Tag Archive | Soundset Plavi radio

SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna.

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKAFilip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brutSjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primošten, parcela Gaj, sorta Babić, loza stara stotinjak godina, suho, 13,0 vol %  Nekomplicirano, svježe, skladno, relativno dobre strukture. Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne  trajnosti. ⦁ DEORUM limited edition – SLADIĆ FAMILY, desertno kvalitetno vino, Dalmatinska zagora/Skradin, Plastovo, sorta Maraština, grožđe prezrelo, 15,2 vol %, 0,50 lit. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. ⦁ TESTAMENT BABIĆ PROŠEK 2018 – TESTAMENT WINERY, Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, sorta Babić, 14 vol % alkohola i sa 100 g/l neprovrelog sladora. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena (rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta) da se pokaže u punom svjetlu i sjaju. Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog (višnja) i bobičastog voća (borovnica, crni ribiz…). U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim  taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga. Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji.

___________________________

Proizvođači se predstavljaju…

TESTAMENT WINERY – Direktor i glavni enolog vinarije Testament Juraj Sladić u tijeku ovih ZOOM-prezentacija vina Šibensko-kninske županije rekao je kako su u projekt Testament investirali Šveđani. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz 2019. proizvedeno je od grožđa dovezenog iz Oklaja, napunjeno ga je oko 4000 butelja, cijena butelji u maloprodaji je između 75 i 80 kuna

Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu

Grožđe za pjenušac Testament Opolo 2019 brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji. Ukupno je napunjeno oko 3000 butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina – 500 butelja – degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od 2500 boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Alkohol:  11,0 vol %, 0,75 lit. mpc. u vinariji: 150 kn.

Za prošek Testament Babić 2018, koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta. Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko 2000 litara prošeka.

SLADIĆ FAMILYMarko Sladić iz Plastova kod Skradina prezentirao je svoj obiteljski posjed: šest hektara vinograda, glavna sorta je Maraština, s oko 70 posto zastupljenosti. Obitelj Sladić suhi debit iz 2019 proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko 5000 butelja, mpc. se kreće oko 60 do 65 kuna za bocu A slatko desertno vino Deorum dobiveno je alkoholnim vrenjem na authtonom, vlastitom kvascu i uz šest mjeseci dozrijevanja kapljice u drvu. Godišnja količina tog desertnog vina bude oko 800 do 1000 polalitrenuh boca.

Rade Županović

OPG ŽUPANOVIĆ – OPG Županović iz Kruševa u zaleđu Primoštena vodi Rade Županović. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze – sortu Babić – sadili su na dva hektara 2016. godine, a u 2019. imali su, rekao je Rade, drugu berbu. Uz babić u crnoj verziji u kategoriji kvalitetnoga (12 vol%) i mladoga te vrhunskoga (s 13,5 vol %), Županovići imaju i rosé, te prošek. Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je 6000 boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. ◾

_______________________________

Sorte; BABIĆ

TOPLI NEKTAR s PRIMOŠTENSKIH ČIPKI – Babić je visokokvlitetna je hrvatska vinska sorta vino od koje jako dobro podnosi dozrijevanje u barriqueu.

SINONIMIMA Babić crni, Babičević, Pažanin, Roguljanac, Rogoznička, Rogozničanac, Šibenčanac, Crnac rani, Grešljivka, Prhljevac. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali.

Babić

Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica – potomak Plavca maloga….

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Babić odavna raste u Dalmaciji. Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom – nastale tako što se, kako bi se  došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom –  čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik (dalmatinskom) težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!…  Babić je osobito rasprostranjen oko Šibenika i posebice Primoštena. U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara  inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama.

Ovo su  SVOJSTVA sorte: Babić ima tendenciju visokog  prinosa pa mu ne odgovaraju sustavi uzgoja veće ekspanzije i nužno je kod njega prakticirati rez na kratko. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda. Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat. Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu.

Vino s primoštenskih terasa bude tamne do i gotovo neprobojne rubinske boje (u mladosti s jačom nijansom ljubičastoga), s izraženom voćnosti (tamno voće) ali i sa senzacijom posušena bilja, duhana, mekano, puno, sa suhim ekstraktom i do 30 i 35 g/lit, s 13,5 i više, tj. i do 15 vol %  alkohola, s između 5 i 6 g/lit ukupne kiselosti. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal.

JELO i SERVIS: Poslužiti iz veće čaše, na temperaturi od 18 stupnjeva, odlično će prijati uz pečenu plavu ribu, janjetinu s ražnja, razna pečenja, divljač. ◾

______________________________

S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište. Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je – djeluje kao da je dodano nekako usput – vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten (kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači) i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja (Gaj), međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten. Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz 2019, 2018, 2017, 2016. Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Neka vina otkrivala su – doduše nimalo napadno i smetajuće, da su dozrijevana u bačvi(ci), potom: alkoholi u vinima varirali su od 12,0 vol% preko 13,0, 13,5 vol %, pa do 14,5 vol %…

Čuvene primoštenske čipke Babića

Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije (između ostaloga moguć i jako dobar plasman – tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!), uz ovu degustaciju postavlja se pitanje što je to, zapravo, babić kao vino, kakav treba biti upravo taj dragulj (uvjerenja sam i osobno da dragulj definitivno jeste!) babić kao prepoznatljiva županijska robna marka vina i najbolji tipični eno-gastro predstavnik teritorija. Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni.

S utemeljenog polazišta – nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. (tada u nas još nije bio uveden ZOI) na tržište izlazili i iskazali se šibenski Vinoplod, zatim, enolog Leo Gracin (Suha Punta naročito!) te Danijel Szabo Markus, ovaj posljednji posebice se sada ističe s Babićem Franz Ferdinand 2015 (usput: dobivenim u suradnji s enologinjom Ivonom Đipalo Jeličić poteklom iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, neko vrijeme u strukovnom smislu pod izravnom ingerencijom upravo Gracina) – smatram da je Babić predobra sorta (dragulj!) da bi joj se u proizvodnji kapljice i u njenu označavanju za tržište pristupalo stihijski, dakle da se naziv Babić ovako kako je to sada troši olako te da se naveliko hvali i ono vino od njega a koje nije na razini naj, naj… i ranga perjanice teritorija! Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga (dovoljno) svjesni!

Sudionici u diskusiji – dubrovački sommelier Marko Šram i zagrebački sommelier Darko Lugarić

Od nekolicine diskutanata na skupu moglo se čuti kako je ovo postojeće stanje s babićem dobro jer vina se dobro prodaju a, isticano je, vino se i proizvodi da bi ga se prodalo, ovakva raznolikost u verzijama babića i pohvaljena je, objašnjenje je bilo da je raznolikost bogatstvo, međutim ti koji su zastupali ovakvu raznolikost nisu bili za to da se u suglasnosti sa strukom i s lokalnim dugogodišnjim iskustvom vezanim uz redovitost u visokoj kakvoći u berbama Babića, službeno izdvoje i do statusa crua izdignu neke pozicije, oznaka kojih bi na etiketi dodatno isticala kvalitetu i osebujnost vina babić – tu eto nisu (?!) vidjeli naznaku tog bogatstva. Istina, pred kraj diskusije nekoliko proizvođača ipak je izjavilo da bi se za babić mogle uvesti službeno priznate dvije kategorije vina – jedna bi bila mlađa kapljica, a druga, stupanj iznad, ona odležana i zrela, razvijena. Nekoliko ih je pak reklo na kraju i to da bi možda dobro bilo babić njegovati kao prvenstveno kompleksniju i strukturiraniju kapljicu, a područje mlađe, svježije, pitke da može kod crnih vina pokrivati npr. plavina, kod mlađih bijelih spomenut je debit, a u domeni ozbiljnijih bjelih maraština.

Rekao bih da je krajnje vrijeme da se, radi vlastitog interesa, robni proizvođači iz Županije poslovno udruže (u tijelo koje bi onda moglo i dobivati raznolike opravdane poticaje društvene zajednice) i da se dogovore, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i marketing, o pravilniku obveznome za pridržavanje za sve članove a zahvaljujući kojemu bi se realiziralo ne uniformnost i dosadnu jednoličnost, čega se možda neki pojedinci boje, nego, ponavljam, prepoznatljivu za sortu te za teritorij karakterističnu fizionomiju babića za danas-sutra moguće komercijalno vrlo unosnu županijsku marku vina.  ♣

____________________________

ON LINE PROMOCIJA VINA KVARNERSKIH SORTI – Sad kad nema vinskih festivala i sajmova te drugih promotivnih manifestacija vezanih uz Bakhov nektar a na koje smo naviknuli, aktivnosti su se preselile na Internet. Ono što je prije, u razdoblju uživo, bilo normalno, postalo je nenormalno, no začas s pretvorilo u – novo normalno!

Zeljko Stilin Belec iz redova organizatora (lijevo), te Ivica Dobrinčić Šipun

Sada svatko za sebe unutar svoja četiri zida degustira i pijucka, s time da je sastanak svih na zadanu temu unutar nekog prije određenog termina preko Interneta. Tako je, eto, usporedno s kušanjem vina Šibensko-kninske županije, u drugom dijelu prosinca 2020. realiziran i susret Kvarner u vašem domu, uz kapljicu od sorata tradicijski uzgajanih na našem kvarnerskom području. Organizatori su bili međunarodni eno–gastro festival WineRi, te Udruge vinara Kvarnera, Turistička zajednica Kvarnera, a tehničku podršku dala je Visoka poslovna škola PAR. Događanje, u trajanju od gotovo tri sata, okupilo je u raspravi o vinima – o njihovim svojstvima te o sljubljivanju s hranom – stotinjak sudionika (sommelieri, vinski znalci, znanstvenici sa sveučilišta, novinari, restorateri, hotelijeri, trgovci, organizatori vinskih događanja, turistički radnici…)  iz cijele Hrvatske. Vina na kušanje podastrli su PZ Gospoja, vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar iz Vrbnika, zatim vina Plovanić iz Kastva i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Svi sudionici kušali su: pjenušac Maličić od autohtone kvarnerske vinske sorte Žlahtine a iz produkcije vinarije Šipun iz Vrbnika kojeg je predstavio vinar Ivica Dobrinčić, pjenušac od Žlahtine San Marino vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog kojeg su predstavili vinar Miroslav Palinkaš i enolog vinarije Marijo Jeličić, zatim mješavinu sorata Verdića, Mejskog, Divjake, Malvazije, Brajkovca te Belice kuće Plovanić iz Kastva a koju je predstavio vinar Dean Rubeša. Žlahtinu PZ Gospoja iz Vrbnika predstavio je enolog Anton Brusić, dok su autohtonu crnu kvarnersku vinsku sortu Sansigot/Sušćan Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika predstavili vinari Ivan i Egle Katunar.

– Ovo predblagdansko razdoblje pravo je vrijeme za druženje, kušanje, makar uz Internet, i odabir vina na blagdanskom stolu, zato smo odabrali pjenušce i mirna vina, a ovo je bila prilika da se što više ljudi upozna s autohtonim sortama koje su zaista bogatstvo Kvarnera ali i Republike Hrvatske – rekao je dr.sc. Žarko Stilin, glavna osoba vezana uz ovu on line degustaciju.◾

Na kraju ružne i tužne godine, te na početku godine od koje se očekuje mnogo…

AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

Godinu što je upravo prošla nećemo pamtiti po dobru: corona je poharala cijeli svijet, zbog nje i od covida19 umrlo je puno ljudi, među njima također poprilično onih koji inače vrlo vjerojatno ne bi bili već otišli. Mnoga pa u posljednjem periodu i vrlo stroga ograničenja uvedena u teškoj borbi protiv pandemije pučanstvo su dovela na rub živaca. Gospodarstvo je ozbiljno osakaćeno. Kao da to nije bilo dovoljno – Hrvatsku su pogodili i potresi, počelo je na proljeće u Zagrebu i okolici i nastavilo se, i jačim intenzitetom, u prosincu, a da nam u višemjesečnom predahu od jače trešnje do trešnje ne bude dosadno pobrinule su se ljetne poplave. Petrinja je sravljena sa zemljom, broj u minuti nastalih beskućnika golem.

Najgore je što je ovaj najnoviji neprijatelj, kao nijedan drugi, posve nepredvidiv i ne znaš u kojem će trenutku udariti i kojom žestinom. Počeli smo se nekako administrativno i činovnički nadati da će s prvim danom nove, 2021., zla kob olabavti i prestati. Eh, kad bi se bitne stvari mogle rješavati okretanjem lista u kalendaru ili, kako se jedan kolega novinar na Faceboku u Staroj godini pohvalio, bacanjem poderanog kalendara 2020 već ujutro 31. prosinca  poderao i bacio u smeće…

                U industriji događanja pad prometa i više od 90 posto, Zajednica industrije događanja HGK traži hitnu pomoć da preživi. Evo malo činjenica koje šalje Hrvatska gospodarska komora:

– Naša industrija jedna je od najviše pogođenih, bilježi se pad od čak 90 posto, a negdje i do 100 posto. Prosinac nam je uvijek do sada bio jak mjesec tako da nam najveći udarac tek slijedi, naime počeci godine su inače manje aktivna razdoblja. Svibanj nam je zadnja ciljna ravnina. Mi smo trkači na srednje pruge, preživjeli smo deset krugova, no ne znamo koliko ćemo još moći ovako – rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice industrije događanja HGK Boris Kovaček (usput: za zamjenike predsjednika Zajednice izabrani su Darko Tuček i Joe Bašić, a za poslovnu tajnicu Zajednice Jagoda Divić) iz tvrtke Pepermint.  

Kao ključni problemi ističu se poteškoće oko isplate plaće djelatnicima, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoje formalno obrazovanje, školovanje je kroz rad. Teškoće su vezane i uz podmirivanje fiksnih troškova, posebno za tvrtke za iznajmljivanje opreme vrijednost koje se mjeri u milijunima kuna, a troškovi skladištenja vrlo su visoki.

Boris Kovaček

– Vrlo nepovoljan je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu u kojemu je potrebno nekoliko godina za povrat investicije i za dolazak u profitabilnu fazu. A sada smo morali otkazati dosta priredbi već u visokoj fazi organizacije – dodaje Kovaček.

U dopisu Vladi traže se nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha. Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu ovim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom Neustart Kultur osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

– Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološke mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć – bile su Kovačekove riječi.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da industrija događanja još uvijek nije prepoznata kao važan generator promjena u gospodarstvu te zapošljavanja mladih, obrazovanih i kreativnih kadrova.

– Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko je ova branša ključna i za brend i imidž zemlje kao turističke destinacije. Percepcija je, pogotovu na lokalnoj razini, da zarađuje samo organizator, a ne postoji svijest o tome što sve određene priredbe donose i lokalnoj zajednici – kazao je Radoš. – Naime, Industrija događanja utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja počela se razvijati krajem devedesetih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009., doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice zahvaljujući organizacijama značajnijih festivala poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

ITER VITIS – Pandemija je gadno za(s)kočila turizam. I te kako ozbiljan udarac zbog bitno slabijeg kretanja turista pretrpio je vinski sektor. Čuje se da hrvatske vinarije više od 70 posto prodaje realiziraju kroz turističku sezonu, odnosno zahvaljujući turističkoj sezoni. Iz Hrvatske gospodarske komore, unutar koje postoji i Udruženje vinarstva Hrvatske, javljaju da se u dosadašnjem trajanju pandemije u svijetu potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila. Ni porast internetske prodaje vina nije mogao ublažiti velike gubitke u sektoru. Najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Kakva-takva lanjska turistička sezona u nas ublažila je veliku štetu i katastrofične prognoze. Hrvatski vinari zabilježili su navodno ipak nešto manji pad prodaje od međunarodnog prosjeka. S obzirom na mjere koje su još uvijek na snazi teško je predvidjeti bilo što, istaknuto je na međunarodnoj online konferenciji ITER VITIS – konkurentno i sigurno. Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

– Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom. Jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno, ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu vinski turizam, koji je više od prodaje vina, dodatno dobiva na značenju. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja – istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko-vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute Tur Kultur te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.

Nikolina Brnjac

– Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija – iznijela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

– Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu – poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

                U vinski turizam 8,8 milijuna eura! – Sinergijsko djelovanje vinogradarstva/vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je dodatnog razvoja i jednog i drugoga. Bit je s jedne strane na vanjskim tržištima promovirati hrvatska vina ali i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno na obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti covid19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora – rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tušek je istaknuo kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga su u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Dragan Kovačević

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam iznio je podatke o potrošnji vina vezano uz turizam:

– O tome kolika  je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i  54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a 50 posto je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina – kazao je Kovačević, i dodao kako se moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza sada čine gotovo 95 posto.

Na konferenciji je nastupio i dr. sc. Edi Maletić, profesor na Odjelu za vinogdararstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uz već znane podatke, koje je objavio i Svijet u Čaši, o tome kako na svijetskoj razini najviše vinograda imaju Španjolci te kako najviše vina u posljednje vrijeme proizvedu Talijani (prije su se kao prvaci u količini produkcije izmjenjivali s Francuzima), i kako od vina najviše prihode ostvare Francuzi, iznio je zanimljiv i u široj javnosti manje rašireni podatak da svaka druga boca vina nije proizvedena u zemlji u kojoj je popijena.

Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno, u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija, istaknuto je na ovoj konferenciji o turizmu kao određeni zaključak i gospodarska smjernica. Naglasak se, smatram, baš u kontekstu navoda iz prethodne rečenice moralo staviti na još nešto bitno a za što nisam primijetio da je bilo spomenuto, riječ je o nečemu što već dugo ponavljam u svojim napisima – nužnosti kvalitetnije samoorganiziranosti vinska branše u Hrvatskoj na način da se vinari po zemljopisnim područjima na kojima djeluju udružuju u visoko poslovna (među)profesionalna tijela (u Italiji: Consorzio del vino…, u Francuskoj: uredi kao Bureau ili Comité Interprofessionel du vin…, u Španjolskoj: Consejo regulador…) koja mogu, svako, najbolje brinuti i koja kao glavna trebaju brinuti da se pojmovi autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno i realiziraju, dakle da stvari ne ostanu na razini riječi. Vezano uz to nužno je kod nas i uvesti sustav apelacija koje bi pokrile sve te vinogradarske teritorije i zahvalujući kojima bi do izražaja došla klasifikacija položaja po kakvoći a time i klasifikacija po rangovima kakvoće i vina i jasno označavanje vina utemeljeno na relevantnom temelju, sve to i te kako bi se gospodarski povoljno odrazilo…

  1. Zlatna kuna 2020 – Burilović: Unatoč svemu, biznis ne smije i neće stati – Po 24. put dodijeljena je Zlatna kuna našim najboljima u gospodarstvu

– Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču, priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika i u neprilikama. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u toj godini korone bilježe rast poslovanja za čak do 40 posto! Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu no vrlo važnu poruku da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Luka Burilović

Kazao je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali je naglasio i to da je sada krajnje vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. U 2020. smo zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije, poručio je Burilović.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijima banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža iz Huma na Sutli koja je u 2019. proizvela više od milijardu boca i staklenki, od čega je gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta.

Zlatna kuna za najbolju srednje veliku tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava  Croz, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za više od 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku okitila se Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post start-up izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru kao dio HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva, a priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini. ♣

_______________________________

Ispred jedne od bačvica u kojima je dozrijevao svjetski zlatni Syrah 2017 – Iki Malinkovski, vlasnik, Chateaua Kamnik. Desno, u Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

Makedonsko Zlato Ten Barrels Syrah 2017 Reserva Chateaua Kamnik iz Skopja, osvojeno za svjetskom ocjenjivanju Syrah du Monde u organizaciji Forum oenologie što ga čine francuski enolozi-degustatori. Vino se plasiralo na drugo mjesto najboljih svjetskih syraha u 2020. godini! Na slici su ponosni vasnik Ilija Malinkovski i – u količinskom smislu – nekoliko punjenja spomenutog syraha.

