Tag Archive | Moreno Coronica

SUHI u CASI – 05.2023

_____05.2023 ____

OIV Pau Roca, director general – State of the World Vine and Wine sector 2022-2023

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Godišnji izvještaj OIV-a: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU ⦁ Pogled: HRVATSKA ⦁ Bakho i Internet: VINSKI KLUB KAO PORTAL ⦁ 29 Vinistra: TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA ⦁ Concours Mondial de Bruxelles u Poreču: NAJVIŠA NAGRADA MENEGHETTIJU ⦁ Hercegovački lipanj 2023: PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM ⦁ Kultura: FOTO GALERIJA MARKO ČOLIĆ

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – 5.2023 – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Godišnji izvještaj OIV-a za 2022. i  2023.

AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU!

Ustalilo se da međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – OIV (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin) svake godine na posebnoj konferenciji za medije javnog informiranja u svom glavnom sjedištu – a, inače, sada ono više nije u Parizu nego je u Dijonu – podnese za javnost detaljan isvještaj o najnovijem stanju u vinogradarstvu i vinarstvu na globalnoj razini. Glavni direktor OIV-a Pau Roca obznanio je ovih dana u opsežnom izlaganju svježe podatke vezane uz spomenutu temu, prenosim ih, evo, izravno iz prve ruke.

OIV – Organisation Internationale de la Vigne et du Vin: STANJE u VINOGRADARSKOM i VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU 2022/2023

SADRŽAJ: Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu u 2022 – Površine pod vinogradima – Proizvodnja vina – Potrošnja vina – Međunarodna trgovina vinom – Prve procjene vezano uz proizvodnju vina 2023. na južnoj polukugli – Veći izazovi koji nas očekuju

POVRŠINA pod vinogradima UKUPNO u svijetu, godina 2022: 7,3 milijuna hektara, što je 0,4 posto manje od stanja u 2021. Pad u ukupnoj površini nasada bilježi se u razdoblju od 2002. do 2005., ali 2006. Nastupa blagi porast nakon kojega je uslijedio uglavnom opet pad.

PREGLED površina po područjima u svijetu: u 2022 zabilježene su 93 zemlje s ozbiljnijim površinama zasađenima vinovom lozom. Najvećih šest vinogradarskih zemalja pokriva sada oko 56 posto ukupnog nasada na globalnoj razini. Tih šest zemalja su Španjolska, s 13 posto, Francuska i Kina sa po oko 11 posto, Italija s 10 posto, Turska sa šest posto, SAD s pet posto

POVRŠINE vinograda PO ZEMLJAMA, podatak za 2022. godinu: najviše vinograda je u Španjolskoj – 955 tisuća hektara, slijede Francuska sa 812, Kina sa 785, Italija sa 718, Turska sa 410, SAD s 390 tisuća hektara… U donjem dijelu liste nalaze se Indija sa 170 tisuća ha, Iran sa 158, Australija sa 146, Južna Afrika sa 124, Moldavija 122, Uzbekistan 118, Afganistan 104, Njemačka sa 103, Rusija s 99 i Grčka sa 96 tisuća hektara.

PROIZVODNJA vina u svijetu ukupno: grafikon od 2000. do 2022. pokazuje liniju s dosta skokova gore u i padova. U 2022. ukupna produkcija u svijetu iznosila je 258 milijuna hektolitara, i to je jedan posto manje od proizvodnje u 2021, a i manje je od 20-godišnjeg prosjeka.

PROIZVODNJA u svijetu po najvažnijim vinogradarskim područjima. U 2022. u svijetu je zabilježeno 85 zemalja koje su relevantni proizvođači plemenite kapljice. Pet zemalja od tih 85 – Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska – pokrivaju gotovo polovicu spomenute ukupne površine pod trsjem. U Europskoj Uniji, koja obuhvaća oko 62 posto ukupne svjetske površine pod vinovom lozom, proizvede se sada nešto više od 161 milijun hl vina

PROIZVODNJA vina u svijetu detaljnije po količini i po vrijednosti kroz godinu (2022.) po zemljama: Količinski najveći proizvođač vina na svijetu je Italija, s 49,8 milijuna hektolitara godišnje (u postocima Talijani pokrivaju oko 19 %), slijede Francuska s 45,6 mhl (18 %), Španjolska s 35,7mhl (14 %), SAD sa 22,4 mhl (9%), Australija (12,7), Čile (12,4), Argentna (11,5) , Južna Afrika (10,2), Njemačka (8,9), Portugal (6,8), Rusija (4,7), Kina (4,2), Rumunjska (3,9), Novi Zeland (3,8), Brazil (3,2), Mađarska (2,9), Austrija (2,3), Gruzija i Grčka (svaka po 2,1), Moldavija (1,4) i Švicarska (1 milijun hl)

POTROŠNJA vina u svijetu – grafikon po godinama. Vezano uz potrošnju vina u 2022. spominje se količina od 232 milijuna hl, a to bi bilo oko jedan posto manje od one u 2021. Uz godišnju potrošnju vina samo u Europskoj Uniji navodi se 111 mhl, odnosno oko 48 posto u odnosu na ukupnu potrošnju u svijetu. Negativan trend u konzumaciji koji je ozbiljnije startao negdje sa 2017. godinom pripisuje se najprije ozbiljnom zastoju potražnje za vinom u Kini, a nastavak neželjenih kretanja vezuje se 2020. uz covid-pandemiju, i 2021. uz energetsku krizu koja je rezultirala s povećanjem cijena vinu ali i s povećanjem inflacije, što je smanjivala kupovnu moć.

NAJVEĆI POTROŠAČI vina po količini u svijetu su SAD s oko 34 mhl (= cca 15 %), Francuska s 25,3mhl (11 %), Italija s 23 mhl (10 %), Njemačka s 19,4mhl (8 %) posto i Velika Britanija sa 12,8 mhl (6 posto). Slijede Rusija s 10,8 mhl (5 %), Španjolska s 10,3 mhl (4 %), pa Kina i Argentina također sa po četiri posto, Portugal s 3%… Na dnu tablice potrošnje kao zemlje su Švicarska s 2,6 mhl, Austrija s 2,4 mhl, Češka s 2,2 gl, Belgija i Švedska sa po oko 2,0 mhl

POTROŠNJA vina po zemljama po ukupnoj količini (lijevo, crvenim slovima), te, desno – što baca sasma drugi, na prvu za neke možda čak i zbunjujući dojam (Švicarska, Austrija…)! – i po glavi stanovnika (plavim slovima). Prvih pet zemalja s najvećom potrošnjom vina po stanovniku: Portugal – 67,5 litara; Francuska – 47,4 litre; Italija – 44,4 litre; Švicarska – 35,5 litara; Austrija – 30,8 litara. Slijede Njemačka – 27 litara, Australija – 26,1, Češka – 25,3, Španjolska – 25,3, Nizozemska – 24,5, Argentina 23,8, Velika Britanija – 23,2, Rumunjska – 22,8, Kanada – 13,1, SAD – 12,6, Južna Afrika – 10,7, Japan – 3,1, Brazil – 2,1 i Kina s 0,8 litara

TRŽIŠTE: Najnoviji podatak, za 2022., kaže da je svjetski izvoz vina iznosio 107 milijuna hl, što je oko pet posto slabije od rezultata ostvarenog u 2021., kad je, od 2000. na ovamo, zabilježen najveći količinski eksport. Govori li se, međutim, o VRIJEDNOSTI izvoza, ona, kako i pokazuje linija na grafikonu, od 2000. konstantno i značajno samo raste, te je u 2022. iznosila 37,6 milijardi €,što je devet posto više nego što je bilo u 2021.

Međunarodno tržište vinom u 2022., kroz količinu i kroz cjenovnu vrijednost po VRSTAMA/NAČINIMA PONUDE/PAKIRANJA. U odnosu na 2021, u 2022. količina izvezenog UBOČENOG vina smanjena je za četiri posto, ali je istodobno vrijednost izvezenog tog ubočenog vina porasla za sedam posto. Kod BULK vina odnosno OTVORENOGA vina, količina se u odnosu na ostvareni izvoz u 2021. smanjila za sedam posto, ali istodobno novčana vrijednost izvoza povećana je za pet posto. BAG-in-BOX u 2022. bilježi četiri posto manji izvoz NEGO U 2021., ali istodobno i šest-postotno povećanje vrijednosti vina traženog u tom pakiranju. NAJBOLJII POZITIVNI REZULTAT kao kategorija OSTVARILI su PJENUŠCI, u 2022. realizirano je pet-postotno povećanje ukupno izvezene količine, te 18-postotno povećanje novčane vrijednosti izvoza!

Prema stručnoj obradi podataka o ukupno izvezenoj količini vina u 2022. i o ostvarenoj ukupnoj financijskoj vijednosti toga izvoza stručnjaci zaključuju da je u 2022. godini već oko 46 posto od ukupno izvezenog vina bilo u nešto višem kvalitativnom razredu u odnosu na prijašnje godine, dakle potrošači se očito više nego prije priklanjaju kakvoći, koja je, logično, i skuplja!

Glavni svjetski IZVOZNICI vina u KOLIČINI su TALIJANI s 21,9 milijuna hl godišnje, slijede Španjolci sa 21,2, Francuzi s 14, pa Čileanci s 8,3, Australija sa 6,4, Južna Afrika s 4,4 mhl, Njemačka s 3,5 mhl, Portugal s 3,3, Novi Zeland sa 3,0 mhl. Što se tiče novčane VRIJEDNOSTI izvoza, uvjerljivo prednjače FRANCUZI, na tablici prvih 10 po najvećoj vijednosti izvezenog vina godišnje slijede Talijani, Španjolci, pa Čile, SAD, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Portugal i Argentina.

Zemlje NAJVEĆI svjetski UVOZNICI vina po KOLIČINI su SAD, s 14,4 mhl, slijede Njemačka s 13,4, Velika Britanija s 13,0, Francuska sa 6,1, Nizozemska sa 4,6, Kanada sa 4,2, Rusija s 3,9, Kina s 3,4, Belgija s 3,3, te Portugal s 2,8 mhl. U kategoriji VRIJEDNOSTI UVOZA prednjače uvjerljivo SAD, redosljed ostalih na tablici je: Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Japan, Nizozemska, Kina, Belgija, Švicarska, Francuska

PREDVIĐANJA za JUŽNU hemisferu a vezano uz BERBU 2023, koja je u nekim zemljama već završila, a negdje – barem za neka posebna vina – još je potrajala. Procjene su da bi Argentina u 2023 mogla imati 21 posto količinski slabiji urod od onoga u 2022, Australija najavljuje pad od 13,1 posto, Brazil također muči pad ali od 29,7 posto, Novi Zeland mogao bi imati 22,2 posto manji urod nego što je bio 2022, a Južna Afrika pomirila se sa oko šest posto manjom količinom. Jedini s porastom je Čile, očekuje se da će berba 2023. biti u količini oko 1,3 posto veća od one u 2022.

Prezenter izvještaja PAU ROCA, glavni direktor OIV-a, zahvaljuje čitateljima na pažnji!

_________________________

LIJEPA NAŠA  – NIGDJE SPOMENUTA!

Kao što se iz izvještaja vidi, OIV Hrvatsku uopće  ne spominje, međutim, kao što je kod mene bilo uvijek do sada, namjera mi je ionako bila kao dodatak ovom izvještaju OIV-a objaviti prilog s podacima o vinogradima, srtama, proizvodji vina, potrošnji vina te trgovini vinom (uvoz-izvoz) u nas, u tom smislu podatke sam, kao i uvijek do sada, zatražio od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu (APPR) i od Hrvatske gospodarske komore. Iz HGK stigli su mi odgovor da se podaci naplaćuju i preporuka da pogledam na priloženi cjenik koliko bi to bilo za platiti…

Lijepa naša 2022 / 2023

AKTUALNA HRVATSKA u TRSJU, PODRUMU i BOCI

Evo sada i nešto svježih podataka vezanih uz vinsku Hrvatsku, koju u svom godišnjem izvještaju o aktualnom globalnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovačkoj razmjeni na kolosijeku Bakhova nektara OIV nije spomenuo, kao što se vidi, ni u jednoj od svojih brojnih info- tablica što ocrtavaju postojeće okolnosti. Kao da nas i nema!

Kao što običavam već godinama, tako eto postupam i sada: uz OIV-ov godišnji raport objavim prilog i o situaciji ovdje kod nas. Zahvaljujući Agenciji za plaćanje u poljoprivredi dobijem uvijek ažurirane podatke o ukupnoj površini na kojoj se u nas prostire vinova loza, informacije o nazočnosti kultivara vinove loze u nas i o količinskoj zastupljenosti pojedinih sorata (broj trsova) na hrvatskom području, zatim podatke o novoj berbi grožđa ukupno, zatim posebno glede količina bijelog te crvenkastog odnosno crveno obojenog u tonama, kao i o ukupnoj proizvodnji vina u hektolitrima, od toga i zasebno bijelog a zasebno ružičasstog i crnog vina.

POVRŠINEDakle, ukupno je sada u nas 17.317 hektara pod vinovom lozom, 62.849 je parcela, a broj poljoprivrednih gospodarstava u sektoru je 32.136

SORTE i NJIHOVA RASPROSTRANJENOST (u prvoj koloni hektari, a u drugoj koloni broj trsova)

Evo i dijela popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

PROIZVODNJA GROŽĐA (u tonama) i VINA (u hektolitrima)

Proizvodnja, po županijama, grožđa (u tonama), i vina (u hektolitrima), kod vina dvije su kolone, jedna se odnosi na crno i ružičasto zajedno, a druga na bijelo vino. Dakle, ukupna proizvodnja grožđa na nacionalnoj razini u berbi 2022. iznosila je oko 85.760 tona, produkcija bijeloga vina bila je gotovo 423.435 hl, a roséa i crnoga skupa zericu viša od 137.354 hl, dok nam ukupno i na nacionalnom nivou proizvodnja iznosi 560.789 hl vina

ROBNA RAZMJENA (UVOZ/IZVOZ), i POTROŠNJA VINA u HRVATSKOJ?

Podatke vezane za uvoz i izvoz, a i onaj – ako već ne služben i precizan  onda barem kao mišljenje osoba iz vinskog bisnisa – vezan uz godišnju potrošnju vina u Hrvatskoj prijašnjih godina dobivao sam bez problema od Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj je djelovalo Udruženje vinogradarstva i vinarstva, međutim,ponavljam, ove godine na upit za svježu informaciju dobio sam odgovor da za obavijest treba platiti, po cjeniku što mi je dostavljen. U APPR-u ljubazno su mi sugerirali da za robnu razmjenu nazovem Carinu i poslali mi broj telefona na koji da se obratim, zvao sam ali nitko se nije javio… Glede informacije o godišnjoj potrošnji ostao mi je, dakako, Hrvatski državi zavod za statistiku…

_________________________

Mala zemlja velikih mogućnosti ali s neadekvatno organiziranom vinskom branšom

ONO ŠTO VANI FUNKCIONIRA KAO POSLOVNO UČINKOVITO NIKAKO DA PRIHVATIMO! – Rado se hvalimo s potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu i s kakvoćom vina koja ostvarujemo pa za njh eto dobivamo brojne pohvale, priznanja i izvana, međutim u globalnom vinskom sektoru na žalost ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli jer smo daleko od poslovnog promišljanja te koncepta poslovne organizirnosti vinske branše kakav postoji u zemljama što i te kako predstavljaju NEŠTO na svjetskom tržištu. A riječ je o zemljama koje su nam najbliži susjedi ili posve blizi susjedi – Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…

I ne treba nam izmišljati toplu vodu, dovoljno bi bilo od njih kopirati nešto što nam je, inače, iz povijesti znano kao svojevrsni cehovski ustroj a što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz Konzorcije za vina (Consorzio del vino) po različitim vinogradarskim regijama odnosno vinogorjima, a u Francuskoj kroz Međuprofesionalne urede ili biroe za vina (Office / Bureau / Comité interprofessionel(le) du vin de…), osmišljene tako da se – na temelju onoga najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju Bakhova nektara originalnih svojstava u nekome kraju pruža priroda i onoga najboljega što je ukorijenjeno u lokalnu eno-gastro tradiciju, kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke, pa vinogradara i vinara kao izvršnih tvoraca osnovnog proizvoda postigne pozitivni i osebujni maksimum. A taj se onda, uz dakako odgovarajuću financijsku pomoć društvene zajednice i pomoć i iskusnih poslovnjaka zaduženih za marketing osnovnog proizvoda, tj. kapljice, ali i za marketing čitavoga pojedinoga kraja, može kompleksno (kapljica, delikatese, ugostiteljstvo, turizam…) valozirirati na najviši način.

Kod nas doduše postoje određene udruge vinogradara i vinara, ali to je daleko od onoga što upravo spominjem kao primjere iz Italije i Francuske i što, na podlozi poslovnih rezultata koji takav sustav postiže, zagovaram. Jedina ozbiljnija udruga vinogradara i vinara koja u nas postoji je Vinistra, ona, inače, okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali i ta udruga ima još dosta toga da u poslovnom segmentu usvoji od talijanskih Konzorcija odnosno francuskih Međuprofesionalnih ureda što ih, inače, u relativno novije vrijeme u poslovnom smislu uspješno kopiraju Nijemci a i  Austrijanci.

diWINE klub u Zagrebu – svečanost u povodu 16-godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb: visoki predstavnik Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin, predsjednica Udruge talijanske manjine Zagreb Daniela Dapas, te Ilario Schettino, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Italije u Lijepoj našoj (Marko Čolić)

UDRUGE TALIJANA u RH – Kako efikasno približiti i realizirati spomenuti talijanski odnoso francuski koncept našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, i nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj?…

U simpatičnom nedavno otvorenom malom diWINE baru u Zagrebu nedavno je, u nazočnosti prvog tajnika Veleposlanstva Republike Italije Ilarija Schettina, predsjednice Zajednice Talijana u Zagrebu Daniele Dapas i politički istaknutog visokog predstavnika talijanske nacionalne manjine u Lijepoj našoj Furija Radina te uz vina istarskih proizvođača talijanske nacionalne pripadnosti (Poletti, Benvenuti, Degrassi, Kozlović, Capo, Cattunar, Ravalico, Cossetto), održana svečanost u povodu 16. godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb, koja danas okuplja više od 400 članova. U Istri pak udruga talijanske manjine Circolo italiano postoji već duže vrijeme. Obje udruge priređuju na svojim područjima djelovanja različite manifestacije namijenjene i široj javnosti, pa su tako u segmentu vina istarski Talijani u Istri organiziraili, zahvaljujući uvelike angažmanu i Glauca Bevilacque, člana Upravnog odbora udruge, veliki festival vina sa sudjelovanjem istaknutih vinskih zvijezda s Apeninakog poluotoka, a ZG-Talijani, pod pokroviteljstvnom Ambasade Republike Italije u Metropoli organizirali su smotru pjenušaca prosecco te, poslije, zasebno, u hotelu Westin, smotru vina iz južne talijanske regije Apulije (Puglia), gdje se uvelike uzgaja sorta Primitivo, u nas znana kao Crljenak ili Tribidrag. S obzirom na današnje sve snažnije ne samo hedonističko nego i gospodarsko (turizam) značenje vina u suvremenoj društvenoj zajednici općenito te s obzirom na dugu tradiciju (od VI stoljeća prije Krista!) uzgoja vinove loze na području današnje Lijepe naše, a i s obzirom na naše visoke aspiracije da se svijetu nametnemo sa svojom kapljicom kao i na isto tako visoke aspiracije upravo i u eno-gastro segmentu i u turizmu, pretpostavljam da bi moglo biti vrlo korisno to da možda npr. Hrvatska gospodarska komora, ili, možda, Hrvatska obrtnička komora, inicira povremeno održavanje u nas – vjerojatno bi najveći odjek bio kad bi se to učinilo u Metropoli – na određeni jači način i edukativnih vinskih manifestacija s proizvođačima i proizvodima iz vana, konkretno Italije, događanja ne tek namijenjenima široj publici da pijuckajući šeće od štanda do štanda nego i zamišljenima da budu i s visoko iskazanim poslovnim značenjem, a u realizaciju da budu uključene i obje udruge Talijana u RH.  U sklopu takvih priredbi vrijedilo bi naći prostora još i za izolirane susrete predstavnika naše vinske branše s eksponentima talijanske vinske branše pa da Talijani našima izravno prenesu svoja iskustva o njihovim zaštićenim oznakama za vino i o osnutku i značenju njihovih konzorcija za vina.

diWine klub – vlasnica i voditeljica diWine kluba Irena Lučić i Furio Radin te veseli uzvanici uz vina istarskih proizvođača-pripadnika talijanske manjine (Marko Čolić)

Italija, koja je izgradila nacionalni brend na vrhunskoj enogastronomiji, i koja je najveći svjetski proizvođač vina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika plemenite kapljice, i Hrvatska desetljećima njeguju dobrosusjedske odnose i kvalitetnu gospodarsku, političku i kulturnu suradnju.

– Talijanska manjina značajno pridonosi kvaliteti spomenutih dobrosusjedskih odnosa. Kad je riječ o Zajednici Talijana u Zagrebu, koja kroz svoje djelovanje okuplja ne samo Talijane, već i pridružene članove povezujući tako pojedince, tvrtke i udruge kroz brojne aktivnosti iz područja umjetnosti, kulture, sporta, obrazovanja i školstva, istraživačkog znanstvenog rada – rekla je riječi predsjednica Zajednice Daniela Dapas.

– Sjajna atmosfera dovela je do zaključka kako ne treba čekati sve do idućeg rođendana kako bi se organiziralo novo talijansko-hrvatsko vinsko okupljanje, možda će ono biti već ubrzo i možda i opet u diWine baru – kazala je Irena Lučić, voditeljica diWine kluba, inače već godinama znana kao organizatorica vinskih događanja posebice u Zagrebu.

Kad spominjem značajnije priredbe realizirane uz moguću određenu pomoć i članova Talijanske zajednice u nas mislim, konkretno, ponavljam, na povremene svojevrsne smotre vina raznih pojedinih područja s Apenina s objašnjavajućim masterclassovima glede Bakhova nektara sa zaštićenim oznakama i.g.t, doc, docg (po kategorijama, od početne bazne, preko riserve, gran reserve) iz najpoznatijih talijanskih vinskih regija npr. Toscane, Pijemonta, Umbrije, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, oblasti oko Verone te izmedju Brescije i Bergama (Franciacorta – pjenušci) a uglavnom od domaćih sorata kao Sangiovese, Sagrantino, Nebbiolo, Barbera, Teroldego, Lagrein, Corvina… Dakle festivalski dio, za širu publiku, trebale bi svakako pratiti objašnjavajuće radionice s naglaskom na poslovnu važnost apelacijskih oznaka i istaknutih (domaćih!) kultivara i uradaka od njih i na bazi njih kao izvornih ADUTA teritorija.

Glauco Bevilacqua iz Zajednice talijanske manjine u Istri bio je lani organizator velikog festivala vina s brojnim zvučnim imenima talijanske vinska scene kao sudionicim, upravo je za uskoro ali ne precizirajući još i datum najavio novo takvo događanje. Na sici s njim je Nedeljka Krupljan, sommelijerka za vino i maslinovo ulje (Marko Čolić)

A to znači i info-radionice vezano uz organiziranost vinske branše u smislu kreiranja i razvoja – kroz pridržavanje osnovnih stožernih pravila ponašanja u vinogradu (izbor terena, preporučeni klonovi i gustoća nasada, prinosi po trsu, odgovarajući termin berbe), podrumu te glede primjerenog datuma izlaska pojedine etikete na tržište, stalnog unaprijedjenja kakvoće, adekvatne kontrole a i primjerenog marketingoa) ZAŠTIĆENE autenticne robne marke pojedinog geografskog područja. Talijani eto sa svojim konzorcijima za vino (koji obuhvaćaju istodobno i kontrolnu funkciju!) po vinorodnim oblastima imaju dosta iskustva a i poslovnog uspjeha u izvozu vina i privlačenju turista. O značenju i važnosti Konzorcija za vino i o tome koliko su njegov osnutak, ustroj i vođenje te o tome što sve ulazi u sadržaj djelovanja takve institucije uvjerili smo se koliko je to složen projekt  enolog mr. Franjo Francem i ja još daleke 2000. godine kad smo bili pozvani u Toscanu, u Firenzu na prezentaciju tada novog i vrlo opsežnog projekta Chianti Classico 2000 s vrlo mnogo uključenih detalja samo da temelj vezan uz zaštitu i kvalitetan marketing vina Chianti Classico docg  bude čvrst i pouzdan.

Dr Josef Pepi Schuller, direktor Austrijske vinske akademije (suhiucasi)

Dakako, slično bi se, kao ukazivanje na primjer njihove poslovne uspješnosti s vinom, moglo dogovoriti i s blizim nam Austrijancima.   Ima  nešto što bi nam  u ovome kontekstu  tu moglo ići na ruku a što ne koristimo. Susrete opisanog tipa mogli bismo (i mogli smo već) prireditii s Austrijancima kao govornicima, Austrijanci, pogotovu oni iz Burgenlanda, tj. Gradišćanci, već mnogo toga su u ustroju svjega sektora vina preuzeli od Francuza, a na vrlo visokoj funkciji u austrijskom vinskom svijetu, konkretno na funkciji direktora Austrijske vinske akademije je naš Gradišćanac dr. Josef Pepi Schuller, koji nam je vrlo sklon…

Punim pogotkom mogli bi rezultirati dogovori s Francuzima, koji su se počeli u vinu najozbiljnije poslovno organizirati još sredinom 19. stoljeća kad su u Bordeauxu kretali s famoznim klasifikacijama i stvaranjem medjuprofesionalnih biroa/ureda za vino (Bureau interprofessionel odnosno Comité interprofessionelle du vin de…) što vode brigu vezano uz proizvodnju, plasman, nadzor vezan uz pridrzavanje pravilnika te pravnu zastitu robne marke. Ne bismo li učeći od Talijana i Francuza (kako čine npr. i Nijemci i Austrijanci a već i Madjari pogotovu u oblasti susjednih nam Villanyja i Pečuha) i koristeći njihova iskustva i mi, pogotovu i stoga sto smo mala zemlja i nismo za igru s količinski velikom produkcijom, mogli krenuti tim putem što se pokazao poslovno ispravnim i vrlo učinkovitime? ♣

Vinski klub kao portal

KAD NEĆE ZA STVARNO, HOĆE INTERNETSKI!

Taman se bio sjajno uhodao, prezentacijama plemenite kapljice, radionicama, stručnim degustacijama s ocjenjivanjima Bakhova nektara, ali i kao prodajni punkt za izabrane etikete, posjetitelji su doista tamo hrlili, a onda – pljuska! Nož u leđa. Vlasnik prostora u prizemlju i podrumu u sklopu oveće stambene nije htio produžiti ugovor o najmu s vinskim entuzijastima iz redova ugostiteljstva, sommelijerstva i novinarstva a, koliko sam čuo, nije htio ni prodati prostor, i nastao je kuršlus. Zagrebački sommelier Tomo Jakopović tješio se da će u gradu uskoro pronaći novi prostor gdje bi Vinski klub ponovno proradio u svarnosti, međutim u toj svojoj zamisli nije (još!) uspio, a kako se traganje odužilo, u dogovoru sa znanim našim vinskim novinarom Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom odlučeno je da se, za početak nastavka njihove zajedničke aktivnosti njih dvojica kao domaćini presele na Internet i da Vinski klub vode kroz istoimeni portal. Dvojcu Ivo & Tomo pridružio se Davor Huić.

S prezentacije portala vinskiklub.hr u Bornsteinu: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, te desno Davor Huić (Marko Čolić)

Portal su sadržajno osmislili vrlo ambciozno, i uz pomoć stručnjaka za elektroniku postavili ga na Internet, pa su ga ovih dana, uz prigodne fine male zalogaje i fine pjenušce i mirna vina, za javnost predstavili u vrlo prikladno odabranom lijepom ambijentu znane zagrebačke vinoteke-wine-bara Bornstein.

Sve o vinima, a i još ponešto objavljivat će portal  vinskiklub.hr  koji su eto pokrenuli Bakhov sin Ivo Kozarčanin i lovac na vina Tomo Jakopović te njihov novi  partner Davor Huić. Među brojnim adutima za osvajanje čitatelja i sljedbenika trio je istaknuo interaktivnu kartu Hrvatske s prikazima stotina vinarija iz sve četiri naše vinske regije i uputama kako do njih doći.

– Veliku većinu vinskih posjeda smo obišli, i uvjerili smo se u kvalitetu njihovih kapljica pa našim čitateljima želimo olakšati put do njih. Portal će biti interaktivan. Redovito ćemo objavljivati vinski kviz s lakšim i težim vinskim pitanjima ali i s lijepim vinskim nagradama, a naši prijatelji, stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo, sljubljivanje hrane i vina te ostale vinske zagonetke odgovarat će i na pitanja čitatelja – rekao je Ivo Kozarčanin, koji je tijekom 30-godišnje novinarske karijere objavio više od tisuću članaka o vinima u najznačajnijim hrvatskim dnevnim novinama i periodičkim life style tiskovinama te na portalima.

