SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

⦁ VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol…

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna. ◾

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019 – Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKA – Filip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019 – OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018 – Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017 – Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brut – Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primošten, parcela Gaj, sorta Babić, loza stara stotinjak godina, suho, 13,0 vol %  Nekomplicirano, svježe, skladno, relativno dobre strukture. Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne  trajnosti. ⦁ DEORUM limited edition – SLADIĆ FAMILY, desertno kvalitetno vino, Dalmatinska zagora/Skradin, Plastovo, sorta Maraština, grožđe prezrelo, 15,2 vol %, 0,50 lit. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. ⦁ TESTAMENT BABIĆ PROŠEK 2018 – TESTAMENT WINERY, Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, sorta Babić, 14 vol % alkohola i sa 100 g/l neprovrelog sladora. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena (rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta) da se pokaže u punom svjetlu i sjaju. Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog (višnja) i bobičastog voća (borovnica, crni ribiz…). U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim  taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga. Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji.

___________________________

Proizvođači se predstavljaju…

TESTAMENT WINERY – Direktor i glavni enolog vinarije Testament Juraj Sladić u tijeku ovih ZOOM-prezentacija vina Šibensko-kninske županije rekao je kako su u projekt Testament investirali Šveđani. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz 2019. proizvedeno je od grožđa dovezenog iz Oklaja, napunjeno ga je oko 4000 butelja, cijena butelji u maloprodaji je između 75 i 80 kuna

Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu

Grožđe za pjenušac Testament Opolo 2019 brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji. Ukupno je napunjeno oko 3000 butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina – 500 butelja – degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od 2500 boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Alkohol:  11,0 vol %, 0,75 lit. mpc. u vinariji: 150 kn.

Za prošek Testament Babić 2018, koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta. Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko 2000 litara prošeka.

SLADIĆ FAMILY – Marko Sladić iz Plastova kod Skradina prezentirao je svoj obiteljski posjed: šest hektara vinograda, glavna sorta je Maraština, s oko 70 posto zastupljenosti. Obitelj Sladić suhi debit iz 2019 proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko 5000 butelja, mpc. se kreće oko 60 do 65 kuna za bocu A slatko desertno vino Deorum dobiveno je alkoholnim vrenjem na authtonom, vlastitom kvascu i uz šest mjeseci dozrijevanja kapljice u drvu. Godišnja količina tog desertnog vina bude oko 800 do 1000 polalitrenuh boca.

Rade Županović

OPG ŽUPANOVIĆ – OPG Županović iz Kruševa u zaleđu Primoštena vodi Rade Županović. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze – sortu Babić – sadili su na dva hektara 2016. godine, a u 2019. imali su, rekao je Rade, drugu berbu. Uz babić u crnoj verziji u kategoriji kvalitetnoga (12 vol%) i mladoga te vrhunskoga (s 13,5 vol %), Županovići imaju i rosé, te prošek. Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je 6000 boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. ◾

_______________________________

Sorte; BABIĆ

TOPLI NEKTAR s PRIMOŠTENSKIH ČIPKI – Babić je visokokvlitetna je hrvatska vinska sorta vino od koje jako dobro podnosi dozrijevanje u barriqueu.

SINONIMIMA Babić crni, Babičević, Pažanin, Roguljanac, Rogoznička, Rogozničanac, Šibenčanac, Crnac rani, Grešljivka, Prhljevac. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali.

Babić

Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica – potomak Plavca maloga….

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Babić odavna raste u Dalmaciji. Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom – nastale tako što se, kako bi se  došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom –  čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik (dalmatinskom) težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!…  Babić je osobito rasprostranjen oko Šibenika i posebice Primoštena. U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara  inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama.

Ovo su  SVOJSTVA sorte: Babić ima tendenciju visokog  prinosa pa mu ne odgovaraju sustavi uzgoja veće ekspanzije i nužno je kod njega prakticirati rez na kratko. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda. Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat. Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu.

Vino s primoštenskih terasa bude tamne do i gotovo neprobojne rubinske boje (u mladosti s jačom nijansom ljubičastoga), s izraženom voćnosti (tamno voće) ali i sa senzacijom posušena bilja, duhana, mekano, puno, sa suhim ekstraktom i do 30 i 35 g/lit, s 13,5 i više, tj. i do 15 vol %  alkohola, s između 5 i 6 g/lit ukupne kiselosti. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal.

JELO i SERVIS: Poslužiti iz veće čaše, na temperaturi od 18 stupnjeva, odlično će prijati uz pečenu plavu ribu, janjetinu s ražnja, razna pečenja, divljač. ◾

______________________________

S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište. Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je – djeluje kao da je dodano nekako usput – vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten (kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači) i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja (Gaj), međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten. Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz 2019, 2018, 2017, 2016. Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Neka vina otkrivala su – doduše nimalo napadno i smetajuće, da su dozrijevana u bačvi(ci), potom: alkoholi u vinima varirali su od 12,0 vol% preko 13,0, 13,5 vol %, pa do 14,5 vol %…

Čuvene primoštenske čipke Babića

Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije (između ostaloga moguć i jako dobar plasman – tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!), uz ovu degustaciju postavlja se pitanje što je to, zapravo, babić kao vino, kakav treba biti upravo taj dragulj (uvjerenja sam i osobno da dragulj definitivno jeste!) babić kao prepoznatljiva županijska robna marka vina i najbolji tipični eno-gastro predstavnik teritorija. Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni.

S utemeljenog polazišta – nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. (tada u nas još nije bio uveden ZOI) na tržište izlazili i iskazali se šibenski Vinoplod, zatim, enolog Leo Gracin (Suha Punta naročito!) te Danijel Szabo Markus, ovaj posljednji posebice se sada ističe s Babićem Franz Ferdinand 2015 (usput: dobivenim u suradnji s enologinjom Ivonom Đipalo Jeličić poteklom iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, neko vrijeme u strukovnom smislu pod izravnom ingerencijom upravo Gracina) – smatram da je Babić predobra sorta (dragulj!) da bi joj se u proizvodnji kapljice i u njenu označavanju za tržište pristupalo stihijski, dakle da se naziv Babić ovako kako je to sada troši olako te da se naveliko hvali i ono vino od njega a koje nije na razini naj, naj… i ranga perjanice teritorija! Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga (dovoljno) svjesni!

Sudionici u diskusiji – dubrovački sommelier Marko Šram i zagrebački sommelier Darko Lugarić

Od nekolicine diskutanata na skupu moglo se čuti kako je ovo postojeće stanje s babićem dobro jer vina se dobro prodaju a, isticano je, vino se i proizvodi da bi ga se prodalo, ovakva raznolikost u verzijama babića i pohvaljena je, objašnjenje je bilo da je raznolikost bogatstvo, međutim ti koji su zastupali ovakvu raznolikost nisu bili za to da se u suglasnosti sa strukom i s lokalnim dugogodišnjim iskustvom vezanim uz redovitost u visokoj kakvoći u berbama Babića, službeno izdvoje i do statusa crua izdignu neke pozicije, oznaka kojih bi na etiketi dodatno isticala kvalitetu i osebujnost vina babić – tu eto nisu (?!) vidjeli naznaku tog bogatstva. Istina, pred kraj diskusije nekoliko proizvođača ipak je izjavilo da bi se za babić mogle uvesti službeno priznate dvije kategorije vina – jedna bi bila mlađa kapljica, a druga, stupanj iznad, ona odležana i zrela, razvijena. Nekoliko ih je pak reklo na kraju i to da bi možda dobro bilo babić njegovati kao prvenstveno kompleksniju i strukturiraniju kapljicu, a područje mlađe, svježije, pitke da može kod crnih vina pokrivati npr. plavina, kod mlađih bijelih spomenut je debit, a u domeni ozbiljnijih bjelih maraština.

Rekao bih da je krajnje vrijeme da se, radi vlastitog interesa, robni proizvođači iz Županije poslovno udruže (u tijelo koje bi onda moglo i dobivati raznolike opravdane poticaje društvene zajednice) i da se dogovore, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i marketing, o pravilniku obveznome za pridržavanje za sve članove a zahvaljujući kojemu bi se realiziralo ne uniformnost i dosadnu jednoličnost, čega se možda neki pojedinci boje, nego, ponavljam, prepoznatljivu za sortu te za teritorij karakterističnu fizionomiju babića za danas-sutra moguće komercijalno vrlo unosnu županijsku marku vina.  ♣

____________________________

ON LINE PROMOCIJA VINA KVARNERSKIH SORTI – Sad kad nema vinskih festivala i sajmova te drugih promotivnih manifestacija vezanih uz Bakhov nektar a na koje smo naviknuli, aktivnosti su se preselile na Internet. Ono što je prije, u razdoblju uživo, bilo normalno, postalo je nenormalno, no začas s pretvorilo u – novo normalno!

Zeljko Stilin Belec iz redova organizatora (lijevo), te Ivica Dobrinčić Šipun

Sada svatko za sebe unutar svoja četiri zida degustira i pijucka, s time da je sastanak svih na zadanu temu unutar nekog prije određenog termina preko Interneta. Tako je, eto, usporedno s kušanjem vina Šibensko-kninske županije, u drugom dijelu prosinca 2020. realiziran i susret Kvarner u vašem domu, uz kapljicu od sorata tradicijski uzgajanih na našem kvarnerskom području. Organizatori su bili međunarodni eno–gastro festival WineRi, te Udruge vinara Kvarnera, Turistička zajednica Kvarnera, a tehničku podršku dala je Visoka poslovna škola PAR. Događanje, u trajanju od gotovo tri sata, okupilo je u raspravi o vinima – o njihovim svojstvima te o sljubljivanju s hranom – stotinjak sudionika (sommelieri, vinski znalci, znanstvenici sa sveučilišta, novinari, restorateri, hotelijeri, trgovci, organizatori vinskih događanja, turistički radnici…)  iz cijele Hrvatske. Vina na kušanje podastrli su PZ Gospoja, vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar iz Vrbnika, zatim vina Plovanić iz Kastva i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Svi sudionici kušali su: pjenušac Maličić od autohtone kvarnerske vinske sorte Žlahtine a iz produkcije vinarije Šipun iz Vrbnika kojeg je predstavio vinar Ivica Dobrinčić, pjenušac od Žlahtine San Marino vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog kojeg su predstavili vinar Miroslav Palinkaš i enolog vinarije Marijo Jeličić, zatim mješavinu sorata Verdića, Mejskog, Divjake, Malvazije, Brajkovca te Belice kuće Plovanić iz Kastva a koju je predstavio vinar Dean Rubeša. Žlahtinu PZ Gospoja iz Vrbnika predstavio je enolog Anton Brusić, dok su autohtonu crnu kvarnersku vinsku sortu Sansigot/Sušćan Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika predstavili vinari Ivan i Egle Katunar.

– Ovo predblagdansko razdoblje pravo je vrijeme za druženje, kušanje, makar uz Internet, i odabir vina na blagdanskom stolu, zato smo odabrali pjenušce i mirna vina, a ovo je bila prilika da se što više ljudi upozna s autohtonim sortama koje su zaista bogatstvo Kvarnera ali i Republike Hrvatske – rekao je dr.sc. Žarko Stilin, glavna osoba vezana uz ovu on line degustaciju.◾

Na kraju ružne i tužne godine, te na početku godine od koje se očekuje mnogo…

AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

Godinu što je upravo prošla nećemo pamtiti po dobru: corona je poharala cijeli svijet, zbog nje i od covida19 umrlo je puno ljudi, među njima također poprilično onih koji inače vrlo vjerojatno ne bi bili već otišli. Mnoga pa u posljednjem periodu i vrlo stroga ograničenja uvedena u teškoj borbi protiv pandemije pučanstvo su dovela na rub živaca. Gospodarstvo je ozbiljno osakaćeno. Kao da to nije bilo dovoljno – Hrvatsku su pogodili i potresi, počelo je na proljeće u Zagrebu i okolici i nastavilo se, i jačim intenzitetom, u prosincu, a da nam u višemjesečnom predahu od jače trešnje do trešnje ne bude dosadno pobrinule su se ljetne poplave. Petrinja je sravljena sa zemljom, broj u minuti nastalih beskućnika golem.

Najgore je što je ovaj najnoviji neprijatelj, kao nijedan drugi, posve nepredvidiv i ne znaš u kojem će trenutku udariti i kojom žestinom. Počeli smo se nekako administrativno i činovnički nadati da će s prvim danom nove, 2021., zla kob olabavti i prestati. Eh, kad bi se bitne stvari mogle rješavati okretanjem lista u kalendaru ili, kako se jedan kolega novinar na Faceboku u Staroj godini pohvalio, bacanjem poderanog kalendara 2020 već ujutro 31. prosinca  poderao i bacio u smeće…

                U industriji događanja pad prometa i više od 90 posto, Zajednica industrije događanja HGK traži hitnu pomoć da preživi. Evo malo činjenica koje šalje Hrvatska gospodarska komora:

– Naša industrija jedna je od najviše pogođenih, bilježi se pad od čak 90 posto, a negdje i do 100 posto. Prosinac nam je uvijek do sada bio jak mjesec tako da nam najveći udarac tek slijedi, naime počeci godine su inače manje aktivna razdoblja. Svibanj nam je zadnja ciljna ravnina. Mi smo trkači na srednje pruge, preživjeli smo deset krugova, no ne znamo koliko ćemo još moći ovako – rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice industrije događanja HGK Boris Kovaček (usput: za zamjenike predsjednika Zajednice izabrani su Darko Tuček i Joe Bašić, a za poslovnu tajnicu Zajednice Jagoda Divić) iz tvrtke Pepermint.  

Kao ključni problemi ističu se poteškoće oko isplate plaće djelatnicima, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoje formalno obrazovanje, školovanje je kroz rad. Teškoće su vezane i uz podmirivanje fiksnih troškova, posebno za tvrtke za iznajmljivanje opreme vrijednost koje se mjeri u milijunima kuna, a troškovi skladištenja vrlo su visoki.

Boris Kovaček

– Vrlo nepovoljan je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu u kojemu je potrebno nekoliko godina za povrat investicije i za dolazak u profitabilnu fazu. A sada smo morali otkazati dosta priredbi već u visokoj fazi organizacije – dodaje Kovaček.

U dopisu Vladi traže se nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha. Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu ovim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom Neustart Kultur osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

– Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološke mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć – bile su Kovačekove riječi.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da industrija događanja još uvijek nije prepoznata kao važan generator promjena u gospodarstvu te zapošljavanja mladih, obrazovanih i kreativnih kadrova.

– Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko je ova branša ključna i za brend i imidž zemlje kao turističke destinacije. Percepcija je, pogotovu na lokalnoj razini, da zarađuje samo organizator, a ne postoji svijest o tome što sve određene priredbe donose i lokalnoj zajednici – kazao je Radoš. – Naime, Industrija događanja utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja počela se razvijati krajem devedesetih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009., doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice zahvaljujući organizacijama značajnijih festivala poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

ITER VITIS – Pandemija je gadno za(s)kočila turizam. I te kako ozbiljan udarac zbog bitno slabijeg kretanja turista pretrpio je vinski sektor. Čuje se da hrvatske vinarije više od 70 posto prodaje realiziraju kroz turističku sezonu, odnosno zahvaljujući turističkoj sezoni. Iz Hrvatske gospodarske komore, unutar koje postoji i Udruženje vinarstva Hrvatske, javljaju da se u dosadašnjem trajanju pandemije u svijetu potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila. Ni porast internetske prodaje vina nije mogao ublažiti velike gubitke u sektoru. Najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Kakva-takva lanjska turistička sezona u nas ublažila je veliku štetu i katastrofične prognoze. Hrvatski vinari zabilježili su navodno ipak nešto manji pad prodaje od međunarodnog prosjeka. S obzirom na mjere koje su još uvijek na snazi teško je predvidjeti bilo što, istaknuto je na međunarodnoj online konferenciji ITER VITIS – konkurentno i sigurno. Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

– Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom. Jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno, ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu vinski turizam, koji je više od prodaje vina, dodatno dobiva na značenju. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja – istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko-vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute Tur Kultur te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.

Nikolina Brnjac

– Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija – iznijela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

– Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu – poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

                U vinski turizam 8,8 milijuna eura! – Sinergijsko djelovanje vinogradarstva/vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je dodatnog razvoja i jednog i drugoga. Bit je s jedne strane na vanjskim tržištima promovirati hrvatska vina ali i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno na obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti covid19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora – rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tušek je istaknuo kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga su u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Dragan Kovačević

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam iznio je podatke o potrošnji vina vezano uz turizam:

– O tome kolika  je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i  54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a 50 posto je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina – kazao je Kovačević, i dodao kako se moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza sada čine gotovo 95 posto.

Na konferenciji je nastupio i dr. sc. Edi Maletić, profesor na Odjelu za vinogdararstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uz već znane podatke, koje je objavio i Svijet u Čaši, o tome kako na svijetskoj razini najviše vinograda imaju Španjolci te kako najviše vina u posljednje vrijeme proizvedu Talijani (prije su se kao prvaci u količini produkcije izmjenjivali s Francuzima), i kako od vina najviše prihode ostvare Francuzi, iznio je zanimljiv i u široj javnosti manje rašireni podatak da svaka druga boca vina nije proizvedena u zemlji u kojoj je popijena.

Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno, u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija, istaknuto je na ovoj konferenciji o turizmu kao određeni zaključak i gospodarska smjernica. Naglasak se, smatram, baš u kontekstu navoda iz prethodne rečenice moralo staviti na još nešto bitno a za što nisam primijetio da je bilo spomenuto, riječ je o nečemu što već dugo ponavljam u svojim napisima – nužnosti kvalitetnije samoorganiziranosti vinska branše u Hrvatskoj na način da se vinari po zemljopisnim područjima na kojima djeluju udružuju u visoko poslovna (među)profesionalna tijela (u Italiji: Consorzio del vino…, u Francuskoj: uredi kao Bureau ili Comité Interprofessionel du vin…, u Španjolskoj: Consejo regulador…) koja mogu, svako, najbolje brinuti i koja kao glavna trebaju brinuti da se pojmovi autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno i realiziraju, dakle da stvari ne ostanu na razini riječi. Vezano uz to nužno je kod nas i uvesti sustav apelacija koje bi pokrile sve te vinogradarske teritorije i zahvalujući kojima bi do izražaja došla klasifikacija položaja po kakvoći a time i klasifikacija po rangovima kakvoće i vina i jasno označavanje vina utemeljeno na relevantnom temelju, sve to i te kako bi se gospodarski povoljno odrazilo…

24. Zlatna kuna 2020 – Burilović: Unatoč svemu, biznis ne smije i neće stati – Po 24. put dodijeljena je Zlatna kuna našim najboljima u gospodarstvu

– Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču, priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika i u neprilikama. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u toj godini korone bilježe rast poslovanja za čak do 40 posto! Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu no vrlo važnu poruku da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Luka Burilović

Kazao je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali je naglasio i to da je sada krajnje vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. U 2020. smo zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije, poručio je Burilović.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijima banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža iz Huma na Sutli koja je u 2019. proizvela više od milijardu boca i staklenki, od čega je gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta.

Zlatna kuna za najbolju srednje veliku tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava  Croz, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za više od 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku okitila se Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post start-up izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru kao dio HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva, a priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini. ♣

_______________________________

Ispred jedne od bačvica u kojima je dozrijevao svjetski zlatni Syrah 2017 – Iki Malinkovski, vlasnik, Chateaua Kamnik. Desno, u Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

Makedonsko Zlato Ten Barrels Syrah 2017 Reserva Chateaua Kamnik iz Skopja, osvojeno za svjetskom ocjenjivanju Syrah du Monde u organizaciji Forum oenologie što ga čine francuski enolozi-degustatori. Vino se plasiralo na drugo mjesto najboljih svjetskih syraha u 2020. godini! Na slici su ponosni vasnik Ilija Malinkovski i – u količinskom smislu – nekoliko punjenja spomenutog syraha.

__________________________

______________________________

VIJESTI/NEWS

Vino pod violinskim ključem

UZ JOSIPINU BLAGDANSKU ŠTUKU u ŠLAGU GRAŠEVINA Mitrovac 2018 VLADE KRAUTHAKERA – Nenadmašna Lisica! U 2020. općenito groznoj godini slavila je lijepih 70, zatim pola stoljeća na sceni, izdavanje novih albuma, primitak Porina za životno djelo. Znam je više od 40 godina, ona je učvršćivala svoju pjevačku karijeru a ja sam tada radio na mjestu urednika stranica posvećenih vedrim notama te turizmu. Nekad je živjela u Heinzelovoj a ja u Preradovićevoj ulici, kao susjed tada još budućeg njenog C-a. Unatrag barem oko 15, ako ne iviše godina, na istoj smo adresi, u zgradi u kojou je doselio I famozni C, a u kojoj nas dijeli šest katova. Kad ljeti, kad su prozori otvoreni, prodjem pored njenog stana čujem joj glas dok vježba, a u najnovije vrijeme i isprekidane zvukove glasovira, kao da komponira. A zaista se počela baviti i skladanjem, no priznaje da joj ne ide onako kako je zamišljala i željela. Pa utjehu pronalazi u – kuhanju! I tu, eto, uspijeva! Glavni joj je hit Josipe Lisac na tanjuru štuka u šlagu! Kad je za njen ukusan hobi i spomenuto jelo iz RTL-ova Dnevnika Direkt saznao njen veliki poklonik glede glazbe Vlado Krauthaker, odlučio je u vrijeme blagdana darovati joj svoju sjajnu Graševinu Mitrovac 2018, a ja sam kao susjed bio zadužen da budem poštar!….

______________________________________

In Memoriam

ZDRAVKO ILIJA & PAVICA JAKOBOVIĆ

 Dragi naši Zdravac i Pavica!

Sjajni ljudi!

Angeluš i dalje za vas/za vami zvoni… V našim srcima na svoj način, uz suzu i za navek. A kad je bilo u Château Angélus pri prvim tonovima zvona na dolasku svi smo suzicu pustili…

Uspomena na lijepa vinska putovanja po bordoškome kraju i Toscani  na kojima smo bili zajedno u režiji Svijeta u Čaši. U planu je, tragovima caberneta, bio i mađarski Villany, ali želja je ostala neispunjena, sudbina je htjela da Zdravko krene drugamo…

Châeau Angélus – doček s himnom Hrvatske sjajno odsviranom na zvonima na tornju

Sa suprugom, te s prijatejem Mladenom Siberom u razmjeni butelja na toskanskom posjedu Ca’ Marcanda glasovitog Angela Gaje, te, desno, na posjedu Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchette u oblasti Bolgheri

_____________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL) OPUS PLAVAC MALI 2016 – OPUS ZNB ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slight slope • nadmorska visina/altitude: cca 70 m • tlo/soil: vapnenac s dosta kamena i mineralna crvenica/limestone with much pieces of rock and mineral red soil • sorta/variety: Plavac mali • loze još mlade/vines still young: • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: manje i veće bačve od francuskog hrasta/small cascs and big barrels, french oak ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Komarna • vrhunsko – suho • 14,0 vol%

■ VINO je u internacionalnom stilu •  besprijekorno čisto • pokazuje kompleksnost • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • još s određenim mladenačkim nabojem i odaje nijanse rustikalnoga • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU dosta intenzivno – ima svježinu • upućuje na mineralno • na voćnost (tamno-crveno/plavo  koštićavo, donekle prosušena šljiva  i bobičasto voće • note herbalnog/fenolnoga • slatke začine (vanilija), • nijanse plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade/kave, iskazano s mjerom ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ ali ne i grub – prašnast • okus sugerira, sasvim blago, slast – slankasto – kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • gorkastog dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  (jelo: tamna mesa, pečena na roštilju,  u pećnici, duže pirjana ) • traži veću čašu/model: bordeaux • 16-18° C

ADVENTSKA RADIONICA 2020 – ZOOMIRANO: Šibensko-kninska županija

Debit

 TESTAMENT DEBIT 2019 – TESTAMENT Juraj Sladić ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija, Jadrtovac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

DEBIT 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primošten • suho • 12,5 vol%

DEBIT 2019 Bonaca – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp – suho • 12,2 vol%

DEBIT 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 12,0 vol%

DEBIT 2018 – DŽAPO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI suho • 12,5 vol%

DEBIT OYA NOYA 2017– Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Dalmatinska zagora •  suho • 13,0 vol%

Maraština

MARAŠTINA 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – BARAKA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

MARAŠTINA VILA 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija  – vrhunsko s kzp • polusuho • 14,0 vol%

MARAŠTINA 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska, Šibenik • suho • 12,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Primorska Hrvatska • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol%

Slatko deseetno/Sweet desert

DEORUM – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  prezrelo grožđe – Limited Edition • slatko • 15,2 vol% • 0,50 lit

Babić

TESTAMENT BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – suho • 13,5 vol%

BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primoštensko-skradinsko ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko -suho • 14,5 vol%

BABIĆ 2016 – SLAMIĆ ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primordska Hrvatska – vrhunsko s kzp –  suho • 13,5 vol%

BABIĆ 2018– BARAKA ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik  ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – VINOPLOD ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska – vrhunsko s kzp  – suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – dozrijevanje u barriqueu – kvalitetno s kzp – suho • 13,0 vol%

BABIĆ ROSÉ 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija, vinogorje Primošten, Gaj – loza stara 100 godina – kvalitetno s kzp. – suho • 13,0 vol%

BABIĆ CLASSIC 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija – suho • 12,0 vol%

Pjenušavo/sparkling

TESTAMENT OPOLO BABIĆ brut – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija –eko uzgoj – klasična metoda – brut  • 11,0 vol%

CRNA GORA  MONTENEGRO

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2015  Reserva – PLANTAŽE 13.jul ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp – premium • suho/dry • 14,5 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hran,  i uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno – tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU diskretno – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/crveno, bobičasto (borovnica) • otkriva nijanse vegetalno/herbalnoga • biljne začine/mirodije (malo papar), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: zreo -živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – pokazuje kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno – dugačkog toplog  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • traži veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13.jul  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto • na vegetalno – diskretno •) začine – čokoladu ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okusom sugerira slast – slankasto – dobro prateću kiselost – fino gorkastog finiša • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • prije posluženja vino je poželjno dekantirati • točiti u veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

(mpc/pp: XXL) STEYER MARK EXTREME 2015 – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: Traminac mirisavi/Gweürtztraminer ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno s gp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – moderno/OK – pedantly – modern • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno – na putu prema eleganciji • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz jaču hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – malo maglušasto (ljepše bi bilo da se posve izbistrilo) • jantarno • gusto ■ NA NOSU dosta intenzivno – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće južno – sušeno/smokva – orašasto) • na floralno (ruža) • med • na herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije (slatke – muškatne note), ■ U USTIMA zaobljeno • tanin/fenoli :živi • okusom sugerira slast – slankasto –  ima kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka • dobro bi mu došlo još vremena u boci ■ SERVICE: ⇗  ⇒  • • velika čaša/model: bourgogne • 14° C

SVIJET u ČAŠI Kronika – 04.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

2020: Sretan Uskrs? Zdravlja, pameti a naročito – RAZUMA!!!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

U tami covida19: NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO… ⦁ Corona-virus kao biblijski potop: GOSPODARSTVO u CRNINI ⦁ Sorte: FRANKOKA – KAPLJICA KARLA VELIKOGA ⦁ Quo vadis Champagne: ŠAMPANJCI PRED BITNIM IZAZOVIMA – RUINART & VEUVE CLIQUOT ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2020 – BUYING GUIDE

______________________

U tami covida19

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO…

Nakon proljeća 2020. više ništa u svijetu neće biti isto. Covid19 odnosno corona-virus promijenio je, zasad, naš život gotovo do korijena, a nastavit će ga, zacijelo, još mijenjati i kad se uzbuna smiri. Pandemija i opasnost od širenja zaraze rezultirali su ograničenjima i okolnostima za koje teško da je itko mogao pretpostaviti da će nam se dogoditi u 21. stoljeću. Nije, ovaj puta, kako je bilo nekad u doba brojnih ratova, do razine svjetskih, po onoj tko jači, taj kvači, naime sad je na djelu nepoznati i nepredvidivi neprijatelj koji kvači sve po redu, bez obzira na nacionalnu i ideološku, državnu pripadnost, rasu, vjeru, trenutnu vojnu moć i ekonomsku snagu te, kao slijed toga, i bez obzira na društveni utjecaj neke pojedine zajednice.

