Tag Archive | Nataša Puhelek

SVIJET u CASI – 11/12. 2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

____s vama od – 11.11.1992  – since, with you____

Zagreb Vino.com 2022, Smaragdna dvorana Esplanade – zagorski vinogradar/vinar Boris Drenški Bodren (peti slijeva u drugom redu) častio je svojim predikatima i pjenušcem za svoj rodjendan. Ovoliko dama teško da je mogao, i ne samo zbog ograničenog stambenog prostora, pozvati kući… Na više strana na festivalu čulo se kako je i dosta posjetitelja na Vino.comu zafeštalo u povodu svog rodjendana, za to što se moglo konzumirati za plaćenu ulaznicu i u glamouru (k tome i bez obveze pospremanja stana poslije) isplatilo se, rekli su neki, ponekog prijatelja pozvati na slavlje na ovu manifestaciju… U prva tri festivalska dana gužva je bila naprosto ubitačna (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAGREB VINO.COM 2022 ⦁ PRVI VIN-EKO u ZAGREBU! ⦁ KRAUTHAKER: TRI DESETLJEĆA SAMOSTALNO NA SCENI ⦁ WOW GRAND PRIX 2022 ⦁ MJEHURIĆI 100+ zero dosage IZ DOLINE KARDINALA ⦁ 30 GODINA REVIJE SVIJET u ČAŠI – pregled aktivnosti

­ ⦁ ulicom žeđi / par la Rue de la Soif ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 2022 – BUYING GUIDE

Od Martinja do Nikolinja

RAZDOBLJE ŽESTOKOG – ALI UGODNOG! – RITMA, s KULMINACIJOM u DANE JUBILARNOG ZAGREB VINO.COMA 2022

Bogme, bilo je naporno čitavog ovog listopada i čitavog ovog studenoga, a naročito u dane prvog adventskog te 15. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, održanog u renomiranom zagrebačkom hotelu Esplanade ovaj put, te nakon predaha od dvije godine, ne, kako smo naviknuli, kroz dva nego (s obzirom da je adventsko događanje pojelo uobičajeno korišteni prostor na terasi Oleander i u restoranu Zinfandel, trebalo je to nekako nadoknaditi!) kroz puna četiri dana.

Premijera Andreja Plenkovića na ulazu u hotel Esplanade dočekao je, kako i doliči domaćinu, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, koji je goste proveo dijelom izlagačkog prostora festivala

Naprosto ubitačni su bili festivalski vikendaški petak, subota i nedjelja, dok je posljednji dan manifestacije – ponedjeljak, bio uglavnom smiren, onakav kakav priželjkuju poslovni posjetitelji što se ne tek jednostavno i tek čašno, nego kompleksno i vrlo ozbiljno posvećuju vinu kako bi mogli unaprijeđivati svoju ponudu, držati svoj radni renome na visokom stupnju, te prikladno – širenjem korisnih saznanja – razvijati tržište. Ponedjeljak inače u ugostiteljskom sektoru slovi kao radno nešto manje gužvovit, i to što je festival obuhvatio i taj prvi dan u tjednu išlo je na ruku restoraterima. Pripomenuti valja da su se u privlačenje svojih kolega iz ugostiteljskog sektora na festival uključile i institucije poput Gastronauta na čelu s Karin Mimicom što brine o pripremi i izdavanju vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, i Udruženja zagrebačkih ugostitelja na čelu s ugostiteljem i hotelijerom Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkih Gračana.

Na Zagreb Vino.com stigli su i prijašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te, u organizaciji Draženke Moll, i grupa počasnih konzula nekoliko raznih zemalja u Hrvatskoj

Međutim koliko je bilo dobro to što su tog ponedjeljka djelatnici u ugostiteljstvu mogli na Zagreb Vino.comu 2022 susresti dosta novih i zasad još manje eksponiranih (ali, učinilo mi se, obećavajućih ponuđača vina!), toliko je i malo nezgodno bilo to što u nedjelju i ponedjeljak na Vino.comu u izlagačkom smislu nije više bio popriličan broj vinskih kuća vrlo visoke reputacije a nazočnih u prvim dvama danima, s njima također bi (novi) ozbiljan poslovni susret i te kako bio od značenja za ugostitelje, trgovce, vinske pisce…

Premijer Plenković na štandu Coletti plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Kolarićć, u društvu s Ivanom Kolarić, suprugom Franje Kolarića, vlasnika spomenutog ovećeg jaskanskog vinogradarsko-vinarskog, ugostiteljskog i turističkog kompleksa. Desno: Andrej Plenković uz Tomislava Voštinića, iz moslavačke vinske kuće Voštinić-Klasnić

Na temelju iskustva (gužvi) iz posljednjih godina predlagao sam organizatoru to da osigura još neku zasebnu prostorijicu u kojoj bi zainteresirani pojedinci iz poslovnog sektora imali priliku na miru od gužve i buke kušati uzorke što bi ih na temelju popisa izložaka mogao od izlagača donijeti i potočiti pa potom vlasniku vratiti neki pomoćni djelatnik te gdje bi se moglo, uz prethodni dogovor, na miru i porazgovarati s vinarom, međutim prijedlog nije pao na plodno tlo. Možda nešto bude naredne godine…

Iz organizacijskih krugova dobio sam podatak da je kroz spomenuta četiri dana svoju ponudu prezentiralo oko 300 izlagača, te da je u četiri dana Esplanadinom festivalskom pozornicom prodefiliralo oko 8000 posjetitelja. Zamijećeno je da je ove godine na festival došao i veći broj političara, štaviše predstavnika tzv. visoke politike, od premijera Andreja Plenkovića i prijašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pa dalje…  Do sada ih nije bilo u tako visokim funkcijama i u tolikome broju. Možda su ove godine naišli u tolikom broju da prof. Dropuljiću kao pokretaču direktoru manifestacije čestitaju na 15-godišnjem jubileju priredbe i na puna tri desetljeća otkako se, kao i revija Svijet u Čaši

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na štandu osječke obitelji Siber koja vinograde i podrum ima u Erdutu. Desno: Prijašnji predsjednik Mesić na štandu kuša vina plešivičkih vinara

Od Martinja do Zagreb Vino.coma (i Sabornice?): kvarnerski vrlo mobilni kulinar Časlav Matijević na ceremonijalu krštenja mošta Martinju 2022 kod jaskanske obitelji Kolarić, uz inače govornički prilično slobodnog ali kad treba vrlo pažljivog, ozbiljnog vinskog biškupa Davora Dretara Drelea, inače i saborskog zastupnika, te, na Zagteb Vino.comu 2022, u društvu s Premijerom Plenkovićem. Eventualnim uključenjem gastronoma, možda Sabornica ubuduće, kad je budemo gledali preko malog ekrana, bude bolje popunjena i s nasmješenijim licima nazočnih….

__________________________

QATAR 2022: NOGOMET i ZDRAVA ČAŠA VINA… – Najprije nekoliko dana živci na rubu u doticaju sa Zemljom izlazećeg sunca, a potom, baš petak (za metak), susret na travnjaku s kariokama i bosa novom, ne bosom nogom, nego nogom koja nakon par atraktivnih maltene plesnih pokreta i te kako umije iznenada ispaliti i metak, pa i više njih u kratkom roku… Nervoza u porastu, istovremeno predpraznično ozračje i raspoloženje pretvara se u puno praznično, a zna se dobro što to znači. Srećom, neki liječnici ipak, barem uz ručak, preporučuju čašu, da li i ČAŠU?, vina dnevno! K tome, i šeici, tamo daleko, na licu mjesta sadašnjih najvažnijih međudržavnih svjetskih obračuna, odlučili su barem privremeno olakšati pretjerano uzbuđenim i žednim stranim gostima dostupnost određenim tamo inače službeno nedopuštenim ljekovima protiv bola i tuge i, isodobno, pojačivačima dobrog raspoloženja… ⦁

_____________________________

Atmosfera

Moslavački vinari i revija, dakako, škrleta

Od Vardara pa do Triglava, preko Zagreb Vino.coma! Enolozi/znanstvenici, ponuđači vina, enoloških sredstava, ukrasnih drvenih kutija za butelje: Natalija Kuzmanovska i Iki Malinkovski Chateau Kamnik Skopje, Ivana Puhelek, Maja Maslek Lallemand, Frano Milina Bire, Snježana Marković Agronomski fakultet, Tonči Marjan, Dare Špenko drvene kutije za butelje, Franković…

Mara i frendice nameračile su se na vranac, pa kad je tako, kamo je bolje poći do li kod Radovana Vukoja, ali, za druge rasne crnjake, i kod susjeda mu na slici, Vlatka Nuića. Prvorazredna vina ponudili su u Zagrebu i makedonska kuća Tikveš i crnogorske Plantaže 13.jul (Vranac 2015 reserve!)

Mladi koji preuzimaju obiteljsko vinsko kormilo: Patrik Braje, s plešivičkog gospodarstva Roberta Brajea, te Karlo Kos, sa zelinskog obiteljskog gospodarstva Željka Kosa, a sasvim desno su vesele ženskice vinzelinske – Ivana Puheek koja je kormilo preuzela od tate Štefa, i Mirjana Jarec Kure, od, također, tate Štefa, koja kormilo preuzima sa suprugom Kristijanom

Nova snaga na koju hrvatska vinska scena, dojam je, može računati: vinarija Velebna (naziv je inspiriran po obližnjem Velebitu) iz Poličnika kod Zadra. Vlasnik je povratnik kući biznismen Josip Šarić (na slici u sredini), koji je dugo godina radio u Kanadi, ali nevezano uz vino, te koji kaže da je proučavao stručnu literaturu iz vinogradarstva i vinarstva, međutim koji je, sasvim ispravno, angažirao vinogradarsko/vinarskog stručnjaka kao savjetnika. Desno na slici je Šarićev susjed Filip Barjašić, proizvođač maslinovog ulja od sorte Oblica ili Orkula

Na Zagreb Vino.comu bilo je i fine papice, kao prave podloge za vino. Kuća Vindija prezentirala je svoje reprezentativne sireve

Znana kuća suhomesnatih delikatesa Igomat iz okolice Samobora donijela je svoje vrlo ukusne proizvode, a desno je Igor Zlatkov iz Lošinja koji se pobrinuo za prezentaciju lijepih drvenih stalaka i pladanja za posluživanje suhomesnatih proizvoda i sireva (suhiucasi)

Iz Slovenije – Murske Sobote – na festival je došao svoje proizvode pokazati osobno Janez Kodila!!

RADIONICE

 PILLITTERI: KANADA – HRVATSKA – Nešto osobito zanimljivo za posjetitelje odavde a vezano uz cabernete i merlot: radionica na temu spomenutih glasovitih crnih sorata iz Bordeauxa na Zagreb vino.comu koja se odvijala pod vodstvom prof. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, inače i degustatora-ocjenjivača na raznim bjelosvjetskim vrednovanjima vina. Specifičnost je bila u tome što su crnjaci iz produkcije kanadske kuće Pillitteri, te to što je ta kuća na određeni način vezana i uz Lijepu našu, naime u Pillitteriju je kao jedan od glavnih enologa zaposlen naš Aleks Kojundžić, rodom iz okolice Zadra! Aleks, koji je sada u Zagreb poslao uzorke, također šalje svoja vina na ocjenjivanje u Bergamo, a tamo je pozivan i kao degustator, tamo sam ga i upoznao.

Moderator prof. Marin Berovič radionicu je nazvao Velika vina Kanade.  Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih caberneta, te ledenih vina. Vinarija Pillitteri Estates s ponosom nastavlja veliku obiteljsku tradiciju izvrsnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Vina kreira Aleks Kojundžić, rodom iz zadarskog područja! Predstavljeni su izbor najboljih caberneta, zatim crnjaci rađeni tehnologijom veronskog Amaronea, te neka ledena vina, konkretno moglo se kušati Cabernet sauvignon 2020, Cabernet franc Winemaker’s Selection 2016, Trivelante Appassimento 2015, Cabernet franc Appassimento 2015, te Cabernet franc IceWine Reserve 2017 i Vidal IceWine 2016

Na radionici prof. Marina Beroviča, inače po ocu Šibenčanina, prisustvovao i uvaženi znnstvenik i professor sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta Edi Maletić, koji je – bratić od Aleksa Kojundžića, enologa kanadske vinarije Pillitteri (suhiucasi)

Aleks Kojundžić, jedan od glavnih enologa kanadske vinske kuće Pillitteri Wine Estate

Šteta je što se nitko od onih koji se češće javljaju kao prezenteri na raznim radionicama nije, to više što je na Zagreb Vino.comu do sada bilo već više radionica na temu zvjezdano skupih bordoških crnjaka iz bordoškoga kraja, dosjetio da upravo na Zagreb Vino.comu 2022  napravi radionicu vezanu baš uz čuvene bordoške crne sorte ali s prikazom izričaja, paralelno, onih iz Bordeauxa te nekih od onih iz drugih geografskih područja u svijetu gdje je Cabernet kao kultivar dosta raširen, ista stvar mogla bi se ponoviti i s Merlotom. Eto dakle prijedloga da se za iduću značajniju vinsku smotru u nas organizira opsežnija radionica na kojoj bi se paralelno i za (i te kako poučnu!) komparaciju poslužili upravo crnjaci od bordoških sorata iz Bordeauxa, zatim vina tih istih kultivara uzgojenih i prerađenih u Bolgheriju u talijanskoj Toscani, a iz ovog našeg dijela Europe podastru oni proizvedeni u Istri na hrvatskoj i slovenskoj strani, zatim oni iz zadarskog  zaleđa, iz Imotske krajine, pa iz Slavonije i našeg Podunavlja poglavito Baranje, oni rođeni u mađarskom Villanyju, pa u BiH, na sjeveru ali, pogotovu, i na jugu u Hercegovini … ali  i neki iz Čilea i iz Južne Afrike…     

Frane Ševo uz butelje pripremljene za radionicu

ZVIJEZDE PAUILLACA i PESSAC LEOGNANA – Kad smo već kod bordoških kultivara, da kažem kako je na Vino.comu  najavljena bila radionica Vino Bordeauxa – Lynch Bages s područja Pauillac  i  vertikala od 1996. do 1986.  renomiranog posjeda Château La Louvière, Pessac-Léognan. Radionicu je kao voditelj priredio Frane Ševo, koji je dugo godina radio kao sommelier u Njemačkoj. Na žalost prezentacija nije održana jer prijavilo se premalo zainteresiranih, možda i stoga što je cijena ulaznice bila 1700 kuna po osobi.

Predviđeno je bilo da slijedi serija eno-uradaka također vrlo renomiranog Châteaua La Louvière  iz apelacije Pessac-Léognan, inače od 1973. člana respektabilne udruge Union de Grand Cru de Bordeaux. Kao drugo vino na degustaciji a prvo od Châteaua La Louvière planirano  je bilo La Louvière Blanc 1996, 12,5 vol %.  U nastavku – crnjaci, prikazani svi na fotografiji. Dakle, kao treći uzorak Château La Louvière 1996, 12,4 vol %, četvrti Château La Louvière 1995, 12.5 vol%.  peti Château La Louvière 1990, 12.5 vol%, a šesti Château La Louvière 1986, 12.5 vol%.

BORDEAUX vinska regija – U prezentaciji sam trebao sudjelovati i ja, s prikazom bordoškog vinskog područja, pa kad već nije bilo kušanja, evo nešto barem ovdje o tom vinorodnom kraju. Bordoška vinska regija smještena je, kako naziv sugerira, kod grada Bordeauxa, na jugozapadnome dijelu Francuske, u departmanu Gironde. Značajne su tu rijeke Garona (Garonne), uz koju se nalazi grad Bordeaux, te, sjeverno, rijeka Dordognea, koja se ulijeva u Garonnu i tu se, u pravcu Atlantskog oceana formira široko riječno ušće nazvano Gironde, po njemu je i nazvan cijeli departman.

Ukupno je tu oko 120.000 hektara zasađeno vinovom lozom, i to je najveće vinorodno područje u Francuskoj. Na njemu je registrirano oko 8500 proizvođača koji većma na posjedima žive u lijepim većim ili manjim kućama izgledom poput dvorca, pa je uobičajeno da se u nazivu posjeda rabi izraz Château (=dvorac).

Prosječna godišnja proizvodnja ukupno kreće se oko 700 milijuna butelja vina, podijeljenih u više različitih kategorija kakvoće, od onoga u rangu stolnog, kojega je količinski najviše, pa do onog visokokvalitetnog, najboljeg, prestižnog i osobito štovanoga u čitavome svijetu, cjenovno, dakako najskupljega,  Najviše se proizvodi crnoga vina, susjedni Britanci ga nazivaju claret, značajna je količina slatkog desertnog bijelog vina, najpoznatijega iz predjela Sauternes, ima i nešto bijelog suhog vina, roséa, te i pjenušaca, nazvanih Crémant de Bordeaux.

U bordoškoj vinskoj regiji postoje čak 54 apelacije za vino.

Vinovu lozu u bordoški kraj donijeli su stari Rimljani, najvjerojatnije sredinom prvog stoljeća, dakle tradicija produkcije vina tamo je vrlo dugačka. Proizvodnja je doživjela veliki procvat u 12. stoljeću, nakon što su se Bakhovom nektaru otvorila vrata prema Engleskoj, koja je postala velikim kupcem. Za boom je. moglo bi se reći, uvelike zaslužan Henry Plantagenet koji je 1152. oženio Eleonoru od Akvitanije, posjednicu goleme površine zemljišta upravo u bordoškome kraju. Henry Plantagenet postao je 1154. King Henry II kralj Engleske, i za njegove vladavine bordoški kraj gospodarski je silno napredovao upravo na temelju odlične prodaje svojih vina na engleskom tržištu. U to vrijeme najvažnije vinsko područje u bordoškome području bilo je predio Graves. Izvoz bordoškog vina u Englesku bitno je splasnuo za vrijeme znanog Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, a onda se, kad je rat prestao, od 1454.počeo vraćati na stare pozicije.

U 17. stoljeću isušeno je tada močvarno tlo područja Médoc, kako bi se tu posadila vinova loza. Ambijent je očito dobro odgovarao lozi, ona je, naravno, i kako se usavršavao rad u vinogradu, počela davati sve bolju kakvoću, i malo pomalo Médoc je zamijenio Graves na poziciji najprestižnije vinska regije Bordeauxa.

U to vrijeme dominantna sorta bila je Malbec, kojega je početkom 19. stoljeća istisnuo – uvelike u poravcu južne Amerike –  Cabernet sauvignon.

Bordeaux Wine Region Map

Kao posebno značajna godina za bordoško vino ostaje zabiležena 1855., kad se krenulo u klasifikaciju vinograda, koja je na snazi i danas. Ubrzo su gotovo svi bordoški vinogradi klasificirani.  Od 1785. do 1892. nadvijao se mračni oblak nad bordoškim krajem, naime filoksera je desetkovala vinograde. Nakon cijepljenja uslijedio je oporavak.

U prilog uspješnom uzgoju vinove loze išlo je i tlo, bogato s vapnencem i s kalcijem. Tlo u Bordeauxu sastavljeno je od šljunka, kamena, pijeska, ilovače. Najbolji tereni za vinograd su na vrlo ocjeditim šljunkovitim terenima uz rijeku Girondu. Rijeke Garona i Dordogna te Gironda daju tlu dovoljno vlage, a geografski smještaj karakterizira atlantska odnosno oceanska klimu. Domaći vinogradari/vinari rado će reći kako su najbolji vinogradi oni s kojih se lijepo vidi Garona.

Bordoško vinogradarsko područje dijeli se na Desnu obalu tj. ono na desnoj strani rijeke Dordogne, u sjevernijem dijelu i kod grada Libournea, zatim na predio Entre-Deux-Mers, u prijevodu izmedju dvaju mora ili dviju voda, a to je konkretno između rijeka Dordogne i Garonne, te na Lijevu obalu, dakle  lijevu strane korita rijeke Garonne, za zapadu i jugu regije i tik uz grad Bordeaux. Ta, Lijeva obala dijeli se, dodatno, na predio Graves, uzvodno od grada Bordeauxa, i na Médoc, nizvodno od Bordeauxa i na poluotoku s lijeve strane Gironde u pravcu oceana.

Vinograd

U bordoškom vinorodnom kraju dominiraju crne sorte, ukupnim opsegom daleko ispred svih vodi Merlot s oko 62 posto zastupljenosti, slijede Cabernet sauvignon s 25 posto, Cabernet franc s 12 posto, pridružuju se u sasvim maloj količini Petit Verdot, Malbec i Carménère. Od bijelih kultivara na prvom je mjestu Semillon s 54 posto, slijede Sauvignon bijeli s 36 posto, Muscadelle sa sedm posto, u minimalnoj količini ima i Ugni blanca, Colombarda i Folle Blanche (ukupno tri posto). Sustav uzgoja počiva pretežito na dvostrukom i jednostrukom guyotu, u najpoznatijim châteauima i onima s manjom ukupnom proizvodnjom počelo se, barem za onu kvalitativno najbolju kategoriju kapljice, sve se više oslanjati na ručnu berbu.

S obzirom na dosta vlage u zraku povećana je opasnost od raznih bolesti, nekad prije borba protiv njih počivala je uvelike na pesticidima, fungicidima i herbicidima, međutim u najnovije vrijeme ta sredstva za zaštitno prskanje sve se više izbjegavaju i naglasak se, koliko god je to moguće, stavlja na prirodne oblike borbe protiv pošasti, konkretno kroz kvalitetniji rad u trsju te korištenjem zaštitnih sredstava najbližih eko-kolosijeku.

Podrum

Nakon berbe, obavlja se gnječenje nogama odnosno uz pomoć strojeva. Doslađivanje je dopušteno ali u posljednje vrijeme, pogotovu otkako se povećao broj sunčanih sati i otkako su prosječne temperature zraka porasle, što je omogućilo kvalitetnije dozrijevanje, sve više se nstoji brati kasnije. Nekad su gotovo svi crnjaci iz bordoškog kraja bili s oko 12,5 vol% alkohola, područje St.-Emiliona bilo je maliganski nešto jače, a u novije vrijeme zatopljenja alkoholi u vinu svuda su porasli, najčešće na 13 odnosno 13,5 vol %, St.-Emilion je na 14,0 odnosno i 14,5 vol%.  Alkoholno vrenje odvija s pod kontrolirnim uvjetima obično u posudama od inoksa. Nakon alkoholne fermentaije vino se odmah stavlja u tradicijske bordoške barrique-bačvice zapremnine 225 litara. A zašto je upravo barrique od 225 litara tradicijski u bordoškome području? Zato što su nekad bordoški vinogradari radi bolje prodaje kapljice vino dovozili od svojih podruma čamcima rijekom do Bordeauxa kao većeg centra odakle je Bakhov nektar kretao u svijet. S manjom punom bačvicom lakše je bilo manevrirati da je se dovede do čamca, a ondašnji čamci podnosili su nosivost do oko 1000 kg, tako da je vinar u svakoj turi do Bordeauxa u svoj čamac za sigurnu vožnju mogao ukrcati po četiri pune bačvice zapremnine po 225 litara…

Nakon određenog vremena vina s kušaju i na temelju najboljeg dojma naprave se željena selekcija te kombinacija vinograda, sorata i bačvica. Poslije određenog vremena – godine odnosno dvije – dozrijevanja organizira se novo kušanje da se izabere ono najbolje, za tzv. prvo, glavno vino kuće, tzv. perjanica kuće, onda se definira i tzv. drugo vino (second wine), a ostatak ide u, po mišljenju glavnog enologa i njegovih pomoćnika,  u kapljicu bazne kategorije. Vina se napune u butelju i prije izlaska butelje na tržište ostave neko vrijeme na odležavanju u boci da se sastojci posve prožmu i da se dobije najbolji mogući finalni rezutat.

Kod bordoških vina običaj je da se prodaju na način nazvan en primeur. Kod nas se također, prije nekoliko godina, pokušalo uvesti plasiranje en primeur, ali vidjelo se da to nije vjerna kopija onoga što pod tim pojmom  rade Bordožani. En primeur je varijanta plasmana, dakako, uz naplatu, vina dok ono još i nije na svom pravo vrhuncu pa je za proizvođača moguće ponuditi ga jeftinije nego nakon dužeg čuvanja kod sebe u podrumu, a uvedena je stoga da vinogradar/vinar dođe prije do novca nužnog za svakodnevni život ali i za daljnje investiranje.  Vino se nudi en primeur, odnosno ranije nego što je normalno s obzirom na njegov razvojni stadij na putu do pune zrelosti i spremnosti za konzumaciju, po određenoj za kupca prihvatljivoj cijeni s time da se potrošaču-kupcu obvezno savjetuje da vino u određenim uvjetima čuva sâm, kod sebe, još neko vrijeme, nagrada za to mu je u tome što ga u terminu en primeur plaća (mnogo) jeftinije nego u trenutku kad stručnjaci procijene da je dostiglo dovoljnu zrelost te čar s kojom može još dugo trajati…

_____________________________

TIGNANELLO ANTINORI, vertikala – Iz bijeloga svijeta,  Danijel Čečavac, dipl. WSET & WA pripremio je radionicu o svjetski glasovitom supertoskancu crnjaku Tignanello, kuće Marchesi Antinori markiza Piera Antinorija. Vertikala je obuhvatila šest berbi Tignanella: 2018, 2017, 2016, 2015, 2010, 1997 (magnum).

Daniel Čečavac na degustaciji Tignanella

MAGNUMIJADA, te ŽILAVKA i BLATINA – Osobito dojmljive bile su radionice Magnumijada, zatim Herceovačka žilavka, te Hercegovačka blatina. Moderatori: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović. U Magnumijadi Velika hrvatska vina iz velikih boca (1,5 lit) našle su se etikete: Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015. Sva vina u izvrsnoj formi! Čestitke voditeljima radionice na izboru etiketa, poruka proizvođačima: očito je da se i te kako isplati, barem u smislu postizanja vrlo visokih rezultata u kontekstu kakvoće kapljice, i više nego što je to u nas sada običaj posvetiti baš magnum-punjenjima, pa se onda i malo jače treba pobrinuti da šira javnost sazna za to da ta magnum-punjenja postoje i u količinama raspoloživima za tržište.

S radionice Magnumijada. Dolje – vina koja su mi se najviše svidjela

S kušanja žilavki i blatina

Na radionici vezanoj uz žilavku bilo je 12 etiketa, riječ je konkretno o  ovima: Zadro Domano pjenušac, Matić Žilavka 2021; .Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition; Carska vina Vasilj  2021. Gregorius; Vilinka Žilavka Selekcija 2021; Brkić Mjesečar 2021; Matiša Žilavka 2021; Ostojić Žilavka 2020; .Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba;  Matić Žilavka 2019 barrique; Brkić Greda 2018; Škegro Krš Orange;  2018. Milas Žilavka 2016 , dok je Blatina bilo 10, i to:. Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020; Dodig Blatina Riserva 2019; Vinarija Lug Blatina 2019; Vinarija Domano Blatina 2019;.Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018; Matić Blatina 2018;. Ostojić Blatina 2017; Škegro Krš Blatina 2017; Brkić Crveni mjesečar 2015.; Milas 2012. Lijep pregled žilavki i blatina, ukazuje na izglede da i jedno i drugo vino uskoro budu među vodećim adutima ne samo BiH nego i šire regije.

DIPLOMATSKO VINO i arhivska vina od Graševine i Plavca maloga! Prije dosta godina, Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj suradnju kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika odgojena vina u novim barrique bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom, namijenjena su bila da se koriste kao dio ponude u inozemnim veleposlanstvima u Hrvatskoj  te za razne promotivne aktivnosti. Dio vina bio je pohranjen u arhivi zagrebačkog restorana Stari Puntijar, i sad je, nakon dva desetljeća od berbi, a kod nekih etiketa i više od dva desetljeća! – bila prilika provjeriti sadašnju kondiciju tih uzoraka a time i kvalitetu. Dodatak su činila arhivska graševina i plavac mali.

Na radioici Diplomatsko vino bili su, među ostalima, sommelieri Jelena Šimić Valentić te Josip Orišković iz Istre i Kvarnera i Ivo Ivaniš iz Cavtata, vinarka Monika Prović iz doline Neretve, naišao je i Marko Dušević koji u paškom akvatoriju stavlja vinska butelje na odležavanje u dubini mora, s nekoliko zanimljivih uzoraka vina iz mora dopunio je radionicu

Kušali su se:  Vin diplomatique Rajnski rizling Nespeš  2004. barrique , 11,7 vol %; Vin diplomatique  Silvanac zeleni Nespeš  2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique  Sauvignon Nespeš 2004 barrique 12,1 vol %; Vin diplomatique  Chardonnay Nespeš 2003. barrique,  14, vol %; Graševina Mandićevac 1983 PIK  Đakovo; Plavac Ivan dolac 2003 barrique 14,4 % PZ  Svirče. Vina su se pokazala u iznenađujuće dobrome stanju, a posebno iznenađenje bili su Zeleni silvanac Nespeš 2004 te Graševina Mandićevac 1983 koja se predstavila u vrlo vrlo atraktivnom – šeriziranome izričaju!

 Siniša Lasan održao je radionicu na temu CRNOG PINOTA od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, kušana su vina iz sedam berbi, konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020. Lasan je vodio još jednu radionicu vezanu uz plešivičke proizvođače, konkretno on i Franjo Kolarić prezentirali su PINOT GRIGIO Coletti u različitim stilovima, od mladog svježeg do onoga iz amfore.

S radionice sommeliera Siniše Lasana na temu crnih pinota Drage Kurtalja. Obradovan reakcijama nazočnih na radionici, Drago, sa suprugom sasvim desno, zorno pokazuje svoje raspoloženje (Marko Colic)

S plešivičkih crnih pinota skok u Burgundiju: Lasan na radionici o burgundijskim vinima, pretežito crnima (riječ je, dakako, o sorti Pinot noir), s posjeda Albert Bichot

Najviše su mi se dopala vina Meursault 2018 1er cru Les Charmes Cote de Beaune, pa Clos Frantin Monopole, onda Pinot noir 2018 Nuit Saint Georges 1er cru Monopole, te Mercurey 2019 1er cru Champs Mars Domaine Adélie

Siniša Lasan je, s Moranom Petričević, imao i radionicu Burgundy through Albert Bichot Domaines. Obitelj Bichot odavna je etablirana u Burgundiji. Bernard Bichot osnovao je 1831. svoju vinsku kuću u selu Monthéli, nekoliko kilometara južno od grada Beaunea. Krajem 19. stoljeća, njegov unuk Albert Bichot dao je kompaniji svježi pravac. Albert Bichot u vlasništvu ima šest vinarija sa više od 100 hektara vinograda diljem Burgundije. Na kušanje su ponuđena vina Château Long-Depaquit in Chablis – 65 hektara s pet premiers crua i pet grand crua, uključujući Chablis Grand Cru La Moutonne, zatim Domaine du Clos Frantin in Nuits-Saint-Georges – 73 hektara, uključuje poznate apelacije kao što su Vosne-Romanée 1er Cru Les Malconsorts, Chambertin Grand Cru and Grands Echezeaux Grand Cru, Château-Gris – 3,5 hektara, uključuje Les Terrasses rijetka bijela vina iz Nuits-Saint-Georgesa, Domaine du Pavillon – 15 hektara koji uključuju Corton Grand Cru Clos des Maréchaudes i Beaune 1er Cru Clos des Mouches sa područja Côte de Beaune, Domaine Adélie 7,8 hektara sa položaja Mercurey, kao i Domaine de Rochegrès – pet hektara u regiji  Beaujolais

Darko Lugarć u akciji

Sommelier Darko Lugarić predstavio je deset uzoraka hrvatskih vinara iz AMFORA, a marketingaš i vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija prihvatio se teme pod naslovom DEMISTIFIKACIJA PRIRODNIH VINA. Evo što Vinopija kaže:

– Potreba za neindustrijskom preradom namirnice i neprocesuiranim nutrijentom reflektira se i na vinarstvo. Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička vina, ona rađena bez intervencija, ali, eto, najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva! Posjetitelje Vino.coma pozvao je na kušanje sljedećih prirodnih vina: Monte Moro Malvasia,  Pasji Rep Zelen,  Pasji Rep Moser, aMorus Malvasia, Kosovec Frankovka Selekcija; Križ Plavac.