– Portal vinskiklub.hr početak je i temelj projekta koji će obuhvaćati prezentacije vina, vinarija i regija, edukacije poput Škole vina u tri stupnja, organizaciju izleta, kvizove, a ni karta neće ostati samo na vinarijama – dodao je Tomo Jakopović, sommelier istančana nosa i nepca te savjetnik brojnim hrvatskim vinarima koja je predstavljao na više od 200 vinskih radionica, a posebno je angažiran u promociji hrvatskih autohtonih sorti za koje smatra da su istinsko nacionalno blago.

Prizor s prezentacije u Bornsteinu (Marko Čolić)

Na predstavljanju portala posjetitelji su kušali birana vina iz svih hrvatskih regija. Kao vinarije partneri te su se večeri iskazali Zlatno brdo iz Baranje, Trdenić iz Moslavine, Podrum Štrigova iz Međimurja, Kopjar iz Zagorja, Degrassi iz Istre te Šain Marelić i Miloš iz Dalmacije. Krepku podlogu za kušanje vina osigurala je poznta tvrtka Igomat – Samoborske mesne delicije koja već 28 godina proizvodi i prodaje svježe meso te suhomesnate delikatese.

Veterani na okupu, ali ne uz okrugli nego uz četvrtasti stol! (Nikola Zoko)

– Suradnici portala bit će i dr. Ines Matić Matešković, docentica s riječkog Pravnog fakulteta te sommelijerka s diplomom Hrvatskog sommelier kluba, pa Lucija Biondić, lutalica koja zna sve ceste, staze i putove u Hrvatskoj i piše lijepe reportaže a voli vino, Domagoj Jakobović Ribafish koji će, naravno, pisati o pivu, Mato Jakopović, odličan poznavatelj kave, te svima znani Željko Suhadolnik, dobri duh vinskog svijeta. Portal će ponuditi prostor i biranim restoranima te kvalitetnim proizvođačima prehrambenih proizvoda, a objavljivat će i lifestyle teme iz prelijepog svijeta vina, hrane i turizma. Budite s nama, bit će vam lijepo! – dodao je, uz odobravanje svojih kolega i prijatelja Davora Huića i Tome Jakopovića,  Ivo Kozarčanin.

DEČKI, ČIN ČIN!, te: SRETNO i USPJEŠNO!  ♣

__________________________

Porečka 29. Vinistra

TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA!

Porečani imaju razloga da veselo trljaju ruke, najprije posebno zadovoljni uspjehom svog vinskog sajma Vinistra 2023., ove godine u predjubilarnim 29. izdanju. U dvorani Žatika nešto više od 80 vinara s istarskog poluotoka promoviralo je ne samo svoja vina nego i vino općenito, događanje se odvijalo u ponešto drukčijoj scenografiji od uobičajene, naime podij Žatike ovaj je put bio u znaku manjih te unificiranih štandova jer trećinu inače prostrane dvorane moralo se ogradom odvojiti za potrebe – konkretno: pripremu uzoraka za ocjenjivanje – u okviru svjetskog mega-događanja predviđenog da uslijedi za nekoliko dana, riječ je o  jednom od najznačajnijih globalnih vinskih natjecanja a to je Concours Mondial de Bruxelles. Najava Concours Mondiala bila je i te ako vidljiva na sajmu Vinistra, naime i spomenuti Concours Mondial imao je svoj izložbeni prostor… Kroz porečku dvoranu Žatika na Vinistri od petka do nedjelje prošlo je više od 10 tisuća posjetitelja, među njima bio je veliki broj stranih gostiju koji su tih dana boravili u suncem okupanoj toploj Istri.

Vinistra 2023 – Žatika iznutra (Marko Čolić)

Voditeljica jedne od ocjenjivačkih komisija – prof. Ana Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Priredba Vinistra 2023 sastojala se, po običaju, od tri dijela, a to su strukovna ocjenjivanja vina i jakih alkohonih pića te podjela nagrada, zatim od izlagačkog dijela uz mogućnost promenadnog kušanja za posjetitelje, te od radionica.

Vrednovanje Bakhova nektara odvijalo se na tri kolosijeka – s uzorcima od raznih sorata za klasičnu Vinistru, posebno su bili Svijet malvazije, predviđen samo za uzorke od sorte iz grupe Malvazija, te IQ (Istrian Quality = Istarska kvaliteta) za vina što su ove godine aplicirala za oznaku.

Ekipi za ocjenjivanje vina Vinistra 2023 na čelo je postavljena Caroline Gilby MW a za tajnika određen je Kristijan Damijanić. Komisija je bilo osam, evo i njihovih voditelja: Ana Marija Jagatić Korenika, Nina Jurinjak Brajko, Danijela Katarinčić, Sanja Radeka, Ivanka Rosati, Miljenko Bošnjak, Valter Legović i Boštijan Zidar. Komisijom za IQ rukovodio je Kristijan Damijanić. Pragovi za medalje: Platinasta medalja od 95 bodova naviše, Zlatna medalja – od 90 do 94 boda, Srebrna od 85 do 89 bodova, a Brončana medalja – od 80 do 84 boda. Na mjestu predsjednika Komisije za jaka alkoholna pića radio je Zoran Lukić.

Što se tiče radionica, ovaj put za spomenuti su ona s nazivom Decanteri s Kvarnera i one o sve traženijim istarskim vinskim kupažama.

___________________

Dobravci su primili i zlato za Teran Gašpar 2022 (Marko Čolić)

Najbolje ocijenjena vina  po kategorijama

Vina od autohtonih sorata Istre

Najboljom među odležanim malvazijama proglašeno je vino Sonata 2020 rovinjske obitelji Dobravac. Dobravci su primili i zlatnu medalju za Teran Gašpar 2022

Malvazija zrela, odležana:  Sonata 2020 riserva – Dobravac (95/100); Mavazija mlada: Malvazija istarska 2022 – Kadum (94)

Teran (mladi): Teran 2022 – Fakin (95); Teran (zreli): Teran Livio 2019 – Benvenuti (93) Refošk (mladi): Refošk 2022 – Jogan (Slovenija; 91)

Bijela miješana /white cuvees :  Corona grande 2020 – Benvenuti (92); Meneghetti white 2021 – Meneghetti (88); Clemente blanc 2020 – Damjanić Wines (86)

Borgonja (Frankovka): Borgonja 2022 – Poleis (91); Borgonja 2022 – Brčić (90)

Cabernet franc: Cabernet franc 2020 – Vinrija Fiore (90)

Cabernet sauvignonCabernet sauvignon 2022Vinarija Fiore (92)

ChardonnayChardonnay sur Lie 2018 – Pilato (91); Chardonnay Deklić 2022 – Deklić (90)

Ljepotice na sceni: kuća Pilato iz okolice Vižinade – nagrada za Chardonnay sur lie 2018, lijevo. Klaudio Tomaz zorno je, desno, prezentirao svoja dva novodobivena IQ-a – za Malvaziju istarsku 2022 i za Teran 2020 (Marko Čolić)

Crno miješano/Red cuvee: Riserva LV 2015 – Vina Laguna (92); Familia 2019 – Deklić (92); Familia Deklić 2020 – Deklić (91): Arbor Cuvée 2021 – In Sylvis vina (90), Meneghetti Red 2018 – Meneghetti (90); Moro 2021 – Vinarija Rossi (90); Calypsa nera 2018 – Baćac (90); Clemente 2018 – Damjanić wines (90); Fiore Nero 2020 – Vinarija Fiore (90)

MerlotMerlot riserva San Tommaso 2016 – San Tommaso (92); Merlot 2020 – Deklić (91); Castello Festigia 2020 – Vina Laguna (90); Merlot Premijera 2020 – Mario Banko (90); Merlot 2021- Vina Davalentinis (90); Merlot  San Tommaso 2022 – San Tommaso (90); Merlot San Tommaso 2020 – San Tommaso (90)

Etikete koje je sa sobom ponio Moreno Degrassi, na slici sa svojim enologom Alenom Matelićem, jedva da su stale na njegov pult. On je, čini se, od izlagača donio najviše različitih vina. Osobitu pažnju privlačili su sjajni, vanserijski crnjaci Terre bianche Petit verdot Rouge Riserva 2013 (zlatna medalja), Pinot crni Contarini Riserva 2013 i Syrah Contarini Riserva 2013, sva tri osvojila su na ocjenjivanju zlatnu medalju, po meni, posebice Petit verdot i Pinot crni zavrjeđuju bogme i Platinu! (Marko Čolić)

Muškat bijeli: Muškat San Salvatore 2017 – Benvenuti (97); Muškat bijeli 2022 – Vina Dešković (90)

Muškat Momjanski Luna d’Oro 2021 – Vina Franković (91); Muškat Momjanski 2022 – Vina Prelac (90)

Muškat ruža:  Muškat ruža Festigia 2022 – Vina Laguna (91); Ljubavno vino 2017 – Vina Pulin (90)

Muškat žuti:  Muškat žuti 2022 – Fakin (91); Muškat 2022 – Novacco (91); Muškat žuti 2022 –Vina Siljan (90)

Pinot crni:  Pinot crni Contarini riserva 2013Degrassi (92)

Refošk 2022Refošk 2022 – Perinić (91); Refošk 2022 – Jogan (91); Refošk 2022 – Domačija Ražman (90)

Refošk zreli: Refošk Santomas 2020 – vinska klet Santomas (96); Refošk 2020 – Rino Prelac (95); Refošk Capris 2020 – Vinakoper (95); Refošk Capo d’Istria 2018 – Vinakoper (92); Refošk Kortinca 2011 – Korenika Moskon (91); Rex Refošk 2020 – Vinakoper (90); Camera 2021 – Diković winery (90)

Braća Albert (lijevo) i Nikola Benvenuti osvojili su visoka odličja za zreli Teran Livio 2019, za bijelu mješavinu Corona grande 2020, te za Muškat San Salvatore 2017, a Rino Prelac (drugi zdesna) za svoj Refošk 2020 i Muškat momjanski 2022, kuća pak Vinakoper iz Kopra diči se s odličjima za Refošk Capris 2020, Refošk Capo d’Istria 2018 i Rex Refošk 2020, priznanja su preuzeli glavni enolog Boštjan Zidar (drugi slijeva) i direktor Borut Fakin (sasvim desno)

____________________________

U Zagrebu je u režiji bloga Svijet u Čaši/Suhi u Čaši neposredno nakon nedavnog festivala Refuscus Mundi 2023 u Izoli održana degustacija s ocjenjivanjem uzoraka refoška što ih je organizator Refuscus Mundija 2023 osigurao za tu prigodu. Evo, za usporedbu s rezultatima vrednovanja u sklopu Vinistre 2023, kako su refoški prošli u Metropoli. Bitnih razlika u principu nema, makar nekoliko vina u Zagrebu je nagradjeno bodovno nešto slabije nego u Poreču, ali ne zato što su smatrana u principu lošijima, nego zato što im, zapravo – a o tome govore znakovi zapisani uz te uzorke, još nedostaje nešto vremena da se pokažu u punome sjaju. Franco Radovan, čiji refošk je u Zagrebu prošao vrlo lijepo, na žalost  svoj refošk nije poslao na degustaciju na Vinistru 2023 Giorgio Clai, te vinarija Rojac iz slovenskoga dijela Istre kod Kopra, u Zagrebu pobjednici degustacije, također nisu poslali uzorke na službeno kušanje u Istri, a niti nastupili na sajmu Vinistra

Među najbolje ocijenjenima na kušanju u Zagrebu – Brombonero, Renero i Radovan, te, desno, prisjećanje na susret s Urošom Rojcem prije dosta godina i na moje prvo kušanje njegova Renera

_______________________

_________________________

Sansigot: Sansigot 2018 – Ivan Katunar (91)

Syrah:  Syrah Contarini Riserva 2013 – Degrassi (90)

Teran berba 2022: Teran 2022 – Fakin (95); Teran 2022 – Bernobić (93); Teran 2022 Gašpar – Dobravac (93); Teran Flaminio 2022 – Fakin (90); Teran 2022 – Vivoda (90); Teran 2022 – Kozlović (90)

Teran zreli: Teran Livio 2019 – Benvenuti (93); Teran Santa Lucia 2019 – Kozlović (93); Teran 2021 – Deklić (93); Teran il Primo 2019 – Fakin (92); Teran il Primo 2020 – Fakin (91); Teran Selekcija 2021 – Kozlović (91); Teran Terre di Paradiso 2018 – Valenta Wines (90); Teran barrique 2017 – Vina Brčić (90); Teran 2021 – Vina Kos (90); Teran San Tommaso 2021 – San Tommaso (90); Teran Deklić 2020 – Vina Deklić (90)

Ove godine pravo na oznaku IQ = Istarska kvaliteta dobili su sljedeći vinari:

ISTARSKA MALVAZIJA berbe 2022 –  Benvenuti vina, Vina Bernobić, Vina Brčić, Capo vina, Vina Cattunar, Fakin, Vina Franković, Geržinić, Kozlović vina, Legovina – obitelj Legović, Vina Matošević, Medea vinarija, Novacco, Vina Mario Peršurić, Vina Pilato, Ravalico, Rossi Winery, D&D Sirotić, obitelj Terzolo, Vina Tomaz, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o.

TERAN berba 2020Vina Brčić, Vina Cattunar, Vina Dešković, Fakin, Geržinić, Vina Tomaz, Vina Zigante

_____________________

SPORNO, a VEZANO UZ OCJENJIVANJE na VINISTRI 2023 – Kad sam eto kod ocjenjivanja na Vinistri, nužno je spomenuti kako ove godine neka istarska proizvođačka imena od visokog značenja, posebice u nekim kategorijama u kojima inače slove kao ponajbolji, uopće nisam našao (npr. Franko Radovan) na listama nagrađenih makar to bilo i s niže bodova nego što bih kod njih za to vino očekivao, a, k tome, i nekih imena koja sam i te kako očekivao vidjeti na Vinistri uopće nije ni bilo kao izlagača, konkretno tu mislim svakako na kralja Terana Morena Coronicu.

Propitao sam se o čemu je riječ i dobio odgovor da neki vinari odustaju od davanja uzoraka na ocjenu na Vinistri jer se, umjesto da se na ocjenu primaju samo ubočena finalizirana vina koja upravo trebaju izaći ili su već na tržištu, na ocjenu primaju i vina koja  nisu finalizirana i u boci, primaju se, čujem, po jednom istome uzorku i do tri primjerka,  izvorno i može biti riječ o istome vinu ali njegovanome u više bačava, očito eto proizvođači na Vinistri koriste priliku da vide koji od tih nekoliko primjeraka će se najviše dopasti komisiji.

Ovo ocjenjivanje na Vinistri ne bi trebalo u tolikoj mjeri služiti kao savjetodavna usluga proizvođaču, nego s obzirom da se javno dodjeljuju medalje i uz svako bolje ocijenjeno vino službeno objavljuje se po jedan uzorak i uza nj  broj osvojenih bodova, logika kaže da bi ocjenjivanje i objava rezultata trebali maksimalno biti okrenuti prema POTROŠAČIMA!

_______________________

Organizator sajma Vinistra odlično je riješio pitanje lokacije izlagača koji nisu iz vinskih krugova ali ono što nude i te kako je komplementarno s Bakhovim nektarom. Riječ je o ponuđačima delikatesa na tanjuru, primjerice o bakalaru na različite načine, o vrhunskim sirevima, suhomesnatim proizvodima, čokoladama i drugim slatkišima. U prolazu neposredno prije ulaska na parket dvorane Žatika smjestio je izlagački punkt destilerije Rossi, da se pomogne otvorenje apetita posjetitelja na dolasku ali i da se oni koji odlaze na kraju počaste dižestivom, a što se tiče jela pažnju su dakako privlačili razni proizvodi Mame Milene a od bakalara (na kušanje su se nudile i kreme iz tube a od različito začinjenog bakalar), pa Gianfranco Crepaldi, specijaliziran za okuse Italije a koji je prezentirao je tvrde sireve pecorino sardo i grana padano, slijedili su štandovi sa slavonskim mesnim prerađevinama, pa onda i štandovi s manufakturno rađenim čokoladama i čokoladnim bombonima, pralinama, rafiniranim kolačićima… U vinski izložbeni dio moglo se, dakle, krenuti s finom papicom dobro popunjenim želucem.

Jaka pića destilerije Rossi, te ponuda različitih pašteta od bakalara iz produkcije tvrtke Mama Milena (Marko Čolić)

Gianfranco Crepald isa svojom ponudom tvrdih talijanskih sireva pecorino sardo i grana padano (Marko Čolić)

U dvorani među izlagačima – gužva na svim punktovima, a posebno na izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojemu se mogla kušati (nagrađivana) vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim prvenstvom ove sorte.

– S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, ali one iz berbi 2020. i 2021. pokazale su se u sjajnoj formi, što su potvrđuju brojne platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., makar i jako su dobri i oni mladi, iz 2021. i 2022. Međutim tih je sve manje na tržištu jer se vinari sve više odlučuju za odležane varijante – prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec.

Bilo je dakako zgodno čuti i mišljenje o Vinistri i od iskusnih bjelosvjetskih imena, osoba poslovno tijesno vezanih uz plemenitu kapljicu, jedna od tih svakako je Thomas Costenoble, direktor direktno ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Enolog Thomas Costenoble, direktor izravno ocjenjivanja za Concours Mondial de Bruxelles

– Kao organizator sajma u Belgiji dobro znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije. Vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam se naprosto zaljubio u malvaziju i njen široki spektar stilova. Inače, općenito, jako su mi se svidjeli Poreč i Istra – kazao je Costenoble.

Najviše komplimente Vinistri i ove je godine uputio i direktor znanog koparskog podruma Vinakoper Borut Fakin:

– Koliko znam ukupan broj uzoraka na ovogodišnjem ocjenjivanju na Vinistri dsegnuo je zaista lijepu brojku od 700, to je, rekli su mi, oko 30-postotno povećanje u odnosu na lani. Mi smo osvojili također lijepi broj medalja najvišega sjaja i svakako je to rezultiralo golemim zanimanjem publike okupljene oko našeg štanda u želji da se kušaju odličnici iz naše produkcije. Biti najboljši na Vinistri je izjemen dosežek, še posebej če vina istih linij iz leta v leto uspejo ohranjati svojo pozicijo najboljših – rekao je ushićeni slovenski Fakin (postoji i na hrvatskome dijelu Istre vrlo uspješan proizvođač, posebice terana, Fakin!)

Među gostima-izlagačima s brojnim svojim etiketama bila je na Vinistri i kuća Vinski vrh Tomislava Bolfana iz Hraščine kod Zlatara u Hrvatskom zagorju, vina dakako na visokom nivou, ali posebno je oduševio crni pinot (Marko Čolić)

Piero Poletti sa suprugom Loredanom: iz njihove ponude kao izvrstan iskače Cabernet sauvignon 2016, koji je, kaže Piero, količinski sada već pri kraju, tako da ovih dana treba pred kupce izaći berba 2017, čekamo priliku da kušamo i nju… (suhiucsi)

Vina Radovan, i bijela i crna majstorski uradci, odskaču cabernet sauvignon i refošk. Kreator kapljice Franco izvrsno razmišlja i marketinški: nagovorio je nježni dio svoje obitelji da na sajmu prezentira njegove eno-kreacije! (lijevo). Temeljite pripreme za ocjenjivanje na ovogodišnjem, porečkom izdanju Concours Mondiala de Bruxelles, na rasporedu u Žatici odmah poslije Vinistre: Josip Orišković, sommelier, zaposlen u istarskoj vinariji Dvorac Belaj, i Tomislav Tuđen iz trgovačkih krugova – zaposlen u renomiranoj kući za promidžbu i plasman vina MIVA iz Zagreba. Kuriozitet kod Dvorca Belaj – bratstvo i jedinstvo inače na vinskom tržištu velikih rivala Bordeauxa i Burgundije, konkretno mješavina merlota i crnog pinota!  Možda bi zvodno bilo to vino nazvati  spojenim kraticama  B & J! (Marko Čolić)

Izlagačko mjesto na ovogodišnjoj Vinistri našli su i ANDJELI ČUVARI vinograda, tvrtka Alti Agro iz Zagreba, na čelu s prof. Ivanom Rendulić Jelušić dipl.ing.agr. i njenim suprugom Augustinom Jelušićem dipl. ing. el. Tvrtka zagovara pametno vinogradarstvo a to su, kažu Ivana i Augustin, na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma, sustavno praćenje i stručna analiza vinograda u periodu vegetacije, analiza i obrada prikupljenih podataka u realnom vremenu, identifikacija i analiza problematičnih zona u vinogradu, kvalitativno zoniranje vinograda za selektivnu berbu, izrada i analiza mape bujnosti i zdravstvenog stanja vinograda, prilagođene preporuke navodnjavanja, gnojidbe i zaštite vinograda, detekcija i lociranje nedostajućih trsova, sustavna stručna potpora u donošenju odluka o proizvodnji na osnovi prikupljenih podataka, optimizacija i digitalizacija vinogradarske proizvodnje. Konkretno nude se usluge snimanja vinograda specijalnm dronom opremljenim multispektralnom kamerom, analiza snimaka, zatim konzultantske usluge – izrada stručnih elaborata za pametno vinogradarstvo i priprema projekta za EU-sufinanciranje (oprema i senzori, poslovni planovi, digitalizacija vinogradarske proizvodnje… (Marko Čolić)

Malvazijski kvintet u punom zamahu (Marko Čolić)

_______________________

CLAI: IZOSTANAK, i NOVI VLASNICI – Na Vinistri 2023 kao sajmu i kao ocjenjivanju izostao je i Giorgio Clai. Kako je objavljeno u prošlom izdanju bloga, Giorgio Clai, vlasnik vinarije od 2014. godine, dakle nepuno desetljeće, odlučio je potpno se povući i prodati posjed, a novi vlasnik je hrvatsko/američka obitelj Penavić, kako je službeno objavljeno kozmopoliti hrvatsko-američkih korijena i njujorške adrese, veliki ljubitelji umjetnosti, vina i putovanja, koji su pretočili svoje strasti u viziju high-end hospitality projekata u Hrvatskoj. Od vinarije Clai (koja je za službeni oproštaj u objektu Stara škola buteljirala ekskluzivnu seriju svoga kultnog Brombonera), zatim od susjedne, preuređene Stancije Baracija, jednog od najljepših imanja u Hrvatskoj, te restorana Stara škola, Penavići, kažu, kane pomaknuti granice doživljaja, naglasak stavljajući na izvrsnost ambijenta i usluge, zaokružuju svoju high-end hospitality ponudu u Hrvatskoj, veliku pomoć u svemu tome očekuju od znane chefice Priske Thuring, svojedobno kuharske zvijezde zagrebačkog restorana u Tuškancu, sada njihove zaposlenice.

Jedan od braće Penavić – Krešimir, u društvu s novim enologom Timothyjem Whitfieldom te uz jednu od vinskih ikona Giorgia Claia Malvaziju sv. Jakov, a i (dolje) uz ostale etikete, najavljuje da stil vina što ga je afirmirao Giorgio Clai ostaje nepromijenjen, dakle na svom originalnom kolosijeku (Marko Čolić)

Pogled na novu kušaonicu Clai, te pogled, dolje, na novi ulaz na posjed (Marko Čolić)

_________________________

          Organizatori sajma Vinistra za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi slavljenički spektakl!.

ISTRA SEDAM PUTA u MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

_______________________________________

Uzbudljivi istarski svibanj: glavni grad EU – u Poreču!

Na prvu, fotografije, posebic lijeva, izgledaju kao kakvi dizajnerski predlošci za veći ukrasni pokrivač ili stolnjak, međutim kad se bolje pogleda, i uz povećan, vidi se da je riječ o stolovima za degustatore CMB-a u dvorani Žatika

UNUTAR DVA TJEDNA DVA BAKHOVA IKONIČNA DOGAĐANJA – uz 29. VINISTRU, i ČUVENI 30. CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES!

 Svjetska metropola i istodobno glavni grad Europske Unije spustio se u svibanjskim dana u Poreč, i to ne samo radno nego i slavljenički, naime upravo spomenuti popularni obalni turistički grad na našem navećem poluotoku izabran je za domaćina značajnog, k tome i jubilarnog 30. izdanja glasovite međunarodne institucije – jednog od već godinama najvećih/najjačih i najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice, s aspekta enogastronomije i turizma posebno važnog Concours Mondiala de Bruxelles.

Uvod u ovu elitnu svjetsku manifestaciju ali i u svoj 30-godišnji jubilej sljedeće godine, bila je naša također ikonična,  manifestacija – 29. Vinistra, događanje isprva zamišljeno prvenstveno kao festival vina, destilata i maslinovog ulja, međutim s vemenom, postavši globalni zaštitni znak sorte Malvazija, s ocjenjivanjem malvazija iz cijeloga svijeta debelo prerasla prvotne sadržajne, a i domaće okvire.

Ocjenjivanje

Concours Mondial de Bruxelles slovi kao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priređuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja svijeta znanih proizvođača Bakhova nektara.

S obzirom na svake godine sve veći i ukupno uistinu golemi  broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju, na koju pristižu i na kojoj su isprva u istom terminu kušavani i vrednovani uzorci svih kategorija vina, rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice. Kategorija mirno bijelo i crno vino statusno se smatra najjačom. Ove godine Poreč je bio domaćin vrednovanju upravo mirnog bijelog i mirnog crnog vina.

Uobićajena grupna fotka uz svako izdanje CMB-a – svi ocjenjivači ispred dvorane, u ovome slučaju Žatike

Po najnovijim vijestima iz CMB-a, u Poreču se degustiralo i ocijenilo nešto više od 7500 uzraka (da budem precizan: službeni podatak kaže 7504), ocjenjivača je bilo oko 320 iz pedesetak zemalja. Hrvatsko vino zastupljeno je bilo s oko 220 uzoraka, od čega ih je iz Istre poslano 150. Iz Lijepe naše u ulozi ocjenjivača sudjelovalo je 16 sudaca, konkretno  Ivan Jug, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Josip Barišić, Sandi Paris, Danijela Katarinčić, Toni Babić, Toni Batel, Filip Božić, Ana Marija Jagatić Korenika, Sanja Radeka, Matea Jagar, Marko Krstačić, Saša Špiranec, Tomislav Tuđen i Josip Orišković.

CMB Poreč 2023 – ocjenjivači iz Hrvatske

– Za ovako veliki događaj u Žatiku je stiglo 600 stolova i više od 500 stolica, a na manifestaciji je tijekom tri dana radilo 50 konobara Plave Lagune te još 55 učenika srednjih škola iz Osijeka, Virovitice, Buja, Pule, Rovinja i Poreča, na eno-gastro događanjima pak radili su polaznici Kuharske akademije u Plavoj Laguni. U našim hotelima boravilo je više od 600 sudionika Concoursa Mondial de Bruxelles. Ovakav vinski event u Hrvatskoj još se nije dogodio, slobodno se može reći da je ovo Liga prvaka vinskog svijeta – istaknuo je Emil Perdec, menadžer hrane i pića Plave Lagune, zlatnog sponzora, smještajnog i logističkog partnera Vinistre na ovom vinskom događanju iznimno važnom za promociju istarskih vina i Istre a i Hrvatske u svijetu.

Rezultati ocjenjivanja bili su objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

Žiri br. 11 u kojemu je iz Lijepe naše bila prof. Ana Marija Jagatić Korenika, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Evo kako su na ovogodišnjm Concours Mondialu u Poreču prošli uzorci iz Hrvatske:

Val Gambalera 2015. posjeda Meneghetti najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu. Uz Veliko zlato vinariji Meneghetti za Val Gambaleru 2015., Hrvatska je osvojila još i 23 zlatne i 27 srebrnih odličja.

