Tag Archive | Gianfranco Kozlovic

Peti Dani hrvatskog pršuta/ DELIKATESA PAR EXCELLENCE

KROZ

 

 

Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

                Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

                Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

_________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

___________________________________

PRŠUTI ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam primijetio da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Roca – kuća, restoran i terasa

Sir iz ulja i kamenice – u ingerenciji gdje Silve

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi. Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdakk

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane.♣  SuC 05.2018

Advertisements

Svijet vina – 2018/2019 – World of Wine/ HRVATSKA NA DLANU – CROATIA AT a GLANCE

______________________________________

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UVOD/INTRODUCTION

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) / Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2;  Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500;  Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years; Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic;    Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 %; Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans; Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %;    Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic; Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000; Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Najduža rijeka/The longest river: Sava;  Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…; Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2; Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km; Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66; Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj; Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…; Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak; Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha; Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381; Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & SWINE

Vinogradska područja Hrvatske / Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 19.077 ha;  Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %;  Primorski dio/Littoral part: 47,3 %;  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

___________________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 ___________________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

  1. Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250;  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70;  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli /blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali;  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha;

Pelješac, južna strana, s Dingačem / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE – 2018/2019 – MARKET

Prijavljena godišnja proizvodnja vina/Registered annual wine production: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl;  Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties:

1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina2018Importation of the wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value €  30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

POTROŠNJA/CONSUMPTION

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI PROIZVOĐAČI/MOST RENOWN PRODUCERS

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, te dolje/and down:  Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

______________________________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2019 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

SVIBANJ – 2019 – MAY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

USUSRET LJETU! – Južna strana otoka Hvara, selo Sveta Nedjelja i grand cru vinogradske pozicije iznad. Dolje, ispod Svete Nedjelje – Zlatan otok

U OVOME IZDANJU:

HRVATSKA – CROATIA •  AUSTRIJA – ÖSTERREICH ITALIJA – ITALIA

_____________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ                               IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

________________________________________

VINA SE NALAZE NA  TRŽIŠTU / WINES ARE FROM THE MARKET

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (rp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M-L) TRAMINAC CRVENI 2017 – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: traminac crveni ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost (zoi – pdo) • polusuho/off dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je ozbiljno • sadržajno •  mesnato • dotjerano • zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto – zlaćana nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost • floralno • med • začinsko bilje – iskazano s mjerom • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • odaje slast – (ugodno) gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (osnovni tip: bourggne) • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: M) CHARDONNAY 2017 – JAREC-KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. (zozp / pgi) • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka – vitka ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno i kompleksno • sadržajno • dosta bogato • mesnato • dotjerano • zrelo • toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro • osjet zemlje – kruha ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • uglađeno • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodnog –  solidno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS:   ⇗  (jelo: pečena riba, pečena teletina) • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • 12-14°C

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M) PINOT BIJELI 2017 – JAREC – KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp/pgi) • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: a la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • svježe • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro • floralno • osjet korice kruha ■ U USTIMA meko – zaobljeno • aromatski ljepo iskazano • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (osnovni tip: burgogne) • 10-12°C

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M) MANZONI BIJELI 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • sorta/variety: incrocio manzoni ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno/quality – s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp / pgi) • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka/tall – teška/heavy • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je dosta aromatično • bogato, snažno i konkretno, vrlo toplo • dotjerano • za piti: svakako uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žu(ćkas)to ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli – južni/citrusi) U USTIMA zaobljeno • živo • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • solidno dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • -12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: M-L) MANZONI 2017 – BARUNDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić • kosina/slope • sorta/variety: manzoni (incrocio Manzoni, križanac između rizlinga rajnskog i pinota bijeloga koji je stvorio prof. Manzoni) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost (zoi – pdo) – vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana/modified – niska/low zdepasta teška/heavy – odgovara više zs crno nego za bijelo  vino/by the tradition more suitable for the red wine ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je dosta aromatično • sadržajno • sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • svježe i s puno/dovoljno živosti • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano. Upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • sa svježim –  srednje dugačkim završetkom ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: L) TERAN 2015 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: teran • pristup u trsju/approach in the vineyard: prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra zaštićena izvornost (zoi – pdo) ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je ozbiljno • sadržajno • sočno • dotjerano • zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni plavi – koštićavi  bobičasti – zreli) • začinsko bilje – dodir – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • s uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (osnovni tip: bordeaux) • 16°C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: M) CHARDONNAY 2016 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka/tall vitka/slim • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • mesnato • sočno • s karakterom • zrelo • skladno • s dovoljno živosti • za piti: najbolje uz hranu • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto sa zelenkastom niti ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli žuti – koštićavi / zreli – orašasti) • začinsko bilje/slatke mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – maslaca ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta  dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑    (jelo: pečena bijela riba,, pečena teletina) • velika čaša (bourgogne) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: L) CHARDONNAY 2015 Goldberg – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: visoka/tall vitka/slim elegantna/elegant • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • sočno • zrelo/mature • skladno/harmonious • toplo • s dovoljno živosti • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkas)to • puno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli žuti – koštićavi – zreli – sušeni – orašasti) • floralno • med, dodir • začinsko bilje/slatke mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – kvasaca – kruha – plemenite plijesni, dodir U USTIMA meko – zaobljeno, sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • 12-14°C

______________________________________________ 

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! /Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_______________________________________________

    AUSTRIJA    ÖSTERREICH

Kamptal

pjenušci – sparkling

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: XXL) RIESLING ELEMENTAR brut – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling rajnski ■ PODRUM/CELLAR: vino je provelo 12 mjeseci u bačvi/the wine spent 12 months in barrel ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: elementar = a riječ je o drugom vrenju u boci kao i kod klasične metode, samo što se na tu drugu fermentaciju u bocu ne stavljaju klasično bazno vino i kupovni šećer i kvasci, naime kod baznog vina  je u prvoj fermentaciji u određenom trenutku zaustavljeno alkoholno vrenje da bi se fermentacija u boci, tj. njen  nastavak u butelji, odvijala na šećeru i kvascima što potiču od vlastitog grožđa vinificiranog u vlastitom podrumu/second fermentation in bottle, but in this case the bottle has been filled not with the classic basic wine and no bought sugar and yeasts have been added, bottle has been filled with the wine in which at the certain moment the first alcoholic fermentation has been stopped, no bought sugar and the yeasts have been added in order to obtain the sparkling wine with the original sugar, the sugar from the own grapes vinified in the owner’s cellar) • na kvascu u boci minimum 18 mjeseci/on the lees in the bottle minimum 18 months • degoržirano kolovoza 2018 /degorged in August 2018 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: österreichische Sekt • nebistreno, nefiltrirano, finalizirano bez dodavanja ekspedicijskog likera/not fined, not filtered, no liqueur d’expedition added • brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • modificirana/modified • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno/very elegant. VINO je zanimljivo • posve drukčije • ozbiljno • višeslojno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom • skladno • umireno, ali još s dosta živosti • za one koji su skloni makar i maloj dozi slasti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • jače žućkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim nimalo agresivnim  mjehurićima  ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost • osjet kruha/brioša – plemenitog drveta ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatk(ast)og – svježeg/živog – kisel(kast)og – (fino) gork(ast)og – isušujućeg – oporog –  (solidno) dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (osnovni tip: šampanjska/champagne) • 10°C

Karl Steininger

Wachau

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/rp: XXL-XXXL) LOIBNER RIESLING 2017 Ried Loibenberg SmaragdWeingut KNOLL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Loibenberg • kosina/slope • sorta/variety: riesling • kvalitativna kategorija: Smaragd ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitätswein aus Österreich • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: šareno/colourfull ■ VINO je impresivno • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • skladno • svježe • dinamično – s nervom • za piti: najbolje uz hranu – za koju godinu i u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro – jače boje • zelenkasto – žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći zeleni bijeli – koštićavi – južni/citrusi – svježi) • floralno • vegetalno, diskretno • začinsko bilje (list peršina, metvica.. – dodir) – vrlo  dobro uklopljeno • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • živo  • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog –  solidno)dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tip: rajnska/rhine) • 12°C

ITALIJA   ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/rp: L) VETTE 2017 di San Leonardo – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • vinifikacija/vinification kratka hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/short cold maceration without alcoholic fermentation • alcoholic fermentation: 12 dana/days, na 12°C • dozrijevanje/maturation: 5 mjeseci/months • inoks/stainless steel – on the lees, bâtonage ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti i.g.t. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je kompleksno • sortno dobro prepoznatljivo • sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • svježe • umireno, ali još s dovoljno živosti • dopadljivo • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno – trajno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • vegetalno – diskretno (paprika) • začinsko bilje/slatke mirodije – poljubac, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • uglađeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  (jelo: bijela riba, šparoge, kozji sir…) • veća čaša (osnovni tip: bordeaux) • 12°C

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/rp: XXL-XXXL) RIESLING 2015 di San Leonardo – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Val di Cembra • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 700 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: 20 dana/days • inoks • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • tonneau (500 ℓ) • hrastovina/oak: francuska/french • na kvascu/on the lees • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Trentino d.o.c. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • modificirana/modified – teška/heavy • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je moderno • mesnato • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno/elegant • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, (plodovi: najčešći domaći zeleni bijeli koštićavi/citrusi) • floralno • začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno • osjet kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – bijele čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • uglađeno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (rhine) • 12-14°C

______________________________________________

SAN LEONARDO PRIJATELJ BIORAZNOLIKOSTI – Renomirani vinski posjed Tenuta San Leonardo iz Trentina koji se potpuno okrenuo organskom uzgoju dobio je krajem prošle godine certifikat BWA – Biodiversity World Association, kao kuća-prijatelj bioraznolikosti. Tri godine trajala je konverzija poljoprivrednih površina San Leonarda od konvencionalne do organske. Cjelokupno manje markiza Carla Guerrierija Gonzage impresivne je veličine i ekološke čistoće. Vinograde okružuje oko 300 hektara inkontaminirane šume, ponosno govori vlasnik posjeda Tenuta San Leonardo kod mjesta Avio u Trentinu

Carlo Guerrieri Gonzaga (lijevo na slici), vlasnik posjeda Tenuta San Leonardo

_____________________________________________

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) SAN LEONARDO ROSSO 2014 – SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, carmenère 30 %, merlot 10 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseci/months • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vignetti delle Dolomiti i.g.t. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (količina/quantity: 58.800 boca/bottles) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je dotjerano • složeno • toplo • umireno, ali još s puno živosti • rustikalno • za piti: (najbolje) uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začinsko bilje • osjet drveta – (fino) paljenoga / dima – crne čokolade / kave ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim taninom • slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – gorkastog – isušujućeg – malo oporog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, peka, zreli tvrdi sir…) • velika čaša (osnovni tip: bordeaux) • 16-18°C

_________________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

SYRAH 2011 Križevac – KORAK ■ Plešivica, vrhunsko, suho, 14,8 vol %

MERLOT 2011 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, vrhunsko, suho, 14,5 vol %

BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Sugarille – GAJA ■ Toscana Montalcino, suho, 15,0 vol %

_______________________________________

LEGENDA

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣  – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣   Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •    ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

__________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

_______________________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/ CORK, and  under & around the cork

POIGRAJTE SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Pretpostavljam da vas zanima na koji se to način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim vam izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina, pa – pokušajte!

Vino prikladno temperirajte. Izaberite prikladnu čašu, dakako na stalku da prstima ne mažete stijenke čaše i da ne grijete vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla te s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Nakon što šu operete i posušite, provjerite je li čista mirisa, naime nerijetko se dogodi da netom operena i obrisana čaša mirise na deterdžent odnosno na krpu za brisanje. Ako čaša nema mirisa spremna je da posluži pri degustaciji vina. Priredite i posudu za odlijevanje, naime imate li odjednom više uzoraka na degustaciji i ako svaki pout vino popijete – znate što se može dogoditi. Ako ništa, popustit će koncentracija. Prije početka kušanja na stol stavite ili bijeli stolnjak ili bijeli podmetač, tako da možete bolje promotriti boju. Neposredno porije kušanja čašu ovinite s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog. Usredotočite se, i poigrajte se degustatora-ocjenjivača i sâmi. Uzdravlje! Na početku ove rubrike Potrošački putokaz imate legendu s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang. (SuC 05.2019)

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg vrednovanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca!

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATAVeliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.

Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja Dubrovnik FestiWine Trophy: Traminac ledeno vino 2012 obitelji Šimanović iz Kostela Pribićkog kod Krašića, Na slici je kćerka Željka Šimanovića Iva (Julio Frangen)

Najbolje ocjenjeno vino i šampion je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG-a Šimanović iz Kostela Pribičkog kod Krašića; najbolje crveno vino je DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač, Potomje, Pelješac; najbolje ocijenjeno ružičasto vino je ROZE 2018 OPG-a Siber Dušica iz Osijeka, Vinogorje Erdut; najbolje ocijenjeno bijelo vino je CHARDONNAY 2017 Vina Kalazić iz Zmajevca; Vinogorje Baranja; najbolje ocijenjeno slatko vino je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG Šimanović;  najbolje ocijenjeni pjenušac je ETNA SPUMANTE BRUT 2013 Nerello Mascalese, Società Agricola Destro Sel, Sicilija Italija; najbolje ocijenjeno crveno vino Dubrovačko-neretvanske županije – DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač; najbolje ocijenjeno ružičasto vino DNŽ – ROSÉ 2018. OPG Zlatko Bačić, Blato, Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽGRK 2018. OPG Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Pelješac DINGAČ SELEKCIJA 2012. PZ Dingač; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Konavle je MALVASIJA DUBROVAČKA 2018 od Bože Metkovića, Molunat; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Korčula je GRK 2018 OPG-a Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Komarna PLAVAC MALI 2015, Vinogradi Volarević, Metković; najbolje ocijenjeni Dingač je  DINGAČ SELEKCIJA 2012 od PZ Dingač.