Zanimljiva i za nas nesumnjivo ohrabrujuća radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina pod naslovom RIZLINZI: KOPJAR vs NJEMAČKA. Riječ je o vertikali rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedbi njih s glasovitim  njemačkim vinima od ove velike sorte. Na kušanju: Kopjar 2020 suho, 2019 polusuho, 2018. polusuho, 2017 polusuho, 2015 polusuho i 2013 polusuho,  te primjereni rizlinzi iz Mosela i Pfalza (Palatinata). Kopjar je jako dobro parirao!

Frano Milina Bire i supruga Višnja: onaj tko je bio u potrazi za izgubljenm buteljama mogao je kušati Birin pjenušac Rosé brut (Marko Colic)

I opet  Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, sada U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BUTELJAMA, tj. za kapljicom koju je danas  nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti. Prezentirana su sljedeća vina: Bire Rosé Brut n/v, Lumbarda, Škrlet 2012 Vinarty Moslavina,  Bedekovich Riesling Brisk 2016 Prigora, Bijeli pinot 2006 Dvanajščak-Kozol Međimurje, Graševina 2002 Enjingi Kutjevo, Amber rizling/traminac 2019 Jagunić Plešivica, Pinot noir 2017 Jakopović Moslavina, Lapis rubrum 2017. Petrić Hvar, Modro jezero 2012 Reserva Grabovac Proložac, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007 Degrassi Savudrija, Moslavac 2017 Jančar Moslavina, 100+ Pas Dosé 2018 Barun Krašić.

Priču pod naslovom ŠKRLET – HRVATSKI VINSKI BISER vodio je zagrebaki enolog Krešimir Hren, koji dosta surađuje s moslavačkim vinarima. Nakon nedavno izdane monografije Škrlet – hrvatski vinski biser ova sorta se ponovno našla u središtu pažnje. Radionica je pokazala značajne rezultate u podizanju kvalitete i povećanju raznovrsnosti stilistike škrleta kao vina. Kušano je 12 različitih škrleta svih značajnijih vinara Moslavine.

I, sad, nešto što nije vino ali ima veze s vinom. Riječ je o vrlo intresantnoj, sjajno stručno vođenoj deguistaciji WHISKY u VINSKOM SVIJETU… BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES koju je priredio i moderirano Tomislav Ruszkowski.

S radionice o tome kako je whisky povezan s vinom: Tomislav Ruszkowsky majstorski je održao prezentaciju (suhiucasi)

Opis: Vino i whisky rado su viđeni gosti u svakom domu. Često zajedno čine uspješnu degustacijsku priču dnevnog blagovanja ili neke večeri. Manje je poznato da se whisky i vino susreću puno ranije nego na stolu, naime u fazi sazrijevanja i vino i whisky ponekad dijele isti dom – hrastovu bačvu. Naravno ne u isto vrijeme, ali uvijek istim redoslijedom. U izboru bačvi industrija whiskyja se ponekad oslanja na one koje su prvobitno sadržavale najrazličitija vina iz svih krajeva svijeta. Whisky, dakle, može najbitniji dio svojeg proizvodnog puta provesti u ex vinskim baricima, sherry boutovima ili porto pajpovima. Je li to uvijek sretan brak i tko je bio gazda a tko podstanar moglo se vidjeti, ili barem naslutiti, na ovoj Masterclass whisky radionici. Otvoreno je najprije pet boca glasovite destilerije Bruichladdich edicije Micro Provenance vezane za single malt whiskyje ove poznate destilerije iz ex vinskih bačvi, te, na kraju, boca iznenađenja.

18Y  Bourbon Hogshead/PX Finish, Cask No.012  1992.-2011.  51,6%;  11Y  Chenin Blanc Barrique, Cask No.2486  2009.-2020.  60,4%; 11Y  Cote Rôtie Barrique,  Cask No.2201  2008.-2019.  61,7%; 11Y  Rivesaltes Barrique, Cask No.2557  2008.-2019.  56,0%; 11Y  1st Fill Bourbon Barrel,  Cask No.0922  2010.-2022.  60,4%. Boca iznenađenja: whisky iz bačve u kojoj je dozrijevao glasoviti pedro ximenez.

ODLEŽANI TERAN – I, događanje za pamćenje u Esplanadi a koje je bilo kombinacija radionice i mogućnosti promenadnog kušanja, u ulozi protagonista našao se Teran, a cijela priča održana je neposredno prije Zagreb Vino.coma 2022, kao odličan uvod u festivalsku manifestaciju.

Obitelj Markežić Kabola – tata, mama i kćerka – prisutna je bila i na masterclassu o teranu i, posebno, i na festivalu Zagreb Vino.com 2022 (suhiucasi)

Gianfranco Kozlović sa kćerkom i svojom ekipom, u društvu s prof. Ivanom Pejićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, znanstvenikom koji je s dr. Edijem Maletićem puno radio na istraživanjima vezano uz vinske sorte u hrvatskim vinogradima i na identifikaciji nekih starih i zaboravljenih kultivara kojima je tek trebalo utvrditi identitet (suhiucasi)

Ukupno 19 vinara iz Hrvatske Istre u organizaciji udruge Vinistra  na pokaz je donijelo 33 odležana terana,  najmlađi iz 2019.  a najstariji iz 2006. S područja Buja i Momjana došli su Kabola, Franković i Kozlović, iz Brtonigle Cattunar, iz Kostanjice Dešković, iz Motovuna i Kaldira braća Benvenuti te Bertoša, Fakin, Tomaz i Valenta, iz Vižinade Deklić, Franc Arman, Geržinić, Pilato, Sosich i Vorić, iz Višnjana Poletti i Brčić, iz Rovinja Dobravac.

Dojmovi s degustacije vrlo su povoljni, naime upujuću na to da su Istrani shvatili kako je nužno definirati glavni stil kojime će promovirati teran. Za razliku od jedne šire degustacije terana prije godinu dana a koju su Istrani imali u Zagrebu i na kojoj su se terani u organoleptici međusobno prilično razlikovali, sad se vidjelo da se valjda napokon ide na stvaranje tog prepoznatljivog profila, unutar kojega vinar može i te kako pokazati stupanj svoje ambicioznosti i svoju sposobnost da ostvari kompleksan visokokvalitetan proizvod. Iako sam već dugo, a posebice nakon onih znanih neprilika za hrvatske vinare zbog slovenskog svojatanja naziva teran, zainteresiran za to ramišlja li se nešto u sklopu Vinistre o zaštićivanju terana kao robne marke s pripadajućom oznakom na način npr. kako to rade naši zapadni susjedi Talijani sa za pojedini njihov kraj tipičnu/ tipične sortu/sorte i za vino kao dio istinskog identiteta pojedinog kraja, pa sam se na tu temu i obraćao čelnicima udruge Vinistra, konkretnog odgovora koji bi zadovoljio punoćom i konkretnošću do danas nisam dobio. Ključno bi, za zaštićenu marku, bilo definirati osnovni organoleptički profil terana i odrediti kako raditi vino baze i ono više kvalitatvne kategorije. A za to treba označiti pozicije (tlo, nadmorska visina, izloženost suncu, preporučene klonove, broj loza po jedinici površine, prihvatljive načine rada u vinogradu, maksimalno dopušteni prinos, termine berbe, načn prerade, dozrijevanje (dužinu, vrsta posuda…), uzeti u obzir kakvoću godišta, odrediti prvi mogući izlazak pojedine kategirije vina na tržište…

Uz Kozlovićev i Kabolin teran, među najboljim teranima te večeri bili su mi oni od Marka Fakina, Anno Domini braće Benvenuti, te Fuga od rovinjske obitelji Dobravac a koji je prezentirala istarska sommelijerka Karin Rupena Perdec. Odmah je upalo u oči da na radionici sa svojim uradcima NE sudjeluje (NIJE sudjelovao) – je li to slučajno ili je znakovito?! – jedan od najboljih naših interptretatora sorte Teran – Moreno Coronica (suhiucasi)

Standardno jako dobri baš s teranom – braća Benvenuti – u Esplanadi su na radionici prezentirali svoj klasični teran Anno Domini, a potom, odvojeno, na drugom nastupu u Zagrebu pokazali su se sa novom berbom svojeg posebnog izdanja – Teranom santa Elisabetta 2018 (suhiucasi)

Evo što je na prezentaciji odležanih terana rekao Luca Rossi, kao novi pedsjednik Vinistre:

– Autohtone sorte Teran i Malvazija pozicionirale su Istru kao respektabilnu vinsku regiju i atraktivnu turističku destinaciju. Kako bismo potvrdili status lidera na domaćem vinskom tržištu i promovirali naše najsnažnije adute odlučili smo se na nova vinska događanja pod zajedničkim nazivom Vintage, a prvi od njih posvećen je, eto, sada, odležanim teranima. Tako smo željeli naglasiti neotkriveni potencijal ove sorte i najaviti početak ere modernog terana, našeg velikog vina. Riječ je o najizazovnijoj crnoj sorti u Hrvatskoj.

Teran je divlji pastuh kojega su Istrijani odlučili zajahati –  poručio je još Luka Rossi.

Uvertira u promenadno kušanje bio je masterclass pod nazivom Svijet terana na kojemu su gosti kušali ovo vino u sedam različitih stilova po izboru voditelja masterclassa poznatog sommeliera Emila Perdeca, a pomno kreiran menu od sedam prefinih sljedova osmislila je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić.

– Iako se teran stoljećima njeguje u istarskim vinogradima odlučili smo se za moderan pristup, pa je masterclass otvoren koktelom teranino spritz. Teran je predstavljen u sedam različitih stilova, od pjenušca, finog roséa i svježeg terana do kupaže, potom terana odležanih deset i 18 godina, za kraj je poslužen destilat od terana objasnio je svoj izbor Perdec.

Vrhunska kvaliteta – Širi kontekst ovoj vrijednoj istarskoj sorti dao je dr. sc. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koji je otkrio kako se u Udinama 1390. teran darivao uvaženim gostima, a 1641. u djelu De Commentari storici geografici della Provincia dell’Istria spominje ga novigradski biskup Tommasini.

– U 19. stoljeću,  kada je u Istri bilo više od 34.000 hektara vinograda, što je više od današnje ukupne površine pod vinovom lozom u čitavoj Hrvatskoj, teran je bio najzastupljenija sorta s udjelom većim od 80 posto. Za usporedbu, danas je njime zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina, dok na malvaziju istarsku otpada 60 posto – rekao je profesor Bubola.

Dodao je kako se još prije dvadesetak godina teran zbog neprikladnog pristupa u vinogradima smatrao sortom za vina osrednje kvalitete, od koje se prave isključivo mlada i lagana vina, no zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vinara Istre u potpunosti se promijenio pristup u njegovoj proizvodnji pa ova sorta danas daje vina iznimne kvalitete i različitih stilova. Upravo je pokrenuta i klonska selekcija terana u starim vinogradima u Istri, pregledano je 18 lokacija u vinogradima posađenim između 1903. i 1975.

Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i Ivan Marić, izvršni direktor

– Ovo je veliki događaj, ne samo zbog toga što je danas u Zagrebu promoviran teran, u metropoli koja sigurno ima najveći potencijal u promociji i potrošnji ovakvih vrhunskih proizvoda, nego i zbog toga što je riječ o prvoj manifestaciji na ovako visokom nivou otkad smo nakon spora sa Slovenijom dobili i službeno mogućnost korištenja naziva Teran. Iznimno sam ponosan na Vinistru što se odlučila na ovakav iskorak i što je prezentirala odležani teran na najljepši mogući način – poručio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

__________________________________

POZIVNICA za POREČ!

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

___________________________________

U posljednji trenutak prije zaključenja ovog izdanja, posljednjeg u 2022. godini, iz udruge Vinistra, koja sada ima i novog direktora a to je Ivan Marić, stiglo je priopćenje:

Vinistra u 2023. ima velike planove! Evo nekoliko najvažnijih točaka: domaćinstvo prestižnog Concoursa Mondial de Bruxellesa sredinom svibnja, samostalni nastup na jednom od najpoznatijih i najvažnijih vinskih sajmova – Proweinu 2023, te, prema najavi sa skupštine udruge, još osam jačih vinskih događanja u njezinoj organizaciji.

Veliki izazov za istarske vinare izrada je i provedba operativnog marketinškog plana s ciljem unaprjeđenja imidža na regionalnoj razini te brendiranje istarskih vina u suradnji s profesionalnom marketinškom agencijom koja će imati za zadatak osmisliti novi, moderan vizualni identitet i privlačne komunikacijske poruke. Gotova je i nova web stranica kao središnje mjesto prezentacije i promocije vina s interaktivnom kartom istarskih vinara, snažnom bazom podataka i svim relevantnim dokumentima te posebnom rubrikom za registrirane vinare, članove Vinistre, istaknuto je između ostalog na Skupštini u Svetvinčentu.

– Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete događanja u vlastitoj organizaciji i osmišljavanju novih u skladu s modernim zahtjevima vinskog tržišta. Vinistra kao događaj već je godinama dodatni motiv dolaska gostiju u Poreč u svibnju, koji će od iduće godine postati vinski mjesec u Istri. Osmišljavanjem novih evenata poput ekskluzivnog Vintage by Vinistra, na kojem ćemo na proljeće u Zagrebu predstaviti odležane malvazije te, u studenom, po drugi put odležane terane, napravljen je veliki kvalitativan iskorak na hrvatskoj vinskoj sceni uz dodatnu promociju naših vrhunskih autohtonih sorti – kazao je Luka Rossi.  ♣

____________________________________

ČESTITKE JUBILARCU – OD JUBILARCA! – Pressica u elitnoj Esplanadi na kojoj je najavljeno 15. izdanje međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.coma (25.-28.11.2022) protekla je ne samo u uobičajenoj radnoj atmosferi nego i u svečarskom tonu. Osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću upućene su srdačne čestitke uz 15-godišnji jubilej manifestacije, ali i za puna tri desetljeća otkako je profesionalno, najprije kao vinski trgovac, ušao u Bakhov svijet. Dvostrukom svečaru posebno sam čestitao ja osobno, također u svojstvu svečara, naime na Martinje ove godine, dakle 11.11.2022. napunilo se 30 godina od izdanja prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši!

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću (drugi slijeva) za tri profesionalna desetljeća na vinskoj pozrnici i za 15. jubilarni festival Zagreb vino.com (2022). Sasvim lijevo je Stjepan Šagovac, ovogodišnji voditelj press-službe, treći slijeva Željko Suhadolnik, slavljenik za 30. godina revije Svijet u Čaši, te sasvim desno – Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje (Marko Čolić)

Čestitka, sa šampionima iz Bergama, jubilarcu Ivanu Dropuljiću (Marko Čolić)

Šampion i najbolje ocijenjeno vinu u Bergamu – Festigia Cabernet sauvignon 2018 porečke Agrolagune, i Cabernet sauvignon 2019 Premium Vina Belje (suhiucasi)

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću. Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje,  također je i te kako imala razloga za slavlje, naime Cabernet sauvignon 2019 Premiu  Vina Belje te Festigije Caberneta 2018 i Castell  poslovno bliske joj porečke Agrolagune  na nedavnom međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022  u Bergamu kod Milana plasirali su se, po osvojenim bodovima, u sam vrh najboljih! Prof. Ivan Dropuljić bio je iznimno zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com 2022 

Zahvaljujući susretljivosti vinskih kuća Agrolaguna iz Poreča i Belje iz Baranje nazdravilo se, uz jubilej, na najbolji mogući način – odličnim vinima od Agrolagune i Belja koja su potkraj listopada ove godine osvojila nagrade vrijedne dubokog naklona na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet u Bergamu, riječ je o degustaciji specijaliziranog tipa s fokusom na kapljicu od spomenutih dviju sorata. Na tom natjecanju prof. Dropuljić i ja sudjelovali smo kao ocjenjivači više od 15 godina zaredom, covid je onda napravio stanku, a ove godine iz Hrvatske kao degustator je prisutan bio novinar Ivo Kozarčanin. Agrolaguna, a i Belje dosad su u Bergamu postizali redovito lijepe uspjehe, uspjeha je znao imati i Vlado Krauthaker kad god bi sudjelovalo, ali ove godine bilježi se kulminacija, naime vrijedno je ponoviti: Agrolaguna je sa svojim Cabernet sauvignonom Festigia 2018 ukupni šampion ocjenjivanja 2022, to vino, s 94,33 boda ujedno je i najbolje ocijenjeni uzorak ove godine, a Festigia Castello 2020 s 92 boda došla je do Velike zlatne medalje. Vina Belje s Cabernet sauvignonom 2019 Premiums 91,5 bodova uvjerljivo se pozlatilo!

_____________________________

Akcija non-stop, prema završetku godine

FOOLIRANJE u ESPLANADI – Nakon Zagreb Vino.coma, u zagrebačkoj Esplanadi adventska akcija se nastavila punim intenzitetom. Do kraja godine, glavni igrač je prostrana Terasa Oleander. Vino ovdje nije bilo u prvome planu. Dimenzijama štanda istaknula se Rakijarnica! Sa svih strana terase posjetitelji se pozivaju na kušanje niza specijaliteta različitih kuhinja i stilova, dosta veliku pažnju privlačio je INSTTUT za KOBASICE, gdje su se, pod paskom chefa Mate Jankovića, nudili različiti tipovi kobasica, tako da bi se tu ponudu moglo shvatiti i s određenim edukacijskim elementom, naime logično je da je manje informiranom i po pitanju kobasica manje educirnaom potrošaču chef Mate Janković htio i ukazati na organoleptičke razlike izmedju svih tih po nazivima znanih vrsta.

Advent 2022 bio je u znaku fooliranja, vrvilo je ponuđačima kobasica, burgera i pića, na Terasi Oleander hotela Esplanade i na više mjesta u gradu bili su štandovi Instituta za kobasice i Rakijarnice. Dolje: Na terasi Oleander bilo je hodača na visokim štapovima i raznih pajaca, a zatekla se tu i Božić Jelka bez ukrasnih kuglica pa je mogla biti i razigrana, ona je popularnog djedicu neumorno fotografirala!…

Adventskoj atmosferi sa šarenilom boja i s brojnim posjetiteljima što svakodnevnog što prigodno posebnog izgleda duže se zadržavao i Djed Božičnjak, impresivna stasa, srebrne boje kose i bogatih silber brade i brkova te u crvenom plaštu a  dočekale su ga ne samo Božić Jelka nego i  – neočekivano visoke temperature, ⦁

_________________________

Debitant medju jubilarcima

PRVI VinEko u ZAGREBU

Vrući završetak studenoga i početak prosinca ove godine u Zagrebu! Još se nisu slegli dojmovi s 15. jubilarnog izdanja festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com 2022., a već, vezano uz čašu, nova priredba, međutim ova, isključivo, na eko-kolosijeku.

U svečanoj atmosferi uz klavir, nareske, kolače i vino, neposredno prije odlaska na otvorenje festivala, u novootvorenome klubu diWINE u zagrebačkoj Ilici našli su se organizatori, podupiratelji i neki izlagači, konkretno na slici su Tomislava Hodalić iz Hrvatske poljoprivredne komore, uljar Daniel Klinac Kota, te, sasvim desno, Zoran Lutz te Irena Lučić kao priređivači manifestacije

Riječ je o manifestaciji VinEko 2022, najavljenoj kao prvoj izložbi prirodnih vina, maslinovoih ulja i jakih pića u Metropoli, događanje se odvijalo na lokaciji Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu. Ideju je dao Zagrepčanin Zoran Lutz iz tvrtke Indugraf d.o.o., on je bio i operativni pokretač manifestacije, a kao glavni operativni organizator iskazala se Irena Lučić iz poduzeća diWINE. Kao podržavajući partneri i sponzori projekta navedeni su Narodno sveučilište Dubrava, na čelu sa Željkom Šturlićem, zatim Hrvatska poljoprivredna komora na čelu s predsjednikom Mladenom  Jakopovićem, kao i Centar Rudolf Steiner, na čelu sa ravnateljicom dr.sc. Dijanom Posavec.

Na smotri je svoje uratke prezentiralo ukupno dvadesetak izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, riječ je o proizvođačima vina i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o eko-produkciji. Zamisao je bila da kao izlagači nazočni budu i tvorci jakih alkoholnih pića priklonjeni eko-pristupu ali iz tehničkih razloga – čini se o uglavnom prekratkom roku od dobivanja poziva i termina održavanja sajma – to je za ovu godinu otpalo.

Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc,  Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil iz zadarskog zaleđa (10.000 stabala masline!), M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo i te kako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Hrvatska inače, rečeno je na pressici za manifestaciju, trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, mnogo ih ide već i u pravcu biodinamike.

Među izlagačima Bakhova nektara bile su vinarije Bolfan i Zdolc iz Hrvatskog zagorja, Lovrec iz Međimurja, Glavica iz Moslavine, Veralda iz Istre, Opus vino s Komarne, M – enostavno dobro vino iz Slovenije…

Bolfan, Lovrec i Zdjelarević, Šuran, te Zdolc

Na VinEkou 2022 održano je i nekoliko strukovnih predavanja, prvo na redu bilo je ono pod nazivom O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda, zajednički su ga održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje bilo je na temu Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?, a pripremio gaje Nenad Trifunović Vinopija, hrvatski vinski bloger, predstavljen i kao director of business developement u tvrtci Wine&More.

Pažnju su osobito privlačili uljari Kota i Veralda

VinEko izložba imala je bogat popratni program. Posjetitelje su dočekali živa svirka uz live duo Swing That Blues i nagradna tombola, na raspolaganju im je bio i info-relax-shopping kutak u kojem se mogla razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu, predviđen je bio i pop-up-wine shop za kupnju, po povoljnijoj cijeni od uobičajene, proizvoda za ponijeti kući.  Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Znana tvrtka Letina inox prezentirala je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner

Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija, zatim dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, te Sergij Stancich, savjetnik kod Biodynamic Federation Demeter International

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje: posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Uz kupljenu ulaznicu (100 kuna za jednu osobu, 160 kn za dvije) posjetitelji su na dar dobivali Vinska abeceda o pijenju vina te kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u tijeku godine u Hrvatskoj. ♣

_______________________________________

Jubileji

KRAUTHAKER: NAPUNJENA SAMOSTALNA TRIDESETKA NA SCENI

           Počelo je odavna, u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo, ali eto, iako je i u spomenutoj kući bilo i te kakvih uspjeha, kao start računa se ipak od trenutka kad je postao sam svoj, krenuo vlastitim putem, neopterećen razmišljanjima (i) drugih (nadređenih).

Vlado Krauthaker u restoranu Baltazar službeno pozdravlja uzvanike… (suhiucasi)

Zvijezda stabilna a ne tek povremena sjaja na hrvatskoj vinskoj sceni, Vlado Krauthaker, 1992. se u vinski ocean otisnuo samostalno, ubrzo je dosegnuo vrh jarbola i tu se, kao jedan od najboljih i najpouzdanijih, zadržao do dašanjih dana, kad eto, konkretno, s kasnom jeseni i datumski po volji bogu vina Bakhu koji je na svoj način svijetu dao do znanja da je vrijeme uz imendan sv. Martina a to je 11. studenoga ono pravo za obilježavanje prelaska mošta u mlado vino, Vlado Krauthaker odlučio se, u nazočnsti dragih mu osoba prisutnih u njegovu (poslovnom) životu od prvih početaka pa do sada, obilježiti  puna tri samostalno radno uspješna desetljeća.

Vladek nas je okupio u vrsnom zagrebačkom restoranu Baltazar, pozivom da obilježimo 30 godina od prve berbe u VINOGRADIMA KRAUTHAKER!  Tu obljetnicu želimo proslaviti I podijeliti s vama, te kao prije 30 godina uživati u društvu osoba koje su s vinskom kućom Krauthaker od samog početka. S vama želimo podijeliti radost, ponos te lijepa sjećanja na 30 godina rada i stvaranja, učenja i rasta, emocija i zajedništva, svega onoga štoKrauthaker jest. Veselimo se sto ćete svojim dolaskom uveličati naše slavlje u zagrebačkom Baltazaru.  S poštovanjem – Vlado Krauthaker s obitelji.

Uz gitarističku pratnju Ive Raiča, dah uzvanika su svojim izvedbama tradicijskih (vinskih) pjesama zaustavile neke od članica prvotnih Ladarica, odmah ovdje prozvanima – vLadaricama. Prigodnim govorancijama i recitacijama istaknuo se glumac Vedran Mlikota, evo lijepog stiha autora Enesa Kiševića kojega je izgovorio: VINO VOLI BIT’ NOŠENO, VINO NE VOLI NOSIT’ NI KRILA, VINO JE ZAPRAVO TEKUĆA ŽENA ZA KOJU SE MORA IMATI STILA.… (suhiucasi)

Vladina supruga Ružica dobila je za uspomenu portret poslovno uspješnog i u vinskim krugovima vrlo cijenjenog bekrije Vlade (suhiucasi)

Krauthaker s Bobom Čimburom, znanim zagrebačkim ugostiteljem koji je, kaže Vlado, od njega prvi naučio bocu, sljedeći kojega je spomenuo kao kupca prvog kartona je Ivan Dropuljić, nekad trgovac s vinom a unatrag desetljeća i pol organizator međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Susret na Krauthakerovoj svečanosti u kultnome Baltazaru bio je osjetno i osjetilno mnogo više od eno-gastronomskog doživljaja. Vrvio je emocijama. To je bio susret s brojnim osobama raznih profila zanimanja a vezanim ne samo uz Krautića od početka nego i uz trenutke i duži period formiranja Lijepe naše kao svjetski relevantne vinske zemlje. Emotivni susret s dragim osobama iz davnina s kojima se kroz ovih 30 godina iz ovih ili onih razloga prekinulo viđanje. Uz domaćine Krauthakera te Bobu Čimbura iz Baltazara, ponovno na kupu pioniri hrvatske vinska scene, bilo proizvođači, bilo vinski trgovci, bilo ugostitelji, kroničari, vinoljupci afrmirani u raznim profesijama: Ivan Enjingi, Ivan Dropuljić Zagreb vino.com, Zlatko Puntijar, Silvek Degen, Alfi Kabiljo, Nino Dusper Vinotrade Vinum i osnivač Hrvatskog sommelier kluba, Vlado Borošić osobno (osnivač kultne vinoteke Bornstein), Boris Ivančić Vivat Fina vina, Tomislav Gorša Gro-prom, Marijana Gantar Edico Split, pa Božo Roknić, direktor Westina Šušak, direktor Sheratona Darko Radetić, predstavnik Esplanade Ivo Šindilj, Pernjak iz Koprivnice, Zdravko Stojanović Dugi Z, Goran Ostojić…  Događanje kod Baltazara – lijepi svojevrsni povratak u domaću noviju vinsku prošlost, na određeni način i potvrda da smo mnogi od nas sudionika u stvaranju novije hrvatske vinske pozornice – još tu!

Otkako u posljednje vrijeme malo-pomalo redovnu proizvodnju vina preuzima njegova kćerka Martina, Vlado Kauthaker sve veći osobni trud ulaže i u proizvodnju vina iz svojeg ovećeg pokusnog nasada, u kojemu su i sorte kao npr. Bianca, Blauburger, Frankovka, Nebbiolo, Zinfandel/Crljenak… Evo, kod Baltazara, stotla na kojem je izložio vina tih drugih kultivara… (suhiucasi)

Hvala, Vlado, i hvala Bobo Baltazar, hvala Vedrane Mlikota, Ivo Raiču, hvala vLadarice za lijepe trenutke provedene te večeri!  ♣

PUNIH 30 GODINA S VAMA!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Jubileji

WoW – 11 GODINA UDRUGE ŽENE u VINU I 10 GODINA DODJELE NAGRADE wOw Grand Prix: ŠAMPION ZA 2022: BENVENUTI!

Lijep jubilej ove godine proslavila je i udruga WoW / Žene u Vinu, koju je osnovala zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija a koja, uz zagrebački, ima još dva ogranka – u Splitu za Dalmaciju i u Rijeci za Istru i Kvarner. WOW broji više od 150 članica. Udruga je ponajprije namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama koje pišu o vinu, ENOloginjima, sommelijerkama, suprugama vinara, vinskim entuzijasticama, VINOljubiteljicama, kao i vlasnicama restorana, wine barova… Članicom je moguće postati na preporuku barem jedne aktualne ili bivše članice, konkretno žena koje rade vino ili su iz obitelji koja ga radi, koje se bave marketingom i/ili prodajom vina, koje vode vinoteke, izučavaju vino ili ga samo vole te žele o njemu naučiti više. Naravno, vinoljubiteljica ima i među odvjetnicama, liječnicama, slikaricama, arhitekticama, inženjerkama, profesoricama… Uz osnivačicu i aktualnu predsjednicu i članicu uprave Sanju Muzaferija iz Zagreba ključne osobe za rad WoW-a su dopredsjednica Margita Belušić-Gobić, Rijeka, glavna tajnica Meri Cipranić, Zagreb, članice uprave Margita Belušić, Rijeka; Adela Visković, Split, Meri Cipranić, Zagreb. Odnosi s članstvom:  Meri Cipranić. Udruga WoW tijesno je povezana s međunarodnim udruženjem žena u vinu Donne del Vino, na čijem je čelu već godinama toskanska proizvođačica vina Donatella Cinelli Colombini iz Montalcina.

Predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija i ovogodišnji dobitnici nagrada za vina (suhiucasi)

Što žene žele? Konačno smo, eto, to saznali I za 2022. godinu: braća Benvenuti – šampioni sa slatkim gutim muškatom San Salvatore (suhiucasi)

Uz Sanju Muzaferija, Moreno Coronica, prvak u kategoriji crnih vina, naravno sa svojim GranTeranom (suhiucasi)

Među brojnim akcijama udruge posebno se ističu priredba Pink Day tj. festival ružičastih vina sa Green in Pink smotrom visokokvalitetnih maslinovih ulja kao gostom, ove godine manifestacija je jubilarna, 10. po redu, a mjesto i termin su zagrebačka dvorana Lauba, 15. travnja 2023 (čestitke wowicama, i najbolje želje za dalje!), te akcija pod mottom Što žele žele? što kulminira dodjelom godišnjih nagrada za vina i proglašenjem šampiona i dobitnika WoW Grand Prixa. U zagrebačkom Sky Office-u, nedavno je proslavljen 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene su godišnje WOW vinske nagrade  sa dakako šampionskim WOW Grand Prixom.