__________________________

______________________________

VIJESTI/NEWS

Vino pod violinskim ključem

UZ JOSIPINU BLAGDANSKU ŠTUKU u ŠLAGU GRAŠEVINA Mitrovac 2018 VLADE KRAUTHAKERA – Nenadmašna Lisica! U 2020. općenito groznoj godini slavila je lijepih 70, zatim pola stoljeća na sceni, izdavanje novih albuma, primitak Porina za životno djelo. Znam je više od 40 godina, ona je učvršćivala svoju pjevačku karijeru a ja sam tada radio na mjestu urednika stranica posvećenih vedrim notama te turizmu. Nekad je živjela u Heinzelovoj a ja u Preradovićevoj ulici, kao susjed tada još budućeg njenog C-a. Unatrag barem oko 15, ako ne iviše godina, na istoj smo adresi, u zgradi u kojou je doselio I famozni C, a u kojoj nas dijeli šest katova. Kad ljeti, kad su prozori otvoreni, prodjem pored njenog stana čujem joj glas dok vježba, a u najnovije vrijeme i isprekidane zvukove glasovira, kao da komponira. A zaista se počela baviti i skladanjem, no priznaje da joj ne ide onako kako je zamišljala i željela. Pa utjehu pronalazi u – kuhanju! I tu, eto, uspijeva! Glavni joj je hit Josipe Lisac na tanjuru štuka u šlagu! Kad je za njen ukusan hobi i spomenuto jelo iz RTL-ova Dnevnika Direkt saznao njen veliki poklonik glede glazbe Vlado Krauthaker, odlučio je u vrijeme blagdana darovati joj svoju sjajnu Graševinu Mitrovac 2018, a ja sam kao susjed bio zadužen da budem poštar!….

______________________________________

In Memoriam

ZDRAVKO ILIJA & PAVICA JAKOBOVIĆ

 Dragi naši Zdravac i Pavica!

Sjajni ljudi!

Angeluš i dalje za vas/za vami zvoni… V našim srcima na svoj način, uz suzu i za navek. A kad je bilo u Château Angélus pri prvim tonovima zvona na dolasku svi smo suzicu pustili…

Uspomena na lijepa vinska putovanja po bordoškome kraju i Toscani  na kojima smo bili zajedno u režiji Svijeta u Čaši. U planu je, tragovima caberneta, bio i mađarski Villany, ali želja je ostala neispunjena, sudbina je htjela da Zdravko krene drugamo…

Châeau Angélus – doček s himnom Hrvatske sjajno odsviranom na zvonima na tornju

Sa suprugom, te s prijatejem Mladenom Siberom u razmjeni butelja na toskanskom posjedu Ca’ Marcanda glasovitog Angela Gaje, te, desno, na posjedu Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchette u oblasti Bolgheri

_____________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL) OPUS PLAVAC MALI 2016 – OPUS ZNB ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slight slope • nadmorska visina/altitude: cca 70 m • tlo/soil: vapnenac s dosta kamena i mineralna crvenica/limestone with much pieces of rock and mineral red soil • sorta/variety: Plavac mali • loze još mlade/vines still young: • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: manje i veće bačve od francuskog hrasta/small cascs and big barrels, french oak ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Komarna • vrhunsko – suho • 14,0 vol%

VINO je u internacionalnom stilu •  besprijekorno čisto • pokazuje kompleksnost • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • još s određenim mladenačkim nabojem i odaje nijanse rustikalnoga • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU dosta intenzivno – ima svježinu • upućuje na mineralno • na voćnost (tamno-crveno/plavo  koštićavo, donekle prosušena šljiva  i bobičasto voće • note herbalnog/fenolnoga • slatke začine (vanilija), • nijanse plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade/kave, iskazano s mjerom ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ ali ne i grub – prašnast • okus sugerira, sasvim blago, slast – slankasto – kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • gorkastog dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  (jelo: tamna mesa, pečena na roštilju,  u pećnici, duže pirjana ) • traži veću čašu/model: bordeaux • 16-18° C

ADVENTSKA RADIONICA 2020 – ZOOMIRANO: Šibensko-kninska županija

Debit

 TESTAMENT DEBIT 2019 – TESTAMENT Juraj Sladić ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija, Jadrtovac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

DEBIT 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primošten • suho • 12,5 vol%

DEBIT 2019 Bonaca – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp – suho • 12,2 vol%

DEBIT 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 12,0 vol%

DEBIT 2018 – DŽAPO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI suho • 12,5 vol%

DEBIT OYA NOYA 2017– Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Dalmatinska zagora •  suho • 13,0 vol%

Maraština

MARAŠTINA 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – BARAKA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

MARAŠTINA VILA 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija  – vrhunsko s kzp • polusuho • 14,0 vol%

MARAŠTINA 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska, Šibenik • suho • 12,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Primorska Hrvatska • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol%

Slatko deseetno/Sweet desert

DEORUM – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  prezrelo grožđe – Limited Edition • slatko • 15,2 vol% • 0,50 lit

Babić

TESTAMENT BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – suho • 13,5 vol%

BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primoštensko-skradinsko ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko -suho • 14,5 vol%

BABIĆ 2016 – SLAMIĆ ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primordska Hrvatska – vrhunsko s kzp –  suho • 13,5 vol%

BABIĆ 2018– BARAKA ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik  ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – VINOPLOD ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska – vrhunsko s kzp  – suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – dozrijevanje u barriqueu – kvalitetno s kzp – suho • 13,0 vol%

BABIĆ ROSÉ 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija, vinogorje Primošten, Gaj – loza stara 100 godina – kvalitetno s kzp. – suho • 13,0 vol%

BABIĆ CLASSIC 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija – suho • 12,0 vol%

Pjenušavo/sparkling

TESTAMENT OPOLO BABIĆ brut – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija –eko uzgoj – klasična metoda – brut  • 11,0 vol%

CRNA GORA  MONTENEGRO

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2015  Reserva – PLANTAŽE 13.jul ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp – premium • suho/dry • 14,5 vol%

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hran,  i uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno – tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU diskretno – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/crveno, bobičasto (borovnica) • otkriva nijanse vegetalno/herbalnoga • biljne začine/mirodije (malo papar), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: zreo -živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – pokazuje kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno – dugačkog toplog  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • traži veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13.jul  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto • na vegetalno – diskretno •) začine čokoladu ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okusom sugerira slast – slankasto – dobro prateću kiselost – fino gorkastog finiša • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • prije posluženja vino je poželjno dekantirati • točiti u veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

(mpc/pp: XXL) STEYER MARK EXTREME 2015 – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: Traminac mirisavi/Gweürtztraminer ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno s gp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – moderno/OK – pedantly – modern • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno – na putu prema eleganciji • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz jaču hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – malo maglušasto (ljepše bi bilo da se posve izbistrilo) • jantarno • gusto ■ NA NOSU dosta intenzivno – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće južno – sušeno/smokva – orašasto) • na floralno (ruža) • med • na herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije (slatke – muškatne note), ■ U USTIMA zaobljeno • tanin/fenoli :živi • okusom sugerira slast – slankasto –  ima kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka • dobro bi mu došlo još vremena u boci ■ SERVICE: ⇗  ⇒  • • velika čaša/model: bourgogne • 14° C

SVIJET u ČAŠI – 11.2020 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 29 godina/years – with you___________

IZDANJE – CORONA 2020 – EDITION

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Od Bordeauxa pa do Egeja: JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE ⦁ Upečatljivi kultivari našeg planeta – Syrah u fokusu: PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA ⦁ Martinje 2020 i vremešna (ali ne i prestarjela) kapljica: DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004. ⦁ Martinje 2020 i novo mlado vino 2020 već u boci i čaši: MARTIN  JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOVEAU! ⦁ Prigodno baš uz Martinje: POČETAK 24. DRŽAVNOG PRVENSTVA SOMMELIERA RH – SINIŠA LASAN BRANI NASLOV!… ⦁ Što jedemo i pijemo: EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ ZDRAVE PREHRANE?!… ⦁  Svijet – odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu: AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTUSLO-ORANGE 2020 u KINI  ⦁  ANTEPRIME TOSCANE NA PROLJEĆE 2021

VIJESTI/NEWS  Publicistika: ŽELJKO GARMAZ OSKAROVAC u PISANJU o VINU ⦁ Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020: KAD ENOLOG POSTANE PEKAR, te RIBAR i KONZERVATOR RIBE…

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2020 – BUYING GUIDE

_________________________________________________________

Od Bordeauxa pa do Egeja

JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE!

Moguće je da mnogi i danas kad je vino, prisutno u čovječanstvu nekoliko tisuća godina, napokon pokazavši se iznimno važnim npr. i u kulturi i gospodarstvu steklo uistinu zavidno visoki i široki društveni status, ne znaju da je put vinove loze krenuo svijetom iz azjskog potkarpatskog područja i Gruzije dijelom prema jugu (Egipat, Grčka…) i onda zahvaljujući starim Grcima i Feničanima Sredozemljem te Tračanima kopnom prema europskom istoku, sve do atlantske obale, a tada su s područja današnje Francuske neke sorte ponajviše iz bordoškoga kraja (Sauvignon blanc, Merlot, Cabernet sauvignon…) i iz Burgundije (Chardonnay, pinoti…), selidbom prema Amerikama ali i povratkom prema europskom istoku naprosto preplavile svijet i na vinskom tržištu postale debelo dominantne. Onda su, nekako po, da tako kažem, središnjoj crti meridijanskog tipa koja Europu dijeli na istočni i zapadni dio pažnju počeli u jačoj mjeri privlačiti Rizling rajnski, pa Syrah, Nebbiolo (barolo i barbaresco), Sangiovese (Brunello, Chianti classico, Vino Nobile…). Iz Novog svijeta sve jače je počeo odzvanjati naziv Zinfandel. Promatramo li područje od spomenute okomice meridijanskoga tipa bliže ovim našim krajevima zapaža se, uvelike zahvajujući austrijskom Burgenlandu, i proboj Frankovke (Blaufränkisch, Franconia, Kekfrankos), a s teritorija današnje Hrvatske, nekad u sastavu Austro-Ugarske koja je i na hrvatskom teritoriju imala svoje rasadnike vinove loze stanoviti proboj napravio je, u mađarskom Tokaju, Moslavac, ali ne pod tim svojim hrvatskim nazivom nego pod mađarskim nazivom Furmint. Šire popularan postao je Wälsch/Welsh Riesling, Riesling italico, Laški rizling, zapravo Graševina, za koju se smatra da je porijeklom iz geografskog bazena koji se većma nalazi u Hrvatskoj. Onda su eksperti za vinovu lozu nakon pomnog proučavanja najnovijim znanstvenim metodama uz korištenje DNA testiranja ustanovili da je Zinfandel – Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Primitivo, pa se pokazalo da je on, sa šoltanskim Dobričićem, roditelj hrvatskom sortnom ponosu Plavcu malome. U međuvremenu u Crnoj Gori i Makedoniji počelo se sve više pričati o Kratošiji (a to je Zinfandel!) i Vrancu, a na površinu vinima iz BiH isplivao je, s visokim sjajem, i Trnjak….

Sortni aduti ovog našeg dijela Europe: Graševina, Grk, Malvazija istarska,Moslavac (Šipon, Pušipel) , Pošip bijeli, Kratošija-Crljenak, Plavac mali crni, Vranac

Je li sada došlo vrijeme da jugoistočni dio Europe, koji obuhvaća zemlje nekad članice državne tvorevine Jugoslavije, zatim Bugarsku, Grčku, Zapadu uzvrati udarac svojim sjajnim kultivarima-adutima kojih uz ove ovdje netom spomenute ima još na iznimno visokom stupnju vrijednosti ali ne, zasad, i na razinama svjetske vidljivosti i popularnosti te gospodarske valoriziranosti kakve uživaju importirani introducirani bordožani i burgundijci?

Prof. dr. Vesna Maraš iz podgoričkog 13. jula Plantaža predstavlja rezultate istraživanja vezanog uz sorte vinove loze u Crnoj Gori

Uz Hrvatsku, u kojoj je ustanovljeno kako je prije nekoliko godina obznanjeno, nekih dvjestotinjak autohtonih sorata vinove loze a sad ih imamo u uporabi, kažu novi podaci, oko 130 do 140, kao kolijevka vinogradarstva na Balkanu slovi Crna Gora.

Zašto je Crna Gora kolijevka vinogradarstva na Balkanu, kako je povijest crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama, kako se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti što je karakteristično i u drugim čuvenim tradicijskim regijama za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina? Čiji je potomak Vranac, kako je potvrđena njegova autohtonost, koji su njegovi roditelji? Zašto je Kratošija najstarija crnogorska sorta koja ima brojne potomke u Crnoj Gori i koja se i iz Crne Gore širila svijetom, a koja se pod nazivom Primitivo uzgaja u Italiji, kao Zinfandel u Kaliforniji, Tribidrag odnosno Crljenak Kaštelanski u Hrvatskoj? Neke odgovore daje vrhunska stručnjakinja iz ovoga područja prof. dr. Vesna Maraš, koja je na čelu Sektora za razvoj znane podgoričke vinske kuće 13. Jul Plantaže i koja je kao crnogorski predstavnik u multidisciplinarnoj ekipi europskih znanstvenika iz vodećih nadležnih naučnih centara u Španjolskoj, Kanadi i Sloveniji sudjelovala u istraživanjima vezanim uz autohtoni sortiment Crne Gore.

Crnogorski istraživači su ovo po vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore ali i cijeli Balkan izuzetno značajno istraživanje realizirali sa znanstvenicima iz Instituta za vinovu lozu i vino iz Španjolske – ICVV Logroño, La Rioja, predvođenim prof. dr. Joséom Miguelom Martínezom Zapaterom, dr Javierom Ibañezom i dr Rafaelom Oceteom, te uz sudjelovanje prof. Miodraga Grbića sa Sveučilišta u Kanadi, i prof. dr. Nataše Štajner s Univerziteta u Ljubljani, kao i članova Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara Crne Gore i proizvođača grožđa i vina u Crnoj Gori.

U istraživanju, početom 2013. godine, ostvarena je snažna suradnja privrede s akademskim institucijama i resornim ministarstvima (Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede) u Crnoj Gori. U projekt su iz Crne Gore bile još uključene najznačajnije institucije iz oblasti znanosti i visokog školstva kao što su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Univerzitet Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica. Multidisciplinarni tim istraživača nedavno je u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Reports (nature.com) objavio rezultate tog najobimnijeg iproučavanja vinove loze do sada provedenog u Crnoj Gori. U radu su predstavljeni bogatstvo i diverzitet genetskog nasljeđa vinove loze u okviru vrste Vitis vinifera u Crnoj Gori koji oplemenjuju i europsko vinogradarstvo i vinarstvo. Rad je dostupan na sajtu časopisa:https://www.nature.com/articles/s41598-020-71918-7.

Vesna Maraš, četvrta slijeva, s članovima MEĐUNARODNOG znanstveno-istraživalačkog tima

– Istraživanje je pokazalo da se proces pripitomljvanja vinove loze, počet još prije 8000 godina, i dalje nastavlja u vinogradaskim terenima Crne Gore gdje je otkrivena genetička povezanost među divljim formama i uzgajanim sortama vinove loze. Rezultati istraživanja potvrđuju da je proces domestifikacije vinove loze, za koji se do sada vjerovalo da je završen, ipak kontinuiran, i da postoji nekoliko generacija razdvajanja između divljih i uzgajanih podvrsta te da je genetska nit između njih još uvijek aktivna. Identificirali smo čokote koji se nalaze na istoj evolucijskoj točki kao i oni koji su se počeli uzgajati prije 8000 godina. Pronađeni su predstavnici svih stupnjeva domestifikacije vinove loze, ali posebno su nas iznenadili uzorci koji su sa genetičke točke gledišta gotovo 100 posto divlji, a uzgajali su se isto kao i druge uzgajane loze – kaže prof. Vesna Maraš, i nastavlja: – Pored divljih čokota podvrste sylvestris, pretka uzgajane vinove loze (sativa), pronađeni su i čokoti uzgajanih biljaka sa sličnim postotkom porijekla sa sativa i sylvestris genetskim podgrupama, primjerice Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2. Lokalni procesi hibridizacije između divljih i udomaćenih i introduciranih sorti su u velikoj mjeri pridonijeli modifikaciji postojećih, sadašnjih sorti u svakoj vinogradarskoj regiji, a time i tipičnosti njihovih vina.

Istraživanje je također otkrilo sortnu strukturu i vinogradarsku historiju Crne Gore, potvrđujući iznenađujući diverzitet kultivara za jednu od najmanjih europskih zemalja. Dio ovako velike raznolikosti potvrđuje i samu lokalnu povijest, što ukazuje i na višestruka i intenzivna unošenja vinove loze iz različitih vinskih regija u različititim historijskim razdobljima. Ustanovljeni genetski fond uključuje mnoge autohtone sorte, neke na rubu izumiranja, a povezane u složenu rodbinsku mrežu gdje su dvije sorte, Razaklija i Kratošija, igrale glavnu ulogu u stvaranju autohtonih sorti, govori dalje prof. Maraš.

U okviru istraživanja analizirano je 476 čokota uzgajane i divlje vinove loze, starosti od 50 do 300 godina. Svaki analizirani čokot posjeduje svoj originalni kod pod kojim se vodi, fotografije, lokalni naziv (naziv na terenu na kojem je pronađen), a evidentirani su i ime vlasnika čokota kao i podaci za lokaciju (regija, nadmorska visina, GPS koordinate). Sa vinogradarskih terena Crne Gore izdvojeno je 419 čokota (379 čokota gajenih u starim vinogradima – Vitis vinifera ssp. Sativa, i 45 čokota koji samoniklo rastu u prirodi, pod pretpostavkom da pripadaju divljoj lozi – podvrsti sylvestris. U istraživanje je bilo uključeno i 57 dodataka iz kolekcije vinove loze na Oglednom imanju Biotehničkog fakulteta podignute 1956/60. od strane akademika Marka Ulićevića i njegovih suradnika. Kolekcija je podignuta u cilju očuvanja lokalnih i autohtonih uzgajanih sorti vinove loze. Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih kultivara.

Prof. dr. Vesna Maraš govori o dvjema za Crnu Goru vrlo važnim sortama – Kratošji i Vrancu

DNK svakog odabranog čokota analiziran je i uspoređen u Institutu za vinovu lozu i vino (ICVV) sa njihovom bazom SNP podataka molekularnih markera, jedinstvenom po svojoj veličini u cijelom svijetu. Na ovaj način potvrđena su 144 različita genetska profila, među njima je 101 genotip koji odgovara uzgajanim sortama (Vitis vinifera ssp. sativa), dok su 43 genotipa odgovarala divjim formama (Vitis silvestris). Sukladno tome, formirana su i analizirana dva klastera i to klaster gajenih sorata vinove loze i klaster divlje loze u Crnoj Gori.

– U klasteru uzgajanih sorti pronašli smo neočekivano visoku genetičku varijabilnost, otkrivajući 101 genotip-sortu. Pedeset sorti je bilo moguće identificirati, među njima su dobro poznate vinske (29), stolne (6) i višestruko namjenske sorte vinove loze (15). Utvrđeno je da je tu velik broj autohtonih kultivara zapadnog Balkana. Dvije najvažnije sorte za crnogorsko vinogradarstvo, Kratošija i Vranac, su dva najčešće pronađena genotipa u starim crnogorskim vinogradima, što potvrđuje njihovo značenje za vinogradarsko-vinarski sektor Crne Gore kroz dugu povijest. Među 419 ispitivanih uzoraka najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti Kratošija, koja je identificirana 107 puta, zatim Vranac 76 puta, Lisica 35, Razaklija 27, Krstač 22 i Bioka osam puta. Važno je istaći da je od 45 identificiranih sorti u kolekciji Biotehničkog fakulteta veliki broj genotipova, točnije 33,  sačuvan samo u spomenutoj kolekciji što ukazuje na brz nestanak starih kultivara i ističe nužnost ovih istraživanja u cilju očuvanja lokalnih genetičkih resursa od izumiranja – naglasila je prof. Vesna Maraš.

