SVIJET u ČAŠI – 02.2023

_____02.2023 ____

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIKalways young to ROCK’n’ROLL …  never to old to… FLY AWAY

Poreč calling 2023!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vještičja posla: PLUTO, UKRAS, NAKIT, EKOLOGIJA ⦁ Graševina 2022 u Esplanadi: MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA ⦁ En Primeur Vinistre: MALVAZIJA, ŽLAHTINA i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE / MALVAZIJA & TERAN IQ ⦁ Svijet Refoška: REFUSCUS MUNDI u IZOLI ⦁ Vinart 2023 u zagrebačkoj Laubi: GRAND & PETIT TASTIGS, DISCOVERY & ICONS ⦁ Velika svjetska ocjenjivanja vina / Poreč calling 2023:  CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ Bezalkoholna vina: KYLIE MINOGUE SPARKLING 0,0 vol% ⦁ ŽIVJETI ZDRAVO I ŽIVJETI VESELO ⦁ Klimatske promjene: ŽIVOT LAVA i LAFA

⦁ In Memoriam: ZVONIMIR TOMAC i MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ

Ulica žeđi/POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2023 – consumer’s BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Vještičja posla!

PLUTO, UKRAS, NAKIT i – EKOLOGIJA!

     Na spomen pluta obično se misli na čepove za vino ili neka druga pića, međutim od nekog vremena svoj doprinos da se, barem u nas, ta percepcija vezana uz pluto promijeni daje mlada i poduzetna k tome i eko-osvještena Ivana Pranjić s nadimkom – gle ti to! – Vještica!…

Ivana Pranjić Vještica tijesno je vezana uz Moslavinu i tamošnjeg proizvođača vina – na eko-kolosijeku! – Antuna Glavicu. Ona je odlučila krenuti u proizvodnju ukrasa i nakita upravo od pluta, i to onoga uglavnom iskorištenog kroz primarnu namjenu, dakle kao čepa. Tako u svom poslu estetskoj i umjetnčkoj dimenziji pridodaje i onu pogotovu danas i te kako važnu – ekološku! Ivana je vlasnica obrta Cork Croatia/Cork craft design koji – primjećuju predstavnice nježnog spola – čuda stvara od korištenih vinskih čepova, i nedavno je sa svojim kreacijama izašla pred brojne predstavnike medija javnog nformiranja na skupu u zagrebačkom novootvorenom diWINE vinskom klubu, gdje ju je spomenuti prijatelj Glavica popratio sa svojim tekućim  proizvodima što su, vrlo uvjerljivo i na – za stvaranje dobre atmosfere – najbolji mogući način, poduprli događanje.

Ivana Pranjić Vještica uz stol sa svojim nakitima a na nedavnoj prezentaciji za javnost u klubu diWINE u Zagrebu (Marko Čolić)

Kako je Ivana došla na to da se bavi plutenim čepovima kao sirovinom za svoje kreacije u domeni ukrasa i nakita? Evo što kaže:

– Tijekom lockdowna, vino, u kojemu  inače uživam, pila sam, kao i svi,  kod kuće, a plutene čepove sam stavljala u zdjelu. Nakon što mi je dragi prijatelj Antun Glavica poslao nešto butelja svog vina i kad sam u zdjelu ubacila još jedan čep, bila je to svojevrsna kap koja je prelila čašu, naime čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je stigao trenutak da od njih napravim nešto lijepo, pa sam, žensko k’o žensko, odabrala ukrase i nakite. Vrlo sam zadovoljna time što se ova moja radna aktivnost odlično uklopila i u segment ekologije  – veli Ivana o svojim počecima u bisinessu, koji, srećom, eto, poprilično cvate.

Od pluta – pločice za igranje domina

Ivana dodaje:

– Pijem i recikliram može postati i vaš moto! Imate li kod kuće viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWINE bara, gdje se možete usput okrijepiti čašom Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji su od veljače na vinskoj karti lokala. Proizvode Cork Croatia, osim putem web stranice, možete pogledati i kupiti u zagrebačkom diWINE Baru, kao i u sklopu Projekta Ilica Q’ART koji se održava četiri puta godišnje.

Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene ljupkosti, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju pečat svojim poklon-paketima. Logično bi bilo da se ostvari i kakva čvrsta i dugoročna suradnja između Cork Croatije i proizvođača i distributera čepova…  Proizvode Corka Croatia naručuju i privatni, pojedinačni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi s personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u akciju, pa za nju i sâmi prikupljaju čepove nakon što popiju vino.

Razlog zbog kojega je brend Cork Croatia popraćen vinima Glavica je ne samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, nego i ekološka osviještenost kao nit poveznica. Naime, Antun Glavica, pripadnik nove generacije, prvi je moslavački vinar koji, od 2022., posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Važno je napomenuti i to da Antun, inače s vinogradima na Mramornom brdu (Marmor Collis) između Kutine i Popovače, ne slijedi slijepo stope drugih vinara, nego sam utire svoje puteve za (zelenu) budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti pa njih nije potrebno klasično prskati da bi se na kraju dobili izvrsni rezultati.

Naglasiti vrijedi i to da je u eko-smislu u brigu o svojim vinogradima  Glavica uključio ovna i dvije ovce, te jato gusaka i pataka, trave se dakle ne rješava herbicidima, popasu je spomenute životinje, koje se poslije pobrinu i za to da, eto, na zdrav način, pognoje vinograd. Glavica proizvede oko 15.000 boca vina godišnje I, rado će se pohvaliti – sve vrlo brzo proda.

Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu. Dolje: prizor iz Glavičinog vinograda

Na prezentaciji u diWine Baru Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu.

Obitelj Glavica, čija se vinarija nalazi u blizini Repušnice, odlučila je razviti ekološko seosko gospodarsko ne samo vezano uz vinovu lozu i vino, nego i šire, npr. i u turističkom segmentu. Nakon uređenja kušaonice i impresivnog podruma, sa amforama i arhivom, sada je u planu i obnova nekoliko malih okolnih kućica koje uskoro – očekuje se već za ovu sezonu –  trebaju postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju. ♣

__________________________

UKLETI TJEDAN

In memoriam

ZVONIMIR TOMAC u NEBESKOM PLAVETNILU

Bezbrojne razigrane perlice i osmijesi na licima braće Zvonimira i Tome Tomca nisu ni po čemu dali naslutiti skorašnje posljednje putovanje…

 A otišao je, zauvijek, ZVONIMIR TOMAC, veliki čovjek, vizionar, maksimalno sklon prirodi i prirodnome, pionir suvremenog hrvatskog pjenušca i pionir jantarnog vina na ovim našim prostorima, veseljak, dobričina, osoba za vječno pamćenje…

 Bezbrojne razigrane perlice najednom su se pretvorile u bezbrojne suze…

 Dragi Zvonac, počivaj u miru, to si zavredil, ali NISI zaslužil prejti tak puno, puno prije vremena!… ♣

Zvonko Tomac (desno) s bratom Tomom

Dvorište obitelji Tomac u Donjoj Reki, novi podrum – istinski Spomen-park ZVONIMIR (suhiucasi)

Živio u vinogradu s trsjem i za trsje, pokopan uz trsje… Kapelica uz vinograde I grobnice u Pavlovčanima (Zoran Lutz)

———- 00000 ———-

On Route 88

OPORUKA KAO SJAJ ZA KRAJ

 Dragi ĆIRO, treneru svih trenera, majstore, šampione… utabao si cestu gdje ti je svaka bila na mjestu. Nakon silnh trijumfa u sportu, eto, i za kraj – za sve nas, dakle i za one izvan sporta – tvoja oporuka-dragocjena preporuka kao sjaj:

SINE, UPOZNAJ STRUKU, i ŽIVI OD SVOJIH RUKU!

Uspomena na Ćiru iz daleke 1982, i iz prostorija popularnog tjednika Vikend

Uspomena na Miroslava Ćiru Blaževića, iz daleke 1982. godine. Redakcija popularnog tjednika Vikend, u kojoj sam, prije rođenja revije Svijet u Čaši, radio i ja. Ćiro nas je posjetio, a u društvu Drage Bujana, jedno vrijeme zamjenika glavnog urednika Vikenda a potom i glavnog urednika, kolega Zlatko Vrabec, član Tehničkog dijela redakcije i zadrti dinamovac, popularnom treneru predaje svoj autorski rad – original kratko vrijeme prije toga objavljene karikature trenera svih trenera.

– Slika je nastala 1982. godine kad je Dinamo osvojio prvenstvo Juge. Imali smo članak o Ćiri u Vikendu, a ja sam nacrtao njegovu karikaturu. Ćiro se javio da bi volio imati original i da će doći upoznati mladog crtača i navijača Dinama. I, zamisli, došao je i donio mi maskotu Dinama, pepeljaru, neki tanjur i … godišnju kartu za ložu na zapadnoj tribini. Naravno da sam se raspametio i nikad mu to nisam zaboravio, niti ću zaboraviti – rekao je Zlatko Vrabec, uz poruku Ćiri: R.I.P. ♣

_____­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­__________________________

Graševina 2022 i drugo, u zagrebačkoj Esplanadi

MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

 Promenadno kušanje bilo je, kao što je bivalo i prije, u najvećoj i elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštaju samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati da se vrata otvaraju i za šire pučanstvo.

Enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren u prvom planu, iza su Samir Nađ i Slavko Kalazić (suhiucasi)

Jedna od Smaragdnoj dvorani susjednih manjih prostorija najavljena je bila kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, u planu je bilo da se poslije predstavi nova generacija Graševine croatike, međutim – neobično! – na ulazu u službeni prostor događanja kad sam na jednom od stolova zamolio da mi kao priručni podsjetnik daju vremenski raspored tih događanja u manjim zatvorenim prostorima dobio sam samo listu i satnicu radionica kao jedino što je bilo od popratnog programa tako da sam, misleći da je došlo do promjene, na žalost propustio raspravu o tržištu, a – inače uobičajeno – naknadno priopćenje nije mi stiglo, posebno sam ga poslije priredbe tražio međutim – opet ništa. Toliko o poslovnosti udruge Graševina Croatica

Vinske radionice bile su vrlo dobre.

Mladen Papak, Vina Papak iz Iloka

Kad već u segmentu Graševina nije bilo službene prezentacije vegetacijske sezone 2022 i karakteristika berbe 2022 po područjima Slavoninje, od Daruvara prema istoku preko Zlatne doline (Požega, Kutjevo), pa Đakova i osječkog dijela do dubine Baranje i Iločkog područja, propitao sam se o tome kod stučnjaka što sam ih kao izlagače i posjetitelje susreo na ulazu u Smaragdnu dvoranu, konkretno kod enologa Miodraga Hruškara i Krešimira Hrena pa kod enologa Mladena Papka iz Iloka te kod baranjskog enologa Samira Nađa i proizvođača Slavka Kalazića. Kutjevčanin Mićo Hruškar za Vallis Aureu veli kako je vinogradarska godina bila dosta komplicirana, klimatske promjene sve se jače vide, kroz češće i duže suše, sada sve više do izražaja dolazi to na kojim je pozicijama i na kojim nadmorskim visinama sađen koji vinograd. Što se baranjskog dijela tiče, rečeno mi je da je 2022. bila godina puna sunca, s time što oborine ipak nisu nedostajale a k tome bile su, iskaknuli su i Nađ i Kalazić, kroz sezonu jako dobro raspoređene. Nađ naglašava kako je 2022. bila sjajna za proizvodnju upečatljivog crnog vina, a i on i Kalazić navode nešto što je logično kad je riječ o bijelim kultivarima ali je, ovdje, istodobno i svojevrssni kuriozitet: Graševina, znana kao kasna sorta, brala se u 2022. u Baranji – najprije od svih kultivara!

Smaragdna dvorana prihvatila je, uz brojne posjetitelje, i brojne vinare kao izlagače i – brojna vina. Iznenadilo je to što su izlagači uz naglašeno najavljivanu novu mladu graševinu en primeur donijeli i razna druga vina tako da je na stolovima stolovala različitost glede kultivara, tipologija /mirna vina, bijela, ružičasta, pa i crvena, pjenušci, slatka desertna.  Smaragdna dvorana – još jednom velika gužvovita pijačnica ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

En Primeur Vinistre

Na radionici s kojom je počela prezentacija u Esplanadi istarske malvazije i berbu 2022 prezentirali su dr. sc. Kristijan Damijanić i sommelier Fillip Savić (suhiucasi)

MALVAZIJE, ŽLAHTINE i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE

Udruga Vinistra imala je svoje (pret)premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu dan prije Valentinova.

Da podsjetim: Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala manifestaciju En Primeur, po uzoru na ono što u ovo doba, dakle početkom kalendarske godine, rade Francuzi. Događanje je ove godine Vinstra počela u podne masterclassom u tijeku kojega su Istrani htjeli prezenirati novu berbu i pokazati najbolje istarske malvazije 2022.  s različitih pozicija i tala našeg najvećeg pluotoka. Radionicu su vodili dr.sc. Kristijan Damijanić, te sommelier Filip Savić.

– Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala i svi oni koji su bili sada na En Primeuru mogli su uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem u Metropoli otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge, posebno bih istaknuo da u tu seriju važnih priredbi spada, dakako, i ona na kojoj smo domaćini Concours Mondiala de Bruxelles, prestižnog svjetskog ocjenjivanja vina što će u svibnju u Poreču okupiti brojna bijela i crna vina iz čitavoga svijeta te više od 350 vinskih degustatora/ocjenjivača sa cijelog planeta – kazao je u Zagrebu Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i dodao:  – Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama, ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da će javnost nakon En Primeura 2023 još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije.

Na radionici je predstavljeno sedam, kako je rečeno, najboljih novih mladih vina od Malvazije istarske 2022, slijeva prema desno su butelje Vivoda, Festigia Laguna, Kadum, Franković, Dešković, Valenta i Benazić (suhiucasi)

Uoči Dana zaljubljenih u glavni grad stiglo je više od 60 vinara s istarskog poluotoka. Ove godine manifestacija u zagrebačkom hotelu Esplanade obuhvatila je i novu mladu kapljicu iz podruma dvadesetak proizvođača (uvelike žlahtine!) s Kvarnera, te proizvođača članova udruge Bregovita Hrvatska. Izlagači s Kvarnera smješteni su bili uklopljeni uz istarske vinare u Smaragdnoj dvorani, svojom nazočnošću podržao ih je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Marino Markežić Kabola, Dario Sirotić, Vina Tomaz, Valter Valenta (Marko Čolić)

Bregovita Hrvatska – Međimurci (pušipel!) i Moslavac (škrlet!) Marko Miklaužić, donedavno predsjednik udruge Bregovita Hrvatska a sada član Upravnog odbora (Marko Čolić)

Podrška svojima – istarski župan Boris Miletić i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (Marko Čolić)

Ponuđači iz udruge Bregovita Hrvatska, prisutni u (neočekivano?!!) malome broju, našli su se odvojeni u manjoj prostoriji tik uz spomenutu središnju Smaragdnu. Aktualng predsjednika Josipa Tržeca nije bilo ali nazočan je bio donedavni predsneskik a sada član Upravnog odbora Bregovite udruge Marko Miklaužić. Hrvatsko zagorje, očkivano, zastupao je proizvođač Prekratić, ali, sasma neočekivano, nisam vidio i još neke druge bitne kajkavske protagoniste – Borisa Vugleca s Vuglec-brega i Tomislava Bolfana s Vinskog vrha…

– Impresionira me kako Istrani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tome smislu je genijalno to da se Concours Mondial de Bruxelles održava ovdje kod nas gdje se Istra uz to što je kvalitativno značajna proizvođačica Bakhova nektara i maslinovoga ulja ima prigodu prezentirati i kao osobito atraktivna turistička destinacija – istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Boris Miletić, istarski župan, također je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo.  ♣

______________________________

MALVAZIJA IQ

Već godinama od čelnika udruge Vinistra pokušavam saznati suštinske  detalje vezane uz zaštitu Malvazije istarske i Terana istarskoga kao robnih maraka s odgovarajućom oznakom na tržišu kao pouzdanim jamstvom teritorijalne autentičnosti i pune kakvoće (detalji vezani uz izbor vinogradarske pozicije, sadnju u smislu minimalno nužnog broja trsova po hektaru, podrobnosti u radu u vinogradu, podrumu, dužini i načinu dozrijevanja, o najranijem mogućem termin izlaska na tržište… kontrole) slično onome što, bazirano na određenim vrlo konkretnim pravilnicima što ih se moraju pridržavati svi proizvođači željni da svojukapljicu plasiraju pod tom određenom oznakom zaštićene isprofilirane robne marke a koje imaju u Italiji konzorciji za vino pojedinog teritorija a u francuskoj međuprofesionarlni uredi za vina pojedinih područja, međutim moja nastojanja ostala su bezuspješna, konkretno na temu malvazije istarske a i na temu  terana odgovori su bili da postoje oznake IQ odnosno istarska kvaliteta, pa, evo, donosim to što je službeno objavljeno kao Malvazija istarska IQ i Teran IQ-

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska

Opće odredbe Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska. Vino Malvazija istarska u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Malvazija istarska. Vinom Malvazija istarska u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju vina za odležavanje, predikatna vina i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Malvazija istarska, kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Malvazije istarske na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. 2 Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Proizvodnja i kvaliteta vina Malvazija istarska Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Malvazije istarske, odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju proizvodnju na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji će se saditi nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru iznosi 9.000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,25 kg, osim na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,75 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake “Istarska kvaliteta” mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 3 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se mora prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. U iznimnim slučajevima, kada vremenski uvjeti u razdoblju dozrijevanja grožđa nisu omogućili nakupljanje uobičajenih količina šećera, masulj, mošt ili mlado vino u vrenju se mogu doslađivati sukladno člancima 29. – 31. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03). Za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Malvaziju istarsku. Članak 13. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 30. travnja u godini nakon berbe. Vino se u prometu može nalaziti najviše jednu godinu i šest mjeseci od godine berbe. Članak 14. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati sljedeće karakteristike: Bistroća: bistro; Boja: žuto-zelena do svijetlo žuta; Miris: čist, sortni; Okus: voćni, harmoničan s laganim tonom gorčine; Alkohol: od 11,5 vol %; Ukupna kiselost: isto kao u Pravilniku o proizvodnji vina NN 2/2005 (min 4 g/l); Suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 18 g/l; Slobodni SO2: 30 mg/l; Ukupni SO2:170 mg/l; Organoleptička ocjena vina: najmanje 81 bodova. Članak 15. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama od 0,75 litara . Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osiguravati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta se može dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina.

