prednost tih klonova nad drugima je i u tome što grozdovi nisu nabiti pa po tome skloniji kvarenju, nego rastresiti i budu zdravi, u stanju su, dodaje Dragica Režek, osobito na boljim položajima, nakupiti bez problema i više od 90 oechslea sladora, to bi u prijevodu i u suhom vinu bilo za nekih 12,5 pa prema 13,0 vol postotaka alkohola. Upravo sada kod Režekovih kušali smo njihov odličan, lijepo obojen, pun, i dovoljno živahan portugizac iz 2021 napunjen u butelju, taj je bio jačine 13 vol % !
Vinogradi na Veselnici, dio je u vlasništvu Režekovih a dio u vlasništvu Drage Kurtalja (Marko Čolic)
– Na dobro osunčanoj kosini Veselnica koja se penje i do 280 metara nadmorske visine, imamo oko 4500 loza na hektar. Ova godina bila je u meteorološkom smislu vrlo hirovita, vjetar i kišne oluje napravili su dosta štete po vinogradima, a ovo što je ostalo u vinogradu količinski je dosta manje nego kad je stanje redovno, međutim s obzirom na ukupno kakvoću položaja, na kakvoću klonova i na našu odluku da ne hrlimo u berbu nego da pričekamo očekujemo jako dobru kakvoću – kazala je mama Dragica.
Oni su postavili čvrste i solidne temelje – baka Katarina te njen zet I enolog Velimir Korak…
Kao završna postaja lutanja tog dana plešivičkim krajem bilo je gospodarstvo Velimira Koraka, diplomiranog enologa po struci, dugogodišnjeg uspješnog uzgajivana grožđa i proizvođača svih nabrojanih tipova vina po kojima je Plešivica stekla visoku reputaciju, dakle svježih ali i vrlo ozbiljnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih klasičnih vina, pjenušavih vina dobivenih sekundarnom fermentacijom u butelji i jantarnih vina dobivenih dugim maceracijama grožđa bijelih sorata i dugim dozrijevanjem kapljice u drvenim bačvama. Mislim da ne griješim kad, na temelju činjenice da su već godinama ne tek neka nego SVA vina što izlaze pod etiketom Korak SJAJNA, kažem da je Velimir Korak, svojedobno i službeno proglašen Vinaem godine u Hrvatskoj, jedan od najboljih proizvođača, ako ne i najbolji proizvođač, vina u Hrvatskoj!
Gospodarstvo Korak unatrag koju godinu ozbiljno se proširilo i na ugostiteljsku djelatnost i to u elitnom razredu, kao kuhari su se iskazali baka Katarina, koja brine prvenstveno o ponudi domaćih specijaliteta (domaći sir, kruh, slani kolači poput bućnice i greblice odnosno, po plešivički, copanjka) i o održavanju lokalne tradicije u tanjuru, te njen unuk Bernard, sin Velimira i Mirjane Korak, koji se u kuhnji dosta kalio u najrenomiranijim restoranima Slovenije i Italije, prošle godine dobio je kao odličje jednu kuharsku kapicu (toque) vodiča Gault & Millau, a ove godine dosegnuo je i vrlo prestižnu jednu Michelinovu zvjezdicu!
…a ovi mladi, na slici s uglednim gostima iz Italije Joškom i Marijom Gravner – chef Bernard, brat mu Josip, enolog koji je praksu stjecao i u podrumima u Južnoj Africi, te sestra Vera (sasvm desno na slici), zadužena ua promidžbenu aktivnost i prihvat gostiju, priču uspješno dograđuju (Marko Colic)
Dio ponude iz modernog pristupa Velimirovog sina chefa Bernarda, te domaće delicije – copanjak – iz pećnice bake Katarine
Krasan vanjski ambijent na maloj zaravni na otvorenome tik uz podrum i unutarnji restoranski prostor obitelji Korak: priznanje Michelina iskušati je ovih dana (pred vlastitu berbu grožđa) došao i legendarni vinogradar i vinar Francesco Joško Gravner s talijanskog Collija, znan kao stjegonoša jantarnih-maceriranih vina iz amfore. Na slici su, slijeva, Mirko Ivančić, vlasnik jaskanske tvrtke Imaht koja je svojedobno počela uvoziti gruzijske amfore u Hrvatsku, zatim Velimir Korak, Joško Gravner i njegova supruga Marija (Antonio Ivančić)
Nije mi dakako promaknulo i to što je upravo ovih rujanskih dana u gostima i kod Korakovih bio i svjetski glasoviti talijanski proizvođač vina Francesco Joško Gravner, inače uspješni inicijator stvaranja, i na Zapadu, pravog pokreta u proizvodnji dugo i u gruzijskim amforama (qvevri) maceriranih jantarnih vina, osoba koja je na svoj način pomogla da se produkcija upravo takvih vina uspješno proširi upravo u Plešivičkome kraju!
Joško i Marija Gravner za boravka na Plešivici posjetili su dakako i vinogradarsko-vinarsku obitelj Tomac, koja je na žalost eto u ovu berbu 2023. ušla bez legendarnog tate Zvonimira, za kojega se svakako, kao i za Istranina Marina Markežića Kabolu, može reći da je bio istinski pokretač ozbiljne proizvodnje jantarnog vina u Hrvatskoj te koji je, nakon što se obitelj Tomac široko afirmirala po mirnima chardonnayu i crvenom veltlincu te po pjenušcima, zaslužan da su Tomci kao prvi ne samo u Lijepoj našoj nego možda i u svijetu krenuli i u proizvodnju pjenušaca od jantarnog vina kao baze! Kod svojega doma i podruma u Donjoj Reki Gravnere su dočekali sadašnji voditelj proizvodnje Zvonimirov sin Tomislav, inače po struci diplomirani enolog, i njegova supruga Martina.
Obitelj Tomac dočekala je Gravnerove u berbenom raspoloženju, a Joško nije odolio da pred Tomislavom i Martinom Tomac u posebnom prostoru gdje su ukopane amfore Tomčevih ne promiješa sadržaj ove posude…
Joško i Marija Gravner obišli su i skladište amfora Imahta kao uvoznika tih posuda
I, nakon nekoliko dana, kao svojevrsna rujanska špica: u jaskanskom kraju boravio je u rujanskim berbenim danima i naš državni vrh, na čelu, dakako, s predsjednikom Zoranom Milanovićem, riječ je o Diplomatskoj berbi koju unatrag već više godina na Plešivici organizira Grad Jastrebarsko svaki put kod drugog vinara kao domaćina. Čelnika naše države i šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj na ovoj osmoj po redu Diplomatskoj berbi primio je na svom posjedu znani vinogradar i vinar Franjo Kolarić.
Vinogradar i vinar te ugostitelj Franjo Kolarić s obitelji, u razgovoru s predsjednikom Republike Milanovićem i jaskanskim gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom
– Plešivičko vinogorje posljednjih godina bilježi silan napredak u vinskoj proizvodnji.. Sad je veći problem količina visokokvalitetnih uradaka. Mislim da tu nema govora o klasičnom izvozu vina jer se sve proda u Hrvatskoj, veliki dio se izveze u Hrvatskoj kroz prodaju u turizmu, i to treba pohvaliti – izjavio je Diplomatskoj berbi predsjednik Milanović.
Diplomate akreditirane u Hrvatskoj pozdravio je, dakako, i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, koji je istaknuo kako se upravo i Diplomatskom berbom nastoji svijetu pokazati raznovrsnost u stilovima i kvaliteta vina koju imaju i kojom se diče Jaska i Plešivica.
Diplomatska berba 2023 – radni dio – kod Franje Kolarića
– Franjo Kolarić pripadnik je mlađe generacije vinara koji su napravili iskorak u proizvodnji vina te tržištu prikladno orijentiranom poslovanju. Franjo je danas jedan od najjačih jaskanskih vinara i jedan od onih koji pomažu da se vinska scena u Hrvatskoj diže na višu razinu – rekao je gradonačelnik Jastrebarskog Novosel.
– Iza nas stoje godine predanog rada i odricanja, a sve smo nevolje uspjeli prebroditi zajedno, kao obitelj. Iza sebe imam 26 berbi, ova sada utijeku je 27! Trenutno obrađujemo osam hektara vlastitog vinograda a još u uzgoju grožđa surađujemo s 10 obitelji. Želja nam je proširiti površine vinograda – rekao je Franjo Kolarić, vlasnik vinarije.
Diplomatska berba kod obitelji Kolarić, pa skup označen kao Obilježavanje službenog početka berbe Portugisca na Plešivici ove godine održan na imanju Josipa Brajea u Lokošin-dolu blizu nadaleko od znanih vinograda Mladine, obilazak vinorodne Plešivice od strane svjetski slavnog Joška Gravnera te najave ustanovljenja i proglašenja Pjenušave turističke ceste Plešivicom bili su lijep uvod u ovogodišnje jaskanske Dane vina najavljene za kraj rujna te sam početak listopada 2023. a u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom.
