Archive | April 2013

NAŠ TURIZAM/ PRIHODI ĆE, OČEKUJEM, RASTI!

RIJEČI SU TO NOVOG MINISTRA TURIZMA NAKON ŠTO JE STUPIO NA DUŽNOST i OSVRNUO SE NA NASTUPAJUĆU SEZONU. PO NAMA, KORIST BI MOGLA BITI VEĆ DOSTA VEĆA KAD BISMO, U SKLADU S NAŠIM PRIRODNIM POTENCIJALOM, NA KUĆNOM PRAGU PLASIRALI U ZNAČAJNO VEĆOJ MJERI i POSEBICE IZ DOMENE PREHRANE HRVATSKE PROIZVODE

ŽELJKO SUHADOLNIK: iz mojega kuta

Po podacima Hrvatske narodne banke, u 2012. godini prihodi od turizma iznosili su nam 6,83 milijarde eura, odnosno 3,2 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Udio prihoda od putovanja u BDP-u u tom je razdoblju bio 15,4 posto, što predstavlja blagi rast udjela u odnosu na godinu ranije. Nakon povećanja prihoda od turizma već u prvih devet mjeseci 2012. godine, pozitivan trend nastavljen je i u četvrtom tromjesečju, u kojem je ostvareno još 557 milijuna eura ili 2,3 posto više nego u istom periodu 2011. godine.

– Činjenica da naši prihodi od turizma, unatoč gospodarskoj situaciji u cijeloj Europi, i dalje nastavljaju pozitivan trend dokazuje da je Hrvatska zaista u svijetu postala prepoznato i traženo turističko odredište. Turistička 2013. godina bit će vrlo izazovna, pogotovu zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata, no očekujem ne samo da ćemo ponoviti uspjeh iz 2012. nego i da će prihodi od turizma i rasti. Zadatak nam je dodatno jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma, za što su nam nužne nove investicije. Uz stvaranje povoljnog investicijskog okruženja i realizaciju investicija, neophodna je kompletna provedba Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2018. godine a što uključuje i unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijama i komunikacije s tržištem – komentirao je ministar turizma Darko Lorencin.

Lorencin i Lasic

Darko Lorencin, ministar turizma Republike Hrvatske, unatoč gospodarskoj situaciji u Europi očekuje u 2013. čak i rast prihoda od turizma u odnosu na lani

Kako će nam ova godina proći u turizmu još će se vidjeti, a što se tiče prihoda od turizma, Svijet u čaši ne bi špekulirao kakvi će biti. Prirodne preduvjete da oni budu ne tek malo viši nego, dojam je, i osjetno veći svakako imamo, međutim bitno je da komparativne prednosti primjereno iskoristimo. Mislim sada ovdje prvenstveno na to što ćemo od naših proizvoda nuditi turistima, i u kojoj mjeri. Dovoljno je poći u trgovinu pa da se vidi kako je uvoz svega i svačega, na žalost i onoga što i sami možemo sasvim lijepo proizvoditi, doista velik. Umjesto da se njeguje kako valja domaća produkcija i da se na tržištu kod nas zaista maksimalno nude i forsiraju vlastiti i originalni proizvodi – izvoz na kućnome pragu! – dopustilo se da se previše u logičnu hrvatsku ponudu uvuče onoga što nije hrvatsko, pa je zato i od izraza hrvatska ponuda vjerojatno bolji termin ponuda u Hrvatskoj. Uvelike se to odnosi baš na namirnice i na segment doživljaja Hrvatske za stolom, a upravo razni specijaliteti i tipična vina i pića teritorija kao pravi gurmanski poroci u novije su vrijeme ne više sporedni nego već i glavni magneti za privlačenje gostiju u neki kraj.

 

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Interesantno je koliko se u nas u javnim istupima političara malo govori o nužnosti da se kroz turizam plasira sva moguća roba PROIZVEDENA OVDJE. Napokon, nedavno se baš na to u svom javnom nastupu osvrnuo predsjednik Ivo Josipović. On je izjavio i to da doista o uspjehu u turizmu možemo govoriti tek kad prijeđemo prag od 10 milijardi eura ostvarenoga prihoda od te gospodarske grane. Na slici snimljenoj za vrijeme Zagreb Wine Gourmet Weekenda uz predsjednika Države su ministar turizma Darko Lorencin i Ingrid Badurina Danielsson iz ZWGW-a

Čemu, zapravo, služi akcija Kupujmo hrvatsko (možda bi bilo bolje ići s akcijom Proizvedimo hrvatsko – kupujmo hrvatsko!) kad, dojam je, proizvodi iz uvoza prisutnošću u ponudi na domaćem tržištu gotovo da dominiraju nad hrvatskima? Razne manifestacije u nas, pa međunarodni sajmovi i renomirana vrednovanja na kojima hrvatska vina i delikatese osvajaju visoka odličja lijepo pokazuju da, kao nadgradnju, imamo što ponuditi i da su kakvoća i zanimljivost toga i te kako prepoznani i u međunarodnim okvirima, ali te robe što se šalju na ocjenjivanja vrlo su često proizvodi iz niše i tek su dio priče. Ima roba, a to su namirnice, koje se ne šalju na ocjenjivanja jednostavno i stoga što same za sebe nisu gotovi proizvod nego tek obradom u jelo to trebaju postati. A jelo se pak ne šalje van na ocjenjivanje, nego se poslužuje ovdje, bilo doma bilo u ugostiteljskom objektu. Uzmimo, primjerice, meso, mlijeko, pa i povrće i voće. S obzirom na stalne probleme – za koje nije kriva samo jedna strana! – o kojima učestalo preko medija čitamo i slušamo od poljoprivrednika a vezano, konkretno, za uzgoj žitarica i drugih kultura, stoke, proizvodnju mlijeka, te pogledom na deklaracije na artiklima u trgovinama prehrambenim proizvodima (luk iz Nizozemske, češnjak iz Kine, grah iz Meksika i Kine, krumpir sa Cipra, duboko smrznuta riba iz Južne Amerike te iz Kine i nekih drugih istočnoazijskih zemalja…), nije teško zaključiti o udjelu uvoznih roba na (strateškim) pozicijama koje bi svakako trebali držati takvi produkti iz ovdašnjih pogona. Pa zar nije jasno da, kad se već dičimo tako razmahanim turizmom, preko hotela i ugostiteljskih objekata imamo osiguran popriličan plasman, i logično je da najprije naši poljoprivrednici a tek onda uvoznici i strani ponuđači imaju korist. Domoljublje treba pokazivati – a to nas ide sve! – manje deklarativno a više stvarno i u praksi, istinskim trudom u njegovanju naših vrijednosti i omogućavanjem da one kako treba izađu na vidjelo i ostanu na vidjelu. A na primjedbe koje su se nedavno – kad su hrvatski uzgajivači svinja oštro prigovorili Vladi što je dopustila uvoz popriličnog broja svinjskih butova radi proizvodnje pršuta – čule iz Europske Unije o tome da želimo biti zatvoreni i da svinje iz uvoza nisu ništa lošije od hrvatskih, postoji odgovor: naravno da uvozna svinja ne mora biti lošija od hrvatske, ali, kako i svuda vani postoji ekonomska računica i svaka država gleda da štiti interese svojih stanovnika, zašto da se ovdje u prvome redu našem, domaćem uzgajivaču ne omogući da od svojega rada ima zaradu koja ga potiče da se razvija, ide dalje, pridonoseći ne samo sebi nego i društvenoj zajednici?

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dva lica svinjskog buta: pršut iz primorske Hrvatske te šunka iz sjevernog tzv. kontinentalnoga dijela, u društvu domaće prigorske salame i vina

RURALNI PROSTORI, HRANA i PIĆE
Veliki potencijal u turizmu svakako imamo ne samo u suncu i moru i jadranskoj obali nego i u unutrašnjosti, u ruralnim područjima, te u domeni hrane i prehrane. Turistička sezona bi u nas mogla trajati cijelu godinu ili gotovo cijelu godinu, pa to se i stalno ponavlja u javnim izjavama, a da bi se to ostvarilo potrebno je pružiti sadržaje i u sredinama i podalje od mora i prikladne i u tmurnijem i hladnijem vremenu. Okosnicu tu svakako čine prehrambeni proizvodi (jer jesti se mora!) i enogastronomija (jer danas se i pomno bira što će se jesti i piti). Hrana ima fiziološku dimenziju, a prehrana je – pogotovu u novije doba a što i te kako ide na ruku i turizmu – nešto na znatno višoj razini i mnogo kompleksnije. Koliko li se, samo, može, zahvaljujući turizmu već i sada, a kamo li ne i kad bi bila riječ o gotovo cijeloj godini i u cijeloj zemlji, plasirati mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, povrća i voća i prerađevina od voća! Zašto oni ne bi bili svi ili gotovo svi iz domaće produkcije?!… Svakako bi moguće bilo ostvariti lijepi plasman ne samo delikatesa i tipičnih specijaliteta (kojih bismo, inače, kao originalnih, mogli imati vjerojatno i u većemu broju od dosad pokazanoga te u većim količinama po artiklu) nego i, da tako kažem, generičnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda medijski u sjeni (dakle ne medijski eksponiranih kao što su neke delikatese), namirnica iz domaćih pogona. Bolji plasman domaćih roba svakako bi bio podstrek većoj i kvalitetnijoj proizvodnji u poljoprivredi i prehrani, te ekonomskom i drugom napretku našega sela. Ne zaboravimo ni to da šira ponuda veće kakvoće u zemlji gdje se ona događa generira i podizanje praga zahtjevnosti potrošača na tome prostoru, znači domaćih ljudi, a upravo veća zahtjevnost glede proizvoda i usluga kod domaćina nužna je kako bi domaćin bolje znao ponudom udovoljiti onome što zahtjevniji i platežno jači, dakle bolji (i poželjniji!) gost očekuje i traži.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Odličan sir s velebitskih pašnjaka: Vladimir Tomajić iz Krasnoga, sa suprugom

Pa nije slučajno svojedobno nastao termin Zelena i Plava Hrvatska! Ali, eto već smo naviknuli da ovdje u nas dobar slogan uglavnom ostane tek riječ na papiru. Plava Hrvatska funkcionira solidno, Zelena dosta slabije. Za, s jadranske obale, značajnije proširenje prostora gdje bi se još u Hrvatskoj odvijao turizam očito su dosadašnji realizacija ponude što bi bila bazirana na domaćemu, kao i promidžba, neadekvatni.