Stvar je – ne bih se, s obzirom na izvitoperenosti koje prate ovo naše moderno doba, čudio nekoj vrsti namještaljke s naknadnim izmicanjem kontrole! – buknula u zemlji s jednim od najjačih svjetskih gospodarstava, a onda se velikom brzinom proširila planetom, poprilično pogađajući upravo političke i gospodarske velesile po Europi, da bi se nakon što je posijana panika po cijelom Starome kontinentu okomila i na, kako netko voli reći, najjaču (vojno, politički i gospodarski) državu na Zemlji – SAD. Kako zlo ne dolazi kao jedno, u nekim područjima (konkretno: našim!) sudbina se obrušila istodobno i potresom (naravno s dosta materijalne štete) i ponekom drugom nepodopštinom za koju je dobrim dijelom krivo i sâmo čovječanstvo, a to je npr. silno onečišćenje zraka… Opravdano propisane zaštitne mjere prikovale su nas u vlastite domove, druženja B2B ali i cheek to cheek su maltene već zaboravljena (situaciju donekle spašava virtualni svijet koji u trenucima kad je u stvarnom životu na snazi obveza izbjegavanja tjelesnih kontakata barem omogućuje socijalne kontakte preko elektronskih medija), zatim, da okolnosti budu lošije, gotovo posve je stalo i gospodarstvo. Paraliza iz koje se u ovome trenutku čini gotovo nemogućime iskoprcati se. Naravno da nade ima – ona posljednja umire, zar ne? – ali i oni najoptimističniji ne nadaju se brzom i jednostavnom povratku na staro, pogotovu ne na neku moguću bolju stranu tog starog.

RESPECT! Ministar zdravstva RH prof.dr.sc. Vili Beroš, ravnateljica klinike za infektologiju Fran Mihaljević u Zagrebu prof.dr.sc. Alemka Markotić, te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr Krunoslav Capak. HVALA!!!

 Da bi se preživjelo, treba nešto raditi, ne da se ubije vrijeme nego da se privredi za život, da se osigura hrana, da se omogući funkcioniranje vitalno bitnih službi i djelatnosti. Brojni zaposleni s radom su nastavili tako što uredske poslove obavljaju unutar svojega stana ili kuće. Aktivnosti na zemlji nisu stale jer priroda se, bez obzira na covid19, budi, one se ni ne priječe ograničenjima jer kad se radi o njivi, voćnjaku, vinogradu, vrtu riječ bi trebala biti o čistome i nezaraženome zraku, problematični su međutim uvelike proizvodnja, distribucija, trgovina (tu se djelomice doskače mogućnošću što je pruža elektronika), te turizam na koji danas zemlja-domaćin s obzirom na tehničke mogućnosti mobilnosti i vrlo izraženu naviku ljudi da putuju i upoznaju nove sredine, gleda s velikim očekivanjima kad je riječ o gospodarstvu, to više što je tu riječ i o nemalom potencijalu izvoza na kućnom pragu. Države, u nadi da se pošast neće suviše odužiti i da će u svojim resursima imati dovoljno snage, određenim mjerama pokušavaju spriječiti gospodarski kolaps, nadajmo se da će se izdržati, a kad kuga modernog doba u neko nam još prihvatljivo vrijeme i počne jenjavati, nužni su strpljenje i dobro promišljnje kako dalje. Kako kaže stara latinska izreka Quod nocet, eso docet, tj. ono što ti naškodi nečemu te pouči (i učini snažnijime).

S vedrije strane… domaća zaštitna maska, i domaći kućni respirator

Poljoprivreda i proizvodnja hrane pa i distribucija od životne su važnosti, proizvodnja vina ali i piva i drugih pića danas je vrlo snažna, a turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, Hrvatska je posljednjih godina maltene sve svoje snage i ufanja ubacila u nj. Kako se Svijet u Čaši bavi eno-gastronomijom, logično mi je zaviriti što se sada, u kontekstu corone, tu događa. Kao što je spomenuto, priroda bez obzira na covid19 nastavlja svoj ciklus, i želi li se da se i proizvodni ciklus uspješno završi potrebno je na vrijeme obaviti određene radove. Hrana i vino, koje se rado svrstava u hranu, vrlo su osjetljivi, i u lancu od polja/vinograda do finaliziranog proizvoda prije izlaska s njime pred potrošača određene radnje u točno određenome roku treba izvršiti i u zatvorenim pogonima. Što se tiče zaraze, kod radova na otvorenome ne bi trebalo biti opasnosti na čistome zraku i uz pridržavanje određenog razmaka među osobama na poslu, međutim problem nastaje kad poslove treba obaviti u zatvorenome prostoru gdje je i teže poštovati dovoljne razmake među zaposlenima. Kako je uz proizvodnju tijesno vezan i plasman, koji pokriva trošak produkcije i donosi određenu zaradu nužnu za daljnju investiciju i za privatan život, teškoće se javljaju i u segmentu distribucije/dostave proizvoda a i u prodaji. Brojne trgovine pa i tržnice zatvorene pa privremeno i prilagođeno otvorene, ograničenja u radu prodavaonica prehrambenih proizvoda, ugostiteljstvo s ključem u bravi, turizam na nuli. Potrošnja, posebice onoga što nije najvažnije, bitno smanjena. Kroz godine već duboko ukorijenjena navika današnjeg potrošača je da u svako vrijeme u godini na polici ima na raspolaganju svakojako voće i povrće (a to je moguće samo uz uvoz) i, rekao bih, unatoč čestih patriotski obojenih slogana i izjava pojedinih domaćih ljudi (čini mi se ponajviše pojedinaca koji se vole eksponirati parolama), poprilična sklonost potrošača da kupuje uvozno (a možda je razlog tome dijelom i ne uvijek dovoljna briga domaćih ponuđača da na naše tržište stave dovoljno elaborirani domaći artikal) kao i veća marketinška agresivnost iz vana ne idu/nisu išli baš, bez obzira na to što bi bilo najnormalnija stvar da se u Hrvatskoj prvenstveno bira hrvatski produkt, na ruku potrošnji domaćega, našega. Nedavno je na malim ekranima objavljeno kako je Hrvatska prošle godine izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dva milijuna eura, ali je istodobno uvezla prehrambenih proizvoda za tri milijuna eura! Kao paradoks istaknuto je da se uvezlo vrlo mnogo proizvoda za uzgoj kojih u Hrvatskoj postoje odlični uvjeti, primjerice luka i krumpira. Rečeno je i još nešto: da u Hrvatskoj ima oko 400.000 hektara neiskorištenog zemljišta a koje bi se moglo jako dobro valorizirati upravo za poljoprivredu, iznesen je i podatak da bi se s navedene površine moglo godišnje proizvesti hrane dovoljno za 11 milijuna ljudi! Zahvaljujući prikazanoj ilustraciji bilo je vidljivo da je kontinentalni dio Lijepe naše solidno svojim površinama uključen u uzgoj kultura namijenjenih prehrani, dok je predio uz more, pogotovu što se ide južnije, vrlo slabo iskorišten za poljoprivredu. To je također paradoks, jer cvatući turizam idealan je za plasman upravo lokalnih prehrambenih proizvoda… Zaključak u ovome tv-prilogu bio je da ćemo i kao ponuđači i kao potrošači valjda ubuduće, kad epidemija prestane, osjetno više pažnje posvećivati domaćim sezonskim svježim proizvodima s obzirom da je naša, domaća hrana, koja s polja može biti vrlo brzo i bez mnogo konzervansa na stolu potrošača, osobito ukusna, dakle da će se potrošači u izboru artikala ubuduće odlučivati za okus, užitnost i svježinu a ne prvenstveno rukovođeni jeftinoćom i nagovorima bombardirajućih nas reklamnih poruka.

_____________________________

Anno Domini 2020/HRVATSKI USKRŠNJI STOL – PLANOVI i STVARNOST – Hrvati vole potrošiti za bogat svečarski odnosno blagdanski stol, posebice uz Uskrs i Božić te Novu godinu. Magazin Ja TRGOVAC iz Zagreba uz takve veće praznike objavi rezultate istraživanja tržišta i rasploženja potrošača koje organizira sa na tom području znanom agencijom Hendal. Ove godine anketno istraživanje Ja TRGOVCA i Hendala provedeno je tijekom veljače, prije nego li je u zemlji i službeno nastupilo izvanredno stanje što je imalo jak utjecaj na svakodnevni život stanovništva pa dakako i na potrošačko ponašanje. Istraživanje je održano na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Glavni urednik časopisa Ja TRGOVAC Goran Pavlović iznosi rezultate ankete:

– Prema provedenom anketnom istraživanju, nešto manje od polovine građana planiralo je štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs (48,1%), i to predstavlja smanjenje broja štediša u odnosu na prethodnu godinu, kada je štednju planiralo njih 62,3 posto. Dugački redovi ispred dućana koje se moglo vidjeti u Velikom tjednu ove godine lijepo su prikazali stanje duha domaćih potrošača, većina kojih nije htjela dopustiti da im pandemija corona-virusa naruši proslavu blagdana Uskrsa u krugu njihovih obitelji.

U veljači je je više od tri četvrtine hrvatskih građana – 76,3 posto – izjavilo da planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su u najvećem broju – 66,4 posto – namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. Dio građana – 14,9 posto – odgovorio je kako neće u neku posebnu kupovinu, jer da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje. Ostatak ispitanika – 9,4 posto – namirnice je kanio kupiti na tržnici, a dio – 8,9 posto – u malim prodavaonicama i supermarketima. Najčešće spominjani proizvodi koji bi se ove godine našli na uskrsnom stolu bili su kuhana jaja – 97,1 posto, zatim mladi luk – 90,9 posto, pa kuhana šunka – 87,9% posto, te hren – 65,7 posto. Polovica građana na svom je uskrsnom stolu htjela imati rotkvice – 52,4 posto, a oko trećine njih poslužio bi pincu ili sirnicu – 33,3 posto, i orahnjaču – 30,9 posto. Približno podjednak broj građana na trpezi su vidjeli servirane puricu s mlincima – 25 posto, odnosno pečenu svinjetinu – 23 posto, te pečenu janjetinu – 23,4 posto, dok je 20,9 posto njih htio pripremiti šunku pečenu u kruhu, pogaču – 18,7%, te sarmu 15,5 posto.

Planirana potrošnja bila je nešto viša od prošlogodišnje. Najviše građana – 22 posto – na uskrsne blagdane bilo je spremno potrošiti između 300 i 400 kn, dok ih je 17,6 posto kanilo izdvojiti 400 i 500 kn. Nekih 15,7 posto bilo je onih koji su odlučili potrošiti između 200 i 300 kn, a 15,2 posto onih koji su predvidjeli trošak između 500 i 600 kn. Manje je bilo onih koji su na kupovinu za Uskrs namjeravali potrošiti između 100 i 200 kn (9,7%) te onih sa čak između 600 i 1.000 kn (7,1%). Najmanje građana – 2,6 posto – za Uskrs mislilo je potrošiti više 1.000 kn, dok 9,6 posto njih još nije znalo koliko će točno potrošiti.

A kako je na kraju bilo? Iz Hrvatske gospodarske komore stigao je podatak da je ovogodišnja uskršnja potrošnja bila 14 posto manja od one lanjske.

– Ove godine smo za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijardi kuna, što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je potrošnja u svim djelatnostima iznosila 1,4 milijarde kuna – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić. – Uzme li se u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima, koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojega smo se svi pribojavali… ◾.

TEŽAK UDARAC PRUŽATELJIMA USLUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA – Anketa Hrvatske gospodarske komore provedena među pružateljima usluga obiteljskog smještaja pokazala je da više od 90 posto njih osjeća posljedice corona-virusa na poslovanje u vidu smanjenog broja rezervacija, a 60 posto ih trenutnu financijsku štetu procjenjuje u iznosu do 50.000 kuna.

Većini je booking pao preko 50 posto, najviše je otkaza za travanj, a udio otkazanih rezervacija sve je manji prema kraju godine. Posebno zabrinjava podatak da trećinu anketiranih čine umirovljenici od kojih gotovo polovica (47 posto) tvrdi da im je ova situacija veliko financijske opterećenje, a još 40 posto ih smatra da bez prihoda od smještaja neće moći sastaviti kraj s krajem, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, dodajući kako najveći udio anketiranih pružatelja usluga ima kategoriziranu samo jednu smještajnu jedinicu (42 posto) i četiri stalna kreveta (20 posto).

Trećina ispitanika ima popratnu tvrtku ili obrt, a među njima je više od polovice onih kod kojih su te tvrtke ili obrti isključivo ili u znatnoj mjeri oslonjene na uslugu pružanja smještaja. Očekivano, većina ih radi sezonski (60 posto), s time da je sezonalnost pomaknuta prema drugoj polovici godine. Zbog corona-virusa šest posto anketiranih ima radnike u samoizolaciji, pri čemu su to najvećim dijelom oni sami.

U anketi je sudjelovalo više od 2200 pružatelja usluga obiteljskog smještaja, većma iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Čak 94 posto ih nudi isključivo uslugu smještaja, tek tri posto noćenje i doručak, a samo dva posto se bavi seoskim turizmom.

Većina ih rezervacije zaprima online, preko strane turističke agencije, trećina (32 posto) direktno, bez posrednika, a 15 posto preko domaćih agencija.

Prekinuti opskrbni lanci i otežan uvoz robe zbog corona-virusa odlična su prilika da se razmisli da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji, a kako bi maksimalno olakšala povezivanje naručitelja s kvalitetnim proizvodima naših tvrtki HGK je još 2016. pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda.

Konoba Rino u istarskom Momjanu, u vlasništvu ugostitelja i vinogradara i vinara Rina Prelca. Ako su restorani zatvoreni, pate ugostitelji, turizam a i domaći proizvođači hrane. Inače, turistička industrija pokriva 20 posto BDP-a Hrvatske

U Katalogu je dostupno gotovo 3000 vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da generalno kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je online katalog zamišljen kao svojevrstan gospodarski savjetnik naručiteljima te da osim osnovnih informacija sadrži i norme, certifikate, CPV šifre, područja primjene, tehničke specifikacije, troškovničke stavke, tehničke nacrte, kontakt proizvođača i ostale dodatne informacije koje mogu pomoći naručitelju u analizi ponude.

Upis u Katalog je besplatan za članice HGK, a proizvode je moguće pretraživati prema nizu kriterija sukladno unesenim podacima putem upisa ključnih riječi ili pojma sukladno Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija), sukladno CPV šiframa prema jedinstvenom rječniku javne nabave ili kroz katalošku klasifikaciju proizvoda unutar dostupnih tematskih područja i sektora. ◾

____________________________

Konferencija o biomasi: BUDUĆNOST JE ZELENA, ILI JE – NEĆE BITI! – Svašta nam se nešto posebice u posljednje vrijeme događa, a mi, iako gunđamo, ponašamo se kao da to nema veze s nama. A ima, i te kako! Čovjek se opusti i prepusti, gleda i preko mjere svoje osobne interese koji mu se čine bitni a onda se čudi kad poneki račun dođe na naplatu. Očito, trebalo je doći ovo sada s coronom i s potresom, jakim onečišćenjem zraka, pa da se trgnemo.

No, je li i to što nas je pogodilo dovoljno da se, općenito, čovječanstvo osvijesti i krene nekim drugim putevima, onima koji ne nude instantnu dobit pojedincima ali koji mogu biti baza za neku stabilizaciju stanja nužnu svima. Opsjednutost zaradom, novcem te moći, koja je postala svojevrsna moderna epidemija i koja dosiže i okvire pandemije, te nebriga ili nedovoljna briga za okoliš jednostavno su morali rezultirati nekom vrstom osvete prirode. I ne treba se čuditi što je kao posljedica stigla corona kao kuga modernoga doba. Sručila se ne kao što to obično biva s nevoljama tek na siromašne nego i na ekonomski snažne, moćne.

– Biti zelen više nije izbor nego imperativ. Danas je jasnije nego ikad da je budućnost zelena. ili je neće biti! Zato je dobro da razgovaramo o biomasi kao zelenom izvoru energije. Biomasa ima veliki potencijal pa je bitno da o njoj ne samo pričamo nego i da vezano uz nju konkretno radimo. Svi zajedno moramo raditi za više energije iz biomase – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 10. konferenciji o biomasi i OIE.

Drvoprerađivački sektor trenutno muči situacija s corona-virusom zbog koje su usporene aktivnosti na europskim i globalnim tržištima, a industriji na ruku ne ide ni neobično topla zima koja je djelomično zaustavila proizvodnju i prodaju peleta. Inače, u Hrvatskoj se proizvede više od 340.000 tona peleta (1,25 posto svjetske proizvodnje), a gotovo 90 posto te proizvodnje ide u izvoz.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase Crobiom Davor Zec rekao je da su nepovoljne klimatske promjene u kombinaciji s drugim tržišnim ograničenjima smanjile cijene za 20 i narudžbe za 25 posto. Poručio je da Hrvatska treba razvijati ruralna područja i zeleno poduzetništvo te da treba proizvoditi tamo gdje je sirovina.

– EU promovira upravo takvu kružnu ekonomiju i to nam je prilika da s riječi prijeđemo na djela. Nažalost, i dalje se oslanjamo na fosilna goriva, stoga mi tražimo novi pristup energetici, onaj koji će stvoriti i preduvjete za demografsku obnovu Hrvatske. Država mora podržati proizvodnju energije iz biomase, za dobrobit svih naših građana – naglasio je Zec.

Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izjavio je da je drvna industrija jedan od bitnijih elemenata koji će zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

– Zagreb je i dalje čini više od 70 posto ekonomske snage zemlje, a nama je u interesu ravnomjeran razvoj. Tu će ova industrija igrati bitnu ulogu, temeljenu na održivosti – rekao je Blažinović.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da krećemo u novu dekadu energetske tranzicije gdje će se još više prepoznavati snaga domaćih obnovljivih resursa.

– Europski zeleni plan jasno pokazuje da Europa kreće u smanjenje emisije CO₂ kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. S tim u skladu se usvajaju i nacionalni dokumenti. Naša Strategija stavila je veliki naglasak na OIE u proizvodnji i potrošnji jer se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša – zaključio je Validžić.

Na konferenciji se, uz energetsku tranziciju, raspravljalo i o drugim aktualnim temama kao što su niskougljično gospodarstvo, EU projekti, inovacije, ulaganja i financiranje, a govora je bilo i o najsuvremenijim tehnologijama u sektoru… ◾

____________________________

Srećom proizvođači hrane – dobar dio je OPG-ova – neke prepreke na putu barem osnovne namirnice/hrane s polja do stola uspiju, ne narušavajući uvedene mjere ograničenja, prebroditi, zahvaljujući organiziranosti i mogućnostima što ih pruža internet. Na ruku im je u smislu plasmana svakako išlo to što su neposredno prije Uskrsa po gradovima otvorene zaštitnim mjerama prilagođene tržnice, te specijalne dozvole kretanja od njihovih polja i njiva do gradova gdje je veća koncentracija potrošača a propusnice su iskorištene i za isporuku na kućni prag kupca preko interneta, dakle kroz on line prodaju naručene robe. Država je s određenim mjerama pomoći izašla i ususret manjim proizvođačima mlijeka. Proizvođači vina i pića, već po tome što su ugostiteljski objekti kao njihovi najjači poligoni za plasman zatvoreni, slabe su poslovne sreće, čujem to i iz razgovora s nekima od njih, pa i onima koji također pokušavaju nešto prodati kroz animaciju i pozive pa i reklame preko društvenih mreža.

Primjerice, konkretno, Tomislav Bolfan Vinski vrh kupce žustro animira on line, i naručeno dostavlja na kućni prag kupca. Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan iz Zagreba, koji je posljednjih godina svake turističke sezone radio u visokokategoriziranom restoranu (Proto) u Dubrovniku, ove godine ne gaji nadu u posao u restoranu, ali aktivan je i vrijeme krati nastupima na Facebooku u jednosatnim programima iz svojega doma koje sam snima pametnim telefonom i kroz koje široj javnosti prezentira različita vina, proizvođače i vinogorja

Lako je moguće da su trenutno, s obzirom na mogućnost aktualne apsorpcije tržišta i budući da su za ovu godinu otkazani važni međunarodni sajmovi poput ProWeina i Vinitalyja, bečkog VieVinuma, u nepovoljnijoj situaciji vinari koji rade ozbiljna i profinjenija, čitaj skuplja vina, vina koja plasiraju preko organizacije HoReCa (Hoteli, Restorani, Cafei) i (praktički) ne rade s velikim trgovačkim lancima, ali, istodobno, baš ti vinari koji proizvode ozbiljna, složena i dugovječna vina mogli bi zbog općenito posustale prodaje ove godine na kraju biti na određeni način ipak na dobitku time što se vinu (u nas vrlo često stavljanome na tržište i prije vremena za to) pružilo u idealnim uvjetima vlastita podruma još malo vremena za razvoj pa bi taj napredak mogao biti i razlog za veselje što vino nije degradiralo nego se, naprotiv, poboljšalo, ali i valjana podloga za neko makar i minimalno podizanje cijene boci. Značajan problem su međutim vina rađena na način da zadovolje obožavatelje mlade kapljice a koja su trgovačkim kućama i ugostiteljskim objektima isporučena ove godine prije uvođenja opsadnog stanja u državi, naime s obzirom na zatvoreno ugostiteljstvo i umrli turizam teško da će biti popijena u predviđenom roku njihove najbolje kondicije, a i teško da će moći duže izdržati bez barem malene degradacije. Proizvođači strahuju da su popušili novac kojemu su se nadali. Proizvođači vina, od kojih se barem neki bilo samostalno, bilo u suradnji s tvrtkama specijaliziranima za prodaju vina i jakih pića, poprilično trse oko plasmana on line, ne očekuju brz oporavak tržišta i nakon što pandemija prođe, dobar dio njih ne vjeruje u relativno hitar povratak ugostiteljstva na prijašnje grane, velika je skeptičnost i vezano uz turizam u ovoj godini. Tu i tamo čuje se ipak mišljenje da bi se glede plasmana u ovo tmurno vrijeme kakva takva sreća mogla nasmijati proizvođačima jeftine (rinfuzne?) kapljice koji će biti u stanju dostaviti je kupcu izravno, jer, objašnjenje je, ima pojedinaca koji se, posižući za čašom, u ovoj depresiji nastoje psihički dignuti…

Što se tiče vina niže kategorije i niže cijene kojih zacijelo ima po podrumima u nas, neko rješenje bi moglo može biti u subvencioniranoj destilaciji, ali u ovome slučaju ne za proizvodnju jakog pića nego za industrijske svrhe i dobivanje dezinficijensa. Čak bi bilo i poželjno da se ona obavi jer, znam to iz vlastitog iskustva u ljekarnama sada kad je alkohol i te kako potreban kao dezinfekcijsko sredstvo nije moguće dobiti bočicu apotekarskog alkohola. Koliko čujem od jednog od naših najistaknutijih vinogradara/vinara Vlade Krauthakera, nezgoda je u tome što prije destilacije iz vina treba eliminirati SO2, a uređaji za to skupi su!

________________________________

Corona after party/KRAUTHAKER DE GOTHO WORLD WINE ATLAS – Komentirajući s gospodarskog aspekta situaciju nastalu širenjem covida19, znani kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker veli da nema šanse da su, s obzirom da ugostiteljstvo ne radi, vina koja su možda neki proizvođači, kao on, u nekoj količini uspjeli isporučiti početkom godine već i prodana krajnjem kupcu, pa da se može nadati da će neki novac vratiti u vinariju. Krauthaker govori kako mu nije, naravno, nimalo lako jer ima dosta zaposlenih i svaki mjesec mora isplatiti po 50 plaća. Kaže, nekako kao da se tješi, kako je Vlada obećala uvesti određene mjere pomoći i za vinare…

Vlado je, inače, ovu novu situaciju iskoristio da se potpuno i bez opterećujućih razmišljanja vezanih uz tržište i naplatu posveti vinogradu i podrumu. Sadio je nove vinograde, ponajviše graševinom, s najboljim klonovima iz klonske selekcije što ju je provela ekipa stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, međutim planirana sadnja nije i posve gotova jer je u aktualnim okolnostima oko pandemije zapela isporuka sadnih cijepova nekih sorata naručenih u francuskom rasadniku. Vlado inače na svom imanju ima zasađeno nekih dvadesetak različitih sorata, neke su u maloj mjeri i za njih se odlučio radi pokusa. Uz slavonski ponos graševinu i slavonski ponos u crnom sortimentu frankovku, Krauthaker ima i crljenak/tribidrag, zelenac/Rotgipfler, neuburger, sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, malbec, merlot, cabernet sauvignon, syrah, blauburger, nebbiolo, muškate… Je li ova situacija koja mnogo toga mijenja svojevrsni okidač za neke nove poteze na gospodarstvu Krauthaker, npr. u smislu da dok Vladina kćerka enologinja Martina već čvrsto drži uzde u klasičnoj proizvodnji, Vlado, prije nego li se penzionira, krene u poseban projekt kroz koji bi i adekvatno valorizirao mnoštvo svjetski znamenitih vinskih sorata porijeklom iz svih relevantnih svjetskih vinogorja (možda mu nedostaje tek nešto sangiovesea i tempranilla) a što ih Krauthakeri imaju u svom vinogradu. Pod time Projekt mislim izlazak posebno i do elitnog nivoa beskompromisno elaboriranih vina od svake sorte interpretirane na način da kapljica bude vjerno ogledalo Vallis auree&Krauthakera a ne neka vrsta makar i majstorske kopije originala, te da vina budu napunjena u ograničenoj količini u magnume i ponuđena tržištu pod etiketom Svjetski vinski atlas De Gotho / De Gotho World Wine Atlas (De Gotho je stari naziv za Kutjevo). Uz taj prikaz monosortnih vina svjetskih kultivara na kutjevački način, jedno od vina De Gotho Atlasa mogla bi biti bijela mješavina a jedno pak crna mješavina, dakle u oba slučaja svijet u jednome…

Ne znam je li se netko u svijetu tome dosjetio i ideju realizirao, ali vjerujem da bi takav prikaz vina svijeta, uz koji bi se u Kutjevu (dvorac?!) moga razviti Muzej vina svijeta (aukcije vina, vinoteka, ugostiteljstvo na visokoj razini…), mogao izazvati veliku (komercijalno lijepo potvrđenu) pažnju ovdje i u inozemstvu ◾ 

_____________________________________           

Inače, obratio sam se predsjednicima udruga vinogradara i vinara Hrvatske (Udruge vinogradara i vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, Hortus Croatiae…) i nekim znanim našim individualnim vinogradarima/vinarima s molbom za nekoliko rečenica koje bi odražavale njihov pogled na trenutačnu situaciju, te koje bi izrazile i njihova razmišljanja o tome kako se oni kao izravni akteri misle postavljati/postaviti u proizvodnji ali i u izlasku na tržište kad pandemija završi, tako da štete budu što manje moguće, te tako da budu spremniji za, u neko dogledno vrijeme, ne daj Bože slučaj ponavljanja ovakve nepogode.