Veselo, veselo, otvorenje Dana vina s folklorom s glavne pozornice (Marko Čolić)
Veselo, veselo, Jaskanci, uz čašicu dobre kapljice…
Manifestacija Dani vina 2023 odvijala se na vrlo lijepoj pozornici, u zelenom ambijentu i na popriličnom prostoru na jednom dijelu kojega su bili smješteni bina za izvođače kulturno-zabavnog programa te niz drvenih kućica kao štandova gdje su svoje etikete prezentirali lokalni proizvođači vina i jakih pića, ostatak prostora, obogaćen klupma i stolovima, bio je namijenjen odraslima za druženje uz čašicu te djeci za igranje. Posjećenost, kako sam vidio, odlična!
Vinogradar na poziciji Šipkovica i vinar u obiteljskoj kući Villa Barica u Jaski Tomo Tomac, sa suprugom te sa sinom Lukom: uzbuđenje je veliko, jer je obitelj svoju kapljicu – Vila Barica (miješane bijele sorte), zeleni silvanac, rajnski rizling i pjenušac Tomac &Bajda trebala prezentirati u novodizajniranom ruhu (Marko Colic)
Plešivički proizvođači nudili su svoje uratke po popusnim promotivnim cijenama. Za zahtjevnije potrošače te dakako za one željne da nešto nauče bila je tu lijepa prigoda da za prihvatljiv ukupni trošak i ne opijaući se kušaju dosta vina i da se kako treba upoznaju s onime što zapravo kao Bakhov nektar mogu pružiti pojedina sorta i pojedini tip i stil vina. Prikladan model mogao je npr. biti taj da se za degustaciju okupi po grupica potrošača i da svaki pojedinac za degustaciju unutar iste pojedine dogovorene sorte odnosno dogovorenog pojedinog tipa i/ili stila vina kupi i podastre po jednu butelju od po nekog od više različitih vinara pa da onda grupa prijatelja s kojima se odlučio edukativno podružiti zajedno kuša od svake etikete pomalo i da unutar svake određene grupe degustiranih vina svaki pojedinac komentira sličnosti, razlike, pa i da izrazi svoje preferencije, na kraju se moglo i izabrati najbolje uzorke…
Svuda ljepotice! Štand Josipa Brajea – vina predstavlja buduća snaha, zatim štand obitelji Jagunić – vina predstavljaju Velimir Jagunić i (još jedna) buduća snaha Maja, te štand obitelji Kurtalj – ovdje NIJE riječ o snahama nego o supruzi Drage Kurtalja Mirjani, te o njihovoj prjateljici Andrei zaduženoj da vodi kušaonicu Kurtalj u zagrebačkoj Novoj vesi
Prostor za uživanje izvan dosega šatorskog krila koje je pokrivalo, za slučaj kiše, glavnu pozorncu i prostor naseljen izlagačkim kućicama
U sklopu Dana vina uz uobičajeni dio veselog kušanja pa i u društvu proizvođača uz izložbene punktove održane su i vinske radionice, svakako je vrijedno posebno istaknuti onu posvećenu ove godine preminulom jednom od najsnažnijih protagonista moderne vinske scene Plešivice i afirmacije vinogorja – nezaboravnog Zvonimira Tomca. Radionica je organizirana dvorani u posebnoj zgradi uz festivaski izlagački prostor, a vodili su je, pred prepunim auditorijem, Tomislav Tomac, Zvonimirov sin, te Klaudio Jurčić, iskusni kvarnerski ugostitelj koji se kalio u ponajboljim restornima te višestruki sommelijerski prvak Hrvatske. Tomislav Tomac odmah na početku je svojega izlaganja naglasio kako želi izbjeći patetiku i kako će kroz radionicu – na kojoj je na kušanje ponudio sedam vina različitih starosnih dobi (najstarije je imalo 25 godina!), različitih ali za kuću Tomac bitnih sorata i stilova i tipova – obznaniti određene u široj javnosti manje znane detalje iz razvojnog puta njegova oca do sadašnje vinske slave, dakle od vremena kad je gospodarstvo Tomac – tipično za ta neka stara vremena! – obuhvaćalo ne samo vinogradarstvo i vinsku produkciju nego i uzgoj domaćih životinja za hranu kako kroz npr. jaja i mlijeko što su ga one davale tako i kroz njihovo meso.
Na radionici posvećenoj Zvonimiru Tomcu: voditelji Tomislav Tomac, Zvonkov sin, te Klaudio Jurčić, sommelier (Marko Čolić
Tomislav Tomac odlučio je na radionici na kušanje ponuditi vina koja na svoj način ilustriraju profesionalnu povijest obitelji. Prva etiketa izašla je 1987, riječ je o crvenom veltlincu, no njega više nije bilo u obiteljskoj arhivi pa smo kušali vino Šipkovica 1998, mješavinu sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici (Šipkovica je naziv jednog od boljih vinogradarskh položaja na Pleišvici). Iako vino nije bilo pripremano za čuvanje, ovdje i sada, utočeno u veliku široku čašu pokazalo se u iznenadjujuće dobrom svjetlu, kako je duže bivalo u čaši postajalo je boljime! Uzorak br. 2 – perjanica kuće Tomac – Rajnski rizling 1999, dakle star 24 godine. Bio je odličan, još vrlo lijepo sortan i bez nekad inače kod RR-a i zamornih petrolejskih nota. Slijedio je mirni macerat Amfora 2007 od Chardonnaya i tradicijskih plešivičkih sorata u omjeru po 50 posto, a potom je stigao i fini macerirani pjenušac Amfora 2010 (pamtim, međutim, kao savršeni pjenušac Tomčevih Amforu iz 2014!). Nastavak je pripao bijelome Slatkom zelencu (Rotgipfler), pa crnom pinotu iz 2017, finale je bio u znaku onog najnovijega a što je zaokupilo Tomca juniora – Marani 2022, od maceriranih tzv. starih sorate s Plešivice manje-više u sastavu prvog kušanog vina Šipkovica. Ova kompletna degustacija: krasno iskustvo! Sličica desno od čaša prikazuje Zvonimira Tomca i Suhadolnika za jednog od brojnih zajedničkih lutanja vinskim putevima Europe, ovdje smo u Tokaju. Tomislav Tomac toliko je u svom nastupu isticao naša zajednička putovanja najboljim vinogorjima Starog kontinenta i posjete ponajboljim vinskim podrumima gdje se moglo puno toga vidjeti i naučiti, da me je na kraju radionice prozvao i ukazao mi čast da i ja pred brojnim prisutnima kažem nekoliko prigodnih riječi…
U prvom redu sjede mr. Josip Kraljičković iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i njegova supruga
Tomislav Tomac u krugu obitelji – lijevo su njegov sin Martin, zatim stric Tomo, bratići Lovro i Luka, a desno su njegove sestra Jasna i supruga Martina, dok je sasvim desno sommelier Klaudio Jurčić koji mu je pomogao u vođenju radionice (Marko Čolić)
Zvonimir Tomac bio je osoba koja je htjela stalno učiti. Mnogo se družio s enologom i tadašnjim zaposlenikom podruma Mladina Franjom Jambrovićem, inače bratom legendarnog Jambrovića zaslužnog za uspon suvremenog kutjevačkog vinogradarstva i vinarstva! Želio je biti spreman za trenutak preuzmanja kormilo obiteljskog gospodarstva. Kroz naučeno oz Jambrovića i putujući s ciljem obilaska najpoznatijih europskih vinara neprestano je unaprjeđivao obiteljski proizvodni pogon, zadržavajući ga maksimalno moguće na eko-kolosijeku. Ne samo iz usta Tomca juniora te Klaudiija Jurčića nego i kroz reakcije brojnih prisutnih svako malo na račun Zvonka čuo se izraz VIZIONAR. U trenucima kad je plešivička vinska priča bila u najtužnijem izdanju Zvonko, sa svojim priklonom eko-pristupu u radu te u stvaranju proizvoda s identitetom, razvijao se u jednog od važnih začetnika i realizatora vinska renesanse svojega područja. Mogao se podičiti sa sjajnim, na domaćoj ali i na međunarodnoj pozornici priznatim – medaljama i najvišeg sjaja okićenim – ostvarenjima ISTODOBNO na području bijelog i crnog (uglavnom crni pinot te portugizac) mirnog vina, na području pjenušaca te na području jantarnog vina (njegovanog i u amforama). Zvonimir Tomac vinska je ikona plešivičkog vinogradarstva i vinarstva (tu bih s obzirom što na edukativnu djelatnost što na razinu kakvoće i originalnosti proizvoda koju već godinama kontinuirano nude tržištu uvrstio pok. ing. Jambrovića, pa enologe ing. Velimoira Koraka, pok. Dragu Režeka i njegovu suprugu eksperticu specijaliziranu za vinogradarstvo ing. Dragicu Režek) i jedna je i od ikona hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, ne mogu a da ne kažem kako mi je malo neobično bilo to što barem neke osobe koje sam svakako očekivao susresti tu gdje im je te večeri bilo mjesto – naprosto nisam vidio… ♣
Dobre vijesti s krajnjeg istoka Lijepe naše
KAST s VELIKIM AMBICIJAMA
Nova iločka vinarija KAST u večeri otvorenja
Ilok, zatim Slavonija i Srijem, pa cijeli istok Hrvatske, a u konačnici i Lijepa naša od kraja rujna bogatiji su za jednu sasvim novu i vrlo ambicioznu butiknu vinariju. U prisutnosti dvjestotinjak uzvanika pristiglih iz cijele zemlje i uz delicije chefa Gorana Kočiša (ex Noel!) svečano je otvoren vinski podrum KAST, u vlasništvu poduzetničke obitelji Kovčalija, poznatoj po hotelu i restoranu Dunav, objektu koji je, zahvaljujući ponudi nadahnutih jela baziranih na riječnoj ribi i drugim lokalnim srijemskim specijalitetima, Ilok prije gotovo dva desetljeća kao nezaobilaznu destinaciju uveo na gastronomsku kartu Hrvatske, obitelj Kovčalija sada od svojega hotela planira napraviti i vinski hram.
