Tag Archive | Gianfranco Kozlovic

SVIJET u ČAŠI – 11.2018 – WORLD IN a GLASS

 KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________________________

Još jedan krug se zatvara…/ Another circle is completing itself…

SRETNO! BEST WISHES! – Krug se zatvara kako idemo prema kraju godine. The circle is completing as we are approaching the end of the year.

Svako dobro svima!  All the best to everyone!

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Wine Spectator: WORLD TOP-100 SASSICAIA 2015! • Hrvatski vinski Oscari 2018: KRAUTHAKER! • Vino i turizam: MENEGHETTI ! • ZAGREB VINO.COM 2018MARTINJE, PORTUGIZAC i BEAUJOLAIS NOUVEAUKORAK – do MICHELINA?Rinfuza u Amsterdamu: WORLD BULK WINE EXHIBITION

_________________________________________

Wine Spectator: World Top-100_2018

BOLGHERI SASSICAIA 2015! – Ugledni i globalno vrlo utjecajni američki vinski magazin Wine Spectator svake godine objavi popis 100 najboljih svjetskih vina po svom izboru. Vina su to koja su na degustacijama spomenutog časopisa osvojila u tijeku godine najviše ocjene, uglavnom sve iznad 90/100 bodova, dobar dio ih je od 95 bodova naviše. Redosljed na rang listi počiva, međutim, ne samo na broju bodova, nego i na odnosu kakvoće kapljice i cijene butelje, tako da se neka vina koja bi po osvojenim bodovima logično bila smještena na više mjesto nađu i na nižem mjestu od nekih drugih što su s kojim bodom manje ali kod kojih se sucima Wine Spectatora odnos kakvoće i cijene čini povoljnijime.

Markiz Niccolò Incisa della Rocchetta, Tenuta San Guido. Markiz je veliki ljubitelj konja. Dolje: palača imanja i barricaija

Šampion za 2018. po Wine Spectatoru je, s 97/100 bodova, toskanski Bolgheri Sassicaia 2015 Tenute San Guido markiza Niccolòa Incise della Rochetta. Inače, 97/100 nije i najviša ocjena za vina na ovogodišnjoj listi Top-100, najveći broj bodova je ovaj put stao na 98/100!

Evo i ostalih, svrstanih u prvih 10:

2) St.Emilion 2015Château Canon la Gaffelière (96/100), 3) Chianti Classico Riserva 2015Castello di Volpaia (96), 4) Rioja 890 Gran Reserva Selección especial 2005 – La Rioja Alta (95), 5) Champagne Dom Pérignon brut Legacy Edition 2008Moet et Chandon (96), 6) Chardonnay Carneros Larry Hyde & Son 2016Aubert (96), 7) Pinot noir Chehalem Mountanis Dopp Creek 2015Colene Clemens (95), 8) Châteauneuf-du-Pape 2016 – Le Vieux DonJon (95), 9) Etna San Lorenzo 2016Tenuta delle Terre Nere (95); 10) The Bedrock Heritage Sonoma Valley 2016Bedrock (95).

Na drugom i trećem mjestu: Canon la Gaffelière – na slici sam s vlasnikom te čuvene bordoške vinske kuće Stephanom von Neippergom (s brčićima) i s Louisom Havauxom, osnivačem jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles – te Castello di Volpaia, na slici su vlasnica i ozbiljna mama Giovanella Stianti Mascheroni i njena veselo nasmiješena kćerka Federica

S liste Top 100 za 2018 istaknuo bih još neka vina koja dobro poznajem s mojih putovanja i degustacija po svijetu, pa evo:

Na ocjenjivanju Concours Mondial du Chile, s Francuzom Patrickom Valleteom, enologom koji je kreirao vina čileanskog posjeda VIK, te, za posjeta podrumu Lopez Heredia u španjolskoj La Rioji, s enologinjom Mercedes Lopez de Heredia

S Giovannijem Manettijem, vlasnikom toskanskog vinskog posjeda Fontodi i od nedavno i predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico (lijevo), te s Enricom Scavinom, vlasnikom pijemonskog imanja Paolo Scavino

U društvu s markizom Pierom Antinorijem, njegovim voditeljem proizvodnje enologom Renzom Cotarellom, s upraviteljem Antinorijeva podruma u Montalcinu Fabijom Rattom, te s grofom Francescom Maroneom Cinzanom (sasma lijevo), vlasnikom montalčinske vinska kuće Col d’Orcia

Saša Radikon nastavlja putem svojega oca Stanka

Na broju 13 nalazi se Barbaresco Rabajà Riserva 2013Produttori del Barbaresco (96/100 bodova), slijede, na  14)  Vintage Port 2016Ware (98); 15) Brunello di Montalcino 2013Canalicchio di Sopra (97); 18) Châteauneuf-du-Pape 2015Château de Beaucastel (97); 22) Milla Cala Cachapoal Valley 2012VIK (94); 23) Vintage Port 2016Taylor Fladgate (98); 24) Toscana Tignanello 2015Marchesi Antinori (97); 46) Sancerre les Baronnes 2017Henri Bourgeois (92);  51) Slatnik  S Label 2015 Venezia GiuliaRadikon (95); 59) Rioja Viña Gravonia Crianza 2008  – Lopez de Heredia Viña Tondonia (93); 60) Chianti Classico Vigna del Sorbo Gran Selezione 2015Fontodi (95); 75) Kamptal Grüner Veltliner 2016Schloss Gobelsburg (90); 77) Cornas 2015A. Clape (98); 88) Barolo 2014Paolo Scavino (93); 91) Lytton Springs Dry Creek Valley 2015Ridge (92)…  ♣

Hrvatski vinski Oskari  HVO 2018

Osoba godine – Vlado Krauthaker, i najbolji podrum Slavonije i Podunavlja 2018 – Krauthaker. Vlado Krauthaker na slici je sa kćerkom Martinom koja je duboko uključena u obiteljsku vinsku produkciju. Inače, nominiran za Osobu godine bio je i osječki publicist Željko Garmaz

ZASLUŽNIK ZASLUŽNIKU – Godinu dana, tj. otkako sam u prvoj polovici studenoga lani dobio priznanje s titulom Zaslužnika za, navedeno je na dokumentu,  zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina kao i zbog drugih djela s kojima sam, rečeno je, zadužio vinsku vinsku scenu Hrvatske, pokušavao sam dokučiti tko je izmislio taj naziv, Zaslužnik, i onda prije koji tjedan na drugoj dodjeli godišnjih priznanja zagrebačke kuće Vinart za postignuća u vinskom segmentu, održanoj u Kaptol Centru u Zagrebu, doznajem da autor nije onaj za kojega sam pretpostavljao da jeste nego da je jedan od onih koji su titulu Zaslužnika primili za 2018. A riječ je o Blaćaninu prof. dr. Nikoli Miroševiću, stručnjaku za vinogradarstvo i dugogodišnjem profesoru na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vinskom vitezu, a danas umirovljeniku.

U nazočnosti nekih 250 uglednih gostiju iz svijeta medija, poduzetništva i vinarstva vinski Oscari uručeni su onima koji su u protekloj godini i ranije najjače obilježili domaću vinsku scenu.

– Iznimno smo ponosni što je dodjela nagrada najboljim vinarima i vinarijama zaživjela i dokazala da u Hrvatskoj postojano raste interes za vrhunskim vinima i da se lijepo razvija cjelokupna vinska scena. Od srca čestitam dobitnicima te se nadam da nas sve očekuje još mnogo uspješnih godina – izjavio je  osnivač nagrada Saša Špiranec.

Zaslužnici 2018: Nikola Mirošević, Vlado Borošić, Zlatan Plenković (posthumno; priznanje je preuzeo njegov sin Nikola), Ivan Enjingi i Damir Belović, koji je priznanje preuzeo za djeda Franju Lebara

Franjo Lebar kod kuće, s priznanjem

Najveći dobitnici su Kutjevčanin Vlado Krauthaker, koji je osvojio dvostruku krunu – glavnu nagradu Romerquelle Osoba godine i Lidl nagradu za najbolju vinariju 2018. u Slavoniji i Podunavlju, te vinska kuća Miloš iz Ponikvi na Pelješcu, kao najbolja vinarija 2018. u Dalmaciji, i kao Romerquelle Vinarija godine na razini Hrvatske. U kategoriji Lidl regionalne vinarije godine nagrade su osvojili i vinarija Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske) i vinarija Fakin (Istra i Kvarner). U kategoriji nagrada Vinart-trgovci godine trofeje su odnijeli Roto dinamic d.o.o. kao veletrgovac godine, vinoteka Bornstein kao vinoteka godine, te Vino.hr kao web shop godine.

Na dodjeli nagrada što ju je vodio poznati glumac Vedran Mlikota uručena su priznanja Zaslužnik pojedincima koji su, kako je već rečeno, svojim dugogodišnjim djelovanjem zadužili hrvatsko vinarstvo, a ove godine dobitnici su legendarni međimurski vinar Franjo Lebar, pionir privatnog poduzatništva u vinarstvu Ivan Enjingi, pokretač moderne dalmatinske vinske scene Zlatan Plenković (posthumno), prvi ozbiljni vinski veletrgovac i vinotekar u Hrvatskoj Vlado Borošić, te, kako je već spomenuto, ugledni znanstvenik i autor brojnih stručnih publikacija prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

Najbolji vinski podrumi Hrvatske za 2018: hrvatski šampion Frano Miloš (Franin sin Ivan Miloš, s bradom i s mikrofonom) i prvak u Dalmaciji, pa Fakin (Istra i Kvarner), Krauthaker (Slavonija i Podunavlje), Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske). Šemberi veselo pred kamerama fotoreportera…

Najbolji vinski trgovci (zdesna na lijevo): Roto Dinamic, Bornstein i Vino.hr

Sa Sašom Špirancem te Sanjom Muzaferijom, predsjednicom udruge Žene u vinu (Women on Wine), nagrađeni od udruge WoW za 2018.: Bibić – šampion, s prošekom Ambra, pa Benvenuti kao prvak u crnome vinu s Teranom 2015, Monika Prović najbolja u kategoriji ružičastih vina s Roséom Teuta 2017, Jasna Antunović najbolja u kategoriji bijelog mirnog vina s Graševinom Premium 2013, i Bolfan Vinski vrh kao najbolji u grupi pjenušaca s Genturionom Gold

U Kaptol centru u sklopu Vinartovog programa uručena su i priznanja udruge žena u vinu Women on Wine (WoW): za vino godine priznanje  je pripalo prošeku Bibich Ambra vinarijie Bibich iz Skradina. (Snimke Marko Čolić) ♣

Enogastronomija i turizam: Bijeli grozd 2018 G.E.T. Reporta

STANCIJA MENEGHETTI KAO HRVATSKI ŠAMPION – Prikladan uvod u 13. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2018 u zagrebačkom hotelu Esplanade – dodjela već tradicijskih godišnjih priznanja udruge G.E.T.  za ostvarenja na području eno-gastronomije i turizma.  Ovo je već sedma takva godišnja dodjela u organizaciji G.E.T.–a. Odličja se daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima i pojedincima koji su se u pojedinoj godini najviše istaknuli na promidžbi i razvoju vinskog turizma, nego i podrumima u okolnim nam zemljama s kojima smo svojedobno bili u istoj državi.  Regional Trophy je nagrada prema glasovima publike iz cijele regije.

Svi dobitnici priznanja G.E.T.-a za 2018, sa Silvijom Munda

Da podsjetim: udrugu G.E.T. i prateći Centar za razvoj vinskog turizma osnovali su Zagrepčani Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, koji više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije.

– Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi sastavni su dio turističke ponude i važan čimbenik u turizmu uopće. Cilj projekta Bijeli grozd je istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati poticaj za nastavak. To se odnosi ne samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-gastro turizma i kulture stola – kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Za najbolje vinarije u turističkom smislu po svojem je mišljenju i iskustvu glasovalo i ove godine više od 500 eno-gastro znalaca i putnika te još oko 1200 osoba putem otvorene ankete. Unutar Hrvatske, nagrade  su podijeljene u pet regija, a to su Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Sjeverna i Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija, Istra & Kvarner te Slavonija & Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Tu je, dakako, i Slovenija, međutim Slovencima su odličja dodijeljena u listopadu, na Salonu VinDel u Mariboru. Najbolja slovenska vinarija u turističkom smislu za 2018. godinu je Hiža Doppler.

U zagrebačkoj Esplanadi, u kojoj je kroz program na svečanoj podjeli vodio Ronald Braus, saznali smo sve dobitnike. Osvajači priznanja su:

Bregovita Hrvatska

1) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo ponad Krapinskih Toplica; 2) Vinarija Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3) Vinarija Trdenić, Popovača

Južna Dalmacija

1) Vinarija Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Vinarija Bire, Lumbarda, otok Korčula; 3) Vinarija Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Sjeverna i Srednja Dalmacija

1) Vinarija Bibich, Plastovo & Vinarija Stina, Bol, otok Brač (dijele prvo mjesto s identičnim bojem bodova); 2) PZ MasVin – maslina i vino, Polača; 3) Vinarija Kraljevski vinogradi, Petrčane

Istra i Kvarner

1) Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Damjanić, Fuškulin, Poreč; 3) Vinarija Kozlović, Vale, Momjan

Slavonija i Podunavlje

1) Vinarija Belje, Kneževi Vinogradi; 2) Vinarija Iločki podrumi, Ilok; 3) Vinarija Antunović, Dalj

Najuspješniji hrvatski trio: Stancija Meneghetti (u sredini), Vuglec-breg i Korta Katarina

Najbolji na razini cijele  Hrvatske u vinskom turizmu:

1)  Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Vuglec breg, Škarićevo; 3) Vinarija Korta Katarina, Orebić

Uz diplomu, Stancija Meneghetti kao ovogodišnji šampion dobila je i vrijednu kristalnu vazu Steklarne Rogaška.

Najbolji u BiH – dvojac Vukoje i Nuić (gore), te u Makedoniji – Chateau Kamnik, i Srbiji – vinarija Zvonko Bogdan

Najbolji u Bosni i Hercegovini u vinskom turizmu: Vinarija Vukoje iz Trebinja & Vinarija Nuić iz Ljubuškog (vinarije dijele prvo mjesto s identičnim bodovima)

Najbolji u Srbiji u vinskom turizmu: Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića

Najbolji u Crnoj Gori u vinskom turizmu: Plantaže 13. Jul iz Podgorice

Najbolji u Makedoniji u vinskom turizmu: Chateau Kamnik iz Skoplja

Posebna priznanja: vinoteka Bornstein iz Zagreba, vinarija Galić iz Kutjeva i Exotic Wine Travel

Posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture: Vinoteka i wine bar Bornstein, Zagreb

Posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinskog turizmaExotic Wine Travel

Posebno priznanje za životno djelo Za izniman doprinos u promicanju eno-gastronomije ove godine je, posthumno, dodijeljeno Darku Baretiću

Priznanje za dobar start:  Ovo je priznanje zamišljeno kao pohvala vinarijama koje su se tek nedavno uključile u turističku ponudu. Bitno je pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Priznanje Dobar start za 2018. godinu dobila je vinarija Galić iz Kutjeva. (snimke: Marko Čolić) ♣

 2018: PETA SEZONA – Uz festival Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina na vrednovanju zvanome Vinske zvijezde 2018. koje postoji već pet godina. Vinske zvijezde projekt je koji nastoji preporučiti potrošačima najkvalitetnija vina trenutno na raspolaganju na našem tržištu. U 2018. godini održano je šest ocjenjivanja, na kojima je sudjelovalo ukupno oko 20 degustatora, s time da su od njih tri stalna člana komisije – novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin te Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi.

U 2018. vrednovana su 153 vina. Od njih 11 je vina dobilo veliko zlato (bodovni raspon od 95 do 98 bodova), 22 vina primilo je zlato (90-94 boda) a 50 vina srebro (85-89 bodova). Po tradiciji, dodijeljena je i Kristalna zvijezda najbolje ocijenjenom vinu od hrvatske autohtone sorte.

Vinske zvijezde – nagrađeni za 2018.

Pet zvjezdica   * * * * *

Podunavlje Traminac Principovac 2013 – Iločki Podrumi; 2) Argentina Pyros Malbec 2015 Pyros Wines; 3)  Podunavlje Traminac izborna berba bobica Principovac 2015 Iločki Podrumi; 4) Hrvatska Istra Misal Istra NV brut Misal;  5) Dingač 2016 Vedran Kiridžija;  6) Hrvatska Istra Festigia Castello 2015 Vina Laguna Agrolaguna;  7)  Hrvatsko zagorje Bodren Cuvée 2016. – Bodren; 8) Baranja Cabernet sauvignon Premium 2011 Vina Kalazić; 9) Francuska, Marius Rouge 2014.  Maison Chapoutier; 10)  Pelješac Winemaker’s Selection 2011 – Korta Katarina; 11) Pag Hrvatsko primorje, Ocu 2015. – Boškinac

Trofeji za podrum Kalazić, te za istarsku šampanjeriju Peršurić,

Četiri zvjezdice * * * *

Hrvatsko primorje,  Cabernet sauvignon 2015Vinska kuća Pavlomir;  Podunavlje Traminac vrhunski 2016 – Iločki Podrumi; Baranja  Graševina vrhunska 2016Belje;  Erdut  Graševina Premium 2015Jasna Antunović Turk;  Valdemar Inspiración Selección 2012 Bodegas Conde Valdemar; SAD  Chardonnay Woodbridge 2016Woodbridge Winery by Robert Mondavi; Međimurje Natura sauvignon blanc 2016Dvanajščak-Kozol; Sv. Ivan Zelina Rosula 2015 brutŽeljko Kos; Baranja Chardonnay Premium 2010 – Vina Kalazić; Hrvatska Istra Misal Millennium NV brutMisal;  Hrvatska Istra Misal Blanc de Noirs NV brut Misal; Baranja Chardonnay Classic 2015Kalazić; Francuska  Pétula Luberon rosé 2017Marrenon; Portugal  Port TawnyFonseca;  Korlat merlot  2014Badel 1862 Vinarija Benkovac;  Smokvica Korčula Pošip sur lie 2016ToretaKorlat syrah 2014Badel 1862 vinarija Benkovac;  Zavalatica Korčula Plavac mali  2011Krajančić; Kutjevo Venje bijelo barrique IB 2006Enjingi;  Plastovo Skradin  Ambra desertno vinoBibich; Njemačka Rheinhessen Riesling 2016Dreissigacker Organic Estate; Hrvatsko primorje Pag Cuvée 2013Boškinac

Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte

Dingač 2016 Vedran Kiridžija (snimke: Julio Frangen) ♣

FESTIVALI BAKHOVA NEKTARA: ZAGREB VINO.COM 2018

Zagreb Vino. com: atmosfera. Puno k’o šipak!

TRINAJSTICA u POZITIVNOM SVJETLU – Ove godine susreli smo se po 13. puta, od toga 12. put u najelitnijem zagrebačkom hotelu, Esplanadi. Trinajstica ne slovi kao brojka s dobrim predznakom, ali eto po velikom odzivu izlagača i posjetitelja te na osnovi brojnih pozitivnih reakcija na najavu festivala a i na temelju mnoštva pozitivnih reakcija nakon festivala što sam ih u hodu čuo osobno izravno ali i čuo i vidio na društvenim mrežama, mogu reći kako u slučaju Zagreb Vino.coma 13 nema onu konotaciju koja ga inače prati. Sva mjesta raspoloživa za izlaganje nakon našeg poziva začas su bila popunjena, a interes publike za posjet toliko je velik da su zaštitari u nekom trenutku iz sigurnosnih razloga morali privremeno i zatvoriti ulaz na festival da na festivalskoj pozornici ne bi bilo odjednom previše ljudi I da to ne bi stvorilo i opasne problem. I u ovoj prigodi u Esplanadi se, što se kaže, na dlanu našla cijela vinska i gastronomska Hrvatska. Sretan sam zbog toga, i zahvaljujem svim izlagačima i posjetiteljima što imaju puno povjerenje u manifestaciju i u naš tim koji ju je osmislio te koji je operativno organizira na način da je, kako se priča u široj javnosti, postala jednim od najznačajnijih događaja ovoga tipa ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Izborom hotela Esplanade dobili smo izvanrednu podršku za uspješno održavanje festivala i ostvarenje želje proizvođača da se u zagrebačkoj metropoli predstave na modernom i svjetski prepoznatljivom događanju. Već sam prijašnjih godina napominjao kako sam posebno ponosan i na radionice u sklopu festivala. Festival Zagreb Vino.com ponovno je imao i humanitarnu dimenziju, sada s udrugom Pink Life što daje podršku osobama s onkološkim problemima i što je na festivalu prikupljala financijska sredstva za donaciju u dobrotvornu svrhu. S osobitim zadovoljstvom istakao bih Rusku Federaciju kao zemlju-partnera, ona je svoj prezentacijski prostor imala u nekadašnjem hotelskom Casinòu, za iduću godinu najavljen je dolazak i uglednih ruskih vinskih podruma kao izlagača. Zahvaljujem, dakle, i svim drugima iz šireg spektra koji su pomogli u realizaciji priredbe i time dali visoki doprinos da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljivo i respektabilno događanje – rekao je nakon zatvaranja manifestacije maltene u dahu prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino.coma, manifestacije koja se uvijek održava posljednjeg petka i subote u studenome.

Iz Bordeauxa su stigli Ante Toni Bačić sa suprugom te kćerkom Barbarom, voditeljicom francuske uvozničke tvrtke za vino Les Robes de l’Est. Zdravica s našim vinarima Lukom Krajančićem i Vedranom Kiridžijom

Priredba se, po riječima organizatora, odvijala na površini od oko 3000 četvornih metara, u gotovo čitavom prizemlju hotela Esplanade te u golemom šatoru na terasi Oleander, kao i u Casinò Clubu pod prizemljem i u Club Board Roomu u mezzaninu. Okupila je više od 300 izlagača – ponuđača vina, jakih pića, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija, pribora za posluživanje hrane i pića, i drugih proizvoda iz gastro-faha iz Hrvatske te drugih zemalja Europske unije a i zemalja iz našeg okruženja koje još nisu u EU. Procjena je organizatora da je manifestaciju u dva dana obišlo oko 8000 posjetitelja.

I Decanterov interes za hrvatskim vinom: Veronique de Freitas iz organizacijskog teama Decanterova svjetskog ocjenjivanja u društvu s Jasnom Antunović te, dolje s Duviliom Ziganteom i predstavnicom pelješke vinarije Jurica

Nikola Benvenuti iz Istre i Danilo Steyer iz slovenske Štajerske: magnumi na djelu! Teran, te Cuvée Steyer. Na pitanje kad će se saznati koje sve akcije udruga Vinistra predviđa u realizaciji nedavno najavljene strategije razvoja istarskog vinogradarstzva i vinarstva odgovor je bio da potezi koji se poduzimaju nisu predviđeni za javnost, te da će javnost uskoro po nekim ostvarenim rezultatima vidjeti kojim pravcem se ide

Ivo Carić, vinogradar i vinar iz Svirča, njegova supruga Ivana, predsjednica udruge Hvarski vinari, te – mlada snaga u obitelji

Mesni car Janko Kodila (u bijeloj košulji) iz Murske Sobote, uz svježe čvarke u razgovoru sa chefom Časlavom Matijevićem i WoW-icom Ksenijom Vrabec

Radionice su se, doista, i ove godine pokazale jakim adutom.

________________________________________

SJAJNA VERTIKALA KIRIDŽIJINIH DINGAČA – Odlična radionica s naslovom Dingač Vedrana Kiridžije, uz primjedbu da je kao bitan informativni dodatak nedostajao vrlo važan podnaslov: Od 2016. do 1995! Vino iz berbe 1995. bilo je, inače, prvo koje je Vedran Kiridžija napunio u bocu za tržište.

Pelješki vinogradar i vinar Kiridžija – koji obrađuje nešto više od (ukupno) dva hektara vinograda s time da se jedna parcela nalazi na jednoj od najboljih točaka čuvenog položaja Dingač a druga je u Župi tako da se plavac mali odande ne može koristiti za vino dingač ali se koristi za poludingač nazvan Tajano, riječ je o mješavini vina dingač u količini od 50 posto, te 20 posto plavca malog iz Župe, 25 posto francuske (svojedobno ilegalno uvezene i dugo vremena kroz pelješku kapljicu švercane!) sorte marselan, i pet posto cabernet sauvignona – te novinar i voditelj radionice Ivo Kozarčanin pripremili su za kušanje upravo spomenuti Tajano 2016 kao uvod, te potom dingače iz 2016, 2015, 2012, 2010, 2008, 2003, 2001, 1997 i 1995, dakle deset vina. A kad se već startalo s poludingačem, baš se moglo dodati još jedno vino s Kiridžijinim udjelom, nazvano Contra, to je pak, otud mu i naziv Contra (=protiv), mješavina vina dingač i primoštenskog babića iz trsja Lea Gracina, inače od berbe 2010, u ulozi Vedranovog eno-konzultanta.

Na radionici Ive Kozarčanina, I uz asistenciju sommeliera Marija Meštrovića: Vedran Kiridžija oduševio je svojim dingačima

U tehničkom smislu bitno je napomenuti da su Kiridžijini dingači iz 2001, 1997. i 1995. boravili samo u inoksu, naime s barriqueom se Vedran počeo družiti 2003. Isprva su to bile samo rabljene bačvice. Dio berbe plavca s Dingača iz 2015. Kiridžija je pak na dozrijevanje od 16 mjeseci stavio u posve novi, neposredno prije trganja, u Francuskoj, kupljeni osobito skupi barrique, i to se pri kušanju lijepo primijetilo po finoj nijansi, moglo bi se reći poljupcu, vanilije. Što se još tiče organoleptike, važno je kazati kako su se i najstarije ovdje prezentirane berbe predstavile kao jako dobro očuvane, bez smetajućih nota ostarjelosti i naznaka degradacije. Nužno je istaknuti i to da se na ovim uzorcima potvrdilo da je dingač vino kojemu – želi li ga se doživjeti u njegovu maksimumu – nakon prikladne vinifikacije fenolno zrelog te zdravog grožđa iz starijeg nasada (Kiridžijine loze u prosjeku su stare oko 30 godina) i barem jednogodišnjeg sazrijevanja vina u drvenoj bačvi, valja dati još dovoljno vremena za razvoj i u butelji. Međutim, nestrpljivost je u nas silna i najčešće se dingač popije osjetno prije nego li se u razvoju i s kompleksnosti popne do svojega vrha. A to je velika šteta.

Upravo ova degustacija, na kojoj se našao i znani naš vinski trgovac Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke kuće Vivat Fina Vina, bila je okidač za diskusiju o tome tko bi sve i u kojoj mjeri – koliko proizvođač, koliko vinski trgovac i ugostitelj, koliko sâm kupac-potrošač – trebao voditi računa o tome da vina što trebaju i traže nešto više vremena za svoje puno formiranje ne budu prerano popijena. Pa je kao slijed tome iskočilo i pitanje o standardizaciji vina dingač u smislu formiranja robne marke teritorija. Rado bismo se mi ovdje hvalili time da je dingač ako već ne najbolje vino na svijetu a ono jedno od najboljih vina na svijetu, međutim nevoljkošću proizvođača da se udruže u poslovnu organizaciju i da sa željom afirmacije vlastite apelacije uvedu pravilnik ponašanja u vinogradu, podrumu i glede komercijaizacije, jednostavno se onemogućuje da se to što tako zdušno hvalimo doista u punoj mjeri i pokaže i potvrdi svijetu…

Smatram potrebnim ovdje reći da uvodno vino Tajano 2016, iako nije čisti dingač nego kako sam ga, s obzirom na to da je samo  polovica vina od grožđa plavca s pozicije Dingač, u govoru okvalificirao kao poludingač, nije djelovalo kao da je zalutalo među dingačima, naime vrlo je čisto, skladno, s puno živosti, jake strukture, dosta složeno i lijepo pitko, bolje od Tajana koje poznajem iz prijašnjih berbi. Od uključenja Gracina kao savjetnika Kiridžijini dingači dobili su na profinjenosti i eleganciji, vina iz berbi 2016. i 2015. u ovome su trenutku mlada i vrijedilo bi ih još, u primjerenim uvjetima, pričuvati. Moji su favoriti s ovoga kušanja najprije Dingač 2012 (kompleksnost, elegancija, snaga, pitkost) a onda i Dingač 2008, višeslojni i vrlo zanimljivi desetogodišnjak s još dosta snage za dalje… ■

___________________________________________

Osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić s Anvarom Asimovim, veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu, zemlje partnera Festivala

Sovetskoe šampanskoe

Zemlja partner Ruska Federacija prezentirala je svoju turističku ponudu, dio tradicijske gastronomije i pjenušca. Kad već nisu nazočili ruski vinari kao izlagači, moglo se dogovoriti to da na prezentaciji Ruske Federacije bude posjed Chateau Belaj iz Istre, a koji je u ruskom vlasništvu. Novinar Ivo Kozarčanin i bloger Bakhov sin vodio je dvije zanimljive radionice s vinima od mlađih do vrlo starih godišta od Ivana Enjingija te Vedrana Kiridžije s Dingača. Sommelier Siniša Lasan predstavio je Međimursko vinogorje kroz bijelu sortu pušipel i kroz neke crne sorte koje su Međimurci sve više počeli uzgajati, Gastronomadi Rene Bakalović i Zoran Šimunić pričali su o Velikom trojstvu masline, vina i nekih namirnica (primjerice tartufa!) kao većih gastroikona.  Daniel Čečavac organizirao je eno Tour de France s vinima iz raznih krajeva Francuske od 2014 do 1995 – 2014  (2014 Chablis Grand Cru Les Clos, Domaine Vincent Dauvissat 97 ST; 2013 Domaine de Chevalier Blanc, Grand Cru Classé de Graves 98 JS; 2011 Corton Charlemagne Grand Cru, Domaine Henri Boillot 96 RP; 2009 Ermitage Cuvee de l’Oree, Michel Chapoutier 100 RP;  2007 Châteauneuf-du-Pape Les Quartz, Domaine du Clos du Caillou 96 RP; 2005 Corton Clos des Cortons Grand Cru, Faiveley 18.5 JR; 1996 Château Grand Puy Lacoste, 5ème Grand Cru Classé 94 JL; 1995 Blanc des Millénaires, Charles Heidsieck 95 AG. Razna francuska vina iz podruma Gregora Dreschera na kušanje La Petite Révolution Collection su ponudili vlasnik, te sommelier Marko Šram (Redgranite 2011 (Austrija), Book XVII 2011 (Južnoafrička Republika), La g. 2010 (Francuska), La g. 2016 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Visionnaire 2011 (Francuska), Visionnaire 2010 (Francuska), Visionnaire 2015 (Francuska), Risorgimento 2015 (Italija; Svjetska premijera!). Pokazao se i glasoviti bordoški La Cité du Vin | Wine Cultures and Civilisations Museum. Profesor dr. Goran Milanov predstavio je vertikalu Syraha Ten barrels od Chateaua Kamnik iz Skopja, a prof.dr. Marin Berovič govorio je o vinima i kartuzijancima… ♣

Na Zagreb Vino.comu, po tradiciji, štand Atelje okusa imala je i revija Svijet u čaši. Predstavljen je novi proizvod Ateljea – Eno Aroma Box s integriranim QR kodom o sorti od koje je vino/su vina u boci u poklon kutiji. Zanimanje posjetitelja bilo je vrlo veliko. Ovdje je narudžbenica putem koje je moguće kupiti tu Kutiju vinskih aroma

________________________________________

IMPRESIVAN SYRAH TEN BARRELS CHATEAUA KAMNIK – Za pamćenje ostaje radionica Ten Barrels Syrah koju je s vinom makedonskog Chateaua Kamnik vodio prof.dr Goran Milanov s Poljoprivrednog Instituta Sveučilišta sv. Kiril i Metod u Skopju, inače enološki savjetnik u Kamniku. Chateau Kamnik na ulazu je u Skopje, na brdu na visini od oko 300 metara, na tlu crvenici nalazi se 16 hektara vinograda, sorata je oveći broj – ima i bijelih i crnih primjerice chardonnaya, sauvignona, muškatne temjanike… pa vranca, merlota, cabernet sauvignona, syraha, montepulciana, sangiovesea…. Gotovo sav sadni materijal (odgovarajući klonovi) kupljen je u rasadnicima u Italiji. Dio grožđa za proizvodnju vina se i otkupljuje. Kapacitet vinarije je 1600 hl, a godišnja proizvodnja vina kreće se sada oko 120.000 butelja.

Sorta syrah u Makedoniju je introducirana 2004. godine. U Kamniku je imaju na dva hektara površine, konkretno to je oko 1100 loza, dakle oko 5500 trsova po hektaru.

Prof. dr. Goran Milanov i i enologinja Kamnika Sandra

Syrah je francuski kultivar nastao u sjevernom dijelu doline Rhône spontanim križanjem crnog kultivara dureza noir iz Ardèchea i bijelog kultivara mondeuse blanche porijeklom iz Savoje. Što se tiče termina berbe, riječ je o sorti srednje epohe. Syrah se jako dobro uklopio u makedonske klimatske uvjete. Ambiciozni proizvođači, a takav je sigurno Ilija iki Malinkovski, vlasnik Chateau Kamnika, idu na niže prinose, svjesni da tako dobivaju bolju kakvoću roda. Po hektaru Kamnik bere oko 5,5 tona syraha, dakle oko kilograma po trsu. U Kamniku gledaju da beru kad je grožđe u punoj fenolnoj zrelosti, a nerijetko prakticiraju i to da u vinogradu grozdove kad su zreli odrežu i ostave na trsu da se malo prosuše, dakle da bobice dehidriraju, čime se dobije na koncentriranosti. Nakon ruljanja i muljanja maceracija s alkoholnom fermentacijom za Kamnikov syrah bude oko 15 dana, a nakon vrenja tekući dio još se ostavlja na bobici dva tjedna. Slijedi dozrijevanje vina u novom barriqueu od francuskog i američkog hrasta u trajanju od 12 do 14 mjeseci, ovisno o godištu odnosno o anaklitičkim parametrima što ih je dala berba te godine. U makedonskim uvjetima crna vina znaju imati od 35 do 40 g/l suhog ekstrakta, kod vranca i 45 g/lit, alkoholni stupanj je većma izmneđu 14 i 15 vol %, a nije neobično ako maligana bude i 16,0 do 16,5!

Uz odlična podrobna objašnjenja vezano uz utjecaj tipa tla i mikroklime te meteoroloških uvjeta u nekoj godini kao i uz utjecaj dužine dozrijevanja u drvenom suđu i francuskih i američkih proizvođača bačvica na organoleptiku, prof. dr. Milanov na kušanje je podastro syrahe iz 2017 koja je još u bačvicama i boce su bile napunjene samo za ovu prigodu, zatim 2015, 2013, 2012, 2011, 2010 i 2009. Kušanje je išlo obrnutim redom od onoga uobičajenoga u nas, dakle ne od mlađeg prema starijemu nego od najstarijega prema mlađim vinima. Vina sva savršeno čista, puna, gusta, topla, ni kod jednog nisu stršali ni alkohol (iako visok!) ni barikni tonovi. Tamna neprobojna rubinska boja s tek blagom nijansom granatne kod najstarijih predstavljenih berbi, kompleksnost, vrlo izražene note tamnog voća i začina poput papra, pikantnost, toplina, snaga i punoća… Berba 2015 još beba, a 2009. lijepo formirana i, rekao bih, s još dosta vremena pred sobom.  Najviše su mi se dopale 2009 i 2011., za godinu-dvije volio bih se susresti s 2013! ■

_____________________________________________

Festival su pohodili i naši političari, među njima i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. ♣

Lako je tako biti ministar! Tomislavu Tolušiću u obilasku festivala društvo su pravile ove lijepe vinske dame – Mirjana Jarec Kure, sestre Ivana i Nataša Puhelek, te Mara Barundić

_____________________________________________

U festivalskom tjednu

Pogled na vinograde Komarne

KOMARNA u METROPOLI – Kao i svi sajmovi i značajniji festivali vina, tako je i Zagreb Vino.com imao u svom tjednu više atraktivnih popratnih manifestacija.

U Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u režiji udruge Vinoljupci, koju vodi Irena Lučić, gostovali su vinari iz Komarne.

Bila je to mini-revija vinara i vina na temu najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna. Pred publiku u Metropoli izašlo je pet vinara: Rizman, Volarević, Opus, Deak i Terra Madre. Moglo se kušati nešto više od 20 vinskih etiketa, vina su većma bila od autohtonih hrvatskih sorata plavac mali i pošip.

Vinske kuće Deak (vina Ćaća moj), te Rizman i Volarević

Terra Madre

Vinogorje Komarna u blizini je ušća Neretve. Do 2008. godine Komarna je bila neprohodno brdo zaraslo u makiju i draču, a danas je tamo 80 kultiviranih hektara s nekih pola milijuna trsova vinove loze. Komarna je najmlađi vinogradarski kraj u Hrvatskoj. Iako administrativno pripada neretvanskom okrugu, po svojim je karakteristikama u vinu sličnija Pelješcu te ima zapažene rezultate u proizvodnji plavca malog. Na području Komarne većinom se provodi certificirana ekološka proizvodnja, a 92 posto sortimenta čine autohtone sorte plavac mali, pošip, tribidrag, maraština, dubrovačka malvasija i babić. ♣

WoW Vezak konferencija

BADEL 1862: BAJ BAJ VLAŠKA 116!? – Neposredno prije festivala Zagreb Vino.com 2018 susret žena-ljubiteljica Bakhova nektara – članica udruge WoW odnosno Women on Wine – u palači Badela 1862 u Vlaškoj 116 u Zagrebu. Povod: nova vina Badela 1862 pod nazivom Vezak. Vezak kao veza, povezanost. WoW-ice su se uistinu vrlo dobro povezale s Veskom, markom vina što dolazi iz Badelove vinarije Daruvar i obuhvaća baznu graševinu i graševinu kvalitativne kategorije iznad, zatim chardonnay i sauvignon. Vina su WoW-icama odlično predstavile Badelove vinske dame – mlada enologinja Tina Klepac te Tamara Vranješ iz službe marketinga.