Prva reakcija na moj upit bio je mail s prijedlozima za akciju (donošenje kriznih mjera za vinogadarstvo i vinarstvo) koji je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori preko svojega predsjednika Josipa Pavića uputilo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Evo teksta:

Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo već se nekoliko godina suočava s velikim problemima. Posebno je izražen problem kontinuiranog smanjivanja površina pod vinogradima te prekomjerni porast uvoza vina.

Kriza izazvana corona-virusom i očekivano smanjenje ili izostanak turističke sezone, bit će dodatni udarac ovom sektoru, jer prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno vezana je za turizam i turističku sezonu. Podaci ukazuju na činjenicu da gotovo sve vinarije, više od 70 posto svoje prodaje realiziraju u turističkoj sezoni. S obzirom da su smještaj, posebice hotelski, i ugostiteljstvo jedni od krizom najpogođenijih djelatnosti, tu sudbinu dijeli i vinarski sektor. Trenutno su svi hotelski i ugostiteljski objekti zatvoreni na minimalno 30 dana, a nažalost za očekivati je da će to razdoblje biti i znatno duže. To znači da za sve to vrijeme neće biti značajnije prodaje vina. Plasman vina na izvozna tržišta je otežan, a mnoge narudžbe su otkazane.

Josip Pavić kao predsjednik Udruženja vinarstva  pri HGK

Slijedom navedenoga, vinogradarsko vinarski sektor će u prvih šest mjeseci pretrpjeti ogromne ekonomske štete (procijenjeni pad prodaje iznosi oko 80%) što će, i u slučaju da se stanje normalizira, biti nemoguće nadoknaditi u sljedećih šest mjeseci.  

                Za prevladavanje nastalih teškoća vinogradarsko vinarski sektor zahtijeva dugoročne mjere kroz reprogramiranje postojećih kredita te osiguranje obrtnih sredstava za financiranje tekuće proizvodnje. Ne treba zaboraviti da se ovdje radi o dvije istovremene proizvodnje, onoj proizvodnji vina u tekućoj godini, ali i proizvodnji grožđa za sljedeću vinarsku godinu. Ako se vinarima ne pomogne sada teško da će biti u mogućnosti uspješno odraditi sljedeću berbu, ali i plasirati grožđe.  

               Ovdje moramo posebno naglasiti da u ovom sektoru kratkoročna rješenja sa prolongiranjem obaveza na tri ili šest mjeseci, neće dati željene rezultate, jer zbog izostanka prodaje sektor neće moći uredno servisirati dospjele obveze.

               Stoga, predlažemo da se za vinogradarsko vinarski sektor pripremi poseban paket mjera te u svrhu očuvanja proizvodnje i radnih mjesta predlažemo sljedeće mjere:

1. Uvođenje moratorija od godinu dana (optimalno do početka sljedeće sezone) na sve dospjele dugoročne kredite HBOR-a i poslovnih banaka
2. Uvođenje refinanciranja svih kratkoročnih kredita i pretvaranje u dugoročne s počekom od godinu dana
3. Osiguranje, preko HBOR-a, povoljnih obrtnih sredstva za pokrivanje likvidnosti do oporavka tržišta
4. Oslobađanje tvrtki kojima je obustavljeno poslovanje svih davanja koja su obvezna prema državi (doprinosi, porezi i dr.), a odgoda svih davanja ovisno o zahtjevu svakog poduzetnika te kasnije mogućnost otplate u ratama bez kamata
5. Obustava naplata predujma poreza na dobit/dohodak
6. Ukidanje obveznih minimalnih doprinosa za poduzetničke plaće ili bar svesti taj iznos na minimalnu hrvatsku plaću
7. Olakšice za ostala porezna davanja (duži rok za plaćanje PDV-a) ili plaćanje PDV-a po naplati
8. Specifična mjera koja bi mogla pomoći vinarima i ostalim poljoprivrednicima je žurna isplata svih planiranih poticaja i potpora
9. Pojačanje kontrole u samoj proizvodnji i prodaji vina kako bi se s tržišta uklonila krivo deklarirana i patvorena vina.

                Također, apeliramo na mjere koje hitno može poduzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:  

1. Produljenje roka za podnošenje prijava vezano na Natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Prema navedenom natječaju rok za podnošenje prijava za navedenu mjeru teče od 28. 02. 2020. i traje do 17. 04. 2020. Zbog izrazito otežanih uvjeta prikupljanja dokumentacije od dobavljača, banaka i državnih tijela krajnji rok bi trebalo produžiti ovisno o interesu vinara.
2. Produljenje provedbe odobrenih projekata na trećim tržištima zbog trenutne nemogućnosti provedbe istih  
3. Žurno donošenje odluka po projektima konverzije i restrukturiranja vinograda iz lipnja 2019. zbog potrebe naručivanja sadnog materijala, armatura i sl. i/ili produljenje rokova provedbe, jer je u ovakvim okolnostima poslovanja upitna nabavka sadnog materijala i sl.
4. Žurno izdavanje odluke vinarijama po prijavljenim projektima za Mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina na Natječaj iz travnja 2019. godine. Od vinara se očekuje da se prijave na trenutno otvoren natječaj za istu mjeru, a odluke još nisu dobili za prošlu godinu.

               Zahvaljujemo na suradnji i molimo Vas da žurno razmotrite predložene mjere, s poštovanjem. Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

________________________________________

Korakov restoran, proljeće 2020 (snimio Marko Čolić)

KORAK DO KORAKA, PA ODGODA OTVORENJA – Obitelj Korak s Plešivice taman se bila pripremila da službeno otvori svoj novi objekt koji se sada, uz odavno djelatni vinski podrum, proširen i preuređen, sastoji i od restorana s najvišim eno-gastro aspiracijama, te dvoranama za sjednice, sastanke, predavanja, prezentacije, a onda je grunula corona pa ništa od otvorenja. Do kada? Investicija se trebala konačno početi vraćati, ali…

Velimir Korak i sin mu Josip koji ga slijedi ekološkim putevima.  Koraci su  2008. dobili  povelju s titulom Vinara godine

Godinama smo išli na to da vina plasiramo na ekskluzivniji načlin, kroz grupu HORECA, a ne preko velikih prodajnih lanaca. U prvi mah sada u ovoj krizi činilo nam se da smo pogriješili i da smo mogli ići, paralelno, i preko tih lanaca prodaje, ali ubrzo smo se doma složili da je odluka da radimo samo s HORECA-om ispravna. Ostali smo vjerni našim stavovima o kakvoći i prodajnoj politici. Naprosto, ne može se sjediti na dvije stolice. Bit će nam teško, naravno, ali s obzirom da živimo na selu, na svojem imanju, u stanju smo prehraniti se s onime što možemo dobiti s naše zemlje. Makar, i u poljoprivrednom smislu sad vidimo problem, dok svi pričaju o coroni, poljoprivrednici se susreću sa velikom sušom koja će svakako ostaviti traga na poljoprivrednim kulturama ove godine. Ovo što smo gradili na području ugostitljstva ne bi nas, ako se ne odvuče predugo, trebalo baciti posve na koljena, naime kad je bila prilika aplicirali smo na državnom natječaju vezanom uz uređenja u ruralnome porostoru, pa sad očekujemo dogovoreni povrat sredstava. Više od ovog sadašnjeg stanja brine me ono koje će nastupiti nakon što se corona obuzda. Bojim se da će neka normalizacija vrlo dugo trajati – rekao je Velimir Korak

___________________________________

NOVI PODRUM – Obitelj TOMAC ove godine nije, kao prijašnjih godina, čekala Veliki čevrtak da izvadi vino iz amfore, umjesto za pola godine kao što je bivalo do sada odlučila se, pokusno, za samo dvomjesečnu maceraciju. Iz berbe 2019. u amforu je stavljen traminac. Mala svečanost u krugu obitelji – na slici su Zvonimir Tomac, njegov sin Tomislav i brat Tomo – održana je nedavno, prije nego što je grunula corona, u povodu početka gradnje novog podruma pored obiteljske kuće i starog podruma, taj će podrum biti na dvije etaže sa po 300 četvornih metara površine svaka. Novi podrumski prostor nužan im je ponajviše radi pjenušaca, koje dosta dugo ostavljaju da se razvijaju u butelji na kvascu nakon drugog vrenja. Osim s opasnosti od zaraze, suočeni su s problemima suše i mogućnosti travanjske smrzavice u vinogradu koja bi im desetkovala rod, te s neizvjesnostima koju donose – vezano baš i uz spomenutu gradnju podruma – ova još trajajuća faza incoronacije i razdoblje nakon što se corona obuzda

____________________________________________

Veliki četvrtak 2020. kod Šemberovih uz amforu

SAMO UZ OBITELJ!  – Obitelj ŠEMBER Uskrs je dočekala, po tradiciji – vađenjem vina rođenog na polugodišnjoj maceraciji u gruzijskoj amfori ukopanoj u zemlju u njihovu dvorištu. Ovaj put međutim, nakon više godina fešti, nije bilo veselog druženja, oko amfore okupili su se, radno, samo članovi najuže obitelji. Iz amfore zapremnine 1200 litara na Veliki četvrtak 2020. izvađen je rajnski rizling berbe 2019, za koji Zdenko Šember veli, ne samo kao tata nego i kao vingradar/vinar stručnjak, da je odličan, s izvanredno izraženom mineralnosti. – Kad je corona-pošast krenula uspaničili smo se. obitelj nije mala, tu su deda, baka, Ivanka i ja kao mama i tata, troje naše djece, srećom dvoje je već završilo školovanje. Zdravi smo. Potpuno smo se povukli, radimo bez stresa u vinogradu i u podrumu, lijepo se obiteljski družimo. I nadamo se da će ovaj kaos što prije završiti. Imamo nešto zemlje pretvorene u vrt i što se tiče hrane zasad ne postoji razlog za paniku. Nije nam dakako svejedno to što je poslovni promet sada praktički na nuli, nastojimo biti smireni i strpljivi, bolja vremena morala bi stići –  kazao je Zdenko Šember

Veliki četvrtak nakon vadjenja vina iz amfore prijašnjih godina

_______________________________________

­­­­­­­­­­­ EUROPA

Evo nekih odgovora i razmišljanja iz inozemstva:

Iz inozemstva pak, dobrim dijelom zahvaljujući neizravnoj pomoći kolege Carla Macchija s portala Winesurf, donosim stavove nekoliko predsjednika vrlo uglednih i moćnih tamošnjih poslovnih vinskih udruga – Konzorcija za vina Barolo, Barbaresco Alba, Langhe Dogliani, zatim Konzorcija za Brunello iz Montalcina, Konzorcija Chianti Classico, te Federacije samostalnih vinara Italije.

Ispred Konzorcija za Barolo Barbaresco Alba Langhe Dogliani govori predsjednik Matteo Ascheri, jedan od cjenjenijih pijemontskih proizvođača vina. Ustroj talijanskih konzorcija za vino predviđa dvije čelne pozicije u tijelu, a to su predsjednik i direktor udruge. Predsjednik dolazi iz redova proizvođača i on je na čelu konzorcijskog Odbora proizvođača vina, zadatak Odbora na čelu s predsjednikom je kreiranje vinske politike na teritoriju što ga konzorcij pokriva, a direktor udruge, koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača, bitno je da dobro poznaje vino i situaciju oko njega te da je u pravničkom i poslovnom smislu snalažljiv, ima zadatak osigurati da se smjernice konzorcijskog odbora za vino provedu u djelo. Predsjednik Ascheri kaže kako je i te kako svjestan kompleksnosti novonastale situacije uzrokovane corona-virusom, te kako sada treba strpljenja i staloženosti da se stvar smiri međutim već sada, kad je nevolja na vrhuncu, valja razmišljati o tome kako biti bolji kao osobe pojedinačno a i kao poslovni ljudi i zajedno, da bi se brže i sa što je manje moguće štete premostila kriza. Dodao je da bi ubuduće, posebice u slučaju ovako teških poremećaja, trebalo biti spremniji za pariranje.

Matteo Ascheri, Konzorcij za Barolo, Barbaresco, Alba Langhe Roero Dogliani

– Nužno je djelovati zajednički i biti dobro organiziran. Bitno je u kompleksnom smislu, dakle gledajući s pozicije značenja branše i odraza djelovanja branše u međuprofesionalnom aspektu na užu lokalnu zajednicu a onda i šire, znati što se želi, tada je lakše definirati načine kako da se to željeno i ostvari pa i osigurati sredstva za realizaciju. Vino ne spada u prehrambene proizvode koji su prijeko potrebni za život i koji jednostavno moraju biti svakome i svakodnevno dostupni pa i u velikim krizama, ali ono je, kao stanovita nadgradnja, u moderno vrijeme velik i važan motor u gospodarskome smislu do mjere da, i u krizama, ima pravo biti tretirano kao brojne druge namirnice iz kategorije povlaštenih nužnih. Na stranu to što ima vina i vina, o onima koja nepravedno nose povlašteni naziv Vino neka se pozabave odgovarajuće institucije… Vino kao proizvod u domeni hedonizma i kao tipičan proizvod nekog određenog terroirea, kao i razne druge dakako ne nužno gastronomske specifičnosti nekog područja, privlači silnu pažnju, i kao rijetko koji za konzumaciju predviđeni plod sa zemlje snažan je magnet unutar jedne od nekoliko najvažnijih privrednih grana modernoga doba, turizma. Stoga je, danas kad postoje silne tehnološke mogućnosti i kad se uz dovoljno higijene korištenjem svih tih zakonom dopuštenih mogućnosti može relativno lako proizvesti u tehničkom smislu vrlo dobro vino, nužno potruditi se jače i proizvoditi teritorijalno tipična i prepoznatljiva vina, ona su sposobna šire razvezati kesu potrošača i ona su inspiracija mnogim suvremenim nomadima za posjet nekome kraju.

Opjevani Barolo! Na velikoj prezentaciji vina u SAD krajem prošle godine s visokim bodovima, između 95 i 100/100, ocijenjeni su Barolo 2016 i Barbaresco 2017! (Tom Hyland)

Da pojednostavnim: riječ je o vinima koja na strukovnim ocjenjivanjima nadmašuju danas relativno lako dosegljive ocjene od 85 do i 90 bodova i koja na vrednovanjima vrhunskih poznavatelja vina terroirea (a terroir uz vinogradsku poziciju, tip tla, klimu i mikroklimu… čini svojim pristupom u trsu i u podrumu i, kasnije, izlaskom na tržište i čovjek determiniran odgojem i lokalnim prehrambenim i općim navikama) dobivaju od 95 pa do i gotovo 100 od 100 mogućih bodova. Upravo s tako visokim ocjenama vrvjelo je, pohvalio se Ascheri, nedavno, na neposredno prije navale covida19 u SAD organizirano milijun eura teško predstavljanje nekih 200 proizvođača članova Konzorcija Barolo, Barbaresco, Alba Lange Dogliani u New Yorku. Stotinjak vodećih američkih vinskih novinara koji su godinama dolazili u Pijemont na velike godišnje prezentacije Alba Wines Exhibition i Nebbiolo prima u Albu te koji su se dobro upoznali s mogućnostima vinorodnog Pijemonta i s kakvoćama pojedinih vina i po godištma, bilo je sada oduševljeno Barolom 2016 i Barbarescom 2017 do mjere da su gotovo sva ta vina okitili s 95 do 100 bodova.

Oduševljeni smo, istaknuo je Ascheri, time što su Amerikanci naša vina procijenili tako visokokarakternima, naime SAD su jako dobro tržište i svakome proizvođaču i te kako je stalo naći se sa svojim proizvodom tamo. Sad kad se kao sorta afirmirao nebbiolo, moramo učiniti više i s barberom. Uglavnom, svima nam je jasno da nam, unatoč općem interesu za naše vino, ne treba prozvoditi količinski više, nego da je bolje ne širiti količinu i trsiti se da se to što nudimo plasira bolje, po višoj cijeni.

– Nismo, dakle, za to da gomilamo milijune i milijune butelja nego da ograničimo količinu proizvodnje, da radije povećavamo kvalitetu i osobnost svih vina i da ona budu osjetno s dodanom vrijednosti, te da se prodaju po višoj cijeni. Jasno nam je svima da je kakvoća nužna, ali ona u tehničkom smislu više nije i dovoljna, bitno je da vina budu prepoznatljiva, dakle da se u njima kroz vinograd osjeti teritorij, da se dobro razaznaje sorta i da se istakne osebujnost interpretacije proizvođača. Naglašenom igrom na teritorijalnu i sortnu prepoznatljivost, dakle osebujnost i jedinstvenost, učinkovito se rješavamo dobrog dijela konkurencije, naime nema li te prepoznatljivosti uvijek su u zasjedi npr., uz dužno poštovanje, jedna Australija, jedan Čile, jedna Južna Afrika, sutra-preksutra bit će tu i Kina, s proizvodnjom u tehničkom smislu vrlo dobrih vina što će se na tržištu, kao jak rival, naći po – nižoj cijeni… Naravno da nije teško predvidjeti kamo će se, u tome slučaju, većina kupaca okrenuti – rekao je Ascheri.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je najavljivao uvođenje carina/poreza na uvezena vina iz Europe. U želji da preduhitre nove uredbe, dobar dio članova Konzorcija za Barolo i Barbaresco požurio se sa slanjem butelja u SAD krajem prošle godine

Kako se, inače, pod utjecajem corone kreće plasman vina do sada, bilo je pitanje Ascheriju, a on je odgovorio da su srećom Pijemontezi glavninu vina na koju su računali da bi ove godine krenula prema SAD isporučili još krajem prošle i početkom ove godine, u posljednji trenutak prije datuma koji je Donald Tramp najavljivao kao dane nametanja visoke carina na uvozno vino.

– Još nekšto vina planiramo poslati u SAD, nešto ide u Englesku, a što se tiče Njemačke tu je došlo do opasnog kočenja. Postoje neki pozitivni signali s tržišta Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Sad kad se situacija s coronom smiruje u Kini, naši su planovi jače se orijentirati na to tržište, na kojemu smo, priznajem, kao Konzorcij malo u zakašnjenju, ali moramo naglo pojačati napore jer ako to ne učinimo zaostatak će svakim danom biti veći, a prodor sve teži, naime mnogo je proizvođača vina iz raznih zemalja koje također računaju na mnogoljudno kinesko tržište – kazao je Matteo Ascheri.

Što pak veli Fabrizio Bindocci, predsjednik je Konzorcija famoznog Brunella iz Montalcina?

– Imali smo sreću što nas u Montalcinu virus nije fizički pogodio tako jako kao druge krajeve Italije, ali i stoga što u ovome trenutku ekonomski još sasvim dobro stojimo, naime potkraj 2019. godine i početkom 2020. distribuirali smo za stavljanje vina na tržište obvezne markice za Brunello iz berbe 2015, konkretno bilo je pet milijuna i 800 tisuća markica, odmah smo na nama zanimljiva tržišta razaslali uzorke na degustaciju, odjeci s tih kušanja bili su jako dobri tako da je polovica ukupne produkcije brunella do sredine ožujka bila i prodana na razna tržišta. Trumpove prijetnje nametima na vino iz EU pospješile su plasman lijepe količine butelja u SAD prije datuma najavljenoga da će porezi stupiti na snagu. Američko tržište pokazalo se kroz dugo vrijeme osobito dobrime za posebna i teritorijalno vrlo prepoznatljiva vina, i mi smo to uspjeli i ove godine lijepo iskoristiti. Sad se potvrđuje koliko je važno održavati dobre odnose posebno s američkim vinskim trgovcima i s vinskim novinarima, naš novi brunello i opet se posebno dopao američkim opinion makerima, tako da smo eto i za ovu godinu, koja se zbog covida19 pokazala općenito vrlo kritičnom za posao, mi zasad zahvaljujući imageu Brunella što smo ga stvorili i godinama uspješno održavali sasvim dobro i prošli – rekao je Bindocci, i nastavio: – Ne tvrdim, naravno, da je situacija idealna, ona dakako to i ne može biti. Sad valja vidjeti kako će stvari stajati nakon što corona popusti. Ovo sada više nije problem samo Montalcina nego i cijeloga svijeta. Treba pričekati da se vidi kako će se sve odvijati poslije. Dobro je, baš u ovakvim posebnim situacijama, i to što postoji i kako treba funkcionira Internet i što se dobro razvila trgovina on line. S druge strane tuga: trgovine, hoteli i ugostiteljski objekti zatvoreni, ulice gradova sablasno puste. Firenze je ovih dana za ne prepoznati! Bez turizma i potrošnje gospodarstvo ne može rasti!

Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina

Kako Bindocci razmišlja o tome što i kako kad počne oporavak i kad se turisti počnu vraćati te kad potrošnja ponovno krene: budući da je Brunello vrlo skupo vino, hoće li se ići na smanjenje cijene butelji kako bi to potaknulo veću kupnju?

– Naš je cilj stalno unaprjeđivati kvalitetu a ne forsirati količinu. Od 1997. u Montalcinu imamo 2100 hektara vinograda sa sangioveseom namijenjenim za vino apelacije Brunello docg, i tu površinu ne širimo, štaviše u tim vinogradima za brunello u međuvremenu smo snizili prinos za 25 posto, kako bismo dobili što bolji rod i onda i finalni proizvod. Danas su kupci po pitanju vina sve obrazovaniji i zahtjevniji, i spremni su butelju platiti skuplje ali da to bude opetovano u toj butelji mora biti izvanredna kakvoća. Za one nešto manje zahtjevne i za one s nešto tanjim džepom te za trenutke nešto ležernije konzumacije zato imamo naše tzv. drugo vino, a to je Rosso di Montalcino. Bitno je na početku kvalitetno napraviti zonaciju terena, po tome što koje parcele s obzirom na poziciju, ekspoziciju, nadmorsku visinu a ona je postala varijabilna naime s ovim sadašnjim globalnim zatopljenjem odlični vinogradi danas budu na visinama većim i od 400 metara a gdje je nekad sadnja loze bila nezamisliva, zatim tip tla, sortu, starost loze, visinu prinosa, mogu dati kao maksimum, te prema tome optimalno odrediti rad u podrumu i definirati najraniji mogući izlazak vina na tržište, a onda i sve to dobro iskomunicirati prema javnosti, tako da svaki kupac zna što ga pod kojom etiketom čeka u smislu tipologije, kvalitete i cijene, te da se lako prikladno opredijeli za kupnju boce ovisno o svojem znanju o vinu i o svojoj zahtjevnosti, o veličini trenutka i hrani kad se neko vino predviđa piti, o količini koju se kani popiti, a, dakako, ovisno i o debljini novčanka.

A kakvo je sada stanje u oblasti apelacije Chianti Classico (ugrubo: područje Toscane između Firenze i Siene), pitanje za predsjednika Konzorcija Chianti Classico Giovannija Manettija, inače vlasnika vrlo uglednog vinskog posjeda Fontodi.

– Događa se to što se događa. Koliko zasad znam, ovdje u ovome našem dijelu i nema toliko mnogo zaraženih. Znam da se na svim imanjima redovno radi u vinogradu kao što je bilo i prijašnjih godina u ovo doba. Meteorološka situacija poviljna je, i kako će vrijeme ići dalje radovi će se morati i intenzivirati, naime priroda ima svoj ciklus koji corona-virus ne zaustavlja. Sreća je što su radovi vani, u čistoj prirodi, i što se mogu obavljati na način da među radnicima bude dovoljan razmak, dakle da nema kršenja odredbi koje su preporučili epidemiolozi kako se virus ne bi širio kontaktima.

Na stranu to što se zbog raznih izvanrednih ograničenja poremetila prodaja i vina, ali proširile su se glasine da vino može biti zaraženo virusom pa bi i to moglo utjecati na smanjenje potražnje za buteljama. Što na to kaže Manetti kao proizvođač vina i kao predsjednik uglednog vinskog konzorcija?

– To su lažne vijesti. Iako su nas učili da se virus prenosi samo s osobe na osobu i da se na predmetima zadržava neko stanovito vrijeme pa ugiba, ipak sam se za svaki slučaj raspitao kod nadležnih o tome može li doista vino biti zaraženo, i od liječnika, profesora higijene u

Giovanni Manetti

prehrambenoj industriji i

epidemiologa dobio odgovor da je riječ o neistini.

Već godinama zna se da vino Chianti Classico u velikoj mjeri ide u izvoz. Kakve su Manettijeve spoznaje vezano uz aktualnu situaciju na tržištu kod kuće i u inozemstvu?

– Narudžbe od ugostiteljskih objekata stale su, ponešto traže tek vinoteke koje funkcioniraju on line. Kako se u kojoj europskoj zemlji razvija epidemija tako se svaka od tih zemalja zatvara kao tržište. Određena nada stiže iz Azije, gdje se vidi neki napredak u suzbijanju bolesti, osobno sam primio narudžbe za vino iz Hong Konga, Šangaja, zatim iz Japana i Južne Koreje. Sad se valja strpiti da se stvari poprave u Europi. Problem je međutim u međuvremenu Amerika, SAD su nam vrlo dobro tržiste ali sad su one najjače žarište i trebat će pričekati da se i tamo okolnosti normaliziraju.