Kulen Galovic

Slavonski kulin, te kulinova seka i slavonske kobasice, slanin

Problemi o kojima svakodnevno ovdje slušamo vezano uz domaću proizvodnju a i uz nivo investicija ne pomažu podizanju razine kakvoće i rafiniranosti naših proizvoda i usluge, a, da ponovim, baš tome moramo težiti želimo li kvalitetan turizam. Ne osjeća se da se – kao potvrda reklamnog slogana Hrvatska: mala zemlja za veliki odmor – dovoljno vodi briga o tome da ova doista mala država ne samo uz more, nego i maltene cijela (ruralni dijelovi specifični po ambijentima, specijalitetima i vinu, posebne prirodne ljepote, spomenici, područja prikladna za skijanje, nacionalni parkovi, rijeke… ) ima preduvjete baš za turizam gornje kategorije. Ne osjeća se ni da se dovoljno vodi briga i o tome da turist kakvoga bismo, s obzirom na komparativne prednosti što ih posjedujemo, trebali privući, ne želi poći tamo gdje ga u ponudi očekuje uglavnom prosjek, odnosno u premaloj mjeri nešto što značajnije nadilazi prosjek. Takav, bolji turist bira destinaciju s identitetom, i voljan je, i u mogućnosti je, i potrošiti za doživljaj i užitak što ga sebi želi priuštiti. Možemo se mi dičiti lijepim morem, lijepom arhitekturom u pojedinim gradovima i mjestima, ali uglavnom tek sunčanje turista i njihova šetnja mjestom s razgledavanjem građevina i spomenika te s vanpansionskom potrošnjom od dvije pizze i dva piva ili voćna soka dnevno nisu za zemlju-domaćina neka dobitna kombinacija. Bez dobrog gosta, a to je ne onaj koji sa sobom na more donosi provijant nego onaj koji i pansionski a pogotovu i vanpansionski troši u odredištu kamo je došao, male su šanse da nam, kad se na kraju sve zbroji i oduzme, godišnja zarada od turizma bude na visini na kojoj bi trebala biti…

Paski Gligora

Paški sir, vrhunska delikatesa s kojom se rado hvalimo ali koja na žalost još nema EU zaštitu

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Imotska torta
_________________________________________

OPATIJI i ROVINJU ZLATNA JABUKA FIJET-a za 2013. – Opatija i Rovinj dobitnici su za 2013. godine važne nagrade Zlatna jabuka. Međunarodna udruga novinara i pisaca o turizmu ostanovila je 1970. nagradu Zlatna jabuka, a to je novinarski turistički Oscar za brigu, očuvanje i unaprjeđenje povijesno-kulturne i/ili prirodne baštine, tradicije, običaja u funkciji razvoja turizma. Dodjeljuje se odredištima, ustanovama ili pojedincima.

Nakon 33 godine otkako su kolege turistički novinari ustanovili ovo priznanje, mi u Hrvatskoj tek uoči ulaska Lijepe naše u EU i izbora naših zastupnika za EU Parlament uočavamo koliko je veliko značenje te nagrade za našu zemlju i za budućnost razvoja turizma. Sačuvati svoju baštinu i tradiciju, kao spojnicu s Europom ali istodobno i kao raznolikost koja nas izuzima, njegovati ono drugačije po čemu se prepoznajemo kao svoji i jedinstveni i po čemu nas i drugi mogu prepoznati kao svoje i jedinstvene, upravo to je i poruka s dodjele ovogodišnje nagrade FIJET-a Opatiji i Rovinju.
FIJET dodjeljuje dvije nagrade godišnje, a ove 2013. iznimno se nagrađuju dva odredišta u istoj zemlji. Izvršni odbor FIJET-a prihvatio je prijedlog hrvatskih novinara da se ta nagrada dodijeli Hrvatskoj 2013. uoči ulaska u EU. Uobičajeno je da ceremonija dodjele ima obilježja poruke zbog koje se nagrada dodjeljuje.
Do sada su Hrvatskoj dobitnici Zlatne jabuke FIJET-a Dubrovnik (1996), Split (2002.) Vučedol-kultura starija od 5000 godina – Vukovar-Ilok (2011.). Za sljedeće candidate iz Hrvatske planiramo predložit će se Varaždin, Zadar i NP Krka. ∎
________________________________________
Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advertisements

DOSSIER TERAN / Crno kao katran!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Teran

Željko Suhadolnik: iz mojega ugla

EU vaga

SAM NAZIV SORTE NE MOŽE SE ZAŠTITITI JER JE ON, S OBZIROM DA SE KULTIVARI SELE i SADNJOM ŠIRE RAZNIM PODRUČJIMA, VLASNIŠTVO SVIH. SLOVENCI SU ZAŠTITILI TRADICIJSKI NAZIV VINA i TEHNOLOGIJU KAO ROBNU MARKU, A ZA NAS JE NEZGODA ŠTO JE U TOME NAZIVU SADRŽANA RIJEČ KOJA OZNAČAVA KULTIVAR RAŠIREN U ISTRI, ZATIM ŠTO SE VINU OD TOGA KULTIVARA NISMO DOVOLJNO i ORGANIZIRANO POSVETILI, TE ŠTO NISMO UOPĆE REAGIRALI KAD NAS SE, PRI PODNOŠENJU SLOVENSKOG ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJOM, PITALO ZA PRIMJEDBE

Teran i refošk u bratstvu i jedinstvu. Teran – Istrijan…

Najprije šok oko prošeka, sada i oko terana. Krenulo je s prošekom ali nekako je, začudo, brzo utihnulo, a onda se nastavilo s teranom. I nije utihnulo. Najednom panika u nas, jer, rečeno nam je: od 1. srpnja 2013. s ulaskom u Europsku Uniju hrvatski proizvođači više neće svoje vino od sorte Teran smjeti na tržištu označavati nazivom u kojemu se nalazi izraz teran!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Teran = Istrijan

I – svi su nam sada krivi za to, ne daj Bože da smo možda mi nešto pogriješili. Apeli iz Hrvatske za kompromisom sa Slovenijom, uvjeravanja, sada, da u Istri brojne obitelji žive od prodaje terana pa da bi bilo dobro da se nađe neko rješenje… Ne razmišljamo mi, izgleda, o tome da se i u drugim sredinama živi od proizvoda vlastitoga kraja, te da je upravo radi toga da se maksimalno podupre život ljudi u nekome području i utemeljena zakonska zaštita tih proizvoda teritorija kako bi se oni na širokome tržištu mogli bolje istaknuti i plasirati, te kako bi ih se čuvalo od mogućih zloporaba drugdje. Ne razmišljamo mi, očito, ni o tome da zaštita nekog proizvoda ne po pojedinome proizvođaču nego po tipičnosti za neki kraj, upravo da ga se po specifičnostima izdvoji iz mora ponude, počiva na dogovoru proizvođača toga kraja, koji trebaju iznjedriti pravilnik vezan uz nastajanje proizvoda i vezan uz njegova tipična svojstva što ga tijesno vezuju uz kraj. Za to je potrebna, uz lokalno cehovsko zajedništvo, suradnja sa strukom, ovdje s ekspertima za vinogradarstvo, vinarstvo, etnografiju, povijest, za to su potrebni i trud i materijalna ulaganja, jer bez njih nigdje nema ništa. Ali, i trud i ulaganja dugoročno se isplate…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Moreno Coronica: Gran Teran

U slučaju Hrvatske, sloge među proizvođačima vina – ali, rekao bih, i proizvođačima još nekih drugih zanimljivih proizvoda iz sfere gastronomije – po područjima baš i nema. Udruge, osim tek jedne, koja je pak ovdje na slučaju terana pokazala koliko je manjkava, funkcioniraju u poslovnome smislu slabo odnosno kao poslovni subjekti možda i nikako, pravilnika o tome kako treba raditi u vinogradu i podrumu te u plasmanu da bi se moglo govoriti o vinu tipičnome za neki kraj i nema, proizvođači vina nisu, dojam je, spremni na ulaganja u napredak branše i ne vode brigu o važnosti i nužnosti pune profesionalizacije udruga te interprofesionalnog djelovanja, pitanje je i koliko ih uopće i misli dugoročno.

Pa, da se, vezano uz život ljudi od neke određene robe, proizvoda vlastitoga kraja, zadržimo ovdje u Lijepoj našoj, ne idući ni u Sloveniju ni dalje u Europu: koliko u Hrvatskoj, primjerice proizvođača vina, razmišlja ili pokazuje da razmišlja o tome da od vina – koje je u novije vrijeme jako u trendu, što se u poslovnom smislu može lijepo iskoristiti – živjeti trebaju, uz njih, vinare, i stanovnici iz nekih drugih segmenata gospodarske djelatnosti na području, konkretno proizvođači i ponuđači hrane, jer uz vino ide hrana. Riba, meso, sir, pršut, kulen, kobasice… Koliko vinara razmišlja o tome da zahvaljujući vinu nekoga kraja trebaju živjeti i pružatelji usluga u tome kraju, primjerice trgovci, ugostitelji, hotelijeri, muzeji, galerije… Ne govorim o nužnosti nekog filantropskog ponašanja vinara, nego o tome da ako ovi drugi nabrojani budu pružili dobru potporu, logistiku, i vinar će imati od toga korist jer samo kad se bratska srca slože olovo plivat’ može, u ovome slučaju riječ je o mogućem procvatu turizma baziranog na lokalnima vinu i gastronomiji, vrsti djelatnosti koja u znanim svjetskim vinogorjima zarađuje ogroman novac.