Podsjetimo: među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom  se okitilo čak 14 istarskih vina, i to su: Castello Festigia 2020 – Agrolaguna, Palun Cuvée 2020 i Merlot 2020Marčeta,  Amfora Malvazija 2020 – Kabola, Malvazija istarska 2022 – Vivoda, Simminor 2018 i Fuga 2019 – Dobravac, Malvazija Istarska 2022 – OPG-a Poleis, Merlot 2021 – Živolić, Chardonnay barrique 2021 – Dešković, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva  2013 – Degrassi, Cabernet Sauvignon 2016 – Poletti. Familia Deklić 2016. – Vina Deklić i Chardonnay 2022 – Fakin

Jedno Zlato je stiglo i na Kvarner za Žlahtinu Sveta Lucija 2020 – Anton Katunar, a  četiri Zlata u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, a za vina:  Maximo Nero 2019 – Kutjevo d.d. Frankovka 2009 – Belje plus, Cabernet Sauvignon/Merlot 2020 i Goldberg Chardonnay 2006 – Belje

Četiri zlata i za Dalmaciju: Syrah Riserva 2020 – Grabovac, Korlat Merlot Eco 2019 i Korlat Supreme 2015.- Badel 1862 ; Dux 2019.- Vinarstvo Prović

Srebrne medalje: Vicinim Malvazija Istarska 2022 – Marko Bernobić, Malvazija Venka 2019 – Marčeta, Malvazija istarska 2022 AB vina – Anđelo Brčić, Amfora Muškat Momjanski 2020Kabola, Malvazija Livio Benvenuti 2021 – Benvenuti, Sonata Riserva 2020 – Dobravac, Malvazija istarska 2022 – Robi Damijanić, Malvazija istarska Festigia 202, Vina Laguna Malvazija Istarska 2022 i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada 2016Agrolaguna, Malvazija istarska 2021 – Deklić, WM Malvazija 365 2022Vina MonteIstra, Teran Il Primo 2019 – Fakin, Santa Elena White 2019 – Ipša,  i Malvazija Istarska iz 2022 – Kadum

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja srebro su osvojili Sauvignon Blanc 2022 – Galić, Cabernet Sauvignon 2020 i Merlot 2020 – Belje, Vezak Sauvignon 2021 – Badel 1862 i Frankovka Martin Albus 2018 – PP Orahovica; srebrni laureati iz Dalmacije su Crljenak 2020 – Miljas, Crljenak 2016 – Kairos, Pošip The American White 2021 – Korta Katarina, Korlat Cabernet Sauvignon 2019 – Badel 1862 i Pošip 2022 – Hvar Hills

Službeni dio 30. Concoursa Mondial de Bruxelles završen je u prigodnim ceremonijalom predaje domaćinstva u nove ruke, sljedeći domaćin je meksička vinska regija Guanajuato. Štafetnu palicu za 2024. guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu predao je, uz čestitke i najbolje želje, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi.

Vrhunska organizacija, odlična afmosfera, iznimno smo zadovoljni. Čestitao bih Vinistri i njezinim partnerima na sjajno obavljenom poslu. Impresionirani smo prekrasnim istarskim vinarijama, iznimnim malvazijama i teranima, atraktivnim pejzažima i općenito ljepotama Istre. Zasigurno ću dolaziti i privatno u ovu vašu prekrasnu vinsku regiju – kazao je Baudouin Havaux, predsjednik Concoursa Mondial de Bruxelles.

Nakon što sam redovito kao degustator na Concourseu Mondial sudjeovao nešto manje od 20 godina i nakon prekida usljed covida, među kušače u Poreč bio sam pozvan i ja, ali nažalost morao sam otkazati iz zdravstvenih razloga. Na slici, snimljenoj na pressici (i evociranju uspomena iz nekih prijašnjih CMB-godina), s direktorom sam degustacije Thomasom Costenobleom i s predsjednikom Concoursea Baudouainom Havauxom

Prisjetio sam se jednog davnog izdanja Concoursa Mondial de Bruxelles u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem, tada predsjednik Društva enloga Hrvatske, Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u Čaši. Andrić i ja bili smo jedni od prvih iz Hrvatske koji su pozivani kao ocjenjivači na CMB, nas dvojica tamo smo odlazili još u vrijeme kad se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu.

Concours Mondial je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednika cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu svojega oca. Ubrzo po svom osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, za proizvođače vina pak pokazala se kao vrlo učinkovita lansirna rampa na tržištu. Godine 2006. Concours Mondial de Bruxelles krenuo je i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, konkretno npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, nakon što je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, pa u Brno, i Plovdiv, u međuvremenu je jedne godine kao domaćin uskočio i daleki Peking!  Posebno pak izdanje CMB-a uglavnom za južno-američka vina bilo je i u Čileu. Sad je napokon CMB eto stigao i k nama. Ne mogu a da ne spomenem da sam i ja imao malo prste u tome dolasku, naime kao dugogodišnji sudionik-ocjenjivač, vidio sam dobro kako manifestacija funkcionira i izvan same ocjenjiačke dvorane, i jednostavno sam osjetio potrebu više puta napomenuti Louisu i Baudouinu Havauxu kako bi bilo jako dobro da domaćina potraže i u Hrvatskoj. Moje posljednje sudjelovanje kao degustatora na CMB-u bilo je 2016. u Plovdivu, onda se stvar zakomplicirala kad je nastupio problem s pandemijom. Bio sam pozvan da kao kušač dođem opet sada, u Poreč, ali godine su učinile svoje i tempo degustacije i broj uzoraka dnevno više mi nisu bili prihvatljivi pa sam, ne želeći da u ozbiljnom poslu budem tek kao figura,  odustao…

Predsjednik Concoursa Baudouin Havaux i predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

Gradovi-domaćini CMB-a lijepo su se okoristili promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Vodstvo CMB-a sjajno se dosjetilo kako se gradu domaćinu ocjenjivanja na neki način kvalitetno odužiti za domaćinstvo: uz enologe i sommeliere te vinske trgovce iz svijeta kao ocjenjivače CMB pozove i veći broj novinara specijaliziranih za vino, eno-gastronomiju i turizam, te nakon prijepodnevne degustacije/ocjenjivanja u slobodno vrijeme, a to je odmah poslije ručka i traje cijelo popodne pa i dobar dio večeri, za ocjenjivače u dogovoru s odgovarajućim institucijama iz grada-domaćina organizira obilazak kulturnih, povijesnih  prirodnih znamenisosti te posjete ponajboljim lokalnim vinskim podrumima, tako da eto ne nedostaje niti štofa za komuniciranje a ni vještih profesionalno osposobljenih komunikatora.

Vrijednost domaćinstva CMB-u  prepoznale su vodeće osobe ne samo iz istarskih turističkih i političkih institucija i vinskih krugova nego i Hrvatska turistička zajednica, tako da su svoja velika očekivanja u marketinškom smislu za Istru ali i za cijelu Lijepu našu u svojm izjavama pokazali i Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice, i Boris Miletić, istarski župan, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

– Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima. Vjerujem da će se na ovom značajnom globalnom ocjenjivanju brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama – rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luca Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se jako dobro pripremila za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja priredila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

Uz Lucu Rossija predsjednika Vinistre te predstavnike Concoursa Mondial de Bruxelles – osnivača Louisa Havauxa, njegova sina predsjednika manifestacije Baudouina Havauxa i direktora izravno ocjenjivanja uzoraka enologa Thomasa Costenoblea, na svečanom otvorenju govorili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Boris Miletić, župan Istarske županije i Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Veliko zadovoljstvo domaćinstvom Poreča ocjenjivanju Concours Mondial nije krio Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Naglasio je kako se Poreč i Istra sada nalaze u prestižnom društvu destinacija što su imale priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina

Kristijan Staničić

– Hrvatska je idealni domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja čini identitet i kulturu naših regija, od obale do kontinenta zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske vinska produkcije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina – rekao je Staničić.

– Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, naša bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, i kako smo mi, kao što uvijek ističem, premali da bismo bili prosječni mi moramo težiti izvrsnosti u svemu što radimo, upravo na taj način i pristupamo i to se pokazalo dobitnom kombinacijom – kazao je istarski župan Boris Miletić.

U nazočnosti istarskog župana Miletića Luca Rossi, predsjednik Vinistre, predaje domaćinstvo sljedećeg Concoursa guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu

Oduševljenje Istrom i Lijepom našom!  Izbor Istre za domaćina jubilarnog 30. izdanje Concoursa Mondial de Bruxelles komentirao je, dodatno, predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdom svog zadovoljstva:.

– Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održao u Istri. Cilj i smisao ovog ocjenjivanja su promidžba kakvoće proizvoda te ne samo pomoć potrošačima u izboru vina, nego i u izboru odredišta koje posjetiti u slobodnom vremenu odnsno u turističkoj sezoni. Više nego ikad prije vino je sada integralni dio turizma. Ne samo kroz degustaciju i javnu podjelu medalja nego i dovođenjem na poprište ocjenjivanja brojnih strukovno dakako etabliranih kušača iz čitavoga svijeta a među kojima je i dosta novinara, omogućavamo, dakako uz svesrdnu pomoć službi i osoba iz zemlje-domaćina, najprije ocjenjivačima da se upoznaju s najljepšim dijelovima vinske regije što nas ugošćuje, ponajprije s impresivnim krajolicima, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim vinom, a preko tih ocjenjivača, posebice onih iz novinarskih krugova, dajemo priliku i široj publici u zemljama odnosno regijama gdje ti naši degustatori djeluju da se i ona upozna s time što to sve u eno-gastro i turističkom segmentu nudi naš aktualni domaćin, u ovome slučaju sada eto to je bio Poreč – kazao je Baudouin Havaux na kraju lijepe porečke priče globalnih razmjera. ♣

Ocjenjivanja17 izdanje – svibnja 2023 – Ampuis, Francuska ⦁  Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu: 450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta ⦁  80 medalja – 34 zlata, 46 srebra ⦁ Nekad je bilo i više uzoraka iz Hrvatske i okolnih zemalja, pa i nagrada za izlagače odavde, ovaj put među nagrađenima nije objavljen nitko iz Lijepe naše

Evo najboljih 10 Syraha na svijetu, po ocjenjivanju Syrah du Monde 2023

Top Ten Best Syrah du Monde 2023*
Country Product Winery
Australia Peter Lehmann – The Barossan – Shiraz 2020 Casella Family Brands
Australia William Light Shiraz – Clare Valley 2021 Pinnacle Drinks
Australia Kellermeister – the Meister Shiraz 2021 Kellermeister
Italia Delia Nivolelli Doc – Syrah Riserva 2016 Caruso & Minini
Italia Sicilia Doc – Alessandro di Camporeale – Kaid – Syrah – Vendemia Tardiva 2022 Alessandro Di Camporeale
Australia Kaesler – Old Vine Shiraz 2020 Kaesler Wines
France Pays d’Oc IGP – Tribu Montahut – Syrah 2022 Calmel & Joseph
South Africa Cape Winemakers Guild – Teen Die Hoog Shiraz 2020 Cederberg Private Cellar
Spain Vino de la Tierra de Mallorca IGP – Son Prim – Son Prim Sira 2020 Jaime Llabres Cladera Sl
Morocco Zenata AOG – S. de Siroua – Syrah Thalvin
Turkey Suvla – Grand Reserve Syrah 2020 Suvla Wines
South Africa Hartenberg – The Stork Shiraz 2019 Hartenberg Farm (Pty) Ltd
South Africa Kleine Zalze – Family Reserve Shiraz 2019 Kleine Zalze Wines
USA Sixth Sense – Syrah 2021 Michael David Winery

_____________________________

Uzbudljivi hercegovački lipanj 2023

PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM!

U posljednjih nekoliko godina vrlo aktivan u prezentacijama vinara u Zagrebu je Vjekoslav Madunić, danas inače službeno umirovljenik a još do koju godinu prije redovni spiker Hrvatskog radija, zgodno je spomenuti da Madunić svoje vinske prezentacije sada održava upravo u prostorijama u Šubićevoj ulici u kojima su prije bile redakcije Hrvatskog radija, u ovim trenucima valja malo jače od drugih istaknuti Radio Sljeme što je prije koji mjesec proslavio 70 godina.

Madunić je prije dosta godina, još zaposlen na HRT-u kao prvenstveno spiker, počeo suradjivati s Turistickim zajednicama u Lijepoj našoj i objavljivao je priloge o turistickoj ponudi, tijekom vremena malo pomalo se, kaže, upoznavao s našim kuharima i vinarima i prije oko tri godine krenuo je sa stalnim i redovnim svakotjednim dobro zamišljenim prezentacijama vinskih posjeda. Izabere neku na vinskoj sceni aktualnu vinariju i auditoriju – s uzvanicima što ih uglavnom čine vinski novinari i blogeri, sommelijeri i ugostitelji i vinski trgovci ali i poneki Maduniću bliski kolega s Radio Zagreba s aktualnog slavljenika Radija Sljeme (Božidar Mikulan, Tomislav Radić…) – uvodno iznese bitne podatke o svom gostu i njegovoj kapljici, potom profesionalni sommelier (jedno vrijeme bio je to Tomo Jakopović a sad je to Darko Lugarić) u suradnji s vinarom-gostom stručno prezentira vino, a onda publika, uz kušanje uzoraka, iznosi svoje impresije i postavlja svoja pitanja o detaljima što je još zanimaju, najčešće su pitanja vezana, logično,  uz maloprodajnu cijenu uzoraka i gdje se sve vino može kupiti.

Vjekoslav Madunić (sasvim desno), Vlatko Nuić (u sredni) i Darko Lugaruić (Marko Čolić)

Prizor s radionice. Nakon službenog dijela prezentacije, Madunićev svojedobno radijski kolega Božo Mikulan (na sličici dolje je lijevo), koji ima pjesničkog dara, odrecitira neki svoj uradak, a Papageno (desno), kojemu bi na GLAŠČINI pozavidio mnogi profesionalni operni umjetnik, obara nazočne pjesmom! (Marko Čolić)

U posljednjih par godina prezentirani su brojni i uistinu neki sjajni vinski podrumi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a, evo, prva polovica 2023. završila je s predstavljanjem hercegovačkog posjeda Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog, jednog od najkvalitetnijih vinara ne samo u BiH nego i u široj regiji. Obitelj Nuić je, inače, već gostovala kod Madunića, prije nekih dvije godine, tada je kapljicu – koja je iskočila i zadivila uvelike zahvaljujuči kako enologu Ivanu Marinoviću (sada evo već 15 godina radi kod Nuićevih) i tadašnjoj eno-savjetnici Josipi Andrijanić, mladoj enologinji ispraksiranoj u struci u elitnim vinarijama u Novome svijetu – prezentirala starija generacija obitelji, a sada je nastupio Josipov sin Vlatko Nuić, novi snažni kotač-zamašnjak tvrtke kao završeni student enologije u vinski i eno-prosvjetno čuvenim austrijskim regijama Wachauu i Krems te s praksom još i u vinskim podrumima u glasovitom njemačkom Pfalzu (Palatinatu)

Vlatko Nuić ponsno pozira s buteljem trnjaka, glavnog aduta vinarije (Marko Čolić)

Danas vinarija Nuić na krškom terenu u Crnopoodu i u Dugolazama, gdje je kao dio tla postojeći kamen samljeven, ima nekih 6,5 hektara vinograda zasađenih Žilavkom (oko 25 posto od ukupnog nasada), Blatinom (oko 40 posto nasada), Trnjkom (oko 10.000 loza na tri hektara), Pošipom i Grkom (po 4000 trsova), Merlotom, Syrahom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom i Tourigom nacional, te građevinski objekt s vinarijom u stalnom širenju tako da bi ona uskoro s ukupnim kapaciteom uskoro trebala dosegnuti milijun hektolitara!  Zamišljeno je da već sada opsegom impozantna ukupna građevina u Crnopodu uz postojeći vinski podrum s dakako posebnim prostorima za preradu grožđa i vinifikaciju te za dozrijevanje pa i za punjenje i skladištenje vina u roku od narednih tri do pet godina otvori i prostranu degustacijsku dvoranu i restoranski dio, kao i smještajni kapacitet s više gostinjskih soba za turiste.

Dobro se prisjećam: prije tamo nekog vremena vinarija Nuić isprsila je kakvoćom prvenstveno s vinima od Merlota, Cabernet sauvignona i Syraha, a potom se bolje posvetila Žilavki i Blatini, i onda značajno, srećom, okrenula prema kultivaru Trnjak, danas nesumnjivo stjegonoši kakvoće kuće Nuić. Trnjak nije nešto strano u vinogradima u Hercegovini, naime već odavna ima ga uvijek po koji red zasađenoga uz trsje Blatine, sorte s isključivo ženskim cvijetom i kojoj treba oprašivač. Dugo je, nažalost – zasigurno stoga što je u ono neko doba količina imala bitnu prednost u odnosu na kakvoću – trebalo da hercegovački proizvođači vina uvide koliki je, uz donžuansku funkciju, potencijal te hrvatske sorte u kontekstu osebujnosti i kvalitete vina. Sad je već dosta vinogradara/vinara koji se vrlo ozbiljno posvećuju Trnjku, i eto sada skraćenica naziva iz kojih je nastao izraz identičan osobnom imenu BLAŽ i koji se rabi za festival BLAtine i Žilavke u Međugorju, dobiva pratnju baš zahvaljujući Trnjku, naime s veseljem mogu reći da ove godine u susjednom Ljubuškome starta Trnjak Fest, na rasporedu je konkretno 17. lipnja kad bi, kažu organizatori, trebao biti proglašen i Međunarodni dan Trnjka!

S gostovanja Vjekoslava Majića iz Ljubuškoga. I on je u Zagreb, na Madunićevu prezentaciju, izmedju ostaloga donio izvrstan, mada doduše još premladi svoj trnjak (Marko Čolić)

Gostovanje vinskog posjeda Nuić sada u Zagrebu bilo je, eto, krasna najava Trnjak Festa! Uz Trnjak 2019 (15,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, suho), diva koji je, uz napomenu da mu puni sjaj tek slijedi za koju godinu (tada, po meni, bez sumnje 95-96/100 bodova, Platinasta medalja), plijenio kombinacijom snage, punoće, svježine, mineralnosšću, voćnosti i začinskim segmentom kao i sočnošću i kompleksnošću a istodobno i elegancijom, naprosto briljantnime se pokazao i Cabernet sauvignon 2018 Limited Edition (3000 butelja ukupno), još u usponu, po meni 92 – 93 boda svakako, naknadno je rečeno da je na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini dobio 92/100, a odlična i Blatina 2020 barrique kojoj će također dobro doći još koja godina u butelji (89-90/100). Lijepe, vrlo mineralne i složene, u ustima dugotrajne bazna Žilavka 2022 (12,5 vol %, 5,8 ukupna kiselost; 86-87/100) i Žilavka selekcija 2022 (13,5 vol %, 5,5 ukupna kiselost, blagi osjet drva; 88 – 89/100). Kuriozitet prezentacije – Blatina BIJELA  (blanc de noir) iz berbe 2022…  Prvo vino od portugalske sorte Touriga nacional iz berbe 2020 na tržište bi trebalo izaći krajem ove godine. Nuićeva vina u Zagrebu se, inače, nude u velikom Vrutku i u maloj vinoteci Vitrina.

Nekoliko tjedana prije Nuića kod Madunića je gost bila vinarija Vjekoslava Majića iz okolice Ljubuškoga koja je na zagrebačko kušanje donijela svoj Trnjak berbe 2021., on se pokazao također u respektabilno visokom sjaju, napomenuti međutim valja reći da rabi još barem par godina da se pokaže i u punoj formi. U odličnom svjetlu predstavili su se i Majićevi Cabernet sauvignon 2019 (14,0 vol %) i vino Cuvée Red Two Sisters 2021 i 2020 (cabernet sauvignon 50 %, trnjak 30 %  i merlot 20 %)

Na festivalu Trnjka tako će eto sudjeloovati 11 hercegovačkih vinskih posjeda, primjerice, uz Nuića i Majića i Vinarija Čitluk, pa Carski vinogradi  (također su bili gosti Vjeke Madunića u Zagrebu), pa Domano, Matić, Vilinka… Jaka će na priredbi biti i reprezentacija Hrvatske, uglavnom iz imoćanskog i vrgoračkog kraja  primjerice najavljeni su npr. Grabovac, Gašpar, Jerković, Đuzel, Katich….

 

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17. 06.2023 – LJUBUŠKI

TRNJAK odnosno TRNAK – Trnjak, kako govori i piše većina, ili Trnak? Više mi se dopada izraz Trnak, naime kao što cvjetnjak označava prostor s dosta cvijeća, tako, analogno, trnjak kao da označava prostor s dosta trnja… Trnak pak kao izraz više sugerira mali trn. U oba slučaja pomisao je vezana uz trn, a zašto baš uz trn?…

Evo što o sorti Trnjak kaže velika i opsežna knjiga Wine Grapes s prikazima niza svjetskih kultivara, a autora Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding,  ovdje valja dodati da su u nastanku knjige svojim  stručnim prilozima o kultivaima tipičnima za svoj kraj dali i eksperti iz struke s područja i Hrvatske i okolnih zemalja.

Kao SINONIMI za Trnjak navode se Trnjak crni i Rudedžuša. Što se PORIJEKLA tiče, objavljeno je da  kultivar dolazi iz predjela oko Imotskoga iz unutrašnjosti i u južnome dijelu Dalmacije.VINOGRADARSKE KARAKTERISTIKE: srednje do kasnijeg pupanja i dozrijevanja, grozda srednje veličine, kompaktnoga, s bobicama s dosta debelom pokožicom, prinos srednje velik. PROSTOR UZGOJA obuhvaća  predjele oko Imotskoga i kod Vrgorca u Hrvatskoj, a dosta Trnjka ima i u Bosni i Hercegovini ispod Mostara i blizu državne granice s Hrvatskom, oko Ljubuškoga. Predaja kaže kako je iz Imotske krajine završio u dijelu BiH ponajprije kao oprašivač lokalne sorte Blatina koja ima samo ženski funkionalni cvijet i u doba cvatnje mora imati u blizini odgovarajućeg partnera, da je oplodi. U Hercegovini se obično, vino blatina od sorte Blatina u boji popravlja s malim dodatkom Alicante Bouscheta, po domaće zvanog Kambuša, te eventualno i s malo Gamaya, a ponekad se pribjegne i Trnjku kao korektoru i boje i punoće.  U novije vrijeme ambiciozniji hercegovački vinari obraćaju Trnjku sve jaču pažnju, videći da kultivar može pružiti sjajnu kvalitetu vina, to ih je ponukalo i na organizaciju Trnjak Festa kao moguće vrlo učinkovite marketinške akcije. Kao prednost sorte spominje se upravo debljina pokožice zahvajujući kojoj kultvar uspješno odolijeva mnogim bolestima što napadaju vinovu lozu i oštećuju osjetljivije plodove.  ♣

__________________________TRIJUMF HRVATSKIH PJENUŠACA!!

___________________________

______________________________

SJAJNA PRILIKA ZA KUŠANJE ODLIČNIH VINA, IZ HRVATSKE ALI I SUSJEDNIH ZEMALJA! 

Ovogodišnji vinski trofeji vinarije Belje

Dragulji  Zlatan otokaMakedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vino uz žlicu

 NICO’s u SRCU ZAGREBA!

U Zagrebu su u novije vrijeme učestale eno i gastro prezentacije različitog tipa, a jednu su na svoj način osmislili zagrebački bloger Mustafa Topčagić Mus (FAMA) i njegova kolegica Renata Cisar, ono što je kod njih drukčije u odnosu na većinu ostalih događanja je to da se akcija uvijek odvija u nekom drugom i s posebnim razlogom izabranom ugostiteljskom objektu te to da spomenuti par u prvi plan uvijek stavlja ne tek vino, nego kombinaciju jela s vinom, Mus će rado će reći kako je program Vino uz žlicu eno-gastronomski projekt kojim se želi promovirati kultura konzumacije vrhunskih vina i vrhunske  hrane.

Poslužena jela, i vina uz njih

U kuhinji: chef Marko Berečić, te voditelj bistroa Ivan Srdar (Marko Čolić)

Najnovije događanje, inače 17. izdanje po redu do sada, bilo je u bistrou Nico’s, u najstrožem središtu Zagreba otvorenom krajem prošle godine. Lijepo i moderno uređeni lokal okrenut je mediteranskom tipu prehrane, njeguje kuhinju blisku talijanskoj, a valja sada istaknuti i to da se novi chef kuhinje Marko Berečić doista iskazao!

Počelo je s vrlo finim zalogajčićima s tartarskim biftekom i s jako dobrim bijelim pjenušcem Enosophia Memoria brut nature (rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca, odležan tri godine na kvascu nakon druge fermentacije u boci, 12,5 vol %), a nastavilo se s osobito ukusnim toplim predjelom – raviolima punjenima sirom ricotta i špinatom u šalši s bosiljkom, pratitelj je tu bio mirni Rizling berbe 2022 iz nove kutjevačke vinarije Consul iz Vetova (12 ha vinograda, njeguju se sorte Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli i Zweigelt). Ossobuco je u čaši popraćen Blatinom Barrique hercegovčkog podruma Nuić.

Malo neuobičajeno, nakon osso buca poslužen je prženi filet od trlje obogaćen bjelanjkom i bademima, pored je servirana krumpirova salata s bijelim lukom, radičem i pestom od rige, uz to jelo točena je viška Vugava 2021 od Vislandera.

Uz jela servirana su vrlo posebna maslinova ulja brenda KuSshh , ona su otkrila zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet su različitih okusa: ekstra djevičansko čisto, pa ona s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavila ravnodušnim.

Zadovoljni uzvanici (Marko Čolić)

Predstavnici bistròa Nico’s, zatim organizatori događanja, te predstavnici vinskih podruma vina kojih su poslužena uz jela

Gastronomska avantura okončana je pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutima kokosovim mrvicama. Ovaj desert popraćen je ne vinom nego osvježavajućim koktelima od Tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 destilerije Sempervivum iz sela Veleniki kod Poreča.  ♣

Kultura: izložba fotografija u Zagrebu, svibnja 2023.

FOTO-GALERIJA MARKA ČOLIĆA

Nema toga, i što, on nije fotogafirao a da uradak nije bio vrijedan pažnje! Programiran da u hipu u motivu pronađe zanimljiv do intrigantan detalj!

S puno radnog staža – što kao honorarac a što kao stalni zaposlenik – provedenog u NIŠP-u Vjesnik, od čega nekih barem tridesetak godina u reviji Studio, tjedniku za radio, televiziju, film, kazalište, glazbu.

Kamerom je pratio glazbene i filmske festivale, od onih na ovim našim prostorima – Pula, Zagreb, Split…, pa do onih u Sanremu i Cannesu (MIDEM), Sopotu, Euroviziji u Haagu, Amsterdamu, Stockholmu… Slikao je i za znanstvene publikacije, pa za vrijedne knjige koje govore o prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zdanjima Lijepe naše, a i za izdanja na temu eno-gastronomije. Snimao, konkretno, za knjige-fotomonografije – Ščitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja; grupa autora: Konavle; Međimurje; Zagrebačka zelena potkova; tu su i knjiga Hrvatski sabor, knjige Biskupski i kaptolski Zagreb i Kraljevski grad Zagreb, sa svojim fotkama prisutan je i knjigama o eno-gastronomiji. Tridesetak godina bio je jedan od tri stupa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. MARKO ČOLIĆ!

S otvorenja izložbe: Marko Čolić s nekad glavnim urednikom revije Studio u kojoj je radio, Marijom Bošnjakom (sasvim desno), autorom popratnog teksta vezano uz izložbu fotografija i njihovog autora, te sa Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši, i s prijateljem i kolegom likovnim ujetnikom Antunom Krešićem

Aktivan s kamerom još i sada, u 86., fletan kao da mu je na plećima upola manje. Pokazuje se sa slušnim aparatićem u uhu ne da bi uživao, kako je sada moderno, u glazbi s mobitela, nego stoga što je, logično, oslabjela sluha, a zbunjuje to što, kad se to najmanje očekuje, on nešto… i te kako čuje! Svaka mu čast: čuje, barem se tako dade zaključiti po njegovoj reakciji – ono što mu odgovara! Bravo, valjda je i to – kao, svakako, i to što je velika dobričina u duši – pomoglo da i u ovoj dobi kad se već opasno približava stotKi bude u dobroj kondiciji… Bog mu dal zdravlje!…

U tijeku svibnja  ljubiteljima fotografije bilo je omogućeno druženje s dijelom Markova opusa na izložbi u Narodnom sveučilištu Dubrava u fotogaleriji Dubrava u zagrebačkoj Dubravi 51a. Evo nekoliko fotografija koje je autor Marko Čolić odlučio na ovoj izložbi pokazati široj publici:

Ljepote Trakošćana   i   Jabuka

Ftiček v trsju    i     Graševina

Šarani u vrućem kolu   i    Mrtva trka

Mefistokolo    i    Šuma stoborova

Vallis aurea – Napušeno stablo   i   Ivan Enjingi, foto Čolić 2023: Sretno, uz ročkas, mladjem vršnjaku!

Zvjezdana Josipa    i    Marko papparazzo

Na stazi glagoljaša     i   Zadnja stanica – poluvedra nebesa

U brošuri izdanoj uz izložbu predgovor je napisao novinar Mario Bošnjak, svojedobno višegodišnji glavni urednik tjednika Studio, koji navodi: Marko Čolić, specijalist, postao je majstor opće prakse. Velemajstorski se snalazi u prominentnim fotografskim žanrovima, raznim monografijama, zbornicima… Ta ukoričena izdanja zapravo su pomno filtrirani zbir njegove dugogodišnje prakse foto-ilustriranja, ili, kako je već i zapisano, riječ je o proumljenim foto-esejima o svemu i svačemu u svijetu oko nas…. ♣

_____________________

IN MEMORIAM

BRANKO MIHALJ

Nakon duge i teže bolesti u 72. godini preminuo je poznati kutjevački stomatolog i vinar Branko Mihalj.

U vinski svijet obitelj Mihalj ušla je još 1953. godine nakon što su roditelji s petero djece doselili iz Hercegovine u Kutjevo i kupili kuću s vinograom. Dr. Branko Mihalj vinariju je osnovao 1992. godine, a njegova vina osvajala su brojne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Dr. Mihalj posebno se isticao s graševinom.