A kakva su Manettijeva predviđanja vezano uz talijansko vino i općenio prehrambene proizvode za vrijeme kad prestane rat s virusom i kad se ukinu razna ograničenja koja nam ometaju uobičajeni ritam života?

– Ne vjerujem ipak da će ova sadašnja situacija s corona-virusom silno naštetiti prehrambenoj industriji i proizvođačima vina i pića u Italiji. Mnogi talijanski proizvodi iz segmenta hrane a i mnoga vina stekla su visoku reputaciju kroz niz godina aktivnih nastupa i marketinških istupa naših proizvođača i izvoznika po svijetu te kroz brojne turističke posjete Italiji izvana. Međutim jako na udaru jeste, i bit će osobito isprva oštećen turizam. Rekao bih da će kad ova tužna priča s covidom19 prestane trebati u državama koje su nam zanimlnjive i potencijalno su dobra emitivna turistička tržišta te državama koje su dobra tržišta za uvoz roba osobito iz domene prehrane i pića organizirati snažnu marketinšku kampanju s ciljem da se turisti ponovno u većem broju usmjere prema Italiji kako bi konzumirali naše delikatese. U toj kampanji trebali bismo sudjelovati svi mi – proizvođači samostano, konzorciji, regionalne vlasti, ministarstva.

Iz Italije i vijest o zahtjevima vinogradara/vinara prema vladi da pomogne. Na Apeninima postoji organizacija FIVI odnosno Federazione italiana vignaioli indipendenti, odnosno Savez talijanskih samostalnih vinogradara/vinara, tijelo što broji 1300 članova. Riječ je o osobama koje izravno rade u vinogradu tj. izravno vode brigu o uzdržavanju trsja te koje su izravno uključene i u rad u podrumu dakle brinu o vinifikaciji i dozrijevanju vina, te koje osobno brinu da vina budu na vrijeme napunjena u boce i da tako izlaze na tržište. Većinom je riječ o manjim posjednicima, ali nekoliko je njih koji ipak gospodare i sa čak 50 hektara pod vinovom lozom. Predsjednica FIVI-ja je Matilde Poggi, koja u kontekstu ovih najnovijih nemilih događanja pokazuje veliku zabrinutost za vinski sektor, i to sada, za početak, izražava retoričkim pitanjem kad će vinari uopće uspjeti inkasirati novac od vina što su ga tržištu isporučili u prošlom tromjesečju te pitanjem koliku će, na kraju, vinari štetu pretrpjeti zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv covida 19, konkretno ponajviše s obzirom na masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata. Reakcija će biti lančana, kaže Poggi, ako ugostitelji ne plate isporučeno im vino na vrijeme kako je bilo uobičajeno, naime tada će proizvođač vina imati problem financiranja tekuće proizvodnje, i on će kasniti s isplatom proizvođaču boca, a ovaj će opet kasniti s isplatom dobavljaču sirovina za proizvodnju boca, itd. Brige idu, kaže Matilde Poggi, i dalje: kad ograničenja popuste i ukinu se, ugostitelji će najprije gledati potrošiti zalihe koje imaju, dakle oklijevat će s novim narudžbama, a navodno su iz krugova ugostitelja krenule i priče da će ako i budu odmah naručivali novo vino tražiti da ga plate tek kad ga prodaju, takav odnos mogao bi se inercijom i nastaviti dalje i to za proizvođača ne smije i ne može biti prihvatljivo.

Federacija samostalnih vinogradara/vinara Italije uputila je neke zahtjeve Vladi za pomoć vinskoj branši, pogotovu manjim vinarima, kako bi se očuvala njihova likvidnost, bez koje oni ne mogu funkcionirati. Uglavnom tražnje su bile usmjerene u odgađanje plaćanja i eventualni otpis određenih dadžbina, a spomenuta je i krizna destilacija vina kao dio ublažavanja nevolje vinara.

Matilde Poggi, predsjednica Saveza samostalnih talijanskih vinogradara/vinara

– S obzirom na bitno pojačanu potrebu za alkoholom kao dezinfekcijskim sredstvom, logičnije je da se određena količina vina koja sada ostaje neprodana destilira nego da se npr. uvoze žitarice za potrebe destilacije. I u Francuskoj se dosta govori o kriznoj destilaciji vina, ali tamo su uvjeti za proizvođača vina bolji, naime po litri destilranog vina nudi mu se 80 centi, dok se u Italiji govori o 20 do 30 centi što je nikakva pomoć – reći će Matilde.

Kako Matilde Poggi vidi vinsko tržište u budućnosti, što bi se moglo i trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnje stanje?

– Mislim da će ova kriza promijeniti puno toga. Kao prvo morat ćemo izmijeniti cijeli sustav u segmentu vina, tu svakako mislim i poglede na proizvodnju. Prodaja vina on line uzela je velikog maha i još će se širiti i razvijati. Vrlo vjerojatno je da neki vinski posjedi a i neki ugostiteljski objekti neće preživjeti covid 19. Uvjerena sam da će se dosta stvari preokrenuti i u sektoru turizma. Društvena zajednica će se morati organizirati na način da svaka država i svaka branša maksimalno iskoristi potencijale koje pruža dotična zemlja kako bi gospodarstvo moglo bolje podnijeti različite havarije što nas još mogu zahvatiti. Velika bi stvar bila da se čovječanstvo jače okrene čuvanju ambijenta i održivoj, ne nužno samo biodinamskoj proizvodnji, zapravo intelignentnom, razumnom održivom odnosu prema resursima. A jedan od tih sjajnih resursa Italije ali i drugih mediteranskih zemalja, upravo je vinova loza. Loza je naše nasljeđe i u kontkekstu eksploatacije trebamo je čuvati kako s aspekta ekologije tako i s aspekta kulture i tradicije života.

Povratak prirodi

Smatram, dalje, da smo u mnogim sferama života malo previše zaglibili u pomodarstvo. A jako je loše baš za vino kad proizvođač počne slijediti pomodne hirove tržišta. Tvrdim da je ozbiljan samo onaj vinogradar/vinar koji dobro poznaje svoj teritorij i mogućnosti što ih taj teritorij daje te koji se trsi svoj pristup vinu a tu podrazumijevam rad u vinogradu, rad u podrumu i izlazak na tržite, prilagodi tome da njegov eno-uradak bude vjerna slika tog njegovog teritorija, pa da onda maksimalno na tome gradi promidžbu. Da se razumijemo: nisu sve geografske širine i sve nadmorske visine vinograda, svaki tip tla, svaka klima za sve, i u tome jeste čar, logično je da se prihvate raznolikosti, a ne da, kako je situacija sada, svi na svim meridijanima i paralelama žele imati sve tipove vina, bijelo i ružičasto i crno, i mirno i pjenušavo, i lepršavo i lagano, i snažno pogotovu crno, i visokopredikatno s plemenitom plijesni… Pa, pustiti treba svakom terroireu da kroz optimalnu interpretaciju vinogradara/vinara najbolje izrazi svoje prednosti. A vinar umjesto pomodarstva i pristupa liniji manjeg otpora mora pokazati snagu i umijeće da kupce i prikladnom informacijom i edukacijom usmjerava prema svojemu originalnom proizvodu. Ne zaboravimo: moda je varljiva, lako se mijenja i već u više navrata događalo se to da su se neki izvorni pravilnici o proizvodnji vina unutar neke apelacije znali olabaviti u nekim točkama baš kako bi se koketiralo s pomodarstvom, pa se dogodilo da se u trenutku kad su i donesene takve pomodarstvu sklone promjene u pravilnicima moda promijenila i pošla u drugom pravcu. Zemlja koja ima mnogo različitosti i posebnosti mora biti na to ponosna, i to što je čini originalnom treba gurati u prvi plan. Smatram i to da u današnje vrijeme kad reklama ima silnu moć, treba vrlo inteligentno i promišljeno, interprofesionalno, uključujući sve frontove, nastupati u marketinškom smislu, za uspješno lansirati Made in neke zemlje ♣

PROTIV CORONA-VIRUSA – GRAN TERAN GRAN CORONICA

Sorte

FRANKOVKA: KAPLJICA KARLA VELIKOGA

Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Grozd Frankovke (crtež: Greta Turković)

Oko domovine sorte postoje neslaganja. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je, inače, ima na oko 3300 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda zasad Frankovka u većem broju stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. Najveću ukupnu površinu zauzima u Mađarskoj, oko 8000 ha. U Njemačkoj i Slovačkoj prostire se na po oko 1730 hektara. U Hrvatskoj je, po podatku Agencije za plaćanje u poljopruivredi iz 2019. godine, rasprostranjena na oko 470 hektara, a nešto godina prije zauzimala je oko 900 ha.

S obzirom na naziv, neki misle da kultivar stiže iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se Frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema. U Württembergu može pružiti odličan rezultat.

Dugo je pretpostavka bila da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi iz vremena Europe prije srednjeg vijeka kad su se kultivari dijelili na one što su iz zemlje Franaka, i ti su u nazivu nosile i izraz fränkisch, smatrani su visokokvalitetnima, i na one inferiorne iz drugih područja, nazivane Heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od Frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija, Podunavlje, Istra), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (od, po nekim podacima, ukupno u svijetu 18.000 hektara pod Frankovkom u Sloveniji ih je nekih 700, većina u Podravju i Posavju/Metlika), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj. Frankovke inače ima nešto u Kanadi, te nešto sasvim malo u Australiji i Japanu.

Slovenci naglašavaju kako je nedavno znanstveno otkriveno da su Frankovka (Modra frankinja) i Portugizac (Portugalka) izvorno slovenski kultivari, konkretno da su se rodili prije dosta stoljeća na štajerskim bregovima na teritoriju današnje Dežele, i to potkrepljuju time da su vodeći njemački stručnjaci za ampelografiju i genetiku iz glasovitog instituta za vinogradarstvo Julius Kühn u Geilweilerhofu utvrdili kako su roditelji Portugisca bijela sorta Silvanac zeleni i crni kultivar Mala modrina, te kako su roditelji Frankovke Mala modrina i Debela belina, a ta Debela belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, hrvatski nazivi su Belina drobna i Krapinska belina. Inače, usput, ovo naše Krapinska belina može sugerirati i to da je Gouais blanc/Heunisch Weiss sorta iz Hrvatskog zagorja (tamo je je nađeno mnogo) odnosno, ako već ne to, a onda može poduprti, kako pišu Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding u svom golemom atlasu svjetskih sorata Wine Grapes, stavove niza svjetskih ampelografa da je na povijesnom putovanju vinove loze s istoka (Gruzija) preko jugoistoka (Egipat, pa Grčka) prema europskom zapadu ona nastala u (jugo)istočnom dijelu Europe, ali Jancis Robinson tu odmah stavlja i primjedbu da je ipak najvjerojatnije da je Gouais blanc/Heunisch Weiss rođen negdje na području sjeveroistoka Francuske i jugozapada Njemačke.

Nakon što je znanstveno utvrđeno da je Gouais blanc/Heunisch Weiss/Krapinska belina/Debela belina roditelj Frankovki (Heunisch Weiss je inače identificiran kao roditelj gotovo 130 plemenitih sorata vinove loze), trebalo je proći još neko vrijeme da se pronađe i drugi roditelj Frankovke. U jednom starom vinogradu u RheinHessenu Nijemci su u postojećem sortimentu uspjeli pronaći vinski kultivar koji za berbu dospijeva kasno i koji daje grozdove s malenim tamno-plavim bobicama, genetska analiza te tamo jedva prisutne sorte pokazala je da je riječ o kultivaru koji su štajerski ampelografi u 19. stoljeću poznavali kao Blaue Zimmettraube, a slovenski sinonimi koje su Mala modrina, Vranek odnosno Tičenska črnina. Daljnjim znanstvenim proučavanjem ustanovljeno je da je Mala modrina drugi roditelj i Frankovki i Portugiscu. Sorta je, naglašavaju Slovenci vrlo dugo nazočna u vinogradima područja koje danas znamo kao Slovenska Štajerska, izrazito mnogo je toga kultivara bilo u Slovenskoj Štajerskoj do 19. stoljeća. Iz njemačkih ampelografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća proizlazi da je taj, jedan od roditelja Portugisca i Frankovke uvelike uspijevao na predjelu Spodnje (Donje) Štajerske još prije 1750. godine. Ekspertica iz Geilweilerhofa Erika Maul izjavila je da Mala modrina nije nikad rasla na području današnje Austrije, nesporno je, međutim, bila nazočna na današnjem teritoriju Slovenije, no ovdje treba reći i to da je u ono vrijeme postojala moćna Austrija a onda je stvorena i Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala dosta više teritorija nego što su površine sadašnje Austrije i sadašnje Mađarske, u tom teritoriju bili su i dijelovi Slovenije i Hrvatske. Sorta Mala modrina rasla je, kao Modra kosovina, i s ove strane slovenske sržavne granice, u Hrvatskoj – ima o tome riječi u knjizi Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja autora Edija Maletića, Ivana Pejića i Jasminke Karoglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Modra kosovina bila je u povijesti jedna od značajnijih crnih sorata na području Štajerske a i sjeverozapadne Hrvatske, u znatno manjoj mjeri uzgajala se u drugim dijelovima Slovenije i Austrije, ponešto je je bilo u Njemačkoj. Spomeni njena uzgoja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezani su uz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Moslavinu i kalničku oblast. Modra kosovina u tom se razdoblju pogrešno identificirala kao Kavčina odnosno Blauer Heunischom…

Neki će eksperti stoga reći da nisu sigurni u to da je Mala modrina kao roditelj Frankovke baš čisto slovenskog porijekla. Možda i jeste mala Modrina slovenska, ali je možda i austrijska, ili njemačka (Zimmettraube), ili pak hrvatska (Modra kosovina)… No, što se slovenskog porijekla Frankovke tiče, u prilog Slovencima ide njezin sinonim Blauer Lemberger, a u Sloveniji postoji mjesto Lemberg…

____________________

RAZOTKRIVENA BORGONJA! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom Gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena: Borgonja je, dakle, isto što i Frankovka! Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim otkrićem o borgonji još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.◾

__________________________

                        Najprikladniji za Frankovku, koja inače rano pupa a kasno dozrijeva, su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je dobar, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Frankovka može dati paletu različitih vina, ovisno o (mikro)klimi, tipu tla i načinu uzdržavanja vinograda – od laganijih svježih crnjaka s izraženom voćnosti sve do vrlo ambiciozno rađenih snažno strukturiranih i začinima obilježenih visokokvalitetnih karakternih vina, dozrijevanih u bačvi(ci) i namijenjenih dužem odležavanju. Što se tiče SVOJSTAVA, Frankovka s dobrih pozicija omogućuje proizvodnju jako dobrog do odličnog vina no tek uz mali prinos i ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju. U Hrvatskom podunavlju dosjetili su se nečemu što frankovku kao vino može i te kako dodatno podignuti: ostavljanje grožđa nakon termina redovne berbe neko vrijeme na prosušivanju, da se nakon gubitka određene količine vode iz bobica dobije veća koncentracija soka, a poslije u vinu i poseban bouquet.

Čaša za odležanu frankovku

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje i to, kako je danas vrlo rašireno, u barrique, do izražaja jače dolazi začinski segment, unutar kojega se percepiraju note vanilije i paljenoga. Okusom vino bude puno, s vrlo dobrom kiselošću. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, te dozrijeva li se u drvu frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri godine.

                SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. (ŽELJKO SUHADOLNIK © travnja 2020.) ♣

___________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________

Quo vadis, Champagne? Šampanjeri pred bitnim izazovima

RUINART i VEUVE CLIQUOT

            Najstarija šampanjska kuća Ruinart s – najmlađom enologijnom! A to je 29-godišnja Louise Bryden. Nedavno je Louise boravila u Zagrebu, i u aranžmanu tvrtke MIVA, koja, inače, uvozi šampanjce Ruinart u Hrvatsku, u zagrebačkom hotelu Esplanade (svi putevi vode u Esplanade!) održala radionicu s degustacijom triju Ruinartovih šampusa – Brut, Blanc de Blancs i Rosé.
Šampanjerija Ruinart, koju je 1729. utemeljio Nicholas Ruinart, jedna je od inače oko 320 šampanjskih kuća u vinorodnoj francuskoj pokrajini Champagne, i duboki je i čvrsti dio povijesti, ali i kvalitete, međutim ona, kako naglašava enologinja Louise Bryden, nastoji ne počivati na lovorikama prošlosti, nego u želji da napreduje aktivno gradi svoju budućnost. Jedna od znakovitosti Ruinarta je upravo i ta da okuplja brojne vrlo mlade enologe, i stručnjake zaokupljene pariranjem današnjim problemima a radi očuvanja svijetle budućnosti.

Louise Bryden, Ruinart

Proizvođači i ponuđači vina suočeni su s promjenama u preferencijama potrošača, neke su pomodne prirode i ozbiljna kuća ne bi im se odmah trebala priklanjati, bolje je, dugoročno isplativije, držati se vlastita puta i ulagati više truda i sredstava u odgoj i formiranje kupca, međutim određene promjene u ukusima vezane su i uz promjene u prirodi, okolišu, nastale zbog nedovoljne čovjekove brige o ambijentu iz čega eto proizlaze i danas već vrlo zabrinjavajuće klimatske promjene. Primjećujući da u novije vrijeme silno raste zanimanje potrošača za svježinom vina/pjenušca, Ruinart u tom kontekstu nastoji u organoleptici u svojim novijim eno-uradcima maksimalno smanjiti note oksidativnog porijekla te se usredotočuje na stvaranje šampanjaca što veće pitkosti, onih što odišu većom svježinom i s više voćnosti, ali da su istodobno i dalje vrlo kompleksni. Značajna su sredstva i mnogo truda uloženi, kaže Louise Bryden, u znanstvena istraživanja vezana uz pojedine spojeve što se stvaraju u šampanjcu prilikom njegova nastanka, a mogu se izraziti ovako ili onako poslije na nosu i ustima, bolje je da to bude kontrolirano i željeno nego spontano pa, nekad, i s ne baš željenim efektom.

Kao i druga područja, i Champagnea je suočena s globalnim zatopljenjem, temperatura se, navodi enologinja Louise, zadnjih godina u Champagnei povećala za 1,5 stupnja, berbe su ranije nego prije pa je sada među glavnm zadacima bitno smanjenje zagađenja da temperaturni rast ne bi išao dalje, barem ne ovim tempom, i da Champagne, kad je tamo dosad već uloženo toliko i novaca i znanja i iskustva u mjehureće i promidžbu, ne postane za neku godinu područje – mirnog vina, a pjenušci pobjegnu na sjever. Stvar jačeg proučavanja postaju i tehnike u radovima u vinogradu, uzdržavanju trsja. razmišlja se i o vraćanju u uporabu nekih starih lokalnih sorata i nekih drugih sorata općenito. Sada, po pravilniku važećem za Champagneu, za šampanjce najčešće korištenima chardonnayu, pinotu crnome i pinot meunieru pokušava se pružiti pomoć s drugim kultivarima, po novome dozvoljene su već četiri sorte, to su pinot sivi, pinot bijeli, arbanne i petit meslier… Pri proizvodnji ružičastog pjenušca u novije se vrijeme smanjuje količina dodavanog crvenog vina jer s obzirom na zatopljenje crni pinot u Champagnei postaje sve zreliji i intenzivnije boje. Iz linije non vintage (šampanjci bez onake godišta berbe) kontakt s drvom posve je izbačen. K tome, stručnjaci u Ruinartu s ciljem da u šampanjcima maksimalno do izražaja dođe voćnost razvijaju mikroorganizme za malolaktičnu fermentaciju koji pri pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu ne bi stvarali maslačne arome. Šampanjac u klasičnoj butelji 0,75 lit. u Ruinartu na kvascu nakon šampanjizacije odležava minimalno 2,5 godine, a šampanjac u magnumu još barem po jednu godinu duže. Da bi se smanjili prodor kisika u bocu i stupanj oksidacije Ruinart naručuje boce s tri milimetra užim vratom od uobičajenoga!…

Enologinja Marie Charlemagne, Veuve Cliquot. Na prigodnim kutijama stoji da je Rovinj udaljen od Reimsa 891 km, a Zagreb 974 km

UZ MORE, i POD MOREM – U Zagrebu je u organizaciji kuće MIVA gostovala i glasovita šampanjska kuća Veuve Cliquot (osnovana 1772.), a predstavljala ju je Marie Charlemagne, jedna od 12 enologa šampanjerije. Susret s La Grande Dame bio je u znaku karateristične žute-narančastožute boje i famozne udovičine izreke Samo jedna kvalteta: najbolja!, na žalost ne i s utjelovljenjem te izjave u butelji La Grande Dame, naime ta se etiketa nije pojavila na stolu.

Marie Charlemagne uz Veuve Cliquot brut (mpc. 402 kn) ispričala je kako se šampanjerija, s ciljem zaštite ambijenta i očuvanja prirodne ravnoteže u svim segmentima, pripremila za 100 posto održivu poizvodnju, zatim kako u nastojanju da dobije vrhunski pjenušac dugo svoj šampanjac drži u butelji na kvascu, konkretno to dugo je po najmanje tri godine što je dvostruko duže od minimuma kojega u Champagnei propisuje pravilnik za non-vintage, dok La Grande Dame, s oznakom godišta berbe, na kvascu u butelji poslije drugog vrenja ostavlja na počinku osam pa i do 10 godina, a pravilnik o šampanjcima više kvalitativne grupe nalaže minimum od tri godine.

Veuve Cliquot, gdje rado kažu kako vole čvrstoću u svojim proizvodima, u sortnome smislu ostaje i dalje maksimalno vjerna kultivaru pinot noir, a što se tiče roséa (Rosé brut: mpc. 490 kn) ima svoj recept: ona i svoj ružičasti šampus kompletno radi od crnog pinota s time što je dobar dio grožđa vinificiran na bijelo, a tek manji u ružičasto bazno vino, i u Veuve Cliquotu kao i u Ruinartu u mješavinu za rosé-šampus dodaju manje ružičaste baze.

____________________

PONUDA VEUVE CLIQUOT – Žuta etiketa znak je kvalitete i stila kuće Veuve Cliquot. Glavni pojmovi su snaga, intenzitet arome, svježina i profinjenost, svilenost. Pjenušci su iz raznih vinograda, među kojima su i grand cru i premier cru pozicije. Sorte su 50 do 55 posto pinot crni, 28 do 33 posto chardonnay i nekih 15 do 20 posto meunier. Vina rezerve sudjeluju s 30 do 45 posto. Neprovreli slador: do 10 g/lit (oznaka: brut). Organoleptika: bijelo i žuto voće, brioš. Preporučuje se uz: lososa, riblji tartar, plodove mora, tjesteninu s bijelim umacima, krekere. Rosé: pinot crni vinificiran na bijelo, chardonnay, meunier + 12 posto crnog pinota radi boje. Vina reserve od 30 do 45 posto. Doza sladora: do 10 g/lit (brut); organoleptika: crveno voće, biskvit; jelo: tuna, goveđi carpaccio, patka, rajčica sušena na suncu, crveno voće. La Grande Dame: grožđe samo s grand cru pozicija – blend s osam grand crua u vlasništvu kuće. Sorte: pinot crni 92 %, chardonnay 8 %; vino reserve: 0, vintage /millesime): 100 %. Doza sladora: 6 g/lit; organoleptika: citrusi, crveno voće, mineralnost, snaga. Jelo: školjke, riblji tartar, plodovi mora i bijela riba, piletina. ■

_________________________________

U želji da u svojim šampanjcima dobije dimenziju više, kuća Veuve Cliquot krenula je i u praćenje i proučavanje razvoja svojih šampusa ostavljenih na odležavanju pod morem. Ideja za to javila se prije više godina, nakon što je u Baltičkom moru na dubini od oko 40 metara pronađen potonuli brod natovaren šampanjcima što ih je Veuve Cliquot bila slala u carsku Rusiju, no aktivnost praćenja toga kako se šampanjac ponaša nakon nekog vremena u podmorju službeno je krenula 2014. godine i predviđeno je da projekt podmorskog podruma, i dalje na dubini od 40 metara, traje do 2054. godine. Bitna razlika između šampanjaca slanih u Rusiju koji su dakako kao završeni proizvod bili klasično začepljeni i šampanjaca koji se sada namjerno stavljaju pod more u tome je što ove pokusne nove serije u podmorje idu ne s plutenim čepom, koji nakon određenog vremena može u bocu i propustiti nešto mora, nego sigurno zatvorene s plastičnim čepićem zvanim bidule i još s krunskim zatvaračem, dakle točno tako kako se drže na dozrijevanju u klasičnom šampanjskom podrumu prije degoržiranja. Na moj spomen da se stavljanjem vina na neko vrijeme pod more u nas bavi Marko Dušević, inače uzgajivač školjaka Adriatic Shell na Pagu, enologinja Marie Charlemagne zainteresirala se za Duševićeva iskustva, izmijenjeni su kontakti i možda se rodi kakva suradnja…

Ljetni koktel Rich, s dosta kockica leda te s trakicama crvene i zelene paprike

Što se tiče nadmorskog programa, odnosno proizvoda vezanog prvenstveno uz ljetno vrijeme i lješkarenje na odmoru uz more, Veuve Cliquot razvila je šampanjac Rich, sladak u okusu, a predviđen da se pije u koktelima s različitim aromatskim komponentama i dodatno ohlađen s mnogo kockica leda. Evo pobliže o tome što ga obilježava: proizveden je od grožđa s različitih pozicija, dio grožđa je i s grand i s premier cru položaja. Sorte su pinot crni (40 do 45 %), Chardonnay (20 do 25 %), te pinot meunier (30 do 35 posto), vina rezerve u kompoziciji sudjeluju sa do 45 posto, neprovrela sladora sadrži 60 g/lit (označeno je kao demi sec, odnosno polusuho), okus je zaobljen i sladak. Poslužuje se na sljedeći način: u čašu se stavi dosta kockica leda, zatim se metne aromatski dodatak – to mogu biti kriška svježeg krastavca, komadić grapea, komadić ananasa, komadić paprika (vrlo interesantno!), komadić celera, malo čaja. Na kraju se u čašu ulije pjenušac Rich. Butelja Richa u maloprodaji u nas stoji 490 kuna! Pa, tko voli, nek’izvoli. Međutim poneseni vrućinom i idiličnom blizinom mora ne treba i žuriti, dobro je i za one s debljim novčanikom razmisliti da li za 490 ili 500 kuna kupiti butelju Richa pa od njega raditi navedene koktele, je ipak bolje 400 kuna potrošiti na klasičan šampanjac pas dosé, extra brut odnosno brut i uživati u njemu samome, te, ako se baš želi guštati i pjenušava koktel-varijanta, još dodatno potrošiti 70 do 100 kuna (ukupno opet 500) za prosecco… ♣

Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 – Protiv Corone, ZA CORONIKU!

