SUHI u CASI – 12.2023
_____12.2023 ____
SVAKO DOBRO SVIMA / ALL THE BEST TO EVERYONE!
______________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ 16 Zagreb Vino.com: UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023. ⦁Suncokret hrvatskog turizma: BOŠKINAC i KUKURIN ⦁ Diplomatsko vino: OD KURIJE NESPEŠ DO VINARIJE LITTERARII ⦁ Hrvatska vinska ikona: IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA … ⦁ Bakho sa žlicom: MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK ⦁ 50. jubilarna Vinska srijeda u Metropoli: NAJBOLJE OD HVARA ZA ZAGREPČANE ⦁ Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva: GOLUB – BOUTES iz Jaske ⦁ Živahne legende: TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER
In Memoriam: Miljenko Mike Grgich
_______________________
Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1
Hotel Esplanade – posebno svečano uređen za adventsko razdoblje
16 Zagreb Vino.com, i oko njega…
UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023.
(Snimio Marko Čolić)
Završetak 2023. pamtit ćemo u Metropoli po više lijepih događanja u Bakhovu znaku. Lijep ulazak u adventsko razdoblje svakako je bio – makar, nakon pauze uzrokovane covidom, osiromašen za popriličan i vrlo atraktivan izlagački prostor – 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2023.
Zagreb Vino.com od davne prvotne priredbice u Maloj dvorani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski brzo se razvijao i širio do mjere da mu u posljednje vrijeme elitni hotel Esplanade više nije mogao koliko treba udovoljavati prostorom raspoloživim za smještaj izlagača, pa se na osobito popularnoj manifestaciji, dakako zamišljenoj da ima ne tek rekreativno nego i jače edukativno i poslovno značenje, ubrzo počela stvarati gužva i do već maltene nesnosnog ranga. Posjetitelji profesionalci – vinski trgovci, ugostitelji, novinari… a i potrošači-istinski poznavatelji kao i štovatelji plemenite kapljice koji su dolazili da se kroz kušanje uzoraka i razgovore s izlagačima bolje upoznaju s ponudom kako bi se poslije, spremniji, odlučili na kupnju, negodovali su zbog vreve onih nesputanih i ležernih posjetitelja koji bi kao prikovani stajali pored izlagačkih stolova čekajući da im se čaša natoči da bi pili i sve veseliji uz piće zabavljali se cjeloga dana za prihvatljivu cijenu jednodnevne ulaznice. A i među ponuđačima na zbijenim izlagačkim mjestima koji su dobro platili za svoje izlagačko mjesto i koji su, dakako, od nastupa očekivali povratne poslovne efekte, čulo se gunđanje.
Otvorenje: govorio je prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednk Hrvatske gospodarske komore. Nazočan je bio i Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. Svečanost su svojom nazočnošću oplemenili i vinski vitezovi – članovi viteških udruga iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Među Austrijancima – gradišćanska zvijezda Mate Kliković!
Grupa vitezova i vitezica odmah je krenula u obilazak…
___________________
NAOČITI VITEZ MATE KLIKOVIĆ i – ISTARSKA MALVAZIJA! – Među austrijskim vinskim vitezovima lako je u grupi bilo prepoznati – naočitog osobito visinom i gustom sijedom bradom! – Matu Klikovića iz Burgenlanda/Gradišća, osnivača vinskog podruma MATE u Zagersdorfu ili Cogrštofu, najstarijoj vinskoj općini u Austriji. Mate je prije nekih gotovo pola stoljeća bio vrlo aktivno krenuo vinogradarsko-vinskim putevima, a prije pet godina vodstvo vinskog posjeda pepustio je zetu Igoru Preselju, također Gradišćanskom Hrvatu. Sad Mate, inače 18. generacija Klikovića, kao vinski vitez istupa u javnosti ponajviše u ulozi svojevrsnog ambasadora vina ali i hrvatstva.
Kliković, čija obitelj, kako kaže, potječe iz sela Klikovići kod Dubrovnika a u pravcu Trebinja i koja je rodnu grudu pred najezdom Turaka morala napustiti prije 600 godina s time da se skrasila u Gradišću prije pet stoljeća, dosegnuo je u Burgenlandu vinogradarsku površinu od 10 hektara. Ali, osim u trsju bio je posebno aktivan i u društvenom i političkom životu Gradišćanskih Hrvata. Nekih 43 godine proveo je kao predsjednik tamburaškog društva Tamburitza. U Gradišću je, inače, osnovao ukupno četiri tamburaške grupe, 27 godina radio je kao glavni tajnik najvećeg udruženja Gradišćanskih Hrvata a to je Hrvatsko kulturno društvo iz Gradišća. Kao obnašatelj te funkcije kročio je i u područje sporta, i osnovao je takmičenje Nogometni kup Gradišćanskih Hrvata u kojemu se natjecalo 26 momčadi. Kliković je inače zaslužan i za stvaranje nogometne reprezentacije Gradišća. Nogometne staze dovele su ga jedne davne godine do Poreča, gdje je htio da gradišćanski nogometaši obave zimske pripreme. Kao vinar, logično, iskoristio je priliku da pokuca i na vrata vinarije tada glasovitog porečkog vinskog kombinata, zbližio se s tadašnjim glavnim enologom Agrolagune Antom Gavranićem i zaljubio se u vino od sorte Malvazija istarska, do mjere da je zamolio Gavranića da mu pripremi plemke za sadnju te hrvatske sorte kod njega u Cogrštofu u Gradišću. Na Vino.comu u Zagrebu prije pet godina imao je štand na kojemu je uz svoju poznatu frankovku predstavio i istarsku malvaziju odgojenu u Gradišću!…
Prigodom susreta s Matom Klikovićem u hotelu Esplanade sada na Zagreb Vino.comu 2023 uz gutljaje njegove lijepe svježe gradišćanske istarske malvazije 2022. pročulo se da se upravo priprema knjiga o Klikoviću s radnim naslovom MATE, rečeno je međutim da ona neće biti u redovnoj prodaji nego će se dio primjeraka spremiti u arhivu a zamišljeno je i da se nešto primjeraka knjige ostavi na raspolaganju za darivanje… •
________________
Direktor festivala Ivan Dropuljić, kao uzorni domaćin, gošće iz drugih krajeva – novinarku i urednicu u Slobodnoj Dalmaciji Meri Šilović iz Splita i propagatoricu škrleta Ivanu Pranjić Vješticu iz Ivanić-Grada dočekao je odmah na ulazu pored prigodno okićene božićno-novogodišnje jelke
Činilo da će se oduzimanje terase Oleander kako bi hotel na njoj u svojoj režiji organizirao adventsko događanje na Vino.com značajnije negativno odraziti, ali to se – nije dogodilo! Zagreb Vino.com 2023 produžen je vremenski na četiri dana, izlagači a i publika su mu se pokazali vjernima do kraja, publika je u Esplanadu nastavila hrliti…
Potpora festivalu stigla je i iz Ureda Predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je u službenom dopisu osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću najavio svoj dolazak na otvorenje, a potporu su svojim pojavljivanjem na otvorenju i poslije obilaskom izlagača dali Vinski vitezovi Hrvatske, Vinski vitezovi i sommelieri Slovenije, Vinski vitezovi iz austrijskog Burgenlanda odnoso po naški Gradišća (bio je i Mate Kliković!), na manifestaciji sam susreo i neke inozemne vinska pisce, konkretno iz Slovenije, Srbije…
Gužve u dvoranama su ostale međutim, što je bilo jako dobro, ovaj put s dosta izraženim promjenama intenziteta tako da se ipak povremeno osjedno lakše disalo. Istaknuti treba da je u svim prostorima, i među izlagačima i medju posjetiteljima, vladalo vrlo veselo raspoloženje; čulo se, sa svih strana, puno smijeha, k tome sada se NIJE baš vidjelo nešto što se maltene na svakom koraku znalo zapaziti redovito prijašnjih godina, a to je da brojni pojedinci po dvoranama lelujaju s čašom u ruci, brundajući sebi u brk nešto nerazumljivo i nesuvislo…
Očekivana vreva na Vino.comu 2023, posebice u Smaragdnoj dvorani
Broj izlagača ove se godine kretao oko 240, najviše je bilo, logično, onih iz Hrvatske, ostali su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Italije, Njemačke, Belgije, Francuske… Raspoređeni su bili u Smaragdnoj dvorani (Emerald ballroom) – E • dvorani Paris – P • dvorani Istanbul – I, te dvorani Venice, Venecija – V.
Svakog dana održavane su odlične vinske radionice tematski vezane ne samo za vina odavde nego i za vina iz glasovitih svjetskih apelacija i podruma.
Neprikladno bi, međutim, bilo reći da nakon dosadašnjih 16 izdanja nije potrebno nekoliko jačih intervencija u kontekstu ukupne realizacije Zagreb Vino.coma. Manifestacija se već prije više godina počela pokazivati kao mogući vrlo snažan poligon za efikasnu širu promidžbu hrvatskoga vina pa time i za bolji izvoz hrvatskog vina, i ubuduće bi na nju napokon trebalo početi tako gledati ne samo iz kruga organzatora nego i iz redova drugih za hrvatsko gospodarstvo bitnih političkih i ekonomskih krugova.
Konkretno, primjerice, idealno bi bilo da se na festival vrati nešto s čime je prof. Dropuljić svojedobno već bio i startao prije više godina i što se kroz nekih oko četiri sezone trajanja pokazalo poslovno vrlo obećavajućime, ali što je najednom – neobjašnjivo otkazano, koliko sam čuo zbog nedovoljne društvene potpore! Govorim ovdje o redovitom pozivanju/ugošćavanju kako relevantnih domaćih tako i afirmiranih inozemnih specijalizranih vinskih novinara i eno-gastro turističkih novinara ali dakako i relevantnih vanjskih vinskih trgovaca prvenstveno iz zemalja nama posebno interesantnima kao dobro tržite za vino, na festival Zagreb Vino.com, a u sklopu toga – bilo u terminu uoči ili pak neposredno nakon završetka manifestacije – i na organiziranje nekolikodnevnih obilazaka hrvatskih vinogorja i u posjete, pojedinačno, vinskim kućama…
Ono drugo što vezano uz Zagreb Vino.Com želim naglasiti, to je da se akreditiranim važnim vinskim piscima i predstavnicima značajnih vinskim uvozničkih i trgovačkih kuća omogući, paralelno s radnim vremenom festivala, u nekoj prostoriji pored onih gužvovitih festvalskih, kušanje vina na način da sjede u miru i neometani za stolovima i koncentrirano degustiraju, uz zapisivanje utisaka, željene uzorke označene u katalogu kao ponuda kod imena/naziva svakog izlagača a koje bi im po njihovoj zamolbi konobar-sommelier u butelji donosio izravno od proizvođača, te iz nje natočio pa potom butelju vratio izlagaču. Na brojnim mojim vinskim putovanjima svijetom vidio sam da je tako nešto i te kako bitno za vinske trgovce i za vinske kritičare i autore ozbiljnih priloga o vinu, gastronomiji, turizmu, a ne iziskuje nužno neki veći dodatni napor da se realizira.