Evo nekih napisa recentno objavljenih u medijima javnog informiranja u slučaju Teran 2013:

benvenuti_obitelj

Obitelj Benvenuti: tata Livio i sinovi Albert i Nikola. Odličan teran!

Teran je oznakom izvornosti priznat kao slovensko vino i na to nije bilo prigovora s hrvatske strane kad je registriran. Također, to pitanje nije pokriveno ni hrvatskim pristupnim ugovorom, i stoga od 1. srpnja 2013. neće biti moguće prodavati hrvatsko vino pod nazivom teran na europskom tržištu, izjavio je za Hinu glasnogovornik Komisije Roger Waite.

Iz europskih izvora, koji su željeli ostati neimenovani, doznaje se da više nije moguće naći zadovoljavajuće rješenje za Hrvatsku bez suglasnosti Slovenije. Možda bi se sa slovenskom stranom moglo dogovoriti da se u Hrvatskoj koristi neki sličan, ali ne i isti naziv. U suprotnom, pravila su jasna: sve što nosi naziv teran može biti samo slovensko vino, rekao je taj izvor.

PRAVNE RADNJE
Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina o tom je pitanju nedavno u Luxembourgu razgovarao sa slovenskim kolegom Dejanom Židanom, koji, kako se navodi u našim medijima, nije pokazao popustljivost prema hrvatskim stajalištima.

Imali smo sastanak s kolegama iz Slovenije, razmijenili smo stajališta u vezi s problemom terana i za sada, nažalost, nismo naišli na veliko razumijevanje i želju da se nađe kompromisno rješenje o podnošenju zajedničkog prekograničnog zahtjeva za zaštitu, tako da nam preostaje koristiti neke druge mogućnosti, prvenstveno u razgovoru s kolegama iz Italije i u dodatnim konzultacijama s Europskom komisijom, a onda ćemo poduzeti pravne radnje što nam stoje na raspologanju u svrhu zaštite intresa hrvatskih vinara – rekao je ministar Jakovina, dodajući da je zaštita istarskog terana od prevelikog značenja da se ne bi učinilo sve što je moguće.

Jednom, ne tako davno, Slovenija je zaštitila naziv kraški teran kao vino s geografskim podrijetlom. Naši pregovarači to, kaže se, nisu primijetili. Poglavlje poljoprivrede otvoreno je, ispregovarano, i naposljetku, zatvoreno. Kad je o teranu riječ, istarski vinari ostali su zatečeni jer rečenica s početka znači da Slovenija ne dopušta prodaju našeg vina s nazivom teran u svojoj zemlji kao i na području Europske unije, to znači i ovdje kod nas, od 1. srpnja 2013.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina poručuje:

– Ministarstvo će napraviti sve da se spasi što se može, no prstom upire u bivšu vlast i pregovarače. Kod zaštite proizvoda bilo je propusta – priznaje. – Imamo strašno puno proizvoda. Ako imamo zaštićen baranjski kulen, a nemamo slavonski kulen, pitanje je zašto to nismo napravili. Da se ne spominje i još niz proizvoda i u mliječnom sektoru. U povrću smo relativno napravili iskorak, ali i tu postoji još prostora za popunu. Jako, jako puno posla je ispred nas – rekao je Jakovina.

Jakovina Vidosevic

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina

Pojedinosti ne znam, to nije bio moj posao, poručuje bivša premijerka Jadranka Kosor, koja smatra da se moglo učiniti više.

– Sigurno je da se moglo bolje ispregovarati. Ali takvu informaciju ja osobno nisam imala. Opet, na kraju dana, smatram da je napravljen veliki posao i da su naši pregovarači i u području poljoprivrede radili dobro – rekla je Kosor, koja smatra da su prava adresa za takvo pitanje bivši ministar poljoprivrede, odnosno pregovarači za ovo poglavlje.

Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković za Media servis je kazao:

– Teran nije, niti je bio predmet pregovora.

Matosevic dr Ivo                                                                  Predsjednik Vinistre Ivica Matošević

APSURDNA SITUACIJA
– Hrvatska se našla u apsurdnoj situaciji koju nitko od nas nije mogao očekivati. Teran je kao sorta službeno postojao i za vrijeme bivše države, a i u Hrvatskoj. Upisali smo ga u nacionalnu listu sorti, no ovo je novi moment koji je možda više političko pitanje – izjavio je Ivica Matošević, predsjednik udruge Vinistra, osupnut činjenicom da se, prema izjavi glasnogovornika Europske komisije, od 1. srpnja 2013. vino s etiketom terana neće moći prodavati niti na našem, domaćem tržištu budući da Hrvatska postaje članica EU.

Matošević je najavio početak bitke za teran.

– Vinistra će sigurno tražiti od resornog ministarstva da ospori slovensku zaštitu, jer nije pravična. Pred nama je proces u kojem ćemo se morati izboriti da se istarski teran može prodavati. Svi zajedno trebamo staviti glave skupa i vidjeti kako to najbolje učiniti – dodao je Matošević, ne skrivajući da nam se isto može ponoviti i s malvazijom, merlotom ili nekom drugom sortom od kojih se u Istri tradicijski proizvode vina.

Podsjetio je da je Slovenija zaštitila tehnologiju proizvodnje kraškog vina teran, iako ga rade od sorte Refošk, no otkrio je i da imamo još jedan adut.

– U ovom trenutku egzistira slovenska zaštita terana, ali isto tako i talijanska – istaknuo je na konferenciji za novinare u hotelu Parentium predsjednik udruge istarskih vinara Vinistra, koja je na sjednici Upravnog odbora razmatrala novonastalu situaciju zabrane prodaje terana ne samo u Sloveniji i EU, nego ubrzo čak i na domaćem terenu. – Mislim da je činjenica da smo novi u EU za nas otežavajući moment, no to je početak bitke.

Matošević je uvjeren da će se na kraju iznaći neko rješenje kako se isto ne bi dogodilo s malvazijom ili nekom drugom sortom vinove loze.

Ministra turizma Darka Lorencina pretjerano ne brine povlačenje hrvatskog terana s polica slovenskih trgovina, jer smatra da se takva situacija neće dugo održati te da Hrvatska ima sve potrebno da zaštiti svoj teran.

– Naš Teran je povučen s tržišta u ovom predrazdoblju, ali kad uđemo u Europsku uniju, pokrenut će se svi procesi. Već sada imamo znanstvene dokaze koji će poslužiti u kvalitetnoj registraciji našeg terana i to će biti eliminirano u doglednih nekoliko mjeseci, ali to su jednostavno te stvari u prijelazu koje se ne mogu izbjeći – izjavio je ministar Lorencin za Tportal.hr.

Franc Arman vina

Franc Arman: također vrlo dobar teran!

Na pitanje je li imao prilike kušati slovenski teran, Lorencin je kratko odgovorio:

– Jesam, ali to nije teran, to je refošk!

Podsjetimo: slovenski vinari zatražili su od svog ministarstva poljoprivrede da zabrani uvoz vina iz Hrvatske s oznakom teran zato što su teran u Sloveniji zaštitili kao proizvod sa zemljopisnim porijeklom koji se dobiva na području slovenskoga Krasa i jer smatraju da im je istarsko vino s nazivom teran nelojalna konkurencija. Kraški proizvođači crnog vina Teran PTP (= priznano tradicijsko poimenovanje = priznati tradicijski naziv) prozvali su hrvatske kolege, točnije istarske proizvođače terana, za nedopuštenu prodaju vina istarskog terana u Sloveniji. Zato što tamo za postoji zaštita kraški teran za vino koje se tradicijski proizvodi na području Krasa.

Refosk 3

Refošk

NA KRASU – REFOŠK!
No ono što su zaštitili kao kraški teran ipak čini se nije vino od sorte Teran, nego je od sorte Refošk!

– Slovenija je ulaskom u EU zaštitila kraški teran no kao tehnologiju proizvodnje vina od sorte Refošk na Krasu. Time su Slovenci prejudicirali da je teran isto što i refošk ali proizveden na njihovom terenu – nastoji pojasniti dr. sc. Ivica Matošević, predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore te predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre. – Njihova zaštita nije dobra jer je lako oboriva.

Tako veli naš poznati istarski vinar i znanstvenik. U prilog navodi kako se s Agronomskim fakultetom krenulo u analizu svih terana, takozvano genetsko mapiranje, pri čemu je nedvojbeno utvrđeno da je teran različita sorta od refoška.

To je eto u nas objavljeno za javnost glede terana i novonastale situacije vezane uza nj ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju.

A sada i zaključci udruge Vinistra uz slučaj teran, doneseni uoči sajma Vinistra 2013. U Poreču na sjednici Upravnog odbora toga tijela što okuplja vinare hrvatske Istre:

Kao budući građani zajedničke obitelji Europske unije, razočarani smo postupkom kojim je teran iz Istre skinut s polica slovenskih trgovina. On je u suprotnosti s vrijednostima koje propagira Vinistra, a vezane su uz duh zajedništva, prekograničnu suradnju te izgradnju dobrosusjedskih odnosa i jačanja pozicije svih u Istri – i s hrvatske, i sa slovenske strane – na domaćem i međunarodnom tržištu. Vjerujemo kako smo niz proteklih godina sa vinarima preko granice gradili dobre odnose, temeljene na povjerenju, i na zajedničkim projektima usmjerenima na afirmaciju zajedničkih vrijednosti, prije svega na prepoznatljivost teritorija i kvalitete vina. Usmjereni smo bili na izgradnju zajedničke budućnosti u Europskoj uniji, posebice za generacije koje dolaze, te je naše iznenađenje ovim postupkom, kao i naknadnim krutim stavom slovenske politike, tim veće.