4 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake“Istarska kvaliteta” za vino Malvazija istarska Članak 17. Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. 5 Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake „Istarska kvaliteta“. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 6 Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg predlaže Savjet, a usvaja IDA. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 15. svibnja do 1. kolovoza na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora u razdoblju od 1. do 10. travnja u godini nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. 7 Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta: prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. 8 Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta. Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. 9 Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; – neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. 10 U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG POGLAVARSTVA: Ivan Jakovčić, dipl.oec.

TERAN IQ

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Teran

Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran. Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju predikatna i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. 3 Proizvodnja i kvaliteta vina Teran Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku “Istarska kvaliteta” može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8 000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg, osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8.000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake “Istarska kvaliteta”. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 4 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. Članak 13. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu. Članak 14. Vino Teran s oznakom “Istarska kvaliteta” u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike: bistroća: bistro; boja: rubin-crvena do različitih nijansi crvene boje; miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva; okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva; alkohol: od 12,5 vol; ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 140 mg/l; ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. Članak 15. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran.

5 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran Članak 17. Sustav dodjele oznake “Istarska kvaliteta” za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); – Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet: 1. odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te 2. o tome obavještava Vinistru i IDA-u, 3. utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, 4. odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, 5. utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, 6. predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, 7. predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, 8. predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, 9. posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, 10. surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, p 11. redlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te 12. rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar 6 korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. 7 Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. 8 Osim toga, podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; – uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. 9 Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake “Istarska kvaliteta”: – prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika 10 Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; 11 – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; – nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake “Istarska kvaliteta”. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. Župan Istarske županije. ♣

Svijet Refoška

REFUSCUS MUNDI 2023 u IZOLI!

U prvoj polovici veljače putevi su vodili i u – Izolu!  U subotnje u popodne u Manziolijevoj palači u Izoli odvijao se međunarodni vinski festival Refuscus Mundi, posvećen Refošku!

 Je li to, nakon što se već nekoliko godina u Makedoniji i Crnoj Gori održava velika manfestacija vezana uz sjajnu sortu Vranac i vina vranac,  neka nova istinska najava da se mi na ovim našim prostorima jugoistočne Europe doista napokon počinjemo buditi/truditi u smislu da danas-sutra svijetu napokon efikasno pokažemo velike (i na svjetskom nivou!) vrijednosti nekih kultivara odavde, konkretno eto baš i Refoška, uglavnom, riječ je o sortama zasad u  tržišnom smislu debelo – a glede kakvoće posve nepravedno! –  u sjeni bjelosvjetskih Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga, Caberneta, Merlota, Syraha?… Pa, zar nije krajnje vrijeme – kad se već kroz priču toliko, i rado, hvalimo s njima, da Graševina, Pošip, Grk, Teran i Refošk, Vranac, Trnjak… na međunarodnoj sceni VEĆ stoje čvrsto uz bok globalno proslavljenim upravo spomenutim internacionalcima?

 Nije međutim dovoljno to što je sve više proizvođača odavde koji su kroz svoje eno-uratke pokazali visoke domete navedenih sorata rodom iz ovog našeg šireg područja, potrebno nam je svima raditi energično i ispravno na zaštiti robnih marki vina po područjima, te na pravi način organizirati i provoditi marketinšku aktivnost. Francuzi i Talijani npr. s time su bili krenuli prije jednog do dva soljeća i zato na svjetskoj sceni i jesu tu gdje jesu, a mi ovdje oklijevamo i treba nam, sada, na neki način nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

Baš ovo što sam upravo naveo bitan je dio temelja svjetskog uspjeha i globalne visoke popularnosti Chardonnaya, Sauvignona, Caberneta, ali i, da tu dodam, i Furminta i Zinfandela/Primitiva, te dvije zadnje iznesene sorte koje su, inače, i te kako vezane i uz ovaj naš prostor, planetarno su jako poznate i cijenjene, ali na žalost vani ih u percepciji (gotovo) nitko ne spaja s područjem Slovenije (Šipon), Hrvatske i Crne Gore (Moslavac, Pušipel, Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Trnjak, pa i Vranac…). U više sam navrata pisao i o Frankovki, koja je uspjela probiti se na svjetsku vinsku scenu po izvrsnim vinima Blaufränkisch (austrijski Burgenland, tj. Gradišće) i Lemberger iz njemačkih vinorodnih područja pokrajine Baden/Württemberg, te donekle kao Kekfrankos iz dijela Mađarske kod Pečuha i Villanyja  uz državnu granicu s Hrvatskom. Slovenci će rado kazati kako je Modra Frankinja tijesno i od samog početka vezana uz njih, a i mi glede Frankovke imamo što za reći. Što se tiče Frankovke, tradicija proizvodnje upravo frankovke u Hrvatskoj dugačka je u Feričanačkom vinogorju a veliki, do zavidni uspjesi s njom se ostvaruju osobito u novije vrijeme i u hrvatskome dijelu Baranje, posebno na području kod Belja.

Refošk slovi kao najvažnija lokalna crvena sorta  Slovenske Istre, jedna je od najvažnijih u susjednoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija, a ima je i u Hrvatskoj Istri, samo ovdje kod nas je prema javnosti eksponirana manje nego kod Slovenaca, nekako je kod nas od lokalnih crnih kultivara Istre više u žiži Teran. Slovenci tvrde da je Teran zapravo varijanta Refoška, a naši stručnjaci kažu da je ipak riječ o dvjema sortama makar s dosta sličnosti. Kod Terana i Refoška, za neke, dakle, u suštini jedne sorte a za neke ipak dviju sorata ali s puno zajedničkih svojstava, u smislu internacionaliziranosti naziva situacija je nešto povoljnija jer i Teran i Refošk, uz to što su sađeni u hrvatskom i slovenskome dijelu Istre te na Krasu, nalaze se i u pograničnim vinogradima u Furlaniji Veneciji Juliji u susjednoj Italiji, vina su tu znana pod nazivima terano i refosco, maltene identičnima našim izrazima.

U posljednjim godinama na više vinskih sajmova i festivala općeg tipa u Hrvatskoj i Sloveniji i kroz posjete nekim vinarima u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre uvjerio sam se u zaista visoku kakvoću vina od Refoška, dakle ponuda  bisera postoji, samo s poslovnog aspekta iznimno je važno pitanje u kojem količinskm opsegu dostupnome na tržištu, naime mala butikna produkcija, bitna da pokaže kvalitativne dosege, nije dovoljna za širi i kompleksni komercijani odjek. Bitan faktor u smislu poslovnog uspjeha proizvoda je, ponavljam, i stupanj cehovske organiziranosti proizvođača/ponuđača, tj. organiziranosti na način kako je to u znanim nam talijanskim konzorcijima za vino svake pojedine regije odnosno francuskim interprofesionalnim uredima za vino svakog određenog kraja, i te kako aktivnima i pedantnima u razvoju kakvoće svojih zaštićenih robnih maraka i u maketinčkim aktivnostima.

Iz Hrvatske na festivalu Refuscus Mundi 2023 u Izoli  nastupio je I Moreno Degrassi. Uz klasično crno vino od Refoška izloženi su bili mirni rosé i ružičasti pjenušac od te sorte

Posjet festivalu Refuscus Mundi bio je prilika ne samo kušati nesumnjivo fina vina nego, i saznati više upravo i o tom organizacijskom aspektu proizvođača refoška u Sloveniji.  Ozbiljne manifestacije posvećene svakoj od spomenutih sorata s ovog našeg šireg prostora svakako mogu puno pridonijeti tome da ih svjetska publika bolje upozna i potom i prikladno prihvati na tržištu. Bitno je, po meni, istaknuo bih i to, da festival odnosno manifestacija bude i realizirana tematski posve u duhu najavljenoga, smatram da ne bi bilo korisno da se Refuscus Mundi na kraju pokaže tek kao još jedna tutti frutti pijačnica.

U sklopu manifestacije Refuscus Mundi predviđen je bio razgovor s uglednim stručnjacima o neiskorištenom potencijalu dviju najvažnijih domaćih crvenih sorata u Sloveniji, a možemo reći i osobito važnih i u Hrvatskoj – sredozemnog Refoška i srednjeeuropske Frankovke.  Frankovka je odabrana kao gost u raspravi i stoga što te sorte ima i u Iastri, pogotovu hrvatskome dijelu, tu joj je naziv Borgonja.  U raspravi su pozvani da sudjeluju  Matej Zaro (Zaro 1348), Boštjan Zidar (Vinakoper), Primož Lavrenčič (Burja), Uroš Valcl (Marof), Janko Kobal (Kobal 1931) i Guillaume Antalick (Šuklje). Valcl, Kobal i Antalick su se, sa svojim frankovkama ali sa sjevera i sjeveroistoka zemlje (vaja reći da frankovke ima i u Istri, posebuice Hrvatskoj, a tu je ona znana pod nazivom Borgonja!), predstavili, prigodno, i kao izlagači.

Za smotru u Izoli organizator je najavio nastup 40 vinara iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Evo imena izlagača: Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – CV Colja – Čotova klet – Degrassi – Durcik-Petelin – Emil Tavčar – Fedora – Galliussi – Hreščak – Ipša – Jogan Damijan – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac  – Lah – Livio Felluga – MonteMoro – R&D Korenika – Rakar – Ražman – Refosco di Faedis – Rojac – Sancin  – Santomas – Simčič Karol&Igor&Marjan  – SteraS – Širca-Kodrič – Štemberger – Štoka – Valenčak – Veralda – Vinakoper – Vinakras  – Vistorta – Zaro. Dakle, iz Hrvatske su uz Degrassija bili prisutni Ipša, i Veralda. Šteta što na sužbenom popisu pozvanih i najavljenih izlagača nije bilo iz Lijepe naše Franka Radovana pa ni Rina Prelca a ni Giorgia Claija, koji imaju sjajne uratke baš i od Refoška, posebice bih tu istaknuo famozni Brombonero od Claija.

Degrassi te Klaudio Ipša nose lijepe utiske s manifestacije, kažu da su imali prilike kušati niz odličnih uzoraka u različitim tipologijama – klasično crno mirno vrlo ozbiljno vino prikladno i za duže čuvanje, zatim ružičasta mirna vina, pjenušce, a bilo je i mješavina Refoška s drugim sortama, Ipšu su posebno zanimale baš kombinacije sorata, naime i njegova odlična Santa Elena crno  sastoji se od Refoška i Merlota. S obzirom na to da je na priredbi bilo dosta vrsta vina bilo samo od Refoška bilo u kombinacijama s drugim kultivarima Refuscus Mundi nekako ipak kao da pokazuje kako nije primarno manifestacija za podizanje sorte Refošk na pijedestal ozbiljnog i dugovječnog specifičnog crnjaka Istre, a možda bi je u tom pravcu, zajedno sa zaštićivanjem, pod prepoznatljivom oznakom, takvog ozbiljnog crnog vina od refoška  trebalo usmjeriti jače na to.

U skladu s navedenim mojim razmišljanjem da trebamo svi ozbiljno poraditi na GLOBALNOJ promidžbi vrlo vrijednih vinskih kultivara iz srednje-jugoistične regije Europe, predlažem prof. Ivanu Dropuljiću, koji je kao osnivač i direktor apsolvirao 15 izdanja svojeg festivala Zagreb Vino.com, da na ovogodišnjoj manifestaciji krajem studenoga predvidi neki prostor na kojemu bi se – kroz kušanja u društvu s proizvođačima I kroz nekoliko radionica – pokazali crni kultivari snažni aduti ovog dijela Europe prema svijetu, a to bi bili i Refošk / Teran i Frankovka i Crljenak/Tribidrag/Kratošija, Plavac mali, Vranac, Trnjak…  Što će biti, vidjet ćemo.   ♣

Vinart Lauba 2023 od 23. veljače do 4. ožujka!

GRAND TASTING, PETIT TASTINGS, DISCOVERY & ICONS TASTINGS

Vrijeme leti i, eto, tik smo pred trenucima otvaranja prve ovogodišnje a inače ukupno osme očito vrlo ambiciozno manifestacije VINART GRAND TASTING LAUBA 2023. Program se, kaže direktor tvrtke Vinart Saša Špiranec, sastoji od tri dijela, a to su:

Direktor Vinarta Saša Špiranec pred brojnim novinarima prezentira ovogodišnju manifestaciju Grand Tasting i Petit Tasting u Laubi te u hotelu Dubrovnik (Marko Čolić)

PRVI DIO – Vinart Grand Tasting radionice u hotelu Dubrovnik, one počinju već u četvrtak 23. veljače u 14 sati a odvijaju se i u petak 24. veljače, utorak 28. veljače i u srijedu 1. ožujka. Na slici je popis radionica svih spomenutih dana s navoima početka svake od njih. Treba priznati, vrlo su su intrigantne! Dobro je da se Vinart odlučio radionice prirediti datumski odvojeno od središnje priredbe Grand Tasting u Laubi, tako zainteresirani imaju prigodu vremenski dovoljno te koncentrirano prisustvovati svim programima.

Velike stvari najavjuju Gianfranco Kozlović, na slici sa kćerkom, oni na radionici predstavljaju svoja najbolja bijela i crna vina s glasovite pozicije Santa Lucia, te njegov istarski kolega Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić, oni pak kane na svojoj radionici prezentirati velika vina podruma Degrassi iz berbi 2011. do 2015.

Na prezentaciji u Vitrini uz Nuića juniora je naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, veliki wein-schmecker koji se instantno zaljubio u trnjak… (Željko Novaković)

Na festivalu Lauba 2023 nastupa i obitelj Nuić iz Crnopoda iz Hercegovine. Aduti te kuće uz žilavku su svakako crnjaci od sorata Trnjak, Cabenet sauvignon, Merlot, Syrah… Uvod u Laubu 2023 i u kakvoćom upečatljivo vinsko carsvo Nuić u Zagrebu je nedavno napravio Vlatko Nuić, koji studira enologiju u Austriji i koji je ponajbolji dio proizvodnje Nuićevih predstavio u zagrebačkoj vinoteci Vitrina u programu što ga subotom priprema sommelijerka Manuela Maras. Vlatko Nuić sudjelovat će, u sklopu Laube 2023. i na masterclassu o zvijezdi u punom usponu – sorti i vinu Trnjak, po vodstvom Monike Prović

DRUGI DIO – Vinart Petit Tasting Discovery & Icons također je u hotelu Dubrovnik i to 25. veljače. Najprije će se na degustaciju ponuditi pomno izabrana mlađa kapljica s velikim potencijalom za budućnost i koja je na putu da s vremenom dostigne vrhunske za divljenje, dakle ona s kolekcionarskom vrijednosti, a potom slijedi degustacija vinskih ikona, tj. vina koja su već uglavnom dostigla te vrhunce i koja više nisu na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara.

⦁ Majstorski ciklus – DISCOVERY session: od 13h do 16h

Milan Budinski, do nedavno glavni enolog porečke Agrolagune, sad je privatni proizvođač i na više mjesta enolog savjetnik, stoji iza vina Malvazija OMO 2020 i, od crnjaka i jednog refoška, te Juraj Sladić, koji će prezentirati Pošip 2021 Crna Ovca

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020;  Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019;  Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

⦁ Majstorski ciklus – ICONS session: od 17h do 20h

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević –  Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvee J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;  Markus –  Babić 2018;  Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel 2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Dosta je vina starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano veliki broj vina još vrlo/relativno mladih godišta  u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce, zapravo ih više nema na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara…)

TREĆI  DIO – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Za radionice i za kušanje Discovery & Icons treba se prijaviti, evo linka: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Inače, cijena ulaznice za Grand Tasting u Laubi je 30 € po osobi, u tu cijenu je uključen vaučer u iznosu od 5€ za korištenje u Pop-up vinoteci. ♣

Svjetska vinska ocjenjivanja: Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (Unitd Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih dvadesetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. Unatrag nekoliko godina CMB se održava i u gradovima nekadašnjeg tzv. istočnog bloka, debut je bio u Bratislavi, potom se išlo u Plovdiv, sad je domaćin naš Poreč.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao jesu li razmišljali o tome i kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađu i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je,ponavljam, trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske. Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina.

Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, konkretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Treba istaknuti kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvali su ocjenjivače na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo ružiti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari i kroz degustaciju na licu mjesta neka vina s tim kultivarima. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržišteme debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engeske kolonije, primjerice Južna Afrike, Australije i Novog Zelanda. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja ma kako bila ugledna i svjetski glasobvita preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Nisko-alkoholna i bezalkoholna vina

KYLIE MINOGUE – PJENUŠAC 0,0 vol %

I dok se u Irskoj brinu zbog prevelike konzumacije alkoholnih pića i kod zakonodavca nastoje ishoditi to da se na buteljama uz vinsku etiketu obvezno nađu i upozorenja o štetnosti alkohola po zdravlje, s druge strane stižu vijesti kako je kategorija bezalkoholnih odnosno vrlo nisko alkoholnih vina sve traženija na tržištu, po nekim istraživanjima sada na globalnoj razini bilježi prodaju u vrijednosti od gotovo 10 milijarda dolara godišnje (podatak za 2022.!). Predviđa se da bi svake godine, do 2026., plasman takvih vina mogao na svjetskoj razini rasti po stopi od sedam posto godišnje,  a u Velikoj Britaniji navodno i stopom od gotovo 30 posto. Kroz inozemni tisak provlači se objašnjenje da je to rezultat promjene navika kod potrošača, mentalno zdravlje je, kaže se, sada na prvome mjestu na popisu čimbenika smanjenja potrošnje alkohola! Da čovjek ne povjeruje!…

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i  s drugim alkoholnim pićima

Ima onih koji likuju nad vijestima o tom snažnom uzlaznom trendu potražnje za bezalkoholnim vinom, ali to nije baš iz nekih iskrenih razloga zabrinutosti za zdravlje ljudi, nego stoga što shvaćaju da bi se proizvodnjom i plasmanom bezalkoholnog vina moglo napraviti odličan biznis. Jedna od osoba već neko vrijeme vrlo aktivno uključena u produkciju i plasman bezalkoholnog vina je i znana pjevačica Kylie Minogue, koja je izašla sa svojim brandom Kylie Minogue Wines s devet etiketa i prisutna je na tržištu u 21 zemlji. Njena vina Signature Rosé i Prosecco rosé što se u Velikoj Britaniji prodaju preko njenog londonskog distributera Benchmark Drinksa nakon manje od dvije godine prisutnosti u Engleskoj ostvarila su od prodaje 21,6 milijuna funti. Sa samo 22 kalorije na 100 ml,  Sparkling Rose 0% alcohol lansiran je u listopadu 2022. u 700 prodavaonoca Tesco u Ujedinjenom Kraljevstvu po cijeni od sedam funti za butelju.

Kylie Minogue Wines

– Interes i želja za bezalkoholnim vinom sve su evidentniji. Primila sam bila puno poruka od mladih obožavatelja i mnogih osoba koje se klone alkoholnih pića, uglavnom svi koji su mi pisali izrazili su želju da se uključe u veliku KMW Family odnosno obitelj Kylie Minogue Wines – kazala je slavna pjevačica u intervjuu za medij Drink Business, i dodala da su upravo ta potpora njenim niskoalkoholnoj kapljici i prijedlozi upućeni joj da se potrudi lansirati i vino bez alkohola bili snažan poticaj da se glumica uključi i u keiranje vina s 0,0 vol % alkohola.

Kylie je rekla da je stvaranje Kylie 0,0 vol% alcohol bilo najzahttjevniji pothvat u njenom poslovnom druženju s vinom. Navodi kako je nekoliko verzija svojedobno degustirano u New Yorku, ali da ona nije bila zadovoljna niti s jednim od prezentiranih uzoraka, naime, svi ti eno-uradci bili su preslatki, pa je ona, kaže se, inzistirala da se slatkoća u velikoj mjeri ukloni. Službeni izlazak njenih vina s 0 vol % alkohola pokazao se začas punim pogotkom u smislu plasmana u zemlje s muslimanskim stanovništvom, naime dosta je muslimanskih zemalja u kojima s obzirom na uspješan plasman nafte kola vrlo mnogo novaca. Kylie i njena ekipa posebno su pazili na detalje u opremanju tog pjenušca, od posebnog izgleda butelje preko dizajnerski luksuzne etikete do sitnih ukrasnih pojedinosti od srebra, i bogataši, kojima cijena nije bila problem, nisu morali ustručavati ni po pitanju vjere. Dakako da se Kylie pobrinula i za reklamiranje načina kako posluživati taj njen pjenušac 0 vol %, konkretno pazilo se da se uvijek naglašava kako taj pjenušac treba popiti iz najboljih, najskupljih šampanjskih čaša, i ta briga i te kako se lijepo dodatno pokazala na bankovnom računu poduzetne i promućurne glazbene zvijezde …  ♣

________________________________________

ŠTO SU TO NISKOALKOHOLNA i BEZALKOHOLNA VINA?

Što su to nisko-alkoholna i bezalkoholna vina? Upravo to što im govori naziv – ona s vrlo malim količinama alkohola, tj. niskim volumnim postotkom alkohola (vol%). Zagovornici tih vina veličaju ih time da ih se, logično, može popiti dosta više nego onih klasičnih a pri tome u organizam unijeti osjetno manji sadržaj alkohola od onoga pri potrošnji iste količine klasičnoga vina.

Iako zasad još ujednačene službene kategorizacije nema, kad govorimo konkretno o kategoriji nisko-alkoholne kapljice riječ je o vinima što sadrže do oko 6 vol% do najviše 11 vol% alkohola. Za ta vina njihovi pobornici – želeći uvjeriti nevjerne Tome koji takvoj kapljici osporavaju gastronomsku vrijednost – tvrde da su i ona sa samo 5 do 6 vol% alkohola još uvijek s obzirom na arome što ih pružaju gastronomski vrlo vrijedna i lako prikladno sljubljiva s hranom. U svakom slučaju, vina s nižim stupnjem alkohola korisna su za jače žedne osobe i, istodobno, za osobe osjetljivije na alkohol naime – sljedeći dan i uz koju popijenu čašu više te osobe neće (ne bi trebale) imati problem s glavoboljom, omamljenošću i osjećajem stanovite opće slabine.

Kod klasičnih vina podatak o sadržaju alkohola trebao bi se nalaziti na etiketi od 8 vol%, a ako je sadržaj alkohola niži onda je to pod posebnim okolnostima, primjer je tu pijemontski Moscato d’Asti. Ostali proizvodi s manje alkohola od 8 vol% ne bi se smjeli službeno nazivati vinom, moguće je međutim za njih legalno rabiti izraz napitak baziran na vinu. U moderno vrijeme počeli su se pojavljivati termini nisko-alkoholno odnoso low alcohol wine, za kapljicu što sadrži i tek 1,2 vol% alkohola a i manje, te izrazi bezalkoholno (non alcoholic), dezalkoholizrano – riječ je o uzorcima kod kojih je alkohol ekstrahiran i koji ga još ipak sadrže do 0,5 vol%, te alcohol free kad su maligani gotovo posve izvučeni i kad napitak u mjerenjima pokaže najviše do 0,05 vol% alkohola. U Njemačkoj postoji propis po kojemu je dopušteno i za vino sa do 0,5 vol% alkohola rabiti oznaku Alkohol Frei Wein ili alcohol free wine, a dojam je da su izgledi da se takva odluka uskoro potvrdi i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zagrebački sommelier i vinski trgovac Igor Grubač s dvama vinima (nisko-alkoholno te 0,0 vol%) koja se u nas mogu dobiti i preko njega (suhiucasi)

Bezalkoholno vino unatrag koji mjesec je i u Hrvatskoj! Kako čujem, uvoznici su, zasad, kuće Vrutak i Vinolog, a nabaviti ga se može i preko Igora Grubača, vlasnika i voditelja zagrebakog poduzeća za distribuciju i prodaju vina, jakih pića i piva Enofilia d.o.o. iz Zagreba. Grubač u vinskom bisznisu ima gotovo 30 godina iskustva, prije nego što se u vlastitoj režiji uključio u trgovinu radio je kao sommelier u našim boljim restoranima i hotelima te na kruzerima, ali i kao direktor Odjela za hranu i piće u hotelima. Predstavio mi je dva bezalkhoholna vina – mirni Riesling (Rizling rajnski) Alkohol Frei (0,0 vol%) kuće dr. Zenzen iz Njemačke (cijena: € 7,65), te pjenušac Medbubbles mediterranean sparkling alcohol free kuće Cofarna vins iz Barcelone, uz koju se nalazi znano vinoodno područje Penedes (cijena: € 9,5). Na etiketi rizlinga stoje podaci: bezalkoholno vino od sorte Riesling, sastojci: bezalkoholno vino (Alkohol Removed), ispravljeni (?) koncentrat mošta od grožđa, CO2, prirodne arome, konzervans, SO2. Oznaku berbe nisam našao. Kušavši ga osjetio sam umjereno iskazanu tipičnu sortnu aromu rajnskog rizlinga, te vrlo izražene kiselost i slatkoću, tijelo se pokazalo vitkime, okus se izgubio dosta brzo, ipak vino je imalo svoju glavu i (makar ne baš i dugi) rep... Pjenušac podsjeća na voćni sok, vrlo je izraženih kiselost i slatkoće, sklad je uvelike zaostajao za onime kod rajnskog rizlinga… (suhiucasi)

Pa, onda – što su, konkretno, bezalkoholna vina i kako se ona proizvode?  Važno je odmah reći: bezalkoholna vina isprva prolaze tehnološki proces kao i sva druga, klasična vina, to znači nakon berbe grožđa gnječenje i alkoholnu fermentaciju pa određeno barem neko minimalno vrijeme dozrijevanja.            

S obzirom na to koliko se o tome već mnogo govorilo i pisalo, svima je zacijelo posve jasno da alkohol u vinu nastaje pri fermentaciji, odnosno pri pretvaranju šećera iz mošta u maligane u vinu. Viši sadržaj sladora u grožđu i moštu znači potencijalno veći postotak alkohola u vinu. O stupnju alkohola u gotovome vinu odlučuju vinogradar i vinar, po tome gdje su im – u kojoj klimatskoj zoni i na kojoj nadmorskoj visini te na kakvoj ekspoziciji trsjem zasađene parcele – vinogradi, pa po tome koje sorte rabe (neke šećer nakupljaju bolje i brže a neke obratno), zatim po tome kad se odredi termin berbe – kasnija berba znači veći sadržaj sladora u grožđu, ali i o tome pojačava li se mošt dodanim šećerom ili nekom količinom osjetno ugušćenog dijela mošta. Ključni čimbenik su i kvasci, tj. mikroorganizmi koji u alkoholnoj fermentaciji slador u moštu pretvaraju u etanol i ugljični dioksid u budućem vinu. Neki kvasci nemaju sposobnost uhvatiti se u jači koštac sa sladorom i pretvoriti ga posve u etanol i CO2, pa se njihova aktivost spontano ugasi, a neki su kvasci visoke moći, međutim čovjek ih može kontrolirati i u nekom željenom trenutku, kako bi ostvario željenu količinu alkohola u vinu i istodobno sačuvao slatkoću, zaustaviti u radu prije nego što konzuimiraju sav slador. Fermentacija je eto vrlo složeni process u tijeku kojega kod početne mase/sirovine dolazi do više bitnih promjena.

Mikroorganizmi kroz konzumaciju sladora proizvode ne samo alkohol nego, kako je rečeno, i ugljični dioksid, ali i cijelu paletu aroma i okusa, a stvara se i drukčija tekstura u odnosu na onu s početka postupka.  Glavni izazov u produkciji nisko-alkoholnih bezalkoholnih vina je kako kroz postupak eliminacije alkohola u vinu – a koji se može kretati i do visokih 13 i 14 vol% – ne izgubiti arome, okuse, balans, a to znači dakako i kakvoću.

Neki vinari odlučuju se na podešavanje, tj. snižavanje alkoholnog stupnja u vinu i drastičnim načinima, tj. raznim tehnološko-tehničkim procesima. Tri su najčešća načina takva interveniranja – vakuumska destilacija, vrtnja stupova stošca, te reverzna, odnosno obrnuta odnosno povratna osmoza.

Vacuum distillation odnosno vakumska destilacija postupak je kod kojega se za evaporizaciju alkohola iz vina koristi nešto viša ali ne i baš previsoka temperatura, na kraju procesa moguće je da ne ishlapi baš sav alkohol ali ono što ga ostane praktički je tek u tragovima. Vakuumskom destilacijom moguće je, prema objašnjenju, vino osloboditi alkohola i odvojiti neke hlapljive elemente na relativno nižim temperaturama konkretno od 25 do 30 Celzijevih stupnjeva, kasnije se arome mogu vinu vratiti natrag, umiješati u njega. Drugi je način djelovanja – tzv. spinning cone columns odnosno vrtnja stupova stošca, tu se također ne ide na jako visoke temperature ali se postupak evaporacije te, potom, uz obrnute stupove i centrifugalnu silu, i kondenzacija ponavljaju nekoliko puta. I ovdje je moguće kvalitetno odvojiti alkohol i hlapljive elemente, te kasnije arome vratiti vinu. U oba ova postupka rabi se vrlo vrlo skupa oprema. Financijski prihvatljivija tehničko-tehnološka alternativa je obrnuta odnosno povratna osmoza, sofisticirani cross-flow filtracijski sustav kojime je moguće odvojiti sastavne dijelove neke mase na temelju različitosti u molekularnoj veličini, pa onda masi vratiti natrag one koje se želi. Najčešće se pri postupku povratne osmoze, radi dobivanja osjeta veće punoće u dezalkoholizirano vino dodaju slador odnosno koncentrirani mošt od grožđa, u nekim slučajevima i arome raznih voćnih sokova, zelenog čaja, pa i – neki derivati konoplje…  ♣

____________________________________________

Živjeti zdravo, i živjeti zadovoljno

BIRANE EKO-NAMIRNICE, VITAMINI, REDOVNI OBROCI, DOVOLJNO TEKUĆINE, MIR u KUĆI

Hrvatski (slavonski) doručak, biljni račići, hranjive ribice, patka za one koji inače ne vole meso

Varaždinsko zelje i B-vitamin

Literatura za tijelo i dušu, zaštitna anti-covid maskica, najjeftiniji izvor energije, čudesna moć zelenog čaja protiv virusa, te, dolje: mir u kući – konačno sve funkcionira kako treba. Ispod: korisne vježbe, naročito za gibljivost prstiju

KRAFNE U PROLAZU IZ PROLAZA

U prolazu i kod prolaza

Slatki krafni i uvijek vedra Lila

Fašnik u Samoboru, tko zna koje već izdanje, toliko je već dugačka (i svijetla!) tradiija! Znaju to, bogme, tamošnji dečki i cure organizirati!  A domaći ugostitelji, koji su imali razloga da veselo trljaju ruke do usijanja, to i sjajno dodatno začiniti. Primjerice i krafnima u glavnoj ulozi. Na središnjem samobrskom trgu pred prodajnim punktovima dugački redovi, ali čekanje je na ukusnu i za fašničko vrijeme primjerenu deliciju, na lijepom i toplom vremenu i uz bogat program na golemoj pozornici, bilo ugodno. Pogotovu u predvečerje kad je zapjevao glasoviti Zvonko Bogdan! Mnoštvo u muvingu, grickajući krafnu i pjevušeći. A krafne U hitrom PROLAZU  iz PROLAZA ispred kojega se u dva kraka ispružilo barem 50 metara dugački red nestrpljivih. Da ne spominjem vrlo veliku gužvu zadovoljnika između pozornice i kafića TIN gazda kojega, nadaleko poznati samoborski ugostitelj s dugačkom tradicijom i u vinskoj proizvodnji Marijan Žganjer , je uz pomoć Tinove ikone konobarice Lile, ponudu popratio proširenom ponudom Bakhova napitka uz Bogdanov pjev…  ♣

Klimatske promjene…

ŽIVOTI LAVA i LAFA

U novije vrijeme mnogo se govori o klimatskim promjenama na Zemlji i mogućim njihovim posljedicama.  Svijetom kruži priča, popraćena fotografijama, kako je upravo – i to bez imalo primjene sile! –  detronoziran čuveni Simba, lav kao, na svjetskoj razini,  dugo dugo godina simbol snage, moći, poštovanja…  danas nešto sasvim drugo. Njegovu poziciju pomalo kao da zauzima znani laF Željac iz Osijeka, na slici u šetnji i u pratnji svojih očito krotkih afričkih prijateljica, koje je, navodno, osvojio bouquetima slanine, kulina i frankovke…. ♣