 ________________________________

…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz/through

POTROŠAČKI PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju

Hints to the smart purchase 

LEGENDA 

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

 (mpc/pp: XXXL) TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bresnica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 270 m • ekspozicija/exposition jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: traminac crveni /Roter Traminer • loze stare/vines old: 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months • vino nije filtrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI / PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije, treba imati i afinitet za tu tipologiju, međutim kod ovako elaboriranog uzorka taj afinitet nije teško steći. Vino je vrlo kompleksno, s profinjenom aromatikom svojstvenom sorti, dotjerano, puno i gusto, toplo. Zlaćane je boje, na stijenkama čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je izrazito sortno tipičan, izražen, ali ne i napadan, dugo traje. Upućuje na cvijeće (ruža), maslac, sasvim blago i na karamelu, prisutna je i vegetalna nota u smislu lista smokve, masline. U ustima lijepo zaobljeno, kremasto, snažno, aromatika slijedi doživljaj nosa. Tijelom snažno, dugačka svježeg završetka. Vino svakako za uz jelo, ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS:  ⇗ ⇒  • preporuka za jelo/dish recommendation: peka od janjetine i teletine, odojak i janjetina s ražnja, odležavani zreli tvrdi sir, elaborirani zreli sir s plavim plijesnima • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/large one

(mpc/pp: XXXL) SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition. jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca • sorta/variety: sauvignon • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, konkretno, s dosta svježine, treba mu se posvetiti. Nije za pijuckanje nego je za pratnju hrani te za čašu u meditativnim trenucima. Punije žućkaste boje, dobru gustoću pokazuje debelim filmom s, poslije, lijeno cijedećim suzama na unutarnjim stijenkama čaše. Miris je kompaktan, složen, postojan, nimalo napadački. Sortno je prepoznatljiv, ima vegetalnih niti npr. lista smokve, a i rajčice. U ustima kremasto, toplo, tijelom vrlo dobro, završetak svjež, dugačak i ugodan ■ SERVIS: ⇗ ⇒  • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: L) SAUVIGNON BLANC 2018 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Zagorje-Međimurje • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno tipično i vrlo raspoznatljivo, osvježavajuće, s notom mineralnosti, skladno, lijepo pitko. Sasvim svijetle žućkasto-zelenkaste boje. Na nosu umjerena intenziteta, no trajno. Bouquet upućuje na bijelo domaće koštićavo voće ali i na južno u pravcu citrusa i grapea, iskazuje se i floralna nit, u herbalno-vegetalnom segmentu stidljivo kao da se ukazuje list smokve, dojam je donekle i lista rajčice. U ustima se u aromatskom smislu nastavlja doživljaj nosa. Vino je lijepo zaobljeno, živahno, slankasto i s dobrom kiselosti, dosta dobra tijela, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, šparoge… • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: M) RIESLING 2019 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno /pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, skladno, uglađeno, dobro ohlađeno vrlo je ugodno za pijuckanje uz čavrljanje. Žućkasto-zelenkaste boje, diskretnog umirenog a trajnog nosa, sugerira slatko bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, breskvu u tragu, javljaju se i cvijetne note (kamilice?). U ustima, koja su lijepo zaobljena, aromatski doživljaj se nastavlja, fina kiselina drži svježinu ali u ovome slučaju ne daje i onaj za RR uobičajeni nerv. Tijelo je srednje jačine, finiš solidno dugačak ■ SERVIS: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine

 (mpc/pp: XL) CRNI PINOT 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica, Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 1 mjesec/month • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – uredno – prepoznatljivo iz daljine/OK – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dotjerano, živahno, mekano i nježno, lijepo pitko, djeluje kao iskreno. Sorti primjerene nešto svjetlije žive rubinske boje, na nosu diskretno no trajno, inače na tragu bobičastog i jagodičastog domaćeg voća (trešnja, crveni ribiz…) te s floralnom nijansoma (ljubičica), sve prošarano nitima mineralnoga. U ustima besprijekorno zaobljeno, slankasto, s kvalitetnom kiselošću, tijelom vrlo dobro, dugačkog svježeg finiša ■  SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

  (mpc/pp: L ) PINOT NOIR 2017 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do/up to the 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl, limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko certifikat)/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – veselo – simpatično /pedantly – from the points of esthetics good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, vrlo toplo. Živahne kristalno-bistre svijetle rubinske boje, s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama po unutarnjoj stijenki čaše. Na nosu diskretno, ali trajno. S naznakom je tamnog bobičastog i koštićavog domaćeg voća (trešnja, šumska jagoda, crveni ribiz…), prožeto finom nijansom utjecaja od boravka u hrastovoj bačvici. Usta živahna, svježa, slankasta i s vrlo dobrom kiselosti, dobro zaokružena, akohol malo jače grije, pa svakako trošiti uz krepkiju hranu. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇗  • 17-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

(mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15 20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne… • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo• brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu dobro iskazano, djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • tlo/soil: lapor • sorta/variety: pinot crni & chardonnay • loze stare/vines old: cca 15 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – velika bačva/fermentation in wood – big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • berba/vintage: 2014 • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 48 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno/pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i keks i brioš. U ustima živahno, slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vro dobro, finiš dugačak i vrlo ugodan ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…,  • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one

DalmacijaZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2012 – ZLATAN OTOK/Plenković, zlatna medalja na ocjenjivanju Mondial des Vins Extremes – Centre de Recherches, d’Etude, de Protection, Coordination et de Valorisation de la Viticulture de Montaigne = Centro Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinazione e Valorizzazione per la Viticoltura di Montagna, Valle d’Aosta

Slavonija & Hrvatsko podunvlje / Slavonia & Croatian Danube Region

(mpc/pp: L ) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Slavonija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good – prednja etiketa posve nefotogenična /front label not fotogenic at all • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, konkretno, toplo i snažno, s notom mineralnoga, harmonično. Lijepe žive žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, s fino izraženim mirisom na zrelo bijelo voće – slatka jabuka, kruška, dojam je i niti zrele dinje, zatim i nešto cvijeća. Usta fino živa, isprva slasna ali poslije i slankasta, prožeta finom zrelom kiselošću, zaobljena, daju osjet topline.Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan, fino gorkast. ■ SERVIS: ⇗ •  preporuka za jelo/dish recommendation: bijela riba pečena, brudeti, piletina i puretina ispod peke, teleći odrezak • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne….

(mpc/pp: L) PINOT SIVI Vidim 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija vinogorje Kutjevo • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro/pedantly – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, svježe, živahno, puno, skladno, lijepo pitko. Kristalno bistro, iskričave žućkasto-zelenkaste boje, dobro iskazano i prilično trajno na nosu, dosta u mineralnome tonu, u voćnom segmentu otvara se jabuka, a lijepu popunu cjelini diskretnim udjelom daje začinsko bilje. U ustima vino je slankasto i s lijepom kiselosti, prikladno zaobljeno. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidnog dugačkog ugodnog finiša ■ SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir i vrhnje, meki sirevi, sirne pite, bućnica, tjestenine s bijelim umacima, bijeli rižoto od školjaka, kuhana plava riba, piletina  ⇑ ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: veća/a bigger one.

(mpc/pp: M_L) GRAŠEVINA 2018 – Miroslav ŠKORO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: moderno, vibrantno, svježe, s dosta arome, skladno, dopadljivo, lijepo pitko, i na dužu stazu. Kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, solidne jačine i solidne trajnosti mirisa, na prvu dosta atraktivan bouquet vuče na travu, malo i na smokvin list, dodir floralnoga (nekako pritajeno: kamilica), te na bijelo koštićavo voće (jabuka), u voćnom segmentu kao da se nazire i tanka citrusna nit. Obilježja bouqueta prenose se i u usta, što je dobro. Okus je živahan, fino kiselkast, blago i fino peckav. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak donekle slastan i prilično dugačak, ugodan ■ SERVIS:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine…

(mpc/pp: M ) MERLOT 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, gusto, grije. Pune tamne gotovo neprobojne rubinske boje, s mirisom umjerene jačine ali trajnime, bouquet počiva na mješavini voćnosti (crveno bobičasto voće) i aroma na začinskoj bazi (nešto vanilije, nijansa čokolade, malo paljenoga, sve vrlo umjereno) dobivenih boravkom u drvu. U ustima aromatika se nastavlja. Vino se pokazuje vrlo toplime, lijepo zaobljenime, punim, blago slasnime, ima finu slankastu notu koja pridonosi živosti i zanimljivosti, tijelo je vrlo dobro, završetak mekan, dugačak, finiš donekle u znaku paljenoga. Jako dobar odnos između sadržaja boce i maloprodajne cijene (mpc. u Vrutku: ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečenja, peka, gulaš, tvrđi zreli sir •18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL) BAROLO 2016 Comune di La Morra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Barolo ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Morra • kosina/slope • sorta/variety: nebbiolo • dio grožđa iz starih nasada u La Morri, a dio iz mladog vinograda u La Morri/part of grapes from the old vineyard in La Morra and part of grapes from the new vineyard in La Morra • gustoća nasada/plantation density: 6000 – 8000 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (bez umjetnog gnojiva, herbicida, pesticida… u podrumu prirodno vlastiti kvasci, malolaktika spontana, ne rabe se nikakvi aditivi, bistrila i vino se ne filtrira)/nature friendly (no artificial fertilizers, no herbicydes, pesticydes… in the cellar own yeasts, malolactic spontaneous, no aditives, no filtering) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.685 à 0,75l; 500 à 1,5 l; 120 à 3 l; 5 à 12 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto, dugačak/cork, very long ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro – prepoznatljivo/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good – recognisable • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i s osobnošću, vrlo živo, još djeluje mladenački i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom još koju godinu, ako ga se baš želi trošiti sada dobro bi bilo da to bude uz jelo, a nakon nekoliko godina bit će prikladno i kao vino meditacije. Svijetle rubinske boje sa sasma blagom granatnom nijansom, gustoću pokazuje debelim filmom na unutrašjoj strani stijenke čaše i lijeno spuštajućim suzama. Nos je diskretan, fenolnog karaktera unutar kojega se otkrivaju i crveno koštićavo voće, nijansa tamnog cvijeća i začinske niti. Usta živa, slankasta i s izraženijom kiselosti. Što se tiče tanina, on je zreo i dobro je pripitomljen. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

(mpc/pp: XL XXL) PINOT NOIR 2017 Estate crna etiketa/black label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvno z kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro – elegantno – nefotogenično/pedantly – from the points of esthetics good – elegant – not fotogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■

VINO je/WINE is: kompleksno, rafinirano i elegantno, posve na kolosijeku sorte. Žive, kultivaru svojstvene svjetlije i providne rubinske boje, profinjenog mirisa umjerene jačine ali trajnoga, bouquet je u pravcu jagodičastog i bobičastog crvenog voća (crveni ribiz, blago i šipak), ima i nešto cvijetnoga (tipično: ljubičica), te začinskoga (nit paljenoga), ništa ne iskače, sve je fino ukomponirano. Arome iz nosa podjednakom jačinom prenose se u usta gdje se vino pokazuje kao mekano, lijepo zaobljeno, s odlično ispeglanim taninom. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan • umami • jedna popijena čaša traži novu ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XL-XXL) PINOT NOIR 2017 bijela etiketa/white label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■

VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, puno i snažno, toplo, čvrstog tijela, prikladno za jača jela. Žive, sortno svojstvene svjetlije providne rubinske boje, na unutarnjim stijenkama ostavlja deblji film koji prelazi u cijeno cijedeće suze. Miris lijepo izražen, skladna kombinacija voćnoga (tamni jagodičasti i bobičasti plodovi), jedva zamjetna nijansa cvjetnoga i blago začinskoga (ugdna natruha vanilije), paljenoga i herbanog od bačvice. U ustima gusto, mekano i lijepo zaobljeno s time da je tanin brašnasta izričaja majstorski ispeglan. Struktura snažna, završetak dugačak, ugodno gorkast ■ SERVIS:  ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) REBULA 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: rebula zlata/ribolla gialla • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days fermentacija bez kontrole temperature/fermentation with no temperature control • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc – rabljeni/used • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months – punjeno bez sumporenja/bottled without SO2 added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2200 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, puno, zacijelo rađeno s puno ambicije, ispalo je prilično rustikalno, bez profinjenosti i elegancije. Dosta intenzivne jantarne-karamelne boje, pokazuje deblji film i lijeno cijedeće suze na unutrašnjoj stijenci čaše. Na nosu dosta izraženo, nedvosmisleno ukazuje na dugu maceraciju uz alkoholno vrenje. Bouquet je u pravcu karamela, prosušenog koštićavog bijelog i žutog voća poput kruške, marelice i breskve, nazire se medna crta ali sve nadvladava stanovita oporost. Usta, i ona s karamelnim tonom, pokazuju se oporima, zatim slanima na podlozi mineralnosti, te s nešto slasti koju razbija nazočni tanin odgovoran i za stanovitu hrapavost i gorčinu na završetku. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak ■ SERVIS:  ⇗ •16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one

(mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija i maceracija zajedno/fermentation and maceration together – maceracija/skin contact in total: 50 dana/days • dozrijevanje/maturation: male bačve i velika bačva/small barrels and a big barrel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • proizvedeno buteljs/produced bottles: 1000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vipava – kakovostvo zgp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: puno, gusto, vrlo toplo, složeno, s notom rustikalnosti. Tanin prisutan ali solidno uglađen. Nijansa jače izražene hlapljive kiselosti daje zanimljivost. Rubinasko-crvene boje, dobro iskazanog mirisa, bouquet u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća poput borovnice, crnog ribiza, malo i šipka, divlje šumske jagode, začinski dio pripada menti, traga je u mirisu i okusu ostavio i boravak vina u drvu. Okus dobro zaobljen. Struktura i tijelo snažni, finiš dugačak. Tip kapljice koja može duže odležavati ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja, peka •  18 ̊C • čaša/glass: – velika/large one – tip/type: bordeaux….

SVIJET u ČAŠI – 05.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina/World of Wine: Hrvatska na dlanu – 2018-2019 – Croatia at a Glance  ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁ Decanter World Wide Awards 2019 – Winners from Croatia ⦁ Vinistra 2019 ⦁ jelenina vinska škola Pupitres ⦁ Dragulj visinskog vinogradarstva: Terazzas de los Andes ⦁ Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu ⦁ Sigurnost i kvaliteta hrane ⦁ Domaće je domaće ⦁ Jesti na cesti ⦁ Pjenušci, jagode i trčanje ⦁ Uz Majčin dan ⦁ Šišmiši pomažu vinogradarima ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE ⦁

___________________________

Svijet vina – 2018/2019 – world of wine

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod/Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2

Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years

Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost/Nationality: Hrvati/Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju/Important national minorities: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera/Religion: rimo-katolička/roman-catholic = 80 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic

Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka/The longest river: Sava

Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km.

Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66.

Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode/Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi Hrvatska, ukupna površina/Vineyards, Croatia in total (Arcod): 19.077 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %

Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

_____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250.

Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70.

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha). MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli/blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73 ha)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – 2018/2019 – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj/Registered annual wine production in Croatia: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina – 2018 – Importation of wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value € 30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

Potrošnja – consumption

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d. – Ivica Perak , Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., – Marijan Knežević, Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

____________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018

___________________________________

Decanter World Wide Award 2019

DOBITNICI TROFEJA IZ HRVATSKE – Decanterovo ocjenjivanje vina očito je vrlo popularno u Hrvatskoj i proizvođači iz Lijepe naše ne samo da se nadaju trofejima, posebice onim najjačima kao što su Best in Show, Platinasta medalja, Zlato, Srebro a potom i Bronci, te pohvali/preporuci Commended nego i mnogo očekuju o trofeja, pa čak i kad je npr. riječ o brončanoj medalji, a i oznaci Preporuka. Naime ono što je po Decanterovu pravilniku bronca na nekim drugim istaknutim svjetskim ocjenjivanjima, npr. na Mundus Viniju a djelomice  i na vrednovanju Concours Mondial de Bruxelles…, je srebro, dok je na brojnima, posebice onima u nas –  zlato!  Decanter inače uz oznaku medalje koju je dobilo neko vino stavlja i osvojenu ocjenu izraženu po skali do 100 bodova, pa dobitnik trofeja može izabrati čime da se gdje pohvali, primjerice da li brončanom medaljom ili s dobivenih 88 bodova, koji drugdje osiguravaju srebro ali eto ponegdje i zlato .

Hrvatska je ove godine na DWWA poslala 170 uzoraka, a oko 150 ih je osvojilo neko odličje. Po ovome kako je to obznanio Decanter ne vidi se  da smo za neki uzorak dobili titulu Best in Show, a ni platinastu medalju odnosno odličje koje je na značajnim svjetskim ocjenjivanjima Veliko zlato, međutim iz Londona nam je stiglo nešto zlata, prilično je srebra, najviše je, čini se, bronci, podosta i Preporuka. Evo, u nastavku, dobitnika.

Producer ◾ Wine Name  ◾ Award ◾ Score ◾ Country ◾ Region ◾ Sub-region ◾Vintage ◾ Colour

Best in Show (BS); Platinum (P) ; Gold (G) ; Silver (S) ; Bronze (B) ; Commended (C)

AB VinaSan Mauro (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red ; AB VinaSan Rocco Teran (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red;  AgrolagunaVina Istria Terra Rossa (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red;  Anđelo BrčićMalvazija (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; Andrea CossettoPrima Luce (S) 90CroatiaCoastalIstria2018White; Ante SladićDebit (B) 86CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2018White; ATCGran Malvazija (B) 88CroatiaCoastalIstria2016White; ATCGran Teran (G); 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BedekovichExtra Brut (B) 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2014White; BenvenutiAnno Domini Malvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiAnno Domini Teran (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; BenvenutiCaldierosso (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017Red;  BenvenutiCorona Grande (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiSanta Elisabetta (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BernobićMalvazija (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; BireDefora Grk (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016White; BireGrk (S) 94CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; BolfanPrimus Riesling (B)  88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2015White; Borna ReljićDr Cabernet Sauvignon (B) 87CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; BrzicaMerlot (C) 84CroatiaContinentalErdut2012Red; Cattunar4 Terre Black Soil Malvazija (S) 91CroatiaCoastalIstria2017White; CattunarCollina Malvazija Istarska (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; CattunarTeran (S) 90CroatiaCoastalIstria2015Red; CmrečnjakPušipel Classic (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CmrečnjakSauvignon (C) 84CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CoronicaCO Merlot (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; CrvikBlasius Malvasia Dubrovacka – orange (B) 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; CrvikNegromant Merlot © 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikPomoet Plavac Mali © 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikSatir Cabernet Sauvignon (B) 88CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red DamjanicMalvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White;

DamjanicSincerus (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; DamjanićClemente (G) 96CroatiaCoastalIstria2016White; De GothoGraševina (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018White; DegrassiContarini Cabernet Sauvignon (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2011Red; DegrassiContarini Riserva Syrah (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2012Red; DegrassiTerre Bianche Cuvée Rouge Riserva © 84CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red; DeklićChardonnay (B) 87CroatiaCoastalIstria2018White;  Denis BarhanovićTerra Spino Plavac Mali (B) 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017Red; Dingač-Skaramuca Elegance Pošip (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; Dingač-SkaramucaReserva Plavac Mali (B) 86CroatiaCoastalDingač2015Red; DK Dvanajščak KozolSauvignon (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvanajscak-KozolPušipel Classic (B) 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvorac BelajMalvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; Dvorac MaruševecSauvignon (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; FakinChamal Brut (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; FakinIl Primo Teran (S) 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; FakinLa Prima Malvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; FakinMalvazija Istarska (G)96CroatiaCoastalIstria2018White; FakinRosé © 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé; FeravinoDika (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018Rosé; FeravinoDika Graševina (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2018White; FeravinoMiraz (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015Red; FlorjanovićŠkrlet © 85CroatiaContinentalMoslavina2018White;

GalicBijelo 9 (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015White; GalicChardonnay (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2016White; GalicCrni Pinot (B) 88CroatiaContinentalSlavonija2016Red; GalicGraševina © 85CroatiaContinentalSlavonija2017White; HažićChardonnay (B) 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2017White; Iločki PodrumiGraševina (B) 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2017White; Iločki PodrumiPrincipovac Traminac (B) 88CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2011White; JakopićGraševina (S) 92CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2012White; JakopićPušipel (S) 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White; JaramŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; JokićDalmatia Cuvee (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; Josip RajakovićGrünwald Brut (B) 88CroatiaContinentalPlešivica2014White; KalandrunBarrique Merlot (B) 88CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; KalazićGraševina (B) 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015White; KalazićGraševina 9 (S) 0CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2016White; KatunarPlavac mali (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; KatunarSveta Lucija Žlahtina © 84CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White; KezeleŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; KocijanSauvignon (B) 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;KolarFrankovka (S) 90CroatiaContinentalBaranja2013Red;KopjarChardonnay (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarCuvée Kopjar Muskat Zuti-Sauvignon-Grasevina (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Kopjar Graševina 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarSauvignon Blanc 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Korta KatarinaPošip 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White KostanjevecBrut Nature 84CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2016White KostanjevecGraševina 85CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White KostanjevecSivi Premium Pinot 83CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2017Rosé KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White KutjevoGraševina 90CroatiaContinentalSlavonija2018White

LectusGraševina 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Mario BankoMalvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Mario BankoTeran 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red MatočecGraševina 86CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatočecPinot Sivi 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatoševićGrimalda 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red MaximoOro Graševina-Chardonnay 86CroatiaContinentalSlavonija2017White MedeaCabernet Sauvignon 88CroatiaCoastalIstria2017Red MedeaChardonnay 83CroatiaCoastalIstria2018White MedeaMalvazija Istarska 87CroatiaCoastalIstria2018White MedeaTeran 89CroatiaCoastalIstria2017Red Medea VinarijaMontiron 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Meneghetti 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red MeneghettiBlack Label 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MeneghettiChardonnay-Pinot Blanc 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MihaljCabernet Sauvignon 86CroatiaContinentalSlavonija2015Red MihaljGraševina 83CroatiaContinentalSlavonija2017White MiklaužićŠkrlet 89CroatiaContinentalMoslavina2018White MikšaŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2017White MikulićDon Josip Postup Selection 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red MikulićPostup 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red Monte RossoMalvazija Istarska 86CroatiaCoastalIstria2017White Monte RossoMonteclassico Dosage Zero 88CroatiaCoastalIstriaNVWhite

OpusPlavac Mali 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red OrahovicaGraševina 85CroatiaContinentalSlavonija2017White OrahovicaIzborna Berba Silvanac Zeleni 88CroatiaContinentalSlavonija2016White OrahovicaSilvanac Zeleni 86CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacGrasecco Brut 83CroatiaContinentalSlavonija2017White  OsilovacGrasecco Extra Brut 84CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacMiraz Frankovka 90CroatiaContinentalSlavonija2016Red PilatoMalvazija Istarska 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White PolettiCabernet Sauvignon 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red PolettiClassica Malvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White PreinerSauvignon 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White ProvićCH Sur Lie Chardonnay 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White ProvićCH Winemaker’s Selection Chardonnay 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White  PZ Maslina i VinoKotar Superior Cabernet Sauvignon 89CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red RavalicoChardonnay 86CroatiaCoastalIstria2018White RavalicoMalvazija 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RitošaTeran 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red  RossiMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RossiMalvazija Templara 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White

SibonBrut 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SibonExtra Brut 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SolumBlanc de Blancs Brut Nature 88CroatiaContinentalZagorje – MeđimurjeNVWhite SolumCabernet Sauvignon 83CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015Red SosichLa Pregiata Malvazija 88CroatiaCoastalIstria2016White ŠtamparPušipel Classic 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White TercoloTerzolo Malvazija Istarska 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Terra MadrePremium Plavac Mali 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red TestamentBabić 93CroatiaCoastalSjeverna Dalmacija2017Red TomazAvangarde Malvazija 86CroatiaCoastalIstria2018White Tomaz WinesBarbarossa Teran 94CroatiaCoastalIstria2016Red Tomaz WinesSesto Senso Istarska Malvazija 85CroatiaCoastalIstria2016White TomšićMuškat Žuti 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina AnđeliniFilomena Malvazija Istarska 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina AnđeliniMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina BeljeChardonnay 84CroatiaContinentalBaranja2016White Vina BeljeGoldberg Graševina 90CroatiaContinentalBaranja2017White Vina BeljeGraševina 89CroatiaContinentalBaranja2018White Vina BeljeGraševina Kvalitetno 84CroatiaContinentalBaranja2018White Vina DeakPošip 89CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White Vina FrankovićKorona Sur Lie Malvazija 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina HorvatPušipel 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina Laguna 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé Vina LagunaFestigia Castello 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina LagunaFestigia Kasna Berba Riserva Malvazija Istarska 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White Vina LagunaFestigia LV Riserva 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red Vina LagunaFestigia Malvazija Vižinada Riserva 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina LagunaFestigia Merlot 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina Mario BankoMuškat Bijeli 86CroatiaCoastalIstria2017White Vina MatoševićAura 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Vina MatoševićGrimalda 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina ZiganteVero Aurora Brut 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Rosé Vinarija RosoDingač 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red Vinarija RosoPostup 92CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red Vinarija RosoProšek 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2014White Vinogorje ErdutGraševina 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Vinogradi VolarevićPlavac Mali Classic 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VinologLectus Cuvée 88CroatiaCoastalIstriaNVRed VinologLectus Plavac 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VolarevićSyrtis Pošip 85CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White Voštinić KlasnićŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2018White VrbnikProšek 83CroatiaCoastalNot Applicable2010White Vron BodPlavac 95CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

MALVAZIJA i TERAN, a … MOMJANSKI MUŠKAT? – Poreč je već godinama kroz tri dana u prvoj polovici svibnja nezaobilazno vinsko odredište. U 2019., uz 140 izlagača od kojih je bilo 80 proizvođača plemenite kapljice i puno ponuđača raznih probranih delikatesa (npr. sireva, istarskih salama i kobasica, istarskog pršuta, maslinovoga ulja, tartufa, bakalara, čokolade… ) uživati je moglo više od 12 tisuća vinoljubaca – među njima značajan broj turista što su ciljano došli – koliko ih je, kako je obznanio organizator a to je udruga Vinistra, posjetilo sajam.

Nagrađeni!

Župan istarske županije mr.sc. Valter Flego bio je na otvorenju Vinistre vidno uzbuđen, i evo što je, među ostalime, rekao: Danas kad se osvrnemo na sve što je učinjeno i postignuto, s ponosom možemo reći da smo odabrali pravi put. Vino je dio našeg regionalnog identiteta i nevjerojatno mnogo je pridonijelo tome da Istra postane prepoznatljiv brend na globalnoj razini. Spoj turizma, poljoprivrede, pa eno-gastronomska scena, vinske ceste i brojne manifestacije vezane uz kulturu vina i kulturu stola pokazale su se kao dobitna kombinacija!...