Vinski podrum KAST, nazvan tako po početnim slovima dvojca iz nove generacije u obitelji – sestre i brata KAtarine i STjepana, sagrađen je, uređen i opremljen uz pomoć europskih fondova, iskače svojima arhitektonskim rješenjima, nadahnutim uređenjem te funkcionalnošću. Na otvorenju podruma obznanjeno je kako su Katarina i Stjepan Kovčalija preuzeli odgovornost za sudbinu ovog objekta bazirano na ideji da se, kako je navedeno, iločka vina iz zone svakodnevnih u zonu vina za posebne trenutke.
Obitelj Kovčalija – roditelji te sin Stjepan i kćerka Katarina – u dijelu podruma s amforama
U obitelji Kovčalija kažu kako se, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno ili čak i vijednije od dosta drugih naših vinogradarskih područja, vina iz toga kraja prodaju većma u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni profinjenih i prestižnih vina Iločko vinogorje je zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti. Iako su oboje mladi ljudi, oni su zapravo nasljednici dugačke vinogradarske obiteljske tradicije i po majčinoj i po očevoj strani, tradicije koju su, vele, zamislili oplemeniti.
U svoj su fokus uvrstili tradicijski iločki sortiment, dakle prvenstveno sorte kao Graševinu, Traminac i Frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo ti kultivari mogu pružiti najviše. Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i po suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević.
Stjepan i Katarina Kovčalija u dijelu podruma s betonskim jajima te u dijelu drvenim bačvicama
Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenom tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi. Podrum je uređenjem podijeljen na četiri dijela, u prvome se dijelu odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na austro-ugarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i tu su drvene bačve, a posljednji, četvrti je u znaku antičkog doba iz vremena rimskog carstva ali i najnovijijih trendova, i u njemu< se nalaze amfore od terakote.
Stjepan Kovčalija je svoj pogled na vino koje proizvode sažeo na sljedeći način:
– Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti omogućuju nam da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnog omjera svako krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj.
Na otvorenju: ministrica poljoprivrede Marja Vučkovic u društvu s novinarom i vinskim piscem Željkom Garmazom, te, desno, Juraj Mihaljević i bivši ministar poljoprivrede a po struci enolog Iločanin Petar Čobanković
Među brojnim gostima na svečanosti otvorenja bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se uzvanicima obratila i govorom, a zatim i predstavnici lokalnih institucija poput župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, gradonačelnice Iloka Marine Budimir, a zatim i predstavnici brojnih medija iz tri zemlje, Hrvatske, Srbije i Mađarske, svi su mladim poduzetnicima zazeljeli puno uspjeha.. ♣
Iz našeg neposrednog susjedstva: štovanja vrijedna 55. obljetnica
PENINE ISTENIČ – TREĆA OBITELJSKA GENERACIJA NA KORMILU
Janez Istenič, legenda još od svoje najranije mladosti najprije u nogometnim krugovima, a potom, čak i s višestruko pojačanim sjajem, i legenda u prestižnoj domeni pjenušavog vina, autor, na ovim našim zapadno-balkanskim prostorima, vrhunskih perlica u kojima uživaju najrafiniraniji hedonisti i u kojima su u dosta navrata uživali i pape i predsjednici država, sportaši i umjetnici… Pretposljednjeg dana u rujnu 2023. u vanjskom i suncem okupanom prekrasnom ambijentu uz šampanjeriju Istenič u Staroj Vasi na Bizeljskom, nakorak od našeg Klanjca, svečano je obilježena i vrlo veselo proslavljena 55-godišnjica od osnutka jedne od – posebice po kakvoći i osebujnosti – najznačajnijih šampanjerija na prostoru bivše Jugoslavije, kuće Penine Istenič, koja je imala popriličan utjecaj i na širenje popularnosti pjenušaca i kod potrošača u Hrvatskoj i na lijep i brži razvoj proizvodnje pjenušavog sektora i u Lijepoj našoj. Janez Istenič od 2002. godine, nakon što se, odlaskom službeno u mirovinu, oprostio od prijašnjih radnih obveza posebnim dodatnim žarom posvetio se na svom imanju na Bizeljskome ne samo pjenušcima nego i proizvodnji ozbiljnih destilata (dugo odležavanih i dozrijevanih vinjaka) te produkciji balzamskog octa! Malo-pomalo sve više se u proizvodnji okretao eko-pristupu. U novije vrijeme, nakon što mu se u poslu pridružio sin Miha, ulazak u eko-zonu bivao je još bržim i značajnijim. U pet i pol desetljeća otkako postoji tvrtka Penine Istenič na Janezovu imanju u staroj Vasi do sada, kazao je Istenič senior, tržištu je pod obiteljskom etiketom ponudjeno više od pet milijuna butelja pjenušca!
Obiteljska fotka – tri gereracije. Mr. Janez Istenič sa suprugom Mihaelom, u prvom redu sasvim desno, zatim kćerka Barbara i sin Miha – druga i treći slijeva, pa ljubičasta snaha Svetlana, naposlijetku, u drugm redu i najmlađi, unuci Mark i Nik. Zgpdno je spomenuti da su uz Janeza Isteniča, koji je bio nogometaš i nastupao kao gloman za ljubljansku Olimpiju, i drugi članovi obielji bili vrlo odani sportu: supruga Mihaela bila je nekad košarkašica također Olimpije, Miha je bio igrač ragbija, Barbara se pak bavila golfom…
Posljednji rujanski petak na Bizeljskom kod obitelji Janeza Isteniča, danas – još vrlo čilog – 84-godišnjaka, ostat će dugo u pamćenju po važnom, generacijski povijesnom trenutku, bitnom ne samo za Isteniče nego možda i za razvoj pjenušaca na ovim našim prostorima: kao novi upravljači službeno su predstavljeni Janezovi unuci Mark i Nik Istenič, prvi inženjer agronomije i tik pred završetkom magisterija iz hortikulture, a drugi tik pred završetkom magisterija iz ekonomije. Oni su, pod vodstvom Janezovog sina Mihe, već dugo aktivni u obiteljskom poslu i imaju već puno iskustva. Inače, kalili su se i po renomiranim šampanjerijama u svijetu. Pokazuju veliku volju da nastave s delikatnim zadatkom, kao i to da su i te kako svjesni da stupaju u velike cipele. Doimlju se i voljnima i spremnima da svojoj generaciji još i više približe predivan svijet bizeljskih pjenušaca što će ih karakterizrati i njihov autorski potpis. U idućim desetljećima kretat će se, rekli su dečki, između klasične savršenosti svog djeda Janeza i nekih vrhunskih eksperimenata svog oca Mihe, ali i istovremeno tražeći i svoj vlastiti mladenački put naprijed.
Veteran Janez okružen svojim prvim damama – desno na slici supruga je Mihaela, a lijevo kćerka Barbara (Marko Čolić)
Žele ostati pioniri, i dobro parirati izazovima što ih donose klimatske promjene – S obzirom na svoje stručno obrazovanje, mladi Isteniči će podijeliti posao, ali izražavaju volju da još uče te da i međusobno razmjenjuju. Mark Istenič, većinom će se baviti uzgojem i podrumarstvom, a Nik Istenič, će se usredotočiti na marketing i upravljanje brendom. Penine Istenič bile su pionir u mnogo čemu, i želimo nastaviti tim putem. Možda će naša priča krenuti i u potpuno svojem smjeru, naime samo tako možemo nastaviti trendom da budemo prvi. Možda neki eksperimenti i neće uspjeti, ali ako uspiju jedan ili dva, postigli smo svoj cilj, rekao je Mark Istenič, a Nik je dodao kako se veseli povremeno pridružiti svom bratu u podrumu, obojicu je još od rane mladosti fascinirao fenomen fermentacije. Ponosan sam što možemo nastaviti obiteljsku tradiciju u trećoj generaciji. Mogućnost razvoja je velika privilegija. Svjesni smo da ćemo se suočiti s izazovima zbog klimatskih promjena, ali bez obzira na okolnosti, težimo najvišoj kvaliteti i nastavljamo viziju Penina Istenič, dodao je Nik.