________________________________

IVAN JUG, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE ZA 2022.Ivan Jug, zaposlen u zagrebačkom restoranu Noel, proglašen je najboljime na jubilarnom 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske koje je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba i pod pokroviteljstvom HTZ-a, te uz podršku TZ Kvarnera i Grada Opatije, održano 12. i 13. prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Na prvenstvu je nastupilo 27 natjecatelja iz renomiranih hrvatskih restorana, hotelskih kuća, wine barova i konoba. Uz Ivana Juga, ostali finalisti bili su Kristijan Harjač (završio je kao drugoplasirani), sommelier u restoranu Agli Amici iz Rovinja, te Monika Neral (treće mjesto) vlasnica obrta VINNER iz Rijeke.

Ivanu Jugu, prvoplasiranom na 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske, uz glavnu nagrade – studijskog putovanja u Champagne, pripala je i čast predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu sommeliera ASI Contest of the Best Sommelier of the World, koje će se održati u Parizu od 7. do 12. veljače 2023.

Šampion Jug s drugo i trećeplasiranim kandidatima, u društvu novog predsjednika HSK-a Veljka Ostojića

U sklopu prvenstva održana je skupština HSK, na kojoj je za naredni četverogodišnji mandat za predsjednika izabran Veljko Ostojić.

___________________________________

Sanja Muzaferija bila je na nedavnom skupu udruga žena u vinu u Milanu, u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, toskanskom proizvođačicom vina i predsjednicom talijanske udruge Le Donne del Vino. Sanja je i u Italiji obznanila da će se sljedeći festival ružičastih vina Pink Day s revijom maslinovih ulja Green in pink održati 15. travnja 2023. u zagrebačkoj dvorani Lauba!

  Da podsjetim: izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski kustos  (ugledna hrvatska sommelijerka ili sommelijer) selekcionira vina kušana u protekloj godini, on sastavlja svoju širu autorsku listu vina-potencijalnih dobitnika u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka te desertna vina s ostatkom  šećera. Slijedi centralni dio akcije Što žene žele – mogućnost da elektroničkom poštom članice udruge glasuju po svojem izboru. Do sada su glavni izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roko Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, inače aktualni sommelijerski prvak Hrvatske, te višestruko ovjenčan Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. Na redu je, potom, kušanje vina naslijepo da se dobiju prvaci po kategorijama, a onda se među njima bira i šampion, dobitnik Grand Prixa. Običaj je da svaki put šampion WoW–izbora u organizaciji udruge Žene u vinu posjeti neku vrlo renomiranu vinariju ili vinsku asocijaciju, bilo kod nas bilo u inozemstvu. Prošle godine Grand Prix osvojio je podrum Jakob Zdravka Ilije Jakobovića a na putovanje u Milano na internacionalni skup žena u vinu – Donne del vino – sa Sanjom Muzaferijom putovala je Jakobova kćerka Valentina.

Ovogodišnji žiri koji je – u guipi etiketa što ih je predložio sommelier Ivan Jug – birao najbolja vina: Ana Peršurić Palčić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Slijepo kušanje na kojemu se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu Ambasador,  a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija bila je Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije Misal i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući Iločke podrume, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel, danas ona razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT . One su između 12 finalista naslijepo izabrale pobjednike u svakoj kategoriji.

Ovog puta,  u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017 vinarije Bibich i Gran Teran 2015 Morena Coronike. Od desertnih vina u vrhu su se našli San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.

Pjenušac pobjednik je Pavel 2018 Šember; među bijelim vinima pobijedio je St. Hills Le chiffre 2020; najbolji rosé je Bastijan Rosé 2021; od crnih Gran Teran 2015 Coronica. među desertnima pobjednik je – San Salvatore 2013 od obitelji Benvenuti.

 Na kraju – šampion 2022:  – Jednoglasno smo odlučile da sveukupni pobjednik treba biti Benvenuti San Salvatore dakle da je upravo to vino zaslužililo WOW Grand prix 2022 – rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić.

Nagrade koje su se u Sky Officeu dijelile u okviru zagrebačkog Business cluba, gdje sada vinoteku vodi Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In, došli su podignuti gotovo svi dobitelji osobno, nije bilo, iz zdravstvenih razloga, samo predstavnika obitelji Šember.

Lijepe skulpturice u ime vinarije Bastijan, preuzela je Petra Leko, za St.Hills je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić; nagradu za Gran Teran preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix preuzeli su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke vinarije Jakob, predala Valentina Jakobović.  ♣

Promocije

ČUDO OD, NAIZGLED, NI OD ČEGA: PERLICE 100 + ZERO DOSAGE!

Po onome kako je prije otprilike šest godina ambijent izgledao, nitko tada ne bi se usudio reći da će se baš odande roditi čudo. A – rodilo se!!! Drago mi je što sam u ostvarenju krasnog sna svojim skromnim prilogom sudjelovao i ja.

Obitelj Barundić i Ivo Kozarčanin na otvorenju svečanosti Dolje. Barundici s trojicom vanjskih suradnika – Kozarčaninom, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom (Marko Čolić)

Glavni protagonisti priče su članovi krašićke obitelji BarundićJosip i Mara te njihovi sinovi. Boraveći u više navrata u Dolini kardinala i posjećujući, u svojstvu prijatelja, i njihov dom i podrum u Brezariću, nekim razmišljanjima i sugestijama vjetar u leđa neodlučnim domaćinima a vezano uz neke aspekte daljnjeg rada pravim putem davali smo naš novinar Ivo Kozarčanin, znan i kao Bakhov sin, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i ja, iz Svijeta u čaši. Barundići, koji su se malo-pomalo uspješno razvijali kao proizvođači vina, osjetili su na temelju rastuće potražnje za njihovim buteljama potrebu da se prošire s vinogradom i imali su sreću na položaju Gorice na brdu ponad Krašića kupiti vinograd, zasađen sa za ono područje tradicijskim sortama, loze su bile starije od stotinu godina! Razmišljalo se u obitelji Barundić neko vrijeme o tome da li nastaviti obrađivati te stare loze pa vino proizvedeno od njih iskoristiti za neku svježu ugodno pitku mješavinu prikladnu posbice za ljetne vrućine, ili stare panjeve izvaditi i podignuti novi vinograd s novim i svjetski popularnim sortama. Kroz razgovor o tome kako i što dalje, i na temelju naših preporuka Barundićima da njihova uspješna poslovna budućnost, pogotovu kad već u postojećim nasadima imaju odlične sorte Chardonnay i Pinot crni, ali i izvanredni križanac Manzoni te kad se već nalaze na teritoriju ekskluzivnog naziva Dolina kardinala, na vinskoj pozornici leži ne u većim količinama vina za brzu potrošnju nego u ekskluzivnim uradcima, dakle mirnim vinima nešto kasnijih berbi pa onda duže dozrijevanim u hrastovom posuđu, ali i u u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj sve traženijim pjenušcima rađenim tradicijskim šampanjskim načinom s drugom fermentacijom u boci. S pjenušcima, inače, Barundići imaju već duže iskustvo, ali sad je, eto, sve više stvar ekskluzive.

Vina iz ove posebne ponude

U kontekstu globalnog zatopljenja upravo su se te stare sorte – većma različite beline – kakve su dobili u tom novokupljenom vinogradu pokazale kao izvrsne glede sastava kiselina u tzv. ukupnoj kiselosti i glede visine ukupne kiselosti u berbi, što je sve bitno za dobivanje vina s prikladnom kiselosti upravo za pjenušce. Kod tih kultivara u ovo novije toplije doba nije nužno jako se žuriti s berbom, a s druge strane smanjena je do i eliminirana potreba za dokiseljavanjem. Kozarčanin, Dropuljić i  ja predložili smo Barunima da grožđe iz tog  više od stoljetnog vinograda iskoriste u pokušaju proizvodnje ekstra pjenušca, odmah smo mu dali radni naziv – 100+ bez dozaža ekspedicijskim likerom. Odmah smo sugerirali da se ide na to da pjenušac prije degoržiranja i izlaska na tržište nakon druge alkoholne fermentacije u boci najmanje tri godine provede na svom finom kvascu (razgovaralo se i o tome da se neke boce pokusno ostave nedegoržirane i pet do šest godina…) što silno pomaže u razvoju, poboljšanju harmonije, elegancije, formiranju unikatng bouqueta, naime oslobađanjem manoproteina iz taloga pri raspadanju kvasaca pjenušac dobiva na punoći, blagim finim maslačnim notama, finoj slasti bez ikakvog dodavanja šećera. Barundiće nije trebalo nagovarati dugo, i krenulo se u akciju.

Kozarčanin, Dropuljić i ja sudjelovali smo početkom godine u orezivanju trsja, zatim u berbi, pogledali smo početak primarne prerade, potom smo kad je tome došlo vrijeme kušali mlado bazno vino smješteno u inox, onda ga još provjeravali prije stavljanja u boce na drugo vrenje i pomagali obitelji Barundić pri punjenju tih boca, potom nakon godine dana bila je zajednička provjera novog još nedovršenog pjenušca, kontrolna degustacija slijedila je godinu dana poslije prve, i onda je jedno kušanje bilo malo prje nego što je pjenušac napunio i treću godinu na kvascu.

Mara Barundić s pjenušcem 100+ uz ponuđenu hranu (Marko Colic)

Glazbena zvijezda večeri Ana Rucner u nekoliko vizualnih i glazbenih izdanja (Marko Čolić)

Uzvanici

I sada veliko finale: vrlo lijepa promocija pjenušca 100+ zero dosage Vallée des cardinaux u restoranu Rooftop Lateral na vrhu famoznog crnog poslovnog tornja u Strojarskoj u Zagrebu. Na stražnjoj etiketi magnuma elegantnog izgleda pročitao sam: Stoljetna loza, kao svjedok vremena i postojanja, upornosti, ambicija i učenja. Kao svjedok ljubavi i vječnog prijateljstva. Kao svjedok budućim naraštajima. Na kušanje su, uz fine prigodne zalogaje cateringa Lisak, Barundići uz pjenušac 100 + ponudili crni pjenušac od crnog pinota Perle noir, te, od mirnih vina, Seigneur Chardonnay 2019 sur lie i Cardinal Pinot noir 2016 magnum ČESTITKE BARUNDIĆIMA!  ♣

_____________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik,  MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor tvrtke MAM-VIN d.o.o, koja je izdavala reviju, te MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS…             FAMA/VERBA VOLANT – FACTA MANENT!

Zaokruženo 30-godišnje razdoblje / Što smo radili kroz svo to vrijeme

GODINE SU OSTALE ZA NAMA…

Tri desetljeća je ostalo za nama. Službeno, 30 godina od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI napunilo se na Martinje, 11. studenoga tik prije kraja 2022. Lijep jubilej, vrijedan proslave, ali nekako nije mi baš padalo napamet organizirati prigodnu veselicu u trenucima dok je naš osnivački trio – Mladen Horić, Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik – još uvijek ozbiljno okrznut, naime iz zdravstvenih razloga među nama, spremnog za nove poslovne obveze a i za feštanje, nema jednog člana, onog najvažnijega, bez kojega eto sada ne bismo bili u stanju na za nas uobičajeni, voluminozno i kvalitativno raskošan način obilježiti jubilej. Međutim, kako je velik pritisak kolega i prijatelja bio da svakako treba prirediti događanje na kojemu bi se pažnja šire javnosti skrenula na našu 30 godišnjicu, i zahvaljujući ponudi ljubazne Irene Lučić, osnivačice, još prije dosta godina, udruge Vinoljupci a koja je nedavno u zagrebačkoj Ilici otvorila vinski klub diWINE i ponudila je na raspolaganje i prostor a i svoje usluge u organizacijskom smislu, Marko Čolić i ja odlučili smo se za pressicu na kojoj bismo predstavnicima javnih informativnih medija detaljnije ukazali na to što je sve revija SVIJET u ČAŠI radila u tijeku svojega 30 godišnjeg djelovanja.

Pressicu je otvorila vlasnica kluba diWINE Irena Lučić. S druge strane glasovira sjedimo hrvatske vinske zvijezde Tomislav Tomac, Ivica Perak, Marino Markežić, Velimir Korak, Marijan Kneževići i Vlado Krauthaker kao gosti te ja, Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u Čaši

U tome smislu na događanju smo okupili kremu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – proizvođače s kojima smo se kao časopis družili od početka života revije. Riječ je o proizvođačima koji su na našu vinsku scenu unijeli dosta novina i koji su na našim godišnjim izborima najboljih i SLUŽBENO proglašavani Vinarima godine, a činjenica da je riječ o osobama koje su i danas u kvalitativnm smislu u samom vrhu hrvatske vinska produkcije lijepo govori o tome kako smo te izbore Vinara godine radili vrlo ozbiljno, vodeći računa o opotrošačima, a i sa željom da rezultati izbora i te kako utječu na unaprjeđenje hrvatske vinska kakvoće.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević. vina Belje. Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući tehničaru Zoranu Lutzu i zagrebačkom izdavačkom poduzeću Indugraf, ukrašeni staklene stijenke lokala.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević (Vina Belje). Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući angažmanu tehničara Zorana Lutza i trudu zagrebačkog izdavačkog poduzeća Indugraf, ukrašeni stakleni zidovi lokala

Na klaviru u diWINE-u: ilustracije vezane uz Svijet u Čaši od knjige s istim naslovom i prvog izdanog primjerka revije do primjeraka revije iz vremena kad je krenulo izdanje na internetu. (Rene Karaman)

Na događanje smo uspjeli okupili Vladu Krauthakera, Ivicu Peraka, Velimira Koraka i Marijana Kneževića   kao službeno proglašene Vinare godine, no pozvali smo i Ivana Enjingija te aktualnog glavnog enologa Kutjeva d.d. Ivana Marinclina, međutim oni se nisu odazvali, izostala je, iz razumljivih razloga,  još jedna zvijezda iz prve garniture Vinara godine Svijeta u Čaši, a to je Zlatan Plenković, koji nas je nažalost zauvijek napustio prije nekoliko godina. Od onih uglednika koji nisu bili s titulom trudili smo se dovesti Marina Markežića Kabolu i Zvonimira i njegova sina Tomislava Tomca s kojima smo se tijesno družili od početka izlaska revije a koji su i te kako debelo zasjeli na tron kakvoće hrvatskoga vina i ostat će vječno upamćeni kao pioniri hrvatske proizvodnje maceriranih jantarnih vina rađenih u amfori, Tomci još i po svojim dosezima u sferi pjenušaca. Još su tri osobe bile planirane da budu dio ovog našeg prigodnog skupa uglednika – riječ je o plešivičkom enologu Dragi Režeku, međutim i on, kao i Plenki, više na žalost nije dostupan uživo na ovome svijetu no s obojicom smo bili duboko u mislima sada na jubilarnome skupu, a treći je mr. Franjo Francem, prvi predsjednik Društva enologa Hrvatske i prvi dopredjesnik Hrvatskog sommelier kluba, osobito zaslužan za podizanje vinograda na benkovačkom Korlatu i u doba intenzivnog druženja sa Svijetom u Čaši na vrlo visokoj funkciji u vinskoj kući Badel 1862 kad je ona bila na svom vrhuncu, on nažalost, također iz zdravstvenih razloga nije mogao i osobno biti toga dana s nama u klubu diWINE.

Marijan Knežević, Vlado Krauthaker, Željko Suhadolnik, Ivica Perak i spiker Hrvatskog radija Vjeko Madunić (u posljednje vrijeme vrlo aktivan i u organizaciji prezentacija raznih vinara!) u društvu s uglednom gošćom – znanom gastro-novinarkom i publicistkinjom Božicom Brkan, koja je pokazala svoju novu knjigu, s naslovom Privremeno neuporabljivo

Evo, umjesto da ja pričam, sasvim kratko a iz najnovijih objava znanih naših novinarskih pera pera, o Svijetu u Čaši od početka pa do sada:

 Znani urednik u Večernjem listu, specijaiziran i za vinska teme, Vitomir Andrić  naisao je na Facebooku:  Prije 30 godina, baš na Martinje (11. 11.) izašao je prvi broj Svijeta u čaši. Glavni urednik bio je (i ostao) Željko Suhadolnik Suhi. Za komercijalu i financije brinuo se Mladen Horić Muha, u njegovim prostorijama u MAM-vinu na Selskoj cesti bilo je uredništvo. Fotoreporter je, i danas, veteran Marko Čolić. Trajalo je to tako dok se prije dvije godine se Muha nije razbolio, tako da je časopis prestao izlaziti u tiskanom obliku, prešlo se na online izdanje.

U povodu jubileja, a na inicijativu vlasnice lokala diWINE Irene Lučić, na početku druge polovice prosinca ove godine održana je, na konceptu pressice, svečana prezentacija za medije, bilo je to u spomenutom diWINE baru u Ilici blizu Britanskog trga, gvornome dijelu slijedila je ukusna zakuska. Za tu je prigodu Suhi u goste pozvao i vinare koji su u proteklom razdoblju bili Vinari godine. Revija je naime organizirala i mnoge akcije i manifestacije, među njima bili su i godišnji izbori Vinara i Kuhara godine i proglašenja po 20 najboljih hrvatskih vinara I najboljih 20 hrvatskih chefova.

Suhadolnik je od početka karijere (počeo je u popularnom tjedniku Vikend, gdje je uređivao rubriku posvećenu vinu i gastronomiji), stjecao veliko iskustvo i ugled, putovao je po svijetu, po mnogim glasovitim vinorodnim regijama, prokrstario je temeljito Italiju i postao blizak s mnogim slavnim vinarima i vinarijama. Nema ovdje prostora za sve ih nabrajati…

I, rekoh, ni danas ne miruje, pa su mu uzvanici poželjeli još mnogo ovakvih proslava.

Kamo će osa nego na med: prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, inače također s 30-godišnjom tradicijom u sektoru vina, te predstavnici Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik i Marko Čolić – zahvaljujući samobrskim gastro-ikonama Igomatu I slastičarnici U Prolazu te klubu diWINE nešto se fino, što slano, što slatko, gricnulo, a zahvaljujući nazočnim vinarima nešto se, bogme, i to vrlo vrlo fino, i gucnulo…

 

Marinko Petković, specijaliziran za teme iz poljoprivrede i, kao novinar suradnik Agroglasa i Gospodarskog lista, s pressice o tri desetljeća Svijeta u Čaši zabilježio je i objavio sljedeće:

Poznati vinari Vlado Krauthaker, Ivica Perak, Marino Markežić Kabola, Velimir Korak, Tomislav Tomac i enolog Marijan Knežević biranim su riječima govorili na obilježavanju 30. godišnjice revije Svijet u čaši.

Razgovori po sekcijama – Marino Markežić Kabola i sommelier Tomo Jakopović, te enolozi i voditelji proizvodnje Tomislav Tomac iz plešivičke obiteljske vinarije i Marijan Knežević iz velike baranjske vinarija Vina Belje

Neka djela govore: riječ je o brojnim akcijama kao npr. redoviti izbori Vinara ali i Kuhara godine, Hrvatske vinogradarske općine, Sutla-Sotla, itd, pa reportaže  s eno-gastro scene u Lijepoj našoj ali i u svijetu , stručni članci i intervjui, kazao je emotivno glavni urednik revije Željko Suhadolnik,  prvo hrvatsko vinsko pero, Suhadolnik je počeo svoj profesionalni put u Vjesnikovoj reviji Vikend, a onda je, nakon što je napisao i izdao knjigu Svijet u čaši, postao i do sada ostao glavni urednik Svijeta u čaši.

Utjecajno pero u vinskoj priči naglašava kako mali, ali odabrani i skladan tim revije čini i dan-danas i legendarni fotograf  Vjesnikove revije Studio Marko Čolić, koji i u osmom desetljeću života ne ispušta fotografski aparat iz ruku, i dalje neumorno radi, ide na teren u vinarije i vinograde, obilazi popularne vinske manifestacije u zemlji i svijetu. On je i dobri fotografski duh, uvijek spreman dati dobar savjet mlađim kolegama koji tek kroče u novinarstvo.

Kutjevačka vinska legenda Vlado Krauthaker  istaknuo je da je revija Svijet u čaši pomogla  da se hrvatska vina održe na domaćem tržištu, koje je još devedesetih godina bilo preplavljena jeftinim uvoznim  vinima, posebno onim iz Slovenije. Spomenuo je i brojna druženja, kako u zemlji tako i u inozemstvu, gdje je Suhadolnik, poznat pod nadimkom Suhi, godinama bio degustator i ocjenjivač  vina u više najjačih europskih vinskih  zemalja.

Enolog Marijan Knežević iznio je da je kao mladi enolog  u velikim  vinarijama sa nestrpljenjem čekao da vidi što će Suhi napisati u reviji, koja je bila ogledalo svega onoga što je domaće vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kultura stola, prošla kroz posljednja tri desetljeća. Svijet u Čaši bio je bio putokaz svima nama u struci što i kako valja dalje raditi, bilo da je riječ o novim vinskim etikatama ili berbama. Radilo se o utjecajnom i priznatom peru, koje je na stručnoj osnovi izvještavalo o onome što se događa u velikom vinskom svijetu, ali i manjim vinarijam, koji su tek dolazile na tržište.

Revija – svjedok neponovljivog vremena! Iz Istre je stigao Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koja se proizvodnjom vina bavi već tri generacije, od 1891. godine. Markežić drži da je u vinskom sektoru u nas napravljen veliki iskorak posljednjih 30 godina,  to je vjerno pratila i revija, kao svjedok jednog izazovnog vremena.

Ivica Perak, vlasnik vinarije Perak iz Kutjeva, prisjetio se također davnih dana kad je bio glavni enolog vinarije Kutjevo, te prvih susreta sa Svijetom u Čaši.   Velimir Korak i Tomislav Tomac, bili su predstavnici poznate naše vinske podregije Plešivice. Korak je rekao kako se nada da će Svijet u Čaši, koja sada izlazi u e-obliku, osim na blogu Suhog, od Nove godine ići i na diWINE portalu, i dalje na informativan i edukativan način. Da će i dalje širiti strast prema vinu, proizvodonja kojega je više od običnog posla, jer tu se traži izvrsnost I originalnost, izvornost, drži Korak! Tomac je kazao kako, da nije bilo Suhoga, ni on ne bi krenuo, kao jedan među prvima, s proizvodnjom vina u amforama I s dužim dozrijevanjem kapljice, pa ni s ulaskom u biodinamičku proizvodnju, tj. uzgoj grožđa uz izbjegavanje pesticida i prskanja konvencionalnim zaštitnim  sredstvima.  Dakle, radi se o reviji koja je odredila put mnogim vinarima u Hrvatskoj, zaključio je Tomac…

Atmosfera u publici

Karmela Tancabel,tvrtka WEbyKT

Nakon objave dojmova s pressice javila se Karmella Tancabel, dugo godina glavna u promidžbenom sektoru Iločkih podruma,danas samostalna poduzetnica u vinskom sektoru. Evo što ona piše i sjajno dopunjuje prikaz dojmova s pressice:

Bravo Klub Svijet u Čaši, čestitam od srca. Jako smo intenzivno surađivali od davne 2003. kroz Istravino, Vinariju Novigrad, podrum Brtonigla (Dajla), PZ Stoviš Ston, Postup i Plavac Mili, Iločke podrume, te podruma Vizba Valandovo iz Makedonije, sve vinarije u vlasništvu bivšeg Roto prometa iz Zagreba. Radili smo sjajne projekte podržavajući se uzajamno, sjećam se tih prvih iskoraka s Bakarskom vodicom Prestige, klasična metoda i Grand cuvée koji su pok. Slavko Krčmar i još uvijek brilijantna Ivanka Rosati, u suradnji s Janezom Istenićem kreirali, a mi iz snažnog marketinga i prodaje uspješno lansirali na tržište. Prve berbe iz nasada vinograda u Dajli i kreiranje prvog vrhunskog Terana Dajla 2007 u Hrvata, pod etiketom u obliku ISTRE uz slogan The Art Of Winemaking….. Pa dizanje iz pepela vinograda i vina Iločkih podruma, tada pod vodstvom velikog, nikad prežaljenog Ivana Juroša, te njegovih dostignuća uz pionirku među ženama u svijetu vina Hrvatske, našu Veru Zimu, enologinju s možda najvećim brojem priznanja osvojenih za te ratom pogođene vinarije i vinogorja i to s vinima postratnih berbi, naročito onih iz 2006, 2008, 2009, 2011, 2016, 2018 i 2019. Zaslužna za pristizanje prvih medalja šampionskog, veliko-zlatnog odnosno platinastog sjaja za vina Hrvatske, a koje su stizale iz Verone, Pariza, Madrida, Londona, Ljubljane, Beograda, Novog Sada, Mostara, Mađarske, Slovačke, Kanade, SAD, JAR, Izraela, itd..itd…

Slažem se, vrijeme prolazi, riječi nestaju, a djela i vina ostaju… u arhivi sjećanja i podruma. Svaka čast, Željko Suhadolnik, VI ste bili i ostali vjerni svom stvaralaštvu i postavili ste I te kako visoke kriterije svim generacijama tada i sada, ali i onima koje nadolaze. Čast mi je imati VAS kao prijatelja, ali i cijelu ekipu, od Mladena Horića do Brace… Puno mi je značilo, puno sam naučila, poštivala Vašu iskrenu i objektivnu kritiku, a koja je snažno utjecala na oblikovanje mojih ambicija, školovanje na međunarodnom spektru uglednih vinskih institucija, uz mentorstvo pok. Stevena Spurriera, kako bih postala sve ono što danas jesam.. Na svemu sto ste stvarali i učinili za Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali i sve nas koji smo rasli uz reviju i VAS, uvijek sam bila i ostala ZAHVALNA. Živjeli, i uzdravlje…  HVALA, KARMELA!  ♣

______________________________________

_________________________________________

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje… do Martinja i kraja 2022.

OD 1992. PA DO SADA!

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU – SVIJET u ČAŠI. EVO ŠTO SMO RADILI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i NA AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI

 Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završili smo sa 160. izdanjem. Onda su, u vrijeme još plamtećeg covida, krenule dodatne i osobito velike nevolje sa zdravljem za vođenje posla ključnog člana osnivačkog trija, do stupnja da je tiskano izdanje časopisa moralo biti obustav-ljeno. Nastavilo se, međutim, na Internetu, blogom SVIJET u ČAŠI Kronika po mjesecima.

Naslovnica prvog broja tiskane revije Svijet u čaši, izlazak u javnost na Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, kao direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, zatim Željko Suhadolnik, prije dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom i ostao njen glavni urednik, a tu je i Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg eno-gastro časopisa urednik fotografije.

U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.

POHVALE OD TRIJU PREDSJEDNIKA – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Mladen Horić

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobivala bi pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu, glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego, da ponovim, i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice često bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj

ATELJE OKUSA – Svijet u Čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi a onda Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotel The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. Sudionicima osnivačke skupštine HSK je dodijelio plaketu kao uspomenu na sudjelovanje u osnivanju HSK. Povelja je dodijeljena 1993. godine.

KUHAR i VINAR GODINEGodine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine.

Atelje okusa – s proglašenja najboljih u izboru Kuhara godine (hotel Korana Srakovčić u Karlovcu), te s prezentacije vina iz naše vinoteke Zlatni vinar

U istoj godini Kuharem godine i Vinarom godine proglašeni su bili Lidija Kralj, chefica konobe Kapetanova kuća u Malome Stonu na Pelješcu, i Zlatan Plenković

Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum s glavnim enologom Ivicom Perakom, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…

Revija Svijet u Čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

Pripremili smo i izdali knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, uz birana vina

Marko Čolić

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u Čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je, po uzoru na pristup najpoznatijih svjetskih vinskih publikacija, servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide). Uz ocjenu uzorka daju se kratak opis vina i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka. Uzorke smo, dakako u dogovoru s vlasnikom vinoteke, uzimali s polica trgovina (najviše Vrutak, MIVA, Vivat Fina Vina…).  Malo-pomalo postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, tako da su nas od 2000. na ovamo svake godine pozivali prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, zatim svako toliko išli smo i na Wine Summit u Austriju, tražili su nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, a to su Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu. U Sloveniji smo u smislu kušača nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo više godina bili pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a onda i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, sudionici smo bili i prvog nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia u Zagrebu.

 

Kao prvo te vrste u Hrvatskoj a izvan državnih službenih institucija: strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši. Stručni žiri sastavljen od enologa, sommeliera vinskih novinara i vinskih trgvaca u restoranu Zinfandel zagebačkog hotela Esplanade. Ispod: Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini

Svjesni toga da u današnje vrijeme kad je tehnika silno napredovala i kad kao slijed toga više nije – uz maksimalnu higijenu i pojačanu pažnju u radu u podrumu – problem proizvesti tehnički besprijekornu kapljicu, a u želji  da se u postupku (službenog) vrednovanja Bakhova nektara degustacijom pruži veća šansa za bolji rezultat plemenitoj kapljici koja uz tu spomenutu tehničku besprijekornost (sine quae non!) u osjetnoj mjeri a kroz svoju kompleksnost i svoju originasnost (genuinity)/prepoznatljivost pokazuje veze uz svoje geografsko porijeklo (teritorij), sortu, tradicijski stil. Namjera je bila (službeno) ocjenjivanje vina podignuti na višu razinu. A to smo pokušali manjim izmjenama rasporeda bodova po rubrikama u oficijelnom (i već odavna stvorenom) OIV-ocjenjivačkom listiću, rabljenom na uglavnom svim, pa i najrelevantnijim ocjenjivanjima vina u svijetu, a i pri deguistacijama manjeg i na neki način zatvorenog tipa ali ipak s krajnjim ciljem da se rezultati vrednovanja publiciraju. Uz tu blago izmijenjenu tablicu na kojoj je uočljivo da je nešto manja važnost dana boji i bistroći te intenzitetu mirisa i okusa a veća izvornosti/autentičnosti/genuinity te kakvoći mirisa (sklad, kompleksnost, struktura, dužina trananja na nosu i u ustima) te, na kraju, općem dojmu (elegancija, potencijal u smislu trajnosti/razvoja nabolje kroz vrijeme). Paralelno smo objavili i naše vidjenje opisivanja kušanog vina, na tom listiću za opis naveli smo niz termina od kojih je, da se dobije sažet prikladan i naravno uz finanu brojčanu ocjenu kompatibilan deskriptivni materijal za objavu dojma, dovoljno potcrtati ili zaokružiti one najvažnije izraze. Tako eto kupac/(krajnji) potrošač dobiva vrijednu cjelovitu informaciju o uzorku – od one iz koje vidi je li određeno vino po stilu u skladu s njegovim afinitetima, odgovara li ili ne njegovim mogućim zdravstvenim tegobama (polusuho, poluslatko, slatko – sadržaj neprovrelog sladora i mogući probem vezan uz dijabetes. Pružili smo, znakovima, i inormacije o tome je li vino za potrošiti sada ili se isplati s konzumacijom još malo ili pak i  još nešto duže pričekati, kao i obavijest mogućem prikladnom sljubljivanju dotičnog vina s jelima,  navodili smo i maloprodajne cijene svakog objavljenog uzorka u vinoteci. U rangiranju vina nakon ocjenjivanja napravili smo malu ali, smatram, važnu korekciju podižući blago bodovni prag za dodjelu medalja (vidi Potrošački putokaz/Legendu!)