WoW konferencija Vezak u Badelu 1862

Tamara Vranješ, Tina Klepac, Barbara Županić te Vlasta Pirnat

Atmosfera u dvorani vedra. Pitanje je koliko su WoWice percepirale i prihvatile kao predmet razmišljanja ono što je rekla Badelova direktorica prodaje za Hrvatsku i susjedne zemlje Barbara Županić, a to je da je lako moguće da je ovakav susret u elegantnoj dvorani jedan od posljednjih, ako ne i posljednji u zgradi na adresi u Vlaškoj 116 gdje se već godinama nalazi sjedište Badela 1862. Naime, impozantna građevina ide na prodaju, koja bi trebala biti realizirana možda već i do kraja ove godine, dakle unutar manje od mjesec dana! A Badel 1862 s uredima seli u svoj proizvodni kompleks na Žitnjaku.

Što će biti od palače u Vlaškoj 116 zasad nije poznato, međutim nameće se pitanje je li je Badel 1862 u svim tim godinama otkako u njoj stoluje mogao, naravno uz pomoć i suradnju odgovarajućih institucija i društvenih struktura, poduzetnika iz drugih poslovnih sfera, od šik-uredskog ambijenta smještenog na jako dobroj gradskoj lokaciji (kod Kvatrića) pretvoriti u nešto iznimno korisno za image grada Zagreba i Lijepe naše a i moguće financijski unosno i samoj tvrtki, mislim, primjerice, pretvoriti zgradu u kakav vinski hotel s prikladnim sadržajima, prikladnom ponudom, nešto što bi objekt svrstalo i u rang svojevrsne Hrvatske kuće vina..

Palača Badel 1862 u Vlaškoj 116

Badel 1862, koji napokon, nakon višegodišnje letargije, sada ima novog vlasnika, logično, preustrojava se, na djelu je racionalizacija, i u tvrtki se događaju bitne promjene: u Križevcima, gdje su zadržani vinogradi, ugašen je vinski podrum tako da je prerada grožđa odande usmjerena prema Žitnjaku, zatim, nazočnost Badela 1862 u zelinskome kraju – koji ima ambicije u turizmu i određene potencijale za turistički razvoj i za koji se i najavljuje gradnja značajnih objekata namijenjenih turizmu širih razmjera a u koji bi se odlično uklopila nespeška kurija okružena vinogradima – upitna je, objašnjenje je da su kamen spoticanja oko nespeške kurije još uvijek nerješeni imovinsko-pravni odnosi.

Barbara Županić rekla je i da se Badel 1862 prestaje baviti uvoznim vinima te da će se koncentrirati samo na domaći program. Naglasak ostaje na vinarijama u Daruvaru te u Benkovcu gdje se planira uložiti u unaprjeđenje proizvodnog dijela i u formiranje turističkog kompleksa s degustacijskim centrom. Vinski podrum za dozrijevanje vina u Začretju u Hrvatskom zagorju ostaje u sklopu Badela 1862. Želja je novog vodstva Badela 1862 učvrstiti suradnju s PZ Svirče na Hvaru te unaprijediti suradnju s vinogradarima i vinarima na Pelješcu gdje je, u Potomju, nekad Badel 1862 imao jako uporište u PZ Dingač s kojime se posljednjih godina poslovna suradnja razvodnila. ♣

Izostanak s Vino.coma 2018 za požaliti…

MALI VELIKI CLAI! – U ugostiteljskom objektu gdje smo se sastali svjetlo je posvuda osim na ulazu bilo vrlo prigušeno, pa sam ga zamolio da pođemo do tog ulaza radi fotografiranja, a njegova reakcija bila je da pristaje na snimanje ako obećam da ću ga u foto-shopu izdužiti i povisiti, jer – prirodno je mali. Istina je da je, kako kaže, mali, pogotovu kad ga se vidi u društvu njegovog poslovnog partnera Cro-Amerikanca Krešimira Penavića, ali ipak je velik! Ne kao Clay, nego kao Clai! Fotoshop je doduše korišten, ali samo za pojačanje oštrine…

Nizak rastom, visok u idejama i ostvarenjima, poseban, konstantan u realizaciji, pouzdan što se tiče kakvoće. To je Giorgio Clai iz Brajkija kod Krasice u Istri.

Slika na ulazu u Dubravkin put: Giorgio Clai u društvu sa svojim američkim poslovnim partnerom Krešimirom Penavićem (s njegove je lijeve strane), zatim s istarskim vinogradarom i vinarom Dimitrijem Brečevićem s kojim tijesno surađuje u podrumu, te s Penavićevim bratom koji živi u Zagrebu i radi kao kirurg

Nažalost, ove godine Clai nije bio među izlagačima na Zagreb Vino.comu, ali se u metropoli ukazao kao prethodnica festivalu, u uglednom restoranu Dubravkin put. I tamo, uz sjajne specijalitete chefa kuhinje Vedrana Petranovića predstavio svoja odlična vina koja su tek izašla odnosno koja upravo sada, uz Zagreb Vino.com i pred skorašnje praznike izlaze na tržište, a to su apsolutni noviteti Baracíja malvazija 2017 i Baracíja refošk 2017 kao bazna kapljica kuće, pa Ottocento bijeli 2015 i Ottocento crni 2015 i Malvazija sv. Jakob 2016, onda famozni Refošk Brombonero 2015, te, za veliko finale, slatki desertni Tassel…

Giorgio Clai sad je, moglo bi se reći, etiketama kompletirao svoju ponudu, naime ima vina praktički za sve prigode i za maltene sve tipove jela, od pjenušca (Clai brut nature), preko baznih i recimo to tako u menu uvodnih bijeloga i crnoga (Baracíje), pa kompleksnih mješavina (Ottocento) – bijele i crne, te dvaju jednosortnih vina kao aduta Istre pozicioniranih na vrhu suhe ljestvice, do slatkog desertnoga (Tassel).

Butelje Giorgia Claija, od pjenušca preko baznih vina i top-class suhih vina do desertnog Tassela. Vizualni identitet Baracije osmislio je naš znani dizajner Mirko Ilić koji živi u New Yorku

E, sad, malo od natrag prema naprijed, uz napomenu da se sva vina rađaju po eko-principu i u vinogradu i u podrumu, te da su glavne posude od drveta, dobar dio ih je veće zapremnine: Tassel je od sorte muškat momjanski, riječ je o izbornoj berbi prosušenih bobica, izvrsnom slatkom vinu sa 100 g/lit ostatka neprovrelog sladora. Sjajno vino za uz desert posebice onaj s orašastim voćem kao orahom, bademom, lješnjakom, ali i vrlo prikladno za meditativne trenutke. Brombonero je čisti refošk, riječ je o sorti koja je uz teran također domaća istarska uzdanica. Clai ga radi u posebno ozbiljnoj varijanti. Vino je to koje se rađa samo u najboljim godištima, a od najboljega grožđa sa starijih loza iz četiriju vinograda. Giorgio voli reći kako on u podrumu pleše po glazbi što mu dolazi od odabranih sviraca (izabranog grožđa) iz vinograda i od aktualnog godišta kao dirigenta što ima bitan utjecaj na to kako će svirci svirati svake pojedine godine. Brombonero se proizvodi u oko 2500 butelja, a ovaj iz 2015. još nije u prodaji, vjerojatno će, barem jedna prigodna količina, izaći iz podruma na tržište sada uz Božić i Novu godinu. Upečatljiva Malvazija sv. Jakob dolazi iz vinograda smještenog na nadmorskoj visini od 350 metara i s trsjem starim 40 godina. Maceracija, uz koju se odvija i alkoholna fermentacija, bude, ovisno o godištu, od dva do četiri mjeseca, slijedi dozrijevanje u drvu.  Sv. Jakob  je u količini od nekih 6000 boca. Izvanredni Ottocento crni mješavina je merlota i refoška te u malim količinama cabernet sauvignona i terana. Kao i kod bijelog Ottocenta, koji je pak mješavina malvazije istarske, sivog pinota i sauvignona, loze su nešto starije, a maceracija traje oko 15 do 20 dana, odmah nakon alkoholnog vrenja odvije se malolaktika i potom vino dozrijeva dvije godine u velikoj bačvi. Ottocenta crnoga je obično oko 9000 butelja, a bijeloga 10.000.

Dubravkin put, Zagreb: chef Vedran Petranović (desno) i sous chef Ivan Sučević

Noviteti pod nazivom Baracija Malvazija i Baracija refošk iz mladog su vinograda, u dobi od tek osam godina. Giorgio Clai duže je vrijeme pikirao na dobro nakošenu poziciju Baracíja za vinograd. I sudbina je učinila svoje, Claiju se posrećilo na dvama kolosijecima: Krešimir Penavić, biznismen koji živi i uspješno radi u New Yorku, tražio je za svoju obitelj dugo vremena prikladan lokalitet u Istri za kuću za odmor. I 2009. našao se na Baracíji, gdje mu se jako dopalo. Ubrzo se upoznao s Claijem, koji mu je odmah objasnio kako je položaj odličan za vinograd. Penavić kao ljubitlj plemenite kapljice razmislio je i – tada je nastalo partnerstvo između njega i Giorgija Claia! I još jedna korist za Clai-vina: Giorgiju je baš i trebalo vino nešto niže cijene, naime primjerice njegov Ottocento nije baš cijenom dostupan široj publici pa ni onoj u inozemstvu gdje ima više dubljih džepova nego u nas. Kako Hrvatska pa ni on sâm nemaju neki veći vinski renome vani a imućniji inozemni pilci prilično su oprezni pri kupnji proizvoda koji (dovoljno) ne poznaju, valjalo je, veli Clai, ići – ali ne i na način da se iznevjere vlastita načela u proizvodnji – i na vino za koje ne treba jako duboko posizati u džep i koje, makar je i nepoznato ili slabo poznato, može za početak imati s obzirom baš na cijenu bolju šansu za prođu. Clai veli da dosta dobro izvozi u Njemačku, Englesku, SAD i Japan, te da njegov Ottocento npr. u Americi u maloprodaji stoji oko 30 dolara za butelju i da mu kao dobar uvod za (stranog) kupca u njegov vinski svijet i u skuplje hrvatske butelje može poslužiti upravo vino kreirano po njegovoj (eko) filozofiji ali koje ipak može ponuditi po, u odnosu na Ottocento, Sv. Jakoba i Brombonero, jeftinije.

Pozicija Baracíja obuhvaća dva hektara terena, na jednom je zasađena malvazija istarska, a na drugome refošk. Računa se da bi u tzv. normalnom godištu od svakoga bilo po oko 3500 boca. Iz 2017. je malvazije i bilo toliko, naime, navrijeme, prije jesenskih kiša, grožđe te sorte, dobro dozrelo i zdravo, spremljeno je u podrum, međutim crnoga je manja količina jer kiša je uzela danak. Clai je imao nadu u poboljšanje vremena i strpljenja da čeka, vrijeme se doista i popravilo i onda je duže razdoblje bilo suho i sunčano, tako da je ono što je na kraju pobrano s kvalitativne strane bilo dobro, međutim eto nastradala je kvantiteta.  ♣

NARODNI OBIČAJI: Draginje kao uvod u Martinje

Drago Kurtalj sa suprugoim Dubravkom, uz novitete kuće – Rajnski rizling 2017 Limited Edition i pjenušac Cuvée de Prestige 2013

PITOME RACE i DIVLJE ŽUGE – Nekako na polovici vremenskog toka od početka mjeseca studenoga pa do famoznog 11.11. odnosno Martinja smjestilo se – Draginje, 5. 11. Draginje je, naravno, Dragecovo, i, naravno, pokazalo se, iskusio sam kod plešivičkog vinogradara, vinara a i ugostitelja (u zagrebačkoj Novoj vesi) Drage Kurtalja, kao odličan ulazak u Martinje.

Draginje, barem ovo kod Drageca Kurtalja, po meni čak ima i stanovitu prednost nad Martinjem, jer uz finu domaću jetrenu paštetu iz radionice Dragecove supruge Dubravke, domaći plešivički sir, domaći narezak i doma pečeni kruh, kao i racice s ražnja kušaju se zrela vina a ne nužno novi mladuhi – ti naime ipak moraju pričekati sv. Martina i krštenje… Međutim kako Dragec zna da je nestrpljivih mnogo, on je odlučio svečanost krštenja mošta na mlado vino anticipirati, tako da se kod njega u kušaonici u zagrebačkoj Novoj vesi Martinje održalo dva dana prije Martinja, kao vinski biškup i ovaj put nastupio je presvetli Davor Dretar Drele.

Ove godine baš se raspored dana na početku studenoga lijepo posložio: Dragecovo ili Draginje u ponedjeljak 5. studenoga, a Martinje kao veliko finale – 11.11. u nedjelju! Što li je tih par dana između, oni se, po našoj navadi uz praznike, spoje u neradne, i eto ti cijelog tjedna za feštanje. Nakon onih pilula, suvremena znanost izmislila je sada i neke pilule za brzo triježnjenje, navodno imaju, laički i pojednostavljeno rečeno, određene sastojke koji ubrzavaju proces metabolizma, pa se mamurnost ne zadržava dugo…

Plešivički položaj Veselnica: Kurtaljev vinograd Moja mala Champagnea

Pjenušcima Kurtalj Dri, Kurtalj Rosé sad se pridružuje Kurtalj Cuvée de Prestige

Kurtaljeva gornja kvalitativna kategorija: Rajnski rizling Limited Edition, te Crni pinot

Kod Drageca je i na Draginje na Plešivici i na Martinje u Zagrebu bilo veselo, obilato, lijepo. Golemu imendansku tortu iz Samobora je donio vinogradar, vinar, ugostitelj i predsjednik Udruge samoborskih vinara Marijan Žganjer. A domaćin Kurtalj je iskoristio priliku da uzvanicima, među kojima je bio i veći broj predstavnika medija javnog informiranja, prezentira dva noviteta što iz njegova podruma uskoro izlaze na tržište – jedan je, kako je zamišljeno, ekskluzivni pjenušac Cuvée  de Prestige brut, a drugi je macerirani mirni Rajnski rizling Limited Edition, predviđen da nastaje samo u najboljim godištima.

Četiri pozlaćene race, na jako toplome

Cuvée de Prestige s najmanje je četiri godine zrenja na kvascu u butelji prije degoržiranja, s time da sortni sastav čine chardonnay i pinot crni iz zasebnog šampanjskog vinograda (Kurtalj ga naziva Moja mala Champagnea) što ga je Drago, nakon svojedobnog obilaska francuske vinorodne Champagne, striktno po uzoru na Francuze, posadio na lokaciji Veselnica. Veselnica je inače jako dobar plešivički vinogradski položaj, a Kurtaljeva Mala Champagnea obuhvaća 2800 trsova. Inače, osim na Veselnici, Kurtalj ima vinograde i na pozicijama Hrvojka i Stošinec, ukupno je 3,5 hektara sa 17.000 loza, no još s toliko panjeva grožđe se i otkupljuje, od, kako naglašava Dragec, provjerenih kooperanata.

Pjenušac Cuvée de Prestige 2013 od 80 posto je chardonnaya i 20 posto crnog pinota. Napunjeno je oko 2500 boca. Alkohono vrenje provedeno je u inoks-cisternama, slijedili su nekoliko mjeseci boravka vina u velikim drvenim bačvama a potom šampanjizacija i, tek nedavno, degoržiranje. Kurtalj iz berbe 2014. nije predvidio taj Cuvée de Prestige jer nije bio zadovoljan sirovinom, ali jeste iz 2015, 2016 i 2017., a za 2018 će, veli, još vidjeti.

Rajnski rizling 2017 Limited Edition, napunjen u 1800 butelja, rođen je maceracijom od ukupno 42 dana, isprva na niskoj temperaturi i bez fermentacije, a potom vrenjem na pokožici na vlastitom kvascu. Primarna prerada odvijala se u ambijentu inoksa. Nakon alkoholne fermentacije vino je provelo pola godine na kvascu u velikoj drvenoj bačvi, pa potom napunjeno. Sad odležava u butelji. Kad za pola godine do godinu dana bude spreman za konzumaciju, svakako će biti prikladan pratitelj među ostalime i nečemu što se često susreće na stolu kod Kurtaljevih, a to su na ražnju pečene patke ili race. S obzirom na te race a i s obzirom na to da je Kurtalj i vinar i ugostitelj pa i pečenjar tih raca, a i s obzirom da je taj macerirani rajnski rizling označen nekako šturo i činovnički – Rajnski rizling Limited Edition, pa i s obzirom da je dobro da naziv vina, kad se već tako rado ističe važnost njegova porijekla i terroirea, bude obogaćen nekim lokalnim terminom, poželjno i s eno-gastronomskom dimenzijom, moglo bi se  dodati  riječ Race, kao sinonim za patke. Dakle, sugestija je ovo: Rajnski rizling 2017 4 Zlatne Ràce Limited Edition (od četiri race na ražnju). Ako Čileanac Montes može svoje argentinsko vino plasirati pod markom Kaiken, od lokalne riječi caiquen koja označava divlje guske (žuge!) prisutne u vinorodnoj Mendozi u većem broju, zašto Kurtalj ne bi za naziv svojega vina rabio Race kao domaći izraz vezan uz pitome patke s Plešivice, toliko apetitlih već na ražnju, a tek poslije, na tanjuru!!!…

Pjenušac Cuvée de Prestige (12,8 vol % alkohola, 7 g/lit ukupna kiselost, 3,5 g/l neprovrelog sladora) vani se očekuje sada pred Božić, a macerirani rajnski  – uoči Uskrsa 2019. Najava je da bi maloprodajna cijena ovog novog pjenušca – naime  Kurtalj već ima dva pjenušava vina, jedno je bijeli Dri (tri godine na kvascu), a drugo Rose (1,5 godina na kvascu)  – mogla biti oko 150 kuna za butelju. ♣

Mlado vino: došel je, krstil i od’šel sveti Martin

Dragica Režek već godinama je zaslužna za jedan od boljih portugizaca s Plešivice

OD JELAČIĆ PLACA PREKO NOVE VESI DO HEBRANGOVE... – Martin je u Zagrebu: uz tradicijske kućice s izlagačima vina i delikatesa na Trgu bana Jelačića, pa do kušaonice Vinska klet u Novoj vesi na jednoj strani, te do ugostiteljskog objekta Red Red Wine u Hebrangovoj ulici, na drugoj strani. Na Jelačić placu – aperitiv, naime tamo je bila prava revija novih mladih vina, portugisce odnosno purtugisce friške ispod čekića došli su predstaviti brojni plešivički vinogradari i vinari. Dragica Režek, iz vinske kuće Damir Drago Režek, nudila je novi mladi portugizac od starih loza! Grožđe je iz njenog vinograda na plešivičkoj Veselnici, s trsja izraslog iz selekcioniranih plemki (selektorica Dragica Režek stručnjakinja je za vinogradarstvo i rasadničarstvo i s dugačkim je iskustvom u tome poslu!!!) uzetih prije puno godina iz obiteljskog vinograda sađenog još prije drugog svjetskog rata! Za njenu klonsku selekciju portugisca zainteresirao se i znani njemački rasadničar Steinmann!..

Krešimir Režek s kapljicom, i sirevi Šestak… te Portugizac Plešivica iz podruma Vučinić

U Vinskoj kleti vinogradara i vinara Drage Kurtalja u Novoj vesi frcale su, popraćene novim mladim portugiscem, žugice z mlincima, češnjovke i krvavice s kiselim zeljem i s restanim krumpirom, sve se odvijalo uz martinjski obred krštenja što su ga vodila dvojica znanih presvetlih – vinski biškupi Davor Dretar Drele i Vid Balog, pomagala je čašna sestra Andreja. Među nazočnima u kleti i gosti iz SAD, tako da je vinski biškup Drele morao komunicirati i na kajkavskom engleskom! U ceremonijalu je dakako izabran novi kum, a to je Imoćanin Ivan Parlov, inače javni bilježnik u Zagrebu, ljubitelj planinarenja i, dakako, vina. Zakletva je položena uz famoznu Dreleovu čarobnu vinsku dasku s dvije kupice, kum je na oltaru morao pokazati svoju brigu za mladi portugizac najprije dvodecilitarskim gutljajem s vinskim biškupima svakime posebno, a potom, kao oblik učvršćivanja hrvatsko-američkog prijateljstva, i  s gošćom iz SAD…

Nakon fajrunta kod Drageca u vinskoj kleti – nastavak u Red Red Wine baru, uz veće količine malih zalogaja kuće i mladu feričanačku frankovku od Feravina, a u društvu s mladom Almom Radoš i visokim predstavnicima Feravina Lukom Vrgom i Alenom Britvarevićem.

Beaujolais nouveau aoc est arrivé!

OD PATOLOŠKE NESTRPLJIVOSTI DO GLOBALNOG BUSINESSA – Što je to patološka nestrpljivost? To je, kaže priča, kad Zagorec već sredinom kolovoza kreće u vinograd da bi zobao grožđe! A kako je zasigurno mnogo nestrpljivih posvuda, ima logike za zaključak da je baš i krenulo od te, dakle ne nužno samo zagorske, nestrpljivosti, pa se onda stvar, doduše ne i svuda i podjednako, dograđivala – do globalnog unosnog businessa!

U mnogim vinorodnim sredinama i osobito u krugovima manjih vinogradara i vinara kapljice je nestajalo već početkom ljeta – ako ne i ranije! – u godini nakon berbe, a upravo je tada nastupao period vrućine i žeđi. Kao jedno od rješenja da se prije dođe do vina kao osvježavajućeg napitka izabrana je ranija berba. Pa čak i prerana! Međutim, za razliku od kasne berbe koja nudi nadgradnju, od prerane berbe pogotovu i kad je riječ o kultivarima nešto kasnije epohe dozrijevanja može se dobiti tek zelena, gruba, hrapava kapljica. A među – i onima jako žednim – potrošačima koji su kupovali vino i koji su ga mogli birati kod raznih proizvođača, i onih većih te s količinama što su u podrumu dočekale sljedeću berbu kao zrela kapljica, bilo je čini se dosta manje od očekivanoga onih baš i toliko žednih da bi bili i naklonjeni zelenoj XXL-enopedofiliji. Pilci jesu u većem broju bili željni mladih svježih vina s izraženom voćnosti,, ali i dobro odrađenih vina, pa su vinari okrenuti tržištu, shvaćajući da im to može pomoći u stvaranju dotjeranijeg novog mladog Bakhova nektara i stjecanju znatne koristi od prodaje, krenuli u to da za mlada nova vina koriste grožđe samo od sorata što prirodno najranije dozrijevaju, dovoljno rano da se čim prije dobije uređeno vino te, istodobno, i sorata što ih karakterizira i viši prinos. Korak naprijed u smislu veće užitnosti proizvoda i uvođenja kategorije mladoga vina pokazao se dobrime, naime s ranom prodajom takvog uređenijeg novog mladog razigranog vina što u kontekstu organoleptike podnosi malo viši prinos grožđa uspijevalo se ostvarivati prihode zahvaljujući kojima su se one druge, nešto kasnije sorte mogle ostaviti na trsu do za njih pravog trenutka berbe, kako bi se od njih bez većeg novčanog stresa proizvodila ozbiljnija do i vrlo ozbiljna vina.

Beaujolais, između Macona i Lyona

Onda na scenu ozbiljno nastupaju Francuzi, iz Beaujolaisa. Priklonom karbonskoj maceraciji postižu znatno veću voćnost u vinu od one što je daje uporaba klasične maceracije s alkoholnom fermentacijom. Karbonska maceracija je postupak koji nalaže stavljanje – u pojačanu, armiranu cisternu – u ambijent ispunjen ugljičnim dioksidom zdravih i neoštećenih (nemuljanih) bobica grožđa (u Beaujolaisu od sorte gamay noir ili crni). U tom okruženju u kojemu bobice pucaju pod vlastitom težinom i gdje zbog utjecaja CO2 dolazi do brzog izumiranja stanica i pucanja njihovih opni, odvija se intercelularna fermentacija, što u vinu rezultira i punijom tamnom bojom i, kako je spomenuto, vrlo iskazanom voćnosti. Mlada vina dobivena na taj način treba relativno hitro potrošiti, naime ona iole dužim stajanjem gube na toj šarmirajućoj voćnosti. Puna sezona tog mladuha je do kraja godine u kojoj je bila berba, ima mišljenja da ona mogu u jako dobroj kondiciji izdržati i još do kraja siječnja sljedeće godine, u svakom slučaju, preporučuju  poznavatelji, popiti ih valja najkasnije do Uskrsa.

Gamay crni

Za razliku od hrvatskih vinogradara/vinara od kojih se zna ćuti da im nije volja previše se okupirati oko portugisca kao mladog vina koje najjeftinije prodaju, Francuzi, koji u vinskome sektoru mogu biti uzor u samoorganizaciji branše, shvatili su da bi novo mlado vino kao još jedna etablirana vinska kategorija u ponudi moglo biti mnogo ozbiljnija stvar od preživljavanja do početka prodaje drugih vina, konkretno da bi moglo biti – sjajna podloga za uspješan posao na globalnoj razini. Ne samo u kontekstu plasmana vina nego i u kontekstu privlačenja gostiju u vinorodno područje, dakle u kontekstu turizma. U Beaujolaisu gdje su se specijalizirali za kategoriju novog mladog vina beaujolais nouveau odlično su se organizirali, i krenuli u – kako danas vidimo: vrlo uspješno – osvajanje svijeta. Već odavna zna se: trećeg četvrtka u studenome na policama trgovina te u restoranima diljem našeg planeta novo mlado vino iz Francuske, konkretno Beaujolaisa, dočekuje potrošača. Beaujolais nouveau est arrivé! Naziv vinogorja – Beaujolais – marketinški je izvrsno izabran za naziv vina, naime danas valjda svi na Zemlji, zahvaljujući beaujolaisu nuveau, zna za Beaujolais, i od toga svakako ima korist i turizam u toj regiji.

U Zagrebu je trećeg četvrtka u studenome sjajan Beaujolais nouveau Village aoc Châteaua des Maladrets Jean-Paula Lacroixa (vinskog posjeda prije unutar kuće Paul Baudet, sada unutar poslovne udruge vinogradara/vinara Association des vignerons Beaujolais Bourgogne Terroirs et Talents), predstavio uvoznik Vivat Fina Vina. Vino je s dobro iskazanom voćnosti te sa zrelom mladenačkom svježinom, s lijepom slanosti i s dobrom kiselosti, dosta dobre strukture (12,5 vol%) i djeluje ne kao lepršavo nego kao ozbiljno, i ima šansu u dobroj kondiciji preživjeti i dosta duže od mladog novog beaujolaisa koji poznaje šira javnost (mpc. 78 kuna). Prezentacija vina sjajna – elegantna butelja u svim elementima!

Novo mlado vino ide pod apelacijama Beaujolais nouveau/primeur aoc te Beaujolais Village aoc nouveau. Village (village=selo, općina) aoc podrazumijeva da je izvor grožđa za vino ne cijelo područje Beaujolaisa, nego uži dio koji obuhvaća pojedinu općinu navedenu uz naziv Village aoc. Mladi novi beaujolais aoc toliko je postao slavan da mnogi pilci ni ne znaju da se u Beaujolaisu od gamaya proizvode i crna vina Village aoc koja se rade i na način da imaju dovoljno snage i za duže trajanje u odličnoj kondiciji i nekoliko godina!

I još jedan kuriozitet: u Beaujolaisu uz crni beaujolais postoji i bijeli – beaujolais blanc! No taj nije od gamaya nego je od 100 posto chardonnaya, iz vinograda s kompleksa od oko 175 hektara na sjeveru Beaujolaisa!

______________________________________

Château des Maladretes Beaujolais village nouveau aoc

BEAUJOLAIS! – Vinogradarsko područje Beaujolaisa proteže se od burgundijskog grada Macona u južnome dijelu departmana Saône-et-Loire do grada Lyona u sjevernome dijelu departmana Rhône. Između Macona i Lyona su gradovi Belleville i Villefranche-sur-Saône, te Beaujeu kao glavni grad kraja. Trećina i pol cijelog vinogorja – označeno gore na slici žutom bojom – određena je za proizvodnju mladog novog Beaujolaisa aoc (appellation d’origine controlée), a ostatak, označen drugim bojama, pretežito crvenom, za vina apelacija Beaujolais aoc, Beaujolais Villages aoc te Beaujolais cru, što je najviša kvalitativna kategorija. U toj cru-apelaciji na etiketma se ni ne stavlja naziv Beaujolais kao glavni, nego se ističu nazivi sela (villages) unutar kojih se nalaze vinogradi, dakle, Brouilly, Morgon, Chiroubles, Fléurie, Julienas itd.

Grožđe za vina Beaujolaisa mora biti 100 posto s područja Beaujolaisa, i nužno je da se bere ručno. Datum berbe za novi mladi beaujolais određuju lokalni eksperti, koji zeleno svjetlo za početak daju kad procjene da je grožđe spremno za skidanje za taj tip vina. Za berbu 2018. rečeno je da je ne samo kvantitativno nego i kvalitativno jako, jako dobra, jer, objašnjenje je, bilo je puno sunca, pa vino ima i jaču strukturu i duže traje u ustima.

Proizvodnja mladog vina Beaujolais nouveau aoc kreće se oko 25 milijuna butelja godišnje. Nekoliko milijuna proda se u velike SAD, čak sedam milijuna u mali Japan. Japanci su, što se kaže, poludjeli za novim mladim beaujolaisom. Velike količine toga vina u Zemlji izlazećeg snca popije se – u centrima za ljepotu i spa, gdje je običaj da se istodobno i kupa, i pije!

Beaujolais nouveau uzvitlao je prašinu cijelim svijetom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od onoga vremena do danas prodaja tog mladog vina u svijetu skočila je za oko 64 posto! Kao zaslužnika za taj uspjeh u komercijalizaciji spominje se znani Georges Dubeuf, koji je prvi izašao sa sloganom Beujolais nouveau est arrivé.

Treći četvrtak u studenome kao dan kad Beaujolais nouveau aoc službeno izlazi na tržište određen je 1985. Butelje se veletrgovcima i ugostiteljima po Francuskoj i po cijelome svijetu dostavljaju koji dan prije, i do tog trećeg četvrtka moraju se čuvati u skladištima.

Veliki festival mladog novog beaujolaisa održava se u Lyonu, tada određenim ulicama grada u večeri uoči trećeg četvrtka prolaze vinari kotrljajući svaki svoju bačvicu do mjesta na kojemu se priredi svečanost prvog kušanja mlade kapljice. No najvažniji festival mladog beaujolaisa je u Beaujeuu. Ljudi stižu s raznih strana svijeta na ceremonijal otvorenja prvih bačava i boca novog mladog beaujolaisa, a partijanje uz novo mlado vino protegne se i na četiri dana, dakle do nedjelje.

Mladi novi beaujolais opisuje se obično kao lagan, živahan i svjež, vrlo voćan s naglaskom na jagodu. Neki pak – a među potrošačima osobito oni koji mu i nisu skloni – ističu da ih u okusu to vino podsjeća na – bananu! Proizvođači iz Beaujolaisa, okupljeni u poslovno udruženje Inter-Beaujolais, ježili su se od te kvalifikacije i naglašavali da se, iako je prodaja iznimno uspješna, nešto mora promijeniti u marketingu toga vina, naime tvrdili su da to s bananom nije pomoglo imageu vina. Famozni izraz goût de banana kojega bi se proizvođači htjeli pošto-poto do kraja riješiti može doći od kvasca znanog pod šifrom 71B a koji se rabi u proizvodnji mladog novog beaujolaisa te koji pomaže vinu da navrijeme tj. do trenutka službenog izlaska na tržište, bude spremno za konzumaciju. Kao mogući uzrok stvaranju tog banana-okusa navodi se i doslađivanje radi povišenja alkoholnog stupanja. U 2001. zbog loše kakvoće koja je rezultirala pogrdnim nazivom vin de merde moralo se uništiti milijun kartona lošeg novog mladog beaujolaisa što je bio već preplavio tržište. Ove godine bitno se smanjila uporaba primjedbe goût de banana. Vinski kritičari u Francuskoj kažu da su se u 2018. proizvođači jače potrudili na povećanju kakvoće vina, a eto i meteorološke prilike pomogle su u dobrom sazrijevanju, pa se sada kad se opisuje organoleptika novog mladog beaujolaisa rabe izrazi voćno, na crvene bobičaste plodove, te cvijetno i sa začinskom notom.

Nešto i o cijenama: novi mladi beaujolais u maloprodaji u trgovinama u Francuskoj prodaje se od nekih tri do 10 €, a u ugostiteljskim objektima od 10 do 35 €. Maloprodajna cijena Château des Maladrets u Vivat Finim vinima je u rangu 10 € za butelju. ■

________________________________________________

OBNOVA UDRUGE PORTUGIZAC PLEŠIVICA

Portugizac

Dok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga.  Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu Francuzima iz Beaujolaisa.

Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje Europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin).

Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u Lijepoj našoj, po portugiscu proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi – reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović.

Rene Bakalović i sommelier Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorania Trilogija, s prigodnim jelom za uz mladi portugizac: kuhani buncek, krvavica,češnjovka, pirjano kiselo zelje i restani krumpir

Dr. Ivana Puhelek sa zelinskog posjeda Purek, svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije, danas enologinja uposlena na zagrebačkom Agronomskom fakultetu – ona bi trebala biti jedna od članica ženskog kraljevskog ocjenjivačkog žirija što će ocjenjivati mlade nove portugisce 2018

Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, Festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova.

Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se u međuvremenu vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, upravo je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin!

Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikro-efekt u odnosu na ono što su s mladim novim beaujolaisom postigli Francuzi?  ♣

Galić Unlimited s Martinovim blagoslovom

NEW TIMER & OLDTIMER, BIG TIMER & SMALL TIMER… – Martinje u Kutjevu, bitno drukčije nego drugdje: Galić Unlimited! Samo nebo je granica?

Službeno otvorenje novog vinskog podruma poduzetnika Josipa Galića u središtu mjesta. Kao što su opatija i vinski podrum de Gotho iz 13. stoljeća te krasni, u dalekoj povijesti podignuti a nedavno obnovljeni i u funkciju ponovno pušteni dvorac De Gotho kroz stoljeća snažno obilježavali Zlatnu dolinu, tako će zasigurno i ova građevina u neposrednom susjedstvu kutjevačkog dvorca kroz naredno vrijeme također obilježavati Vallis Aureu.

Prizor kontrasta: new timer i old timer, big timer i small timer –  Galićev podrum, kao div i novak, te, pored njega u dvorištu, Galićev Mercedes Benz kao minijatura i oldtimer proizveden 1962., godine kad se Galić rodio! Sad je trenutak da se uz merdžu iz davnine, koji je, kao i vršnjak mu gazda, i te kako još u voznom stanju, nađe i nova velika mečka iz proizvodnje 2018, godišta kad je eto inauguriran ovaj Galićev podrum Unlimited, i otkako, kako je za očekivati s obzirom na ambicije vlasnika i njegovih suradnika sa Andrejem Markulinom i Slavenom Jeličićem na čelu, počinje – nova era u vinskoj produkciji (netko je spomenuo i Star Wars!) ne samo Zlatne doline nego i Slavonije!  ♣

Vino i kino:  Marnie – tko je lovac a tko lovina?

Jelena Bulum

DEKONSTRUKCIJA KAO KLJUČNA RIJEČ – Nova epizoda Vino & Kino, u zagrebačkoj vinoteci Bornstein, punoj k’o šipak. U glavnoj ulozi dakako Jelena Bulum te isječci iz pet filmova, neki od filmadžije i vinskog proizvođača Francisa F. Coppole, neki pak od Hitchcocka, nazočni i hrvatski vinari – Stina-vino s Brača te Željko Ledinić s Pelješca, koji je sa sobom donio, za ponuditi i školjke (kamenice) što ih uzgaja. Prikazani su odlomci i iz Pasje ljubavi (Amores Perros), pa iz ostvarenja Talentirani gosp. Riply, pa iz Hitchcockovoga Marnie… Uz male zalogaje, paralelno s filmovima ponuđena su i vina, protagonist je tu bila sorta plavac mali – Stina Bogomdon 2017 (plavac mali, cabernet sauvignon, merlot, isyrah), Stina Plavac mali barrique 2013, i Stina Plavac mali Majstor 2015, te od Ledinića Plavac Ponikve 2011 prestige, Plavac mali Ponikve selekcija 2013, te polusuhui Plavac mali 2011 za kraj. Dvije oprečne vinske priče: Stina, sa 78 ha vinograda, 350.000 butelja od čega u liniji Stina oko 150.000, moderni izričaj u čaši, Željko Ledinić s oko dva hektara vinograda, vino tradicijskog pristupa u proizvodnji, te na određeni način rustikalnog karaktera.

– Poveznica između vina i filmova seže u prirodu plavca malog, sorte koja ima tisuću lica, od kojih su neka poželjna, a neka malo mračnija i manje poželjna. Upravo takvi su i likovi iz filmova koje sam odabrala za večeras. Svi oni imaju svoje dobre strane, ali i mračne strane koje nastoje sakriti, ali koje filmovi stavljaju pod svjetla reflektora pa smo ih u tom svjetlu i mi večeras upoznali. Kao što plavac spaja suprotnosti mekoću voćnost i rustikalnost tako su i ovi likovi spojevi suprotnih osobina zbog kojih ih doživljavamo kao kontroverzne i nekonvencionalne, ali u tome i jest njihov šarm. Kažu da plavac mali ima tisuću lica, kažu da mu je narav divlja i da je neobuzdan i rustikalan, ali isto tako kažu da u rukama pravog vinara ova sorta daje vina kvalitete kakva se rijetko viđa – rekla je Jelena Bulum.