– Svaka bačva ima svoju priču. Vino traži pažnju kao i vinograd. Bitno je da je genetika dobra. Ima ona stara poslovica kako vinograd treba slugu i s time se slažem, ali vinograd mora imati i gazdu – znao je govoriti dr. Branko Mihalj.

Počivao u miru!

____________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-Vin, te Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 05. 2023 – hints to the smart purchase

Pravi izbor čaša – za optimalan doživljaj!

 vrednovanje  – LEGENDA –  kapljice

Ocjenjivački listić mirno vino – Tasting sheet still wine

Ocjenjivački listić  pjenušci-Tasting sheet sparkling wine

VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom / u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒- čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

________________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

SUHI u ČAŠI – 04.2023

 

_____o4.2023 ____

kroz/through

 

ŽELJKO  SUHADOLNIK

ALWAYS young to rock’n’roll, never to old to FLY

And now, finally – CMB in POREČ!

____________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog jugoistoka: ZNAČAJNA UZDANICA – i REFOŠK! ⦁ Pogled na vinsku scenu naših prvih istočnih susjeda: NAJBOLJA VINA SRBIJE u IZBORU PORTALA VINO.RS u ZAGREBU ⦁ Proljeće u Metropoli, boja dominantno ružičasta: PINK DAY, 10. JUBILARNO IZDANJE… ⦁ Enogastro vodiči, i najnovije nagrađeni chefovi: GAULT & MILLAU Croatia 2023  ⦁ Sad kad su se laste vratile s juga sjever se okreće prema Jadranu: POREČ – 29.  VINISTRACONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  ⦁ Rijeka – Dani hrvatskog pršuta:  ŠAMPION 2023 je  SMJELI DALMATINAC

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ –  BUYING GUIDE/ Rue de la soif

f

Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog  jugoistoka

ZNAČAJNA UZDANICA – i  REFOŠK!

            Neko vrijeme svjedočili smo pravoj euforiji u nas nakon što je renomirana ekipa hrvatskih i američkih fakultetskih profesora i stručnjaka za ampelografiju otkrila da je svjetski famozni Zinfandel, u svijetu znan i pod nazivom Primitivo a kod nas poznat kao Crljenak i Tribidrag i u Crnoj Gori i Makedoniji kao Kratošija, rodom iz ovih naših krajeva. Činilo se da ponosu ovdje nema kraja i da napokon postajemo doista spremni odlučno svijetu pokazati kako ovaj bazen jugoistočne Europe ima i još autohtonih kultivara vinove loze što potencijalom i kakvoćom vina mogu ne samo ravnopravno stati uz bok globalno najrazvikanijim i posvuda već raširenim – uglavnom  francuskim – sortama  s čijim vinom je Zapad naprosto preplavio svijet. Mi u Lijepoj našoj uzdali smo se u Crljenak i Tribidrag, pa onda i u Plavac mali za koji je objavljeno da je potomak Zinfandela, smatralo se, opravdano, da bi veza Zinfandel-Crljenak-Plavac mogla biti i te kako korisna za nas u marketinškom smislu, pa je u Kaštelima svojedobno otvoren objekt tipa spomen-parka na navedeno famozno znanstveno otkriće, govorilo se kako će to u velikom broju k nama privlačiti turiste, osobito strane, ali već dugo o tom objektu i njegovoj magnetskoj snazi za goste – nema ni riječi. Da se dotaknem i sjevera – o Graševini, s kojom se već tako dugo busamo u prsa a s kojom u širim razmjerima u poslovnom smislu zapravo nismo napravili gotovo ništa – bolje je ne pričati…  Frankovka takodjer u nas nije još dobila ono mjesto koje zaslužuje!

U međuvremenu, nakon velike bure, s našeg jadranskog sjevera afirmirao se, pokazanim vrlinama, barem donekle, Teran, a s juga svoje visoke vrline počeli su šire otkrivati Vranac, Trnjak… Kao najnovija moguća zvijezda s jadranskog sjevera nekako još, usudio bih se reći, (neopravdano) stidljivo pokazuje se Refošk…

Moglo bi biti vrlo učinkovito da se što prije na međunarodnoj razini (Hrvatska i susjedne nam zemlje) aktivira tijelo za promidžbu sorata rođenih na ovome kraju našeg planeta a s dovoljnim su i uvjerljivim sjajem tako da ih, te dakako i vina od njih, maksimalno uvaži cijeli svijet….

Evo, u nastavku, ono što treba reći za upravo spomenuti Refošk. Izvor su znanstveni i stručni krugovi.

Istrapedija kaže sljedeće: Refošk je crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv. Refošk) koja potječe iz crnomorskoga bazena, a pripada skupini Pontica. Nalazi ge se u Furlaniji u Italiji (Friuli/Furlanija), na Krasu u Sloveniji, Koparštini, osim na slovenskom dijelu Istre te sorte ima i na hrvatskom dijeu Istre. Čini se da su najbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te predio kod Kopra. Kao najbolji položaji za sortu slove oni na južnim stranama brda od Korta preko Šareda do sela Gažon, dalje po brdima nad vanganelskom dolinom i preko Mareziga u unutrašnjosti Istre.

Grozd Refoška

Refošk karakterizira srednje velik do veliki i široki, piramidalni, srednje zbijeni i razgranati grozd. Peteljka je crveno-smeđe boje, srednje dužine, jaka te do članka odrvenjena. List je okruglast i donekle izdužen, prilično velik, jedinstven, trodijelan ili peterodijelan. Gornja strana lista jako je zelena, a donja je obrasla dlačicama. Zrno je srednje veličine i blago ovalno, a kožica mu je debela i tvrda, izrazito tamno-plave, gotovo crne boje. Meso je svjetlo-crvene do plave boje, sočno i kiselkasto-slatkasta okusa.

U službenom sortimentu Republike Slovenije Refošk je preporučena sorta u Koparskom i Kraškom vinogorju. Crno vino koje se dobiva iz Refoška izrazito je tamno i gusto. Smatralo se da je Refošk sorta za proizvodnju jednogodišnjeg vina s, u prosjeku, oko 11 – 11,5 vol.% alkohola., međutim u novije vrijeme sve više proizvođača uviđa da je i te kako vrijedno u vinogradu smanjiti prinos i poslije u proizvodnji Bakhova nektara pristupiti mu na način da se kapljici ostavi vremena da duže odležava, dozrijeva u drvu. Mlado, jednogodišnje vino ima ljubičasto-crvenu boju, gotovo crnu, s karakterističnim crveno-ljubičastim rubom, izvanredno svježa je mirisa koji podsjeća na maline i višnje te neke začine (klek). Okus mu je bogat i ekstraktan. I odležano vino s naglašenim je voćnim okusom s karakterističnom, nešto povećanom kiselošću.

Refošk se pokazao korisnim za zdravlje zbog visokog sadržaja svojih vrijednih fenolnih sastavnica, osobito resveratrola.

Od 1972. održava se u Marezigama Praznik refoška s godišnjim ocjenjivanjem vina, a od nedavno u Izoli, u palači Manzioli, je festival Refuscus Mundi, ovogodišnje izdanje bilo je prije kratkog vremena.

Evo što se tiče Refoška nešto iz talijanskih izvora, najprije o porijeklu i raspostranjenosti: prof. Calò navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, dok u knjizi Vino è… koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario BussoCarlo MacchiCarlo Vischi Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv obitelji kultivara nastalih u Furlaniji i Venetu, a nazočnih u malom opsegu i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk je, po upravo spomenutim autorima, rođen u Furlaniji i tu je bio najznačajnija sorta dok tamo, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenim peteljkovinom.

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i s jačom kiselosti u ustima, vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, snažnije, robusnije. Boja mu je tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je i u pravcu sitnog šumskog voća kao npr. i borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, ukupna kiselost se kreće uglavnom između 7 i 9 g/lit.

Refošk iz Slovenije i Hrvatske: vina po redosljedu kušanja, od broja 1 do osam

U opsežnom vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:

Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.

PORIJEKLO: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…

Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često znalo reči da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:

  • Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
  • Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
  • Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
  • Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
  • Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
  • Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu, te u gornjem dijelu Hrvatske Istre. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk naglašeno razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz Hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.

Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i suradnici, 2010.) identificirano je sedam različitih genotipova Refoška, i nameće se zaključak da je vjerojatno naziv Refošk, u svojim različitim jezičnim varijantama, zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.

Teran bi mogao biti puno starija sorta, kojoj se tek posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk. Mogući razlog tome je velika morfološka sličnost i što kod obje sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski tijesno povezan: on je npr. unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, crna sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk na zagrebačkom kušanju, butelje od broja 9 do broja 14

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

Svojstva: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima.

Refošk dosta dugo zadržava kiselost što je, uz bogatstvo fenolima prednost u smislu bolje sposobosti lijepog dugog odležavanja i razvoja kroz svo to vrijeme, on, što je također bitno, jako dobro nakuplja slador, i isplati se, dakle, u vinogradu ići na niži prinos i na pozniju berbe, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa od 13 pa, na Koparštini šire, i sa 13,5 i 14,5 vol %, u dijelu zaleđa Kopra dosta je refoška i s 15 i 16 vol %, Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero s 15 vol %, u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, najčešće se susreće 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…) !

Dakle: izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Da ponovim: boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

Čaša za mladi svježi refošk , te, desno, čaša za odležani ozbiljni refošk

JELO i SERVIS: refošk traži jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Refošk je dobro poslužiti na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

REFUSCUS MUNDI 2023

Najnoviji festival  Refuscus Mundi u Izoli stjecajem okolnosti, na žalost, nisam uspio posjetiti, ali organizator se ipak za Svijet/Suhi u Čaši pobrinuo i za naknadno kušanje, i to selekcije po njemu najboljih slovenskih uzoraka, a zahvaljujući susretljivosti hrvatskih proizvođača-sudionika festivala na degustaciji su se našli i relevantni refoški iz Lijepe naše. Hvala svima koji su omogućili ovaj posebni bliski susret s kapljicom od spomenutog kultivara.

Na kušanju uzoraka što su svi osim jednoga – koji je, kao slijed tehnološkog postupka u produkciji u bouquetu ponudio note prezrelog a i prosušenog grožđa a u okusu stanovitu diskretnu slast pa bi po tome glede stilistike spadao u zasebnu kategoriju – bili u okvirima iste stilistike, lijepo je došlo do izražaja ono što je glede organoleptike navedeno u gornjem, glavnom tekstu na temu refoška. A to su vrlo tamna gotovo neprobojna rubinska do, kod vina starijih berbi, rubinsko-granatna (još živa) boja, vrlo ljepo izražena voćnost u pravcu tamng bobčastog i jagodičastog te manjeg tamnog koštićavog voća, zamjetne ali ne i grube fenolne note te, naravno, s obzirom i na dozrijevanje u bačvama pa i na dugo do vrlo dugo odležavanje u boci i na popriličnu dob vina i začinske niti i naznake nota stvorenih kroz to njegovo dugačko provedeno vrijeme do otvaranja boce i degustacije. Zatim, vina su resili gustoća, toplina od visokih ali inače dobro uklopljenih vrijednosti alkohola (i do 16 vol %), snažna struktura te dugački završetak, jako dobra kiselost, nevjerojatna izdržljivost – visoki potencijal odležavanja – kroz vrijeme uz starenje međutim ne i starenje uz neželjenu degradaciju.

Najboljima su se – sa po pet zlatnih grozdića – pokazali Brombonero 2015 od Claija i Renero 2017 od Rojca. Bodovni pragovi iz prakse revije Svijet u Čaši: Champion je s osvojenih 99 i 100 bodova, pet zlatnih grozdića odnosno Veliko zlato, odnosn Platinasto odličje – od 96/100 na više, Zlato pokriva raspon od 91 do 95 bodova, a Srebro od 86 do 90 bodova

Rezultati

  BROMBONERO 2015 – Giorgio CLAI ∎ Hrvatska Istra, Buje ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko s kzp; suho; 15,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •   

RENERO 2017ROJAC ∎ Slovenska Istra, Šmarje ⋆ Refoškpolusuho; 16,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗  

   REFOSCO aMORUS 2013  – MONTE MORO ∎ Slovenska Istra, Koparština; tlo s dosta kamena ⋆ Refošk ⋆ organsko s pgi ⋆ suho; 14,6 vol % ⋆ oznake eko i bio-proizvodnje ⋆ 0,75 vol % ⋆ ⇑  ⇗  

   REFOŠK PIVOL Bio Selection 2019 – vina ZARO 1348 Insula ∎ Slovenska Istra, Izola ⋆ Refošk ⋆ kakovostno zgp ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ s oznakom eko-proizvodnje ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗ 

  IVANOV REFOŠK 2009 – BORDON ∎ Slovenska Istra, koparski kraj ⋆ Refošk ⋆ kakovostvo s kzp ⋆ suho; 15 vol % ⋆ vino posvećeno Ivanu Bordonu, osnivaču vinarije u Dekanima kod Kopra. Proizvodi se samo u najboljim godištima, od izbora ponajboljeg grožđa s najboljih mikrolokacija, prinos je nizak, maceracija traje oko 20 dana, nakon fermentacije vino odležava u drvenim bačvama najmanje 60 mjeseci. Veliki potencijal u smislu lijepog starenja i razvoja kroz duže vrijeme. Za ovo vino stručnjaci su procijenili da u izvanrednom stanju može dočekati čak 2035. godinu! ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  

   SANTA ELENA (crveno) 2019 – Klaudio IPŠA ∎ Hrvatska Istra (okolica Motovuna) ⋆ Refošk, u društvu s Merlotom ⋆ suho; 14,8 vol % ⋆ oznaka organskog uzgoja ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗ 

REFOŠK 2019 – Franko RADOVAN ∎ ZOI Hrvatska Istra, Višnjan ⋆ Refošk ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ 0,75 l ⋆ ⇑   ⇗   

 REFOŠK 2018 Capo d’Istria Limited EditionVINAKOPER ∎ Slovenska Istra ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗

  KORTINCA 2011 – KORENIKA & MOSCON ∎ Slovenska Istra, okolica Izole, Primorska ⋆ Refošk ⋆ deželno vino pgo ⋆ suho; 16,0 vol %; ukupna kiselost 7,7 g/l, hlapljiva kislost 0,45 g/l, ukupni SO2 60 mg/lit, slobodni SO2 10 mg/lit ⋆ nije filtrirano ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗   

   REFOŠK 2016STERAS (Tilen Prapotnik) ∎ Slovenska Istra, Primorska, deželno vino pgo ⋆ Refošk; prinos 0,5kg/trs, 24 mjeseca na talogu u drvenim bačvama, punjeno bez filtracije ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗ 

  REFOŠK 2020 Capris  – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra – ZOI; pozicije: Šantoma i Purissima ⋆ Refošk; 15 mjeseci dozrijevalo u izabranim bačvama od francuskog, američkog i  slavonskohg hrasta ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇗   ⇒  

REFOŠK 2020 – Rino PRELAC ∎ ZOI Hrvatska Istra ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗ 

  REFOSCO TERRE ROSSE Riserva 2015 – Moreno DEGRASSI ∎ Hrvatska Istra Zapadna Istra, Savudrija ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ 

REFOŠK 2021VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ZOI ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆  0,75 lit ⋆ ⇗

– trošiti sada/drink now  •  – trošiti ili još čuvati/drink or hold ⇒ čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food   ♣

Pogled na scenu naših prvih istočnih susjeda

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2022 u IZBORU VINO.RS u ZAGREBU

Popularni portal Vino.rs vlasnik i voditelj kojega je Viktor Čikeš, te Vladan Stanojlović Kika, vinski promotor, ponudili su da u Zagrebu održe degustaciju vina koja su se na tržištu u Srbiji pojavila u tijeku 2022. godine.

Prijedlog, dakako, radosno prihvaćen, operativni domaćini druženja bili su direktor festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić i njegova supruga Ivanka, inače majstorica u rezanju pršuta (na stolovima su bile i postavljene raskošne plate s pršutom, špekom, raznim sirevima, za uživanje nakon službene degustacije vina!), u njihovoj privatnoj vinoteci. Očekivanja glede vina u ovoj degustaciji bila su dosta visoka, naime Vino.rs nastupilo je s vrlo zanimljivim uzorcima prvi put prošle godine u zagrebačkom Vinskom klubu

Frane Ševo, Viktor Čikeš, Siniša Medenca, Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović (suhiucasi)

Skupu smo, uz spomenute goste iz Beograda te prof. Dropuljića i supruge mu, prisustvovali sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski promotor Siniša Medenica i vinski pisci Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja. Kušali smo 10 vina u različitim kategorijama – pjenušci, bijela, ružičasta, crna, te slatko desertno. Posebnu pažnju izazvala je kapljica od ovdje kod nas praktički nepoznaih odnosnno slabo poznatih kultivara, npr. Morave i Prokupca. S velikom znatiželjom očekivali smo trenutak kušanja crnog pinota od Sagmeistera, koji nas se prošli put u Vinskom klubu osobito dojmio (odmah da kažem: Sagmeister se ovdje potvrdio kao veliki majstor!). Na molbu gostiju, koji su htjeli steći što precizniji dojam o tome kako su nam se vina dopala, uzorci su i ocjenjivani, klasično, po tablici do 100 bodova.

Evo popisa predočenih uzoraka, navoda kategorije i redosljeda pri kušanju:

Pjenušac

THE 2019Deurić (Chardonnay s Fruške gore, tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na kvascima; 10,5 vol %) ⦁ Lijepe svježine, finog perlaža i pamtljivog okusa. Izvrstan primjer pjenušca za širenje vinske kulture, potpuno razumljiv, dovoljno kompleksan.

Bijelo vino od lokalne sorte

VELIKA MORAVA  2021 Chateau Prince

(hibridna sorta Morava nastala je, pojasnili su gosti iz Beograda, u Institutu u Sremskim Karlovcima križanjem Rizlinga rajnskog i genotipa SK 86-2/293 /Kunbarat x Traminer x Bianca. Zahvalna je za organski uzgoj. Navodno je Rusi imaju zasađenu na nekoliko stotina hektara na Krimu! Vinogradi i vinarija Chateau Prince u selu su Lipovac u Šumadiji. Fermentacija i odležavanje u tankovima; suho, 13,0 vol %) ⦁ Dosta nježno vino, izraženog aromatskog intenziteta muškatnog profila, ali i s nazočnošću mirisa vinogradarske breskve. Na nepcu se nastavljaju zapažene senzacije iz nosa. Vitkog prema srednjem tijelu, taman kako i priliči ovakvom tipu vina. Dojam je da bi uz samo malo veću ukupnu kiselost bilo uzbudljivije.

Etikete vina iz Srbije ponuđene na kušanje

Bijelo organsko vino

GRATIANUS 2018 Imperator

(Traminac iz biodinamički uzgajanog vinograda na južnim obroncima Fruške gore. Fermentacija i odležavanje u inoksu; suho, 13,5 vol %) ⦁ Lijepo suho vino od velike sorte koju prečesto susrećemo u slatkim izvedbama a istodobno i bez dovoljno argumenata u svježini za potrebnu ravnotežu. Duboke zlatno-žute boje. Na nosu intenzivno, sortno i te kako prepoznatljivo, obojeno mirisom žute ruže, u okusu fino, toplo i meko, moćnog tijela i s ugodnom slasti. Međutim, za pet godina staro vino očekivalo bi se ipak malo više nadgradnje.

Bijelo vino

AKSION BELI 2019 – Deurić

(Kupaža lokalne sorte Morava /70%, zatim Chardonaya i Sauvignon blanca. Morava je fermentirala na divljim kvascima u tanku, internacionalne sorte nakon fermentacije su odležavale u francuskom hrastu, Chardonnay godinu dana a Sauvignon tri mjeseca; 13,5 vol %) ⦁ Moćno vino puno slasti koje će se urezati u pamćenje svakom pasioniranom vinoznalcu. Zanatski jako dobro oblikovano, čestitke autorima.

Rosé

ERGO ROSE 2021 – Temet

(Prvo srpsko ružičasto vino s certifikatom o organskoj produkciji. Vinorodna oblast: Tri Morave. Blend sorti Pinot noir /70%, te Syrah) ⦁ Finih, preciznih aroma crvenog voća, izraženog intenziteta, ali nenametljivo. U okusu fino, sočno i svježe, dubinu mu daju ekstrakti velikih sorti, a na karakter svakako utječe lagani, dobro odmjereni dodir kvalitetne bačve.

Jantarno vino

FURMINT 2019 – Baša

(Vinogradi: Sremski Karlovci. Sorta Furmint, Moslavac, Šipon… Šest dana maceracije, spontana fermentacija. Odležavanje 36 mjeseci u velikim bačvama od bagrema; 14,0 vol %) ⦁ Maglušast do malo mutan, ne baš čista mirisa, ostavlja veliki prostor u interpretaciji… Dobro ukomponirani alkoholi, omekšani tanini, svježina i čvrsto tijelo glavni su aduti ovog kontraverznog vina. vina koje je  izazvao najviše intrige i burne polemike na zagrebačkoj degustaciji.

Crno vino od lokalne sorte

PRINCE RSKAVAC 2018 – Braća Rajković

(Oblast: Župa. Sorta: Prokupac. Fermentacija u barriqueu, odležavanje: 18 mjeseci u drvenim bačvama; 14,0 vol %) ⦁ Koncentrirano vino, možda bi se moglo reći na gornjoj granici potencijala sorte. Lijep miris višnje, umjerene začinske note, te kava i blagi dim glavne su aromatske karakteristike. Okus se sljedljivo nastavlja na miris.

Domaćini Ivan Dropuljić i supruga Ivanka, nakon njenog poznatog reza pršuta svoj način rezanja pokazao je i gost Viktor Čikeš  (suhiucasi)

Crveno organsko

PINOT NOIR 2018 – Sagmeister

(Vinogradi Fruška gora, Irig. Maceracija tjedan dana, spontana fermentacija, na vlastitom kvascu, u otvorenim posudama od 500 litara, potom dozrijevanje 36 meseci u bačvama od 500 i 225 litara; 13,5 vol %) ⦁ Relativno sporo se otvara u čaši, ali je jako zanimljivo promatrati taj razvoj do konačnog, bogatog i slojevitog mirisa tamnog koštićavog i bobičastog voća. Elegantno, lijepe strukture, odlično ukomponiranog alkohola, a prikladna kiselost i mineralnost čine ga svježim i osobito podatnim. Potencijal za odležavanje.

Crveno vino

KREMEN KAMEN 2019 – Matalj

(Negotinska krajina, Cabernet sauvignon. Odležavanje 18 mjeseci u barriqueu. Enolog: Mladen;15,0 vol %) ⦁ Malo riječi treba kad se voli!, kaže pjesma, i time je kazano gotovo sve najvažnije, ipak treba dodati kako je ovo vino kao stvoreno da svakim svojim danom više bude – za meditaciju! U svakom segmentu izražava moć, autoritet ali i dovoljnu eleganciju.

Desertno

ALIZ 2019 k.b. – DiBonis

(Palićko vinogorje, kasna berba sorte čiji je plod ostavljen da dehidrira na čokotu; slatko, 130 gr neprevrelog šećera, 10,5 vol %) ⦁  Na nosu raskošno i slojevito, aroma suhih marelica, zrelog žutog voća, mednih nota, pa čak i začinskih poput kima. U okusu vrlo fino, veliki ostatak neprevrelog šećera našao je argumente u visokoj kiselini tako da je drži vino u punoj ravnoteži, i upravo se tu vidi majstorska ruka enologa

Prosječne ocjene po uzorku (uobičajena bodovna tablica do 100)

The 2019 Deurić – 89 / Velika Morava 2021 Chateau Prince – 87 /  Gratianus 2018 Imperator – 89 / Aksion beli 2019 Deurić – 91 / Ergo Rose 2021 Temet – 88 / Furmint 2019 Baša – 86 /  Prince Rskavac 2018 Braća Rajković – 90  / Pinot Noir 2018 Sagmeister – 91  /  Kremen Kamen 2019 Matalj – 94 /  Aliz 2019 DiBonis – 88

Domijenak nakon degustacije vina (suhiucasi)

 Pred kraj ugodnog druženja, uz (ponovljeni) Mataljev Kremen Kamen, kušalo se još nekoliko vina za koja se smatralo da ih je u ovoj prilici svakako tebalo istaknuti, a prof. Dropuljić ih je imao u svojoj arhivi i rado ih ponudio – Vranac Rezervu 2012 od Radovana Vukoja iz BiH te Gran Teran 2011 od Coronike, od slatkih dragulja pak Triptih 2013 ledeno vino zagorskog majstora visokih predikata Borisa Drenškog Bodrena, i u počast velikoj zvijezdi ovih prostora koja je na žalost morala otići ali koja ovdje još uvijek i te kako snažno svijetli – Sivi pinot 2007 suhi jagodni izbor od Stanka Čurina.

Prof. Dropuljić i braća Jelić

U tim trenucima povratka u prošlost i raznježen ovim eno-događanjem u njegovoj vinoteci, prof. Dropuljić istaknuo je srdačan susret u Zagrebu, dan prije, s alfom i omegom svojedobno iznimno popularne, legendarne rock Yu-grupe – braćom Jelić. A onda je, u trenucima prisjećanja na velikane, u počast nedavno preminulom plešivičkom vinogradaru/vinaru legendi Zvonimiru Tomcu, pioniru visokokvalitetnog plešivičkog vina i jednom od pionira suvremenog visokokvalitetnog hrvatskog pjenušca otvoren i Tomac Classic iz 2006!… ♣

________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Proljeće je stiglo u Metropolu! Općenito – dominacija ružičastoga!

PINK DAY – 10. JUBILARNO IZDANJE

Manduševac u znaku aktualnog godišnjeg doba. Dvorana Lauba za ljude i umjetnost bila je ružičasta i zelena

Proljeće je stiglo u grad! Veliko prikladno slavlje njemu u čast, a kakvo pamtimo još iz vremena dok je kao pozornica festivalu služilo prizemlje impozantne zgrade muzeja Mimara, bilo je ovaj put na sasvim drugom kraju grada, u Laubikući za ljude i umjetnost, te oko nje. Atmosfera u dvjema bojama – ružičastoj i zelenoj, s time da je ružičasta bila uvelike dominantna. Festival PINK DAY Zagreb 2023 – jubilarni, 10. po redu! – ponovno je okupio veliki broj posjetitelja, mahom odjevenih u ružičastom tonu i željnih druženja, proslave proljeća, optimizma, visoke estetike, odličnog maslinovog ulja te izvrsnih ružičastih vina Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a…

Veselo, uz 10-godišnjicu Pink Daya (Marko Ćolić)

U lijepom dekoru – veliki broj (vrlo lijepih) žena! Nemoguće je bilo ne primijetiti da je jedna od njih – Fakin! Blaženo okruženi Joža Barun imao je, bogme, razloga za ponos i posebno dobro raspoloženje (Marko Ćolić)

Osnivačica i direktorica manifestacije, inače novinarka i predsjednica udruge WoW odnosno Women on Wine pa onda i po naški: Žene u vinu, Sanja Muzaferija bila je izvan sebe:

PINK DAY Zagreb spaja zabavu, nježna vina i edukativne sadržaje, okuplja vinske profesionalce i znalce, ali i obične ljubitelje ovih finih vina idealnih za toplije dane što nam dolaze. Uz to što je to svetkovina roséa, PINK DAY Zagreb je i svojevrsna posveta ženskoj energiji i ljepoti života; lepršava svečanost ružičastog pogleda na svijet. Jer rosé i jest upravo takav: vedar! – rekla je Sanja, i dodala: – Tijekom posljednjeg desetljeća Festival se visoko etablirao zbog svojih edukativnih sadržaja, razmjene iskustava izlagača, veselog i optimističnog ozračja, dosljednih promocija umjerene konzumacije vina. Po priznanju samih vinara, značajno je pripomogao da se stav prema roséu na ovim našim prostorima izmijeni nabolje. Ponosna sam na to što je PINK DAY Zagreb pridonio da roséi u široj javnosti steknu bolji renome. Kao osobitu vrijednost manifestacije vidim i u Zelenome u ružičastome, što bismo po rekli Green in Pink, taj dio slavi vrhunska domaća ekstra djevičanska maslinova ulja.  Inače, od prošle godine imamo i vrlo značajan treći segment, tj. ružičaste ginove, tonike, likere, koktele…

Na punktu zagrebačke vinoteke Wine & Spirits Drage i Sandre Bulić isticali su se posebno Rosé Pinot noir Grand Selection 2022 od Jasne Antunović iz Erduta, te rosé sicilijanskog podruma Donnafugata Sicilia Etna 2022 iz vinograda na većim visinama na padinama Etne te vrlo mondenog naziva – Dolce & Gabanna (suhiucasi)

U ovoj slavljeničkoj godini festival je – saznaje se iz redova organizatora (šteta je što takva priredba s tolikim pohvalama da je s mnogo edukativnih sadržaja te pogotovu i stoga što je riječ o njenome jubilarnom desetom izdanju, nije imala katalog kojime bi, s jedne strane, olakšala rad onima što su došli radno i ozbiljno je popratiti a, s druge strane, svojim pisanim tragovima utisnula bi manifestaciju i šire i dublje u sjećanje) –  ponudio više od stotinu etiketa vina, tridesetak etiketa vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja a nemaloj grupi od, kako veli organzator, više stotina posjetitelja predstavio je nekoliko premium brandova jakih pića i koktela. Bio je to, rečeno je u službenom izvještaju s priredbe, najbogatiji Pink festivalski program do sada.