Zadovoljni smješak! Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., može biti i te kako zadovoljan, naime vina što ih je ponudio na Zagreb Vino.comu sva jako dobra, namjerno sam odlučio nakon kušanja najboljih etiketa degustirati i baznu graševinu, u butelji cjenovno vrlo prihvatljivu na tržištu. Dojam također vrlo dobar! Kutjevo je jedno od naših najpoznatijih i najcjenjenijih vinogorja, a uz Kutjevo d.d. najpoznatiji i najcjenjeniji vinari su Ivan Enjingi, te Vlado Krauthaker i Ivica Perak, ta dvojica inače Marinclinovi prethodnici na mjestu glavnog enologa u Kutjevu d.d. Ove godine na Zagteb Vino.comu kao izlagači NISU sudjelovali ni Enjingi, ni Krauthaker ni Perak… Kutjevo d.d. nastupilo je sa čak 10 vina a to su pjenušac De Gotho Chardonnay brut 2018, te mirni Graševina vrhunska 2022, Graševina Vinkomir 2022, De Gotho graševina 2020, Pinot crni De Gotho 2019, pa Maximo Oro 2020, Maximo bianco 2020, Maximo nero 2019, Rosé premium 2022
Još nešto, à propos lokacije festivala. Prof. Dropuljić kao osnivač i kao direktor manifestacije u svojem očekivanju razvoja priredbe sasvim je ispravno i prikladno odlučio da festival bude u hotelskoj ikoni Zagreba – hotelu Esplanade, instituciji s dugačkom uspješnom povijesti i klasificiranoj u najvišem rangu kakvoće. Međutim s vremenom je prostor što ga je hotel mogao staviti na raspolaganje festivalu postao nedostatan, posebice nakon što je prije koju godinu Vino.comu uskraćena terasa Oleander. Izlagača sve više, zainteresirane publike sve više, i, kao posljedica toga – i dalje prava košnica u dvoranama, velike gužve s obje strane izlagačkih stolova. I manifestacija, zamišljena da bude u velikoj mjeri poslovna – da promovira u prvom redu hrvatsko vino i proizvođače a onda i vino iz šire regije, te nadasve, kvalitetu kapljice s ovih naših prostora, sve više je ostavljala dojam lijepe vinske fešte, tako da su neki proizvođači počeli gubiti interes za nastupom. Svakako bi bilo lijepo da se priča nastavi u Esplanadi, ali ako taj hotel ne iznađe dovoljno prostora, rješenje bi trebalo potražiti drugdje, dakako na odgovarajućem nivou, možda u Sheratonu, Westinu, Hiltonu… koji također elegancijom i kakvoćom spadaju u vrh.
Potrebno je, k tome, riješiti i problem što ga organizator Vino.coma ima s izlagačima, naime čujem da izlagači uglavnom NE reagiraju odmah nakon što od organzatora prime poziv da se prijave za izlaganje, eventualno tek usmeno potvrde svoje sudjelovanje, te da od vinarija zaintresiranh za nastup konkretna službena prijava, sa izraženom željom gdje – u koju dvoranu da ga se smjesti, organizatoru stigne maltene u posljednji trenutak. To onda ne ide na ruku domaćinu da, rekao bih, prikladnjje osmisli i u kontekstu promidžbe hrvatske kapljice logično odredi raspored izlagača u smislu da najprije predvidi prostore što će ih pokrivati svaka od četiri službeno određene hrvatske vinske regije – Bregoviti sjeverozapad, Slavonija & Podunavlje, Istra & Kvarner, te Dalmacija, a onda da se eventualno unutar svakog tog prostora predvide i značajnija vinogorja za svaku regiju. Ovako kako je sada svi su stavljeni – uđuture.
Nužno je da odgovarajuću podršku i konkretnu pomoć u dovojnoj mjeri pruže društvene institucije, ponavljam: da se odabrani relevantni i strani vinski pisci, sommelieri i vinski trgovci vrate na festival, kao gosti priredjivača…
VINSKE RADIONICE – CLUB BOARD ROOM
Evo radionica održanih ove godine, s navodom etiketa, porijekla vina te imena moderatora kroz program:
Vuelta a España – đir kroz Španjolsku u dvije etape. Moderator: Roko Bekavac. Opis: U dva MasterClassa išlo se na najznačajnije vinske regije na Pirenejskom poluotoku: *Recaredo Serral del Vell 2017 *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015 *Pazo Señorans Albariño 2022 *Puro Rofe Blanco 2021 *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021 *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021 *Barco del Corneta La Sillería 2020 *El Vunculo Alejairén 2020 *Abel Mendoza Malvasia 2022 *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018 *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020
Splitski sommelier Roko Bekavac detaljno se na svojim dvjema radionicama posvetio španjolskome vinu
Vuelta a España II, moderator: Roko Bekavac Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021 *Vina Tondonia Rose Gran Reserva 2012 *Suertes del Marqués Las Suertes 2021 *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020 *Villa de Corullon Mencia 2020 *Ultreia Valtuille Mencia 2020 *San Román 2020 *Dominio de Pingus PSI 2020 *Clos I Terrasses Laurel 2019, *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019 *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012 *Tradicion Amontillado Tradición VORS
Vina Domano Bosna i Hercegovina Moderatori: Tomo Jakopović, sommelier-edukator, i Ivo Kozarčanin, novinar-vinski pisac, edukator – Vinski klub – Opis: Kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot..
Vina Domano iz BiH: enologinja Josipa Andrijanić te Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović otvaraju butelje, desno: degustacija uz objašnjenja i komentare. Posebno: enologinja Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica koja se, inače, kalila u najpoznatijim vinarijama Novoga svijeta, te koja je svojedobno, a nakon lutanja svijetom, mnogo pridnijela usponu hercegovačke vinska kuće Nuić, sada diže vinariju Domano iz hercegovačkih Domanovića
Katich Winery – Imotska vinska senzacija. Moderatori: Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin – Vinski klub Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhône. Opširan prilog o vinariji Katich objavljen je u prethdnom izdanju Kronike.
Imoćanska vinarija Katich u osjetnom kvalitativnom usponu, lijevo, te, desno, Nenad Trifunović Vinopija, koji je odlučio na vagu staviti naše Dingače
Dingač na slijepo. Moderator: Nenad Trifunović (Vinopija), Opis: Zaron u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača, uz priliku vlastitog odabira svojega favorite. Možda povijesno kušanje na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja, kazao je Vinopija.
Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998. Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Marle, berbi od 2002. do 1998. enologa Niela Bestera, koji je znanje usvajao u Château Margauxu.
Mario Meštrović i Frane Ševo o cabernet sauvignonima
Lynch Bages vertikala 1998. do 1966. Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije i čuvene apelacije Bordeauxa Pauillac, glasovita vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih. 1 Blanc de Lynch Bages 1998. 2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986. 5.Chateau Lynch Bages 1966.
DIAM pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina. Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o). Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove linije čepova Origine.
Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela. Moderator: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj, s puno prakse i u Nizozemskoj Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da je se uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje budu ocijenjena s najboljim ocjenama,. Zasađena je u nas gotovo jedino u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je za detaljno upoznvanje s njenima prošlošću i sadašnjosti ali i da za upoznavanjem s njenim potencijalom. Na kušanju su vina od najmlađih do starih, neka nikad nisu bila nigdje predstavljena Vina su bila od suhih do slatkih, sa uporabom i bez upotrebe bačve u proizvodnji.
Malvasija dubrovačka: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj sa šireg dubrovačkog područja, novinar Ivo Kozarčanin i vinski pisac Vinopija
Pinot Noir: Old World vs New World Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA. Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata. Kakve su sličnosti i razlike? Koje je sve stilske izričaje moguće pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet? Gdje je tu Hrvatska?
Neke od butelja s crnim pinotima predstavljenima na radionici. Korakova boca druga je zdesna. Šteta je što na ovu prezentaciju nije uvrštena i još koja hrvatska etiketa, to više što je ovo, gledajući ukupno, bio prikaz crnih pinota iz različitih država i s više kontinenata, a mi smo domaćini i imamo konje za utrku…. U smislu blizine burgundijskome izričaju odgovarao bi tu npr. Crni pinot podruma Drago Damir Režek Plešivice, a u smislu onoga što nam je u kontekstu klimatskih promjena već stiglo ili nam uskoro stiže mogli su se, rekao bih, ovdje dobro uklopiti Crni pinot Vučjak od Šembera, također s Plešivice, te Pinot noir Contarini riserva od Morena Degrassija iz Istre
Daniel Čečavac skupio je za svoju radionicu pravo svjetsko vinsko blago – crne pinote iz njihova glavnog doma Burgundije te one s različitih drugih meridijana i paralela na kojima se sorta i te kako iskazala kroz vino. Među tom elitom bio je i jedan crni pinot od plešivičke obitelji Korak, koji se, možemo biti ponosni, vrlo ravnopravno nosio s vrhunskom bjelosvjetskom produkcijom
Premier cru selection – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina ⋆ Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika • Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA • By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija • Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland • Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija • Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska • Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska • Korak, Crni Pinot Cimbuščak Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska • Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka
Bodega Catena Zapata Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: u. Istraživanje karaktera argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na svjetsku kartu. Ossam uzoraka: 1) Catena chardonnay 2022; 2) Catena Alta chardonnay 2021; 3) Catena Adriana chardonnay wb 2021; 5) Catena malbec 2021; 6) DV Catena Tinto historico 2021; 7) Catena Alta cabernet sauvignon 2020; 8) Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020.