Od Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i drugih nadležnih institucija, tražimo da pred nadležnim institucijama Europske komisije hitno pokrene proces osporavanja trenutne zaštite naziva teran na razini Europske unije. Apeliramo na Ministarstvo da se u tu svrhu angažiraju vodeći stručnjaci iz svih gospodarskih, znanstvenih, poljoprivrednih, vinogradarskih i društvenih sektora relevantnih za ovu temu.

Vinistra će, sa svoje strane, potaknuti rad domaćih i međunarodnih institucija i stručnjaka upoznatih s povijesnim, gospodarskim, znanstvenim i društvenim aspektima vezanima uz teran, s ciljem prikupljanja sveobuhvatne građe koja će biti osnovom argumentacije osporavanja postojeće zaštite, te, kada se to pokaže potrebno, brzog pokretanja zaštite istarskog terana.

Kao ljudi koji od terana žive i prehranjuju svoje obitelji, a tako su činili desetljećima, pozivamo na suradnju i zajedništvo sve one koji mogu pomoći u relevantnosti pisane argumentacije i na taj način pridonijeti jačanju zahtjeva za osporavanjem trenutne zaštite naziva teran. Zajedničkim naporima usmjerit ćemo se na očuvanje vrijednosti koje proizlaze iz onoga što je iskonski i povijesni temelj života u Istri.

Udruga Vinistra nastavlja biti promotor europskih vrijednosti i načina života na našem području. Uvjereni smo da će se ovaj bespotrebni sukob oko prava na korištenje naziva teran razriješiti pozitivno po nas u najskorijem roku. Jasno nam je da će naš uspjeh na tržištu prije svega ovisiti o tome koliko su vina koja radimo dobra te će naši napori i nadalje biti usmjereni ka jačanju prepoznatljivosti i kvalitete vina iz Istre.

O slučaju teran sami prosudite na temelju ovoga, a možda za stvaranje konačne slike može poslužiti i moje mišljenje.

SRAMOTA, SRAMOTA, SRAMOTA!…

Nedavno kad sam bio u Istri uživao sam u nekoliko, rekao bih, već godinama, ali i zasad još uvijek tek nekoliko, najboljih terana – u Gran Teranu Morena Coronike, u Teranu obitelji Benvenuti, u Teranu Franca Armana pa i Marina Markežića Kabole. Ali, istodobno, uživao sam i u refošku Franka Radovana… Na festivalu Zagreb Wine Gourmet Weekend 2013 obišao sam istarski podrum Rossi, koji među ostalime proizvodi i posebno puni u bocu i teran i refošk (lijepa vina), zaustavio sam se i uz stol Franca Armana, uz koji je stajao baner s napisom Teran Istrijan.

Ali, sad je najvjeroajtnije kasno! Sramota, sramota, sramota! Po ocu sam Istranin i u mojim venama djelomice teče, virtualno uvijek a istinski kad god je prigoda, upravo i teran, i stalo mi je…

Nevjerojatno je da se takva stvar dogodi u regiji koja je u vinskoj branši najduže i daleko, te koja je unatoč ovome slučaju teran, najbolje organizirana u nas, jedina je zasad u nas na pravome putu da bude kako treba organizirana.

Iako su Teran i Refošk po određenim podacima iz znanstvenih krugova dvije sorte iz iste grupe s time da se, kažu pojedini ampelografi, Teran porijeklom i habitatom vezuje više za Istru i, konkretno, njen hrvatski dio međutim navodno ga ima i na sežanskome i tršćanskome Krasu, a Refošk se jače vezuje za područje sjeveroistočne Italije i slovenski pogranični dio s Italijom tj. sežanski Kras i Koparštinu, i iako se vino kraški teran na Krasu proizvodi, a što su sada počeli priznavati i Slovenci, od Refoška, od prvog srpnja 2013. hrvatski proizvođači eto neće smjeti svoje vino, mada je i 100 posto od Terana, na tržištu označavati pod nazivom koji sadržava riječ teran! Podsjećam: Slovenci su u EU zaštitili naziv vina kao svoj, a, kako sam čuo u Jutarnjoj kronici Hrvatskoga radija, Hrvati, koji su kad su prije toga slovenskog zaštićivanja na tu temu pitani za stav, na to nisu imali prigovora!

Sad se mi ljutimo na Slovence, skrećemo stvari na političku razinu, a ovdje je riječ ne o političkoj nego o čisto komercijalnoj, poslovnoj razini.

Ministar poljoprivrede Jakovina razgovarao je, čuo sam još i preko radija, sa slovenskim kolegom upravo i po pitanju terana, i žali se da kod susjeda nismo naišli na razumijevanje za kompromis i najavljuje da će sad posegnuti za drugim pravnim sredstvima te da će razgovarati i s Talijanima, a slovenski ministar izjavio je da njegovo ministarstvo ne može više ništa, i da je ono tu tek da nadgleda provedbu potpisanih sporazuma.

Udrugo Vinistra, gdje si bila kad je trebalo? Kad sam prije više godina, upravo kao ljubitelj crnog vina i istarskog terana posebno, spominjao da bi nakon što je iznjedren IQ za mladu malvaziju trebalo hitno poraditi na IQ za zrele malvazije te svakako i za teran i momjanski muškat kao adute Istre, odgovor je bio Hoćemo, hoćemo, to je u planu.

E, pa sad planirajte, i plačite!

Istrani, koji sada govore da su Slovenci zaštitili tehnologiju proizvodnje terana na Krasu ali od sorte Refošk trebali su već odavna srediti ili barem početi sređivati pravilnik o proizvodnji istarskog terana od sorte Teran i u hrvatskoj Istri, od Istrana su trebale prema institucijama već odavna doći snažne inicijative i oko prikladne zaštita istarskog terana. Ministarstvo poljoprivrede RH čak i ne smatram tu krivim koliko možda neki misle da jeste krivo.

Isto vrijedi i za situaciju oko prošeka: najveći krivci su za to što je prošek tu gdje jeste SAMI PROIZVOĐAČI iz Dalmacije, gdje se prošek tradicijski proizvodi. Ti proizvođači nisu se, iako je vino izravno NJIHOVA egzistencija, pobrinuli da pozicioniraju prošek na mjesto koje mu pripada.

Snježana Španjol iz Ministarstva poljoprivrede RH, zamjenica ministra, rekla je na Dnevniku Hrvatske televizije:

– Na internetskim stranicama Ministarstva mogu se naći upute o zaštićivanju proizvoda, ali proizvođači imaju shvatiti da su oni ti koji moraju učiniti određene predradnje i dati prijedlog za pokretanje za zaštitu. Najprije moraju zbiti glave i dogovoriti se oko proizvoda koji žele zaštititi.

KRAŠEVCI OSNOVALI KONZORCIJ

Naime kako bi se nešto zaštitilo valja na temelju specifičnosti što ih pružaju kraj te povijesno nasljeđe (geografski smještaj vinograda, pozicija, tlo, klima, mikroklima, sorta, tehnologija…) odrediti pravila o tome kako proizvod nastaje da bi bio ujednačene prepoznatljive stilistike kao ogledala teritorija odakle je. Za prošek to očito nije postojalo kad je Snježana Španjol s malog ekrana trebala pozivati proizvođače da se dogovore i da naprave neki nacrt projekta. Na istarskoj malvaziji se na našem najvećem poluotoku nešto radilo i dobilo se IQ (=znak istarske kvalitete), ostvarena je određena (da li teritoriju i sorti bliska ili ne, o tome bi se dalo razgovarati) stilistika vina, i to je korisno, ali ne znam (a valjda bih znao da jeste!…) da je za istarski teran, koji bi trebao biti eno-odsjaj Istre, u okviru udruge Vinistra donesen pravilnik o proizvodnji, kao temelj za registraciju kakvu eto sada imamo problem dobiti. Među ostalime rezultat toga i jeste da danas među tolikim istarskim vinarima imamo još uvijek tek nekolicinu onih koji se od jednostavnije pitke kapljice baznoga tipa bitno izdižu kakvoćom i ozbiljnošću vina od sorte Teran.