Emil Mehdin Stina i Željko Ledinić

Isječke iz psiholoških trilera kroz cijelu je večer pratila je degustacija vina. Publika je svoje zadovoljstvo izrazila interaktivnim sudjelovanjem na ovom događanju pa je pljeskom u nekoliko navrata nagradila Stinine, rečeno je: još uvijek nenadmašne vinske etikete, zatim spontanost pelješkog Brke Željka Ledinića i filmsko znanje Martina Milinkovića koji je publici uz odabrane filmove otkrivao pikanterije iz filmske industrije. Organizatori poručuju da je u pripremi  Božićno izdanje Vina & Kina. ♣

Uskoro ekskluziva na Plešivici

KORAK do KORAKA do PET ZVJEZDICA, a MOŽDA i MICHELINA!... – Traje li, traje, ali po onome kako sada izgleda iz vana i po objašnjenjima domaćina što će i kako biti unutra, strpljenje vezano uz gradnju i uređenje će se i te kako isplatiti: od jedne ugodne nevelike klasične kušaonice vina i domaće zalogajnice, Plešivičko vinogorje u selu Plešivica u novom objektu renomirane vinogradarsko-vinarske obitelji Korak – kompleksu što obuhvaća vinski podrum, restoran i prodavainicu vina dobiva, na proljeće 2019., ekskluzivni ugostiteljski objekt što bi odmah na startu mogao biti klasificiran s pet zvjezdica, a ubrzo nakon otvorenja i označen kao objekt što ga preporučuju npr. Gault &Millau a i prestižni Michelin.

Imanje Korak na Plešivici: pogled na kompleks u kojemu su podrum i budući restoran

Preduvjeti su tu: lokacija uz vinograde i na brdu odakle puca lijep pogled na krajolik, prikladna parkovna uređenost eksterijera te ambijenta za boravak gostiju na otvorenome ljeti, primjerena uređenost restoranskog interijera, suvremeno opremljeni oveći kuhinjski prostor, na katu dvije oveće prostorije predviđene za održavanje manjih kongresa i konvencija, festivala vina i hrane, zatim široka ponuda vina Korak (za njih su odgovorni tata Velimir i sin Josip Korak, koji je kao i otac enolog po struci) odgovarajuća za uz sva jela i za sve okuse i ukuse i prigode (bijela klasična i tzv. narančasta, tj. dobivena dugim maceracijama bijelih sorata, pa rosé, crna, mirna, pjenušava, predikatna, sorte sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, syrah… ), destilati vlastite produkcije… Namirnice iz vlastite proizvodnje i iz proizvodnje OPG-ova u bližoj okolici, kulinarska umješnost bake, te mame Mirjane, u prigotavljanju tradicijskih jela, te, kao glavna zvijezda u kuhinji, sin Velimira i Mirjane Korak Bernard, koji je na području moderne gastronomije iskustvo stjecao kod međunarodno ugledne chefice Ane Roš u Kobaridu, a i u nekim boljim restoranima u Italiji.

 

Uz svoja vina te delicije kuće: Velimi Korak sa suprugom Mirjanom i sinom Josipom (enolog) te sommelijerom Krešimirom Šesnićem i vinskim trgovcem Domagojem Dropuljićem

Zvjezdani eno-gastro trio Korak: enolozi Josip i tata Velimir, te chef Bernard

Plešivica, koja je s obzirom na visoki renome kapljice njenih vinara Koraka, Šembera i Tomca – a dojam je da će se tim trima imenima ubrzo jače približiti još nekoliko lokalnih vinogradara/vinara s ambicijama za viši uzlet, s ovim Korakovim novim objektom dobiva ono što je kao lokalitet smješten vrlo blizu glavnome gradu Hrvatske a i Karlovcu, k tome na korak od autoputa Zagreb–Jadran, i zaslužila. Doduše zasad još ipak barem tek kao potencijal, nadajmo se da je ovo okidač koji će inspirirati i dovoljan broj drugih ponuđača vina i domaće hrane a i restoranskog sadržaja pa i smještaja, da taj teritorij s velikim mogućnostima (i za rekreaciju: šetnje, planinarenje, trčanje, sanjkanje…), postane baš i pravo, veliko eno-gastronomsko carstvo pa time i snažno hrvatsko (kontinentalno) turističko područje. ♣

Počelo je, počelo…

JAKOBOV PJENUŠAC MARI KAO UVOD u ADVENT – Počelo je, počelo! Adventsko razdoblje u Zagrebu samo što nije i službeno bilo otvoreno a brojni štandovi na Trgu bana Jelačića već su radili punom parom. Kobasice i opet u glavnoj ulozi. I vruće kuhano vino…

Svježi prhki čvarci s malo domaćeg kruha uz pjenušac – također dobitna kombinacija

Na inače ljetnoj, a ovih dana vrlo vrlo zimskoj pozornici na otvorenome popularnog Cheese-bara u gastronomskom smislu ipak i profinjeno: svježe sirove stonske kamenice, kavijar i rafinirani mali zalogaji – s obzirom na ponuđačevo porijeklo i na to da on živi i ima vinski podrum u Zagrebu te na to da je prezentacija i održana u metropoli, zašto nije predviđena i (sigurno dobitna!!!) kombincija pjenušca s toplim prhkim čvarcima upravo karakterističnima i za doba godine i za Slavoniju i za sjeverozapadni dio Hrvatske (Slavonac Galović npr.)? – te, kak’ se šika, hladan pjenušac, ne iz hladionika nego prirodno temperiran u ambijentu s osjetnim manjkom Celziusa! Zagrebački Slavonac Zdravko Ilija Jakobović, inače znan po odličnim crnim vinima Cuvée Jakob i Syrah, odlučio je kao zimsku radost na startu predbožićnog i prednovogodišnjeg slavlja promovirati – prigodno – svoji novi eno-uradak, pjenušavo vino Mati extra brut, posvećeno njegovoj supruzi, a proizvedeno šampanjskom metodom od chardonnaya iz, rado će reći, vinograda Jasne Antunović (50 posto) te od njegovih syraha i merlota vinificiranih na bijelo, pjenušac je, po Jakobovim riječima, na kvascu prije degoržiranja ležao pet punih godina.

Hladni šampus je tih kasnopopodnevnih nekoliko sati, unatoč zimi i tome što je žega 100 posto izostala, tekao potocima, očito je i bez žege suša u grlima može biti velika…

Pjenušac Mati trebao bi se uskoro naći na maloprodajnim policama, npr. Vrutka, vinoteke Vintesa, a cijena za butelju bit će, navodno, za krajnjeg kupca oko 140 do 150 kuna.  ♣

Dani otvorenih butelja na Štrosu

BELJE NAJAVLJUJE CABERNET SAUVIGNON GOLDBERG 2016 – Zagrebački Strossmartre, na dan službenog početka Adventa 2018. u Metropoli. U podne, dakle prilično vremena prije paljenja prve adventske svijeće na obližnjem Manduševcu. Koliko li je bilo hladno, trebalo je uistinu i prije zapaliti svijeće…

Trio Belje: enologinja Suzana Zovko, Ivana Grepo iz marketinga, i enologinja Marijana Nedoklan

Eksplozija diže tlak u žilama, u prvi mah ne znaš je li to klasičan pucanj iz topa na Lotrščaku u znak da je točno podne, ili se nešto događa u nekom zagrebačkom kafiću… Začas u publici ponovno pjevušenje: Joj mama zima mi je, joj mama zima mi je, zima zima je….  Ni ljutkasti kulen a ni kulenova seka nisu baš u tim trenucima pomagali. Ali onda je, pretpremijerno, samozatajno stigao Cabernet sauvignon 2016 koji posjed Belje namjerava uoči Uskrsa iduće godine, kad se još malo digne u butelji i kad se smiri zima i kad, nadajmo se, prestanu raznorazne eksplozije, pustiti na tržište u liniji Goldberg. Krv u nazočnih najednom je snažno prostrujila, glavna enologinja Belja Suzana Zovko osjetila se – doktoricom. Pa i jeste, na određeni način: dala je topli krepki tekući medikament s puno korisnih mekanih antioksidativno djelujućih fenola, inače dobiven od kasnije berbe grožđa s izdvojenih posebno dobrih pozicija Belja na Goldbergu, dozrijevan u velikim bačvama od 18 hl, ukupna količina seruma je, veli Suzy Q, 1800 litara.

VIP-stajaća loža na Štossu: uz organizatore Hadžija i Paju (iz organizacijske ekipe nedostaje Saša Zec, Vinolog i Vina Croatia) – nekadašnji gradonačelnik Branko Mikša (govorim pozicijski a ne politički! – sasvim lijevo, i u punom zamahu!) i gastronomad Rene Bakalović (sasvim desno)

Za blaže slučajeve pothlađenosti našao se tu i beljski vrhunski chardonnay iz 2017, njegovan na finom talogu (sur lie) dijelom u velikoj drvenoj bačvi a dijelom u inoksu, potom su dvije strane pomiješane. Njegov službeni izlazak očekuje se ubrzo iza Nove godine.

Promrzlima na Štrossu koji su lakše podnosili nisku temperaturu ambijenta ponuđeni su još i Frankovka 2012 i, za potvrdu terapije odnosno lakšu rehablitaciju, Frankovka 2009 iz MAGNUM-a… ♣

Kutjevačka graševina uz rebrica i jastoga

Vjekoslav Madunić i Dario Zorić

THE VOICE, i BAKHO… – Snažan i dubok prepoznatljiv glas poznat nam iz informativnih emisija Hrvatskog radija. Međutim ovaj put orio se ne preko zvučnika i s neke od radijskih emisija Vijesti, nego u zasebnoj dvorani vrlo decentno uređenog inače prostranog a u gurmanskom smislu po vrlo dobrom roštilju znanoga ugostiteljskog objekta lijepog starog hrvatskog naziva Spare RIBS Grill, i smještenog uz igralište zagrebačkog nogometnog kluba Rudeš. Spiker Vjekoslav Madunić  krenuo je, paralelno s redovnim poslom na radiju, u novu avanturu – predstavljanje javnosti hrvatskih vinogradara/vinara. Upravo u Spare RIBBS Grillu prezentirao je Vinariju Zorić Darka Zorića iz Kutjeva, koji se proizvodnjom plemenite kapljice bavi od 2001. i koji je, rekao je Madunić, dugo godina odbijao promocije, ali eto sad je promijenio stav. Zorić inače ima tri hektara vinograda i to na vrlo dobrim pozicijama Kutjevačkog vinogorja konkretno na Mitrovcu (loza je sađena 1991.) i Venju (loza je sađena 1997.) i uzgaja graševinu i chardonnay, proizvodi oko 25.000 litara vina, a na tržište izlazi sa četiri etikete – graševinom, chardonnayem koji nije bio u barriqueu i chardonnayem koji je dozrijevao u barriqueu, te s Enigmom, mješavinom sorata graševine i chardonnaya te s malo rizlinga rajnskog i sauvignona.

Madunićev sljedeći nastup kao vinskog promotora najavljen je za ponedjeljak 12. prosinca, u restoranu Kalelarga na zagrebačkim Ravnicama. Uz specijalitete Kalelarge u režiji chefa Nina Đurine Madunić će ponovno predstaviti jednog kutjevačkog proizvođača Bakhova nektara, a to je afirmirani enolog ing. Ivica Perak, nekad alfa i omega u velikom podrumu Kutjevo d.d. a unatrag nešto godina samostalni proizvođač.

Restoran Kalelarga, koji inče postoji od 1994. i nekad je bio vrlo znan po janjetini, nedavno je dobio novog vlasnika s velikim ambicijama u ugostiteljstvu. Riječ je o zagrebačkom ugostitelju Željku Čičeku, koji je prije par tjedana predstavnicima medija javnog informiranja govorio o planovima za vraćanje Kalelargi starog sjaja. Orijentacija lokala s novim vodstvom je na tradicijsku dalmatinsku kuhinju ali i na znane zagrebačke specijalitete no u nekom novom modernijem ruhu u koje je, ističe Čiček, uklopljena i tendencija ka zdravoj prehrani. Upravo na tragu autentičnosti i zdrave prehrane namirnice se vrlo pažljivo odabiru i nabavljaju kod provjerenih dobavljača, ponajviše raznih OPG-ova. A evo na slici i kako to sada u Kalelargi  izgleda na tanjuru… ♣

Restoran Kalelarga: Željko i Renata Čiček te chef Nino Đurina

Kalelarga: Jastog sa zelenim rezancima i filet soma punjen šaranom, šunkom i sirom

______________________________________

Fino papati i fino piti

ČARI VINA OD HRVATSKIH AUTOHTONIH SORATA i OD RESPEKTABILNOG PROIZVOĐAČA – Zlatan plavac grand cru 2010, Zlatan crljenak 2012… – Zlatan Otok (Plenković)

_______________________________________

Politika i slatki život (uz skorašnje praznike)

Autor Maroje Mihovilović, chefica Ana Grgić te urednik Želko Žutelija

KOLAČI OMAME VILME – Nije, dakle, u ovome slučaju, ono na što ste možda najprije pomislili, ali uz politiku i slatki život vezano jeste! I prigodno je, pa – stižu nam božićni i novogodišnji praznici!…

Dugogodišnji novinar Maroje Mihovilović, sin vrlo znanog i cijenjenog našeg političkog komentatora Ive Mihovilovića, inače i sâm znan kao pratitelj politike i društvenih zbivanja, odlučio se na izdavanje knjige – Kolači moje omame Vilme, s receptima svoje bake zapisanima prije stotinjak godina. U realizaciji knjige mu je pomogao kolega Željko Žutelija, koji je urednik izdanja. Prezentacija knjige bila je u zagrebačkom de luxe hotelu Esplanade, tu je pak kao pomoć uskočila kuharska (slastičarska) ekipa na čelu sa cheficom Anom Grgić...

Maroje Mihovilović u društvu s kolegicom, znanom gastro-novinarkom Božicom Brkan

– Kako je došlo do toga da na ovaj način i ja uskočim u slatki život? Pa, prije nekog vremena počeo sam razmišljati o tome da napišem knjigu o mojoj obitelji, koja je, inače, rasuta po cijelome svijetu. U svojoj arhivi imam mnogo raznih dokumenata sa zanimljivim podacima. Kad sam detaljnije počeo češljati po njima, naišao sam i na zapise moje bake Vilme vezane uz pripremu slastica. Još prije više od jednoga stoljeća ona je zapisala nekih osamdesetak recepata s vrlo preciznim popisom nužnih namirnica i njihovih količina za svaki kolač i s detaljnim uputama kako koji kolač prigotoviti. I, u razgovoru s prijateljem i kolegom Željkom Žutelijom rodila se ideja o ovoj knjizi o slatkim gurmanskim porocima. Zahvaljujem Željku na pomoći oko knjige, a ekipi vrsnih slastičarki hotela Esplanade na izvrsnoj pretvorbi knjige u reviju sjajnih kolača – rekao je Maroje Mihovilović na promociji.

Slastice su bile doista odlične, možda samo jedna preporuka za ovo naše moderno vrijeme u kojemu opasno vreba dijabetes: smanjiti šećer barem za desetak posto…. ♣

Hrvatski kuharski kup 2018

NAJVEĆA KRISTALNA KUHAČA DARIJU ŠPEHARU – Nakon pet kola Hrvatskog kuharskog kupa 2018. u pet različith gradova diljem Hrvatske – Slavonskom Brodu, Solinu, Bjelovaru, Vinkovcima i Pregradi – završen je 13. ciklus ovog natjecanja. Tim je povodom u restoranu Štagelj u Koprivnici održana završna svečanost za 2018. godinu, a najboljima u ukupnom poretku dodijeljene su nagrade.

Tri kristalne kuhače s Hrvatskog kuharskog kupa 2018, slijeva: Ivan Tomas, Dario Špehar i Marin Pozder

Na svakom natjecanju zadatak sudionika je pripremiti svečanu hladnu platu, toplo glavno jelo i desert za 12 osoba na zadanu temu, odnosno namirnice. U posljednjoj sezoni sudjelovalo je ukupno 17 različitih dvočlanih ekipa, tj. 34 kuhara i slastičara.

Najveću kristalnu kuhaču podignuo je debitant na ovome natjecanju Dario Špehar iz hotela Plitvice na Plitvičkim Jezerima. Drugo mjesto pripalo je Varaždincu Ivanu Tomasu koji radi u restoranu Fontana Crnković. Treće mjesto u ukupnom poretku osvojio je Marin Pozder iz varaždinskog restorana Bedem, koji je sudjelovao na četiri od pet natjecanja protekle sezone. ♣

Iz vana: World Wine Bulk Exhibition 2018

SVIJET RINFUZE u AMSTERDAMUKad govorimo o vinu, danas već automatski mislimo na boce, odnosno butelje kao normalan suvremeni oblik plasmana. Boce su ono što vidimo u vinoteci, prodavaonicama prehrambenih proizvoda i pića, u trgovačkim lancima. Ne znači međutim uopće da je u svakoj boci/butelji nužno i vino napunjeno u podrumu proizvođača. U novije vrijeme golem opseg globalne trgovine vinom pokriva – rinfuza. Ali ne stoga što bi u svijetu postojao ogroman broj proizvođača koji nemaju dovoljno sredstva za kupnju boca i opreme za punjenje… Naprotiv: vinarije su suvremeno opremljene, proizvode i odličnu kapljicu, a priklon prodaji vina (i) u rinfuzi – u engleskom govornom području izraz je bulk wines – omogućuje im brži plasman i obrtaj novca. The bulk wine sector  obuhvaća danas oko 40 posto svjetskog izvoza vina, a procjenjuje se da je novčani bulk wine promet u vrijednosti od više od 3000 milijuna eura!

World Bulk Wine Exhibition u brojkama

 

Prije desetak godina utemeljen je svjetski sajam rinfuznog vina  – The World Wine Bulk Exhibition, preko kojega se sada u svijetu plasira između 75 i 80 posto od ukupne količine rinfuznog vina u izvozu! Međunarodni sajam održava se uvijek krajem studenoga, u luci Amsterdam kamo, inače, stižu brojni trgovački brodovi iz svih krajeva svijeta i gdje neke jače vinske kompanije s drugih kontinenata imaju skladišta za plasman proizvoda po europskim zemljama, smotra traje dva dana, a na noj se u ulozi izlagača pojavljuje oko 600 proizvođača-ponuđača iz više od 20 zemalja. Sajam obiđe više od 6000 posjetitelja iz više od 60 zemalja svijeta (ove godine 65 zemalja!).

Struktura ponuđača obuhvaća i velike vinske kuće i one srednje i one manje do i vrlo male, koje mogu ponuditi vina i ekstra kakvoće za takvu kapljicu postoji vrlo veliko zanimanje kod imućnijih pojedinaca ili grupa pojedinaca u tražnji za određenim tipom i određenom kakvoćom vina za blendiranje, odnosno kod onih koji nemaju svoje vinograde i podrume ali žele se baviti vinom ili pak imati privatno pod svojom etiketom ekskluzivno napunjeno neko ekstra vrhnsko vino.

Svi ocjenjivači na sajmu World Bulk Wine u Amsterdamu 2018

Na sajmu vinske rinfuze u Amsterdamu organiziraju se zanimljive radionice, primjerice na temu umijeća u kreiranju vinskih kupaža, posjetiteljima su na raspolaganju i posebni prostori za ekskluzivne razgovore s ponuđačima, postoji i gourmet-prostor, a uvedeno je i međunarodno ocjenjivanje International Bulk Wine Competition.

Međunarodno ocjenjivanje rinfuznog vina u Amsterdamu održano je dan prije početka sajma, ove godine uzorke su prijavili ponuđači iz 11 zemalja, konkretno Gruzije, Španjolske, Argentine, Čilea, Italije, Urugvaja, Francuske, Južne Afrike, Australije, Rumunjske i SAD. Na kušanju je bilo oko 200 uzoraka, od toga 50 posto crnih vina, 38 posto bijelih, šest posto ružičastih, šest posto likerskih vina i dva posto jakih pića. Ocjenjivanje je bilo po kriterijima koje propisuje OIV. Degustatori-ocjenjivači bili su vinski eksperti iz 20 različitih zemalja svijeta, među njima i veliki prijatelj Hrvatske i hrvatskoga vina Nizozemac  Paul Robert Blom. Evo imena članova žirija:

Shay Waterworth – novinarka i degustatorica na Drinks International u Velikoj Britaniji, Andrew Oliver, direktor prodaje kod The Drink Business, iz Velike Britanije, Samih Dardouri, generalni direktor SAVIS-a iz Kameruna, Salvina Martinico, enologinja Enoitalije, Italija, Cristina Pandolfi, enologinja iz Argentine. Khean Hooi Goh, eno-savjetnik iz Singapura, Béatrice da Ros, enologinja I savjetnica kod  EURL Oenologues de France, Francuska, Liza B. Zimmerman, direktorica kod The Wine Chick, SAD, Marina García, marketing manager kod González Byass, Španjolska, Paul Robert Bloom, vinski tregovac, Nizozemska,
Cruz Liljegrem, novinar i manager kod Premium Wine Broker, Švedska, Subhash Arora, predsjednik Indijske Vinske Akademije, Dan Traucki, novinar Australia’s Wine Business Magazinea, Wanda Augusty, glavna urednica WineLand, Južna Afrika, Deborah Parker, DWSET, novinarka SAD, Olivier Callot, vinska trgovac, Francuska, Leonardo Montes, kušač iz Uruguaja, Osvaldo Marinao, trgovinski ataše kod organizacije ProChile u Nizozemskoj, Silvia Anthonj, specializirana novinarka za vino iz Njemačke, Leona Pasquale Wong, vinska novinarka iz Tajvana, Anne-Wies Van Oosten, specijalizirana novinarka iz Nizozmske,
Megumi Nishida, vinska novinar iz Japana, Réal Wolfe, direktor za vino pri agenciji Univins et spiritueux iz Kanade, Elizabeth Gabay, Master of Wine, UK, Sergio Correa, znani enolog iz Čilea.

Na sajmu vinska rinfuze u Amsterdamu, u društvu s Paulom Robertom Blomom, i dvije – kako veli Blom – šarmantne dame iz Hrvatske, a to su Jelena Balog i Marina Soldo iz zagrebačke tvrtke Vinolog

Evo i osvajača odličja – od 200 uzoraka pet ih je osvojilo veliku zlatnu medalju:

AOC Cotes du Rhone 2018 garnacha (60% & syrah 15 %) – Anagram; Cha Cha grappa Fresh White 2017 – Bolero & co ltd, Chardonnay 2018 Friuli venezia Giulia – Cantina di Rauschedo, Rosso Nero di Troia 2018 Puglia igt – Agresti vini, te Entremontes Crianza 2018 Tempranillo – Bodegas Entremontes. ♣

A evo sada i osvajača zlatnih medalja:

 

PROIZVOĐAČ VINO BERBA   SORTA PORIJEKLO
BODEGAS VINIVAL Bodegas Vinival-vino de licor 2017 monastrell 85% – tempranillo 15% Spain
VIÑEDOS PUERTAS LTD Cabernet franc reserve 2018 2018 cabernet franc 100% Central Valley (Chile)
CANTINE A.DI GIOIA SRL Primitivo igp puglia 2018 2018 zinfandel 100% IGP Puglia (Italy)
BODEGAS LAIREN 3v 2018 cabernet sauvignon 100% DO Mancha (Spain)
LCW Limestone Coast wines 2018 chardonnay 100% Limestone Coast (Australia)
LCW Limestone coast wines 2018 sauvignon blanc 100% Limestone Coast (Australia)
CANTINE COLOMBA BIANCA SC Vino bianco catarratto doc sicilia 2018 2018 cataratto 100% DOC Sicilia (Italy)
BODEGAS IBAÑESAS Macabeo eco 2018 macabeo 100% Tierra de Castilla (Spain)
BODEGA SIN FIN Sin fin gran guarda 2017 malbec 100% Mendoza (Argentina)
BODEGA HECTOR MELI Bodega meli malbec 2018 2018 malbec 100% IG Tupungato, Valle de Uco (Argentina)
BODEGAS MARAñON Malbec 2018 malbec 100% Mendoza (Argentina)
BOLERO & CO. LTD. Chacha – wine grappa “oak fusion” 2017 rkatsiteli 70% – saperavi 30% Georgia
ANAGRAM IGP OC rose 2018 syrah 100% IGP OC (France)
ALMURAD Almurad 2018 tempranillo 100% Sin DOP/IGP (Spain)
CANTINA DI RAUSCEDO SCA Sauvignon 2018 sauvignon blanc 100% Friuli Venezia Giulia (Italy)
HISPANICA WINES Tempranillo bodega soledad 2018 tempranillo 100% D.O. Uclés (Spain)
COOP AGRARIA STA QUITERIA Garnacha tintorera maceracion carbonica 2018 garnacha tintorera 100% DO Almansa (Spain)

Premijere

VINEXPO PARIS 2020 – U srcu Europe, Parizu, priprema se sajam Vinexpo Paris, predviđen za termin 13-15 siječnja 2020. U Europi se konzumira oko 60 posto globalnome tržištu ponuđenih vina, a predviđanja IWSR-a (The International Wine and Spirit Research) su da će tako i ostati zasigurno još barem pet godina… ♣     SuČ – 11.2018.

 

Advertisements

Došel je, i odšel, sveti Martin, Beaujolais nouveau 2018 est arrivé / OD PATOLOŠKE NESTRPLJIVOSTI DO GLOBALNOG BUSINESSA

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Što je to patološka nestrpljivost?

To je, kaže priča, kad Zagorec već  sredinom kolovoza kreće u vinograd da bi zobao grožđe! A kako je zasigurno mnogo nestrpljivih posvuda, ima logike za zaključak da je baš i krenulo od te, dakle ne nužno samo zagorske, nestrpljivosti, pa se onda stvar, doduše ne i svuda i podjednako, dograđivala – do globalnog businessa!

U mnogim vinorodnim sredinama i osobito u krugovima manjih vinogradara i vinara kapljice je nestajalo već početkom ljeta – ako ne i ranije! – u godini nakon berbe, a upravo je tada nastupao period vrućine i žeđi… Kao jedno od rješenja da se što prije – mada, dakako, ne još i za trajanja ljetnih vrućina, dođe do vina izabrana je ranija berba. Pa čak i prerana! Međutim, za razliku od kasne berbe koja nudi nadgradnju, od prerane berbe pogotovu i kad je riječ o kultivarima nešto poznije epohe dozrijevanja može se dobiti tek zelena, gruba, hrapava kapljica. A među – i onima jako žednim – potrošačima koji su kupovali vino i koji su ga mogli birati kod raznih proizvođača, i onih većih te s količinama što su u podrumu dočekale sljedeću berbu kao zrela kapljica, bilo je dosta manje od očekivanoga onih baš i toliko žednih da bi bili i naklonjeni zelenoj XXL-enopedofiliji. Pilci jesu u većem broju bili željni mladih svježih vina s izraženom voćnosti,, ali ipak i dobro odrađenih vina, pa su vinari okrenuti tržištu, shvaćajući da im to može pomoći u stvaranju dotjeranijeg novog mladog Bakhova nektara i stjecanju znatne koristi od prodaje, krenuli u to da za mlada nova vina koriste grožđe samo od sorata što prirodno najranije dozrijevaju, dovoljno rano da se čim prije dobije uređeno vino te, istodobno, i sorata što ih karakterizira i viši prinos. Korak naprijed u smislu veće užitnosti proizvoda i uvođenja kategorije mladoga vina pokazao se dobrime, naime s ranom prodajom takvog uređenijeg novog mladog razigranog vina što u kontekstu organoleptike podnosi malo viši prinos grožđa uspijevalo se ostvarivati prihode zahvaljujući kojima su se one druge, nešto kasnije sorte mogle ostaviti na trsu do za njih pravog trenutka berbe, kako bi se od njih proizvodila ozbiljnija do i vrlo ozbiljna vina.

Beaujolais, između Macona i Lyona

Onda na scenu ozbiljno nastupaju Francuzi, iz Beaujolaisa. Priklonom karbonskoj maceraciji postižu znatno veću voćnost u vinu od one što je daje uporaba klasične maceracije s alkoholnom fermentacijom. Karbonska maceracija je postupak koji nalaže stavljanje – u pojačanu, armiranu cisternu – u ambijent ispunjen ugljičnim dioksidom zdravih i neoštećenih (nemuljanih) bobica grožđa (u Beaujolaisu od sorte gamay noir ili crni). U tom okruženju u kojemu bobice pucaju pod vlastitom težinom i gdje zbog utjecaja CO2 dolazi do brzog izumiranja stanica i pucanja njihovih opni, odvija se intercelularna fermentacija, što u vinu rezultira i punijom tamnom bojom i, kako je spomenuto, vrlo iskazanom voćnosti. Mlada vina dobivena na taj način treba relativno hitro potrošiti, naime ona iole dužim stajanjem gube na toj šarmirajućoj voćnosti. Puna sezona tog mladuha je do kraja godine u kojoj je bila berba, ima mišljenja da ona mogu u jako dobroj kondiciji izdržati i još do kraja siječnja sljedeće godine, u svakom slučaju, preporučuju  poznavatelji, dobro je popiti ih najkasnije do Uskrsa.

Gamay crni

Francuzi, koji u vinskome sektoru mogu biti uzor u samoorganizaciji branše, shvatili su da bi novo mlado vino kao još jedna etablirana vinska kategorija u ponudi moglo biti mnogo ozbiljnija stvar od preživljavanja do početka prodaje drugih vina, konkretno da bi moglo biti – sjajna podloga za uspješan posao na globalnoj razini. Ne tek u kontekstu plasmana samo vina, nego i u kontekstu privlačenja gostiju u vinorodno područje, dakle u kontekstu turizma. U Beaujolaisu, gdje su se specijalizirali za kategoriju novog mladog vina beaujolais nouveau, odlično su se organizirali u marketingu, i krenuli u – kako danas vidimo: vrlo uspješno – osvajanje svijeta. Već odavna zna se: trećeg četvrtka u studenome na policama trgovina te u restoranima diljem našeg planeta novo mlado vino iz Francuske, konkretno Beaujolaisa, dočekuje potrošača. Beaujolais nouveau est arrivé! Naziv vinogorja – Beaujolais – marketinški je izvrsno izabran za naziv vina, naime danas valjda svi na Zemlji, zahvaljujući beaujolaisu nuveau, znaju za Beaujolais, i od toga svakako ima korist i turizam u toj regiji.

U Zagrebu je trećeg četvrtka u studenome sjajan Beaujolais nouveau Village aoc Châteaua des Maladrets Jean-Paula Lacroixa (vinskog posjeda prije unutar kuće Paul Baudet, sada unutar poslovne udruge vinogradara/vinara Association des vignerons Beaujolais Bourgogne Terroirs et Talents), predstavio uvoznik Vivat Fina Vina. Vino je s lijepo iskazanom voćnosti te sa zrelom mladenačkom svježinom, s lijepom slanosti i s dobrom kiselosti, dosta dobre strukture (12,5 vol%) i djeluje ne kao lepršavo, kako mnogi očekuju od mladuha, nego kao vrlo ozbiljno, i ima šansu u dobroj kondiciji preživjeti i više godina. Ne samo da je vino jako dobro, nego je i prezentacija sjajna – elegantna butelja u svim elementima!

Novo mlado vino ide pod apelacijama Beaujolais nouveau/primeur aoc te Beaujolais Village aoc nouveau. Village (village=selo, općina) aoc podrazumijeva da je izvor grožđa za vino ne cijelo područje Beaujolaisa, nego uži dio koji obuhvaća pojedinu općinu navedenu uz naziv Village aoc. Mladi novi beaujolais aoc toliko je postao slavan da mnogi pilci ni ne znaju da se u Beaujolaisu od gamaya proizvode i crna vina Village aoc koja se rade i na način da mogu proći kao novo mlado vino ali i da imaju, poput ovoga od Châteaua des Maladrets,  i dovoljno snage i za duže trajanje u odličnoj kondiciji od običnog mladog novog beaujolaisa aoc. Takva vina nose posebnu naljepnicu nouveau, stavljenu uz etiketu, koja informira o tome da je riječ o mladuhu, ali koja se, nakon što prođe euforija oko mladoga novog beaujolaisa, miče i vino više ne ide pod naznakom novo, mlado. U Beaujolaisu postoje i vina koja se ne plasiraju kao nouveau ili primeur, te koja su u stanju u punoj formi izdržati i više godina!

____________________________

BEAUJOLAIS! – Vinogradarsko područje Beaujolaisa proteže se od burgundijskog grada Macona u južnome dijelu departmana Saône-et-Loire do grada Lyona u sjevernome dijelu departmana Rhône. Između Macona i Lyona su gradovi Belleville i Villefranche-sur-Saône, te Beaujeu kao glavni grad kraja. Oko trećina i pol cijelog vinogorja – označeno na slici žutom bojom – određena je za proizvodnju mladog novog Beaujolaisa nouveau aoc (appellation d’origine controllée), a ostatak, označen drugim bojama, pretežito crvenom, za vina apelacija Beaujolais aoc, Beaujolais Villages aoc te Beaujolais cru, što je najviša kvalitativna kategorija. U toj cru-apelaciji na etiketama se ni ne stavlja naziv Beaujolais kao glavni, nego se ističu nazivi sela (villages) unutar kojih se nalaze vinogradi, dakle, Brouilly, Morgon, Chiroubles, Fléurie, Julienas itd.

Grožđe za vina Beaujolaisa mora biti 100 posto s područja Beaujolaisa, i nužno je da se bere ručno. Datum berbe za novi mladi beaujolais određuju lokalni eksperti, koji zeleno svjetlo za početak daju kad procjene da je grožđe spremno za skidanje za taj tip vina. Za berbu 2018. rečeno je da je ne samo kvantitativno nego i kvalitativno jako, jako dobra, jer, objašnjenje je, bilo je puno sunca, pa vino ima i jaču strukturu i duže traje u ustima.

Proizvodnja mladog vina Beaujolais nouveau aoc kreće se oko 25 milijuna butelja godišnje. Nekoliko milijuna proda se u velike SAD, a čak sedam milijuna u mali Japan. Japanci su, što se kaže, poludjeli za novim mladim beaujolaisom. Velike količine toga vina u Zemlji izlazećeg snca popiju se – u centrima za ljepotu i spa, gdje je običaj da se istodobno i kupa, i pije!

Château des Maladretes Beaujolais village nouveau aoc

Beaujolais nouveau uzvitlao je prašinu cijelim svijetom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od onoga vremena do danas prodaja tog mladog vina u svijetu skočila je za oko 64 posto! Kao zaslužnik za taj uspjeh u komercijalizaciji spominje se znani Georges Dubeuf, koji je prvi izašao sa sloganom Beujolais nouveau est arrivé. Usput, Dubeouf je počeo izlaziti i s beaujolaisom u ružičastoj vaijanti.

Treći četvrtak u studenome kao dan kad Beaujolais nouveau aoc službeno izlazi na tržište određen je 1985. Butelje se veletrgovcima i ugostiteljima po Francuskoj i po cijelome svijetu dostavljaju koji dan prije, i do tog trećeg četvrtka moraju se čuvati u skladištima.

Veliki festival mladog novog beaujolaisa održava se u Lyonu, tada određenim ulicama grada u večeri uoči trećeg četvrtka prolaze vinari kotrljajući svaki svoju bačvicu do mjesta na kojemu se priredi svečanost prvog kušanja nive mlade kapljice. No najvažniji festival mladog beaujolaisa je u Beaujeuu. Ljudi stižu s raznih strana svijeta na ceremonijal otvorenja prvih bačava i boca novog mladog beaujolaisa, a partijanje uz novo mlado vino protegne se i na četiri dana, dakle do nedjelje.

Mladi novi beaujolais opisuje se obično kao lagan, živahan i svjež, vrlo voćan s naglaskom na jagodu. Neki pak – a među potrošačima osobito oni koji mu i nisu skloni – ističu da ih u okusu to vino podsjeća na – bananu! Proizvođači iz Beaujolaisa, okupljeni u poslovno udruženje Inter-Beaujolais, ježili su se od te kvalifikacije i naglašavali da se, iako je prodaja iznimno usješna, nešto mora promijeniti u marketingu toga vina, naime tvrdili su da to spominjanje banane nije pomoglo imageu vina. Famozni izraz goût de banana kojega bi se proizvođači htjeli pošto-poto riješiti do kraja može doći od kvasca znanog pod šifrom 71B a koji se rabi u proizvodnji mladog novog beaujolaisa te koji pomaže vinu da navrijeme bude spremno za konzumaciju do trenutka službenog izlaska na tržište. Kao mogući uzrok stvaranju tog banana-okusa navodi se i doslađivanje radi povišenja alkoholnog stupanja. U 2001. zbog loše kakvoće koja je rezultirala pogrdnim nazivom vin de merde moralo se uništiti milijun kartona lošeg novog mladog beaujolaisa što je bio preplavio tržište. Ove godine bitno se, navodno, smanjila uporaba primjedbe goût de banana. Vinski kritičari u Francuskoj kažu da su se u 2018. proizvođači jače potrudili na povećanju kakvoće vina, a eto i meteorološke prilike pomogle su u dobrom sazrijevanju, pa se sada kad se opisuje organoleptika novog mladog beaujolaisa rabe izrazi voćno, na crvene bobičaste plodove, te cvijetno i sa začinskom notom.

Nešto i o cijenama: novi mladi beaujolais u maloprodaji u trgovinama u Francuskoj prodaje se od nekih tri do 10 €, a u ugostiteljskim objektima od 10 do 35 €. Maloprodajna cijena Château des Maladrets u Vivat Finim vinima u Zagrebu je u rangu 10 € za butelju. ■

__________________________________

Dok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga.  Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu Francuzima iz Beaujolaisa.

I jedan kuriozitet: u Beaujolaisu uz crni i ružičasti beaujolais postoji i bijeli – beaujolais blanc! No taj nije od gamaya nego je od 100 posto chardonnaya, iz vinograda s kompleksa od oko 175 hektara na sjeveru Beaujolaisa!

OBNOVA UDRUGE PORTUGIZAC PLEŠIVICA

Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje Europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin).

Portugizac

Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u Lijepoj našoj, po portugiscu ipak proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi – reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović, najavljeno je da će prilog biti prikazan na drugom programu HRT u četvrtak 22. studenoga uvečer, dakle neposredno uz početak 13. međunarodnog festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.Com 2018.

Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, Festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova.

Na Trgu bana Jelačića: mladi novi plešivički portugizac Vučinić, i slani i slatki kolači Golojuh. Pakiranje mladog portugisca u nas: u plastičnim posudama od litre do pet litara

Krešimir Režek sa svojim portugiscem, u pratnji sireva Šestak s Plešivice

Rene Bakalović te sommelier Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorania Trilogija, s prigodnim jelom za uz mladi portugizac: kuhani buncek, krvavica, češnjovka, pirjano kiselo zelje i restani krumpir

Dr Ivana Puhelek

Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se nedavno vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, baš je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni sada razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Među ocjenjivačicama očekuje se i dr. Ivana Puhelek sa zelinskog posjeda Purek, svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije a danas enologinja uposlena na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin!

Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikro-efekt u odnosu na onaj mega-efekt što su s mladim novim beaujolaisom postigli Francuzi?  ♣      SuC – 11.2018

Ljepotica iz Brda i Vipavske doline/ SVESTRANA KRALJICA ZLATA REBULA GIALLA

KROZ

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

…OD NANOSA do COLLIJA te KORADEA i CIVIDALEA, i od TRNOVSKE PLANOTE do KRASA i SABOTINA   Stoluje na području Primorske Slovenije, i to od planine Nanos iza mjesta Razdrto na jugoistoku pa uzlazno prema sjeverozapadu, preko Vipavskih brda i Vipavske doline i Nove Gorice do Goriških brda i talijanskog Collija, gotovo sve do lokacije Korade na visokom sjeveru i na zemljopisnoj razini grada Cividale del Friuli, s druge strane državne granice Slovenije s Italijom. Njen obitavališni prostor od Nanosa prema Goriškim brdima/Colliju omeđuju s gornje, sjeverne strane Trnovska planota, a s južne Kras i brdo Sabotin.

BMW – GO-REBULA

Riječ je o vinskoj sorti rebula.

Vipavski vinogradarski dio obuhvaća ukupno oko 2270 hektara pod trsjem, od toga na rebulu, kažu mi, otpada oko deset posto, tj. oko 227 ha. Taj kultivar je među sortama u vipavskome vinorodnome prostoru po raširenosti na četvrtom mjestu. Vinogorje pak Brda ima ukupno 1810 hektara pod trsjem, od čega na rebulu, kao, tu, prvi kultivar po raširenosti, otpada 381 ha odnosno 21 posto. Inače, slovenski vinorodni dio zvan Brda u tom geografskom ambijentu zauzima 70 posto terena pod vinovom lozom a talijanska Brda odnosno Collio, odmah s druge strane državne granice, drži 30 posto. Rebule ima i na Krasu (Vrhe), no tu je je samo 0,39 hektara i po raširenosti ona je tek na 11. mjestu. Vipavska dolina, dugačka oko 40 km a široka 12 km, znana inače kao područje s najviše različitih (domaćih) kultivara vinove loze u Sloveniji (rebula, zelen, pinela, glera, vitovska garganja, klarnica, pokalca/schiopettino…) ističe se i s drugim nasadima, npr. voća – breskva, a ima i masline (izvrsna maslinova ulja!), Brda su pak znana također po maslini ali i po trešnji, marelici, šljivi. Voćni nasadi u Brdima su na oko 700 ha.

U Gonjačama – selu na 320 m nadmorske visine, stup-vidikovac uspinje se do 22 metra i s njega se lijepo vide susjedno Šmartno i okolni vinogradi

______________________________________

Brda – mjesto opojnih trenutaka

BRDA: POČETAK s BERBOM 2017 – Prvi susret s rebulom na događanju u Brdima bio je u restoranu Klinec u Plešivu. Grupa od 13 proizvodača donijela je rebule iz berbe 2017, s time da nisu i sve već na tržištu, nekoliko ih je bilo još nedovršenih i za ovu prigodu napunjenih iz bačve, rečeno je da će biti finalizirane za koju godinu. Na njih se dakle moglo gledati tek kao na potencijal.

Evo ponuđenih rebula 2017, sva su vina suha.

Marjan Simčič (13,0 vol%, dotjerano, skladno, spremno za trošiti, rekao bih najkompletniji uzorak u ovome čašu, zove na još); Marko Skočaj Dolfo (12,5 vol%, skladno, ugodno, pitko); Medot (12,5 vol%, mekano, skladno, laganije); Čertič-Ferdinand (11,5 vol% vrlo svježe, vitko, s dozom mineralnoga, ima nešto svoje, lijepo se pije za osvježenje i kao aperitiv); Edi Simčič (bez maceracije, s alkoholnim vrenjem u rabljenom barriqueu, 10 mjeseci dozrijevanja u barriqueu, 12,5 vol%, čisto, uredno lijepo pitko, drvo se blago osjeti ali ne smeta, međutim i ne daje neku dodanu vrijednost); Jermann (12,5 vol%, živo, vrlo svježe, pitko, dobro dotjerano, ali – koliko baš i s izričajem sorte i kraja); Radikon (13,0 vol%, tri mjeseca maceracije, vino iz bačve gdje treba ostati ukupno tri godine, bačva je od 3500 lit i od slavonskog je hrasta, maceracija se osjeti, dobra kiselost, dojam je i pojačane hlapljive); Ščurek (14,0 vol%, maceriano, još je u bačvi – od 1000 litara – i bit će tamo ukupno oko tri godine); Erzetič (12,5 vol%, lijepo, ugodno, dopadljivo no dojam je da bi ta rebula mogla proći i za vino iz drugog vinogorja), KZ Brda (12,5 vol%, ugodno klasično bijelo svježe, ali – koliko odaje baš rebulu?) ■

Brda – masterclass o rebuli: Luca Gardini i Gašper Čarman, voditelji

A predavanje je održao i prof. Denis Rusjan

MASTERCLASS u VILLI VIPOLŽE – U prostranoj konferencijskoj dvorani u Villi Vipolže masterclass o rebuli baziran na degustaciji niza raznih uzoraka vina od te sorte vodili su sommelier i vinski trgovac Gašper Čarman i sommelier iz Italije Luca Gardini, s time da je značajnu potporu događaju svojim predavanjem dao dr. Denis Rusjan, profesor vinogradarstva i rasadničarstva na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Uz Čarmana i Gardinija, za velikim stolom sjedili su predstavmici svih 13 vinskih kuća iz Brda okupljenih u projektu Rebula, i svaki od njih imao je priliku predstaviti svoj uzorak te odgovarati na pitanja uzvanika. Organizator se pobrinuo svakom nazočnome dati sadržajan katalog u kojemu su predstavljeni povijest rebule u Brdima te svaki od 13 sudjelujućih vinskih posjeda, uz uzorak dan na kušanje napisani su tehnički podaci o vinu, tj. iz kojega je vinograda dotično vino, o nadmorskoj visini pozicije, tlu, ekspoziciji, berbi, načnu vinifikacije i dozrijevanja, alkoholu, ukupnoj kiselosti, pH, datumu punjenja, potencijalu odležavanja.

Izlaganje prof. Rusjana i degustacija rebula u Villi Vipolže

Izdvojio sam sljedeća vina:

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ Ribolla Gialla 2010 – Gravner; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ribolla Opoka 2015 – Marjan Simčič;  ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2015 – Kristijan (Edi) Keber; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 – Edi Simčič; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Época 2016 – Ferdinand; ♣ ♣ ♣ ♣ Rebula Bagueri 2013 – Klet Brda; ♣ ♣ ♣ +;  Amfora belo 2015 – Erzetič; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Visvik 2016 – Jermann; ♣ ♣ ♣ Rumena Rebula 2016 – Dolfo ■

U Brdima su se potrudili dovesti doista ugledna imena iz svijeta medija javog informiranja. U podrumu s Marjanom Simčičem su Steven Brook iz Velike Britanije, Michael Apstein iz SAD i Dagmar Ehrlich iz Njemačke, a na slici dolje na degustaciji kod Simčiča je Julia Harding, koautorica, sa jancis Robinson i Joséom Vouillamozom velikog atlasa Vine Grapes o sortama iz cijeloga svijeta

_______________________________

U Brdima, a i u Vipavskoj dolini tlo je uglavnom fliš – a to je mješavina lapora (marl po engleski, opoka po slovenski, ponca u govoru vinara s Collija) i pješčara (engleski: sandstone), riječ je o sedimentiranoj stijeni sastavljenoj od zajedno zacementiranih pijeska i zrna kvarca. Ima i samog lapora. Fliš i lapor daju vinu izraženu mineralnost. Vinogradi u Brdima na dosta nakošenim su do i strmim padinama brežuljaka različitih ekspozicija i nadmorskoih visina, dobrim dijelom i s terasastim su vinogradima. Klima u Brdima pod značajnim je utjecajima s Alpa sa sjevera i Jadranskoga mora s juga. Padalina je godišnje u Brdima oko 1000 do 1060 mm, a lozu nije dopušteno navodnjavati. U Brdima je registrirano 140 robnih proizvođača vina.

Rebule: luda, zelena, s malim bobicama, te žuta odnosno zlatna. Luda rebula ili crazy rebula ima grozd s vrlo različitim bobicama, jedne su jako velike, druge su normalne, treće manje… Otud naziv crazy rebula. Te rebule nema puno

Karakteristično tlo u vinogradima Brda i Vipavske doline

U susjednoj nam Deželi u predjelu Primorske kraj ljeta i ove je godine bio posvećen rebuli. Samo, sada sa teritorijalno i sadržajno u osjetno proširenom izdanju. Da, domaće je domaće, ali ne tek u jednostavnome smislu proizvodnje nečega doma, kod kuće, nego u smislu kreiranja, u dovoljnom opsegu, standardizirane kvalitetne ponude nečega što je tipično i karakteristično za određeni pojedini kraj, naime to stvara dodanu vrijednost i komparativnu prednost kraja, bitne za postizanje pune gospodarske valorizacije teritorija. Tradicijska, domaća rebula dobila je eto u 2018. važan promidžbeni dodatak, naime nakon što su 2017. godine po prvi put s manifestacijom utemeljenom s ciljem da se s rebulom snažno pođe i u svijet i da se svijet dovede u njen zavičaj krenuli ambiciozni vinari iz Goriških brda, sada se na takav korak odlučila i grupa ponajboljih vipavskih proizvođača. I tako je prvo ovogodišnje vipavsko događanje vezano uz rebulu a pod nazivom Vipavska rebula – Cesarjev izbor (carev izbor) otvorilo priču 2018., ubrzo potom je, kao novo poluvrijeme Kraljice Rebule, uslijedila druga po redu manifestacija vinara Goriških brda: Brda – domovina rebule.

Kao inicijator održavanja ovog događanja na temu rebule slovi na određeni način vinogradar/vinar iz Medane Marjan Simčič. Prvi prijedlozi pali su, čujem, za jednog putovanja grupice vinara Goriških brda – Marjan Simčič, Aleks Edi Simčič, Stojan Ščurek… – u Bruxelles na premijeru dokumentarnog filma na temu povezanosti stanovnika jednog teritorija međusobno te posebno svakoga od njih s tim svojim teritorijem. U putu je bilo dosta vremena za razgovore, i tako je krenula i priča o tome da bi bilo dobro da se Brda preko rebule i rebula preko Brda predstavljaju svijetu prvenstveno na način da se iz vana na prezentacije vezano uz rebulu ali i, onda, i uz što-šta drugo što kraj može ponuditi, redovito jednom godišnje pozovu ugledne i medijski utjecajne osobe koje u svoje sredine mogu kvalitetno prenijeti utiske. Po povratku kući u Brda ideja je predočena ostalim proizvođačima vina u kraju, interes se pokazao velikime, i napravljen je prijedlog projekta te poslan na uvid, dakako s molbom za potporu, županu i Institutu za turizam. Pripreme za prvo događanje Brda, zavičaj rebule trajale su, rečeno mi je, oko dvije godine. Poziv za uključenjem dostavljen je ne samo svim proizvođačima rebule u Brdima, nego i proizvođačima rebule s Collija, za početak onima koji imaju vinograde s rebulom i u Sloveniji. Inicijalno silno zanimanje vinara Brda splasnulo je međutim kad su prikazani troškovi nužni za realizaciju projekta, tako da je u grupi ostalo ukupno tek 13 vinara. Vrata međutim nisu zatvorena nikome, naglašava Simčič, svaki proizvođač rebule dobro je došao, ali samo ako je voljan ispunjavati predviđene uvjete.

Protagonisti javnog susreta s rebulom u Brdima – proizvođači iz Brda i s Collija, predstavnici Turističke zajednice Brda i voditelji masterclassa

Grupa 13 nije i službeno registrirana, mada bi kao institucionalizirana udruga s pravilnikom o radu u vinogradu, podrumu i na marketinškom području mogla imati dosta koristi u snažnijem brendiranju rebule kao robne marke teritorija. Lakše bi se došlo i do sredstava iz različitih društvenih domaćih i EU fondova, a s tim sredstvima smanjilo bi se opterećenje po samome proizvođaču. Marjan Simčič zasad smatra da se ide u dobrome pravcu, navodi i kako grupi pomažu Institut za kulturu i sport Goriška brda na čelu s Tinom Novak Samec, te ističe kako je rebula već postala toliko poznata u inozemstvu da je neki vinari iz drugih zemalja žele saditi makar nemaju za nju idealne pedološke i mikroklimatske uvjete, te dodaje da će ovo makar neformalno udruženje dugo potrajati ne na temelju službene registracije, nego ovisno o tome koliko će dugo članovi razmišljati jednako i koliko će, u skladu s time, biti interesa članova da se ide dalje. Što se tiče mogućeg marketinškog združivanja na temu rebule s vinarima iz susjedne im Vipave, Simčič kaže da svaki napor na promdžbi rebule dobro dođe, ali da je s obzirom na specifičnosti u pedologiji, orografiji i mikroklimi najbolje da Brda ostanu svoja a Vipava svoja.

U Brdima govore o jako dobroj berbi 2018, i u količini i u kvaliteti, i za bijelo, i za crno. Pjenušar Bjana Miran Sirk iz Biljane kaže da je ove godine bio vrlo veliki prinos te da su, i unatoč ranijoj berbi od uobičajenog termina, kiseline za pjenušac bile nešto nize od željenih. Bjana proizvodi Rosé iz inoxa, Brut 90 posto iz inoxa i 10 pasto iz rabljenog barriquea, Zero od 2/3 inoxa i Cuvée Prestige kompletno iz drva

Andrej Erzetič u svom podrumu, uz amfore

Evo i tko su sve bili proizvođači-glavni akteri manifestacije u čast rebuli u Brdima: Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand, Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič sa slovenske strane te s talijanske strane (Collio) vinari s vinogradima i u Sloveniji: Radikon, Gravner, Jermann, Edi Kristian Keber. U vipavskome dijelu bilo ih je upola manje, evo imena: Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik.

Centralno mjesto događanja: Villa Vipolže u Vipolžu

U Villi Vipolže Bistro drži jedan od najboljih slovenskih kuhara Tomaž Kavčič, na slici s knjigom Atelje okusa – Hrvatska tradicijska Svijeta u čaši

Pogled u Bistro Ville Vipolže. Chef Kavčič inače vodi i vrlo cijenjeni restoran u dvorcu Zemono kod Vipave

Uz pomoć domaćih i inozemnih stručnjaka profesionalno vezanih uz vinogradarstvo, vinarstvo, trgovinu vinom, ugostiteljstvo/sommelijerstvo, te uz pomoć utjecajnih medija javnog informiranja, široj domaćoj javnosti i javnosti u drugim zemljama interesantnima kao potencijalnim tržištima za vino i kao emitivnim tržištima u turizmu, htjelo se kroz dojmove uglednih i utjecajnih uzvanika s obilaska vinograda i podruma i s vođenih degustacija i tzv. masterclassova prezentirati sortu i teritorij gdje kultivar raste kao i gdje i kako nastaje vino od rebule. Namjera je bila također široj domaćoj i svjetskoj javnosti pokazati raznolikost mogućih upečatljivih izričaja rebule u čaši, od pjenušca i svježeg mladog/mlađeg vina preko ozbiljnih vina duže njegovanih na kvascu u bačvi(ci) do vina nastalih uz duge maceracije u drvenoj bačvi odnosno u gruzijskoj amfori. Usput: u Hrvatskoj sam vezano uz graševinu mnogo puta slušao takvu priču o višestranosti sorte, međutim u nas, za razliku od ovoga što je sada na degustacijama posebice u Brdima ponuđeno kroz rebulu, nisam imao prilike kušati toliko ozbiljnih do i impresivnih uzoraka jednog kultivara u više lica…

Na završnoj i svečanoj večeri s domaćinima – predstavnicama Instuituta za kulturu, sport i turizam na čelu s Tinom Novak Samec i Petrom Marušič. Dolje – veselo, uz vinske kraljice rebule, ispred Ville, nakon večere. Šoumeni su Luca Gardini i Stojan Ščurek

BLISKO SRODSTVO S GOUAIS BLANCOM ODNOSNO HEUNISCH WEISSSROM

Rebula je stara sorta s područja Slovenije i Italije, a sinonimi su joj rebula zlata odnosno žuta odnosno ribolla gialla, pa rabola, rabiola, rabolla di Rosazzo, ribucella. Nazivi za koje se pogrešno vjeruje da su sinonimi za rebulu, dakle kultivari za koje se neispravno misli da su isto što i rebula, jesu: garganega, jarbola bijela, pignoletto, rébola ili ribolla riminese, robolla, ribolla verde. Žuta odnosno zlatna rebula (ribolla gialla) nema veze sa zelenom rebulom (ribolla verde), niti je mutant po boji od ribolle nere (crne rebule, odnosno pokalce, odnosno schiopettina). Tako kaže veliki atlas svjetskim vinskim sortama Wine Grapes, autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza.

Prvi pisani spomen vina od rebule seže u 13. stoljeće, točnije u 1206. godinu. Tada je korišten naziv rabola. Indicije ukazuju na to da je rebula žuta ili gialla u tijesnom rodu s roditeljem chardonnaya gouais blancom ili Heunisch Weisserom i to u svojstvu potomka, istraživanja su u tijeku ali stvar nije još i dokazana.

Zlata ili žuta rebula/ribolla gialla raširena je na području sjeveroistočne Italije i sjeverozapadne Slovenije, uz samu državnu granicu između dvije zemlje, i praktički se jedino tu sustavno uzgaja. Proizvođači iz Goriških brda kažu da je rebula baš na njihovom području prisutna još od srednjeg vijeka. U Vipavskoj dolini vezano iz rebulu rado ističu priču o caru Maximilianu I koji je od 1503. godine za svoj podrum naručivao vipavsko vino s nazivom ribollio.

__________________________________

VIPAVA: MASTERCLASS u VIPAVSKOM KRIŽU – Predavanja su održali Edvard Svetlik o caru Maximilianu I i vipavskoj rebuli, Dejan Bavčar o maceracijama bijelih sorata, Primož Lavrenčič o značenju redovnika Matije Vertovca za vipavsko vinogradarstvo i vinarstvo, Matjaž Lemut i Borut Koloini o vipavskim vinogradarima kroz povijest, te Mojca Mavrič Štrukelj o sorti Rebula u Vipavskoj dolini. Degustaciju rebule vodili su sommelijerka Mira Šemić i najbolji sommelier Slovenije Martin Gruzovin. Prisutnima je podijeljen odlično pripremljeni katalog, s detaljnim tehničkim podacima o porijeklu i nastanku vina.

Sommelijerka Mira Šemič, sa sommelijerom Martinom Gruzovinom. U publici: novinarka Darja Zemljič, vinski pisac Simon J. Wolf i proizvođač vina Primož Lavrenčič

Mira Šemić s Valterom Mlečnikom

Evo koja sam vina izdvojio s degustacije u Vipavi:

♣ ♣ ♣ ♣ + Angel belo 2011 (40 % pinela, 20 % chardonnay, 20 % malvazija, 10 % rebula, 7 % laški rizling, 2 % zelen, 1 % vitovska) – Batič; ♣ ♣ ♣ ♣ + Ana cuvée 2011 (45 % chardonnay, 40 % rebula, 15 % malvazija i friulano) – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Mlečnik; ♣ ♣ ♣ ♣  Rebula Svetlik 2012 Selekcija – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ ♣  Stranice 2015 (50 % malvazja istarska, 20 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ + Prepih 2015 (60 % rebula, 20 % zelen, 20 % pinela) – Jamšek 1887 vina; ♣ ♣ ♣ +  Rebula Svetlik 2011 – Posestvo Svetlik; ♣ ♣ ♣ + Burja bela 2016 Gemischter Satz (40 % malvazija istarska, 30 % rebula, 20 % laški rizling, 10 % ostale bijele sorte) – Burja; ♣ ♣ ♣ +  Rebula 2013 riserva – Slavček; ♣ ♣ ♣ +  Pasji rep cuvée 2016 (50 % rebula, 40 % zelen, 10 % laški rizling i vitovska) – Pasji rep; ♣ ♣ ♣ + Rebula 2009 – Vinogradnoštvo JNK; ♣ ♣ ♣ + Rumena rebula 2015 – Vina Bizjak; ♣ ♣ ♣ +  Sutor White 2013 – Sutor Wine Estate; ♣ ♣ ♣ Rebula klasika 2012 – Slavček; ♣ ♣ ♣ Rebula 2016 Classic  – Lavrenčič; ♣ ♣ ♣ Retro cuvée 2016 (rebula, zelen, pinela, malvazija) – Guerila; ♣ ♣ ♣ Rebula 2012 Ussai – Vina Ušaj. ■

____________________________________________

Kod sjajnog proizvođača iz Šempasa – Batiča..Gore: s Ivanom Batičem u vinogradu orijentiranome na biodinamiku. Sasvim desno je Barbara Repovš koja je operativno brinula o organizaciji događaja o rebuli u vipavskome kraju. Dolje: kuća obitelji Batič i novi podrum koji bi do proljeća trebao biti u funkciji

Uz staru prešu: Miha Batič, koji je od oca Ivana preuzeo vodstvo nad posjedom

Ponosni djed Ivan Batič s unukom Angelom, po kojemu su nazvana dva najbolja vina kuće – bijela te crna mješavina sorata

Brojni pisani dokumenti govore o tome da je kultivar pod nazivom zlatna rebula u 14. stoljeću bio u većoj mjeri i u Istri, međutim suvremena znanstvena istraživanja pokazala su da postoje značajne genetske razlike između rebule iz Brda i s Collija te sorte nazivane kao zlatna rebula u Istri. Kao i prosecco i refošk, često se u Istri ribolla gialla pogrešno identificirala s pucinumom koji je u svojim zapisima spominjao još Plinije stariji kao kultivar uzgajan na kamenim tlima Istre.

Obilježja: rebula žuta sorta je srednje epohe dozrijevanja. Osjetljiva je na plijesan.  Uzgaja li se na plodnom tlu i u ravnici pokazuje se vrlo rodnom i daje obična vina, ali ako je na flišu i laporu te na kosinama i na većoj nadmorskoj visini ona ne daje visoki rod, a daje vino s karakterom. Inače, jako dobro podnosi sušu. Rebula žuta ne ističe se posebno aromama, međutim prednost joj je ta što ima snažne fenole i iz tog razloga pogodna je ne toliko za proizvodnju vina što se piju mlada, koliko za vina dobivena uz kraće i dugačke maceracije te duže dozrijevanje, u drvetu i na finom talogu (kvascu). Upravo kroz duže odležavanje ona dobiva na nosu… Primijetio je to i slovenski redovnik Matija Vertovec (1784-1851) koji se bavio vinogradarstvom i vinarstvom i radio razne pokuse, te koji je prvi na slovenskom jeziku izdao knjigu Vinoreja. Rebula se, inače, kao sorta pokazala i kao jako dobra za kupaže.

Kod jednog od ponajboljih vipavskih vinogradara i vinara Primoža Lavrenčiča koji upravlja posjedom Burja. Uz rebulu uzgaja i razne druge bijele, te crne sorte. Tehnološka posebnost kod njega je značajna uporaba posuda od betona i u obliku jajeta.

U Sloveniji se vino od rebule plasira pod apelacijama Brda (Goriška brda) odnosno Vipavski vinorodni okoliš, a u Italiji, u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia) pod apelacijama Collio doc i Colli orientali del Friuli doc, a i kao Venezia Giuliaj igt (indicazione geografica tipica). Mjesto nazvano Oslavia ili, po slovenski, Oslavje, na samoj granici Italije sa Slovenijom, smatra se poprištem početka proizvodnje vina s dugim maceracijama praćenim alkoholnom fermentacijom baš i od rebule. U modernome svijetu kao pokretač zaokreta odnosno povratka Zapada proizvodnji vina po drevnoj gruzijskoj tehnologiji što obuhvaća i amfore kao posude i za maceraciju/fermentaciju i za dozrijevanje zabilježen će ostati Francesco Joško Gravner, vinogradar i vinar s vinogradima osim u Oslaviju u Italiji i u Humu na slovenskoj strani, uz državnu granicu. Gravner je brojne talijanske i slovenske vinare uspio zainteresirati za dugačke, čak polugodišnje maceracije bijelih sorata i za uporabu amfore kao posude, kao i za, potom, višegodišnje sazrijevanje vina, a onda se amforaškom pokretu priključilo i nekoliko hrvatskih proizvođača npr. kao prvi Markežić Kabola iz Istre, te Zvonimir Tomac s Plešivice, gdje u novije vrijeme jako dobre i ozbiljne macerirane uratke od bijelih sorata rade i obitelji Šember Korak…  ♣                                                                                                SuČ – 11/2018

Franc Vodopivec Slavček iz Dornberka u svom vinogradu

Poduzetnik Edvard Svetlik, na slici sa suprugom Ivi, duboko je ušao u svijet vina. Priklonio se tzv. orange-kapljici i svoju rebulu macerira više mjeseci

Wipach – stari naziv za Vipavu, te naziv vipavske rebule iz proizvodnje obitelji Koren koja, inače, u Vipavi drži i prenoćište za turiste. Na slici su mama Nevenka, te njeni sin Domen i snaha

Tiziana Baldassari koja piše o vinu za vrlo utjecajni talijanski portal Winesurf, proglašena je u Vipavi – kraljicom rebule! Na nozi ima tetovažu koja prikazuje trs rebule!

U Vipavskom Križu, gdje je vipavska sekcija za rebulu održala svoju prezentaciju, uz vina su na kušanje podastrti i drugi proizvodi kraja, konkretno odlično maslinovo ulje obitelji Kante, delicije Ošterije Žogica, Majerije, restorana Grada Kromberk, a i palenta i pršut proizvođača iz Šempasa, čokolade i slastice Erilo, mozzarella Peloz…

SVIJET u ČAŠI – 10.2018 – WORLD IN a GLASS

                                                   KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

http://www.ateljeokusa.com.hr ⦁ Facebook

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SVIJET VINA, OIV: PROIZVODNJA – STANJE 2018TRŽIŠTE/ OCJENJIVANJA: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e  CABERNET • FESTIVALI i PREZENTACIJE: ZAGREB VINO.COM, TOP VINO by eVINO, MODRI LES NOIRS, VINDEL, SPECIFIČAN TERAN, DON PX 58 FANTASTIC, SLOVAČKA u PUPITRESU, WINE THURSDAY: D’ARENBERG • VELIKI IGRAČI: GALIĆ, te EMOCIJE IZ GARAŽE: TVOJA KRV, i MOJASOMMELIERI: PRVENSTVO HRVATSKE i SVIJETABITI ILI NE BITIPREMJESTITI DINGAČ i POSTUP?!GURMANSKI POROCI NA TANJURU: MASLINOVO ULJE, LUMBLIJA, PRŠUT, KULINOV BRACO

_______________________________________

SVIJET VINA: proizvodnja – stanje 2018

PROIZVODNJA JE OKO 282 MILIJUNA HEKTOLITARA – Najsvježiji podaci iz OIV-a, od Jean-Marie Auranda, direktora svjetske organizacije za vinovu lozu i vino sa sjedištem u Parizu: od berbe 2018. na globalnome nivou očekuje se produkcija od oko 282 milijuna hektolitara vina, što je 31 milijun hektolitara više od proizvodnje iz berbe 2017. Nakon 2000., ovo je količinski do sada najveća berba. Prisjetimo se: 2017. pamtit će se kao povijesno niska po kvantiteti.

Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand

U Europskoj Uniji količine će biti veće za 19 posto u odnosu na 2017. Procjenjuje se da će EU od berbe 2018. moći tržištu ponuditi oko 168,4 milijuna hl, što je 27,2 posto više od EU-količina iz 2017.

U predviđanjima – naime podaci još, dakako, nisu mogli biti i precizno obrađeni – trojka koja već dugo sjedi na vrhu svjetske ljestvice o količinama proizvedenoga vina rangirana je ovako: 1) Italija – 48,5 milijuna hl; 2) Francuska – 46,4 milijuna hl; 3) Španjolska – 40,9 milijuna hl. Dakle, redosljed bez promjene u odnosu na lani. Tri zemlje = gotovo polovica ukupne svjetske produkcije.

Od europskih zemalja Njemačka bi trebala iz 2018. izaći s oko 9,8 milijuna hl vina, Rumunjska sa 5,2 milijuna hl, Mađarska sa 3,4 milijuna hl, Austrija s tri milijuna hl. Kvantitativno, to su brojke koje premašuju petogodišnji prosjek u produkciji tih država. Jedine europske zemlje što u 2018. bilježe niže količine u odnosu na 2017. su Portugal, koji će iz 2018.  imati oko 5,3 milijuna hl vina, i Grčka, sa 2,2 milijuna hl.

Ostali kontinenti: SAD već treću godinu ostaju stabilne po količini. Iz 2018. trebale bi imati oko 23,9 milijuna hl vina.

U Južnoj Africi suša je ostavila duboki trag, tako da ta zemlja, sa 95.000 hektara pod trsjem, iz 2018. s količinama ide do 9,5 milijuna hl.

U Južnoj Americi prinosi u 2018. bili su u nekim zemljama vrlo visoki, a u nekim i nešto niži nego 2017. Argentina se za 2018. hvali sa 14,5 mlijuna hl, što je oko 23 posto više nego u 2017., a Čile s 12,9 milijuna hl, što je 36 posto više nego u 2017., međutim u Brazilu, koji je sada prijavio proizvodnju od oko 30 milijuna hl, prinosi su u 2018. bili dosta niži  nego u 2017., inače tamo iznimno rodnome godištu.

Što se tiče Australije, proizvodnja iz 2018. je oko 12,5 milijuna hl, što je manje nego 2017., a u Novom Zelandu govore o tri milijuna hl za 2018.

Pričamo li o potrošnji vina, OIV još o tome nije izdao i najnovije podatke. Kad govori o konzumaciji, OIV obično navede koliko se godišnje potroši vina u pojedinim zemljama u hektolitrima ili u postocima, i evo podataka o tome na ilustraciji objavljenoj na početku 2018. Istodobno, evo i, iz nekih drugih izvora, zanimljivih, rečeno je aktualnih podataka o tome koliko se u pojedinim zemljama potroši vina po glavi stanovnika.

Potrošnja vina u svijetu, ilustracija je po OIV-u i s početka 2018, a govori o postocima po zemljama, a ne o konzumaciji po stanovniku pojedine zemlje

Ispada da je po stanovniku najveća potrošnja na otoku Norfolk (Norfolk Island) na Pacifiku između Australije i Novog Zelanda. Tamo se, navodno, po glavi godišnje konzumira 77,8 butelja. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Vatikan, sa 76 butelja. Italija, unutar koje se Vatikan nalazi, smještena je na 10. mjesto, s potrošnjom od 45 butelja po stanovniku.

Norfolk Island

Stanovnici tog malog otoka Norfolk, njih 1800, u prosjeku najviše i troše pri kupovini vina, navodno za plemenitu kapljicu izdvoje godišnje po glavi stanovnika oko 547 eura. Gleda li se visina potrošnje novca na kupovinu vina, bogata Švicarska je na drugome mjestu, iza otoka Norfolk, sa prosječnom potrošnjom od 520 eura po glavi stanovnika godišnje.

Na trećem mjestu po konzumaciji po stanovniku je Andorra. I onda, na četvrtome mjestu nailazimo na listi na – Hrvatsku, sa 63,3 butelje po stanovniku. Slijede Portugal sa 61,8 bocom, Slovenija – 57,5 boca, Makedonija – 55,2, Francuska – 54,4, Švicarska – 50 butelja. Među ostalim značajnijim potrošačima vina po konzumaciji po stanovniku godišnje na 12. mjestu je Danska (37,5 boca), slijede na 13. mjestu Austria (37), pa na 15. Švedska (35,4), na 16. Njemačka (33,5), na 18. Grčka (32) na 19. Argentina (31,6).

A zemlje koje spadaju među najznačajnije svjetske uvoznike vina? Ujedinjeno Kraljevstvo je na 31. mjestu po potrošnji vina po stanvniku, sa 26,4 butelje, dok su SAD rangirane dosta niže, naime kod njih je potrošnja po glavi godišnje 14 butelja. ♣

TRŽIŠTE : Hrvatska kao poligon za plasman inozemnih vina

CROAZIA NIJE SNAŽNA, ALI NIJE NI ZA PODCIJENITI! – Wine Meridian, talijanski web magazin za kulturu vina na međunarodnome planu, zainteresirao se za stanje na hrvatskom tržištu vezano uz vino, posebice ono iz uvoza. Pa je napravio intervju s ekipom The Wine and More iz Zagreba, koju je čitateljima predstavio kao grupu prijatelja vinoljubaca što plemenitu kapljicu želi promovirati ne samo na nacionalnom nego i na internacionalnom nivou. Wine Meridien nastojao je istražiti kakvo je hrvatsko tržište, kako funkcionira i, posebice, kako reagira na talijansku kapljicu. I zaključio: Hrvatska ne spada u top globalno tržište, ali nije ni tržište za zanemariti. Ohrabrujuće je, piše Wine Meridien, da se u posljednje dvije godine povećava uvoz nešto skupljih vina.

The Wine & More: Zvonimir Krzelj Zvonac, Danijel Antolović, Dario Drmač i Višnja Vondraček

Na pitanje o profilu hrvatskog potrošača, Wine Meridien dobio je, kako piše, odgovor da je tipični hrvatski potrošač vina dosta pod utjecajem  marketinga i priklanja se ponajprije etiketama u promidžbi kojih se ponuđači jače zalažu. Najjači vinski brendovi u Hrvatskoj su, piše Wine Meridien na temelju dobivenih odgovora, oni u čiju je promociju uloženo najviše truda, znanja i novca. Hrvatski potrošač dosta se oslanja na mišljenje tzv. opinion makera, blogera. Velika većina konzumenata preferira svježa lako pitka bijela vina. No kad se gleda na novčanu vrijednost vina, jako dobro prolaze snažna crna vina. Odgovor na pitanje o stupnju sklonosti hrvatskog pilca prema talijanskim vinima bio je da najbolje prolaze vina onih talijanskih vinorodnih područja koja su najaktivnija u razvoju i promidžbi enoturizma svojega kraja.

Koji bi savjet ekipa iz The Wine and More dala talijanskim proizvođačima/ponuđačima u smislu poboljšanja uvoza vina iz Italije u Hrvatsku? Trebalo bi češće u Hrvatskoj organizirati promocije talijanskih vina i vinogorja, raditi na boljem informiranju hrvatskih potrošača glede lokalnih sorata, upoznavati ih s brendovima. Što se više zna o nekom proizvodu i dakako kad su ta saznanja na kolosijeku pozitivnoga, to su veće šanse da se proizvod kupi, pa i kad mu je cijena nešto viša. Dobar put bio bi da se talijanski ponuđači jače usmjere na restorane kao pozornicu za plasman vina, naime u restoranima se vino mnogo troši, a npr. Zagreb kao glavni grad i kao već iznimno snažno turističko odredište ima mnogo vrlo dobrih restorana… ♣

Spona između proizvođača, trgovaca i distributera

ČETVRTI FMCG SUMMIT – Četvrti po redu FMCG Summit Zagreb održan je potkraj listopada u Plaza Event Centru u Metropoli.  Ovogodišnja konferencija u Zagrebu, a na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko., ujedno je 18. FMCG Summit u regiji. Kad se zbroje sve FMCG konferencije koje InStore magazin organizira u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji dolazi se do lijepih brojki – 29 konferencija11.150 posjetitelja737 sponzora i 361 govornika.

A što je to, uopće, FMCG Summit? Food Meeting Corporation Goods. Pa, objasniše mi, FMGC Summit je, po naški, poslovni susret na vrhu proizvođača i trgovaca a vezano uz robu široke potrošnje.

InStore magazin i ove je godine u Zagrebu okupio više od 400 uzvanika i posjetitelja koji predstavljaju, rečeno je, crème de la crème FMCG industrije. FMCG Summit je, uz to što je kvalitetna spona između trgovaca, proizvođača i distributera, centralno mjesto za prikaz najnovijih trendova  i najbolje prakse iz FMCG sektora.

– FMCG Summit svojevrstan je švedski stol znanja, s ponudom široka palete  ideja, trendova i iskustava od kojih svaki sudionik može za sebe složiti odličan “obrok”. Ne smijemo zaboraviti ni networking koji je na ovakvim događajima iznimno važan. Za nas kao organizatore konferencija je bila jako uspješna, a cilj nam je sljedeće godine nastaviti istim putem – izjavio je Aljoša Parotat, direktor InStore magazina. – U Hrvatskoj imamo izvrsne brandove koji svoju priču grade desetljećima, stoga je toj gorućoj gospodarskoj temi posvećeno posebno mjesto. Sudionicima je pružena analiza stanja i potencijala domaće FMCG industrije, kao i trgovačkih trendova u centralnoj i istočnoj Europi. Predstavili su se i domaći pojedinci koji su izgradili zavidnu karijeru u globalnim kompanijama, a bilo je riječi i o velikim globalnim trgovcima koji pružaju priliku domaćim proizvođačima PL-a.

SVIJET u ČAŠI i ATELJE OKUSA na 4. FMCG SUMMITU – Centar Plaza, Zagreb, 4. FMCG Summit na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko. Svijet u čaši i Atelje okusa prisutni s proizvodima zanimljivim upravo za izvoz. Riječ je o vinima članova udruge Atelje okusa – PP Orahovice Kutjeva dd, Ivana Katunara, Stjepana Šafrana, Mladena Papka, Simona Pinteriča, obitelji Trdenić, obitelji Tomac, Mate Antunovića, Ive Brzice, Zdravka Jakobovića Jakoba… Najveći štand bio je – naš! Četvrti slijeva na slici s nama iz Svijeta u čaši je Aljoša Parotat, direktor magazina inStore, organizatora manifestacije

FMCG Summit na svoju je pozornicu doveo mnoge zanimljive govornike i teme. Treba npr. spomenuti Marka Pipunića, predsjednika Uprave Žita d.o.o., Miodraga Borojevića, CEO O’KEY-a Rusija, Mirka Mrakužića, direktora dm-a Hrvatska, te Lanu Zanne Latos, generalnu direktoricu P&G-a, Hrvatska i Slovenija.