Osječki laf lavova i njegove umiljate afričke prijateljice

__________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJETuCASI – 01.2023

still young to…              never to old to…

ŽELJKO SUHADOLNIK

 kroz / through

_______ 01.2023 _______

Poreč Calling! Jedno od najvećih i najautoritativnijih ocjenjivanja vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles ovog svibnja odvijat će se u spomenutom istarskom gradu. Sa Louisom Havauxom, osnivačem te ocem sadašnjeg čelnika natjecanja Baudoina Havauxa, i s njemačkim plemenitašem Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog posjeda Chateau Canon-la-Gafferliere u Saint-Emilionu, uspomena na ocjenjivanje u bugarskom Plovdivu, gdje, se zbog opće pomutnje izazvane covidom, prekidaju moja sudjelovanja na CMB-u kao kušača…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trsek moj zbudi se, dosti si spal…: VINCEK JE TU, BU TE ‘BREZAL ⦁ Tri desetljeća Svijeta u Čaši: SLJEMENSKI PURGERAJ, 10 PITANJA JUTARNJEG LISTA, VINSKI KALENDAR ⦁ En Primeur: PELJEŠKI HILIĆ, te GRAŠEVINA CROATICA ⦁ Poreč Calling 2023: CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ ANTEPRIME di TOSCANA 2023 ⦁ VINGNERONS DE NATURE u PARIZU ⦁ SVJETSKI KONGRES OIV-a 2023 u ŠPANJOLSKOJ ⦁

­_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2023 –  BUYING GUIDE_____

Mediteranski početak siječnja 2023. u Metropoli

ZAGREBAČKA MORSKA IDILA  

Idilična vizura na Jarunu, u predvečerje početkom siječnja 2023. Pogled je s ulaza u ugostiteljski objekt – DALMATINO!… Temperatura – jadransko-proljetna. A Bijeli Božić / White Christmass u Zagrebu – samo još u pjesmama…

Plavi Ja(d)run – zagrebačko more (suhiucasi)

Bogme i, sljedećih dana, i te kako privlačan dah mora i to i u posve kopnenom zagrebačkom okruženju, u KAISERU na Kajzerici: dođeš u siječanjsko prije podne na kavicu bez koje se ne može ali drugi miomirisi te začas usmjere na gablec… prema – friganim gavunima i lignjicama, pa račićima…

Sommelier Mario Meštrović i preporučene aerobičke vježbe

Naš istaknuti sommelier Mario Meštrović, voditelj ugositeljskog objekta Kaiser, podučit će vas, dok papate i pijuckate neko od finih vina što ih nudi, aerobičkim vježbama što mogu pomoći u poboljšaju gipkosti (prstiju) i očuvanju linije. ♣

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal…

…VINCEK JE TU,  BU TE ‘BREZAL

Nakon božićnog i novogodišnjeg slavlja nije trebalo čekati dugo: naš dragi Bakho pobrinuo se za dosta dobar raspored vinskih svetkovina kroz kalendarsku godinu. Poslije Martinja kad se mošt krstio na mlado vino, eto nas sada u siječnju ponovno zajedno, ali – na začeću! I napokon u normalnim zimslim Celziusima!

Trsek moj zbudi se, dosti si spal. dolgo na tebi mi snegek je stal. Ves si prozebel i tak mi te žal, trsek moj zbudi se, bum te ‘brezal. Brajdicu delal bum trseku mom, trsek bu vrnul mi svojim plodom. Dečicu moju bu sladil z grozdom, mene pak staroga krepil z vinom. Z vinčekom sojim ti krepil me buš, par let života produgšal mi buš. Za to, moj trsek, ti zahvalen bum, do zadnje ure poštuval te bum.

O sunčanom vremenu – makar sunce bilo i zubato, bitno je da nema padalina – zadržavanje na ceremonijalu posvete trsja i zagovora za dobar rod, u vinogradu okićenom špekom i kobasama zna i duže potrajati…. Prizor je s blagoslova vinograda i zagovora za dobar rod u organizaciji udruge vinogradara i vinara Trilikum s područja na rubu Zagreba i na početku Hrvatskog zagorja (suhiucasi)

Kao osnovno oruđe na događanju i kao zaštitni znak je BILIKUM, ovdje na slici, na provjeri Zagrepčanina Zorana Lutza, u divovskim dimenzijama, originalna varijanta je zapremnine ukupno 0,7 lit.  (Marko Ćolić)

Kao osnovno oruđe na događanju i kao zaštitni znak je BILIKUM!  Tročlano kolo, originalno i službeno ukupne zapremnine, kažu, oko 0,7 l, izvorno je nazvano riječju bilikum, po njemačkome Willkommen! što znači dobrodošli!, međutim naši kajkavci su ga zbog TRIJU povezanih peharčeka preimenovali u TRIlikum! Da bi se postalo članom pajdašije, nužno je bilo, po štatutu, ispiti bilikum, dakako ne ovaj golemi trilikum kojemu se mnogi MUŽI s veseljem klanjaju,  nego onaj originalni, zapremnine ukupno 0,7 lit. Priča kaže kako za pravog muža popiti i do litre vina odjednom nije nešto prezahtjevno, međutim ovdje valja reći to da je onaj tko je smišljao štatute ipak bio uviđavan (barem) prema pripadnicama nježnog spola kojima je odredio da isprazne jedan od tri peharčeka i ostavio im mogućnost da za iskapljivanje preostala dva peharčeka – zaduže nekog od posebno dragih im pajdaša…

U Kutini vole, poput ovog veselog Moslavca lijevo te vinara Tomislava Trdenića, uživati i u šaranima, pečenima, ovako, na rašljama…Nakon divljenja vizualno ovoj ikebani na otvorenome slijedi konkretni dio obreda u toplom interijeru, dakako uz tamburaše, i – čašu!… (suhiucasi)

Krešimir Trdenić, Tomislavov brat koji se na kutinskom gospodarstvu Trdenić što obuhvaća 15 hektara vinograda bavi poslovima u domeni enologije, nakon lijepog aperitivnog novog mladog lokalnog bisera škrleta dobrodošlice nije mogao odoliti da nam uz šarana ne ponudi i svoje vrlo uspjele crvene/crne uratke – crni pinot te jako jako dobar cabernet sauvignon iz berbe 2019, još na odležavanju. Posebice za cabernet sauvignon pohvalio ga je Frane Ševo (desno na slici) koji je godinama radio kao sommelier u ugostiteljstvu u Njemačkoj, a koji u novije vrijeme kao iskusni vinski kolekcionar specijaliziran posebno za bordoške crnjake u nas organizira vinske radionice s ponudom ekskluzivnih etiketa.  (suhiucasi)

Moslavci stalno naglašavaju kako je njihova robna marka vino škrlet od istoimene sorte, ali, začudo, škrleta ukupno na cijelome području imaju zasađenog tek nešto više od 70 ha, ostalo su sorte stranog porijekla, uvelike Chardonnay. Trdenići mi vele da u svom nasadu imaju ukupno devet sorata, a Škrlet zauzima tek nešto više od 30 posto površine. Na pitanje zašto ne smanje površinu s inozemnim kultivarima i povećaju obujam SVOJEGA Škrleta objašnjavaju da su se počeli sve jače okretati (vinskom) turizmu a da turisti koji im stižu uvelike traže vino od kultivara s bjelosvjetskim pedigreom. Međutim iskustvo drugih globalno glasovitih vingradarskih područja govori da je najjači magnet nekoga kraja za goste odasvud ono što se nudi kao originalno domaće i što može pružiti visoku kakvoću a što – drugi nemaju, tu bih rekao da Škrlet kao sorta uz prikladan izbor vingradarske pozicije i prikadan rad u vinogradu i podrumu SIGURNO može pružiti i visoku kakvoću i užitak, dakle JESTE igrač! U svjetlu aktualnih globalnih klimatskih prmjena s povišenjem temperature moslavački vinogradari strahuju da će Škrlet ispaštati jer da će gubiti na svježini, pitanje svih pitanja u ovim okolnostima je: je li baš nužno to da škrlet kao vino bude glavninom tek izrazito svježe ili ga treba akceptirati i kao zrelo OZBILJNO vino….

Po tradiciji, putevi u dane oko 20. siječnja pojačano vode prema vinogorjima sjevernog dijela Hrvatske, naime Vinkovo je kao Vincekovo popularno na sjeverozapadu, Slavonija ga poznaje kao Vincelovo, a na krajnjem istoku naziv mu je Vinceška. Negdje je svečanost točno na dan sv.Vinka, 22. siječnja, a negdje o vikendu najbližem tome datumu.

Običaj je da se za dan sv. Vinka trsje u nasadu okiti kobasicama, špekom odnosno slaninom, komadima šunke, kulenom, kao i da se loza poškropi novim mladim vinom, vlasnik vinograda prvim simboličnim rezom službeno označava početak novih radova u trsju i start nove vegetacijske sezone vinove loze, a svećenik blagoslivlja vinograde zagovarajući dobar urod kako količinski tako i kakvoćom. Slijede pjesma, ples, šala, gozba, slavljenje vina… općenito – do kada tko izdrži.

Toliko se u nas još od Božića lani pa do međunarodne sljemenske skijaške utrke Zimska kraljica jadikovalo zbog visokih zimskih temperatura i zbog nedostatka pravog zimskog ugođaja, a onda eto ti, baš na dan kojime se prvim i simboličnim orezivanjem trsa označava početak nove vegetacijske sezone vinove loze, najednom hladnoće, neugodnog sjevernog vjetra i snijega… Bijelo vincekovanje u zelinskome kraju, na imanju Ljubekov gaj: prizor snimljen s vrha brijega s Ljubekovim vinogradom, zatim trenuci kad Ljubekov sin Tomislav Smrndić zarezuje trs, gradonalečnik Zeline Hrvoje Koščec ga zalijeva, a direktorica Turističke zajednice Marinka Zubčić s divljenjem promatra s trsa skinutu kobasicu koja bi trebala nagovještavati da će ovogodišnja berba biti jako dobra…

_________________________________

Karlo Kos,iz obitelji Žejka i Anite Kos u Hrnjancu

Sv.VINKO, SUSRETI, MLADOST & RADOST! Posljednji dio siječnja – istodobno kraj i novi početak! Okupljanje uz mesne delicije i novu mladu kapljicu, kao rezultata pošlogodišnjeg kolinja i prošlogodišnje berbe grožđa, te službeno označavanje starta nove vinogradarsko-vinarske sezone. Radujuće svjedočenje progresivnom angažmanu mlađih snaga što nastavljaju uspješnim stazama roditelja odnosno prethodnih kolega u profesiji…

KOS – Kod obitelji Željka Kosa u Hrnjancu kod Sv. Ivana Zelina. Karlo Kos  sin Željka i Anite Kos, stasao je da preuzme vođenje vinogradarsko-vinarskog posjeda. Vis à vis obiteljske  kuće i dosadašnjeg podruma niknula je, uz pomoć i sredstava iz međunarodnih fondova, nova, moderna građevina s dovoljno prostora i dobro opremljena za preradu grožđa, proizvodnju i dozrijevanje te skladištenje vina. Velika dvorana napunjena s brojnim cisternama za vino, kutak za bačvu od cementa u obliku jajeta za posebne eno-kreacije, prostorija za hrastove bačv(ic)e, magazin za butelje, velika kušaonica. Čestitke!  Obitelj Željko & Karlo Kos obrađuje četiri vlastita hektara vinograda i pokazuje tendenciju širenja s površinama. Od sorata Kosovi imaju lokalnu Kraljevinu, zatim Chardonnay, Kerner, Pinot sivi, Pinot crni. Vina mirna i pjenušava. Kapljica je besprijekorne čistoće. Primjedba:  Karlo Kos još je vrlo mlad, logično bi bilo da unese neke SVOJE bitne zamjetne novosti u proizvodnju/kreaciju. Rekao bih da bi koristilo više posvećenosti i angažmana prema lokalnom adutu kraljevini u smislu da se to vino, koje se svjedobno bilo počelo reklamirati kao robna marka teritorija, i koje je od sorte što krije i veći potencijal od onog do sada iskazanoga u većini uradaka, pokaže ne samo, kao do sada, u vrlo ugodnom svježem obliku i kao neobvezno, nego i u izdanju s dodanom vrijednosti, tj. kao vrlo pretenciozni suhi uradak (dobiven uz manji prinos, kasnijom berbom, s dužim sazrijevanjem u drvenoj posudi, ili pak npr. dugačkom maceracijom i dugim dozrijevanjem u hrastovim bačvama….)

BRAJE – Gourmet-hram obitelji R.Braje, Lokošin-dol, Plešivica: Robert Braje, supruga mu Sanda i sin Patrik ugostili su za Vincekovo, pod svojom prigodnom zastavom (gore, u desnom vrhu slike), Tomislava Radića, novinara i dugogodišnjeg urednika na Radio-Zagrebu Hrvatskog radija, te osnivača i direktora sajma vina i delikatesa prof. Ivana Dropuljića koji se u posljednjim godinama i sam upušta u kolinja i u društvu s prijateljima kreira svoje uratke iz mesarske kategorije. Popularni Dropi smatra da je savladao sve što treba vezano uz dobivanje visokokvalitetnog špeka, sad je kod Brajeovih došao na upoznavanje sa za njega eventualno novim okusima i kombinacijama aroma te po poneki naputak vezan uz izradu, a potom i uz načine prigotavljanja i posluživanja  raznih vrsta kobasica a i drugih prerađevina s kolinja…  Uostalom, Dropuljićev  Zagreb Vino.com je ne samo  revija vina nego i smotra onoga što spada u/na tanjur tako dakako novitet na festivalu ove godine možemo očekivati i neke nove momente vezane uz mesariju i Dropijeva promišljanja o toj umjetnosti….

Prosinačko kolinje obiteji Roberta Brajea na vincekovskom tanjuru: domaća salama, dobro stisnuti čvarci, kobasice kuhane u novom mladom portugiscu, kuhane kobasice na kraju blago zapečene s lopticama rajčice te restani krumpir . Sljedeće Vincekovo – barem nakratko ali ipak dovoljno dugačko – i kod Dropija?… (Marko Čolić)

Gospodarstvo Roberta Brajea  tik uz nekad znano izletište Mladina. Tata Robert, koji sve od sebe daje u trsju, i mama Sanda Braje koja je  vrsna chefica, procijenili su da im se sin Patrik ne tek dovoljno vinuo u visinu nego i da je, sada i sa stečenim fakultetskim strukovnim obrazovanjem, stasao za postupno preuzimanje kormila vinogradarsko-vinarskog turističkog posjeda, pa su uz prvi vinski praznik i jedan od najvećih vinskih praznika u godini odlučili Patriku u čast za njegove kolege i profesore s Agronomskog fakulteta i za ponekog predstavnika sredstava javnog informiranja  prirediti svečanost uz svoje proizvode iz domene domaćeg uzgoja i kolinja, umjetnosti kuharstva, vinogradarstva i podrumarstva. Patrika je zapalo to da nudi svoju verziju pjenušca od po Plešivici nekad dosta raširene sorte Veltlinac crveni, zatim pet(illant)-nat(urel) od Portugisca, također obilježja Plešivice, potom odležane sivi pinot i crni pinot… Gospodarstvo Roberta Brajea na Plešivici već duže vrijeme slovi kao vrlo vrijedna ali i za mnoge potrošače cjenovno prihvatljivija alternativa onome visokoekskluzivnome doživljaju što ga obitelj Korak nudi na Plešivici u svom sjajnome prije koju godinu otvorenom objektu sastavljenom od dijela za obiteljsku vinsku produkciju i dijela što bi se mogao nazvati obiteljskim ateljeom kulinarskog umijeća.

Izbor vinskih etiketa kod obitelji  Braje: mirni suhi crveni veltlinac (Veltlinac crveni jedan je od dosta kultivara od davnina prilično raširenih baš i u Plešivičkom vinogorju a koji lokalni proizvođači plemenite kapljice najčešće svrstavaju u grupu nazvanu plešivačke stare sorte i uglavnom ne prerađuju ga samostalno), pa  sivi pinot, rajnski rizling, onda lijepo pitki novi mladi portugizac, zatim i crni pinot. Do prije koju godinu, dobro to pamtim, Brajeovi su imali i vrlo ozbiljni fini crnjak – mješavinu od crnog pinota i cabernet sauvignona, ali onda je nevrijeme uništilo taj njihov nasad caberneta, pa tog crnjaka više nema. Najnoviji – vrlo uvjerljiv ali još mlad za konzumaciju, dakle za njegov puni doseg u organoleptici valja još pričekati – uradak Patrika Brajea je plod osam mjeseci u amfori maceriranog grožđa, to je vino  VELTRAPI 2019 od sorata  Veltlinac crveni 33 %, Traminac crveni 33 % i Pinot sivi 33 %, sa zasad tek nešto duže od godine dana dozrijevanja u bačvi. No Patrik Braje kao vrlo mlad čovjek ima još vremena i za čekanje s izlaskom na tržište tog ambera, ali i za stvaranje još korisnih noviteta u ponudi vinskih etiketa kuće. Klimatske promjene već su donijele porast prosječnih temperatura, a znanstvenici kažu da će zatopljenje možda ići i dalje. Sjeverniji krajevi postaju sve bolji i za proizvodnju rasnih crnjaka, i to bi se na Plešivici moglo dobro iskoristiti opredjeljenjnjem ne – po nekoj navici – za uvođenje još jednog merlota ili još jednog cabernet sauvignon, naime unutar one malo prije spomenute grupe plešivačke stare sorte postoji crni kultivar kojega se znalo dosta koristiti za popunjavanje portugisca, a koji sam, ako raste u prikladnom ambijentu i prikladno ge se obrađuje, može pružiti izvanredan rezultat – upečatljivi crnjak  s pedigreom ovoga teritorija, riječ je o sorti Lovrijenac, St.Laurent. Pa, evo zrnca Patriku za razmišljanje: ako je već vinsku kartu moguće popuniti s nekim lokalnim biserom – zašto ne ovime?