Hoće li biti doista moguće sada nešto izmijeniti, da se popravi šteta? Može li se ipak vidjeti sa Slovencima da nam ne prave problem oko registracije robne marke istarski teran, ili, s obzirom da i Sloveniji pripada dio Istre, makar mali – teran hrvatske Istre? Uglavnom, nekako u tome smislu, da sorta dobije, kao što je u slovenskome slučaju vezana uz Kras i praćena apelacijom PTP odnosno priznato tradicijsko poimenovanje (naziv), geografsku oznaku hrvatskoga teritorija. Ne prođe li to, možda bi se u iznalaženju prikladnog naziva za teran iz Hrvatske moglo poigrati s terminom od kojega je navodno sorta, zbog svoje tamne gotovo crne boje dok je vino mlado, i dobila naziv: Tar, što na njemačkome znači katran i čime se očito htjelo reći da je teran tako tamne boje kao što je katran. Izvorni njemački Tar u lokalnome govoru je mutirao u ter, što je opet izraz koji može asocirati i na talijanski terra = zemlja, a u Istri je odavna prisutan i talijanski jezik. Talijani inače Teranu vele Terrano. Možda bi čak najbolje bilo rabiti termin s početka ovoga priloga: Istrijan. Bilo bi to kao što se dogodilo sa Furlanskim tokajem (Tocai friulano), kojemu su Mađari zbog svojega Tokaja, koji je i grad i vinogorje, uspjeli ishoditi zabranu uporabe riječi tocai, pa se sorta sada naziva Friulano…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prezentacija nove berbe kraškog terana u restoranu As kod Popea (u bijeloj košulji) u Ljubljani: slovenski enolozi Miran Vodopivec (sasvim desno), Boštjan Zidar (sasvim lijevo), predsjednik Konzorcija za kraški teran proizvođač Boris Lisjak

Znam da se na sežanskom i tršćanskom Krasu, otkako pamtim a tome je tako bogme već i više desetljeća, proizvodi, kao tipično za to područje, crno vino zvano KRAŠKI TERAN. Slovenski enolog Miran Vodopivec, potvrđujući da su Kraševci naziv teran zaštitili kao robnu marku (blagovnu znamku),  navodi da se naziv teran na Krasu javlja još iz 1296. godine, te da su o tamošnjem vinu teran pisali Valvasor, Matija Vrtovec i drugi domaći i strani pisci strukovne literature. Sloenci su naziv Teran, koji prati spomenuta apelacija PTP ili priznano tradicijsko poimenovanje, zaštitili 2004. godine. Inicijativa je došla, veli Vodopovec, od kraških vinogradara i vinara. Glavni akteri bili su, dodaje Vodopivec, Konzorcij kraških vinogradara i vinara odnosno udruga  kraških vinogradara i vinara,stručna služba Krasa i Ministarstvo za poljoprivredu RS u pregovaranju u Bruxellesu.

Prije nego li se pred koju godinu pokazalo da su Teran i Refošk dva kultivara, mada s puno sličnosti, smatralo se da su Teran i Refošk jedna sorta samo s dva lica. Izraz kraški teran odavna se i duboko se, dakle, ukorijenio na Krasu i u Sloveniji. Prije se kraški teran prodavao uglavnom rinfuzno, potom je krenuo i u litrenu bocu a malo-pomalo i u butelju.

Da bi pokušali pospješiti plasman toga vina i količinom i po boljoj cijeni, proizvođači kraškoga terana, što je bio dobio posebnu apelaciju ptp, a koje je okupio upravo po tom pitanju sežanski enolog Miran Friderik Vodopivec, odlučili su oformiti Konzorcij za kraški teran, (inter)profesionalno tijelo nalik na talijanske konzorcije npr. za Brunello iz Montalcina, Chianti classico itd., tijelo koje bi radilo na unaprjeđenju kakvoće kraškoga terana, na zaštiti naziva i na promociji. Vodopivec, inače godinama redoviti degustator-ocjenjivač vina na Vinistri, kraške je vinare vodio u Toscanu na razgovore s predstavnicima sopomenutih tamošnjih konzorcija, i Konzorcij za Kraški teran preslikao je od Konzorcija za Brunello pravilnik o tome kako i što treba raditi takva udruga, te oblik ponašanja njenih članova u vinogradu, u podrumu ali i u trženju vina, kao i oblike financiranja tijela, uključujući dakako i samofinanciranje. Kad se iz službeno iz strukovnih krugova počelo govoriti da su Teran i Refošk dvije a ne jedna ista sorta, Kraševci nisu, logično, išli na promjenu naziva jer termin kraški teran bio je već preduboko usađen i afirmiran kao spontano nastala robna marka teritorija. Brigom oko kraškoga terana Konzorcij je vino s bazne kvalitativne razine dignuo je na znatno viši kvalitativni nivo, a s jeftine cjenovne razine na znatno viši prodajni cjenovni nivo. Zaštitom kraškoga terana Konzorcij za Kraški teran doveo je robnu marku od spontane na institucionaliziranu razinu.

Iako je u Istri znan i često rabljen termin istarski teran, koji se tržio, kao i vino kraški teran, rinfuzno pa onda u litrenoj boci i potom malo pomalo stigao i do butelje, o njemu se kao vinu u našoj Istri sigurno, a nažalost, nije povela briga kakvu su pokazali članovi Konzorcija za svoj kraški teran. Jače mu se posvetila tek nekolicina proizvođača-zaljubljenika.

I sad, pitanje: ako su se jedni potrudili unaprijediti vino u njegovoj prepoznatljivosti i kakvoći, te poboljšati njegovu ukupnu prezentabilnost na tržištu, i ako su ga zaštitili i na razini u EU, a sve to znači da su marljivo radili i, strpljivo čekajući ishod,ukupno kroz godine investirali i dosta novaca u to, a drugi, u neposrednom susjedstvu, na teranu nisu gotovo ništa radili u organiziranome smislu, čak nisu ni primjedbe imali na registraciju kraškoga terana pri EU, imaju li ti drugi prava spočitavati onima prvima to što sada, nakon prikladno i pravovemeno provedene zaštite robne marke, štite svoj financijski interes?

Nitko ozbiljan tko se bavi vinom u ovoj zemlji ne može, čak ne smije reći da mu je zaštita kraškog terana od strane Slovenaca promakla, jer o Konzorciju za kraški teran i njegovim naporima na unaprjeđenju proizvoda i stvaranju institucionalizirane robne marke teritorija pisalo se u Hrvatskoj, konkretno upravo u reviji Svijet u čaši, i to u nekoliko navrata. U prvoj hrvatskoj reviji za vino i gastronomiju Svijet u čaši, koja postoji već više od 20 godina i koja se, inače, i cijela nalazi i na Internetu (www.mam-vin.eu ) pisalo se više puta o samoorganiziranju vinara i iskustvima oko njege i zaštite tipičnih proizvoda teritorija kroz talijanske konzorcije za vina, francuske međuprofesionalne urede (Burgundija, Bordeaux, Champagne…). Revija je navela i primjere iz Austrije… Očito, mnogi u nas nisu bili spremni na čitanje, a dojam je da je i još mnogih koji nisu spremni za primjenu pozitivnih iskustava drugih u tome sektoru.

I onda netko pita – rasplamsala se nedavno o tome polemika preko Facebooka – je su li nam potrebne apelacije ili ne! Pa zar nije jasno da jesu, i to ne samo jedna nego dvije ili više njih ovisno o stilistikama vina, naime apelacije ipak unose stanoviti red, pridonose, među ostalime, tome da ne dodje do vakvih gafova i da se potrošač lakše snađe u moru ponude…

Google translater: http://translate.google.com/translate_t                www.suhiucasi.wordpress.com

SVIJET VINA – 2012/2013 – WORLD of WINE / Hrvatska na dlanu – Croatia at a glance

EU vaga

Zeljko Suhadolnik

Uvod / Introduction
Površina / surface: 56.594 km2. Broj stanovnika / inhabitants: cca 4.285.000. Prosječna starost stanovništva / average inhabitants’age: 41,7 godina/years Nacionalnost / nationality: Hrvati / Croates = 85 %. Vjera / religion: 80 % rimo-katolička / roman-catholic. Jezik & pismo / language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic. Valuta / currency: kuna (1 kuna = 100 lipa). Tečaj / exchange: 1 € = cca 7,50 kuna. Glavni grad / capital: Zagreb – cca 800.000 stanovnika / inhabitants; sa širim područjem / large area – 1.200.000 stanovnika / inhabitants.

Glavni grad Hrvatske je Zagreb, centar Trg bana Jelačića. U pozadini su dva tornja katedrale / Zagreb is the capital of Croatia, center, – main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia – Dubrovnik

Značajniji i veći ostali gradovi / significant bigger other towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Površina teritorijalnog mora / surface territorial sea: 31.067 km2. Ukupna dužina morske obale / total coast lenghth: 5835 km, od toga na kopnu / on the coast: 1777 km, otočki je dio / on islands: 4058 km. Broj otoka / islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66. Veći otoci / biggest islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. Nacionalni parkovi, ukupno / national parks, total: 8, od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes). Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno / surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. Zaštićene vrste / protected species: bilja / flora = 44, životinja / animals = 381. Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / monuments under the UNESCO protection: Dubrovnik (stari grad / old town); Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica; Split palača cara Dioklecijana / emperor Diocletianus’ palace; Šibenik katedrala / cathedral.

Vinograd & vino / Vineyard & wine

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vinogradarska područja Hrvatske / Vine-growing regions and areas in Croatia

Vinogradarske regije / vinegrowing regions: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio) / continental (inside, northern part of the country) & Primorska / littoral, coastal. Vinorodnih oblasti / vinegrowing areas: 12.
• Kontinentalni dio / continental part:
istok / east = Slavonija, Podunavlje (Danube area) • bregoviti sjevero-zapad / hilly north-west = Zagorje-Međimurje, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokupje, Moslavina.
• Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / littoral, from the north-west to the south-east:
Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija.

Povijest: Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, too.