Pored toga, identificiran je značajan broj stranih sorti, što potvrđuje povijesne izvore koji ukazuju na turbulentnu historiju u Crnoj Gori, te na događaje koji su omogućili unos sorti u zemlju iz različitih regija u različito vrijeme i s različitim ciljevima. Introdukcije s Istoka vjerojatno su posljedica širenja vinogradarstva s Bliskog Istoka u europske zemlje, dok su se novija uvođenja uglavnom dogodila kao rezultat intenzivne razmjene kultivara tokom druge polovine 19. stoljeća u borbi protiv filoksere i drugih štetočina i bolesti u Europi.

Vranac Pro Corde 2016 od Plantaža 13. jul i, desno, Vranac Reserva 2013. Pro Corde 2016 osvajač je zlatne medalje na Decanterovu ocjenjivanju 2020 u Londonu. a Vranac Reserva 2013 zlato je osvojio lani i na Decanteru i na njemačkom Mundus Viniju!

Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neutvrđen (nepoznat) genotip vinove loze, potencijalno nove sorte. Devet od njih – Crni Krstač, Belka, Loza Svetog Vasilija Ostroškog, Nepoznata Bijela Brijestovo, Bijela krupna SR itd – pronađeno je na najmanje dvije lokacije, što potvrđuje da su one vegetativno razmnožavane (reznicama), da su uzgajane kao lokalne sorte. Pokazalo se i da su one na ivici izumiranja.

– Utvrđeno je da su neki od neidentificiranih genotipova potomci drugih poznatih lokalnih sorti, npr. Belka je potomak Razaklije i Krstača, Crni Krstač je potomak Kratošije i Bioke, i to ukazuje na njihovo crnogorsko porijeklo. Naročit kuriozitet je utvrđivanje genetike loze iz Manastira Ostrog, riječ je o Lozi Svetog Vasilija Ostroškog koja datira prema pisanim podacima iz 1672. godine, to je jedan od najstarijih pisanih podataka o vinovoj lozi u Crnoj Gori i na Balkanu. Naučna analiza je potvrdila da je riječ o nepoznatoj sorti nastaloj kao rezultat križanja Razaklije sa sortom vinove loze pod nazivom Kosoranka, nađenom u blizini manastira, a koja je u Vitis katalogu zavedena kao Vela Pergola. Preostala 42 neutvrđena genotipa pojavila su se samo jednom u uzorkovanju uzgajanih sorti i to 28 na vinogradarskim terenima Crne Gore Bijela nepoznata, Bijela nepoznata Jelenak, Crna loza, Crna nepoznata Crmnica, Crna nepoznata Masline, Nepoznata Bijela Gornji Brčeli, Nepoznata Bijela Gornji Morinj, Nepoznata Brijege, Nepoznata Kosić, Nepoznata Kuči, Nepoznata Piperi, Nepoznata Žabljak itd, a 14 je nađeno samo u kolekciji Biotehničkog fakulteta pod nazivima Bijela bezimena, Bijela sitnih bobica, Bijela slatka iz opeke, Cetinka, Crna Tomba, Ćelinac, Duljenga, Volovina iz Opeke, Jasenka, itd. Neke od njih mogu predstavljati i autohtone sorte, na što ukazuje genetička identifikacija potomaka za neke od ovih sorti npr. Crna Nepoznata Masline je potomak sorte Volovina iz Opeke. Dodatna posebnost crnogorskog vinogradarstva je trenutna prisutnost značajnog broja navodnih pra sorti. Ovaj termin označava biljke koje su gajili samo lokalni proizvođači grožđa, tj. biljke koje direktno rastu iz sjemena ili su samo jednom razmnožene reznicama, od mjesta klijanja sjemena. One se mogu dalje umnožiti i distribuirati, i na taj način postati sorte. Na ovaj način je nastala većina sorti u prošlosti, ali ovaj proces više nije aktivan u zapadnoevropskim regionima

Rezultati istraživanja su, dakle, potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte Kratošija.

Kratošija je u središtu crnogorskog vinogradarstva kao što su Cabernet franc i Pinot noir u središtu Bordeuxa i Burgundije, čuvenih vinogradarskih regija u Francuskoj. Kratošija je i najstarija sorta koja se uzgajala u Crnoj Gori, ima gotovo 20 potomaka u Crnoj Gori i roditelj (otac) je sorte Vranac. Pored Vranca, neki od potomaka Kratošije u Crnoj Gori su Čubrica, Raćeška, Žitkovina, Crni Krstač, Crna loza, Crna Tomba i dr.

– U ovoj studiji pronašli smo puni pedigre Vranca i utvrdili da je on potomak Duljenge i Kratošije te na najbolji način potvrdili njegovu autohtonost i porijeklo.

Kad je u pitanju analiza klastera populacije divlje loze Vitis sylvestris, svi uzorci (43) nose jedinstvene genotipove. U ovoj studiji pronađene su biljke podvrste sylvestris koje su uzgajane u starim vinogradima, ali sa genetičkog stanovišta otkriveno je da su potpuno divlje – sylvestris (Kratošija put ka Zagarču i Nepoznata Crmnica). S druge strane, otkriveno je šest jedinki koje su istraživane kao divlja vinova loza, a rezultati pokazuju da su sa većim sativa nego sylvestris genetskim sastavom: (divlje loze iz Oraha i Meteriza, divlje loze s lokaliteta Rijeke Crnojvića, Oraha i Kamenika.)

Prikaz pedigrea i genetičke povezanosti ispitivanih gajenih i divljih formi vinove loze u Crnoj Gori

Pedigre sorte Vranac, roditelji Vranca: Kratošija i Duljenga

Pronađeni su i uzorci uzgajanih biljaka sa sličnim procentom porijekla sativa i sylvestris genetskih podgrupa (Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2 i dr.). Vjeruje se da su Bijela Nepoznata Jelenak i Loznica-2 primjeri aktivnih mehanizama introgresije ili prijelaza gena iz jedne vrste u drugu, ovdje je to iz sylvestris-a u nove sorte. Ovi hibridi između dvije podvrste vjerovatno su bili veoma važni u mnogim vinogradarskim oblastima, gdje su divlje loze dale važan doprinos genetskom fondu gajenih sorti. Svi ovi rezultati predstavljaju tragove prvih koraka u stvaranju novih sorti ili čak sekundarnu domestifikaciju divlje loze. To je poput prozora u prošlost koji nam omogućava da bolje razumijemo korijene crnogorskog vinogradarstva – rekla je još prof. Vesna Maraš, i dodala: – Ovo istraživanje ima nevjerovatno značenje za crnogorsko vinogradarstvo, vinarstvo, poljoprivredu, povijest. Ponavljam: ono ističe Crnu Goru kao kolijevku vinogradarstva na Balkanu. Dobiveni rezultati su odgovorili na pitanje koje su komparativne prednosti što ih Crna Gora ima u svijetu vina, te zašto je Kratošija najstarija sorta vinove loze u Crnoj Gori ali i najstariji naziv za tu sortu vinove loze koja se uzgaja u drugim državama pod nazivom Primitivo/Zinfandel/Crljenak kaštelanski. Otkriveni su roditelji sorte Vranac, čime je potvrđeno njegovo porijeklo. Otkrivena je 51 nepoznata sorta vinove loze a riječ je o kultivarima koji predstavljaju potencijal za vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore i koji pozicioniraju Crnu Goru kao atraktivnu vinsku destinaciju u Europi i svijetu. Ovo genomsko istraživanje omogućilo je evidenciju i katalogizaciju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori i predstavilo detaljan pedigree, tj. porijeklo sorti i njiihove međusobne genetske povezanosti. Crna Gora sada ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice vezano uz svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede. Istraživanja su bila zaista obimna ali smo samo otkrili vrh ledenog brijega. Shvatili smo da se ogromno blago i dalje krije u našim zapuštenim i zaboravljenim vinogradima, na podzidima, pored urušenih kuća i voltova u dvorištima crkava i manastira. Zato ponovo pozivamo sve da nam se jave, ne samo vinogradare već i sve one koji pretražuju povijesnu građu, privatne arhive, arheološka nalazišta i da s nama podijele informacije vezane za sorte vinove loze, proizvodnju grožđa i vina u Crnoj Gori. Sve je to značajno jer je dio naše tradicije i predstavlja važnost koje često nismo uvijek svjesni. Vino je vjekovima bilo i ostalo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja. Ono je ne samo piće i hrana nego bitan dio povijesti i kulture jedne zemlje. ♣

Upečatljivi kultivari našeg planeta: Syrah u fokusu

PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA

Enes Kišević (Julio Frangen)

Gledaj ga, miriši… Našuti se njime! Ne voli ti, vino, nikakve brzine… Enes Kišević.

Kako lijepo rečeno!

U fokusu je ovaj put Syrah, kao sorta, i syrah kao vino. U prošlom izdanju Kronike SVIJETa u ČAŠI bio je širi prilog o vinogradskoj poziciji Korlat ponad Benkovca na kojoj Badel 1862 ima oveći nasad upravo (i) Syraha, spomenuta vinska kuća posebno pripremljenim programom uz birane specijalitete chefice Ane Grgić u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade promovirala je sa stilom novoizašle berbe svojih vina serije Korlat – Syrah 2016, Merlot 2016 i Cabernet sauvignon 2016 te mješavinu tih sorata Korlat Supreme 2013. Budući da je Syrah, za razliku od bordožana Merlota i Cabernet sauvignona, mediteranski kultivar i budući da je otkako je introduciran u Hrvatsku izvrsne rezultate u kontinuitetu pokazao upravo u zadarskom zaleđu (pa i južno, negdje do Skradina), nekako sam bio najviše zainteresiran za nj, a u kontekstu kupaža iznio sam prijedlog da se Korlat kao lokacija dalje jače razvija u pravcu grand cru utočišta baš mediteranskih sorata, naravno, obvezno, i naših. S druge strane, nedavno je zagrebačka lingvističarka prof. Marija Vukelić – stručnjakinja i za francuski jezik, inače osobito sklona eno-gastronomiji pa kao takva i organizatorica različitih atraktivnih događanja u kojima na popularan način vrlo uspješno spaja finu papicu i finu kapljicu s upoznavanjem zemljopisnih područja odakle dolaze pojedini specijaliteti na tanjuru i u čaši te poduku o pravopisu i izgovoru bilo vezano uz hrvatski, bilo uz francuski i talijanski jezik – odlučila je, nakon što je već publici bila predstavila sorte Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi i Silvanac zeleni, u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino svoje reflektore usmjeriti upravo na Syrah (pazi: slovo H na kraju naziva NE izgovara se!), i, valja to istaknutu, pobrinula se za bogat i lijep izbor od 16 uzoraka za kušanje. A treće je to što su objavljeni rezultati tradicijskog međunarodnog ocjenjivanja Syrah du Monde 2020 u Francuskoj, pa, eto, kod mene, ovdje i sada, baš nešto o Syrahu (ŽELJKO SUHADOLNIK © srpnja 2015.)

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

SINONIMI, PORIJEKLO, SVOJSTVA: Sinonimima Serinne, Hignin noir, Entournerin, Dupin, Serène, Shiraz, Syrah je francuska sorta vinove loze. Mnogo je bilo teorija o tome odakle dolazi, neke se vezuju uz drevni perzijski grad Shiraz pa otud jedan od naziva sorte i Shiraz, neke se pak vezuju uz sicilijanski grad Syracusu…

Syrah grozd

Syrahu je PORIJEKLO na obroncima sjevernog dijela doline Rhône, a nastao je prirodnim križanjem jednog kultivara s crnom kožicom i jednoga s bijelom. To su Dureza noire ili Petit duret, crna sorta provenijencijom iz oblasti Ardèche, te Mondeuse blanche, bijela sorta iz Savoje, ali koja nije bijela varijanta kultivara Mondeuse noire. To o Syrahu ustanovila je ekipa znanstvenika u kojoj su bili prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu, te J.M. Boursiquot iz instituta INRA iz Montpelliera, kao i još neki eksperti iz tog grada na jugu Francuske.

Syrah se u svojoj kolijevki Francuskoj prostire na ukupno oko 70 tisuća hektara, a najrašireniji je u regijama Côtes du Rhône, Languedoc Roussillon gdje se pri kreacijama vina često miješa s Grenacheom, Carignaneom, Cinsaultom i Mourvèdreom, te u Provencei i na Korzici. Podaci za svijet govore o nekih 200 tisuća hektara u punom rodu. Najcjenjenija vina od sorte Syrah su iz vinogorja Hermitage, te Côte Rôtie, Saint Joseph i Cornas, uz rijeku Rhônu i južno od Lyona.

Syraha je dosta i u vinogradima uz rijeku Rhônu i u Švicarskoj, u kantonu Valais. Sade ga u Toscani, na Siciliji, u Španjolskoj, ni Hrvatska nije ostala imuna na nj, dakle i ovamo je prodro. Po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Syrah se u Hrvatskoj prostire na ukupno nešto više od 220 hektara. U Hrvatskoj su se u produkciji syraha istaknuli Vlado Krauthaker u Kutjevu, pa Velimir Korak s Plešivice, Alen Bibić iz Skradina, Moreno Degrassi iz Istre, feričanačko Feravino, Badel 1862/Korlat Benkovac te vinski posjed Jakob Zdravka Ilije Jakobovića iz Stupnika kod Slavonskog Broda. Zasad najkonstantniji u vrlo visokoj kakvoći uglavnom baš svake godine pokazali su se sa syrahom Badel 1862/Korlat, Moreno Degrassi te posebice posjed Jakob, kao – usudio bih se reći – najupečatljiviji. U slovenskoj Istri pak i te kako se s njime – izdanjem nazvanim Shiraz Capo d’Istria – nametnuo koparski Vinakoper.

Arome u vinu

Syraha je prilično i u Autraliji, Južnoj Africi i Južnoj Americi (Čileu). U novome svijetu rijetko je pod nazivom Syrah, najčešće ga se tamo naziva Shiraz

Uz onoga iz Francuske, najpoznatiji je onaj iz Australije. Syrah je ne samo vrlo rasprostranjen u Australiji, nego je tamo toliko popularan da bi se za nj moglo reći kako je u zemlji klokana nacionalna sorta. Mnogi potrošači u svijetu čak i vjeruju da je riječ o kultivaru porijeklom s Petog kontinenta…

Čaša za ozbiljan, dobro dozreo syrah (Izbor vrhunskih čaša za vino i jaka pića: MIVA GALERIJA VINA)

Svojstva: Uz nizak prinos i na boljim pozicijama (odgovara mu ambijent s mnogo sunca i topline), Syrah daje vrlo karakterno vino, međutim uz veći prinos daje tek običnu kapljicu. Vino obilježavaju tamna gotovo neprobojna rubinska boja te izraženije arome po papru, po tamnom bobičastom voću i kad je dozrijevan ubačvi(ci)  po slatkim začinima, čokoladi.

Syrah se, inače, ne smije brkati sa sortom Petite syrah, koja je zapravo Durif noir (crni), kultivar nastao iz sjemena sorte Peloursin noir. Nastanak Petite syraha vezuje se uz 1880. godinu. U većem opsegu ta je sorta posađena u Kaliforniji, Australiji, Izraelu i Brazilu. Petite syrah vrlo je rodna sorta, i pomalo uzmiče.

U Francuskoj se, u Ampuisu, u impozantnom renesansnom dvorcu Château d’Ampuis na vrhu brda u vinogorju Côte Rôtie a koji je uvršten u zaštićene spomenike povijesti i koji je u vlasništvu obitelji Guigal, jednog od najcjenjenijih proizvođača syraha na svijetu, u organizaciji francuskih enloga okupljenih u tijelo Forum oenologie svakog proljeća odvija međunarodno ocjenjivanje syraha, neka vrsta svjetskog prvenstva, s nazivom Syrah du Monde

Vina su na radionici u restoranu Fino & Vino bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo. Za početak, iskusni sommelier Fino & Vino Krešimir Šesnić poslužio je  stranca Orimosa 2018 Grande Reserve, valja reći da je samo u tome vinu bilo nešto i grenachea i mourvèdrea, slijedio je Syrah 2018 od Bačića s Korčule, a onda je na red stigao Syrah 2018 Filipa Barake s područja poluotoka Srima kod Jadrije.

U drugoj su skupini bila vina 2017. Na tanjuru sir cheddar i maline. Prvo vino iz Istre – Syrah 2017 od Geržinića, dopadljivo i vrlo pitko! Prvi stranac iz Čilea, Tarapaca Syrah 2017, potom je stigao francuz iz doline Rhône – Les Meysonniers 2017 od čuvenog Michela Chapoutiera. (Uh, da je barem tu bio i l’Hermitage la Sizeranne!!). Elegantni predstavnik Komarne bio je Rizmanov St. Mihael 2017, naziv je dobio po obiteljskom imenu Mihovil/Mihael koje se u obitelji često ponavlja, pa je i na imanju izgrađena kapelica Sv.Mihovila/Mihaela, zaštitnika obitelji. Ovo se vino proizvodi samo u najboljim godinama, isključivo od jedne sorte iz jednog dijela vinograda.

Prof. Marija Vukelić uz kartu vina Francuske, pokazuje prstom na područja rijeke Rhône odakle stiže Syrah (Julio Frangen)

Trilogija Fino & Vino: 16 syraha na kušanju (Julio Frangen)

Sljedeću kategoriju obilježila su vina iz berbi 2016 i 2015, poslužena uz sir gaudu, crne masline i pogaču s maslinama.  Pa je nastupio Badelov Syrah Korlat 2016 duboke, tamne rubinske boje te snažne i bogate strukture, topao i kompleksan. Iz Šibenskoga vinogorja bio je Slamićev Syrah 2015, dopadljiv, ugodan, pitak!  Makedonski  STOBI  2015, topliji, intenzivniji, tamniji, vrlo voćani, i nekako jači od drugih, prethodnih. Pa se onda pokazao i čuveni  Cape Mentelle Shiraz, 2016

Ksenija Vrabec i Krešimir Šesnić

Uz starija vina iz 2012. i 2013, pratnja je bila salama od divljači. Oduševio je Jakobov  Syrah 2013!  Odležavanje u slavonskom hrastu mu je godilo, a godine u boci su ga dodatno zaokružile. Pratili su ga u stopu Degrassijevi Contarini Syrah Riserva 2012, i još malo bolji, malo stariji Contarini Syrah Riserva 2011, nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine Contarini-Brazzania.

Slatko za kraj – posebno izrađen francuski kolačić macaron punjen confitom od borovnice s malo papra, serviran uz bobice borovnice i zrna papra! Uz macaron su kušana dva vina, jedno bugarsko koje je već bilo na zalasku – Syrah Nimbus Premium 2010, i onda, kao kruna svemu, hrvatski dragulj s Plešvice, izvrsno očuvani  Syrah 2009 od obitelj Korak. Zajednički je zaključak na kraju bio da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje više godina pa nije čudno to što su stariji primjerci skupili najviše simpatija među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su primili boce Degrassijeva Syraha Contarini  2012 i 2011,  dobitnici su bili Vlado Šestan i Ksenija Vrabec, Kseniju vidimo u društvu sa sommelierom I voditeljem restorana Naredna sortna tema prof. Vukelić je kultivar Merlot, jedne od sljedećih srijeda, najavila je Marija Vukelić

Bio sam uvjeren da bi sjajan začin prezentaciji Syraha u restoranu Trilogija Fino & Vino mogla biti objava rezultata ovogodišnjeg ocjenjivanja Syrah du Monde, svojevrsnog svjetskog prvenstva u vinima od syraha, naime hrvatski proizvođači redovito šalju svoje uzroke na to natjecanje i osvajaju i medalje, međutim čini se da ove godine, valjda su i tu krivci Corona-virus i pandemija vezana uz bolest Covid19 – naši vinari nisu slali ništa u Ampuis na vrednovanje. U službenoj objavi rezultata za 2020. organizator na žalost ne spominje Hrvatsku.

