SVIJET VINA – 2012/2013 – WORLD of WINE / Hrvatska na dlanu – Croatia at a glance

Zeljko Suhadolnik

Uvod / Introduction
Površina / surface: 56.594 km2. Broj stanovnika / inhabitants: cca 4.285.000. Prosječna starost stanovništva / average inhabitants’age: 41,7 godina/years Nacionalnost / nationality: Hrvati / Croates = 85 %. Vjera / religion: 80 % rimo-katolička / roman-catholic. Jezik & pismo / language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic. Valuta / currency: kuna (1 kuna = 100 lipa). Tečaj / exchange: 1 € = cca 7,50 kuna. Glavni grad / capital: Zagreb – cca 800.000 stanovnika / inhabitants; sa širim područjem / large area – 1.200.000 stanovnika / inhabitants.

Glavni grad Hrvatske je Zagreb, centar Trg bana Jelačića. U pozadini su dva tornja katedrale / Zagreb is the capital of Croatia, center, – main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia – Dubrovnik

Značajniji i veći ostali gradovi / significant bigger other towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Površina teritorijalnog mora / surface territorial sea: 31.067 km2. Ukupna dužina morske obale / total coast lenghth: 5835 km, od toga na kopnu / on the coast: 1777 km, otočki je dio / on islands: 4058 km. Broj otoka / islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66. Veći otoci / biggest islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. Nacionalni parkovi, ukupno / national parks, total: 8, od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes). Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno / surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. Zaštićene vrste / protected species: bilja / flora = 44, životinja / animals = 381. Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / monuments under the UNESCO protection: Dubrovnik (stari grad / old town); Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica; Split palača cara Dioklecijana / emperor Diocletianus’ palace; Šibenik katedrala / cathedral.

Vinograd & vino / Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske / Vine-growing regions and areas in Croatia

Vinogradarske regije / vinegrowing regions: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio) / continental (inside, northern part of the country) & Primorska / littoral, coastal. Vinorodnih oblasti / vinegrowing areas: 12.
• Kontinentalni dio / continental part:
istok / east = Slavonija, Podunavlje (Danube area) • bregoviti sjevero-zapad / hilly north-west = Zagorje-Međimurje, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokupje, Moslavina.
• Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / littoral, from the north-west to the south-east:
Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija.

Povijest: Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, too.

History: The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, were planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Vinogradi, ukupna površina – u hektarima, po podacima Državnog zavoda za statistiku, Vinogradarskog upisnika, Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju te Hrvatske gospodarske komore /vineyards, in total – in hectares, the datas are from the Central Bureau of Statistic, Vineyard Register, the State’s Agency for payments in agriculture and rural development, and from the Croatian Chamber of Commerce:
• Državni zavod za statistiku/Central Bureau of Statistics = 32.485 ha
• Vinogradarski upisnik / Vineyard Register = 20.752 ha
• Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju (evidencija po sustavu ARCOD) – podatak dobiven izravno od Agencije / Agency for paying in agriculture and rural development (ARCOD system evidency) – the data received directly from the Agency = 20.669 ha
• Hrvatska gospodarska komora, podatak ARCOD / the Croatian Chamber of Commerce, the ARCOD based data = 24.672 ha
Broj registriranih parcela vinograda, podatak od Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju / number of the registered vineyard’s parcels, total, the data from the Agency for payments in agriculture and rural development = 82.634

Ukupno proizvođača u Hrvatskoj / producers in total in Croatia: 60.000

Površine i proizvođači po regijama, u postocima / surfaces and producers by regions, in %:
– Kontinentalni dio / continental part
površina, u hektarima / surface, in hectares = 48 % (Sjeverozapadna Hrvatska / north-western part = 34 % • Slavonija & Podunavlje / Danube area = 14 %)
proizvođača oko / total producers cca = 32 %
– Primorski dio / coastal part
površina, u hektarima / surface, in hectares = 52 % (Istra s Hrvatskim primorjem / Istria and the northern littoral = 16 % • Dalmacija / Dalmatia = 36 % )
proizvođača oko / total producers cca = 68 %

Najjače po vinogradskim površinama ukupno su sljedeće županije / the strongest in total vineyard surfaces are the following counties: Istra (2.999 ha), Osijek-Baranja (2.484 ha), Split-Dalmacija (2.289 ha), Dubrovnik-Neretva (2.138 ha), Vukovar-Srijem (1.639 ha), Požega-Slavonija (1.469 ha), Zadar (1.285 ha), Zagreb (977 ha); Zagreb grad / town (43 ha)…

 

Starost vinograda, većma iznad / age of vineyards, majority over: 30 godina / years.
Struktura vinogradarskih posjeda / structure vineyards – u posjedu do 1 ha / in possesion of till 1 ha = 83 % proizvođača / producers.