Miha Istenič, sa sinovima Markom i Nikom (Aleš Beno)
Simpatični dečki su puni planova, najprije na redu je i oblikovanje programa pjenušavih vina u tri cjelovite skupine – nefiltrirane pjenušce s minimalnim miješanjem i bez sumpora (No. 1, Rare, Cuvée Natura), klasične pjenušce (Barbara, Gourmet Rosé, Prestige…) i aromatizirane pjenušce (Desirée).
Tako ćemo moći usmjeriti razvoj svake pojedine linije i osigurati da zadovoljimo sve okusa složili su se Mark i Nik Istenič. Kao predstavnici mlade generacije, svjesni su da sve više mladih traži bezalkoholne alternative, pa Isteniči planiraju razvoj bezalkoholnih aromatiziranih pjenušaca Desirée. Njihova velika želja za budućnost je također bolji razvoj suradnje među različitim pružateljima usluga na Bizeljskom te uvođenje novih suvremenih turističkih pristupa koji bi dopunili očuvanje baštine.
Ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano – Osim toga, ojačali bi prisutnost brenda Penina Istenič na društvenim mrežama i osvježiti Klub ljubitelja pjenušaca koji je njihov otac Miha osnovao prije četvrt stoljeća, a u koji je tijekom tog vremena bio uključeno gotovo tisuću posjetitelja.
– Želimo stvoriti zajednicu kako bi i mlađe generacije počele zajedno učiti, razvijati okuse, razgovarati o onome što nam se sviđa i što ne, te tako otkrivati nevjerojatno bogat svijet pjenušavih vina – veli Mark, dok Nik dodaje da istodobno budu i kreativni i zabavni, kako bismo približili naša pjenušava vina svojoj generaciji, i razvijali kulturu pijenja. Parola je: dakle ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano.
Gradonačelnik Brežica Ivan Molan (lijevo) i Mark Istenič (Marko Čolić)
Na proslavu 55 u Staru Vas došli su gosti ne samo iz cijele Slovenije nego i iz susjednih zemalja. Domaćini, posebno bračni par tj. djed i baka Istenič, vidno sretni što obiteljski biznis preuzimaju unuci im Mark i Nik, pobrinuli su se za kulinarske užitke na visokoj razini – angažirali su troje mladih i vrlo afirmiranih kuhara Tomaža Bratovža (JB), Mojmira Šiftara (PEN Klub) i Zalu Pungeršič (pobjednicu Masterchef Slovenija 2023) – da pripreme jela što će se odlično složiti s odabranim pjenušcima Istenič. Mnoge poznate osobe kao uzvanici uživale su u ovim izvanrednim kombinacijama.
Na svečanosti se nazočnima obratio se i gradonačelnik Brežica Ivan Molan, naglašavajući:
– Možda sada zaista shvaćamo iznimnu važnost životnog rada Janeza Isteniča, koji je nesebično dijelio znanje i poticao suradnju u regiji. Radujem se nastavku suradnje u budućnosti, jer se ideje ovih mladića usklađuju i s planovima razvoja turizma u općini. . ♣
Iz našeg neposrednog susjedstva: obitelj Puklavec u akciji
TRADICIJSKA SEDMA VIP-BERBA NA JERUZALEMU
Berači na okupu na krasnom brijegu Jeruzalemu, dolje: nakon završetna radnoga dijela –novi odušak bacanjem šešira uvis i dakako zdravicama
Na idiličnoj lokaciji Zidanice Malek na brdu Jeruzalem ponad Ormoža vinska obitelj Puklavec, vlasnik jedne od najjačih vinskih kuća u Deželi – slovenske vinogradarsko-vinske tvrtke Puklavec Family Wines, sredinom rujna organizirala je svoju već tradicijsku, sedmu VIP-berbu grožđa, na koju su, također po tradiciji, kao uzvanici pozvani i predstavnici vinske branše i kompanija što se bave i plasmanom hrane i pića i to ne samo iz Sovenije nego i iz Hrvatske. Goste – njih nekih više od 200 – na Maleku su kao domaćini primili i u berbeni stroj usmjerili posjednica tvrtke Tatjana Puklavec, te direktor vinskog podruma Gorazd Bedeničič, kao i aktualna Vinska kraljica Slovenije Maja Pečarič.
Tatjana Puklavec pozdravlja goste i zahvaljuje im na dolasku i sudjelovanju u berbi, desno: Boris Novković za vrijeme svog nezaboravnog večernjeg nastupa
Radni dio protekao je, dakako, u veselju, a kako i ne bi kad se dobro znalo da nakon ugodnog razgibavanja na zraku slijedi obilna trpeza s punim tanjurima domaćih specijaiteta i sa čašama punim finih vina. Za istaknuti je svakako da kuća Puklavec Family Wines nije ograničena samo na bijeli sortiment Ljutomersko-ormoškog vinogorja naime veliki posjed ona ima i u Makedoniji, na brdu Disan kojega se inače u kontekstu kakvoće rado uspoređuje s našim Dingačem, tu se između ostaloga proizvodi odličan rasni crnjak od sorte Vranac/Vranec.
Bilo je, dakako, i glazbe – prisutne su vedrim notama zabavljali Josip Brass Band te naš Boris Novković za kojega se poslije reklo da mu je večernji nastup bio nezaboravan! (snimke: Rok Deželak) ♣
UPOZORENJE iz BRUXELLESA
Europska Unija vodeći je svjetski proizvođač, potrošač i izvoznik vina, a u proizvodnji dominiraju Italija, Francuska i Španjolska. Vinski sektor u EU dobiva veliku potporu. Vinogradari primaju sredstva u visini od približno 500 milijuna eura godišnje za restrukturiranje svojih vinograda i za povećanje konkurentnosti. Od 2016. mogu zatražiti i odobrenje za sadnju dodatnih nasada. Time se želi omogućiti kontrolirani rast proizvodnog potencijala (do najvišeg povećanja od 1 % godišnje) te pritom izbjeći prekomjerna ponuda.
Europski revizorski sud objavio je izvješće u kojem se izražava zabrinutost zbog učinka planiranih EU-mjera vezanih uz vinogradare. Procjena je da se u ovom sektoru ne ispunjavaju okolišni ciljevi, tj. da mjere nisu izravno i značajno usmjerene i na taj bitan segment.
– Poticanje konkurentnosti ključno je za ovaj sektor i ima posebnu važnost za EU, ali treba ići ruku pod ruku s poboljšanjem okolišne održivosti – izjavila je Joëlle Elvinger, članica Europskog revizorskog suda. – U najmanju ruku možemo reći da se u pogledu obaju ciljeva mora postići više.
CRNO, BIJELO, ROSé, ALI NE i ZELENO! – U EU-u vina mogu biti crna, bijela i rosé, ali način na koji se uzgajaju rijetko je zelen, komentira se u priopćenju u kojemu stoji kako se revizori žale na to da se dosadašnjom politikom u ovom području, unatoč znatnim financijskim sredstvima, nije učinilo mnogo za okoliš! Smatraju da se mjerom restrukturiranja baš i ne uzimaju u obzir i zeleni ciljevi. Iako je predviđeno da se financijska sredstva koriste i u eko-pravcu, u praksi se sredstva ne usmjeravaju na projekte za smanjenje mogućeg negativnog učinka vinogradarstva na klimu i/ili okoliš, i to bi, kao i prijelaz, u vinogradima, na sorte kojima je potrebna veća količina vode moglo imati učinak suprotan eko-zahtjevima. Zatim, povećanje vinogradarskih površina od jedan posto godišnje, koje je produljeno do 2045., nikad nije procijenjeno iz perspektive zaštite okoliša…. Maksimalni postotak godišnjeg povećanja od jedan posto predložen je i donesen bez ikakvog obrazloženja ili analize njegove primjerenosti i relevantnosti. K tome, pri izdavanju takvih odobrenja upotrebljava se samo mali broj kriterija prihvatljivosti i prioritetnosti povezanih s konkurentnošću,
Revizori naglašavaju da izgledi za budućnost nisu obećavajući budući da su u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici ambicije vinskog sektora u pogledu okoliša i dalje ograničene. Revizori su već ranije predlagali da plaćanja poljoprivrednicima, posebno tu uključujući vinogradare, trebaju biti izričito povezana sa zahtjevima u pogledu zaštite okoliša. No eto u novom ZPP-u takvi uvjeti za financiranje restrukturiranja više ne postoje. Države članice morat će upotrijebiti najmanje pet posto sredstava namijenjenih sektoru vina za mjere povezane s klimatskim promjenama, okolišem i održivošću. Revizori smatraju da je to prilično nizak postotak jer se u okviru zelenijeg ZPP-a očekuje da će 40 % svih rashoda za poljoprivredu biti usmjereno na ciljeve povezane s klimom.