Za susjednim stolom Patrik je imao kao goste svoje kolege i kolegice vršnjake, predvođene profesorom na Agronomskom fakutetu Željkom Andabakom (Marko Čolić)

____________________________________

U sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše vinske svečanosti poput Vincekova održavaju se uvelike uz poštivanje određenih regula proizašlih iz poznatih Križevačkih štatuta vezanih uz ponašanje na takvim događanjima. Križevački štatuti, koji su postali dijelom naše nacionalne kulturne baštine, prezentirani su bili široj javnosti već u nekoliko knjiga, a najnovije izdanje, za pripremu kojega se pobrinula doc.dr. Tanja Baran, inače glavna urednica Radio Sljemena Hrvatskoga radija, svjetlost dana ugledalo je nedavno, i to, kao i još neka što obnovljena što nova popratna izdanja i natječaj za najbolju vinsku fotografiju pod nazivom Kapi vinska ljubavi, ove su godine za Vincekovo ponovno glavninu pažnje javnosti usmjerili upravo na križevački kraj.

…Međutim sada na Kalniku poprilično nisku temperaturu popratili su gusti pljuskovi snijega pa se požurilo s ceremonijalom kako bi se što prije pošlo unutra na suho i toplo (Marko Čolić)

PO KRIŽEVAČKIM ŠTATUTIMA krenulo je Vincekovo u ranijim popodnevnim satima – službeo:. od 14 sati – u starim obreškim klijetima ispod Kalnika. Vincekovo po Križevačkim štatutima održava se svake godine u nekom od vinograda križevačkog područja u organizaciji udruge  križevačkih vinogradara i vinara Bilikum, Turističke zajednice grada Križevaca (Visit Križevci) i udruge Vinske ceste Križevačkoga prigorja. Ove su godine kao poprište glavnog događanja odabrane stare Obreške klijeti između Vukovca i Vojnovca Kalničkog.

Svetkovina Vincekova prvi je od pet zapovjedanih pučkih vinogradarskih blagdana, unutar te petice su i oni sv. Jurja, sv. Ivana, sv. Martina i sv. Mihovila. Program predviđa posebnu spelanciju, blagoslov trsa po Križevačkim štatutima. Prema narodnim običajima na dan sv. Vinka vinogradari odlaze u vinograde i odrežu dvije-tri rozgve sa tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim pokaže i male grozdove na temelju kojih vinogradar može pretpostaviti hoće li godina biti rodna i plodna. U ceremoniji, koja se obavlja na otvorenom, uz domaćina sudjeluju i biskup, peharnik, zvonar, pjevači i tamburaši. Loza se kiti kobasicama koje simboliziraju plodnost budućeg uroda. Prvi dio ceremonije izvodi se, eto, u vinogradu, a drugi u klijeti ili vinskom podrumu uz dobru kapljicu, domaća starinska jela i pića. Gorički grah, kobasice i meso pečeno na šibi kušani su u Lovačkom domu iznad Deklešanca. Domaćini: Grad Križevci, KUD Prigorec-Sv. Petar Orehovec, Udruga vinogradara i vinara Bilikum Križevci

Nakon obavljenog rituala u trsju i prigodne veselice na toplom uz finu domaću papicu i kapljicu, slijedila je dodatna svečanost, u kasno popodne i uvečer u prostorima Hrvatskog doma u Križevcima, tamo je bila promocija najnovijie knjige Križevački štatuti bila u obliku svojevrsne kazališne predstave. Nakon sat i pola igrokaza po pajdaškim regulama i uz tamburaše promoviran je svečano i foto-katalog Kapi vinska ljubavi sa širim izborom najuspješnijih fotografija prispjelih ove godine na natječaj. Publici su na podjeli nagrada predstavljeni fotografi-amateri dobitnici priznanja, ali i članovi stručnog ocjenjivačkog suda.

U teatarskom nastupu su igrali počasni predsjednici Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti Tanja Baran i Zoran Homen te Siniša Pleše, dok su vinskim pjesmama prezentaciju obogatili tamburaši KUD-a Prigorje. Održavanje svečanosti organizirali su Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti i Grad Križevci. Suorganizacijski su pomogli Destinacijska agencija Križevci i KTC Križevci.

Križevački štatuti na sceni, u prvom planu na pozornici su Tanja Baran i stoloravnatelj Zoran Homen. Dolje, kao odlični pratitelji – tamburaši lokalnog KUD-a Prigorje (Marko Čolić)

Katalog Kapi vinske ljubavi

A onda je nastupio i trenutak da se na pozrnicu pozovu ovogodišnji članovi ocjenjivačkog žirija, pa potom i osvajači nagrada.

Evo i tko su nagrađeni i koje su fotke nagrađene: prvu nagradu stručnoga ocjenjivačkog suda, u kojemu su bili vrsni hrvatski profesionalni fotografi Goran Matošević, Bernard Čović i Josip Mišo Lišanin, primio je Branko Nađ iz Zagreba za fotografiju Zvjezdana vrtnja nastalu u vinogradima Belja, drugu nagradu osvojila je Anja Duršot iz Virovitice za fotografiju Colourful vibrations, dok je treću nagradu dobio Goran Jakuš iz Velike Gorice za fotografiju Berba u vinogradu Krauthaker.

Na pozornici, uz voditelje prezentacije, članovi stručnog žirija, te dobitnici nagrada (Marko Colic)

Nagrađene fotografije

Stručni ocjenjivački sud posebno je pohvalio i Iliju Kordića iz Vrgorca za fotografiju Terra Madre loza, zatim Georgija Srebrena iz Samobora za fotografiju Shadow dream te Tomislava Stipića iz Križevaca za fotografiju pod nazivom Martinje po Križevačkim štatutima. Nagradu publike osvojila je Srednja gospodarska škola Križevci za fotografiju pod nazivom Poezija u čaši.

Bikla – mješavina mladog crvenog vina i kozjeg mlijeka

S obzirom da je, dojam je, vrlo malo onih koji znaju što je to BIKLA, opredijelio sam se za objavu ove pristigle također Kordićeve fotografije upravo bikle,  a to je u vrgoračkome kraju tradicijski napitak dobiven miješanjem mladog crvenog vina i kozjeg mlijeka!

Prve nagrade struke i publike bile su u vrijednosti od 3000 kn, druga nagrada struke 2000 kn, a treća nagrada 1000 kn. Svi su nagrađeni, kojima su osobno čestitali pročelnik za financije grada Križevaca Ivan Biškup, predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti Siniša Katavić te članovi stručnoga ocjenjivačkog suda, dobili za uspomenu i fotokatalog Kapi vinske ljubavi s izborom 36 fotografija od 24 autora i tiskan na 90 stranica a koji je uredila i za koji je predgovor napisala autorica foto-natječaja Tanja Baran, ukupna dobuška je obogaćena još i buteljom gradonačelnikovog vino te tablom križevačke čokolade.

NE SAMO GOZBA i FEŠTANJE, NEGO i KULTURNA BAŠTINA!

Križevčanka doc.dr. Tanja Baran, inače glavna urednica Radio Sljemena, pobrinula se za izlazak novog izdanja knjige Križevački štatuti te za svojevrsni album Hižni protokol u koji se upisuju detalji s druženja uz vino ali – po određenom protokolu (suhiucasi)

Vinkovo je ne samo okupljanje da bi se uz blagoslov boga vina Bakha obilato gostilo uz prigodnu glazbu, to je svetkovina što spada u narodne običaje s programom odvijanje kojega propisuju određena pravila, čime lijepa i uobičajeno vrlo bučna veselica prerasta u ono što se naziva kulturnom baštinom i što dobiva svojevrsnu kulturnu konotaciju. Još od davnina događanje uz Vinkovo počiva na određenim protokolima odnosno ŠTATUTIMA, nastalima uvelike u križevačkom kraju, a na to ponosno pažnju skreću Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti i Grad Križevci. Knjižnica ogranka Matice Hrvatske izdala je 1994. godine knjigu s gotovo 500 stranica i pod naslovom Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti, od Marulića do Kaleba i Tadijanovića. Pred vama je knjiga što govori o srcu i čulima, knjiga što vas poziva na gozbe i zdravice tijela i duha ponajboljih hrvatskih pisaca i na upoznavanje Križevačkih štatuta, neobičnog i slavnog spomenika Križevaca i hrvatske kajkavske pučke književnosti, napisala je u predgovoru Riječ izdavača urednica Renata Husinec, uz koju se kao članovi Uređivačkog odbora potpisuju Petar Delić, Nikola Novosel i Stjepan Sučić. U knjizi se, između ostalih, uz one od malo prije spomenutih Marka Marulića, Kaleba i Dragutina Tadijanovića, nalaze radovi hrvatskih velikana poput Petra Hektorovića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Pavla Rittera Vitezovića, Tituša Brezovačkog, Augusta Šenoe, Ksavera Šandora Đalskog, Antuna Gustava Matoša, Frana Galovića, Frana Alfirevića….

Upravo sada, u siječnju 2023. godine objelodanjena je pak, zahvaljujući nakladnicima Društvu za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, Gradu Križevci i Prigorskom mediju a pod uredništvom Tanje Baran, inače, da ponovim, glavne urednice zagrebačkog Radija Sljeme,  knjiga Križevački štatuti – vinsko pajdaške regule za sve domaće, društvene prijateljske i pobratimske zdravice i veselice. U nju su uvrštene i Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija, Svetojnska lumparija i Veliki ritual o krščenju mošta.  Uz ovu knjigu, sa 160 stranica, izašli su, kao dio kompleta, i Hižni protokol po Križevačkim štatutima na 72 stranice, te Pajdaška legitimacija sa 20 stranica. Sve tri publikacije dostupne su u knjižarama, a mogu se naručiti i preko e-adrese: prigorski@prigorski.hr .

– Najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti, što uče kako se zabavljati u prijateljskom okruženju uz vino, pjesmu i zdravice po točno određenim pravilima, doživjele su, eto, dugo očekivano posve novo izdanje. Nastale u narodu, a zapisane u 19. stoljeću, regule su dosad tiskane više puta. Taj ključni spomenik hrvatske vinske kulture sada je objavljen uz blažu jezičnu redakturu i u suvremenom dizajnu. Izdanje je u suštini originalno i cjelovito, onako kako je zapisano prije više od stoljeća. Tako knjiga uz opise sadržaja Križevačkih štatuta po pajdaškim ulogama (stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, barilonosca, vunbacitela) i uz ispis paragrafa po kojima se društvo zabavlja, donosi i obilje zdravica od kojih su najvažnije zdravica domovini, pajdaštvu i krasnome spolu. Novo cjelovito ostvarenje uz samu knjigu Štatuta, donosi i Hižni protokol i Pajdašku legitimaciju kao neizostavan dodatak regulama. U Protokol se upisuju svi važni događaji u obitelji ili pajdaštvu s opisima događaja: od svadbi, krštenja, karmina, rođendana, imendana, do proslava godišnjica braka, matura, diploma, obiteljskih proslava blagdana, ili u bilo kojoj prilici kada se nađe dobro društvo. Da bi netko bio primljen u pajdaštvo, najprije je u znak dobrodošlice morao ispiti bilikum, posudu u koju stane 0,7 l vina. Tek ga je nakon toga hižni domaćin smio primiti u društvo i dati mu pajdašku legitimaciju – rekla je Tanja Baran.

Tanja Baran (u sredini, u crvenom kaputu) zaželjela je za uspomenu sliku s članovima ocjenivačkog žirija koji je ove godine birao najbolje vinska fotgrafije stigle na natječaj, te s, kako je rekla, značajnim vinskim promotorima, pa smo, tako, uz nju Mišo Lišanin, Siniša Katavić predsjednik Društva za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, Zoran Lutz s područja izdavačke djelatnosti, Bernard Čavić i Goran Matošević, onda sommelier Frane Ševo, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com prof. Ivan Dropujić, pa Tomislav Radić, veteran turističkog novinarstva pri HRT-u, zelinski radijski novinar i spisatelj Stjepan Šagovac, te ja kao glavni urednik revije Svijet u čaši

Doc. dr. Tanja Baran, inače urednica i voditeljica, na Radio Sljemenu, popularne emisije Purgeraj, osobito je zaokupljena temom spajanja vina s narodnim običajima u smislu kulturne baštine našeg naroda. Intenzivno radi na novoj svojoj knjizi Hrvatska vinska kultura za koju bi silno voljela da izađe do sljedećeg velikog vinskog praznika – Martinja 2023. Upravo dio njenog magisterija i doktorata posvećen je bio Križevačkim štatutima. Na neki način opsesija joj je realizacija, u Križevcima, Interpretacijskog centra hrvatske vinska kulture, s jedne strane vesela je, veli, zbog toga što je gradonačelnik odobrio zemljište na kojemu bi se taj Centar nalazio a s druge strane strijepi glede potrebnih materijalnih sredstava, očekuje svakako da za takav projekt stigne i stanovita potpora iz blagajne Europske Unije.

Dakle, više je nego jasno da su upravo spomenuta ta nova izdanja, ali i proglašenje pobjednika na drugom Nacionalnom natječaju za najbolju hrvatsku vinsku fotografiju, bili snažni motivi su da se u velikom broju pođe na Vincekovo 2023 baš u križevački kraj. ♣

Odjek pressice vezane uz tri desetljeća Svijeta u Čaši

SLJEMENSKI PURGERAJ, 10 PITANJA JUTARNJEG LISTA, VINSKI KALENDAR

Nakon pressice na samom kraju prošle godine a kojom se htjelo skrenuti pažnju široj javnosti da je prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam Svijet u Čaši obilježila puna tri desetljeća postojanja, ja, Željko Suhadolnik, kao glavni urednik, pozvan sam da poslije božićno-novogodišnjih praznika, dakle početkom 2023., gostujem u emisiji Radio-Sljemena Purgeraj  Tanje Baran, inače sredinom siječnja nominiranoj za nagradu Večernjakova ruža u kategoriji Radijska emisija godine,  te da za Jutarnji list dam odgovore na 10 pitanja postavljenih mi od novinara-urednika Zlatka Šimića.

S Tanjom Baran, u emisiji Radio Sljemena Purgeraj, nominiranu za ovogodišnju Večernjakovu Zlatnu ružu, nagrada se dodjeljuje u ožujku 2023.

Jutarnji list – Tjedan u 10 pitanja Zlatka Šimića

Suhi, čestitam na tridesetoj obljetnici izlaska tvojeg časopisa za vino, kulturu stola i turizam Svijet u čaši. Kako si ga, s kim i zašto tada pokrenuo?

                – Hvala na čestitci. Ideju za pokretanje dobio sam u trenucima kad je počelo uništavanje novinske izdavačke kuće Vjesnik unutar koje sam radio, kao urednik u rubrikama vezanim uz glazbu, vino, turizam, lov ribolov i planinarenje, u tjedniku Vikend, sastavnicu odjela zvanog Informativno-revijalna izdanja što je obuhvaćao i časopise Arenu, Start, Svijet, Fokus… Iako je Vikend bio visokotiražan i dohodovan, u jednom trenutku gotovo svi mi urednici i novinari dobili smo otkaz! Trebalo je nastaviti živjeti, a – kako bez posla? Sreća je moja bila što mi je jako dobar prijatelj bio uspješni zagrebački poduzetnik Mladen Horić, inače veliki poklonik fine papice i kapljice i organizator različitih zabavnih estradnih i eno-gastro događanja po uglednim ugostiteljskim objektima – posebice u Lovačkom rogu – u glavnom gradu. Predložio sam mu da zajednički izdamo knjigu Svijet u čaši, inače moj autorski rad temeljen na prilozima o Bakhovu nektaru objavljenima u Vikendu, i on je odmah prihvatio. Promocija knjige bila je u zagrebačkom hotelu Intercontinental, to je današnji Westin, knjiga je lijepo prihvaćena i iz toga, kao i iz činjenice da u vinskoj i turističkoj Hrvatskoj tada nije postojao časopis i na temu vina, proizašla je odluka da se naša poslovna suradnja nastavi izdavanjem revije sa, za početak, dvomjesečnim ritmom izlaženja. U ono vrijeme, dok je sjajni Igor Mandić imao u dnevniku Vjesnik kolumnu sa svojim odličnim prilozima o gastronomiji, o plemenitoj kapljici, također u Vjesniku, sustavno i ozbiljno u nas je o vinu pisao samo Srećko Ljubljanović, Prvi broj revije, logično nakon serije mojih napisa u rubrici Svijet u čaši u Vikendu i nakon izlaska knjige Svijet u čaši, nazvan Svijet u čaši, izašao je na tržište na veliki vinski praznik Martinje, 11. 11. 1992. Perturbacije su počele i u reviji Studio u kojoj je radio fotograf Marko Čolić, pa se i on dosta aktivno uključio u naš projekt, tako da se može reći da smo stupovi Svijeta u čaši poduzetnik Mladen Horić, koji je brinuo da sve štima s poslovne (materijalne i organizacijske) strane, ja kao novinar i glavni urednik, i Marko Čolić, fotograf.