Čitav program Pink Daya 2023, podsjetit će organizator, odvijao se ne samo tog jednog festivalskog subotnjeg dana u Laubi, naime gotovo cijeli  travanj bio je okupan u ružičasto, ta već je na konferenciji za medije u Laubi početkom mjeseca, radionicu vina Bregovite Hrvatske vodio iskusni sommelier Mario Meštrović, pink-druženje nastavilo se sredinom travnja u jedinom zagrebačkom restoranu s Michelinovom zvjezdicom – Noelu, gdje se pred prepunim auditorijem odvijao Masterclass rosé vina Château d’Esclans Pinks That made History, kušalo se iz vrhunskih Riedelovih čaša a pod vodstvom Teda Lelekasa, brand ambasadora Moët Hennessy-ja..

Klaudio Ipša sa suprugom Irenom prezentirao je u prvom redu svoja nova maslinova ulja, u bocama opremljenim novim etiketama, a nekako malo u pozadini držao se sa svojim blago rozasto-žućkastim 25 dana maceriranim i potom 11 mjeseci, uz bâtonage, u drvenoj bačvi na vlastitom kvascu odležavanim i sazrijevanim odličnim sivim ponotom iz berbe 2020. Najavio je mogućnost održavanja, u svibnju ili lipnju ove godine, AlpeAdria Amber Wine festivala u Oprtlju (suhiucasi)

Valja svakako spomenuti i festivalske radionice: za Ružičasti američki zapad pod vodstvom Mirene Bagur (Croatian Premium Wine Import iz Bostona) s vinima američke Zapadne obale koja (još) nisu na hrvatskom tržištu, tražilo se mjesto više. Dok je Bagur predstavljala vinarije i njihovu pozicioniranost na golemom američkom tržištu, njen suprug i poslovni partner Win Burke pričao je o karakteristikama i stilu svakog od pet vina koja su stigla od sjevernog dijela američkog Zapada, Oregona, sve do kalifornijskog juga i Napa Valleyja. Među njima je bio i Grgich Hills Rosé Mikea Grgicha. Kao gost iznenađenja pojavio s vrhunski američki kuhar chef Johnny Sheehan koji je rekao i nekoliko riječi o kombiniranju ovih vina s hranom.

Okrugli stol – govornici: Darko Cenbauer HAPIH, Jelena Đugum Hrvatska gospodarska komora, Morana Zibar koja se sjajno snašla u ulozi voditeljice, Dino Galić iz Kutjeva i Mladen Papak Vina Papak, s njima na slici je na otvorenju okruglog stola Sanja Muzaferija, direktorica Pink Daya (suhiucasi)

Na okruglom stolu posvećenom roséima hrvatskog istoka – Ružičasti vinski istok: 10 godina kasnije, nastojalo  se, pod pokroviteljskom HGK, prikazati proces napretka (u kakvoći a i u plasmanu) ružičastih vina ovoga kraja. Sjajna moderatorica bila je TV-lovkinja i čašna sestra odana Velečašnome  Morana Zibar, a sudjelovali su predstavnici HGK Jelena Đugum; HAPIH-a: Darko Cenbauer;Vinarije Kutjevo: Dino Galić i ispred Vina Papak enolog Mladen Papak vlasnik vinograda Radoš, najistočnijega trsja u Hrvatskoj.

Mirela Žanetić iz Splita vodila je vrlo poučnu radionicu o maslinovom ulju, a Korčulanka Marija Žuvela, na slici sa sinčićem, promovirala je ekstra djevičansko ulje Torkul iz obiteljske produkcije koju je ima tome već dugo osnovao njen otac Fanito. Marija vodi vlastitu uljaru, i za ulje je dobila već više značajnih nagrada zs msdlovo ulje (Marko Čolić)

S ovog odlično posjećenog skupa na kojemu su maltene svu publiku činile pripadnice nježnog spola, dobar dio njih bio je u vrlo mladim godinama, izdvojio bih rečenicu kojom se najavljuju, kao posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, skorašnje bitne promjene u sortimentu vinove loze u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju, naime istaknuto je kako okolnosti u tome dijelu Lijepe naše gdje su debelo dominirale bijele sorte, posebice Graševna, idu sve više na ruku crnim kultivarima tako da bi uskoro, uz Dalmaciju, uvelike vezanu uz crnjake, i to područje dobar dio svoje sadašnje žućkasto-zelenkaste boje mogao već uskoro zamijeniti rosé odnosno intenzivno crvenom/crnom bojom.

Masterclass vezan uz ekstra djevičanska maslinovih ulja Šampionska ulja Istre i Dalmacije  vodila je docentica sa Sveučilišta u Splitu dr. sc. Mirella Žanetić, tu su posjetitelji mogli saznati sve o tajnama dobroga ulja.

Matteo Poletti iz istarske kuće Poletti nudio je vrlo ozbiljan rose Rossella (po mami!). Desno: Kuriozitet s otoka Visa – ružičasti pjenušac Rosé classique brut podruma Vislander kod kojega kao eno-konzultant radi – Đakovčanin Robert Brkić. To pjenušavo vino začudjujuće svježine nastalo je od baze sastavljene od plavca maloga s položaja Vošćice na 150 metara nadmorske visine, te od nešto kuča, berbe su bile 2021. (Marko Čolić)

Radionicu pak PINK COCKTAILIZATION pod pokroviteljstvom zagrebačkog hotela Esplanade osmislio Vjenceslav Madić, Master Kishoni: na svoje su tu došli ljubitelji ružičastih koktela, začudne alkemije – naime na toj su se radionici, navodi šefica Sanja Muzaferija, doslovce događala čuda u čaši.

Pogled u dvoranu s izlagačima bio je posve u skladu s proklamiranom proljetnom pink-filozofijom i s najavom organizatora da će i ove godine dodijeliti brojne nagrade  za najljepše uređene štandove.  Žiri koji je izdvojio najljepše izlagačke stolove činile su dizajnerica Marina Dimić Kepeski, Sanja Muzaferija i njena partnerica u Pink Dayu Zagreb marketingašica Zrinku Jelić Belinić.

Jedan od najljepše uređenih stolova – Bastian, ako ne i najljepši, po službenom izvještaju organzatora vezanome uz nagrade – nije dobio nikakvo priznanje… (suhiucasi)

Ove godine je za uređenost štanda prvu nagradu, 12 Riedel čaša iz linije Restaurant Extreme Rosé, osvojila vinarija Kutjevo. Ostale nagrade: ružičasti toaster SMEG model TSF02PKEU, tvrtke Gemma, dobila je tvrtka je Astoria Wines. Miris Elie Saab iz portfolia Martimex parfumerija Le parfum essentiel dodijeljen je Udruzi Kvarner Wines. Izlagački punkt talijanskog proizvođača prosecca Bottega primio je poklon-paket izdavačke kuće Media Bar s tri knjige – Stanley Tucci Okus, Anđa Marić Moja revolucija u 365 dana, te Arijana Čulina Dva puta u pet minuta. Bogati paket IKEA (dekica, jastučići, sitnice za kuću..) dobila je MIVA Galerija vina kao nagradu za kreativnost i dugogodišnju vjernu suradnju. ♣

 Enogastro vodiči i najnovije nagradjeni chefovi

Croatia 2023 –  MARIJO CURIĆ i 360!

 

Na ekskluzivnoj večeri sredinom travnja u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade predstavljeno je šesto izdanje dvojezičnog  međunarodnog eno-gastronomskog vodiča Gault & Millau 2023 za Hrvatsku. U to izdanje uvršteno je 270 top hrvatskih restorana, 100 POPularnih lokala (bistro, street food, zalogajnica, slastičarnica) i 100 vina iz cijele Hrvatske, te po prvi put i selekcija najboljih maslinovih ulja Hrvatske. Unutar grupe objavljenih restorana i POP lokala 39 je novih, njima je ovo i prvo uvrštenje u vodič. Na svečanosti, na kojoj su, po tradiciji, i podijeljene nagrade ugostiteljskim objektima i kuharima, okupilo se više od 90 vodećih chefova hrvatskih restorana. Gault&Millau večera najveće je godišnje okupljanje chefova hrvatskih restorana, jedinstvena prigoda kad su chefovi gosti, a vrhunac večeri je dodjela priznanja za njihovu kreativnost.

Dobitnici trofeja za 2023 – ovogodišnji osvajači kuharskih kapica (toques), uz koje su ministrica turizma Nikolina Brnjac, Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice i Fabris Peruško iz grupe Fortenova (Marko Colic)

Najbolji chef – Marijo Curić, te jedan od najboljih retsorana – 360 iz Dubrovnika. Uz Curića su Ingrid Badurina i Fabris Peruško (Marko Colić)

– Veseli nas da unatoč svim izazovima s kojima se susreće naša gastronomija raste svijest o njenom značenju za razvoj turizma i napredak gospodarstva te da neke hrvatske regije ulažu i dodatne napore kako bi potakle svoje ugostitelje i male proizvođače hrane i vina da poboljšaju kvalitetu ponude. Osobito nam je drago da chefovi i gosti sve više prepoznaju relevantnost našeg vodiča. Želim zahvaliti i našim partnerima koji nas podržavaju i vjeruju u kvalietu hrvatske gastronomije – rekla je na otvorenju događanja Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua.

Uzvanike na gala-svečanosti posebno su pozdravili Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, oni su i uručili neke od trofeja mladim talentima, odnosno najboljim restoranima.

– Vrijednost enologije i gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i te kako je prepoznala, što je vidljivo kroz strategiju razvoja održivog turizma do 2030. kao i kroz niz predviđenih mjera u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. Čestitam svim dobitnicima Gault&Millau nagrada, kao i svima drugima koji svojom kreativnošću svakim danom obogaćuju turistiučku ponudu kroz autentične okuse te kroz iskrenu i strastvenu  interpretaciju – rekla je ministrica Brnjac.

Chef godine prema izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia je Marijo Curić, glavni kuhar dubrovačkog restorana 360. Trofej Chef godine Mariju Curiću uručili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, i Uroš Kalinić, član uprave Konzuma, čija tvrtka Velpro je premium partner Gault&Millaua Croatia.

Trofej Veliki chef sutrašnjice osvojila su dva majstora kuhače – Saša Began iz restorana Foša u Zadru i Aleksandar Grubić, iz restorana Badi, u Lovrečici kraj  Umaga.

Odličje Chef tradicijske kuhinje pripalo je Tomici Đukiću i Damiru Josiću, chefovima restorana-vinarije Josić u Zmajevcu, dok je Nenad Kukurin iz restorana Kukuriku u Kastvu osvojio trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. Trofej Mladi talent godine osvojili su Katarina Vrenc, chefica u restoranu Sopal u Zagrebu, i Mate Sučić, vlasnik i chef konobe Campanelo u Mirlović Zagori.

Zdravko Kalabrić, jedini hrvatski chef član udruge World Master Chefs, primio je visoko Priznanje za zasluge u gastronomiji. Samoborska slastičarnica U prolazu obitelji Žganjer osvojila je titulu Najbolji POP lokal.

Chef Zdravko Kalabrić – visoko priznanje za zasluge u gastronomiji. Lijevo uz Kalabrića je splitska legenda chef Zlatko Marinović Noštromo. Najbolji POP-objekt – samoborska slastičarnica U Prolazu, pod vodstvom obitelji Žganjer. S plaketom U Prolazu je Ivana Alilnvić, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije. Desno, i dolje: Ovaj red za kolače pred slastičarnicom U Prolazu sjajna je potvrda zasluženosti nagrade od Gault & Millaua. Uz kvalitetne kolače, jedan od temelja popularnosti U Prolazu je i konobarica Lila koja uvijek ovako nasminjana goste dočekuje i u slastičarnici U prolazu i u susjednom café-baru Tin (Marko Čolić)

U kategoriji najboljih restorana, s osvojene četiri toke (kuharska kapica) slavili su 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, restoran Cap Aureo i chef Jeffrey Vella, Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV chefa Tvrtka Šakote, restoran Nebo chefa Denija Srdoča iz Rijeke, šibenski Pelegrini chefa Rudolfa Štefana, restoran Noel  iz Zagreba i chef Bruno Vokal (inače Noelu je pripala i posebna nagrada za najbolji servis), te restoranZinfandels hotela Esplanadeu Zagrebu i chef Ana Grgić Tomić.

Dobitnici četiri toques

Dodjelu trofeja vodio je Frano Ridjan.

________________________________________

Chef Marijo Curić

TROFEJ CHEF GODINE 2023 – Marijo Curić360° Dubrovnik: Dugogodišnji chef najboljeg dubrovačkog restorana više od pola života posvetio je gastronomiji. Iza njegovih na prvi dojam jednostavnih, vizualno savršenih i duboko promišljenih kulinrskih kreacija, 25 je godina predanog rada i usavršavanja, ustrajnosti na najboljim namirnicama, tehničkoj preciznosti i tradiciji kao stalnom nadahnuću. Kad se rodiš u Dubrovniku i odmalena si okružen čudesnom ljepotom Grada, estetiku nosiš sa sobom i usput je kroz svoj poziv prenosiš i na druge. Marijo Curić još je u djetinjstvu odlučio da će njegov poziv biti kuhanje. Nakon završene srednje kuharske škole startao je kao pomoćni kuhar, a dolazak u restoran Gil’s usmjerio ga je ka visokoj gastronomiji. Kada je 2015. preuzeo poziciju executive chefa u restoranu 360, okupio je tim suradnika koji s njime dijele strast prema francuskoj klasičnoj kuhinji, ali i prema posebnosti lokalnih namirnica i pomalo zaboravljenih starih recepata. Obogatiti ih novim okusima i dati im novo, moderno ruho bio je veliki izazov. Svladali su ga uspješno: tri godine kasnije restoran 360 dobio je Michelinovu zvjezdicu, mjesto za večeru kod njih treba rezervirati tjednima unaprijed, a lista čekanja na vrhuncu turističke sezone je zavidna. Svoju profesionalnu znatiželju i težnju za stalnim napretkom chef Curić ispunjava zimi, kada 360 nakratko zatvori svoja vrata za goste, a on otputuje u svjetske metropole poput Londona, Pariza i Milana razmjenjivati iskustvo s kolegama u najprestižnijim restoranima. Petu godinu zaredom, 360 je među najboljim hrvatskim restoranima prema izboru Gault&Millau Croatia. Chef Curić i njegov tim od pedesetak suradnika svaku novu sezonu obogaćuju novim kulinarskim kreacijama. S kakvim će dojmom gost izaći iz restorana najveća je chefova briga, jer on i njegov tim uvijek moraju biti na visini zadatka. ⦁

________________________________________________

Na svečanosti Gault&Millau Croatia i ovaj put uručene su stipendije Raise the Bar programa čiji je cilj povećanje kvalitete obrazovane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu. Do sada je 14  mladih kuhara i slastičara osvojilo vrijedne stipendije Raise the Bar koje su im omogućile usavršavanje na najboljim svjetskim učilištima kao i praksu u nekima od najprestižnijih restorana. Sada im se pridružuju nova četiri stipendista: Stella Pasek, Željka Bleuš i Nikola Tomašić iz Hrvatske te Tilen Utenkar iz Slovenije. Nagrade stipendistima uručio je Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu u ugostiteljstvo Coca Cola HBC.

Noć kulinarskih oscara započela je aperitivom uz šampanjac Veuve Clicquot Brut i Presidentov zreli ribanac, a večeru za 200 gostiju u Smaragdnoj dvorani zajedno su kuhali Paul Ivić, chef  restorana TIAN u Beču, Michelin* i vlasnik četiri toke Gault&Millau Austria te Ana Grgić Tomić, G&M Croatia Chef godine 2022. Posluživana su vrhunska vina iz vinarija Laguna, Belje i Mladina.

Gault&Millau Croatia 2023 gastro-vodič globalno je dostupan na webu hr.gaultmillau.com  te u knjižarama Tisakmedia i dućanima Tisakplus po cijeni od 18 eura. ♣

________________________________

___________________________________

Sad kad  su se laste vratile sa juga… sjever se okreće ka Jadranu

VINISTRA i CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

Sad kad su se laste, na što je u proljetnom razdoblju godinama pjesmom podsjećala Lidija Percan, vratile sa juga, sjever se, od (doslovno!) Bruxellesa pa i od gradova i mjesta daleko iznad njega, okreće prema Jadranu. Uz  Mirka Cetinskoga, koji pjeva o tome kako … partija je stari barba…, te nakon zagrebačke prezentacije vina Ottaviano što ga je istarski vinogradar/vinar i kralj terana Moreno Coronica posvetio svom nedavno otišlome ocu, u mislima prema dragim osobama kojih eto fizički više nema ovdje, ali i s obzirom na bogatstvo višestruko važnih događanja naglašeno baš sada na našem najvećem poluotoku, krećemo prema Istri. Mega događanje na svjetskom nivou – Concours Mondial de Bruxelles, pa je tu i iznimno značajna 29. Vinistra… a i bitne se promjene događaju u jednoj od najcjenjenijih vinarija Istre – onoj od Giorgia Claija, promocije i još nekih vina što su ih mladi naraštaji a istaknuti vinogradari i vinari posvetili  svojim očevima.

Krenimo redom:

Čarolija ovog proljeća počinje 5. svibnja, kad u porečkoj dvorani Žatika starta Vinistra, dvodnevna vinska smotra s respektabilnim uspješnim stažem od gotovo tri desetljeća! Nositelji užitka u čaši =  80 istarskih vinara sa svojom vrhunskom kapljicom.

Uz klasičnu formula promenadnog kušanja na štandovima izlagača, Vinistra  je i ove godine za hedoniste pripremila dvije posebne zone – vinoteku i gourmet odjel. U vinoteci uz kupnju omiljenog vina može se iskoristiti vaučer od pet eura dobiven uz kupljenu ulaznicu, a u ekskluzivnoj gourmet zoni u petak 5. svibnja posjetitelje očekuje sljubljivanje koktela i sireva, dok će u subotu, 6. svibnja, ljubitelji cigara i jakih alkoholnih pića moći uživati u toj jedinstvenoj kombinaciji.

Sva tri dana sljubljivat će se vino i hrana, birani istarski zalogajčići s potpisom Plave Lagune i naresci Histrisa.

S naglaskom na održivost i kvalitetu – I ove su godine na izlagačkom štandu Svijet malvazija u ponudi na kušanje, uz stručno vodstvo poznatih sommeliera, sve nagrađene malvazije iz Istre i svijeta.  A prostorija na katu iznad izlagačke dvorane rezervirana je za razna tematska stručna događanja. Tamo će već u petak, 5. svibnja dr. sc. Marijan Bubola govoriti o sustavu zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog porijekla EU kod vina, a u subotu će grupa agronoma pričati o održivom vinogradarstvu koje je hit u svijetu. Istog dana bit će riječi i o tehnologiji u proizvodnji rakije, procesu od berbe do destilacije te o tehnologiji pripreme primarne sirovine i tehnologiji očuvanja kvalitete komine uz predstavljanje proizvoda tvrtke DESMarin Žulj. Stručni dio u subotu završava degustacijom na Decanterovom ocjenjivanju nagrađenih vina s Kvarnera u organizaciji Turističke zajednice Kvarnera i udruge Vina Kvarnera.

U sali za stručna događanja nedjeljni program otvara degustacija istarskih kupaža pod voditeljskom palicom Tomislava Mikinca, sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, a – kako umjetnom inteligencijom do boljih vina otkrit će dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.

Nedjelja završava radionicom 5 za 5 studija vinarstva, na kojoj će dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, predstaviti nagrađena vina studenata koji su znanja stjecali na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

U tjednu održavanja Vinistre porečki ugostitelji pripremili su posebne jelovnike s pićem dobrodošlice, a na porečkoj rivi 5. i  6. svibnja prigodno je zagrijavanje uoči dva atraktivna koncerta – u petak nastupa Night Express, a u subotu na redu su Gustafi.

                Kupnja  ulaznice online putem Vinistrinog webshopa: Dobra je vijest da se ulaznice za 29. Vinistru i radionice od ove godine mogu se kupiti i preko interneta.

Svjetski glasovito ime na ocjenjivanju u Poreču: na čelu komisije – Caroline Gilby MW!

Šampioni Vinistrinog ocjenjivanja vina 2023: KADUM, DOBRAVAC, FAKIN, BENVENUTI, CANTINE COLOSI!…

A sada i nešto o vrednovanju vina na Vinistri 2023: na Vinistrinom ocjenjivanju od prošle godine postoji i platinasta medalja, za njeno osvajanje treba skupiti najmanje 95 bodova. A za zlatnu medalju potrebno je dosegnuti minimalno 90 bodova.

                Ove godine šampionsku titulu za svježu malvaziju (berba: 2022) dobila je porečka vinarija Kadum, a rovinjska vinarija Dobravacsa  svojomSonatom Riserva 2020 šampion je u kategoriji zrelih malvazija. Vinarija Fakin prvak je u grupi mladih terana, dok je prvak u kategoriji zrelih terana vino Livio Benvenuti 2019, braće Nikole i Alberta Benvenutija iz Kaldira! Šampionsku titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija  Jogan iz Pobega.

A titula Best in Show na 14. Svijetu malvazija pripala je talijanskom vinu Passito Na’jm 2020., od sorte Malvasia delle Lipari, a od vinarije Cantine Colosi. Tako će se, eto, ova kapljica pamtiti kao, službeno, najbolja malvazija na našem planetu za ovu godinu.

Šampion u mladim malvazijama je Kadum, dok je sa svojim refoškom platinasti Rino Prelac

Na Svijetu malvazija 2023 platinastom su se medaljom okitila i dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva Malvazija 2020., treći pak dobitnik Platine je Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire.

Od vina ostalih sorata, uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastom medaljom okitila su se i tri refoška: onaj iz 2020. od momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

U kategoriji jakih alkoholnih pića, Platinu za Fernet Amaro 78 osvojila je buzetska Aura.

Medalje proizvođačima, po običaju, svečano će se dodijeliti uoči 29. Vinistre, bit će to u srijedu 3. svibnja.

Na ovogodišnje Vinistrino kušanje vina i jakih alkoholnih pića i na 14. Svijet malvazija stiglo je nešto više od 700 uzoraka, a o najboljima je odlučivalo 90 degustatora iz 17 zemalja.

–  U Poreč je u 2023. poslano 30 posto više uzoraka nego prošle godine, konkretno primljeno je 317 malvazija iz sedam zemalja, te 325 drugih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Čestitao bih svim pobjednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – istaknuo je Luca Rossi, ssadašnjii predsjednik Vinistre.

VINA POSVEĆENA PREMINULiM OČEVIMA – Evo jedne od niti vodilja o tome što, uz nagrađena vina, još obvezno kušati na 29. Vinistri: vina posvećena preminulim očevima. Istra ih ima nekoliko, među prvima izašlo kao vino posvećeno ocu je Gašpar od sorte Teran a iz podruma Damira Dobravca iz Rovinja. Vino, iz berbe 2016, pojavilo je pod nazivom Gašpar i posvećeno ocu – koji je i pokrenuo obiteljski vinski bznis – nakon što je na Vinistri dvije godine zaredom teran Dobravac – iz berbi 2015. i 2016. – proglašavan najboljim mladim teranom.  Sad je aktualna na tržištu berba 2020. Dobravci inače imaju i zreli teran, s nazivom Fuga.

Damir Dobravac sa sommelijerkom Karin Rupena Perdec i s vinom Gašpar 2020

Nedavno je u Zagrebu na prigodnoj svečanosti svoje vino posvećeno ocu prezentirao i promovirao Moreno Coronica, riječ je o vinu Ottaviano, kako je bilo očevo ime, a od sorte Malvazija istarska. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji kao ostavštini tate Ottaviana, a to je na maksimalno ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano ali kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem. (suhiucasi)

Snimljeni u vinskom podrumu Coronica kratko vrijeme prije očeve partence zauvijek: uz tatu Ottaviana su sin Moreno i prijatelj kuće prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com (suhiucasi)

Prije nekoliko dana pak vino Livio posvećeno njihovu ocu Liviju prezentirala su javnosti braća Nikola i Albert Benvenuti. Promocija je održana na ovećoj prigodnoj svečanosti u dvorištu uz podrum Benvenutijevih u Kaldiru kod Motovuna.

Na prezentaciji nove linije Livio Benvenuti prikazana je fotografija Nikole i Alberta Benvenutija s tatom Livijom u njihovu vinogradu

Braća Benvenuti na svečanosti u Kaldiru, s majkom. Nikola i Albert Benvenuti s vinom Teran 2019 prvaci su na Vinistri 2023 u kategoriji zrelog terana

Životni put svake vinarije sastoji se od niza ključnih dionica, kod tate Livija bile su to kreiranje  razvoj  malvazije i terana, afirmacija motovunskog terroira, etabliranje na domaćem i stranom tržištu, kaže Nikola Benvenuti. Zaredale su šampionske titule na Vinistri, IWC-u i na Decanteru, lansirana su prva single-vineyard vina pod etiketom San Salvatore i, konačno, kreacija Santa Elisabette.

– Tržištu smo upravo predstavili novu liniju vina Livio Benvenuti, nazvanu po našem ocu, osnivaču vinarije. Radi se o pomno odabranim selekcijama od kojih se kreiraju naša odležana vina od malvazije i terana, a koja su do sada nosila oznaku Anno Domini. Vjerujemo da smo nakon godina prikupljanja iskustva dosegli novu razinu kvalitete s našim odležanim vinima i zbog toga smo odlučili izdvojiti je u novu liniju, zasebnog dizajna – rekao je Nikola Benvenuti, inače jedan od dosadašnjih predsjednika udruge Vinistra a koji je funkciju obavljao do nedavno.

Oba ta vina Livio Benvenuti – teran i malvazija, prije iz linije Anno Domini nisu single vineyard, već su dobivena od grožđa s različitih premium položaja Motovunštine.

– Zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter rodnog nam Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama našeg kraja smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor – kazao je na svečanosti Albert Benvenuti.

Svečano kod Benvenutijevih

Prvijenci nove linije su Teran iz 2019 i Malvazija iz 2021. Život nove linije od samog početka je krenuo s velikim uspjehom, naime, eto, teranje na ovogodišnjem natjecanju Vinistra osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri. Vinski publicist i međunarodni vinski sudac Saša Špiranec prilikom predstavljanja vina istaknuo da se po njegovom mišljenju radi ne samo o promjeni naziva i dizajna linije nego i o vidljivom stilskom i kvalitativnom iskoraku. Osobito kad je u pitanju malvazija. Za teran može se reći da nastavlja put izvrsnosti koji su Benvenutiji utabali u prethodnom desetljeću, nijansu je, ovaj, kao vrlo zreo i bogat, uvjerljiviji, s gotovo je savršenim kiselinskim i taninskim balansom, karakterističnim za velika vina, ali malvazija je znatan iskorak u novo, do sada neistraženo područje kad je u pitanju Motovunština. Istovremeno je raskošna i elegantna, intenzivnog malvazijskog teka, bez utjecaja drva, s obiljem svježine, dugačkog i kompleksnog finiša s mineralnom notom na retrookusu. Jako dobro je iskoristila potencijal iznimne 2021. berbe i dala možda najbolju malvaziju u povijesti obitelji Benvenuti do sada., zaključuje Špiranec. ♣

S vinskog posjeda Clai

 KRUPNE  PROMJENE u KRASICI  –  Bitne promjene  vezane uz posjed i, lako moguće, i vino Giorgia Claija u Brajkima kod Krasice pored Buja.  Giorgio Clai, osnivač vinarije Clai u Brajkima/Krasici objavio je da je odlučio poći u mirovinu! Ovih dana u restoranu Stara škola u Krasici održana je Claijeva oproštajna večer, a ubrzo potom bila je i prezentacija nove na tržištu aktualne berbe 2018. njegovog ikonskog vina Brombonero.

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom odlučio se za mirovinu Desno: Top marke kuće Clai – Brombonero od Refoška, te Malvazija sv. Jakov i mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni (suhiucasi)

Čuje se da je Clai prodao svoj vinski posjed, ali službeno nije objavljeno i kome, dakle to tko je novi vlasnik. Spomenuto je tek da na enološko kormilo kuće dolazi osoba iz vana, riječ je o Timothyju Whitfieldu, koji je završio studij na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi i koji se, kazano se, usavršavao u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi. Vidjet će se u kojem će pravcu vino Clai dalje, naime to ovisi zapravo ponajviše o tome kako će se postaviti novi vlasnik.