NEUSPJEH s KONKURENTNOŠĆU– Poruka revizora je da EU-politika nije bila uspješna ni kad je riječ o povećanju konkurentnosti vinogradara. U pet zemalja obuhvaćenih revizijom projekti se financiraju neovisno o sadržaju ili ambiciji i bez obzira na kriterije za poticanje konkurentnosti. Financiraju se i nestrukturne promjene ili uobičajena obnova vinograda iako takve mjere nisu prihvatljive. Osim toga, naglašeno je, korisnici nisu dužni izvijestiti o tome kako se restrukturiranjem povećala njihova konkurentnost. Nadalje, ni Europska komisija ni države članice ne ocjenjuju kako poduprti projekti zaista pridonose ovom segmentu poslovanja.
Komisija bi trebala jasnije definirati ciljeve konkurentnosti, ocijeniti njihovu provedbu i kreirati ambiciozniju zelenu politiku u vinarstvu, poručuju revizori.
Podsjećaju li ove posljednje rečenice – na nešto?! ♣
Smotra OPG-ova
MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU
Razni tradicijski hrvatski proizvodi iz riznice Hrvatske kuće Mine Petre iz Zagreba. Mina se trsi neke klasične originale oplemeniti dahom modernoga. Predstavila je na neki način svoj spoj drevne tradicije i novog doba umjetne inteligencije – Ceker za – kompjuter!
Golema zgrada Family Mall u zagrebačkoj Škorpikovoj ulici: na ulazu, uz veliko parkiralište, puno kafića, a potom, kako se, prizemljem, ide u dubinu građevine – mnoštvo izloga u staklu, lijepo uređenih da bi se u prodajni prostor privuklo posjetitelje-potencijalne kupce. Nakon dobre šetnje već do sasvim drugog kraja zgrade – oveća dvorana, za ovu prigodu ispunjena OPG-ovima/uzgajivačima i prerađivačima voća, povrća, cvijeća, proizvođačima-ponuđačima prehrambenih artikala poput mesa, ribe (uglavnom duboko smrznute), mesnih (kobasice, kulen, slanina…) i mliječnih (razni sirevi) prerađevina, maslina te maslinova ulja pa tjestenine, moglo se vidjeti i krupnu morsku sol sa sušenim cvijetom komorača te sa sušenim cvijetom i listom od estragona, krupnu morsku sol sa sušenim ružinim laticama, razne slane (ajvar…) i slatke namaze (marmelade, džemovi – extra od ruža, od jagoda, lubenice, od mrkve s cimetom, od jabuke s mentom, želei …), čokolade, razne kolačiće… Izloženi su bili i vina, sokovi, bezalkoholni napitci (crobucha kombucha s aromama raznog aromatičnog bilja s naših jadranskih otoka), kava, zatim lijepi drvenih pladnjevi za posluživanje hrane, zatim i tradicijski međutim i modernizirani cekeri (Ceker za kompjuter!), k tome, na bazi (čednog a ne ozloglašenog!) bilja, i predmeti (jastuci!) za opuštanje i za lakši san…
Lijepa ideja da ovakva tržnica bude i u zatvorenom prostoru, zaštićena od kiše i nevremena, a s druge strane i u okruženju koje na određeni način i samo po sebi obvezuje prisutne da vode dovoljno računa o čistoći i urednosti.
Na sajmu OPG-ova, u središtu dvorane: slasni domaći proizvodi, dobiveni preradom na vlastitom gospodarstvu uzgojenog voća i povrća
Ponuda raznih vrsta meda, i, desno, maslinovo ulje Ivić iz Drinovaca
Kava Steam – različiti načini pripreme, specijalitet kafića otvorenog pod nazivom Lady Schram u zagrebačkoj Mesničkoj ulici.
Mattea Rimay i makedonske delicije
Matea Rimay na štandu tvrtke Makedonske delicije sa sjedištem u Zagrebu nudila je niz slanih i slatkih ali i tekućih finoća i posebnosti iz Sjeverne Makedonije. Pažnju je privukla butelja s vinom od sorte Carménère iz proizvodnje skopskog Châteaua Kamnik, naime to vino silno se dopalo svjetskoj filmskoj zvijezdi Johnu Malkovichu koji je nedavno boravio u Skopju i posjetio podrum Kamnik. Malkovich inače ima svoj vinski posjed na francuskom jugu (opširno na www.suhiucasi.wordpress.com /Kronika 08.2023)
PZ Pošip iz Čare predstavio je svoja vina rukatac te, posebno dobre Pošip i Pošip Marko Polo – u (zasluženo!) novoj ambalaži i s novim etiketama. Desno: Bogata ponuda Iločkih podruma
I na kraju: ako ste napeti i umorni – tvrtka Kreativni brlog (lukavo rješenje za smirenje) preporučuje dva svoja specijalna jastuka – jedan, s punjenjem od lavande, koji se stavlja na čelo i prednji dio lica i pomaže pri opuštanju, te drugi, punjen s heljdinim ljuskicama, koji se stavlja pod glavu i koji, uvjerava posjetitelje ponuđačica, pomaže boljem spavanju… Desno: Na sajmu bi bio dobrodošao i naš veteran u proizvodnji vina ali i dalje čestomeđu prvima u nas s nečim novime, drukčijime – Davor Zdjelarević Zdjela, da predstavi svoj novitet Wine in a Cane – vino ponuđeno tržuštu u limenci! Zdjela je limenke napunjene vinom prezentirao u svojoj vinoteci Vinoretum, od prije nekog vremena na novoj lokaciji u Zagrebu
Malo i sa Zagrebačkog velesajma…HOTEL – GASTROTECH, AMBIENTA…
Izložba posvećena dizajnu proizvoda – u prvom planu ovdje su bočice za maslinovo ulje i njihova estetska oprema
Domovinska zahvalnost. Hoteli & Gastrotech – razni aparati za ugostiteljstvo, među njima i oni za stvaranje osvježavajuće granite i u bojama nacionalne zastave crven-bijeli-plavi!
Kako privući posjetitelje na betonski štand? Evo odgovora Ivana Ergovića, vlasnika našićke Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, po najnovijemu s nazivom Enosophia
Tulumbus
ZV Ambienta: Užitak, makar kratak, u fotelji oblika čaše. osmišljenoj zacijelo za glavešine…
Ako niste znali što je to TULUMBUS (na prvu zvuči kao da je riječ o nekom kolaču, npr. tulumbama), evo razjašnjenja: riječ je o autobusu za tulumarenje! Golemo, elegantno tamno-sivo vozilo, nudi u svom interijeru – da li i u vožnji? – ludu zabavu. Brzinski pogled unutra: sjedala ne pojedinačna i okrenuta prema naprijed, nego u kompletu i s pogledom prema sredini, ispod njih golemi zvučnici, bogme auuuu… kad iz njih zatamburaju tambure i bubnjevi…. ♣
_______________
Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada
ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU
U prošlom izdanju KRONIKA je za drugu polovicu rujna najavila peto ocjenjivanje jakih pića CroSpirit u organizaciji zagrebačkog Gospodarskog lista i u operativnoj realizaciji Gospodarskog lista, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba a sad evo još jedne dobre vijesti za istinske ljubitelje jakih pića (među njima dakako uvelike i onih s predznakom i naše nacionalne tradicije!) koji destilatima pristupaju razumno a nipošto kao CUGERI:
U zagebačkom Boćarskom domu 13. i 14. listopada ove godine bit će festival ZGrappa! Na festivalu će se sudionicima ocjenjivanja CroSpirita podijeliti priznanja za kakvoću pića i za estetski izgled proizvoda.
Za ocjenjivanje je skupljeno više od 240 uzoraka jakih pića iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srije, Slovenije…! Na slici, u ocjenjivanju pakiranja jakih pića, su organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, pa, iz Gospodarskog lista, Martina Morić, Marin Marasović, glavni urednik Goran Beinrauch, Vlado Imprić…
U prostorijama redakcije Gospodarski list ovih dana održano je vrednovanje estetskog izgleda proizvoda s kojima autori jakih pića-sudionici CroSpirita i festivala ZGrappa izlaze na tržište. U žiriju za dizajn smo bili organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, glavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch, zatim, iz Gospodarca, još i Marin Marasović, Martina Morić, Vlado Imprić… te ja ispred KRONIKE Suhiucasi kroz Svijet u Čaši.
Metodom eliminacije u nekoliko navrata na prva tri mjesta plasirali su se Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege Hyper Premium Family Reserve 25 years kuće Pure Fruit iz Srbije.
Evo sada koje su žestice po kategorijama najbolje ocijenjene na stručnom vrednovanju održanome labporatoriju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, uz napomenu da je žiri radio u sastavu, prof. dr. Ninoslav Nikićević, prof. dr. sc. Jasna Mrvčić (PBF), dr. sc. Mirela Osrečak (AFZ), dr. sc. Karla Hanousek Čiča (PBF), prof. dr. sc. Damir Stanzer (PBF), Vesna Jurak (Badel 1862), Renata Sahor (Badel 1862), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. Aleksandar Brodski, dipl. ing. (AFZ), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. (Ministarstvo poljoprivrede) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Ministarstvo poljoprivrede), predsjednik ocjenjivačke komisije bio je izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (AFZ).
Prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik komisije za ocjenu kakvoće jakih pića i, na ZGrappe festivalu voditelj predavanja radionice na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije
Ove se godine po prvi put daje nagrada i za najbolji uzorak u pojedinoj kategoriji rakija, a uvjet je bio više od pet prijavljenih uzoraka od neke vrste rakije.
RAKIJE
Šampion u grupi rakija od šljive i najbolje ocijenjeni uzorak cijelog ocjenjivanja dolazi iz Srbije, riječ je o šljivovici iz 1997. godine Emperus privilege 25 years old kuće Pure Fruit, spomenuta je rakija dobila 19,8 bodova od mogućih 20.
Destilerija Pure Fruit Emperus prima u ovoj kategoriji i Veliko zlato za rakiju od šljive iz 2010. godine, ta je rakija osvojila 19,6 bodova. Veliko zlato u kategoriji rakija od šljive zavrijedila su još i Braća Tomašević sa šljivovicom iz 2010. godine, te Destilerija Gorda sa šljivovicom starom sedam godina. Inače, u kategoriji rakija od šljiva dvije su rakije dobile više od 18 bodova.
Najbolji uzorak u kategoriji rakija od jabuka imala je Destilerija Gorda, koja je osvojila Veliko zlato sa svojom rakijom od jabuke starom sedam godina, ta je rakija dosegnula 19,5 bodova.
Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji rakija od kruške dobio je SPM Kovilj, za viljamovku iz 2022. godine. Ta je rakija na ocjenjivanju skupila 18,7 bodova i na festivalu ZGrappa primit će Zlatno odličje. Inače, još će tri rakije od kruške prmiti zlato.
Najboljim uzorkom u kategoriji rakija od marelice pokazao se onaj od Destilerije Prikina dobra, laureat je Kajsija 2022., ona je dosegnula 19,5 bodova što joj donosi Veliko zlato. Još tri rakije od marelice osvojile su zlato.
Najbolji uzorak u kategoriji rakija od dunje imala je destilerija Pure Fruit Emperus, njen uradak Victory iz 2012. godine skupio je 18,8 bodova, što joj donosi Zlato. Zlato je osvojilo još šest rakija od dunje.
Prvak u kategoriji rakija lozovača je OPG Miroslav Nekić. Za lozu iz 2022. godine Nekić je s 19,5 bodova zavrijedio Veliko zlato. Tri su rakije od loze osvojile Zlato.
Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji travarica dobiva Obiteljska vinarija i destilerija Rossi, sa osvojenih 18,2 boda zakitit će se Zlatom.
LIKERI
Destilerija Patrik sa svojim limoncellom iz 2023. godine na podlozi od 18,6 bodova dobiva Zlato. Zlatom je nagrađeno još osam likera.
GIN
U kategoriji gina, najbolje ocijenjeni uzorak bio je London dry gin iz 2022. godine a od K distillery = 18,6 bodova i Zlato. Inače, Zlatom je nagrađeno još šest ginova.
DIZAJN
Nagrada za najbolji dizajn pripala je proizvoduBuclia GinWest House Distillery.
Može sereći kako je na ocjenjivanju ovaj put ukupno najuspješniji proizvođač Pure Fruit Emperus – šampion s 25-godišnjom šljivovicom, osvajač Velikog zlata i za rakiju od šljive iz 2010. godine, te Zlata za rakiju od dunje, k tome ta se destilerija našla se i u finalu, među tri najjača kandidata za nagradu za dizajn.
Ovo su uzorci koji su se najviše dopali članovima komisije za dodjelu nagrade za dizajn proizvoda: Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege kuće Pure Fruit iz Srbije
Organizator festivala ZGrappa je Marin Levaj, vlasnik i voditelj kultnog Mojo bara, poznatog po najvećoj i najboljoj ponudi rakija i likera u Zagrebu. Levaj se već istaknuo kao realizator međunarodnog Crossover festivala u parku Ribnjak, zatim advenata po zagrebačkim trgovima, prvog festivala vina na otvorenome znanomg pod nazivom Wine Spring Break, a sada, kao ljubitelj i jakih pića odlučio se, kaže, kad je vidio da vinskih festivala ima na sve strane, krenuti u organizaciju ozbiljne manifestacije posvećene žesticama. Bitni motivi za pokretanje ZGrappe bili su mu to da se s jakih pića, posebice rakije kao brlje što se cuga iz boce i do beskraja, ukloni dosta rašireno negativno razmišljanje kao o nečemu samo za pijančevanje, opijanje, pa to da društvo očito premalo truda ulaže u edukaciju stanovništva vezano uz kvalitetu i načine konzumacije, a i to što neke destilate iz naše domaće tradicije, npr. šljivovicu, lozovaču, travaricu… ma koliko oni bili izvrsni ne prati ni približno zvjezdani status što ga u nas uživaju strane žestice poput vinjaka, viskija, pa i votke i gina.
– Festival sam nazvao ZGrappa, naravno od ZG kao Zagreb a Grappa kao rakija, baš i stoga da dam do znanja da i rakija može biti za fine ljude i da i rakije zavrjeđuju da se piju iz finih, elegantnih čaša. Moj poziv ponuđačima jakih pića da sudjeluju naišao je na dobar odjek i kod nas i u inozemstvu, u kratkom vremenu mi se prijavilo prvih 60 destilerija. Drago mi je što ih ima dosta i izvana, a moj je cilj od početka i bio privući i veći broj turista izvana da posjete priredbu. Namjera je okupiti što više ljubitelja finih pića, hedoniste, gastronomade, želja je manifestaciji dati i značajan poslovni karakter. Drago mi je da se Gospodarski list prihvatio ocjenjivanja u sklopu svojega projekta CroSpirits, sve to jedno s drugime može pridonijeti da se i jakim pićima i u redovima proizvođača i u redovima potrošača u nas priđe tako da se kultura konzumacije osjetno podigne. U svrhu boljeg, tj. prikladnog uponavanja šire javnosti s jakim pićima predvidio sam i razne strukovno i stručno vođene radionice. Primjerice prof. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta iz Zagreba održat će predavanje na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije, dr. Ivan Urošević iz Srbije održat će pak predavanje na temu kako ispravno pristupiti izboru jakih pića i kako piti jaka pića, profesorira psihologije Tanja Jurin priprema predavanje pod naslovom Koliko je premalo a koliko previše?, Dario Grabarić pričat će o pravilnom spajanju hrane i rakije, a s restoranom Balon koji se nalazi tik do Boćarskog doma dogovorio sam da praktično i na primjercima za kušanje prikaže sljubljivanje jela s rakijama i likerima. – rekao je Marin Levaj. ♣
Pozdrav s društvenih mreža: malo šale!
_____________________________
Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1
Ocjenjivanje
NOVI VIZUALNI IDENTITET i NOVO, POSEBNO OCJENJIVANJE – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES: VRANEC SELECTION
Lijepa vijest iz Bruxellesa potkraj rujna i ususret datumu 5. listopada, kad je međunarodno priznati imendan vinske sorte Vranac/Vranec koja dolazi s OVIH NAŠIH jugoistočnih europskih prostora i uzgaja se u najvećoj mjeri u Sjevernoj Makedoniji, istoznačica je i za vinsku Crnu Goru, ima je i u Hrvatskoj (osobito oko Imotskoga), zatim Srbiji, Bosni i Hercegovini, a navodno i u Bugarskoj.
Nakon ocjenjivanja mirnih vina općenito na proljeće u Poreču, Concours Mondial de Bruxelles vrednuje vrance u prosincu u Skopju. Lijevo na slici je Thomas Costenoble, direktor degustacije, a desno Baudoine Havaux, direktor kompletnog CMB-a prije nego što je, nedavno, dužnost prepusio sinu Quentinu
Ono što mi u Hrvatskoj koji se toliko hvalimo i s Graševinom i s Plavcem malim a i s Crljenkom nismo uz svu tu silnu samohvalu uspjeli u poslovnom smislu postići postigli su u popriličnoj mjeri Makedonci, ne tek kao kao veliku zadovoljštinu nego i kao veliku poslovnu šansu za plasman i vani kapljice od najraširenije vinska sorte kod njih: ne samo zato što je Vranac, kod njih VranEc, već upisan na međunarodnu listu imendana vinskih sorata i vina, nego i zato što je, eto, glasovito svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles, koje svoj radni program nastoji osvježavati pažnje vrijednim novitetima, upravo objavilo kako je odlučilo da u svoje vrednovanje uvede novu, zasebnu kategoriju – VRANEC SELECTION by CMB!
Prvo CMB-ocjenjivanje vranaca najavljeno je za termon od 4. do 8. prosinca 2023 u Skopju.