Evo u nastavku objavljujemo listiće-rješenja Svijeta u Čaši glede ocjenjivanja mirnog vina i pjenušaca, te našu konstrukciju listića vezano uz opis vina. Inače, obje naše varijante poslali smo na uvid našim ali i nekim vanjskim uglednim enolozima, pa i OIV-u, zamolili smo za komentar ali mada sun nam se neki javili da su dobili listiće komentare na njih nisu dostavili, niti smo primili neko rješenje od kontaktiranih osoba i institucija. Nipošto ne tvrdimo da je ovo naše najbolje rješenje, ali ostajemo pri stavu da je aktualni službeni ocjenjivački listić OIV-a zastario i da ga, kao što se s vremenom promjene događaju u raznim drugim područjima, treba ažurirati.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO bio je prostrane unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u Čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

Svijet u Čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castella di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u Čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Tkalčićevu ulicu s pogledom na neke drevne zagrebačlke vinograde još u funkciji, pa Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u Čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li (i hoće li!) glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Onda se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

U podrumu PZ Svirče iz Svirača na Hvaru: zdravica za uspjeh udruge a onda i klastera Plavac mali

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Svijet u Čaši i Vlado Krautkaher – vino Zajedno 2006

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govorilo da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u Čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

Iz naših pokušaja da na lijep i prikladan način spojimo  vino, gastronomiju i glazbu: velikani kojih se rado prisjećam(o) davali su nam podršku – Boško Petrović i Tomislav Ivčić s knjigom i časopisom Svijet u Čaši

SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 je stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakako restoranima koji su u knjizi. Kao što se vidi, u tih 30 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣

ALBUM – MALA SuČ-SLIKOVNICA KROZ POVIJEST

Uz sklopu obilježavanja 15. godišnjice  časopisa u zagrebačkom hotelu Antunović organizirali smo Europsku vinsku cestu. Uz hrvatske vinare  nastupili su i vrhunski proizvođači  i ugostitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Francuske, Njemačke, Austrje, Mađarske… Dolje na  slici uz vlasnika hotela Tomislava Antunovića su  Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Znani proizvođač vina Girolamo Dorigo iz mjesta Buttrio u Furlaniji na našoj manifestaciji Europske vinske ceste svojim je pjenušcima, točeći ih uzvanicima-ćestitarima proslavio svoj rođendan!

Željko Suhadolnik i Vlado Krauthaker  neke godine kao degustatori na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu 

U carstvu amaronea,u kući Bertani

S proizvođačima vina Angelom Gajom u Pijemontu i s Aloisom Lagederom u Allto Adigeu (Južni irol), te,dolje, u Pijemontu, s Robertom Voerziom i Enricom (Paolo) Scavinom

S Brunom Rocca i njegovom kćerkom Luisom na njihovu imanju Rabaja u Barbarescu

S Joškom Gravnerom u njegovu vinogradu (gore), te s barunom Francescom Marone Cinzanom i markizom Pierom Antinorijem te enolozima Renzom Cotarellam, direktorom proizvodnje kod Antinorija  i Fabiom Rattom, direktorom Antinorijeve vinarije za brunello, u Montalcinu

S markizom Lodovicom Antinorijem, te sa Giovannijem Manettijem Fontodi, predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico

S grupm ljubitelja vina iz Zagreba kod Enza Bogliettija, sjajnog barolaša iz Pijemonta, i, dolje, u (ne samo po vinu nego i po arhitektonskim rješenjima) čuvenom španjolskom podrumu Marques de Riscal

Grof Stephane von Neipperg Cannon la Gaffeliere, i Louis Havaux, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles,, Phillippine de Rothshield Mouton Cadet, te Camille Seghesio USA

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA                                                                       ______________________________    

___________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. –  Srebrna medalja/Silver medal86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine, still, for the exigent consumer

.80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš za neku preporuku / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do/till 5 €M (edium) = 5 – 10 € • L (arge) = 10 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 € • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •

.⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

___________________________________

SVIJET u CASI – 10.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Martinjski summit vinskih biškupa, te, s visokodostojanstvenicima (drugi zdesna, u civilu) vinski kum, za svaki slučaj – odvjetničkog zanimanja! (Marko Čolić)

___________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Club: VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA ⦁ Festivali:  DANI JANTARNOG VINA, OD TRSTA DO BEČA ⦁ Četvrti Modri les Noirs, Kendov dvorec, Idrija:  CRNI PINOT u FOKUSU ⦁ Lijepom našom 2022: PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE!15. Zagreb Vino.com:  IZLAGAČI & RADIONICE ⦁ Događanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba i  VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE (Portugizac Plešivica, Mladuh istarski, Beaujolais nouveau, Mlado Međimurje, Steirischer Junker…) ⦁ Kulturni centar Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb: SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE, RAKIJE – SVE NA EKO-KOLOSIJEKU ⦁ Akcije: Deseti izbor za WoW-Vino godine – ŠTO ŽENE ŽELE? ⦁ Obljetnice: – tri vrlo aktivna desetljeća: BOK JUBILARCI – ZDRAVICA ZAJEDNO!

­ ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2022 – BUYING GUIDE

U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Klub

VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA

Ima se, očito, ima, tà – o silnm milijunima a čak i o milijardama čuje se svakodnevno u informativnim emisijama na radiju i na TV, odnosno čita se u dnevnim novinama. A da džepovi pojedinaca – kojih je u nas, opet po onome što se može zaključiti iz objavljivanih vijesti, toliko da je već primjerenije od pojma pojedinac rabiti izraz zajednica – ne bi napadno bubrili i upućivali na moguću deformaciju tijela, društvo se treba pobrinuti za stvaranje odgovarajućih poligona za potrošnju poneke tisućice, iz svakog džepa ponešto.

Dino Kušen iz Svijeta vina ispred novootvorenog Premier Vinskog kluba i vinoteke u zagrebačkoj Bleiweissovoj (Julio Frangen)

U Zagrebu je eto, kao – kako je spomenuto na inaugurativnoj svečanosti – prvi korak u budućnost, upravo, a po uzoru  na svjetske vinske klubove, otvoren prikladan prostor u kojemu bi se okupljale osobe finih manira da bi uživale u vinima. Riječ je konkretno o ekskluzivnom Premier Wine Clubu, prvom takvom objektu u Hrvatskoj, mjestu koje bi, kako je istaknuo Big Chief, potaknulo ljude  da uvide kako je vino puno više od biznisa, kako se radi o kulturi, o prirodi, o onome što nam zemlja daje i što moramo na pravi način znati cijeniti. Ovo je, zasad, crème de la crème u poslovnoj aktivnosti istog vlasnika, naime već prije otvorene su u glavnom hrvatskom gradu i, kako čujem, i s uspjehom posluju, dvije vinoteke s bogatom ponudom najsjajnijih i najskupljih svjetskih vinskih etiketa, lokali za koje je s obzirom na ukupnu cjenovnu vrijednost izložaka ponuđenih na prodaju na hrvatskome tržištu prikladnije od vinoteke  rabiti izraz draguljarnica!

Dino Kušen u svom novom izlogu ponajboljih svjetskih vina i razvikanih inozemnih etiketa, te, desno, chef Nenad Komes sa svojim izvrsnim radovima ponuđenima na pladnju (suhiucasi)

Premier Wine Club u Bleiweissovoj ulici je i vinoteka s vrlo ekskluzivnom ponudom, i klub u kojemu se uz vrhunsku svjetsku kapljicu mogu na degustacijama i na raznim tematskim programima vezanim uz eno-gastronomiju (kao jedan od voditelja specijalnih programa samo za čanove Kluba spominje se dalmatinski sommelier Roko Bekavac)  podružiti Bakhovi sljedbenici: prostorija u razizemlju a u koju se ulazi izravno s ulice uređena je i predviđena je da posluje kao klasična vinoteka, a klupski dio nalazi se u s doista mnogo ukusa a na zadanu temu uređenom ambijentu u podrumskome dijelu.

– Klub je zamišljen da bude zatvorenog tipa, najviše za stotinjak pomno biranih članova. Kako bi se postalo članom nužno je, uz, dakako, uplatu članarine, ispunjavati neke druge određene uvjete kluba. Bitan uvjet koji mora biti zadovoljen je da osoba kroz svoj životni stil njeguje ljubav prema plemenitoj kapljici. Član mora imati kulturu ponašanja, biti dobro upoznat svijetom vina i guštati u vinima i izvan kluba.  Inače, članovi ovog našeg kluba imat će priliku uživati u najekskluzivnijoj svjetskoj kapljici, od one iz Toscane do Pijemonta, od one od Burgundije do Bordeauxa, od one iz najjačih vinskih zemalja iz Europe do one iz globalno najpoznatijih vinskih regija u Novome svijetu. Moći će se primjerice i probati i famozni Merlot Pétrus 2000, čuven i po tome što je slan na putovanje do Mjeseca! Uz vino kao glavnog protagonista, u ponudi su i svjetski čuveni rumovi, tekila, konjaci, grappe, whiskyji, od delikatesa tu su maslinovo ulje te kavijar. A kao nezaoblazni alat su čaše Zalto! – kaže Dino Kušen, na čelu tvrtke Svijet vina. Od njega čujem da se u ovoj novoj vinoteci cijene buteljama kreću od 100 kuna naviše no rekao bih da ih se većina vrti na oko stotinjak eura pa naviše.

U prvoj iniji – butelje barola renomirnog Robeta Voerzija iz Pijemonta (suhiucasi)

Pogledao sam po policama, i ne samo što sam se i osobno uvjerio u to koliko je tu mnogo svjetski najglasovitijih podruma i njihovih eno-uradaka – Châteaui Le Pin, Latour, Cheval Blanc, Lafite Rothschild, Leflaive, Billecart–Salmon, Sassicaia, Ornellaia, Roberto Voerzio, Le Macchiole, Redigaffi… a od hrvatskih etiketa uspio sam ugledati tek jednu – Gran Teran od Morena Coronike, kasnije mi je Kušen objasio kako on osobio obožava to vino. Primijetio sam neke inozemne etikete inače jako dobrih vina ali nipošto tako dobrih da, kad su već ovdje dobila prednost da se nađu u izlogu, nadmašuju danas već brojna hrvatska vina, ali i neka hercegovačka pa i neka makedonska, koja bi mogla biti tu… U redu bi bilo da su se u ovom bjelosvjetskom društvu etiketa nađu i neke hrvatske koje, i to ne tek povremenim bljeskom u kakvoći  nego kontinuitetom u kakvoći, imaju tu mjesta…

Dino Kušen u lijepo uređenom podrumskom prostoru, zamišljenom u prvom redu kao družilište članova Kluba Premier. Dolje: veliki stol izrađen, prikladno, od drvenih kutija za butelje (suhiucasi)

Kušen je obznanio da za članarinu u Klubu treba izdvojiti 3000 € + pdv, dodao je da je predviđeno da se od spomenute svote odvoji suma konzumirana u Klubu odnosno pri kupnji butelje za ponijeti kući. Prekorači li se u ukupnom izračunu spomenuta cifra, to što je dodatno konzimirano odnosno što se namjerava ponijeti doma naplatit će se uz popust…♣

Festivali: Dani jantarnog vina…

...OD TRSTA DO BEČA

Druga polovica listopada u enološkom je smislu bila uvelike u znaku jantarnog vina. Organizatori manifestacija na kojima je protagonist vino dobiveno od duže vremena i uz akhoiholno vrenje maceriranih bijelih sorata začudo još uvijek inzistiraju na nazivu orange odnosno narančasto, iako se orange-boja u krugovima struke ne smatra  ispravnom za vino, za ispravna macerirana bijela vina trebalo bi u smislu boje rabiti izraz jantarno.

Benjamino Zidarich

A  listopadska jantarna priča počela je u petak 21. listopada 2022. u krasnome dvorcu San Giusto u Trstu, i tu se nastavila i u subotu 22. listopada, a onda je slijedio pokret za Beč, u tamošnju Muzejsku četvrt (Museum Quartier). U glavnom austrjskom gradu festival je u održan u ponedjeljak 24. listopada.

Po popisu, izlagači u Trstu iz ITALIJE  Furlanije Venecije Julije bili su: Damijan Podveršič, Dario Prinčič, Franco Terpin, Joško Gravner, Kristian Keber, Klanjšček, La Castellada, Merlak, Nicolini, Paraschos, Radikon, Radovic, Ronco Severo, Škerk, Škerlj, Zidarich.

Italija, ostale regije: Abbazia San Giorgio, Jacopo Stigliano, Podere Pradarolo, Tröpfltalhof,

SLOVENIJA: Anže, Čotar, Gordia, Janko Štekar, Klabjan, Kukanja, Matej Švara, Movia, Nando, Renčel, Rojac, Slavček, Štemberger, Šuman, Šumenjak, Zaro. HRVATSKA: Clai, Roxanich

U Beču – manifestacija osjetno snažnija: 90 vinara iz 20 država prezentiralo je nekih najmanje 300 uzoraka vina, uz mirna vina bila su tu i ona pjenušava, znana pod nazivom pet-nat. Evo iz kojih su sve zemalja bili izlagači u Beču: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Italija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Španjolska.

Mladen Rožanić, vina Roxanich

Evo i konkretno vinskih podruma: Altmann (Austrija) – Alziati (Italija) – Anatolikos (Grčka) – Andreas Gsellmann (Austrija) – Armunji (Gruzija) – Artana (Gruzija) – Atelier Kramar (Slovenija) – Atimo (Slovenija) – Batič (Slovenija) – Berguerolles (Francuska) – Besednjak (Slovenija) – Blažič (Slovenija) – Bordon (Slovenija) – Casale (Italija) – Chateau Bruale (Gruzija) – Cultus (Slovenija) – Dobra Vinice (Češka) – Donatus (Češka) – Do Re Mi (Gruzija) – Ducal (Slovenija) – Emeran Reya (Slovenija) – Erzetič (Slovenija) – Ethno (Gruzija) – Fabio Ferracane (Italija) – Fedora (Slovenija) – Frlausovi (Češkaa) – Garalis (Grčka) – Georg Nigl (Austrija) – Ghira (Hrvatska) – Gordia (Slovenija) – Guerila (Slovenija) – Heinrich (Austrija) – Herència Altés (Španjolska) – Ipša (Hrvatska) – Irena&Bruno Trapan (Hrvatska) – Johannes Trapl (Austrija) – Josef Fritz (Austrija) – Joiseph (Austrija) – Jure Štekar (Slovenija) – Kacetl (Češka) – Katunar (Hrvatska) – Klin (Italija) – Krapež (Slovenija) – Kristinus (Mađarska) – László Jász (Mađarska) – Leban (Slovenija) – Loimer (Austrija) – Lunika (Hrvatska) – Marabino (Italija) – Marjan Simčič (Slovenija) – Marof (Slovenija) – Matic (Slovenija) – Montanar (Italija) – MonteMoro (Slovenija) – Movia (Slovenija) – Nectar Lucis (Češka) – Norbin (Slovenija) – Papargyriou (Grčka) – Patistis (Grčka) – Pépin (Francuska) – Pietramatta (Italija) – Ploder-Rosenberg (Austrija) – Polič (Slovenija) – Ražman (Slovenija) – Reia (Slovenija) – Ribolla di Oslavia (Dario Prinčič – Fiegl – Gravner – Il Carpino – La Castellada – Primosic – Radikon) (Italija) – Rodica (Slovenija) – Rojac (Slovenija) – Roxanich (Hrvatska) – Sacher (Austriaj) – Schmelzer (Austrija) – Slavček (Slovenija) – Slobodné vinárstvo (Slovačka) – Söllner (Austrija) – Steyer (Slovenija) – Sveti Martin (Sloveniaj) – Svetlik (Slovenija) – Štemberger (Slovenija) – Tři čtvrtě (Češka) – Troupis (Gčka) – Uibel (Austrija) – UOU (Slovenija) – Uwe Schiefer (Austrija) – Venas (Itaija) – Wijnfaktorij (Belgija) – Winkler-Hermaden (Austrija) – Zaro (Slovenija). ♣

Četvrti MODRI les NOIRSKendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot, Pinot nero…  Za istinske ljubitelje plemenite kapljice, u ranojesenske dane posebno draga pozornica bio je, eto, sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji, mjesto održavanja dvodnevne manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put bio je Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače i osnivač priredbe.

Elitni Kendov dvorec – međunarodni festival crnog pinota 2022 (Marko Čolić)

Hrvatska sommelijersko-novinarska delegacija s domaćinima Matjažem Lemutom Tilijom i Toniom Blanik te s uglednim gostom iz Velike Britanije vinskim piscem, kričičarem i degustatorom Quentinom Sadlerom

Tog se vikenda oko 30 vrhunskih vinara šire regije (iz Hrvatske su sudjeovali: Galić, Sontacchi i Šember) te oko 200 posjetitelja iz desetak zemalja okupilo na jedinom festivalu Pinota Crnog u jugoistočnoj Europi Modri ​​Les Noirs, kojega od 2018. organizira TILIA estateKuća pinota iz Slovenije. Tema festivala bila je kreativnost regije u proizvodnji ovog, kako se za nj rado kaže: najprofinjenijeg vina na svijetu, često u krugovima poznavatelja nazivanog i kraljem vina. Posjetitelji su na jednostavan način – obilazeći vinare izlagače – mogli kušati stotinjak vina od Pinota crnog iz šest zemalja, a imali su i priliku sudjelovati u radionicama pod vodstvom u vinskome svijetu glasovitog Britanca Quentina Sadlera (svojedobno je kao ocjenjivač sudjelovao i na Dubrovačkom Festivalu vina, dok ga je još bilo!),  gdje se moglo štošta naučiti o francuskim crnim pinotima. Vrhunac dvodnevnog događanja bio je subotnji masterclass koji je zbog velikog interesa bio začas rasprodan. Svoje pinote predstavilo je 13 odabranih vinara, a publika je također aktivno sudjelovala u debati. Tomaž Sršen, legenda slovenskog enogastro novinarstva, urednik časopisa Dolce Vita, i Mario Meštrović, hrvatski ocjenivać na Decanter World Wine Awards (DWWA) izrazili su oduševljenje i podršku priredbi Modri les Noirs. Na masterclassu su svojim vinima zablistali i Aleš Kristančič Movia, te Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič.

Prizori s radionica, slijeva na desno – Tilija i Mario Meštrović, pa Aleš Kristančič Movia, zatim Aljoša Jakončić Carolina, te novinar Tomaž Sršen koji nijemo ali i te kako zorno komentira organizaciju radionica i kakvoću kušanih crnih pinota

– Četvrti Modri ​​Les Noirs pokazao je kako se manifestacija pretvara u stabilno regionalno okupljalište proizvođača i ljubitelja ove sorte. Događaj u Idriji sve je bliže onima u Oregonu i na Novom Zelandu, koji slove kao najjača područja  proizvodnje vina od ove sorte izvan Burgundije. Rekao bih da je došlo do bitne promjene razmišljanja kod mnogih vinara iz ovog našeg geografskog područja, naime zamjetno je da kod vina sve više nastoje istaknuti sortnost. Sve manje forsiraju se snažno tijelo i robusnost a sve se više teži eleganciji i bogatom spektru okusa svježeg crvenog voća. Pinot Noir mora biti prvenstveno Pinot Noir. Regionalni vinari pristupaju mu sa sve više preciznosti i predanosti. S jedne strane, inspirirani su sjajnim vinima Burgundije, a s druge strane gledaju da iskažu vlastite karakteristike. Priredba Modri ​​​​les Noirs pokazuje da se možemo natjecati s najboljima – kazao je Matjaž Lemut Tilia.

Matjaž Lemut Tilia u Vipavskoj dolini gospodari s ukupno 10 hektara vinograda, od toga četiri hektara zasađena su Pinotom crnim, i to sa četiri klona – 777, pa VRC18, VRC 9 i 666. Ostale njegove sorte su Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat žuti, pa Merlot i Cabernet sauvignon. Crnog pinota godišnje proizvede oko 16.000 butelja, u više linija, a to su bazno Vipavska dolina (inoks, kakovostno / kvalitetno s k.z.p.), zatim Cru Mrzljaki (laporasto tlo), Estate White Label i Estate Black Label (Julio Frangen)

____________________________________

Iz Hrvatske su se za dolazak na festival prijavili braća Sontacchi iz Kutjeva, zatim Galić iz Kutjeva te Šember (Vučjak 2020) s Plešivice. Kruno i Antun Sontacchi su se pojavili i osobno, a proizvođači Galić i Šember samo su poslali butelje. Komentari posjetitelja na vina bili su vrlo vrlo pozitivni. Sontacchi Pinot noir 2018 Koria s 13,5 vol % i s dvije godine provedene u rabljenom barriqueu pokazao se snažnim, sortno lijepo raspoznatljivim i elegantnim. Braća Sontacchi iskoristila su nastup na festivalu da prezentiraju i Kutjevačko vinogorje, njihov podrum i turističke kapacitete u sklopu imanja a to su, uz degustacijsku dvoranu, i pet gostinjskih soba s tri i sa četiri zvjezdice, te wellness salu (suhiucasi)

Mlada dama Katarina, inače iz Češke a nastanjena u Sloveniji, prezentirala je četiri crna pinota kuće Heaps Good Wine Company iz Slovenske Bistrice, vlasnik vinarije je Nicholas Gee, porijeklom iz Novog svijeta, on je više godina lutao raznim vinorodnim krajevima našeg planeta i radio po vinarijama, zaljubio se u Pinot crni i crni pinot, a onda je stigao u Sloveniju, gdje je našao još jednu ljubav – Slovensku Bistricu i njene vinograde, pa se tu i skrasio… (suhiucasi)

Vinari sudionici festivala Modri Les Noirs 2022: Posestvo Pasji rep;  Movia Wines Movia Wines; Vina Jamšek Jamšek 1887 Wines; Družinska kmetija Jakončič Carolina Jakončič Winery; Kristančič Dušan in Marko – Vina iz Medane Vinarstvo Kristančič; Prinčič Tomaž Kmetija Prinčič Wines; Ščurek vino Ščurek wine; Heaps Good Wine Company Heaps Good Wine Company; Verus vino;  Protner Hiša Joannes Protner; Vipava 1894 Vipava 1894; Sanctum Sanctum Wine; Vina Čuk Kmetija Čuk; Vina Zavec Vina Zavec; Vina Frešer Frešer; Vina Kraner-Plateis;  Vina Zlati grič Zlati Grič; Tilia Estate; Vina Frelih Vinska klet Frelih; Vina Maro MARO Wine; Galić Vina; Sontacchi; Zdenko Šember Šember winery; Etyeki KÚRIA Winery Etyeki Kúria Borászat / Winery; Castelfeder wines Castelfeder Winery Vinarija Dumo; Vinarija Frug; MEUM wine Meum Winery.  ■

____________________________________

Na manifestaciji je eto kao uvaženi gost sudjelovao znani britanski vinski pisac-kritičar Quentin Sadler, jedna od najcjenjenijih osoba na svjetskoj vinskoj sceni, dugogodišnji trgovac, konzultant, predavač, degustator i ocjenjivač vina, jedan i od onih koji su širili dobre vijesti o slovenskim vinima u inozemstvu, on je u alternaciji s Lemutom vodio vrlo atraktivnu radionice. Rekao je sljedeće:

– U Sloveniju sam se vratio s velikom radošću. Kušali smo široku paletu vina napravljenih sa strašću. Vina su pokazala da je pinotizam crnog pinota prisutan u svim ovdje nazočnim proizvođačima, a izražen na različite načine. Hvala puno, Matjaž Lemut, festival je uspio!

Sadler je imao sjajnu radionicu vezanu uz crne pinote iz Francuske, ali one proizvedene izvan Burgundije, konkretno bili su to Côteaux de Auxois 2020 Des Lyres de Pinot noir  Simonnet-Febvre (13 vol%; mpc 16 €), pa 2018 Esprit Pinot noir Domaine Begude, Pays d’Oc-Limoux (13 vol %; 20 €), 2021 Valmoissine Louis Latour IGP Var Province (mineralno, 13,5 vol%; 16 €), 2019 Sancerre le Contestable Joseph Mellot AOP Sancerre-Loire (14 vol%; 30 €), 2013 Pinot Noir Grossi Laüe (=Grand cru) Pflostig, Famille Hugel AOP Alsace (mineralno,13 vol %; 40 €), sva vina odlična ali tri posljednja  i više od toga, osobito 2013 Grossi Laüe Hugel = izvanredan! Od ta posljednja tri – Sancerre Les Contestable 2019 (18 dana maceracije, 11 mjeseci drvo Tronçais), dakle vino iz područja osobito znanog po sauvignonima, s nešto manje iskazanom tipičnom aromom crnog pinota, ipak kao vino i te kako upečatljivo

Quentin Sadler i te kako se iskazao: na svoju radionicu donio je francuske crne pinote s time da su svi bili proizvedeni izvan Burgundije. Odlična vina, svako sa svojim dosta iskazanim karakterom ali sva sa lijepo zamjetnom crnopinotnom poveznicom. Kao najupečatljivije uzorke izdvojio bih Pinot noir 2013 Grossi Laüe Pflostig od Alzašanina Hugela, zatim Sancerre la Contestable 2019 od Josepha Mellota iz područja svjetski znanog po sauvignonu, te Valmoissine 2021 IGP Var Province od inače znamenite burgundijske vinske kuće Louis Latour (suhiucasi)

IZJAVE ZA MEDIJE

Matjaž Lemut, TILIA estate: Modri les Nois je pokazao da se regija može mjeriti s najboljima.

Quentin Sadler: Sva vina na Modrom Les Noirs 2022 pokazala su da je pinotovstvo crnog pinota sve šire prisutno i da se iskazuje na više različitih načina. Najljepša hvala, Matjaž Lemut, festival je bio sjajan!

Aleš Kristančič, Movia:  S veseljem smo sudjelovali na masterclassu Modri ​​Les Noirs. Mi vinari pozdravljamo takve inicijative, pogotovu ako su na ovako visokoj razini.

Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič: Modri Les Nois je koncept u kojemu svatko može otkriti svoj stil crnog pinota. Čestitke na uspješnom četvrtom izdanju!

Mario Meštrović: Modri Les Noirs je događaj koji regiji prije svega treba za izgradnju prepoznatljivosti, samopouzdanja i integracije.

Tomaž Sršen: Crni pinoti regije ukazuju na pomak prema nježnijim, elegantnijim sortno vrlo prepoznatljivim vinima. ♣

Lijepom našom 2022

PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE

Josip Tržec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska, s TV-zvijezdom Brankom Uvodićem, zapamćenim posebno po nastupima u seriji Lijepom našom (suhiucasi)

Vinska Hrvatska dijeli se na četiri šira vinogradarska područja, krene li se, po logici, od istoka prema zapadu, to su Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Bregoviti sjeverozapad, službeno Bregovita Hrvatska, zatim Istra i Dalmacija. Svako područe ima odnosno trebalo bi imati svoju udrugu proizvođača vina, a krovna organizacija, na nacionalnom nivou – Vina Croatia Vina Mosaica, nalazi se pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zasad najorganiziranija je vinska Istra, kroz udrugu Vinistra, a dosad se glede organiziranosti u branši najmanje čulo za Bregoviti sjeverozapad, međutim naznake su da bi se stvar mogla uskoro bitno promijeniti.

Veselo, uz fino vino i domaći narezak: Nikica Katić klet Romić sa sestrom Tenom. Katić je sa sobom donio pjenušac, vino iz 2918. s nazivom Larita a to je izvedenica od imena njegove mame (Lela), supruge (Ana), kćeri (Rita) i sestre (Tena), kapljica je iz starog nasada, od 70 posto Moslavca i 30 posto lokalnog Škrleta, prinos po trsu bio je navodno oko 0,5 kg. U ponudi na kušanje bila je i neizostavna Dragonada 2020 (po djedu Dragi i baki Nadi) od 60 posto Škrleta i 40 posto Graševine. Nikica Katić posebno je ponosan na svoj amber – Škrlet 329 2020 (329 je broj dana maceracije u drvu, vino je dozrijevalo 13 mjeseci u novom barriqueu)

Nikica Katić sa sestrom Tenom, podrum Romić, te Antun Glavica (suhiucasi)

Antun Glavica, koji se odlučio na produkciju ozbiljnije kapljice, ostavio je sa svojim vinima jako dobar utisak.  Najprije je ponudio ugodni mladi Škrlet 2021 (13 vol%), potom Graševinu 2020 s godinom dana dozrijevanja u drvenoj bačvi (mpc. za butelju: 40 kn!), a kao posebnost iznio je etiketu Marmor Collis-Mramorno brdo, pokusno rađenu mješavinu osam tzv. na bolesti otpornih i neprskanih piwi sorata (Bianca, Johanniter, Solaris itd.) koje ima zasađene na pola hekltara, s obzirom na to kako se pokazuju u vinu Glavica najavljuje njihovu sadnju na još jednom hektaru terena. Vino je, kaže Glavica, rađeno eko-režimom, praktički biodinamički, a kako su njegovi vinogradi već nekoliko godina pod nadzorom nadležnih eko-službi Glavica očekuje uskoro (možda već u tijeku iduće godine!) pravo na oznaku Demeter.

Prizor s jedne od radionica, koje je vodio zagrebački enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Eno-ekspert. Sijeva za stolom su Krešimir Ivančić Griffin, Martina Šember, Paula Miklaužić, Nikica Katić klet Romić, Antun Glavica, te novinar Ivo kozarčanin i, kao gosti, Siniša I Sanja Medenica (suhiucasi)

Kao što je nedavno Luca Rossi na mjestu predsjednika udruge Vinistra zamijenio Nikolu Benvenutija, tako je od nedavno u udruzi Bregovita Hrvatska na mjestu predsjednika Josip Tržec, inače voditelj vinarije Šafran, a koji je zamijenio Marka Miklaužića iz Moslavine, i odmah se, zahvaljujući njegovim inicijativama, počelo nešto događati. Došavši na poziciju čelnika, pobrinuo se za realizaciju prvog samostalnog istupa vinogradara-vinara sjeverozapadne Hrvatske pred širom javnosti, bilo je to ovih dana u Zagreu na Festivalu vina Bregovite Hrvatsje, predjela što obuhvaća vinogorja Zagorje i Međimurje, Prigorje, Bilogora, Moslavina, Plešivica i Pokuplje. Festival je organiziran ovih dana u Zagrebu kod gradskog Zapadnog klodvora, u zgradi koja je bila valjda nekakvo  skladište ili radionica za reparacije a unatrag nekog vremena koristi se, pod vrlo ambicioznim nazvom AvantGarden, kao prostor za svadbe i razne druge veselice, te događanja poput ovog festivala. Josip Tržec rekao je da je to uvod u niz bitnih novih aktivnosti – od onih vezanih uz proizvodnju do onih vezanih uz marketing – na široj popularizaciji ovog vinogradarsko-vinarskog dijela Lijepe naše a što sve treba rezultirati osjetno boljim gospodarskim rezultatima vinskog sektora na korist i lokalnih zajednica.