Darko Lugarić, sommelier, znan kao ugostitelj a u posljednje vrijeme vrlo aktivan kao prezenter vina i vinara, ponudio je putovanje do Argentine i tamošnje vrlo cijenjene vinske kuće Catena Zapata, a u radioici nakon toga pod lupu je stavio naša domaća macerirana vina različitih proizvođača iz različitih vinogorja. Dolje: 12 prezentiranih hrvatskih maceriranih vina
Dvanaest maceriranih vina ispod radara by Darko Lugarić Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja (još) nisu doprla do svoje publike u dovoljnoj mjeri. Evo na rasporedu je 12 uzoraka: 1) Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera; 2) Jagunić Stare sorte 2020; 3) Glavica Graševina amfora 2021 pretpremiera; 4) Klet Romić Škrlet 2019; 5) Korija Graševina 2017; 6) Testament Pošip Zenit 2018; 7) Kurtalj Rajnski rizlng 2017; 8) Gregorić Sivi pinot 2019; 9) Dobravac Siminor 2018; 10) Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021; 11) Bolfan Natura traminac 2017; 12) Braje VelTraPi 2020
Ivana Pranjić s nadimkom Vještica slovi kao ambasadorica moslavačkih vina i to posebice od tamošnje sorte Škrlet. S radionicom koju je vodila sa sommelijerom Tomom Jakopovićem htjela je, među stalime, da se na određeni način raščisti pitanje je li Škrlet sorta samo za sasvim mlada odnosno najduže jednogodišnja do dvogodišnja vina, ili vino od nje podnosi i dugo starenje. Dolje: Sav u znaku škrleta – Ivica Florijanović
Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Iz arhiva moslavačkih vinara su uzorci zaovo kušanje. 1. Klet Romić – macerirani Škrlet 2018; 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017; 3. Vinarija Košutić – Škrlet 2017; 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru); 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015; 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015; 7. Vinarty wines – Škrlet 2012; 8. Vinarija Mesarić – Škrlet 2011; 9. OPG Ivan Kosovec – Selekcija 2011; 10. Vinarija Voštinić Klasnić – Škrlet 1992.
Simfonija Ljubavi. Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di, koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohtonih blaga. Opis: Kakva vina nudi Lastovo? Koje su autohtone otočke vinske sorte? Kako se lokalni vinari bore sa izazovnom godinom? Što su to umjetnička lastovska vina? To su vina u buteljama odjevenima u etikete sa slikama (akril, ulje) – svaka etiketa je sa temom vezanom za tradiciju Lastova i s jednim poetskim tekstom iz otočkog mjesta gdje se vino rodilo. Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim se vinom s Lastova može impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbiljnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskih poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Za radionicu su za kušanje pripremljena sljedeća vina: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim Lastovski pečenjak + novo brandirana umjetnička vina (limited edition): Teuta Bianca, Teuta`s Crown: Teuta, Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje, Crni Fumar, Fumar: Muško vino bilo, crno, Katarina`s Crown: Vino za dvorac
MEDALJE hrvatskim pjenušarima
Dogovoreno je bilo da se u okviru Zagreb Vino.coma podijele medalje što su ih birani hrvatski proizvođači pjenušaca ove godine osvojili na ocjenjivanju organiziranome od strane Europske federacije za biotehnologiju u Supetru na Braču. Evo dobitnika:
Velika zlatna medalja i Šampion: MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić
U sklopu Zagreb Vino.coma podijeljene su medalje najbolje ocjenjenim hrvatskim penušcima koje su vrednovali ugledni enolozi i biotehnolozi na degustaciji prigodno organiziranoj za vrijeme nedavnog kongresa Europske federacije za biotehnologiju održanome u rujnu ove godine u Supetru na Braču. U odsutnosti prof. Marina Beroviča s ljubljanskog Biotehnološkog fakulteta, u predaji medalja dobitnicima što su se odazvali na podjelu sudjelovali su Vesna Zechner Krpan sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnolokog fakuteta, inače članica ocjenjivačke komisije ove godine u Supetru, novinar Željko Suhadolnik koji je kao glavni urednik revije Svijet u Čaši prije nekoliko godina bio u žiriju, te, dakako, domaćin sa Zagreb Vino.coma prof. Ivan Dropuljić koji je u nekoliko navrata bio počasni gost na supetarskom kongresu. Od dobitnika, uz Istranku Katarinu Peršurić ispred obiteljske šampanjerije Peršurić kao šampiona, nazočni su bili osvajač Zlata Miroslav Palinkaš iz primorske Vinarije Pavlomir te, kao predstavnik osvajača Srebra Vislandera, enolog Robert Brkić
Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember; Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić
Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander
Evo, u nastavku, rječju i slikom još detalja s ovogodišnjeg Zagreb Vino.coma:
Dok se Vedran Šupuković, osoba s vrha u rukometnom klubu Zagreb, kod Mare Barundić iz vinarije Barun iz Doline kardinala interesirao za pjenušce s kojima bi se proslavljale buduće pobjede zagrebaša, dotle su Marin suprug Josip, također kao predstavnik Doline kardinala, i Ivica Dilber, koji u Tomislavgradu na vrhu brda tik pod nebom posjeduje vinograde i podrum nazvan K nebu, raspravjali o nebeskim temama…Vinarija Barun na Vino.comu izložila je, uz pjenušce, i mirna vina Manzoni 2022, Chardonnay 2019 Seigneur te Pinot noir koji je Barundić mogao uspoređivati s Dilberovim crnim pinotom. Inače, pjenušac 100+ koji je Šupukoviću zapeo za oko nastao je – nakon što su Baruni na brdu ponad Krašića kupili vinograd s trsjem starijim od 100 godina – kao plod razgovora i razmjene ideja obitelji Barundić, zatim direktora Vino.coma Ivana Dropuljića te novinara Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika… Zamišljeno je bilo da to bude pjenušac s dužim odležavanjem na kvascu u butelji. Barundići su očito vrlo zadovoljni s perlicama 100+, naime upravo sada na Vino.comu 23 najavili su da se u 2024. ide u novu akciju 100+ …
Boris Drenški Bodren bio je sa svojim visokopredikatnim vinima i slatkim pjenušcem By The Way neodoljivi mamac za dame, posebice iz susjedne nam Slovenije, konkretno predstavnice Turističke zajednice općine Krško. Drenški je izložio i Bodren Cuvée sweet 2018, zatim Bodren ledeno vino 2015, Bodren Rizling 2015, te suhi Zagorski bregi cuvée
Veselih mladih very chic ljepotica na Zagreb Vino.comu nije nedostajalo…
Sve visoki predikati! I među izlagačima bilo je ljepotica… Stjepan Đurinski, čuvar desnog boka, sa sobom je donio osam vina – Graševinu 2022, Pinot blanc 2021, Muškat žuti 2021, te visoke predikate Traminac 2012 ledenu berbu, Leona 2016 ledenu berbu 2016, Traminac IBPB 2015 i Graševinu IBPB 2015, Ivan Sokač, čuvar lijevog boka, predstavio je svoje Graševinu 2021, Graševinu 2016, Rajnski rizling 2015 Rajnski rizling 2021, Sauvignon 2021, Traminac 2021, Cabernet sauvignon 2021 i Frankovku 2021
Hrvatsko zagorje predstavilo se, ukupno, kao što se vidi i na slikama, u jakom sastavu: Bolfan Vinski vrh, Robert Kopjar, Boris Vuglec…
Ivana Kolarić, supruga jaskanskog vinogradara i vinara Franje Kolarića, pozivala je na kušanje vina Coletti, prvestveno na ona od sorte Pinot sivi, jedno je s nazivom Pinot grigio 2022, a drugo Amfora Grigio 2020 (macerirano). Odmah do Ivane stajali su Drago i supruga mu Mirjana Kurtalj s Plešivice, ponosni na svoja nova vina!
VESELNICA MARL! – Kurtaljevi, koji u Zagrebu na Novoj Vesi imaju lijepu kušaonicu, službenu promociju novih eno-uradaka, koji su izazvali dosta pažnje, imali su upravo u toj kušaonici neposredno prije Vino.coma, prezenter je bio poznati zagrebački sommelier Siniša Lasan koji inače već godinama radi u visokom ugostiteljstvu na dubrovačkom području. Najnovija – jako dobra! – vina Kurtaljevih, inače od grožđa s pozicije Veselnica gdje je tip tla lapor, označena su dodatnim nazivm Marl, prevedeno s engleskoga to je lapor. Pod nazivom Marl 2021 bijeli (13 vol%) vino je od 90 posto Rizlinga rajnskoga i 10 posto Pinota crnoga, grožđe je pomiješano stavljeno na maceraciju u trajanju od nekih 40 dana i na alkoholnu fermentaciju, poslije je vino godinu dana dozrijevalo u hrastovoj bačvi zapremnine 2000 litara. Marl crveni 2016 Veselnica sastavljeno je od 90 posto Merlota i 10 posto Pinota crnoga. Kurtaljevi su prezentirali i Crni pinot 2019 Hrvojka (iz vinograda Hrvojka) te pjenušac Karle (Karle je po imenu pradjeda) extra brut od 80 posto chardonnaya i oko 20 posto pinota crnoga. Grožđe obiju sorata zajedno je fermentiralo, a poslije je vino provelo godinu dana u barriqueu, a onda je nakon drugog vrenja u boci pjenušac proveo nešto više od dvije godine na finom talogu u butelji, egoržiran je bio u svibnju 2023. Obitelj Kurtalj raspolaže s 15.000 vlastitih trsova a dio grožđa otkupljuje od probranh kooperanata. Na slici gore lijevo su, prigodom promocije i u društvu s domaćinom Dragom Kurtaljem, uzvanici Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, i zagrebački novinar Vito Andrić, a gore desno su, pri kušanju noviteta u miru, mr. Franjo Francem i domaćica u kušaonici Andrea
Promociju je vodio sommelier Siniša Lasan
__________________________
Hvarski enolog-umjetnik Andro Tomić zaigrao je na sigurnu kartu i kao prezentere svojih odličnih vina Bastijana izabrao je – istodobno i damu i mladića na slici…
S maslinovim uljem Torkul pozivala je Marija Žuvela iz korčulanskog obrta Fanito, a sa sjajnim mesnim prerađevinama obitelj Bođirković iz Borova
Igor Runtas, koji je od tate Zdravka nedavno preuzeo vodstvo renomirane kuće Igo-Mat za produkciju mesnih prerađevina iz okolice Samobora, pobrinuo se zaista za vrlo raskošan i ukusan stol s nizom različitih proizvoda
I opet dame u prvom planu: enologinja sjajnog skopskog Châteaua Kamnik Sandra Krstevska s veseljem je primila na kušanje Kamnikovih najvećih uspješnica Anu Mariju Jagatić-Korenika i Bernarda Kozinu sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Château Kamnik u Zagrebu se predstavio s čak 15 vina, i time pokazao konkretno koliko drži do Zagreb Vino.coma. Evo Kamnikovih najjačih aduta: Vranec Terroir 2018 gran reserva, Signature Merlot 2017 grand reserva, Heritage Cabernet sauvignon 2019 grand reerva, Ten barrels Cabernet sauvignon 2020, Merlot single vineyard 2020 reserva, Ten barrels Syrah 2021 reserva Desno: Iz Makedonije je u Zagreb na Vino.com stigao i jako dobar podrum Bovin, enolog Boris Nećev te Kostadin Kitanov doduše nisu sa sobom donijeli i crnjak Era, ali su ponosno točili svoju više puta na Mundus Viniju u Njemačkoj zlatom nagrađivanu A’giupku
Iz Bosne i Hercegovine na festivalu su izlagali podrumi Krš/Carsus obitelji Škegro (Carsus Žilavka 2020; Carsus Trnjak 2018, Carsus Blatina 2017…) i Milas od Zdenka Milasa, inače odvjetnika, koji se eksponirao u organizaciji prvog festivala Trnjka lani u Hercegovini. Na pitanje miče li se, nakon zaista velebne priredbe posvećene sorti velikog ne samo proizvodnog nego i poslovnog potencijala, išta prema naprijed u formiranju pravilnika o funkcioniranju udruge Trnjak i na izradi programa oko prikladne komercijalne valorizacije sorte i vina Trnjak i teritorija Trnjaka, od Milasa nismo čuli konkretan odgovor.