Giorgio Clai priznati je pionir u održavanju i uzdizanju istarske tradicije proizvodnje ekološkog vina. Nakon godina i godina produkcije u malenom zbitom prostoru podrumčića u okviru obiteljske kuće i nakon već stečenog ugleda u produkciji lokalne malazije ali i bijelih vina međunarodni kultivara te crnjaka na bazi Refoška kao i slatkog desertnoig vina Tasel, Giorgio Clai unaprijedio je svoju vinsku priču prostranim lijepim modernim podrumom s visokokvalitetnima opremom za primarnu preradu i posudama za dozrijevanje kapljice te punilicom za vina. U sklopu podruma otvorena je prostrana je kušaonica vina, koja se s dolaskom lijepog i toplog vremena može proširiti na terasu s atraktivnim pogledom na okoliš. Turistički punkt od visoke vrijednosti.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević u novom prostranom Claijevom podrumu. Dolje: terasa s kušaonicom iznad vinskog podruma (suhiucasi)

Posljednjih sedam godina Giorgio je načinima proizvodnje vina što vjerno I pošteno slijede prirodne i biodinamičke principe radio u vinogradima i u podrumu s mladim vinarom Dimitrijem Brečevićem na proizvodnji Brombonera, Sv. Jakova, Tasela i Ottocenta, tj. vina koja su i certificirana kao ekološka. U Giorgiovoj suradnji s Dimitrijem rodila je i najnovija etiketa Baracija (refošk i malvazija), nazvanu po vinogradima unutar stancije Baracija. Clai i Brečević uspješno su se okušali i u pjenušcu. Uz vino, Clai proizvodi i odlično maslinovo ulje.

Vrlo veselo na Claijevom oproštaju: Giorgio u društvu spoznatih sommelierima Karin Ruena Perdec i Nenadom Kukurinom, te desno, novi enolog Timothy Whitefield

Sada s Giorgiovim odlaskom u mirovinu i Dimitri Brečević mora nekim drugim putem,  on kreće svojim stazama, već duže vrijeme ima svoju etiketu Piquentum  koja nije dolazila toliko do izražaja s obzirom da je Brečević velik dio radnog vremena provodio u podrumu kod Claia, postoji nada da će Dimitrij svoje bogato iskustvo stečeno kroz suradnju s Claijem sada prikladno iskoristiti za razvoj svoje robne marke… ♣

Od Belgije do Istre

CMB, i SJEĆANJE NA GUIMARAES, od PRIJE VIŠE od DESETLJEĆA

Napokon se ostvaruje nešto što sam kao dugogodišnji sudionik Concours Mondiala de Bruxelles, jednog od najafirmiranijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, predlagao osnivaču ocjenjivanja Louisu Havauxu i tadašnjem direktoru ocjenjivanja njegovu sinu Baudouinu Havauxu odmah nakon što je Concours, svake godine dogovarajući za domaćinstvo s nekim drugim europskim gradom, prvi put krenuo i u zonu izvan Europske Unije, konkretno u Bratislavu u Slovačku, nekad prije, skupa sa Češkom, u tzv. istočnome bloku: tatu i sina Havauxe nagovarao sam da najozbiljnije razmišljaju o dolasku i u Hrvatsku, kasnije na CMB 2017 u Plovdivu ponavljao sam priču. I eto, CMB je stigao i na naše područje, u Poreč!

Susret relevantnih: domaćini Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra, i Ivan Marić, direktor, u razgovoru s predsjednikom Concours Mondiala Baudouainom Havauxom, direktorom ocjenjivanja enlogom Thomasom Costenobleom i s Thomasom Brandlom iz Stuttgarta a koji vodi dio promidžbe za CMB (suhiucasi)

Uz predsjednika Concours Mondiala Baudouina Havauxa su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, zatim Boris Miletić, župan istarske županije, pa direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, onda Nenad Velenika, direktor Turističke zajednice Poreča, Emil Perdec, Food&Beverage manager Plave Lagune, izaslanik premijera Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak (Marko Čolić)

Stigli su! Eto me s njima u Zagrebu, na njihovu polasku prema Poreču: No 1 Baudouin Havaux (desno) i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble (Julio Frangen)

Quentin Havaux, sin Baudouina Havauxa preuzima funkciju dirrektora ocjenjivanja CMB

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, IWSC, Mundus Vini, ali ostaje neprikosnoveno kao jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji okuplja sve tipove vina krene u nekoliko razdvojenih vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Concours Mondial osmišljen je ne samo kao klasično strukovno ocjenjivanje vina, nego i kao priredba kroz koju se može puno saznati i naučiti o posjećenome području pa i zemlji što taj put pruža gostoprimstvo. CMB ima i svoje vinske ambasadore, koje čine upravo poznati eno-gasto novinari pozivani u ocjenjivački žiri. Concours Mondial brine o tome da kao ocjenjivače pozove mnoge kvalificirane osobe iz niza različitih zemalja, zatim da u većem broju pozove ne samo enologe i istaknute sommeliere nego i novinare, publiciste specijalizirane za vino, ali i za – jer jedno čvrsto ide s drugime! – enogastronomiju i turizam, a pobrine se i za to da te svoje ocjenjivače, nakon odrađenog degustatorskog posla prije podne i nakon ručka u popodnevnim satima odvede u razgled i upoznavanje kraja, dakako uz zaustavljanje u (renomiranim) vinskim podrumima. Sudionici imaju priliku kući ponijeti niz impresivnih uspomena (i opipljivih suvenira!), a u kojem će to biti opsegu ovisi uvelike dakako o gradu domaćinu. Turistička industrija danas je silno razvijena, putuje se masovno i posvuda, zemlja s aspiracijomm da postane poznata kao snažno turističko odredište zasigurno i kroz suradnju s CMB-om može lijepo profitirati. Istra doduše već slovi kao najrazvijenija hrvatska turstička destinacija, a dobra njena prezentacija ove godine dodatno i kroz CMB koristit će zasigurno i drugim našim regijama-aspiranticama na bolji dolazak gostiju, i to ne tek u smislu broja gostiju (masa), nego i u smislu jako dobrih ostvarenih financijskih rezultata (platežno sposobniji gosti).

CMB ambasadori snimljeni na pressici u Zagrebu i, dolje, za obilaska Istre, s Ivicom Matoševićem na njegovu vinskom posjedu Kao CMB vinski ambasadori sada u Hrvatsku su stigli Švicarac Pierre Thomas, Španjolac Alejandro López Facorro Paadino, Nijemac Thomas Brandl i Talijan Luigi Salvo

________________________

PROSLAVA 30. JUBILEJA! –  Istra je sredinom svibnja ne samo domaćin velikog svjetskog ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nego je i poprište proslave lijepog jubileja te institucije, naime Concours Mondial sada u Poreču obilježava svoje 30 izdanje!

CMB je 1994. u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednica cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina, koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu oca.  Ubrzo po osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, a za proizvođače se pokazala kao učinkovita lansirna rampa na tržištu. Mjesta domaćini CMB-a lijepo su se okoristila promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Isprva se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu, a 2006. okrenulo se i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, kad je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, Brno, Plovdiv, pa čak i u daleki Peking!  Posebno izdanje CMB-a bilo je i u Čileu.

Concours Mondial de Bruxelles postao je i ostao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priredjuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja proizvođača Bakhova nektara. Otvoriti više od po 10.000 butelja iz cijeloga svijeta i ponuditi vino iz njih na kušanje kroz tri dana zaista je pothvat vrijedan pažnje i divljenja. S obzirom na svake godine sve već veliki broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju na koju su pristizali uzorci svih kategorija vina rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice.

Ove godine Poreč je, da ponovim, domaćin vrednovanju mirnog bijelog i mirnog crnog vina. Po najnovijim vijestima iz CMB-a u Poreču će se degustirati i ocijeniti nešto više od 7500 uzraka, hrvatsko vino zastupljeno je s nešto više od 220 uzoraka.

Ocjenjivača će biti 320 iz 50 zemalja. Evo i tko će iz Hrvatske ove godine na CMB-u sudjelovati kao degustator-ocjenjivač: Toni Babić, Josip Barišić, Toni Batel, Filip Božić, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Ana Marija Jagatić Korenika, Ivan Jug, Josip Orišković, Sandi Paris, Sanja Radeka, Saša Špiranec i Tomislav Tuđen. 

Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

___________________________

Prisjetio sam se, kao, sada, na neki način, i ja u ulozi svojevrsnog CMB-ambasadora, jednog davnog izdanja Concours Mondial de Bruxellesa u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem nekad predsjednik Društva enloga Hrvatske, pa Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja iz Svijeta u Čaši. Vodili su nas impresivnom vinorodnom dolinom rijeke Douro i kod proizvođača Dirka Niepoorta, jednog od članova famoznih Douro Boysa, čuvene vinske grupe najboljih tamošnjih (obiteljskih) proizvođača i promotora Bakhova nektara s područja Doura (obitelji: RoquetteQuinta do Crasto, Olazabal – Quinta do Vale Meao, van Zeller – Quinta do Vale Dona Maria, Niepoort – Quinta do Napoles i Ferreira – Quinta do Vallado), posjetili smo Porto i susjedno mu područje Vila Nova de Gaia gdje su, duž obale Doura, koncentrirana skladišta proizvođača čuvenog vina porto…

Svojedobno u Portugalu: Saša Špiranec, Franjo Francem, Vito Andrić i ja. Dolje, u nastavku: Evo i nekih ocjenjivača iz svijeta s kojima sam na CMB-u bio u istom žiriju odnosno s kojima sam se znao družiti:

Maria Joao de Almeida (Portugal), Marius Kapcszinsky (Poljska),Charlie Arturaola (SAD,  Mario Viotti (Brazil),  pa…

…Pascale Gullier i Michel Blanc Chateauneuf-du-Pape (Francuska), te Pierre Thomas (Švicarska) i Thomas Brandl (Njemačka),

Emmanuele Pellucci, Giovanni Paterno’, Luigi Salvo, prof. Roberto Zironi (Italija),pa

Jean Smullen (Irska), Chris Alblas (Nizozemska),  Constantin Stergides (Grčka), ali  i…

Subhash Arora i Rojita Tiwari  iz Indije…

 

Moje sjećanje na prekrasne prizore vidjene zahvaljujući Concours Mondialu prije dosta godina kad se CMB odvijao u Portugalu i kad sam na CMB-u sudjelovao kao degustator u stručnom ocjenjivačkom žiriju. Vodili su nas i jedinstvenim krajolikom vinorodne doline uz rijeku Douro. Pogled na vinograde uz Douro s posjeda Dirka Niepoorta (suhiucasi)

Douro Boys na okupu

Prizor iz Vila Nove – čamac s bačvicama plovi u pravcu svojega skladišta na obali pri ušću Doura

Istrani su se zasigurno dobro pripremili za promidžbu svojega kraja a i Hrvatske! Evo kako je u Istri planiran boravak za goste – organzatore CMB-a i ocjenjivače:  srijeda 10. svibnja: dolazak degustatora – koktel dobrodošlice i večera ⦁ četvrtak 11. svibnja : Detaljna prezentacija Istre s naglaskom na lokalnom vinu, vodi je Caroline Gilby MW, Masterclasses o Istri i Vinskoj Hrvatskoj, posjet Nacionalnom parku Brijuni ⦁ petak 12 svibnja: prvi dan degustacija/ocjenjivanja, nakon ručka u popodnevnim satima, posjet nekoj od vinarija u Istri ⦁ subota 13 svinjja: drugi dan degustacija, popodne obilazak istarskih vinskih podruma ⦁ nedjelja 14 svibnja: treći dan degustacija & gala večer(a) ⦁ ponedjeljak 15. svibnja: odlazak degustatora. ♣

Ocjenjivanja

Enter the world of the best Syrah/Shiraz wine

17 izdanje – svibanj 11-12, 2023 – Ampuis, Francuska

Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu:
450 uzoraka vina iz 26 zemalja 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta

Posljednji je trenutak za prijavu i slanje uzoraka

www.syrah-du-monde.com

________________________________________________

Sjajna prilika za kušanje odličnih vina, iz Hrvatske ali i iz susjednih zemalja!

Najnovija odličja za vna Belje

Dragulji Zlatan otoka

Makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

______________________________________________________

Dani hrvatskog pršuta

TRIJUMF DALMACIJE u RIJECI

Nekad je u Lijepoj našoj glavna pozornica za prezentaciju pršuta bio istarski Tinjan, međutim sada iz Istre skačemo u Rijeku, naime tamo su održani deveti Dani hrvatskog pršuta i podijeljene nagrade najboljim uradcima, napomenuti valja kako su svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji zaštite na razini EU. Pozvani da prisustvuju svečanosti dodjele priznanja bili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, predstavnici Mnistarstva poljoprivrede, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević. Nagrađeni pršuti sutradan su na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije vezane uz ovu vrhunsku deliciju predstavljeni su i široj javnosti.

Šampion devetih Dana hrvatskog pršuta u Rijeci – Vlade Prančić Smjeli iz Dugopolja kod Splita

Titula za najbolji pršut zaobišla je Istru i otišla je u Dalmaciju, u Dugopolje kod Splita! A laureat je već godinama dobro znan hrvatskim poklonicima pršuta – to je Vlade Prančić Smjeli, koji sada slovi kao najnagrađivaniji hrvatski pršutar! Vlade Prančić, vlasnik pršutane, s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, tako eto ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su bila zastupljena sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom, te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma te kako u ovo teško vrijeme kad raste inflacija  proizvođači pršuta trebaju jače raditi na tome da svojim uradcima osim na hrvatskome tržištu osiguraju plasman i na drugim tržištima.

– Koliko možemo biti zadovoljni time što se pokazuje kako je proizvodnja pršuta u porastu, toliko moramo biti svjesni da neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje na ovom našem području . Zbog tih neizvjesnosti mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na razne zemlje unutar Europske unije. Taj korak naravno nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing… tako da su veliki izazovi pred nama – istaknuo je naskupu Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednim godinama, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine zabilježen je veći izvoz mesnih prerađevina iz hrvatske, i izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać skrenuo je pažnju na to kako je izvoz pršuta jedan od jakih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta. Naveo je i da uz istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Kazao je i to da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

– Prošle godine hrvatska je u razmjeni visoko-finaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno imali smo vanjsko-trgovinski suficit veći od 34 milijuna eura – iznio je, Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam pri HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti boljem plasmanu.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se taj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja… . ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C tel. +385 98 207901   info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima

Iz Irske je stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo.

_____________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 04. 2023 – hints to the smart purchase

 

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

–  Zlatna medalja/Gold medal91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,1 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

–  80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 3,0) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.                         – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 2.o) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

– trošiti sada/drink now  •   – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    – čuvati/hold •   trošiti uz hranu/drink with food

 

SUHI u ČAŠI – 03.2023

kroz / through

_____o3.2023 ____

ALWAYS YOUNG TO ROCK…                  NEVER TO OLD TO… FLY…

ŽELJKO SUHADOLNIK

POREČ CALLING! Concours Mondial de Bruxelles 2023 – kategorije: suha bijela i crna vina/categories: dry white and dry red wines

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba: NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA!Vinart Lauba Grand Tastng Zagreb 2023: BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO KORISNO… ⦁ WineRi 2023: KVARNER WINES, i DRUGI… ⦁ Vint_age by Vinistra: ODLEŽANE MALVAZIJE ⦁ Beskompromisan zaokret prema kakvoći: IVICA FRLAN PREMA DODANOJ VRIJEDNOSTI  VIVODINE

Ulica žeđi/PUTOKAZ KUPCU – 03.2023. – BUYING GUIDE/Rue de la soif

Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba

NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA!

            Prvi travnja, a nije zeka-peka, nego činjenica i stvarnost: 1.04.2023. puni se prvo stoljeće od rođenja Miljenka Grgića (u svijetu poznatijeg kao Mike Grgich), našeg čovjeka koji je, s jedne strane – nakon povijesne Pariške presude (Paris Judgement) 1976. godine kao ishoda duela vina francuskih i američkih uzoraka od burgundijskih i bordoških kultivara – osobito zaslužan za svjetsku afirmaciju kalifornijskog vina, a koji je, s druge strane, svojim aktivnostima na dokazivanju, uz pomoć glasovite profesorice Carole Meredith, dalmatinskog porijekla famoznog Zinfandela (Crljenka, Tribidraga, Pribidraga…), u neko prijašnje vrijeme pripisivanog Kaliforniji, zaslužan za skretanje pažnje šire svjetske javnosti na Hrvatsku i, posebice, na naše jadransko područje kao, domovinu spomenutog kultivara prikazanog kao jednim od roditelja Plavca maloga.

Miljenko Mike Grgich – zdravica iz Zagreba, na njegov stoti rođendan. Dolje desno – prizor od lani, sa 99. slavlja

Grgićev Chardonnay 1073 Montelena, pobjednik na kušanju Pariška presuda 1976. godine

Mike Grgich kao vrlo mlad otisnuo se iz Hrvatske u inozemstvo, nakon višegodišnjeg boravka u Europi završio je u Americi, radio kao enolog u više kalifornijskih vinskih podruma među kojima i kod famoznog Roberta Mondavija, ključni preoket u njegovoj poslovnoj karijeri i u životu dolazi nakon što je za Chateau Montelena kreirao Chardonnay 1973. što se našao na famoznom strukovnom ocjenjivanju-ogledu burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina i kalifornijskih bijelih i crnih vina i što je, istodobno najprije na zaprepaštenje ali odmah potom i na divljenje svih bodovno nadmašio razvikane burgundijske rivale. Grgichu su se u Kaliforniji otvorila sva vrata, našao se s poslovnm čovjekom Austinom Hillsom i u Ruthersfordu u dolini Napa nastala je vinarija Grgich Hills Cellars.

A onda je Grgić, 1996., odlučio vinariju otvoriti i u Hrvatskoj, gledao je da to bude u Dalmaciji i u blizini ponajboljih vinogradarskih pozicija i eto skrasio se u Trsteniku na Pelješcu, kod famoznih Dingača i Postupa gdje caruje Plavac mali, ali i u blizini Korčule gdje blista još jedan hrvatski, ali bijeli!, vinsko-sortni adut – Pošip. Iz vinskog podruma  Grgić-vina u Trsteniku tako eto već godinama izlaze upečatljivi crnjak Plavac mali, te izvrsni bijeli pošip.

Ukrasna fontana na ulasku na posjed Grgich Hills Estate u Ruthersfordu u kalifornijskoj dolini Napa

Pogled na Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu

O objektu i vinima na Pelješcu brine Krešo Vučković Bagio sa suprugom. U sklopu vinskog posjeda je i lijepa kušaonica s pogledom na more te s ponudom ne samo finog vina nego i s ponudom finih zalogaja. Dogodine se u glavnoj zgradi planira otvoriti i luksuzni smještajni objekt

Godine koje su se Grgichu nakupljale na plećima nisu se pokazale smetnjom za vinski posjed u SAD a ni za onaj ovdje, stoga što se Mike Grgich na vrijeme pobrinuo da od mladih ljudi stvara vrsne podrumare i enologe, među njima vrlo pouzdan je Krešo Vučković Bagio kao voditelj podruma u Trsteniku, u izvrsnom pak svjetlu i doista dostojan Grgićeve reputacije pokazao se, opet, naš – enolog Ivo Jeramaz, koji je danas u radnom smislu na enološkom kormilu i koji je uvelike pridonio da se u potpunosti ostvari ono čemu je Mike Grgić s vremenom postajao sve skloniji, a to su, zasad barem na imanju u Kaliforniji, proizvodnja vina samo od grožđa iz vastitih nasada i proizvodnja i u trsju i u podrumu maksimalno moguće na ekološkom kolosijeku.

U znak pažnje i sa željom za dobro zdravlje slavljenika! Uz degustaciju njegovih dalmatinskih i kalifornijskih vina u kući Vrutak, Mikeu Grgichu pozdrave i znak štovanja poslali smo Martin Matić i Siniša Drkula iz Vrutka kao domaćini, prof. Ivan Pejić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sommelieri-ugostitelji Krešimir Šesnić, Darko Lugarić i Tomo Jakopović, te novinari Saša Špiranec (Vinart i Jutarnji list), Zoran Vitas (Večernji list) i ja, Željko Suhadolnik

Po najnovijim informacijama, Mike Grgich zdravstveno je u dobrom stanju,  tijekom zime bude u Palm Springsu u južnoj Kaliforniji, a kad jače zatopli vraća se na svoj posjed u Ruthersfordu. Proslava prve stotke organizirana je na posjedu ali obilježava se i u nas, doduše ona prava proslava u vinariji u Trsteniku planira se za sredinu travnja, za kad se najavljuje i dodjela Grgichu plakete Smojina marenda, riječ je o priznaju oko kojega brine znani splitski fotograf i fotoreporter te dizajner Boris Kragić, a koje se, kao sjećanje i na našeg velikana Miljenka Smoju, svake godine dodjeljuje osobama što su se posebno iskazale i u promidžbi Lijepe naše.

Sredinjom travnja slavlje u povodu 100. rođendana Mikea Grgicha bit će u njegovu podrumu u Trsteniku, a plaketu s likom naše ikone Miljenka Smojea Mikeu Grgichu trebao bi predati splitski fotograf i dizajner Boris Kragić

U Zagrebu je u reprezentativnim prostorima nove zgrade trgovačke kuće Vrutak, koja inače u ponudi drži i Grgićeve butelje, održan svečani skup kojime se u povodu 100. rođendana htjelo odati priznanje Mikeu Grgiću za to što je učinio za Hrvatsku i poželjeti mu mnogo zdravlja i sreće. Na rođendanskoj zdravici prigodno su kušani Grgićevi na tržištu sada aktualni hrvatski pošip i plavac mali te kalifornijska bijela i crna vina, doduše Chardonnaya Grgich Hills na žalost nije bilo jer rasprodan je i tek treba stići novim uvozom, a od onoga dostupnoga za degustaciju posebno se dojmio Pošip 2020 Grgić-vina, oduševio je pak Cabernet sauvignon Grgich Hills Estate 2017. ♣

Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023

BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO i KORISNO, UZOR u CRO-VINSKOM SAJMOVANJU

U posljednje vrijeme a otkako je na ovim našim prostorima Bakho zagospodario priredbama ne samo na širokom, nego i na višem nivou, maltene svako iole veće mjesto ovdje ima svoje vinsko, danas posebno IN događanje, često najavljivano pretenciozno sajmom odnosno festivalom, ali – pitanje i koliko uvijek i ispravno – nazvano sajmom odnosno festivalom. Kraj veljače i početak ožujka 2023. bili su nam u znaku ukupno dosad osme po redu manifestacije Lauba Grand Tasting Zagreb, u realizaciji domicilnog Vinarta, sestrinske tvrtke eno-konzultantske jezgre Vinolab a nastale, mudro, prije dosta godina s ciljem da, kao kvalitetna i bitna dopuna projektu, bude specijalizirana za vinsku promidžbu i organizaciju vrhunskih događanja s plemenitom kapljicom kao protagonistom. U desetak dana ukupnog događanja Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023 blistao je, najprije vinskim radionicama u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, a onda i kroz dvodnevnu smotru vinara i vina i promenadno kušanje za posjetitelje izravno u susretu s proizvođačima-izlagačima u za takve susrete pogodnoj dvorani Lauba.

Saša Špiranec, i katalog manifestacije (Marko Čolić)

Prvi čovjek Vinarta Saša Špiranec, koji je najprije iskustva stjecao na području vinske trgovine u vodećim uvozničkim i distribucijskim centrima u nas a koji je prema vrhuncu svoje poslovne karijere naglo krenuo nakon što je startao i s publicističkim radom – komentarima, redovitim recenzijama kapljice s tržišta u vrlo praćenim medijima, i potom organizacijom vinskih događanja. Komparativnu prednost nad drugim organizatorima zbivanja sajamskog/festivalskog tipa stekao je najprije – kroz pozitivnim odgovorom prihvaćene – pozive za sudjelovanje upućene doista ponajboljim vinarima i sa stavom da tek ako mu se svi pozvani odazovu a u defniranoj prostoriji/definiranim prostorijama ostane na raspolaganju još slobodnih mjesta prima i druge zainteresirane da izlažu. Na taj način uspio je riješiti to da ponudi reviju vrunske kakvoće i događanje pod dovoljnimm jamstvom da se na njemu kroz cijelo vrijeme trajanja neće stvarati nesnosne gužve, kao poprilične smetnje posjetiteljima što se ozbiljno peofesionano bave vinom i posjetiteljima-ljubiteljima koji žele upoznati nešto novo i drugo a nisu došli, kao brojni drugi, tek da piju količinskim ritmom.

Projekt Lauba 2023 bio je, riječju – bogato i sadržajno, obrazovno korisno događanje. Atraktivna ponuda uzoraka, katalog s dosta svrsishodnih podataka o aktualnoj vinskoj Hrvatskoj te s detaljnim popisom izlagača i s navodom etiketa što ih svaki ponuđač predstavlja, s navodom sorte/sorata i maloprodajnih cijena za svako vino te s kontaktima izlagača – smatram da bi ubuduće bilo dobro i da se ubuduće proizvođači još jače marketinški potrude i da u većem broju ponesu sa sobom svoje prospekte a da na tu u katalogu dodijeljenu im stranicu dodaju još informacija o donesenim svojim uzorcima… Za profesionace iz sektora i za širu publiku vrijedno gourmet-događanje na visokom nivou, k tome, pogotovu i s naknadnim studijskim putovanjem za većma inozemne novinare i vinske pisce te neke sommeliere, event prikladan za efikasnu širu internacionalnu popularizaciju naše vinske produkcije. Sve u svemu, manifestacija što može poslužiti kao uzor u ozbiljnom vinskom sajmovanju!

S grupom inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, snimljeno na festivalu prije njihova organiziranoig odlaska na studijsko putovanje Dalmacijom, na za njih pripremljenoj posebnoj degustaciji 80 izabranih hrvatskih vina

Enolog Robert Brkić, savjetnik na vinskom posjedu Vislander, u drutštvu s enologom Franjom Francemom, prezentira kapljicu od viške Vugave slovenskom sommelijeru Emilu Perdecu i madžarskom vinskim piscu Zoltanu Györffyju

Na pressici uoči manifestacije Lauba Grand Tasting 2023 usjeklo mi se u sjećanje nešto što je općenito prošlo ispod radara zbog dosta suzdržanog istupa na tu temu kao mogućnost najavio Saša Špiranec, a riječ je o tome da bi se paraleno s izlagačkim dijelom u glavnoj dvorani možda u nekoj susjednoj manjoj prostoriji upravo za profesionalna vinska pera, te sommeliere i ugostitelje kao i (inozemne) vinske trgovce otvorila mogućnost da posve na miru, sjedeći komotno uz stolove svaki sa po nekoliko čaša ispred sebe i s listom ponude kroz par dana trajanja Laube maksimalno koncentrirano kušaju što više uzoraka na sajmu predstavljenih etiketa a koje bi im ih, po četiri ili pet etiketa po narudžbi, s liste direktno od zainteresiranih izlagača donosili i utočili angažirani konobari profesionalci. Za posjetitelje-profesionalce postojala bi mogućnost da, kad iz liste s ukupnom ponudom izdvoje uzorke za koje su posebno zainteresirani, bez problema prijeđu u veliku dvoranu na razgovor s proizvođačem čija kapljica im se posebno dopala. S vremenom bi se iz takvog pristupa i s terminom održavanja Laube do kraja veljače u godini kad se, posebice u ugostiteljstvu stvaraju nove vinske liste za dotičnu godinu s naglaskom na unaprjeđenje ponude objekta u novoj turističkoj sezoni, mogle roditi u komercijalnom smislui za svaki (uži) kraj vrlo korisne raspodjele po npr. našima četirima glavnim vinskim regijama (Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija) s akcentima na glavnu sortu odnosno nekoliko najtipičnijih sorata područja ali i na terroirski gledano po užim predjelima najvažnije neke od te četiri regije (npr. graševine iz Daruvara, Kutjeva, Đakova, Baranje i Iloka razlikuju se, kao npr. i plavci iz Sjeverne, Srednje i Južne Dalmacije). Možda bi to potaknulo hrvatske proizvođače da se bolje, i prikladno organiziraju po užim geografski interesnim područjima i da definiraju tipičan zajednički profil vina neke glavne sorte svojega kraja ili nekih svojih sorata-aduta po terroirski užim predjelima, ali i u linijama bazno, superiorno (što bi odgovaralo npr. znanoj talijanskoj oznaci Riserva koja, usput rečeno, nije tek proizvoljno korištena nego mora se bazirati na određenom konzorcijskom, u nas bi se to prevelo udružnom pravilniku u proizvodnji (uključujući i način i minimalnu dužinu dozrijevanja vina) te glede najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište)…

________________________________

Najnovije nagrade za vina Belje

________________________________

U hodu prema vrhu tzv. piramide kakvoće može se razmišljati i o Gran Reservi ili nekim oznakama u rangu francuskih 1er crua ili Grand crua, također ploda pravilnika ponašanja u vinogradu i podrumu. Želimo li naša u sve većem broju IZVRSNA vina – i od naših kultivara odnosno kultivara karakterističnih za ovaj naš dio Europe (makar na žalost nerijetko rađena u dovoljno zanimljivoj količini koju bi moglo i te kako upiti i domaće ali pogotovu i strano tržište! – plasirati po višoj cijeni i stjecati značajnu reputaciju na globalnom nivou pa kao slijed toga privlačiti veći broj (eno-gastro) turista i tamo gdje nemamo more za ljetni užitak.Moramo shvatiti da proizvod uz to što je kvalitativno na visokoj razini mora imati estetski decentnu opremu i na etiketama lijepo vidljive i čitljive podatke o (užem) porijeklu, tipu i kategoriji/rangu vina, godištu, suhoći, količini akohola…. te rečenicu-dvije, ali čitljivo inkorporirano, o specifičnom vinogradu, odnosno načinu produkcije… Bez obzira na to što se često u javnosti govori o ekonomskim problemima i krizama, moglo bi se kazati kako i kod nas a pogotovu vani ima i te kako dovoljno potrošača koji su za svoj užitak uz vino sposobni i spremni potrošiti i poprilične svote… U prilog toj konstataciji donekle govori i pogled na  popis vinskih radionica Vinarta u hotelu Dubrovnik, s cijenama ulaznice za svaku od njih.