Stručni žiri koji je ocjenjivao vina (Julio Frangen)

S posebnim naglaskom na edukaciju izdvojile su se ovogodišnja prva vinska škola Dubrovnik FestiWinea pod kreativnim mentorstvom vinske akademkinje Mire Šemić (Julio Frangen)

Spoj na slijepo odnosno susret vina Dubrovačko-neretvanske županije s našom – pogotovu u posljednje vrijeme poznatom autohtonom malostonskom – kamenicom ove godine išao je na ruku vinariji Volarević s Komarne, naime  kušači su odlučili da se  uz malostonsku kamenicu najbolje sljubilo  Volarevićevo vino QUATTRO chardonnay 2018.

Na tradicionalnoj donatorskoj Gala večeri u hotelu Palace uz vrhunska jela koja su pripremili chefovi: domaćin Saša Računica i chef gost Jure Tomič iz restorana Osterija Debeluh iz Slovenije, servirala su se pobjednička vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja.  Tomič je predstavio svoju filozofiju kuhanja i objasnio što je za njega dobar chef, te što će pokušati prenijeti na stipendiste koji će kod njega doći na praksu, podržani prihodom gala-večere:

Hrana uvijek mora ostati hrana. Mladi kuhar nikad ne smije zaboraviti od kuda je došao, bilo kamo da ode raditi, u Francusku ili Ameriku, mora biti svjestan okusa iz svojega djetinjstva, te primarnih okusa namirnica. Mi svoje nažalost rado zaboravljamo. Danas mladi previše podliježu modernim trendovima, svi žele biti zvijezde. Ali jedno je kuhati i filozofirati, a drugo je kuhati, filozofirati  i od toga živjeti, te se dalje razvijati, učiti, napredovati, graditi svoj put. Za mene je prva i najvažnija stvar okus, i to okus teritorija, u u skladu s time i nerazdvojivo dobra namirnica teritorija.

Treba istaknuti da je prihod od ulaznice (cijena ulaznice je 700 kuna) bio namijenjen stupendiranju mladih dubrovačkih talenata na području gastronomije (kuhara, sommeliera, konobara). Stručna komisija odabrala je dvojicu stipendista kojima su uručene stipendije – kuhara Tonija Kužninu i sommelijera Nikšu Karamana koji će od 20.11.-20.12.2019. učiti, raditi i stjecati nove vještine I iskustva uz mentora Juru Tomiča u Brežicama.  ♣

Festivali: Vinistra i turizam

SVIJET MALVAZIJA (ALI i TERANA!…) – Obično kažemo da turistička sezona u nas starta s Uskrsom, a Istrani vele da prava turistička sezona kod njih počinje s međunarodnom izložbom vina i vinarske opreme Vinistra. Ove godine datumi Vinistre, inače u dvorani Žatika u Poreču, su 10 – 12.05.

– Da, baš s Vinistrom počinje prava turistička sezona, naime sa sajmom u Žatiki sve sobe u 36 porečkih hotela budu pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i oni su vrsni ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske – kaže Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, a Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, ističe kako spomenuta hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju jer je uvidjela da ona ima veliko značenje u promociji autohtonosti i izvornosti te u turističkoj ponudi Istre.

Prvo veliko zlato na Vinistri . Santa Elisabeta 2015! S dobitničkim buteljama u rukama – Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert

Organizatori Vinistre zasad su zadovoljni predpočetkom. Ocjenjivanje vina, podijeljeno u dvije grupe – jedna je pod nazivom Svijet malvazija i rado se kaže da se radi o neslužbenom svjetskom prvenstvu vina od navedene sorte, a druga obuhvaća ostale kultivare – uspješno je održano, predsjednik udruge Vinistra vinogradar i vinar Nikola Benvenuti likuje jer ovogodišnje, konkretno 11. po redu vrednovanje malvazija okupilo je čak 272 malvazije iz pet zemalja, što je novi rekord. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno 206 uzoraka, Talijani su poslali 44, Slovenci 12, a Španjolci i Grci po pet vina. Uz malvazije, četrdesetak enologa i sommeliera u drugoj grupi je ocijenilo još 242 uzorka vina ostalih sorata te 30 jakih alkoholnih pića. Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina, istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje to što su ove godine prvi puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Službeno proglašenje pobjednika očekuje se 8. svibnja, dva dana uoči otvorenja Vinistre.

Santa Elisabeta – ikebana (Marko Čolić)

– Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje ostalih vina. Podigli smo bodovni prag za medalje, a smanjili broj članova komisije koje smo stavili da sjede u krugu kako bi mogli međusobno komentirati uzorke što je određeno jamstvo objektivnijoj konačnoj ocjeni – istaknuo je Benvenuti, te dodao kao najavu sajma: – Ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelijerka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna, dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača.

Benvenzti malvazija 2018, Santa Elisabeta 2015 i Caldierosso 2016. Caldierosso je mješavina sorata u kojoj su braća Benvenuti, kažu, htjeli pokazati kako se istarski teran dobro snalazi u društvu svjetski znanih sorata kao merlot, nebbiolo i tempranillo

Nikola Benvenuti ima razlog i za privatno slavlje na Vinistri 2019: tu će on i brat mu Albert službeno predstaviti novo obiteljsko eno-čedo (eno-čudo!) – Santa Elisabetu, najavljenu ovako: Došao je još jedan veliki trenutak za našu obitelj: stigla je Santa Elisabeta. Kreirali smo je s najvećom pažnjom, njegovali predano i dugo, konačnu selekciju radili strogo i uz pomoć istaknutih stručnjaka, a sad je red i da je i šira javnost upozna. Upravo ovo vino, proizvedeno od sorte teran osvojilo je, s dobivenih 93/100 bodova na nedavnom ocjenjivanju za Vinistru, veliku zlatnu medalju! Braća Benvenuti, koja su inače poznata po odličnom Teranu Anno Domini, u Zagrebu su upravo ovih dana imali prezentacijsku generalku za Santa Elisabetu. Vino je iz berbe 2015. kompleksno, gusto, snažno, toplo (nominalno: 15 vol %), rječju: izvrsno i upečatljivo. Iako su mu na plećima već oko 3,5 godine vrijedilo bi ga, po meni, još pričuvati koju godinu, s vremenom će u boci samo još dobivati….

– Vjerojatno se pitate zašto naziv Santa Elisabeta. Odgovor je jednostavan i logičan: riječ je o položaju, udaljenome od našeg mjesta Kaldir oko 1,5 km, vinogradi su na nadmorskoj visini između 300 i 330 metara. Oko svakog našeg vina maksimalno se trsimo, ali bogme oko ovoga taj maksimum obilato je premašen. Motovunsko područje daje kapljici vrlo izraženu osobnost, posebnost, a mi smo u našoj kapljici htjeli i više pa smo s naročitom pažnjom s obzirom na izloženost pojedine parcele, nadmorsku visinu, tip tla birali pozicije na koje ćemo posaditi koju od naših sorata. Santa Elizabeta ekstra je položaj, prikladan upravo za sortu teran. S Teranom anno Domini postigli smo mnogo, ali eto htjeli smo ostvariti i veći skok, pružiti ekskluzivni istarski dragulj koji će biti dostupan samo iz ponajboljih berbi i u maloj količini. Teran je dosta rodna sorta pa smo odmah u startu, pri rezidbi, išli na vrlo mali prinos, na oko pet grozdova, poslije smo imali i tzv. zelenu berbu, a kako grozd terana nije baš malen u prikladnome trenutku rezali smo ga sa strane i na donjem dijelu tako da plod koji ostane optimalno dozori. K tome, odlučili smo se za malo kasniju berbu od redovne. Maceracija, praćena alkoholnim vrenjem, protegnula se na 25 dana. Kad se vino smirilo pretočili smo ga u velike hrastove bačve, da bi tu dozrijevalo oko dvije godine.  Potom je vino napunjeno u bocu i u butelji je provelo 1,5 godinu – rekao je Nikola Benvenuti.

S obzirom na doista visoku kakvoću već Terana Anno Domini od Benvenutijevih, kolika je opasnost da taj teran bude na tržištu i te kako ozbiljna konkurencija teranu Santa Eiisabeta, pitam Alberta Benvenutija, a on odvraća da te opasnosti nema, Santa Elisabeta je posebna, elitna priča kroz samo 1700 butelja i nešto magnuma. Saznajem da je određeno da cijena butelji Santa Elisabete u maloprodaji bude između 220 do 250 kuna… ♣

Festivali: Vina od davnina

        PUŠIPEL S NAJBOLJOM OCJENOM– Drugi festival Vina od davnina krajem travnja u zagrebačkoj Laubi okupio je, barem po riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, 85 hrvatskih proizvođača vina i ponudio na kušanje 130 uzoraka vina od 34 autohtone sorte iz svih hrvatskih krajeva. Tolušić veli i to kako je Hrvatska površinom malena ali je po broju autohtonih sorata vinove loze definitivno velika zemlja, te kako je nezaobilazna stanica za svakog poznavatelja ili uživatelja vrghunskih autohtonih vina, međutim, koliko sam vidio, u Laubi, kamo je inače ulaz bio besplatan, nažalost bilo je vrlo malo posjetitelja, očito je da ili naši potrošači nisu baš previše istraživalački raspoloženi i zainteresirani baš za vina od autohtonih hrvatskih kultivara, ili da organizator, a to je Ministarstvo poljoprivrede RH nije dobro odradio marketinški dio posla. Moguće je da je posjet ovoj priredbi bio slab i stoga što se, osim graševine, pošipa, malvazije istarske i plavca maloga, vina od drugih sorata nisu u dovoljnoj mjeri pokazala i iskazala na tržištu te, lako moguće, i stoga što potencijalna publika nije među izlagačima u Laubi ovoga puta očekivala aktualne zvijezde hrvatskog vinarstva, a i dogodilo se to da velikih i zvučnih imena s vinima s kojima su se proslavila tu praktički nije bilo. S obzirom da je posjet zakazao, događalo se i to da su pojedini vinari-izlagači i sat prije isteka službenog izlagačkog vremena napuštali svoje stolove i odlazili…

Dobitnici šampionskih priznanja po kategorijama (slijeva), uz ministra Tomislava Tolušića, njegova zamjenika Zdravka Tušeka i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića: Niko Karaman, Branimir Jakopić, Nenad Preiner, Radoslav Bobanović MAS VIN, te Zgrablić In Stylis vina (Marko Čolić)

S otoka Krka zanimljivost i vrlo dobro vino u lijepoj tržišnoj količini – Kurykta 2015 reserva (13,8 vol%) od sorata sansigot, (sušćan), debejan i kamenina, od proizvođača Antona Katunara. Kurykta je inače antički naziv za Krk (Marko Čolić)

Evo i ako već ne i svih a ono gotovo svih sorata prezentiranih kroz vina sada u Laubi: kraljevina, pušipel odnosno moslavac ili šipon, sokol, škrlet, dišeća ranina, belina starohrvatska, svetokriška belina, pa žlahtina, gegić, muškat ruža porečki, malvazija istarska, malvasija dubrovačka, grk, maraština, debit, bogdanuša, pošip, kujundžuša, cetinka, zlatarica blatska bijela, bratkovina bijela, teran, sansigot ili sušćan, debejan, svrdlovina, babica, crljenak, babić, plavina, plavac mali, kadarun… Vina su bila u različitim varijantama, od klasičnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih suhih do pjenušaca, slatkih desertnih, maceriranih narančastih… Interesantno!

Nedavno sam objavio svoje mišljenje da bi trebalo brže i ambicioznije raditi na tome da se od tih naših autohtonih kultivara proizvedu vina ne tek korektna nego u višem kvalitativnom rangu te i u tržišno nešto značajnijoj  količini, pa onda da se pojača i marketinška aktivnost.  U tome smislu čini se, po onome što sam čuo od Slavka Merkaša, predsjednika Udruge vinogradara i vinara Sv.Križ Začretje i vodiitelja strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina pri HGK-županijskoj komori Krapina (članovi grupacije su 32 vinarske udruge Krapinsko-zagorske županije), stvar je u tome pravcu napokon ušla u završnu fazu u Hrvatskom zagorju.

Slavko Merkaš (desno), Đurđica Kanceljak i enolog Mladen Kantoci. Ispred zagrebačkog Agronomskog fakulteta u projekt revitalizacije autohtonih sorata duboko je uključen prof. Edi Maletić (Marko Čolić)

– Već 14 godina mi u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i uz financiranje i marketinšku potporu Krapinsko-zagorske županije provodimo projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Upravo je projekt ušao u treću fazu vezanu uz izučavanje gospodarskog potencijala nađenih nekih sedam sorata, primjerice to su belina starohrvatska, svetokriška belina, sokol, mirkovača, volovina….  U projekt je sada uključena i tvrtka Trgocentar Zabok koja je na hektaru terena na nadmorskoj visini od 300 metara podignula matičnjak autohtonih sorata te koja priprema nove i veće površine za sadnju američkih podloga da se proizvede kvalitetan sadni materijal za tržište – kazao je Merkaš.