Slovenija i BiH – susjedi!? Naravno, ne u zemljopisnom smislu, ali eto da u kontekstu izlagačkih mjesta što im ih je ovaj put dodijelio organizator Vino.coma. Lijevo na slici je enolog mr. Janez Istenič s Bizeljskoga, istaknuti slovenski pjenušar, a s njim u društvu je jedan od najboljih vinogradara/vinara ne samo u BiH nego i šire iz regije Radovan Vukoje iz Trebinja, koji se, inače, u enološkom smislu više godina usavršavao u Italiji, osobito i na pjenušcima i na crnim vinima, autor izvanrednih blatina, vranca i trnjka, ali i organizator uspješnog Festivala žilavke u Trebinju, vlasnik sjajnog restorana uz vinariju. Istenič, s 80 na plećima, i njegov sin Miha pokazali su se s pjenušcima No1, Rare 2019 i Cuvée natura 2020 , a Radovan je posebno oduševio s Velikom selekcijom crvenom 2015, s Vrancem 2016 rezervom, Syrahom 2019, Velikom selekcijom bijelom 2018 ….
U novije vrijeme sve se jače upečatljivošćom, posebice glede crnih i moćnih vina (15 vol% i 16 vol%), nameće vinarija Jungić iz Čelinca u Republici srpskoj u Bosni i Hercegovini. Irena Jungić i njen suradnik prezentirali su ukupno 10 vina, izvrsni Vranac premium 2015 (16,5 vol %), Cabernet franc premium 2019, te dva Šikara (Šikar je, objasila je Irena, naziv vinima stoga što grožđe dolazi iz vinograda koji je nekad bio šikara, a smješten ne na nadmorskoj visini od 250 do 300 metara) – Šikar premium 2015 (cabenet sauvignon, merlot, vranac, syrah, cabernet franc), te Šikar riserva (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc; 15 vol%)
Susret starih prijatelja i poslovnih suradnika: Ivica Radović nekad je bio direktor PZ Dingač, a Mato Violić Matuško bio je u istoj zadruzi enolog. S promjenama u društvu i jedan i drugi otišli su iz zadruge i krenuli neovisno svaki svojim putem. Matuško je ustrojio svoje vinsko carstvo u Potomju i kao majstor i biznisa uspio je godišnje u vinariju privlačiti i do 65.000 turista, sad je odlučio promijeniti ploču i s početne masovnosti okrenuti se manjem posjetu ali što kvalitetnijih gostiju. Odlučio je obnoviti te za 500 četvornih metara povšrine proširiti vinski podrum, vrijednost investicije kreće se navodno oko 500.000 eura. Ivica Radović skrasio se u Orebiću i uspješno izlazi samostalno s više etiketa s vinom uglavnom baziranim na grožđu s Dingača i Postupa. Nedavno su se srdačno pozdravili i nazdravili usjesima na Sabatini 2023, a potom su eto stigli i na Zagreb vino.com.
Ivica Radović na svojoj izlagačkoj poziciji u Zagrebu, u društvu sa znanim bračkim ugostiteljem Stankom Stenlyjem Marinkovićem, Stenly eto uživa u Radovićevim crnjacima Postup 2020, Dingač 2020, President 2019 i Divinus 2018. A onda se na svom izlagačkom mjestu pored Birea (Grk, Grk Defora…) pojavio Luka Krajančić, korčulanski meštar za pošip (Statut, Intrada, Sur lie, Macerirano) i pravo veselje je počelo…
Mato Violić Matuško, koji je u Zagreb stigao sa svojim pošipom, grkom, postupom, dingačem (Riserva i Royal) našao se s vinarem Nikšom Mimicom iz omiške Kuće Pribidraga i Kuće sritnog čovika, zatim Antom Grubišićem iz tvrtke što se bavi plasmanom enoloških sredstava iz Imotskoga, s uspješnim zagrebačkim vinskim prezenterom a u novije vrijeme i piscem o vinu i vinarima Vjekoslavom Madunićem na čašici grka kod korčulanskog vinara Frane Miline Birea. Matuško je odlučio saditi još Grka pa se o njemu došao i dodatno informirati na pravo mjesto…
Kuća Zlatak otok s Hvara donijela je gotovo cijelu paletu svojih proizvoda visoke kategorije., npr. Zlatan pošip Grand select 2022 u magnumu, pa Zlatan crljenak grand sslect 2018 u magnumu, Zlatan plavac grand select 2018, Zlatan plavac Grand select 2016, Zlatan plavac exclusive… Prilika je ovo i pokazati osobu koja je posljednjih godina posebno zaslužna za visoku kakvoću vina Zlatan otok – to je enolog Davor Šestanović
Obitelj Siber iz Osijeka: Mladen i Dušica – roditelji, te sin i snaha. Mnoštvo butelja s neobičnim i zanimljivim etiketama nastalima po sugestiji Mladena Sibera, inače znanog osječkog zubara, kojemu su od unatrag nešto posljednjih godina glavna ordinacija vinogradi i vinski podrum u Erdutu. Na izbor: Cabernet sauvignon 2018, Sauvignon b 2022, Chardonnay 2020, Orange 2017, te Sibernet 2018, slatko aromatizirano vino na bazi cabernet sauvignona njegovnog, uz dodatak rakije od višnje i nekoliko začina, u barrique-bačvici…
Davor Zdjelarević pokazao je na Zagreb Vino.comu 12 vina pod svojom etiketom, tri od toga su pjenušci Grof grassecco, Grof classic bijeli i Grof millenium. Na svoje najbolje dane na vinskoj pozornici Zdjela je podsjetio s nekoliko mirnih vina, pod nazivima Nagual bijeli i Nagual crni, prvi je od sauvignona 40 posto i chardonnaya 60 posto iz Erdutskog vinogorja, a drugi od Cabernet sauvignona 60 posto, Zinfandela 10 posto i Merlota 30 posto, grožđe je uzgajano u Nadinu, a vino je nastalo u kooperaciji s nadinskom vinskom obitelji Škaulj. Vrijedan spomena svakako je i Zdjelarevićev crnjak Cabernet sauvignon cru superior 2020 od 70 posto Cabernet sauvignona te 30 posto Merlota i Syraha iz vinograda u Brodskom Stupniku, gdje je svojedobno imao vinariju i lijep hotel koje je prodao, Zdjela tvrdi da su 32 hektara vinograda u Brodskom Stupniku još u njegovom vlasništvu… Davor Zdjelarević imao je izlagačko mjesto uz ono od proizvođača rakija Branko i na slici je s njegovom predstavnicom, u ponudi je bilo pet odležanih rakija, dvije od klasične šljive (premium barrique i traditional barrique), jedna od marelice (premium barrique), jedna od dunje (premium barrique) i jedna vilijamovka (traditional), najviše pohvala bilo je za Šljivovicu premium barrique. Na Vino.comu su prezemtorana I razna aromatizirana vina, jedno od njih s dahom banane…
Neki vinski podrumi na Zagreb Vino.comu predstavili su nove generacije kao svoje nasljednike. Tomislav i Martina Tomac doveli su sa sobom sina Marina, Zdenko Šember za prezentaciju u Esplanadi zadužio je svojega sina Nikolu (bogme lijepa prezentacija Šemberovih, sa čak četiri dojmljiva pjenušca (Rosé, Blanc, Blanc de noir i Pavel), a sina Petra, koji ga je zamalo već prerastao, sa sobom je s otoka Visa u Zagreb poveo i Antonio Lipanović, znan po vugavi i plavcima…
I, desert za kraj: San Salvatore Muškat Benvenuti među Top 15 slatkih vina na Decanteru 2023!
Na listi Decanter World Wine Awards 2023, vodećeg autoriteta u svijetu vina, istarska vinarija Benvenuti zauzela je s vinom San Salvatore Muškat, 2018 prestižno mjesto među najboljih 15 slatkih vina svijeta. To je vino očaralo je stručnjake kompleksnošću i baršunastom teksturom. Ovaj izuzetan uspjeh, baziran na osvojenih 95 bodova, vinariju obitelji Benvenuti svrstava među najuspješnije proizvođače vina na svjetskoj sceni. Obitelj Benvenuti je ove godine s tri vina trijumfirala i na Decanterovoj listi 25 hrvatskih zlata. Plasman u top 15 slatkih vina svijeta zaokružio je uspješnu priču vinarije Benvenuti u 2023. godini.
S novom, 2024. – u nova saznanja i u nove radne pobjede!
Ivo Iwek Kozarčanin, Bakhov sin – Vinski klub, Željko Suhadolnik – Svijet u Čaši i SuhiuČaši, Jana Košćec iz sektora trgovine vinom, Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te Damir Folnegović Blaž i Mladen Horvat Denis iz nekad popularne TV-serije Večernja škola…, oni su na Vino.com stigli paktički izravno s uspješne turneje Posljednje Večernje… po Bosni i Hercegovini. Večernješkolac Blaž svojedobnno je kao Damir Folnegović bio umiješan u izdavanje knjiga recepata, vrijeme je eto da ponovno napavi kakav ozbiljan izlet u sferu eno-gastronomije…
Suncokret hrvatsklog turizma i Čovjek – ključ uspjeha 2023
BOŠKINAC i KUKURIN!
Razdoblje pred sam kraj tekuće kalendarske godine vrijeme je objava dobitnika najnovijih značajnih nagrada i priznanja tvrtkama i pojedincima za djelovanje na javnoj sceni u proteklih 12 mjeseci. Kako smo turistička zemlja, logično je da u žiži bude ono što je vezano uz gospodarstvo, primjerice npr. ugostiteljstvo, sport, ponudu naših aduta dovoljno uvjerljivih da u ove naše karajeve skrene dovoljan broj korisnih nam tzv. suvremenih nomada.
Istaknuo bih ovdje dvije nagrade i dvojicu nagrađenih, a to su Zlatni suncokret hrvatskog turizma, i Čovjek – ključ uspjeha 2023, te dobitnici Boris Šuljić Boškinac iz Novalje na otoku Pagu i Nenad Kukurin iz hotela-restorana Kukuriku Heritage iz mjesta Kastav ponad Rijeke.