Sjećam se dobro tih legendarnih imena iz Vjesnikove kuće od kojih sam učio, dakle Srećka Ljubljanovića, Vite Andrića i druga Pere Gabrića. Kako ste surađivali s njima?

– S njima sam se odlično družio, uz Ljubljanovića i Gabrića stjecao sam mnoga korisna iskustva, a što se tiče poslovne suradnje između Svijeta u Čaši i njih, o njoj baš i ne mogu govoriti jer za neku ozbiljniju kontinuiranu poslovnu suradnju tada u Svijetu u čaši nisu postojali kvalitetni materijalni uvjeti za isplatu honorara.

Koje teme su u vinarstvu i vinogradarstvu bile aktualne početkom devedesetih, a ostale su i do danas?

– Mnogo je vremena prošlo od tada, i moram reći da mi je sada malo teško prisjetiti se detalja. Pričalo se uvijek dosta o Martinju i Vinkovu jer to su bile lijepe vinske veselice. Govorilo se i o manjim privatnim vinarima koji su počeli kao samostalci uspješno stasati u većem broju i koji su, svakako, okusima bogatili tadašnju cro-vinsku scenu kojom su, zbog prije važećih zakonskih odredbi nesklonih privatnom vlasništvu i poduzetništvu, dominirale velike tzv. društvene vinarije, tj. kombinati i pljoprivredne zadruge onoga tipa.

S pressice vezane uz obilježavanje 30. godišnjice postojanja revije Svijet u Čaši – uz voditeljicu kroz program i nositeljicu portala diWINE Irenu Lučić, koja je napisala i objavu za Gospodarski list, te uz glavnog urednika Svijeta u Čaši Željka Suhadolnika (sjedi sasvim desno) neki su od vodećih hrvatskih vinara/enologa NEKAD i SAD: Vlado Krauthaker, Marijan Knežević, Velimir Korak, Marino Markežić Kabola, Ivica Perak, Tomislav Tomac Zahvaljujući zagrebačkoj tvrtki Indugraf i Zoranu Lutzu prigodno izdani vinski kalendar za 2023., s fotografijama i s navodom značajnijih vinskih događanja po mjesecima

Mnogi poznati vinari uvijek su cijenili tvoje savjete koje si im prenosio iz iskustva zemalja sa bogatijom vinogradarskom tradicijom. Što su oni, ti stranci, imali, a mi nismo i obratno?

 – Što se tiče prirodnh uvjeta za proizvodnju visokokvalitetnoga vina stranci su, kao i mi, glede vinogradarskih pozicija i klimatskih uvjeta imali svoje jake adute, njih su umjeli kroz Bakhov nektar jako dobro i poslovno iskoristiti. Mi smo imali, i još imamo, svoje posebnosti,  i vrlo bismo voljeli biti vidljiviji s vinom na internacionalnoj sceni, međutim nismo svoj vinski potencijal u poslovnom smislu uspjeli kako treba valorizirati. U vinskim zemljama Zapadne Europe vinari su se jako dobro samoorganizirali, svoja vina kvalitetno brendirali po područjima na način da su i ta područja postala svojevrsnim brendovima, tako da ti vanjski vinari postižu odlične komercijalne rezultate, a kod nas je organizacija branše klimava još i sada, pa izostaje onaj poslovni rezultat koji bismo s obzirom na prirodne uvjete za proizvodnju izvanredne, vanserijske kapljice i s obzirom na priljev turista k nama, mogli imati.

Mnogi ne znaju da si profesor francuskog i talijanskog, mama ti je s Ugljana, a tata iz Istre. Gdje si sve u svijetu sudjelovao u ocjenjivanju i kušanju vina?

– Iskreno, iako sam studirao talijanski i francuski i mogu se sporazumijevati na tim jezicima, niti ja ne znam da sam baš i profesor! Što se tiče mojih sudjelovanja raznim značajnijim kušanjima i na jačim svjetskim vrednovanjima vina, bilo me je svuda po Euopi, ali i u Čileu! Kao degustator, vani sam sudjelovao na velikim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles, Emozioni dal Mondo u Bergamu, Muvini u slovačkom Prešovu, na Vinu Ljubljana i na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni, a što se tiče značajnih prezentacisjih kušanja izdvojio bih Anteprime di Toscana – Chianti classico, Vino nobile i Brunello, zatim Nebbiolo prima (Barolo i Barbaresco) u Pijemontu…), Austrian Wine Summit u Beču…

Kakva je kvaliteta naših  vina, tko je najviše napredovao u ovih 30 godina; Dalmacija, Baranja, Slavonija, Istra, Plešivica, otoci…?

– Napredovai su svi, rekao bih da je u ovome trenutku najvidljivije to što su postigli vinari s Plešivice s jantarnim vinom i s pjenušcima. Imamo sjajnih i mirnih i pjenušavih i jantarnih vina, i od stranih sorata poput Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Pinota sivog i crnog, Cabernet sauvignna, Merlota, Syraha…, ali i od kultivara iz ovog našeg bazena npr Graševine, pa i Frankovke, Plavca maloga, Trnjka, Vranca… međutim, ponavljam, pokazujemo se nedvoljno vještima da s takvim snažnim adutima stvorimo zaštićene brendove po teritorijima na kojima svaki od njih nastaje, ne namećemo se kako i koliko treba promidžbom tih dragulja koje možemo proizvesti. To je eto rezultat neke čudne nesklonosti naših vinara da se cehovski, poslovno udruže u za to primjerene organizacije-institucije, to nema veze s onim nekadašnjim zadrugama i nečime što se odozgor nameće. Takve poslovne organizacije imaju, logično, svoja pravila, ali ona su donesena od tijela sastavljenih od samih članova udruge i kreirana na način da zaštićena robna marka omogući dobar poslovni učinak za udrugu općenito i za svakog njenog člana pojedinačno, ali i za, što je od iznimne važnosti, I za društvenu zajednicu .

Trebaju li se naši vinari zemljopisno okrupniti i zajedno proizvoditi graševinu, teran, malvaziju, plavac, pošip ili ostati mali, unikatni i prepoznatljivi?

– Mislim da je većina odgovora na to pitanje upravo dana. Okvirno, u poslovnom udruživanju u snažnu marketinšku organizaiju nema veze je li netko velik ili je mali, bitno je zajednički stvarati robnu marku teritorija. Okrupniti se ne nužno prvenstveno po nekoj sorti, nego po teritorijima, vinogorjima pa razvijati, što je bitno upravo i vezano uz turizam, prepoznatljivi i u dovoljnoj količini na tržištu dostupan proizvod, tu svakako veliko značenje, uz što-šta drugo, ima i lokalna sorta.

Sve više je razmišljanja o biodinamičkom uzgoju grožđa i proizvodnji ekološkog vina. Je li to i naš put?

– Vino je jedan od vrlo rijetkih poljoprivrednih proizvoda, ako ne i jedini proizvod koji svojom organoleptikom može biti slika i identitet kraja u kojemu nastaje. Ako je previše tehnike i ako se suviše pribjegava enološkim sredstvima vino može briljirati tehničkom kakvoćom, ali neće biti nešto što odražava identitet kraja, nešto što emocionalno uzbuđuje, ima važnu dodanu vrijednost. Vino o kakvome govorim zahtijeva stručan izbor odgovarajuće vinogradske pozicije (tip tla, nadmorska visina, nagib i izloženost), najbolje (lokalne) sorte, sadnju – za kakvoću kapljice i, kasnije, za poslovni efekt od nje – optimalnog broja trsova po hektaru, izbor klonova, zatim pedantan rad i uz što je manje moguće  kemije, pa optimalan termin berbe, apoteklarsku higijenu u podrumu, visoku pedanteriju u podrumu od primarne prerade preko dozrijevanja (izbor posuđa/inoks, drvo, zapremnina) i eventualno odležavanja u butelji, pravilnu procjenu glede termina izlaska na tržište. Priklon eko-pristupu i biodinamici svakako je nešto što treba podržati. Problem je međutim u tome što ima proizvođača koji se vole i (pro)švercati i predstavljaju se kao štovatelji onoga što se naziva prirodnime i na stol donose svoju kapljicu maglušatu do mutnjikavu, nerijetko i onu s čudnim do vrlo nepodobnim mirisom i okusom pa i hrapavu, i uvjeravaju, nakon kušanja uzorka namrgođenog sugovornika, kako to tako mora biti jer je prirodno. Ti čak ne baš i tako rijetki pojedinci koji nisu bili dovoljno pedantni u proizvodnji ili koji nemaju dovoljno znanja i strpljenja za ovakvu proizvodnju mogu biti u pravu kad kažu kako je riječ o prirodnom proizvodu, ali ne smiju nuditi nešto što je s manom i opravdavati se prirodom, nešto što izgledom, mirisom i okusom ne spade na stol.

Kada bi birao 11 najboljih domaćih vina, koliko bi ih bilo bijelih, crnih, koliko rozea, kupaža, a koliko pjenušaca i naravno čijih (sastavi reprezentaciju njih 11)?

– Pitanje je nezahvalno, nije baš lako, jer volim sve ovdje u pitanju nabrojene kategorije, bitno je samo, za konzumaciju u nekom trenutku, prikladno izabrati etiketu, vezano uz okolnost i hranu. Domaćih vinara koje bih stavio u reprezentaciju ima dosta više od traženih 11, plus toliko koliko bi ih se, kako to selektor Galić radi, stavilo u grupu zamjena, a svako malo pojavi se netko nov. Bojim se da bih mogao izostaviti nekoga, pa ću, ako već moram navoditi imena, spomenuti ona koja su, upravo u izborima najboljih u organizaciji Svijeta u čaši, kao prva i službeno proglašena osvajačima titule Vinar godine, to su inače i vinari koji su u ono davno vrijeme s početka revije Svijet u čaši bili vrlo istaknuti o kakvoći, a s vremenom su još i napredovli i ostali su u vrhu još i danas. Riječ je o Vladi Krauthakeru, Ivici Peraku i od njih mlađemu Ivanu Marinclinu kao glavnm enolozima Kutjeva dd, Ivanu Eningiju, Zlatanu Plenkoviću, Velimiru Koraku, Marijanu Kneževiću enologu Vina Belje, kao i Zvonimiru i Tomislavu Tomcu i Marinu Markežiću Kaboli, koji su gostovali na nedavnoj pressici održanoj u Zagrebu kao obilježavanju 30 godina postojanja Svijeta u čaši.

Koje vino ne možeš zaboraviti i koji savjet ti je svetinja kad kušaš neko nepoznato vino?

– Ima dosta takvih vina koja ne mogu zaboraviti, veliki sam ljubitelj naših sorata Plavac mali, Vranac, Trnjak, toskanskog Sangiovesea u Brunellu I Chianti Classicu, pijemontskog Nebbiola u Barolu i Barbarescu, Tannata s francuskog jugozapada, Syraha i Mourvèdrea s Côtes du Rhône i Châteauneuf-du-Papea, Tempranilla iz Rioje i naročito iz DO Toro u Španjoskoj, Tourige i crnih mješavina iz doline rijeke Douro u Portugalu, Frankovke iz Gradišća, Baden-Württemberga, mađarskog Villanyja i naše Baranje, Rizlinge iz Donje Austrije s obala uz Dunav, Rizlinge iz Palatinata (Pfalza), ali i one iz Alsacea,… Moj savjet je da se pri kušanju nekog nepoznatog vina treba dobro informirati o njemu kroz, ako ne može bolje, na etiketi dostupne podatke o njemu i proizvođaču te se maksimalno koncentrirati na to što je učaši pred očima, pod nosom i u ustima. Ovo o koncentraciji pri kušanju vrijedi uvijek, i za vina koja se već poznaju od prije, naime berbe mogu pokazati razlike u organoleptici a i vrijeme provedeno duže u butelji donosi neke svoje elemente. ♣

Predstavljanje & pravi En primeur na zagrebačkoj Vinskoj srijedi

PELJEŠKA VINARIJA HILIĆ!

Unatrag već popriličan broj godina ovdje u Hrvatskoj rado baratamo izazom en primeur, posebice zahvaljujući udrugama Vinistra i Graševina Croatica te dakako vezano uz malvaziju istarsku i slavonsku graševinu, međutim Alen Hilić, vinar iz obiteljske vinarije Hilić s Pelješca, prvi je taj koji je – bilo je to tek ovih dana na predstavljanju njegovih vina u Metropoli – zagrebačkoj publici  podario prAvi en primeur, i to s prodajom unaprijed svojeg plavca maloga 2022 što, kako je najavio, na tržište izlazi 2025!

Alen Hilić kao gost prof. Marije Vukelić, voditeljice Vinske srijede (Julio Frangen)

U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino i vino, potkraj siječnja 2023, na svojem događanju Vinska srijeda prof. Marija Vukelić izvela je pred uzvanike obiteljsku vinariju Hilić iz Kune Pelješke. Vlasnik vinarije Alen Hilić za tu je prigodu donio na prezentaciju šest svojih vina – mladi Pošip 2022, Pošip iz 2021, Rosé 2021 i tri plavca: mladi iz 2022, Plavac mali Selection 2017 i Dingač 2016.

Kad je po klasičnom redosljedu posluživanja na red stigao crnjak, konketno prvi plavac mali – mlado vino iz berbe 2022. koje još dozrijeva u bačvi i specijalno za ovu prigodu natočeno ga je nekoliko butelja, ono što se najprije moglo nazvati pretpretpremijerom postalo je doslovno ono što Francuzi nazivaju en primeurom, a to je da su posjetitelji skupa bili toliko oduševljeni kušanjem da su počele pljuštati rezervacije do mjere da ga je otkupljena jedna trećina od ukupne berbe 2022. Plavca malog , naručitelji sad za isporuku trebaju pričekati do 2025. godine kad je predviđeno da izađe na tržište!

Kuša se plavac mali 202 koji na tržište izlazi tek u tijeku 2025. godine (Julio Frangen)

Navedeni plavac mali 2022 iz malog je vinograda u Kuni pelješkoj starog 35 godina toliko je oduševio nazočne da je doslovno posve zasjenio ostale uzorke! Inače, ovo je vino dobilo svoje prvo priznanje na Kunovskim Božićnim užancama u prosincu 2022., kad je, na ocjenjivanju naslijepo eno-uratke mladih peljeških vinara i enologa zasjeo na pobjedničko mjesto. Kunovske božićne užance događaj je koji mladima pokazuje neke tradicijske događaje, ovdje je u prvom planu bilo obnoviti lokalni običaj vezan uz svinjokolju, pokazati kako se nekada svinja rezala i kako su se pripremale domaće kobasice, predstaviti novim generacijama stara jela poput raštike s kobasicama. Restoran Trilogija Fino& Vino u Zagrebu upravo je uz ovo vino i napravio takvo jelo, varivo s raštikom i kobasicom, osjetio se doista dah starih vremena, do izražaja su došli punoća okusa, a uz ovaj specijalitet na žlicu mladi plavac, iako zapravo još nedovršen, sjajno je pristajao.

Pogled na Hilićevo trsje na dijelu pozicije Dingač (Julio Frangen)

Na samome početku kušanja svi posjetitelji su izrazili zadovoljstvo i radost što su Vinske srijede u 2023. počele upravo pelješkom vinarijom i vinima s našeg drugoga najvećega poluotoka koji je nedavno spojen s kopnom veličanstvenim Pelješkim mostom pa je tako postao dostupniji mnogim vinskim ljubiteljima i turistima. Pelješko vinogorje ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva; danas na nekih oko 950 ha vinograda raste čak 75 posto loza starijih od 25 godina.

Zagrebačka degustacija počela je mladim Hilićevim čarskim pošipom iz 2022. koji je Alen Hilić, također pretpremijerno, donio iz – cisterne. Vino je u svojoj ranoj fazi pokazalo izrazitu sortnost, lijepe voćne mirise i lijepu mineralnost. Pošip iz 2021. bio je dakako potpuniji, moćniji, jačega tijela i iskazanije aromatike. Grožđe za ovaj pošip većinom je došlo iz Čare, manji ga je dio bio iz Kune, pa je eto dobio nešto pelješkoga štiha. Rosé 2021. napravljen je od Plavca maloga s terasastih vinograda kod Janjine, s nižih položaja. Voćnih zavodljivih mirisa, s malim, također zavodljivim, ostatkom šećera, sljubljen je bio uz predjelo – domaći pršut i pancetu.  Onda su na red stiglli Hilićevi spremni crni aduti – Plavac mali Selection Hilić 2017 (14,5%)  odležan dvije godine u velikim bačvama od 1200 litara, pokazao se sa smekšanim taninom, lijepo zaokružen. Izražajno i pitko vino s posebnoga položaja Krc u Janjini. Proizvodi se s odabranih, viših pozicija gdje su bitno smanjeni prinosi i grožđe je posebno visoke kvalitete. Kraj je dakako bio u znaku najpoznatijeg pelješkog vinskog brenda – Dingača. Dingač Hilić 2016 (14, 5%) odležavalo je dijelom u velikim bačvama od 1000 l, a dijelom u barriqueu (225 l) tijekom dvije godine, poslije su dva vina spojena u jedno u inoxu,  nakon nekog vremena Dingač 2016 napunjen je i onda je još  dodatno odležavao u bocama! Rezultat je vino koje, kako su se izrazili gosti, ostavlja bez daha, posebice u ovoj etapi, nakon odležavanja u bačvi i boci, kada ulazi u svoju sedmu godinu, a pred njim je – još život.