– Kao i svake godine, želimo da sudionici FMCG Summita sa sobom ponesu barem jednu novu ideju ili da prodube barem jedan poslovni odnos. Samim time naša misija i cilj konferencije bit će ispunjeni – izjavila je Jelena Domović, urednica InStore magazina.

Oduševljenje konferencijom nisu krili ni brojni sudionici koji su s velikom pažnjom slušali govornike, ali i svojim pitanjima i iskrenim interesom sudjelovali u konstruktivnim raspravama.

Po tradiciji, na FMCG Summitu nastupio je i časopis za enogastronomiju i turizam Svijet u čaši, prezentirao je vina članova udruge Atelje okusa.  ♣

Ocjenjivanja 2018

FRANKO RADOVAN, AGROLAGUNA i VINO JAKOB!  – Pretposljednjeg vikenda u listopadu u Bergamu je, u organizaciji Konzorcija za vino vinogorja Valcalepio i udruge Vignaioli bergamaschi, održano 14. međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2018. S raznih su strana svijeta, iz 25 zemalja, pristigli uzorci, ukupno 251 etiketa, došli su iz Argentine, Australije, Kanade, Kine, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Rumunjske, Srbje, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD. S raznih strana svijeta – iz Argentine, Australije, Bugarske, Kanade, Kine, Kolumbije, Čilea, Hrvatske, Češke, Francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Japana, Latvije, Libanona, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Južne Koreje, Španjoloske, Južne Afrike, Švicarske, Turske i SAD – pristigli su i ocjenjivači, kojih je ukupno bilo 82 (35 Talijana, 47 inozemaca).

Pogled na dvoranu, sa stručnim žirijem u radu. U prvom redu su naša dr. Ivana Apleza, lijevo na slici je prof.dr. Marin Berovič iz Ljubljane, a desno je Radean Dumitru iz Rumunjske

Degustatori su podijeljeni u sedam žirija sa i po, što je jedinstveno u svijetu, 12 članova! U ocjenjivačkim komisijama ravnomjerno su bili, gleda li se profesionalna struktura, raspoređeni: enolozi, od predsjednikâ žirijâ – znanih i cijenjenih po svom dugogodišnjem radu te po iskustvu upravo na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, pa vinski trgovaci, sommelieri i novinari specijalizirani za vino i gastronomiju, blogeri.

Uvod u degustaciju: Luigi Odello – Centro studi Assaggiatori Brescia, te Sara Cantoni kao prevoditeljica na engleski i njen otac Sergio Cantoni – Vignaioli Bergamaschi i Cantina Colleoni Bergamo

Po pravilniku, kušači, koji su toga dana trebali vrednovati svaki po u prosjeku gotovo oko 40 uzoraka, kao informaciju su dobili samo redni broj uzorka. Ove godine izostao je podatak o berbi jer, po objašnjenju Sergija Cantonija kao predstavnika organizatora te čelnika udruge Vignaioli bergamaschi, i Luigija Odella iz Centra Studi Assaggiatori iz Brescije zaduženog za operativno funkcioniranje ocjenjivanja, na prijašnjim vrednovanjima pokazalo se da brojne degustatore opterećuje pogled na neko starije godište pa to zna i, nepravedno, djelovati na dodjelu bodova à priori, te rezultirati neprikladnom konačnom ocjenom na štetu vina starije berbe.

No, ne bi li bilo pravilno upozoriti degustatore, ili – bolje birati degustatore? Naime odabrani kušači ne bi trebali reagirati à priori, oni jednostavno moraju znati pravilno procijeniti kad je vino s nekim godinama na plećima dobilo na dodanoj vrijednosti a kad je s dužim stajanjem dobilo na – padu… I još jedna primjedba: naziv ocjenjivanja jasno govori o tome vina kojih kultivara se vrednuju, međutim kako je dopušteno da vina budu i jednosortna i mješavine sorata, zar ne bi bilo korisno odvojiti uzorke merlota, cabernet sauvignona i franca te mješavine sorata, i kušati vina po grupama: merlot, cabernet, kupaže? I merlot i caberneti i kupaže izvorno su tipični za bordoški kraj no ne bi valjalo pri ocjenjivanju miješati ih u isti koš, jer merlot i caberneti i njihove kupaže imaju kao vina svoju na sorti, te na tradiciji i umijeću miješanja sorata baziranu individualnost. Bez navoda godišta i navoda sorte kao i najave mješavine sorata i navoda sortnog sastava mješavine rubrika na ocjenjivačkom listiću pod nazivoim genuineness odnosno iskrenost, prepoznatljivost po svojstvenosti na temelju teritorijalne pripadnosti i starosti, ne mogu doći do punog izražaja…

Degustatori slušaju smjernice organizatora glede ocjenjivanja

Ocjenjivačima je uvodno, prije početka degustacije, objašnjeno da će se pri obradi ocjenjivačkih listića kod zaključenja finalne ocjene svakoga žirija za svaki uzorak poštovati pravilo da se odstrane ekstremno visoka odnosno ekstremno niska ocjena, te i da će se ići dvama kolosijecima a ti su utvrđivanje medijane tj. srednje ocjene (eliminacija najviših i najnižih ocjena dok ne ostane jedna, kao srednja), i utvrđivanje aritmetičke sredine, tj. zbroja ocjena svih članova žirija koji se podjeli s brojem degustatora čiji su bodovi, nakon eventualno potrebnog odbacivanja ekstremnih najviše i najniže ocjene, ostali u igri, htjelo se nakon što se vide medijana i aritmetička sredina skor koji je viši pa time i povoljniji, pripisati uzorku u obradi.

Pragovi za medalje: veliko zlato, od 92 do 100 bodova, zlato od 85 do 91,99 bodova, srebro od 82 do 84,99 bodova.

Žiri E, u kojemu sam bio i ja: u prvom planu su predsjednik Giulio Castagno, zatim, slijeva, Boris Gajina, Guido Baldeschi Balleani i Iztok klenar, te, ispred organizatora, Sergio Cantoni (stoji)

U žiriju E, na čelu kojega je kao predsjednik sjedio Giulio Castagno, bili smo kao članovi Iztok Klenar (ugledni enolog i vinar iz Kopra, donedavno zamjenik predsjednika Međunarodnog udruženja enologa a sada predstavnik Slovenije u tome tijelu), Boris Gajina, jedna od ključnih osoba u vinskoj branši Moldavije, Guido Baldeschi Guglielmi Balleani kao predstavnik OIV-a, enolog Vincenzo Chies, zatim novinari i publicisti Helena Baker i Jim Baker iz Češke, Maria Roginska iz Francuske, Giovanni Paternó, Francesco Turri, Monica Bergomi iz Italije, te ja iz Hrvatske. Našem žiriju podastrta su bila četiri vina iz Hrvatske, sva četiri iz Istre, a od zemalja u okruženju pet uzoraka bilo je iz Srbije, 23 bila su iz Italije, jedan iz Mađarske, iz daljih zemalja jedno vino je bilo iz Kine, dva su bila iz Kanade.

Najboljima na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2018 pokazala su se sljedeća vina: Seven Oak Cabernet sauvignon 2016 iz kalifornijskog vinogorja Paso Robles posjeda J.Lohr Vineyards & Wines, koje je osvojilo 91,4 boda, te Corvus Blend No. 7 2010 posjeda Corvus Vineyards s turskog otoka Bozcaada, s 90,83 boda. Ta su dva vina jedina prešla prag od 90/100 bodova. Na samom pragu 90/100 bilo je vino Dalton Estate M 2016 vinarije Dalton Winery Supergal iz Galileje u Izraelu, ono je dobilo 89,833 boda.

Agrolaguna iz Poreča osvoijila je dva zlata te titulu nacionalnog prvaka Hrvatske

Većina vina što su se zakitila zlatom bila je u rangu od 86 do 89 bodova.

Iz Hrvatske je na ocjenjivanje uzorke poslalo nekoliko vinskih kuća. Najbolje ocijenjena hrvatska vina su – redosljed kojim ih navodim takav je na službenoj ranglisti – Cabernet sauvignon 2015 od Istranina Franca Radovana, zatim Festigia Castello 2016 od porečke Agrolagune i Jakob Cuvée 2013 kuće Vina Jakob, sva tri na 87,5 bodova. Od naših dalje slijede Merlot 2017 Vlade Krauthakera iz Kutjeva (87,167 bodova) pa Festigia LV crno Riserva 2015 od Agrolagune, sa 86 bodova. Ovo posljednje vino tek izlazi na tržište, a riječ je, kako kaže glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, o mješavini merlota (55%), cabernet sauvignona i terana (po 20 %) te cabernet franca (5%),

U Bergamu se proglašavaju nacionalni prvaci po državama, a riječ je o vinima koja budu s najvišim ocjenama dobivenima od novinara-degustatora inače i članova glavnog žirija. Tako je ove godine prvakom Hrvatske proglašen Merlot Festigia 2015 od Agrolagune.

Priličan broj uzoraka poslali su u Bergamo naši susjedi iz Srbije, koji su osvojili devet zata, a najbolje ocijenjeno njihovo vino, s 88/100 bodova, je Merlot Terroir 2015 vinarije Jeremić iz Beogradskog vinogorja. Nacionalnim prvakom Srbije po izboru novinara proglašen je Merlot Monarh 2015 od PIK-a Oplenac iz Topole. Slovenci su pak osvojili jednu zlatnu medalju, a dobitnik je, sa 86,8 bodova, Cabernet sauvignon 2012 kuće Vina Štoka s Krasa. Na službenoj listi nacionalnih prvaka po državama stoji da je to vino još i nositelj spomenute titule dobivene od medija. No Slovenija ima dva nacionalna šampiona, drugi je vino Oljevina Rdeče 2016 podruma Molipači bizeljskog vinogradara i vinara Bojana Berkovića.

Svečana večera, priređena u restoranskom prostoru bergamske vinske kuće Tallarini: enolozi Iztok Klenar iz Kopra i Darinko Ribolica iz Goriških brda, novinari Mirko Rnjak i Vesna Miličević – Vinodeljstvo, Srbija, Dušan Veličković RTS, Suzana Zivic iz Konzorcija za vino Valcalepija, Alex Kolundžić, enolog znane kanadske vinske kuće Pillitteri, i prof. Dr. Marin Berovič

Prof. Attilio Scienza za svojega izlaganja

prof. Georgi Kvesitadze

Dan nakon ovog ocjenjivanja u Bergamu je u Gospodarskoj komori održana konferencija pod naslovom Pogled na budućnost vinogradarstva: od genetike do senzorične analize. Govornici su bili vrlo ugledni profesor na Agronomskom fakultetu Milanskog sveučilišta Attilio Scienza, zatim Stefano Bertacchi, znanstveni istraživač na sveučilištu Milano Bicocca,  pa Valerio Mazzoni iz Centra za istraživanje i inovacije Zaklade Edmund Mach iz San Michelea na Adigeu, Diego Begalli, profesor Fakulteta za enologiju Sveučilišta u Veroni, i Luigi Odello, Centro studi assaggiatori iz Brescije, u diskusijui je nastupio i prof. Georgi Kvesitadze, predsjednik Akademije znanosti Gruzije  ♣

Festivali 2018: Zagreb Vino.com u studenome

IZLAGAČI, PO DVORANAMA i MJESTIMA – Uskoro nam je u Metropoli 13. po redu međunarodni festival vina Zagreb Vino.com. Kao i do sada, odvijat će se u zagrebačkom hotelu Esplanade *****  posljednjeg petka i subote u studenome, konkretno to je u 23. i 24. 11. 2018. Evo, od organizatora, za vaše lakše snalaženje i traženje vinara koji vas posebno zanima(ju), i liste izlagača:

Zagrebački hotel Esplanade i dalje ugošćuje festival Zagreb Vino.com. Inače, na tradicionalnoj godišnjoj turističkoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma, održanoj krajem listopada 2018. na Hvaru u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma, dodijeljene su nagrade i priznanja za najbolje u turizmu i to u nekoliko kategorija. Zagrebački hotel Esplanade okrunjen je tako s dvije prestižne nagrade – za Najbolji gradski hotel i za Hotel godine. Dvije godine zaredom, dva hotelska restorana – Zinfandel’s i Le Bistrò uvrštena su u Michelinov vodič, dok je chefica Ana Grgić proglašena Velikim chefom sutrašnjice, prema izboru Gault&Milau gourmet vodiča za Hrvatsku 2018. Nagrade su uručene generalnom direktoru, Ivici Maxu Krizmaniću koji je na čelu hotela već gotovo sedam godina, a čiji radni vijek u Esplanadi broji punih četvrt stoljeća

SMARAGNDA DVORANA (Hrvatska-Croatia)

Hotel Esplanade – Smaragdna dvorana u očekivanju izlagača

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; IQ ISTARSKA MALVAZIJA, E03; O.P.G. GERŽINIĆ, E04; OPG ALFREDO COSSETTO, E04; MISAL PERŠURIĆ, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; VINARIJA MIKLAUŽIĆ, E07; P.O. VINA ZIGANTE, E08; NIKO VIOLIĆ, E08; VINA MARKOTA d.o.o., E09; FERAVINO., E10; KUTJEVO d.dK., E11; ĐAKOVAČKA VINA d.d., E12; BADEL 1862, E13,E14; VINARIJA BENKOVAC– BADEL 1862 d.d., E13; VINARIJA DARUVAR– BADEL 1862 d.d., E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862 d.d., E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 d.d., E14; ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, E16; ILOČKI PODRUMI, E1,7; PODRUM MLADINA, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E2; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23;

Kao uvod u festival Zagreb Vino.com 2018: Alfredo i Melinda Cossetto, na čelu stola, s gostima u svom podrumu

Sa Zlatnog otoka: Nikola Plenković i Klara

Andro Tomić, Bastijana: Vino se pije ne na litre, nego na ure!

ZLATAN OTOK d.o.o., E24; VINO-HVAR d.o.o., E25; BASTIJANA d.o.o., E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA MATUŠKO, E28; VINA RADOVIĆ, POTOMJE PZ, E28; VINARIJA BURA–MRGUDIĆ, E29 BENMOSCHE FAMILY, E29; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; EDIVO d.o.o, E31; CLAVIS d.o.o, E32; VINARSTVO i VINOGRADARSTVO TOMAC, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; ŠEMBER P.G. E35; VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ (KRONOS d.o.o.), E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; P.T.O. TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI, E41;

DVORANA PARIS (Hrvatska-Croatia):

VINARIJA NOVAK, P01; VINA KOJTER, P01; VINA HORVAT, P02; VINA KOCIJAN, P02; VINARIJA MATOČEC, P03; VINA JAKOB d.o.o, P04;VINARIJA VUINA, P05; MARIJAN ARMAN, P06; OPG ELIĐO PILATO, P07; RITOŠA VINA, P08; BENVENUTI OBRT, P09; VINA LAGUNA, P10; VINA RADOVAN, P11; OPG LOREDANA POLETTI – VINA POLETTI, P12; ATC d.o.o., VINA CORONICA, P13; Z.O. F&F RAVALICO, P14; MEDEA VINA, AGROPRODUKT d.o.o, P15;  MIMICA, KUĆA SRETNOG ČOVJEKA, P16; OBRT MONIKA, BOŽO METKOVIĆ, P16A; VINA KOLARIĆ, P17; GOSPODARSTVO KURTALJ, P18; PG JAGUNIĆ, P19;  VINA BARUN, P20;  IZLETIŠTE VINOGRADARSKA KUĆA BRAJE, A P20; JAREC-KURE OBITELJSKO GOSPODARSTVO, P21;
VINA KOS, P22; OG PUHELEK-PUREK, P22;  LEGOVINA, P23; DAMJANIĆ VINA, P24

U podrumu kod Helmuta Gangla (u sredini) u Illmitzu u Gradišću: Vlado Krauthaker, lijevo, te Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino. Com, desno

DVORANA ISTANBUL (Austrija, Bosna i Hrcegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija):

Ilija Malinkovski Iki (sasvim lijevo), vlasnik skopskog Chateau Kamnika, te enolog Dane Jovanov (sasvim desno) koji radi u podrumu Dissan Hills obitelji Puklavec iz Jeruzalema, stižu u Zagreb sa susreta Europskih vinskih vitezova u gradišćanskom Eisenstadtu

GANGL WINES, I01; BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03; VINARIJA CHICHATEAU, I04;  PP ERDEVIK, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN d.o.o, I06; PODRUMI VUKOJE 1982 d.o.o, I07;  VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA d.o.o., I08; VINARIJA ČITLUK d.d, I09;

Radovan Vukoje

N.T.P SEFA, I10; VINARIJA RUBIS, I11; VINOGRADI NUIĆ, I12; VINA ZADRO d.o.o, I13;
P&F JERUZALEM ORMOŽ d.o.o., I14; 13. JUL PLANTAŽE A.D, I15; BURENCE d.o.o, I16;  VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINARIJA ALEKSIĆ, I18;  VINO GRABEN, I19; VINA SANABOR, I20; ROTO DINAMIC, I21;

VINARI KORČULE I22-I28; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I22; PZ KORČULA VINO BLATO, I2;  PZ NERICA, I23; VINARIJA BAČIĆ, I23;  VINARIJA BIRE, I24; VINARIJA BLATO 1902 d.d, I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, I26; VINARIJA KUNJAS, I26;  VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28

DVORANA VENECIJA (Hrvatska-Croatia):

VINA VRSALJKO, V01; PZ MASLINA i VINO, V02; MONTE ROSSO, V03; SOSICH WINES – P.T.O. SOŠIĆ: VINARIJA MATELA, V05; BRAĆA PLANČIĆ, V06; HVAR HILLS, V07; VINARIJA TESTAMENT, V08; AGRIS d.o.o, V09; STINA VINA d.o.o, V10; AGRONOMSKI FAKULTET, V11;  VINA LIPANOVIĆ, V12/2; VINA BEDALOV, V12/2; KROLO-DOM d.o.o., V13; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, V13; VINARIJA RIZMAN, V14; CVIT RAZGOVORA – IMOTSKI, V15  VINARIJE GRABOVAC; JERKOVIĆ VINARIJA SUŠIĆ, VINARIJA ĐUZEL PODRUMI ŠIMUNOVIĆ, UDRUGA TRILIKUM, V16, V17, OPG ĐURINSKI, V16; IVAN SOKAČ, V17.

CUBA-ZINFANDEL (Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Francuska, Makedonija)

BAKOVIĆ, K01; SAINTS HILLS, K02; MENEGHETTI, K03; BIBICh, K04; BOŠKINAC, K05; DUBOKOVIĆ, K06; GALIĆ, K07; PETRAČ, K08; CAPO, Z01; VINA BABOS, Z02; FIORE VINA, Z03, MATOŠEVIĆ, Z04; FRANKOVIĆ, Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, Z06, Z07; IVAN KATUNAR, ŠIPUN, PZ VRBNIK, VINARIJA NADA, PAVLOMIR, VINA DEKLIĆ, Z08; VINARIJA IPŠA,  ZO9; O.G. ŠIMANOVIĆ, Z10; CMREČNJAK, Z11; VINA TOMŠIĆ, Z12; DVANAJŠČAK KOZOL, Z14; OPG COSSETTO, Z15; JAKOPIĆ Z16; VOLAREVIĆ, Z17; VINARIJA RAK, Z19; VINOPLOD Z20; MARKUS, T21; Z.O. CATTUNAR, Z22; DOMAINE KOQUELICOT, Z23; VINARIJA IURIS, Z27; Z28 COLLIS, Z29; LOVREC, Z30; LU-MA EKSKLUZIV d.o.o Z31; PZ GOSPOJA; JAKOVAC VINA; CELJSKE MESNINE, Z13; ISTENIČ; KROKODILBOR, Z18; CHÂTEAU GIGOGNAN, Z24; TIKVEŠ, Z25; STOBI WINERY, Z26;

OLEANDER TERASA-ŠATOR (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija)

VERGAL, HRVATSKA T01, T02; VINA VULIN, OBRT ROBI, HRVATSKA T03; ARONIA LIFE, HRVATSKA T04 ½; MLJEKARA BOSNIĆ doo, HRVATSKA T04 ½; PARNAD, HRVATSKA, HRVATSKA T05; DUKE GROUP, SLOVENIJA T06; DUKE GROUP, SLOVENIJA TO7; OSTER ROB, SLOVENIJA T08; VILMA, HRVATSKA T09, T10; PREKRATIĆ VINO, HRVATSKA T11; IDA NOVAKUPILEK, HRVATSKA T12; OPG ZDOLC ROBERT, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; BOLFAN VINSKI VRH doo, HRVATSKA T15; VUGLEC BREG doo., HRVATSKA T16;  VINA VUKOJE, BOSNA i HERCEGOVINA T17; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T18 – DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20;  ZADARSKA PIVOVARA, HRVATSKA T21; VINA – BIOGRAD, HRVATSKA T22; OPG DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA P22A;  OPG IVANA ŠIMUNEC-GEDALJA, HRVATSKA P22A, T22B; RIBA DRAŽIN J.doo., HRVATSKA T23;  GRBIĆ doo, HRVATSKA T24; GORDA RAKIJA, SRBIJA T25; OLEA B.B. doo., HRVATSKA T26; OPG DOBOŠIĆ, HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; VINA BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T3; PRIMORES, HRVATSKA T31; OPG KORACA & GASTROFANATIK, HRVATSKA T32; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T33; VINARSTVO ŠMIGOC-HALOZE, SLOVENIJA ½ T34; VINARSTVO PUNGRAČIČ, SLOVENIJA ½ T34; VINOGRADNIŠTVO DRUŽINA KOS, SLOVENIJA T35;  VINA JOANNES, SLOVENIJA ½ T36; SME-TRA d.o.o., SLOVENIJA ½ T36;

ŠKRLET P.O., HRVATSKA T37, T38,T39 – VINARIJA VOŠTINIĆ-KLASNIĆ; VINARIJA FLORIJANOVIĆ; VINA ILOVČAK; SEOSKI TURIZAM KEZELE; VINARIJA TRDENIĆ; VINARIJA MIKŠA; VINARIJA JARAM

Uz pršute Reljanović – Mirko Fodor!

VINA KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; VINA i LIKERI FIOLIĆ, HRVATSKA 41; ADRIATIC SHELL, HRVATSKA T42; MISNA VINA, HRVATSKA T43; VINARIJA PINKERT, HRVATSKA T44; VINARIJA KOLAR, HRVATSKA T45; JOSIĆ RESTORAN VINARIJA, HRVATSKA T4; VINARIJA SIBER, HRVATSKA T47;  OBRT ROMIĆ, HRVATSKA T48;
VINARIJA POVRATAK, BOSNA i HERECEGOVINA T49;  VINARIJA TESTAMENT, HRVATSKA T50; VINARIJA STRUČIĆ, HRVATSKA T51; OPG CARIN, HRVATSKA T52;  PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; VOŠTANE PRŠUT, HRVATSKA T54
VINARIJA KAPTOL, HRVATSKA T55; VINARIJA KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56;  ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; PJENUŠCI i VINA JOSIPOVIĆ, HRVATSKA T58; VINARIJA BRZICA, HRVATSKA T59; VINARIJA PERAK, HRVATSKA T6; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61; PP ORAHOVICA, HRVATSKA T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T64;  BAČIĆLa CITE du VIN MUZEJ VINA, FRANCUSKA T65; BURETIĆ BREGI d.o.o., HRVATSKA T66; HEDONIST, SRBIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; M.O. BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69 + 1; RIBOGOJSTVO GORIČAR, SLOVENIJA T70; PIVOVARNA RESSEL doo, SLOVENIJA T71; BADEL 1862, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA doo, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; M.T.O. MRKI, HRVATSKA T76; RELJANOVIĆ DRNIŠKI PRŠUT, HRVATSKA T77; DOMAĆA RADINOST ZLATKOV, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO doo, SLOVENIJA T80

GOURMENT OF MURA, SLOVENIJA T81, T82, T83;  KODILA doo, SLOVENIJA; STEYER VINA, SLOVENIJA; GOSTILNA RAJH, SLOVENIJA; OLJARNA KOCBEK, SLOVENIJA; VINSKA KLET MAROF, SLOVENIJA ♣

Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019

VELJAČA (ZALJUBLJENIH) POČINJE SA ŠAMPUSIMA – Neki će reći: pjenušci, pa to je nešto što je idealno za ljeto. Istodobno točno, i – netočno! Pjenušci, naravno oni dobri, rađeni s više ambicije i kompleksni, idealni su u svako doba godine! Baš veljača daje vjetar u leđa njihovoj potrošnji, naime veljača je mjesec zaljubljenih, s kulminacijom na svojoj sredini, konkretno 14.02., kad je Valentinovo, Dan zaljubljenih. A da biste dobro informirani i posebno dobro raspoloženi dočekali to Valentinovo, eto važne vijesti: iduće godine 1. veljače, a to je baš u petak, dan za, dakako, najprije pjenušac, u Metropoli u hotelu Dubrovnik održat će se Treći salon pjenušavih vina Zagreb 2019.

Direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb prof. Marija Vukelić:

– U hotelu Dubrovnik u samom središtu Zagreba našli smo idealnog domaćina-partnera i idealan prostor za manifestaciju posvećenu pjenušavom vinu. Očekujemo najmanje 40 izlagača, što ih Hrvatske, što iz Slovenije, što proizvođača-ponuđača iz drugih zemalja, bilo da će sa svojim proizvodima biti nazočni osobno, bilo preko uvoznika i distributera. U sklopu salona bit će radionice i vođene degustacije na kojima će se predstavljajti vina izlagača. Dio salona namijenjen je ponudi kulinarskih delicija koje se dobro sljubljuju s pjenušavim vinima. Predviđena su i popratna događanja izvan, da tako kažem, radnog vremena salona, a ono je od 15 do 21 sat. Cijena ulaznice: 20 eura, odnosno 15 eura u pretprodaji. Prodaja ulaznica: Eventim (pretprodaja), recepcija salona (na dan priredbe). ♣

Top Vino by eVino Ljubljana

CANKARJEV DOM KAO JEDNODNEVNA RIZNICA PONAJBOLJE SVJETSKE KAPLJICE  – Ivan Cankar bio je vrstan slovenski književnik, esejist, pjesnik, te politički aktivist. Jedan je od začetnika modernizma u literaturi Dežele. U svojemu središtu, Ljubljana je njemu u čast otvorila zdanje Cankarjev dom ili Cankar Hall, najveći konvencijski, kulturalni, umjetnički i kongresni centar u Sloveniji, predviđen da ugošćava samo ono najbolje, najznačajnije. Pa je, tako, prvi put 2016. i drugi put početkom listopada 2018., to, ponajbolje – i na globalnoj razini!, bilo vezano uz vino. Cankarjev dom postaje, zahvaljujući ljubljanskom uvozniku i distributeru Bakhova nektara kući eVino, svake dvije godine jednodnevna riznica vrsne svjetske plemenite kapljice. Eh, da je Cankar u tim dvjema prigodama mogao tek poviriti u prizemlje svog ljubljanskog kultnoga doma!…

Caroline Gilby MW, i Marjan Simčič

Mateja Gravner

Na festivalu je vrlo aktivno prisutna bila Caroline Gilby MW, koja je vodila radionicu na temu najboljih svjetskih vina. Marjan Simčič iz Goriških brdaa oduševio ju je svojom Rebulom Opoka. Simčič je na festivalu imao dvije vinske premijere – Opoke Rebula Medana Jama 2016 i Opoke Pinot noir 2015.

S druge strane Brda, s talijanskog Collija, stigla je Mateja Gravner, sa tri etikete njena oca Joška: Ribolla gialla 2010, Bianco Breg 2010 i Pinot Grigio 2007. Za rebulu ne treba ponavljati da je sjajna, ali – kako li su samo dobri bili sivi pinot i, pogotovu, Bianco Breg, mješavina sauvignona, sivog pinota, chardonnaya i graševine!!! A Joško Gravner odlučio je bio svojedobno da – iskrči spomenute francuske sorte te laški rizling, i da ih zamijeni rebulom!… Ako on neće zbog toga požaliti, svakako hoće ljubitelji osebujne plemenite kapljice!

Upravo na štandu Gravnerovih zatekao sam legendu suvremene trgovine vinom u Hrvatskoj, utemeljitelja jedne od prvih hrvatskih uvozničkih i distribucijskih kuća za premium vina Vinotrade te vinoteke Vinum (u tadašnjem elitnom zagrebačkom hotelu Intercontinental) ali i osnivača Hrvatskog sommelierskog kluba (Club de la sommelerie croate). Riječ je dakako o Ninu Dusperu koji je, svojedobno, i počeo uvoziti Gravnerova vina u Lijepu našu.

Nino Dusper, s Draženom Ivanušecom, kod Mateje Gravner

GROSS ist wirklich GROSS! Obitelj Aloisa Grossa sa sjedištem u Ratschu an der Weinstrasse u austrijskoj Štajerskoj blizu državne granice sa Slovenijom, ali, od 2005. i u Štajerskoj u Sloveniji u predjelu Haloza, proizvodi uistinu sajajna i karakterna vina. U austrijskoj Štajerskoj u glavnoj ulozi kao sorta je sauvignon (izvanredni Ried Nussberg, Ried Sulz…), a u Štajerskoj u Sloveniji, uz sauvignon glavna uzdanica je i kultivar moslavac, odnosno šipon, odnosno furmint (izvrsni furminti Iglič, te Gorca), pažnja se međutim posvećuje i tramincu i rajnskom rizlingu. Sva vina gornjeg kvalitativnog razreda nastaju alkoholnom fermentacijom na vlastitom kvascu i u drvenim sudovima, te dozrijevanjem 12 do 14 mjeseci u drvenim bačvama različitih zapremnina. Michaela Grossa, sina Aloisa Grossa, obišli su pak čelnici trenutno moglo bi se reći najjače hrvatske uvozničke i distribucijske kuće MIVA Trgovine iz Zagreba – Gordan Mohor i Vlado Šušak. U svom portfelju MIVA ima vina Weinguta Alois Gross

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom – Gordan Mohor i Vlado Šušak, prvi ljudi MIVa-e, te djelatnik MIVA-e Kristijan Krstanović

Živo i gužvovito bilo je uz proizvođača šampanjaca Pola Rogera. Nudili su se sjajni šampusi poput npr. onoga s nazivom Puro (non vintage, bez dodavanog ekspedicijskog likera dakle brut nature), sa četiri godine odležavanja u boci na kvascu, te šampanjci označeni godinom berbe od 2009. do 2002, s osam i više godina odležavanja na kvascu, među  tim šampanjcima bila su i dva s nazivom Sir Winston Churchill (iz berbi 2006. i 2002.). Kao znatiželjni kušači nazočili su i slovenski proizvođači-izlagači Stojan Ščurek iz Goriških brda i Boštjan Protner iz kuće Joannes Protner  iz Mariborskog vinogorja. S druge strane stola Burgundijci, te Bordožani, pa Toskanci. Kod Burgundijaca sjajni Pouligny Montrachet 1er cru Les Combettes 2013 (mpc. 90 €!), Meursault Les Tessons 2015 (55 €), Pommard Vieilles Vignes 2015 pinot noir (46€), kod Bordožana izvrsni  Château Giscours 2015, Château Figeac 2015, Château du Tertre 2015, kod Toskanaca Lodovico 2013 (cabernet franc, cabernet sauvignon, petit verdot) Tenute di Biserno…

Château Pontet-Canet

Bordoški dvorac Pontet Canet, Pauillac Grand Cru Classé 1855.  Château Pontet Canet 2014 (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot) – odličan,  i Château Pontet Canet iz 2015, po meni još i  bolji. Dan nakon festivala u Ljubljani je održana večera uz vina Pontet Canet starijih godišta  i sjajan konjak vlasničke obitelji Tesseron.

Znatiželjni kod Pola Rogera – Stojan Ščurek, Boštjan Protner….

Dimitri Brečević iz istarske vinske kuće Piquentum, inače i stručni suradnik Giorgia Claija, primio je na degustaciju svojih vina slovenskog proizvođača ukrasnih drvenih kutija za vino Dareta Špenka i hrvatske sommeliere Filipa Savića, Krešimira Šesnića i Daniela Đurđu, te zagrebačkog ljubitelja vina Borisa Kleončića. A nudio je istarsku malvaziju, refošk te nešto što je u Sloveniji do prije katkog vremena bilo nezamislivo bez posljedica – teran!

Organizator festivala Top Vino Gašper Čarman iz eVina, s našim proizvođačima-izlagačima Roxanichem i Ivicom Matoševićem

Chef Tomaž Kaučič

Znani chef Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u Zemonu kod Vipave pojavio se na festivalu u ljubljani ne kao kuhar odnosno tek posjetitelj, nego i kao – proizvođač! Uključio se, naime, i u – proizvodnju pića.  Svojim je, kaže, sugestijama pridonio u kreiranju gina Monologue! Za one u nas koji poznaju/znaju za vrsnog slovenskog chefa Tomaža Kavčiča (restoran u dvorcu Zemono kod Vipave, zaista odlična kuhinja) i za one koji ga ne poznaju ali se sjećaju Lidlovih postera s kojih su se gotovo na svakom koraku po Hrvatskoj i Sloveniji smiješila dva kuhara – bili su to upravo Kavčič te naš Mate Janković: Kavčič je ovih dana dobio lijepo međunarodno priznanje – našao se, na 99. mjestu,  na listi 300 najboljih chefova na svijetu po izboru Barille!

Prostrana dvorana, s puno svjetla, u sredini je, logično, kao domaće, ugostila renomirane slovenske proizvođače, te Francuze (Bordeaux, Burgundija, Champagnea) kao, očito, u općoj percepciji još uvijek globalnoi najbolje, a bočno su s jedne strane smješteni izlagači iz Italije, Novog Zelanda, Argentine, Australije, SAD (Kalifornija), Španjolske i Mađarske, te s druge strane oni iz Austrije, Portugala, Hrvatske, Srbije, Gruzije, Kine. Uz vina izloženi i nuđeni na kušanje bili su i destilati – više vrsta onih proizvedenih na bazi grožđa i vina, pa oni na bazi od šljive, marelice, maline, kruške, kao i nekoliko različitih ginova… ♣

Crni pinot u Kendovu dvorcu Relais & Châteaux

MODRI les NOIRS – Na prvu ovo Modri les Noirs zvuči malo čudno kao najava pa i službeni naziv manifestacije, stoga odmah pojašnjenje o čemu je riječ: u subotu 20. i nedjelju 21. listopada 2018. u elitnom ambijentu Kendova dvorca Relais & Châteaux Slovenia u Spodnjoj (Donjoj) Idriji odvijao se, na inicijativu enologa Matjaža Lemuta Tilije iz Dobravja u Vipavskom vinogorju, međunarodni festival vina posvećen sorti pinot crni i njenu vinu. Modri je u Sloveniji dio službenog naziva (modri pinot) za sortu, a noir je pak dio službenog francuskog naziva za sortu (pinot noir).

Matjaž Lemut Tilia

Quentin Sadler

Manifestacija koja se organizirala s velikim ambicijama obuhvatila je izlagački dio za stolovima te nekoliko radionica, odnosno, kako je danas moderno reći, masterclassova. Neke su radionice na temu crnog pinota održane u subotu popodne a neke u nedjelju. Tri je vodio Quentin Sadler, vinski edukator, vinski pisac i bloger s više od 30 godina iskustva na području Bakhova nektara, inače i redovni degustator-ocjenjivač na Dubrovnik FestiWineu, a jedna, o prikladnim čašama za crni pinot, povjerena je bila sommelieru Gašperu Čarmanu, inače i čelniku ljubljanske tvrtke eVino koja se bavi uvoznom i distribucijom plemenite kapljice i pribora za posluživanje vina i drugih pića.

– Pinot noir iznimno je cijenjena vinska sorta. Mnogi proizvođači reći će kako je vrlo zahtjevna i problematična za uzgoj, no ona predstavlja očito veliki izazov za svakog vinara, jer da nije tome tako crni pinot kao vino  jednostavno ne bi bio toliko popularan i cijenjen u svijetu. I sâm se bavim crnim pinotom pa i te kako osjećam kako su i uzgoj sorte i produkcija vina baš vrlo izazovni, upravo to mi je i dalo ideju da se upustim u organizaciju ove priredbe – kaže Matjaž Lemut, vinogradar, vinar ali i eno-konzultant (npr. i u našem Feravinu u Slavoniji i u Istri kod Klaudija Ipše) koji  se crnom pinotu posvetio do mjere da njegova vinska kuća slovi kao House of Pinots.

Pinot noir – Kendov dvorec Chateau & Relais: skupna fotka za uspomenu

Evo i koji su proizvođači najavljeni kao sudionici-izlagači na festivalu: Pasji rep, Saksida, Tilia, Vina Benčina, Burja, Jakončič Carolina, Marjan Simčič, Ščurek, Kristančič, KlenArt (Iztok Klenar), Dveri-Pax, Kupljen, Jeruzalem, Svetinje, Slovenija, pa iz Hrvatske Feravino iz Feričanaca, Korak, Šember i Tomac s Plešivice; iz Srbije vinarija Kovačević iz Iriga, iz Burgundije Maison Vincent Girardin iz Meursaulta, iz Alto Adigea (Južnog Tirola)  Franz Haas iz Bolzana, kao i Salomon&Andrew iz Novog Zelanda koji međutim živi i vino proizvodi u austrijskoj Štajerskoj kamo se doselio. Svaki proizvođač imao je na uvodnom masterclassu prvoga dana priliku predstaviti svoj crni pinot i  iznijeti svoja iskustva s njim. Ulaznice za subotnji program bile su po cijeni od 70 €, uključena je i večera u Kendovu dvorcu, dok je ulaznica u nedjelju stajala 30 €.