Sorata koje se mogu naći, ukupno / varieties in total, cca = 200. Sorata navedenih kao priznate na službenoj listi / varieties mentioned on the official list, as approved = 198. Autohtonih / indigenous = 60.
Glavne domaće sorte / most important local varieties: Graševina (grashevina) / Welsh Riesling – 4.702,77 ha, Malvazija istarska / Malvasia istriana – 1.645,88 ha, Plavac (plavatz) mali – 1.554,61 ha. Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7.900 ha = cca 20 – 26 %.
Slijede / following are: direktno rodni hibridi / hybrides – 1.129,60 ha, Merlot – 772,95 ha), Rizling rajnski / Riesling – 672,66 ha, Chardonnay – 645,24 ha, Plavina – 630,39 ha, Cabernet sauvignon – 602,46 ha, Frankovka / Franconia, Blaufränkisch, Lemberger – 508,95 ha, Debit – 397 ha, Babić (babich) – 351,72 ha, Rukatac (rukatatz), Maraština (marashtina) – 274,11 ha, Kraljevina / Königstraube – 267,27 ha, Pošip (poship) – 250,61 ha, Sauvignon bijeli / blanc – 241,19 ha, Trbljan – 232,16 ha, Traminac (crveni i mirisavi / red and Gewürtz) – 226,51 ha, Kujundžuša (kuiundzusha) – 218,39 ha, Trebbiano toscano, Ugni blanc – 216,65 ha, Teran – 216,20 ha, Pinot sivi / gris, grigio – 212,83 ha, Pinot bijeli / blanc – 186,75 ha, Pinot crni / noir – 181,52 ha, Syrah – 169,63 ha, Moslavac / Furmint – 154,75 ha, Žlahtina – 141 ha, Vranac, Kratošija – 153 ha, Silvanac zeleni / Grüner Sylvaner – 133,25 ha, Ranfol – 131,80 ha, Refošk – 126 ha, Zweigelt – 116,12 ha, Crljenak, Zinfandel, Primitivo – 62,30 ha), Škrlet (shkrlet) – 61 ha, Bogdanuša (bogdanusha) – 47,85 ha, Vugava – 34,7 ha, Grk – 9,88 ha…

U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine pronađena stara sorta Krapinska belina identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Kao njen hrvatski sinonim navodi se i izraz Belina drobna. Ta se sorta, uz Pinot (crni), vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog kultivara Chardonnay. Postoji indicija da je Krapinska belina odnosno Heunisch Weiss ili Gouais blanc i jedan od roditelja kultivaru Moslavac, odnosno Furmintu, a možda i Frankovki. Bi li se CHARDONNAY moglo smatrati i, makar indirektno – SINOM HRVATSKOGA RODA?! Otkriće Zinfandela kao Crljenka kaštelanskoga i otkriće da je Zinfandel odnosno Crljenak jedan od roditelja najvažnijem hrvatskom crnom kultivaru Plavcu malome, kao i ova spoznaja o jednome od roditelja Chardonnayu nađenome u Hrvatskom zagorju baca svakako novo svjetlo na Hrvatsku kao vinsku zemlju! / Found in the north-western part of Croatia, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot (noir), the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication that Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc is one of parents of the varieties Moslavac (Šipon, Furmint) and Blaufränkisch. Could CHARDONNAY be considered, even indirectly, THE SON OF CROATIA?! The discovery of the Zinfandel as Crljenak kastelanski, the discovery that Zinfandel or Crljenak is one parent of the most important croatian native red variety Plavac mali, and of course this new discovery about the Chardonnay’s parental tie with the variety found also in Hrvatsko zagorje area, are throwing the new and significant light on the Croatia as the wine country.

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / the first croate internationally registered wine: Dingač (13. 05. 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali. Omeđeno za vino Dingač / designated vineyards for the Dingač wine = 71,5 ha.

Hvar, južna strana / southern slopes, Sveta Nedjelja
Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) = 1086 ha. Od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there = 960 ha.

 

Tržište / Market
Proizvodnja vina/ wine production:
– cca 1,4 milijuna hl / million hl (podatak dobiven od Hrvatske gospodarske komore / the data from the Croatian Chamber of Commerce)
– 575.205 hl po prijavama o proizvodnji u 2011., podatak dobiven od Agencije za plaćanja u poljoprivredi / accordingly to the registered production for 2011., the data received from the Agency for the payment in agriculture and rural development
Bijelo vino / white wine: cca 65 %. Crno / red: oko 34 %. Ružičasto / rosé: 1 %. Mirno vino / still wine: 98,5 %. Pjenušci / sparklings: 1,5 %.

Izvoz sada / actual exportation = 39.000 hl, u vrijednosti od / in value of = USD 14.000.000 • najviše u / mostly to: 1. Bosna & Hercegovina = 32 %; 2. Njemačka / Germany = 23 %; 3. Rusija /Russia = 7 %. (Podatak: Hrvatska gospodarska komora/ the data from Croatian Chamber of Commerce)
Uvoz sada / actual importation = 148.000 hl, u vrijednosti od / in value of: USD 22.000.000 • najviše iz / majority imported from: Makedonija = 39 %; Bosna & Hercegovina = 12 %; Francuska /France = 10 %. (Podatak: Hrvatska gospodarska komora/ the data from Croatian Chamber of Commerce)

Potrošnja po stanovniku, procjena / consumption per capita, estimation: cca 28 lit.

Najpoznatiji proizvođači / most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj / wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore / most renown winemakers of the croatian origin in the world

Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

—————————————-.

Pripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan
Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural developmen, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ; OIV • Zagreb, 04, 2013.

—————————————.

LAKOĆA POSTOJANJA U ISTRI

Vina LAGUNA
Malvazija
Chardonnay
Sivi pinot
Teran
Merlot
Cabernet sauvignon
Muškat ruža

FESTIGIA