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, upravo je za 2023. godinu dodijelila 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalnog nagrađivanja zvanog Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award, a koje se održava evo već 11. godinu.
Boris Šuljić Boškinac u trenutku primanja trofeja
Jedna šampionska nagrada Veliki zlatni suncokret u kategoriji Vinski turizam pripala je Vinariji Boškinac cijelom turističkom kompleksu Boškinac (hotel, park, sportski sadržaji) i vlasniku Borisu Šuljiću iz Novalje, jedna je šampionska nagrada Veliki zlatni suncokret u kategoriji Aktivni turistički sadržaji pripala Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je jedna šampoionska nagrada Veliki zlatni suncokret a u kategoriji Ruralno turistički projekti predana Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županija.
Turistička zajednica Primorsko-goranske županije ima pak svoju značajnu nagradu – Čovjek-ključ uspjeha. Ove godine župan Zlatko Komadina predao ju je znanom hotelijeru, ugostitelju, sommelieru Nenadu Kukurinu, koji je na čelu hotela-restorana Kukuriku heritage u Kastvu. Kukurin je inače već godinama legenda kastavskog i primorskog ugostiteljstva. Stalno smišlja neke nove poteze da privuče nove goste, a kao sommelier i član Hrvatskog sommelier kluba rado se intenzivnije koncentrira na ponudu plemenite kapljice u svom objektu. Ne staje tek na tome da za svoju vinsku kartu napravi selekciju etiketa s tržišta za koje smatra da trebaju biti prisutne u ponudi u njegovu restoranu, nego se u suradnji s ponajboljim našim vinarima aktivno upušta i u kreacije vina što će ih nuditi svojim gostima.
Najnovije takvo ostvarenje u butelji rezultat je Kukurinove suradnje s jednm od najpoznatijih i najcjenjenijih vinogradara/vinara u Hrvatskoj, Vladom Krauthakerom iz Kutjeva. Kod Krauthakera je Kukurina posebno privuklo to što Vlado u okviru svojega ovećeg posjeda ima posebno odabrane parcele gdje eksperimentalno uzgaja niz – više od 20 – različitih vinskih sorata od kojih su mnoge došljaci u Kutjevo bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz svijeta. Kroz niz kušanja vina kod Krauthakera, Kukurin ih je za kreaciju vina po njegovome izabrao 10 – a to su: Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac i Frankovka, grožđe za sve te sorte brano je istog dana 2019, sve je stavljeno na maceraciju zajedno, dozrijevanje je bilo dijelom u bačvicama a dijelom u većoj bačvi – i tako je nastala crna mješavina K2 (skladno i elegantno, suho, 14,5 vol %) nazvana tako po početnim slovima njegovog prezimena i prezimena slavonskog mu poslovnog partnera (Kuki & Kraut).
Priznanje je Nenadu Kukurinu osobno uručio župan Zlatko Komadina
Uz standardnu ponudu vina s Kvarnera, Nenad Kukurin na vinsku kartu svojega restorana uvrštava i neke posebnosti, jedna od tih svakako je vino K2, rađeno po Nenadovim zamislima u podrumu Vlade Krauthakera u Kutjevu, a od desetak sorata iz jednog Vladinog posebnog vinograda. Evo dolje, snimljenih iz zraka, kutjevačkih vinograda – među njima i onih u Krauthakerovu vlasništvu…
Proizvedeno je i etiketirano tisuću butelja. Kukurin i Krauthaker tu se ne zaustavljaju: Nenad najavjuje novu seriju iz berbe 2021, predviđena količina bila bi 3000 butelja, dio od toga spremio bi se i na duže čuvanje u arhivu
Diplomatsko vino
OD KURIJE NESPEŠ DO VINARIJE LITTERARII
Sredina prosinca 2023., i prigodan posjet Nespešu u Zelinskome vinogorju: odabrana mala zagrebačka ekipa sastavljena od enologa i vinskih novinara aktivnih još od vremena prijelaska iz prošlog stoljeća i tisućljeća u ovo sadašnje doba uputila se u današnju vinariju Litterarii, od 2020. u vlasništvu Gorana Hanžeka, a inače nekadašnju Kuriju Nespeš, jedno duže vrijeme pod ingerencijom zagrebačkog vinskog diva Badela 1862. Povod: prvo hrvatsko Diplomatsko vino, nastalo u suradnji prve hrvatske revije za vino i kulturu stola SVIJET u ČAŠi i Badela 1862/Kurije Nespeš. Ovaj termin za naš skok do Litterariija dogovoren je bio za sada, kako s obzirom na svečano ozračje vezano najprije uz festival Zagreb Vino.com 2023 kao jednu od najznačajnijih vinskih manifestacija kroz godinu u nas, zatim uz Božić i uz kraj kalendarske godine, tako i stoga što je odlučeno da se određena količina butelja s tim spomenutim vinom što je dosegnulo lijepu starost od punih 20 godina, iz vinskog podruma znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskog restorana i hotela Stari Punrijar a gdje je kapljica od svoje promocije bila pohranjena, jš u 2023. prenese u arhivu Litterrariija, dakle na prostor gdje je nastala i gdje je logično da bude svjedočanstvo ne samo uspješne enologije (vino je naime i sada u jako dobroj formi!) nego i svjedočanstvo o društvenoj aktivnosti na korist promidžbe dijela značajnih hrvatskih resursa temeljenih na poljoprivrednoj (tj. vinskoj) produkciji.
U glavnoj ulozi: Diplomatska vina Svijeta u Čaši i Badela 1862 nastala prije dva desetljeća u nekadašnjoj Kuriji Nespeš u vlasništvu Badela 1862, danas je to vinarija Litterarii u vlasništvu nekadašnjeg Badelovog zaposlenika Gorana Hanžeka (Marko Colic)
Diplomatsko vino nastalo je na temelju zamisli da bi u promidžbu naše plemenite kapljice na internacionalnoj razini bilo korisno uključiti izravno i što više naših i inozemnih diplomata, od veleposlanika na niže, u službi u Hrvatskoj, te hrvatskih veleposlanika visokih diplomata na službi u veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima u inozemstvu. To uključivanje realizirano je u ovome slučaju na način da je Svijet u Čaši skupa s Badelom 1862 kao poslovnim partnerom spremnime da u priču uključi upravo svoj pogon u okviru Kurije Nespeš, nekoliko mjeseci nakon berbe, kad se vina različitih sorata pojedinačno držana na odležavanju prirodno izbistre u svojim posudama i kad počnu koliko-toliko otkrivati svoju tipičnu finalnu fizionomiju, u podrum na kušanje uzoraka pozovu inozemni veleposlanici i konzuli da izaberu uzorak koji im se najviše dopada, veleposlaniku svake pojedine zemlje ostavljeno je da se odluči kojemu bi vinu dao svoje kumstvo. Izabrano vino ostavljeno je, dakako, da odradi svoj posao do kraja, dakle da dozori, tada je vino iz bačvice (bile su između 225 i 300 litara) napunjeno u butelje, najveći dio butelja napunjenih iz te jedne izabrane bačvice i etiketiranih kao diplomatsko vino išao je kumu-veleposlaniku s preporukom da njime počasti svoje goste, a manji dio vina ostajao bi, također za potrebe promidžbe, Svijetu u Čaši i kući Badel 1862. Kao prvi kum ovom Diplomatskom vinu (više godina nakon izlaska našeg Diplomatskog vina zaredale su na Plešivici, u drugoj organizaciji, diplomatske berbe) ostat će zapamćen veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraassen, koji se nakon degustacija iz raznih bačvica opredijelio za snažni (14 vol %) Nespeški Chardonnay 2003.
Nakon pozdravnih govora domaćina Gorana Hanžeka te mr. Franje Francema ispred nas nekolicine novinara i predaje butelja Diplomatskog vina Goranu Hanžeku za arhivu vinarije Litterarii s nestrpljenjem je, za informativno kušanje, otvoreno nekoliko donesenih CD butelja, kakvoćom je opet dominirao Chardonnay Kurija Nespeš 2023 kojemu je kum i svojevrsni ambassador bio veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toiraassen. Naravno, poslije su kušana i vina iz portfelja Litterariija – Zeleni silvanac 2021, Sauvignon 2021, Chardonnay 2022 i Traminac 2022, te kategoriju Emeritus (vina odležavana i u drvenim sudovima – Chardonnay 2020, Rajnski rizling 2021), te Crni pinot 2020. (Marko Čolić)
Uz to da se vino – taj Chardonnay 2003. sada star puna dva desetljeća mada nije nije bilo specijalno pripremano za dugo odležavanje – pokazalo u jako dobroj formi, bitno je reći kako smo se u bivšoj Kuriji Nespeš a sadašnjoj vinariji Litterarii prije koji dan sastali mi – i mi također još u punoj formi! – koji smo krenuli s akcijom Diplomatskog vina, to konkretno poimence znači sadašnji vlasnik Litterariija Goran Hanžek, u ono vrijeme zaposlenik Badela 1862 u sektoru promidžbe i prodaje, zatim enolog mr. Franjo Francem koji je dugo vremena radio na visokim funkcijama u ukupnoj Badelovoj vinskoj produkciji i koji je dugo vremena obnašao ulogu predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, te koji je bio jedan od glavnih protagonista na svečanosti predaje povelje o kumstvu norveškom veleposlaniku Toraassenu, pa fotograf Marko Čolić koji je kamerom ovjekovječio priču od početka, i ja kao glavni urednik predstavnik časopisa Svijet u Čaši. S ma,aje bio i vinski pisac Bakhov sin Ivo Kozarčnin. Vinariji Litterarii, proizašloj iz Kurije Nespeš, uručili smo službeno određeni broj butelja Diplomatskih vina koje su u prikladnim uvjetima ležale u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskih restorana i hotela Stari Puntijar, na svoj način eto također uključenoga u akciju. Usput: Puntijar, koji zbog nekih svojih poslovnih obveza ovaj put nije mogao s nama do Nespeša, zatim enolog Francem te nekoliko naših znanin vinskih pisaca u tijeku posljedjih desetak godina znali bismo zajedno, da vidimo u kakvom se stanju nalaze vina, otvarati butelje Diplomatskih vina, i redovito smo imali zadovoljstvo utvrditi da ih je veći broj bio u jako dobroj do gotovo izvrsnoj kondiciji. Redoviti bi se kao najbolji od svih pokazivali Chardonnay 2003 te Zeleni silvanac 2004, a i Rajnski rizling 2004. Nakon službenog uručenja butelja Diplomatskog vina za arhivu vinarija Litterarii slijedila je naravno primo-predajna degustacija, otvoreno je nekoliko butelja a kao šampion i opet je izašao spomenuti Chardonnay 2003.