Dojmovi s manifestacije jako su dobri, Tomislav Tomac i Nikola Šember izjavili su da su vrlo zadovoljni organizacijom događanja i sadržajem, međutim bili su, s obzirom na temu (crni pinot) pa i  imena i nazive nazočnih proizvođača, začuđeni pa i razočarani slabim posjetom publike izlagačkom dijelu u nedjelju. ♣

11. Salon vina i delikatesa VinDel 2018, Maribor

BIJELI GROZD HIŽI DOPPLER  – Dejan Bayer, glavni u organizaciji salona vina i delikatesa VinDel u Mariboru, rado kaže: Dan kad je VinDel, a to je uvijek, već 11 godina zaredom, u drugoj polovici listopada,  najslađi je u godini! I ima pravo: ponuda delicija i finih vina i pića bogata je, a izraz najslađi naravno ne znači da se nude nužno samo slatki specijaliteti i vina, nego znači da i oni, brojniji, slani proizvodi I suha vina stvaraju silan osjećaj slasti u smislu slatkog užitka.

Na manifestaciji uz slovenske ponuđače sudjeluju i oni iz okolnih zemalja, među njima i iz Hrvatske. Bili su tamo ove godine – doduše ne osobno nego preko uvoznika – npr. Badel 1862 s vinom linije Korlat i Ivica Matošević sa svojim buteljama, osobno je nazočan međutim bio Igor Zlatkov sa Cresa, s ekskluzivnim manufakturno izrađenim drvenim pladnjevima za posluživanje vrhunskih delicija.

Sjećanje na dragu osobu – odmah na ulazu na festival susret s aktualnom slovenskom ministricom poljoprivrede Aleksandrom Pivec, unukom legende ne samo slovenskog nego i regijskog vinogradarstva i vinarstva Stanka Čurina…

Badelovi Korlati na štandu uvozničke kuče Merit, s Lili Vodušek, te dolje, butelje Ivice Matoševića koje se uvoze u Sloveniju

Ekskluziva uz ekskluzivu: pjenušac Bjana Mirana Sirka iz Goriških brda, u rukama njegove supruge, te drveni pladnjevi za posluživanje jela Igora Zlatkova s Cresa

A ove godine Hrvatska se na VinDelu ozbiljno umiješala i u vinsko-turističku priču: zagrebačka udruga G.E.T. Report, koja pokriva enologiju, gastronomiju i turizam i koja već godinama vinskim podrumima dobro organiziranima i u turističkom segmentu dodjeljuje godišnju nagradu za postignuća, s podjelom svojih priznanja stigla je upravo i na VinDel, gdje je, za Sloveniju, javno predala plaketu Bijeli grozd za angažman u turizmu Mihaeli Kopše iz Hiže Doppler kod Maribora! G.E.T.-ovci unatrag koju godinu svoja priznanja dodjeljuju i ponajboljim vinskim podrumima u zemljama susjednima Hrvatskoj, ove godine što se tiče Slovenije dobitnik je eto spomenuta Hiža Doppler, a nagrade su predviđene i za prvake u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. GET-ovci će uskoro – na festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga u Zagrebu – podijeliti takva priznanja za Hrvatsku i za spomenute druge zemlje u okruženju. ♣

Lijepo priznanje Bijeli grozd 2018 za vino u turizmu od zagrebačkog G.E.T. Reporta je na VinDelu primila Mihaela Kopše iz Hiže Doppler

Jako dobre frankovke iz Dolenjske u okolici Krškoga: Janko Kobal – Modra Frankinja Luna 2016 , te Jernej Žaren iz Albiane

Iz Vipavskoga dijela Slovenije stigli su s jako dobrima Rebulom 2013 riservom (mpc. 22 €), Sivim pinotom 2015 (18 €) te Merlotom 2013 (18 e)Franc Vodopivec Slavček, te Matjaž Lemut Tilija u crnome (na slici sa suradnicom Tonjom Blatnik) s crnim pinotom

Slano a slasno: bučine koštice, bučino ulje i crna čokolada s košticama buče i s bučinim uljem, specijalitet Kocbek! Uskoro i u Esplanadi, na Zagreb Vino.comu!

Drukčiji put do uspjeha: Château Intanto!

SPECIFIČNE OSOBE, SPECIFIČAN TERAN – Dolazili su mu mnogi, istaknute svjetske ličnosti, od Tita kojemu je bio glavni snabdjevač pršutima, preko visokih američkih časnika s ratnih brodova usidrenih u Tršćanskom zaljevu, do slavnog Pavarottija. A kod njega smo, zahvaljujući zajedničkom prijatelju šibenskom (po ocu) Slovencu prof. Marinu Beroviču s Ljubljanskog sveučilista, u više navrata bili, i pili, i prof. Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma, i ja. Neki dan dočekao nas je, sa suprugom, ispred sjajnog restorana Grahor u Danama kod Sežane. Bračni par stigao je automobilom kojime se vozio – slovenski donedavni predsjednik Türk! A prije toga aktualan je Jošku Jazbecu bio blindirani automobil od Drnovšeka! Čovjek je kolekcionar predsjedničkih automobila! Skuplja i motocikle – svojedobno se natjecao na utrkama.

U društvu Joška i Silve Jazbec u Danama kod Sežane, uz tipičnu lokalnu kuhinju i Jazbecov pjenušac od terana: Ivana Alpeza, Marin Berovič, Filip Dropuljić…

U novije vrijeme, sve do nedavno, vozili su, i on i njegova supruga – bez automobila! – svaki svoju sudbonosnu utrku… I – pobijedili!

Jedinstvene osobe – Jožef Joško Jazbec (upravo ovih dana 70) i njegova supruga Silva iz Štanjela na sežanskome Krasu, znanome po teranu – koji jača krv. Sto posto Joško te Silva, inače po struci agronominja, posvetili su se njemu, teranu, a on im, u skladu s famom o svojoj zdravstvenoj podobnosti, bogme vraća punom mjerom.

Pjenušac od terana berbe 2004, Chateau Intanto

Lijeganje oko 20 sati, da bi se ustalo u dva ujutro i na miru obavilo nužne poslove u vinogradu! Rad u vinogradu i u podrumu, bez obzira na ekstreme u satnici, za njih je i svojevrsna rekreacija u prirodi, također korisna zdravlju. Sve maksimalno na eko kolosijeku, bez herbicida i pesticida, prskanja malo, samo eko-pripravcima, opet radi zdravlja. Oko 9000 loza, najviše do 0,70 kg po trsu. Postavio je, Joško, sebi zadatak da bude bitno drukčiji od drugih, a biti bitno drukčiji pa time i bolji zahtijeva, pogotovu danas, ne samo viziju i puno rada i spremnost na rizik, nego i puno inata… Talijani će, kad vas silno, maltene prkosno, žele uvjeriti u nešto, reći upravo …Intanto!… Otud i naziv na etiketi Jazbecovih vina: Château Intanto…

Nekako je kod njega kao što je to i kod također osebujnog Joška Gravnera iz Oslavja u susjedstvu. Uostalom, i Jazbec je Joško, a Silva je pak tako u licu slična Gravneru, kao da mu je sestra!

Ove berbe, 2018., od jedne partije koja je malo kasnije obrana Jazbeci će – nakon zrenja 50 posto u novom i 50 posto u rabljenom barriqueu – imati mirni teran sa oko 16 vol % alkohola! Ma judi moji, je li to moguće?! Nisam još čuo da na sežanskome Krasu a ni kod nas u Istri  netko ima tako nešto.

Ali, tu je i još jedna posebnost: pjenušac od terana, za koji je grožđe brano, dakako, u pravome trenutku za pjenušac, a penina je radjena klasičnom metodom. Po 12 godina Jazbecova penina odležava na kvascu u boci prije degoržiranja s time da kad se začepi u bocu pritisak bude do gotovo i 10 atmosfera kako bi pjenušac mogao dugo izdržati u dobroj kondiciji i što se perlica tiče, slijedi godina dana u butelji nakon degoržiranja. Brut, a s ekspedicijskim likerom ne od konzumnog šećera nego od ugušćenog mošta terana koji Joško sam radi, te s malo dodanog finog francuskog konjaka. Sad je na tržištu aktualna berba 2004. Gusto crno kao što i mora biti teran, nevjerojatno živo za toliko staro vino, profinjeno perlanje sitnim mjehurićima koji ne grickaju nego naprosto miluju jezik, s elegantnim tercijarnim bouquetom s nevjerojatno lijepo izraženim voćnim aromama, u ustima puno, dosta gusto, dobre međuigre rezidualnog sladora od 7 g/lit i kiselosti, mekano… Odličan je pratitelj profinjenih jela na bazi crvenog mesa, ali grlom lijepo klizi i samo… Pjenušac Chateau Intanto u Hrvatskoj je dostupan preko tvrtke PZ DROPI.

Intanto!…. ♣

Don PX Covento Selection 1958

Viva España!

Claudia Asencio Venegas, Toro Albala

DON PX ’58 el FANTASTICO! – Španjolska, količinski treći proizvođač vina na svijetu (iza Italije i Francuske). Najnoviji podaci stigli mi iz OIV-a vezano uz berbu 2018. Govore o najsvježijoj španjolskoj proizvodnji od 40,9 milijuna hl. Oko 70 je oznaka zaštićenog porijekla, 41 oznaka igp. Rueda blanco (verdejo), Ribera del Duero, Rioja tinto (tempranillo, ali i garnacha), Penedès cava (xarello, macabeo, parellada…), Jerez sherry (pedro ximenez…), Montilla Moriles Cordoba (tipologija sherryja)…

Ured za gospodarstvo Veleposlanstva Španjolske u Zagrebu i institut za vanjsku trgovinu ICEX redovito svako toliko u Metropoli organiziraju prezentacije španjolskih vina ne bi li se povećao izvoz butelja u Hrvatsku. Najnovije predstavljanje: hotel Westin, pjenušci i sherry tip vina.

Fantastičan Don PX Convento Seleccion iz 1958 DO Montilla Moriles, od sorte pedro ximenez, selekcija najboljega grožđa, grožđe je prosušivano na suncu dok se nisu dobile grožđice,  vino je dozrijevalo u drvenim bačvama, 17,5 vol % alkohola, ostatak sladora 407 g/lit, proizvođač Bodegas Toro Albalá. Saši Špirancu kao voditelju prezentacije u predstavljaju je pomogla Claudia Asencio Venegas iz kuće Toro Albalá.

Moji dojmovi: star, ali ne i ostario! Nevjerojatno kompleksan, profinjen tercijarni bouquet. Krasne arome prosušenog i kandiranog (mediteranskog) voća, začinskog bilja, mirodija, čokolade, sve prožeto notama mineralnoga. U ustima gusto, sirupasto, slatko, sjajnu protutežu daje kvalitetna kiselost koja čvrsto drži živost i ovo vino čini pitkime – za pet! ♣

Slovačka u Pupitresu

PAVES i PAVELKA – Zagrebački wine-bar Pupitres u srcu Metropole a koji vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić otkrili su slovački diplomati kao moguću sjajnu pozornicu za prezentaciju plemenite kapljice Slovačke hrvatskim ljubiteljima Bakhova nektara. Krajem listopada Jelena je u suradnji s Odjelom za gospodarstvo Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu za grupu hrvatskih sommeliera, restoratera, vinskih trgovaca i vinskih novinara organizirala degustaciju 18 uzoraka jedne od najboljih slovačkih vinskih kuća Pavelka a Syn (Pavelka i sin) iz Pezinoka. Veleposlanik Slovačke Nj.E. Peter Šuško i ataše za gospodarstvo Jan Stark izrazili su nadu da će više ovakvih predstavljanja slovačkoga vina javnosti u Hrvatskoj rezultirati pojavom i kapljice iz Slovačke na hrvatskom tržištu.

Jelena Šimić Valentić s veleposlanikom Peterom Šuškom

Pokazana su vina u trima kvalitativnim kategorijama – baznoj, pod francusko-njemačkim nazivom Chateau Zumberg, zatim Pavelka i Paves. Bijelih vina bilo je 14, a crvenih četiri. Mirnih je bilo 17, a pjenušac jedan. Što se tiče sorata, od razvikanih internacionalnih tu su bili chardonnay, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, od onih raširenih i u Austriji i Mađarskoj spomenuo bih veltlinac zeleni, iršaj oliver, od onih koje imamo i mi graševina, rizvanac, frankovka, a od onih tipičnih za Slovačku Palava (u slatkastoj varijanti), dunaj (križanac između muškata Bouschet križanog s frankovkom, te lovrijenca), alibernet (križanac između alicante bouscheta i cabernet sauvignona). Gotovo sva vina iz berbe 2017.

Nakon degustacije: sommelieri i novinari u društvu s Janom Starkom

Vina koja su mi se najviše dopala: Paves Cuvée 2015, Chardonnay 2017, Pinot gris 2017, Rizling laški (Graševina) 2017, Rizling rajnski 2017, te crni Dunaj 2017

Sva vina vrlo živa, i sva, osim jednoga crnoga na samome kraju, savršeno čista i uredna i na kolosijeku elegancije, većina vina s izraženom mineralnošću. Bazna linija Zumberg (rizvanac, pa graševina, rajnski, zeleni veltlinac, iršai oliver) nešto jednostavnija, vitka, s nižim alkoholnim stupnjem (11,0 – 11,5 vol%) i fina za pijuckanje i sama, za osvježenje i uz čavrljanje, cjenovni rang oko osam eura u maloprodaji. Stepenica više je linija Pavelka (zeleni veltlinac, rajnski rizling, graševina, pinot bijeli, pinot sivi, palava, chardonnay, frankovka, mješavina aliberneta, frankovke i dornfeldera, potom dunaj, i alibernet), u cjenovnim rangu od 8,5 do uglavnom 10 €. Alkoholi umjereni, većma oko 12,5 vol %, samo dva su bila s 13, 5 vol %. Kompleksna kapljica, osobitu pažnju privukli su mi Chardonnay 2017 Pavelka u burgundijskom stilu (malo nalik na meursault), Pinot gris 2017 Pavelka, Graševina 2017 Pavelka a i Rajnski rizling 2017 Pavelka. U liniji Paves kao špici kod bijelih ponuđen je Pavel Cuvée 2015, od chardonnaya, rajnskog rizlinga i rizvanca, dozrijevan u bačvici.  Od crnjaka vrlo ugodna Modra frankovka 2016 Pavelka (mpc. 9 €) te složen i puni Dunaj Pavelka 2017 (11 €)… ♣

Vinski utorak u Bornsteinu

WINE TUESDAY: D’ARENBERG – Vinoteka Bornstein u prekrasnom podrumskom prostoru s voltama na zagrebačkom Kaptolu, odavna znana po odličnoj ponudi vina i drugih pića, na putu je da, otkako je prije nekog vremena podignuta na razinu vinskog bara, malo-pomalo postane kultno vinsko okupljalište Zagrepčana i sve brojnijih gostiju glavnog hrvatskoga grada. Moglo bi se reći, i u punom smislu riječi, turistički adut Zagreba i Hrvatske.

Doris Srpek, Bornstein: The Stump Jump, Chardonnay Olive Growe, Footboldt Shiraz – D’Arenberg, Australija

U posljednje vrijeme u Bornsteinu se sve češće organiziraju razni programi koji nadilaze klasičnu trgovačku i klasičnu ugostiteljsku priču, naime nude se specijalni sadržaji što spajaju enogastronomiju i kulturu. Među najuspjelijima dosad svakako su bili večer poezije korčulanskog vinogradara i vinara Luke Krajančića uz recitacije autora Luke te Enesa Kiševića, i uz predstavljanje Lukinih vina kao i uz posluženje izvornih korčulanskih jela kuhinje hotela Dimitri Lešić iz Korčule, zatim priredbe Kino i vino u kojima se spaja filmska umjetnost s eno-gastronomijom… Najnovija inicijativa nazvana je Vinski utorak-Wine Tuesday, riječ je o suradnji Bornsteinovih voditelja – bračnog para Ivana i Doris Srpek, s portalom za gastronomju i turizam Menu, što ga vodi Rene Karaman. Predviđeno je da se utorkom, i to po dvaput mjesečno, organiziraju vinske radionice na kojima bi se ne tek točenjem nego i popratnim govorima/objašnjenjima stručnjaka predstavljala neka osobito zanimljiva domaća i inozemna vina iz bogatog portfelja Bornsteina, odnosno ona koja se kao nova uključuju u nj, naglasak bi bio na kapljici od autohtonih sorata određenoga kraja, na kapljici proizvedenoj i nekom drugom a ne tek klasičnom tehnologijom, na kapljici bilo vrlo renomiranih vinara bilo mladih ali prethodno u kakvoći i originalnosti ipak provjerenih vinara što tek traže svoje pravo mjesto na tržištu. Zamišljeno je da Vinski utorak okuplja na jednom mjestu stručnjake za vino i gastronomiju, predstavnike medija javnog informiranja, blogere, sommeliere, ugostitelje, vinoljupce-potrošače kao i da posluži kao platforma za diskusiju, edukaciju i u konačnici – razumnu hedonističku potrošnju.

S obzirom da je vlasnik wine bara Bornstein Ivan Srpek rođen i određeno je vrijeme živio u Australiji, nije neobično bilo to da na prvom Vinskom utorku u Bornsteinu u glavnoj ulozi budu vina renomirane australske kuće, a riječ je o D’Arenbergu, sa sjedištem u dolini McLaren (McLaren Vale) u Južnoj Australiji. Vinarija D’Arenberg, osnovana 1912., u vlasništvu je obitelji Osborn, a voditelj joj je i glavni enolog, izgledom ne baš konvencionalni, Chester Osborn. Prva obiteljska investicija u vino bila je od prodaje trkaćeg konja po kojemu je nazvano jedno od prvih vina kuće – The Footbolt Shiraz, što je i dan-danas u ponudi vinarije.

Ivan Srpek – inače, rođen u Australiji! – prezenrira vina

Ponos vinarije je svakako novoizgrađeni dio podruma s prezentacijskim dvoranama. Građevina pod nazivom The Cube, djelo moderne arhitekture, službeno je za javnost otvorena 2017. godine. Nominirana je za nagradu najljepše u kategoriji najvećih arhitektonskih postignuća u Australiji. Vinarija, inače,  ima i ugostiteljski dio – d’Arrys Verandha Restaurant, proglašen 2005.  jednim od najboljih restorana u Australiji.

The Cube, usred vinograda

Ivan Srpek, koji ima uvozničku tvrtku Bin19, već 15 godina u Hrvatsku uvozi butelje kuće D’Arenberg. Nekad je paleta etiketa bila veća od ove sada, prisjećam se sa sjetom sjajnog syraha The Dead Arm Shiraz…

Chester Osboorn

The Stump Jump, stražnja etiketa

Kod Bornsteina su se, uz fine male zalogaje iz ponude kuhinje toga wine-bara, sada kušala tri vina aktualna na zagrebačkim policama: The Stump Jump RSM 2017 Adelaide Hills – cuvée od sorata sauvignon blanc, riesling, roussanne i marsanne, zatim The Olive Growe Chardonnay 2017  McLaren Valley & Adelaide Hills, i spomenuti The Footbolt Shiraz 2015. The Stump Jump bijeli, 12,0 vol %, mpc. 79 kn butelja (postoji inače i crni, sa syrahom), dotjeran je, nekompliciran, dosta aromatičan, dopast će se ponajprije onima koji vole slađe note, ali valja kazati i da je s dobrom međuigrom slasti i kiselosti, Chardonnay Olive Growe 2017, iz vinograda tik uz maslinik (otud naziv Olive Growe), vinifikacija: 2/3 u inoksu i 1/3 u drvu, spoj pa dozrijevanje devet mjeseci u drvu, također je sa slatkastom notom, 13,5 vol %, mpc. 115 kn, a Footbolt Shiraz 2015 s dosta je voćnosti ali i mirodija, začinskog bilja, u ustima blago slađahan ali i s jako dobrom kiselosti, mpc. 140 kn.

Rečeno je već da naziv Footbolt na etiketi dolazi od konja prodaja kojega je obitelji omogućila prve investicije u vinski biznis. Izraz Olive Growe stavljeno je uz chardonnay stoga što je trsje uz maslinik. Treća predstavljena etiketa ima svoju priču zašto je baš takva, estetski i dizajnerski zapravo, zbog pretrpanosti slovima i znakovima, grozna. Objašnjenje, kad se sazna, možda pomaže da se shvati intencija vinara-vlasnika, ali ne pomaže promjeni dojma o estetici etikete: navodno je etiketa namjerno napravljena tako da vam izgleda kao da ste u ordinaciji okulista, Chester Osborn veli da je kreirana ovako zato da pilcu posluži kao orijentir do kada može ići s pijenjem, naime kad primijeti da više nije u stanju dobro raspoznavati sve te silne znakove trebao bi – prestati piti… Ali, kad se dođe do te točke – već je debelo kasno…

______________________________________________

Matija Lesković

◾Inače, u Bornstenu je krajem listopada ponovno gostovao i mladi – inače zagrebački student – Matija Lesković, sada s titulom diplomiranog inžinjera agronomije, koji već neko vrijeme enološka iskustva stječe po raznim vinskim posjedima u zemljama Europe, Amerike, ali i u Južnoafričkoj Republici. Upravo u Južnoafričkoj Republici, na Sveučilištu Stellenbosch, radi doktorat na temu senzorike vina!

Nakon kraćeg predstavljanja Južne Afrike u vinskome smislu – 95.000 ha vinograda, vinogradarsko područje je u Western Capeu, najzastupljenije je crveno granitno tlo, bijelih sorata je oko 55 a crvenih 45 posto, što se tiče sorata moglo bi se reći da je tamo nacionalni kultivar pinotage, a to je križanac između burgundijskih cinsaulta i pinot noira – u Bornsteinu je ovaj put na kušanje ponudio kapljicu Tokara Walker Bay Grenache 2015 Limited Release (uz grenache u vinu je 12 posto syraha); Neetlingshof The Owl Post Pinotage 2016; The Eagles Nest Shiraz 2015; Keermonts Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc 2013; Ken Forrester Three Halves Mourvèdre (50%)-Grenache-Syrah 2011. Radi se o vinima kojih nema na hrvatskom tržištu, a predstavljaju dobro sortnu, klimatsku i geografsku raznolikost tog područja Južne Afrike. ♣

VELIKI IGRAČI: u zvjezdanom usponu – Galić vina, nova institucija Vallis auree

NOBLESSE OBLIGE!… – Nakon drevnog cistercitskog podruma De Gotho iz 13. stoljeća – sada pod okriljem Kutjeva d.d., pa dvorca kojime upravlja Sunce, zatim Enjingija i Krauthakera, Kutjevo i Zlatna dolina dobivaju novu instituciju. Riječ je o vinskom imanju Galić. Poduzetnik Josip Galić, koji je u vinski svijet profesionalno krenuo 2007. sadnjom 6,5 hektara vinograda, postaje eto ključnim igračem na nivou ne samo Vallis auree nego i na razini Slavonije pa i Hrvatske. Prije dosta godina na jednom Vinkovu, Vincelovu, Vinceški u Iloku najavio mi je bio svoj uzlet u vinskome svijetu do čak nekih 99 hektara vinograda (brojka 9, inače, za nj ima posebno značenje, pa postoji i vino s devetkom u nazivu!), od tada do sada uspeo se do oko 60 vlastitih hektara i veli da se s trsjem ipak ne misli više širiti. U središtu Kutjeva sagradio je, moderno opremio te otvorio velebni podrum, koji, više nego svojim dimenzijama iz vana, impozantno, opremljenošću, djeluje unutra. Površina tlocrta građevine je 1300 četvornih metara ali kako je zdanje s tri nivoa, ukupna površina iznosi 3300 m2. Podrum je opskrbljen suvremenim prešama, vinifikatorima i cisternama od inoksa, posudama od betona – konusnima i u obliku jajeta, velikim konusnim drvenim badnjevima, velikim bačvama od 33.000 litara, srednje velikim bačvama i bariqueima – barriquea je 333, k tome i bačvama zapremnine 330 litara, i za dozrijevanje vinjaka. Kapacitet je 630.000 litara. Galić govori da će se proizvodnja kretati oko 333.000 litara. Dakle, kroz sve ove nabrojane brojke provlače se, znakovito, trica, šestica i devetka!..

Na prezentaciji podruma za strane novinare, slijeva: Andrej Markulin, Josip Galić i Slaven Jeličić

U sklopu zgrade su i laboratorij, te kuhinja i prostor koji se može iskoristiti kao kušaonica i restoran.

Josip Galić i arhitekti Ćurković i Zidarić

Ovo prije koji tjedan u listopadu nije bilo i službeno otvorenje vinarije, događanje kod Galića iskorišteno je kako bi se novi vinski podrum, djelo arhitekata Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, prezentirao grupi inozemnih vinskih novinara – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD i Švicarske – koja je upravo bila na turneji vinskom Hrvatskom što je, dakako, obuhvatila i Slavoniju. Galić namjerava službeno otvoriti svoj novi podrum 7. studenoga, prigodno, uoči Martinja.

Pogled u podrum

Galić ima dobrog upravitelja Andreja Markulina i svestranog Slavena Jeličića koji je po struci enolog ali koji obavlja posao i na području marketinga, zatim, ima i nove strukovno potkovane osobe – bračni par Alen i Sonja Zadravec – za rad u vinogradu. ima i vrlo dobre vinogradske pozicije – u Kutjevačkom vinogorju na Kaptolu, Podgorju i Venju, a u brodskom Stupniku pak zauzeo je poziciju na brežuljcima na kojima je nekad stolovao Davor Zdjelarević. U Galićevoj su ingerenciji i hotelčić što ga je svojedobno uza svoj vinograd Kutjevu bio otvorio i dosta dugo vodio Majetić, i Zdjelarevićev hotel uz trsje u Stupniku.

Po Jeličićevim riječima, sad je na redu i da se, kako bi i trsje bilo posve u skladu s perfekcijom novog podruma – napravi, kako se izrazio, prava revolucija u vinogradima, u smislu npr. jačeg usmjerenja na eko-kolosijek, te tamo gdje je to moguće i ugušćenja nasada radi smanjenja prinosa i dobivanja još bolje kakvoće grožđa, rod će se, naglašava Jeličić, po trsu smanjivati na čitavome imanju, a grožđe strože selekcionirati…

Rezultat svega toga trebalo bi po logici biti to da za koju godinu vina s etiketom Galic – ne budu nikako ispod 90/100 bodova!… Noblesse oblige!

I manje je nekad više: emocije iz garaže

TVOJA KRV, i MOJA!…Tvoja krv, i moja…  Čak i kad je proizvod jako dobar mora se imati petlje da ga se tako nazove i da se naziv službeno objavi na etiketi na ambalaži! A zadarski par – Jadranka Svaguša i Gino Matulić – što sebe naziva garažnim vinarima ima dobar razlog i imao je petlju da svoju vinsku etiketu začini krvlju, u ovome slučaju dakako simbolom karaktera, osobnosti te posebnog truda da se ono pozitivno vlastito ja odnosno mi prenese na nešto što se od srca želi podijeliti s drugima. Pratim Jadrankinu i Ginovu kapljicu G&J kroz više godina, i uvjerio sam se da je riječ ne o nekom povremenom bljesku, nego o, barem dosad, permanentno visokoj kakvoći i eleganciji. Vino G&J Tvoja krv, i moja… bilo je i na ocjenjivanju za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši i svaki put dobilo bi vrlo visoke ocjene, iznad 90/100. Sjajan je i sada na tržištu aktualni uradak iz berbe 2014., godine s nimalo sjajnim meteorološkim okolnostima u tijeku vegetativne sezone. U takvim uvjetima kakve je donijela 2014. dosta vinara i odustaje od izlaska s robnim markama pod vlastitim nazivom odnosno pod svojim imenom i prezimenom…

Gino Matulić i Jadranka Svaguša, koji stoje iza odlične kapljice G & J Tvoja krv, i moja… Kažu da su s berbom 2018. iznimno zadovoljni, posebice glede cabernet sauvignona. Vina inače nastaju uz maceracije od i više od 20 dana, te uz dozrijevanje u barriqueu, a iz podruma prema tržištu izlaze tek nakon tri godine od godišta berbe

Svaguša i Matulić, koji su inače dugo živjeli u Francuskoj (Matulić čak 30 godina!) i tamo se i zaljubili u vino, odlučili su da se kad se vrate u domovinu posvete i sâmi kreiranju Bakhova nektara, ali ne amaterski i uz kakvu improvizaciju nego visokoprofesionalno, predano i dobro osmišljeno, uz pristup što su ga vidjeli kod niza najjačih/najboljih proizvodačkih imena posjećenih u zemlji Gala. Maksimalnoj razini u tehničko-tehnološkom smislu i suradnji sa stručnjacima, Svaguša i Matulić, educirani i poprilično potkovani u materiji, bili su osobno do kraja spremni i dodati/osigurati i ono što je još bitno pri rađanju visokovrijednog proizvoda s dušom, a to su  – svijest o tome što se točno želi, spoznaja o tome kako postići željeno, zatim vrijeme, te – ljubav i strast! Naziv Tvoja krv, i moja… govori upravo o tome da je puno emocija i puno truda, truda do krvi, i Jadranke i Gina ulożeno u realizaciju vina G & J. Na etiketi su G&J napisali i sljedeće: Vino dolazi s Neba, rađa se u/na Zemlji, a živi od ljubavi koju mu dajemo…

Na nedavnom informativno-edukativnom kušanju vina G & J za djelatnike prodaje u Galeriji vina Miva degustirali su se G & J 2014 (13,7 vol%) koji je sada aktualan na tržištu i, za usporedbu, G & J 2013 (14,5 vol%), kojega, rečeno je, više gotovo da i nema. S obzirom na ne baš za vinogradarstvo povoljnu 2014. godinu i s obzirom da grožđe nije iz vlastitog vinograda gdje može biti bolje pod kontrolom vinara, G & J 2014 je također visokog dometa. Skladan i elegantan, krasne žive tamne rubinske boje, s dosta mineralnih niti, s lijepom voćnosti i sa dodirom slatkih začina ali ne i sa smetajućim bariknim notama, tek je tijelom/strukturom malkice tanjii i završetkom u ustima nešto kraći nego 2013.

Vlastitim vinskim stazama od proizvodnje do čaše Matulić i Svaguša pošli su u Dalmaciji, a, s obzirom na svoje bogato francusko kušačko eno-iskustvo kao najprivrženiji bordoškoj kapljici opredijelili su se za kultivare cabernet sauvignon i merlot, koje su pronašli u vinogradima u zadarskom zaleđu. Plan je bio da kupuju pomno birano grožđe i prerađuju ga uz pomoć vrhunskih stručnjaka iz područja enologije. Povezali su se s poznatim našim vinarom (Babić Suha punta) i fakultetskim profesorom Leom Gracinom – do prije kratkog vremena radio je na Prehrambeno bio-tehnološkom fakultetu u Zagrebu a sad je za fakultetu u Splitu – te sa zagrebačkom kućom za analize vina i vinski konzalting Vinolab. Angažirali su za potrebe podruma i enologinju u Zadru. Start je bio 2009. G&J za svoj vinski debut u Nadinu i Benkovcu u Benkovačko-Stankovačkom vinogorju kupili su grožđa u količini za dva barriquea vina, dakle za otprilike 600 butelja od 0,75 litara. Stvari su krenule dobro, i danas su G&J na oko 12.000 boca. A butelja u Galeriji MIVA u Zagrebu, s kojom G&J jako dobro surađuju i koja čini se i jedina u nas ima to vino na polici, u maloprodaji stoji 185 kuna… ♣

Korisna zaboravnost

PROJEKT ČETIRI ZEMLJE – Kad nam se nešto zametne ili na nešto zaboravimo najčešće smo srditi, međutim ima slučajeva – makar je to rijetko – da se ono na što se obično ljutimo pretvori u nešto dobro i korisno. Tako se meni dogodilo s vinom što ga je reviji Svijet u čaši na kušanje – kao nešto novo u njihovoj produkciji – prije više godina poslala obitelj Franca i Vesne Cattunar iz Nove Vasi kod Brtonigle. Riječ je o četiri etikete malvazije Cattunar iz berbe 2010. Da ukaže na bogatstvo terroirea unutar obiteljskIh vinograda i na visoku vrijednost kultivara malvazija istarska, Franco Cattunar odlučio je iz berbe 2010. od grožđa što raste u trsju na četirima različitim tlima – bijelom, sivom, crvenom i crnom – proizvesti zasebno četiri malvazije, svaku sa po jednoga od tih četiriju tala. Malvazije su nazvane Terra bianca, Terra grigia, Terra rossa i Terra nera. Kutiju s poslanim bocama spremio sam u hladnu, tamnu i prozračnu prostoriju u kući u kojoj su sjedište MAM-VIN-a i redakcija Svijeta u čaši, namjera je bila vinu nakon putovanja pružiti tjedan dana odmora, pa ga onda s kolegama kušati. Dogodilo se da je netko – a možda sam to bio i baš ja! – kutiju prekrio nekim predmetima i da, kako mi više nije bila izravno na vidiku, zaboravim na vino. Pa da ga, onda, prije nekih mjesec dana prigodom većeg pospremačkog zahvata nađem. U pravi čas da butelje otvorim i s kolegama kušam vino na svoj – rođendan.

Projekt četiri zemlje: malvazija Cattunar. Franco Cattunar sprema se izaći i s teranom sa četiri zemlje

Četiri zemlje: bijela, crvena, crna, siva

Kakvog li ugodnog iznenađenja: osmogodišnjaci, kojima se prije degustacije ranijim odčepljenjem butelja dopustilo da se malo proluftaju, bili su u jako dobroj formi (čepovi su odlično izdržali!)! Vino je bojom – žućkastom i tek nešto tamnijeg tona, te bouquetom pokazivalo da na plećima nosi nešto godina, međutim starost po godinama nije bila i ostarjelost! Sva četiri vina dosta živahna, višeslojna, skladna, u ustima puna i donekle kremasta, meni osobno najviše se dopala Malvazija 2010 Terra grigia (siva), koja mi je bila i najkompleksnija, potom Malvazja Terra bianca koja je djelovala nekako najsvježije ali pokazala se i s većom notom vitkosti, a onda Terra rossa. Kroz sva ta tri vina provlačile su se lijepo iskazane niti mineralnoga… Kad sam se, odmah nakon kušanja, javio Vesni Cattunar ona se silno iznenadila i, dakako, obradovala što su vina za koja čini mi se Cattunari nisu ni pomišljali da će ih netko (izvan njihova podruma) kušati nakon osam godina od njihova nastanka, ostavila lijep utisak. A kad su se emocije u razgovoru stišale, objavila dobru vijest da obitelj Cattunar sa projektom Četiri zemlje nastavlja te da će uskoro izaći i s crnom istarskom eno-uzdanicom u četiri pedološke varijante: teranom!  Bravo! ♣

SOMMELIERI: Prvenstvo Hrvatske 2018

ŠAMPION JE – NOEL! – Da, ove godine najbolje je prošao – ekskluzivni zagrebački restoran Noel!

Najprije je, početkom listopada, na prvenstvu sommeliera sjeverozapadne Hrvatske u Zagrebu šampionsku krunu osvojio Goran Petrić, zaposlen u Noelu, a potom je, krajem listopada u hotelu Bellevue u Malom Lošinju, na 22. državnom prvenstvu šampionom Hrvatske postao Ivan Jug, voditelj restorana Noel, dok je spomenuti Goran Petrić na tom istom nacionalnom natjecanju dosegnuo treće mjesto! Iza Siniše Lasana, Zagrepčanina koji je inače već osjetio šampionsku slast na državnoj razini i koji je već nekoliko godina na sezonskom radu u ponajboljim dubrovačkim ugostiteljskim objektima, konkretno utočište mu je renomirani restoran Proto!

Sommelijerski šampion Hrvatske za 2018. – Ivan Jug, u prvome planu, na slici je desno, drugoplasirani Siniša Lasan je lijevo, a trećeplasirani Goran Petrić, u sredini

Prvoplasirani na nacionalnom prvenstvu, a to je u ovome slučaju Ivan Jug, predstavljat će Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu sommeliera (ASI Contest of the Best Sommelier of the World) koje će se od 10. do 15. ožujka 2019. održati u belgijskom Antwerpenu.

Ovogodišnje državno prvenstvo, koje je pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Kvarnera organizirao Hrvatski sommelier klub, okupilo je do sada najveći broj sommeliera iz svih krajeva Hrvatske. Najviše ih je stiglo iz velikih hotelskih kuća. Tako je hotelski brend Lošinj Hotels & Villas predstavio čak četvero sommeliera – Marka Maraka iz hotela Aurora, Norberta Češljića kao predstavnika Borik Mediterannean bara, Filipa Veselovca u ime hotela Bellevuea te Marija Nerea Fidalga ispred Boutique-Hotela Alhambra.

Mali Lošinj snažno se opredijelio za visoki, elitni turizam, i u objektima s pet zvjezdica poput hotela Bellevue i boutique hotela Alhambre prijeko su potrebni educirani vješti sommelieri. U Bellevueu se redovito organiziraju edukativne radionice za sommeliere, slika prikazuje prizor s jedne od njih

Prvenstvo sommeliera sastoji se od natjecanja u pismenog i praktičnom dijelu. Pismeni ispit obuhvaća pitanja o povijesti vinogradarstva, vinarstva, o zakonodavstvu, definiciji, zaštiti, regionalizaciji i podjeli vina te pitanja iz struke direktno, poput onih što je zadaća sommeliera, koji je osnovni pribor sommeliera i kako se poslužuju vina… Praktični dio natjecanja sastoji se od degustacije naslijepo, tijekom koje sommelieri trebaju prepoznati i opisati vino, reći područje iz kojeg dolazi, identificirati proizvođača i godinu berbe te procijeniti trajnost i dati preporuku za jelo uz to vino. Najbolje takmičare nakon toga očekuje pismeni test na engleskom jeziku o svjetskim vinima te najpoznatijim vinskim regijama Europe i svijeta, prepoznavanje četiri različita stila piva, pronalaženje grešaka u vinskoj karti. U finalu nastupaju tri najbolja sommeliera, koji pred publikom pokazuju kako dočekuju gosta, kako otvaraju  i poslužuju pjenušac, kako dekantiraju crno vino, kako usklađuju vino sa zadanim menuom. Sommelieri se okušavaju i u prepoznavanju destilata.