Ocjenjivanje Syrah du Monde 2020, 14. po redu vrednovanje do sada, održano je u dvorcu u Ampuisu, iznimno zbog Corone, krajem listopada. Uzorcima je pokrilo 27 država iz cijeloga svijeta. U dva dana ocjenjivanja kušano je 307 vina od Syraha. Kušača je ove godine bilo 100. Vinima je dodijeljena 101 medalja, od čega 14 zlata i 87 srebra.

U Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva skopskog Chateau Kamnika,, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

S prostora bivše države kao osvajač zlatne medalje spominje se samo Makedonija. Zlato je osvojio Chateau Kamnik iz Skopja, za svoj Ten Barrels Syrah 2017 Reserva. Srebrnu medalju pak doma u Makedoniju nosi podrum Dalvina, za Dyoniz Syrah 2017 barrique.  ♣

Martinje 2020 i – vremešna (ali ne i prestarjela!) kapljica

DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004!

Uz Martinje, koje je službeno 11. studenoga (ove godine bila je to srijeda) ali eto slavi se nerijetko vikend prije a gdje-gdje i vikend poslije, i svi su usredotočeni na novu mladu kapljicu, međutim  (zato!) postoje i iznimke!  Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela i pića te turizam SVIJET u ČAŠI, utemeljena 1992. i s prvim brojem na tržištu izašlime upravo na blagdan sv. Martina spomenute godine, okrenula se u ovoj prigodi – i odležanom vinu!

Vinski biškup don Simpy i miništrant Dragec Riba (Marko Čolić)

Logično je bilo da svake godine rođendan proslavino klasično martinjski, onako kako je tradicijski uobičajeno u ovim našim krajevima, konkretno uz novi mladi portugizac, međutim kako je vrijeme išlo htjeli smo obilježavanje godišnjice i obogatiti, nečime što bi bilo i na stanovitu gospodarsku korist hrvatskom vinu, a to je da na ceremonijalima krštenja mošta – što ih je tada surađujući s nama vodio znani zagrebački vinski biškup don Simpy s miništrantom Dragecom Ribom – uz domaću publiku redovito okupimo i inozemne diplomate najvišeg ranga, dakle veleposlanike, pa da im tom prigodom pored veselice  ponudimo još nešto. I tu je krenula naša akcija Diplomatsko vino, u koju smo dakako htjeli uključiti i više domaćih vinskih podruma.

U vinskom podrumu s arhivskim vinima Zlatka Puntijara, te, dolje, četvorka Francem, Kozarčanin, Puntijar i Suhadolnik s buteljama koje će se kušati (Marko Čolić)

Prvi nam se, i to s oduševljenjem, na naš prijedlog o suradnji na diplomatskom planu odazvao Badel 1862, konkretno s posjedom Kurija Nespeš kojim je spomenuta velika tvrtka tada gospodarila. Akcija je bila zamišljena na način da se veleposlanici prisutni na našem martinjskom krštenju (ponovno) pozovu u podrum Kurije Nespeš potkraj proljeća iduće godine, da kušaju razna vina iz prethodne berbe a upravo na dozrijevanju na finom talogu u bačvicama, te da svaki izabere vino iz po jedne bačvice koje mu se najviše dopalo. Da bi se na uglednom mjestu šire međunarodno promovirala hrvatska kapljica, a to je otvaralo mogućnost i promidžbe i naših jela i područja gdje nastaju, došli smo na zamisao da nekim vinima što se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline među najvišim pripadnicima diplomatskog zbora u Hrvatskoj pronađemo i proglasimo kumove, te da se vina, kad završe process dozrijevanja i napune se u bocu, rasporede kumovima tako da svaki od njih dobije određeni broj butelja za svoj zagrebački ured. A prvim kumom Diplomatskog vina iz redova međunarodne diplomacije u Hrvatskoj postao je veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Knut Toraassen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao, naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj…

Prvi kum i dobitnik Diplomatskog vina bio je norveški veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraassen, na slici kako prima butelju Diplomatskog vina (Marko Čolić)

Nakon što su butelje predviđene za veleposlanike-kumove predane, preostali dio butelja usmjeren je u promidžbene aktivnosti Svijeta u Čaši i Badela 1862. Svijet u čaši svoj je dio butelja pohranio u vinski podrum restorana Stari Puntijar, koji, inače, u odgovarajućem ambijentu ima niz boksova predviđenih za čuvanje boca, među njima i onih okrenutih privatnim ljubiteljima plemenite kapljice što svoje kupljene butelje s vinom s potencijalom žele pravilno skladištiti i na duži rok a za to u okviru svojega doma nemaju potrebne uvjete. Svijet u Čaši je naše boce ostavio kod Puntijara s ciljem da se svako toliko u prigodnoj okolnosti, a prvenstveno uoči Martinja kao datuma  početka te naše priče, u nazočnosti uglednih gostiju u tom restoranu što njeguje hrvatsku (kajkavsku) tradicijsku kuhinju, otvori poneka butelja, da se vidi kako se kapljica razvija i da se uz poneki fini zalogaj pročavrlja uz nju i o njoj ali i o drugim aktualnim temama.

Najnovije kušanje Diplomatskih vina bilo je sada uoči Martinja 2020, ali s obzirom na problem s Coronom i Covidom19 u posebnom režimu – u vrlo maloj grupi i strogo strukovno orijentirano, bez gostiju s diplomatske scene. Nazočili smo Franjo Francem, enolog, u ono tadašnje vrijeme zaposlen upravo u Badelu 1862 i aktivni sudionik akcije Diplomatsko vino, zatim Mladen Zrno, enolog koji je sada uposlen u Badelu 1962 gdje obavlja i zadatke u promidžbenom sektoru oko vina, pa novinar i znani vinski pisac Ivo Kozarčanin, fotoreporter Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik, ispred revije Svijet u Čaši i elektronskog izdanja http://www.suhiucasi. Dakako, s nama se podružio domaćin Zlatko Puntijar, koji je na licu mjesta predložio da uz Diplomatska vina degustriramo-provjerimo i neka duže odležana vina iz njegove privatne arhive, te koji se poigrao sommeliera i otvarao butelje i točio uzorke.

Domaćin Zlatko Puntijar poslužuje vina enolozima – prijašnjem badelovcu Franji Francemu i sadašnjem badelovcu Mladenu Zrnu (Marko Čolić)

Evo koju smo kapljicu kušali i kojim redom: Rajnski rizling 2004 Kurija Nespeš polusuho (napunjeno u ukupno  500 polalitrenih butelja), s 11,7 vol% alkohola, njegovano, inače, u barriqueu, zatim Chardonnay 2003 Kurija Nespeš, polusuho, s 14 vol%, također njegovano u barriqueu, potom Sauvignon 2001 Kurija Nespeš, suho, 12 vol%, onda Rajnski rizling 2001 Kurija Nespeš, suho, 11,5 vol %, Traminac 2001 Kurija Nespeš, suho, 13 vol %, Graševina 1993 kasna berba Kurija Nespeš, čuveno, suho, 12,2 vol %,  Graševina 1994 kasna berba, Tomac, suho, 13,8 vol % i Žilavka 1983 Hepok, suho, 12 vol%.

Uz znani gračanski restoran Stari Puntijar prije nekoliko godina niknuo je lijepi hotel Puntijar sa četiri zvjezdice. Zlatko Puntijar, prekaljeni ugostitelj i strastveni skupljač starih knjiga o kuharstvu i s receptima, uređenjem interijera zorno je dao do znanja gostu da je kompletan objekt Stari Puntijar spomenik tradicijskoj zagrebačkoj eno-gastronomiji Nedavno je na promociji novog vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana u Rijeci dobio priznanje za punih 25 godina neprekinutog uvrštenja u taj strukovni vodič preporučenim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj (Marko Čolić)

Dojmovi: nijedan čep nije odavao TCA, sva su se vina, unatoč tome što nisu bila rađena posebno s namjerom da dugo odležavaju, pokazala u jako dobrom svjetlu, nijedno s notom naporne starikavosti. Svi uzorci s primjerenom lijepom čistom nešto jačom žućkastom do zlaćanom bojom normalnom za vremešna vina. Uglavnom sva vina osim jednoga pokazala su dosta živosti i, prilično uočljivo, svoju sortnu pripadnost. Prvi Rajnski rizling, onaj iz 2004., punjen i dakako označen kao polusuhi, kroz sve te godine profermentirao je u butelji ali srećom u trenutku ulaska u bocu očito u njemu nije bila veća količina rezidualnog šećera tako da se refermentacija ogledala tek na ponekom mjehuruću, a nije ostavila negativnog traga na mirisu i u okusu. Chardonnay 2003 se predstavio kao snažan, bogat, kremast, isprva malo suzdržan u nosu, u ustima se činio da mu slast daju visoki alkohol i kremoznost od dozrijevanja na kvascu a ne i ostatak neprovrelog sladora kako je stajalo na etiketi (polusuho). Jedno od najboljih vina iz ove skupine.  Sauvignon 2001 imao je diskretnu, smirenu aromu i lijepu kiselost, Rajnski rizling 2001 iskazao je dosta izraženi tercijarni nos ali ne i nepoželjnu starikavost, kiselost vrlo dobra. Traminac 2001 osvojio je svojom tipičnom sortnom aromom, punoćom i tijelom. I on moj favorit iz ove grupe.  Graševina 1993 kasna berba u mirisu je ponudila botritisnu notu koja je, kao i duže odležavanje, potisnula iz bouqueta voćne i cvijetne niti, a Graševina 1994 k.b. od Tomca bila je i te kako živa, puna, lijepo zaobljena, fini primjerak kapljice koji demonstrira da je kvalitativni domet Graševine vrlo visok, ona bi bila također moj izbor najboljih s ovoga kušanja. Završni uzorak Žilavka 1983 otkrio se u izrazito šeriziranome tonu ali i kao takav vrlo upotrebljiv doduše ne kao vino žilavka nego, npr., kao interesantan dižestiv, na kraju obroka.

Sve u svemu, vrlo lijepo iskustvo!  ♣

Martinje i novo mlado vino: berba 2020 već u 2020. u boci i čaši

Ovogodišnji pandemijski martinjski ceremonijal, uz vlastito misno vino. Poslije obreda vinski biškupi razišli su se po štandovima na Jelačić-placu da bi kušali novi mladi portugizac. Među malobrojnim izlagačima portugisca pojavila se plešivička obitelj Krešimira Režeka, koja slovi kao jedan od plešivičkih proizvođača boljeg portugisca

Plešivički portugizac Selekcija, zajedničko vino nastalo sudjelovanjem, sa svojom kapljicom, devet proizvođača s Plešivice, među kojima je i Robert Braje, te, desno, Purtugizec koji Braje plasira pod svojom etiketom, i Portugizac koji pod svojim prezimenom plasira obitelj Krešimira Režeka, te portugizac Agro Drago Damir Režek. S bogatom ponudom finih sireva među kojima je iskakao duže vrijeme njegovani plešivički polutvrdi predstavila se plešivička obiteljska sirana Šestak

MARTIN JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOUVEAU…

Metropola te Zagrebačka županija svečanost striktno novog mladoga vina produžile su na dva mjeseca – listopad (druga polovica), kad je prigodnim programima promoviran novi mladi portugizac – robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, te studeni (prva polovica) kad je glavna ličnost bio sv. Martin koji je pokrštavao mošt na mlado vino općenito i mlado vino već pripremljeno za konzumaciju. Planirano je da druga polovica studenoga, s naglaskom na posljednji tjedan u tom mjesecu, bude i u znaku manifestacije Okusi zavičaja, i to ne samo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nego i po drugim hrvatskim županijama, ali s obzirom na okolnosti službeno feštanje uz okuse zavičaja, zamišljeno da se što bolje propagiraju izvorni i autentični arome i okusi raznih pojedinih naših krajeva i da se maksimalno u ozračju domaćega, izvornoga krene u već tradicijski i turistički vrlo atraktivni Advent, otkazano je za ovu godinu, Adventa bi ove godine barem u Zagrebu ipak trebalo biti ali ne u obliku na kakav smo navikli, i koncentriranog uglavnom na uže središte grada.

Pouzdano mjesto eno-gastro užitka: izletnička kuća obitelji Roberta Brajea. Na slici: vlasnici i domaćini Robert i Sanda Braje, te sin Patrik. Slasni početak: plešivički copanjek te štrudla od sira

Za stanovnike većih urbanih središta, posebice mnogoljudnog Zagreba, željne okusa tradicije i mladog novog vina, rješenje može biti skok s asfalta na selo u najbližoj okolici, primjerice, za Zagrepčane i Karlovčane, do vinorodne Plešivice koja se u novije vrijeme sve jače profilira kao uvjerljiva eno-gastronomska destinacija. Želi li se fina domaća papica i kapljica u toplom ambijentu tradcijske drvene kuće povezati s – preporučljivo je! – rekreacijom na otvorenome – šetnjom uz vinograde, nekim oblikom planinarenja, a i kupnjom zdravih i eko-uzgojenih namirnica – povrća,voća, mesa, mesnih i mliječnih prerađevina, preporučujem kao jedno od  centralnih mjesta posjeta odakle se dosta hitro može stići i do više drugih, najsjajnijih plešivičkih vinskih zvijezda, izletište obitelji Roberta Brajea u Lokošin Dolu kod nekad famozne Mladine. Robert i sin mu Patrik proizvode cveni veltlinac, chardonnay, sivi i crni pinot, (mladi) portugizac, bijeli i ružičasti pjenušac rađen šampanjskom metodom, pa i jantarno vino (od dugo maceriranih bijelih sorata grožđa) a bogome i ono za čime se u najnovije vrijeme u nas naprosto luduje – pjenušac pét nat, od veltlinca, crnog pinota i portugisca. Tata Robert vješt je u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama Sanda Braje odlično se snalazi u proizvodnji mliječnih prerađevina,  izvrsna je kuharica koja arome i okuse tradicije izvanredno umješno prezentira kao – oblikom posluženja te izgledom ali i  tekom – vrlo moderna jela tako da s punim pravom ispred svojega imena može staviti oznaku/titulu Chef.

OPG Ivica i Ljubica Bubanović u Grabaraku kod Japetića, uz japetičku dobrodošlicu: domaći narezak – špek, salame od domaće i divlje svinje, te tople češnjovke vlastite produkcije

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30)

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri  krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30). Uskoro nabavlja i četiri nove krave. Svježe meso i domaće prerađevine od svinje kao i povrće i voće i mlijeko dijelom završavaju u kuhinji Sande Braje, za njene kreacije na tanjuru, a dijelom se prodaju na imanju te na tržnici u Samoboru

Kućica za odmor koju je koristio znani redatelj Georgij Paro. Sad je u vlasništvu Bubanovićevih. koji bi je rado, naravno bez ovih radnih poljoprivrednih vozila sada pred njom na slici, iskoristili za pokazivanje namjernicima, kao potencijalno vrijedan turistički eksponat, a možda nekim zainteresiranima i iznajmili za boravak na selu u vrijeme godišnjih odmora

Ivica Bubanović u kuhinji i Robert Braje u razgledanju Parove knjižnice, te, dolje, pogled na dnevnu sobu i na spavaću sobu

Sanda Braje sa svojim sjajnim domaćim kruhom i Patrik Braje s novim mladim portugiscem, od dijela kojega je napravo i varijantu pét nat, također za piti kao mlado vino. Patrik inače ima pét nat i od crvenog veltlinca i crnog pinota

Specijaliteti chefice Sande kreirani za ovu zimu: vrlo interesantan rižoto od ČEŠNJOVKI od VEPRA (napravio ih je Robert Braje) sa zelenim radičem poškropljenim balzamskim octom te oogaćenim sa ŽUMBERAČKIM TARTUFOM koji je, kao i onaj turopoljski ,nedavno pronađen u Zagrebačkoj županiji Kao glavno jelo ponuđeni su domaći karmenadli na kremi od jabuke, cimeta i senfa te s kremom od pečenog krumpira,popraćeno salatom od crvenog radiča. Dolje: Za zasladu – svježe kiselkaste zimske crvene jabuke te domaći pekmez od dreneka

I tu stvar ne staje, naprotiv – povećava draž!  Namirnice – meso, mlijeko, povrće, voće (krumpir, grah trešnjevac, luk, češnjak, mrkva, rajčica, paprika, buča, salate, zelje, kelj, od voćaka tu su jabuke, kruške, šljive, ukupno je 130 stabala…) koje Brajeovi koriste za svoja moglo bi se reći remek-djela na tanjuru iz posve su ekološkog uzgoja s oko četiri hektara zemljišta koje Sandini roditelji Ivica i Ljubica Bubanović kao OPG Bubanović uzgajaju na čistini brijega na nadmorskoj visini od oko 700 metara u stanovnicima posve opustjelom selu Grabarak kod Japetića, gde je, inače, simpatičnu kućicu za odmor, s tradicijski uređenim interijerom što međutim odmah ukazuje na to da je tu boravio veliki intelektualac, imao naš znani redatelj Georgij Paro …, danas je kućica na svoj način etnografski značajan spomenik vrijedan posjeta…

BEAUJOLAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ – Inače, dakako da ove godine u Zagrebu nije izostala prezentacija novog mladog beaujolaisa, koji po tradiciji na svjetsku scenu stupa službeno uvijek u trećem četvrtku u studenome. Ovaj put susret s mladim novim beaujolaisom bio je u Metropoli u posebnim anti-Corona epidemiološkim uvjetima a u režiji prof. Marije Vukelić i u sklopu njene akcije Abeceda finih zalogaja kroz koju profesorica nastoji promovirati prigodno ne samo finu papicu i kapljicu ma odakle dolazila nego finu papicu i kapljicu nastoj staviti i u kontekst boljeg upoznavanja jezika zemlje odakle dotično jelo odnosno vino dolazi. Prof. Vukelić priredila je kušanje novog mladog beaujolaisa iz podruma glasovitog Georgesa Dubeufa i s posjeda Château des Maladrets u bistrou Trilogija Fino & Vino, gdje je  kao prigodna pratnja na tanjuru ponuđen odličan specijalitet quiche lorrain.e …  ♣

MLADO MEĐIMURJE – Kroz godine nekako smo naviknuli da nam na spomen mladog novog vina prvi na pamet padnu portugizac, posebice Portugizac Plešivica, te, kad je riječ o uvozu, Beaujolais nouveau.  Neko vrijeme prašina se dizala u nas i oko Mladuha s kojime su izlazili Istrani, ali u novije doba kao da se  vezano uz Mladuh posustalo. Unatrag tri godine s novim mladim vinom kao brendom nastoje se oko Martinja nametnuti Međimurci. Deset vinskih podruma iz Međimurja i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo s sa svojom kapjicom iz berbe 2020. a nazvanom MLADO.

Vino je plod zajedničkog angažmana nove generacije već etabliranih međimurskih vinskih obitelji. Vinarije zastupljene u projektu MLADO Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je svoje mlado novo vino s time da se pazilo da sva vina što se nude pod markom MLADO Međimurje budu sličnih svojstava, dakle lagana (niski alkohol), svježa i zavodljiva, dakle da kapljica idealno funkcionira kao prikladna za predah, za neformalna druženja i za uz obiteljske objede. Autori vele da je MLADO najbolje u periodu od tri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Informacije o prodajim mjestima nalaze se na Facebook -stranici Urbanovo. ♣

Prigodno, baš uz Martinje: početak 24. prvenstva sommeliera Hrvatske

SINIŠA LASAN BRANI NASLOV

Prigodno, baš uz Martinje 2020., počelo je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske. Iznimno, ove godine, zbog epidemioloških razloga prvenstvo se odvija u dva dijela, to su izlučno natjecanje i završna natjecanja (polufinale i finale).