– Bregovitu Hrvatsku odlikuje dosta raznolikosti u vinogradarskim pozicijama, mikroklimi, tlu i sortama grožđa; vinogradi su manjih površina, posađeni na južnim padinama bregova i često se nalaze uz obiteljska gospodarstva koja se bave turizmom. Klimatski i pedološki uvjeti naročito pogoduju proizvodnji svježih, elegantnih, laganih i pitkih vina, ali i kompleksnih bijelih vina, te pjenušaca vrhunske kvalitete – veli Josip Tržec.

Ove godine vinari Bregovite Hrvatske postigli suvrlo veliki međunarodni uspjeh na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards u Londonu, naime osvojili su jednu Platinastu medalju, četiri Zlata, 24 Srebra i 49 Bronci.

Otac i sin Prekratić iz Hrvatskog zagorja između Klanjca i Kumrovca. Lijepi sauvignon, frankovka i mješavina sorata pod zaštićenom markom Zagorski bregi. U pozadini su zagorski vinari Zdolc i Bolfan (suhiucasi)

– Nužno je napokon početi intenzivno raditi na jačoj vidljivosti proizvođača i vina iz Bregovite Hrvatske, pa da to rezultira boljim gospodarskim rezultatima na razini regije. Stoga i eto ovog festivala, kao jedne od prilika da se informacije bolje šire, konkretno, među ostalime i kroz izravne susrete potrošača s uzorcima i s njihovim autorima. Na festivalu su nastupile 34 vinarije Bregovite Hrvatske, s više od 140 vinskih etiketa, konkretno Kurija Budinščak, Agrosalix, Bodren, Bolfan vinski vrh, Bornadino, Kalnička PZ, Lagradi, Vuglec Breg, Vinarija Vrbanek, Vina DK, Vinarija Griffin, Vinarija Topolovčan, Vinarija Polovanec, Vinarija Puhelek Purek, Prekratić vino, PZ Ivanec, Vinarija Viktorovski, Klet Romić, Vinarija Cik, Vinarija Kopjar, Vinarija Kostanjevec, Vinarija Matočec, Vinarija Miklaužić, Vinarija Šafran, Vinarija Šember, Vina Medenjak, Lagena Winery, Vina Kunčić, Vina Glavica, Eko gospodarstvo Zdolc, Vinarija Florijanović, Vinska kuća Hažić, Vinarija Štampar i Vinarija Cmrečnjak.

Vinari s posjeda Mikša, znanog po lokalnom škrletu

Svijet u Čaši htio je saznati detalje o novim koracima i konkretno predviđenim akcijama novog predsjednika a koje bi išle na korist ne samo članovima udruge nego i cijeloj društvenoj zajednici, Josip Tržec obećao je da će, kao predsjednik, uskoro biti spreman pred javnost izaći s novim koracima i incijativama za boljitak branše i regijske eknomije. ♣

_____________________

MOSLAVCI SA ŠKRLETIMA i kod IRENE diWINO – Moslavačku vinsku reprezentaciju u AvantGardenu svojim bi pjenušavim (Noel) i mirnim škrletom bio osjetno pojačao vinar Hrvoje Košutić, kojega eto nije bilo na popisu festivalskih izlagača, ali koji je kratko vrijeme prije s nekoliko svojih kolega Moslavaca reprezentativaca Škrleta nastupio u Zagrebu na lijepoj prezentaciji što ju je – valjda ni ne sluteći da će tako ispasti – kao neku vrstu uvoda u Festival, u svom novootvorenom wine baru diWino priredila Irena Lučić iz udruge Vinoljupci. Košutić je u diWineu nastupio, osim s vlo ugodnim pjenušcem, i sa svojim

Hrvoje Košutić i Irena Lučić (suhiucasi)

dosta punim Škrletom 2021 a i sa vrlo ozbiljnim složenim Škrletom 2020 Familija u magnumu, to vino je, nakon kraće maceracije grožđa 15 mjeseci provelo na finom talogu u 400-litrenim bačvicama od slavonske hrastovine. Donio je i vrlo ugodan Rajnski rizling 2021 i ne baš kompliciranu Graševinu 2021… Pažnje vrijedan mu je cabernet sauvignon.

Hrvoje Košutić sa svojim škrletima postiže zapažene rezultate, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje – drugo mjesto na ocjenjivanju Vinske zvijezde za svoj upravo spomenuti Košutić Familia 2020. nastalog najprije zbog posebne pažnje u vinogradu, a zatim i znalačkim podrumarenjem. Uz škrlete, pažnju privlači i kupaža pod nazivom Sedminac, naziv dolazi od 40 godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavajuće s graševinom i škrletom.

Predstavljanje u wine baru diWine koncipirano u formi kušaonice, okupilo je tridesetak predstavnika medija i vinskih profesionalaca koji su imali priliku osvježiti svoje znanje o ovoj sve značajnijoj sorti, ali i porazgovarati sa predstavnicima četiri kutinske vinarije.

Irena lučić je kod sebe okupila proizvođače Seletkovića, Košutića, Glavicu i Klet Romić

Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je Škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su istu odlučiti oblikovati u pitko i svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Škrlet proizvode u ukupno najvećoj količini od najmanje 15.000 butelja godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – oba su s ostatkom šećera. ∎

____________________________

  1. jubilarni Zagreb Vino.com 2022

RIJEČ DIREKTORA

        Dragi prijatelji vina i kulinarstva!

Eto nas ponovno zajedno, nakon dvije godine tužne stanke zbog covida. Veseo sam što smo ponovno skupa, sada na JUBILARNOM 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Zagreb Vino.com!

Tako dugu pauzu teško je nadoknatiti, ali, evo, mi iz organizacije nastojali smo sada dvogodišnji izostanak popraviti – povećanjem broja festivalskih dana, umjesto kroz, tradicijski, dva dana, izdanje Zagreb vino.coma 2022 prošireno je na četiri dana!  Dio proizvođača opredijelio se za nastup u prva dva dana, dakle u petak i subotu, a dio pak za nedjelju i ponedjeljak.

Sretan sam što sam kroz sve ove godine dosad pod krovom elitnog hotela Esplanade uspio predstaviti doslovce cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu. Proizvođači su prepoznali vrijednost nastupa ovdje, a ljubitelji vina, pak, postali su svjesni naših razmišljanja i truda u organizaciji, dobro se u široj javnosti shvatilo značenje manifestacije, naime iz dolazaka – što u našoj organizaciji, a što iz vlastitog poriva – na priredbu stranih vinskih novinara i trgovaca pa i finalnih potrošača očito je da je brojna publika uvidjela kako je ovo događanje lijepa šansa i učinkoviti okidač za to da se i u svijetu znatno više i bolje čuje za za hrvatsko vino, dakle da se inače maleno hrvatsko tržište za domaće ponuđače proširi i dosta dalje od naših državnih granica.

Zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com: prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor manifestacije i dalje – a nakon dvije godine covid-stanke – u zagrebačkom hotelu Esplanade potkraj studenoga 2022

Zahvaljujem svim izlagačima i svim drugim sudionicima u realizaciji priredbe na tome što su davali visoki doprinos tome da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljiva i respektabilna eno-gastronomska manifestacija. Tu međutim naši napori ne prestaju, naime koliko god nešto bilo dobro, uvijek može biti i bolje.

Moram istaknuti kako sam jako ponosan na festivalske radionice, koje su zadnjih godina doživjele uistinu veliki uspon i kroz koje su prezentirani svjetski vinski velikani, ti prijašnji usponi obvezali su nas da se potrudimo da i ove godine cjelokupni sadržaj festivala bude bogat baš i sa posebno zanimljivim radionicama (popis radionica slijedi u katalogu!).

Koliko god bili razdragani zbog našeg ponovnog druženja potkraj studenoga, toliko, s druge strane, moramo biti svjesni i tuge što nas je obuzela kroz taj dvogodišnji prekid tradicijskih susreta u Esplanadi, naime sudbina nam je zauvijek odnijela više istaknutih protagonista hrvatskog vinskog i gastronomskog svijeta i, kao osoba, velikih ljudi, najnoviji bolovi ranili su nam srce odlaskom Bože Metkovića, Antuna Adžića, Miljenka Turka, Zdravka Ilije  Jakobovića, Marijana Armana, Franka Lukeža, a nešto prije i Sinea Šekoranje, Željka Petrovečkog, Franje Lebara, Zvonka Belovića, Rajka Polića, Ottaviana Coronike… Prisjećajući ih se – i kao osoba, i po postignućima na polju njihova djelovanja – odajemo im, evo, i ovom prigodom počast, i neka im bude laka zemljica…

Dobrodošli na 15. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022.! Želim vam ugodno i sadržajno provedeno vrijeme na festivalu! – poručuje direktor manifetacije prof. Ivan Dropuljić.

LISTA IZLAGAČA za 25/26.11.2022

dvorana SMARAGDNA / EMERALD room

Hrvatska

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; VINA SIBER, E03; BARUN VINA, E04; MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ, E05; VINA VICINIM, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; ZLATNO BRDO, E07; NIKO VIOLIĆ, E08; VIŠKI GRDELIN, E08; VINA MARKOTA, E09; ENOSOPHIA, E10; KUTJEVO, E11; ĐAKOVAČKA VINA, E12; BADEL 1862, E 13 i E 14 (VINARIJA BENKOVAC, E13; VINARIJA DARUVAR, E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI, E14; PZ SVIRČE,  E14; VINARIJA ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, Eoom; ILOČKI PODRUMI, E17; CMREČNJAK, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E20; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23; ZLATAN OTOK, E24; HVAR HILLS, E25; BASTIJANA, E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA RADOVIĆ, E28; VINA MATUŠKO, E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; VINARIJA KROLO, E31 OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, E31;  CLAVIS, E32; PODRUM MLADINA, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, E35;  VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ, E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI,, E41; DEGRASSI, E42

_________________________

Druženje s Klaudijom Tomazom i s Matjažem Lemutom Ispred Vitrine u središtu Zagreba – svojevrsna najava skorašnjeg festivala Zagreb vino.com Tomaz se pokazao i kao odličan kobasičar!(suhiucasi)

Ugledni ponuđači i ugledni ljubitelj plemenite kapljice: Klaudio Tomaz, lijevo, Alfi Kabiljo, te Matjaž Lemut Tilia – susret u Zagrebu! Istarska sommelijerka Manuela Maras, sa stanovanjem u Zagrebu, privela je do – po vinskim događanjima Faca s placa subotom prije podne – poznate Vitrine kod Trga bana Jelačića, svog zemljaka Tomaza, koji se ozbiljno priprrema za nastup na skorašnjem 15 festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com u kultnoj Esplanadi, te Slovenca Lemuta Tiliju iz Istri dosta blize Vipavske doline, protagonista vrlo uspjelog nedavnog događanja Pinot Les Noirs posvećenu vinu od sorte Pinot crni, o toj manifestaciji na međunarodnoj razini je dan prije Tilijina dolaska u Zagreb u emisiji Fino & Vino na Hrvatskoj televiziji prikazan opširan prilog. Sreća je što te subote nije kišilo i nije bilo hladno pa se spomenute vinske zvijezde moglo i kroz njihova vina doživjeti i izvan Vitrine a ne nužno U Vitrini.

Klaudio Tomaz, Alfi Kabiljo i Matjaž Lemut Tilia (suhiucasi)

Prisutni, osobito obradovani dolaskom našeg znanog skladatelja-vinoljupca Alfija Kabilja, koji je pak svoj nastup imao koji dan prije u kazalištu Komedija pa mu nije bilo teško spustiti se do Vitrine. Uzvanici, ali i snalažljivi prolaznici mogli su, između ostaloga, kušati dva vrlo lijepa aduta Klaudija Tomaza – Malvaziju Sesto senso 2019 (tjedan dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu) i Teran Superior 2018 dobiven od 70 posto grožđa prosušivanoga na trsu i od 30 posto Terana prosušivanog na slami, nakon završenih obiju fermentacija vina su spojena i ostavljena na dozrijevanju 24 mjeseca u bačvicama od 250-300 te 500 litara. Službeni izlazak tih i malvazije i terana, koji tek trebaju nadoći i u punoj mjeri pokazati svoju dodnu vrijednost, očekuje se nakon Zagreb Vino.coma.  Matjaž Lemut Tilija donio je na kušanje nekoliko svojih najboljih crnih pinota u različitim kategorijama, prednjači onaj s crnom etiketom i pod oznakom Estate, iz berbe  2019 . Matjaž je inače već više godina eno-savjetnik istarskog uljara i vinara Klaudija Ipše (odlična vina, ali dakako i maslinova ulja), a od nedavno savjetuje i obitelj Velikanović  s Plešivice, još se čeka da se vide rezultati te suradnje.

____________________________

dvorana ISTANBUL room

Austrija

GANGL WINES, I01

Bosna i Hercegovina

Radovan Vukoje, ove godine osobito zadovljan berbom Žilavke

HERCEGOVINAVINO, I09; VINARIJA KEŽA, I10; PODRUM VUKOJE, I11; VINOGRADI NUIĆ; VINARIJA DOMANICA, I13;

Hrvatska

VINA BEDEKOVICH, I07; NERICA, I20; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I21; VINARIJA BAČIĆ, I22; VINARIJA BIRE, I23; VINARIJA BLATO 1902, I24; VINARIJA KUNJAS, I25; VINARIJA KRAJANČIĆ, I26; VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28; VINARIJA PZ  XX 2022; PODRUM KOLAR, I15 

Italija

VINITALY, I16

Makedonija

BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03

Srbija

MATALJ VINARIJA, I04; VERTIZ VINARIJA, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, A I06; ERDEVIK VINARIJA, I08;

Slovenija

PUKLAVEC FAMILY WINES, I14; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINO GRABEN, I18; VINA SANABOR, I19

Dvorana VENECIJA / VENICE Room  25/26.11.2022

Hrvatska

VINARIJA MATELA; OPG MIKULIĆ; VINA LIPANOVIĆ; BRAĆA PLANČIĆ; BASTIAN WINERY; DOMAINE KOQUELICOT; VINA JOS-JURIŠIĆ; OPG BRZICA IVO; MADIRAZZA; OPG DRAGAN RADIĆ; VINA HORVAT; VINA KOCIJAN; PREINER VINA; GALIĆ; EGO VINA; VINA FRANKOVIĆ; ROYAL HILL; PODRUM ŠTRIGOVA; STINA VINA

CASINO – PODRUM: 25/26.11.2022.

Hrvatska

DINGAČ PZ VINARIJA; VINARIJA SVIRČE; VALENTA WINES; OPG SIROTIĆ DARIO; MARČETA VINA; MATIĆ VINA; PP ORAHOVICA; ALL4WINE; MISNA VINA; BLACK ISLAND WINERY; TESTAMENT WINERY; DE MAR VINA; DOBRA BERBA

Delikatese: BOĐIRKOVIĆ; jaka pića:  DESTILERIJA ŠIMIĆ.

RADIONICE

֎ Tema: Magnumijada

Ivo Kozarčanin, vrlo plodni naš vinski publicist, degustator na raznim i najrenomiranijim međunarodnim ocjenjivanjima Bakhova nektara… (suhiucasi)

Termin: 27. studenoga 2022., od 11:00 – 12:30 h.

Moderator: Ivo Kozarčanin

Opis: Velika hrvatska vina iz velikih boca / Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015.

Cijena ulaznice: 500,00 kn. Kontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, ivino@ivino.club . Maksimalno 12 osoba.

֎  Tema: Vertikala Pinot noir – Kurtalj

Termin: 27. studenoga 2022., od 13,00 – 14,30 h

Moderatori: Siniša Lasan, Drago Kurtalj

Opis: Kušat će se pinot noir od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, a iz sedam berbi, to su konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020.

Cijena ulaznice: 250,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan, mobitel 00 385 91 2543 298.  Maksimalno 12 osoba.

֎ Tema: Pinot grigio- sva lica Pinota sivoga by Coletti

Termin: 27. studenoga 2022, od 15:00-16:30 h.

Moderator: Siniša Lasan

Opis: Kušat će se vinifikacijski potpuno različiti stilovi pinot grigia Coletti iz podruma plešivičkog vinogradara/vinara Franje Kolarića; od svježeg do amfore.

Cijena ulaznice: 200,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan 091 2543 298 Maksimalno 12 osoba.

Enolog mr. Franjo Francem priprema radionicu na temu duže odležanih vina, konkretno etiketa iz serije Diplomatsko vino nastale u suradnji revije Svijet u Čaši i Badela 1862 dok je on još tamo bio jedan od direktora, te dugo odležavanih vina od Plavca maloga a što su ih pod okriljem Badela 1862 proizvodile vinarije Svirče s Hvara i Dingač iz Potomja na Pelješcu. Na slici: kušanje u društvu s Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma (Marko Čolić)

֎ Tema: Arhivska vina – Vin diplomatique, Graševina, Plavac mali

Termin:  27. (nedjelja)  studeni 2022, od 17-18:30 h

Moderatori: Franjo Francem, Željko Suhadolnik

Opis: Prije dosta godina, revija Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su suradnju s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj a kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika, odgojena vina u novim barrique-bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom (Diplomatsko vino), i koristila su se u raznim promotivnim aktivnostima. Dio vina bio je pohranjen u arhivi u vinskom podrumu u sklopu zagrebačkog restorana Stari Puntijar, te sada imamo priliku provjeriti kvalitetu vina nakon 18 godina čuvanja, te kod, pridodanih, arhivskih graševina i plavaca nakon i osjetno više i od 20 godina čuvanja. Cijena ulaznice: 150 kn. Maksimalno 12 mjesta/osoba. Kontakt i rezervacije:  francem.franjo @gmail.com,  098 298 096

Lista kušanja:  Vin diplomatique  Rajnski rizling Nespeš 2004 barrique, 11,7 vol %; Vin diplomatique Silvanac zeleni Nespeš 2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique Sauvignon Nespeš  2004 barrique, 12,1 vol %;  Vin diplomatique   Chardonnay Nespeš 2003 barrique, 14,0 vol%. Ostala arhiva: Graševina Mandićevac 1983 – PIK Đakovo; Plavac Ivan Dolac 2003 barrique, 14,4 vol% – PZ  Svirče

Najavljeno još:

֎ Tema: Tignanello – Antinori

Danijel Čečavac priprema radionicu o svjetski glasovitom crnjaku Tignanello, toskanske kuće Antinori

Moderator: Danijel Čečavac. ♣

Međunarodna ocjenjivanja plemenite kapljice: Emozioni dal Mondo, Bergamo 2022

POREČKA FESTIGIA POKORILA SVJETSKU KONKURENCIJU!

AgrolagunaLaguna-vino nastavlja s uspjesima na međunarodnoj vinskoj pozornici: na nedavno održanom i već tradicjskom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, na kojemu inače već gdinama sa svojim crnjacima od spomenutih kultivara bilježi zapaženi uspjeh, znani vinski podrum iz Poreča ove godine zakitio se s dvije krune prvaka!

Porečani su se vratili kući s najjačim mogućim priznanjem – titulom šampiona natjecanja, međutim to nije i sve, uz jednu Veliku zlatnu medalju i priznanje za najbolje ocijenjeni uzorak primili su još jednu Veliku zlatnu medalju i naslov državnog prvaka Hrvatske!

Na oovogodišnjem natjecanju u srcu Lombardije za svoj Cabernet sauvignon Festigia 2018 Aglolaguna-Vina Laguna skupila je najveći broj bodova – 94,333/100 – a, uz Veliku zlatnu medalju (dodjeljuje se za bodove od 92 naviše) za taj rezultat, dobila je i Veliku zlatnu medalju za svoj Castello Festigia 2022 (92/100).  K tome, u kategoriji u kojoj, po ustaljenom običaju, vinski novinari kao poseban žiri biraju prvake po državama po broju bodova Merlot Festigia 2018 zasjeo je na pozciju hrvatskog državnog prvaka za 2022.! Čestitke!

– Velika je čast na ovako prestižnom natjecanju na kojemu su u fokusu crne sorte Merlot i Caberneti i njihove kupaže, osvojiti najveći broj bodova unutar svjetske konkurencije i nagradu za najbolje crno vino iz Hrvatske. Izuzetno smo ponosni na svaku dobivenu nagradu. One su jedan od pokazatelja kontinuiteta kvalitete naših vina – istaknuo je Josip Barišić, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.

Kroz tri dana natjecanja, od 13. do 15. listopada, u prekrasnom lombardijskom gradu Bergamu kušalo se 219 uzoraka iz 21 zemlje svijeta. Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme je već gotovo dva desetljeća jedno od najprestižnijih europskih enoloških natjecanja i jedino je na svijetu s fokusom na sorte merlot i cabernet i njihove kupaže, a održava se pod pokroviteljstvom međunarodne organizacije OIV – Organisation  internationale de la vigne et du vin.

Iz Hrvatske je ove godine lijep uspjeh postiglo još i vino Cabernet sauvignon Premium 2019 od Vina Belje, ono je s 91,5 bodova osvojilo zlatnu medalju, dakle bilo je na samom pragu za Veliko zlato.

Inače s ovih naših balkanskih prostora sudjelovao je i prilično veliki broj vinarija iz Srbije. Jedna od njih – Probus Vineyards s Fruške gore iz Srijema, a s vinom Magis 2017 i s osvojenih 94 boda plasirala se na drugo mjesto najbolje ocijenjenih, tik do naše Festigije

I Agrolaguna i Vina Belje očekuju se kao izlagači na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com potkraj studenoga 2022. u hotelu Esplanade.

Na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo u organizaciji udruge Vignaioli bergamaschi dosad je sudjelovalo i više kušača iz Lijepe naše, ove godine također nas je bilo pozvano nekoliko otprije redovitih, međutim stjecajem okolnosti uspio se odazvati samo jedan – istaknuti naš vinski novinar Ivo Kozarčanin. ♣

POZIVNICA za POREČ

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Dogadjanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba 2022

VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE

          PORTUGIZAC PLEŠIVICA, BEAUJOLAIS NOUVEAU/PRIMEUR – Eto nam sezonskog razdoblja carstva novog mladog vina! Francuzi su dobrom organizacijom unutar branše i zahvaljujući disciplini svojih vinogradara i vinara te distributera vina, a i spremnosti ulaganja u marketing kao i realizacijom prikladne komunikacije prema vinoljupcima unutar zemlje ali i onima u inozemstvu, od datuma početka prodaje – a to je treći četvrtak u studenome – novog mladog vina nazvanog Beaujolais nouveaux/primeur AOC, sinhronizirano u svojoj zemlji i vani napravili svjetsku feštu, globalno poznatime učinili područje Beaujolaisa, koje je do tada bilo u debeloj sjeni Burgundije, Bordeauxa, doline Loire, Alsacea… Plasmanom novog mladog beaujolaisa širom svijeta područje je u gospodarskom smislu i te kako profitiralo, naime svake kalendarske godine priljevu novca od prodaje poprilične količine butelja na globalnom nivou pridružio se i OSJETAN dotok sredstava od turizma…

Novi mladi portugisci u Boćarskom domu u Metropoli, na izložbi hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba: Željko Gregorić, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, sa suprugom, zatim Valentina Režek s vinskog posjeda Krešimira Režeka, te Patrik Braje s posjeda Roberta Brajea Dolje: Đurđica Vučinić s posjeda Vučinić, zatim predstavnica imanja Josipa Brajea, te Nadica Majcenović s posjeda Vladimir Majcenović Majc (suhiucasi)

Mi u Hrvatskoj, gdje imamo dugu tradiciju mladog vina i to uglavnom od sorte Portugizac, te gdje 11. studenoga odavna revno i ponosno slavimo Martinje, kao dan krštenja mošta i trenutke prelaska kapljice sa statusa mošta u mlado novo vino, ostali smo tek na martinjskim lokalnim vinskim veselicama, lijepima u smislu raspoloženja ali ne toliko i korisnima s gospodarskog aspekta. Nekad davno u periodu izlaska novog mladog vina pred kupce u Zagreb su iz vinogradarskih krajeva u okolici stizale konjske zaprege s punim bačvama vina i bio je to svojevrsni spektakl na ulicama grada, a iz novijeg vremena pamtim ozbiljne pokušaje, primjerice inicirane od strane Zagrebačke županije, vezane uz stvaranje brenda novog mladog vina s Plešivice, tj. robne marke Portugizac Plešivica. Svojedobno se bilo zajednički i uz pomoć društveno-političkih tijela krenulo u stvaranje robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, što je, u smislu postizanja kakvoće i stabilnosti u kakvoći a u poslovnome smislu i određivanje službenog datuma u toj godini prvog i zajedničkog izlaska novog mladog vina na tržište trebalo značiti i uvođenje, za proizvođače koji svoje vino žele ponuditi pod oznakom spomenute marke, određenih pravila ponašanja u vinogradu, podrumu i, u tržišnom smislu, kontrole pridržavanja pravila,u konačnici i rzultirati boljim financijskim rezultatima. Bitno je svakako bilo prikladno odrediti stalni datum službenog izlaska prvih butelja novog mladog vina na tržište, marketinški gledano možda je najviše smisla imalo to da službeni datum prvog izlaska mladuha bude 11. studenoga, dakle na u nas toliko popularno Martinje, kad se, tradicijski, mošt krsti na mlado vino, dakle kad je mošt i službeno postao novo mlado vino. U svakom slučaju, novo mlado vino imali bismo oficijelno na tržištu – prije novog mladog beaujolaisa. Odlučeno je međutim da službena svečanost vezana uz novo mlado vino Portugizac Plešivica bude dosta ranije od Martinja. I, za taj određeni dan bilo je predviđeno da se, u organizaciji Zagrebačke županije i uz nazočnost i župana i zagrebačkog gradonačelnika a i predstavnika turističkh zajednica (Grad i Županija), održava javna svečanost posvećena novom mladom vinu portugiscu i to, konkretno, Portugiscu Plešivica. Na pozornici se javno ceremonijalno otvarala prva butelja PP, i održavana je zdravica, bilo je lijepo i veselo. Nekoliko godina je priča o portugiscu s Plešivice dosta dobro funkcionirala. Neko vrijeme i činilo se da eppur si muove…, međutim nakon stanovitog širenja vinogradskih površina pod nasadom portugisca na Plešivici, kad se stjecalo dojam da će nešto biti, malo-pomalo prvotni žar počeo se hladiti, do mjere da su vinogradari počeli napuštati/zapuštati  portugizac i kao sortu i kao vino. Konjskih  zaprega s novim mladim vinom kao moguće vinsko-turističke atrakcije na gradskim ulicama odavna nema, festivali mladog portugisca u Zagrebu, koji su redovito odisali vedrinom i bili dobro posjećeni te koji su nakon nekoliko godina održavanja u središtu metropole, u dvorištu ugostiteljskog objekta vis à vis Katedrale, preseljeni u – više godina također dobro posjećeni – šator kod Boćarskog doma, izblijedili su.

U šatoru kod Boćarskog doma, gdje su prije uz brojne plešivičke vinare svoj novi mladi portugizac znali predstavljati i proizvođači iz slavonske Zlatne doline te gdje je prije koji tjedan, u organizaciji Zagrebačke županije i Grada Zagreba, održan Sajam hrane i tradicijskih proizvoda  moglo se sresti tek šestero proizvođača novog mladog portugisca iz zagrebačke okolice – Željka Gregorića kao tajnika udruge Portugizac Plešivica, prisutnog sa suprugom, obitelj Josipa Brajea, obitelj Roberta Brajea, obitelj Krešimira Režeka, obitelj Vučinić, obitelj Majcenović! Kad sam pitao što je s drugim portugiscima i gdje se portugizac s Plešivice može kupiti, odgovor vezan uz proizvođače bio je da je danas na Plešivici teško okupiti desetak onih što se još bave portugiscem, a vezano uz nabavu je uglavnom bio da treba doći po njega izravno kod proizvođača. Naknadno sam imao prilike susresti se s Dominikom Jagunićem, koji je od oca Velimira preuzeo vodstvo obiteljskog vinskog posjeda i poprilično se afirmirao s pjenušcima a jako dobro se pokazuje i s jantarnim vinom, on se na spomen Portugisca naprosto razbijesni i odmahuje rukama, veli da ga ne zanimaju jeftilen-vina koja je, i kad su jako dobra i po niskoj cijeni jako teško plasirati…

Od Valentine Režek, supruge Krešimira Režeka a koja je svoju obitelj prezentirala u Boćarskom dimu, saznajem da je Krešimir Režek, sin nasljednik u obitelji Režek još od prije znane po visokoj kvaliteti upravo portugisca, ostao vjeran portugiscu, za vina iz svojeg proizvodnog programa općenito pronašao je dovoljan broj kupaca u Zagrebu pa svakog tjedna dolazi u Metropolu i dostavlja naručiteljima vina – među njima i novi mladi portugizac – zatražena preko telefona (091 5646240). Inače, maloprodajna cijena po litri za portugizac (tako je bilo sada u šatoru) kreće se, kako su me informirala sva šestorica sudionika, od 20 i 25 kuna ako je vino u plastičnim kanisterima od pet litara ili u ltrenim plastičnim bocama s navojnim zatvaračem, te, kod nekih vinara, i 30 kuna ako je vino punjeno u litrenu bocu od stakla.

Željko Gregorić predstavio je u Boćarskome, uz portugizac, i druga vina iz svoje produkcije, osobito ponosan bio je na Pinot sivi Orange 2019 i na Graševinu GR 2 2021, naime za taj pinot sivi nedavno je na stručnom vrednovanju Vinske zvijezde nazvanom Boje jeseni dobio vrlo visoku ocjenu, bodove za četiri zvjezdice što je u rangu zlatne medalje,. Gregorić je veseo i stoga što može na svoj proizvod – na slici je pjenušac Le Pjen – staviti i oznaku Plavi ceker, kao informaciju i određeno jamstvo kupcu da je riječ o kvalitetnom proizvodu. Gregorić mi objašnjava da je vinogradarstvo kod njega već više od tri godine u eko-režimu i da će ovih dana mjerodavnima podnijeti zahtjev da mu se za to izda službeni certifikat (suhiucasi)

Tjedan dana nakon Boćarskog doma Gregorić je s ostalih nekoliko proizvođača portugisca krenuo na manifestaciju Portugizac i kesteni na zagrebački Bundek, tamo se pojavilo osam ponuđača madog novog portugisca, šestero s Plešivice i dva iz neposredne zagrebačke okolice. Gregorić je rekao da se za prvu polovicu studenoga (nije mi znao reći mogući datum) priprema nova i samostalna izložba novog mladog portugisca, to bi bila manifestacija manjeg opsega i u nekom ugostitljskom lokalu, dimenzija ovisi o tome, veli Gregorić, koliko će udruga Portugizac Plešivica imati novaca na raspolaganju za troškove oko realizacije nastupa. Na takvoj priredbi – ako je bude! – na kojoj se svakako očekuje upravo spomenuta plešivička šestorka iz Boćarskog doma ne bi smjeli izostati oni vinari kojih sada u Boćarskome a ni na Bundeku nije bilo a koje još od prije pamtim kao vrlo kvalitetne (i) u domeni proizvodnje portugisca, konkretno mislim npr. na podrume Damir Drago Režek, Šember, Franjo Gregorić, Kurtalj…  Damir Režek inače, također kao što to čini njegov rođak Krešimir, dostavlja svoja vina po narudžbi u Zagreb i na kućnu adresu, bilo da to obavlja on osobno bilo njegov predstavnik, za narudžbu obratiti se treba na telefon 098 184 1307!), portugizac je punjen u kanistere od po pet litara i u bokale sadržine po dvije litre, cijena za litru kod njega je 25 kuna.  Što se tiče obitelji Šember, ona unatoč tome što se s mirnim I pjenušavim vinima i te ako afirmirala i postiže jako dobru cijenu za butelju, od portugisca također nije odustala, proizvodi ga, da održi tradiciju, u sasvim maloj količini, te ga prodaje samo na svom kućnom pragu. U skladu s postignutim renomeom na tržištu, Šemberi taj svoj novi mladi portugizac – vrlo ugodan i lagano pitak te s dozom kompleksnosti – nude napunjen u tamnu litrenu bocu s navojnim zatvaračem i s jednostavnom simpatičnom etiketom s vrlo istaknutim obiteljskim logom, cijena po litri je 30 kuna.