Alen Hilić je, prisjećam se, svojedobno, prije koju godinu, u Zagrebu već gostovao sa svojim vinima, u okviru događanja G.E.T. report: Razgovori s Tomislavom Stiplošekom koji su se u organizaciji udruge Gastronomija, enologija, Turizam (G.E.T.) odvijali u lijepom odvojenom ambijentu jednog ovećeg kafića u  Tkalčićevoj ulici. Podatka o tome kako je Stiplošek nabasao na Hilića ne sjećam se više, ali jako se dobro sjećam da su Hilićevi plavci i tada oduševili! Poslije sam imao prilike kušati crne uratke iz Hilićeva podruma na festivalu vina u organizaciji Slobodne Dalmacije u Splitu, dojmovi također izvrsni. Hilić nije izvorno profesionalni vinogradar i vinar, on je moreplovac koji je dio vinograda naslijedio od svojih predaka i koji je, kao zaljubljenik u vinovu lozu i vino, razmišljajući o trenucima kad mu dođe vrijeme za mirovinu počeo je kupovati terene s trsjem da sebi uljepša mirovljeničke dane.  Prvi plavci s etiketom Hilić izašli su na tržište 2012. godine, bila je to vrlo mala količina vina, a danas Alen ima bogme već oko 9000 trsova u vlasništvu, u zadnjoj je berbi, tj. 2022., preradio, rekao je sada u Zagrebu, 10 tona grožđa. Iako se u trenucima spomenutog prvog susreta s njime u Metropoli iz njegovih riječi činilo da će do današnjih dana već biti službeno u mirovini, on je još uvijek na moru Po zanimanju je pomorski kapetan, zapovjednik na LNG brodovima, a raduje da se, iako ga kao glavno zanimanje okupira drugi, sada još glavni posao, razvija i kakvoćom prema gore ide i u segmentu plemenite kapljice. Obitelj Hilić živi u Kuni Pelješkoj, ondje je Alen zasadio nove vinograde s Rukatcem i s nešto Pošipa (većinu pošipa zasad kupuje u Čari na Korčuli), vinogradi s Plavcem malim nalaze se u Janjini i na Dingaču te u jednom starom kunskom vinogradu. Vinarija je u Kuni, u sklopu objekta Hilić upravo uređuje kušaonicu. Većinu vina Hilići prodaju ljeti, u svojem wine-baru u Vignju, poznatom pelješkom raju za surfere.  Degustacije u vinariji održavaju se uz prethodnu najavu vinaru: alenhilic@gmail.com  ♣

Trilogija Fino&Vino: Podrum Janko iz Smedereva

NOVA VEČER VELIKIH ENO-URADAKA

Zagrebački restoran Trilogija Fino&Vino postao je sinonimom za događanja vezana uz upečatljivu Bakhovu kapljicu kao protagonista. Nakon nastupa Pelješanina Alena Hilića, izvorno pomorskog kapetana a vinogradara te vinara u razvoju uz strukovnu pomoć, još jedna večer provedena s izvrsnim Bakhovim nektarom iz podruma nekoga tko izvorno nije vingradar i vinar ali to postaje zahvaljujući ljubavi prema vincu, spremnosti da uči i, također uz pomoć stručnjaka iz eno-domene, i nauči. Riječ je, sada, o Draganu Vasiću s nadimkom Janko, vlasniku vinarije Janko iz – Smedereva, grada smještenogna južnom dijelu Pasnonske nizine i sjevernom dijelu šumadijskih brda. Smederevo je povijesni grad čija povijest seže još u doba kad je tu vladao rimski car Prob. srednjevjekovna prijestolnica Srbije, znana i po grožđu i vinu. Granicu smederevskog vinogradarskog područja s jedne strane čini rijeka Dunav a s druge Velika Morava, i to ga uz reljef, tlo (većma bijela zemlja),nadmorsku visinu i klimu čini idealnime za uzgoj vinove loze. Vinogradi su ovdje značajno šireni od 15. stoljeća.

Dragan Vasic sa suprugom Jelenom te s eno-savjetnicom Jelenom Koković

Dragan i Jelena Vasić u Trilogiji Fino&Vino u društvu s poznatim našim sportskim komentatorom Dragom Ćosićem i s Vedranom Šupukovićem iz rukometnog kluba Zagreb, dolje je sa Vasićem i Ćosićem Krešimir Šesnić, voditelj restorana (suhiucasi)

U Zagreb i u Trilogiju Fino&Vino doveo ga je veliki štovatelj svega vezanog uz eno-gastronomiju i inače visokopozicionirani djelatnik u zagrebačkom rukometu Vedran Šupuković. Dragan Vasić Janko od 2006. na lokaciji Zlatni breg kod Smedereva, gdje je znani knez Miloš Obrenović imao svoj ljetnikovac i u njegovu sklopu bio posadio 36 hektara vinograda, brigu vodi o 14 vlastitih hektara pod trsjem i uzgaja Smederevku, Chardonnay, Traminac, Riesling, Sauvignon bijeli, Prokupac, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot i Syrah, grožđe prerađuje i vino dozrijeva, što u inoksu što u hrastovim bačvama raznih zapremnina, u podrumu smještenom uz trsje a kapaciteta oko 75.000 litara. Na tržište vina stavlja u kategoriji baznoga svježega u kategoriji vrhunskog, moćnog, duže dozrijevanog i odležavanoga, elaboriranog. U Zagreb je na prezentaciju za vinske trgovce, sommeliere, eno-gastro ali i sportske (!) novinare donio pet etiketa iz te prestižne grupe, snažne i elegantne, konkretno Chardonnay 2016 te crnjake Bifora shiraz 2018 (15,8 vol %), Zavet Stari cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot 2017 (15 vol%), Zapis testament merlot 2016 (15 vol%) i Zlatno runo cabernet sauvignon 2017 (15,7 vol %).

Pogled na vinograde iz zraka, i, dolje, vizura trsja izbliza

Uzvanici, među kojima je bio i eno-gastronomad Rene Bakalović, i te kako su uživali u vinu i u hrani

Vina su poslužena uz sjajno kreirane tanjure chefa Trilogije. Među tim čudesnim plemenitašima izdvojio bih Zlatno runo cabernet sauvignon 2017, pa Zapis testament merlot 2016 i Biforu shiraz 2018.  ♣

Graševina 2022 u zagrebačkoj Esplanadi 1. veljače: pretpremijera, ili en primeur

NAJBOLJA MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

Tradicija se nastavlja: unatrag već nekog vremena početak godine u nas u znaku je prezentacije mladih vina, tzv. En Primeur, u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Obično se počinjalo s malvazijama, ali eto ove godine predviđeno je da priču – u srijedu 1. veljače 2023. – otvore graševine 2022  iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja.

Događanje je zamišljeno da bude na kompleksan način – dakle ne tek kao Grand Tasting odnosno promenadna degustacija vina niza proizvođača uz njihova izlagačka mjesta, nego i s dodanim sadržajima.

Grand tasting predviđen je, kao što je bivalo i prije, u elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da će se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštati samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati vrata se otvaraju i za šire pučanstvo.

Tri ponajbolja hrvatska majstora za graševinu – enolozi Marijan Knežević iz Vina Belje, Vlado Krauthaker i Ivica Perak iz Kutjeva, obojica su nekad bili glavni enolozi Kutjevačkog podruma a unatrag više godina su samostalni proizvođači

Smaragdnoj dvorani susjedna manja prostorija Paris najavljena je kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, zatim će se predstaviti, kako je rečeno: kroz razgovore s novim i mladim vinarima i enolozima u nas, nova generacija Graševine croatike, potom je u planu najava važnijih vinskih događanja u Slavoniji i Podunavlju u 2023. godini, za kraj je za sudionike spomenutih panela pripremljeno kušanje posebne selekcije graševina iz 2022.

Dvorana Venecija odabrana je za nekoliko vinskih radionica. Kao domaćin spominje se Damir Zrno, osječki sommelier i vrhunski poznavatelj vina Slavonije i Hrvatskog podunavlja, voditelj Regionalne vinoteku u Osijeku. Tijekom bogate karijere usko je surađivao s brojnim hrvatskim vinarima, a danas se kroz svoju tvrtku All4Wine bavi marketinškim i enološko-tehnološkim savjetovanjem, edukacijom vinoljubaca, prodajom vina i vinske opreme.

Damir Zrno, Darko Lugarić, Marija Vukelić, Ivo Kozarčanin

13:00h – Vinske medalje visokog sjaja: Prilika za upoznavanje s vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja koja su osvajala najsjajnija odličja tijekom 2022. Godine. Moderator: Ivo Kozarčanin – poznavatelj vina, vinski pisac, bloger i kolumnist. Ocjenjivač je vina na najpoznatijim domaćim i međunarodnim vrednovanjima – Festivalu graševine, Vinistri, Mundus Viniju, Muvini, Portugiseru de Monde . Cijena ulaznice: 10 €.

14:30 – Graševina Young vs. Old: Vertikalno kušanje vina graševine uz prikaz potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim godinama. Nažalost, nije objavljeno i o kojim je još godištima riječ. Moderator: Darko Lugarić – donedavno glavni sommelier kultnog zagrebačkog restorana Tač, ocjenjivač vina i jedan od najboljih poznavatelja domaće vinske scene  Cijena ulaznice: 10 €

16:00 – Nova i neotkrivena vina Slavonije i Hrvatskog podunavlja  Noviteti i još neotkrivena vina Slavonije i Baranje. Moderator: Ivan Stiblik – sommelier, osnivač Zadar Wine Festivala i ocjenjivač na Catad’Or World Wine Awards, najcjenjenijem ocjenjivanju vina i destilata u Južnoj Americi. Cijena ulaznice: 10 €

17:30 – Fantastični svijet pjenušaca: Na repertoaru su pjenušci Slavonije i Hrvatskog podunavlja. Prigoda da se sazna sve nužno o podjeli pjenušavih vina, pravilnom otvaranju, posluživanju i kušanju. Moderatorica: Marija Vukelić,, opisana je kao zaljubljenica u vino, pobornica širenja vinska kulture, vinska edukatorica i organizatorica vinskih događaja i festivala (Salon pjenušavih vina Zagreb, Pjenušavi doručak u vinogradu, Sparkling Table i dr.)  Cijena ulaznice: 10 € ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (United Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih desetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. U vrijeme kad su počela nicati druga po opsegu globalna natjecanja vina smisao je bio boravkom CMB-a svake godine u drugom dvorištu s jedne strane što bolje približiti Concours kao svjetski relevantne smotru i strukovno vrednovanje  Bakhova nektara, a s druge strane i organizatorima Concoursa i (manje-više već ustaljenima) i kroz vrijeme već provjerenim degustatorima omogućiti da se preko boravka i izravnih posjeta vinogradima i podrumima i područjima s izrazito jakom trgovinom vinima te kroz susrete, u popodnevnim satima, s lokalnim proizvođačima i još jače zbliže s raznim vinorodnim teritorijima, običajima i proizvodima (enogastronomija) te da poslije na zadatku ocjenjivanja budu za tu, novu, bitnu nijansu vezanu uz izvornost i originalnost zreliji i u vrijednostnim procjenama kompetentniji.  Zahvaljujući eto upravo Concoursu Mondial de Bruxelles, kamo sam, zajedno s kolegom Vitomirom Andrićem iz Večernjaka, odlazio redovito na ocjenjivanja još od vremena dok su se degustacije odvijale samo u Bruxellesu pa eto do sve do najezde covida19 i boravka na kušanju u bugarskom Plovdivu, i ja sam vidio i upoznao dobar dio svijeta i stekao brojna nova nemjerljivo vrijedna iskustva.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađe i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri gdje inače već godinama i godinama kao najozbiljnija naša udruga vinogradara, vinara a i uljara djeluje, kao CMB-u zanimljiv partner u realizaciji, Vinistra. Concours Mondial de Bruxelles se, kažu mi, zahvaljuje na pomoći, pogotovu oko spoja s Vinistrom, našem znanom vinskom piscu i organizatoru brojnih vinskih događanja velikog kalibra Saši Špirancu, on je inače također postao redovitim članom degustacijske ekipe što vrednuje kapljicu na CMB-u.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske.

Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina– Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, kokretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su aktualne svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble, i – moja malenskost. Prisjećanje na nekadašnje dane na CMB-u

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Istaknuto je kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvani su ocjenjivači na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje će zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo biti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari, ne samo pričom nego i kroz degustaciju vina na licu mjesta. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem rečeno mi je sljedeće: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržištem debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engleske kolonije, primjerice Južna Afrika, Australija i Novi Zeland. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja, ma kako bila ugledna i svjetski glasovita, preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Anteprime toscane 2023 – Firenze

CHIANTI LOVERS & MORELLINO DI SCANSANO

Sad kad se još nisu razbuktali radovi u vinogradu a i kad, s obzirom na početak godine kao uobičajnom vremenskom razdoblju u kalendarskoj godini, vinski trgovci i ugostitelji počinju pripremati svježu ponudu (nove berbe, eventualno i nove neke etikete) što bi od Uskrsa bila u znatnom zamahu i kulminirala u razudoblju od kraja proljeća do početka jeseni, dakle u glavnoj turstičkoj sezoni, proizvođači Bakohva nektara usredotočeni su na marketinške aktivnosti. Okupljene u odgovarajuće poslovne grupacije po vinorodnim područjima sa zaštićenim oznakama doc i docg i zvane konzorcijima (npr. Consorzio Chianti, Consorzio Chianti Classico, Consorzio Vino Nobile di Montepulciano…), vinske kuće iz po arhitekturi, kulturi i umjetnosti ali i po plemenitoj kapljici svjetski glasovite talijanske pokrajine Toscane u veljači kreću sa svojim čuvenim događanjima nazvanima Anteprime di Toscana. Riječ je o prezentacijama vina iz berbi koje su, po kategorijama, po konzorcijskim pravilnicima s 1. siječnjem 2023. stekla pravo izlaska na tržište.

S obzirom da s više strana čujem kako se svako toliko pojedinci i grupe ljubitelja plemenite kapljice rado upućuju u inozemstvo u vinorodna područja odnosno na jača vinska događanja a i s obzirom da me, znajući da sam dosta lutao Toscanom, Pijemontom, Bordeauxom i Burgundijom…  dosta poznanika upita za preporuku koje vinare u kojim tim svjetskim vinorodnim krajevima bi him preporučio da posjete, evo za sada informacije o velikim pretpremijernim prezentacijama vina na samome pragu u Toscani – u Firenzi i okolici.

Ovogodišnje Anteprime di Toscana svojim nastupima Chianti lovers & Rosso Morellino 12. veljače u povijesnoj građevini Fortezza da Basso u Firenzi otvaraju Konzorcij za vino Chianti (šire vinogradarsko područje na prostoru između gradova Firenze i Siene) te  Konzorcij za vino Morellino di Scansano docg.  U Fortezzi da Basso najavljeni su nastup 120 vinskih podruma u sastavima tih konzorcija, te ponuda na kušanje više od 400 etiketa od kojih će najmanje 200 njih biti vezano za kapljicu nuđenu sada kao pretpremijernu, pod ostalim etiketama bit će već dozrela vina koja su na pretpremijerama nuđena lani i prijašnjih godina.

I ove godine u Fortezzi da Basso prezentacija će se odvijati samo kroz jedan dan, a da bi se zadovoljilo golemo zanimanje predviđen je vrlo veliki prostor, podijeljen u više cjelina, najveći dio ukupne površine zauzet će brojni stolovi kao klasični punktovi uz koje će se, kako se to kaže, promenadnim načinom tj. obilaženjem šetnjom, vina moći kušati u prisutnosti s proizvođačima i uz izravni kontakt s njima. Posebnu cjelinu činit će degustacijska dvorana opremljena stolovima uz koje će, sjedeći i u miru, kušanje željenih vina što ih po narudžbi degustatora za stol donosi i u čašu pred kušačem toči od organizatora postavljenih konobara/sommeliera, moći obaviti akreditirana poslovna publika, tj prethodno prijavljeni novinari, te sommelier i vinski trgovci. Ovako nešto svakako bi se trebalo uvesti i na naše iole pretencioznije sajmove vina/festivale koji rado sebe kvalificiraju i kao poslovne manifestacije, jer uz stolove s proizvođačima okupljeni posjetitelji stvaraju golemu gužvu koja osobi zainteresiranoj ne samo da uživa na licu mjesta nego došloj radi sklapanje posla s ponuđačem bitno otežava da dođe do izabranog uzorka i praktički onemogućava ozbiljniji poslovni razgovor s ponuđačem.