Prvi dio bio je istovremeno u Poreču i u Zagrebu 10. studenoga, dakle na dan uoči Martinja. Kandidati su se natjecali u četiri discipline: pismeni test, opis dvaju vina, ispravak vinske karte, te prepoznavanje četiriju vina. Po pravilniku, u završnu fazu, znači u polufinale, ulazi dvanaest natjecatelja s najviše osvojenih bodova.

Polufinale i finale planiran je u Zagrebu, u hotelu Westin u ponedjeljak, 7. prosinca 2020. od 10 do 18 sati. Natjecatelje očekuju pismeni test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različita stilova piva, demonstracija posluživanja pjenušca te usklađivanje jela i vina, na konkretnim primjerima jela.

__________________________________________

OPUS ZADRUGE NB – Uvod u sommelijersko prvenstvo 2020. bila je jedna inače u nizu brojnih vinskih radionica koje naš znani sommelier Mario Meštrović vodi sada u restoranu Kaiser što ga drži na zagrebačkoj Kajzerici. Radionica je ovaj put bila posvećena sorti Rebula i vinima od nje. Sommelijerskom susretu u Kaiseru prisustvovali su i Andrija Popović, poduzetnik iz doline Neretve a inače na čelu relativno novoutemeljene peteročlane Zadruge NB za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu, dakle poslovne udruge proizvođača vina na vinogorju Komarna, te Frane Ševo koji je svojedobno dugo radio u ugostiteljstvu u Njemačkoj.  Popović je sa sobom na kušanje tog popodneva ali za izvan službenog protokola donio moćno zadružno vino Opus od Plavca maloga, plod kreacije enologa Marka Šumana koji se, inače u enološkom poslu kalio u pelješkoj Korta Katarini  i na imanju Terra Madre na Komarni.

Frane Ševo, Andrija Popović i Mario Meštrović, i vino Opus 2017. Dolje: Andrija Popović s kolegama u vinskom podrumu Opusa. Slijeva je Zlatko Mustapić, zadužen za agrotehničke mjere, zapravo za kompletan rad u vinogradu koji, inače, slovi kao jedan od najbolje obrađenih o održavanih u Dalmaciji, a drugi je Branko Prović, predsjednik Skupštine Zadruge. Ostali članovi Zadruge su Dragan Popić, Mladen Nižić, Ivan Udženija i Mato Udženija

Vino Opus puno je, čvrsto, gusto, savršeno čisto (to puno govori!), mnogo obećava, tek nužno mu je ostaviti dovoljno vremena u kvalitetnoj bačvi i potom još dovoljno vremena u boci da se profini i razvije te da, uz snagu, u aromatskom smislu pokaže visoke kompleksnost i rafiniranost. Andrija Popović, jedan od petorice zadrugara koji su, kaže, uložili dosta svojega novca u podizanje 8,5 hektara vinograda Plavca maloga na Komarni te koji ulaze i u nove kredite za sadnju, na Komarni, još 2,5 hektara Pošipa, veli kako su svi, kao osobito ozbiljni poslovnjaci, visoko predani ovome projektu i gledaju na stvar dugoročno. Za daljnji razvoj svojega vinogradarstva/vinarstva petorka je zatražila pomoć od Europske Unije, od koje je uspjela na puni odobreni iznos dobiti 50 posto bespovratnih sredstava potpore.  Popović, koji za sebe govori da je on ponajviše zadužen za ostvarenje financijskog plana, navodi da zadruga NB treba sagraditi i moderno opremiti podrum, naime zasad joj u enološkom segmentu gostoprimstvo pruža znani posjed Terra Madre.  Kvintetu je u sklopu od Države svojedovno dobivenih prava na korištenje zemljišta za vinograde na 50 godina pripala i lijepa parcela na samoj morskoj obali, tako da bi se tu najvjerojatnije podigli objekti za ekskluzivni smještaj i ugostiteljstvo.

dogledno vijeme imati kakav 1er ili grand cru, a u dijelu uz obalu i turistički grand cru resort? Dolje: vinogradi iz kojih se rađa vino Opus Zadruge NB

Priprema terena za  sadnju Pošipa na proljeće 2021. Andrija Popović je uvjeren da je Zadruga NB  jedina koja sada u  Corona-krizi ulazi u značajniju sadnju trsja. Zadruga je iz EU fondova dobila potporu od 646.000 kuna za spomenuti pothvat, i moralo se, iako je vrijeme lošije likvidnosti, početi s radovima  kako bi se poštovalo potpisani ugovor s Agencijom za poljoprivredu

Vinogradi Zadruge NB Opus su na jačoj kosini do nadmorske visine od 70 metara, te s vapnenačkim tlom s dosta kamena, obogaćenim mineralnom crvenicom. Sunčanih sati godišnje tu je više od 2600!.Vlasnici su se opredijelili za ekološki uzgoj loze i proizvodnju vina. Za dozrijevanje vina rabe se, tvrdi Andrija Popović, visokokvalotetne bačve od francuskog hrasta ◾

________________________________________________

Siniša Lasan, branitelj laskavog naslova od lani, po bodovima vrlo uvjerljiv u prvome dijelu prvenstva 2020

U finale sommelijerskog prvenstva ulaze tri najbolja kandidata iz polufinala. Oni će pokazati svoje umijeće u opisivanju dvaju domaćih i jednog stranog vina, kušanih dakako na slijepo, kao i u prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, zatim u posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim menuom, rastakanju magnuma, poznavanju svjetske vinska scene, ophođenju s gostima. Predviđena je i jedna disciplina iznenađenja. Inače, od prošle godine, finalno natjecanje odvija se na engleskom jeziku.

Na ovogodišnje prvenstvo prijavilo se 26 kandidata iz svih hrvatskih regija. Riječ je o zaposlenicima u renomiranim hotelskim kućama, poznatim hrvatskim restoranima, konobama i wine barovima. U završnicu predviđenu za Zagreb plasirali su se, ovim redosljedom po bodovima:

1.Siniša Lasan – Rixos Premium hotel Dubrovnik (123,93 boda), Filip Božić – Meneghetti, Ivan Jug – Noel Zagreb, Tomislav Mikinac, pa Josip Orišković – dvorac Belaj, Marko Škarica – Draga di Lovrana, Mate Negulić – hotel Ikador Opatija, Miljenko Čehulić – Mano 2 Zagreb, Monika Neral, onda Toni Arbunić – Noel, Zoran Gregorović i Ivan Dušić – obojica Miramare Valamar Poreč. Razlika u bodoivima između prvoplasiranoga i posljednjeg na listi kvalificiranih za finale je nešto veća od 50 bodova. Samo četvorica prvoplasiranih na ovoj listi uspjela su osvojiti u prvome dijelu natjecanja više od po 100 bodova.

Novi prvak, za 2020/2021 je: ?   Podsjećam: prošlogodišnji pobjednik sommelijerskog prvenstva Hrvatske bio je Siniša Lasan.

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.

Hrvatski sommelier klub neprofitna je strukovna udruga osnovana 1993. godine. Udruga danas broji 500-tinjak članova. Glavna zadaća HSK napredak je profesije sommeliera, produbljivanje svijesti o kulturi stola, kao i stalna edukacija profesionalaca i ostalih zainteresiranih građana – ljubitelja vina. Hrvatski sommelier klub, od 1994., član je Svjetskog udruženja sommeliera (L’Association de la Sommelierie Internationale – ASI).

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.  ♣

Što jedemo i pijemo…

EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ TRŽIŠTA ZDRAVE PREHRANE?

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta, posebice za rizične skupine građana, osjetno više dobila je na važnosti nakon što je buknula pandemija prouzročena Corona-virusom. Zamijećeno je da je bitno povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, vijest je koju odašilje Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima Eurostata za 2018.,  kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,8 posto. Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, predviđanja su da potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom ostaje u porastu. U ovu se kategoriju uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako uz njihovu uobičajenu prehrambenu zadaću nude i dobrobit za zdravlje. Mnogobrojne prednosti konzumacije funkcionalnh pehrambenih proizvoda uključuju smanjenje kolesterola, učinkovitije upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr. To znači da je od goleme važnosti uz podatkom o porijeklu određene robe nužno obavijestiti se i o sastojcima i načinima proizvodnje prehrambenog artikla!

Troškovi kućanstva na kupovinu hrane i bezalkoholnih napitaka u postotku u odnosu na ukupni trošak kućanstva u 2018. u zemljama članicama EU

Deklaracija na siru: font maleni, slova gotovo posve izblijedjela

U najnovije vrijeme u programima emitiranim putem medija javnog informiranja vrlo često se može čuti apel, koji, dok ga slušate, ostavlja dojam ep-poruke, a kojime se dragi slušatelji i dragi gledatelji pozivaju da u trgovinama prilikom kupnje namirnica svakako pažljivo s ambalaže prehrambenih proizvoda pročitaju deklaraciju vezanu uz proizvod, naglasak se tu stavlja na porijeklo, konkretno zemlju porijekla, pa se na to, u apelu, dovezuje (pre)poruka da se svakako isplati u izboru opredijeliti se za namirnicu proizvedenu u Hrvatskoj. To je razumljivo ne samo iz domoljubnog razloga  tj. da se potpora pruži našem proizvođaču, nego i iz razloga što po logici stvari domaća namirnica od polja do stola može stići hitrije (i time biti zdravstveno korisnija!) nego ona iz uvoza, posebice iz dalekih prekomorskih zemalja. Dakle možemo je uživati kao svježiju i zreliju, posebno se to odnosi na naševoće i povrće koje se zbog mogućnosti brže dostave na policu od onoga iz vana ne mora (toliko) ranije brati pa ni dodatno (toliko) zaštićivati prskanjem, da bi izdržalo i barem u naizgled dobroj kondiciji stiglo ovamo pred kupca. Preslabo se, međutim, ističe kako pri izboru u dućanu deklaraciju o proizvodu treba dobro proučiti i radi informiranja o sastojcima, posebice aditivima – pojačivačima okusa, konzervansima (a tih za potrošača ne baš poželjnih E, E, E… zna biti mnogo!)…. kao i s rokom do kojega je preporučljivo konzumirati pojedinu hranu. K tome, na žalost, deklaracije su u pravilu tiskane vrlo malim fontom, pa da ih se pročita treba podosta vremena i podosta živaca. Nerijetko su – ili kao rezultat egzibicionizma dizajnera ili stoga što onaj tko proizvod stavlja na tržište želi nešto prikriti a da mu zakon ne može prigovoriti da nije naveo sve što je po propisu trebao – i tiskane tako sitnim slovima da ih je i iz uporabu naočari  jedva moguće pa čak i nemoguće dešifrirati. Kad su podaci navedeni na naknadno stavljenim papirnatim naljepnicama u mnogo slučajeva ta (sitna) slova budu i gotovo poprilično izblijedjela, nerijetko do mjere da se neka i izgube. Nisam sa službenih mjesta od odgovornih čuo objašnjenje zašto je tome tako, zašto se to tolerira, a niti obavijesti o tome da je netko za to odgovarao. Je li u današnje vrijeme (užurbanosti) normalno u prodavaonici prehrambenim proizvodima za tek nekoliko proizvoda koje se, uz upoznavanje s proizvodom preko ambalaže, želi kupiti moraju sa sobom nositi naočari s jakom dioptrijom pa možda k tome i mini povećalo, te da se na dešifriranje deklaracije izgubi mnogo vremena i živaca?…

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu, dalje:

– Uz to što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, funkcionaona hrana ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do čak i 500 (!) posto iznad usporedive konvencionalne hrane – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. Prioriteti prehrambene industrije su sigurnost hrane, kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove koji su na neki način već postali dijelom zakonodavnog okvira, prate i naši proizvođači.

Evo i dobre vijesti: u slučaju pekarske industrije zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizamm propisima se ograničava jače dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjevnije dijelove tržišta, mesna industrija samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina, a sa smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, a industrija pića funkcionalne vode i sokove, napitke.

_____________________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

 __________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE FROM the PAG island!

Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam vitamina D, k tome ovako elaborarani sirevi su i izvor užitka!

___________________________________________

Ali, evo i nečega što se, pogotovu kad je riječ baš o funkcionalnoj hrani, ne bi smjelo događati, npr. na prodajnim mjestima, sada, s obzirom da sam se u to što želim iznijeti osobno uvjerio, spominjem samo njih mada se nepravilnosti mogu naći i u drugim dijelovima lanca (transpoort, skladištenje…). Riječ je o postavljanju hrane a i pića na police pogotovu u supermarketima: u više navrata primijetio sam da se neki proizvodi poput npr. maslinovog ulja (i onog vrlo skupog extra vergine) pa i butelje vrhunskih vina, koji su, u skladu sa svojom kakvoćom, skupi, drže  na policama na većoj visini i direktno obasjani iz relativne blizine svjelošću neonske lampe, dakle, uz to što su obasjani oni su, neminovno, i dodatno zagrijavani iz tog izvora. A i vino i maslinovo ulje izrazito su osjetljivi na svjetlost i na višu temperaturu, maslinovo ulje posebno!

Komunikacija o dobrobitima pojedine hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja.

Mr. sc. Nevenka Gašparac i doc.dr.sc. Petar Mišević

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardu dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Dominantni segment odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko osam milijardi dolara. Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara.

ODGOVORNOST u POSLOVANJU s HRANOMU proizvodnji i distribuciji hrane jedan od najznačajnijih aspekata čine njena kvaliteta i sigurnost, a obveza je poslovnih subjekata tržištu pružiti kvalitetnu hranu s određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, higijenski ispravnu, sigurnu za zdravlje potrošača. Integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane predstavlja HACCP koji se zasniva na preventivnom pristupu što, kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pridnosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva.

O tome koji su to propisani uvjeti u području sigurnosti hrane i koje su sve obveze subjekata u poslovanju s hranom mogli su saznati sudionici besplatne online HACCP radionice koju je ovih dana organizirala Hrvatska gospodarska komora kao dio Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom te voditeljima i članovima HACCP-tima koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao zakonodavnu obvezu povezanu s odredbama Zakona o hrani te svim zainteresiranima što u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sudjeluju u provedbi toga zakonodavnog okvira u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane u prehrambenom lancu.

Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Službe za obrazovanje i informacijsku sigurnost doc.dr.sc. Petar Mišević kazao je kako je kroz edukacije u organizaciji HGK prošlo više od 20.000 osoba te da su sve te edukacije bile u funkciji podizanja kapaciteta njihova stručnog znanja.

Stručnjakinja za HACCP-edukacije mr. sc. Nevenka Gašparac dr. vet. me predstavila je propise u području sigurnosti hrane te pojasnila obveze subjekata u poslovanju s hranom, a i naglasila kako je sigurnost hrane i veliko gospodarsko pitanje. Podsjetila je kako smo imali prilike vidjeti da su mnoge tvrtke u svijetu koje nisu vodile dovoljno računa o ispravnosti hrane što su je nudile morale staviti ključ u bravu i prestati s radom.

Svaki pojedinac koji posjeduje tvrtku, upravlja njome ili na drugi bilokoji način radi u proizvodnji hrane u EU mora prema odredbama direktive uvesti sustav sigurnosti HACCP.  Sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – od farme do stola.

HACCP sustav sastoji se, objasnila je mr.sc. Gašparac,  od dvije osnovne komponente, prva predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značenja tih opasnosti po ljudsko zdravlje, dok dio koji se tiče kritične kontrolne točke predstavljaju faze u proizvodnji gdje se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i obavljati njihovu kontrolu.Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju ovaj sustav su proizvodnja, prerada i pakiranje, zatim organska prehrambena industrija, pa skladištenje, transport i distribucija, te priprema i distribucija hrane za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija i na kraju trgovina i ugostiteljstva. ♣

Svijet: odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu

AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU

Otkako je u svijetu proglašeno stanje pandemije i uvedene su razne i do vrlo stroge i za funkcioniranje gospodarstva jako ograničavajuće epidemiološke mjere nametnula se tema i o aktualnom stanju na tržištu vinom, koje je, požalili su se proizvođači i ponuđači plemenite kapljice, bitno izgubilo u mogućnostima plasmana. Vijesti o ponašanju potrošača koje su do sada objavljivane preko medija javnog informiranja ali i preko raznih društvenih mreža bile su raznolike, do čak i osobito kontradiktorne. S jedne strane čulo se/pročitalo se da je otkako je počela pandemija prodaja vina preko interneta krenula tako dobro da se može govoriti o nekom boomu, a usporedno s time pojavilo se i mnogo priloga o osobama koje su govorile kako su – potpuno prestatle piti!

Publikacija Wine Business International odlučila je obratiti se na nekoliko pravih adresa za odgovore o dosadašnjim posljedicama Corone i Covida19 na plasman Bakhova nektara.

_________________________________________________________

Stručnjaci kažu kako je Corona-virus posebno opasan jer je velika zagonetka, nepredvidljiv u svojim mogućim transformacijma. U očekivanju učinkovitog cjepiva i cijepljenja, pitanje: može li od oblika prikazanog na slici lijevo mutirati u oblik prikazan na desnoj slici, te nam najaviti, napokon – toliko očekivano svjetlo na kraju tunela

__________________________________________________________

Među prvima kontaktiran je Willi Klinger, do prije godinu dana glavni direktor moćne državne organzacije Austrian Wine Marketing Board a od siječnja 2020., dakle kad je startala epidemija što će prerasti u pandemiju, glavni je direktor jedne od najjačih austrijskih kompanija za plasman (vrhunskih) vina Wein & Co, koja ima 21 prodavaonicu specijaliziranu za vina i sedam wine-barova. Novo radno mjesto počelo je za nj uistinu pravim vatrenim krštenjem!

– Kad su s lockdownom u Austriji zatvoreni trgovine i ugostiteljski objekti  prodaja vina on-line utrostručila se u odnosu na stanje prije. I Wine & Co plasirao je već od prije vina preko Interneta, a dok su prodavaonice bile zatvorene ubacili smo u veću brzinu on-line. U mjesecima potpune zatvorenosti naš se promet dakako bitno smanjio, međutim u mjesecima nakon otvaranja podavaonica uspjeli smo nadoknaditi minus i u kolovozu smo zahvaljujući izravnom kontaktu s kupcima i narudžbama preko Interneta promet izravnali s onime što smo ga imali u isto vrijeme u 2019. godini. Pandemija je donekle promijenila navike potrošača u Austriji. Od lockdowna oni se pokazuju izbirljivijima i spremnima za bolji proizvod i potrošiti  nešto više novaca, a kupovalo se i na veće količine da se doma osiguraju određene zalihe, k tome izrazito se pokazalo to da se austrijski kupac u osjetno većoj mjeri nego što je to bivalo prije opredijelio za kupnju vina austrijskih proizvođača – rekao je Klinger, i dodao: – Tako nešto bilo je i za očekivati. U kriznim vremenima preferencije idu prema znanim, etabliranim markama posebice onima gdje je riječ o obiteljskoj proizvodnji I posebno onima iz vlastite zemlje. Veliki problem međutim predstavlja smanjenje kupovne moći širih slojeva. Ipak,smatram da je biznis s vinom više kakvoće otporniji nego što govore mnogi analitičari tržišta. Kad već nedostaje novaca za neke veće investicije, a za nekoga je takva veća investicija i npr. posjet kakvom mondenom ljetovalištu ali i vikend u razvikanome Parizu, onda se zadovolstvo i zadovoljština potraži u zabavi kod kuće ili odlaskom u neki bolji lokalni restoran, gdje se redovito uz jelo naručuje kakva dobra butelja vina.