U ugodnom druženju poslie, a za vrijeme kojega nam je Goran Hanžek predstavio paletu vina iz aktualne produkcije te pokazao interijere kurije, vinski podrum te vinograd uz kuću, vidjeli smo mogućnosti kurije u smislu proizvodnje vina a i upoznali se s potencijalom u kontekstu organizacije različitih događanja pa i prihvata gostiju na noćenje i višednevni boravak.
Paralelno kušanje Chardonnaya 2022 vinarije Litterarii (svjetlije boje) i negova imenjaka upravo 20-godišnjaka: izrazi lica dovoljno govore…
I poslije promjene vlasnika i naziva iz Kurija Nespeš u Litterarii objekt ostaje s određenim obilježjima kurije – lijepa kuća na kat i s više atraktivnih elegantno uređenih prostorija te s vinskim podrumom, a smještena tik uz lijep vinograd na ulazu u selo Nespeš. Od aktualnog vlasnika Gorana Hanžeka čujemo da Litterarii posjeduje oko pet hektara pod trsjem a kroz razgled objekta vidimo da je vinski podrum s modernom i posve odgovarajućom opremom za preradu i s nizom manjih inoks posuda te s drvenim bačvicama ukupnog kapaciteta oko 40 tisuća litara. Dvorište, te lijepo uređene prostorije unutar kuće na prvome katu služe kao kušaonice za goste po dogovoru i za različita prigodno priređena događanja.
U podrumu Litterarii: uz ekipu članovi koje su – Franjo Francem, Goran Hanžek, Ivica Sušec… – prije radili baš u podrumu nekadašne Kurije Nespeš, tada u vlasništvu Badela 1862, odnsno izravno u Badelu 1862, su vinski novinari Ivo Kozarčanin, te Željko Suhadolnik, svojedobno glavni urednik revije Svijet u Čaši (Marko Čolić)
Nakon Martinja ove godine organizirane su u Litterariju različite prigodne vinske radionice, primjerice svečanost u povodu dviju Brončanih medalja što ih je – za uzorke Litterarii Emeritus Chardonnay 2020 i Litterariii Sauvignon blanc – Litterarii osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wine Award 2023, tjedan dana poslije na programu je, uz degustaciju vina kuće i domaće kiflice, bila radionica za temu izrade božićnih vijenaca, poslije su protagonisti bili mali zalogaji vlastite izrade i kuhano vino, slijedio je susret uz kompletnu ponudu Litterarii mirnih vina (vinska karta Litterarii nudi sljedeće etikete mirne kapljice: Chardonnay Literrarii, Sauvignon blanc, Rajnski rizling, Zeleni silvanac, Traminac i Crni pinot, treba naglasiti da su vina označena s bijelim i elegantno crnim etikatama, crne etikete a i dodatni naziv Emeritus znak su boravka kapljice na dozrijevanju u drvenoj bačvici). Jedno je događanje bilo povezano s pjenušcem Litterarii, a za tjedan dana prije Božića najavljen je bio banket uz odabrana jela iz repertoara Sanje Gregorius, te dakako uz biranu kapljicu kuće.
Goran Hanžek najavljuje da u potkrovlju zgrade ima još prostora koji se planira dodatno iskoristiti za prihvat gostiju, priprema se, tako, uređenje još triju soba za različite svečanosti, te šest spavaćih soba!…
Hrvatska vinska ikona
IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA…
Ove godine nije sudjelovao na međunarodnom 16. festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com, ali njegov nastup na radionici ENJINGI: Jučer, danas sutra što su je u Metropoli neposredno prije festivala vodili sommelier Tomo Jakopović i novinar Ivo Kozarčanin, inače od nedavna duo koji upravlja utjecajnim portalom Vinski klub, bio je perfektan uvod u spomenutu manifestaciju kao jednog od najznačajnijih događanja na vinskoj sceni kod nas kroz godinu.
U odličnoj formi u svojoj 82., hrvatska vinska ikona neumorni Ivan Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih pola milijuna!), o eko-uzgoju i o, pokazalo se, do sada nepogrešivoj njegovoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu crvenih angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o oko 20 svojih na degustaciju donesenih različitih vina, najstarije je bilo Venje bijelo 1998 i danas u odličnoj kondiciji, te o svojoj komovici s kojom se kao Slavonac posebno ponosi…
__________________
Vina donesena na povijesno zagrebačko kušanje u režiji Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina s portala Vinski klub (Marko Čolić)
Uzorci ponuđeni na jedinstvenom, ekskluzivnom kušanju na radionici u Zagrebu:
- Graševina 2004 kasna berba (pamtim je odavna kao sjajnu, sjajnom se pokazala i sada!), 2. Graševina Mitrovac 2002 kasna berba, 3. Venje 1998 (graševna, rajnski rizling, sivi pinot, mirisavi traminac, dozrijevalo u barriqueu); 4. Graševina 2022; 5. Graševina 2020 kasna berba, 13,5 vol %; 6. Graševina 2015 kasna berba, 14,2 vol %; 7. Sivi pinot 2018 kasna berba, 13,5 vol %; 8. Sauvignon 2013 kasna berba; 9. Rajnski rizling 2012 kasna berba, 13,4 vol %;
Bijelo Venje kasna berba 2008 barrique
- Venje 2015 kasna berba, 14 vol %; 11. Mirisavi traminac 2009 izborna berba polusuho, 15,9 vol %!; 12. Venje 2006 (15,5 vol%); 13. Rajnski rizling 2008 izborna berba (15,6 vol %); 14. Frankovka 2020 (12,5 vol%); 15. Zweigelt 2916 kasna berba, 13 vol %; 16. Cabernet sauvignon 2018, 13,5 vol %, izvrstan; 17. Crni pinot 2019, 2,5 godine barriquea, 13,5 vol %; 18. Crno Venje 2009 (frankovka i zweigelt), 14 vol %; 19. Graševina 1998 izborna berba 11,2 vol %; 20 Venje 2003 slatko.
Aktualno pred praznike: poklon košarica Enjingi
Na kraju: komovica koja je 20 godina odležavala u bačvi i sad se puni u bocu! A onda naravno – i to jako dobrim ritmom – i prazni iz buteljkica…
_______________
Prisjećam se dobro Enjingija iz tih davnih vremena njegova uspona: čvrsto uvjeren u ispravnost svojih zamisli, tvrd, nepokolebljiv, za mnoge i pretjerano i nepotrebno odan onome što je zamislio kao ispravno. Ali vrijednost mu je bila u tome što je volio i poslušati reakcije, razmišljanja i primjedbe drugih. Na kraju se pokazalo: u većini suštinskih stvari bio je u pravu! Njegov motto: ekologija na prvome mjestu. Priroda radi vina, a mi je trebamo slušati i paziti da nešto ne pođe po zlu. Ići detaljno i pomalo, te strpljivo, ne požurivati ni u vinogradu, osobito s berbom, a niti u podrumu, s punjenjem brže-bolje kako bi vino, u skladu s očekivanjem mnogih pilaca, izašlo u javnost čim pije. Eko-oznaka kao i službeno ogledalo opredjeljenja u pristupu proizvodnji prati ga nekih već gotovo 35 godina.
Srcem i dušom posvetio se graševini kao zaštitnom znaku Slavonije, publici ju je predstavio kao visoko-kompleksan proizvod s visokom dodanom vrijednosti posebice u na nosu iskazanoj predikatnoj kategoriji kasne berbe no istodobno i ne nužno u smislu nisko-alkoholnog, kako je možda netko pretpostavio i očekivao da će biti tek slabašno i slatkasto do slatko s donekle pomodnom komercijalnom notom. Sauvignon je ponudio na način da se prepoznaju i sorta ali i njegov dodir. Zaljubljenik u rajnski rizling, pun i s jačim alkoholnim stupnjem, obogaćen, taman koliko treba, s intrigantnom petrolejskom nijansom u mirisu kao slijed toga u okusu. Upečatljiv polusuhi traminac kod kojega se ni miris ni ostatak sladora a ni alkoholni stupanj, ponekad i do 16 vol %, ne osjete kao naporni.
S kupnjom vinograda na sjajnoj vinogradarskoj poziciji na brdu Venje (nadmorska visina između 350 i 420 metara, tlo s dosta kamena vulkanskog porijekla) Enjingijeva razmišljanja u Bakhovu nektaru dosižu vrhunac: nakon što je spoznao što mu odande uspijeva proizvoesti u kategorijama jednosortnog vina odlučuje se, za razliku od mnogih drugih svojih tadašnjih kolega, izaći i s vinom kao mješavinom sorata zasađenh na Venju. U to neko sada davnašnje vrijeme često sam dolazio kod Enjingija, kušavali smo bezbroj puta vina, razgovarali o njima. Mnogo smo zajedno i putovali po Europi, obilazili sajmove vina i vinogradarske i podrumarske opreme, posjećivali posebno ugledne proizvođače po Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj koji su nam, kad su vidjeli na kojem stupnju iskrenosti i želje za saznanjima vezanima uz iskustva najafirmiranijih postavlja pitanja, ponudili na kušanje svoje dragulje, bez naplate inače nedostupne drugim posjetiteljima. Uvidjevši u potpunosti blistave dosage u finalnoj kapljici od grožđa s pozicije Venje i od sorata što ih je tamo zasadio, Enjingi se, u vrijeme kad su se u nas maltene svi k’o pijan plota držali JEDNOSORTNE kapljice, odlučio, s time da bi postupno, kroz godine (kod vrhunske kreacije vina ništa ne ide na brzinu!) tražio najbolji omjer pojedinih sorata s obzirom i na obilježja same berbe i utjecaja godišta na rod, spojiti sorte u jednu finalnu kapljicu.