Od novih mladih portugizaca koje sam dosad uspio kušati kao meni najboljima pokazali su se oni od kuće Agro Damir Drago Režek i od Krešimira Režeka, to su, pogotovu ono od Damira Drage, puna konkretna vina koja nije nužno popiti što prije, kao mlada, naime imaju potencijal da u boci s kvalitetnim čepom i prikladno čuvanoa duže traju. Od onih koje sam uspio kušati izdvojio bih još portugisce od Šembera, Roberta Brajea i Vučinića… (suhiucasi)

MLADUH? – Prisjećam se kako je svojedobno mlado novo vino kao posebna kategorija stizalo i iz Istre, naziv mu je bio Mladuh. S Mladuhom je još 1996. počeo Ivica Matošević, na startu svoje ozbiljne vinska karijere, i s njime je redovito i uz dosta pompe izlazio punih šest godina zaredom.  Mladuh je bio crni, od sorte Borgonja, za koju se onda smatralo da je Gamay, a tek kasnije se ispostavilo da je riječ o Frankovki. Ivica Matošević mi veli kako mu se učinilo jako dobrime da se kao novak na našoj profesionalnoj vinskoj sceni predstavlja i s Mladuhom, smatrao je da bi mu on mogao biti jako dobra reklama uz debut, naime već tada i u nas je bio popularan novi mladi beaujolais, od sorte Gamay, i s obzirom na njegov službeni izlazak u javnost trećeg četvrtka u studenome i Matošević je – ukazala mu se prilika da ga publici kao našu inačicu novog mladog francuskog vina prezentira paralelno uz beaujolais u uglednom ugostiteljskom objektu u Istri – za svoj Mladuh izabrao taj datum. Nakon što je Mladuh odradio prvotno mu postavljenu zadaću – prekinulo se njegovo pojavljivanje…. Šteta!

MLADO MEĐIMURJE – Shvaćajući da se niša novog mladog vina može i treba dobro valorizirati na sceni su se pojavili Međimurci, okupljeni u udrugu vinogradara i vinara Hortus Croatiae, na dobrom putu da stekne renome uz Vinistru najbolje organizirane lokalne udruge naših vinara.  Međimurci su s mjesecom studenim počeli izlaziti sa svojim novim mladim (bijelim) vinom pod markom Mlado Međimurje. I ove godine i u Metropoli su, u znanom restoranu Rougemarin, priredili lijepu prezentaciju. Deset međimurskih vinarija početkom studenog na tržište je izbacilo Mlado Međimurje, novo mlado vino iz berbe 2022. Vinarije-ponuđači su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Munđarov breg, Preiner i Štampar.  Interes (zagrebačke) javnosti bio je, sudeći po posjetu, popriličan. Projekt Mlado Međimurje pokrenuli su mladi međimurski vinari, ambiciozni pripadnici nove generacije vinara koji uspješno nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Mlado Međimurje je nježno, živahno, dotjerano i atraktivno vino. Karakteriziraju ga privlačan miris i lepršava svježina, niski alkohol, vitko tijelo. Idealno funkcionira kao vino za predah, neformalna druženja i ležerne obiteljske objede, reći će Međimurci. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naručiti i direktno od vinara.

Mlado Međimurje 2022: proizvođači-ponuđači nazočni na prezentaciji u Zagrebu (Vinart)

Mlado Međimurje … na kraju tunela; mlado u čaši i… bez motike; Mlado Međimurje kao eliksir, kaže naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, Mlado Međimurje – osmijeh za vječnu mladost… (Marko Čolić)

STEIRISCHER JUNKER – Dok mi eto nešto što nam se dopadne iz svjetske prakse počnemo pa posustanemo i prestanemo, druge nacije ostaju u igri. Talijani još imaju svoj Novello, a Austrijanci – posebno oni u Štajerskoj – nastavljaju sa svojom novim mladom kapljicom, naziv novog mladog vina u austrijskoj Štajerskoj je Steirischer Junker, riječ je o cuveéu od 70 posto Rizvanca (Müller-Thurgau) i 30 posto Sauvignona bijeloga, barem tako je kod znane vinske kuće Polz. Svijetle sjajeće slamnato-žute boje, diskretne note citrusa, malo limete, aroma jabuke, začinske nijanse, lijepa svježina, oko 11 vol % alkohola, sočno, uklapa se u tradicijsku jesensku kuhinju, znana braća Polz kao proizvođači tvrde – kažu: iz osobnog iskustva – da odlično prati tradicijsjku martinjsku gusku! Maloprodajna cijena: osam eura… ⋆

Hrvatska kuća:                       MATERINA PRIČA o PLAVOM CEKERU

Manifestacija u šatoru kod Boćarskog doma publici je, uz spomenute portugisce, na kušanje ponudila i razna druga vina, te pokazala plešivičke sireve Šestak, zelinske suhomesnate proizvode Kudelić, pa bučina ulja raznih proizvođača unutar Županije, razno domaće povrće, voćne sokove, med, ukrasne aranžmane napravljene od plodova sezonskog bilja, voća i povrća, meda, rukotvorine i razne u estetskom smislu spomena vrijedne proizvode za praktičnu uporabu rađene u eko-okviru.

Sad kad društvena zajednica sve jače nastoji utjecati na pojedince da smanje uporabu zagađujućih plastičnih vrećica i da se npr. u kupovinu namirnica u trgovinu ili na tržnicu odlazi s torbama rađenim od prirodnih materijala, osobitu pažnju posjetitelja privlači priča o Plavom cekeru, nastalom kroz projekt udruge Hrvatska kuća osnovane u Zagrebu već prije dosta godina s ciljem očuvanja tradicijskog narodnog rukotvorstva i promicanja rukotvorina od prirodnih materijala ne samo kao ukrasa nego i kao predmeta za pratičnu uporabu a uvelike od kukuruzne komušine. Ona je biološki ostatak u poljoprivrednoj proizvodnji i eto lijepo se može iskoristiti, najviše do izražaja dolazi kod izrade cekera za poći u trgovinu. U Zagrebu i njegovu okružju računa se da bi glavni protagonist bio, dakako, Plavi ceker!

Mina Petra na izlagačkom mjestu Hrvatske kuće pokazuje eksponate i, među njima, dakako, plavi ceker! (suhiucasi)

Na dosta širokom izlagačkom prostoru – susret s Minom Petrom, dušom Hrvatske kuće, autoricom dizajna baš i za ceker, i ona kaže:

–  Danas je izrada cekera, svojevrsnog simbola malog ženskog i socijalnog poduzetništva te kulturne baštine i identiteta, jedan od vrijednih činitelja održivog razvoja ruralnih područja. Projekt se ostvaruje u suradnji s narodnim umjetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kulturnim društvima Grada Zagreba, Zagrebačke županije a i šire, a pokrovielj je Ministarstvo turizma. Ekološki ceker kao uporabni souvenir s motivima je cvijeća i narodnih nošnji. Mogu se pohvaliti da je na raznim izožbama rukotvorina i suvenira već osvojio više nagrada npr. Zlatnu medalju na Salonu inovacija u Bjelovaru, Grand Prix i Prvu nagradu na izložbi suvenira Kvarner Expo u Opatiji, te, u kategoriji ruralno-turističkih projekata, i posebno priznanje   Suncokret ruralnog turizma…♣

__________________________

Zdravlje u žlici: SVOJSTVA MEDATamara Sekereš na svom štandu označenom panoom OPG Pčelarstvo Skereš, Lonjsko polje, Moslavina, upućivala je brojne posjetitelje u svojstva meda. Pa, evo što ona kaže:

– Bagremov med pomaže kod nesanice, umiruje nadraženi živčani sustav i pomaže u otklanjanju posljedica nagomilanih od čestog stresa. Osobito je djelotvoran kod male djece. Inače, učinkovit je za liječenje srčanih i kardiovaskularnih tegoba, otklanja probleme vezane uz dišne puteve. Preporučuje se uzimanje s čajem od kamilice, tako se pojačava djelovanje i meda i čaja. Med od lipe ima snažno antibakterijsko djelovanje, jača imunitet,  potiče metabolizam, snižava krvni tlak, poboljšava rad srca, pozitivno djeluje na bubrege, želudac i crijeva, ubrzava liječnje plućnih bolesti. Suncokret: blagotvoran kod probavnih, plućnih i bubrežnih problema, koristan je za srce i krvne žile. Pospješuje zarastanje rana, dobro djeluje kod dermatitisa, sinusitisa. Preporučuje se srčanim bolesnicima, te svakako starijim osobama za stjecanje dodatne energije, a i djeci u razvoju. Valja uzeti žlicu meda prije doručka, neka bude rastopljen u mlakoj vodi, mlijeku ili eventualno u jabučnom octu!

Kesten sadrži najviše prirodnih antibiotika, učinkovit je u procesu liječenja čira na želucu, dvanaestercu, te u otklanjanju bakterija u mokraćnom traktu. Potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, štti probavni sustav. Bogat je željezom, fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem. Med od menta je vrlo aromatičan, slatko-kiselkastog okusa. Jača iminitet, otvara apetiti, smanjuje nervozu, ublažava infekcije i upale, pomaže kod astme i alergija. Blagotvoran je kod bolesti desni, otklanja loš zadah. Livada: baza mu je razno livadno cvijeće… U medenoj ponudi postoji i tzv. imuna bombica, a to je mješavina bagremovog meda,peludi i propolisa. Sadrži veliku koncentraciju peludi, pa bombicu pri prvim korištenjima treba uzimati sasvim malo, tek s vrha žličice. S obzirom da se pelud koncentrira na vrhu teglice, prije uporabe imune bombice nužno je sadržaj teglice dobro promiješati. Čuvati na hladnom mjestu. Propolis je antigljivičan (učinkovit je od 60 posto gljivica!), antivirusan (posebice kod herpesa i gripe), ima protuupalna, antioksidativna, anestetička (jak je anestetik) i antitumorska svjstva. Jača imunloški sustav i potiče regeneraciju tkiva, štiti organizam od posljedica zraćenja…♣

_______________________

U  jeku mladuha – degustacija veterana

20-GODIŠNJI DIPLOMATSKI BISERI

Berbe su, osim za visoke slatke predikate dobivene od na trsu prosušivanoga grožđa, uglavnom gotove i, po tradiciji, uvelike se sada priča o novom mladom vinu. Dogodilo se to da je grupica enologa i vinskih novinara – prijateljski vezanih uz reviju Svijet u Čaši maltene još od njena osnutka prije 30 godina  a koje sam namjerno okupio baš sada za ovu prigodu, u periodu kad caruje novo mlado vino odlučila da svoje vrijeme i volju posvetila degustaciji … veterana starih par desetljeća!

Zlatko Puntijar ispred svojega hotela Puntijar, te dolje, u društvu Karin Mimicom koja sa svojim Gastronautom svake godine izdaje vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, te s poznatim neretvanskim ugostiteljem Pavom Jerkovićem iz restorana Villa Neretva, naime restorani Villa Neretva i Stari Puntijar u najnovijem izdanju knjige a s restoranima Zlatna ribica iz Šibenika, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica i Bevanda iz Opatije istaknuti su i posebno nagrađeni jer u posljednjih 27 godina otkako se izdaje spomenuti vodič oni su jedini koji su SVAKE GODINE u samoj vrhuški vodećih 100 (Marko Čolić)

U nas se eto unatrag valjda gotovo deset godina održavaju, konkretno baš na Plešivici, Diplomatske berbe, a uzvanici, strani diplomati, i te kako dobro znaju za novi mladi Beaujolais. Ne vidi se međutim da je boravak diplomata u berbi baš na Plešivici, odavna znanoj po novom mladom portugiscu, iskorišten, među ostalime, i za promociju novog mladog Portugisca Plešivica. Zapravo, ne vidi se baš da se boravak visokih diplomata na Plešivici u Diplomatskoj berbi koristi za adekvatnu promidžbu plešivičkog pa ni hrvatskog vina općenito.

Kad smo već kod diplomata, k tome kod u nas i u berbi, bilo bi npr. zanimljivo saznati koja uopće vina strane ambasade i konzulati  kod nas rabe kad primaju uglednog gosta. Normalno/logično je da glavni naglasak bude na vinu svoje domovine, ali logično je i to da se posluži i vino iz zemlje u kojoj se diplomatsko predstavništvo nalazi. Sasvim slučajno saznao sam još davno kako neki hrvatski visoki diplomati u europskim zemljama gostima koji im dođu nude ne niti vino svoje zemlje niti vino zemlje u kojoj su na službi, nego npr. kapljicu iz nekog drugog kontinenta, primjerice Južne Amerike, konkretnije Čilea. I upravo to saznanje bilo je jedan od okidača da revija Svijet u Čaši svojedobno, još puno prije pojave Diplomatskih berbi na Plešivici, krene u akciju Diplomatsko vino, smisao je naime bio potaknuti naše diplomatske institucije vani da svojim gostima ponude prvenstveno hrvatsku kapljicu, a strancima ovdje da se bolje upoznaju s onime što Lijepa naša ima u svojoj ponudi i da ih kakvoća i osebujnost što je iz Bakhove liste možemo ovdje ponuditi ponukaju da uz vino vlastite zemlje (češće) potoče i koju butelju iz Hrvatske.

Veterani na provjeri (Marko Colic)

Opširnije o tom našem projektu Diplomatsko vino pisao sam u prošloj Kronici SVIJETA u ČAŠI, a sada evo još par rječi o buteljama tog vina nastalima u suradnji s hrvatskim proizvođačima, prije gotovo puna dva desetljeća, a čuvanima u odgovarajućim uvjetima u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika i voditelja, u Gračanima u podnožju Medvednice, ugladnog restorana Stari Puntijar, poznatoga upravo po promidžbi namirnica i jela pripadajućih upravo ovome našem kraju, te vlasnika hotela Puntijar u neposrednom susjedstvu. Butelje napunjene diplomatskim vinom a riječ je o kapljici koju bi u vinskom podrumu proizvođača – na početku je to bila Kurija Nespeš iz Nespeša, u sastavu Badela 1862 – kao svoje kumče na samom startu dozrijevanja u bačvici od 225 do 300 litara među raznim ponuđenim mu uzorcima izabrao pozvani veleposlanik u Hrvatskoj, gledali smo da kao potencijalne kumove najprije angažiramo ambasadore što slove kao poznavatelji vina. Prvi kum bio je norveški veleposlanik Knud Toraassen, on je kao kumče izabrao Chardonnay 2003. Poslije su kumovi bili Ilpo Manninen, ambasador Finske, on je izabrao chardonnay iz 2004., njega je izabrao i Branimir Vlajo u svojstvu počasnog konzula Finske, zatim veleposlanik Japana Kaname Ikeda, te veleposlanik Švedske Sture Theolin, on se odlučio za zeleni silvanac iz 2004. Butelje s etiketom Diplomatsko vino bile su zamišljene ne da idu u klasičnu redovnu prodaju, nego za posluženje u posebnim prigodama, na diplomatskim skupovima, i da se koriste u humanitarne svrhe.  Svaki kum dobio bi na dar nešto više od trećine zapremnine bačvice, dio je, za promidžbenu svrhu, ostajao proizvođaču a dio je dobio Svijet u Čaši, također za promidžbu. Popriličan broj butelja čuvao se, zahvaljujući mogućnosti i spremnosti zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, aktualnog predsjednika Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednika Udruženja ugostitelja Zagreba, da ih prihvati i prikladno smjesti, u podrumskom prostoru restorana Stari Puntijar.

Desgustacija, slijeva: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik, Zlatko Punijar (Marko Čolić)

Zlatko Puntijar u svom vinskom podrumu ima i odvojene prostore u koje i općenito ljubitelji plemenite kapljice kad u svom domu nemaju uvjete za prikladno čuvanje (skupljih) vina, mogu ostaviti veći broj boca, i otvarati ih, ako ne kod svoje kuće, i kod Puntijara u ugostiteljskom objektu. Nas iz revije Svijet u Čaši koja je također nešto butelja ostavila na čuvanje kod Puntijara, te mr. Franju Francema, enologa a tada na vrlo visokoj, direktorskoj poziciji u kući Badel 1862 s kojom je Svijet u Čaši  kao prvim partnerom krenuo u stvaranje diplomatskog vina, zaintrigiralo je koliko još, nakon toliko prohujalih ljeta, kod Puntijara postoji butelja raspoloživih za kušanje, te dakako, još i više to da se sazna u kakvoj su vina sada kondiciji, kako je kapljica izdržala kroz vrijeme.

Kušanje je bilo potkraj listopada u restoranu Stari Puntijar. Zlatko Puntijar podastro je na degustaciju četiri etikete, svaku u tri butelje u slučaju da vino ima problem čepa. Riječ je o etiketama Diplomatskog vina Chardonnay 2003, Chardonnay 2004, Rajnski rizling 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš. Franjo Francem pak donio je, da malo obogati ponudu uzoraka za kušanje tog dana, dva stara crnjaka iz proizvodnje Badela 1862Postup 1994 te Postup 1991 od PZ Dingač iz Potomja. Napomena: nijedno od svih tih vina nije bilo posebno pripremano za neko duže odležavanje, računalo se da će se svakako potrošiti najkasnije za pet došest godina.

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (Marko Čolić)

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (marko colic)

Domaćinu Puntijaru, pa Franji Francemu i meni pridružili su se, na moj poziv za kušanje, novinar Ivo Kozarčanin,  naš istaknuti vinski pisac, prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, koji ove godine, kao i Svijet u Čaši, slavi puna tri desetljeća otkako se profesionalno uključio na vinsku scenu, te Siniša Medenica, marketingaš na području plemenite kapljice i delikatesa i kolekcionar vina, a pozvani enolog Vlado Krauthaker, također s 30-godišnjim jubilejem kao samostalac (do 1992. bio je glavni enolog u Kutjevačkom podrumu) a i dva pouta Vinar godine u izboru revije Svijet u Čaši nažalost nije došao zbog drugih već prije preuzetih obveza.

Vina, koja su točena iz puno prije početka kušanja odčepljenih boca i potom degustirana u par navrata, nakon nekoliko vremenskih razmaka od po desetak minuta pokazala su se od iznenađujuće jako jako dobrima – dva: Chardonnay 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš do dobrima – Postup 1994 i Dingač 1991, dva su međutim – Chardonnay 2003 i Rajnski rizling 2004 bili su međutim malo sumnjvi…

Kulturni centar Dubrava u Zagrebu

SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE i RAKIJA u ZNAKU EKOLOGIJE

Kraj je kalendarske godine i veliki praznici brzo se približavaju, a s njima, kao prethodnici, još i brže stiže naglašeno razdoblje hedonizma i šopinga. Dugogodišnji djelatnik u izdavaštvu i marketingaš Zoran Lutz iz Zagreba došao je na zamisao da, iako je raznih salona i festivala vina i drugih pića već popriličan broj,  hrabro lansira svoju manifestaciju tipa izložbeno-prodajnog salona za vino, sokove, maslinovo ulje i domaću rakiju, priredba bi bila drukčija od drugih po tome što je zamišljeno da svi izloženi proizvodi budu oplemenjeni eko-certifikatom kao znakom i priznanjem za ekološki pristup u njihovoj proizvodnji. Salon vina, sokova, ulja i rakija bit će 10. prosinca u Kulturnom centru Dubrava u Zagrebu, najavljuje Lutz, uz napomenu da je ambijent izvrstan, prima komotno nešto više od 50 izlagača, postoji mogućnost da se uz prostor unutar dvorane koristi i natkriveni prostor vani.

Sastanak u uredništvu Gospodarskog lista, slijeva: Zoran Lutz, Goran Beinrauch i Marin Marasović (suhiucasi)

– Zamisao je isprva bila da to bude smotra eko-vina, sokova i maslinovoga ulja, međutim u međuvremenu sam saznao da se uoči baš ovog mog datuma priprema, u organizaciji specijaliziranog časopisa Gospodarski list i u realizaciji Odjela za jaka pića Agronomskog fakulteta u Zagrebu, značajno strukovno ocjenjivanje rakija, pa sam smatrao potrebnim, jer logično je da potencijalni potrošači dobiju prigodu odmah nakon ocjenjivanja a neposredno prije praznika kušati nagrađene uzorke, pozvati Gospodarski list da se u ovu moju priredbu uključi s rakijama s eko-predznakom. Gavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch i njegov suradnik, urednik Marin Marasović pokazali su interes i dobru volju, tako da sad s dodatnim veseljem očekujem otvorenje manifestacije – veli Lutz.

Marin Marasović i Goran Beinrauch (suhiucasi)

Gospodarski list eto već četvrtu godinu zaredom u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu organizira međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova. Ovogodišnje ocjenjivanje će se na Fakultetu održati 24. i 25. studenoga. Stručna međunarodna komisija vrednovat će, po običaju, boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Ocjenjuje se po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji uzorak – šampion grupe. Svi sudionici ocjenjivanja dobit će priznanja za svoje rakije/likere/ginove, dok će najuspješniji biti pozvani na dodjelu medalja, a ona će biti  9. prosinca 2022., također na Agronomskom fakultetu u Zagrebu – kaže mi Goran Beinrauch, glavni uirednik Gospodarskog lista. – Uzorke je potrebno dostaviti na adresu Gospodarskog lista:  Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat

                Detalji vezani uz prijavu i cijene po uzorku (napomena: postoji popust koji raste s većim brojem uzoraka!) mogu se dobiti na telefon Gospodarskog lista 00385 1 3843 222 / Marin Marasović.

EKO EKO  – Ekološka, organska i biodinamička proizvodnja – rastući trend u poljoprivredi na koji treba obratiti pažnju! Po podacima objavljenima na portalu DiWine, Hrvatska trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ka ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike. Kroz buduću Strategiju poljoprivrede, Hrvatska ima plan da do 2030. godine poveća poljoprivrednu proizvodnju sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna, što je povećanje vrijednosti od čak 50 posto. Taj plan je izvediv ako se iskoriste izvori financiranja iz EU-fondova namijenjeni ulaganju u povećanje produktivnosti, ojača ekološka proizvodnja i koriste nove tehnologije. Trenutno se, naime, nalazimo na tek 31 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. U skladu s pojačanim žarom vezanim uz ekološku proizvodnju rodila se i zamisao da se u Zagrebu organzira Vin-Eko, regijska izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih proizvođača vina i maslinovog ulja, najavljuje se da organizaciju zajedničkim snagama  pripremaju tvrtke  Indugraf d.o.o., koja, po riječima svojega predstavnika Zorana Lutza namjerava u to eko-događanje uključiti i jaka pića s eko-predznakom, za početak ona proizvedena na eko-način i nagrađena na ocjenjivanju što ga krajem studenoga pripremaju časopis Gospodarski list i stručna ekipša zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te  tvrtka diWine j.d.o.o, želja je zainteresirane eko-proizvođačei njihove uratke predstaviti struci, HORECA-sektoru, medijima i široj javnosti-porošačima.

– Partner projekta je Narodno Sveučilište Dubrava, koje je osiguravši besplatan izložbeni prostor izlagačima omogućilo dosta nisku cijenu sudioničke kotizacije.  Događanje je predviđeno za subotu, 10.12.2022. u terminu od 12 do 18h, u narodnom sveučilištu Dubrava, Dubrava 51a, u Zagrebu –ponovit će Zoran Lutz.

Kušaonica je izložbenog tipa, što znači da se degustacijske količine posjetiteljima toče bez naknade. U sklopu izložbe bit će organiziran pop-up shop koji izlagačima omogućuje organiziranu prodaju izloženih proizvoda.  Kotizacija i uvjeti sudjelovanja: Mogućnost sudjelovanja imaju proizvođači vina, rakija/jakih pića i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o ekološkoj, organskoj i/ili biodinamičkoj proizvodnji te koji se prijave za sudjelovanje na manifestaciji VinEko 2022 do isteka roka za prijavu. ♣

Akcije: Deseti izbor za WOW-vino godine

FINALE AKCIJE ŠTO ŽENE ŽELE

Udruga WOW/Žene i vino, sa sjedištem u Zagrebu, već godinama je vrlo aktivno angažirana na promidžbi i širenju kulture stola, njene članice na čelu s predsjednicom Sanjom Muzaferijom intenzivno uz (dobra) vina promiču i UMJERENO uživanje u Bakhovoj kapljici. Već cijelo jedno desetljeće WOW uspješno organizira akciju pod nazivom Što žene žele, a riječ je o ocjenjivanjima Bakhova nektara kao i, dakako, proglašenju najuspješnijih i javnoj podjeli priznanja vinskim podrumima što su za svoje uzorke u predviđenim kategorijama u dotičnoj godini osvojili najviše bodova. S obzirom da osnivačica i predsjednica popularnih WoW-ica novinarka Sanja Muzaferija u novije vrijeme više obitava na Kvarneru nego u rodnom Zagrebu, ove godine finale izbora održalo se, kao gostujući program festivala Hedonist, upravo na Kvarneru, konkretno u lijepom hotelu Ambasador u Opatiji. Kao degustatorice-vinski suci na poziv vodstva WOW sastale su se tri vrhunske vinske stručnjakinje, i te kako cijenjene dame u vinskom svijetu. Predsjednica ocjenjivačkog žrija bila je Danijela Kramarić, iskusna ugostiteljka, sommelijerka i vlasnica restorana Plavi podrum,  a društvo su joj pravile Ana Peršurić Palčič iz zapjenjene istarske vinarije Misal te poduzetnica Karmela Tancabel, koja je iskustvo dugo stjecala i u Iločkim podrumima a od nedavno je vinska konzultantica što razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT.  Ženski trio je kušanjem naslijepo uzoraka od vinarija plasiranih 2022. u finale po kategorijama izabrao pobjednike u svakoj kategoriji.  Vina i vinarije koji su se sada našli u finalu su u kategoriji pjenušaca: Pavel 2018 – Šember i Amfora 2016 – Tomac, u kategoriji bijelih mirnih vina Malvazija Sv.Jakov 2018 – Clai, Le Chiffre 2020 – St.Hills i Bela igra 2018 – Domaine Koquelicot, u kategoriji ružičastih vina Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba iz 2021, u kategoriji crvenih Plavac mali majstor 2016 – Stina, pa Bas de bas 2017 – Bibich, i Gran Teran 2015 – Moreno Coronica. Od desertnih vina u konkurenciji za pobjednika bili su San Salvatore 2013 – Benvenuti i Muškat Momjanski 2020 – Prelac.

WoW-ice Ana Peršurić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Prvake po kategorijama i ukupnog šampiona ovogodišnjeg vrednovanja WOW zasad drži u tajnosti, dobitnike proglasiti krajem 2022. na proslavi 11. WOW-rođendana. Tada bi se trebala otkriti i vinska destinacija na koju će WOW-ice povesti novog ukupnog pobjednika.

Godišnji WOW-izbor vezan je isključivo za hrvatska vina, a odvija se u nekoliko faza. Najprije članice WOW izaberu neku uglednu strukovno etabliranu osobu s vinska pozornice u Lijepoj našon, I na toj osobi je da po kategorijama napravi širi izbor hrvatskih vina koja su je se u posljednjih 12 mjeseci naviše dojmila, za 2022. u ulozi  prvog selektora našao se sommelier zagrebačkog restorana Noel Ivan Jug. U drugoj fazi, sve WOW-članice i simpatizerke udruge, njih oko 200, imaju prigodu glasati elektroničkom poštom, i tako se po kategorijama dobiju finalisti. U trećem i izlučnom koraku, konačnu odluku na temelju kušanja naslijepo donose tri od najbolje upućenih vinskih članica WOW-a.

Ivan Jug (desno) i kolega mu Josip Orišković

Inače, Ivan Jug, sommelier uglednog zagrebačkog restorana Noel osvojio je treće mjesto na nedavno u Beogradu održanom natjecanju Balkan Sommelier Challenge 2022. Pobijedio je Cipranin Sotiris Neophytidis, drugo mjesto je osvojio 32-godišnji Mađar Sebastian Giraldo Makovjev. Sudjelovalo je 28 sommeliera iz 13 zemalja jugoistočne Europe te sommelieri iz Švedske, Njemačke, Poljske, Austrije, Francuske, Finske, Estonije, Norveške i Danske. Hrvatsku je uz Juga, prvoplasiranog na lanjskom hrvatskom prvenstvu sommeliera, predstavljao i Josip Orišković, drugoplasirani na lanjskom našem državnom prvenstvu.

Nagrade WoW su konkretne: figurice renomirane dizajnerske grupe Grupa dobivaju pobjednici u svakoj od pet kategorija, a ukupni pobjednik, dobitnik WOW grand Prixa, u režiji udruge WOW putuje u neku vinsku regiju svijeta. U prošlosti je Gianfranco Kozlović posjetio Bordeaux, Saša Senjković Champagneu, Moreno Coronica Barcelonu i španjolski Penedes, Luka Krajančić Burgundiju, Frano Milina Bire je bio u Austriji, predstavnica pak Meneghettija u Toscani, Marko Fakin u Mađarskoj. U studenom 2022. će predstavnica posljednjeg pobjednika, vinarije Jakob, pratiti predsjednicu WOW-a Muzaferiju na međunarodni kongres Žena u vinu u Milanu. ♣

_________________________

In Memoriam

MILJENKO TURK

Posljednji oproštaj u užem krugu, a nakon sprovoda

Otiš’o je stari (čak i ne tako star!) barba… Napustio nas je Miljenko Turk, legendarni velikogorički ugostitelj, uspješni mini-vinar i proizvođač destilata, veseljak, PAJDAŠ….

U nazočnosti mnogih prijatelja ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja na posljednji počinak ispraćen je na groblju u Velikoj Gorici. Posljednji pak pozdrav uži krug pajdaša uputio mu je, nakon sprovoda, u Goričkoj kleti sa susreta uz njegove proizvode u čaši – pelinkovac, lozovaču, travaricu… te vino…

Počivao u miru! ♣

In Memoriam

BOŽO METKOVIĆ

U posljednji trenutak pri objavi ove KRONIKE stigla je i tužna vijest vezana uz Božu Metkovića.