Oni koji brinu o promidžbi i plasmanu vina: Willi Klinger (sasvim lijevo), do prije godinu dana glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda a sada glavni direktor jedne od najjačih kompanija za distribuciju vina u Austriji Wine & Co, zatim Mira Šemić iz Ljubljane, sommelijerka i ugostiteljka iz Slovenije koja je upravo u Austriji stekla diplomu i titulu Vinske akademičarke, te dr. Josef Schuller, direktor Austrijske Vinske akademije, na proglašenju novih vinskih akademičara 2020

Ostajemo i dalje u Austriji:  Anne J. Thysell savjetnica je po pitanju vina u velikom lancu SPAR.

– SPAR Austria na svojih 1600 maloprodajnih mjesta plasira više od 2500 različitih vinskih etiketa. Oko tri četvrtine asortimana vina porijeklom je iz Austrije. Vino prodajemo ne samo kroz dućane nego i preko naše trgovine Interspar on-line. Mi smo među supermarketima u Austriji prvi i počeli s prodajom on-line, ove godine proslavili smo dva desetljeća našeg portala e-commerce tj. prodaje preko interneta. Dakako da je Covid19 ostavio značajne posljedice na plasman vina kroz redovnu maloprodaju u dućanu. S obzirom na zatvaranja trgovina kao lokala i ugostiteljskih objekatai promet i vinom u uobičajenoj maloprodaji po lokalima drastično je opao, ali mi smo kao kuća podržali naše partnere vinare da ne propadnu i da se oporave. U međuvremenu prodaja vina preko Spara osjetno je porasla. Zabilježili smo povećano zanimanje za vina u svim cjenovnim kategorijama, pa i u onoj s višim cijenama, a naročio se pojačala potražnja za vinom domaćih, dakle austrijskih proizvođača. Dosta se povećalo interes i za vinima proizvedenima na posve prirodan način, dakle bez uporabe raznih aditiva, pojačivača okusa… K tome, u ljetnim mjesecima primijetili smo pojačan interes za domaćim ružičastim vinima, za austrijskim pjenušcima. Sad čekamo da vidimo kako će se kupci ponašati u novom inače uvijek u godini iznimno važnom periodu a to su dani u prosincu uoči Božića i između Božića i Nove godine. Teško je prognozirati s nekom točnosti, ali se nadamo da će ineres za vinom i u ovoj teškoj covidnoj godini biti velik.

Rita Soares – suvlasnica Garrafeire Soares iz Portugala:

– Naša obiteljska tvrtka postoji i s uspjehom posluje od 1983. godine. U Portugalu imamo 22 prodajna mjesta na malo i imamo više od 3000 klijenata koji samo kod nas kupuju vino. Od 2017. postoji i naš prodajni kanal preko Interneta.  Upravo ta on-line prodaja bila nam je spas u vrijeme lockdowna kad su sve trgovine na malo morale privremeno zatvoriti vrata. U travnju i svibnju 2020. naša prodaja on-line povećala se za 1000 posto u odnosu na 2019. Ipak nije trenutak i za likovanje, jer naša prodaja on-line obuhvaća tek dva posto od ukupnog prihoda što ga realiziramo. Mogu reći da smo, iako je po našem iskustvu prodaja preko interneta u znatnom porastu, primijetili da je jedan sloj potrošača počeo na vino trošiti opreznije nego prije. Oni koji nisu dovoljno u stručnom smislu upućeni u vinski svijet opredjeljuju se redovito za kupnju jeftinijih butelja, a oni koji više znaju o vinu kupuju skuplje etikete. Stoga je eto vrlo važno za trgovca vinom raditi na tome da se vinska edukacija širi, jer kako su potrošači bolje obaviješteni tako rastu izgledi da budu spremni za bocu vina odvojiti više novaca. U ovom razdoblju corona-krize zamijetili smo i to da, barem prema narudžbama, potrošači, kad su im je već ograničeni izlasci u javne lokale, u dosta većoj mjeri nego što je to bilo prije piju kod kuće. Ponavljam: popriličnu prednost unatoč višoj cijeni u maloprodaji imaju robne marke čiji su proizvođači zahvaljujući konstantnom unaprjeđenju kakvoće i zahvaljujući znalačkoj komunikaciji prema potrošačima stekli dobro ime na tržištu i uživaju povjerenje kupaca. Mogla bih reći da su kroz godine rada stečeno dobro ime na temelju kakvoće te uočljivi napori ka stalnom unaprjeđenju kvalitete proizvoda i prikladno komuniciranje prema tržištu ključ uspješnog plasmana vina u težim vremenima koja nazivamo kriznima.

__________________________________________

Horst Hummel

PRAZNIČNI i COVID19 RABATIHorst Hummel, Nijemac iz Berlina koji ima vinograde i vinski podrum u nama susjednom mađarskom Villanyju i proizvodi jako dobra vina te kojega već dugo poznajem, još iz vremena prije najezde Corone vrlo je aktivan u marketinškom smislu na Internetu. Sada, otkako je Covid19 donio mnoge promjene u našem životu, pojačao je on-line aktivnost, i to ne samo predstavljanjem svojega pristupa u trsju i u podrumu (ekološki je orijentiran) i prezentacijama svojih proizvoda putem vlastita portala te preko Facebooka, nego i pozivima zainteresiranim vinoljupcima da im njegov objekt, kao neka vrsta banke vina, posluži za čuvanje kupljene kapljice, dakako uz naknadu, zatim pozivom moguće zainteresiranima da, uz određenu protuuslugu – npr. jeftinije cijene buteljama kupljenih kod njega, investiraju u njegov posjed, ali i animiranjem poklonika Bakhova nektara, posebice uoči većih praznika poput Božća i Nove godine, da kupuju posebna pakiranja njegovih vina (paketi su s 36 boca, 24 boce, 18 boca i 12 boca…), po rabatima o 12 do 36 posto, ovisno o broju boca u naručenom paketu. Hummel ima niz sorata – Lipovinu (Harslevelu), Moslavac (Furmint), Traminac mirisavi, Portugizac, Frankovku, Merlot, Cabernet franc i Cabernet sauvignon, a u ponudi vina bijelu, ružičastu i crnu jednosortnu i sortno miješanu mirnu suhu kapljicu, jedan predikat kategorije IBPB te ružičasti pjenušac brut nature rađen klasičnom, šampanjskom metodom. Medju najpoznatijim i najboljim njegovim vinima su Cabernet franc Panterra te frankovka Kekfrankos Spatz….◾

_______________________________________________

SAVJETi ISKUSNOG SOMMELIERA ZA UBLAŽAVANJE KRIZE – Od kolege Carla Macchija, koji u Italiji vodi vrlo utjecajni vinski portal WineSurf, saznajem za Nelsona Parija, koji je u kontekstu svega onoga što se u društvenom i gospodarskom životu događa desetak posljednjih mjeseci otkako divlja Corona-virus i pandemijskom  se dimenzijom širi bolest Covid19, javno iznio neka pažnje vrijedna razmišljanja o tome kako u vinskome svijetu (pokušati) parirati novonastalim okolnostima i u gospodarskom smislu proći s najmanje mogućom štetom. Nelson Pari je osoba koja se u mladosti kao glazbenik u Londonu okušala, s uspjehom, u svijetu show businessa, da bi se poslije vrlo aktivno uključio u svijet vina, pa postao certificirani sommelier institucije The Court of Master Sommelier i, potom, supervizor programa događanja u ekskluzivnom londonskom objektu 67 Pall Mall, privatnom klubu finih vina koji slovi kao najprestižniji te vrste na svijetu.

Što to kaže Nelson Pari?

– Sad, kad smo u mnogo čemu ograničeni u javnom životu, kao nešto osobito nužno istaknuo bih ono što su, koliko vidim, mnogi vinari sada u novim okolnostima shvatili kao nešto od posebne važnosti, ali i ono u čemu, koliko također vidim, mnogi vinari još ne vide prednosti. Riječ je, među ostalime, npr. o korištenju mogućnosti virtualnoga što ih danas (i) u sferi businessa nude prikladna tijesna povezanost pojedinaca s Internetom i istupi prema javnosti on-line. Naglasio bih da je moj professor, dok sam još, a prije više godina, bio student, često isticao kako se već širom otvorila era u kojoj nastupi on-line postaju čak efikasnijima i važnijima od onih stvarnih fizičkih! Dakle, umjesto jadikovanja zbog raznih ograničenja koja nas sada kroz epidemiološke mjere pogađaju i u osobnom i u poslovnom smislu, valja prionuti uz kompjutor i dobro promisliti na koji je sve način moguće u javnosti i u kontekstu posla i razvijanja poslovanja biti nazočan virtualno tamo gdje, zasad, nije više moguće biti izravno fizički. Za početak, i u osnovi, to znači smišljati načine kako, posebice i preko više već snažno razvijenih društvenih mreža, privući pažnju pučanstva na ono čime se profesionalno bavimo i što možemo ponuditi kao proizvod i uslugu.

__________________________________________________________

 

Boris Šuljić iz Novalje na Pagu vlasnik je vinskog posjeda Boškinac, ali i, na istom komadu zemlje, i hotela i prvoklasnog restorana Boškinac. Corona i Covid19 probadaju ga s dvije strane – vinske i turističke. Srećom, ali, dakako, i ambicioznošću i marljivim radom (sreća prati hrabre i marljive, ambiciozne…), kroz svoje istupe u javnosti i s vinom i s eno-gastronomskom i smještajnom ponudom pa i promocijskim akcijama stekao je visoku reputaciju i snažnu vidljivost, u koje se opravdano nada da će mu ići na ruku u ovim teškim vremenima što tko zna koliko će dugo potrajati. Glede vina, ona su rađena, posebice crni cuvée, rađena tako da mogu duže izdržati kroz vrijeme i tako se još, istovremeno, i razvijati, tu Boris ne strahuje od nekih većih gubitaka osim što će naplata zbog ipak slabijeg tempa plasmana kasniti, a glede turističkog aspekta, vjeruje da će se pandemija do iduće glavne turističke sezone, ljeta 2021. ipak donekle smiriti, pa sad dok ima dovoljno vremena razmišlja o novim kreacijama na tanjuru kao novoj pozivnici gourmetima da posjete Boškinac. Druži se, u Boškincu, sa svojim kolegama od imena, natječu se na neki način koji će od njih iznenaditi nekom svojom improvizacijom na tanjuru, moguće iduće godine hitom i Boškinčeva jelovnika. Na ovoj slici, Šuljić je u društvu s karizmatičnim chefom Rudijem Štefanom iz šibenskog restorana Pelegrin, zatim sa chefom Vjekom Bašićem iz konobe Boba s Murtera i sa Sašom Beganom, chefom u zadarskom restorani Foša…

__________________________________________

U obraćanju javnosti trebalo bi, veli Pari, da bi sjeme palo na plodno tlo što će onda biti u stanju s određenom koristi vratiti sjetveniku uloženo, imati dobro definirane ciljne slojeve na tržištu tj. skupine ljudi kojima se s nekom realnom nadom u poslovni uspjeh isplati pojačano obraćati, dakle oblike obraćanja potrebno je prikladno razraditi po ciljnim skpinama.

– Uz vidljivost u javnosti potrebno je silno paziti, osjetno više nego što je to bilo prije, u onome vremenu koje smo do nedavno nazivali normalnime, na to da se, ako situacija ne dopusti da se određene stvari  srede odmah u izravnom razgovoru i kroz dopisivanje redovito i u pristojnome roku, promptno odgovara na propuštene telefonske pozive te na primljene e-mailove, i poruke druge vrste. A upravo s tim nužnim odgovaranjima, koja su, inače, i znak opće i poslovne pristojnosti, zainteresiranim potrošačima znalo je štekati, uvjerio sam se u to i osobno kad sam kontaktirao neke vinare očijim sam proizvodima htio saznati više na samom izvoru. Esencijalno je proizvod odnosno uslugu stavljene u ponudu i detaljno iskomunicirati, dakle drugu stranu ne samo obavijestiti da kod vas ima nešto što bi bilo vrijedno nabaviti i na kojoj je adresi odnosno na koji način je to moguće nabaviti, podrobnim objašnjenjima uvjeriti da je upravo to što druga strana želi i treba. Ne zna li klijent da je nešto i gdje je to nešto dostupno u tržišnom smislu te ne podastru li mu se, da bi stekao povjerenje i u ponuđača i u proizvod/uslugu, detaljne informacije o čemu je riječ, a to je danas putem interneta i sa samog kućnog praga pošiljatelja do kućnog praga primatelja i te kako moguće učiniti da bude komotno i za ponuditelja i za potencijalnog kupca, korisnika, sklapanje posla vrlo je upitno. Istraživanja su pokazala da, kad je kupac kao budući mogući korisnik ponuđenog proizvoda ili usluge detaljno, potanko i jasno upoznat o čemu se radi, do realizacije posla dođe i u do 90 posto slučajeva!

U najnovije vrijeme dosta se govori o sve raširenijoj izravnoj on-line prodaji, ali koliko god ona može biti u ovim trenucima jako dobro rješenje, ona može kriti i određene zamke, koje bi se u vrlo nezgodnom svjetlu mogle pokazati nakon što se situacija koliko toliko normalizira pa počne na određeni način i povratak na ono staro, naglašava Pari, dodajući kako je bitno da proizvođač-primarni ponuđač sada, u novim okolnostima kad se brojni trgovine i ugostiteljski objekti mjerama iz epidemioloških razloga zatvaraju, ne zabravi na pomoć koju su upravo trgovci i ugostitelji pružili kad je bilo i te kako potrebno, tj. odmah na početku.

_____________________________________________

Osvajač Decanterovih medalja, sve uspješniji istarski vinar Klaudio Tomaz, te visokoafirmirani dalmatinski chef Hrvoje Zirojević, na čašici razgovora kod Tomaza u vinoteci. Za proizvođača vina svakako je vrlo dobro kontaktirati i nastojati aktivno surađivati s kuharima, oaobito chefovima koji mogu biti vrlo utjecajni u objektu u kojemu rade. Druženja, u kojima se rađaju brojne ideje, lako prerastu na stupanj značajne poslovne suradnje. Nerijetko vrsni chefovi kreiraju remek-djela na tanjuru na način da se dobro slažu s pojedinim vinima, pa to može rezultirati i uvrštavanjem neke kapljice na vinsku kartu lokala, a sada, npr. u uvjetima zatvorenosti, možda dostavom hrane i odgovarajućeg vina na kućnu adresu naručitelja

______________________________________________

– Otvoriti mogućnost kupnje proizvoda on-line, po meni, nije dovoljno. Preporučio bih radije kompleksniji on-line istup, a to je otvaranje dobro uređivanog portala tvrtke, putem kojega bi se uz fotografije onoga što se nudi, a sad i ovdje kao sommelier ponajviše govorim o vinu, ponudile detaljne informacije o svakoj etiketi, dakle prikaz fotografijama, filmićem i tekstom, vinograda te podruma, objašnjenja o vlastitoj filozofiji vina, o tome gdje se vinogradi nalaze kakvi su eko-uvjeti, o kojim je sortama riječ, o načinu rada u trsju, potom i u podrumu. Svaku etiketu trebalo bi popratiti informacijom s pojedinostima u produkciji pojedinog vina te analitičkim podacima kapljice, opisom organoleptike, preporukom o posluženju uz koje jelo i na kojoj temperaturi, dobro je uz svaku berbu dati opis godišta… Sve to i te kako je korisno baš i nama sommelierima koji gostu-kupcu preporučujemo vina. Kad god naiđemo na novog proizvođača odmah na Internetu potražimo portal njegove vinske kuće, da se detajno upoznamo s ponudom. To zasigurno vrijedi i za specijalizirane vinske novinare. Što više o vinu znamo mi koji smo izravno okrenuti ka tržištu dakle bitni za plasman, u prilici smo ljepše ga objasniti klijentu i lakše ćemo ga prodati. Ovdje moram dodati još nešto o čemu se uvijek ne pridaje dovoljno pažnje, i to bih izrazio kroz dva upozorenja: jedno je to da treba biti načisto s time da, iz više razloga, primjerice to su afinitet konzumenta, tip lokala po vrsti ostale ponude, a i po materijalnim mogućnostima potrošača, svako vino nije prikladno za svakog pojedinca a ni za svaki ugostiteljski objekt pa ni za svaku vrstu realnog prodajnog punkta, dakle valja racionalan i objektivan, znači dovoljno svjestan kamo koji proizvod najbolje pripada odnosno može pripadati s obzirom na tip, jelo, prigodu, cjenovni rang… Drugo upozorenje vezano je uz osobe pojedinačno i institucije koje se bave prezentiranjem proizvoda, u ovome slučaju konkretno vina. U današnje vrijeme kad se i te kako vidi i osjeti moć reklame mnoge osobe uključuju se u propagandni segment nastojeći kao promotori djelovati samostalno, ili osnivajući tvrtke za promocijsku djelatnost odnosno nastojeći se u takvim tvrtkama zaposliti. Internet i društvene mreže mnogima, maltene svakome omogućuju javne objave, i to se uvelike koristi. Međutim nisu svi koji se uključuju na bilo kakav način u neslužbenu ili službenu promotivnu aktivnost dovoljno stručni i na visini zadatka, tako da bi proizvođač trebao i te kako pripaziti pri izboru i osoba i tvrtki kojima bi prepustio da javno govori o njegovu proizvodu, tj. vinu. Primjetio sam npr. da u nekim vinskim zemljama vinari kao promotore svojih vina više vide u influencerima nego u profesionalnim vinskim piscima koji ozbiljno rade za etablirane publikacije.

Rado bih ovdje naveo  primjer iz industrije video-igrica, iz vremena kad je prije koju godinu ona bila u krizi, pa su brojne tvrtke odlučile osloniti se na tvrtku za koju im se, s ozbirom na njenu vidljivost na tržištu, činilo da im može pomoći u poboljšanju plasmana. Nakon godina i poprilično potrošenih novaca – poslije je bilo čito: bačenih uvjetar –  pokazalo se da je angažirana ekipa zapravo radila na tome da dobivenim sredstvima – sponzorira sama sebe!.. A ozbiljne osobe i tvrtke i te kako postoje!

I, za kraj?

– Na kraju: iznimno je važno da vinari budu ujedinjeni, skupa, na određeni način cehovski organizirani u zaštiti interesa svoje branše, svojeg proizvoda i svakog pojedinog teritorija na kojemu djeluju. Proći će još vremena dok se ponovno, kako je bilo prije Corone, počnu organizirati turistički posjeti vinskim podrumima, masovne degustacije, izložbe i sajmovi vina, samo, sada, vinari, glava gore! Raspitujte se stalno kad koji lokal ponovno otvara vrata i, ponavljam, dobro razmislite o tome koja vinoteka i koji restoran moraju obvezno u ponudi imati i vaše vino a koji pak nisu na razini vaše kakvoće, razmišljajte i o tome koji su sommelieri, koji novinar i koji influencer prikladni da javno govore o vašem vinu, štaviše koji su posebno važni da se o njemu očituju u javnosti, pa se tako i postavite…  ♣

SLO ORANGE 2020 u KINI!  – Dok je Europa maltene sva u kompletnom lockdownu a ludnica je i u SAD, dotle u Kini, odakle se pandemija proširila na cijeli svijet i gdje je, kažu, napokon došlo do kakve-takve normalizacije, sajmovi rade. U petak 20. studenoga na manifestaciji Wine to Asia koju je pripremio veronski Vinitaly i koja je bila u Shenzhenu izlagali su vinari iz španjolske vinorodne regije La Rioja, iz talijanske Franciacorte, iz francuske Burgundije, pa iz Čilea, Njemačke i domaćina, Kine, te, u okviru Festivala narančastih (ispravno bi bilo  jantarnih, ili amber!!) vina, i – bez osobitog straha od Corone – 11 slovenskih proizvođača a to su  Batič, Burja i Guerila iz Vipavske doline, Emeran Reya, Marjan Simčič i Movia iz Goriških brda te Bordon, Korenika&Moškon, Polič, Rojac i Zaro iz Slovenske Istre. Degustaciju je vodio kineski influencer na području vina Ian Dai.