Uoči festivala provedeno je, pod predsjedanjem Marijana Čižmešije dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, te po tablici do 100 bodova, strukovno ocjenjivanje vina od autohtonih hrvatskih sorata. Prijavljeno je 94 uzoraka bijelih vina, šest uzoraka ružičastih i 30 uzoraka crnih vina. Šampioni su: Pušipel Prestige izborna berba bobica 2015 od Branimira Jakopića iz Železne Gore, to je vino dobilo najvišu ocjenu od svih, zatim prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Središnja bregovita Hrvatska također je iz Međomurja a riječ je o Pušipelu 2018 od Nenada Preinera (Vinarija preiner) iz Svetog Urbana, prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Dalmacija je Malvasija dubrovačka 2018 Nika Karamana iz Konavala, prvak u kategoriji crvenih vina regije Dalmacija je Crljenak 2015 PZ Maslina i vino (Rade Bobanović) iz Polače, najbolji u kategoriji bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner je In Sylvis Marko Zgrablić OPG iz Sv. Petra u Šumi, a prvak kod crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner je Teran 2016 Darija Sirotića iz Buzeta.  ♣

Festivali: Sevnica

        FRANKOVKA u PRVOM PLANU – Da, da, vrijeme juri, i eto nas već i pred devetim Međunarodnim festivalom vina od sorte frankovka. Manifestacija će se održati u dvorcu Sevnica (www.grad-sevnica.com) u četvrtak 6. lipnja 2019 od 17 do 22 sata.

Uoči festivala, konkretno u četvrtak 9. svibnja, već tradicijsko je strukovno ocjenjivanje frankovki, podijeljenih u tri kategorije – jedna grupa obuhvaća crna mirna vina iz prošlogodišnje berbe, dakle iz 2018, druga grupa obuhvaća crna mirna vina iz različitih berbi ispred 2018 s time da je tu predviđena i kapljica njegovana u barriqueu, a u trećoj grupi su ružičasta mirna vina, predikati te pjenušci. Ocjenjivanje je po u međunarodnim okvirima uobičajenoj metodi od 100 bodova – kaže direktor festivala Rok Petančič.

Vinoteka u Sevnici: moguće je da uz fine nareske i vina tamo budu i tamburaši, štaviše i iz Hrvatskog zagorja. Na slici su, konkretno, Simpatizeri iz Oroslavja koji su u vinoteci u Sevnici imali do sada dva angažmana

Evo i tko su članovi međunarodne degustacijske komisije: Robert Gorjak (predsjednik žirija, inače međunarodni vinska ocjenjivač, Belvin Wine School, WSET, Slovenija), (2) Dušan Brejc (Vino Slovenije – Wine Association of Slovenia, direktor, CMB degustator, Slovenija), (3) Grega Repovž (sommelier, Repovž restaurant, Slovenija),(4) Igor Luković (Vino&Fino, direktor, međunarodni ocjenjivač, Srbia), (5) Guillaume Antalick, PhD enolog, Sveučilište Nova Gorica, Francuska/Slovenija), (6) Jo Ahearne (MW, Australia/Croatia), (7) Nicolas Neve (enolog, Francuska/Slovenija). Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 15. svibnja 2019 na http://www.modra-frankinja.com

Na festivalu se najavljuje bogata ugostiteljska ponuda s jelima prikladnima uz vino od frankovke. Među ponuđačima očekuju se Grajske mesnine sa selekcijom mesnih prerađevina. ♣

After work party: G.E.T. Vinski razgovori

        POMORAC SAM MAJKO NA BIJELOME BRODU…Da, pomorac sam u bijelome svijetu, al’ budućnost gradim na crnom vinu mojega Pelješca… To je priča Alena Hilića iz Kune Pelješke, dobro situiranog i daleko naprijed mislećeg kapetana teretnog broda koji kao nasljednik obiteljskih nasada vinove loze i zaljubljenik u Bakhov nektar temeljito i marljivo priprema teren za dane nakon konačnog iskrcaja i prelaska u novu životnu fazu – umirovljenika očito radno aktivnog tipa.

Alen Hilić, sasvim lijevo, zatim Tomislav Stiplošek i Davor Dretar Drele: zdravica s dingačima 2012 i 2015

Hilić, koji nastavlja dugu tradiciju brojnih Pelješana navigatora i uređivača svojih kuća i dvorišta nazvanih kortama s time da konkretno baš u vinskome svijetu ima Pavu Miličića iz Potomja kao prethodnika pomorca pa onda vinara, posjeduje, zasad, u Janjini oko 1,7 hektara, te nešto malo, oko 2200 loza, na visokokvalitetnom položaju Dingač odakle (od rođaka) i otkupljuje nešto grožđa (ukupno s Dingača preradi oko tri tone grožđa), plan mu je kad morske valove zamijeni valovitim pelješkim kopnom širiti se s nasadom, povećavati proizvodnju međutim, naglašava, ne i preko količinskih granica tzv. garažne kategorije. Što se tiče kakvoće crnjaka dojam je da je Hilić (kojemu u enološkom smislu pomaže Ante Cibilić, brat Ive Cibilića, upravitelja renomiranog posjeda Korta Katarina) – kušao sam njegove janjinski plavac mali iz berbi 2017., 2015. i 2012., te dingač iz 2016., 2015, i 2012. – na pravom putu, očekuje se da tako i nastavi,  a segment što ga paralelno treba i te kako razvijati vezan je uz vizualni identitet vina (izbor butelje, oprema boce, dizajn etikete) i marketinšku aktivnost.

Procaffe – atmosfera

O inače široj javnosti nepoznatome Alenu Hiliću, koji se došao prezentirati u Metropolu, napis sam počeo prilično ozbiljno, iako su njegov preduskršnji kasnopopodnevno-večernji nastup u organizaciji udruge G.E.T.  predsjednik te udruge i voditelj kroz program Tomislav Stiplošek i njegova suradnica Silvija Munda najavili kao vinski after work razgovor G.E.T.-a i protagonista domaće vinske scene s ljubiteljima plemenite kapljice na temu Vino i smijeh pa su kao još jednog službenog sugovornika pred publiku vrlo lijepo uređene  zagrebačke kavane Procaffe u Tkalči pozvali duhovitog Davora Dretara Drelea, među ostalime znanoga i kao vinskog biškupa. Crna vina – posebice dingači – Alena Hilića, poznatijega dakle kao kapetana nego kao vinara, zavrjeđuju i te kako pažnju, brojna okupljena publika (sjajno je kad je na priredbi posjet dobar a nazočni aktivno uključeni u događanje!), rekao bih u velikom broju zatečena nivoom što ga je ponudio u vinskome svijetu još anonimni Hilić, imala je – u ulozi i kreatora i slušatelja – lijepu kombinaciju ozbiljnoga (kušanje vina i razgovore o kapljici, Hilićevim vinskim planovima i mogućnosti kupnje Hilićevih vina), te, nakon Dreleovih provala (u kojima, hmmm, nitko nije ostao pošteđen…) glasnoga smijeha. Vrlo ugodno provedeni eno-predvečernje i večer! Upravo na Hilićevu nastupu, zahvaljujući svakako vinima Pelješanina, nenametljivom vodstvu Tomislava Stiplošeka i Dreleovim  intervencijama, pokazalo se zašto ovakav tip priredbe može privući brojnu publiku.

Alen Hilić (na vrhu piramide), Tomislav Stiplošek i Drele s Ilonom i Tonijem Brakinom te s domaćinom iz Procaffea

Plavac mali 2017, napunjen u bocu samo za ovu priliku – naime sada i dalje dozrijeva i dozrijevat će još neko vrijeme u bačvici od 225 litara (prvu Hilićevu bačvu izradio je jaskanski bačvar Milivoj Golub) – otvorio je crnu kušaonicu i pobudio pažnju nazočnih a kod Dreleta izazvao komentar da je barrique-bačvica količina tek dostatna za konzumaciju na jednoj intimnoj večeri  i poslužio je kao inspiracija njemu kao dugogodišnjem cro-vinskom biškupu da pozove Dalmatince da se napokon prijave kao kandidati za izbor prvog dalmatinskog vinskog biškupa, naime rečeno je da u Senatu hrvatskih vinskih biškupa nedostaje samo predstavnik iz Dalmacije.

Uz sljedeće vino – plavac mali 2015, također još u bačvi, Drele je pojasnio, iznoseći vlastito iskustvo, čudo i dobrobit vezane uz status vinskog biškupa: nakon što je svojedobno, prije dosta godina, on postao vinskim biškupom, k tome putujućime, događa mu se, tvrdi, i to redovito, da, i kad je u blagoslovu i najmanjeg vinograda – poput onoga s par kratkih redova s trsjem graševine na glavnom trgu, Trgu Graševine u Kutjevu – nedugo nakon berbe i ceremonijala krštenja mošta do njegovoga automobila stižu butelje graševine i on istoga dana kad je bila berba s gotovim vinom kreće prema doma u Zagreb…

Premosnica s janjinskog plavca na dingač bio je plavac mali 2012, čist i uredan, lijepo mekan, pitak. Dingači su bili bombe, sortno tipični (note suhe šljive), oni iz 2016. i 2015. s dobrom naznakom karaktera, inače oba još u bačvi (slavonski hrast) – sjajan potencijal. Berba 2015. uskoro će u butelju, računa se na oko 300 boca, maloprodajna cijena na OPG-u Hilić bit će, čulo se, oko 150 kuna za butelju. Mekan i elegantan dingač iz 2012, pokazuje lijepo što za rasni plavac mali znači vrijeme, srećom, barem kako se čulo u Procaffeu, Hilić to dobro shvaća i nema namjeru forsirati izlazak vina iz podruma prije nego što bude minimalno dovoljno spreman za pokaz javnosti.

Ulogu za pojavu pomorskog kapetana Hilića kao proizvođača vina pred širom publikom ima u dobroj mjeri i splitska kuća za trgovinu vinom Fino & Vino (takav je inače i naziv iza Nove godine u Zagrebu otvorenog i sad već dosta popularnog bistroa na Kaptolu u Zagrebu!), direktorica Ilona Brakin i njen suprug Toni, direktor prodaje, navode kako se trse tržištu nuditi vina ne pasivno po tome što se najviše traži nego aktivno i na kakvoću i osebujnost usredotočeno, uz Hilića kojega su otkrili i nastoje ga protežirati spremaju se kao izviđači-tragači pronaći i još novih imena sa zanimljivim idejama i proizvodima. Lijepo je eto da se trgovci (i) u nas bave ne tek nuđenjem uobičajenih i uhodanih etiketa potrošačima nego i otkrivanjem novih uzbudljivih proizvoda i aktera koji bi mogi postati zvijezde na vinskoj pozornici. (foto Marko Čolić) ♣

Degustacije

        VINO & FINO SLATKI SPECIJAL – Kušanje Slatko Specijal, uz u Kući priređenu rafiniranu paštetu od pilećih jetrica,  a gdje drugdje nego kod Kreše u bistrou FINO & VINO na zagrebačkom Kaptolu međutim nije bila riječ o misnoj kapljici, ali jeste o kapljici za koju bi se prodajom na kakvoj aukciji mogla skupiti ukupna svota za – kupnju čak nekog boljeg automobila…

CHARDONNAY 2015 ledeno vino, Zagorje-Međimurje Pregrada, slatko 7,58 vol  %, 0,375 ℓ – BODREN

VALENTINO  2013, vino iz sušenoga grožđa pinele i rebule, Vipava, slatko, 11,5 vol %, 0,20 ℓ – BATIČ

ZELENAC KUTJEVO 2011 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 14,5 vol %, 0,50 ℓ  – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 2012 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 13,5 vol %, 0,50 ℓ – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 1999 ledeno vino, Kutjevačko vinogorje, slatko, 9,0 vol %, 0,375 ℓ – KUTJEVO  d.d.

SAUTERNES 1978, sauvignon & semillon, Sauternes aoc, slatko – CHÂTEAU MONTALIER

TERAN črna penina brut, Kras, 12,0 vol %, 0,75 ℓ – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

SLADEK TERAN 1994 izbor prosušenih grozdova, Kras, slatko, 14,5 vol %, 075 ℓ  – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

PORTO BIN no 27 Finest Reserve, mješavina lokalnih sorata, Douro, likersko slatko, 20 vol %, 0,75 ℓ – FONSECA.

Nagradna igra – uskršnji izazov

ZA TOČAN ODGOVOR KARTON VINA! – Kutija sa šest butelja vrhunskoga vina svakako je dobrodošla, zar ne, pogotovu u vrijeme uoči praznika, u ovome slučaju riječ je bila o Uskrsu. Nagradna igra objavljena je sredinom travnja na Facebooku. Ključ za osvajanje kartona od šest boca 0,75 lit bio je točan odgovor na pitanje:

Vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu…

Koja su, imenom i prezimenom, ovo vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu?

Dobitnici Ani-Mariji Butina nagradu osobno predaje Zvonimir Tomac

Nagrada je bila predviđena za prvoga koji se na Facebooku ispod ove fotografije i ovoga teksta javi s ispravnim odgovorom te sa svojim punim imenom i prezimenom i adresom. Po propozicijama, nagradu nije mogao dobiti nitko od rodbine i bliskih prijatelja ovih mališana na fotki.