Pod budnim okom Marija Meštrovića Goran Petrić poslužuje aperitiv gošćama kojeje orimio u „svom lokalu“

Šampion Petrić s diplomom, u društvu s voditeljem natjecanja Marijom Meštrovićem i dvama članovima žirija – dopredsjednikom HSK Franjom Francemom i prof. Aleksandrom Asanovićem, te stručnom suradnicom Janom Košćec

Sedmo prvenstvo sommeliera sjeverozapadne Hrvatske, na kojemu je sudjelovalo devet kandidata za šampiona, osvojio je, kako je rečeno, Goran Petrić iz zagrebačkog restorana Noel. Nakon pismenog dijela ispita za svu devetorku, s njime su se u finalu na provjeri znanja u praksi našla dva sommeliera zagrebačkog, i k tome, istoga ugostiteljskog objekta – Agave: Predrag Čavić i Miljenko Čehulić. Pred stručnim žirijem u kojemu su bili profesor na Ugostiteljsko-turističkoj školi u Zagrebu Aleksandar Asanović, zagrebački sommelieri Igor Grubač i Krešimir Šesnić, pa Marko Rundek iz Dežman-bara, te Ivan Stiblik iz zadarskog Groppa, inače povjerenik Hrvatskog sommelier kluba za Dalmaciju, i Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, te pred znanim sommelierom i ugostiteljom Marijom Meštrovićem kao voditeljem natjecali su se u ispravljanju vinske karte na koju je organizator namjerno uvrstio i neke pogrešne navode, zatim u načinu prihvata gosta i pravilnom posluživanju aperitivnog pjenušca, pravilnom dekantiranju crnoga vina, prepoznavanju vina i drugih pića – ukupno šest – na temelju degustacije, te u rastakanju pjenušca iz magnuma u 20 čaša na način da ništa ne ostane u boci a da sve čaše budu podjednako pune.

Predrag Čavić iz Agave rastače magnum s pjenušcem u 20 čaša

I tako eto sada visokorangirani Noel uz Ivana Juga ima još jednog sommeliera sa ćitabom šampiona na regijskom te finalista na nacionalnom prvenstvu, a restoran Agava može biti zadovoljan jer na prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske dva su se njegova sommeliera uspjela probiti u finale! ♣

World Championship 2019

AUSTRIAN WINE MARKETING BOARD i INTER RHÔNE KAO PLATINASTI SPONZORI  – Od 11. do 15. ožujka  2019. u Antwerpenu će se u organizaciji udruženja Association de la Sommellerie Internationale (A.S.I.) održati Svjetsko prvenstvo sommeliera za 2018. Kao platinasti sponzori spominju je tijela Austrian Wine Marketing Board i Inter-Rhône. To sponzorstvo među ostalime znači da će se u vrijeme ručka i večere, te na završetku svakog natjecateljskoga dana u Baru sommeliera točiti kapljica iz vinorodnih područja Austrije i iz doline Rhône. Francuzi super zadovoljni, a Austrijanci pogotovu. Kažu: iz male zemlje ali velikih eno-ostvarenja! Očekuju snažan marketinški učinak ovog svog nastupa, posebice i stoga što bi se u Antwerpenu trebala okupiti vrhuška svjetske sommelijerske scene općenito (dakle ne samo natjecatelji). U Antwerpenu će se proslaviti 50. godišnjica ASI-ja, utemeljenoga 1969. godine i pola stoljeća do povratka Svjetskog prvenstva sommeliera u Belgiju, naime prvo prvenstvo održano je u Bruxellesu.

Na svjetskom prvenstvu Best Sommelier of the World 2019 natjecat će se 65 ponajboljih sommeliera svijeta, među njima i naš Ivan Jug koji je hrvatskim prvakom za 2018. postao nedavno, na takmičenju u Malom Lošinju. Trojica finalista pokazat će u Antwerpenu u borbi za šampionsku titulu svoje umijeće 15. ožujka pred publikom od oko, najavljuje se, 2000 osoba iz svijeta vina, konkretno enologije, vinske trgovine i ugostiteljstva.  Zanimanje medija javnog informiranja za ovaj događaj golemo je, priča se o dolasku oko 150 novinara iz cijeloga svijeta. Finale natjecanja prenosilo bi se svijetom putem Interneta.

Možemo li i mi barem malo iskoristiti nastup Ivana Juga u Belgiji za promociju hrvatskoga vina? ♣

BITI (piti) ili NE BITI (piti), pitanje je sad: kamo ide pelješko vinogradarstvo?

PREMJESTITI DINGAČ i POSTUP DRUGAMO u HRVATSKU?!! – Ove slike prikazuju kako se sa Pelješca izvoze krekovi (drveni dio loze). Otkupljuje ih i organizira prijevoz za njih firma iz Njemačke. Sijeku se loze i prodaju. Nakon nedavne sječe novog Zakona o vinu u Saboru, danas sječa loza na Pelješcu…

Tako je nedavno na svom profilu na Facebooku napisala pelješka vinogradarka i vinarka Marija Mrgudić. Evo reakcija, u originalu, bez ikakvih intervencija:

Mario Tolj Ja bi im dao da mi posiku negdi oko 14000 kom bez da mi plate da mi je lakse istrapit i da mogu pocet sadit novu

Ivana Ledinić Kome je isplativa loza, nek je sadi, a ko hoce pilat to su njihova posla, a ne tuđa

Nela Gudelj Ivanović Ma kako je moguce to uopce raditi?? Mislim ako se ima OPG onda valjda registriraš proizvodnju i prodaju vina / grožđa, i za sve to treba se imati i ispunjavati propisane obrasce pa bas i ne znam da Agencija ima obrazac za prodaju kreča. A o vinocidu šta uopće reći??

Alenko Radovic Vec desetak godina, tj od propasti PZ i vinarije Dingac peljeski vinogradari vise lozu niti sade niti vinograde obnavljaju na podrucjima van Dingaca i Postupa vec su taj posao preuzeli VINARI. Dakle vinogradarima se loza ne isplati jer se od prodaje grozdja nemoze zivjeti. VINARI sade i obnavljaju vinograde dosta cesto da imaju broj loza odnosno kada nestanu vinogradari da budu imali bar nesto grozdja sa Peljesca! Zasto je to tako Marija, zasto je to tako bilo i prije ovog novog zak(l)ona znat ce i Branko. Odgovor je u nepravednoj podjeli dijela vrijednosti koji od skupe boce ide vinogradarima.

Branko Džajić Gospar Alenko, glavni je problem Dekret partije iz 1963. o ujedinjenju svih PZ uključujući PZ Primorku Trstenik, Vrućicu i ostale pod PZ Dingač Potomje (Direktor iz Trstenika pok. Dinko Šerka), vaš potomski zet gdje ste vi iz Potomja dobili većinu protiv kojih svi mi ostali mali miševi iz ostalih mjesta uključujući i mene kao kratkotrajnog predsjednika skupštine nismo mogli ništa protiv vaših potomskih bisera poput Mata Ančića, Josipa Radovića, (uz naročitu podršku bisera iz Grude) i da ih dalje ne nabrajam, ali ako hoćete imena svih ja ih se ne bojim kronološki objaviti. Bio sam relativno mlad dok ste vi bili daleko od SR Hrvatske kad su počeli problemi 2002. Za ovaj put dosta.

Plavac mali

Zeljko Suhadolnik Postoji li sansa da se vi peljeski vinari napokon kvalitetno samoorganizirate u snaznu cehovsku/interesnu, poslovnu udrugu koja ce voditi politiku vinogradarstva, vinarstva i plasmana vina te stititi interese branse i podrucja na kojemu zivite i radite? Ne treba tu puno mudrosti, dovoljno je kopirati koncept talijanskih konzorcija za vino odnosno francuskih interprofesionalnih ureda po vinogorjima. Ali – potrebna je VOLJA!

Marija Mrgudic Gospar Željko potrebna je volja ali i sazrjevanje mentaliteta za takvo samoorganiziranje. I nakon volje i sazrjevanja mentaliteta potrebna je podrška odgovornih. Teško da će se to dogoditi danas, ali nadam se da je to sljedeči korak u održivosti ove grane poljoprivrede.

Zeljko Suhadolnik Ali rijec je i o Dingacu, po meni tu je poziciju trebalo proglasiti nacionalnim parkom tako da tamo ne moze raditi svatko po svome. To sazrijevanje vec se davno trebalo dogoditi a onda biste i lakse pritisnuli lokalnu upravu na prave poteze. Ovako vrijeme ide a na trzistu vina pa time i na sirem trzistu drugi nam uzimaju kolac. Inace, jucer sam u Zagrebu stjecajem okolnosti kusao vino predstavljeno mi kao Dingac, uredno i korektno ali to jednostavno ne moze proci pod kapljicu grand cru pozicije poput Dingaca… Ili, mozda, Dingac – i nije grand cru lokalitet!?…

Alenko Radovic Najveci problem je vinogradarstvo i to ono individualno Zeljko Suhadolnik jer podijela dobitka od boce prodanog vina NIJE PRAVEDNA i ne omogucava individualnim vinogradarima zivjeti (samo) od vinogradarenja, obnavljati vinograde. Zasto vinogradari ne mogu obnavljati svoje vinograde, krciti i saditi nove dok istovremeno vinari grade lijepe velebne vinarije, voze se u skupim terencima zasluzuje analizi a dok se ta analiza ne napravi i konkretne mjere ne poduzmu za vracanje dijela vinogradaru koji mu je stimulativan i koji mu pripada biti ce tako kako nam je sada a vidi se kroz zapustene vinograde na Peljeskoj Zupi, kroz kamione grozdja koji dolaze sa strane i sada evo i kamione krekova koji se voze u Njemacku. Nadam se da ce se sa ovim sloziti i Marija i Branko a i Stijepo

Zeljko Suhadolnik Alenko Radovic Molim vas da malo elaborirate i pojasnite, Zar se ne mogu pelješki vinogradari organizirati u tijelo koje bi stitilo njihove interese? Zar ne bi pojedinci mogli i s više poduzetnosti i ambicije od vinogradara postati i proizvodjači vina pa prodavati vrhunske stvari po visokoj cijenu i lijepo zivjeti?

Alenko Radovic To se vec radi Zeljko i to po zakonitostima slobodnog trzista ali nemoze svaka kuca biti i vinar, to je bilo prije 2. svj.rata pa je napusteno jer nije zadovoljavalo interese vec se islo u zadrugarstvo, medjutim zadrugarstvo koje je bilo okosnica razvoja nasih sela sada ne funkcionira i vinogradari nemaju interesa ni saditi ni obnavljati vinograde osim u Dingacu i Postupu gdje je cijena grozdja na donjoj granici isplativosti. Dakle, nema razvoja individualnog vinogradarstva bez zdravog zadrugarstva. Mislim da ce se sa ovim sloziti StijepoBranko a i Marija!

Branko Džajić Gospar Željko nema šanse se ujediniti nego se možemo samo još rascjepkati. Problem mržnje sela protiv sela, vinara protiv vinara… Nakon spajanja svih zadruga u PZ Dingač 1963. ponovo je počelo cijepanje (PZ Postup, PZ Kuna) a onda zbog nesposobnosti uprava zadruga dolazi do izdvajanja pojedinačno zadrugara od kojih su sada neki veći a neki manji ali onim većim odgovara sadašnja situacija jer gledaju kratkoročno. Imali smo i podršku županije i formirali županijsku udrugu svih vinara koje je predsjednik naš vinar Pavo Miličić kojemu je bio cilj da je što prije ugasi što je i uspio

Zeljko Suhadolnik Dragi moji Peljesani, po ovim reakcijama vidim da bi bilo najbolje preseliti Dingac i Postup nekamo drugamo u Hrvatsku, tamo gdje ima ambicioznih i poduzetnih ljudi neopterecenih lokalnim mrznjama i sposobnih maksimalno valorizirati te grand cru ili 1er cru pozicije za koje se u razgovoru cesto kaze sa su Bogom dane.

Stijepo Sestanovic Vidim ima lipih ideja, ali di su tu ljudi? Nema ih! To je prvi osnovni problem. Prosjek ljudi koji su vezani uz vinogradarstvo je starosna 67-.šnja dob. Gdje je tu efekt, želja i mogućnost? Nema je.S igurnost od te proizvodnje – nema je! A ulaganja ne pitaj! Mi smo istrapili i dijelomice pripremili za sadnju 5000 loza, ali troškovi su do neba. Ima li uz ovakvi sadašnji trend uopće ikakva smisla posadit? Ja mislim da ne! Eto EU je razradila studiju za život još 3.8 milijarde ljudi na tlu Evrope. Pa će se taj problem valjda u budućnosti riješiti zar ne? Što mislite zašto takva studija? Ja mislim da rade sve da bi još više spustili prag cijene rada! Zato su sve što se vinogradarstva tiče samo tlapnje. Vinarstvo je već neki drugi par rukava jer počiva isključivo na trgovini

Alenko Radovic Zeljko Suhadolnik radje dovest nove ljude koji su tu i koji ce na starim idejama sa novim poletom ozivjeti zadrugarstvo a time i peljesko vinogradarstvo!

Alenko Radovic Podržavam Stijepo temeljne poruke jucerasnjeg skupa u Vukovaru sto bi na nasem vinogradarskom peljeskom planu bilo: 1. ne vjerujemo institucijama države koji kroz prinudnu upravu PZ “DINGAC” restauriraju stanje u zadrugarstvu koje je dovelo do ponora! 2.stvorili smo bolesno društvo koje treba promijeniti! ♣

IZ NAŠEG SUSJEDSTVA: Konačna piramida kakvoće austrijskog pjenušca

SEKT g.U. GROSSE RESERVE – Nakon godina priprema, Austrija je napokon izašla i s pjenušcem koji spada u kvalitativni vrh pjenušave produkcije. Riječ je o apelaciji Austrian Sekt g.U. Grosse Reserve, špici piramide kakvoće.

Austrijanci se diče sa 175 godina proizvodnje pjenušavih vina. Zaštićena oznaka geografskog porijekla g.U. odnosno geschützte Ursprungsbezeichnung Klassik im nije bila dovoljna, htjeli su veliki korak više, i ostvarili kategoriju Reserve, a 2015. odlučili su da treba izaći na tržište i sa razinom g.U Grosse Reserve. Za dobivanje te apelacije valja se pridržavati posebno strogih pravila, od onoga tijesno vezanog uz teritorij kao mjesto nastanka vina, preko za kraj tipične sorte, rokova berbe, rada u podrumu po klasičnoj šampanjskoj metodi sekundarnoig vrenja u butelji, dužine odležavanja pjenušca u boci na kvascu prije degoržiranja… Kao znak kakvoće, butelja na kapici mora imati markicu crveno-bijelo-crveno (boje austrijske zastave).

Sekt Klassik mora minimalno odležavati na kvascu u butelji prije degoržiranja devet mjeseci, kategorija Reserve 18 mjeseci, a Grosse Reserve 36 mjeseca. Razina Grosse Reserve mora biti proizvedena od grožđa iz vinograda unutar pojedine općine odnosno iz vinograda s po kakvoći posebno izdvojene pozicije u dotičnoj općini, u radu se moraju poštivati protokoli važeći u Champagnei i u talijanskoj Champagnei Franciacorti. ♣

TURIZAM: oprezno u Emiratima!

OD VINA u ZRAKU DO ZATVORA NA TLU – Dubai je turističko odredište znano po mogućnosti luksuznog šopinga, mjesto gdje je moguće i skijanje, te gdje postoji sjajan izbor raznih oblika rekreacije, tamo su atrakcije visoki toranj Burj Khalifa i famozne fontane… Na spomen riječi Emirates često se pomisli na blagostanje, raj na Zemlji, međutim u toj percepciji krije se i poneka zamka, zbog koje – opuštanje nije dopušteno.

Kako vino i neka jaka alkoholna pića također spadaju u užitke drage turistima, nužno je znati, kad se ide u Emirate, da je u tamo konzumacija alkohola pod strogim nadzorom.

Nedavno je u Emiratima, piše britanski tisak, zbog vina poprilično problema imala Šveđanka inače stalno nastanjena u Velikoj Britaniji a koja je bila odlučila sa kćerkom poći na nekolikodnevni odmor upravo u Dubai. Rezervirala je let Emiratesom, zrakoplovnom tvrtkom Ujedinjenih Arapskih Emirata, na letu u divovskom airbusu 380 do Dubaia DXB, sa 88.000 dolazaka i odlazaka valjda najposjećenijeg aerodroma na svijetu. U prvoj klasi aviona kompanije Emirates putnici imaju lijep izbor različitih vina svjetski znanih proizvođača, a čašu vina moguće je dobiti i u ekonomskoj klasi. Gospođa je popila vino, a kad je sletjela u Dubai imigracijski službenik koji ju je zatražio da pokaže vizu odmah ju je upitao (kao slijed cinkanja iz aviona, ili po intuiciji?) – je li pila alkohol. Ona je priznala da je popila vino posluženo joj u avionu, a službenik ju je odveo odmah na testiranje i ustanovilo se da u krvi ima 0,4 promila! Gospođi, koja je eto sebi priuštila i ne samo čašicu u avionu, zaplijenjeni  su putovnica i mobitel, i odvedena je u pritvor…

Lijepa li odmora! ♣

GURMANSKI POROCI NA TANJURU: Listopad – vrijeme novog maslinovog ulja

BERBA MASLINA i KAO USPJEŠAN TURISTIČKI PROIZVOD –Berba maslina u ponudi kao turistički proizvod! Dvostruka korist – popuna manjkajuće radne snage s obzirom na (toliko spominjani) egzodus Hrvata, i dobit na planu turizma.

Tvrtka Laguna Novigrad, koja upravlja brendom Aminess Hotels & Campsites, gostima nudi jedinstveni paket koji uključuje smještaj u njenim objektima i sudjelovanje u berbi maslina. Tako svake godine tijekom listopada i studenog, u periodu berbe ulike u Novigrad istarski dođe na radnu akciju i više od 700 gostiju iz cijele Europe! Nakon berbe oni posjete uljaru gdje prisustvuju procesu prerade ubranih maslina, a kao uspomenu dobiju bočicu Vergala. Početkom listopada u Novigrad je stigla prva grupa od 200 gostiju iz Njemačke, i odmah krenula u radnu akciju u maslinike Lagune Novigrad. Tijekom berbe, popraćene tradicionalnom istarskom glazbom, gosti su imali priliku uživati u lokalnim gourmet-specijalitetima.

Maslinici u kojma se rađa Vergal nalaze se u neposrednoj blizini mora, što maksimalno pogoduje plodu masline i kvaliteti ulja. Plodovi se ubiru ručno kako bi se maksimalno očuvali tijelo i kvaliteta ploda. Ulje se dobiva uz mehanički postupak hladne prerade.

Sandi i Tedi Chiavalon

Kvaliteta Vergala prepoznana je kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, naime to je ulje dobitnik više značajnih domaćih i međunarodnih odličja. Među njima se ističe ovogodišnja nagrada u kategoriji Best of Class, za Vergal Frantoio, osvojena u New Yorku na The New York International Olive Oil Competition, najvećem ocjenjivanju i jednom od najcjenjenijih natjecanja u kvaliteti maslinovih ulja u svijetu. A tu je i zlatna gurmanska medalja za Vergal Frantoio u sklopu Međunarodnog natjecanja svjetskih jestivih ulja koju dodjeljuje L’Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles (AVPA) u Parizu. Ulje Vergal uvršteno je i u renomirani svjetski vodič najkvalitetnijih maslinovih ulja Flos Olei 2019…

A jedni od najboljih istarskih maslinara – braća Sandi i Tedi Chiavalon sa svojim novim mladim uljem već sredinom listopada pod parolom Iz preše – u Vivat!  stigli u Zagreb, u vinoteku Winelover kuće Vivat Fina Vina… ♣

N’oubliez jamais!

BLATSKA LUMBLIJA – Lumblija je tradicijski kolač Blata na Korčuli, star nekih dva stoljeća. Priča o njegovu nastanku seže

Sanja Protić, Maja Šeparović i Ivana Sardelić

udoba Napoleona, koji je, nakon što je već osvojio dobar dio Dalmacije i ukinuo Dubrovačku Republiku, zaposjeo i otok Korčulu. Francuska vladavina u Dalmaciji trajala je devet godina. Francuzi su morali otići 1811., kad otok Korčula prelazi u ruke Engleza. Priča koja se vezuje uz lumbliju govori o ljubavi, i to mlade Blajke i francuskog vojnika pekara, koji su se eto stjecajem okolnosti morali razdvojiti. Neposredno prije odlaska francuske vojske a s njom i mladog Francuza, zaljubljeni pekar ispekao je kolač i darovao ga svojoj voljenoj uz riječi ne m’oublie pas, što znači ne zaboravi me. Tužna Blajka to ne m’oublie pas čula je i zapamtila kao lumblija, i to je ostao blaćanski izraz za kolač kojega se nastavilo peći u obiteljima Blata na Korčuli.

Lumblija je postao sinonim sjećanja na drage osobe, i u većoj mjeri pripravlja se oko blagdana Svih Svetih. S  vremenom lumblija je proširila tu svoju vezu s najdražima s osoba i na rodni kraj, naime s obzirom da je i već u neko prijašnje vrijeme zabilježen pravi egzodus Blaćana u Australiju i Južnu Ameriku a kako su veze, makar daljinske, s rodnim krajem ostale vrlo čvrste, na relaciji Blato – Australija i zemlje Latinske Amerike rodbini i prijateljima često putuju paketi upravo s lumblijom, bitno je reći vrlo, s obzirom na sastojke te način pripreme i strukturu, otpornom na vrijeme, domaćice iz Blata tvrde da – tako je barem rekla jedna Blajka ovih dana izlagačica lumblije na smotri tradicijskih proizvoda hrvatskih OPG-ova na zagrebačkom Trgu bana Jelačića – nenačeta i prikladno čuvana, lumblija može u dobroj kondiciji izdržati čak i do godinu dana!

Kumpanjija

Inače, svake godine u Blatu se uoči praznika Svih Svetih u organizaciji Turističke zajednice općine Blata održava manifestacija Dani blatske lumblije, riječ je o ocjenjivanju s proglašenjem šampiona, izložbi i degustaciji toga kolača. Ove godine Dani blatske lumblije startali su 17. istopada u Dubrovniku a onda se, do 28. listopada, nastavili u Blatu, na raznim lokacijama. Priredba je u goste pozvala predstavnike otoka Brača da se predstave s tortom hrapošćušom iz Dola, predstavnike hvarskoga Staroga Grada da donesu starogrojski paprenjok, te predstavnike Visa s otoka Visa da pokažu svoju višku pogaču.

Lumbliju njeguje i korčulansko viteško udruženje Kumpanjija, koja je slavi na svojoj tradicijskoj Kućnoj zabavi svake godine početkom veljače, kaže Maja Šeparević iz Turističke zajednice Blata. Glavna godišnja manifestacija na kojoj nastupa Kumpanjija je međutim na Dan sv. Vincence, zaštitnice Blata. U par rečenica i nešto o Kumpanjiji: riječ je, izvorno, o dobro organiziraoj grupi Blaćana koja je branila mjesto od raznih osvajača. Prvi pisani spomen Kumpanjije je iz 1214, a nalazi se u Korčulanskom statutu. Kumpanjija je o sigurnosti svojega mjesta brinula sve do 19. stoljeća, potom je od nekadašnje narodne vojske nastalo folklorno društvo što brine o očuvanju narodnih običaja. Vrlo atraktivan je ples pod mačevima koji Kumpanjija izvodi, to je fascinantna predstava što kao magnet privlači turiste…

Blajka Sanja Protić u prigotavljanju lumblije

Evo i što je, po riječima Sanje Protić, vlasnice OPG-a Protić Sanja iz Blata, nužno za izradu lumblije: oko 1,5 kg brašna, dvije kockice kvasca, 1,5 dl mlijeka, 300 g šećera, 250 g rastopljenog maslaca, 1 dl maslinova ulja, 100 gr nasjeckanih prženih badema, 100 gr nasjeckanih oraha, 100 gr grožđica namočenih u varenik (a to je gusti slatki sirup dobiven dužim iskuhavanjem grožđanog mošta na nižoj temperaturi da se postigne ugušćenje a da tekućina ne zavrije; od 10 litara mošta dobije se oko tri litre varenika), mljeveni muškatni oraščić, cimet, anis, naribana limunova korica, naribana narančina korica, malo soli. Način prigotavljanja: u mlako mlijeko umiješati kvasac s malo šećera i brašna. S ostatkom brašna na suho pomiješati ostatak šećera, nasjeckane bademe i orahe, ocijeđene grožđice, mirodije. Dodati dignuti kvasac i zamijesiti tijesto. Kad ono naraste, podijeliti ga na četiri okrugla komada, da budu poput kruščića, potom te kruščiće složiti na namašćeni lim za pečenje. Peći na 150 ili 180 stupnjeva – 60 minuta ako je temperatura 150 stupneva a 40 minuta ako je 180 stupnjeva. Pečene lumblije prije nego što se posve ohlade premazati varenikom ili prošekom ili lozovačom…, te posuti fino mljevenim šećerom. ♣

SPAR ne špara, igra na kartu domaćega i na kartu zdravlja

MANJE SOLI, MANJE BOLI! – Za šećer i za sol kažu da su tihi ubojice. Prijaju vam pri jelu, čak i navlače vas na grijeh, a kad dođe vrijeme triježnjenja može biti prekasno.

Iz trgovačkog lanca SPAR, koji izlazi dnevno s 35 različitih vrsta kruha, najavljuju da će pekarski proizvodi te trgovačke kuće izlaziti pred kupce s bitno smanjenim dozama soli, ne radi šparanja (štednje) nego u svrhu zdravije prehrane. SPAR navodi da će do kraja ove godine udio soli u svojim pekarskim proizvodima smanjiti za 12 tona! Iz te kuće poručuju kako su već početkom ove godine krenuli sa smanjivanjem količine soli sa nekih dva posto na 1,4 posto u kruhu i pecivu, a ići će, obećavaju, još i niže. Još nešto zanimljivo za nas: za kruh što ga peče i nudi SPAR rabi brašno hrvatske proizvodnje. Najnoviji kruh u SPAR-ovoj ponudi je Vitamineral, koji u sebi ne sadrži E-brojeve (konzervanse). Riječ je o kruhu sa sjemenkama bogatim vitaminima i mineralima, i sa smanjenim udjelom soli. ♣

Od  Tinjana do SIAL-a 2018 u Parizu

HRVATSKI PRŠUT NA EUROPSKIM STOLOVIMA – Tek što je završio međunarodni sajam pršuta u istarskom mjestu Tinjanu, u Parizu je otvoren međunarodni sajam prehrane SIAL 2018., jedna od najznačajnijih priredbi te vrste u svijetu. Logično je to što su u Tinjan pohrlili toliki posjetitelji-ljubitelji pršuta, jer riječ je o specijaliziranoj manifestaciji, a ugodno iznenađenje bilo je u Parizu, naime na sajmištu Parc des Expositions na našem izlagačkome prostoru osmišljenom pod dirigentskom palicom Hrvatske gospodarske komore već od prvog dana mnoštvo posjetitelja okupljalo se također upravo oko pršuta! Ana Babić, voditeljica marketinga kuće Pršuti Voštane nije krila zadovoljstvo. Voštane od ukupne proizvodnje pršuta izvoze oko 10 posto, i to u Sloveniju, Makedoniju, Austriju, Švedsku, Njemačku i Slovačku, sad se na SIAL-u vidjela šansa da se izvoz posjetno poveća.

– Internacionalni sajam hrane SIAL izvrsna je prilika za nas da upoznamo europsko tržište s premium hrvatskim delicijama. To nama kao jednim od najvećih proizvođača dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj otvara i prostor osjetnog širenja plasmana – rekla je Babić.

Istarski Pisinum svoje trajne proizvode izlaže na sajmu SIAL treći put.

– Vjerujemo da nam ovaj sajam pruža odličnu priliku za upoznavanje s velikim brojem potencijalnih kupaca. To je savršeno mjesto za prikupljanje informacija o kretanju naše branše i tržišta. Znamo da će naš istarski pršut i drugi suhomesnati proizvodi kad-tad doći na europske police, samo je pitanje putem kojeg kupca. Ovo je i prilika susresti se s postojećim partnerima te sakupiti dojmove ljudi iz cijelog svijeta o našim proizvodima nakon što ih kušaju – rekla je Hani Hreljak, dirktorica Pisinuma.

Ne zna se je li pozvala strance da naiđu i na festival u Tinjan, a što mogu kombinirati i s festivalom tartufa kao još jednom velikom našom atrakcijom i moguće izvoznim adutom.

– S više od 7.200 izlagača iz 109 zemalja te s više od 160.000 registriranih posjetitelja, sajam SIAL potvrđuje vodeću poziciju među prehrambenim sajmovima u Europi i svijetu i svakako je mjesto na kojem treba biti prisutan. SIAL ima i posebnu reputaciju. Poslovni rezultati se ne ostvaruju preko noći. Tržište zahtijeva da ste tamo, ako ste ozbiljan igrač, prisutni više godina  zaredom. Zato smo mi tu sa našim članovima šestu godinu u nizu – kazala je Jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore.   

Na prošlom izdanju sajma, 2016., najzastupljenije zemlje među izlagačima bile su Francuska, Italija, Kina, Španjolska, Turska, Belgija, Grčka, Nizozemska, SAD i Indija, dok su među posjetiteljima najzastupljeniji bili Francuzi, Belgijanci, Talijani, Nizozemci, Britanci, Kinezi, Španjolci, Nijemci, Turci i Amerikanci. ♣

Slavonski KGB,KGS, KGM…

KULINOVA SEKA DOBILA BRACU! – KGB, KGS, KGM… Još nedostaje samo 007, rekli biste. Međutim riječ je ovdje ne o onome što sugeriraju slova i brojka, nego o nečem sasma drugome, ljepšem.

Tomislav Galović s kulinovim bracom, te, pored, presjek kulinovog brace

Među snažnim sinonimima Slavonije su kulen, kulenova seka, zatim Galović (Tomislav), Krauthaker (Vlado), graševina, a i kutjevačka vinogradska pozicija Mitrovac s koje i dolazi ponajbolja Krauthakerova graševina. Ispada da su tradicijski ključna slova za Slavoniju K, G, S, M, a sad im se pridružuje i slovo B, naime kako je logično uz seku vidjeti i brata, znani naš kulenar ali i ponuđač i drugih odličnih mesnih prerađevina Tomislav Galović pobrinuo se za nastanak kulinovog brace! A taj braco je vanjskim izgledom smeđ, bogme obećavajuće dužine od gotovo pola metra, na opip tvrd i čvrst a u srži mekan k’o duša, karakterizira ga nešto više masnoće što za Slavonca nije neuobičajeno, a za razliku od seke – za koju je tipična crvena boja paprike ljute i paprike slatke snašine sramežljivosti – on je unutra sivkast. Galović objašnjava:

– Kulenov braco od mesa je svinjskog podbratka, češnjaka, soli i papra. S obzirom da je on kod mene novitet, još istražujem to kad je najbolji, dakle je li baš nužno duže čekati da se jače stvrdne. U ovome trenutku rekao bih da može lijepo obradovati i dok je još malo mekan…

Galovićeve kulinove seke, te i kobasice s Krauthakerovom graševinom s Mitrovca

A, gdje su tu Krauthaker, graševina i Mitrovac? Dosjetljivi i poslovni Galović, koji očito razmišlja dalje od nosa i teži najboljem, u želji da u svojoj butiknoj produkciji – za koju su se, usput rečeno, poprilično zainteresirali i Englezi pa se suhomesnati specijaliteti Galović, čujem, jako dobro prodaju i u dalekom Londonu! – ima što više artikala s dodanom vrijednosti odlučio je uspostaviti suradnju s vinskom ikonom Slavonije Vladom Krauthakerom, na način da kao sastojak za jedan tip svojih kobasica koristi i Krauthakerovu odličnu Graševinu Mitrovac! Sastojci su svinjsko meso, češnjak, sol, papar, slatka paprika, šafran, graševina Mitrovac. Kobasica se može konzumirati kao mlada i kuhana, ali Galović veli da je bolje pričekati da se posuši te je onda samo narezati. Galović, koji ima prodajni boutique u Zagrebu, tu je kobasicu nazvao Galović-Krauthaker. KGKM, tj. kobasica Galović Krauthaker Mitrovac… ♣

Kava single origin

CENTAR IZVRSNOSTI u MATULJIMA  – U Matuljima je otvoren Hug&Punch (H&P) SCA Premier Campus – centar izvrsnosti za edukaciju i certificiranje specijalista za kavu po internacionalnim standardima. Cilj je pomicanje granica svijeta kave u Hrvatskoj s brendova na single origin kave.

Pokretanje i otvaranje podržala je krovna organizacija za promicanje kvalitete kave Specialty Coffee Association (SCA) čije je striktne kriterije ovaj centar uspješno ispunio u procesu certifikacije za status Premier Campusa.

Centar izvrsnosti: Domagoj Trusić, Agnieszka Rojewska i Nikola Žiganto

Prve korake Hug&Punch SCA Premier Campusa svojim je nastupom u sklopu radionice uveličala aktualna svjetska prvakinja i baristica Agnieszka Rojewska. U suradnji s Rojewskom osmišljen je ekskluzivni program edukacije.

Matuljski SCA Premier Campus prvi je takav centar u ovome dijelu Europe te jedan od ukupno devet na europskoj razini. U Hug&Punchu profesionalcima iz industrije kave sada su dostupne stručne edukacije autoriziranih predavača iz cijelog svijeta i to iz pet certificiranih modula: green – zelene kave, roastinga ili prženja kave, zatim barista – kuhanja espressa pa brewinga, odnosno kuhanja filter kave, te cuppinga – kušanja kave.

Hug&Punch prostire se na 600 četvornih metara posvećenih samo kavi. Unutar njih, osim kao edukativni centar Hugh&Punch funkcionira i kao dobavljač sirove specialty kave s geografskim porijeklom a i kao mikropržionica.

Uz Hug&Punch blendove kave, ponuda uključuje i tailor made rješenja što HoReCa partnerima omogućava kreiranje vlastite mješavine uz nadzor stručnjaka, pa tako svaki barist može kreirati novu mješavinu s vlastitim potpisom. Svaki proizvod koji tako nastane obogaćuje tržišnu nišu i podiže svijest konzumenata o jednom od najpoznatijih napitaka na svijetu.

Nikola Žiganto, voditelj projekta i naš poznati degustator kave, te Domagoj Trusić, voditelj edukacijskog centra te jedini SCA autorizirani trener u regiji za sve module edukacija, ističu kako uz status mikropržionice s vlastitim specialty brendom koja na jednom mjestu objedinjuje najkvalitetnije kave svijeta, Hug&Punch predstavlja i platformu u sklopu koje se o kavi može naučiti mnogo više. Nova matuljska destinacija za kavoljupce zamišljena je kao open-door sistem proizvodnje koji kupcu nudi uvid u proces prženja kave, stoga svi posjetitelji mogu o svom najdražem napitku dobiti kompletne informacije od zrna do šalice.

Želja nam je omogućiti ljubiteljima kave uživanje u kavi vrhunske kvalitete i provjerenog podrijetla, a baristima kontinuirano usavršavanje njihovih vještina. K tome, u našem je poslovanju naglasak stavljen i na optimizirani sustav transporta te skladištenja sirovina koji nas direktno veže na plantažera, bez posrednika a sve u cilju kontrole kvalitete i cijene. Hug&Punch Premier Campus je centar izvrsnosti koji ima za cilj pokretanje tržišta kave u smjeru kvalitete i informiranosti o proizvodu u skladu s trendovima što već dulji niz godina prevladavaju svjetskim tržištem kave, poručili su iz Hug&Puncha. ♣

KNJIGE: Željko Garmaz i Hrvatski sommelier klub

Željko Garmaz: Vinske priče iz Slavonije

VINSKE PRIČE: SLAVONIJA… – Nikad ga nisam doživio kao samopromicatelja, ali jesam kao marljivog i na neki način i samozatajnog čovjeka koji piše i objavljuje za javnost, i koji kad piše ima i što za reći. Lijepo je što je njegov rad kao vrijedan prepoznala brojna publika. Pa se nakon serije napisa Vinske priče objavljenih na elektronskim medijima i potom i u prvoj knjizi, Osječanin Željko Garmaz odlučio, potaknut dobrim prijemom njegovih pisanija na tržištu, na rad na Vinskim pričama po našim regijama posebno. Nedavno je kao prva u planiranom nizu knjiga Vinske priče po vinorodnim područjima Hrvatske izašlo izdanje posvećeno Slavoniji. U pripremi su, veli Željko, Vinske priče vezane uz ostala vinogradarska područja Hrvatske.

Bravo, Željko, čestitke, i puno uspjeha u budućem radu!

… te HRANA i VINO –  U nastojanju  da se cjelovito zaokruži sommelijerska tematika, nakon izdanja Priručnik za sommeliere iz 2015. Hrvatski sommelier klub odlučio je objaviti knjigu koja će potanko opisati svijet hrane i vina, objasniti njihov odnos i poučiti o tehnikama umješnog usklađivanja namirnica i jela s Bakhovim nektarom, kaže predsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franko Lukež o nedavno izdanoj vrijednoj knjizi Hrana i vino realziranoj u suradnji Hrvatskog sommelier kluba s Udruženjem sommeliera Italije AIS-om. Knjiga, s tvrdim koricama i sa oko 400 stranica te s brojnim fotografijama Damira Fabijanića kao ilustracijama, sastoji se od 12 poglavlja u kojima su uz tehnike sljubljivanja hrane i vina detaljno obrađene skupine namirnica ovisno o njihovim organoleptičkim svojstvima. Evo, za bolju informaciju, i naslova poglavlja: Evolucija okusa, Kušanje hrane i vina, Tehnika usklađivanja, Jaja i umaci, Više od okusa, Tjestenina, žitarice i riža, Plodovi zemlje, Bijelo i crveno i divljač: vrste mesa, U slanim, slatkim i bočastim vodama, Sirevi, Slatki kraj, Hrvatska jela i vina.  ♣

________________________________

PRAZNICI na pragu

SATISFACTION! – Christmass tree Rolling Stones style

Quousque tandem…?