Za jantarna vina, čuje se, u Kini vlada veliko zanimanje, osjetno veće od mogućnosti i približnog zadovoljenja potražnje. Organizatori su za Masterclass u Shenzhenu pripremili iscrpno gradivo o Sloveniji, njenim vinogorjima, vinarima i vinima. Za posjetiteje sajma i degustacije izdan je i prigodni katalog sa 40 stranica, s tekstovima na engleskom i kineskom jeziku. Kroz video prezentaciju o slo-terroirima i o tehnikama proizvodnje maceriranih bijelih vina zadužen da govori bio je Primož Lavrenčič Burja iz Orehovice.

Prizor s odlično posjećenog masterclassa o slovenskim jantarnim vinima

Festival jantarnih vina inače već godinama se na nama blizim prostorima održava na proljeće i na jesen, jednom u Izoli i jednom u Beču, ali Corona i Covid19 ove su godine pomrsili račune. Slovenci najavljuju Orange Wine festival  2021 za ponedjeljak 19. travnja sljedeće godine u sklopu veronskog Vinitalyja, te u petak 30. travnja u Izoli i u Kopru, tu bi se trebala održati i svjetska premijera dokumkentarca Call it Amber. ♣

ANTEPRIME TOSCANE 2021, NA PROLJEĆE – Već više od dva desetljeća među najjače i najupečatljivije europske promidžbe vina od berbi koje u toj godini po pravilniku područnih konzorcija za vino stječu pravo izlaska na tržište – Le Anteprime Toscane, sudionici kojih su Konzorciji za vino Chianti doc i docg, Chianti classico docg, Vino Nobile di Montepulciano, Vino Brunello di Montalcino i Konzorcij Vernaccia di San Gimignano, a koje su se u Firenzi i okolici Firenze i Siene održavale uvijek u veljači, u 2021. dakle u sljedećoj godini, sele u novi, proljetni  termin, u svibanj, računa se da bi se do tada okolnosti mogle barem donekle smiriti i normalizirati te dopustiti dolazak pozvanih iz cijeloga svijeta na ovakva veća okupljanja. Odluka je donesena nakon negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo ove godine, naime bilo je nezamislivo iduće godine ne organizirati ovu promocijsku i poslovnu manifestaciju bitnu za ekonomiju Toscane, prenose mi iz Konzorcija za Chianti Classico docg riječi Stefanije Saccardi, potpredsjednice Regije Toscana i regijske pročelnice  za poljoprivredu.

Atraktivan prizor iz Toscane, s područja vinograda Chianti classico docg i nasada maslina Conca d’Oro (Zlatna školjka) kod mjesta Panzano između Firence i Siene

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane, koje su svakog veljače na cijeli tjedan dana okupljale nekoliko stotina vinskih novinara i trgovaca vinom te ugostitelja ne samo iz Italije nego iz čitavoga svijeta – dobrih 18 godina zaredom tamo sam bio pozivan i ja kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, u 2021. mogle bi dobiti i nove sadržaje a možda i duži period događanja, naime nedavno su se svi toskanski vinski konzorciji DOCG, DOC i IGT, ne bi li bili učinkovitiji u promidžbi regijske eno-gastronomije, udružili u savez nazvan AVITO, odnosno Associazione Vini Toscani, pa se čuje kako bi se uz nekoliko najjačih toskanskih konzorcija 2021. na budućm Anteprimama možda pojavio i još koji manje značajan od spomenutih.

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane koje su do sada u Firenzi redovito otvarali konzorciji za vina Chianti i Chanti classico pa se potom putovalo u San Gimignano, zatim u Montepulciano i Montalcino, iduće godine završit će prezentacijom Chianti classica docg u Firenzi, u četvrtak 20 i petak 21. svibnja. Početak manifestacije predvidjen je za 14. svibnja.

Velika vrijednost manifestacije Anteprime Toscane je u tome što uz koncentriranu degustaciju na samo i u druženju s proizvođačima i kroz kvalitetno upoznavanje s vinima novih berbi u prikladno uređenim prostorima i uz primjerenu skrb sommeliera omogućuju i razgled područja na kojemu se pojedina vina rađaju te obilazak lokalnih vinskih podruma, proizvođača maslinova ulja pa i sireva, finih restorana i kulturno-povijesnih spomenika, dakle otkrivanje teritorija i s turističkog aspekta. Nije čudno kad predsjednik Saveza konzorcija AVITO Francesco Mazzei iz glasovite vinske kuće Chianti Classica, kaže:

– U svakome zlu nađe se i ponešto dobroga. U ovome slučaju dobro je to što će u novim kasnijim terminima ponuđena vina od mlađih ali i starijih godina biti s obzirom na stupanj razvoja na višoj razini nego što su u veljači, a s druge strane u svibnju su dani duži i redovito  je vrijeme ljepše te osjetno toplije nego u veljači tako da bude ugodno za obilaske.

Iz Chianti classica docg vijest i o tome da je na temelju dekreta talijanskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane te šumarstva banka Monte dei Paschi iz Siene kao pomoć vinskome sektoru Toscane, poprilično pogođenome Corona krizom, predvidjela vrlo povoljne kredite, posebno za vinske kuće koje njeguju svoj renome i image vina naglašeno i time što kapljicu proizvode samo od grožđa uzgojenog u vlastitim nasadima. To vrijedi istaknuti baš i ovdje u nas gdje nemamo udruživanja vinogradara i proizvođača vina na poslovnoj razini pa ni udruga što funkcioniraju na čvrsto definiranom poslovnom planu kako bi zajedno bili ne samo učinkovitiji u promidžbi vlastitig proizvoda i teritorija gdje žive nego i u mogućnosti dobivanja povoljnih potpora od odgovarajućih državnih a i bankovnih institucija inače nesklonih davanju materijalne pomoći pojedincima koji se ne pridržavaju određenih regula bitnih da na razne načine donesu korist kako njima kao pojedincima tako i cijeloj društvenoj zajednici. ♣  

_________________________________________

VIJESTI/NEWS

Publicistika pod pokroviteljstvom Bakha

Željko Garmaz s knjigama koje je dosad izdao

ŽELJKO GARMAZ – OSKAROVAC u PISANJU o VINU? – Jeste li znali da i na platformi pubicistike o vinu postoji svjetska nagrada u rangu Oscara u svijetu filma odnosno Grammyja u svijetu glazbe? Osječanin Željko Garmaz kandidat je za tog Vinskog Oscara za ovu godinu!

Nakon što je velika izdavačka kuća Gourmand, sa sjedištem u Madridu, koja publicističkim djelima iz svijeta vina i gastronomije dodjeljuje nagrade što se smatraju ekvivalentima Oscaru za film i Grammyju za glazbu, u svibnju proglasila Garmazov rad Vinske priče: Istra i Kvarner trećom najboljom svjetskom knjigom o europskim vinima, niti šest mjeseci kasnije i Garmazova nova knjiga – Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za to prestižno Gourmandovo priznanje!

I to u kakvoj konkurenciji: Bosnia – Wine stories Bosnia & Herzegovina, Željko Garmaz; Cyprus – Stowell’s Guide to the Wines & Wineries of Cyprus, Matthew Stowell; Hungary – Tokaj Wine, Ripka Gergely (Scolar); Netherlands – Wijngids Spanje, Sander de Vaan (Edicola); Spain – Rioja, vinos silenciosos, Antonio Remesal Villar, Alberto Gil Gil (Los Aciertos); Sweden – Fino! Sherry, Johan Franco Cereceda (Carlsson); Switzerland – Winzer, Wein und Küche, Gabriel Tinguely (Zocher & Peter Verlag); USA – The new wines of Mount Etna, Benjamin North Spencer (Gemelli Press)

Čak 1288 knjiga iz 175 zemalja i regija svijeta konkuriralo je za kandidaturu u nekoj od prestižnih kategorija Gourmandove godišnje inventure publicistike koja se bavi gastronomijom, vinima, vinskim turizmom, kavama, čajevima, konjacima… To je gotovo 20 posto izdanja više nego godinu ranije! S obzirom na posebne okolnosti uvjetovane pandemijom i zatvaranjem velikog broja država, organizatori su primijetili povećani broj objavljenih kuharica te su u tome kontekstu osigurali i jednu posebnu kategoriju – Kuharicama protiv pandemije Covid19.

O tome koliko je Gourmand Drinks Awards utjecajna nagrada govori podatak da je prošle godine, primjerice, u utrci za neku od nagrada bilo nominirano knjiga iz čak 216 zemalja ili regija u 105 kategorija.

Neumorni Garmaz već u pripremi ima novi rad za kakvu novu prestižnu nagradu, riječ je o biografskoj knjizi s Ivanom Enjingijem u glavnoj ulozi

U prošlogodišnjoj borbi za prestižnu titulu Najbolje svjetske knjige o europskim vinima, uz Vinske priče Istre i Kvarnera, bile su i sljedeće knjige: Wein in Österreich Willija Klingera, Weinkultur und Weingeschichte an Rhein, Nahe und Mosel, Michaela Matheusa, Weinland Südtirol, Christopha Guflera, Wine Book of Romania, Marinele Ardelean, Slovenia, a winemaking country, Roberta Gorjaka, La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres, Discover Sherry!, Sare Ekselius i Johana Wiréna, The Landscapes of Swiss wines, Sue Style, The Wines of Germany, Anne Krebiehl, The Wines of Eastern Europe Johna Hudelsona. Titulu najbolje u ovoj konkurenciji osvojila je knjiga La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres iz Španjolske, drugo mjesto osvojila je Decanterova suradnica iz Alsacea Sue Style sa svojom knjigom The Landscapes of Swiss wines, dok je, uz Garmazove Vinske priče Istre i Kvarnera, treće mjesto zauzeo Christoph Gufler s knjigom Weinland Südtirol!  ♣  

Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020

Prvorazredne hrvatske delikatese: slavonski kulin Job, istarski odležani tvrdi sir Latus, plešivički odležani polutvrdi sir Šestak, kruh iz radionice enologa Slavena Jeličića, crnjak Markus Babić Franz Ferdinand 2015 kao izvrsno ostvarenje enologinje Ivone Ječičić…

Konzervirana riba Budinski

KAD SE ENOLOG ISKAŽE KAO PEKAR, TE KAO RIBAR i KONZERVATOR RIBE… – Sreća je naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. A meni se, bogme, posrećilo, pa sam se eto na sjajan način podsjetio na nedavno – točnije: na Martinje 2020. – ispunjenje 28 godina postojanja časopisa Svijet u Čaši i na nekih valjda 35 godina postojanja naslova Svijeta u Čaši ukupno, jer prije osnutka revije i njenog prvog izlaska pred publiku Svijet u Čaši bila je rubrika koju sam vodio u nekadašnjem popularnom tjedniku Vikend izdavačke kuće Vjesnik gdje sam radio 17 godina.

Uz specijalitete s visokim karakterom te uz jednosatni srećom potpuni zaborav Corone i Covida lijepo sam ušao u razdoblje Adventa 2020 koje će eto ozračjem biti daleko od onoga na što smo se naviknuli kroz protekle godine. Užitak su inicirali enolozi Slaven i Ivona Jeličić, oboje inače iz Sinjske krajine i oboje svojedobno uposleni u zagrebačkom Vinolabu koji pruža eno-usluge i savjete vinarima, unatrag pak nekoliko godina Slaven je glavni za vino u novom sjajno opremljenom i uređenom vinskim podrumu posjeda Galić u Kutjevu, a Ivona je dvstruka kraljica vina, konkretno onih pod nazivom Markus, Danijela Szaboa iz Zagreba čije su sjajne etikete Pepejuh s kapljicama s Dingača i Franz Ferdinand s babićem iz primoštenskoga kraja, te zagrebačke podsljemenske kuće Jakob Zdravka Ilije Jakobovića, tu pak briljiraju izvanredni Cuvée na bazi bordoških sorata i, posebno, Syrah, sve iz vinograda u brodskom Stupniku. Dok je Ivona u ovoj prezentacijskoj prilici ostala vjerna svom eno-zanimanju, dotle se Slaven uistinu kakvoćom iskazao kao – pekar! Slaven je ne samo dobavio posebno brašno za kruh nego je uzgojio i kvasce za kruh (mikrobiološki posao mu je, kao enologu, blizak!), te marljivo mijesio tijesto, pratio je pomno dizanje i potom pečenje. Upravo ta Jeličićeva pekarska dimenzija bila je i povod za ovaj opisani okusno-ukusni bijeg i učinkoviti odmak od coronarnih tema… Gle slučaja – s radija se najednom glasno raskopčalo Dugme: Da sam pekar, da sam pekar bi li ti me htjela… S nečim drugim tj. kao – ribar i kao majstor za konzerviranje ulovljene ribe u staklenke za zimnicu istaknuo se Milan Budinski, porijeklom također, kao i Slaven i Ivona, iz Sinjske krajine, a sada direktor proizvodnje u porečkoj Agrolaguni...

Esencija iz kamenjara – stogodišnji primoštenski vinograd Podgreben s Babićem za vino Markus Franz Ferdinand 2015

Posebna priča, kod koje do punog izražaja dolazi enologinja Ivona Đipalo Jeličić, ovdje je Markus Babić Franz Ferdinand 2015, iz čuvenih primoštenskih vinograda u obiteljskom vlasništvu, ali ne iz onih vinograda uz more i već mnogima, zbog izgleda (mali poredani pravokutnici zemlje omeđeni niskim suhozidićima od kamenja što su ga seljačke ruke izvadile iz tla i složile sa strane da ionako škrtu zemlju oslobode radi sadnje vinove loze) znanih pod nazivom Primoštenska čipka, nego iz kamenitih parcela na brdu na 250 metara nadmorske visine ponad Primoštena. Ima tamo parcela s trsovima starijim od jednoga stoljeća, međutim još uvijek u vrlo dobroj formi. Babić za vino Franz Ferdinand s mikrolokacije je Podgreben gdje dominira kamen, tek ponešto je tu škrte zemlje, tako da je vinova loza na toj lokaciji morala metrima i metrima kroz pukotine među kamenjem spuštati svoj korijen u debelu dubinu zemlje da dođe do hranjiva. A imala je, bogme, i dovoljno vremena da i te kako prodre u dubinu, naime spomenuto je trsje sađeno 1914. godine, a mini vinograd nazvan je Franz Ferdinand, da bude spomen na atentat na nekadašnjeg austrijskog prijestolonasljednika koji se dogodio te iste godine… Zahvaljujući vrlo vrijednoj i ekološki čistoj hrani koja dolazi iz zemaljske dubine grožđe je s posebnim svojstvima, jedinstveno kao izričaj terroirea, i to se dakako na svoj načn prenosi na vino. Vinarija Markus, suvlasnik koje Danijel Szabo srećom stremi špicama kakvoće i elitnim eno-uradcima te je i spreman i ulagati u realizaciju vina super-klase, uz strukovnu pomoć enologinje Ivone Djipalo Jeličić ovo vino, dozrijevano u samo jednome barriqueu i vrijedno čitavo jedno blago, napunila je u tek oko 300 (težih i opremom lijepo uređenih) butelja, a butelje namijenjene prodaji dostupne su, kao ekskluziva, samo u prestižnim vinotekama Never Green u Splitu i MIVA Galerija vina u Zagrebu. Maloprodajna cijena butelji 1199,55 kn!   ♣  

_____________________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Ovih dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina 

_________________________________________________________________________________

In memoriam

IGOR HRUŠKAR

Prerano, prerano, prerano… si nas napustio. Otišao si, ali si i ostao, u našim mislima i srcima. Pamtimo te ponajprije kao ČOVJEKA, LjUDINU, a onda i po marljivosti i predanosti u radu, kao vrijednog i pouzdanog suradnika. Hvala ti! Počivao u miru!

Mali kolektiv revije SVIJET u ČAŠI, posebice trio Muha, Suhi te Marko Čolić

In memoriam

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC

Od bećarca preko rokerske žestine do pjeva božićne miline… Ostaješ nam vječno u mislima i u srcu. Hvala ti, posebno, za sve što si učinio za SVIJET u ČAši i za naš mali kolektiv. Počivao u miru!

Muha, Suhi,Marko, te zajednički prijatelj Ljudevit Grgurić Grga   ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2020 – hints to the smart pourchase 

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

Povijesni početak perlajuće slave vinogorja Plešivica: prvi komercijalni proizvođač pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom u neovisnoj Hrvatskoj Ivan Turk, učenik jaskanskog enologa Franje Jambrovića, sa svojim pjenušcima ŠenPjen u društvu dugogodišnje elite hrvatskog kuharstva i kulinarstva – chefovima Vladom Balentom (hotel Intercontinental Zagreb) i Brankom Žufikom (hotel Esplanade Zagreb)

Pjenušci/Sparkling

(mpc/pp: XXL)  KORAK brut nature – KORAK

PORIJEKLO: Plešivica VINOGRAD: Križevac • kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: lapor • sorta: Pinot crni & Chardonnay • loze stare: cca 15 godina • gustoća nasada: 5000  loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski); PODRUM, vinifikacija: prva fermentacija u drvu – velika bačva; PJENUŠCI, metoda: klasična • berba: 2014 • u boci na kvascu: 48 mjeseci; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 4000; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol%  ■ VINO je: vrlo kompleksno, autorsko, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i korica kruha, keks, brioš.  U ustima živahno, slasno ali istodobno intrigantno slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vrlo dobro, finiš dugačak, živ i vrlo ugodan  ■ SERVICE:  ⇗  •    preporuka za jelo: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…  • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XXL-XXXL) AMFORA brut nature 2015 – TOMAC

PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko VINOGRAD: Šipkovica i Bresnica • kosina • nadmorska visina: 250 – 280 m • ekspozicije;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay i stare  tradicijski uzgajane sorte na Plešivici  • loze stare: od 25 do 80 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1-1,5  kg • berba: redovna   PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: maceracija 180 dana i fermentacija u amfori – kvasci: vlastiti • dozrijevanje: velika bačva (2000 – 3000 lit); PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu: 3  godine; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca:  3,500 boca; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko pjenušavo s kzp – methode traditionelle…  • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: višeslojno, autorsko, skladno, rafinirano, elegantno, još u rastu. Zlaćane boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Izvrsnog, dosta dugačkog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Na nosu umjerenog intenziteta, ali i trajno, upućuje na dužu maceraciju a i na boravak u drvu, međutim drvo ne iskače, do izražaja ali nei kao nametljivi dolaze slatki začini i nijansa karamela. U ustima vrlo dobro iskazano, aromatski posve na tragu onoga što se osjeti na nosu, živo, s lijepom kiselosti, zaobljeno te donekle i kremasto. Jačeg tijela, dosta dugo traje u ustima.  Vrlo prikladno uz hranu, a kako bude vrijeme teklo sve više će biti idealno i za zahtjevne meditativne trenutke. Vrijedi se s kojom bocom i strpiti i pričekati još koju godinu da vino dostigne vrhunac, šanse za debelih pet zlatnih grozdićaj još i te kako ima.■ SERVICE:  ⇗   (preporuka za jelo: rižoto s gljivama, riblji brudet, pohana bijela mesa – piletina, svinjetina, teletina… ) • 12  ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL-XXL) DIPLOMAT extra brut – TOMAC

PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko ■ VINOGRAD: Bresnica i Šipkovica • kosina • nadmorska visina:  250 – 280 m • ekspozicija/exposition;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay  80 %, Plavec žuti 20 posto • loze stare: cca 25 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot  • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1,5  kg ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u drvu – kvasci: vlastiti ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 3 godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • extra brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, autorsko, skladno, svježe, lijepo pitko, čašica prizivlje sljedeću. Svijetle kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, odličnog i dugotrajnog perlanja finim sitnim mjehurićima. Miris diskretan, trajan, upućuje na bijelo domaće koštićavo voće poput npr. zrele kiselkaste zimske jabuke, malo i vinogradarske breskve, pa na notu citrusa, bouquet odaje i koricu kruha, toast (premazan) s malo maslaca, kulminira nijansom gljive. U ustima vrlo živahno, s fino škakljajućim perlicama, osvježavajuće i sa snažnim pečatom ozbiljnosti zahvaljujući suhoći i profinjenoj gorkastosti na kraju. Vrlo dobro tijelo, finiš dugačak, s lijepim naknadnim aromatskim osjetom što upućuje na gljivu. ■ SERVICE:   (preporuka za jelo: školjke, račići, glavonošci, bijeli rižoto s plodovima mora, tjestenina s umacima od sira s plemenitom plijesni… • vrlo prikladno i za završetak obroka) • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

 (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER

PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: Pavel • kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: Chardonnay 90 % & Plavec žuti • loze stare: Chardonnay 15-20 godina – Plavec žuti 40 godina • gustoća nasada: 5000 loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • odležavanje: drvo – velika bačvi ■ PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu prije degoržiranja: 30 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 5000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol%  ■ VINO je: elaborirano, kompleksno, ima karakter, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sitnim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna,  zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, ■ SERVICE:    preporuka za jelo: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBER

PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 60 % & Pinot bijeli  30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju: klasičan ali ipak na određeni način prirodi prijateljski ■ PODRUM, vrenje bazno vino: inoks • dozrijevanje: velika bačva (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 10.000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s puno nerva, vrlo ozbiljan pjenušac, za trošiti samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša: veća, šira

(mpc/pp: L-XL) CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD, kosina • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Chardonnay 80%, Pinot crni 20 % ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • dozrijevanje baznog vina: velika bačva, 2 mjeseca, na kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja: 52 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo • extra brut • 12,8 vol% VINO je: vrlo živo, s nervom, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne svjetlije zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava, tijelo vrlo dobro,, finiš dugačak, živ. ■ SERVICE: 10 -12 C • čaša: velika,široka

(mpc/pp: XL) BARUN MANZONI ELEGANCE brut – BARUNDIĆ

PORIJEKLO: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 280 m • tlo: vapnenasto • sorta: Manzoni bijeli • pristup u trsju: klasičan ■ PODRUM vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 20 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko – pjenušavo • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo konkretno, puno, živo i svježe, ima kompleksnost. Privlačne pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, perla brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, dosta trajnim mirisom upućuje na bijelo domaće koštićavo voće prošarano primjesama citrusa i egzotičnog voća te nota korice kruha. U ustima lijepo zaobljeno i istodobno ugodno peckajuće od mjehurića, slankasto, s finom kiselosti, čvrsta tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  • 10 ̊C • čaša: velika, šira

(mpc/pp: L-XL) ROSÉ brut – TOMAC

PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko  ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crniPODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija na vlastitom kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 8000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: složeno, skladno, elegantno, lijepo pitko. Svijetle ružičaste boje luka, s trajnim bogatim živahnim perlanjem sitnim mjehurićima koje duže traje. S dobro izraženim i dosta trajnim mirisom, arome idu prema tamno-crvenom jagodičastom/bobičastom voću, podršku daju note kruha, naznaka brioša. Usta zaobljena, mekana, podatna, tijelo dobro do vrlo dobro. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:     (preporuka za jelo: hladni naresci, svježi sir, tjestenina s laganijim umacima od povrća, kuhana riba  ) •10 ̊C • čaša: srednje velika

(mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆ

PORIJEKLO: .Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto • sorta: Pinot crni (noir) • pristup u trsju: klasičan/classic ■ PODRUM, vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuće, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka  ■ SERVICE: 10 ̊C • čaša: srednje veličine

Novo mlado vino/New young wine (nouveau)

 

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – DRAGO DAMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – KREŠIMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PURTUGIZEC Plešivica 2020 novo mlado – ROBERT BRAJE

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 Selection novo mlado – PZ PLEŠIVICA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: XXXL) BABIĆ 101 FRANZ FERDINAND 2015 – MARKUS (Šimunovic & Szabo)

PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, Primošten ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgreben • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: kamenito/stone, rocks • sorta/variety: Babić • loze stare, u berbi/vines old, in the vintage 2015: 101 godina/years • uzgojni oblik/breeding system: grmolik/bushes • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine:  1  kg  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy one  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  300 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, with the controlled origin  • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, koncentrirano, mekano i elegantno, Providne žive rubinske boje, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze i dovoljno već oku govori o gustoći. Miris je dobro izražen, trajan , harmoničan, bouquet ide prema tamnom koštićavom i crvenom bobičastom voću (višnja, crveni ribiz), nazočna nijansa šipka, osjeti se i dodir drveta. U ustima aromatski nastavlja putem pokazanim na nosu, slankasto, dobro zaobljeno te s mekanim ali i zamjetnim taninom, dosta čvrsta tijela, dugačkog finiša. Prikladno za uz težu hranu. Dobro bi mu bilo ostaviti još vremena u butelji da se još razvije i maksimalnom uklopljenošću utjecaja drveta dodatno dobije na rafiniranosti ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: zreli odležani sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) KORLAT SUPREME 2013 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVACPORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope – • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta: Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon à 33 % • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, puno, snažno, sa svojevrsnim kamenjarskim štihom ali, istodobno, na kolosijeku elegancije i rafiniranosti. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film što prelazi u lijeno cjedeće suze. S ugodnim, uravnoteženim mirisom, s razvijenim bouquetom koji zrači voćnošću, mineralnošću, finim i s mjerom iskazanim slatkim i, u tragovima, oštrim začinima. Voćnost je u pravcu bobičastog (kupina) i koštićavog (višnja) voća, vezano uz začinski dio mogu se spomenuti nijansa vanilije, pa čokolada, kakao, niti papra. U ustima mekano i složeno, s određenom slašću. Kao i u mirisu, lijepo pokazuje razvijenost, ali i to što za ovakvo vino znači vrijeme provedeno na dozrijevanju u bačvi i potom na profinjavanju u butelji. Fino zaokruženo, međutim s još ipak živim, pripitomljenim fino prašnastim taninom kao jamstvom za dugovječnost vina. Zanimljivosti pridonosi dobro izražena slanost. Vino je tijelom snažno, u ustima dugo traje  ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: XXL) KORLAT SYRAH 2016 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta/variety: Syrah • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno,  puno, gusto, toplo, skladno no tek treba dostići i punu razinu elegancije. Mineralno, moglo bi se reći kamenjarska varijanta te mediteranske sorte. Iako s pune tri godine na plećima, još ne u svojoj mogućoj špici. Tamne neprobojne žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film koji se pretvara u lijeno cjedeće suze. Na nosu umjerene jačine i dosta trajno, s uravnoteženim bouquetom koji se otvara najprije aromama tamnog bobičastog i jagodičastog a i koštićavog voća u pravcu crnog ribiza, borovnice, kupine, višnje, te koji zalazi i u domenu herbalno-vegetalnoga a i zadire i u područje pikantnih začina  poput papra. U ustima vino u aromatskom smislu nastavlja putem kojime se predstavilo na nosu, na jeziku se pokazuje kao slasno, ali istodobno i slano. Lijepo je zaobljeno, makar sa zamjetnim donekle prašnastim vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažnog tijela, dugačkog, ugodnog živahnog voćno-začinskog i mineralnog završetka. Vino kojemu će dobro doći još koja godina vremena u boci. Ono je sada za konzumaciju uz hranu, a za nekoliko godina postajat će sve prikladnije i za meditativne trenutke  ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

Pjenušci/Sparkling

 (mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD: brdašce Petrovac, Bačva • nadmorska visina: 150 – 170 m • sorta: Chardonnay 100 posto • uzgojni oblik: istrak • pristup u trsju: prirodi prijateljski – integrirana zaštita • berba: 2013 ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu – kvasci: kupovni selekcionirani • dozrijevanje: inoks ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: oko četiri godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Hrvatska Istra ⦁ vrhunsko prirodno pjenušavo vino s kzp • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s osobnošću, rafinirano, s dodanom vrijednosti. Vrlo živo, skladno do elegantno i u nosu i u ustima. Kapljica za šmekere, može lijepo poslužiti kao aperitiv, ali bolje ju je trošiti uz neko profinjeno jelo primjerice na bazi ribe, plodova mora, a odlično će poslužiti i za trenutke meditacije. Pune kristalno sjajeće privlačne plemenite žućkaste boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Odličnog dužeg perlanja finim brojnim mjehurićima. Miris lijepo iskazan, pun, trajan, bouquet razvijen, voćni segment u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća izvrsno se isprepliće s nijansama brioša i maslaca te spojevima nastalim u tijeku dozrijevanja vina na kvascu u butelji nakon drugog vrenja. U ustima se pokazuje s puno nerva, unatoč stanovite kremaste note perlice intrigantno peckaju. Određenu slast – ne od ostatka neprovrela dodanog sladora nego od manoproteina koji se stvaraju prilikom dužeg boravka vina na finom talogu i koji oslobađaju svoju slatkoćurazbijaju slanost dobivena iz tla te izvrsna kiselost. Ovaj pjenušac tijelom je vrlo dobar, finiš u ustima je dugačak.  ■ SERVICE: 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

Pjenušci Misal Blanc de Blancs, Blanc de Noirs, Prestige i Millenium

 (mpc. rang: L) MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL (Zlatna medalja u Londonu 2020)

PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay 60 % + Malvazija istarska & Pinot crni • berba: 2016 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci je bio od 2017, degoržirano u rujnu 2020 ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko prirodno pjenušavo vino • extra brut  (3 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: kompleksno i rafinirano, skladno i elegantno, kompaktno, živo. Lijepe svijetle kristalne slamnato-žućkaste boje, odličnog i dosta trajnog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Mirisom puno, dobro izraženo, na nosu pokazuje lijepu svježinu, a iako vino nije boravilo u drvu diskretno kao da upućuje na boravak baznog vina u bačvi, riječ je ovdje zapravo o dobitnoj kombinacii aroma zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška) te nijanse brioša i maslaca i ostaloga stečenog na višegodišnjem dozrijevanju na finom talogu u butelji nakon sekundarne fermentacije. U ustima ovaj Misal Prestige pokazuje se aromatski logično i dosljedno na tragu osjeta netom doživljenog kroz bouquet, okus je pun, slankast, neopterećen sladorom, donekle mekano peckav, s dovoljno kiselosti, harmoničan, vino u ustima traje.  SERVICE: 8-10° C • traži veliku čašu

_________________________________________

PRIČA o MISALU

Proizvodnju pjenušaca Misal na svom posjedu pokrenuo je prije dosta godina dr. Đordano Peršurić, koji je nažalost, u međuvremenu, prerano iznenada napustio ovaj svijet, tako da su s produkcijom tada već snažno afirmiranog Misala krenule kćerke nasljednice Ana i Katarina, koje su se vrlo brzo u poslu jako dobro snašle i eto dostojno nastavljaju putem što ga je zacrtao njihov otac.

Ana i Katarina Peršurić s pjenušcem Misal Prestige extra brut i sa zlatnim priznanjem dobivenim za nj na velikom međunarodnom ocjenjivanju pjenušavih vina Glass of Bubbly 2020 u Londonu

Svi vinogradi Misala nalaze se na K.O. Bačva uz selo Peršurići. Nazivi lokacija su Mlađe, Šerajica i Vala. Trsje je na dubokoj crvenici, na nekih 180 m nadmorske visine, lagani pad terena iznosi tek jedan posto. Redovi su postavljeni pravcem sjever-jug. Od sorata, u vinogradima obitelji Peršurić su Pinot crni, Chardonnay, Malvazija istarska, te u manjoj količini Muškat ruža porečka i Muškat bijeli. Loze su stare od 10 do 27 godina, uzgojni oblik je naziva Istrak, izmislio ga je dr. Peršurić a riječ je o nečem između dvokrakog guyota i kordonca kratkog reza. Loza se uzgaja po načelu integrirane zaštite, ali znaka o tome nema na etiketama. Berbe u tzv. normalnim godinama počnu oko 20. kolovoza, a starta se obično s Pinotom crnim. Berba je ručna, i odmah u vinogradu radi se selekcija grožđa. U podrumu se grožđe ostavi, ovisno o sorti, a maksimalno do eventualno 24 sata, na maceraciji na pet Celzijevih stupnjeva. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, rabe se kupovni selekcioniran kvasci, proces se odvija uz kontrolu temperature. Svo bazno vino odležava neko vrijeme u posudama od inoksa. Potom se bazno vino puni u šampanjske boce i, nakon što prođe druga alkoholna fermentacija, u butelji pjenušac leži na kvascu prije degoržiranja najmanje po tri godine, neke etikete i dosta duže. Nakon degoržiranja boce se začepe plutenim čepom predvđenim za zatvaranje boca s pjenušcem. ◾

_______________________________

(mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE NOIRS brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir • berba 2015 • vinifikacija bez maceracije • bazno vino u boci na šampanjizaciji bilo je od 2016, degoržiranje je obavljeno u rujnu 2020 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: prirodno pjenušavo vino s kzp • brut (7 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo ugodno, skladno, osvježavajuće, ima kompleksnost. Lijepo kristalno bistro, žućkasto-zelenkasto, s perlanjem finim brojnim sitnim mjehurićima koji  međutim relativno hitro gube gustoću. Na unutarnjoj stijenci čaše ovaj pjenušac stvara film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je dobro izražen, fin, odiše svježinom. U aromatskom  smislu pjenušac blanc de noirs kao da isprva na čas koketira s nijansom cvijetnoga a onda upućuje na fenolnu nit koja je ugodna i, dopunjena s nešto orašatog voća – meni se učinilo badema, ali i s dodirom gljive daje mu određenu posebnost. U ustima pjenušac je s lijepom kiselosti, u aromatskom smislu nastavlja kolosijekom osjeta upravo upoznatog preko mirisa. Mjehurići sasma blago peckaju, djeluju kao da su izgubili na snazi.. Vino je dobra do vrlo dobra tijela, finale je solidne trajnosti, ■ SERVICE:  10 ̊C • čaša: srednje velika – champagne…

(mpc. rang: L) MISAL MILLENIUM brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska više od 50 % + Chardonnay, Pinot crni •  berba je bila 2016 – u butelju je bazno vino ušlo 2017.- degoržiranje je bilo u kolovozu 2020. ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kontroliranim porijeklom • brut (8 g/lit neprovrelog sladora) • 12,0 vol% ■ VINO je: složeno, ugodno, srednjeg tijela, ipak solidno dugačkog finiša. Svjetlije slamnato-žute boje, diskretnog ali trajnog mirisa na mineralno, pa na bijelo zrelo domaće koštićavo voće, donekle na brioš, pojavljuje se nijansa gljive. U ustima skladno, s fino peckavim mjehurićima koji međutim ubrzo popuštaju, slankasto te s dobrom kiselosti. ■ SERVICE:  (preporuka za jelo: prikladno kao aperitiv, uz školjke, kuhanu ribu, tjesteninu s lakšim bijelim umacima  od povrća, svježeg sira…) • 8 -10  ̊C • čaša: srednje veličine

______________________________________________________

CORONICA, CLAI, CUJ – Ovom elitnome društvu naših pjenušara svakako pripadaju, barem po onome koliko sam upućen u njihov rad na vinskoj sceni općenito, i Moreno Coronica, Giorgio Clai i Danijel Kraljević Cuj (makar oni su šire daleko afirmiraniji po mirnom vinu, a Cuj osobito i po maslInovom ulju), međutim najnoviji na tržištu sada prisutni njihovi pjenušci ovaj put nisu se, nažalost, našli na mome stolu za kušanje stjecajem okolnosti vezanih uz sve ovo što se upravo događa zbog Corone-Covida19… Nadam se popravku u idućim izdanjima Svijeta u Čaši… ◾

_____________________________________________________

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) SAUVIGNON BLANC 2019 – SÜBER

PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Sauvignon bijeli (blanc)BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  • ukupno ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – Podunavlje ZOI/PDO  • suho • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano /OK – lively • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: s mladenačkim nabojem, živo, s dosta zelenih nota, sortno i po tome vrlo prepoznaljivo. Oku se pokazuje kao svijetlo – gotovo vodoblijedo tek s blagom žućkasto-zelenkastom nijansom. Izražena je, čak malo I napadna relativno trajna mirisa, upućuje na kiselkastu jabuku, citruse, bazgin cvijet, pa i travu. U ustima djeluje kao vrlo svježe, aroma doživljena kroz nos produžuje s i na nepce. Živost daje vrlo izražena makar ne i gruba kiselost, njoj se pridružuje ugodna gorkastost. Tijelo je srednje jačine, perzistencija solidna. Trošiti kao aperitiv, uz svježi kozji sir, štrukle, ohlađeno svinjsko pečenje… ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  –  tip/type: bordeaux

__________________________

NOVO VINSKO POGLAVLJE MLADENA SIBERAMladen Siber dosta privlači pažnju svojim novim etiketama, sa živim bojama i s motivima koji podsjećaju na stripove i crtiće. Za neke promatrače one su zgodna inovacija, a za neke, konzervativnije, malo presmjele. Taj osječki zubar (sada u mirovini) kaže kako je vino umjetnost pa i etiketa mora biti ne dosadno činovnička, nego barem koketirajuća s umjetnošću. Veli da je primijetio kako su mladi ljudi oduševljeni ovakvim likovnim rješenjima kao što je ovo na slici, pa ga to motivira da i druge svoje etikete usmjeri ovim kolosijekom.

Siber se uzgojem vinove loze bavi od 2003. godine, kad je zasadio vinograd u Erdutskom vinogorju tik uz korito rijeke Dunava. Ideja mu je bila imati atraktivan hobi nakon što napusti zubarsku ordinaciju I pođe u mirovinu. Na vinskoj sceni počeo je s uzgojem grožđa na 10 hektara površine, ali onda je, 2006.  odlučio da ipak ne proda svo grožđe nego da od dijela proizvede sam vino za sebe. Malo pomalo pročulo se za vina Siber pa su se ona počela tražiti tako da je Mladen povećavao količinu grožđa koju će sam preraditi u vino za sebe i za  prodaju.  Već 2015. i 2016. u njegovu se podrumu našla lijepa količina kapljice. Kakvoću koju je postizao s vinom i rastuća potražnja kupaca ohrabrili su ga i nedavno se proširio s vinogradom – kupio je  1,5 hektara trsja (Chardonnay i Graševina). U želji da napreduje s kakvoćom uspostavio je suradnju s enologom-konzultantom, ali i da s dosadašnjeg klasičnog pristupa u vinogradu i u podrumu krene eko-putem, za početak tako što bi izbjegavao uporabu pesticida i herbicida u vinogradu dok bi u podrumu, kaže, reducirao enološka sredstva. Tu svoju novu vinsku eru odlučio je označiti vrlo uočljivo ovakvim živahnim etiketama u maniri stripa i crtića.

_____________________________________________________________

__________________________________________________________

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

 (mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2015 Pianrosso – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA

PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nijansi, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE:  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

Toscana – Bolgheri

 (mpc/pp: XXXL) ORNELLAIA 2015 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA

Bolgheri ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE:   (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

  1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
  2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela VitasovićTeraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

  1. Klaudio TomazTomaz vina, Motovun
  2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko FakinFakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMACPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJEPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grossoPODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 09.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

TOKAJ – ulice vinskih podruma! Jedinstveni prizor, samo ovdje u cijelom vinogorju, snimljen je u mjestu Hercegkút, u mađarskome dijelu regije Tokaj. Podrumi su iz 18. i 19. stoljeća a sagradili su ih, u redovima jedan iznad drugoga, Nijemci, koji su se tamo doselili krajem 18. stoljeća. U redovima je 80+80 podruma, jedan red je Kőporosi pincesor, a drugi Gombos-hegyi pincesor.