Na Facebooku je u prvih nekoliko dana nakon objave pitalice bilo više od 71 komentara. Odgovora je bilo raznih, ali, osobito isprva, netočnih, neki su primerice naveli da su na slici braća Benvenuti, neki da je riječ o braći Plančić, spomenuti su i Boris i Mato Violić, pa Duilio i Giancarlo Zigante, Franc i Marijan Arman, Rizmani, Štimci, Volarevići, Katunari, Šimanovići, Josići, Rossiji, Dušan i Edbin Erzetič, Mitja i Aljoša Jakončič… Tek nakon naknadne objave na Facebooku fotografije Zvonimira Tomca i Tomislava Tomca uz malu (ukrasnu) amforu te teksta da proizvođači narančastih vina obično u Velikom tjednu, dakle nakon gotovo pola godine maceracije, odvajaju tekući dio od tropa, proradilo je u glavama pretendenata na karton vina da postoje vinska braća TomciTomislav i Tomislav iz Jastrebarskoga.

Prva od trojke koja je poslala točan odgovor bila je Ana-Maria Butina, supruga proslavljenog Dinamovog nogometnog golmana Tomislava Butine. Dobitnici je, kao uskršnja čestitka, pripala kutija sa šest butelja Tomčevog sauvignona iz 2016, nagradu je predao Zvonimir Tomac osobno… ♣

Tehnologija Velikog četvrtka

Zvonimir Tomac (lijevo) i brat mu Tomislav

MACERACIJA DO VELIKOG TJEDNA – Evo nas u Velikom tjednu, vremenu i sa znatnom enološkom konotacijom, naime, držeći se u vinskoj produkciji drevne gruzijske tehnologije, neki vinogradari/vinari koji su se okrenuli tzv. narančastoj kapljici i koriste amforu kao posudu bijele sorte ostavljaju na maceraciji od berbe pa sve do neposredno uoči Uskrsa, nerijetko vino od pokožice i taloga odvajaju upravo u Velikom tjednu, konkretno baš i na Veliki četvrtak. Jaskanac Zvonimir Tomac, na slici s mlađim bratom Tomislavom, također vinarom ali (zasad još) i ne na kolosijeku orangea, ove godine izvadio je svoja vina iz amfore uoči Velikog tjedna, kapljica svoj put prema željenom konačnom obliku sada završava na dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama od 2000 litara, u njima će biti dvije godine. Iz berbe 2018. Tomci su za svoju Amforu koristili sortu traminac, s trsja staroga nekih 70 godina.

Kad su startali s maceracijama i s amforom krenuli su sa chardonnayem u količini od 50 posto i s tradicijskim sortama uzgajanim na Plešivici 50 posto, a nakon par godina odlučili su se na pokus s rizlingom rajnskim. Iz berbe 2016. na maceraciju su stavili posebno sauvignon bijeli i traminac crveni i mirisavi, i upravo ta vina nakon što su ona u velikoj bačvi provela 24 mjeseca nedavno su, svako posebno (bilo je i razmišljanja da ih se pomiješa u jedno), napunili u butelje, s kojima se spremaju izaći na tržište nakon ljeta. Oba vina vrlo lijepa, s time da je sauvignon nešto nježniji mirisom međutim sortno dobro prepoznaljiv no na drukčiji način od sauvignona dobivenog klasičnom preradom bez maceracije, a traminac je sortnom aromom vrlo intenzivan, tjelesno snažan, impresivan… ♣

Čepovi za vino

DIAM ili NE DIAM, JE LI TO PITANJE?... – Ne, to nije pitanje! Ne bi trebalo biti, jer ako je vino pravilno napravljeno i stavljeno u bocu, DIAM je najbolja garancija protiv štiha po čepu (TCA) ali i da bi se okus i aroma vina dugo očuvali, k tome ovdje je važno spomenuti prilagođenu propusnost zatvarača koja dopušta vinu da se pravilno razvija s vremenom u boci.

Jacques Olivier Baugier o čepovima DIAM za hrvatske enologe i vinare u zagrebačkom hotelu Antunović

Ovu i druge zanimljivosti o DIAM-u koje su hrvatski vinari i enolozi mogli čuti na prezentaciji koju je ovih dana u Zagrebu održao Jacques-Olivier Baugier iz tvrtke DIAM Bouchage smještene glavnim uredo u Ceretu, u blizini Pérpignana, na francuskoj granici sa Španjolskom, a s tvornicama na jugu Španjolske, u blizini grada Portu Portugalu, zatim u Njemačkoj itd.

Proizvođači vina koji su u svojoj proizvodnji na, kako kažu, prirodnom putu, izbjegavaju DIAM kao tehnološko zatvaranje boce i preferiraju tzv. prirodni čep – s kojime se onda većina susreće s problemima s TCA i nekim drugim priukusima što se mogu pojaviti u vinu.

Čepovi DIAM u Hrvatskoj su dostupni preko predstavnika Zdravka Ilije Jakobovića, inače proizvođača vina Jakob. Na slici su Jakobović i Baugier

Nedostaje pluta, a kvalitetom nije moguće zadovoljiti sve vinarije zainteresirane za čepove od prirodnog pluta, pa je rizik od TCA i ostalih nečistoća prilično visok. Najbolje prirodno pluto je, logično – zbog mogućeg dobrog publiciteta proizvođača i boljih ostvarenih uvjeta prodaje na tržištu – rezervirano za najpoznatije svjetske vinske kuće. Stoga je za druge vrlo teško dobiti uvijek visokokvalitetne prirodne plutene čepove što vinu može pružiti dobru zaštitu za neko duže željeno razdoblje.

Kao što sam vrlo često čuo, zagovornici prirodnog pristupa proizvodnje strahuju da tehnološki zatvarači sadrže ljepilo za čestice mljevenog pluta s tvarima koje mogu naškoditi vinu u smislu prirodnih i izvornih aroma. Zatim, postoji strah da vino pod tehnološkim čepom nema dovoljno mogućnosti da diše i dozrijeva kroz vrijeme.

U publici je na predavanju bilo mnogo eksponenata hrvatske enologije, među njima i prof. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na slici nakon predavanja, u opuštenom druženju: Jacques-Olivier Baugier (u sredini), prof. Edi Maletić I Zdravko Ilija Jakobović

Sve prirodne čepove od pluta i sintetske zatvarače karakteriziraju ispuštanje odnosno propuštanje kisika u bocu. Tri su varijante toga:

                OIR a to je ispuštanje kisika iz stanica pluta u bocu prema vinu, on ima dominantan utjecaj na aromatski intenzitet vina nakon punjenja u bocu i čepljenja (anaerobno dozrijevanje). OIR zatvarača DIAM 30 iznosi 0,8 mg

                OTR je prijenos kisika kroz čep u bocu. Suprotno prethodnome, on ima najveći utjecaj na brzinu pojave razvijenosti/oksidacijskog karaktera vina na dužem dozrijevanju/odležavanju. Kod zatvarača DIAM 30 on iznosi 0,3 mg godišnje

Ključ ispravnog dozrijevanja/starenja vina su kontrola OIR-a i OTR-a a to je moguće pravilnim izborom čepa/zatvarača s obzirom na njegova mehanička svojstva i strukturu.

                Propusnost kod čepova od prirodnog pluta poprilično varira, kod OIR-a ona se može kretati od 0,8 do 30 mg, a kod OTR-a od 0,2 do čak 500 mg godišnje!

DIAM čep je poseban, tehnološki razvijen i sofisticiran proizvod. Imao sam priliku posjetiti tvornicu DIAM koja se nalazi na jugu Španjolske, blizu granice s Portugalom, a nakon onoga što sam tamo vidio (pripreme, proizvodni pogon i proizvodnja/izrada, laboratoriji, istraživanja) duboko sam uvjeren da su zatvarači DIAM, napravljeni od pluta kao sirovine, danas najbolji izbor za proizvođača vina. Tvrtka DIAM Bouchages provela je sedam godina u istraživanjima, posebno u razvoju tehnologije s uporabom superkritičnog CO2 i u uvođenju tehnologije DIAMant kao proces čišćenja pluta. Zahvaljujući ovom procesu čišćenja CO2 (riječ je o eko-čistoj tehnologiji – CO2 se koristi u zatvorenom krugu, nakon pročišćavanja on se reciklira) čepa (zbog antibakteriostatičkih i antigljivičnih svojstava nije potrebno kemijsko pranje peroksidom!). A zahvaljujući poliuretanu (poliuretan je materijal koji se koristi za proizvodnju umjetnih kukova) i posebno stvorenoj masi za vezivanje komadića pluta, zatvarači DIAM su slobodni ne samo od 2,4 TCA nego i od mnogih drugih molekula odgovornih za moguće modifikacije okusa u neželjeniom pravcu. Strah od DIAM-a nije opravdan budući da se u ovoj tvornici koristi visoka tehnologija što počiva na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Što se tiče disanja vina: činjenica je da svako vino ima svoje posebne zahtjeve za propusnost pluta, a vinar zna ili bi trebao znati točno što je najbolje za njegovo vino. DIAM modeli – modeli: 1, 3, 5, 10, 30, s time da brojke znači godine jamstva – pruža spektar mogućnosti propusnosti, kako bi odgovarao svakom stilu vina i njegovom potencijalu za stanovanje. Važno je također naglasiti da proces proizvodnje DIAM-a garantira dosljednu izvedbu čepa. Studije o pet godina odležavanom vinu pokazale su da čepovi DIAM-a osiguravaju besprijekorno ujednačenu organoleptiku u svim bocama ispunjenim istim vinom u seriji. ♣

Rođendani, jubileji: naprijed naši!

        DOŽIVJTI STOTKU – Prvog dana travnja naš internacionalno proslavljeni vinar Miljenko Mike Grgich ove je godine proslavio svoj 96. rođendan. Eto ga u dobrom raspoloženju uz balone i veliku prigodnu slavljeničku tortu koja na sebi nije mogla podnijeti 96 svjećica ali je u centimetrima promjera bila u znaku 96… (prvi april!)

Sretno, Mike, do prve stotKe! ♣

Pjenušci: gužva pred golom

KLASIFIKACIJA PERLICA – Još do prije relativno kratkog vremena na ovim našim balkanskim prostorima pjenušavom vinu nije se posvećivala neka osobita pažnja. Percepiralo ga se uglavnom kao piće za doček Nove godine i kao prskajuće sredstvo za iskazivanje radosti pobjednika na auto-utrkama. Možda je razlog tome bio taj da njegova proizvodnja izvan Champagne nije (tada) baš cvala, a originalni šampanjac je bio preskup da bi privukao široki ovdašnji krug potrošača. Ali onda je proizvodnja pjenušaca startala u raznim zemljama, i odnos tržišta prema perlicama u čaši bitno se promijenio: šampus je postao popularan i prikladan za svako vrijeme i situaciju.

Janez Istenič

Danas je prava poplava pjenušavih vina, do mjere da su se ambiciozni ozbiljni proizvođači zabrinuli jer da je u grupi pjenušavih vina na tržištu već svega i svačega, pa da bi radi zaštite ozbiljne produkcije i potrošača trebalo uvesti reda ne tek običnim i jednostavnim inspekcijskim nadzorom nego i uvođenjem i jačim isticanjem na etiketi tehnologije/metode produkcije (tradicijski ili šampanjski način koji iziskuje duže vremena, te charmat metoda koja je brža pa time i jeftinija) i prikladniih oznaka koje bi se bazirale i na prethodno klasificiranim vinogradskim pozicijama te kupcima maksimalno precizno govorile o proizvodu. Slovenski enolog mr. Janez Istenič koji je u mjehurićavom svijetu aktivan već pola stoljeća i koji veli da u Sloveniji danas ima već 250 pjenušara dakle na tržištu je poprilična gužva pred golom, predlaže upravo uvođenje službene klasifikacije pjenušaca s obzirom na vinogradsku poziciju i na dužinu dozrijevanja na kvascu prije degoržiranja, tako da bi se kao piramida formirale, kako je to vani, kategorije baza, rezerva i gran rezerva Ne bude li prijedlog službeno usvojen, Janez najavljuje da će ga sam primjenjivati.

A evo i kako je to Istenič zamislio konkretno barem kod sebe: Gran reserve ili Velika rezerva, na vrhu piramide kakvoće, obuhvatila bi pjenušce koji su ležali u butelji na kvascu najmanje 36 mjeseci, Rezerva bi obuhvatila pjenušce koji su na kvascu u butelji prije degoržiranja proveli najmanje 24 mjeseca, a oznaka Klasik bila bi za pjenušce rađene tradicijskom (šampanjskom) metodom koji su na kvascu ležali najmanje 18 mjeseci.  Po Isteniču, od njegovih pjenušaca u Gran reservu ušli bi njegovi pjenušci Prestige i Gourmet rosé, u Rezervu No1 I Rumeni muškat.