Počivao u miru!

____________________________

JUBILEJI 2022: PUNIH 30 GODINA SAMOSTALNO NA TRŽIŠTU!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Obljetnice: tri vrlo aktivna desetljeća

BOK, JUBILARCI – GENERACIJO!

Bok, jubilarci! Punih 30 godina u akciji! Nazdravimo, po mogućnosti s vinom Zajedno, ako ga još ima, a ako ne snaći ćemo se već s nekim drugim biserom u čaši.

U igri jubilaraca su, koliko znam, moderna vinogradarsko-vinarska obitelj Cmrečnjak, zatim Vlado Krauthaker kao samostalni poduzetnik u vinogradarstvu i vinarstvu (do 1992. kad je prešao u samostalce radio je kao glavni enolog u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo), pa prof. Ivan Dropuljić koji je 1992. kročio u vinski svijet u segmentu trgovine i koji je potom osnovao međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com a baš ovog studenoga slavi njegovo 15. izdanje, naposlijetku tu je i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, koja 30. godišnjicu zatvara, konkretno, na ovogodišnje Martinje, naime prvi broj revije izašao je u Zagrebu 11. 11. 1992.  Zdravstveni problemi učinili su to da Svijet u čaši svoj jubilej dočekuje donekle šepavo u odnosu na prije, tj. samo u izdanju na Internetu (www.suhiucasi.wordpress.com ) U jubilarce  bih ovdje, mada nešto starije, uvrstio zagrebačku trgovačku kuću  Vrutak koja se ističe baš ponudom vina  i drugih pića,a koja je  je na sceni i nešto više od 30  godina.

VINO ZAJEDNO 2006

Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao prvog partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj i koji je, poslije, titulu osvojio još jednom. Krauthaker nas je objeručke prihvatio i prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, iz berbe je 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd gdje je zasađeno više od 20 različitih crnih sorata od kojih vina nije bilo u redovnoj prodaji. Nakon serije zajedničkih kušanja Krauthakerovih vina od tih pokusno zasađenih sorata izabrali smo, za finalni cuvée, one što su nam se kao pokusno vino predstavile u najinteresantnijem svjetlu, potom napravili konačni blend. Zamislili smo bili da se vino ekskluzivno nudi putem Interneta a i da ga se kroz prigodnu prodaju iskoristi za dobrotvorne svrhe…∎

VRUTAK NI BLIZU SMIRAJA

Negdje je put od izvora do ušća vrlo kratak, negdje je nešto duži, a nađe se i slučaj da traje i više od tri desetljeća i prolazi puno desetaka tisuća kilometara… Riječ je sada o Vrutku  (vrutak = izvor), koji je na ovim našim prostorima na površinu izbio još 1990. godine (dvije godine prije Svijeta u Čaši!), u širinu se relativno hitro rastegnuo na osam punktova u Zagrebu i okolici, a glede dužine pak na tisuće kilometara do punktova na raznim kontinentima.

Vrutak je obiteljsko gospodarstvo na kormilu kojega je dugo, dugo vrijeme bio osnivač Miše Matić (danas: 92) i koje je svojim krakovima što su slijedili Bakhove staze dospjelo čak i do SAD, Australije, Novog Zelanda…. povezujući te krajeve i ponajprije naše u vinskom sektoru poslovno uspješne iseljenike u tim krajevima s domovinom, preko raznih njihovih proizvoda. Kao najnovije: Vrutak se nedavno pojavio na novoj poziciji u Zagrebu, na lokaciji Samoborska cesta 161 a!

Uz ovogodišnje Martinje, Vrutak je pozvao na tu svoju novu lokaciju na prezentaciju prostora i lijepu degustaciju vina koje je upravo u portfolij kuće, a riječ je o kapljici kompanije Gerard Bertrand iz južnofrancuske regije Languedoc Roussillon.

Prezentaciju francuskih vina vodile su Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu. Na  službenoj prezentaciji i degustaciji, priređenoj uz Martinje – pored domaćina Martina Matića kao člana Uprave Vrutka i direktora Siniše Drkule, sommelieri, vinski pisci i kritičari, enolozi… (suhiucasi)

Na degustaciji: dida Miše Matić i unuk Filip, student ekonomije, povremeni suradnik na poslovima u Vrutku (suhiucasi)– 

– Na površini smo od oko 1500 četvornih metara, namijenjenoj da na 1000 četvornoj metara bude prostor sa suvremenom prodavaonicom i skladištem ana 500 četvornih metara s uredima i s prostranom degustacijskom i prezentacijskom salom za promociju proizvoda i proizvođača s kojima tvrtka već duže vremena njeguje prijateljske odnose i ima uspješnu poslovnu suradnju. Vrutak i dalje kao trgovina ostaje na lokaciji u Vodovodnoj ulici u središtu grada odakle je i krenula cijela uspješna priča o vinu i pićima, ta lokacija je i nadalje naša najznačajnija trgovina u smislu plasmana robe. Plan nam je što više promovirati vina i vinare te što je moguće više kvalitetu usluge – kazao je, za zericu mlađeg svog vršnjaka reviju Svijet u čaši, Martin Matić, po struci odvjetnik a sada eto nasljednik svojeg oca Mišea u očito uspješnom djelovanju u trgovini vinom i drugim pićima te prehrambenim artiklima.

Na toj nekoj vrsti neslužbene promocije pa i prešutnog obilježavanja 32 godine djelovanja u vinskome sektoru Vrutak je svojeg najnovijeg čvrstog poslovnog partnera, da ponovim – vinogradarsko-vinarsku tvrtku Gérard Bertrand iz Languedoc Roussillona na francuskome jugu, podrujča s najvećom ukupnom površinom pod trsjem u toj po vinu svjetski glasovitoj zemlji, Francuskoj. Događanje je bila i svojevrsna prilika za barem površno upoznavanje Languedoc Roussillona ali i za stjecanje spoznaja o tome kako se, tamo lokalne, sorte poput Syraha, Grenachea bijelog i Grenachea crnoga, Mourvèdrea koje su u ne baš zanemarivom opsegu uvezene/uvedene i u Hrvatsku (posebice u zadarsko zaleđe), pokauzju na svom, domaćem terenu.

Nakon službene prezentaije – verifikacijski after-tasting u veseloj atmosferi. (suhiucasi)

_________________________________

LANGUEDOC ROUSSILLON – Languedoc-Roussillon nalazi se na jugu Francuske, dijelom uz Sredozemno more te dijelom i uz istočne Pirineje i španjolsku granicu. Obuhvaća ukupno oko 2.800 četvornih kilometara pod vinovom lozom, riječ je eto o jednoj od vinskih regija koja pojedinačno proizvede najviše vina na svijetu. U kontekstu pak cijele Francuske tu se proizvede više od trećine ukupne količine u toj zemlji. Generična apelacija za vino je Vin de Pays d’Oc. Na spomenutom prostoru nalazi se 17 što širih što užih zasebnih vinorodnih krajeva i apelacija i sa strožim pravilnicima, a jedan od tih – Côteaux du Languedoc ima svojih 15 užih apelacija! U svijetu najpoznatije apelacije cijele te regije su Muscat de Lunel, Muscat de Mireval, Muscat de Frontignan, Minervois, Corbières, Maury, Banyuls Rivesaltes, Picpoul-de-Pinet, Faugères, Saint Chinian, La Clape… ∎

________________________________

Gerard Bertrand – podrumi vinogradi

Tvrka Gérard Bertrand, nazvana tako po aktualnom vlasniku, koji spada inače u treću obiteljsku generaciju vinogradara/vinara Bertrand, obuhvaća 17 vinogradarsko-vinarskih posjeda različitih dimenzija, u rasponu od ukupno po četiri do ukupno 80 hektara veličine. Languedoc Roussillon doduše reputacijom u svjetskim razmjerima nije (još) na nivou glasovitih Bordeauxa i Burgundije, pa ni Loire, Alsacea, ali moglo bi se reći da je na dobrom putu da to bude, za proizvodnju vina na tome području već unatrag nešto godina sve su više zainteresirani ne samo vlasnici vinarija iz jako znanih francuskih predjela, nego i neka zvjezdana imena iz drugih dijelova svijeta, primjerice i američki Mondavi…. Dodanu vrijednost posjedu Gérard Bertrand daje svakako i to što je Gérard Bertrand, inače glavni enolog za sve svoje vinarije, 2015. duboko zagazio u eko-pristup u pravcu biodinamike, on je eto prije sedam godina napisao i knjigu o biodinamici i svojim razmišljanjima o tome da joj se posveti, a kako smo čuli na prezentaciji 13 vina kuće Gérard Bertnand u Vrutku, a koju su pred širim auditorijem vodile Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu, uskoro bi gazda Gérard Bertrand trebao dobiti i pravo na nošenje oznake Demeter!

Jubilarcima čestitam od srca, a onima s kojima je Svijet u čaši kroz tih prohujalih 30 godina odlično surađivao (Vrutak i nešto više!), ali i svim ostalim suradnicima časopisa i vjernim pratiteljima revije u ime redakcije (Mladen Horić, Marko Čolić, Željko Suhadolnik) od srca zahvaljujem. Svima želim puno zdravlja, poslovnih uspjeha, DOBROG vina, pjesme i veselja.

____________________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 10. 2022 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Za opisivanje vina pri kušanju / for the description of wine at the tasting

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

______________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 37 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

– trošiti sada/drink now • – trošiti ili još čuvati/drink or hold • – čuvati/hold • trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

SVIJET u CASI Kronika – 09.2022- Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta dolazi na hodočašće. U rujnu se stiže još na jedno hodočašće – BLAŽ ,posvećeno lokalnim vinskim kultivarima Blatini i Žilavki. Izvještaj s priredbe ovog rujna donosi i Svijet u Čaši (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Berba 2022. – Bakho i politika: VINUM CORPS DIPLOMATIQUE ⦁ Berbene svečanosti 2022 – BLAŽ u Međugorju:  BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Predberbeni Pelješac – festa od soli kao lokalni adut u turizmu:  KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!… ⦁ Salon delikatesa i plemenite kapljice VinDel u Mariboru: JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE TEK NAKORAK OD HRVATSKE DRŽAVNE GRANICE! ⦁ Festivali: ZAGREB Vino.com 2022 – IZLAGAČI ⦁ Modri les Noirs 15. i 16. listopada, Kendov dvorec u Idriji: CRNI PINOT u FOKUSU

­ ⦁ VIJESTI / NEWS

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2022 – BUYING GUIDE ⦁

Berba 2022: Bakho i politika

VINUM CORPS DIPLOMATIQUE

Sredinom rujna 2022. zagrebački se Pantovčak na neko vrijeme preselio na Plešivicu, konkretno na imanje obitelji Zvonimira i Tomislava Tomca. Kod Tomčevih je održana Diplomatska berba 2022, manifestacija kreirana na ovome prostoru prije nekih desetak godina. Spomenuta obitelj Tomac sada je berbeni domaćin političarima bila po treći put.

Plešivička Diplomatska berba 2022 kod obitelji Tomac, slijeva: Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, u sredini, te Tomislav Tomac. Ispod: Nakon ubranih prvih grozdova, visoki gosti u razgledavanju novog vinskog podruma Tomčevih koji je nedavno dovršen i koji je ove godine primio prvu berbu

Otac Zvonimir i sin Tomislav Tomac, nakon upoznavaja predsjednika Milanovića sa svojim imanjem i, dakako, najavom dolaska ekološkog certifikata Demeter, pokazuju i treću generaciju obitelji Tomac – sina Martina, koji u prvoj polovici studenoga ima svoj (vinski) praznik – Martinje…

– Tri su razloga zašto je obitelj Tomac ove godine po treći put domaćin Diplomatske berbe. Prvi je ekološki certifikat kojim će se dugoročno, uvjeren sam, ostvariti velike promjene gopodarski pozitivne za Plešivicu. Iznimno sam ponosan na to što je istim putem odlučilo krenuti još vinara odavde. Drugi je razlog novi vinski podrum Tomčevih koji baš ove godine prima prvi urod grožđa na preradu. Podrum predstavlja svu jedinstvenost, ali i jednostavnost obitelji Tomac. Prirodno, iskreno, ali moćno i hrabro. To su, eto, Tomci. Treći razlog upravo je pristup proizvodnji vina kojime se Tomci vraćaju na svoje izvorne postavke, veličajući snagu zemlje što ih nagrađuje na svoj način, vrhunskim vinom i pjenušcem. Hvala Predsjedniku Zoranu Milanoviću koji se i ove godine odazvao našem pozivu i time omogućio još jednu Diplomatsku berbu! – riječi su to koje se, u objavama na Facebooku, pripisuju gradonačelniku Jastrebarskoga Zvonimiru  Novoselu.

S predsjednikom države uz domaćine Tomce slikali su se i brojni drugi šire poznati i oni manje poznati plešivički vinogradari/vinari. Gradonačelnik kao slijed eko-certifikatu što ga upravo trebaju dobiti Tomci očekuje, kako veli, znatne promjene nabolje za Plešivicu; vinara na slici lijep je broj, koji ukazuje na potencijal, ali, naravno, tek će se vidjeti kojim će se ritmom povećavati broj plešivičkih vinogradara/vinara na putu da dostignu rezultate što ih u kreaciji Bakhova nektara i glede širine visoke reputacije poslovno bitne za njih ali i za cijeli plešivički teritorij, zasad ozbiljno pokazuju njih petero ili eventualno šestero…

– Ova regija jedna je od dvije hrvatske regije koje su se u zadnjih 30 godina posebno uzdignule u kvaliteti i prepoznatljivosti, a to su Istra i, upravo, Plešivica – kazao je sada na Plešivici predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako smatra da je ono što se dogodilo na Plešivici i u obitelji Tomac jako dobar i željeni obrazac za hrvatski turizam: to su manja količina i viša kvaliteta, što samim time opravdana višu cijenu. – Poznato je da radi vina milijuni ljudi putuju svijetom kako bi uživali u degustaciji i potrazi za onim najkvalitetnijim. Valja se, dakle, maksimalno usredotočiti na kvalitetu i prepoznatljivost jer, gledamo li količinski, koliko god da mi ovdje proizvedemo, toliko jedan pekinški restoran popije u jedno dopodne…

Vrijeme je uglavnom poslužilo, po fotografijama s Diplomatske berbe vidljivo je da je bilo veselo. A je li baš Diplomatska berba, ovakva kakva jeste kao priča koja se svake godine kasnije u ljeto odvija na Plešivici, događanje osmišljeno na način da i odgovara upravo spomenutim riječima predsjednika Milanovića, ili je riječ o tek lijepoj jednodnevnoj zabavi za političare? Koliko sam osobno zapazio – kao trajna posljedica Diplomatske berbe, organizirane svojedobno upravo kod Tomčevih, ostao je (odličan!) pjenušac s novim nazivom Diplomat (svaka čast). Po onome što se priča već unatrag koju godinu, Diplomatska berba na Plešivici zapravo je više nešto što se radi da bude na korist (lokalne) politike nego nešto prikladno ustrojeno da bude, kao primarno,  doista u smislu kvalitetne promidžbe (plešivičkog vinogradarskog) kraja kroz plemenitu kapljicu toga područja.

__________________

Uz plešivičku berbu 2022 KOD TOMCA DIPLOMATI, KOD ŠEMBERA VRTIČKI UZRAST – Dok je kod plešivičke obitelji Tomac bila u tijeku Diplomatska berba, dotle je kod također vinske obitelji Šember u susjedstvu u predahu za posljednje etape berbe (za berbu je bio ostao još samo Rizling rajnski) protagonist bio – vrtički uzrast!

Sin Zdenka Šembera Nikola i njegova supruga Martina poveli su svog mališana PAVLA na prvu ozbiljniju šetnju kroz trsje i u upoznavanje vinograda upravo na poziciji PAVEL! Od grožđa iz tog vinograda Šemberi proizvode, klasičnom metodom dakako, izvrstan pjenušac Pavel (sad je u prodaji onaj iz berbe 2018). Dječačić mirno s roditeljima šeta i pogledava uokolo, ali dojam je kao da je na trenutke bio, intuitivno, i malo uzrujan, a kako i ne bi bio videći da na dresovima njegove mame i njegovog tate piše veliki slogan Save Water – DRINK WINE, a na njegovoj uniformi bilo je Save Water – DRINK MILK!.

_______________

SVIJET u ČAŠI – Ovo je, rekao bih, dobar trenutak da podsjetim na jedan drukčiji pristup povezivanja diplomacije i politike a koji je još 2003. javnosti predstavila prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI, usput – na Martinje 2022. ona obilježava punih 30 godina od izlaska prvog broja časopisa. Riječ je o akciji Diplomatsko vino, koju smo, dobro shvaćajući još onda koliko je vino kao jedinstveni proizvod tijesno vezano uz zemljopisni prostor gdje se rađa i koliko ono može biti važno za razvoj KVALITETNOG turizma u nekome kraju, te nakon što smo u ono vrijeme u više navrata čuli kako se npr. u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u Europi gostima nude vina što nisu iz Lijepe naše pa čak niti iz zemlje domaćina tim našim diplomatskim predstavništvima (čak nisu bila niti iz Europe, najčešće su bila iz Novog svijeta, poglavito Južne Amerike!!), mi u Svijetu u čaši zamislili kao poseban, kvalitetniji način promocije vinske Hrvatske i kao podršku promidžbi i boljem općem plasmanu hrvatske kapljice  Jedan aspekt razmišljanja u cijelome kontekstu odnosio se upravo na to da se stranom diplomatskome koru u Hrvatskoj ali i hrvatskim diplomatima u svijetu na korištenje ponudi za Lijepu našu tipičan, prikladan, i u estetskome smislu kako treba dizajnirani proizvod, primjeren za posluživanje na doista visokoj razini i primjeren za sudjelovanje i u humanitarnim aukcijama.

Najprije smo krenuli sa suradnjom s kućom Badel 1862, koja je u ono vrijeme sa svojim vinarijama odnosno vinarijama pod svojom ingerencijom bila dobro raspoređena diljem Lijepe naše i u velikom kvalitativnom usponu. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš (danas je to posjed Letterreari) kod Svetog Ivana Zeline za martinjsko krštenje u trenucima kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino kumove nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj. Visoki diplomati bili su pozvani da kušaju mlada vina različitih sorata i iz različitih posuda i ostavljeno im je da za svoje kumče izaberu vino koje im se od svih kušanih najviše svidjelo. Dogovor je bio da do vremena punjenja vina u butelju kum obiđe svoje kumče i kuša ga da vidi kako se razvija. Tako je eto prvi kum – njegovo kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

Da, pristajem biti kumom ovom vinu! Tim su se riječima kumstva prihvatili drugi veleposlanici u Zagrebu za vina iz Nespeša i iz berbe godinu dana poslije. Tako su se tadašnji veleposlanik Finske Ilpo Manninen i počasni konzul Branimir Vlajo brinuli za chardonnay, veleposlanik Japana Kaname Ikeda za sauvignon, veleposlanik Švedske Sture Theolin za zeleni silvanac, a već više puta spominjani veleposlanik Norveške Knut Toraasen uz kojega je stajalo i Društvo hrvatsko-norveškog prijateljstva, ovaj put opredijelio se za traminac, počasni konzul Danske znani zagrebački odvjetnik (vinoljubac par excellence!) Mladen Vukmir odlučio se bio za rajnski rizling. Neko vrijeme nakon što su vina napunjena u butelju organizirali smo sa Zlatkom Puntijarom u njegovom restoranu diplomatski skup  na kojemu smo zajedno s kumovima javnosti prezentirali slasnu tekuću kumčad.

U restoranu Stari Puntijar gosti su razgledali prvi privatni eno-gastronomski Muzej obitelji Puntijar i posjetili vinoteku gdje je pohranjena određena količina boca diplomatskog vina. Druženje se nastavilo uz bogati stol s brojnim delicijama koja su poslužili Zlatni kuhari iz izbora revije Svijet u čaši: Vesna Pranjić, tada šefica kuhinje restorana Stari Puntijar i Tomislav Špiček, tadašnji šef kuhinje restorana Baltazar.

Boce Diplomatskog vina bile su numerirane od broja 0001 do 0500 i nisu bile predviđene za komercijalno korištenje, nego za posluženje u posebnim prigodama (u ambasadama, konzulatima…) i u humanitarne svrhe. Inače, butelja s brojem 0001 i potpisom ambasadora Toraasena predana bila je kao znak pažnje na dar tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u zagrebačkom restoranu Baltazar.

U ime domaćina Badela 1862, okupljene na kumovanju ambasadora Toraasena pozdravili su Franjo Francem, tadašnji izvršni direktor za vina Badela 1862, te Mladen Horić, direktor MAM-VINa, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik glavni urednik revije. Veleposlanik Toraasen potpisao je više butelja diplomatskoga vina i podijelio ih prisutnim uzvanicima, dar je bio poseban i po tome što su butelje bile popraćene s Diplomatskom putovnicom s potpisom njegove ekscelencije, i pakirane u za tu prigodu posebno rađenoj ukrasnoj kutiji. O Diplomatskom vinu prilog je objavio i talijanski vinski časopis Il Coriere Vinicolo

REVIJA MENU o DIPLOMATSKOM VINU – O akciji Svijeta u čaši Diplomatsko vino opširno je u svom tiskanom izdanju i na svojem izdanju na Internetu izvijestila, među ostalima, i eno-gastro Revija Menu, evo i kako:

Na sajmu Hotel&Gastroteh u Zagrebu, među brojnim uglednicima koji su posjetili štand tvrtke MAM-vin, izdavača časopisa Svijet u čaši, bio je i čelnik države Ivo Josipović. Tom se prilikom upoznao s projektom Diplomatsko vino, te je direktora revije Mladena Horića pozvao u svoj ured na Pantovčaku kako bi se o tome i dodatno informirao.

Prilikom susreta s predstavnicima MAM-vina / Svijeta u Čaši u svom uredu na Pantovčaku predsjednik Josipović pohvalio je projekt Diplomatskog vina i dao sugestije kojim bi se institucijama trebalo još obratiti kako bi on u potpunosti zaživio…

U uredu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića: Mladen Horić, direktor MAM-vina i Svijeta u Casi, prezentira projekt Diplomatsko vino

Prepoznavši njegovu vrijednost, idejnu širinu, promotivno-komercijalni i humanitarni potencijal, proizvod Diplomatsko vino je inicijalno podržalo pet veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj. Valja naglasiti da kvalitetu navedenog Corps diplomatique vinskog proizvoda na određeni način jamči i glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Željko Suhadolnik, koji je već dugi niz godina svojom kompetencijom na području enologije i stručnim člancima u časopisu promotor naše nacionalne enološke tradicije u domovini i inozemstvu. Poduzeće MAM-vin počelo je bilo razgovore/pregovare o suradnji s drugim vinskim kućama s većim kapacitetom ukupne produkcije, primjerice s Belje d.d. te s poznatim hrvatskim vinarima i vinogradarima Vladom Krauthakerom, Davorom Zdjelarevićem, Morenom Coronicom, Franjom Toljanićem i Zlatanom Plenkovićem.

Prepoznajući važnost projekta Diplomatsko vino, ugledni zagrebački ugostitelj i hotelijer Zlatko Puntijar, znan po bogatoj kolekciji knjiga-kuharica i osnivač i vlasnik prvog privatnog eno-gastronomskog Muzeja obitelji Puntijar, pondio se bio da u vinoteci na svom posjedu pohrani određenu količina boca Diplomatskog vina Svijeta u čaši (suhiucasi)

A sada opet ja, da čitav prilog i osobno završim: na žalost okolnosti su se s vremenom bitno promijenile i Svijet u Čaši sâm nije uspio u onome ritmu dalje. Opaka bolest godinu dana prije pojave covida 19 i corone i onda i sâma corona zapečatile su sudbinu tiskanog izdanja revije Svijet u čaši. Nastavak revije u obliku jednomjesečne Kronike uslijedio je, uz podosta teškoća u raznim oblicima, u elektronskom izdanju ( www.suhiucasi.wordpress.com ), žarka želja je bila ipak aktivno dočekati Martinje 2022 i po mogućnosti na neki način i jače obilježiti 30. godišnjicu prve hrvatske vinske revije…♣

Berbene svečanosti 2022: BLAŽ u Medjugorju

BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU

Međugorje i okolica: hodočastilište, te izvrstan ambijent i za – Bakhove sljedbenike!

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta stiže na hodočašće. U rujnu se, ponavljsm, dolazi još na jedno hodočašće – BLAŽ, posvećeno lokalnim vinskim biserima u koje spadaju i trnjak i vranac (suhiucasi)

Kraj ljeta, u srcu prostranog i lijepo uređenog međugorskog sportskog centra u koji je, kako kažu, mnogo investirao tenisač Ivan Dodig: priredba BLAŽ – HERCEGOVAČKI BISERI u ČAŠI. Ali, ne samo blatina i žilavka, nego i trnjak i vranac, a pratnja su i internacionalci poput npr. cabernet sauvignona, merlota…

Pogled na kompleks s velikim bazenom sportskog centra u Međugorju i platoom na kojemu su se brojni posjetitelji-ljubitelji Bakhova nektara od popodneva pa do kasno u noć družili s ponajboljim vinogradarima/vinarima Hercegovine Dolje: pogled s druge strane na bazen i na plato na suprotnoj strani a koji je poslužio kao pozornica za odvijanje prigodnog kulturno-umjetničkog zabavnog (glazbenog) programa

U sklopu sportskog i rekreacijskog centra u Međugorju početkom rujna organizirana je priredba BLAŽ, smotra Bakhovog nektara posvećena prvenstveno blatini i žilavki. Termin ove godine nije baš bio idealan, naime trganje je ponešto uranilo u odnosu na inače i upravo tih dana vinogradari su bili maksimalno zaokupljeni berbom tako da je do posljednjeg trenutka pred početak BLAŽa bila zagonetka hoće li se na priredbi u večernjim satima na lijepom platou uz povelike bazene ipak okupiti i i te kako očekivani svi najznačajniji hercegovački vinaogradari/vinari i osobno. Na kraju, stigli su uglavnom svi, bila bi zaista šteta da nisu! U posljednji tren pojavio se i Radovan Vukoje iz Trebinja, koji je nekoliko tjedana prije ove manifestacije kod sebe u lijepom svom restoranskom prostoru organizirao tradicijsku reviju žilavke…

Najava, spontano iz publike, službenog otvorenja Hercegovačke vinske ceste na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje

Ambijent u Međugorju raskošan, idealan, vrijeme je u meteorološkom smislu odlično poslužilo, publika sjajno raspoložena, mnogo izvrsnih vina, naime uz blatinu i žilavku na kušanje su nuđeni i trnjak, vranac, a od inozemnih sorata chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, te razne kupaže…. Bogata i ponuda hrane, pripremane na licu mjesta. Glazba prikladna. Događanje nazvano BLAŽ koje postoji, kažu domaćini, već nekih sedam godina a na kojemu su, uvjerio sam se osobno, hedonisti mogli doći na svoje u punoj mjeri, pokazalo se kao snažan i turistički izazov. S obzirom da u Međugorje dolazi mnogo gostiju, i onih iz inozemstva, koji, inače, vjerujem, nakon obavljenog vjerskog dijela, u većini slučajeva ipak ne propuštaju priliku za skok do impresivnog vodopada Kravice pa i do Muzeja franjevakog samostana sv. Ante padovanskoga na Humcu, bilo bi dobro napokon i maksimalno organizirano se potruditi – to više što su jelo i pilo i fiziološka potreba a razumna doza hedonzma za stolom ne kosi se s katoličkom vjerom, k tome nema ni razloga da vjerski gost à priori izbjegava smještaj na vinskom-turističkom gospodarstvu! – upravo na području eno-gastronomije (višeg ranga) bazirane prvenstveno na ponudi lokalnih proizvoda. Izraz maksimalno organizirano koristim (dobro)namjerno uz BLAŽ ovom prigodom, naime  iako je priredba te večeri u ukupnosti atmosferom ostavila lijep dojam i na prvi pogled odlično uspjela, pitanje je kolika je njena korist bila i na dužu stazu npr. i šire u promidžbenom (i međunarodnom) smislu za lokalno vino, lokalne sorte, lokalne specijalitete. S novinarskog stanovišta gledano prigovor je npr. u tome da je obavijest o održavanju stigla tek koji dan prije najavljenog početka, poslan je tek nepotpuni popis vinara-izlagača, nedostajali su osnovni tehnički podaci, navedeno je – barem u pozivu koji sam ja dobio – da će biti posjeta vinarima ali ne i konkretno kojima (makar na kraju je ispalo jako dobro, obišlo se veći broj vinarija!), nije napisano je li na događanje pozvan veći krug (vinskih i turističkih) novinara, je li se zvalo novinare iz zemalja interesantnih za uvoz vina s ovih naših prostora (sa svojih putovanja svijetom poznajem ih lijepi broj ali nijednog stranog vinskog novinara nisam sreo tih dana u Međugorju a nisam ni upoznan s nekim novima prije mi nepoznatime!), nije dan ni podatak o tome jesu li pozvani koji značajniji vinski trgovci i uvoznici vina i iz vana…  Bilo bi logično da je za pozvane novinare pred početak priredbe organizirana kakva pressica da točno i službeno dobijemo informaciju o tome tko je zapravo organizator BLAŽ-a, da dobijemo finalni popis sudionika, zapravo katalog – ali kataloga nije uopće bilo!, da dobijemo točan program boravka, kao i da razmijenimo vizitke radi lakšeg poslovnog kontakta i poslije. Bio je, istina, uvodno službeni susret, ali za dosta široki krug gostiju različitih zanimanja – vinska radionica i druženje – prve večeri bravka u Hercegovini, na zgodnoj i prostranoj terasi na više nivoa na strmini u okviru café-bara Smokva u Ljubuškome, goste je kratko pozdravio i poželio im dobrodošlicu Andrija Vasilj s međugorskog posjeda Carska vina Grgo Vasilj (naknadno smo, neslužbeno, saznali da je on bio na čelu organizacije priredbe), zagrebački sommelier Siniša Lasan, inače na privremenom radu već godinama na dubrovačkom području, komentirao je pred svima 12 vina – po šest žilavki i šest blatina, kroz prezentacijski nastup Skopljanke Elene Miloševske Jovanovske, inače aktivne u promidžbi vranca, saznali da su u priču BLAŽ uključene i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine i razvojna organizacija UsAid sa sjedištem u BiH, u njihovu izdanju izašla je lijepa publikacija Herzegovina Wine Route (Vinska cesta Bosne i Hercegovine) na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje, s detaljima iz povijesti i sadašnjosti vinogradardtva i vinarstva u BiH te s popisom hercegovačkih vinskih posjeda (neobično je da tu nema jednog od najboljih proizvođača hercegovačkih vina Milasa?!) kao i s prikazom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti  na lokalitetima duž vinska ceste. Publikaciju sam imao sreću na kraju festivala BLAŽ naći na stolu nedaleko od ulaza na prostor manifestacije uz koji su UsAid-ovci veselo uz žilavku, blatinu i pjesmu nazdravljali uspjehu projekta Vinska cesta Hercegovine