History: The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, were planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Vinogradi, ukupna površina – u hektarima, po podacima Državnog zavoda za statistiku, Vinogradarskog upisnika, Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju te Hrvatske gospodarske komore /vineyards, in total – in hectares, the datas are from the Central Bureau of Statistic, Vineyard Register, the State’s Agency for payments in agriculture and rural development, and from the Croatian Chamber of Commerce:
• Državni zavod za statistiku/Central Bureau of Statistics = 32.485 ha
• Vinogradarski upisnik / Vineyard Register = 20.752 ha
• Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju (evidencija po sustavu ARCOD) – podatak dobiven izravno od Agencije / Agency for paying in agriculture and rural development (ARCOD system evidency) – the data received directly from the Agency = 20.669 ha
• Hrvatska gospodarska komora, podatak ARCOD / the Croatian Chamber of Commerce, the ARCOD based data = 24.672 ha
Broj registriranih parcela vinograda, podatak od Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju / number of the registered vineyard’s parcels, total, the data from the Agency for payments in agriculture and rural development = 82.634

Ukupno proizvođača u Hrvatskoj / producers in total in Croatia: 60.000

Površine i proizvođači po regijama, u postocima / surfaces and producers by regions, in %:
– Kontinentalni dio / continental part
površina, u hektarima / surface, in hectares = 48 % (Sjeverozapadna Hrvatska / north-western part = 34 % • Slavonija & Podunavlje / Danube area = 14 %)
proizvođača oko / total producers cca = 32 %
– Primorski dio / coastal part
površina, u hektarima / surface, in hectares = 52 % (Istra s Hrvatskim primorjem / Istria and the northern littoral = 16 % • Dalmacija / Dalmatia = 36 % )
proizvođača oko / total producers cca = 68 %

Najjače po vinogradskim površinama ukupno su sljedeće županije / the strongest in total vineyard surfaces are the following counties: Istra (2.999 ha), Osijek-Baranja (2.484 ha), Split-Dalmacija (2.289 ha), Dubrovnik-Neretva (2.138 ha), Vukovar-Srijem (1.639 ha), Požega-Slavonija (1.469 ha), Zadar (1.285 ha), Zagreb (977 ha); Zagreb grad / town (43 ha)…

 

Starost vinograda, većma iznad / age of vineyards, majority over: 30 godina / years.
Struktura vinogradarskih posjeda / structure vineyards – u posjedu do 1 ha / in possesion of till 1 ha = 83 % proizvođača / producers.

Sorata koje se mogu naći, ukupno / varieties in total, cca = 200. Sorata navedenih kao priznate na službenoj listi / varieties mentioned on the official list, as approved = 198. Autohtonih / indigenous = 60.
Glavne domaće sorte / most important local varieties: Graševina (grashevina) / Welsh Riesling – 4.702,77 ha, Malvazija istarska / Malvasia istriana – 1.645,88 ha, Plavac (plavatz) mali – 1.554,61 ha. Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7.900 ha = cca 20 – 26 %.
Slijede / following are: direktno rodni hibridi / hybrides – 1.129,60 ha, Merlot – 772,95 ha), Rizling rajnski / Riesling – 672,66 ha, Chardonnay – 645,24 ha, Plavina – 630,39 ha, Cabernet sauvignon – 602,46 ha, Frankovka / Franconia, Blaufränkisch, Lemberger – 508,95 ha, Debit – 397 ha, Babić (babich) – 351,72 ha, Rukatac (rukatatz), Maraština (marashtina) – 274,11 ha, Kraljevina / Königstraube – 267,27 ha, Pošip (poship) – 250,61 ha, Sauvignon bijeli / blanc – 241,19 ha, Trbljan – 232,16 ha, Traminac (crveni i mirisavi / red and Gewürtz) – 226,51 ha, Kujundžuša (kuiundzusha) – 218,39 ha, Trebbiano toscano, Ugni blanc – 216,65 ha, Teran – 216,20 ha, Pinot sivi / gris, grigio – 212,83 ha, Pinot bijeli / blanc – 186,75 ha, Pinot crni / noir – 181,52 ha, Syrah – 169,63 ha, Moslavac / Furmint – 154,75 ha, Žlahtina – 141 ha, Vranac, Kratošija – 153 ha, Silvanac zeleni / Grüner Sylvaner – 133,25 ha, Ranfol – 131,80 ha, Refošk – 126 ha, Zweigelt – 116,12 ha, Crljenak, Zinfandel, Primitivo – 62,30 ha), Škrlet (shkrlet) – 61 ha, Bogdanuša (bogdanusha) – 47,85 ha, Vugava – 34,7 ha, Grk – 9,88 ha…

U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine pronađena stara sorta Krapinska belina identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Kao njen hrvatski sinonim navodi se i izraz Belina drobna. Ta se sorta, uz Pinot (crni), vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog kultivara Chardonnay. Postoji indicija da je Krapinska belina odnosno Heunisch Weiss ili Gouais blanc i jedan od roditelja kultivaru Moslavac, odnosno Furmintu, a možda i Frankovki. Bi li se CHARDONNAY moglo smatrati i, makar indirektno – SINOM HRVATSKOGA RODA?! Otkriće Zinfandela kao Crljenka kaštelanskoga i otkriće da je Zinfandel odnosno Crljenak jedan od roditelja najvažnijem hrvatskom crnom kultivaru Plavcu malome, kao i ova spoznaja o jednome od roditelja Chardonnayu nađenome u Hrvatskom zagorju baca svakako novo svjetlo na Hrvatsku kao vinsku zemlju! / Found in the north-western part of Croatia, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot (noir), the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication that Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc is one of parents of the varieties Moslavac (Šipon, Furmint) and Blaufränkisch. Could CHARDONNAY be considered, even indirectly, THE SON OF CROATIA?! The discovery of the Zinfandel as Crljenak kastelanski, the discovery that Zinfandel or Crljenak is one parent of the most important croatian native red variety Plavac mali, and of course this new discovery about the Chardonnay’s parental tie with the variety found also in Hrvatsko zagorje area, are throwing the new and significant light on the Croatia as the wine country.

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / the first croate internationally registered wine: Dingač (13. 05. 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali. Omeđeno za vino Dingač / designated vineyards for the Dingač wine = 71,5 ha.

Sveta Nedjelja Hvar Plenki

Hvar, južna strana / southern slopes, Sveta Nedjelja
Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) = 1086 ha. Od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there = 960 ha.

 

Tržište / Market
Proizvodnja vina/ wine production:
– cca 1,4 milijuna hl / million hl (podatak dobiven od Hrvatske gospodarske komore / the data from the Croatian Chamber of Commerce)
– 575.205 hl po prijavama o proizvodnji u 2011., podatak dobiven od Agencije za plaćanja u poljoprivredi / accordingly to the registered production for 2011., the data received from the Agency for the payment in agriculture and rural development
Bijelo vino / white wine: cca 65 %. Crno / red: oko 34 %. Ružičasto / rosé: 1 %. Mirno vino / still wine: 98,5 %. Pjenušci / sparklings: 1,5 %.

Izvoz sada / actual exportation = 39.000 hl, u vrijednosti od / in value of = USD 14.000.000 • najviše u / mostly to: 1. Bosna & Hercegovina = 32 %; 2. Njemačka / Germany = 23 %; 3. Rusija /Russia = 7 %. (Podatak: Hrvatska gospodarska komora/ the data from Croatian Chamber of Commerce)
Uvoz sada / actual importation = 148.000 hl, u vrijednosti od / in value of: USD 22.000.000 • najviše iz / majority imported from: Makedonija = 39 %; Bosna & Hercegovina = 12 %; Francuska /France = 10 %. (Podatak: Hrvatska gospodarska komora/ the data from Croatian Chamber of Commerce)

Potrošnja po stanovniku, procjena / consumption per capita, estimation: cca 28 lit.

Najpoznatiji proizvođači / most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj / wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore / most renown winemakers of the croatian origin in the world

Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

—————————————-.

Pripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan
Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural developmen, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ; OIV • Zagreb, 04, 2013.

—————————————.

Agrolaguna Dobra vina

LAKOĆA POSTOJANJA U ISTRI

Vina LAGUNA
Malvazija
Chardonnay
Sivi pinot
Teran
Merlot
Cabernet sauvignon
Muškat ruža

FESTIGIA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 137/2013. – BUYING GUIDE

SVIJET U CAŠI /Željko Suhadolnik

VELJAČA / OŽUJAK 2013 

U ovome izdanju/in this issue:

HRVATSKA – CROATIA • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

HRVATSKA – CROATIA

Dalmacija

* * * * (XL) 13° C
POŠIP 2011 Čara – KORTA KATARINA
KORČULA, Čara, sorta Pošip, označeno kao: vrhunsko, suho, 14,5 vol %

* * * (XL)  12 – 13° C
GRK 2011 – CEBALO
KORČULA Lumbarda, sorta: Grk, označeno kao vrhunsko, suho, 13,9 vol %

* * * (XL) 12 – 13° C
GRK 2011 Bire – BIRE MILINA
KORČULA Lumbarda, sorta: Grk, označeno kao vrhunsko, suho, 14,2 vol %

* (M) 12° C
POŠIP & ŽILAVKA 2011 – GRABOVAC
IMOTSKI, sorta Pošip & Žilavka, označeno kao kvalitetno, suho, 13,0 vol %

* (L-XL)  18° C
DINGAČ 2008 – Vinarija DINGAČ
PELJEŠAC Dingač, sorta Plavac mali, označeno kao vrhunsko, suho, 15,6 vol %

* (M – L) 17 – 18° C
MARICA 2011 plavac – MRGUDIĆ
PELJEŠAC, sorta: Plavac mali, označeno kao kvalitetno s k.p, suho, 14,5 vol %

* (M) 16° C
BABICA 2010 Štafileo – VUINA
KAŠTELA-TROGIR, sorta: Babica, označeno kao kvalitetno, suho, 12,8 vol %

slatko desertno / sweet dessert

* * * (L) 15 – 16° C
MERLOT 2010 selection desertno – BADEL 1862 Benkovac
BENKOVAC STANKOVCI, sorta: Merlot, označeno kao vrhunsko desertno, poluslatko, 15,3 vol %