Janez Istenič ima, rekao bih, i te kako pravo da treba uvesti reda kako bi potrošač kad bira etiketu točno znao što je što, međutim po meni ipak bi kriterije trebalo barem malo postrožiti, dakle da visoka titula Gran reserve bude za pjenušac koji je proizveden od izabranog grožđa sa spomenutog/spomenutih izdvojenih ponajboljih vinogradskih pozicija u vinogorju te koji je na kvascima prije degoržiranja odležavao minimalno 48 mjeseci, a Rezerva da bude za pjenušce boljih pozicija i s minimalnih 36 mjeseci odležavanja na kvascu, Klasik s navodom samo vinogorja da bude s 24 mjeseca na kvascu, a za ostalo što je rađeno i označeno da je rađeno tradicijskom šampanjskom metodom neka propis bude minimum 18  mjeseci na kvascu.

Istenic je veliki proizvođac, količinski dosta blizu Radgonskim goricama, posljednjih godina punio je po oko 140.000 boca pjenušca a iz berbe 2018. za koju veli da se za proizvodnju pjenušaca pokazala izvrsnom (izdašnom, kaže) ovih dana na šampanjizaciju po prvi put napunio je 170.000 boca, tako da trenutno na dozrijevanju u svom podrumu čuva više od 450.000 butelja pjenušca. ♣

Austrian Wine Summit 2019

Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (AWMB)

NAJVEĆE AUSTRIJSKO VINSKO PUTOVANJE – Svake druge godine, u alternaciji sa sajmom vina VieVinum u bečkom dvorcu Hofburg, Austrijanci priređuju veleban vinski skup Austrian Wine Summit, koji nazivaju i najvećim svojim vinskim putovanjem. Događanje, u organizaciji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board) a na koje se pozovu brojni uvoznici i vinski trgovci, ugostitelji i sommelieri te vinski novinari (marketing i plasman!) iz cijeloga svijeta – pozivnica je, da se pohvalim, I ovaj out stigla i meni!. – obično bude potkraj svibnja, datumi ove godine su u dva termina, prvi je od 22. do 27. svibnja a drugi od 25 do 30 svibnja.

         Kako je ukupan broj uzvanika uistinu golem, domaćini su predvidjeli formiranje manjih grupa po tome za koji dio vinske Austrije kod nekih gostiju postoji primarno najveći interes, pa se na taj način težište putovanja stavlja po grupama ovisno o iskazanom zanimanju pripadnika svake grupe. Uglavnom, predviđeno da se ukupno obiđu vinorodna područja od Schrattenberga na granici sa Češkom pa sjeverno preko Weinviertela uz granicu sa Slovačkom, dolje do Gradišća (Burgenland) i duž granice s Mađarskom do Štajerske na jugu. Finale je za sve sudionike u Beču, na impozantnoj gala-večeri – kaže Willy Klinger, već godinama glavni direktor AWMB-a a koji se krajem 2019. namjerava povući s te funkcije kako bi mjesto prepustio mlađim naraštajima.

Weingut Franz Weninger, Horitschon: časopis Vinaria svrstava ga među najbolje vinske kuće Austrije, dobitnik je nagrade Vineus kao trendsetter godine, frankovka Dürrau 2015 proglašena je najboljim crnim vinom Austrije, Republika Austrija dodijelila je Weningerima posebno priznanje za eko pristup

        Klinger je iznimno uspješno vodio AWMB i uvelike zahvaljujući baš i njegovu zalaganju i trudu na područja marketinga i njegovu međunarodnom utjecaju Austrija bilježi lijepe rezultate u izvozu svojega vina a kao zemlja vina i u rejtingu u međunarodnom okviru.

         Evo činjenica: u 2018 ostvaren je novi rekord u izvozu austrijskoga vina, naime u inozemstvo je prodano vina za 170,3 milijuna  eura, a to je 6.9% više nego 2017. Izvrsna/obilata berba 2017 pridonijela je da se po prvi put nakon 2010. u svijet izveze više od 50 milijuna litara vina, konkretno točno 52,6 mlijuna litara. Prosječna cijena po litri iznosila je oko 3,24 eura.

Najveći uvoznici austrijskog vina su Nijemci, sa 49,6 posto od ukupnog izvoza, slijede Švicarska I Liechtebnstein, pa SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Belgija, Češka, Kanada. Znatan porast izvoza bilježi se prema SAD i Kanadi. Austrija izvozi vino u boci i rinfuzno, s time da je, kažu Austrijanci, izvoz butelja u konstantnom porastu. ♣

Austrijski izvoz vina u 2018 i deset zemalja u koje Austrija najviše izveze vina

STANDARDIZACIJA ŠKRLETA i STVARANJE ROBNE MARKE i OZNAKE KVALITETE ŠKRLET MOSLAVINA

 

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ČUVATI SVOJE: ŠkrletOVO 2019

           Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVa 2019 s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO otvorene i za širu publiku u Ivanić-Gradu.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

                Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumećana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet, kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

__________________________________________

Tomislav Voštinić s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebaččke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Voštinić proizvodi i jako dobre crnjake, a na novinarskom druženju kod njega Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015. (suho, 13,3 vol %). ∎

_______________________________________

            Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

            Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta.                                                                                                                                                                Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cjelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Otac i sin Kezele na kušanje u Šumećanima ponudili su škrlet stariji od 10 godina, i on se pokazao jako dobrime, što bi značilo da ima potencijal za odležavanje

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga proizvoda (toga vina). Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, lijepo klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili:  graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi  (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači npr. krafne, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca!

Osobno ja bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

SVIJET u ČAŠI – 03.2019 – WORLD IN a GLASS

 

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NOVI ZAKON O VINU RH ⦁ NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA 2019-2023 ⦁ VINA OD DAVNINA ⦁ RADOVAN CAPELETTO ⦁ HRVATSKI VINSKI PARADOKS ⦁ GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA ⦁ USKRS: ŠAMPUS UZ ŠUNKICU ⦁ NAJBOLJI SVJETSKI SOMMELIER ⦁ PINK DAY 2019 ⦁ VINISTRA OD 10. DO 12. SVIBNJA ⦁

_________________________________________

Novi  Zakon o vinu RH

NAPOKON KA BOLJITKU?... – Nakon dugih porođajnih muka konačno je rođen novi Zakon o vinu RH. Sabor ga je izglasao potkraj upravo protekloga ožujka.

– Novim zakonom o vinu donosimo pravni okvir proizvodnje grožđa i vina, prodaje vina u tržišno transparentnim uvjetima, jačamo ulogu vinskih udruženja i unaprjeđujemo marketing vina. Cilj nam je bio pojednostavniti zakonodavstvo te olakšati vinarima pristup tržištu. Novi zakon o vinu predviđa decentralizaciju ocjenjivanja vina, veću kontrolu na terenu te donosi administrativno rasterećenje od 33 posto u odnosu na postojeće propise – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, te dodao: 

– Donijeli smo i novi Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019.-2023. s godišnjom novčanom potporom za investicije u vinarije i promidžbu vina, kao i u rekonstrukciju vinograda, a našim vinarima osigurali smo, kroz Program ruralnog razvoja, i bespovratnu financijsku pomoć za podizanje novih nasada vinograda.

Tomislav Tolušić

U službenom izvještaju za javnost izneseno je kako se novim Zakonom o vinu uređuju nadležna tijela za provedbu ovog zakona, zemljopisna područja uzgoja vinove loze, sorte vinove loze, enološki postupci i prakse, vinogradarski registar, sustav ispitivanja kvalitete vina prije stavljanja u promet, sustav zaštićenih oznaka za vina, proizvodnja voćnih vina te nadzor i kontrola proizvodnje i prometa. U sustav vinarstva i vinogradarstva unose se novi elementi: Ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet te se time 12 milijuna kuna vraća sektoru vinarstva za marketinške aktivnosti. Ukidaju se evidencijske markice, dosad obvezne prije stavljanja vina u promet, te se uspostavlja marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra te Kvarner; Dalmacija; Središnja bregovita Hrvatska.

Predviđeno je priznavanje četiriju regionalnih organizacija vinara povezanih s novim netom spomenutim vinogradarskim regijama s ciljem davanja prava proizvođačima da upravljaju marketinškim aktivnostima vezano za hrvatska vina i njihovo označavanje

Decentralizacija postupka organoleptičkog ocjenjivanja vina znači da će se ono ubuduće odvijati po vinogradarskim regijama. Za ta ocjenjivanja na razini regija regionalne organizacije predlagat će ocjenjivače s vlastitog područja, pa tako npr. vino s Pelješca neće ocjenjivati licencirani senzoričari iz Kutjeva.

Pojačana kontrola proizvodnje i prometa grožđa i vina: radi zaštite proizvođača i potrošača utvrđuju se jasne nadležnosti u kontroli, s pravima i obvezama korisnika, što uz planirano jačanje ljudskih resursa u području kontrole osigurava nužan preduvjet za bolji nadzor proizvodnje i prometa grožđa i vina s ciljem suzbijanja sivog tržišta.
Novi zakon o vinu donesen je i u svrhu usklađenja nacionalnih propisa u sektoru vinogradarstva i vinarstva s propisima Europske unije (U Zakon o vinu unesene su Uredbe Europske unije u području proizvodnje, trgovine i zaštite oznaka u sektoru vina). U jedan propis se povezuju područja koja su na nacionalnoj razini trenutno uređena s dva zakona i to Zakonom o vinu i Zakonom o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda…. ♣

Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2013.

ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO VINSKE ZEMLJE – Dobre organiziranosti unutar branše i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan mogli dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara, a preko njih i javnosti u zemljama odakle dolaze, i stranih trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču, značajno usmjeren i na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i agresivna promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu za informiranje u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za restrukturiranje i konverziju vinograda odnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom bio je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

Promidžba na izvoru

Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Ivan Dropuljić

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u smislu konzumacije, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Stoga na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici je u razgovoru s predsjednikom spomenute udruge Davidom Štamparom i s članom udruge Nenadom Prainerom

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Dakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana, protagonist Chianti Classico

Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koje svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

Domaće je domaće

VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija. Nužno je ovdje spomenuti i ovo: puna gospdarska valorizacija može nastupiti – kao što je to kod svakoga proizvoda – samo ako takvih originalnih i teritorijalno prepoznatljivih upečatljivih vina u vrhunskoj izvedbi bude na tržištu ne tek u infinitezimalnoj količini neko u količini nazivanoj kritična masa odnosno tržišno zanimljiv minimum.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne i tržišno zanimljive vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izložbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo… ♣

Uspješan spoj modernoga i drevnoga

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

RADOVAN CAPELETTO – Obitelj proizvođača vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija istarska Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, koketirajući s drevnom tehnogijom proizveo i vrlo lijepu bogatu snažnu na određeni način oranžnu varijantu malvazije, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom stilski za kuću Radovan prepoznatljivom etiketom, valja istaknuti pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

Malvazija Capeletto

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je isprva kontrolirano i dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također stavio na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u jednu cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. ♣

Hrvatski vinski paradoks      

Dr.sc. Đuro Horvat

JEDNO JE LIJEPA PRIČA, A DRUGO EKONOMIJA! Zrnca za razmišljanje, obično se kaže: uz kavu, ovdje je bolje reći: uz čašu vina. I te kako je vrijedilo, nedavno, na malom ekranu u emisiji urednika i voditelja Željka Karduma, čuti razmišljanja dr. sc. Đure Horvata, vinskog konzultanta i jednog od vodećih hrvatskih stručnjaka za tržište vina, koautora knjige Marketing vina u teoriji i primjeni, inače profesora na učilištu Effectus:

Hrvati imaju više klimatskih zona dobrih za uzgoj vinove loze od Francuske i tradiciju proizvodnje dužu od Čilea i Australije zajedno. Zašto onda imamo sve više vinara, a sve manje vina? Zašto Japanci kupuju kvalitetno hrvatsko, a Hrvati sve više piju jeftino uvozno? Što je istina, a što mit i urbana legenda? Imamo više od 120 autohtonih sorti vina, gotovo 1.600 proizvođača i stoljeća pisane tradicije uzgoja. Dubrovačka Malvazija spominje se u spisima Dubrovačke Republike još u 14. stoljeću, ali povijest uzgoja vinove loze na tlu današnje Hrvatske seže još u antička vremena. U nas je sada oko 20.000 hektara vinograda, što bi trebalo biti više nego dovoljno za domaće potrebe, ali polovica proizvedenog vina se svake godine nekako izgubi i nestane!? Gdje smo pozicionirani na vinskoj karti Europske unije i zašto se u zadnjih par godina uvoz učetverostručio, a izvoz smanjio. Jesmo li zemlja paradoksa i isplati li se uopće baviti uzgojem i proizvodnjom?…. ♣

I klonska selekcija u službi i – vinskog turizma!

Graševina

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO… BORDEAUXA! – Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Samo kad im je Vlado Krauthaker pošalje!