Slučajni susret – ali s obzirom na službene ličnosti pun pogodak! – na festivalu na samom početku dok se još nije stvorila gužva: prvi slijeva na sici je Branimir Penava iz atraktivnog etno-sela Herceg u Međugorju, a treći slijeva dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjsko-trgovačke komore Bosne i Hercegodine, sasma desno na slici je neizbježni prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vrlo afirmiranog medjunarodnog salona vina i gastronomije Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Hotel & Resort Heceg etno selo, udaljen od Međugorja tri kilometra, prostire se na površini od više od 50 000 četvornih metara. Otvoren je bio 2008. godine. Sastoji se od pedesetak građevina od kamena a različitih namjena, uz smještajni dio pokriva i one za eno-gastronomsku ponudu i za razne druge uslužne sadržaje (sport, kazališne i kino-predstave, konferencijske dvorane…) bitne za dobro funkcioniranje kompleksnog turističkig objekta visoke kategorije

Kako je sunce zalazilo, a ispraćeno je sa službene pozornice izvanrednom izvedbom Marka Pecotića Pece čuvene kancone O Sole mio, stizalo je sve više posjetitelja. Ponuda hrane raznolika, od sira i mesnih prerađevina na nekim vinskim štandovima do, na određenim punktovima, specijaliteta u režiji profesionalnh kuhara (suhiucasi)

Vinarija Škegro iz Ljubuškog vrlo je dobro poznata i potrošačima u Hrvatskoj, proizvode je u Lijepoj našoj moguće kupiti npr. preko trgovačke kuće Vrutak koja se reklamira da ima najveću ponudu vinskih etiketa u Lijepoj našoj. Braća Ante i Bariša Škegro te sestra im Andrea podastrli su na kušanje široku paletu vina u kategoriji baznoga i kategoriji Carsus (=Kras, kamen), bazna žilavka iz 2021 laganija, živa i vrlo svježa, dok je ona iz grupe Carsus i iz 2020 a koja je godinu dana provela na razvoju u 500-litrenim hrastovim bačvama, znatno punija, ozbiljna, kompleksna. Od crnih, izvrsni, puni, konkretni, profinjeni i s lijepim izgledima i za daljnji razvoj u butelji Blatina 2017 Carsus i Trnjak 2018 Carsus. Bariša Škegro pohvalio se da je enološki savjetnik vinarije od skora ni manje ni više nego Milan Budinski, koji je, inače, do nedavna bio glavni enolog porečke Agrolagune i bitno se istaknuo s vinima… (suhiucasi)

Ovaj mladac na slici izabran je da prezentira stolačka vina neobična naziva DAORSON, pojma što upućuje na vrlo daleko povijesno razdoblje još od 167. godine prije naše ere, kad je Neretva bila na Balkanu granica Rimske Republike i područja u sklopu te Republike a što su ga, uživajući neku vrstu autonomije, obitavali Daorsi. Glavno sjedište Daorsa i veliko trgovačko središte bilo je kod mjesta Ošanjići blizu Stolca u utvrđenom naselju zvanom Daorsa odnosno Daorson, pa je sada grupa marljivih vinogradara i vinara te zaljubljenika u vino iz toga kraja kad je odlučila osnovati vinogradarsko-vinarsku zadrugu za njen naziv izabrala upravo taj drevni pojam što vuče prema latinskom jeziku. Zadruga, držeći se maksimalno moguće spoja tradicijskog i modernoga, proizvodi vina samo od grožđa Žilavke i Blatine, ali u dvjema kategorijama – Pinnes (to je bilo ime istaknutog lokalnog ratnika) označava mlađu kapljicu, dok se iza naziva Kora nalazi odležanija i složenija Žilavka Selekcija a pod nazivom Barrique blatina dozrijevana u malim hrastovim bačvicama…

Radovan Vukoje, u društvu sa chefom Mihadom Mameledžijom, ponudio je, između ostaloga, izvanredan Vranac Vukoje 2017. (suhiucasi)

Josip Brkić sa sinovima Jozom i Paškom, iz Čitluka. Brkići su 2007. potpuno prestali s uporabom uobičajenih konvencionalnih enoloških sredstava u produkciji plemenite kapljice i okrenuli se posve organskom uzgoju da bi sad bili i na kolosijeku biodinamike. Poznati su i po jantarnoj kapljici. Glede sortimenta posve su vjerni lokalnim kultivarima Žilavki i Blatini. Na BLAŽ-u su i oduševil i žilavkom i blatinom. Vina su u kategorijama svježih i mladih te onih duže dozrijevanih vrlo ozbiljnih u drvenim bačvama. Veći dio vina odležava u drvu, a većina bačava kod Brkićevih je od bosanskog hrasta. Godišnja proizvodnja kreće se ukupno između 150 I 200 hl vina. (suhiucasi)

Ugodno čavrljanje u café-klubu Smokva pred početak vinske radionice. Na slici su kao domaći proizvođači vina Zdenko i njegov sin Tomislav Milas, zatim Elena Miloševska iz Skopja s bogatim iskustvom oko popularizacije Vranca u Makedoniji, te iz Zagreba Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma pa Siniša Medenica i Vjekoslav Madunić kao organizatori en-gastro događanja u Zagrebu, I vinski novinar Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Dolje: Elena Miloševska govorila je pred mikrofonom o svojim iskustvima vezanim uz popularizaciju teritorija uz pomoć makedonske uzdanice Vranca i spominjala mogućnosti Hercegovine s vinskom cestom s kao glavnim protagonistima Žilavkom i Blatinom, a zagrebački sommelier s višegodišnjim privremenim radom u Dubrovniku Siniša Lasan komentirao je vina predstavljena na radionici na kojoj je na degustaciju ponuđeno po šest žilavki i šest blatina, potporu mu je na sceni davala voditeljica kroz program. Na fotografiji snimljenoj u kratkom predahu nastupa, s njima dvoje je (sasvim desno) glavni i odgovorni za sve oko BLAŽA 2022 je Andrija Vasilj. Kušani su sljedeći uzorci žilavke: 1. Tolj 2021, 2. Buntić 2021, 3. Puntar Selekcija 2021, 4. Begić Rastok 2021, 5. Vilinka Selekcija 2021, 6. Brkić Mjesečar 2019, a od blatina 1. Majić 2019, 2. Rubis 2018, 3. Carska 2021, 4. Škegro Carsus 2017, 5. Milas Reserve 2012, 6. Vinarija Čitluk Grand cru 2015 (od prosušivanih bobica, tipologijski na tragu amaronea), najjači dojam ostavile su ova tri posljednja spomenuta (suhiucasi)

HERCEGOVAČKOM VINSKOM CESTOM, TURNEJA PODRUMIMA – Za vrijeme našeg trodnevnog boravka domaćini su se pobrinuli da grupa novinara – nas nekoliko iz Zagreba te nekoliko iz BiH i nekoliko iz Srbije – obiđe neke pažnje i te kako vrijedne lokalitete kao i neke vinare koji su, iako zauzeti s berbom, ipak mogli svaki odvojiti po nekoliko trenutaka za predah da nas prime. Evo gdje smo bili, koga smo od vinara posjetilili: Muzej franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu, glasoviti slapovi Kravice, pa Carska vina Grge Vasilja, vinarije Nuić, Milas, Dodig, Ostojić, Majić

Vinska cesta Hercegovine…

Od Mostara pa do Trebinja….

Zgrada Muzeja na Humcu, lijevo pored crkvice, te, u Muzeju, uz vodiča Mirka Bašića koji je sjajno predstavio-objasnio eksponate. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen je na izložbe eksponata iz prapovijesti i antike do srednjeg vijeka, u kronološkom okviru od palolitika do kasnog srednjeg vijeka, drugim riječima u vremenskom rasponu od 16.000 godina! Inače, na prostoru ljubuškoga kraja pronađeno je 70 starorimskog spomenika od čega je najveći broj nadgrobnih ploča. U Muzeju je, pod naziovom Humačka ploča, izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve arkanđela Mihovila u vremenu između 11. i 12. stoljeća…(suhiucasi)

Impresivan prizor slapova Kravice, Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen i rijetkost pod zaštitom države. Visina slapa je od 26 do 28 metara a vodeni amfiteatar ispod promjera je 120 metara. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi,  a pored slapa nikle su konopljika, smokve i topole. Nekad su uz slap aktivni bili mnogobrojni mlinovi. Inače, i u selu Veljaci, i dalje u općini Ljubuški, vodopad je Koćuša kao jedan od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine.

Dakako svi koji dođu rado se slikaju za uspomenu. Upečatljiv začin prirodi ovdje, eto, svakako daje Mostarka s imenom Ruba, koja se tu zatekla sada ne izletnički nego radon, kao dio ekipe UsAid-ove podružnice u Mostaru, vrlo zaslužne na realizaciji projekta Hercegovačka vinska cesta. Rubini roditelji u izboru imena za nju bili su inspirirani Rubaijama, zbirkom stihova na temu života, ljubavi i vina znamenitog perzijskog pjesnika Omara al Khayyama. Na donjoj slici, podno vodopada – jezero je s kupalištem. Vodopad Kravica najatraktivniji je lokalitet na Trebižatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima blizu Ljubuškoga. (suhiucasi)

__________________

OD  KRAVICA DO – PERZIJE!: OMAR ibn Ibrahim Al-Nisaburi KHAYYáMI ili OMAR-E CHAYYāM ili OMAR  al  KHAYYAM ili OMER HAJJAM – Lijepa Ruba, eto, odvodi nas, sasma neočekivano, od Kravica do Perzije! Putokaz su bile Rubaije, po kojima je dobila ime, a Rubaije su poezija u obliku četverostiha i one se, kao osobi koja ih je lansirala, pripisuju Omeru Hajjamu. E, sad, tko je Omer Hajjam odnosno, po perzijski Omar-e Chayyām  odnosno kako ga zna svijet, Omar al Khayyam?

Omer Hajjam odnosno Omar al Khayyam

On je perzijski matematičar, astronom i pjesnik, jedna od najsvjetlijih ličnosti u perzijskoj kulturi, a rođen je 1048. u Nišapuru u današnjem Iranu, umro je početkom prosinca 1131. Njegovo prezime prevedeno na hrvatski značilo bi – tkalac šatora. Međutim istaknuo se kao matematičar, osobito značajan je njegov rad na razvrstavanju i rješenjima kubičnih jednadžbi, zatim on je pružao, kako navodi enciklopedija, geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka. Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija. Hajjam je pridonio i razumijevanju postulata o paralelnosti. Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33 godišnjim interkalacijskim ciklusom. Na Zapadu je Hajjam poznatiji imenu Omar al Khayyam i po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao više od tisuću Rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić. ⦁

____________________

CARSKA VINA GRGO VASILJ – Međugorje i Vasilj maltene su sinonmi. Spomene li se Međugorje a pri tome se ne misli isključivo na vjersko hodočašće, u obzir odmah dolazi vinsko hodočašće, a najdublju vezu i s Međugorjem i s vinom ima prezime Vasilj. Obiteljska tradicija Vasiljevih traje duže od 170 godina, s time da su s vremenom od jednog gospodarstva nastala dva – Grgo Vasilj Carska vina te Stanko Vasilj Stankela. Stankela je, uvelike iz zdravstvenih razloga, u posljednje vrijeme donekle posustao, a njegov brat 72-godišnji Grgo Vasilj, izgledom u dobrom zdravstvenom stanju, zahvajujući živahnom potomstvu, uvelike sinu Andriji koji je neko vrijeme živio i u SAD i tamo stjecao određena iskustva, nastupa  pod robnom markom ni manje ni više nego Carska vina Grgo Vasilj. Obitelj Grge Vasilja brine o 22 hektara vinograda, posjeduje, baš u podnožju brdašca na koje se hodočasti do Križa na vrhu,  lijep i moderan vinski podrum, a godišnje proizvede, kako je Grgo osobno kazao, oko 80.000 butelja što bijelog, što ružičastog što crnog vina. Najbolja kvalitativna kategorija plemenite kapljice kuće izlazi u buteljama s etiketama na kojima kao glavni naziv uz sortu stoji oznaka premium edition odnosno ime nekog od članova obitelji Vasilj i oznaka special edition.

Carska vina Grgo Vasilj, Međugorje. Dolje: Grgo Vasilj upoznaje prof. Ivana Dropujića, direktora festivala Zagreb vino.com, s berbama koje tek trebaju dovršiti period dozrijevanja u drvu pa biti napunjene u butelju, ovdje je riječ o blatini iz 2021 koja je već provela nešto više od osam mjeseci u barriqueu Trust i za koju tek treba odlučiti koliko će dugo još odležavati u bačvici, zasad se vino pokazuje u jako jako dobrom svjetlu (suhiucasi)

Kod dobro raspoloženog Grge Vasilja kušali smo Žilavku premium edition 2021, pa Gregorius Žilavka limited edition 2021 s mikrolokaliteta Medjugorje i Vionica (Gregorius je dakako posvećen Grgi), zatim kapljice Sophia special edition 2021 (žilavka i sivi pinot po 50 posto), Nika rosé special edition (od cabernet sauvignona), slijedili su Blatina Premium edition 2020, David special edition 2019 (blatina i cabernet sauvignon po 50 posto, 18 mjeseci u bačvama od slavonskog i američkog hrasta; jako dobro!), Jeanne Cabernet sauvignon special edition 2021 (kao inspoiracija za naziv bila je Jeanne d’Arc odnosno Ivana Orleanska; jako dobro!).

Grgo Vasilj i crnjak David, te, desno, pogled u dio podruma s kušaonicom Vina Dodig (suhiucasi)

Iz podruma Carska vina Grgo Vasilj krenuli smo prema Čitluku u još jedan vinski podrum vrlo zvučnog naziva – KRALJEVSKA VINA Villa MONACO 2000 obitelji Ostojić. Ostojići se ozbiljno razvijaju u dva pravca – proizvodnja vina i rakija, te turizam na selu. Pri prvom koraku na njihovom imanju vidljivo je da njeguju visoke ambicije na obje strane. Pater familias Vlado Ostojić rado će se pohvaliti da vinograde posjeduje na području zvanome Brotnjo, za koje Čitlučani vele da je s vinogradima na ponajboljim pozicijama u Hercegovini. Valjda su i iz tog razloga Ostojići svoju kapljicu označili kao kraljevsku! Iz njihova podruma izlaze vrhunska žilavka, blatina, vranac i merlot za koji se naglašava da je dozrijevao u barriqueu, a što se tiče jakih pića u ponudi su rakije lozovača, travarica, viljamovka, zlatna dunja, zlatna kajsija (marelica), gorki orahovac, od  likera su tu medovača, te onaj od višnje, pa slatki orahovac,  slatka dunja.

Oko vrlo lijepe i oveće kuće, u kojoj su, u prizemlju, restoran a na katovima smještajni kapaciteti za turiste – konkretno dva apartmana, dvije jednokrevetne sobe, šest dvokrevetnih soba i dvije sobe s francuskim ležajevima, velik je prostor s dosta stabala što svojom gustom krošnjom ljeti  jamče debelu hladovinu. Ambijent se doima poput parka. Na nekoliko mjesta postavljene su klupe za sjedenje, na središnjem mjestu nalazi se oveći i klasičnim krovom natkriti a sa strana otvoreni plato sa šankom te stolovima i sjedalicama, za ručkove i večere, kavicu I neko drugo piće na finom zraku. Po potrebi tu se organiziraju razne prezentacije. Na više mjesta na okolnim stablima postavljene su udobne mrežne ljuljačke, za lješkarenje. A na dijelu na kraju tog višenamjenskog parkovnog prostora krasan je bazen, sa sunčalištem s pogledom na okolne brežuljke i vinograde…

Vlado Ostojić sa sinom, uz butelje vina vlastite produkcije. Dolje: detalji iz turističke ponude (suhiucasi)

Jede mi se, jede… spati mi se neće…

OD CRNOPODA DO KREMSA, i NATRAG! – U Crnopodu kod Ljubuškog vinograde i vinski podrum ima obitelj Nuić, koju sam već prije nekoliko godina za jednog posjeta tamo upoznao i osobno doživio kao jednog od najboljih hercegovačkih proizvođača Bakhova nektara. Nekoliko susreta s Nuićima i njihovim vinima poslije, na vinskim događanjima u Zagrebu i Ljubljani, te ovaj posjet Hercegovini sada potvrdili su taj odličan dojam. U impresivno velikoj građevini zamišljenoj da u donjem dijelu bude vinski podrum s odvojenim prostorima za preradu grožđa te za odležavanje i dozrijevanje vina što u inoks cisternama što u drvenim bačvama različitih zapremnina dok je za gornji dio predviđeno da bude kušaonica i restoran visoke kategorije ali dok je donji dio u punoj funkciji gornji je još nedovršen, dočekao nas je Vlatko Nuić, sin vlasnika Josipa Nuića. Nuići trenutno žive nekako na relaciji Hercegovina – Austrija, u Austriji, u glasovitom tamošnjem vinskom području Krems. Vlatko Nuić školuje se za enologa, dok njegov brat u Austriji stječe vještine rafiniranog kuharskog chefa, plan mu je, kad se u zgradi uz vinogradi a gdje je vinski podrum uredi cijeli gornji prostor i za goste, tu osobno voditi restoran. U stalnoj kontroli vinograda i vina u Crnopodu je dugogodišnji stručni suradnik Nuićevih u tome poslu Ivan Marinović, a Vlatko, koji još ima godinu dana školovanja htio bi po stjecanju diplome još nekoliko godina provesti i na usavršavanju u struci u znanim svjetskim vinskim podrumima, kako mi kaže, uglavnom u zemljama engleskog govornog područja, tada bi se vratio u Crnopod i postupno preuzimao vodstvo u obiteljskom podrumu u svojoj domovini.

Vlatko Nuić dočekao nas je, za degustaciju, s ponajboljim etiketama kuće, primjerice s onim crnima a već par godina šire znanima s vinima od Žilavke, Blatine, Trnjka, Merlota, Syraha, Cabernet sauvignona… dakako da je htio prezentirati i nešto posve novo, a to je Nuić Red 7, mješavina sedam crnih sorata što ih Nuićevi uzgajaju. (suhiucasi)

Cijela paleta vinskih etiketa obitelji Nuić, te, dolje, selekcija prestižnih vina obilježenih crnom etiketom (suhiucasi)

Kraj ove naše lijepe BLAŽene hercegovačke turneje obilježili su, vrlo vrlo uvjerljivo, Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, koji su nas u sklopu svojega podruma dočekali s ručkom i sa svojim sjajnim žilavkama – jednom iz berbe 2019 (13,8 vol %) i jednom iz 2016 (13,5 vol %), te s izvrsnom blatinom iz 2012 i odličnim merlotom iz 2011. Finale kakav se samo poželjeti mogao!

Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, u njihovom vinskom podrum (suhiucasi)

Zdenko Milas (desno) i Robert Alilović, vlasnik spomenutog vinskog bara Smokva i po struci dizajner, autor etiketa za Milasove butelje (suhiucasi)

__________________

S naše strane državne granice  MODRO JEZERO – NEZAOBILAZNA POSTAJA – Kako čujem od mnogih koji često putuju automobilom na relaciji od Zagreba prema Međugorju i tome dijelu Hercegovine, većina ih koristi autoput do Splita pa potom regijsku cestu prema Imotskome, u pravcu graničnog prijelaza u Vinjanima Donjima. U tom slučaju na području Imotskoga obvezna postaja je Modro jezero ali u – dva oblika!

Modro jezero, Imotski: jedinstven prizor prirodnog fenomena – rijetko viđena takva plava boja vode, u kombinaciji sa sivilom kamena te smeđkastostim i blagim zelenm notama oskudnog krškog raslinja. Kad su zime oštre, voda se na površini smrzne, a kad je duže suša, posebice ljeti, voda privremeno presuši. Ali, Grabovčevo Modro jezero dosad još nije presušio…

Jedan je dakako prirodni fenomen nazvan Modro jezero (inače, postoji i Crveno jezero), prekrasan se prizor promatraču otvara sa stijene na uzvisini i pogledom prema dolje – uokolo kamen i krš, a dno namreškano i čudesno plave boje, o sunčanom danu nezaboravna impresija, idila! Događa se međutim da se nekad i ne naiđe na tu plavu, nego se dođe na sivkasto-smeđkastu boju, naime kad je duže suša jezero privremeno presuši,… I,  mještani dolje, na njegovu dnu, znaju – zaigrati nogomet!…

A drugo Modro jezero must visit stanica je u obližnjem Prološcu, tu dio obiteljskih vinograda te vinski podrum ima familija Grabovac (adresa je: Križnog puta 17!), svojedobno široko znana po nekadašnjem saborskom zastupniku Anti Grabovcu. Otkako je Ante počeo pomalo smanjivati političku aktivnost a njegovi sinovi Milan i Nikola dovoljno su stasali te nakon što im se za stalno, kao enolog, u poslu pridružio Mislav Maršić – rapidno je u visinu skočila obiteljska vinska strana! Grabovci se posebno ističu s vinom što su ga, smatrajući ga najboljime, nazvali, i to je za posebno pozdraviti!, Modro jezero Riserva.  Riječ je o mješavini  (sad je na tržištu aktualna berba 2017) od cabernet sauvignona,  vranca,  trnjka i merlota,  s time da je to Modro jezero rezultat grožđa iz vinograda Vučja draga na brdu ponad Imotskoga i s pozicije Podvornica, kapljica je 24 mjeseca odležavalo u drvu, u kategoriji je ZOI Dalmatinska zagora vinogorje Imotski.

Smijem li primijetiti, evo: Modro jezero zavrjeđuje kako s obzirom na kakvoću kapljice tako i, pogotovu, s obzirom na imoćanski izvorni dragulj Modro jezero, profinjeniji dizajn… U svakom slučaju etiketu dostojnu lokaliteta, da li s (umjetničkom) fotografijom Modrog jezera u zenitu njegova izgleda ili pak s odgovarajućim crtežom, to neka procijene kompetentni… I Modro jezero od Grabovaca podložno je, dakako, meteo-uvjetima, količine, logično, budu različite od godišta do godišta, ali do sada ipak još nije došlo do toga da njihovo Modro jezero i posve presuši. A ako ne daj Bože do toga i dođe, Grabovci bi mogli, kako su se Imoćani dosjetili s presušenim pravim Modrim jezerom, te godine kad vina eventualno ne bude dovoljno za tržište napraviti nešto što, koliko znam, još nitko nije – kao štos a s plemenitom namjerom ponuditi neku simboličnu količinu uredno etiketiranih i opremljenih – praznih butelja Modro jezero (s time da se, kako sam upravo spomenuo, ipak prethodno profini dizajn, tako da ukupna kompozicija bude, nazovimo ga tako,malo umjetničko djelo koje se u stanu može postaviti i kao ukras )…  Dakle, naravno, ne da taj potez bude drski pokušaj neprimjerene zarade nego da se novac eventualno ostvaren od te prodaje daruje u dobrotvorne svrhe, a potrebitih uvijek ima…

Braća Milan i Nikola Grabovac, te enolog Mislav Maršić: kad smo ih u predahu berbe toga dana posjetili i s njima se nakratko zadržali, rekli su nam da su do tog trenutka berbu obavili u opsegu od gotovo 40 posto, s ubranime su bili iznimno zadovoljni (suhiucasi)

Unatoč stisci s vremenom domaćini su ponudili nekoliko na tržište recentno stavljenih  vina, mogli smo se na širem planu uvjeriti u novi napredak u kakvoći, svakako bih istaknuo dosta kompleksni pjenušac Grabovac bijeli brut nature (Imotski jeste na jugu ali je i u zaleđu a Grabovci, unutar svojih sadašnjih ukupno 27 hektara pod trsjem, imaju vinograde na različitim tipovima tla, od škriljevca do plodnijega, od propusne crvenice do ilovače, te vinograde na različitim nadmorskim visinana, od onih dolje na 280 metara do onih na brdu na većim nadmorskim visinama, onima i iznad 400 metara!), pa, od mirnih, i pošip, u njihovu nasadu sorta je tamo od 2015. godine, zatim i Sauvignon riserva 2021 od grožđa iz vinograda s nekoliko pozicija, Chardonnay 2019 Riserva s brdske pozicije Vučja draga, vino je dobrim dijelom nastalo i alkoholnim vrenjem i odležavanjem u drvenim bačvama, osobito lijepa je i kompozicija Draga 2020 od lokalne kujundžuše, zatim od pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona… ♣

Predberbeni Pelješac: Festa od soli  kao lokalni adut u turističkoj posezoni

KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!…

Festival soli idealna je prilika za posjet Pelješcu u najljepšem dijelu ljeta.  Od kraja kolovoza pa do kraja rujna traje jedan od najukusnijih festivala na poluotoku prekrasnih plaža, vrhunskog vina i iznimno kvalitetne soli. Od prošlog ljeta iz Stona se proširio na čitav poluotok, i ove godine bilo je njegovo šesto izdanje. Svake je godine sve bogatiji, interaktivan je, multimedijalan, zabavan. Festival soli jedna je od najatraktivnijih manifestacija u Dalmaciji i sjajan uvod u najljepši dio ljeta kad na pelješkim plažama popuste gužve, a more je i dalje idealno za kupanje.

Od posljednje trećine kolovoza do gotovo pred kraj rujna Pelješani i njihovi gosti i ove su godine uživali u lokalnim specijalitetima i nadaleko poznatim vinima po festivalskim cijenama. Uključeno je četrdesetak poluotočkih restorana, konoba, vinarija, OPG-ova i školjkara, kreirana su i dva festivalska jelovnika po cijenama od 150 i 230 kuna, dok su vinarije nudile neke etikete vina povoljnije i do 20 posto.

Ston je, u odnosu na lokalitete Orebić, Dingač, Postup… na suprotnoj strani Pelješca. Vinski car toga dijela poluotoka već godinama je tvorac famoznog Stagnuma Frano Miloš, kojemu su se u novije vrijeme pridružili sinovi i bitno pomogli unaprijeđenju kakvoće vina iz obiteljske ponude. S moje strane, – Franu Milošu, naprosto fanatiku vinogradarstva, čestitka za to što je silnim recentnim angažmanom u trsju na popriličnim kosinama brežuljaka od područja Ponikve napravio jakog konkurenta nadaleko poznatim i visoko cijenjenim južnim pozicijama Dingač i Postup… (Ivo Kozarčanin)

Pogled na ulaz u novi, moderni podrum Miloševih (Ivo Kozarčanin)

                Kulminacija u Stonu! Središnje mjesto festivala je u Stonu, poznatom po najduljim zidinama nakon Kineskog zida, najfinijim kamenicama i Stonskoj solani što je u 14. stoljeću za Dubrovačku Republiku imala iznimno strateško i gospodarsko značenje a danas je jedna od najvećih turističkih atrakcija na Jadranu, s načinom proizvodnje koji se nije promijenio svih sedam stoljeća. U sklopu Festivala soli, koji je i ove godine imao bogat program, organizirani su bili obilasci solane i sudjelovanje u berbi cvijeta soli. Goste su u Stonu očekivali fotografske i likovne izložbe, Art Park radionica za djecu, koncerti, odlična zabava i vrhunski eno-gastro doživljaji, a od 24. do 28. kolovoza i tradicijska Eko placa s eko proizvođačima iz čitave Hrvatske kao ponuđačima.

                Na festival Pelješkim mostom:  – Festival soli, kao multimedijalni događaj, zadržava svoj tradicionalni termin tijekom kolovoza i rujna s naglašenim ciljem privlačenja što više posjetitelja kako domaćih, tako i inozemnih u posezoni. U skladu s održivim turističkim razvojem Festival soli afirmira postojeće kapacitete, komparativne prednosti ovog područja i tradicijske proizvode, ne ugrožavajući okoliš i skrećući pozornost na bogatstvo nasljeđa, kako gospodarskog tako i kulturnog, naglašavajući partnerstvo dionika lokalne uprave, turizma, malih proizvođača, lokalnog stanovništva i posjetitelja“, ističe Fani Slade, direktorica TZ općine Ston.

Fani Slade dodaje kako su se uz nositelje projekta Solanu Ston i Udrugu Amorette te snažnu potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ općine Ston, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore, od prošle godine u organizaciju uključile i turističke zajednice općine Janjina, Orebić i Trpanj i na taj način proširile ovu lijepu festivalsku priču na čitav Pelješac.

Festival soli ujedno je i posljednji od tri ljetna festivala u organizaciji sve četiri turističke zajednice na poluotoku i idealna prilika da ulovite još malo ljeta i naravno na jug Dalmacije doputujete najnovijom atrakcijom – Pelješkim mostom… ♣

Salon delikatesa i plemente kapljice –  VinDel u Mariboru

JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE NA KORAK OD HRVATSKE GRANICE

Festival VinDel 2022 u zgradi slovenskog narodnog gledališča u Mariboru

Već tradicijski mariborski salon vina i delikatesa, nazvan, po logici, VinDel, ove godine održan je ni manje ni više nego u prostoru Casinòa u zgradi Slovenskog narodnog gledališča u središtu Maribora! Ambijent raskošan, bogato osvijetljen, prekrasan, kako i priliči onome što se prezentira. Dejan Bayer kao glava organizacije, iz tijela SloVino što inače i izdaje bogato ilustriranu reviju Slowine news, vrlo zadovoljan, odziv izlagača, pogotovu onih iz vinska branše, ali i publike velik. Ipak i primjedba: prijašnjih godina na sajmovima VinDel bilo je i dosta izlagača izvan Slovenije, što je priredbi davalo svakako višu dimenziju, medjutim ovaj put naišao sam tek na par izlagača iz vana (tri vinara i jedan bačvar iz Italije, jedan vinar iz Gamlitza s juga Austrije, dakle pogranični dijelovi), poslije sam iz kataloga saznao da je Davidov hram iz Ljubna ob Savinji nudio rumove iz Dominikanske Republike. Dojam je bio da su vinari kao izlagači bili u dominantnome postotku u odnosu na ponuđače delikatesa što se jedu. Što se pak hrane tiče, na posebnim punktovima moglo se kušti pršute, zaseku, špek, kobasice i salame, ulja od buče, oraha, badema, lješnjaka, razne jake začine na bazi npr. čilija, zatim razne vrste kave, razne pomurske prigriske…

Atmosfera u raskošnom prostoru Casinòa u sklopu kazališta (Marko Čolić)

Vrlo brzo naišao sam na izlagače vrlo blize/bliske Lijepoj našoj: slovenske vinare koji žive što na samoj državnoj granici Slovenije s Hrvatskom pa eto čak i neke vinogradarske parcele imaju i na hrvatskoj strani, odnosno one koji su vrlo blizu – na doskok! – državnoj granici i u mjestima što su svojedobno bila prava hodočastilišta posebice vikendima i za hrvatske obrtnike željne finog domaćeg vina i druženja uz izvornu domaću hranu u lokalnim gostilnama. Tu bih svakako na prvom mjestu spomenuo vinogradara i vinara Jožefa Prusa iz sela Krmačina odmah ispod naše Vivodine, pa sjajnu kuću pjenušaca Istenič, kao i Janeza Šekoranju s imanja Graben s Bizeljskoga, Puklavce (aktualne Vinare godine u Sloveniji!) iz Ormoža, Milana Hlebeca iz Koga, VinaKoper i Montemoro iz Kopra, Bordona iz Dekana …