Prisjetimo se: ove godine Concours Mondial imao je jedno od svojih uobičajenih ocjenjivanja (u ovome slučaju mirnog vina) po prvi put u našem okružju, konkretno u Poreču, i tu mu je u realizaciji pomogla udruga istarskih vinara Vinistra. U realizaciji događanja u Skopju domaći partner Concoursa bit će udruženje Vina Makedonije, pomoć pruža i Udruga sommeliera Makedonije. Iz sjedišta Concours Mondiala javljaju mi da se na ovom prvom ocjenjivanjju očekuje nekoliko stotina uzoraka iz više zemalja.
Quentin Havaux, sadašnji direktor CMB-a (upravo je preuzeo tu ulogu od tate Baudoinea), te Elena Mladenovska Jelenković, direktorica udruženja Vina Makedonije/Wines of Macedonia
Najjači u Makedoniji u količini i kakvoći – kuća Tikveš, na slici su vlasnik Svetozar Janevski, dvije Jelene te direktor Radoš Vukičević, desno: Château Kamnik – vlasnik Ilija Malinkovski
Enolog Dane Jovanov Hermes jr., uposlen kao voditelj makedonskog vinskog posjeda-ispostave velike slovenske kuće Puklavec na brdu Disan (neki ga kao vinogradarsku poziciju uspoređuju s našim Dimgačem) već je iskusni CMB-ocjenjivač, i zacijelo će biti jedan od predsjednika žirija na Vranec Selection by CMB 2023 . Desno: grozd Vranca
Među ambasadorima Vranca po svijetu: već dobro nam poznati Engleskinja Caroline Gilby MW i Nizozemac Paul Robert Blom, istaknuti vinski trgovac i redoviti ocjenjivač na najznačajnijim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu
Vranec & Tanec, ali i Leb i sol!
Udruga Vina Makedonije očito je vrlo aktivna, a u to koliko može biti uspješna u organizaciji promidžbenih događanja vezanih uz makedonsku kapljicu uvjerio sam se 2019. kao sudionik manifestacije 1st Edition of Vranec World Day, upravo 5. listopada. Te 2019. godine sjajno i u luksuznom skopskom hotelu udruga Vino Makedonije organizirala je strukovni (predavanja o sorti, vinu, tržišnim mogućnostima…) i poslovni skup na temu Vranca (od svih pozvanih iz susjednih zemalja da sudjeluju jedino se Hrvatska nije odazvala!?) i Festival Vranca, to je odmah poslije bilo popraćeno nekolikodnevnom turnejom po makedonskim vinskim oblastima i dakako podrumima, priređenom za oveću internacionalnu grupu vinskih i turističkih novinara. ♣
Globalne vinske zvijezde u Ljubljani
SMOTRA VRHUNSKIH SVJETSKIH ENO-URADAKA NA KUĆNOM PRAGU
Na samom početku listopada Ljubljana je bila meta posjeta: u nedjelju 1. i ponedjeljak 2. oktobra otvorio nam se, ovdje u blizini, doslovno cijeli svijet vina – na Starom gradu u glavnom gradu Dežele bilo je treće izdanje prestižne manifestacije TOP VINO by EVINO festival.
Najavljivano je oko 110 izlagača – ali KAKVIH!!! – s cijelog našeg planeta, u oba dva dana u vremenu od 12 do 18 sati moglo se, veli organizator Gašper Čarman, čelnik tvrtke eVino za distribuciju Bakhova nektaram kušati više od 500 etiketa iz domaćih (slovenskih, hrvatskih, onih iz BiH i jednoga iz Srbije) ali i uistinu najprestižnijih svjetskih vinskih podruma. Cijema ulaznice bila je 70 € za svaki dan, u nju su bili uključeni ulaz u izlagački prostor i mogućnost degustacije kod SVIH izlagača.
Organiztor festivala Top Vino by eVINO i vlasnik eVINA Gašper Čarman (drugi slijeva) na ulasku u festivalski prostor, u društvu s izlagačem Primožem Lavrenčičem s posjeda Burja (prekrasna Malvazija Stranputi 2021!) u Vipavskoj dolini, zatim sa šire znanim chefom i ugostiteljem Tomijem Kavčičem, te s fotografom Deanom Dubokovićem hvarskog porijekla a koji već dugo živi u Sloveniji (suhiucasi)
A evo i tko je izlagao:
Argentina Altos Las Hormigas
Australija – Yellowtail; Pepperbox; Peter Lehmann; RockBare
Bosna & Hercegovina – Vinarija Škegro; Vinogradi Nuić; Vino Milas
Francuska – Champagne Pol Roger; Champagne Delamotte, Salon; Champagne Charles Heidsieck; Bailly Lapierre; La Chablisienne; Domaine Vincent Girardin; Domaine Favieley; Mia Domaine; Chateau Pech Latt; Louis Max & David Duband; Clarendelle inspire par Haut-Brion; Château Smit Haut Laffite; Château Lassegue; Château du Tertre; Château Calon Segur; Château Giscours; Château Capbern Gasqueton; Domaine Amélie & Charles Sparr; Château de L’escarelle; Domain Tariquet; Cognac Tesseron.
Sve imena s i te kako opravdanom visokom reputacijom. Od onoga što sam, što zbog nedostatka vremena što zbog gužve pred golom, uspio sada i ovdje kušati: Mercury Monopole 2021 – Faiveley (Burgundija), pa jako dobar Corbières 2021 od Châteaua Pech-Latt, te po četiri do pet godina stare klasične bordoške crnjake Château du Tertre, Ch teau Giscours, Château Pontet-Canet – sve, očekivano, izvrsno.
SHS, Slovenija, Hrvatska, Srbija, izabrani! Aleks Simčič s posjeda Edi Simčič iz Goriških brda, Marino Markežić Kabola i ATC Coronica iz Istre s hrvatskog dijela (s njima je štand dijelio i Dvorac Belaj ali predstavnik je bio privremeno odsutan), te Miša Cilić iz Jagodine u Srbiji. Kod Simčiča vrlo lijepa Rebula 2021, još bolji bijeli Triton Lex 2021 (chardonnay, rebula i sauvignon po 30 %), sjajan pak crni Triton Lex 2019 (merlot 80 % & cabernet sauvignon i cabernet franc à 10 %), bogme i cijena upečatljiva: 80 € za butelju. Kabola se opravdano posebno dičio sa svojom Malvazjom Unicom, ATC Coronica kao i uvijek s teranom ali i ostalim etiketama na visokoj razini… Naprosto je briljirao Miša Cilić sa svojim Merlotom Manifest 2019, a po meni još i više s Cabernet sauvignonom Cashmir 2019, napomenuo bih ovdje da će oba ta vina s vemenom još rasti, pogotovu cabernet, rekao bih i do tik do stotke od mogućih 100! Veliki su izgledi da Cilić nastupi i na skorašnjem Zagreb Vino.comu! Više o Ciliću u idućem izdanju Kronike (suhiucasi)
Hrvatska – ATC Coronica; Kabola; Dvorac Belaj
Italija – Gravner; Sturm; E.Walch; Livon; Pieropan, Michele Chiarlo; La Spinetta; Vietti; Cocchi 1891; Tua Rita; Tenuta di Biserno & Tenuta del Nicchio; Tenuta di Biserno; Sassicaia; Pitars; La Vigna di Sarah; Gaja; Castello Banfi; Aldo Conterno
Izlagači iz Italije – sve sama blještava i famozna imena! Manuela Rivetti iz pijemontske kuće La Spinetta sa sobom je donijela intresantno bijelo vino Timorasso 2022, međutim špice su bile Barbaresco Valeirano 2020 i vrlo elegantni Barolo Campé 2019. Znani toskanski markiz Lodovico Antinori (dolje, na slici je lijevo), inače brat markiza Piera Antinorija te, u neka davna vremena, osnivač čuvene Ornellaije, podastro je uratke sadašneg svojega podruma u Toscani – Tenute di Biserno: Il Pino 2021, te Biserno Bibbona 2020. Vina je na kušanje u Ljubljanu poslala i legendarna toskanska Sassicaia, odlično i s trendom rasta Bolgheri Sassicaia 2020.
Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija.
Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija. Markiz Lodovico taj je vinograd otkrio davno i upravo tu je u ono doba namjeravao startati si podrumom Ornellaia, što će kasnije steći svjetsku slavu. Uvidio je markiz, dakako konzultirajući se sa strukom, kako bi se iz tog vinograda na padinama i s kamenitim tlom te s toplom danima i vrlo svježim noćima moglo roditi osebujno vino s visokim karakterom, konkretno npr. od sorte Cabernet franc. Kroz klonsku selekciju izabrana su tri klona Cabernet franca.