Na Vinistri su, logično, nastupile gotovo sve relevantne vinske kuće našeg najvećeg poluotoka. Najveće gužve zabilježene su uz štandove osvajača velikih zlatnih i zlatnih medalja te dobitnika ovogodišnjeg znaka IQ (istarska kvaliteta). Uoči sajma održana su strukovna ocjenjivanje vina – malvazije su bile u zasebnoj grupi Svijet malvazija, kako bi se u sklopu sajma, proizvođačima plemenite kapljice koji su to zavrijedili brojem bodova mogli dodijeliti klasične medalje i znak IQ, odnosno istarska kvaliteta za 2019. Pravo na oznaku IQ u kategoriji mladih malvazija (po pravilniku: onih iz berbe 2018) dobilo je 24 vinara, pravo na oznaku IQ u grupi zrelih malvazija (po pravilniku to su na ocjenjivanju 2019. bila vina iz berbe 2017 i starija) dobilo je samo jedno vino odnosno dobio je jedan vinar, a šest nositelja znaka IQ bilo je za teran 2016.

Evo dobitnika IQ za svježu malvaziju:

Benvenuti (Kaldir), AB-vina, Capo (Fernetići Brtonigla), Cattunar (Nova Vas Brtonigla), Damjanić (Poreč), Dešković (Grožnjan), Fakin (Motovun), Franković (Buje), Geržinić (Vižinada), Kozlović (Vale Buje), Legovina Legović (Kaštelir), Matošević (Lovreč), Medea (Pula), Novacco, OPG Peršurić, Pilato (Vižinada), Ravalico (Brtonigla), Rossi (Vižinada), D & D Sirotić (Buzet), Tercolo, Tomaz (Motovun), Zigante Duvilio (Grožnjan), Vivoda (Rovinj),  Zigante Giancarlo (Grožnjan).

Za odležanu malvaziju – Malvaziju istarsku Sesto Senso 2017 – s oznakom IQ zakitio se Klaudio Tomaz.

Popis i laureata u kategoriji terana 2016: Benvenuti Anno Domini, Cattunar, Dešković, Fakin il Primo, Tomaz Barbarossa, Vina Zigante (Duvilio).

A sad i šampioni, a to su vina od autohtonih sorata Istre koja su kao najbolja izabrana nakon što su prošla kroz ocjenjivačku lupu članova svih degustacijskih komisija. Šampion Vinistre 2019 s malvazijama je Marijan Arman, čije su i mlada (2018)  i odležana (2015) istarska malvazija proglašene najboljima. Kao najbolji mladi teran (2018) iskočio je onaj od kuće Valenta Wines (Kaldir, Motovun), a kao najbolji zreli teran Barbarossa 2015 od Tomaza.

Šampion Marijan Arman (desno na slici), te Klaudio Tomaz

VELIKE zlatne medalje – Svijet malvazija (93 i 92/100 bodova):

Malvazija istarska 2015 rezerva – Marijan Arman; Malvazija istarska Templara 2016 – Rossi; Malvazija istarska Katarina 2017 – Benazić; Malvasia delle Lipari Naturale – Cantine Colosi (Italija); Malvasia volcanica Monemvassia 2015 – Monemvassia Winery (Grčka)

Zlatne malvazije istarske, suhe, ocijenjene sa 90,67/100 bodova i, naniže, do 89,67/100 bodova:

Gcru 1 2018 – Marijan Arman; 2018 – obitelj Živolić; 2018 – Matić; 2018 – Dobravac; LagunaVina 2016 – Agrolaguna; 2018 – Benvenuti; Amina Bianca 2016 – Prekalj; Sonata 2018 – Dobravac

Znani istarski tartufar, ugostitelj i vinar Giancarlo Zigante – naveden i u Guinnessovoj Knjizi rekorda kao, svojedobno, pronalazač najvećeg tartufa na svijetu – bio je, zbog osvojenih trofeja na Vinistri a i općenito ove godine, izvan sebe od radosti. U kategoriji prirodno desertnih slatkih vina Malvasia 2015 passito dosegnula je zlato, sa 90 bodova! S Cabernet sauvignonom Riserva 2016 – inače napunjenim u bocu od tri litre (slika) – bio je na pragu zlata. Giancarlu Ziganteu ide dobro: od 2017. njegov restoran u Livadama ima preporuku uglednog vodiča Michelin, njegovo vino Grande Corona Teran gran riserva San Stefano 2015 dobilo je visoke komplimente u talijanskom vinskom vodiču Vini Buoni d’Italia, s maslinovim uljem od buže u Londonu je na svjetskom vrednovanju ulja primio platinastu medalju, izdao je knjigu Naš istarski tartuf, u svoju ponudu uvrstio je i paletu bijelih i tamnih čokolada s tartufom, te neke destilate s aromom tartufa…

Giancarlo Zigante, sjaji od sreće! Na slici je, na svom štandu, s djelatnikom Branimiromk Sovićem (Snimka: Marko Čolić)

Vinistra 2019: ponuda za tijelo i dušu – namaz od bakalara, istarski pršut, istarske salame i kobasice od domaće svinje i od divljači, te sir, i, desno na fotki – izazovi iz carstva čokolade

Istarski pršut

______________________________

BODOVNI PRAGOVI 2019 – Ove godine na ocjenjivanju za Vinistru pooštreni su pragovi za medalje. Raspon bodova za VELIKU ZLATNU medalju bio je od 92 do 100 od 100 mogućih, za zlatnu medalju od 87 do 91,99/100, za srebro od 83 do 86,99/100, te za broncu od 80 do 82,99/100.

______________________________

Zlato Chardonnay – 2018 – San Tommaso; 2018 – Deklić

Zlatne medalje u kategoriji miješanog bijelog vina primili su Nikola i Albert Benvenuti za vino Corona Grande 2016 i Moreno Degrassi za vino Terre Bianche cuvée Blanc riserva Limited Edition 1

Moreno Degrassi dobio je zlato i za Syrah Contarini riserva 2012 (Marko Čolić)

Zlato za Cabernet franc 2012 Contarini Riserva dobio je Moreno Degrassi.

Milan Budinski, glavni enolog i voditelj proizvodnje u porečkoj Agrolaguni

Zlatni cabernet sauvignoni: Contarini 2011 – Degrassi, Festigia 2016 Agrolaguna; 2015 – Pino Rossi; 2016 – Moreno Ivančić; 2015 – AB vina; 2018 – Medea

Zlatni merloti: 2018 – Privitello; Festigia 2016 – Agrolaguna; 2016 i 2015 – AB vina; 2017 – Vivoda; 2015 – Pilato

Zlatni refoški: Rex Fuscus 2017 – Vinakoper; Corpo 2016 – Matej Kralj (Koper); 2016 – R&D Korenika (Izola); Koper 2018 – Vinakoper; Capo d’Istria 2015 – Vinakoper; 2018 – Kralj (Koper)

VELIKA ZLATNA medalja: Teran Santa Elisabetta 2015 – Benvenuti; Barbarossa 2016 – Tomaz; Santa Lucia 2017 – Kozlović

Zlatni terani:  Barbarossa 2017 – Tomaz; Vignanera 2016 – Moreno Ivančić; Anno Domini 2016 – Benvenuti; Fuga 2016 – Dobravac; 2016 – AB vina;  2016 – D&D Sirotić; 2016 – Fakin; 2016 – Dešković; 2016 – Deklić;  2015 – AB vina;  VinaLaguna 2013 – Agrolaguna; 2018 – Valenta; 2018 – Tomaz; 2018 – Deklić; 2018 – Vina Zigante;  2018 – OPG Antonio Tomaz; 2018 – Fakin; 2018 – Kozlović

Zlata za crna miješana vina: Riserva LV 2015 LagunaVina – Agrolaguna; Ghira crna 2015 – Ghira

Tata Livio Benvenuti s dvjema perjanicama kuće – teranima Anno Domini i Santa Elisabeta. Kad se činilo da su su Benvenuti s Anno Dominijem stigli s teranom do špice, obitelj je – ovih dana – lansirala Santu Elisabettu i pokazala da – ima vrh i iznad vrha!… (Marko Čolić)

Aromatični kultivari, VELIKA ZLATNA medalja: Muškat bijeli San Salvatore 2013 – Benvenuti

Zlatni muškat bijeli: 2018 – Dešković

Zlato za muškat momjanski: 2018 – Kozlović; 2018 – Franković

VELIKA ZLATNA medalja: Muškat žuti 2015 – Geržinić

Zlatni muškati žuti: 2018 – Fuhtar; 2018 – Mario Peršurić; 2018 – Deklić

RADIONICE s MALVAZIJOM i CASTELLOM

Jaka strana ovogodišnje Vinistre bile su radionice. Osobito zanimljive – one posvećene vinima od malvazije istarske i crnoj kupaži. Jednu je na temu malvazije i njenu potencijalu za odležavanje vodio znani hrvatski sommelier Filip Savić. Na kušanje su podastrte berbe od 2001. do 2013. iz privatnih arhiva šest poznatih istarskih vinara koje više nisu u prodaji. Malvazije Vina Laguna Festigia iz 2013. Agrolagune, Kozlovićeva 2012., Degrassijeva Bomarchese 2008., Coronikina 2004., Matoševićeva Alba 2001. i Polettijeva iz 2001. pokazale su se lijepo očuvanima i s dosta svježine, pa su se posjetitelji radionice izjasnili da bi se i arhivska vina trebala češće naći u prodaji. Drugu radionicu sa željom da se istakne višestranost sorte, kroz pokaz različitih stilova u kojima je malvazija zasjala – od klasične mirne svježe mlade malvazije preko dozrele duže odležavane i narančaste do pjenušca, vodio je glavni enolog i voditelj proizvodnje porečke Agrolagune Milan Budinski.

Na opće zadovoljstvo: zreli proizvođači, zrele malvazije u visokom sjaju – Kozlović, Budinski, Matošević, Coronica, Degrassi, Poletti… Nakon dugo, dugo vremena skupa barem pred kamerom: Gianfranco Kozlović, Ivica Matošević i Moreno Degrassi, koji su svojedobno bili neraskidivi istarski vinski trio, a onda se Degrassi odvojio. Kozlović, ovdje svojom zaslugom majstora samo-fotografa jednook, i Matošević i dalje na Vinistri nastupaju na istom štandu. Kozlović se može osobito dičiti odličnom crnom Santa Lucijom 2015 (kušao sam, I volio bih ponvno, za najranije pet godina!), a Ivica Matošević, kažu (nisam kušao!), sauvignonom, kojega je jedan vinski novinar u svom napisu ovih dana nazvao monstruozno dobrim. Sommelieri su zacijelo radosni što su dobili novi izraz za opisivanje vina. Zamislite se u ulozi kupca u vinoteci ili gosta u restoranu i u društvu sommeliera koji vam preporučuje monstruozno dobro vino!

Svakako s Vinistre valja spomenuti i promociju podeblje knjige Željka Garmaza iz njegove serije Vinske priče, ova knjga predstavljena u Poreču dakako posvećena je vinu i vinarima Istre i Kvarnera

Budinski je bio i voditelj radionice o uspješnim istarskim crnim blendovima, konkretno o već i te kako etabliranoj Agrolaguninoj marki LagunaVina Castello Festigia. Na kušanje je donio vina Castello Festigia iz sedam različitih godišta od berbe 2007 do berbe 2017. Marka Castello nastala je 2007. još za vrijeme službovanja, u ulozi glavnog enologa,  dipl. ing. Ante Gavranića, koji je htio kreirati vino od vrhunskih crnih sorata iz najboljih vinogradskih pozicija Agrolagune. Tada su se izvrsnim rezultatima na istarskom tlu i u istarskom podneblju osobito isticali cabernet sauvignon i merlot, a onda su se tim kultivarima pridružili i drugi crveni internacionalci – syrah i cabernet franc. Kako je Gavranić bio posebno sklon cabernet sauvignonu i syrahu, njegov Castello iz 2007. sastavljen je upravo od cabernet sauvignona i syraha, po 50 posto od svakoga. U 2009. kao partneri su izabrani merlot i syrah popola, izdanje 2013. je spoj cabernet sauvignona 60 posto, syraha 20 posto i cabernet franca 20 posto, u 2015. igrači su merlot sa 75 posto, cabernet sauvignon sa 20 posto i syrah s pet posto. Iz berbe 2016 Castello Festigia sastoji se od merlota 75 posto, cabernet sauvignona 15 posto, syraha pet posto i cabernet franca također pet posto. Castello 2017 je od merlota 67 posto, cabernet sauvignona 83 posto i cabernet franca 10 posto. Šteta je što se (već) u početnom periodu nije imalo dovoljno povjerenja i u domaći teran, ali nadam se da će s obzirom na ono što u najnovije vrijeme teran u Istri kod nekih proizvođača pokazuje i ta sorta biti i jače uključena u istarsku kupažu, da vinu pojača lokalni karakter…   ♣

Za one s većim i posebnim prohtjevima: istarski pjenušci Peršurić, i visoki slatki predikati Bodren, sa sjevera i iz Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

________________________________

Sandi Chiavalon

KRALJ MASLINOVOGA ULJA – U porečkoj Žatiki, gdje je uz vinare bilo mnogo izlagača delikatesnih artikala, susreo sam i Sandija Chiavalona, uglednog proizvođača maslinova ulja iz Vodnjana. Obitelj Chiavalon je od 2000. godine do danas za svoja ekstra-djevičanska maslinova ulja osvojila mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja zlatnga sjaja. Više su puta Chiavaloni nagrađivani zlatnim i velikim zlatnim medaljama na natjecanjima za maslinova ulja u Vodnjanu, na Vinistri u Poreču i na Maslini u Splitu, dobitnici su zlatnih odličija i priznanja na Alma Armonia u Italiji, međunarodnoj nagradi za maslinovo ulje u Zürichu, A.I.P.O. Riva del Garda, L’ Orciolo d’oro u Pesaru, na Olive u Japanu, na Los Angeles Olive Oil Awardu itd.

Od 2005. ekstra djevičansko maslinovo ulje Chiavalonovih je uvršteno u međunarodni katalog Slow Fooda, kao i u renomirani međunarodni vodič L’extravergine iz Rima, danas poznat kao Flos Olei. U konkurenciji s nekoliko tisuća uzoraka maslinovog ulja iz cijeloga svijeta, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis uključeno je u Flos Olei Top 15 svjetskih maslinovih ulja.

Vrlo utjecajni njemački vodič Der Feinschmeker redovito Chiavalone svrstava u najbolje proizvođače ekstradjevičanskog maslinovog ulja nazočne na njemačkom i austrijskom tržištu.

– U 2016. organizacija World’s Best Olive Olis uvrstila nas je među TOP-25 ekoloških proizvođača u svijetu – pohvalio se Sandi Chiavalon. ∎

Na štandu obitelji Ipša na Vinistri 2019: Klaudio Ipša i Tomislav Galović, te Ipšini supruga i sin (Marko Čolić)

ISTARSKO-SLAVONSKA SURADNJA – Ne znam pouzdano u kojoj mjeri teče suradnja između istarskih pršutara i slavonskih uzgajivača svinja za mogućnost uspostave i učvršćivanja koje sam čuo prije nekoliko godina na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, ali ono što znam je da je uspostavljena čini se dosta čvrsta suradnja između Istre i Slavonije na drugom – mesno-vinskom kolosijeku. Jedan od najboljih istarskih a i općenito hrvatskih proizvođača maslinova ulja Klaudio Ipša, koji se prije nešto godina ozbiljno okrenuo i prema vinogradarstvu i vinarstvu i može se sada podičiti s odličnim iskrenim vinom, udružio se s jednim od najpoznatijih slavonskih kulenara Tomislavom Galovićem u proizvodnji salame! Galović daje meso (ono što se inače rabi za kulinovu seku) i začine (sol, ljutu i slatku papriku, šafran) te tehnologiju, a Ipša svoju malvaziju (iz 2015). Na Vinistri je pretpremijerno predstavljena salama Ipša-Galović, nastala na temelju dogovora o suradnji, upravo nedavno. Redovna proizvodnja za tržište kreće, veli Tomislav Galović, ove jeseni, a u prvi napadi na tržište planira se izaći s jednom tonom te salame. Zasad maloprodajna cijena kilogramu još nije definirana. Galović na ovakav način već nekoliko godina vrlo uspješno suraduje s kutjevačkim vinogradarom i vinarom Vladom Krauthakerom koji Galovićevu kobasicu obogaćuje svojom Graševinom Mitrovac, Galović navodi da je ta kobasica na tržištu vro tražena. ∎

Nose se crno, a piju – bijelo! Vrlo aktivno na štandu Franca Armana, gdje su mi se, inače, uz crne kraljice, osobito dopali Cabernet franc 2015 crna etiketa te Merlot Superior 2015 (Marko Čolić)

Dani graševine Kutjevo 2019

Graševina od Bože Metkovića, šampion na Danima graševine u Kutjevu 2019      

Božo Metković

ŠAMPION IZ – KONAVALA! – Ove godine najboljom graševinom na tradicijskom ocjenjivanju vina od toga kultivara koji slovi kao eno-perjanica Slavonije je iz – Konavala! Riječ je o vinu od Bože Metkovića iz Molunta. Metković je mali vinogradar i vinar, prije nekog vremena na našem dubokom jugu pokusno je posadio graševinu kojoj stručnjaci u tom ambijentu nisu prognozirali neki osobiti uspjeh, a sad je Božo, eto, dakako ponosan do neba, na graševinskom tronu prvaka! Njegovom slavonskome pothvatu osobito se veseli i prvi čovjek udruge Konavoski vinari Andro Crvik, koji mi kaže da predlaže Slavoncima da se s obzirom na pobjedu Konavljanina Dani graševine 2020 održe u Konavlima. I ne smo to: predlaže da se umjesto kao što je to bilo svake godine do sada – u Kutjevu, Dani graševine uvijek održavaju u mjestu odakle je te godine nositelj titule šampiona. Dobra ideja, ovo s Konavlima, baš za Slavonce, bez obzira na to što se osjećali (barem donekle) razočarani što je na njihovu terenu utrku 2019. dobio konj koji nije iz njihova dvorišta: Konavle su u susjedstvu Dubrovnika, i same u sezoni prhivate veći broj turista, dakle potencijalno su lijepo tržište baš za graševinu, koja kao piće vrlo odgovara za osvježenje u ljetnim vrućinama te koja će odlično kao pratitelj poslužiti mediteranskoj kuhinji s dosta plodova mora i lokalnog povrća. ♣

 Jelenina vinska škola

OBRAZOVANJE PO BAKHU u PUPITRESU – Pupitres je francuski naziv za izvorno drveni stalak s dva u obliku slova A nakošena kraka s pravilno napravljenim otvorima u koje se – naopačke, dakle s grlićem prema dolje – stavljaju boce s gotovim ali još nedegoržiranim pjenušcem kako bi se malo-pomalo, kroz vrijeme i zahvaljujući svakodnevnom protresanju boca, talog kao jedan od produkata alkoholne fermentacije sav skupio u grliću da bi ga se poslije, smrzavanjem grlića i pretvaranjem taloga u njemu u kruto tijelo poput čepa, moglo pri degoržiranju a pogonjenog pritiskom u boci, također jednim od produkata alkoholne fermentacije, u potpunosti odstraniti iz pjenušca. Međutim u Zagrebu već koju godinu pod nazivom Pupitres postoji i Vinska škola koju uspješno vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić, s dugim radnim iskustvom u ugostiteljskim objektima više kategorije, među ostalima i u restoranu Apetit City u Zagrebu. Vrijedna Jelena objekt Pupitres u središtu Zagreba zamislila je kao kombinaciju wine-bara i vinske škole s tematski posebno pripremljenim edukativnim radionicama, namijenjenima onima što žele vrijeme uz stol, tanjur i čašu provesti što kvalitetnije, dakle kroz punu koncentraciju do punog istinskog užitka.

Pupitres Jelenina vinska škola: Boleslav Mervič JNK, prof. Marin Berovič, Jelena Valentić Šimić, Dušan Humar Constantini, Kristina Mervič JNK

Abeceda vina počinje dakako s radionicom Prvi susret s vinom, u kojoj se dakako objašnjavaju osnove vezane uz plemenitu kapljicu, tj. njeno porijeklo, nastanak u tehnološkom smislu, te se daju preporuke oko izbora vina pri kupovini, oko pravilnog posluživanja vina u konteklstu prigode, pratećeg jela, čaše, temperature servisa…  Ostale radionice idu u određene detalje. Dosad je Jelena, kaže, održala više od 570 takvih vinskih obrazovnih radionica. Neke su posvećene i jakim alkoholnim pićima. Do kraja svibnja na rasporedu su bile sljedeće teme: o ginu i whiskyju, vinima Portugala, a pošlo se i Vinskim putevima svijeta.

Uz radionice tu su i razne ciljane prezentacije vina koje publici mogu biti i te kako zanimljive te korisne s edukativnog aspekta a ponuđaču su pak zanimljive u promidžbenom smislu.

Kako Pupitres, rečeno je, ima i dimenziju wine-bara, Jelena nastoji ne samo na radionicama nego i mimo njih gostima koji navrate na čašicu razgovora ponditi i prikladne pratitelje vina na tanjuru, konkretno razne delikatese poput pršuta, domaće (uglavnom Gligora) i inozemne sireve, naše maslinovo ulja (Chiavačlon i Brist), naše bučino ulje (Finta)… Jelena sebi daje truda u istraživanju, tj. da i kod vina i kod delikatesa uz provjerene marke na karti ima i određene jako doibre proizvode manje znanih ponuđača.

Upravo ovih dana u Pupitresu su na inicijativu prof. dr. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače ocjenjivača na nizu međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, gostovala dva slovenska proizvođača osvajača pak mnogih međunarodnih medalja visokoga sjaja, jedan je Boleslav Mervič JNK iz Vipavskog vinogorja (ukupna proizvodnja: 12.000 butelja godišnje), a drugi Dušan Humar Constantini iz Goriških brda, koji obrađuje 10 hektara vinograda i ne kupuje grožđe. Mervič, koji je okrenut organskoj produkciji te kod bijelih sorata i dužim maceracijama, predstavio je Rebulu 2011 (12 dana maceracije, 12 mjeseci barriquea; mpc. 22 €), zatim Chardonnay 2010 (četiri dana maceracije u kacama, godina dana barriquea, punjeno bez bistrenja i filtracije, 14 vol %; 25 €), Sv. Mihaela 2012 (nazvanog tako po crkvici uz vinograd, riječ je o mješavini sauvignona 60 %, bijelog pinota 20 posto, rebule 10 posto i malvazije istarske 10 posto, četiri dana maceracije, godina dana barriquea i pola godine sve skupa u inoksu; 22€), te izvrstan, po meni i najbolji,  kompleksni i elegantni Merlot 2011 (60 dana maceracije, dvije godine u bačvi od 1000 litara i pola godine u inoksu prije buteljiranja, bez filtracije; 27 €).

Humar Constantini, također na kolosijeku prirodi prijateljskog uzgoja, izašao je s vinima Muse Gold 2015 (chardonnay + sauvignon + furlanski tokaj, maceracija jedan dan na temperauri od 15 Celzijevih stupnjeva, kvasci vlastiti, dozrijevanje 1,5 godina u novom barriqueu od hrastovine – 70 posto,  i bagrema – 30 posto, 21 €), zatim Cabernet sauvignon 2008 (poseban vinograd, maceracija 10 dana, dvije godine barriquea, 14 vol %; 11 €), Cabernet franc 2012 Muse (20 posto grožđa prosušivano je na trsu, 14,5 vol %; 21€) i, kao najbolji, vrlo kompleksni, puni i elegantni Muse merlot & cabernet sauvignon 2008 Eminentno (30 posto grožđa prosušivano na trsu, četiri godine barriquea pa vino iz najboljih barriquea preseljeno u veliku bačvu,  punjeno u bocu 2015., 15 vol %; 49 €). ♣

Austrian Wine Summit 2019

VISOKO UČILIŠTE ZA VINSKI MARKETING! – Posljednji tjedan svibnja – Austrian Wine Summit 2019, u režiji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board ili AWMB). Doista visoko učilište za vinski marketing, dakako marketing vezan vino vlastite zemlje a to je ujedno i marketing za vlastitu zemlju! Austrian Wine Summit treba doživjeti!

Willa Klinger

Cijelo događanje maestralno su pripremili i organizirali djelatnici AWMB-a na čelu s direktorom Willyjem Klingerom, moglo bi se reći rektorom Visokog učilišta, na slici dok pozdravlja sudionike Summita. AWMB je u stanju realizirati ovakve susrete i odličnu promiždbu austrijskih vina i, dakako, s obzirom na lijepi budžet koji mu je na raspolaganju – devet milijuna eura godišnje, od toga milijun eura stiže iz fondova Europske Unije…

AWMB je 2019. pozvao na vinsku turneju Austrijom oko 200 novinara iz cijeloga svijeta. Da bi se svijetu što bolje prezentirala vinska Austrije i Austrija kao zemlja vrlo dobrga vina AWMB se potrudio i u tome da sa svojom kapljicom na raznim predstavljanjima i degustacijama sudjeluje 425 domaćih proizvođača iz svih vinorodnih područja države, koji su na kušanje podastrli oko 860 raznih vina.

Austrian Wine Marketing Board: Willy Klinger i njegov tim

Ove godine naglasak je bio stavljen na vinograde i vinare uz samu državnu grancu Austrije sa nekoliko zemalja – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Na susretima austrijskih vinara i vinara iz spomenutih Austriji susjednih zemalja mogla su se kušati ne samo austrijska vina nego i vina austrijskih vinara proizvedena na njihovim imanjima s druge strane državne granice, kao i vina čeških, slovačkih, mađarskih i slovenskih pograničnih proizvođača. Od vinara koji nisu iz Austrije predstavilo se njih 20, sa 31 svojim vinom. Moglo se, od historičara, i čuti što-šta zanimljivog iz povijesti vezane vrlo tijesno upravo uz vinogradarska područja s obiju strana sadašnje državne granice što je nekad baš na tim mjestima kojima ide sada i nije bilo. Vino se eto pokazalo kao vrlo učinkovit medij za povezivanje među narodima s obiju strana državne granice.