Važna napomena: akreditacije NEĆE BITI MOGUĆE na licu mjesta, treba ih obaviti unaprijed, preko https://www.consorziovinochianti.it/richiesta-accredito-stampa-2023/)

– Ovo će za nas biti osmo izdanje Anteprime u Fortezzi, i posebno smo uzbuđeni jer imamo priliku prezentirati dva odlična vina Chianti docg iz dviju kakvoćom vanserijskih berbi, to su vina Chianti 2022 docg, te Chianti Riserva 2022.  Oduševljeno mogu istaknuti da je taj jedan dan prezentacije na manifestaciji Anteprima 2023 za nas biti posebno svečan! – kaže Giovanni Busi, predsjednik Konzorcija Chianti docg.

Uzbuđenim je na najavi Anteprime u Firenzi bio i Bernardo Guicciardini Calamai, predsjednik konzorcija Morellino di Scansano docg, naime u posljednje vrijeme to se vino počelo sve jače nametati na tržištu, kako kod ljubitelja plemenite kapljice-kupaca po vinoteklama, tako i u kanalu HoReCa.

Najpoznatiji vinski konzorcij s područja između Firenze i Siene – Consorzio Chianti Classico Gallo nero docg svoje pretpremijere 2023 imat će u tijeku dva dana, konkretno 13. i 14. veljače u prikladno uređenom prostoru u zgradi nekadašnje željezničke stanice Stazione Leopolda u Firenzi.

Nekih 200 proizvođača na kušanje će ponuditi oko 700 etiketa pod znakom Gallo Nero (Crni Pijetao), u kategorijama Chianti Classico annata (najnovija berba), te kvalitativno izdignute Chianti Classico Riserva i Chianti Classico Gran Selezione. Budući da je većina vinara na području apelacije Chianti Classico upisana i u registar proizvođača vrhunskog maslinovog ulja extra vergine, na degustaciji će na zasebnom punktu biti ponuđena I mogućnost kušanja Olio d’0liva DOP Chianti Classico.

                Prezentacija će za akreditirane novinare, sommeliere, enologe, vinske trgovce biti otvorena 13. veljače od 10 do 19,30 sati, te 14 veljače od 10 do 20 sati. Pristup široj publici bit će samo 14. veljače, i to od 10 do 20 sati.

                Akreditacije su za novinare preko Giornalisti:  https://www.anteprimetoscane.it/AT/private/booking/sgccc   ,  a za sommeliere, ugostitelje, vinske trgovce  na: Operatori di Settore:  https://www.anteprimetoscane.it/AT/private/booking/tgccc

                Cijena ulaznice za publiku je 30 €, a neakreditirani sommelieri registrirani članovi udruženja sommeliera te članovi udruge Slow Food uz predočenje članske iskaznice plaćaju 15 €.

San Gimignano, oaza bijelog vina u crnoj Toscani,  svoju pretpremijeru 2023 za kapljicu Vernaccia di San Gimignano docg održava 16. veljače. Anteprima 2023 della Vernaccia di San Gimignano docg prezentirat će kapljice iz berbi 2022 te 2021, nastupit će 41 vinski podrum s ukupno 96 vina.   Predviđeno je da priredba bude u Muzeju moderne umjetnosti de Grada, u povijesnom središtu San Gimignana, radno vrijeme od 9 do 18 sati.

Pod naslovom Timeless Vernaccia di San Gimignano u dvorani Dante u 9 sati počet će  masterclass za akreditirane novinare. Voditelj radionice bit će prvi talijanski Master of Wine Gabrielle Gorelli, koji je prikadno složenom vertikalno odlučio prikazati potencijal vina Vernaccia iz San Gimignana i njene sposobnosti rtazvoja kroz vrijeme. Gorelli je za kušanje za tu prezentaciju izabrao 12 vina iz berbi od 1997 do 2018.

Vino Nobile iz srednjevjekovnog mjesta Montepulciana pretpremijerno 2023  će pred javnost od 18. do 21. veljače, mjesto događanja je, po tradiciji La Fortezza tj. lokalna tvrđava. Prezentiraju se Vino Nobile 2020 u kategoriji annata, te Vino Nobile 2019 Riserva.

Prije je u sklopu ovih Anteprima di Toscana bila, i to na samom kraju tjedna Anteprima, i dvodnevna parada čuvenog Brunella, te Rossoa u Montalcinu, međutim svoju najnoviju prezentaciju koja bi, eto, po starome spadala u veljaču 2023. Konzorcij za Brunello iz Montalcino odlučio je pomaknuti za nekoliko mjeseci ranije, tako da su Brunello 2018 te Riserve iz berbi prije toga promovirane lani u studenome. ♣

Prirodna vina – francuska slika

VIGNERONS DE NATURE u VELJAČI U PARIZU

Prirodna vina, tj. vina proizvedena na maksimalno moguće ekološki način, privlače sve jaču pažnju. Značajna udruga Vignerons de Nature sa sjedištem na francuskome jugu u dolini rijeke Rhône najavljuje veliku prezentaciju, dakako s degustacijom, uradaka svojih članova za nedjelju 12. veljače i ponedjeljak 13. veljače 2023. u Parizu u Hotelu Mercure Vaugirard na adresi Porte de Versailles Expo, 69 boulevard Victor (75015 Paris).

Prezentacija je namijenjena profesionalcima iz sektora vino, a ulaz je besplatan. Nužno je prethodno se najaviti, preko linka:

infos et inscriptions

Vignerons de nature

Evo i liste izlagača: Domaine Dirler-Cadé || Alsace, Château Falfas || Bordeaux – Côtes de Bourg, Domaine Jean-Yves Millaire || Bordeaux – Canon-Fronsac, Fronsac ; Domaine Louis Chenu & Filles || Bourgogne – Savigny-lès-Beaune, Chorey-lès-Beaune; Château de Garnerot || Bourgogne – Mercurey; Champagne Waris-Hubert || Champagne; Domaine Nicolas Mariotti-Bindi || Corse – Patrimonio; Domaine Partagé – Gilles Berlioz || Savoie – Chignin, Chignin-Bergeron;  Domaine des Ronces || Jura –  Côtes du Jura, Crémant; Domaine Eric Thill || Jura – Côtes du Jura, Crémant; Mas des Caprices || Languedoc – Corbières, Fitou, Rivesaltes; Mas Lasta || Languedoc – Terrasses du Larzac; Domaine Bonnet-Huteau || Loire – Muscadet-Sèvre-et-Maine;  Domaine de l’Enchantoir || Loire – Saumur-Puy-Notre-Dame; Domaine Fouassier || Loire – Sancerre; Domaine de l’R || Loire – Chinon;  Domaine de la Navicelle || Provence – Côtes de Provence;  Château de la Selve || Vallée du Rhône – Coteaux de l’Ardèche; Cros des Calades || Vallée du Rhône;  Domaine Duseigneur || Vallée du Rhône – Châteauneuf-du-Pape, Lirac, Côtes du Rhône;  Domaine Les 4 Vents || Vallée du Rhône – Crozes-Hermitage;  Domaine Mouriesse Vinum || Vallée du Rhône – Châteauneuf-du-Pape; Domaine du Joncier || Vallée du Rhône – Lirac;  Château les Croisille || Sud Ouest – Cahors;  Cascina Corte || Italie – Piémont;  Brasserie les Acolytes || Cahors;  Domaine Julien Thurel || Cidres & Poirés – Loiret;  Liqueurs Granier || Liqueurs – Annecy;  Distillerie Garagaï || Pastis & Absinthe – Aix-en-Provence;  Distillerie L’Entropie || Vodka & Gin – Vercors  ♣

Najnoviji amber s Plešivice

DAMIR DRAGO REŽEK i u JANTARNOJ BOJI

Razdoblje na prijelazu između dviju godina Marija i Jozo Pecotić, enolozi iz korčulanske Smokvice i alfa i omega u nekadašnjoj PZ Smokvica redovito provedu kod prijatelja – obitelji Drage i Dragice Režek na Plešivici. Nadaju se bijelome Božiću i bijelom Vinkovome i – kao južnjaci i majstori prvenstveno za crnjak – raduju se kod Režekovih bijelom kontinentalnom vinu od internacionalnh sorata Chardonnay, Sauvignon, Silvanac zeleni. Ove godine ništa od bijelog Božića i bijele Nove godine, zubi zime pokazali su se donekle ipak uz blagdan sv. Vinka, a što se tiče utjehe u plemenitoj kapljici, klasičan bijeli izbor na koji su Pecotići naviknuti bio je obogaćen izvrsnim crnim primjerkom bitno drukčijim od njihovog, južnjačkog plavca – riječ je ovdje o mladom portugiscu Režekovih, dobivenme od grožđa iz starog nasada na jako dobroj poziciji Veselnica! Slika na kojoj je bračni par Pecotić u društvu s Damirom Režekom, sinom Dragice i pok. Drage Režeka i sadašnjim voditeljem vinskog posjeda, zorno pokazuje njihovo raspoloženje, konkretno – zadovoljstvo!

Marija i Jozo Pecotić, te Damir Režek

S obzirom da meteorolozi predviđaju da je teško da će se u zagrebačku okolicu vratiti bijeli Božić i bijela Nova godina, Damir Režek predvidio je za iduće susrete s Pecotićima u prijelaznom razdoblju s prosinca na siječanj novitet za tješidbu u kontekstu Bakhova nektara za iduću godinu, a to je – jantarno vino iz vlastitog podruma. Plešivica se dosad kroz radove više proizvođača pokazala sjajnom baš i s jantarnim vinima, sad se eto visoki rezultat očekuje i od te eno-prinove na gospodarstvu Damir Drago Režek. Damir Režek kaže da je krenuo u novi pothvat s berbom 2022. i sa sortom Rizvanac koja se već odavna, još za vladavine tate Drage, pokazala i dokazala u vrlo lijepom svjetlu u klasičnom obliku, za koju godinu ćemo je vidjeti u Damirovoj nadgradnji. Damir Režek mi veli kako će maceracija trajati ukupno nekih šest mjeseci, a potom će s tropa otočeno vino na dozrijevanje koju godinu u veliku bačvu. E, pa – sretno!   ♣

OIV u Španjolskoj

SVJETSKI KONGRES i 21. GLAVNA SKUPŠTINA u LIPNJU 2023.

Luis Planas Puchades, ministar poljoprivrede, ribarstva i hrane u Španjolskoj vladi, te Pau Roca, glavni direktor Međunarodne organizacije za viovu lozu i vino OIV, najavili su 44. Svjetski kongres  na temu vinove loze i vina i 21. Glavnu skupštinu OIV-a za termin od 5. do 9. lipnja 2023. Cadizu i obližnjem mu Jerezu de la Frontera na jugu Španjolske. Teme su vinogradarstvo i vinarstvo, zdravstveni aspekt, zakonodavstvo i gospodarski aspekt.

Pau Roca,glavni direktor OIV-a i Giovanni Busi, direktor Consorzija Vino Chianti

Teme što će se prezentirati i detaljnije obrađivati u sklopu Kongresa na kolosijeku su novih sve jačih i izraženijih izazova vezanih uz globalne klimatske promjene i njhov odraz na poljoprivredu, prehranu, uzgoj vinove loze i sorte, novitete u tehnologiji vinske produkcije, geografska područja a i digitalizaciju informacija. Četiri zasebne cjeline čine: 1. Vinogradarstvo: glavne točke – korištenje umjetne inteligencije u formiranju ključnih odluka vezanih uz klimatske promjene, 2. Enologija: nove tehnologije na raspolaganju za korištenje, 3. Zakon o vinu, i propisi o informiranju potrošača i o otkrivanju sljedljivosti, 4. Sigurnost hrane, potrošnja, hranjiva vrijednost i zdravlje, informacijska tehnologija o održivosti  proizvodnje i o sigurnosti namirnica,prehrambenih artikala.

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkohočnim pićima

Čini se da bi se, kao prije sasvim nepredviđeno, na Kongresu, pogotovu i stoga što se održava u Španjolskoj i k tome baš u kraju svjetski čuvenome po (specijalnom) vinu  (sherry), mogla pojaviti još jedna tema koja je upravo počela ozbiljno brinuti vinare u svijetu, među prvima koji su podignuli svojevrsnu uzbunu bili su oni iz vrlo znanih i afirmiranih vinogradarskih područja Italije, konkretno Chiantija što se proteže između Firenze i Siene. Iz Irske je naime stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo za to. Talijanski vinari podignuli su se na noge i upozoravaju da je vino poljoprivredni proizvod i kao takav jedan od najcjenjenijih talijanskih izvoznih artikala, a obveza lijepljenja Alerta odnosno Warninga mogla bi prouzročiti golemu materijalnu štetu talijanskom gospodarstvu, najprije izravno kroz smanjenje prodaje a onda i dodatno, kroz mogući jaki pad imagea. Predsjednik znanog toskanskog Konzorcija Chianti Giovanni Busi ističe da je, bez obzira na to što, kako, veli, Irska, barem zasad, nije neki veliki uvoznik vina, nedopustivo to što je od EU-a dobila pozitivno mišljenje glede svoje inicijative oko uvođenja Warninga, naime, naglašava Busi, još nema nikakvog znanstvenog dokaza o tome da kvalitetno vino popijeno u razumnoj količini izaziva pojavu tumora i nekih drugih teških zdravstvenih tegoba, i dodaje kako bi se izdavanje dopuštenja Irskoj da se na boce stavlja spomenuto upozorenje moglo sutra upotrijebiti i u drugim zemljama, što bi moglo biti do kraja porazno ne samo za vinsku industriju u zemljama u svijetu znanim i vrlo cijenjenima po vinu, nego i za neke druge iznimno značajne oblike gospodarstva poput npr. turizma.   ♣

________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… FAMA VERBA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 01. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

CRO-CABERNET SAUVIGNON POD POVEĆALOM

Nedavno je u zagrebačkom hotelu Esplanade u sklopu projekta iVino Ive Kozarčanina i Ane Rogač održano ocjenjivanje vina od i u nas vrlo popularne sorte Cabernet sauvignon. Među kušačima u komisiji bio sam i ja iz Svijeta u Čaši. Za sretan i okusan/ukusan početak godine, evo rezultata:

Na temelju broja skupljenih bodova najboljim cabernetom proglašen je Premium selection cabernet sauvignon 2016 vinarije TRS iz Iloka, drugo mjesto osvojio je Cabernet sauvignon 2015  ZIGANTE iz Grožnjana, a trećeplasirani je bio Cabernet sauvignon 2016 POLETTI iz Višnjana, i to su, službeno, zlatni hrvatski cabernet sauvignoni.

S nedavnog ocjenjivanja cabernet sauvignona – uz zlatom okićena tri vina Premium selection 2016 – PZ Trs, Zigante 2015 i Poletti 2016, (na slici su desno) tu su još neke etikete koje, mada nisu službeno zlatne, rekao bih, vrijedi spomenuti: Bolfan Primus 2016,  Brčić barrique 2017 i Premium 2017 od Kalazića

Na pozivno ocjenjivanje hrvatskih cabernet sauvignona stiglo je 20 uzoraka najznačajnijh naših proizvođača, od krajnjeg istoka Lijepe naše, preko Slavonije i Sjeverozapadne Hrvatske do Istre i Srednje Dalmacije, a priznanja su otišla u sve četiri naše vinogradarske regije. Vina smo ocjenjivali enologinja dr. sc. Ivana Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, sommelieri Darko Lugarić, Žarko Stilin i Tomo Jakopović te ja, Željko Suhadolnik kao vinski novinar.

Ocjenjivački žiri

Službeno, srebrna priznanja su osvojili sljedeći caberneti: Brčić Barrique 2017 iz Nove Vasi, Bolfan Primus 2016 iz Hrašćine, Suber 2019 iz Erduta, Trs 2019 iz Iloka i Suber 2018 iz Erduta.

Brončani cabernet sauvignoni službeno su Korlat 2018 Benkovac, Premium 2017 od Kalazića iz Zmajevca, Bernobić 2021 iz Višnjana i Tomšić Barrique 2019. iz Železne Gore.

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

.(XL) SAUVIGNON BLANC 2021 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ Plešivica; Sauvignon bijeli; suho, 14,5 vol %; ZOI Plešivica, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ⦁ potentno, sortno vrlo dobro prepoznatljivo ali nimalo naporno, dovoljno vibrantno ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XXL)  GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s konzumacijom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ Poslužiti na: 14 °C – odčepiti butelju barem pola sata prije konzumacije vina, da se vino uspije dovoljno otvoriti ■  ⇗ ⇒

.(XXL)  PRI – MUS 2017 Plavac mali – RIZMAN ■ Srednja i Južna Dalmacija, Komarna; Plavac mali; ručna berba, trosktruka selekcija grožđa, nakon vinifikacije minimalno 12 mjeseci dozrijevano u novom barriqueu; suho, 14,0 vol % ­- zelena markica eko-produkcije ■ u tehničkom smislu besprijekorno, iako je sortno lijepo raspoznatljivo kao da (još) ne pokazuje u maksimalnoj mjeri očekivanu dodanu vrijednost,; ZOI Srednja i Južna Dalmacija; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

.(Xl-XXL) 89 90  CO due extra brut – CORONICA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska,  grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, extra brut, klasična metoda, 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit; na prvu vrlo ugodno pitko, ubrzo se otvara i pretvara u rafnirano zavodljivu nježnu pravu princezu  ■ Poslužiti na: 12 °C ■  ⇗

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