U jednom trenutku rekao mi je: Ne znam kojim bi izrazom kao najboljime nazvao tu mješavinu sorata. Moram se, s ponosom, pohvaliti da sam, s obzirom da je ovdje vinogradska pozicija protagonist te s obzirom da je Venje kratka, lako pamtljiva i na svim jezicima izgovorljiva riječ, predložio da vino nazove jednostavno – VENJE! Možda mu je – to ne znam – i još netko drugi sugerirao da se opredijeli za taj sasvim logičan naziv Venje, bitno je da ga je prihvatio. S obzirom da je na Venju Enjingi zasadio i crne sorte – Frankovku, Zweigelt i Pinot crni, na tržištu su dva Venja – jedno bijelo i jedno crno…
JUČER: Ivan Enjingi iz vinogradarske obitelji je Kolomana Enjingija, koji je 1890. u Hrnjevcu posadio prvi vinograd, s Graševinom i Kadarkom. Ivan Enjingi kao Kolomanov praunuk vinograde je preuzeo 1957. godine, tada je bilo zasađeno oko 2000 čokota. Ivana Enjingija pamti se po tome što je 1972. godine kao prvi individualni privatni vinogradar/vinar u Hrvatskoj kapljicu počeo prodavati napunjenu u boci, među prvim jačim kupcima bio mu je zagrebački hotel Esplanade. Godine 1991. Enjingi dobiva zeleni znak ekološke proizvodnje. Enjingi 1994. otvara novi vinski podrum sagrađen na površini od 2500 četvornih metara površine, i suvremeno opremljen za njegovanje i čuvanje kapljice. Prva berba s pozicije Venje bila mu je 1998. Godine 2004. vino Venje 1998 na Decanterovom ocjenjianju proglašeno je najboljom mirnom bijelom kapljicom u cjenovnom rangu do 10 funti. Enjingijeva Graševina 2002 tada je osvojila Zlato i titulu regioonalnog prvaka. Ivan Enjingi je 2005. u izboru specijalne stručne komisije prve hrvatske revije za vino Svijet u Čaši progašen Vinarem godine.
Godine 2013. Orkestar Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu je izveo Vinsku simfoniju Enjingi varaždinskog skladatlja Davora Bobića. Stavci su bili Vinski podrum – rajnski rizling, pa Vinski valcer – Graševina, Arhiva Slavonica i, za finale – Venje. Sviralo se. na čašama, bocama i bačvama!. Godine 2014 Rajnski rizling kasne berbe 2007. proglašen je najboljim bijelim vinom na hrvatskom tržištu
Enjingijevi crveni angusi
Pogled u dio Enjingijeva podruma s bačvama za dozrijevanje vina
Enjingi – turistička ponuda
DANAS: Ivan Enjingi gospodari sa 60 hektara vinograda s ukupno oko 500.000 trsova na pozicijama Venje, Hrnjevac i Mitrovac, te na Papuku. Sorte su Graševina, Rizvanac, Rizling rajnski, Pinot sivi, Traminac mirisavi, Pinot crni, Frankovka, Zweigelt, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot. Loza se štiti samo sredstvima na bazi sumpora, bakra i vapna. Vina se proizvode od sasvim zrelog grožđa i uz pomoć originalnih autohtonih a ne dodavanih kupovnih kvasaca. Za gnojidbu vinograda rabi se izmet od crvenog angusa, Enjingi posjeduje 300 goveda. Inače, ima i smještajni objekt za prihvat i turista!
SUTRA: Vinogradi zasađeni na 10 hektara na Papuku na nadmorskoj visini od gotovo 400 metara došli su u puni rod i pod Enjingijevim imenom i prezimenom pojavila su se nova vina, npr. odličan cabernet sauvignon.. Lani je Enjingi podigao najnoviji vinograd, taj je s kultivarom Bianca..
Idemo dalje, pun optimizma kaže Ivan Enjingi.
SRETNO, majstore!
Bakho sa žlicom
MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK
Mustafa Topčagić kao izvoznik iz Zagreba, a Nejc Kunst kao umjetnik u Krškome!
Mustafa, znan kao Mus, glavni i odgovorni za portal FAMA, prije stanovitog je vremena stupio na scenu s eno-gastro događanjima nazvanima Vino uz žlicu, a organiziranima prvenstveno za medije javnog informiranja a da bi se promovirala rafinirana kuhinja s vinom kao protagonistom ne samo u čaši nego i na tanjuru, dakle kroz jela uz koja se rabi i žlica. Nakon poduže serije takvih događanja najprije u Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu, Mus i njegova prva pratilja i poslovna suradnica Renata Cissar odlučili su svoj izum i izvesti, a debut vani bio je u Metropoli bliskome Krškom, u finom hotelu-restoranu Kunst u vlasništvu obitelji Kunst, koja se može pohvaliti s 57- godišnjom uspješnom tradicijom u ugostiteljstvu. U ulozi umjetnika otkrio se direktor objekta Nejc Kunst (Kunst je riječ koja na njemačkome znači umjetnost) iz vlasničke obitelji. Jela rađena na bazi lokalne tradicije a oplemenjena modernim štihom popratili su pjenušac, zatim tradicijski lokalni cviček, pa zeleni silvanac i frankovka u nekoliko verzija a iz serije Turn podruma Klet Krško u kojemu su sudjelovanje na ovoj manifestaciji pred brojnim zagrebačkim eno-gastro novinarima bili odlična reklama u Lijepoj našoj a i jako dobar uvod u nastup krške kleti na festivalu Zagreb vino.com 2023.
Organizatori gourmetskog povezivanja dviju zemalja – Mustafa Topčagić (sasvim lijevo) i Renata Cissar sa zagrebačkog portala FAMA te, u sredini, Nejc Kunst, direktor restorana Kunst u Krškome, i glavni enolog i direkor Krške vinske kleti Jure Grubar (Marko Čolić)
Nakon što je chef Milan Jendrić predstavio jela, zagrebaćčki sommelier i, uz novinara Ivu Kozarčanina, urednik i vlasnik portala Vinski blog Tomo Jakopović govorio je o vinima i njihovom sljubljivanju s jelom
Menu su kreirali Nejc Kunst, direktor hotela-restorana Kunst te chef Milan Jandrić. Dolje su butelje s vinima koja su pratila slijedove, nastojalo se da naglasak, s obzirom na lokalnu vinsku tradiciju i razdoblje u godini, bude na ružičastome cvičeku 2023 (većinom žametna črnina i frankovka popraćeno s ukupno desetak posto žutog plavca i kraljevine), te na zreloj (2019 i 2020) ozbiljnoj frankovki (kategorije Classic te Gourmet) iz Kleti Krško. Od bijelih vina posluženi su, na početku za dobrodošlicu i kao aperitiv, Turn bela penina extra brut (dvije godine odležavanja na finom talogu nakon druge fermentacije u butelji), te vrlo ugodan lokalni zeleni silvanac
– Na našoj ukupno do sada 19. priredbbi Vino uz žlicu i na prvom našem događanju Vino na žlico u Sloveniji, u nekih pedesetak kilometara od Zagreba udaljenome Krškom, dobrosusjedske odnose odlučili smo razvijati uz pet sljedova vrhunskih jela u izvedbi chefa kuhinje i njegove kuharske ekipše, dok je vina odabrao enolog Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško. Evo menua: 1. Delicije od krškopoljca (krškopoljac je jedina autohtona slovenska pasmina svinja) i lokalni sirevi + pjenušac Extra brut 2019; 2. Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira + Cviček 2023 (cviček, uz frankovku tradicija slovenskog Posavja, sastoji se od žametne črnine ili crne kavčine, zatim frankovke te s desetak posto žutog plavca i kraljevine); 3. Pohana pačja okruglica, pirjani crveni kupus i krema od naranče + Zeleni silvanec 2022; 4. Lungić od krškopoljca, bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija od frankovke, čips od kore krškopoljca + Modra frankinja Classic 2020; 5. Klobuk krškopoljca (čokolada sa slaninom i bučinim sladoledom + Sauvignon izbor 2010 – predstavlja ponudu Mus.
Pogled na poprište događanja – gore, te, dolje: Vidno zadovoljne i raspoložene bile su zagrebačke ljepotice koje pišu o eno-gastronomiji za različite hrvatske medije, neke od njih i organizatorice su različitih vinskih događanja po Zagrebu (Marko Čolić)
Događanju je nazočio oveći broj vinskih pisaca iz raznih medija iz Zagreba, raspoloženje uz finu hranu i kapljicu vedro i veselo, ukupan dojam jako dobar.
- jubilarna Vinska srijeda
NAJBOLJE OD HVARA
prof. Marija Vukelić
Veliku svoju promotoricu otok Hvar našao je u prof. Mariji Vukelić, koja je svoj boravak na vinskoj pozornici počela kao članica udruge WoW odnosno Žene u (o) vinu, pa se odmetnula, i službu na promidžbi Bakhova nektara nastavila samostalno, uvelike vežući se upravo i za spomenuti naš najveći otok. Uvidjevši koliko za promidžbu Bakhova nektara znače stručna ocjenjivanja vina i objave za širu javnost rezultata s njih, prof. Vukelić se vrlo brzo nakon donošenja odluke o svom aktivnom profesionalnom stupanju na vinsku scenu nastojala tijesno priključiti tim ocjenjivanjima i malo-pomalo približavala se npr. i ocjenjivanju Vinske zvijezde koje smo svojedobno zajednički pokrenuli i godina uspješno realizirali Vitomir Andrić, novinar i urednik u Večernjem listu, zatim Ivo Kozarčanin kao novnar u tada tiražnom časopisu 24sata, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Stječući iskustva, profesorica (francuskog i talijanskog jezika: gle, obje zemlje – Francuska i Italija spadaju u svjetski vrh po plemenitoj kapljici!) Marija je svoje organizacijske sposobnosti sve jače usmjeravala baš na stručno ocjenjivanje vina, te je prije koju godinu, kad se za to ukazala prigoda, i preuzala vodstvo i realizaciju vrednovanja Vinske zvijezde, s time da se potrudila da neka tematska ocjenjivanja poslije poprate i, opet u njenoj režiji a najčešće i u Metropoli kao vrlo jakom tržištu, prezentacije najbolje ocijenjenih uzoraka i njihovih tvoraca.
Prezentacija dragulja otoka Hvara – zagrebački restoran Frida (Julio Frangen)
Dobru je suradnju uspostavila s Hvaranima, koji su očito odmah shvatili koliko je važno da prezentacija otočkih vrijednosti na samome otoku, ma kako glamurozna bila, nije dovoljna te da je nužno na promidžbi raditi i na tzv. turistički emitivnim tržištima, tako da prof. Vukelić uz to što, među ostalime, organizira ocjenjivanja na Hvaru organizira i prezentacije hvarskih, u ovome slučaju primarno vinskih vrlina i u Zagrebu kao u nas svekolikom centru događanja i snažnom magnetu za potencijalne turiste, potrošače i po cijeooj zemlji. Upravo koji dan prije posebno značajnog Zagreb Vino.coma i pred sam početak razdoblja predblagdanskog kupovanja, prof. Vukelić priredila je u lijepom zagrebačkom restoranu Frida (tipično hrvatsko ime!) u Kaptol-centru prezentaciju, za širu zainteresiranu javnost, ponajboljih uzoraka okićenih najsjajnijim medaljama na nedavnom redovnom godišnjem ocjenjivanju vina otoka Hvara, dakako, uzorci su popraćeni odgovarajućim delicijama na tanjuru, a prof. Vukelić potrudila se da goste te večeri povede malo i u vinsku povijest Hvara a i da im predoči i još neke druge posebnosti otoka u smislu tipičnih lokalnih začina te iz domene slatkih specijaliteta.