Susret austrjskih i slovenskih vinogradara/vinara uz Grenztisch ili Pogranični stol u mjestu Leutschach na austrjsko-slovenskoj granici. Od slovenskih vinara nazočan je bio Alojzije Gaube

Pogled s terase proizvođača Tementa – glasoviti južnoštajerski vinogradski položaj Zieregg koji se prostire i s druge strane državne granice, u Sloveniji, tamo mu je naziv Ciringa fosilni breg

Jedna od degustacija različitih austrijskih vina bila je u palači Niederoesterreich u Beču

Palais Hofburg, Vie Vinum! Središte Beča je, inače, puno kočija s konjskom zapregom u kojima uživaju brojni turisti

__________________________________

Šampus Elementar

STEININGER NAKON JAMBROVIĆA! – Svakome tko je malo dublje zavirio ne samo u čašu nego i u vinsku literaturu znano je da su najvažniji načini za dobivanje pjenušca klasična ili tradicijska metoda (Méthode Classique) i metoda Charmat. Prva, koju rabe u Champagnei i pri kojoj valja potrošiti više vremena da se proizvodni proces kompletira, daje znatno kompleksniji produkt, za zahtjevnije nepce, a drugu naveliko rabe Talijani osobito u područjima Conegliano i Valdobbiadene odakle su svijet naprosto preplavili svojim proseccom, i namijenjenime baš široj potrošačkoj masi. U novije vrijeme govori se sve više o još jednoj metodi, nazvanoj Elementar, stoga što taj izraz najbolje oslikava način na koji se izvorno dobivao pjenušac, a to je da se u određenom trenutku zaustavi vrenje u baznome vinu namijenjenom šampanjizaciji te da se vino, koje se ne filtrira, s dovoljnim ostatkom sladora i sa svoijim kvascima utoči na šampanjizaciju u butelju kako bi se u njoj dovršilo alkoholno vrenje, rezultat čega su dakako nešto veći konačni alkoholni stupanj, zatim ugljični dioksid te talog. Osnovni princip jednak je klasičnoj metodi, međutim prednošću kod Elementara smatra se to što se vinu ne dodaju kupovni šećer i kupovni kvasci. Obično se pri degoržiranju odnosno nakon izbacivanja taloga boca samo dopuni istim pjenušcem, ali ekspedicijski liker se ne dodaje.

Karl Steininger u svom šampoanjskom podrumu pri protresanu napako okrenutih butelja s pjenušcem kako bi se talog skupio u grliću da ga se može smrznuti i potm čako izbaciti

Tako eto radi konkretno obitelj Steininger iz Langenloisa u Donjoj Austriji, kuća koja slovi kao jedan od najboljih  proizvođača pjenušaca u Austrji. Kušao sam Riesling Elementar Brut od Steiningerovih (rade još i pjenušce od bijelog pinota te od zelenog veltlinca) – nešto prilično drukčije od klasičnih šampusa rađenih tradicijskom metodom, nekom pilcu će možda trebati nešto više vremena da se prilagodi ovakvom pjenušcu kod kojega su perlice sitne i brojne ali nimalo napasne, peckaju nježno, blagi oksidativni štih fino je pomiješan s aromama zrelog bijelog koštićavog voća i s nešto citrusnih niti dok je okus pun, s dozom kremoznosti, tijelo snažno, završetak vrlo dugačak.

Vrijedi svakako ovdje istaknuti da je još odavno, prije nekoliko desetljeća, na Plešivici hrvatske vinogradare/vinare koji će se poslije razviti u vrhunske pjenušare upravo toj metodi podučavao istaknuti enolog Franjo Jambrović, inače Međimurac i brat Ivana Jambrovića koji je stvorio moderne temelje za vinski uspon Kutjeva i brat Augusta Jambrovića, koji je ostao djelovao u rodnom im Međimurju. U onom davnom razdoblju pjenušci općenito a pogotovu u kategoriji visokokvalitetnog elitnog proizvoda u nas su bili u zametku i možda onda još vrijeme nije bilo dovoljno zrelo za sve dobre ideje koje je svojevrsni vizionar inž. Jambrović iznosio, ali možda će sada u ovo doba i kad pomalo od očeva-veterana vođenje vinskog posjeda preuzimaju mladi, željni dokazivanja i svjesni da je dobro da u portfelju imaju i nešto drugo, što će iskakati posebnošću, biti jačeg interesa za priklon i ovoj elementarnoj tehnologiji… ∎

____________________________________________

Sljedeći Austrian Wine Summit bit će za dvije godine, naime to je bienalna manifestacija, kao što je i vrlo značajan međunarodnih sajam vina i jakih pića VieVinum u organizaciju kojega je AWMB također uključen, a koji se održava u impozantnoj bečkoj palači Hofburg, novo izdanje VieVinuma najavljeno je za 6. do 8. lipnja 2020. godine. (O Austrijskom vinskom summit i o vinskoj Austriji  uskoro detaljno na www.suhiucasi.wordpress.com ) ♣

Haute couture

        DRAGULJ VISINSKOG VINOGRADARSTVA: TERAZZAS DE LOS ANDES – Nekad davno trsje se obvezno sadilo na škrtim tlima na kosinama brežuljaka, i brda sve do velikih nadmorskih visina. Ravnice u nizinama bile su rezervirane za razne prehrambene poljoprivredne kulture. Malo pomalo, kako je vino stjecalo sve viši društveni status i kako se pojačano počelo tražiti te kako su se razvijali strojevi za obradu vinograda, loza se s brda spuštala u ravan i na plodno tlo, gdje je obrada bila lakša i gdje se moglo ići na veći prinos, a što je po jedinici površine proizvodnju činilo jeftinijom, do vrlo unosnom. U novije vrijeme s rastom gospodarstva i s povećanjem platežne moći općenito a posebice pojedinaca te s povećanjem eno-gastro obrazovanosti pa time i podizanjem letvice na skali ukusa i zahtjevnosti potrošača koji sebi žele i mogu priuštiti ekstra-stvari, dio trsja vratio se na brdo i na škrto tlo, što i jedno i drugo vinovoj lozi i odgovara u smislu dobivanja visoke kakvoće sirovine za osebujnu kapljicu. Kapljicu koja s obzirom na niži prinos, kompliciranju obradu vinograda, investicije u suvremenu tehnologiju (znanje, podrumski prostor, podrumarska oprema posebice drvene bačve…) i investicije u vrijeme nužno da vino sazrije u dovoljnoj mjeri, na tržište izlazi po i vrlo visokoj cijeni. Povratak  na padine i na veću nadmorsku visinu koristan je ne samo u komercijalnom smislu određenim pojedincima (trgovcima, aukcionarima…) iz vinskog sektora, nego zapravo i za cijelo društvo, jer širi obradu zemljišta na poljoprivredno moguće vrlo korisne terene koji bi inače ostali zapušteni i neiskorišteni s obzirom na proizvodni potencijal. U današnje doba razvijenog turizma uvelike baziranog i na eno-gastronomiji, s obzirom na magnetsku snagu privlačnosti Bakhova nektara, vina s visina imaju snažan promidžbeni potencijal vezano uz određeni teritorij.

Terazzas de los Andes cabernet sauvignon Los Aromos 2011

Tako se eto sve više govori o vinogradarstvu na velikim visinama, visinskom vinogradarstvu, ekstremnom vinogradarstvu. Talijani najčešće rabe izraze herojsko vinogradarstvo, vigneto in montagna, vino eroico, Englezi koriste izraz altitude winemaking.

Za takvo herojsko vinogradarstvo zainteresirala se svojedobno i grupacija Moët-Hennessy, znana po ekskluzivnoj ponudi mirnih i pjenušavih vina. Preko svoje podružnice u Argentini  1996. osnovala je u Lujan del Cuju u provinciji Mendoza posjed Terrazas de los Andes, koji obuhvaća osam vinograda sađenih na terasama na različitim nadmorskim visinama na istočnom podnožju Anda, te suvremeni vinski podrum nastao preuređenjem vinarije sagrađene još 1898. godine. Vinogradi su na nadmorskim visinama od 980 do 1259 metara, sorte su u najvećoj mjeri malbec i cabernet sauvignon, a ima i chardonnaya i lokalnog torrontèsa. Izbor sorte za pojedinu parcelu bio je po tome kako koja odgovara kojoj sorti s obzirom na nadmorsku visinu, tlo, ekspoziciju, mikro-klimu. Pod budnim okom Hervéa Birnie-Scotta, dvadeset godina je uloženo u istraživanje tla kako bi se odredio točan vinograd i točna nadmorska visina za svaku od sorata. Najniži od tih visinskih vinograda, famozni Los Aromos, pripada cabernet sauvignonu. Razumljivo, naime ta sorta treba više sunca i topline da dosegne zadovoljavajuću zrelost. Najstarija dva vinograda su jedan sađen 1929. godine i drugi iz 1945, od grožđa iz njih proizvodi se mala količina vina što izlazi s oznakama Single Vineyard te Parcel’s Malbec  limited edition (ograničena serija).

Ovdje vrijede neka sasavim druga pravila. Vinogradi koji se nalaze između jednog i dva kilometra nadmorske visine zapravo su iznad većine kišnih oblaka. Ova su područja zapravo sušna i polusušna, pa je opasnost od gljivičnih bolesti svedena na minimum. Kao pomoć za navodnjavanje trsja koriste se drveni kanali koji provode vodu od otopljenih leda i snijega s vrhova Anda i to je jedini izvor vode ovim lozama.

Cheval des Andes 2009

Vina Terrazas de los Andes, inače imanja koje je 1999. bilo partner glasovitom bordoškom Château Cheval Blancu u kreaciji vina Cheval des Andes, premium blendu bordoškog tipa od cabernet sauvignona i malbeca, nalaze se i na hrvatskom tržištu, preko Galerije vina MIVA. Prije stanovitog vremena Gordan Mohor i Vlado Šušak kao partneri u tvrtki MIVA priredili su prezentaciju nekoliko etiketa mirne kapljice koju uvoze od Moët & Hennessyja, među tim etiketama bili su zaista sjajni Terrazas de los Andes Cabernet sauvignon single Vineyard Los Aromos 2011 i Cheval de los Andes 2009…  ♣

Peti Dani hrvatskog pršuta (u Zagrebu)

DELIKATESA PAR EXCELLENCE! – Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski te, dolje, i istarskii pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

__________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

_________________________________

BUTINE ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam čuo da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

– Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim

Pršuti Roca

samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi.

Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

Restoran i terasa Roca

_________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdak

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane. ♣

Između je…, i poštenoga?

            PODRIJETLO GLAVNOG SASTOJKA HRANE BIT ĆE VIDLJIVO NA AMBALAŽI! – Zbog mnogih nedorečenosti i mogućnosti označavanja podrijetla glavnog sastojka hrane na nekoliko načina, Hrvatska gospodarska komora je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala edukacije o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka kako bi pravovremeno informirala tvrtke koje će od 1. travnja 2020. biti obavezne primjenjivati novu pravila Europske unije.

– Iako Uredba stupa na snagu dogodine, proizvođači u većini slučajeva ambalažu naručuju i nekoliko godina unaprijed, stoga je važno da već sada imaju informaciju na koji način ispravno označiti hranu prema novoj Uredbi. U slučaju bilo kakve pogreške mogli bi imati nepotrebne troškove, stoga ne čudi veliki interes za ovakvim tipom edukacije – istaknula je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na edukaciji održanoj početkom travnja u Zagrebu.

Šimić je naglasila kako su Uredbom uzeti u obzir želja potrošača da budu informirani o podrijetlu hrane koju konzumiraju, ali i kompleksnost suvremenih lanaca opskrbe hranom.

– Subjekti se tako mogu odlučiti između nekoliko načina navođenja zemlje podrijetla glavnog sastojka. Mogu navesti konkretno geografsko područje, ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla hrane i biti ispisan propisanom veličinom slova – rekla je Šimić i pojasnila na konkretnom primjeru o čemu se točno radi.

– Ukoliko subjekt navede na ambalaži da je njegov proizvod, recimo koncentrat rajčice, podrijetlom iz Hrvatske, dužan je naznačiti i zemlju ili mjesto podrijetla glavnog sastojka, rajčice – pojasnila je Šimić.

Detaljnu prezentaciju o novim pravilima označavanja održala je Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za informiranje o hrani i temeljne zahtjeve kvalitete hrane Ministarstva poljoprivrede.

– Uz sastav hrane, zemlja podrijetla je informacija koja kupce najviše zanima. Navođenje zemlje podrijetla hrane je obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo potrošača dovesti u zabludu, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje – upozorila je Batinić Sermek,i dodala kako je problematika označavanja glavnog sastojka vrlo komplicirana pa se pravila praktički moraju određivati od slučaja do slučaja.

Istaknula je da se glavni sastojak određuje po kvantitativnom (čini više od 50 posto hrane) ili kvalitativnom principu (da ga potrošači dovode u vezu s nazivom hrane).

– Određivanje glavnog sastojka može biti dosta subjektivno, ali vodi se praksom poštenog informiranja potrošača. Uzmimo konkretan primjer kobasica koje se proizvode u Hrvatskoj, a meso za njih se dobavlja iz drugih zemalja. Ako proizvođač označava njihovo podrijetlo, onda će morati i označiti podrijetlo mesa, odnosno da njegovo podrijetlo nije Hrvatska – objasnila je Batinić Sermek, i napomenula da se pokušalo što lakše i bezbolnije provesti ove promjene.

Što konkretno to znači za naše kompanije koje posluju s hranom upitali smo Željku Iskru iz tvrtke Zvijezda plus.

– Što se Zvijezde tiče, nama je najveći problem Bosna i Hercegovina koja zahtijeva navođenje zemlje podrijetla za sve uvozne proizvode. Inače, na deklaracijama nije obavezno navođenje podrijetla osim za voće i povrće, meso te ono što je i nama bitno, a to je ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje – kazala je Iskra

O velikom interesu poduzetnika za novu regulativu svjedoče odaziv od više od 120 tvrtki na ovu zagrebačku edukaciju i žustra rasprava koja se povela nakon prezentacije Ministarstva. HGK je edukaciju već održala u Osijeku, a u narednim danima slijede Rijeka i Split kako bi se što više tvrtki diljem zemlje informiralo o novim pravilima. ♣

Trinajsta Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

        NA TAPETI: PREVARE VEZANE UZ HRANU, te BACANJE HRANE – Hrvatska gospodarska komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede RH organizirala je u Opatiji 13. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane u Hrvatskoj. Na njoj su vodeći ljudi nadležnih tijela dali kratak pregled aktivnosti u proteklom razdoblju te najavili novosti.

Ove godine poseban je naglasak bio na reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, a govorilo se i o prevarama povezanima s hranom, o navođenjima zemlje podrijetla, o bacanju hrane, o tome kako se nositi s tzv. lažnim novostima (fake news), pesticidima u hrani, produljenju rokova valjanosti hrane, opasnostima od afričke svinjske kuge i o nizu drugih aktualnih problema.

Ova Konferencija je već neko vrijeme neizostavno mjesto interakcije i izravnog kontakta stručnjaka, gospodarskih subjekata i nadležnih tijela, mjesto razmjene znanja i iskustva gdje se predstavljaju novosti, upozorava na probleme, raspravlja o poduzetim koracima u području sigurnosti i kvalitete hrane te se najavljuju daljnje aktivnosti, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je otvorio skup.

Cilj konferencije je pravovremeno obavijestiti o aktivnostima koje naše nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti hrane kako bi se one primijenile u proizvodnji, preradi i distribuciji.

Čulo se, tako, i to da se u Hrvatskoj baci godišnje 400.000 tona hrane! Prema procjenama FAO-a, na globalnoj se razini baci oko trećina proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi i više od milijarde dolara. Od spomenutih oko 400.000 tona hrane bačene u Hrvatskoj, nekih 40.000 tona je zbog, rečeno je, nerazumijevanja označavanja roka trajanja.

Sanja Kolarić Kravar

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Istaknula je da moramo staviti naglasak na odgovorne proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

– U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja treba rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe te omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo – poručila je Kolarić Kravar, dodajući da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

– U razvijenim zemljama baca se oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto već u fazi proizvodnje. Najviše se bacaju voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva baci se oko čak 1800 dolara hrane. A, inače, to bacanje ima u konačnici utjecaj i na klimatske promjene – naglasila je Darja Sokolić iz Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Darja Sokolić

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…) ako ih se pravilno skladišti ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza datuma na oznaci najbolje upotrijebiti do. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…). Proizvodi s ograničenim kratkim rokom trajnosti uopće se ne bi smjelo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

– Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca održavat će se i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo – zaključila je Sokolić.

Među temama Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede na temu Afričke svinjske kuge i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

– Bolest se manifestira uglavnom u obliku hemoragijske groznice, najčešće je brzog tijeka pa od pojave simptoma do uginuća životinje prođe tek nekoliko dana, a smrtnost je gotovo stopostotna. Još uvijek nema razvijenog cjepiva niti terapije za prevenciju i kontrolu bolesti pa se uzgajivači moraju osloniti striktno na prevenciju koja uključuje dobre higijenske uvjete, obavezno držanje svinja u zatvorenom prostoru i sprječavanje njihova kontakta s divljim svinjama – kazala je Acinger-Rogić, te dodala kako se, ovisno o broju svinja, u uzgajalištima preporučuju različite mjere poput čišćenja i dezinfekcije objekata, ograničavanja ulaska u objekte sa svinjama te korištenje zaštitne odjeće.

Medijska prezentacija „istina“ o hrani: treba li, i kako, reagirati na fake news? Sare Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

– Današnji mediji i društvene mreže su iznimno plodno tlo za lažne vijesti, a taj fenomen se proširio i na hranu, rekla je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja: – Jednom sam kliknula na tekst koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu da bi tek nakon čitanja shvatila da se radi o priopćenju koje sam sâma poslala u medije i iz kojega je nekoliko podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija autori koji sup o svome napisali prilog i stavili ga na društvenu mrežu samo su na kraju naslova dodali upitnik…. ♣

Panel na R&B Weekendu o plasiranju prehrambenih proizvoda u turizmu

KAKO NAHRANITI TURISTE DOMAĆIME, UZ DEFICIT u PROIZVODNJI? – Unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina. Pokrivenost uvoza izvozom je 60 posto, godišnje stvaramo milijardu eura deficita. No, kako nam godišnje dolazi 19 milijuna turista, moramo pronaći način da te brojke poboljšamo. Kako osigurati plasman domaćih prehrambenih proizvoda u najznačajnijoj gospodarskoj grani bila je tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu.

Tomislava Ravlić

            Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, istaknula je kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak akcije Kupujmo hrvatsko koja traje već 22 godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da nam ovdje ukaže na to da potrošači preferiraju domaće proizvode pred onima drugih. Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austriju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo, napomenula je Ravlić, i naglasila da je okretanje domaćemu i autohtonom globalni trend. HGK želi olakšati hrvatskim tvrtkama plasman proizvoda kroz turizam.

                Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke Smarter, istaknuo je kako proizvodi Smartera uspješno ulaze u domaće hotele. Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Logistički je izazov slavonske proizvode kratkog roka trajanja plasirati u Dubrovniku, napomenuo je Matijević. Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača istorodnih artikala te vertikalno povezivanje s lancem distribucije koji bi osigurao da ti proizvodi dođu do hotela i restorana. Ozbiljno se moramo pozabaviti demografijom, jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što potičemo, naglasio je Matijević.

                Goran Filipović, član Uprave lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistička kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. Mi smo u hrvatskom okruženju postali brend za povezivanje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo u posljednjih pet godina uložiti puno napora u suradnju s dobavljačima iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima sa Cresa i s Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartmana tako da one prave poljoprivredne proizvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima šest milijuna kuna prometa. Kupujemo hranu ali i do prikladne drvene poslužavnike na kojima prezentiramo jela, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba, iznio je Filipović. Dodao je kako je veliki problem u vrućim ljetnim mjesecima dovesti na Lošinj svježi sir i vrhnje iz zagrebačke okolice.

Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i turizma – dogovore način kako ojačati povezivanje domaćih proizvođača hrane i osigurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.

R’n’B Weekend Zagreb (Restaurants & Bars Weekend) odvijao se u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Festival je bio namijenjen svim hedonistima i ljubiteljima dobre hrane, pića, kave i zabave, a na jednom mjestu izmjenjivala su se brojna svjetski poznata imena gastronomske scene. Festival je bio tematski je podijeljen na tri kategorije – hranu, piće i kavu, a tijekom festivala dodijeljene su i nove Michelinove zvjezdice te održane brojne radionice i natjecanja u spravljanju hrane i pića. ♣

Jesti i piti razumno, i s razumijevanjem

            DOMAĆE JE DOMAĆE, i VINO UZ ŽLICU… – Da, jesti i piti razumno, i s razumijevanjem! U ovo moderno vrijeme obveza je to svakoga pojedinca prema sebi samome – užitak i zdravlje kroz izvorno lokalno, posebno, svježe, sezonsko, umjerenost, ali naravno i svakog pojedinca prema svojoj domaji – čuvanje i unaprjeđenje okoliša i bioraznolikosti, zadržavanje i učvršćivanje bitnog dijela kulturnog identiteta nacije, rast gospodarstva i svekoliki razvoj zemlje. Bitni su kvalitetni koraci s edukativnom notom koji vode pozitivnim pomacima u enogastronomiji, a ti pomaci u enogastronomiji mogu doći više do izražaja ako  enogastronomija ima dobru podlogu u (količinski dovljnoj) proizvodnji i perspektivu u plasmanu, a glede plasmana to bi morao biti slučaj u Lijepoj našoj kao, kako rado ističemo, istodobno, poljoprivrednoj (zelena Hrvatska) i turističkoj (plava Hrvatska) sredini.

Sofra: begova čorba, klepe, japrag i bosanski lonac

Pametni te kompleksno i na duži rok razmišljajući protagonisti hrvatske eno-gastro scene – pojedini kuhari, vlasnici ugostiteljskih objekata, za hranu, pića i turizam specijalizirani novinari, pa marketingaši… dobro shvaćaju značenje izvornosti i tipičnosti te kakvoće upravo na tanjuru i u čaši, prednosti lokalnih namirnica i raznolikosti u prehrani kao i nužnosti malo više truda u podizanju razine i osebujnosti ponude, pa nastoje osmisliti razna događanja koja bi upravo domaću namirnicu i različita uz maštovitu jednostavnost moderno progotovljena vrlo rafinirana tradicijska jela stavila u prvi plan. U Zagrebu u najnovije vrijeme na eno-gastro planu bilo je nekoliko vrijednih akcija – pohvala ne znači da se one ne bi u detaljima mogle i unaprijediti!, primjerice We Love Local (razumijem uporabu sve i svuda prisutnog engleskoga, ali po nekoj logici koja povećava uvjerljivost moglo se sloganu barem dodati i ono naše LOKALNO, poznato: Domaće je domaće!), pa Vino uz žlicu (hrvatska kapljica kao pratnja jelima uz žlicu), G.E.T. Report-Vinski razgovori na kojima se u više navrata nastojalo pred širu javnost dovesti pomno izabrane znane i manje znane hrvatske vinare autore provjereno visoko-kvalitetne kapljice.  Vrijednost što je treba razvijati u finesama kod ovih događanja s edukativnom notom je to da publika može dosta toga novoga saznati o namirnicama, jelima, prerani, vinu i pićima, a vrijednost je i u tome da su događanja koncipirana ne kao monolog predavača nego kao interaktivna, dakle kao razgovor u kojemu sudjeluje i publika.

Gost na G.E.T.-ovim Vinskim razgovorima bio je i pelješki vinogradar/vinar Boris Violić iz Potomja, koji godišnje proizvede oko 18.000 litara vina, od bijelih što rukatca što chardonnaya, a od crnih što plavca, što dingača, naime na poziciji Dingač ima 1,3 ha vinogradia s oko 13.000 loza (Marko Čolić)

U zagrebačkom Rougemarin Cityju chef Marin Medak na sjajan je način interpretirao projekt We Love Local (Domaće je domaće!), jedan od pokretača kojega je inače marketinška agencija Alert a kojemu punu podršku daje npr. i chef Rudolf Štefan, vlasnik već čuvenog šibenskog Pelegrinija: pripremio je maštovite autohtone delicije od svježih i kvalitetnih lokalnih namirnica i pokazao kako elitni restorani mogu lijepo surađivati s malim lokalnim uzgajivačima i proizvođačima hrane. Nešto prije događanja u Rougemarin Cityju i Esplanadina chefica Ana Grgić izašla je s novim proljetnim jelovnikom s kreacijama također na kolosijeku We love local – domaće je domaće…

Chef Marin Medak, strastveni zagovornik projekta We Love Local, kazao je: Vjerujem u domaći koncept kvalitetne hrane od farme do stola, i zato će se ova premijerno predstavljena jela odsada nalaziti na novom jelovniku Rougemarin Cityja. Servirat ćemo hrvatska jela od probranih lokalnih sastojaka izvedena u street food formi. To je hrabar zaokret u ponudi, ali zagovornik projekta mora povesti primjerom. Očekujem da ćemo ovime pokrenuti trend koji će biti korak u dobrom smjeru za male proizvođače, goste restorana i društvo u cjelini.

Kako bi svi restorani koji podržavaju, kupuju i poslužuju jela od namirnica uzgojenih i proizvedenih lokalno bili lako prepoznatljivi gostima sa željom da jedu kvalitetnije, pokretači platforme We Love Local pripremili su naljepnice kao znak da se u dotičnom lokalu na čijim je ulaznim vratima postavljena naljepnica priprema i poslužuje nutritivno bogata, svježa i ukusna lokalno uzgojena hrana.

Pomeri!

Iako možda na prvu to ne sugerira, i Pomeri je na strani domaćega. Pomeri je naziv novog zagrebačkog bistroa, naziv nema veze ni s glagolom pomeriti tj. pomaknuti, a niti s nazivom glasovite šampanjske kuće Pommery. Vlasnik Sergej Bulić odlučio se za izraz Pomeri po početnim slovima osnovnih namirnica kao protagonista na tanjuru: Po(vrće)ME(so)Ri(ba), inače, riba je u glavnoj ulozi u većini jela s menua Pomerija. Mus Topčagić iz zagrebačke tvrtke Fama došao je na zamisao da u ambicioznijim ugostiteljskim objektima u Metropoli – prvi nastup bio je u restoranu Sofra –

Chef Goran Sertić

prezentira menu u kojemu bi se hrvatska jela što se konzumiraju pretežito sa žlicom bila prikladno sljubljena s plemenitom kapljicom. Najnovije događanje Mus je uz pomoć eno-gastro novinara Domagoja Jakopovića Ribafisha priredio u suradnji s Pomerijem gdje je sada chef sa Goran Sertić, kuhar koji je stigao iz zvjezdanog zagrebačkog Noela i koji je iskustvo stjecao s istaknutim kuharskim majstorom Dinom Galvagnom. Sertić znalački i s minimalnim dodavanjem začina svježe sezonske namirnice spaja u nova zanimljiva jela, i moguće je da će se prezentacije Vino uz žlicu i nastaviti u Pomeriju.

Kristina Pinkert – sada voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu

Menu je u Pomeriju počeo s – barrique gljivama! Za vino iz barriquea svi već znaju ali – gljive barrique!? Riječ je o jelu sastavljenom od gljiva vrste shitake, kozjeg sira i dimljene ribe. Slijedili su tartar od tune praćen crnim pinotom iz 2017 plešivičke obitelji Damir Drago Režek, zatim juha od šparoga. Specijalno za ovu priliku stigao je Naš brudet (bijela riba, rak), a izvrsno ga je dopunio korčulanski Merga Victa Pošip 2018 iz Smokvice, vino o kojem će se zacijelo tek čuti pravi hvalospjevi. U neformalnom glasanju koje su se jelo i koje vino najbolje našli, ova kombinacija pokazala se pobjedničkom.