RADIONICE

Među najatraktivnijim radionicama bila je ona na kojoj su Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić iz Istre prikazali neke sjajne uzorke raznih crnjaka Terre Bianche Contarini Riserva iz berbi od 2012. do 2015, konkretno bih posebice izdvojio Petit Verdot iz 2015. i Syrah 2012. Smisao radionice bio je prikazati vrijednost pozicije Contarini Terre Bianche, koja se nalazi na Bujštini kod Buja i Brtonigle i karakterizira je bijela zemlja, kroz sedam jednosortnih vina od grožđa s tog položaja i, kao finale, kroz mješavinu svih tih sedam sorata pod nazivom Contarini Terre Bianche Riserva rosso. Degrassi i Matelić odlično su se pripremili i nazočnima u prepunoj dvorani podijelili tablice s detaljnim tehničkim podacima o svakome vinu. Visokoprofesionalno, BRAVO! (Marko Čolić)

Položaj Contarini

Upečatljiva radionica vezana tijesno uz glasoviti vinogradarski položaj u Istri Santa Lucia, te za vinogradara/vinara Giancarla Kozlovića. Vodili su je Kozlović i Saša Špiranec. Slikom, tekstom i kroz vina dealjno je prezentiran vinogradarski raj. Tri malvazije – jedna iz 2019., jedna iz 2017. i jedna iz 2009., zatim dva terana – Santa Lucia 2011, pa Santa Lucia 2017, na kraju dvije mješavine – Santa Lucia crno 2016 i Santa Lucia crno 2011.

Sjajna radionica enologa Davora Šestanovića o hvarskim plavcima s različitih položaja na otoku. Posebno su se – uz primjedbu da je s nekima bolje još pričekati s konzumacijom – istaknula vina Plavac mali Grand Select 2017 Zlatan otok Plenković (Sveta Nedjelja), Plavac mali barrique 2016 Vina Andro Tomić (Ivan Dolac), Veli Visko 2018 Vina Carić (Hvarske plaže), Divjok 2019 Luviji (Milna), Plavac mali Pharos Maximus 2015 Hvar Hills (južna strana otoka Hvara) (suhiucasi)

Sjajna vina Zlatan otok, za realizaciju ove na sajmu u Laubi sada prezentirane i na tržištu aktualne berbe bio je zadužen upravo enolog Davor Šestanović. Neke od crnjaka predstavnik Zlatnog otoka Darko Janković nudio je na kušanje i iz magnuma, i pokazalo se koliko u prednosti mogu biti (rasna puna crna) vina napunjena upravo u bocu zapremnine 1,5 litre… (suhiucasi)

Ljubo Makljanić, enolog vinarije Carić, te Mario Jeličić Purko iz Hvar Hillsa (suhiucasi)

Vinartova ovogodišnja priča startala je u Zagrebu već u četvrtak 23. veljače beš s vinskim radionicama – u dosta velikim prostorijama u mogućnosti da prime brojne zainteresirane – i trajala je, uz predah u posljednje nedjelju i ponedjeljak u veljači, u popodnevnim satima u sve dane do revijalne Laube, radionice su bile vrlo atraktivne i poučne, iz tablice se lijepo vidi to što se nudilo. Cijene ulaznicama ovisno o radionici kretale su se od 10 do 20 eura, za jednu radionicu s burgundijskim bijelim vinima kao protagonistima trebalo je izdvojiti  40€. O tome koliko je zanimanje za kvalitetno upoznavanje vina među građanima Zagreba dovoljno govori da su sve radionice – održane u pričično velikim prostorijama – bile odlično posjećene, većna od njih praktički do posljednje raspoložive sjedalice! Propitivao sam se kod organizatora o profilu posjetitelja, posebno me zanimalo koliko je na radionicama bilo profesionalaca iz sektora eno-gastronomije, poglavito ugostitelja te djelatnika iz sektora turizma, ali odgovor, koji bi svakako bilo dobro znati, nisam dobio naime pri prodaji ulaznica nije se od kupaca, makar fakultativno, tražio podatak i o zanimanju…

Gledano u kompletima po danima, meni se u rangu klasičnih radionica najzanimljivijom učinilo popodne u srijedu 1. ožujka, na teme burgundijskih bijelih vina (Željko Bročilović Carlos), plavaca malih s raznih pozicija na otoku Hvaru (Davor Šestanović), velika vertikala rajnskih rizlinga vinarije Joannes Protner (Boštjan Protner), velika crna vina vinarije Degrassi od 2011. do 2015, s apsolutnom zvijezdom Petit verdotom 2015. (Moreno Degrassi i Alen Matelić), zatim Saints Hills Dingač vertikala 10 berbi od 2011. do 2022. (Ernest Tolj), te, kao finale, smotra ponajboljih vina od Trnjka, zvijezde u usponu (Monika Prović).

Saints Hills –butelje s dingačem, te dolje, pogledi na vinograde i u podrum

Ernest Tolj, vlasnik vinarija Saints Hills, na slici sa suprugom, prikazao je vertikalu od 10 berbi svojih dingača, od 2022 pa do 2011. i podsjetio nazočne da i on ima vinograde na poziciji Sveta Lucia, samo njegovi su, eto, poprilično južnije od Kozlovićevih. Kao najupečaljivije vino istaknuo bih Dingač Sveta Lucia iz 2016 kasnije berbe, rasni crnjak. Odmah iza 2016., visoko sam rangirao i berbe 2015. i 2012. Desno, i dolje: Vinarka s Neretve Monika Prović, koja je održala radionicu sa vlastitim vinom pokazala se, osim kao odlična manekenka za svoj chardonnay (bijela haljina) i kao sjajna manekenka za Trnjak (kombinacija u boji) kao zvijezde u usponu. Izdvojio bih ovdje u grupi manje-više spremnih vina dva trnjka s potencijalom za trajanje – jedan iz 2018 a drugi iz 2017 a oba iz hercegovačke kuće Nuić, te Trnjak 2016 Riserva od obitelji Grabovac iz Prološca, a od onih s golemim potencijalom i kojima treba još (dosta) vremena da zasjaju punim sjajem izvanredna dva Trnka – jedan iz 2019 (dozrijevan u barriqueu od slavonske hrastovine, 15,0 vol %) i jedan iz 2020, oba su od Darija Gašpara iz Vrgorca (Marko Čolić)

Caroline Gilby MW

Hvale vrijedna zamisao bila je u sklopu cijelog ciklusa radionica prirediti i jednu posebnu, sastavljenu od smotre vina pod nazivom Discovery/Otkrića – prikaza 40 vina što zaslužuju osobitu pažnju jer ukazuju na svoj veliki potencijal za razvoj dodane vrijednosti kroz vrijeme a već su na tržištu i štaviše u redovnoj prodaji vrlo rijetka, te smotre Icons/Ikone – prikaza 40 zrelih vina koje već i te kako pokazuju svoju visoku kolekcionarsku vrijednost, a također su na tržištu rijetka ili ih više i nema u redovnoj prodaji.

S obzirom da je organizator i ove godine imao mogućnosti da na festivalu Lauba 2023 i poslije na studijskom putovanju po jednom istaknutom dijelu vinske Hrvatske ugosti grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, u zagrebačkom hotelu Dubrovnik priređena je radionica s odgovarajućim izborom od gotovo 80 hrvatskih vina a za te goste iz vana, prezentaciju vinske Hrvatske i degustaciju vina vodila je u vinskom svijetu znana i cijenjena dr. Caroline Gilby MW. Inače na manifestacji Lauba 2023 ona nije bila jedina prisutna nositeljica te svjetski prestižne titule, primjerice bio je tu i naš MW Samoborec Ivan Barbić koji već godinama živi i radi, baš u segmentu trgovine s vinom, u Švicarskoj…

Posebno zanimanje izazvalo je vino od autohtone naše sorte Svrdlovina (13,5 vol%) , a iz proizvdnje vinskog posjeda Bora iz dijela od ukupno sedam hektara vinograda a u vlasništvu Domagoja Žuže iz Podgradine u Sjevernoj Dalmaciji. Od Ivane Paleke čujem da u Hrvatskoj ima ukupno samo četiri hektara zasađenih sa Svrdlovinom, i svi su u zadarskom zaleđu. Svrdlovina se kao popravljač boje vina rado rabila kao dodatak Plavini i Lasinu. Lijevo na slici su ponosni tata, mama i sin Žuža te enologinja Ivana Paleka, a na slici desno bračni par Žuža u društvu je s Ivanom Barbićem, hrvatskim Masterom of Wine zaposlenim u –Švicarskoj! (suhiucasi)

Kad smo već kod rijetkih vina od autohtonh kultivara Lijepe naše, spomenuti svakako valja u sklopu Laube 2023. izloženi crnjak Pharos Starion dolac Darnekušu 2020 od znanoga Antuna Plančića s Hvara, vino, koje je dvije godine dozijevalo u barrique-bačvicama, prezentirala je Plančićeva kćerka. Darnekuša je inače sorta koja uglavnom završava u mješavinama, na južnim brdskim otočkim pozicijama sadi se obično na nadmorskoj visini iznad gornje granice do koje dolazi Plavac mali, a zna se miješati upravo sa snažnim Plavcima da finalnom vinu svojom ukupnom kiselosti dade svježine i živosti. Desno: Enolog Leo Gracin iz Primoštena, koji dosta surađuje s Pelješaninom Vedranom Kiridžijom znanom po Dingaču, donio je na pokaz nešto sasvim drugo – crnjak Kontra, a to je kombinacija Kiridžijinog plavca malog s Pelješca, Gracinova babića iz Primoštena te, po najnovijem, obogaćena – syrahom… Gracin je u Laubi izložio i svoj čisti Babić 2017 s primoštenskog Bucavca (14 vol %, suho, mpc. 24 €). Što se tiče Vedrana Kiridžije, njega je na Laubi 2023 zastupao sin Mislav. Taman kad je njegov Dingač (berba 2020) dostigao cijenu od 40 €, Vedran, koji veli da je već pomalo u godinama, najavio je da – prestaje s proizvodnjom vina za tržište, nastavit će, pojašnjava, tek s vinom od grožđa s Dingača i u količini dovoljnoj za konzumaciju kroz godinu za njega i za prijatelje… (suhiucasi)

Zaintrigirao je i Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun ali, inače, i rasadničar iz Vrbnika s otoka Krka, s crnim vinom Kapitul 2016, mješavinom cabernet sauvignona, merlota i petit verdota (mpc. 39,82 €). Desno: Lijepi Pošip 2021 upravo aktualan na tržištu donijeli su Krešo Vučkovic Bagio i njegova supruga koji vode Grgićevu vinariju na Pelješcu. Oni su pak izvanredan Pošip 2017 (70 % inox, 30 % drvo, 14vol%), kojega više nema u redovnoj prodaji, predstavili u radionici Ikone. U vrijeme Laube 2023. Miljenko Grgich, inače, bio je na pragu proslave svojih prvih 100 godina! Čestitke! (suhiucasi)

Za Discovery/Otkrića na Vinartu Laubi 2023 kao prvi dio degustacije tog popodneva izabrana su sljedeća vina sljedećih proizvođača:

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020; Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019; Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

U društvu ponajboljih – s kraljem Terana Morenom Coronicom, te s mladim perspektivnim ali već i afirmiranim snagama – Josipom Korakom i Dominikom Jagunićem. Najnovije vijesti s Plešivice i baš vezano uz obitelj Korak: U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije održalo se prvo izdanje godišnjih nagrada Ruža Zagrebačke županije, a među nagrađenima su i Vinarija Korak u kojoj Josip Korak uz tatu Velimira radi kao enolog, dok Josipov brat Bernard Korak u tom ekskluzivnom ugostiteljskom objektu Korakovih vodi kuhinju. Čestitke! (Sunčica Barušić)

Drugi dio popodnevne priredbe – Icons/Ikone :

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević – Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvée J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;Markus –  Babić 2018; Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel  2018Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel1862 – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Graševina de Gotho 2019 – ikona! Nastala je s jedne strane htijenjem (logično) glavnog enologa Ivana Marinclina koji je na svoju ruku izdvojio bolju partiju graševine od izabranog grožđa, a s druge strane u butelji se našla nekako slučajno, naime politika kuće, čulo se, bila je da se s takvim boljim partijama prvenstveno pomogne u kakvoći litrene graševine (sad je jasnije zašto Kutjevački podrum već godinama najjače reklamira svoje bazno vino za koje je logično da će se i zbog niže, široj publici prihvatljivije cijene dobro prodavati, umjesto da jače propagira svoje visokokvalitetne butelje koje su cjenovno, naravno, iznad, odnosno da propagira svoje uistinu dragulje – visokopredikatna slatka vina još viših cijena i stoga sa znatno smanjenim izgledima da se prodaju!). Marinclin je u nekom trenutku smogao hrabrosti da rukovodećima, s ciljem da, kad se uvjere u vrijednost te odvojene graševine ted a pristanu da se ta graševina samostalno napuni u butelju i pusti na tržište kao novi adut kuće… Na radionici su posebnu pažnju još izazvala vina Maximo Oro 2019 (graševina 60%, chardonnay 40 %, dozrijevanje u bačvicama), zatim Graševina Koria 2018 (selekcija grožđa a i bobica, maceracija uz alkoholno vrenje u trajanju od mjesec dana, duže dozrijevanje), od crnjaka pak Maximo Nero 2019 te Korija 2018 crno (cabernet sauvignon + crni pinot, berba istog dana s time što je kod Pinota crnoga koji je rana sorta grožđe mjesec dana prije berbe ostavljeno na prosušivanju na lozi na odrezanim lucnjevima, dozrijevalo tri godine u velikoj bačvi; 14,5 vol %) (Marko Čolić)

Vinske ikone u punom smislu: Caplar 2018 (55 % Cabernet sauvignon, 45 % Plavac mali, dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, mpc: 35,85 €) – Bastijana Andro Tomić; te Zlatan Plavac Grand Select 2017 (Sv.Nedjelja, 24 mjeseca barriquea, mpc. 26 €) – Zlatan otok, Zinfandel 2018 (15 mjeseci dozrijevanja u barriqueu 40 % novih bačvica, 14,5 vol %, mpc. 39 €) – Korta Katarina; Val Gambalera 2015 (Bale, merlot i cabernet sauvignon, 18 mjeseci barriquea, 14,0 vol%, 163,5 €) – Meneghetti… (suhiucasi)

Dosta je vina nešto starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano vina još vrlo/relativno mladih godišta u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce i više nisu na širem tržištu, u Laubu su za ovu prigodu stigla iz arhive vinara ili pak kolekcionara, da se pokaže kakvi su njihovi dometi…)

FINALE – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. bio je u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Nastupilo je nekih 130 izlagača, najvećom većinom dakako iz Hrvatske, a bilo ih je još i iz susjednih nam država npr. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, zatim, uglavnom  preko uvoznika i na štandu uvoznika npr. Roto Svijeta pića, MIVA-e, Enozoika… i Talijani, Francuzi, Portugalci, Nijemci, Čileanci, npr. svjetski glasoviti vinski posjed Montes enloga Aurelija Montesa imao je i lijepu radionicu.

Vina Montes: Bila su tu vina iz serije Alpha, te čuveni Syrah Montes Folly, iz 2019, mpc. u Hrvatskoj je 66 € za butelju, i Montes Purple Angel 2018, to su bile zvijezde, s time da Foly Syrah odskače. Voditelj Jakša Tomić u jednom je trenutku uspostavio video vezu sa Čileom pustio glavnom i odgovornome, enologu Aureliju Montesu da i osobno predstavi posjed i filozofiju kuće

Pogled u dvoranu Lauba: uobičajene pretjerane gužve nije bilo kao na drugim ovakvim manifestacijama, ipak festival nije bio i posve pošteđen vreve, broj posjettitelja zagušio je normaalnu prohodnost dvoranom srećom samo neposredno prije kraja manifestacije, u subotu, drugog dana navečer (Marko Colic)

Vrlo prigodno, na ulazu u dvoranu: Mara Barundić iz Doline kardinala – aktivna u ponudi pjenušaca Barun, ovaj desno, 100+ , iz vinograda je s raznim tradicijskim sortama i grožđa s trsova starijih od jednog stoljeća, poslije druge fermentacije u boci nešto više od tri godine razvijao se u ovome magnumu na vlastitom kvascu (Marko Colic)

Franjo Kolarić na svoj štand na degustaciju pozvao je kolege s Korčule Franu Milina Birea (grk), Tomislava Vošinića Klasnića (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot Francesco Grande multivintage iz berbi 2019, 2020 i 2021.

Nove mlade snage iz jaskanske obitelji Šember – Zdenkov sin Mladen i supruga mu Martina. Desno: Damir Režek s Plešivice pohvalio se pak s – novim etiketama vina Damir Drago Režek: Stilski su na kolosijeku prethodnih ali su, za razliku od prethodnih, pomalo, poput Damira, donekle stidljivih, življe, i nekako bolje odgovaraju jako dobrim vinima u butelji… (Marko Čolić)

Susret sjevera i juga: David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, svojima je pušipelom i sauvignonom ranio srce Vedrani Dodig iz dalmatinskog juga! A sjeverac Željko Kos iz Zeline dotjerao je svoju sjevernjakinju Zelinčanku Ivanu Puhelek Purek do suza – smijehom… (Marko Čolić)

Ime za koje će se zacijelo još mnogo čuti: Filip Baraka uz debit, pošip, babić i syrah točio je i svoj vrhunski Prisbus, koji međutim u katalogu nije naveden (?!). Desno: Ante Sladić iz Skradina pljesak je pobrao za svoj crnjak Lasina 2020 (suhiucasi)

Nasmijani veterani iz kaštelanskoga područja – Ivan Kovač Matela i Neven Vuina, s crljenkom, babicom, vlaškom, plavcem… te, desno, mladi Petar Crvik, sin znanog veterana Andra Crvika iz Komaja kod Dubrovnika, sa svojim Vilinim plesom 2018 (plavac mali, merlot i cabernet sauvignon; 25 €). Pero Crvik donio je i vino Lorko Gran reserve 2017 od Merlota, e tu je pak mpc. osjetno viši – 125 €! (suhiucasi)

Obitelj Volarević s adresom u Metkoviću a s trsjem na Komarni izašla je pred publiku u Laubi s dva mlada bijela vina – Pošipom 2022 i s Dubrovačkom malvasijom 25 perpera 2022 (24 sata maceracije a nakon fermentacije dva mjeseca odležavanja na finom talogu) te s tri plavca iz eko-produkcije, dva su iz 2018 a jedan iz 2019. Plavac mali 2018 Platinum Edition na ocjenjivanju američkog vinskog časopisa Wine Enthusiast osvjio je 95/100 bodova, a Plavac mali Gold Edition osvojio je 94 boda. Razlika u jednome bodu na ocjenjivanju, ali bogme poprilična u maloprodaji: Platinum se prodaje po 100 e, a Gold po 25€!

Volarevići u svom podrumu, slijeva Rade, Mate, Dražen, Petar i Josip

Pogledi na vinograde obitelji Volarević

Iz susjedne Bosne i Hercegovine mamili su žilavka, blatina i trnjak od domaćih sorata te merlot, cabernet sauvignon a i cabernet franc od bordoških. Otac Zdenko Milas i sin mu Tomislav iz Humca, logično, najponosniji su na Žilavku 2016 Premium i Blatinu 2012 Reserve pa na Merlot 2013 Reserve, a – desno – Vlatko Nuić, iz obitelji Josipa Nuića iz Crnopoda između Međugorja i Ljubuškoga, a koji se kao enolog usavršava u Wachauu u Donjoj Austriji, kao glavne adute imao je Trnjak 2017 i Cabernet sauvignon 2018 Limited edition, kao specijalno iznenađenje Cabernet franc 2019 (15,0 vol %) kojemu je prije alkoholne fermentacije dodano malo domaćeg hercegovačkog meda!.. Josip Nuić s buteljom tog cabernet franca na slici je uz našeg proslavljenog skladatelja Alfija Kabilja, inačle velikog ljubitelja plemenite kapljice. Nuići su u vinsku avanturu ušli 2004. godine. Danas obrađuju oko 35 hektara pod lozom. Vlatko naglašava kako su njihovi položaji izvrsni jer na nadmorskoj su vinisini od oko 140 metara, na krševitoj su crvenici, okrenuti su prema jugozapadu, udaljeni su oko 25 kilometara od Jadranskog mora, zima je tu blaga a ljeta su sunčana. Zgodno je spomenuti i to da je Vlatko iz Donje Austrije u Hercegovinu donio i pokusno zasadio sortu Veltlinac crveni! (suhiucasi)

Iz Vrgorca stiže Dario Gašpar kao osoba na koju na vinskoj sceni valja jako računati. Znam ga već neko vrijeme ali zasad samo po bijelome vinu zlatarica vrgorska koje kao sasvim mlado pušta na tržište, ali i po nekoliko sjajnih izdanja vranca i trnjaka koje sam bio imao prilike kušati kao vina tek na dozrijevanju, dakle ne još spremna za izlazak iz podruma, ali vrlo vrlo obećavajuća. Gašparovu vrijednost zamijetio je i makarski sommelier Danijel Čečavac Che koji se bavi i time da u suradnji s nekim biranim vinogradarima/vinarima kreira svoje eno-uratke ekstra vrijednosti. S imoćanskom obitelji Grabovac izašao je s odličnim vinom Jeka, a sad se u Laubi mogla kušati i nova Jeka ali rađena s Gašparom. Vino je iz berbe 2019, a sastavljeno je od plavca maloga (Čečavac nastoji osigurati grožđe s najboljih naših vinogradskih pozicija prvenstveno s Dingača te s Ivana Dolca ili Svete Nedjelje na južnoj strani Hvara) u količini od 50 posto te Gašprovh trnjka I vranca po 25 posto. Gašparov Trnjak 2019 i Jeka-Čečavac Gašpar 2019 izvrsne s time da njihovo pravo vrijeme tek dolazi, a dovoljno su moćni I živi da mogu dugu dugo trajati. Jeka se sada prodaje po 100 € za butelju (kolika li će cijena biti kad vino bude na vrhuncu?!), a Gašparov Trnjal 2019 po 30 €. Desno: U obilasku štandova kolegu novinara i vinskog pisca te organizatora vinskih događanja Sašu Dravinca (lijevo) iz Kopra poveo sam do Lovreća u Imotskom vinogorju na dubokom našem jugu, da u društvu s vrlo sposobnim i uspješnim enologom Viktorom Zdilarom kuša, uz lokalnu kujundžušu, snažne crnjake Cuvée2019 (merlot, cabernet sauvignon, syrah i trnjak; mpc 15€), te Cuvée 2018 riservu (syrah, cabernet sauvignon, merlot; mpc. 20€), Dravinčev smiješak i reakcija … a može li repete?… dovoljno govore o tome kako su ga se dojmili spomenuti crnjaci. Kao što je ovaj imoćanski LovreĆ s tzv. mekim a ne s tvrdim završetkom (LovreČ), tako je, za razliku od Vinarije KatiCH, prezime vlasnika u pisanom obliku nešto drukčije – KatiĆ… (suhiucasi)

Iz Slovenije su kao izlagači stigli Boštjan Protner iz vinske kuće Joannes i Božidar Grabovac s posjeda Verus iz Ljutomersko-ormoških gorica te Aljoša Jakončić. Protner je naglasak stavio na rajnski rizling, Grabovac na jako jako dobar šipon, furmint ili po naški pušipel te na sauvignon, ali donio je sa sobom i rizling, i sivi i crni pinot, dok je Jakončič prezentirao svoje bijele i crne Caroline (mješavine sorata). Inače iz Slovenije su još izlagali, na štandovima uvoznika, Matjaž Lemut Tilia, Batič, Ščurek i Kabaj (suhiucasi)

U Laubi je iz Slovenije uz vinske pisce i ocjenjivače vina stiglo i više poslovnjaka iz sektora opremanja vina, naišli smo tako na Daru Špenka koji se bavi izradom ukrasnih kutija za vinske butelje, te vinskog edukatora (vodi Vinsku šolu Belvin sa sjedištem u Ljubljani) i ocjenjivača vina Roberta Gorjaka. I oni, sa sjevera, rado su se zadržavali na štandovima vinskih kuća s dubokog juga što Hrvatske što susjednih nam zemalja. U dobrom raspoloženju eto ih na izlagačkom punktu skopske vrlo renimirane vinska kuće Chateau Kamnik, u društvu s Natalijom Kuzmanovskom, zaduženom za marketing, te s novom, mladom snagom u Kamnikovom enološkim timu. Dolje, lijevo: Oduševili su se sjajnim moćnim crnim vinima Vranec Terroir, zatim 10 barrels Syrah i Kratošija (po naški Crljenak, Tribidrag) (suhiucasi)

Na izlagačkom punktu makedonskog Tikveša (desna slika), gigantske vine kompanije vrlo mudro svrsishodno ustrojene na način da ono najbolje što ima – a to najbolje kakvoćom spade doista u sam svjetski vinski vrh! – plasira na tržište na odvojeni, ekskluzivni način, pod oznakama tipa Domaine de… ili Château, popraćenima nazivima užih lokaliteta gdje su ponajbolje vinogradarske pozicije, ovdje na slici su sjajna crna vina Domaine Lepovo Grand Cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratoišija/crljenak). (suhiucasi)

Prof. Ivan Dropuljić – ozbiljan i, kako djeluje, u kontrolnoj ophodnji Laubom. Začas će studeni, a onda je red na njegovom Zagreb Vino.comu. Zasad se još ne zna hoće li, nakon 15. jubilarne, manifestacija i dalje biti u hotelu Esplanade ili negdje drugdje gdje ima više mjesta…. (Marko Čolić)   ♣

WineRI 2023

KVARNER WINES, i DRUGI…

Atmosfera, i igrokaz na domaću temu… (Marko Čolic)

U Rijeci je, odmah nakon zagrebačke Laube 2023, održan WineRi 2023 koji, inače, postoji od 2017 godine a opisan je kao međunarodni eno-gastro festival,. Ovo najnovje izdanje okupilo je, u hali Exportdrva u riječkoj luci, u malo zamračenoj donekle crvenkastoj kabaretskoj atmosferi, nešto više od 70 izlagača s više od 350 etiketa vina iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Primorsko–goransku županiju predstavili su članovi Udruženja Kvarner Wines: OPG Ružić s vinom Jarbola, OPG Rubeša s vinima Plovanić (Belica), Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Vrbnik, vinarija Šipun, PZ Gospoja, Katunar Estate Winery i vinarija Nada.