Dok sam uživao u crnjaku Redigaffi 2017 toskanskog posjeda Tua Rita, dotle je Gordan Mohor, vlasnik zagrebačke vinska kuće MIVA-MOHOR TRGOVINA razgovarao s predstavnicom podruma Tua Rita ali – čaše su bile prazne… (suhiucasi)
SAD – Kendall Jackson; Stonestreet; Freemark Abbey; Mt. Brave
Slovenija – Gašper vina / Goriška Brda; Marjan Simčič Domaine / Goriška Brda; Dolfo / Goriška Brda; Bužinel / Goriška Brda; Klet Goriška Brda / Goriška Brda; Movia / Goriška Brda; Edi Simčič / Goriška Brda; Blažič / Goriška Brda; Bjana / Goriška Brda; Ščurek Wine / Goriška Brda; Posestvo Burja / Vipavska dolina; Pasji Rep / Vipavska dolina; Sutor / Vipavska dolina; Tilia / Vipavska dolina; Herga / Štajerska; Oskar / Štajerska; Familija / Štajerska; Gross / Štajerska; Kraner-Plateis / Štajerska; Šumenjak / Štajerska; Hiša Joannes Protner / Štajerska; Bon Vivant / Dolenjska
Španjolska – Vega-Sicilia; Vega-Sicilia – Oremus; San Roman; Garmon; Bodegas Mauro; Aalto; Torremilanos; Raventos Cava; Can Sumoi
Na žalost,kod Španjolaca na dijelu što ga je na stolu zauzimala čuvena Vega Sicilia nije bilo I vina Vega Sicilia, ali od Vega Sicilije bio je odličan Alion 2018 Ribera del Duero, u vrlo lijepome svjetlu (očekivano) pokazao se i Furmint 2020 mađarskog podruma Oremus iz tokajske regije, a u vlasništvu Vega Sicilije.
Portugal je u Ljubljani bio u znaku vinorodnog područja uz rijeko Douro, nastupila su dva podruma koji su članovi udruženja petero tamošnjih vinara – Douro Boys. Svoje uratke – rasne crnjake i portoe – izložio je Cristiano van Zeller i osnivač Douro Boysa, zamišljenih da budu protagonisti kvaitetnog marketinga što i, pokazalo se, jesu!). Odličan Van Zellerov Curriculum Vitae 2020!
Douro Boys –posjedi uz rijeku Douro, koja u Portugal stiže iz Španjolske, gdje teče pod nazivom Duero. Dolje: Šaljivdžija Cristiano Van Zeller demonstrirao je dva svoja viđenja uz period ručka – slika lijevo označava početak ručka, a slika desno prikazuje trenutke nakon što je ručak završen…
Portugal – Van Zeller; Quinta do Vallado
Srbija – Vinski podrum Cilić
Bilo je i jakih pića, posjetitelji su se moći upoznati s najnovijim trendovima, s ranolikom ponudom ginova, rumova, whiskyja i raznih mixova. Kušati su se mogli: Monologue – gin; Brin– gin; Vera – bezalkoholni gin; Monachus gin; Nordes gin; Martin Millers gin; Gunpowder gin; Zarić – domaća rakija; Pigmalion – domaća rakija; Berta – grappa; Dictador – rum; The Shed distilery – whisky; Hyde – viski; Douglas Laing – viski; Arette – tequila; Bruxo – mescal; Fever Tree; Noam. Uzorci su se na festivalu kušati iz čaša glasovite marke Riedel. ♣
______________________
A sad sasvim nešto drugo i – bez alkohola
GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA SVE POPULARNIJI
A sad, nakon vina i žestica, nešto i o bezakoholnim pićima! Nakon pet godina redakcija publikacije Ja TRGOVAC nedavno je odlučila ponoviti anketno istraživanje u grupi bezalkoholnih napitaka. Riječ je o kategoriji koja je duže vrijeme dosta uzbunjuje dijabetologe i koja je u najnovije vrijeme bila jedan od jačih generatora inflacije jer su cijene ovih proizvoda snažno rasle, stoga je pala odluka o tome da se sada provjeri kako su to s inflacijom ali i upozorenja liječnika vezana uz problem s dijabetesom utjecali na stavove i kupovne navike naših potrošača na temu konzumacije bezalkoholnih pića. Istraživanje su tijekom svibnja 2023. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Sukladno trendovima smanjenja unosa šećera u organizam i smanjenja sadržaja šećera u proizvodima anketa je pokazala gotovo dvostruki rast broja konzumenata koji piju gazirana pića bez šećera. Njihov je udio s 15,5% u 2018. narastao na 30,1% u 2023. godini.
Glede vrsta bezalkoholnog pića koja se najčešće konzumiraju osjetna je razlika samo kod voćnih sirupa koji su u posljednjih pet godina pali upola, s 14,2% na 7,6%. Na vrhu konzumacijske liste su, obznanjuje Ja TRGOVAC, i dalje prirodni sokovi s 25%, s time što je to 2,7% manje od onoga ranije, a slijede gazirani sokovi s praktično nepromijenjenih 18% udjela. Praškasti napitci malo su napredovali, te su sada na 8,2%, ledeni čajevi ostali su na gotovo istom udjelu od 5,8%, kao i aromatizirana voda koju sada preferira 5,1% građana. U kategoriju Ostalo stavljena je mineralna voda (gazirana i negazirana), i rezultati su pokazali značajan rast popularnosti ove kategorije i to za 8,4%, na sadašnjih 30,3% udjela.
Sljedeće pitanje bilo je vezano za učestalost konzumacije gaziranih sokova, prema tom kriteriju onih koji svakodnevno konzumiraju ova pića ima 6,3% ili 1,4% manje nego što ih je bilo 2018., dok je broj onih koji gazirana pića piju nekoliko puta tjedno porastao za 1,6%, na sadašnjih 20,7%. Po učestalosti slijede oni koji ova pića piju jednom tjedno i njih ima 18,9% ili 3,4% više, a onih koji gazirane sokove troše tek nekoliko puta mjesečno je 20,9% (+1,7%), onih pak koji ih piju rjeđe od toga je 24,1% (+6,4%). Onih koji ističu da NE konzumiraju gazirane sokove ove godine je 9,1%.
Cola je bila i ostala najpopularniji okus gaziranih pića, a svoj je udio u proteklih pet godina dodatno povećala s ranijih 38,3% na sadašnjih 46,5%. Daleko iza su okusi limuna ili limete sa 16,9% oni su dosta izgubili na popularnosti – konkretno 8,6%. Naranča je zadržala gotovo identičan udio onome prijašnjemu – 15,1%. Tonik je porastao za 2,8% te sada ima 12% poklonika, a gazirana aromatizirana voda istodobno je pala za 1,7%, na aktualnih 9,4% udjela.
Splasnuo je entuzijazam za spravljanje vlastitog soka kod kuće. Onih koji doma rade vlastiti sok u prethodnom je istraživanju bilo 58,5%, a ove je godine njihov broj pao na 49,1%. ♣
_____________________________
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
IN MEMORIAM
TOMISLAV SUPEK (1939-2023)
Morao nas je, eto, i on ostaviti! Ali ostavio nas je ne samo u golemoj tuzi nego i s nečime što izaziva – makar nerijetko i gorak – i osmijeh: svoje knjige s nazivom Hrvatska zanovijetanja i, dodatno, Hrvatska zanovijetanja: izabrani aforizmi iz knjiga Hrvatska zanovijetanja 1, 2008, Hrvatska zanovijetanja 2, 2012, Hrvatska zanovijetanja 3, 2013, Hrvatska zanovijetanja 4, 2014…
Rođeni Iločanin ali od studentskih dana do kraja Zagrepčanin, razgovorljiv na svaku temu, srdačan, duhovit, profinjen, gurman, veliki ljubitelj pjenušaca, uspješan autor pet samostalnih knjiga i koautor, s drugim piscima, sa, kažu, sadržajem u najtežoj kategoriji – satira, aforizmi, dobitnik međunarodne nagrade Excellentia Satiracea, sposoban poslovni čovjek, s titulom Počasnog građanina Iloka!
Uvijek se rado sjetim nekih trenutaka u mlađem nam razdoblju kad bi nas nekolicinu novinara na vinska teme , pa enologa umiješanih u pjenušavu sferu te neke i ambiciozne i tada ponajbolje proizvođače pjenušaca posebice iz Hrvatske i Slovenije u svom kutku obiteljske kuće na Jarunu okupljao na degstacijama i ocjenjivanjima pjenušaca, penina, ali i šampanjaca. Tomislav je uvijek gledao da nivo bude visok. Mislim da ne griješim kad kažem da je, između ostaloga, upravo i druženje s Tomislavom i s pjenušavim vinima koje je on znao ponuditi utjecalo na našeg, također – ali već dugo vremena – na nebu Ivu Turka, i usmjerenjima mu pomoglo da u moderno doba hrvatskog vinarstva bude ne samo prvi nego i duže vremena, do ozbiljnog istupa Zvonimira Tomca na scenu s mjehurićima, osjetno najbolji hrvatski autor pjenušaca klasičnom šampanjskom metodom.
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić , suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, i Marko Čolić, urednik fotografije
PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!
…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
vodič za pametnu kupnju – 09. 2023 – hints to the smart purchase
Ocjenjivački listić za mirno vino, dolje: ocjenjivački listić za pjenušac
_______________opis vina/description_______________
■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Suhi u čaši 