______________________
Crtice o Hvaru
Šteta bi bilo ne dodati ovdje i nekoliko crtica o Hvaru koje se za lijepo obogaćenje ukupnog doživljaja i kao dodanu vrijednost cijelog događanja u restoranu Frida u Zagrebu, iz raznih zapisa potrudila izdvojiti prof. Vukelić:
- Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu, a dolaskom Rimljana u 2. st.pr. Kr. unaprjeđuje se njegova proizvodnja.
- U vrijeme mletačke uprave Hvar je najbogatije središte Dalmacije. Izvoz vina bio je tada vodeća gospodarska djelatnost, a Hvarani su u Veneciji imali svoje bankove (stolove) za prodaju vina, suhih smokava, maslinova ulja, bajama, rogača i drugih proizvoda. Otvaranje novih tržišta u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, ali i propast europskih vinograda dolaskom peronospore, pepelnice i filoksere, dovode do povećane potražnje za hvarskim vinom I do povećanja površina pod vinogradima (5750 ha).
- Krajem 19. stoljeća osnivaju se prve otočne zadruge, koje organiziraju otkup i prodaju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Procvat se zatim pretvora u katastrofu. Vinska klauzula, kojom Austro-Ugarska dopušta povlašten uvoz Italiji, snižava cijenu vina 3,5 do čak pet puta. Krajem 19. stoljeća. i hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga vinogradi na otoku uvelike propadaju. Ove nevolje zajedno dovode do osiromašenja stanovništva otoka Hvara, ali i cijele Dalmacije, pa slijedi iseljavanje u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.
∎ Vinogorje Hvar – Danas komercijalni vinogradi čine tek nekih 336 ha (izvor: APPRRR 2022.g.), Otok Hvar nudi raznovrsnost proizvodnih uvjeta, od osunčanih strmih padina s južne strane otoka (Sveta Nedjelja, Ivan Dolac…) preko visoravni na vrhu otoka koju karakterizira nešto svježjia mikroklima pa do terasastih vinograda i Starogradskog i Jelšanskog polja na sjevernoj strani te manjih kraških polja na istočnoj strani otoka.
_______________________
Zagrebačka radionica ponudila je nabolje ocijenjena vina s hvarskog ocjenjivanja Jelsa Summer Wine tasting 2023 by Vinske zvijezde, u organizaciji kojega su bile uključene udruga Hvarski vinari i Turistička zajednica Općine Jelsa . Prigoda je to bila da i Zagrepčani okuse ono najbolje od Hvara, točnije prva tri mjesta svih ljetošnjih pet kategorija vina, a to su: bogdanuše, druga bijela vina, ružičasta vina, plavci i druga crna vina. Degustacija se odvijala naslijepo, naime etiketa svake boce bila je prekrivena, tako da nazočni, od kojih su se očekivale reakcije na to što se probavalo, nisu bili opterećeni zvučnim imenima, i mogli su se se maksimalno koncentrirati na kvalitetu vina u čaši. Restoran Frida je pripremio tapase, a uz njih su poslužena hvarska maslinova ulja Božić i Seca Eva Marija te ekološki začini mediteranskog bilja Fjori Fora iz hvarskoga sela Gdinj.
Najbolje s Hvara u buteljama (Julio Frangen)
______________________
Vinske zvijezde za kraj godine u Zagrebu: PREDBLAGDANSKA PREPORUKA – Ovu godinu ocjenjivanje Vinske zvijezde završilo je u Zagrebu, u znanom Michelin restoranu Noel. Potrošačima je trebalo preporučiti etikete za blagdanski stol. Na kušanju su se našla 23 vina. Komisija je radila u sastavu: Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo), dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović, sa studija Vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije.
Vinske zvijezde 2023 u predblagdanskom ugođaju u Michelin-restoranu Noel u Zagrebu – komisija na degustaciji (Julio Frangen)
Osvajači velikog zlata
Evo rezultata:
Pet zvjezdica – Veliko zlato (95-98,5): Prošek Šibenski Jakov 2019 – Vinoplod-vinarija (95); Korlat Merlot Boutique 2019 – Badel 1862 (94,8); Glamour Rosé Extra brut 2017 – Miklaužić (94,8)
Četiri zvjezdice – Zlato (90-94,5 bodova): Traminac IBPB 2017 – Vina Papak; Traminac Primus 2018 – Bolfan • ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut – Petrač; Ružica Vinodola Brut – Pavlomir, Viška bonda brut – Vislander; La Pien brut – Gregorić, Lilith extra brut – Degrassi, La vie en Rosé brut – Degrassi, Radosh Rosé – Vina Papak Ilok • bijela pjenušava: Baronial brut – Vina Vuglec; Meandar brut – Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut – Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec – Kopjar, Jasminka demi sec – Vuglec&Bodren, By the Way doux – Bodren.
Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova): Klasik Brut – Kašner; Memoria Brut Nature – Enosophia •
________________________
Na radionici vezanoj uz otok Hvar u restoranu Frida kušana su sljedeća vina: Bogdanuša 2022 -Tomić; Bogdanjuša 2022 – Carić; Bogdanuša 2022 – Zlatan Otok; Prč 2022 – Vujnović; Luviji Longo 2022; Luviji Pošip 2022; Pošip Selekcija 202 – Pavičić; Rosé 2022 – Carić; Rosetta 2022 – Luviji; Rosé 2022 – Pavičić; Dobričić 2021 – Bell’Iakov (11.7%); Drnekuša 2020 – Lučić 2020 (13,5); Boanerges 2021 – Bell’Iakov (15 %); Caplar 2018 – Tomić (14.5 %); Plavac mali Grand Select 2018 – Zlatan otok; Plavac Pharos Maxvimus 2016 – Hvar Hills; Plavac mali Svirče Rezerva 2013- PZ Svirče.
Budući da je šećer dolazi na kraju, desert s Hvara bile su čuvene čokolade Gamulin, ovaj put s rogačem, upravo te odlično su se sljubile s odležanim plavcem.
Na kraju radionice, bilo je nekoliko nagradnih pitanja i nagradnih boca vina, s kojima je večer doista završila sa slatkim okusom i lijepim rastankom.
Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva
BOUTES IZ JASTREBARSKOGA
Drugi program HRT-a, emisija posvećena skromnom, poštenom, i radu predanom hrvatskom bačvaru Milivoju Golubu iz Jastrebarskog. Iz malog pogona ne izlazi (još) veliki broj bačava, ali to što izađe vrlo je visoke kakvoće.
Milivoj Golub, bacvar iz Jastrebarskoga
Vrijedni jaskanski bačvar Milivoj Golub dospio i na male ekrane. Rado napominje kako je bačvarija nadgradnja drvodjelstva
Ponajbolji plešivički proizvođači, dakako, otkrili su ga, a bilo bi dobro da mu šansu pruže i vinari iz drugih krajeva kako bi se Golub mogao i bolje organizirati na način da se kvalitetno proširi i da bude u stanju svoje usluge pružiti istodobno i većem broju naručitelja…
Legende: Fiko & Mick za sva vremena
TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER
Još samo večeras…? Let’s spend the night together…? Ma, ne! Još PUNO večeras, i Let’s spend the LIFE together, TOUR 2024! Neuništivi Drago Diklić Fiko (80+) i Mick Jagger (80)!
Recept za tako dobru formu?
– Kupicu v ruke, ruke vu vinklina! Spijemo još jenu, pa gremo domov… – prisjećam se kako je, uvijek sporeman na šalu i uvijek nasmijan, Fiko znao pozivati društvo na akciju…
Pajdaši, sretno vam bilo, pozdrav od zamalo (78!) vršnjaka!
____________________
In Memoriam
MILJENKO MIKE GRGICH
Neretljanin rodom a svjetski čovjek, osebujna ličnost, veliki vinar koji je u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu, srcu europskog a tada i svjetskog vinogradarstva i vinarstva na Pariškoj presudi tj. sučeljavanju francuske kapljice i kapljice iz SAD, Kalifornije, svojom pobjedom nad do tada neprikosnovenim Francuzima, unio nova razmišljanja o Bakhovu nektaru iz Novoga svijeta, čovjeku koji je nakon godina rada u najpoznatijim vinskim podrumima kao što su oni od Roberta Mondavija, u Kaliforniji utemeljio svoje imanje Grgich Hills Cellars, međutim koji je ostao i duboko vjeran svojoj domovini Hrvatskoj, gdje je, na Pelješcu, otvorio vinariju Grgić-vina i usredotočio se prvenstveno na sorte Plavac mali i Pošip.
Za jednog posjeta Hrvatskoj: Miljenko Mike Grgić u društvu sa splitskom novinarkom Meri Šilović iz Slobodne Dalmacije, i s Ivanom Sokolićem, autorom, između ostaloga, i Velikog hrvatskjog vinogradarsko-vinarskog leksikona (Boris Kragić)
Miljenko Grgić u Splitu, s poznatim fotografom i fotoreporterom Borisom Kragićem, inače znanime i kao organizatorom događanja Smojina Marenda, posvećenog znanom piscu, slično dgađanje Kragić je kanio posvetiti upravo i legendi Grgicu, medjutim neki od kojih je očekivao bitnu podršku u organizaciji – nisu se odazvali
Grgić-vina, Trstenk (Boris Kragić)
U planu je bilo snimanje filma i Miljenku Mikeu Grgiću i njegovu putu do svjetske slave, a jedna od opcija bila je da glasovitog vinara glumi i naš Mile Rupčić – na slici – koji već godinama živi i radi u SAD…
Osoba je to koja se uvelike angažirala u traženju znanstvenih dokaza da je tada već globalno proslavljeni kalifornijski Zinfandel zapravo sorta porijeklom iz jugoistočnog europskog bazena, ovdje znana kao Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo. On je s profesorima hrvatskih fakulteta agronomskih zanosti ali i sa svjetski čuvenog profesoricom Meredith pomogao u otkrivanju zavičaja Zinfandela. Mnogo je napravio i na promociji i plasmanu vina od kultivara Plavac mali, kako u Hrvatskoj tako i vani.
Nakon što je i kalifornijski vinski posjed Grgich Hills i vinariju na Pelješcu kako u enološkom smislu I u poslovnom smislu čvrsto postavio na noge – otišao je eto uoči Božića 2023, nakon prvih sto godina sadržajnog i društveno korisnog života.
Neka mu je laka zemljica!
________________________
Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić
ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije
PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!
…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE
LEGENDA
. ⇑ – trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • 
– trošiti uz hranu/drink with food
___________________________
■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ dobro odaje da je prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do i naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■
Tablice za ocjenjivanje mirnog vina
Tablica za ocjenjivanje pjenšavog vina
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆
Suhi u čaši 