Čija je odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično i šturo: graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i ljudskom mozgu i ruku tj. prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu; vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati osebujnost u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u ozbiljnijim kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponos: vinogradi Rosenberg i, dolje, Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

Vincelovo i Martinje, suradnja s Villanyjem

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva (osim grupice dalmatinskih ugostitelja prijatelja od Krauthakera i Kutjeva d.d. koji zimi zatvaraju svoje objekte), a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije a zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Možda i novi Zakon o vinu pridonese boljitku i u tom smislu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut-otvoren prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije

Blauburger i nebbiolo Vallis aurea, te predikati u Sauternesu

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je iz starih nasada kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado – koji se kao jedan od rijetkih naših vinara može pohvaliti  da vino uspijeva plasirati u Francuskoj! -tamo je pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Na tržištu su, inače, aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣

Uskrs na pragu, perlice na pameti

ŠAMPUS UZ ŠUNKICU! – Imaš ambiciju, cilj i viziju, visoko podignutu ljestvicu, dovoljno strpljivosti… I rezultat dođe! Tako je Gordan Mohor, nekad znan iz sportskih krugova naime bio je nogometni golman, sa svojom ekipom u kojoj su partner Vlado Šušak te u kojoj su obje obitelji, malo pomalo uspio stvoriti najrespektabilniju hrvatsku tvrtku za plasman vina i pića, i to pića mahom najvišeg kvalitativnog ranga. Riječ je o zagrebačkom poduzeću MIVA koje u segmentu maloprodaje danas u Metropoli ima dvije ugledne vinoteke nazvane galerijama vina, jedna je Galerija vina MIVA u Vukovarskoj ulici, značajan dodatni dio joj je bistró Jadranka s odličnom hranom i s velikom ponudom domaćih i inozemnih vina i na čašu, mjesto koje zasigurno u nas mnogo čini na dizanju kulture pijenja vina i pjenušaca/šampanjaca. A druga, nešto mlađa, je Galerija MIVA u Teslinoj u strogom središtu grada.

U bistrou Jadranka uz Galeriju MIVA u Vukovarskoj: Gordan Mohor od nogometnog golmana do kralja vinske ponude

Kroz veleprodaju i maloprodaju MIVA nudi ponajbolje eno-uratke iz Hrvatske i svijeta, dovoljno je reći da je već godinama čvrsti poslovni partner glasovitog koncerna LMVH (Louis Vuitton Moët & Hennessy) znanome po ponudi elitnih proizvoda, tvrtki koja svijetom drma najjačim šampanjskim markama i konjacima, ali u novije vrijeme i iznimnim mirnim bijelim i crnim vinima porijeklom iz različitih zemalja. U ponudi su i vrhunska maslinova ulja, čokolade i razne delikatese, te nešto bez čega je nemoguće zamisliti prvorazredni užitak – čaše glasovite marke Riedel.

Što se tiče Galerije MIVA u Teslinoj, nakon nešto više od godine dana rada ona je pokazala da je u strogom središtu grada takav salon s biranim bogatim asortimanom bio i te kako potreban. Ovo predblagdansko vrijeme idealno je da se svrati bilo u Galeriju u Vukovarskoj, bilo u onu u Teslinoj, prikladnih etiketa za užitak te darova mnogo je…

Ikone

Iznimna ponuda domaćih i inozemnih bisera, među njima i onih koji su u novije vrijeme postali osobito traženi (i) u nas – pjenušavih vina. Prošla su vremena kad se pjenušce/šampanjce trošilo samo za zdravicu na prijelazu iz Stare u Novu godinu odnosno za proslavu nekog većeg poslovnog uspjeha, odnosno za isticanje neke ekskluzivnosti vlastitoga sebe, za iskazivanje pred širom javnosti mogućnosti pojedinaca da sebi čak i do mjere neukusa priušte raskoš famoznih perlica (prskanje skupocjenim mjehurićima pri proglašenju pobjednika automobilskih utrka, kupanja nekih holivudskih zvijezda u šampanjcu…).

Za pjenušava vina vijeme je – uvijek! Ima ih više vrsta i po raznim cijenama. Za plići džep su oni rađeni metodom charmat (drugo vrenje u velikoj cisterni) koja omogućuje brži izlazak na tržište, pa to pojeftinjuje proizvod. Najpoznatiji među takvim pjenušcima je prosecco. Cjenovno iznad su pjenušci dobiveni klasičnom šampanjskom metodom drugog vrenja u butelji, a rađeni izvan Champagne, koja je za svoje mjehuriće zaštitila naziv Champagne odnosno šampanjac. Cijene se u toj kategoriji kreću od prihvatljivijih pa do poprilično visokih, ovisno o reputaciji proizvođača i pojedine robne marke. Šampanjci su najskuplji, oni su nam s obzirom na cijenu manje dostupni, treba dakle promisliti koji bi od njih u našem pojedinačnom slučaju – neke robne marke s cijenama idu do neba ali ne zaboravimo da je riječ o zoni luksuza! – kao najbolje rješenje u kojoj prigodi mogao doći na red…

Ruinart

Dom Ruinart

Na policama Galerije MIVA, uz domaće zapjenjene zvijezde Tomca, Koraka i Šembera, vidim etikete globalno iznimno popularnog prosecca – npr. Villa Sandi, proizvođača prisutnog s velikom paletom proizvoda, ali i  – da krenem na one svjetski najcjenjenije perlice! – Kruga, Ruinarta, Dom Pérignona, Moët & Chandon, Veuve Cliquot...

I gledajući te francuze prisjećam se kako sam nekih davnih dana – točnije: 1998. – bio uzbuđen kad mi se kao novinaru i sudioniku u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba ukazala prilika s tadašnjim predsjednikom HSK-a Ninom Dusperom te tadašnjim hrvatskim prvakom u sommelierstvu Sandijem Parisom poći na Europsko prvenstvo sommeliera u Reims u Champagneu. Još u ono vrijeme kad se u nas samo moglo sanjati o (francuskim) proizvodima s visokom dodanom vrijednosti i nekim luksuznim artiklma, imao sam mogućnost obići nekoliko (prestižnih) šampanjskh kuća, upoznati se s time kako nastaje šampanjac (ponavljam: pjenušac dobiven tzv. klasičnom metodom drugog vrenja u boci, naime postoji i metoda charmat sa sekundarnom fermentacijom u velikim inoks tankovima i s ubrzanim procesom produkcije).

Zgrada imanja Ruinart u Reimsu

Među prvim podrumima uopće u Champagnei koje sam obišao je Dom Ruinart, jedna od najstarijih šampanjskih kuća a koju je 1729. godine utemeljio Nicholas Ruinart. Danas je Ruinart u vlasništvu kompanije LVMH. Uz Ruinarta tada sam posjetio i Kruga, Roederera, Deutza, Moët & Chandon…

Ruinart je, kažu, počeo stvarati pjenušce dok su buteljiranje i promet takvim vinima još uvijek bili – zabranjeni! Premda ostaje zapisano da je rosé-šampanjac kakav danas poznajemo prva kreirala Madame Clicquot, pitanje je i koliko je to točno, naime navodno je svoju sličnu verziju pjenušavog roséa Ruinart imao znatno prije…

 Ruinart posjeduje jedan od najvećih podruma u Champagnei. Nastao je u bivšim rudnicima vapna i ide do 38 metara pod zemlju a ukupna dužina pod zemljom prelazi osam kilometara. U tim podrumima čak i non vintage (NV) Ruinart šampanjci odležavaju na kvascu barem tri do četiri godine.

Kuća Ruinart je nastala u vrijeme prosvjetiteljstva kada su ideje art de vivre pozivale ljude da napajaju svoje duše svime što je elegantno, otmjeno, sofisticirano i rafinirano. Ruinart je pripadao onome dobu. Bio je jedan od njegovih simbola.

Podrumi Ruinart u nekadašnjem rudniku krede

Na toj je tradiciji rasla velika mecenska uloga Ruinarta koja traje i danas. Kuća Ruinart ljubomorno čuva svoje uske veze s umjetnicima i umjetnošću. Od plakata Ruinart Alphonsea Muche do primijenjene umjetnosti Maartena Baasa i njegove kible koja se topi, ova pjenušava vina promoviraju jedan ispunjen, esencijalistički odnos prema životu koji nam možda pomalo i nedostaje.

Veuve Cliquot

            Prošlo je 200 godina otkako je Madame Clicquot krenula u svoj postupak proizvodnje ružičastog šampanjca. Madame Clicquot obožavala je crveno vino od grožđa iz šampanjskoga područja zvanoga Bouzy. Inspirirana tim vinom 1818. odlučila ga je pomiješati bijelim vinom, pa je u šampanjizaciju pošao ružičasti rezultat toga miješanja. I nastao je šampanjac očaravajućeg okusa: Veuve Clicquot Rosé.

I danas, kao i 1818. godine, Veuve Clicquot Rosé  proizvodi se miješanjem bijelog i crvenog vina. Enolog i voditelj podruma Dominique Demarville, i njegov tim stručnjaka odabiru vrhunska crna vina od grožđa iz nekih od izdvojenih vinograda u Champagnei i miješaju ih s bijelima u rosé, kako bi u organoleptici ostvarili karakteristike stila početnog Veuve Clicquot Roséa.

Proslava 200. godišnjice nastanka roséa Veuve Cliquot na terasi malološinjskog hotela Bellevue * * * * * . Na slici lijevo je voditelj restorani Filip Veselovac, a desno su austrijski sommelier Suwi Zlatić i naš Ivan Jug, iz zagrebačkog restorana Noel

Proizveden od grožđa iz odabranih vrhunskih vinograda, cuvée i danas počiva na tradicijskom blendu Veuve Clicquot Yellow Label a taj je 50 do 55 posto crnog pinota, 15 do 20 pinota meunier, te 28 do 33 posto chardonnaya. Mješavina uključuje više od tridesetak posto vina rezerve (vin de reserve) različitih godišta.

Madame Cliquot bila je izuzetna žena, hrabra i ustrajna, sklona eleganciji, tako da je danas šampanjac Veuve Clicquot sinonim upravo za eleganciju, uspjeh, hrabrost. Priča je sljedeća: Philippe Clicquot 1772. osnovao je vinariju pod nazivom Clicquot. Godine 1798. njegov sin François naslijedio je obiteljski posao i vjenčao se s Barbarom Nicole Ponsardin. Nakon Françoisove prerane smrti mlada udovica (veuve – na francuskom znači udovica) Clicquot, s tek navršenih 27 godina, unatoč predrasudama i neodobravanju okoline odlučuje nastaviti biznis, preuzima poslovanje, te postaje prva žena na čelu takve kompanije. U današnje vrijeme smatra se i prvom poslovnom ženom tog vremena. Kompanija je 1810. godine preimenovana u Veuve Clicquot Ponsardin. Madame Clicquot koristi svoje poduzetničke vještine kako bi razvila iznimno uspješnu šampanjsku kuću s 515 hektara u srcu Champagne…

Ponešto o šampanjcu

Champagne je naziv francuske vinorodne oblasti gdje se proizvodi svjetski glasovito pjenušavo vino šampanjac. Radi bolje orijentacije o geografskom smještaju vrijedi navesti dva grada – Reims te Épernay, inače upravo tamo se i nalaze najprestižniji podrumi.

Šampanjski podrum Krug u Reimsu

Mnogi – neki iz navike a neki još uvijek i iz neznanja – rabe izraz šampanjac kao generični naziv za pjenušac. Međutim kad se kaže šampanjac to se odnosi isključivo na pjenušce iz Champagne, naime Francuzi su uvidjeli da se na velikom međunarodnom komercijalnom uspjehu pjenušaca iz Champagne žele okoristiti brojni proizvođači pjenušavih vina iz raznih krajeva svijeta, pa je izraz šampanjac kao službena oznaka  strogo rezerviran samo za pjenušava vina iz Champagne.

_______________________________________________________

PERLICE PO SVIJETU – Pjenušci su u moderno doba postali silno popularni u svijetu. Proizvode se u mnogim zemljama, bilo tradicijskom (šampanjskom) metodom, bilo charmat-metodom s drugim vrenjem u cisterni.

Evo im i naziva po zemljama: Hrvatska – pjenušac; Slovenija – penina: Italija – spumante, te, od sorte glera u oblasti Conegliano i Valdobbiadene, prosecco a od sorte muškat moscato d’Asti; Njemačka – Sekt: Španjolska (Katalonija) – cava, Engleska – sparkling wine; Rusija – šampanjskoe.

______________________________________________________

Da se šampanjac kao oznaka zaštiti i da se spriječe zloporabe pobrinuli su se proizvođači Champagne udruženi u interprofesionalni ured za vino Champagne CIVC (Comité interprofessionel du vin de Champagne) koji je postavio određena pravila u proizvodnji kao temelj za dobivanje stilski ujednačenog visokovrijednog i za teritorij karakterističnog i prepoznatljivog proizvoda.

Šampanjac se dakako rađa od grožđa iz Champagne s time da su vinogradi klasificirani po kakvoći, korištene sorte moraju biti službeno dozvoljene a najčešće se rabe pinot crni, pinot meunier i chardonnay (u obzir u manjoj mjeri mogu doći i pinot bijeli, pinot sivi, arbanepetit meslier), zatim rad u trsju i visina prinosa po hektaru također podliježu regulama, u podrumu se mora poštovati određeni režim prešanja, drugo alkoholno vrenje, nužno radi stvaranja perlica, obvezno je u boci (usput ponavkjam: uz tu drugu fermentaciju u boci koja je dobila i nazive méthode champenoise tj. šampanjska metoda i méthode traditionelle, postoji i metoda charmat s drugim vrenjem u cisterni i s mogućnošću bržeg izlaska pred kupca; prosecco!), a određen je i minimalni period koji nakon drugog vrenja šampanjac mora provesti na kvascu u boci. Visina prinosa svake se godine posebno određuje na temelju podataka o plasmanu pjenušaca, i ovisno o situaciji na tržištu određuje se količina boca koja će se pustiti na tržište, smisao je da ponuda ne bude prevelika ili, točnije rečeno, inflatorno velika, kako bi se sačuvale postgnute dosta visoke prodajne cijene. Međutim u CIVC-u nisu se pokazali oholima i pohlepnima na način da s obzirom na pokazano povećanje potražnje za šampanjcem u svijetu tek puste da cijene općenito šampanjcima rastu do neba, naime pojavila se bojazan da taj mogući skok cijena do nemogućega bude i dvosjekli mač, tj. da pretjerani skok cijena počne i odvraćati kupce, pa je 2008. godine radije oficijelno proširena apelacija Champagne tako da se na taj način kontrolirano i dugoročno poveća ponuda a da to istodobno ipak ne ruši dostignute pragove (dobrih!) cijena unutar pojedinih vrsta šampanjaca.