——————————

Mon Ami kusaci

NAŠI CRNJACI ZA KINU – Od uvoznika iz Hong Konga došao je upit o najboljim crnim vinima Hrvatske. Njegov prijedlog bio je da se ovdje u nas izabere i preporuči 10 vina špice te da se u Hong Kong na adresu tog uvoznika pošalju odabrani uzorci za njegovu degustaciju, nakon čega bi s kineske strane uslijedila odluka o uvozu. Hrvatsko-francuska gospodarska komora preko, kako čujemo, Sandre Skenderović, zadatak da se izaberu ponajbolje naše crne etikete povjerila je sommelieru Mariju Meštroviću, uposlenom u restoranu Mon ami u Velikoj Gorici. On je, kako po svojim dojmovima iz prethodnih kušanja kapljice s našega tržišta tako i po reputaciji proizvođačkih imena, te po tome da proizvođač u ovome trenutku za tržište ima raspoloživo najmanje 500 butelja etikete uzete u obzir, napravio listu kušanja i okupio ekipu degustatora u kojoj su bili mr. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, zagrebački sommelieri Darko Lugarić (Agava) i Ivan Jug (Apetit Cmrok), te vinski pisci Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik ispred revije Svijet u čaši. Od 36 degustiranih vina u obzir da se pošalju na prezentaciju u Hong Kong izdvojena su u prvome krugu sljedeća: Meneghetti 2009 crno (najbolje ocijenjeno vino s ove liste prijedloga), Boškinac 2009, pa Modro jezero 2009 grand reserva od Grabovca, Plavac 2009 Stina Majstor od Jake Andabaka, Plovac ploški 2008 od Hvaranina Carića, Dingač 2008 od Kiridžije, Dingač 2008 od Miličića, Medvjedica 2007 od Dubokovića, Ivan Dolac 2007 barrique od PZ Svirče/Badela 1862, te Plavac mali 2007 selekcija od Petrica s Hvara. Na slici: kušači na degustaciji za Hong Kong. ∎

————————————-

Istra

* * (L)  13 – 14°
SAUVIGNON BLANC 2011 – DEGRASSI
ZAPADNA ISTRA sorta: Sauvignon bijeli/blanc, označeno kao kvalitetno, suho, 15,7 vol %

* * (M) 12° C
MALVAZIJA ISTARSKA 2012 Ponente – TRAPAN
ZAPADNA ISTRA, sorta: Malvazija istarska, označeno kao kvalitetno, suho, 13,0 vol %

———————————–

KUŠANJE: RESTAURANT BALTAZAR ZAGREB – Degustatori: Velimir Korak, enolog i proizvođač vina Korak, Plešivica; Leo Gracin, enolog, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb, Vinolab Zagreb, proizvođač babića Suha punta u Primoštenu, Klaudio Jurčić, sommelier, višestruki šampion Hrvatske, Baltazar Zagreb; Saša Zec, Agrokor Jamnica, Vitomir Andrić, Večernji list, Zagreb; Željko Suhadolnik, glavni urednik – revija Svijet u čaši. Vina je posluživao Zdravko Stanić. Na slici s kušačima je i novi službeni voditelj restorana Baltazar Igor Čimbur, sin Bobe Čimbura koji je službeno u mirovini.

U sredini slike, uz Igora Čimbura, je sommelier Klaudio Jurčić, koji je nakon ovog ocjenjivanja putovao u Tokio na Svjetsko prvenstvo sommeliera.  ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

———————————-

* * * * (XL) 18° C
GRAN TERAN 2008 – CORONICA
ZAPADNA ISTRA, UMAG KORENIKI, sorta Teran, označeno kao kvalitetno, suho, 13,4 vol %

* * * * (XXL) 18° C
SANTA LUCIJA 2009 MeCaTe – KOZLOVIĆ
ZAPADNA ISTRA BRTONIGLA, SANTA LUCIA, sorte Merlot, Cabernet sauvignon, Teran, označeno kao stolno, suho, 14,6 vol %

* * * (XL) 18° C
GRABAR 2008 – CORONICA
ZAPADNA ISTRA, sorta: Cabernet sauvignon & Merlot, označeno kao kvalitetno, suho, 14,0 vol %

——————————————-

VIVATINA! – U Boćarskom domu na zagrebačkom Prisavlju sada stoluje Vivatina! Vivatina d.o.o. u suvlasništvu je Nine Schmidt, Tanje Hrenar, Ljiljane Režek, Milke Damjanović i Željka Bročilovića Carlosa, sommeliera koji je dugo radio u Južnom Tirolu u Italiji, a unatrag nekog vremena uspješno vodi zagrebački restoran Dubravkin put. S obzirom na to da poznaje mnoge i najuglednije inozemne proizvođače vina, on bi se mogao pokazati ključnom osobom u izboru i uvozu vrlo interesantnih vina manjih ali elitnijih proizvođača iz vana. Nama i treba upravo takav uvoz ekskluzivnijih vina koja će fino brusiti kvalitetu domaće kapljice i domaćim proizvođačima sada uoči ulaska Hrvatske u EU jasno dati do znanja koji rang kvalitete tržišno podnosi koji nivo cijene.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Po riječima direktorice Vivatine Nine Schmidt, cilj je maksimalno promovirati vina gornje kakvoće i pogotovu ona s karakterom, koja nisu na policama supermarketa. To opredjeljenje prema iznimnoj kvaliteti, dodaje Nina Schmidt, odnosi se i na hrvatsku vinsku scenu. Ali, u kontekstu Lijepe naše u pitanju su ne samo vino nego i drugi ekskluzivniji proizvodi poput maslinova ulja, sira, tartufa, kulena, pršuta itd., naime želja je Vivatine, navodi Nina Schmidt, preko poslovnih partnera vani promovirati pa i izvesti neke naše eno-gastro proizvode visoke kakvoće. ∎

—————————————–

Slavonija

* * * (M) 13 – 14° C
BATINA 2009 – KALAZIĆ
BARANJA, sorta: Sauvignon bijeli/blanc u najvećoj mjeri, Chardonnay & Pinot sivi, Traminac u maloj mjeri, označeno kao kvalitetno, suho, 14,4 vol %

* * (M) 10 – 12° C
GRAŠEVINA 2012 – ZDJELAREVIĆ
SLAVONSKI BROD STUPNIK, sorta: Graševina, označeno kao kvalitetno, polusuho, 13,3 vol %

* (M) 10 – 12° C
RAJNSKI RIZLING 2011 – ADŽIĆ
KUTJEVO, sorta: Rizling rajnski, označeno kao kvalitetno, suho, 13,0 vol %

* * (M) 18° C
ZWEIGELT 2009 barrique – ENJINGI
KUTJEVO, sorta: Zweigelt, označeno kao kvalitetno, suho, 14,2 vol %

* * (L) 18° C
PINOT CRNI 2007 – BARTOLOVIĆ
KUTJEVO KAPTOL, sorta: Pinot crni, označeno kao vrhunsko, suho, 14,5 vol %

* * * (M) 18° C
MERLOT 2011 – BUHAČ
SRIJEM ILOK, sorta: Merlot, označeno kao vrhunsko, 14,0 vol %

* * * (M) 18° C
CABERNET SAUVIGNON 2011 – BUHAČ
SRIJEM ILOK, sorta: Cabernet sauvignon, označeno kao vrhunsko, 14,0 vol %

* (M)  16 – 18° C
CABERNET SAUVIGNON 2007 – BARTOLOVIĆ
KUTJEVO KAPTOL, sorta Cabernet sauvignon, označeno kao kvalitetno, suho, 12,5 vol %

——————————-

Legenda

CH – Šampion (Š) / Champion (Ch) – briljantno / brilliant = 99 – 100 (19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova / points • * * * * * – klasično veliko vino / classic great wine = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) bodova / points • * * * *  – izvrsno, dojmljivo / outstanding, impressive = 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova / points • * * * – kompleksno, vrlo dobro / complex, very good = 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) bodova / points • * *  – dobro / good = 82 – 85 (15,0 – 16,9 / 3,0 – 3,5) bodova / points • = 76 – 81 (12,6 – 14,9 / 2,0 – 2,9) bodova = obično, prosječno, jednostavno

 l = trošiti sada • / = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može po trajati u dobroj kondiciji •  —  = čuvati duže, vino ima šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša

CIJENE /PRICES, u maloprodaji / retail, 0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €)

pijte razborito – odgovorno – trijezno

————————————

CRNA GORA  – MONTENEGRO

* * * (XL) 18° C
CRNOGORSKI VRANAC 2008 barrique – PLANTAŽE 13. JUL
PODGORICA, sorta: Vranac, označeno kao kvalitetno, suho, 14,0 vol %

* * (M) 18° C
CRNOGORSKI CABERNET SAUVIGNON 2009 – PLANTAŽE 13. JUL
PODGORICA, sorta: Cabernert sauvignon & u maloj količini dodani Merlot & Vranac, označeno kao kvalitetno, suho, 13,5 vol %

* * (M)  16 – 18° C
CRNOGORSKI MERLOT 2009 – PLANTAŽE 13. JUL
PODGORICA, sorta: Merlot, označeno kao kvalitetno, suho, 13,5 vol %

ČILE – CHILE

Label_MontesFolly 2006

* * * * * (XXXL) 18° C
SHIRAZ 2006 Montes Folly – MONTES
CURICO COLCHAGUA SANTA CRUZ, Apalta, sorta Syrah, označeno kao Santa Cruz do, suho, 15,0 vol %

* * * * (XXXL) 18° C
PURPLE ANGEL 2008 – MONTES
COLCHAGUA, Apalta & Marchigue, sorta: Carmenere 92 %, Petit verdot 8 %, označeno kao Valle de Colchagua do, 15,0 vol %

* * * * (XXXL) 18° C
MONTES ALPHA M 2010 – MONTES
COLCHAGUA SANTA CRUZ, Apalta, sorte: Cabernet sauvignon 80 %, Cabernet franc 10 %, Merlot 5%, Petit verdot 5 %,u zemlji porijekla oznčeno kao: Santa Cruz d.o. / u Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p., 14,5 vol %

* * (M) 18° C
CABERNET SAUVIGNON 2010 reserva – VIÑA TARAPACA
MAIPO, sorta: Cabernert sauvignon, označeno kao kvalitetno, suho, 13,5 vol %