Za lokalne vinarije bilo je sasvim logično da se u svojoj prijestolnici pokažu na manifestaciji koja će promovirati njihove uratke, a vinskim kućama iz drugih krajeva logično je bilo svoja vina prezentirati i na ovoj priredbi sada u Rijeci stoga što se, dakako, u obzir uzelo turističko značenje područja i što se računalo na dovoljan/zadovoljavajući plasman i vankvarnerske plemenite kapljice u razdoblju glavne godišnje ofenzive suvremenih nomada i na područje Kvanera ali i najbližih dijelova Istre, s druge strane i sjeverne Dalmacije. Od poznatih naših vinskih podruma izvan Kvarnera i Istre u Rijeci su se kao izlagači pojavili Perak, Skaramuča, Galić, Kolarić, Florijanović, Vuglec-breg, Djurinski, Bodren, Kopjar, Kutjevo, Krauthaker, Zlatno brdo, Enosophia (Feravino), a od inozemnih podruma vidjeli smo onaj s nazivom Tonković a koji kod Palićkog jezera proizvodi finu Kadarku (Rapsodija 2016!), te jedan od najistaknutijih podruma u Srbiji Tri Oraha, iz Makedonije nazočan je bio podrum Stobi, iz Slovenije stigli su Radgonske gorice, Vinakoper, Valter Sirk i Čotar, iz Italije pak Fantinel (Furlanija). ♣

Organizator: udruga Kvarner Wines. Iz organizacije: marketingaš Žarko Stilin Belec. Na listi glavnih pokrovitelja: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Turistička zajednica Kvarnera. Kataloga festivala na žalost nije bilo, moglo se dobiti tek crni prospektić s navodom imena/naziva uzlagača dopunjeno rednom brojem te skicom iz koje se vidi koji je broj stola gdje u dvorani

Katunar Wine Estate – osnivač tata Anton Katunar u društvu sa znanom riječkom enologinjom Ivankom Rosati, te nasljednik sin Toni Katunar, u društvu sa Zagrepčaninom Vjekoslavom Madunićem, nekad uvaženim spikerom Hrvatskog radija a danas vrlo aktivnim u organizaciji i realizaciji prezentacija proizvođača plemenite kapljice. Upravo neposredno nakon WineRija Madunić je kao gosta na prezentaciji Vrijeme je za… u Zagrebu imao Tonija Katunara (Marko Colić)

Nakon godina rada u marketingu u Iločkim podrumima, Opatijka Karmela Tancabel krenula je samostalnm putem i vrlo je aktivna na prodmižbi kvanerskih vina. Na slici je u društvu s gostom – vinskim piscem i ocjenjivačem vina Darrelom Josephom iz Beča te sa mnom kao glavnim urednikom Svijeta u čaši, a na štandu desno su Slavonac sommelier Damir Zrno sa zadatkom da na turističkom Kvarneru promovira vina od graševine, te, u svojevrsnim izvidima, prof. Ivan Dropuljić, osnvač i direktor zagrebačkog vinskog festivala Zagreb Vino.com, na rasporedu krajem studenoga (Marko Čolić)

Laganija svježa zagorska vina i visoke slatke predikate došao je ponuditi Stjepan Đurinski. Iz susjedne Slovenije, s Krasa, gdje je znan kraški teran (!), stigao je znani slovenski proizvođač Vasja Čotar, na štandu je, s akademskim umjetnikom dizajnerom Brunom Paladinom, riječkog majstora za proizvodnju visokokvalitetnih i raznolikih drvenih pladnjeva za posluživanje hrane Igora Zatkova (Marko Čolić)

Dr Radislav Šćepanovic sa kvćerkom Anom i sa svoja Tri oraha (suhiucasi)

TRI ORAHA: S obzirom da je tu ugledni liječnik kao vlasnik vinskog posjeda s vrhunskim proizvodima odmah se, kad je to već s posebnim povjerenjem – lakše pije! Liječnik-vinar je dr. Radislav Šćepanović Rašo, s njim na slici uz vina imanja Tri oraha je njegova kćerka Ana. Nakon što je proputovao svijetom i obišao sve iole značajnije bordoške vinarije, dr.Šćepanović je 2006. u Negotinskoj krajini, u selu Crnomasnica, pronašao imanje koje se upravo prodavalo a koje ga je inspiriralo da tu zasadi vinograd.

Prema povijesnim podacima, krajem 19. stoljeća kad su zbog napada filoksere uvelike krčeni vinogradi po Francuskoj, u velikoj mjeri obnovljeni su cijepovima uzgajanima upravo u Negotinskoj krajini. Po vinskim pak legendama, Negotinska krajina najčešće je povezivana s Bordeauxom, pa dileme oko izbora sorata za dr. Šćepanovića nije bilo – na 12 hektara nakošenog terena na nadmorskoj visini od 120 do 230 metara i na tlu sastavljenom od kamena, vapnenca i sloja crne zemlje, zasadio je Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot. Vinograd je podijeljen kanjonom u kojemu rastu tri oraha, otud naziv vinariji i robnoj marki.

Logično, kao liječnik dr. Šćepanović odlučio se za eko-pristup, a kao ljubitelj ozbiljnih zrelih crnjaka i za dugo – minimalno barem pet godina – dozrijevanje/odležavanje svoje kapljice u hrastovim bačvicama što se, inače, koriste samo jednom! Dr. Rašo u podrumu sada ima 500 sasvim NOVIH barriquea, te još oko 250 bačvica s vinom starim desetak i više godina. Tri oraha jedina je vinarija u kojoj je moguće kušati neka vina što u bačvicama leže 10 godina i duže, smisao držanja nekih vina tako dugo u drvu je, kaže dr. Šćepanović, stjecanje određenih saznanja vezanih uz razvoj u bačvici dugo držane kapljice. Sad su na tržištu aktualne etikete Gran reserve 2013 od cabernet sauvignona 70 posto i merlota, vino je u drvu provelo šest godina, sadrži 13,5 vol % alkohola, mpc. 25 € za butelju, zatim Merlot 2013, sedam godina bačvice, 14 vol %, mpc 40€, Single vineyard Grand Reserve 2015 od caberneta i merlota, šest godina bačvice, 14,5 vol %, mpc. 33 €.

Inače, u ponudi dr. Šćepanović ima još dva vina koja na žalost nije donio u Rijeku, a to su Wine 500, sastavljeno miješanjem odabrane kapljice šest godina, konkretno od 2019 do 2015, držane u drvu, mpc. za butelju je 55 €, drugo ekstra vino je WINE 750, realizirano miješanjem kapljice uzete iz 750 pomno izabranih barriquea, u toj su kreaciji pomiješana vina od novijih berbi pa sve do onih što su ležala u bačvici 10 i više godina, mpc. je 45 €!

Navečer, pred zatvaranje priredbe: heroji su umorni!

________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C tel. +385 98 207901   info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vint-age by Vinistra

 NAKON REVIJE TERANA, ZATIM SMOTRE NOVIH MLADIH MALVAZIJA, NA RED SU DOŠLE ODLEŽANE MALVAZIJE

Domaćini na smotri odležanih malvazija, na radionici o Malvaziji istarskoj u zagrebačkoj Esplanadi, slijeva: Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, Boris Miletić, župan, Luca Rossi, predsjednik Vinistre, sommelier Emil Perdec, te Ivan Marić, izvršni direktor Vinistre Dolje, desno: Luca Rossi kao predsjednik udruge pozdravlja uzvanike (suhiucasi)

Nakon manifestacije posvećene istarskom teranu te manifestacije Malvazija En Primeur s novim mladim vinima od Malvazije istarske, u organizaciji udruge vinogradara i vinara istre Vinistra nedavno je, ponovno u zagrebačkom hotelu Esplanade (Vinistra i Esplanade vole se trajno!), po logici, održana i smotra odležanih malvazija. Pod pojmom odležane malvazije smatraju se vina iz predzadnje berbe i starija, u ovome slučaju iz 2021. i iz godina prije. Manifestacija je bila u dva dijela a to su radionica Svijet malvazija u restoranu Zinfandel na kojoj se kroz izbor uzoraka povjeren znanom istarskom sommelieru Emilu Perdecu htjelo, uz prkladne sljedove što ih je pripremila chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić pokazati više lica te sorte u čaši, te promenadno kušanje u društvu proizvđača u Smaragdnoj dvorani. Sa svojom kapljicom sudjelovalo je ukupno 33 vinara i podastrlo 53 uzorka malvazije, najstarija je bila ona iz berbe 2003.

Sommelieri, enolozi, chefovi, vlasnici vinoteka i restorana,  i predstavnici medija imali su priliku istraživati na temu istarskih malvazija, među kojima su bile i one s višestrukim šampionskim titulama i odličjima svjetskog glasa, baš kao što su prije nekoliko mjeseci otkrili ljepotu odležanih terana na premijernom Vint-ageu u organizaciji Vinistre. Pa kad se već ovo događanje vezano uz odležane malvazije spominje uz prezentaciju terana, za primijetiti je da ni na ovoj reviji malvazija a ni na teranima nije bilo, rekao bih, kralja terana u nas ali i vrlo uvjerljivog i uspješnog interpretatora malvazije (bazno vino, pa Gran Malvazija a i pjenušac Due kao stupnjevi više!) – Morena Coronike… Zašto?

– Malvazija istarska jedan je od najupečatljivijih istarskih brendova, nijedna druga sorta nije imala takav utjecaj na razvoj Istre kao vinske regije. Malvazija daje fantastična svježa vina, a o onim odležanim danas pišu i pričaju najpoznatiji svjetski vinski kritičari. Trebalo je puno hrabrosti, volje, truda i znanja da se kreiraju ovako iznimna vina koja u naše vinarije svake godine dovode sve veći broj stranih gostiju i koja su pozicionirala Istru kao vrhunsku eno-gastro destinaciju – istaknuo je u sklopu pozdravne dobrodošlice nazočnima na radionici, Luca Rossi, predsjednik Vinistre.

S njim se složio i također nazočni župan Istarske županije Boris Miletić koji je isto istaknuo kako je malvazija jedan od najpoznatijih simbola istarskog poluotoka.

Emil Perdec kao voditelj radionice, uza nj su Ana-Maria Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Jelena Šimić Valentić, sommelijerka i ugostiteljka. Na ručku se čulo pitanje je li baš bilo nužno na prezentaciju Malvazije istarske kao protagonistice na kušanje nuditi i vina u kojima su, uz malvaziju, i u popriličnom opsegu i svjetski glasoviti kultivari kao Chardonnay i Pinot bijeli… Na račun pak chefice Ane primjedba na dva jela – jedno koje je bilo prezaslađeno umakom i komadćima suhe marelice, te drugo kod kojega je dominirao (za komercijalu prikladan) kokos, oba slučaja nekako su podsjetila na vina začinjena vanilijom, prženime i slatkoćom dobivenima od boravka u neprikladno (ili namjerno!) izabranim (barrique) bačvicama… (suhiucasi)

– Mnogima je prva asocijacija na Istru malvazija. Iako nismo vinska regija s najvećim površinama vinograda, naša filozofija u prvi plan stavlja pojačanu težnju prema izvrsnosti – kazao je istarski župan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zahvalila je istarskim vinarima na promociji povijesti, tradicije, kulture, izvrsnosti Istre i čitave Hrvatske.

– Ministarstvo poljoprivrede i dalje će prepoznavati sve vaše napore i nastojati pridonositi bilo kojem vidu vašeg komercijalnog uspjeha i internacionalizaciji. Čestitam vam i na domaćinstvu prestižnog vinskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles koji ste na osnovu svoje kvalitete i dobili te s veseljem ističem kako će vas Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske podržavati u ovome, ali i svim ostalim projektima – poručila je istarskim vinarima ministrica poljoprivrede. Župan je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo. Inače, za domaćinskim stolom uz župana Istarske županije, predsjednika Vinistre Luke Rossija  bio je i Ezio Pincan, aktualni pročelnik za poljoprivredu Istarske županije.

Poznati sommelier Emil Perdec upoznao je nazočne s realnošću oko Malvazije istarske u nas i predstavio organoleptički širok spektar sorte malvazije istarske. Malvazija istarska je nakon Graševine u nas najrasprostranjenija sorta, njen glavni dom je Istra gdje se proizvodi u količini od oko osam milijuna butelja godišnje. Odabrao je sedam malvazija koje su sljubljene s jelima Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić.

Vrlo fino i konkretno jelo – američki striploin, na vrhu kruna od pinjola i parmezana, umak béarnaise od smeđeg mslaca te bijele šparoge… Odličan, profinjeni spoj bio je pridruživanje vina Malvasia classica 2018 od Polettija s grdobinom i blitvom, pjenom od krumpira, botargom od cipla i panco- mrvicama. Posebna pohvala slatkom desertnom vinu Arbor Selection 2019 (kasna berba i potom grožđe prosušivano u kašetama) vinarije In Silvis iz Sv.Petra u Šumi (suhiucasi)

Radionica je počela s Orange Spritzom Medea brut, vinarije Medea iz Vodnjana kao aperitivom, slijedile su kreacije Ane Grgić i pripadajući im uzorci malvazije, konkretno Tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crvenih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa, hrskava salata, pratnja u čaši bio je pjenušac Re 2017 brut (malvazija 70 %, Chardonnay 20 i Pinot sivi 10 posto, sa 4,5 godine na kvascu u boci, od Kabole iz Momjana, poslije toga stigao je dimljeni filet od brancina, umak od suhe marelice i bijelog papra, kao pratnja Malvazija Bomarchese selekcija 2020 od Degrassija, došle su i školjke sv. Jakova s tikvicama, marmeladom od manga, s tartufima i s kokosom, tu je za piće ponuđen Clemente blanc 2000 od Damjanića Fuškulina iz Poreča (malvazija 60 %, chardonnay 30 i bijeli pinot 10 %. Zatim je ponuđena grdobina s blitvom i pjenom od krumpira, s butargom od cipla i s panko-mrvicama, ovdje se u čaši isprsila jako dobra i dobro pristajuća Malvasia classica 2018 od Polettija. Američki striploin s krunom od pinjola i parmezana, umak bearnaise od smeđeg maslaca i bijele šparoga popratilo je vino Simfonija 2016 od rovinjskog Dobravca, riječ je o vrsti jantarnog vina, grožđe je macerirano mjesec dana a nakon alkholnog vrenja vino je četiri godine odležavalo u velikim bačvama. Desert je bio biskvit od pečene naranče i badema, krema od vanilije, aromatični bademi s paprom i cimetom, krema od pečene naranče, a prateći gutljaj Arbor Selection 2019, jako dobro slatko vino podruma In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi a od kasno branog a onda i u kašetama prosušivanog grožđa.

Vintage od 2003. do 2020.

Na promenadnom kušanju Vintage by Vinistra s odležanim malvazijama nastupile su vinarije Cattunar i OMO iz Brtonigle, Damjanić, Kadum i Agrolaguna iz Poreča, Benvenuti i Bertoša iz Kaldira, vinarija Marijan Arman, Rossi, Pilato i Sosich Wines iz Vižinade, Dobravac i Vivoda iz Rovinja, Meneghetti iz Bala, Matić i Polleti iz Višnjana, Anđelini iz Pazina, Anđelo Brčić iz Nove Vasi, Marčeta iz Fažane, In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi, Vina Matošević iz Krunčića, Vina Zigante i Dešković iz Kostanjice, Ipša iz Livada, Medea iz Vodnjana, Vina Franković iz Buja, Kozlović i Prelac iz Momjana, Pervino iz Novigrada, Tomaz  i Fakin iz Motovuna, Degrassi iz Savudrije.

Promenadno kušanje u Smaragdnoj dvorani pratio je prikladan katalog – organizatoru treda odati priznanje – s navodom vina i proizvođača, godištem berbe te fotografijom svake pojedine butelje i s podacima o pozicijama vinograda (navod naziva i nadmorska visina), sorti/sortama, starosti trsova, načinu proizvodnje, načinu i dužini dozrijevanja, alkoholnom stupnju, dodani su tu i kraći opis vina, te podatak o preporučljivoj temperaturi posluživanja.  Bilo je vrlo lijepih vina, dakako, ali bilo je istodobno i dosta vina koja su se međusobno razlikovala donekle i stilistikom, a na etiketama na buteljama to nije baš uvijek bilo dovoljno uočljivo i jasno komunicirano.

Kod braće Benvenuti – Nikole i Alberta – iz Kaldira, koju prati vrlo visoka reputacija kako za malvaziju tako i za teran. Prolistavši katalog njihov sam stol izabrao kao svoju prvu stanicu za kušanje, naime kod njih sam naišao na odlične malvazije Anno Domini berbe 2020 i berbe 2016 (obje 12 mjeseci odležavanja na finom talogu u rabljenoj drvenoj bačvi od 2000 litara; specifične arome i okus), a dobivene od loza sađenih daleke 1946. godine, dakle – mojih vršnjakinja! Začas se tu okupila ekipa prijatelja koji nisu baš predaleko daleko po dobi – Edi Maletić i Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Frane Ševo, sommelier s dugim radnim stažom u Njemačkoj, uslikala nas je sve Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In

Klaudio Tomaz sa sinom: znana njihova malvazija gornje kategorije je Sesto senso, sad je aktualna berba 2017, a riječ je o izbornoj berbi bobica s pozicije Stanzietta i od trsja sađenog 1952. godine! Nakon berbe slijedila je maceracija od 21 dana, a onda je vino dozrijevalo 18 mjeseci na finom talogu u velikim bačvama od hrasta, murve i akacije. Desno je proizvođač Kadum iz Poreča, za kojega će se zacijelo još čuti. Nastupio je sa svojom Malvazijom istarskom Selection 2019, koja je bila izabrana i za smotru Otkrića/Ikone u sklopu festivala Lauba 2023. Inače i grupa istarskih vinskih stručnjaka ukazala je Kadumu povjerenje odlukom da i njegovo vino bude na prezentaciji (en primeur) sasvim mladih, novih malvazija prije koji mjesec u zagrebačkoj Esplanadi.

Razmjena dojmova i iskustava uz vrlo zanimljivu Malvaziju OMO 2020 – Alen Matelić, enolog u podrumu Morena Degrassija, i Milan Budinski, donedavno (iznimno uspješan) glavni enolog kod Laguna vina porečke Agrolagune, a koji se odlučio prebaciti na vlastitu proizvodnju vina. Sklopio je dogovor s vinarijom Veralda iz Brtonigle da u njoj bude enolog- savjetnik, a zauzvrat je dobio dopuštenje da za svoje potrebe koristi grožđe s nekih 20 hektara Veraldinog nakošenog terena… (suhiucasi)

__________________________

Uz vino Ottaviano – unuka Carlotta Coronica (suhiucasi)

VINO OTTAVIANO, POSVEĆENO PREMINULOM OCU – Kad ga već nije bilo u Esplanadi na priredbama s teranom i odležanim malvazijama u organizaciji Vinistre, Moreno Coronica u Zagrebu se s kompletnom obitelji – suprugom Suzanom te kćerkama Carlottom i Serenom – pojavio posebno, na prezentaciji svoje malvazije Ottaviano, posvećene njegovom umrlom ocu. Nekoliko mjeseci prije toga ovećoj grupi sommeliera, enologa, vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije kod sebe u prostranoj kušaonici u sklopu svog vinskog podruma u selu Koreniki kod Umaga raskošno je predstavio vertikalu Gran terana – desetak različitih berbi od 2017.  prema starijima, sve do onih sa starom, bijelom etiketom.. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji, a to je na ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, jako pitko, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano naime kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem.

Čast, i veselje biti s s bračnim parom Morenom i Suzanom Coronica te njihovim kćerkama

___________________________

Vinistra na ProWeinu 2023

Veliko zanimanje za malvaziju i teran na ProWeinu 2023

Nije bilo mira za Vinistru, naime za tu udrugu ovih dana bila su, uza sve druge programe, još i tri intenzivna dana na najvećem vinskom sajmu – ProWeinu u njemačkom Düsseldorfu. Istarski vinari nastupili po prvi put samostalno, štand za njih sve bio je uz štandove jakih vinskih zemalja Portugala i Mađarske.

Opći je dojam da je odluka da se ove godine istarski vinari predstave samostalno na najvećem svjetskom vinskom sajmu, u Düsseldorfu, pokazala se kao pun je pogodak za Vinistru. Predstavnike 13 poznatih vinarija došao je u Njemačku podržati župan Istarske županije Boris Miletić! Na Vinistrinom štandu nastupile su vinarije Agrolaguna, Damjanić, Medea, Fakin, Meneghetti, Pervino, Cattunar, Rossi, Bertoša, Kozlović, Benvenuti, Matošević i Franković.

ProWein je još jednom pokazao da je vodeći međunarodni sajam u sektoru vina i alkoholnih pića. Iznimno me veseli veliki interes vinskih profesionalaca za istarskim vinima, posebno za našim sortama Malvazijom i Teranom. To je rezultat prvenstveno vrhunske kvalitete naših vina, ali i intenzivnih promotivnih aktivnosti koje kao udruga poduzimamo na ključnim tržištima. Mi nemamo tako velike površine pod vinogradima poput najpoznatijih vinskih regija, ali kvalitetom naših vina nimalo ne zaostajemo za najboljima izvana, što je potvrđeno ove godine na ProWeinu – istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Od 19. do 21. ožujka na düsseldorfskom sajmu nastupilo je gotovo šest tisuća izlagača iz više od 60 zemalja, obišlo ga je 49 tisuća poslovnih posjetitelja iz čak 141 zemlje.

Predstavljanjem na sajmu Prowein u Düsseldorfu Vinistra je svijetu ispričala priču o maloj iznimno atraktivnoj vinskoj regiji s vrhunskim vinima, i Istra će zahvaljujući i tome zacijelo dodatno učvrstiti status prepoznatljivog brenda ne samo na svjetskom turističkom, već i na vinskom tržištu.

– Iznimno nam je bilo važno sudjelovati na jedinom međunarodnom sajmu koji prati cjelokupno svjetsko vinsko tržište. Osobito nam je zanimljivo i to što se sajam održava u Njemačkoj, turistički najznačajnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku te Istru, jednu od najomiljenijih destinacija na Mediteranu – dodao je Luka Rossi.

Nakon nastupa na sajmu vina u Düsseldorfu za Vinistru nije popuastila napetost, naime od 5. do 7. svibnja Vinistra organizira 29. izdanje istoimenog vodećeg regionalnog vinskog sajma u gradu Poreču, a samo tjedan kasnije, od 11. do 14. svibnja, očekuje je domaćinstvo jednom od vodećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles 2023- sekcija mirnih crnih i bijelih vina. ♣

____________________________

Lijepe vijesti sa Žumberka

IVICA FRLAN – BESKOMPROMISNO NA PUTU KAKVOĆE!

Vrh Vivodine (pod zaštitom sv. Lovre!) na vrhu brda odakle se pružaju lijepi pogledi s jedne strane na naš Žumberak a s druge strane na vinorodno metliško područje u Sloveniji, sa svoja dva simbola – lijepom crkvicom i restoranom Frlan (suhiucasi)

Institucija već dugo godina kroz ugostiteljstvo znana po odličnima janjetini i tradicijskim domaćim jelima kraja – obiteljsko gospodarstvo Frlan iz Vivodine (mjesta na vrhu brda s kojega se lijepi pogledi otvaraju s jedne strane na pejsaže parka prirode Žumberak u Hrvatskoj a s druge strane na vinorodni krajolik kod Metlike u susjednoj Sloveniji) otkriva sada, nakon što je vodstvo objekta preuzeo sin Ivica, nove konture moguće skorašnje cjelovite zvijezde kraja, kompletirane nezaobilaznim, značajnim vinskim sadržajem!

Uz ugostiteljstvo, vinogradarstvo i proizvodnja Bakhova nektara također su dugačka tradicija u vivodinskoj obitelji Frlan, ali s nedavnim dolaskom Ivice na kormilo imanja pristup vinovoj lozi i vinu počeo se bitno mijenjati u odnosu na ptiču prije, naime dinamični nasljednik, tijesni tatin suradnik u vinogradu i podrumu od svoje rane mladosti, a, usput rečeno, nakon što se kroz posljednje godine  sjajno ispraksirao u pečenju (i kod ponajboljih plešivičkih i hrvatskih vinara od kojih je imao što naučiti o Bakhovu nektaru!) žumberačkog specijaliteta janjetine  čvrsto je odlučio dati svoj doprinos promjeni bitno nabolje u kakvoći i osebujnosti plemente kapljice u bregovitom žuberačkome kraju i dakako posebice u ponudi svojega ugostiteljskog objekta.

Tradicijski pogača i narezak dobrodošlice u Vivodini ali i u pograničnom dijelu susjedne Slovenije! Dolje: nadaleko poznati specijalitet kraja – mlada janjetina, pečena uz budnu pažnju majstora Ivice Frlana (suhiucasi)

Ivica Frlan, majstor-pečenjar a u zadnje vrijeme i sve veći majstor vinar, uz svoj sivi pinot iz 2021, ozbiljno vino s 14 vol% (suhiucasi)

Žumberak, gdje se inače dosta obitelji odavna bavi vinskom produkcijom, slovi kao ekološko (još) vrlo čisto područje, ima veliki potencijal upravo u kontekstu vina, makar ovdje je na žalost još deficiratarna kapljica višeg ranga i za probirljivije potrošače. Što danas dobra ponuda osebujnih specijaliteta na tanjuru ali istodobno i u čaši znači za (kvalitetan) turizam ne treba isticati, a kad predio uz rijeku Kupu, svrstan u kategoriju zvanu Park prirode plijeni ljepotom i jedinstvenošću divljine prirodnih lokaliteta, zatim kad ambijent obiluje vrijednim sadržajima vezanim uz povijest i kulturu, kad u okrugu postoje Krašić i Dolina kardinala, kad ima nekoliko značajnih ribnjaka-uzgajališta gdje je moguće kupiti svježu upravo iz vode izvađenu ribu, atraktivnost teritorija diže se na visoku potenciju.

Ivica Frlan, koji brine o oko 25.000 trsova raspoređenih na oko pet hektara terena smještenih u Vivodini i uz nju a na nadmorskim visinama od 200 do 320 metara. Uzgaja graševinu koja pokriva nekih 60 posto sortimenta u vinograima što ih obrađuje, tu su, zatim, za žumberački kraj karakterističan Muškat žuti (proizvodi ga u varjanti poluslatkog, pogodno da prati slatki desert ali slatkoća mu nije naporna jer vino ima odgovarajuću, lijepu, izvrsno parirajuću  ukupnu kiselost), pa Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, obećavajući  Chardonnay, Pinot sivi, od crnih kultivara prisutni su (uz janjetinu vrlo pristajuće) Frankovka i vrlo vrlo obećavajući Pinot crni.

Ivica Frlan već je na različitim natjecanjima osvojio više značajnih trofeja, ali njegovo pravo vrijeme, rekao bih, tek dolazi! Dolje je uz bačvice s vrlo obećavajućom kapljicom što od Chardpnnaya što od Pinota sivoga, još na dozrijevanju. Treći adut – crni pinot – počivat će, kao i ova dva prethodno spomenuta vina, također u ovakvoj bačvi(ci (smještenoj malo podalje ali dovoljno da bude izvan dohvata kamere) do pred kraj berbe 2023, tada će se vina napuniti u butelje i staviti na dozrijevanje, a bačvice će se pripremiti za prihvat novog mladog vina spomenutih kultivara… (suhiucasi)

Ivica je drastično je preokrenuo rad u vinogradu: osjedno smanjenje prinosa po trsu, više pažljivog rada u trsju i sukladno tome manja uporaba raznih kemijskih sredstava za zaštitu, veća pažnja pri određivanju termina berbe za svaku sortu, zatim odmaknuće od većma uokolo još ustaljene prakse da se rabi svo ubrano grožđe od svake pojedine sorte za jedno vino, on, kaže, unatrag koju godinu ozbiljno izdvaja (naj)kvalitetnije grozdove za svoju top-kakvoću, a te svoje riječi lijepo je potkrijepio stavljanjem nam na uvid svoje eno-uratke, neki od njih još su na odležavanju i u inoks-cisternama u klimatiziranom podrumu, tu prvenstveno mislim na rajnski rizling, a neki su na dozrijevanju u drvenim bačvama a to su sivi pinot, chardonnay, crni pinot….   U podrumu apotekarska higijena, sasvim NOVA suvremena oprema s nizom tehničkih nijansi u službi i olakšavanja posla i usmjerenih postizanju boljeg rezultata, kvalitetne nove drvene bačve znane tvrtke Garbelotto, usput rečeno: zasad neke srednjeg volumena ali u planu je i nabavka jedne veće zapremnine.

Vrlo lijepa, prostrana kušaonica i mjesto za istinsko uživanje u plemenitoj kapjiici visokoga dosega, te, dolje, manji, uži prostor za stoječko kušanje prigodnih prigrizaka i Bakhova nektara. Pred odlazak – sjajne slana savijača od sira i slatka od jabuke… (suhiucasi)

Slatki slani rastanak – odlične domaće štrudle

U segmentu plasmana – lijepo uređeni veliki restoran, te, u sklopu glavne zgrade i, tik uz proizvodni dio vinskog podruma, krasna prostrana kušaonica s nekoliko polu-pregrada tako da se doimlje da je s više prostorija, sve opremljeno s ovećim okruglim stolovima i udobnim sjedalicama, dodatni prostor za kraće degustacije na stoječki i vina i nekih specijaliteta iz restoranske ponude. Preko ceste, nasuprot glavnoj restoranskoj zgradi Frlanovih i tik ispod lijepe mjesne crkvice (lokacije održavanja ne samo svetih misa nego i raznih prigodnih vjerskih svečanosti, osobito značajna ovdje posvećena je zaštitniku kraja sv. Lovri, datum je, da podsjetim, 10. kolovoza…) plato je za šire okupljanje na šire pučkim svečanostima uz ražanj, roštilj, vino… Frlani, koji vele kako im u Vivodinu dolazi dosta Zagrepčana i Karlovčana, ali i posjetitelja iz susjedne Slovenije mislili su, u okviru svojih sadašnjih mogućnosti, i na goste koji bi se zadržali i više od jednog dana, pa su u ponudu stavili i mogućnost smještaja u četiri gostinjske sobe!

Žumberak i Vivodina – samo naprijed kroz kvalitetan turizam!… ♣

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2023 – hints to the smart purchase