Pravilnik CIVC-a za konačno je odobrenje bio podastrt ustanovi  Institut national de l’origine et de la qualité (bivši Institut National des Appellations d’Origine, INAO).

________________________________________________

ŠVICARSKI CHAMPAGNE – U Švicarskoj postoji selo Champagne, s tradicijom u vinogradarstvu i proizvodnji MIRNOGA vina navodno još od 1657.  Dakako da je vino od grožđa iz toga sela nazvano Champagne. Na zahtjev Francuske i pod pritiskom Europske Unije taj je naziv trebalo maknuti. Švicarska vlada 1999. godine dala je bila rok do 2004. proizvođačima iz sela Champagne da uklone naziv koji sugerira šampanjac. Nakon 2004. prodaja toga vina sa 110.000 boca godišnje pala je na 32.000 butelja!

________________________________________________

Protresanje pjenušca – remuage

TEHNOLOGIJA UGRUBO – Nakon propisanog/dovoljnog odležavanja na kvascu u boci začepljenoj krunskim zatvaračem slijede postupci finalizacije proizvoda. Kako se kao rezultat alkoholnog vrenja stvaraju alhohol, perlice/pritisak i talog, boca s talogom ne može na stol pa talog iz nje valja ukloniti. Nekad se to radilo na način da se butelje ukoso i s grlićem prema dolje slože na posebno za to izrađene nakošene stalke s rupama za grlo butelje. Boce okrenute grlom i čepom prema dolje svako malo protresale su se (postupak se na francuski naziva remuage, a na engleski riddling), tako da se sav talog s vremenom nakupljao u grliću na čepu. U moderno vrijeme protresanje boca je mehanizirano. Boce se s grlićem prema dolje slože u veliki željezni kontejner koji se u nakošenoj poziciji stavi na platformu s motorom za tresenje…  Kad se sav talog skupi na čepu u grliću boca se, okrenuta dakako vertikalno grlićem prema dolje, prenese sa stalka do uređaja s brojnim udubinama koje se hlade, u te udubine stavlja se boca grlićem prema dolje, a hlađenjem na niskoj temperature u grliću boce dolazi do smrzavanja tako da talog postaje kruto tijelo. Slijedi postupak degoržiranja. Tada se skida krunski zatvarač i talog pod jakim pritiskom izleti poput čepa iz boce. Boca se dopuni samo vinom ako se želi posve suhi pjenušac a ako se želi da pjnušac malo ili više sladi dodaje se kao dosage manje ili više slatki ekspedicijski liker, te se boca zatvori plutenim čepom. Nužno je djelovati vrlo hitro, da se ne izgubi previše pritiska (mjehurića). Nakon degoržiranja preporučuje se da finalizirani pjenušac odstoji barem pola godine prije nego li ide na stol i pred potrošača. ∎

OZNAKE s OBZIROM NA SADRŽAJ NEPROVRELOG SLADORA

______________________________________________________

Dom Pierre Pérignon

Šampanjac se tijesno vezuje uz opata Doma Pérignona. Dom Pierre Pérignon (1638–1715) bio je francuski benediktinski monah. U opatiji Hautvillers radio je posao podrumara. U ono vrijeme Champagnea je bila vinorodna regija pretežito s crnim sortama i tamo se proizvodilo mirno crveno vino ne baš osobite kakvoće. Raširena priča govori kako je Dom Pérignon izumitelj šampanjca, međutim to nije točno, njegova je zasluga u tome što je bitno pridonio povišenju kvalitete vina u pokrajini Champagne i što je dosta učinio na unaprjeđenju i pjenušca. Dom Pérignonu u čast kreiran je prestižni cuvée Moët & Chandona Dom Pérignon. Kuća Moët & Chandon danas je vlasnik ostataka manastira u kojemu je Dom Pérignon proveo svoje starije dane.

Pjenušac je inače u Champagnei postao dominantnim vinskim izričajem tek sredinom 19. stoljeća. U 18. i naročito u 19. stoljeću počelo ga se tijesno povezivati s kraljevskim krugovima i s plemstvom. Vodeći tadašnji proizvođači potrudili su se raznim marketinškim akcijama šampanjcu stvoriti image kraljevskog napitka, a kako je s vremenom počela jače do izražaja dolaziti i srednja klasa, kampanja je usmjerena i prema njoj, i to se pokazalo jako dobrime jer popularnost šampanjcu osjetno se proširila.

Proizvođači

U Champagnei, gdje je oko 32.000 hektara vinograda, postoji više od stotinu većih šampanjskih i oko 19.000 manjih vinogradara/vinara. Neki od njih su samo uzgajivači grožđa za prodaju, neki proizvedu bazno vino za prodaju a neki i šampanjizaciju u svom podrumu te izlaze na tržište s vlastitom etiketom. O kojoj se unutar tih kategorija radi govore kratice navedene uz službeni broj boce.

NMNégociant manipulant. To su kompanije koje kupuju grožđe i same proizvode vino za tržište.

CMCoopérative de manipulation. Zadruge koje proizvode vino od grožđa svojih kooperanata.

RMRécoltant manipulant. Vinogradar koji proizvodi vino od svojega grožđa s time da može pridodati i nešto kupljenoga, u ukupnoj masi dopušteno je najviše do pet posto tog kupljenog grožđa.

SRSociété de récoltants. Udruga vinogradara koja nije i zadruga.

RCRécoltant coopérateur. Član zadruge koji šampanjac što je proizveden od njegova grožđa u zadruzi prodaje pod vlastitom etiketom.

MAMarque auxiliaire ili Marque d’acheteur. Riječ je o robnoj marki nevezanoj izravno uz uzgajivača grožđa i/ili proizvođača vina, dakle marki u vlasništvu nekog sasvim drugoga, primjerice nekog supermarketa.

NDNégociant distributeur. Vinski trgovac koji prodaje pod vlastitim imenom. ♣

Dašak Pijemonta

BARBERA! – A barbera?!… Čini se da mi, ovdje, općenito nekako slabo znamo o njoj i (očito i iz tog razloga) slabo pokazujemo volju za njom. A ima i te kako (k)rasnih barbera! Posebice u Pijemontu, koji se danas trsi uvjeriti javnost da je domovina toj sorti, makar – po navodu velikog atlasa svjetskih vinskih sorti Wine Grapes autori kojega su Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz – postoji ne baš zanemariva i lako odbaciva priča da su u Pijemont barberu, kao spontanog križanca nekoliko kultivara, u sedmom stoljeću donijeli Langobardi… Uz nebbiolo kao sorta i vina nebbiolo te barbaresco i barolo također od nebbiola, barbera je ponos Pijemonta.

Barbera

Neki autori smatraju da naziv barbera dolazi od Vinum Berberis, a to je u srednjem vijeku bio fermentirani napitak od žutikovine (engl: barberry), grmolike biljke sa žutim cvjetovima i s malim tamno-crvenim do plavim bobicama kao plodom. Piće je bilo s dubokom neprobojnom tamno-plavom (što bismo rekli: crnom) bojom, kiselkasto i blago adstringentno, a to su i obilježja (doduše oporost i ne toliko) i vina od sorte barbera.

Najznačajnije područje uzgoja barbere i glavne apelacije su prvenstveno Asti i Monferrato, ali tu je i Alba, naime barbera se njeguje mnogo i oko grada Albe u provinciji Cuneo. Ima tvrdnji da je barbera kao vino startala putevima široke popularnosti s područja Monferrata, međutim sve jači su danas glasovi da je krenula iz područja Asti, koje kao apelacija za barberu, rekao bih, i najviše kotira.

Giacomo i Raffaella Bologna – Braida

Među proizvođačima barbere osobito se ističe – nimalo slučajno, naime riječ je o imanju specijaliziranome baš za vino od barbere – obiteljski vinogradarsko-vinski posjed Braida iz mjesta Rocchetta Tanaro upravo u apelaciji Asti. Gospodarstvo što ga je utemeljio njihov otac danas vode Raffaella Bologna, njen brat Giacomo Bologna kao enolog, te njen suprug Norbert Reinisch. Prije više godina posjetio sam posjed Braida, a između Božića i Nove godine lani imao sam priliku kušati lepezu vina Braide sada na tržištu aktualnih berbi, i osvrti na uzorke – naime Braida proizvodi ne samo barberu nego i vina od drugih kultivara – izašli su u posljednjem odnosno najnovijem Potrošačkom putokazu (Buying Guide) na www.suhiucasi.wordpress.com . Nedavno sam pak vidio butelje barbere od kuće Braida u Zagrebu, tri špice te kuće – Ai Suma Barbera d’Asti, Bricco dell’Uccellone Barbera d’Asti i Bricco della Bigota Barbera d’Asti. Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota nalaze na policama vinoteka Galerija vina MIVA u Teslinoj te u Vukovarskoj ulici!

Pijemont je, poput naše Istre, znan i po tartufima. Tamo postoji vrlo jaka udruga tartufarskih vinskih vitezova, a nedavno je vitezicom proglašena upravo i Raffaella Bologna. Pa zar ne bi bilo interesantno npr. Livadama (restoran Zigante?) kao istarskom središtu uzgoja tartufa, organizirati susret pijemontskih i istarskih tartufara i kulinarski dvoboj ali i kušanje lokalnih bisera – pijemontske barbere i istarskog terana?

Evo osvrta na spomenuta tri bisera:

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) AI SUMA Barbera d’Asti 2015 – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera • berba/harvest: kasna/late ∎ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • bačva/barrel • hrastovina/oak: • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti Ai Suma d.o.c.g. • suho / dry • 15,50 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne – po tradiciji odgovara vinu/ suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: privlačno/attractive – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je impresivno/impressive • ozbiljno/serious • višeslojno/ multilayered • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy – kocentrirano • sočno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • vrltoplo/very warm • dinamično/dynamic • za piti: (najbolje) uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – treba mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći crveni plavi – koštićavi bobičasti jagodičasti) • slatke mirodije, (vrlo) dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – vanilije – čokolade / kakaoa, poljubac ∎ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • (blago) pikantno • s uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečena domaća i divlja perad, teletina ispod peke, dugo pirjana govedina, zreli tvrdi sir…) ⇒ • velika čaša (burgundijska) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/rp: XXXL) BARBERA d’ASTI 2015 Bricco dell’Uccellone – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: barbera  ∎PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/ selection of grapes • vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • hrastova bačva/ barrel • hrastovina/oak • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone d.o.c.g. • suho / dry • 15,0 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je odlično • ozbiljno/serious • višeslojno/multilayered • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy • sočno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • toplo/ warm • dinamično – s nervom • u organoleptici ne igra na prvu loptu • za piti: (najbolje) uz hranu – u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko – tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni plavi – bobičasti jagodičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta, poljubac – čokolade, dodir – nijansa kože, dodir ∎ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečenje, dugo pirjana govedina, zreli tvrdi sir) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) BARBERA d’ASTI 2016 Bricco della Bigotta – BRAIDA ∎ PORIJEKLO/ORIGIN: Asti ∎ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south – sjever/north (kombinacija toplih i nešto svježijih pozicija) • sorta/variety: barbera ∎ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and, with it, alcoholic fermentation: 20 dana/days • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci/months • barrique (225 ℓ) • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 12 mjeseci/months ∎ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barbera d’Asti d.o.c.g. • suho / dry • 15,5 vol% ∎ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the type of wine: da/yes • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ∎ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent –skladno/harmonious • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je izvrsno • vrlo zanimljivo/interesting • ozbiljno/serious • kompleksno/complex • sadržajno • bogato/rich • mesnato/fleshy • sočno • mineralno • s karakterom/with character • zrelo/mature • skladno/harmonious • elegantno/elegant • dinamično – s dosta nerva • za piti: (najbolje) uz hranu – za koju godinu svakako i u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ∎ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ∎ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ∎ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – perzistentno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro – (plodovi: najčešći domaći tamno-crveni plavi – koštićavi bobičasti – zreli) • začinsko bilje – s mjerom – fino uklopljeno • osjet zemlje – plemenitog drveta – nijansu kože ∎ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – (fino) kiselkastog – dugačkog – grijućeg završetka ∎ SERVIS: ⇗ (jelo: pečena patka, guska, teletina…) ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C ♣

Svjetsko prvenstvo sommeliera 2019      

Marc Almert i Gérard Devos, inače internacionalni vinski degustator-ocjenjivač

ŠAMPION NIJEMAC MARC ALMERT – Spektakularna je bila završnica natjecanja za najboljeg sommeliera svijeta – ASI Contest for Best Sommelier of the World 2019, održana ovih dana pred više od 1.100 gledatelja u Elisabeth Centru u Antwerpenu.