HRVATSKA KITA CVIJEĆA

BOŽIĆNICA BANDIĆ WAY

______________________________

In MEMORIAM

Joel Rebouchon

CHEF JOËL ROBUCHON – U Ženevi je u 73. godini preminuo znani chef Joël Robuchon, desetljećima  jedan od najvećih svjetskih majstora kuhače, nositelj titule Kuhar Stoljeća kojom su se mogli podičiti još samo Paul Bocuse, Frédy Girardet i Eckart Witzigmann. Robuchon je svoju kuharsku karijeru do svjetskoga vrha počeo graditi u šezdesetim godinama prošlog stoljeća u restoranu Relais de Poitiers. Godine 1981. u Parizu je otvorio svoj prvi restoran, s nazivim Jamin. Nakon samo tri godine rada dobio je tri Michelinove zvjezdice! Kao briljantni poduzetnik oformio je internacionalni lanac restorana i nadobivao se još dosta prestižnih Michelinovih zvjezdica…  ♣  SuČ – 10/2018

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09-10.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Netom obrani vinograd u ranu jesen, na kosini ponad Klanjca

 RUJAN / LISTOPAD – 2018 – SEPTEMBER / OCTOBER

U OVOME BROJU:

HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑAŠVICARSKA – SUISSE

________________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

________________________________________

VINA SE NALAZE NA TRŽIŠTU / WINES ARE ON THE MARKET

   – Veliki zlatni grozd, šampion/Big golden grape, champion 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) bodova/points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova/points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer.

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

___________________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

___________________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova

_____________________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) VELTLINAC CRVENI 2017Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina/slope • sorta/variety: veltlinac crveni (Roter Veltliner) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification, kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji/indigenous yeasts • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana/temperature controlled: da ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je složeno • ima karakter • toplo • s još mladenačkom notom – dojam je da je malo prerano napunjeno i pušteno na tržište • vrijedi mu pružiti još vremena za razvoj u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; žuti; svježi – zreli) • začinsku notu (savijača od jabuke) • floralno (cvijeće: svježe bijelo, dodir) ■ U USTIMA dobro prati miris • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) GEWÜRTZTRAMINER 2017 Private CollectionTRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac crveni/Roter Traminer – makar kao naziv vina stoji Gewürtztraminer! ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) – s k.z.p. • polusuho/off dry • 14,4 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro

VINO je mesnato • dotjerano • zrelo • vrlo toplo, alkohol malo i peče • moglo bi mu koristiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo dobro iskazano – razvijeno. Upućuje na floralno (cvijeće: svježe – tamno/ruža) • med, poljubac • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet bijele čokolade • voćnost (plodovi: orašasti) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slatkasto ali uz ovu aromatiku to ne smeta • tijelom & strukturom potentno • slatkastog – fino gorkastog -solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MANZONI 2017BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: manzoni bijeli  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica – vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • svježe – živo • dopadljivo • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici koja može i trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto prema zlatnome ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, kruška) • floralno • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečena perad, pohana teletina…) • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI 2015 barriqueBRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni • berba/harvest: kasnija ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/grape selection • vinifikacija/vinification maceracija u otvorenom drvenom bednju, uz pothlađivanje masulja /maceration in open vats with controlled temperature • dozrijevanje/maturation: 9 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo rabljeno • malolaktika spontana, u bačvici ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost zoi/pdo – vrhunsko/premium • suho/dry • 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • s jakom kičmom i mesnato • dotjerano • vrlo toplo • robusno • za piti: obvezno uz hranu • može ga se konzumirati već sada ali dojam je da je u usponu, i vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; zreli – sušeni – u/kuhani) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet fino paljenoga, dodir – vanilije, poljubac – kože, nijansa ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • živog – fino gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  dugo pirjana tamna mesa)  ⇒ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16-18°C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) DINGAČ 2015 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope – strmina/steep slope:   • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač zoi/pdo • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • s karakterom • skladno • elegantno • toplo • za piti, sada, obvezno uz hranu – za neko vrijeme: i u trenucima meditacije • u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; jagodičasti; zreli – sušeni/šljiva, kupina) • floralno (cvijeće: suho/tamno) • herbalno/sijeno, umjereno • začinsko bilje • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom/strukturom blago zrnato – vrlo dobro • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) POMET 2013 plavac mali selekcijaCRVIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Konavle ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, controlled origin • suho/dry • 14,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • zrelo • skladno • vrlo toplo • robusno • sa finim već pomalo tercijarnim bouquetom • za piti: (obvezno) uz hranu • može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • s debelim filmom na staklu i s lijeno cijedećim suzama ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU jače iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi/ šljiva; sušeni – orašasti) • začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade – nijanse kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast  – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GALERIJA 2016BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali (50 %), marselan 40 % (marselan = križanac/crossing cabernet sauvignon x grenache), cabernet sauvignon (10 %) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: serija Art @wine ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; bobičasti; jagodičasti) • herbalno, dodir • začinsko bilje iskazano s mjerom • osjet zemlje – plemenitog drveta – dima, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • srednje velika čaša (bordoška) •16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) SANTA LUCIA noir 2015 – KOZLOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Santa Lucia • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west • nadmorska visina/altitude: 240 m • tlo/soil: flish; vapnenačka stijena, ilovača • sorta/variety: merlot 50 %, cabernet sauvignon 30 %, teran 20 % • loze stare/vines are old: 11 – 14 godina/years • berba/harvest: ručna/by hand • selekcija najboljega grožđa ■ PODRUM/CELLAR: dodatna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija: 20 – 40 dana • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo • hrastovina • nakon drva odležavanje: 6 mjeseci u inoksu • u boci, prije izlaska: 24 mjeseca  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 15,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: 5,7 g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: 2,5 g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je superistrijan, blockbuster u Kozlovićevoj verziji • impresivno • vrlo toplo • masivno ali ne i opterećujuće • bogato • mesnato • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • malo još pod utjecajem boravka u bačvi(ci) ali na način koji obećava da će se to s odležavanjem izgubiti • na kolosijeku elegancije • dinamično – s puno živosti • za piti: obvezno uz hranu – za pet-šest godina i u trenucima meditacije • u usponu – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga/dima, poljubac – čokolade • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli – malo i sušeni) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno, koncentrirano • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  teža hrana na bazi crvenog mesa i divljači – pečenja, peka, dugo pirjana mesa, zreli tvrdi sir )  ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) OTTOCENTO CRNI 2015CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk & merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: vlastiti kvasac/own yeasts • dozrijevanje/maturation: velika bačva ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u jednom dijelu

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • toplo • dinamično • za piti: uz hranu • u usponu – još mlado, treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – korištenom tehnologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli/dud, crni ribiz, borovnica, plava šljiva) • herbalno, diskretno • začinsko bilje, iskazano s mjerom • osjet zemlje, dodir – čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2017 MitrovacKRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Slavonija-Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo – u dva dijela – prednja bijela, stražnja neobično i nepotrebno u crvenoj boji koja u ukupnom dojmu remeti sklad

VINO je moderno • savršeno čisto • kompleksno • uzbudljivo • sočno • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije • svježe • dinamično • u usponu – može trajati – dobro bi bilo pružiti mu još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – kristalno bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli/ koštićavi – svježi – zreli/jabuka) • floralno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (tulipanova oblika) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija DARUVAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – s k.z.p./controlled origin • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je besprijekorno čisto • dotjerano • skladno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • mineralno  ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣  (mpc/pp: S) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno /quality s k.z.p. • suho/dry • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (150.000) • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: čitljivo: dobro

VINO je savršeno čisto • izvrsno dotjerano • skladno • svježe • vrlo živo • nekomplicirano • pitko – i na dužu stazu • prikladno kao aperitiv ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći zeleni; bijeli – koštićavi/jabuka) • donekle,čini se, i na mineralno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • 10°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p /controlled geografical origin  • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • djeluje kao kompleksno • sjajno dotjerano • skladno • toplo • iako je još mirisom dosta suzdržano, sortno je dobro prepoznatljivo • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto s blagim zelenkastim odbljeskom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli – koštićavi/ jabuka – orašasti) • osjet zemlje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno • puno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: pečena bijela riba, perad, teletina… ) • veća čaša • 14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SAUVIGNON 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p./controlled geografical origin • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – čitljivo: dobro

VINO je sočno • sjajno dotjerano • skladno • s puno živosti • sortno vrlo dobro prepoznatljivo • dopadljivo/koketno • lijepo pitko • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – nije napadno • pomalo gubi na inzenzitetu Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi/kruška – breskve; tropski/ citrusi; – svježi) • floralno • vegetalno, umjereno/list rajčice, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – malo grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša  • 12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MIRAZ CUVÉE 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka 60 %, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p./premium, controlled geografical origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/seroius one – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • složeno • skladno • robusno • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na slatke mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga – vanilije, dodir • voćnost, izraženu dobro – (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; bobičasti; jagodičasti) ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim taninom • slankasto – sa vrlo dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća – velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SYRAH 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: syrah ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p./controlled origin Slavonija/Feričanci • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • mesnato • sočno • skladno • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet drveta, blago – čokolade, dodir ■ U USTIMA dobro prati miris • zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: roštilj, pečenja, tamno mes, zreli tvrđi sir…) • velika čaša • 16-18°C

_________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

AUSTRIJA  ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) St. LAURENT 2015 ReserveJURIS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitätswein aus Österreich • suho / dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: jednostavno/simple – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade • mineralno • voćnost (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi) ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto – sirupasto • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • živog – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša tulipanova oblika • 16-18°C

   SLOVENIJA   SLOVENIA

 Primorska

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) ANGEL ZELEN 2015 reservaBATIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zelen • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski / vinograd nije prskan ■ PODRUM/CELLAR: bez dodavanoga SO2 • nebistreno – nefiltrirano • od 5000 loza dobiveno 600 butelja ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno/quality wine zgp • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (600) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je drukčije – nije za svačiji ukus • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • svježe • dinamično • za piti: (obvezno) uz hranu • u usponu – može trajati – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – maglušasto • zelenkasto-žućkasto prema jantarnome • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – godištem berbe ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/oskoruša, jabuka) • herbalno • maceraciju (s fermentacijom) • začinsko bilje • osjet zemlje ■ U USTIMA živo • malo još hrapavo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – blago oporog –  dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša  • 14-16°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) WIPACH REBULA 2017WIPACH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula • loze stare/vines are old: 62 godina/years ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 2 mjeseca – bačva • francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zrelo • skladno • svježe • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; koštićavi; svježi – zreli) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dogačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

pjenušci   –  penine

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) CUVÉE PRESTIGE 2011 zelo suhoBJANA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška Brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 60 %, rebula 40 % • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: 100 % drvena bačvica • dozrijevanje osnovnog vina/maturation of the basic wine: 6 mjeseci • bačvica, na kvascu ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) • degoržirano nakon koliko godina od završetka vrenja: 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brda – kakovostno peneče zgp  • zelo suho (brut) • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je uzbudljivo • kompleksno • sadržajno • s karakterom • elegantno i otmjeno • sa finim tercijarnim bouquetom • za piti: uz rafinirane zalogaje – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto • s veselim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na osjet brioša – maslaca • voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi; sušeni) ■ U USTIMA dobro prati miris • meko – živo – složeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • živahnog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (tulipanova oblika sa širim trbuhom) • 10-12°C

Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 7 FURMINT 2016 single vineyard Mali Kog / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija, Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mali Kog • kosina/slope • sorta/variety: moslavac, šipon, furmint • berba/harvest: 25. 10. 2016 – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s nervom • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – vrijedi mu pružiti i još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo žućkasto sa zelenkastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi; bobičasti; citrusna nota, dodir) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) • začinsko bilje, dodir • mineralno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • živo – uglađeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – ugodno grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša tulipanova oblika s malo većim trbuhom  • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 3 PINOT GRIGIO 2017 single vineyard Busek / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija – Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Busek • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi • berba/harvest: 09.2017. – ručno branje ■ PODRUM/CELLAR: kratka maceracija, • dozrijevanje/maturation: francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • dinamično • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto – s ružičastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, breskva; dinja; citrusi, dodir) • začinsko bilje • osjet korice kruha – vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo – sa kvalitetno pratećom, nešto izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća čaša • 10-12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 2 SAUVIGNON BLANC 2017 single vineyard Klumpa / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klumpa • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • berba/harvest: 08.09.2017. – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • DIAM 5 ■ decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • sadržajno • sortno lijepo prepoznatljivo • dotjerano • skladno • elegantno • svježe • s puno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo – gotovo vodoblijedo ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortoma – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – traje. Upućuje na voćnost, (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi; bobičasti; egzotični/ jabuka, ogrozd, citrusi) • floralno (cvijeće: svježe) • vegetalno/list rajčice, diskretno • začinsko bilje, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 10-12°C

ŠVICARSKA  SUISSE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL)  PINOT NOIR 2016 SelvenenWeingut Georg FROMM ■ Malans (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) P 2015 – Domaine GRAND’COUR PELLEGRIN ■ Génève (13,8, vol%)

______________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

(iznad/over 90/100)

BARBARESCO 2008 Bric BalinMOCCAGATTA ■ Barbaresco, Pijemont, Italija ■ VINOGRAD: Bric Balin • kosina • sorta: nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve ■ OZNAKA NA ETIKETI: Barbaresco docg • suho • 14,5 vol %

REUBEN 2009 Private ReserveKORTA KATARINA ■ Pelješac ■ VINOGRAD: Dingač & Postup • kosina • sorta: plavac mali ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA NA ETIKETI: ZOI Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko vino • suho • 15,5 vol %

CIMS de PORRERA 2007 Caranyana „classic“Cooperativa agraria PORRERA ■ Priorat, Španjolska ■ VINOGRAD: Cims de Porrera • kosina • sorta: carignan ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA NA ETIKETI: Priorat Denominació d’Origen Qualificada • suho • 14,5 vol %

___________________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/  CORK, and  under & around the cork                             .                                                                

POIGRAJTE SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA! / BE A WINE TASTER!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Pretpostavljam da je zanimljivo to na koji se način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina, pa – pokušajte!

Vino prikladno temperirajte. Izaberite prikladnu čašu, dakako na stalku da prstima ne mažete stijenke čaše i da ne grijete vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla te s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Nakon što šu operete i posušite, provjerite je li čista mirisa, naime nerijetko se dogodi da netom operena i obrisana čaša mirise na deterdžent odnosno na krpu za brisanje. Ako čaša nema mirisa spremna je da posluži pri degustaciji vina. Priredite i posudu za odlijevanje, naime imate li odjednom više uzoraka na degustaciji i ako svaki pout vino popijete – znate što se može dogoditi. Ako ništa, popustit će koncentracija. Prije početka kušanja na stol stavite ili bijeli stolnjak ili bijeli podmetač, tako da možete bolje promotriti boju. Neposredno porije kušanja čašu ovinite s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog. Ssredotočite se, i poigrajte se degustatora-ocjenjivača i sâmi. Uzdravlje! Na početku ove rubrike Potrošački putokaz legendu je s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang.

KROZ SVIJET u ČAŠI – 09.2018 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS

 

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

SADRŽAJ/CONTENTS

Berbe 2018: AMERIKANAC u DONJOJ REKI – DVORIŠTE TOMČEVIH SVIJET U MALOM… • ROBERT BRAJE – KUĆA DOBRE PAPICE, a i DOBRE KAPLJICE • SLAVLJE KOD KURTALJA u NOVOJ VESI • FERAVINO: JEMATVA i KAO TURISTIČKI PROIZVOD • FRANKOVKA KAO OSNOVA ZA VINSKI TURIZAM • MEĐUNARODNA REVIJA FRANKOVKE u FERIČANCIMA – MIRAZ ŠAMPION • OKUSI POSAVJA: MODRA FRANKINJA ZA FERIČANCE •  PELJEŠAC U PAKLENSKOM UGOĐAJU • JERUZALEM IZMEĐU VARDARA, ZAGREBA i TRIGLAVA • OD RIBOLICE DO KORPULENTNE REBULE • BJANA IZ BRDA: BRIŽAN NADZOR OD PRVIH MJEHURIĆA • BERBENO TRČANJE ISTRIAN WINE RUN • Berba titula: LUKA THE BEST • Berba godina i priznanja: ISTENIČ KROZ POLA STOLJEĆA • Berba za Zagreb Vino.com: MASTERCLASS SA STEVENOM SPURRIEROM te KODILA & GOURMET OVER MURA • DRAGULJI MAROFA IZ MAČKOVACA • Moć marketinga: VINOLOG NA POMOĆ VINARIJAMA i POTROŠAČIMA • Top Vino 2018: NAJPRESTIŽNIJA KAPLJICA SVIJETA u LJUBLJANI • Pelegrini Šibenik: HUMANITARNI MARENDIN RUDIJA ŠTEFANA • Štrudla fest Jaškovo: SAVIJAČA NA 100 NAČINA • Uz međunarodni praznik kave: Od FRANCKA DO QUAHWE • Hrvatski uvoz: NAJVIŠE VANI UZIMAMO SVINJETINU i – KRUH!!! • Kupujmo hrvatsko!: GRAĐANI KAO CRO-AMBASADORI • Vinski namještaj: KRASAN MEBLŠTIK IZNENAĐENJA • Promidžba vina i teritorija: VIGNAIOLI di RADDA (in Chianti) • Elysée Palace: VINSKI PODRUM FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA OTVOREN ZA JAVNOST • In Memoriam: JOËL ROBUCHON

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________________________________________________

Berba grožđa 2018

Plešivička Šipkovica, trsje obitelji Tomac

AMERIKANAC u DONJOJ REKI! DVORIŠTE TOMČEVIH SVIJET u MALOME! – Nije vijest kad pas ugrize čovjeka, ali bila bi vijest ako bi čovjek ugrizao psa. Isto tako, nije vijest kad Amerikanac posjeti Pariz, uostalom to je već odavno i opjevano, ali jeste vijest kad Amerikanac, k tome s prezimenom vrlo poznatime na Plešivici, posjećuje jaskansko naselje Donja Reka, i tu i sudjeluje u radnim akcijama!

Berba 2018 kod obitelji Tomac: Zvonimir Tomac iz Donje Reke i bračni par Tomac iz Nevade u SAD

Moglo bi se reći da je na ovogodišnjoj berbi dvorište obitelji Tomac u jaskanskoj Donjoj Reki podno Plešivice nakratko bilo – svijet u malome! Uz domaćine – Švicarci, pa švicarski naši, pa Lichtenstein, Amerikanci!…

Iz SAD, iz savezne države Nevade, stigli su Tomcima na plešivičku berbu Steven i Lora Tomac! Steven Tomac mi veli kako je njegova sestra prije nekoliko godina krenula u istraživanje porijekla obitelji, dakle otkrivanje obiteljskog stabla, i kad je na internetu pod prezimenima Tomac naišla na Tomce vinogradare i vinare s Plešivice – bio je to okidač za putovanje za Hrvatsku, ciljano na nekolikodnevni boravak baš u berbeno vrijeme u Donjoj Reki…

Hrvatsko-švicarsko-lihtenštajnsko-američki stol, za vrijeme bogatog berbenog ručka (Tomci su jako zadovoljni ubranim grožđem ove godine) koji je priredila mater familias kuće Pavica Tomac

Iz Švicarske su stigli Roland i Brigitte Jöhri, ugledni ugostitelji koji su do nedavno – sad su u mirovini – imali najbolji restoran u mondenom skijalištu St. Moritz – Jöhri’s Talvo. Poznanstvo kroz profesiju te prijateljstvo s roditeljima supruge Tomislava Tomca Martine koji su nekad radili u ugostiteljstvu u Švicarskoj dovelo  je bračni par Jöhri svojedobno na Plešivicu, i oni su se toliko oduševili krajem da su tu kupili vinograd (obrađuju ga Tomci) i kuću za odmor! S Jöhrijima je, sada, u berbu stigla i gdja Jutta, vlasnica hotela Park u Vaduzu u Lichtensteinu… Od naših pak Švicaraca naišli su Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, koji preko svoje tvrtke Vallis Aurea uvozi hrvatsko vino u Švicarsku a sad se sprema organizirati i učestale posjete grupa švicarskih ljubitelja vina u Hrvatsku, te Drago Cvitkušić iz Züricha, stručnjak za montažu opreme za grijanje u stanovima i drugim objektima, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice i kupac biranih butelja.

A od naših naših, među ostalima, i osoba naročito visoke reference: direktor famoznog zagrebačkog Imunološkog zavoda i direktor Bio-centra Dubravko Kičić! Bio je tu i Mirko Ivančić, sa svojim sinom Antonijom na čelu jaskanskog poduzeća Imaht koje za potrebe vinara uvozi amfore u Hrvatsku. A našao sam se tu i ja, koji pokušavam i dalje u dobroj formi održati nos da me odvede/dovede na pravo mjesto u pravom trenutku…

Plešivica: vinogradi, te švicarska kuća obitelji Jöhri

Neki još dođoše da se aktivno uključe u berbu, neki da kontroliraju što se to, i kako, bere, neki pak da dogovore posao oko kupovine vina na veliko, neki možda i da dogovore kupo-prodaju iz Gruzije uvezenih amfora, a neki i da ponesu doma nešto vina kupljenoga na malo…  Svi smo svakako stigli iz prijateljstva i radoznalosti, da vidimo novo grožđe i da čujemo kakve su procjene Tomčevih glede kakavoće berbe 2018. A Tomci vele da su jako zadovoljni i rodom i kakvoćom. Ove godine u amforu je na polugodišnju maceraciju stavljen traminac. Posljednji za berbu im je još bio ostao samo rizling rajnski kao kasni kultivar.

U podnevnom predahu – u vrijeme ručka – svi okupljeni oko stola u dvorištu obitelji Tomac. Neumorna mama i baka Pavica Tomac – sa strane Svijeta u Čaši i bloga Suhiucasi još jedna najozbiljnija kandidatkinja za Seosku ženu godine u izboru koji već godinama provodi Zagrebačka županija – donosi na stol domaću govedsku juhu za tjelesnu i duhovnu okrepu, domaći kruh zlatnih ruku snahe Martine, te pečenje, savijaču od sira…. Pater familias Zvonimir Tomac brine da su čaše pune. Novi, tj. mladi gazda Tomislav Tomac pak razapet je i u tim objedovnim trenucima između stola s gostima i hranom te runjače, muljače i preše…♣

Traminac 2018 je pobran, i spremljen u amfore taman dan prije nego što je stigla blaga kratkotrajna kiša. Trganje je nakratko prekinuto, ali,, dakako, bilo je posla u podrumu. Zadovoljni što su u berbenom smislu uspješno riješili ovogodišnju amforu, Tomislav i Martina Tomac u predahu s Tomčevim bratićem Antonijom (uvoznikom amfora) uz Rebulu 2010 Amfora od Joška Gravnera

BRAJE, KUĆA  DOBRE PAPICE i DOBRE KAPLJICERobert Braje iz Plešivičkog vinogorja dio svojih vinograda obrao je već do blagdana Male Gospe. Berba je ove godine bila i inače uranjena, a to ranije od ranijega bralo se za potrebe proizvodnje pjenušca. Od sorata koje Braje ima – veltlinac crveni, pinot sivi, pinot crni te rizling rajnski i cabernet sauvignon, ove posljednje dvije ostavio je, logično, za berbu posljednje. I on je jako zadovoljan i prinosom i kakvoćom roda 2018. Navodi kako je srpanj bio umjeren s temperaturama a palo je i kiše tako da je loza mogla izdržati dugotrajnu kolovošku vrućinu i sušni period, bitno je i to što je i u kolovozu nešto kiše na Plešivicu došlo baš, veli Robert, u pravo vrijeme, pa je to i te kako koristilo.

Josipu Blaževiću, uvozniku Bakhova nektara u Švicarsku i vlasniku tvrtke Vallis Aurea, Braje se pokazao zanimljivime ne samo radi vina nego i zbog ugostiteljske ponude na njegovu gospodarstvu. Blaževiću, koji se, čini se, nakon ove degustacije sada kod Brajea odlučio na uvoz i nekih njegovih butelja, gospodarstvo Braje interesantno je s aspekta ugstiteljstva i turizma jer Josipova je nakana dovoditi u Hrvatsku u vinogradarska područja grupe švicarskih ljubitelja plemenite kapljice, pa sad priprema teren tražeći pogodna odredišta. Među prvim područjima za dolazak tih svojih grupa izabrao je Plešivicu. Jedno od odredišta na Plešivici, sada, nakon posjeta, vidi i na adresi OPG Robert Braje. Kuhinja, koju vodi Robertova supruga Sanda odlična je, bazira se na lokalnim namirnicama pretežito iz uzgoja Brajeovih, ambijent je – riječ je o drvenoj kući uz vinograd – lijep, interijer za prihvat gostiju dotjeran u domaćem stilu, a vina vrlo dobra. Mada je, logično, Robertu Brajeu stalo plasirati prvenstveno vlastite proizvode, on je, kako je rekao, po posebnoj želji gosta i pogotovu ako on u svom portfelju nema neko vino (sorta, tipologija) na kojemu bi gost inzistirao, u ponudu aranžmana uz svoju kapljicu spreman uklopiti i tražene etikete drugih, ponajboljih plešivičkih vinara. Kod Roberta Brajea kušali su se lijepi Crveni veltlinac 2017, vino od sorte koja se prije uvelike uzgajala na Plešivici a danas rijetko tko proizvodi vino 100 posto od nje, Robert Braje je možda tek jedini koji ga finalizira i nudi u butelji, zatim rajnski rizling 2017 i moćni Sivi pinot 2017, te malo drukčiji, vrlo potentni crni pinot 2015 nešto kasnije berbe, s 14 dana maceracije u otvorenim kacama i s devet mjeseci dozrijevanja u rabljenom barriqueu. ♣

Berba 2018 u Zagrebu

SLAVLJE UZ KOTLOVINU i PJENUŠCE u NOVOJ VESI – Berba i u Zagrebu, gradu u kojemu je, inače, nekad bilo dosta vinograda. U glavni grad Hrvatske donio ju je plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj. Ali ne niti blizu Uspinjače, naime svojedobno je na kosini kojom sada vozi uspinjača iz Donjeg u Gornji grad i obratno, bilo trsje, a niti u Vinogradsku, niti u područje uz ulicu Trsje što se nalazi na potezu od bolnice Sveti Duh prema gore (ne, doslovno, Gore), nego – u Novu ves gdje ima simpatičan lokalčić Vinska klet. Kurtaljeva berba u dvorištu uz Vinsku klet bila je simbolična, nimalo radno naporna ali i te kako naporna za organe unutarnjih poslova. Stol s košarom punom grožđa s kojom su dočekani uzvanici-berači zasjao je punim sjajem kad su na nj izneseni kotlovina i Kurtaljevi pjenušci (ne djeluje kao otmjena kombinacija ali je i te kako ukusna kombinacija!).

Kurtalj je na ovome post-berbenom skupu najavio novitete iz svojega podruma, riječ je o pjenušcu te o rajnskom rizlingu s dužom maceracijom. Pjenušac je od chardonnaya (80 %) i crnog pinota (20 %), iz berbe 2014, na kvascu u butelji tri godine. Mirni rajnski iz 2017 bio je na maceraciji s fermentacijom u bačvi 42 dana. Oba vina trebala bi na tržište izaći pred Božić ove godine  (Snimio Marko Čolić)  ♣

Berba 2018 u Feričancima

Vinograd na Goveđoj glavi

JEMATVA i KAO TURISTIČKI PROIZVOD – Feričanačko Feravino, koje se deklarira kao kuća prvenstveno graševine i frankovke (na svojih 160 hektara ima 50 posto bijelih sorata: graševinu, chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski… i 50 posto crnih: frankovku, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, pinot crni), organiziralo je ponovno i ove godine posebnu berbu za svoje poslovne partnere – ugostitelje i vinske trgovce, te za predstavnike medija javnog informiranja. Inače, berbu Feravino, kapacitet čijeg podruma je dva milijuna litara, nudi i kao turistički proizvod, u svojoj organizaciji. Dobar potez za promidžbu i kraja i vina.

A može biti i koristan kao radna pomoć. Feravino je, kako će se rado pohvaliti domaćini, jedina vinska kuća u Hrvatskoj koja bere ručno i koja u berbi uopće ne koristi strojeve. Međutim, u ovoj našoj stvarnosti kad mladi i radno sposobni odlaze trbuhom za kruhom u inozemstvo i kad nam nedostaje radne snage, pitanje je koliko se dugo Feravino, s tolikom površinom pod trsjem, može opirati strojnoj berbi, naime teško je očekivati da, ako kvalificirane radne snage i dalje bude nedostajalo, turisti kao volonteri koji se ponajprije dođu rekreirati i zabaviti mogu svojim radom pružiti dovoljan tehnološki nužan doprinos…

Berba na Goveđoj glavi

Okupljanje kod ovakvih posebnih prigoda bude u vinskom podrumu Feravina. Na ovom, kako je nazvan, berbenom VIP-skupu, trganje je zamišljeno i kao natjecanje ekipa sastavljenih po profesionalnoj pripadnosti. Ugostitelji i vinski trgovci dobili su kao ekipa ružičaste majice, predstavnici medija žute, a domaćini su imali svijetlo-plave… Ekipe su se okušale u brzini branja u vinogradu na lijepoj vinogradarskoj poziciji Goveđa glava, lociranoj na nešto više od 200 metara nadmorske visine. Najviše berbenih posuda ispunjenih grožđem u traktorsku prikolicu donijeli su članovi ružičaste ekipe, i, službeno, ružičasti su pobjednici ovoga ogleda, a drugoplasirani su žuti. Mediji su zadovoljniji drugim mjesto nego pobjedom, naime u redovima žutih bilo je –nekoliko kandidatkinja za vinsku kraljicu!

Vinske kraljice

Vrlo ugodno veselo druženje po krasnom sunčanom vremenu, pogotovu nakon rada u trsju uz dobru papicu i kapljicu. Početak team buildinga bio je  vrlo poticajan, uz tri pjenušca s kojima je nedavno, u pravi čas ljetnih vrućina, na tržište izašlo Feravino: Grasseco od graševine, u varijanti extra brut i brut, te Francesca brut od frankovke, sva tri su rađena metodom charmat (velika investicija bila je u nabavku suvremene opreme upravo za charmat-šampanjizaciju). Feravino od prije ima i jedan pjenušac rađen klasičnom metodom, nazvan Virtuo.

Vinski podrum s drvenim bačvicama

Ivan Ergović (u sredini), direktor prodaje Luka Vrga (desno) i Matjaž Lemut, te, dolje, enolozi Matjaž Lemut i Antonija Čeme

Linija Miraz – chardonnay, frankovka, syrah i cuvée

Pjenušci: Grasseco extra brut i Grasseco brut, oba od graševine na što i upućuje naziv (metoda charmat), zatim bijeli Virtuo (klasična metoda), te ružičasti Francesca, od frankovke (metoda charmat) Dva Grasseca i Francescu Feravino je predstavilo biranoj publici ovih dana u – Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu!

U društvu s vlasnikom Feravina Ivanom Ergovićem i s enologom Matjažom Lemutom te enologinjom Antonijom Čeme u vinskom podrumu s mnogo bačvica (stare su obnovljene, u Francuskoj su i kupljene nove!) za dozrijevanje vina imao sam priliku kušati i nekoliko vina iz berbe 2017. koja tek trebaju biti punjena i koja će kad im za to dođe vrijeme na tržište pod markom Miraz (grožđe sa starijih i manje opterećenih loza, kažu – najviše do 1 i 1,5 kg). Zanimljiva graševina iz 2017, iz vinograda Goveđa glava, na 220 metara nadmorske visine. Berba je bila u dva navrata, kod prve gledalo se da kiseline budu žive i lijepe, a druga je, kasnija (krajem rujna), dala viši slador i veću snagu. Obje partije spojene su, i potom je vino provelo nekoliko mjeseci u bačvicama na finom talogu, lijepo se zaoblilo i dobilo na slasti. Na Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je brončanu medalju. Iz po nekoliko bačvica na kušanje je ponuđeno nekoliko frankovki i nekoliko crnih pinota, te syrah i merlot iz kasnijih berbi. Materijal koji obećava! ♣

Frankovka – i šire od vina

TRADICIJSKA DOMAĆA/UDOMAĆENA SORTA KAO OSNOVA VINSKOGA TURIZMA KRAJAModra frankinja kao osnova vinskoga turizma u Sevnici naslov je magistarskega rada Vite Petek, studentice na Fakultetu za turizam Mariborskog univerziteta – odjela u Brežicama, a komisija za pregled magistarskih radova ocijenila ga je najvišom ocjenom, konkretno čistom desetkom!

Na slovenskom Dolenjskom postoje ozbiljna razmišljanja o frankovki kao velikom i na ovim prostorima na žalost tek sada – ali bolje ikad nego nikad! – otkrivenom novom adutu u turističkoj ponudi kraja. Kako i mi u Hrvatskoj imamo područja gdje je frankovka već bila ukopala svoje korijene i gdje daje/može dati jako dobar rezultat ali onda se fokusiralo na francuske internacionalce merlot, cabernet sauvignon i u novije vrijeme i na crni pinot, s mogućim rastom osvještenosti proizvođača o tome da valja ponajprije maksimalno valorizirati izvorne vlastite adute moguće je da će se i na još mjesta – osobito u Slavoninji i Podunavlju – otkriti koliko mnogo frankovka može pružiti. I valjda će se spoznati kako se to jako dobro može iskoristiti i u turističkom segmentu… ♣

MEĐUNARODNA REVIJA FRANKOVKE – Kao lijepi nastavak na berbu, krajem rujna u Feričancima je održan prvi međunarodni festival frankovke, uoči kojega je bilo strukovno ocjenjivanje uzoraka.

Na ocjenjuvanju je bilo ukupno 48 uzoraka, od toga dva ružičasta pjenušca, šest ružičastih mirnih vina, te crnjaci od frankovke – 15 iz berbe 2017, zatim 20 iz 2016. i 2015., te pet frankovki starijih od tri godine.

Osim na hrvatske frankovke računalo se i na one iz Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, pa i Njemačke. Ali… na ocjenjivanje uzorke su poslali uglavnom hrvatski vinari,  slovenskih vina je bilo sedam, a mađarskih šest.

Zdravica uz osvojeno šampionsko odličje za Miraz 2015 na ocjenjivanju frankovki u Feričancima: Ivan Ergović, vlasnik Feravina, i enolog Matjaž Lemut (Marko Čolić)

Manifestaciju je, kako mi je rečeno, organizirala općina Feričanci, a Feravino je pružio logističku potporu. Datum održavanja nije sretno izabran jer ulazi u berbene radove, vjerojatno je to i razlog zašto se s frankovkama nisu pojavili i Gradišćanci (Burgenland) pa i Nijemci na koje se računalo. Predviđeni program govori o tipu priredbe: planinarsko događanje Kroz šume i vinograde, Dan otvorenih vrata Feravina, nastupi folklorne grupe Manuel iz Feričanaca i tamburaških sastava, dodjela odličja najbolje ocijenjenim frankovkama.

Evo i koje su frankovke, na temelju procjene ocjenjivačkog suda što su ga činili Matjaž Lemut, kao predsjednik te Zrinka Vinković Jergović, enologinja u Kutjevu d.d., Mladen Papak, enolog Vina Papak iz iloka, prof. Josip Mesić iz Veleučilišta u Požegi, Milan Horvat, enolog u Đakovačkim vinima, te Mirjana Košuta, enologinja KGZ iz Nove Gorice kao članovi, osvojile glavna odličja:

Šampion je, naravno, Frankovka Miraz 2015 od Feravina (18,5 bodova od 20 mogućih, to bi bilo 89-90 bodova po skali do 100 bodova, u ocjenjivanjima Svijeta u čaši to je u rangu visokog srebra na pragu zlata i s prikazom grozdića označeno kao ♣ ♣ ♣ ♣ ), a po feričanačkom pravilniku zlatne medalje osvojili su: Frankovka Personal Collection 2013 od Podruma Kolar (18,53 boda =  ♣ ♣ ♣ ♣ , SuČ visoko srebro na pragu zlata), Frankovka 2017 od Feravina (18,40 bodova = ♣ ♣ ♣ , SuČ srebro), Frankovka 2017 od Krauthakera (18,33 boda = SuČ ♣ ♣ ♣ ), Frankovka 2013 od PP Orahovica (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣ ), Frankovka 2012 od Belja (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣ ), Teleki Selection Kekfrankos 2015Czany Pinceset (18,23 boda = SuČ  ♣ ♣ ♣), Frankovka 2015 od Podruma Kolar (18,0 bodova = SuČ ♣ ♣ ♣).

OKUSI POSAVJA KRŠKO: MODRA FRANKINJA ZA FERIČANCE – Simpatična kasno-ljetna ili rano-jesenska tradicijska kulinarsko-vinska zabavna ulična manifestacija Okusi Posavja u staroj jezgri Krškoga, tik uz Savu. Lokalni specijaliteti na domaći ali i moderan način i iz kuhinja i vrlo renomiranih restorana slovenskog Posavlja iz Krškoga i oko njega (primjerice Tri Lučke; Dejan Mastnak i njegov kolega izašli su sa zanimljivim jelom od rezanaca mesa pečene svinjske kračice i zelenog zelja, sve prekriveno pjenicom od graha), butelje lokalnih vinara, predmeti starih ali i novih zanata… Uvečer – koncert zabavne glazbe. Žetoni za kušanje po umjerenoj cijeni. Odlično za subotnje druženje na otvorenome. Odziv publike (uglavnom lokalne, puno obitelji s djecom) – velik.

Rok Petančič i bračni par Žaren, te, dolje, Dular (lijevo) i Dejan Mastnak sa svojim suradnikom, iz kuhinje Tri Lučke

Na priredbi Okusi Posavja bila je dobra prigoda kušati vina od frankovke. Dolenjci joj se dosta posvećuju, ponosni na prije ne tako dugo objavljenu tvrdnju da je frankovka rodjena u Sloveniji. U čast frankovke od prije nekoliko godina u Sevnici, nedaleko od Krškoga i takodjer uz Savu, održava se međunarodni festival frankovke, sa stručnim ocjenjivanjem na kojemu su lijepe uspjehe postigle i frankovke iz Hrvatske, konkretno npr. od Feravina iz Feričanaca (osvojena jedna i šampionska medalja!). Sad je na Slovencima bilo da sa svojim frankovkama uzvrate posjet Slavoncima, na prvi festival frankovke krajem rujna u Feričanima i na ocjenjivanje tjedan dana prije. Rok Petančič, voditelj festivala frankovke u Sevnici, ovdje na slici s vinarem