——————————-

Studenti ocjenjivaci agrofaksa

BRAVO ZA MLADE KUŠAČE! – Na vidiku svježa krv u degustatorsko-ocjenjivačkim krugovima za vino u Hrvatskoj: Ana i Luka! Lijepa vijest za Hrvatsku, njeno vino, Agronomski fakultet iz Zagreba: studenti diplomskog studija Vinogradarstvo i vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu Ana Hranilović i Luka Radiček osvojili prvo (Ana) i treće mjesto (Luka) na Europskom natjecanju mladih ocjenjivača vina (Concours Européen des Jeunes Professionnels du Vin – CJPV). Čestitke! Na drugo mjesto u grupi europskih zemalja mimo Francuske plasirala se studentica Daniela Larisa Zaharia iz Rumunjske. Apsolventica Ana (sjedi, u prvom planu) pobjedu a student prve godine diplomskog studija Luka (stoji, odmah iza Ane) treće mjesto izborili su u konkurenciji 25 mladih natjecatelja. Takmičenje, održano nedavno u sklopu pariškog internacionalnog sajma poljoprivrede SIAL, organiziralo je francusko Ministarstvo agrikulture, a pokrovitelj je bio francuski ministar poljoprivrede Stéphane Le Foll. Prvom prigodom Svijet u čaši pozvat će dobitnike da budu kušači-ocjenjivači na našim degustacijama za Potrošački putokaz! ∎

——————————–

FRANCUSKA  – FRANCE

Burgundija

* (XL) 10° C
CHABLIS 2010 – DOMAINE BARAT
BURGUNDIJA, CHABLIS, sorta Chardonnay, označeno kao aoc odnosno kvalitetno, suho, 12,5 vol %

* * * * (XXXL) 18° C
BEAUNE THEURONS 2009 1er cru – LOUIS JADOT/Domaine Gagey
BEAUNE, sorta Pinot crni /noir, označeno kao aoc 1er cru / vrhunsko, suho, 13,5 vol %

ITALIJA – ITALIA

Pijemont

barbera
* * * * (XXL) 18° C
BRICCO DELL’UCCELLONE 2009 barbera d’Asti – BRAIDA
ASTI, ROCCHETTA TANARO, sorta Barbera, označeno kao Barbera d’Asti d.o.c. suho, 16,0 vol %

* * * * (XXL) 18° C
BRICCO DELLA BIGOTTA 2008 barbera d’Asti – BRAIDA
ASTI, ROCCHETTA TANARO, sorta Barbera, označeno kao Barbera d’Asti d.o.c. suho, 15,5 vol %

* * * (L – XL) 17 – 18° C
MONTEBRUNNA 2011 barbera d’Asti – BRAIDA
ASTI, sorta Barbera, označeno kao Barbera d’Asti d.o.c., suho 15,5 vol %

* * (L) 15° C
La MONELLA 2012 barbera di Monferrato frizzante – BRAIDA
MONFERRATO, sorta Barbera, označeno kao Barbera d’Asti d.o.c, frizzante/muzirajuće, 14,5 vol %

* * (M – L) 15° C
GRIGNOLINO d’Asti 2012 – BRAIDA
ASTI, sorta Grignolino, označeno kao d.o.c., suho, 13,0 vol %

Moscato d’Asti

* * * (M – L) 8° C
VIGNA SENZA NOME 2012 moscato d’Asti – BRAIDA
ASTI, sorta Moscato /Muškat, pravilnik kaže da se bere s potencijalnih 12,5 vol % alkohola, alkoholno vrenje: pušta se dok se nije stvorilo, kako nalaže pravilnik o proizvodnji ovoga tipa vina, 5,5 vol % alkohola, označeno kao Moscato d’Asti d.o.c.g. slatko, 5,5 vol %

Veneto

* * * * (XXL – XXXL) 18° C
CAMPO LEON 2008 amarone della Valpollicella classico – LATIUM Morini
VALPOLLICELLA, sorta Corvina 70 %, Rondinella 20 %, Oseleta 5 %, Croatina 5 %, označeno kao docg, polusuho, 16,5 vol %

* * * * (XXL – XXXL) 18° C
CUSLANUS 2007 amarone della Valpollicella classico – ARMANI
VALPOLLICELLA, sorta Corvina 70 %, Corvinone, Rondinella 30 %, označeno kao docg, polusuho, 15,0 vol %

* * * * (XXXL) 18° C
FRACASTORO 2003 amarone della Valpollicella classico – ARMANI
VALPOLLICELLA, sorta Corvina 70 %, Rondinella 20 %, Corvinone, 10 %, označeno kao docg, polusuho, 15,5 vol %

* * * * (XXL – XXXL) 18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2007 – VILLABELLA
VALPOLLICELLA, sorta Corvina 70 %, Corvinone, Rondinella 30 %, označeno kao docg, polusuho, 15,0 vol %

* * * (XXL) 18° C
ALBINO ARMANI 2007 amarone della Valpollicella – ARMANI
VALPOLLICELLA, sorta Corvina 70 %, Corvinone, Rondinella 30 %, označeno kao docg, polusuho, 14,5 vol %

* * * (XXL) 18° C
BROLO delle GIARE amarone della Valpollicella 2005 riserva – TEZZA
VALPOLLICELLA, sorta Corvina, Oseleta, Rondinella, označeno kao docg, polusuho, 16,0 vol %

* * * (XXL) 18° C
VALPANTENA amarone della Valpollicella 2007 classico – TEZZA
VALPOLLICELLA, sorta Corvina, Oseleta, Rondinella, označeno kao docg, polusuho, 15,5 vol %

* * * * (L) 18° C
CAMPO PROGNÀI 2009 Valpollicella superiore – LATIUM MORINI
VALPOLLICELLA, lllasi, sorte Corvina & Corvinone 70 %, Rondinella 20 %, ostale 10 %, označeno kao Valpollicella superiore d.o.c., 15,0 vol %

* * * (L) 18° C
VALPOLLICELLA 2009 ripasso – ARMANI
VALPOLLICELLA, sorte Corvina & Corvinone 70 %, Rondinella 20 %, označeno kao Valpollicella ripasso d.o.c., 13,5 vol %

* * * (M – L) 18° C
VALPOLLICELLA 2010 ripasso – TEZZA
VALPOLLICELLA, sorte Corvina, Oseleta, Rondinella, označeno kao Valpollicella ripasso d.o.c., 14,3 vol %

* * (M) 18° C
VALPOLLICELLA 2010 superiore – ARMANI
VALPOLLICELLA, sorte Corvina & Corvinone 70 %, Rondinella 20 %, označeno kao Valpollicella superiore d.o.c., 13,0 vol %

* * * * (M – L) 18° C
OSELETA 2007 rosso veronese – VILLABELLA
VERONA, sorta: Oseleta, označeno kao Rosso veronese i.g.t.. suho, 13,5 vol %, punjeno u magnum (800 boca)

* * (M – L) 17 – 18° C
MONTEMAZZANO ROSSO 2007 – VILLABELLA
VERONA, CALMASINO, sorta: Corvina, ozančeno kao Rosso veronese i.g.t.. suho, 13,5 vol %

SLOVENIJA – SLOVENIA

Primorska

* *  (L) 8 – 10° C
SAUVIGNON 2012 – TILIA
VIPAVA, sorta: Sauvignon blanc, označeno kao kvalitetno, suho, 13 vol %

* * * (L) 13° C
CUVÉE ANA 2007 – MLEČNIK
VIPAVA, sorta: Chardonnay 75 %, Malvazija istarska & Friulano 20 %, Rebula 5 %, tri dana maceracije i 24 mjeseca zrenja u velikoj bačvi, označeno kao kvalitetno s kp, suho, 13,05 vol % (18 mg/lit ukupnog sumpora!)

* (M) 10 – 12° C
KRASNO BELO 2009 – VK BRDA
GORIŠKA BRDA, sorta: Rebula 40 %, Sauvignonasse 30 %, Chardonnay 30 %, označeno kao vrhunsko, suho, 13 vol %

Dolenjska

pjenušci / penina

* * * (L) 8° C
CUVÉE SPÉCIALE No 1 bela penina – ISTENIČ
BIZELJSKO-SREMIČ, klasična metoda, označeno kao vrhunsko, brut, 12,5 vol %

* * (M – L) 8° C
VALVASOR penina suho – MASTNAK
BIZELJSKO-SREMIČ, Sevnica Zečje brdo, sorta: Chardonnay, Graševina, klasična metoda (vrenje u boci), označeno kao brut, 12,0 vol %

ŠPANJOLSKA ESPAÑA

pjenušci / cava

* * (M) 8° C
ELYSSIA cava gran cuvée brut – FREIXENET
PENEDÈS, pjenušac, klasična metoda (vrenje u boci), označeno kao prirodno pjenušavo, brut, 11,5 vol %

————————————

kušano još… / tasted too veterani dostojni divljenja / impressive oldies

18° C
BAROLO 2001 riserva Villero – VIETTI, Castiglione Falletto, Piemonte, Nebbiolo, Barolo docg, suho,14,0 vol %

18° C
BARBERA d’ALBA 1999 vigna Martina – ELIO GRASSO, Monforte d’Alba, Piemonte, Barbera, docg, suho,14,5 vol %
BRUNELLO di MONTALCINO 2003 – FULIGNI, Montalcino, Toscana, Sangiovese grosso, docg, suho, 14,5 vol %
PIGNOLO 2003 – MOSCHIONI, Colli orientali del Friuli, Pignolo, doc, suho, 14,5 vol %
AMARONE della VALPOLLICELLA 1997 – MONTE ZOVO, Valpollicella, Veneto, Corvina, Rondinella, Oseleta, docg, suho, 15,5 vol %

www.mam-vin.eu  ; www.svijetucasi.hr

Google translater: http://translate.google.com/translate_t