Na Svjetsklom prvenstvu sudjelovalo je ove godine 66 natjecatelja, među njima i Ivan Jug iz Hrvatske, iz zagrebačkog restorana Noel. Od 66 kandidata u završnicu se plasiralo njih 19, a to su: Martin Bruno (Argentina), Avril Loïc (AustraliJa), Antoine Lehebel (Belgia), Pier-Alexis Soulière (Kanada), Reeze Choi (Kina), Nina Hojgaard Jensen (Danska), David Biraud (Francuska), Marc Almert (Njemačka), Julie Dupouy-Young (Irska), Satoru Mori (Japan), Wataru Iwata (Japan), Raimonds Tomsons (Latvija), Martynas Pravilonis (Litva), Andrea Martinisi (Novi Zeland), Piotr Pietras (Poljska), Julia Scavo (Rumunjska), Aleksandr Rassadkin (Rusijaa), Vuk Vuletic (Srbia) i Fredrik Lindfors (Švedska).

Ivan Jug i Vuk Vuletić

Novi svjetski prvak je Nijemac Marc Almert, koji je titulu preuzeo od dosadašnjeg nositelja 29 -godišnjeg Šveđanina Arvida Rosengrena i nosit će je tri godine. Ostala dva finalista su Dankinja Nina Hojgaard Jensen I Latvijac Raimonds Tomsons.

Hrvatski sommelier klub javlja, međutim bez preciziranja, da je zavidan uspjeh ostvario i naš predstavnik.

Kao, barem za nas, kuriozitet ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva sommeliera navodi se da se među četiri vina za identifikaciju u finalu našla i Kabolina Malvazija Amfora!

Na slikama, nakon proglašenja rezultata, su novi svjetski prvak u sommelijerstvu Nijemac Mark Almert u društvu s Gérardom Devosom, belgijskim vinskim stručnjakom i kušačem vina na najvećim svjetskim ocjenjivanjima Bakhova nektara, te naš Ivan Jug u društvu svojega kolege iz Srbije Vuka Vuletića. ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

RUŽIČASTI FINALE OŽUJKA – Kad nam ovdje, u nekako sve manje Lijepoj našoj više gotovo ništa ne izgleda ružičasto – eto ti WoW-ica (udruga Women on Wine odnosno Žene i vino) sa svojim, već sedmim po redu, Pink Dayem! Sve je lijepo što lijepo svrši, kaže izreka, pa, evo, nimalo blistavi ožujak završio je u ružičastom tonu. Ali… Travanj,  koji službeno počinje sa svojevrsnim danom podvala – Prvim aprilom, priča je ispočetka, izgledi da on ružičasto završi slabi su jer – međunarodni festival ružičastih vina Pink Day nije svaki mjesec, nego tek jednom u godini…

Pink Day tradicionalno se odvija u lijepom prostoru zagrebačkog Muzeja Mimara, za tu prigodu obojanime u ružičasto zahvaljujući reflektorima s bacajućom rosé-svjetlosti, zatim prigodnom cvijeću, lijepo i u nježnom rosé-tonu uređenim stolovima, vinu, a rezultat svega toga je i ružičasto raspoloženju na licu mjesta….

Muzej Mimara – Pink Day 2019 can-can

Josip Galić, proizvođač vina iz Kutjeva, u pink-štimungu

Na pink-festivalu predstavili su se i ove godine brojni izlagači – proizvođači rosé vina, njih, kaže organizator, oko 70 (najvećma iz Hrvatske, tek dva su izlagača bila iz Austrije, nekoliko ih je bilo iz Italije, Francuske, Srbije – Lepa Brena!, ovaj put međutim nijedan iz Slovenije!), kao i, u okviru Green in Pink dijela priredbe, grupa (ne velika ali sa značajnim imenima poput Belića, Ipše, Salvele, Buršića…) istarskih proizvođača ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Za posjetitelje su priređene i zanimljive radionice pod vodstvom vodećih hrvatskih sommeliera. Pink Day posjetilo je tog popodneva, po službenm izvještaju, oko tisuću vinoljubaca.

Izlagači iz Austrije: Sigma Manfreda Ehrenhofera, te obiteljski posjed Polz iz Štajerske. Zanimljivo: ovaj put nije bilo vinara-izlagača iz Slovenije

Sanja Muzaferija na visokoj nozi – s pink cipelicama Jimi Choo koje navodno stoje 1000 dolara!

Predsjednica udruge WOW-a te direktorica Pink day-a Sanja Muzaferija rekla je:

– Naš festival je ne samo ružičasta vinska smotra vina protkana zelenim notama vrhunskog maslinovoga ulja nego je i demonstracija dobre volje, optimizma, ženstvenosti, proljeća i cvijeća. Ove godine jači smo fokus stavili na ružičasta vina Hrvatske, pa smo u skladu s time publici ponudili i radionice na teme Ružičasti jug Hrvatske pod vodstvom sommelijerke Jelene Šimić Valentić, Roséi Slavonije i Podunavlja pod vodstvom Darija Grabarića i Roséi Istre i Kvarnera pod vodstvom sommeliera Marija Meštrovića.

Na Pink Dayu su se po prvi puta ove godine mogli naći i – tako je to navedeno: detoks proizvodi iz ponude Klara Premium Storea a koje je specijalno za Pink Day osmislila dr. Lejla Kažinić-Kreho. To su proizvodi iz linije Pink Lemonade i Pink Lady Smoothie.

Kako se Pink Day ponajprije doživljava kao ženski festival, važnu je ulogu u Mimari igrao i ružičasti lounge bar, tj. prostor za odmor. Mnogi su posjetitelji tu zavrtili kolo sreće by S.Oliver i osvojili zgodne modne detalje. Neki su kupovali Pink Day i WOW majice. Na postamentu pod staklenim zvonom bile su tu izložene i ružičate cipele Jimmy Choo za koje je rečeno da im je cijena čak 1000 dolara! Inače, upravo te cipele bile su nagrada za najkreativnije uređen izlagački stol.

A najbolje uređeni stol imala je talijanska obiteljska vinarija Bottega, i njoj je pripala nagrada Stanka Miljković, u obliku ružičastih cipela Jimmy Choo! (Snimke: Marko Čolić, Rene Karaman, Julio Frangen, Željko Suhadolnik) ♣

Najbolje uređeni stol imala je talijanska obiteljska vinarija Bottega, i njoj je pripala nagrada Stanka Miljković, u obliku ružičastih cipela Jimmy Choo za koje je navedeno da im je cijena 1000 dolara!

Kod hvarskog vinara Andra Tomića ružičasto vino je u znaku ljubavne priče: jedan svoj rosé nazvao je Mala plava, a nakon intervencije Plavca maloga nastao je drugi rosé – Dogodila se ljubav

Na Pink Dayu pojavila se i Lepa Brena, I to kao izlagač, naime Brena ima vinska podrum! Na slici je u društvu sa sommelijerom Klaudijem Jurčićem…

S impresivnim brojem proizvoda za enogastronomiju predstavila Steklarna Rogaška iz Rogaške Slatine

Zeleno u ružičastome

Green in Pink: Obitelj Belić (nositelji proizvodnje su tata Duilio i mama Bosiljka, desno na slici) uz paletu od 14 svojih etiketa, po sortama. Dakako da je bilo vrlo interesantno kušati sva ta ulja premium kakvoće na licu mjesta, da se uoči i zapamti razlika u organoleptici, a to je bitno da se na pravi način izabere ulje za neko jelo. Među tim uistinu špic-uljima izdvojio bih, uz moje uobičajene favorite vrlo elegantnu istarsku belicu i vodnjansku crnicu, ulja od novih sorata u portfelju Belićvih – itranu (osobito intenzivnu na nosu) i maurino

Na Pink Dayu u društvu uljara pojavio se i slavonski kulinar Tomislav Galović, dakako sa svojim proizvodima, ali privatno. Na slici su bračni par Galović s istarskim uljarom Klaudijom Ipšom iz Livada (sasvim lijevo) te s Velimirom Jušićem (sasvim desno), suvlasnikom tvrtke Ojo vivo iz Vodnjana (ta se uljara prezentirala s vodnjanskom bužom, istarskom bjelicom, žižolerom i s dvije mješavine: Bon i Gajardo). Klaudio Ipša krenuo je i u vinogradarstvo i vinarstvo i opredijelio se da od bijelih sorata radi vina uz duge maceracije praćene alkoholnom fermentacijom. Od bijelih sorata ima malvaziju i pinot sivi, a od crnih merlot, teran i refošk, te tri završavaju u mješavini kultivara zvanoj Santa Elena. Santa Elena je vinogradska pozicija gdje Ipša ima trsje, tamo se nalazi i crkvica posvećena sv. Eleni i fešta u čast sv. Elene predviđena je u tom vinogradu za 18. kolovoza!

         VINISTRA 10-12. SVIBNJA – Ovogodišnji, 26. sajam Vinistra u dvorani Žatika u Poreču najavljen je za dane od 1. do 12. svibnja. Na sajmu se osobito jak naglasak nastoji staviti na istarsku malvaziju. Uoči sajma, konkretno 17. travnja, održat će se 11. strukovno ocjenjivanje Svijet malvazija. Predsjednica ocjenjivačke komisije je Caroline Guilby MW. Novost u ocjenjivanju je blago pooštrenje bodovnih pragova za medalje, konkretno ove godine brončanu medalju dobit će vina s 80 do 82,99 bodova, srebrnu ona s osvojenih 83 do 86,99, a zlato je u rasponu od 87 do 91,99 bodova. Postoji dakako i velika zlatna medalja, za uzorke s 92 do 100 bodova. Kad sam već kod ocjenjivanja i Istre, evo vijest o jednom nedavnom značajnom međunarodnom vrednovanju ali vezanom uz maslinovo ulje, koje se također inače izlaže i na Vinistri: Irena Ipša iz istarskih Livada može se pohvaliti da su ona i njen suprug Klaudio upravo za svoje ulje frantoio na Flos Oleiju u Rimu osvojili 97/100 bodova!

Ipše, kojiinače imaju i ulja od istarske bjelice, leccinai mješavinu selekciju, te koji će biti i na Vinistri, tako su ušli uvodič maslinovim uljima svijeta Flos Olei. Irena Ipša navodi kako je naći se u vodiču Flos Olei poslovno posebno korisno jer po tome koliko interesanata za ulje dođe iz EU istarskim proizvođačima upravo s tom knjigom u ruci moglo bi se reći da je Flos Olei najznačajniji vodič maslinovim uljima ♣  SuČ 03.2019.

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019-2023/ ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO BAKHOVE ZEMLJE

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

          POTPORE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PREDVIĐENE KROZ ČETIRI MJERE: INFORMIRANJE o PLEMENITOJ KAPLJICI i PROMIDŽBA CRO-VINA U ZEMLJAMA UNUTAR EUROPSKE UNIJE, PROMIDŽBA NA TRŽIŠTIMA u DRŽAVAMA IZVAN EU, PA KONVERZIJA VINOGRADA i RESTRUKTURIRANJE VINOGRADARSKO-VINARSKOG POSJEDA, ULAGANJA u OBNOVU i MODERNIZACIJU VINARIJA

Dobre organiziranosti i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru međunarodnu promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan moglo dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara i trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

            U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču te koji je značajno usmjeren na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i energična promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, za kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

                Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

                Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu informiranja u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za konverziju vinograda i restrukturiranje vingradarsko-vinarskog posjeda, dnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

                U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

PROMIDŽBA NA IZVORU

            Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić (na slici lijevo gore) pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici su predsjednik spomenute udruge David Štampar i član udruge Nenad Prainer. Štampar bi bio sklon u Međimurju vidjeti svjetske vinske novinare koje bi vodio u rodno mjesto glasovitog biodinamičara (danas su biodinamska vina vrlo tražena!) Rudolfa Steinera gdje je otvoren i Centar Rudolf Steiner

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u kakvoći u konzumaciji, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru – reći će prof. Dropuljić.

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana na kojoj je protagonist bio i Chianti Classico

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Svakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koja svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

                Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

___________________________________

Domaće je domaće

        VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) – inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija.

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine. Kraljevina kao proizvod nastao u Zagrebačkoj županiji vidno mjesto zauzima ne samo na smotri Vina od davnina, nego i na reviji vina Zagrebačke županije u zagrebačkom hotelu Westin, ove godine ona je prethodnica izložbi Vina od davnina. Reklamirana je naveliko i na način da je ulaz besplatan. Ministarstvo poljoprivrede spominje nužnost razumne i odgovorne konzumacije, je li onda mudro da ulazak u svijet slatkih gurmanskih poroka bude besplatan pa da oni kojima je teško odoljeti iskušenjima – a tih nije malo! – priredbu shvate kao – tulum?…

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izbožbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo…

________________________________________________

Macerirano & narančasto

RADOVAN CAPELETTO: SORTA i TEHNOLOGIJA IZ DAVNINA, POPULARNO I TRAŽENO SADAi – Obitelj proizvođača tzv. narančastih vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, proizveo, koristeći u proizvodnji elemente drevne tehnologije, i vrlo lijepu bogatu snažnu oranž-varijantu, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom etiketom, pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je kontrolirano i isprva dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također metnuo na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

 

Malvazija Capeletto

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. Nije rečeno da u idućem pokušaju neće biti i nekih promjena u postupku…  SuC – 03.2018