Iz Dalmacijavina, koje se nakon duge agonije diglo iz pepela, na stol je uz sipu s bobom, melisom i špekom stigao Merlot barrique 2015, a predstavila ga je enologinja Kristina Pinkert, odnedavno voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu. Kristina se odlučila na hrabar potez, i ostavila uhodan obiteljski vinski biznis u Baranji, da bi se posvetila razvoju novih i njegovanju starih etiketa Dalmacijavina….   ♣

Jesti na cesti

        PARK FOOD FEST i ISTRIAN WINE & WALK – Sve se više i javno pokazuje ono što već dugo slušamo kroz izreku kako sve dolazi kroz želudac! Više nije dovoljno blagovati u kući, restoranu i u neko za to uobičajeno vrijeme dana primjerice oko podneva (ručak) i u sumrak (večera). Hrana i piće, nakon što su se, kao jedno od obilježja modernog života, svojedobno u većem obujmu posebice u većim gradovima i u jeftinom obliku pojavili na ulici kroz razne sendviče, peciva i prigriske iz domene brze prehrane i, kad je riječ o piću, kroz pivo, žesticu, vino u litrenoj boci kao čisto ili miješano s malinovcem (tzv. musolini), u najnovije vrijeme nastoje se na cestu, u turističkim krajevima, uključiti na vrlo ambiciozan način, povezano sa sportskom rekreacijom – primjer je Istria Wine & Walk a to je šetnja kroz vinograde s time da su na stazi postavljene okrepne stanice, odnosno okupljanjem oko gurmanskih poroka na značajnijim trgovima u gradovima – primjer je Park Food Fest s ponudom u nekom parku, protagonist je hrana što je od sezonskih i lokalnih namirnica na otvorenome i uživo pripremaju znani restorani, neki i okićeni Michelinovom zvjezdicom odnosno preporukom.

Tako u Istri već pet godina postoji spomenuti Istria Wine & Walk, a ovog svibnja – 4. 05. 2019. – sjeverozapadni dio istre obogaćen je za Park Food Fest, u parku ni manje ni više nego  Novigradske biskupije. Park Food Fest je manifestacija s tzv. show cookingom na licu mjesta a za koju su za Noivuigrad bili najavljeni chefovi znanih restorana Badi, Buščina, Čok, Damir i Ornella, Marina te Morgan… Na popisu vinara bili su  renomirani istarski proizvoiđači kao Clai, Coronica, Cuj, Degrassi, Ghira, Moreno Ivančić, Leonardo Palčić, Pervino, Veralda i Vina Demark, a vodilo se brigu da tu bude i piva, i to onih u kategoriji craft, od istarskih proizvođača Bruman, Bura Brew, Kampanjola, Suxo i Vergal. Događanje u parku bilo je u znaku i glazbenog programa i prodajne izložbe lokalnih proizvoda te izvornog istarskog suvenira.

Istria Wine & Walk predviđen je bio za subotu 18. svibnja, s polazištem u Bujama i vinogradu Santa Lucia, staza koju je trebalo prohodati bila je dugačka oko 11 km. Istria Wine & Walk svake godine donosi sve bogatiju ugostiteljsku ponudu – posjetitelje na ovogodišnjoj šetnji na sedam okrepnih stajališta u razmacima od po dva kilometra čekalo je devet vrhunskih istarskih vinara i devet lokalnih proizvođača delikatesa i ugostitelja. Za gourmet ponudu zaduženi su bili Oštarija Rondo, Aminess, OPG Radošević, OPG Duniš, All event, Primizia food & wine, Konoba Morgan, Buršić i Veralda, dok su svoja vina ponudili Kozlović, Franković, Celega, Bassanese, Ravalico, Coronica, Cattunar, Cuj i Veralda.

                Istria Wine & Walk spoj je rekreacije i odlične gourmet-ponude. Činjenica da smo došli do petog izdanja i da se za ovaj događaj uvijek traži mjesto više najbolja je potvrda uspjeha projekta. Svake godine privučemo velik broj domaćih i stranih turista. Uvijek preporučujem svim šetačima da pripreme svoja nepca za uživanje te fotoaparate kako bi ovjekovječili uspomene s Wine & Walka, istaknula je Michelle Babić, direktorica TZ Brtonigla.

                Ponosni smo što našim sugrađanima i gostima možemo ponuditi novi festival koji prati suvremene gastronomske trendove. Svi posjetitelji imali su prilike uživati u zaista impresivnim jelima, vrhunskom piću i dobrom ambijentu. Street food koncept istaknuo se kao jedan od najuzbudljivijih trendova u industriji hrane. Želja nam je u budućnosti rasti te organizirati ovakva događanja i na širem području klastera sjeverozapadne Istre, istaknula je Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada. ♣

Pjenušci, jagode i trčanje u plešivičkome kraju

PETI MARATON i PRVI FESTIVAL PJENUŠACA i JAGODA! – Istrani  na proljeće kao organizirani program za rekreativce i zaljubljenike u Bakhov nektar imaju svoje pješačenje uz vinograde, poznatije pod, dakako, nezaobilaznim plemenitim  engleskom nazivom a to je Istria Wine & Walk, te organizirano uživanje u hrani na javnim površinama, pod uzvišenim engleskim nazivom Park Food Festival (ove godine u Novigradu kao poprištu), a Jaskanci, znani po pjenušcima i po jagodama, što se tiče rekreacije ubacili su u veću brzinu od Istrana pa se kod njih ne hoda uz vinograde nego se utrkuje (Bubbles Run) i na okrepnim stanicama puni se pjenušcem kao gorivom za dalje, ove godine krenuli su, i to uz Majčin dan!, i s prvim festivalom pjenušaca i jagoda.

Za poklonike zdravog života (trčanje, tekućina – treba se čuvati dehidracije! – i voće) i one koji će to postati evo par riječi o događanju u gradu Jastrebarskom i na brdu uza nj a sve to na pola (auto)puta između Zagreba i Karlovca i dosta blizu granice sa Slovenijom.

Kod Šemberovih pjenušavo trčanje počinje i završava. Zdenko Šember pokazuje pobjednicu ovogodišnjeg petog kola trčanja, a to je Dina Kuiš. U kategoriji muškaraca najbolje je trčao Kristijan Rubinić. Prvaci su na dar dobili po bocu pjenušca od Šembera i Tomca

Jedna od idealnih okrepnih stanica Na Bubbles Runu na Plešivici ponad Jastrebarskoga mogla bi biti i na vrhu brežuljka vinogradima okružena krasna kuća obitelji Šoškić. Ali taj objekt, koji bi kao lokacija i u ambijentalnim smislu svakako TREBAO kao promocijski medij biti u žiži a na žalost nije, često zamišljam kao nešto što se susreće u vinogradarskim područjima niza vinska etabliranih zemalja – kao regijsku vinoteku i neku vrstu banke ponajboljih vina kraja, u ovome slučaju Plešivice. Mogućnost je tu i ponude narezaka i tople hrane, prostor je idealan za skok s gradskog asfalta (Zagreb, Karlovac, turisti štoautocestom voze prema moru i s mora natrag i traže mogućnost ugodnog predaha) u krasnu prirodnu oazu

Bubble Run ima svaki put po nekoliko kola, u petak uoči Majčinog dana (Majčin dan je 12. svibnja) održano je peto kolo utrkivanja, šesto je predviđeno za tjedan dana poslije Majčinog dana. Za utrku, oko organizacije koje brinu Atletski klub Jastrebarsko te obitelji Šember i Tomac, u petak se prijavilo stotinjak trkača iz raznih krajeva Hrvatske, neki i iz Slovenije (lani je sudjelovao i jedan ugledni vinar iz francuske doline Loire!), staza je dugačka 6,5 kilometara, start i cilj su u dvorištu vinogradarsko-vinarske obitelji Šember u Donjim Pavlovčanima, a okrepna stanica s tankanjem je negdje na pola rute, u vinogradu obitelji Tomac. Da bi se moglo sudjelovati u utrci i popratnom programu valja platiti kotizaciju od 20 kuna po osobi, a ta uplata daje pravo sudionicima da omaste brk roštiljem kod Šembera te da uživaju u vrhunskom plešivičkom pjenušcu po prigodnoj cijeni, nižoj od redovne u maloprodaji. Protokol predviđa i svečanost podjele nagrada najboljem trkaču i najboljoj trkačici (dar šampionima  je po  jedna boca pjenušca kuće Šember i kuće Tomac, a sada u ovogodišnjem petom kolu šampioni su bili Kristijan Rubinić, te Dina Kuiš, na koju ovdje na slici domaćin Zdenko upire prstom) i proslavu za sudionike utrke, uz vrlo vrijedan izbor glazbe (ponajviše rock i blues ponajboljih svjetskih izvođača) koju Zdenko Šember čuva na brojnim gramofonskim pločama što ih je dosad skupio.

Inače, za šesto kolo, na rasporedu u petak potkraj svibnja, najava je bila, nakon trkačkoga dijela, velikog bubble & music tuluma, zamiljeno je bilo, naime, da uz prštanje pri otvaranju pjenušaca, u dvorištu kod Šemberovih pršti i glazba, i to sa dva gramofona, što se tiče muzičkih brojeva izbor je bio ograničen na samo oko 3000 gramofonskih ploča, a što se tiče trajanja veselja predviđalo se oboriti dosadašnji rekord i dočekom zore…

Pjenušci Korak, predstavnik kuće na slici je Bernard Korak, chef koji se dugo kalio kod svjetski glasovite slovenske kuharice Ane Roš te i u uglednim restoranima u Italiji. O vinima Korak brinu brat mu Josip i otac im Velimir. Obitelj Korak uskoro na Plešivici otvara velebni restoran

Mlade Šemberove snage: Lucija i Klara, te, dolje, predstavnici kuće Tomac – mama Martina i sin Martin, te rođak im i pomagač na imanju Lovro Tomac

Pjenušci Kurtalj i Coletti

Prvi  festival pjenušaca i jagoda Jaskanci – konkretno Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica Jastrebarskoga – uveli su na dan neposredno prije Majčinog dana s time da se priredba produži i na Majčin dan, pozornica je perivoj dvorca Erdödy gdje su postavljeni otvoreni šatori sa stolovima uz koje su proizvođači nudili pjenušcac i jagode. Kao izlagači-ponuđači sudjelovale su vinske kuće Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Korak, Tomac-Bajda, Šember, Tomac, Ivančić, Kunović, a jagode su ponudili članovi udruge Jagoda-prsten kojih je inače 19 i koji sa svojim nasadima jagode pokrivaju ukupno 18 hektara zemljišta sa 657.500 različitih sorata jagode.♣

Uz Majčin dan

        BLAGDANI u TURISTIČKOM SMISLU – Ne samo ljeto kad su nesnosne vrućine i godišnji odmori, nego i razni pa i jednodnevni praznici mogu se ne samo prefrigano nego i lijepo i decentno komercijalno iskoristiti kroz turizam. Jedan od takvih praznika svakako je i Majčin dan. Posebna je to prigoda kojoj jako dobro, posebice za onoga tko stanuje na velegradskom betonu, odgovara ambijent sela. Vrlo lijepo – prijedlozima za pješačenje, zatim za jahanje, pa, ako to trenutačne meteo-okolnosti dopuštaju, i plivanje u bazenu, pa potom i s mogućnošću uživanja na seoskom gospodarstvu u tipičnim tradicijskim gastronomskim speclijalitetima i odličnom vinu – kao domaćin upravo za Majčin dan organizirala se vinska kuća Fattoria Lavacchio iz Toscane,  ekipa koje je, na čelu s vlasnicom Faye Lottero (središtu fotografije), ovdje na slici.

            Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Svoje korijene Majčin dan ima u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis 1865. godine organizirala je Mothers Day Meetings da bi majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima. Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. godine u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD slavile majčin dan, a američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je 1914. godine Majčin dan nacionalnim praznikom. Nedugo nakon SAD, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.),  Švedskoj(1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji  (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu. Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradili njihova djeca i unuci. ♣

Životinje-partneri

        ŠIŠMIŠI POMAŽU BORDOŠKIM VINOGRADARIMA – Bordoški vinogradari ohrabruju šišmiše – smatrajući ih prijateljima i saveznicima u borbi protiv štetočina – da se gnijezde u njihovom trsju!

Prije dvije godine u suradnji s Ligom za zaštitu ptica potaknuli su kontrolirano naseljavanje šišmiša u vinogradima. Allan Sichel, čelnik poslovne udruge Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux (CIVB), navodi kako se u akciju privlačenja šišmiša uključilo zasad oko 20 vinskih bordoških châteauxa i kako su projektom dosad pokrivene 23 vinogradarske parcele. U Francuskoj inače živi 33 vrsta šišmiša, od toga 20 vrsta prisutno je u departmanu Gironde, otkriva Felicity Carter, glavna urednica uglednog njemačkog časopisa Wine & Business International, u izdanju kuće Meininger Verlag.

Sichel je dodao da su znanstvena istraživanja pokazala da šišmiši kao leteći glodavci uništavaju moljce Eudemis i Cochylis, koji pak hranu za sebe nalaze na vinovoj lozi. Moljac je omiljeno jelo šišmiša, svaki šišmiš svake noći pojede čak oko 2000 moljaca, dakle šišmiši su vrlo korisni u regulaciji populacije tog insekta. S više šišmiša kao saveznika u vinogradima koristit će se bitno manje pesticida koji se uobičajeno rabe protiv moljca.

Problem je u tome što šišmiš među širom publikom ima slabu reputaciju, i bitno je uvjeriti brojne vinogradare da šišmiš može i te kako biti poslovni prijatelj. Šišmiši su u najvećoj mjeri prisutni u bordoškim vinogradima u tijeku ljeta, i sada se uvelike radi na tome da se njihova nazočnost osigura kroz cijelu godinu, i svaku i sljedeću godinu. Da bi se to postiglo sugerira se vinogradarima da na svojim parcelama ne krče, nego ostave, oštećeno i praktički već mrtvo stablo te da ne ruše stare posebice drvene kuće, jer one su idealne za utočšte-stanište šišmišima.

Projekt o poticanju šišmiša da ostaju u bodroškim vinogradima jedan je od koraka CIVB-a da svoje vinogradare u snažnoj mjeri usmjeri prema održivom uzgoju. U želji da se u vinogradarstvu ide što više u eko.smjeru bordoški vinogradari prilično su se angažirali i u tome da privuku u svoje trsje što više insekata-oprašivača. Upravo o koristi prisutnosti insekata-oprašivača u trsju, CIVB u lipnju ove godine organizira veliku znanstvenu konfrerenciju, najavio je Sichel. Insekte oprašivače Bordožani se nadaju privući zatravljivanjem između redova, ali i živicama, kojih je u bordoškim vinogradima krajem prošle godine posađeno oko 23 kilometra.

I još nešto: bordoški vinogradari u većem su broju krenuli ne samo u zatravljivanje svojih vinograda nego i u sadnju stabala između vinogradskih redaka. To, ističe Sichel, potiče vraćanju insekata a i ptica u vinograde te pomaže očuvanju bioraznollikosti. Stručnjaci kažu kako stabla u vinogradima imaju pozitivan učinak i na regulaciju mikroorganizama u tlu. Efekti tih novih pristupa pokazat će se u punom svjetlu, kažu u Bordeauxu, tek nakon 10 do 15 godina kad novozasađena stabla budu dovoljno visoka da mogu imati utjecaj na tlo. ♣

_____________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2017 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica, zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay (muškatni?) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: mlado, svježe, s dosta arome ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PINOT CRNI 2016 Križevac & Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac & Čimbuščak • kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI Drago Režek 2016 – Damir Drago REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Pjenušci/sparkling wine

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) ANITA brut – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay, riesling, kraljevina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: brut • 12,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljniji pjenušac, punog tijela ■ SERVIS:  ⇑

Dalmacija

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) GRK DE FORO REVENTON 2016 sur lie – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: grk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) POŠIP ČARA 2017 – PZ POŠIP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Čara • sorta/variety: pošip ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2012 Grand Select – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina, južne pozicije/southers slopes • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: više od/more than 30 godina/years • prinos po trsu/yield per vine: oko/about 0,5 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • barrique (225 l) – hrvatski, francuski, američki hrast/croatian, french, american oak ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno ali i elegantno/powerfull red, but also elegant  ■ SERVIS: ⇗

Alen Sušić Jokan

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) JOKAN 2015 Grande Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko • suho / dry • 15,0 vol%  (600 boca) ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno, gusto, toplo, lijepo zaobljeno, još premlado / powerfull read, thick & dense, rounded, still to young  ■ SERVIS: ⇗ • ⇒

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) ZLATAN CRLJENAK 2011 – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: crljenak/zinfandel ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 Ponos – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho / dry • 15,8 vol% (5000 lit) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2012 – HILIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho/dry • 14,8 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) JOKAN 2015 Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah & plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% (3000 boca) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) CAPLAR 2011 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • kasnija berba/a bit later harvest • proizvodi se samo u najboljim godištima/produced only in the best vintages ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) REBELION 2016 – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot, syrah, alicante bouschet & plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 – BORIS VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Dingač • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2013 barrique – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 selekcija – BEZEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Janjina • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 supreme – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač & Potomje • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,6 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE:  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ILLYRICUM 2015 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sjeverne pozicije/northern expositions • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • mlade loze/young vines ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Desertno slatko /sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) MERLOT IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA 2017 – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: slatko / sweet • 14,0 vol% (2500 boca à 0,375 l) ■ SERVIS: ⇗

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) MALVAZIJA 2013 Festigia riserva LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bagrem/acacia ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) CASTELLO 2013 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, syrah 20 % i cabernet franc 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2015 Superior – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CABERNET SAUVIGNON 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗ •

Slavonija & Podunavlje

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) BIJELO VENJE 2008 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • sorta/variety: graševina, rizling rajnski, traminac, sauvignon, pinot sivi • kasna i izborna berba/late harvest • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • vrhunsko • suho / dry • 14,7 vol% ■ SERVIS: ⇗

AUSTRIJA   ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER BURGENLAND RESERVE 2017 – Franz & Elisabeth LENTSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot sivi/pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,5; AC 5,2  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) CHARDONNAY LEITHABERG DAC 2018 – Birgit BRAUNSTEIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD Leithaberg • sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2; AC 5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried JOISER FREUDSHOFER LEITHABERG DAC (Districtus Austriae Controllatus) 2017 – Hans & Anita NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD  Joiser Freudshofer Leithaberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland, Leithaberg DAC • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,0; AC 5,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GEMISCHTER SATZ Ried UNGERBERG  Alte Rebeben 2017 – BERNTHALER + BERNTHALER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 3,9; AC 4,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH Ried Hochberg 2017 – HANS IGLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC 5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH HOCHBERC 2015 – GESELLMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Burgenland • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1; AC  5,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried DÜRRAU 2017 – KERSCHBAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC 5,8  ■ SERVIS: ⇗

Odlične frankovke Juliane Wieder, ovdje na slici u rukama njenoga sina

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2011 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2015 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,1; AC  5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried HOCHÄCKER 2016 – WENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho /dry • 12,5 vol%, RS 1; AC  6,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp) BLAUFRÂNKISCH RESERVE Ried ALTENBERG 2017 – Hans NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • blaga kosina/gentle slope • tlo/soil: sedimentarno, s dosta vapnenca/sedimentary, with much lime • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH GOLD 2016 DAC RESERVE – K & K KIRNBAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC  Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  6,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH DAC Ried GOLDBERG 2016 – Silvia HEINRICH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried MITTERBERG 2016 DAC RESERVE – GAGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitterberg • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,4; AC  5,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) ZWEIGELT 2015 – KRACHER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Illmitz ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Carnuntum

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WEISSER BURGUNDER Ried GOTTELSBRUNN 2017 – NETZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gottelsbrunn • sorta/variety: pinot blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,5 vol%, RS 5,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE CUVÉE Ried BÂRNREISER 2015 – Philipp GRASSL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt, frankovka/Blaufränkisch, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM CUVÉE Ried AUSBÜHL 2016 – Michael AUER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch 85 %, zweigelt 15 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1g/lit,,, AC. 5,6  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried KIRCH WEINGARTEN 2015 – ARTNER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,,, AC. 5,1  g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:   ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried HEIDACKER 2015 – Meinrad MARKOWITSCH • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,4 g/lit,,, AC. 5,0  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried PRELLENKIRCHENER SPITZERBERG 2016 – Johannes TRAPL • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE BLAUFRÂNKISCH Ried Spitzenberg 2015 – DORLY MUHR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Spitzenberg • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:L) PINOT NOIR Ried SCHEIBNER 2015 – Gerhard MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Scheibner • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,1 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 4,6 g/lit:  ■ SERVIS: ⇗ ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Alte Reben Ried ALTENBERG 2017 – GLATZER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • sorta/variety: St.Laurent/Lovrijenac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried HEIDACKER 2015 CARNUNTUM KABINETT – Lucas MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Heidacker • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Kabinett  • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried BÂRNREISER 2016 – TAFERNER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) ZWEIGELT RUBIN CARNUNTUM 2016 – NADLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Rubin • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Kamptal

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried GRUB KAMMERN IÖTW 2016 – HIRSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Grub Kammern • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KÄFERBERG IÖTW 2016 – JURTSCHITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Käferberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC 5,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING Ried SEEBERG LANGENOIS IÖTW 2016 – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Seeberg • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol%, 3,0 RS, 6,6 AC ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried ZÖBINGER HEILIGENSTEIN IÖTW 2016 – Willy BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zöbinger Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 12,5 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC  7,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Krems

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KIRCHENBERG HERZSTÜCK 2017 – NIGL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kirchenberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER KALK & STEIN 2018 – FORSTREITER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARd: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,6 g/lit,; AC. 5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Niederösterreich / Donja Austria

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR Ried SATZEN 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, Satzen • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR RESERVE 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR 2013 – BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUBURGUBNDER RESERVE 2016 – SCHLOISS GOBELSBURG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT 2015 – ALLRAM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 12,5 vol% TIP VINA/TYPE of WINE: za svaki dan/every day ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT reserve LA CHAPELLE 2015 – WANDRASCHEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

Pjenušci   /Sekt

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp: ) NV BLANC de BLANCS BRUT SEKT GROSSE RESERVE  – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Grosse Reserve Brut • 12,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 7,7  g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) RIESLING BRUT SEKT GROSSE RESERVE Ried HEILIGENSTEIN – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois VINOGRAD/VINEYARD: Ried Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brur Grosse Reserve • 13,5 vol%, RS 4,8 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

Steiermark / Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried NUSSBERG GSTK 2011 – GROSS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Nussberg GSTK • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣   mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried KRANACHBERG GSTK 2017 – Hannes SABATHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg GSTK • suho/dry • 14,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried OBEGG 2015 – Walter SKOFF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Obegg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Obegg • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried ZIEREGG 2007 – TEMENT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zieregg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Zieregg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,7 g/lit,, AC  6,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried EDELSCHUH 2015 – WOHLMUTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Edelschuh • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2013 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/Vulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious, a bit sweety ■ SERVIS: ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried HOCHGRASSNITZBERG GSTK RESERVE 2015 – POLZ ERICH & WALTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochgrassnitzberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Hochgrassnitzberg Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2007 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: SudostSteiermark/Jugoistočna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südoststeiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 5,3 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, malo sladi/serious, a bit sweety ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER Ried OBERBURGSTALL 2017 – HARKAMP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Oberburgstall • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, mature ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) MORILLON Ried KRANACHBERG RESERVE 2011 – Peter SKOFF DOMÄNE KRANACHBERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg, Reserve • suho/dry • 14,5 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, amsture ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried ROSENBERG 2017 – FRÜHWIRTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/JVulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Rosenberg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,4 g/lit,, AC  5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Thermenregion

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CHARDONNAY RESERVE 2017 – ALPHART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: )  CHARDONNAY RESERVE 2017 – KRUG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 4,0 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – AUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS  1,4 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – HARTL HEINRICH III ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE Ried WEISSES KREUTZ 2016 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,6 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Ried FRAUENFELD 2016 – JOHANNESHOF REINISCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) St.LAURENT RESERVE 2016 – Johann GISPERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,1 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ SERVIS:  ⇗

Wachau

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER SMARAGD Ried STEINERTAL 2017 – ALZINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried ACHLEITEN 2017 – DOMÂNE WACHAU ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Achleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  14,0 vol%, RS  4,0 g/lit,, AC. 7,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried OFFENBERG 2017 – Johann DONABAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗ •

Wagram

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – WALDSCHÜTZ WEINHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Weinviertel

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Leitstall 2016 – PRECHTL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Privat 2016 – Christoph BAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,9 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH RIESLING Ried AICHLEITEN 2017 – SCHWARZBOCK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aichleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 5,1g/lit,, AC. 8,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH BLAUBURGUNDER Muschelkalk Selection 2016 – ZUSCHMANN – SCHÖFFMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH PINOT NOIR Ried KAPPELENBERG 2015 – Rudolf FIDESSER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kapellenberg • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 Wien/Beč

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried LANGTEUFEL ROTES HAUS DAC 2017 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Langteufel Rotes Haus ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried ULM „IÖTV“ DAC 2017 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ulm ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried STEINBERG „IÖTV“ DAC 2017 – COBENZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY NUSSBERG ROTES HAUS 2016 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIEN RESERVE CUVÉE DANUBIS GRAND SELECT 2013 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE ANTARES GRANDE RESERVE 2016 – ZAHEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent 70 %, zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 5 %, merlot 5 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 13,5 vol%, RS 0,9 g/lit,, AC. 5,8 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE KOMPOSITION FIDELIO 2016 – FUHRGASSL-HUBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent, frankovka/Blaufrankisch, cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR SELECT 2016 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS: ⇗

ITALIA  ITALY

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) ASSO di FIORI LANGHE CHARDONNAY 2016 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho/dry • 12,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) Il FIORE DELLE LANGHE BIANCO 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 70 % & nascheta 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inox ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

 

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) RE di FIORI LANGHE riesling 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

SLOVENIJA  SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) MUSE MERLOT i CABERNET SAUVIGNON 2008 Eminentno – CONSTANTINI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • kosina/slope • sorta/variety: merlot, cabernet sauvignon • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine: 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 4 godine/years barrique – selekcija najboljih barriquea preseljena u veliku bačvu na sljubljivanje/selection of the best barriques transferred into the big barriel • punjeno/bottled in: 2015 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

 

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • maceracija/maceration: 60 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – velike bačve/big barrels 1000 l – 24 mjeseca/months • prije punjenja u inoksu/before bottling in stainless steel: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2004 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja)  • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2001 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2005 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXXL) CHATEAU LATOUR 1993 Grand Vin de Bordeaux – CHATEAU LATOUR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Bordeaux, Pauillac ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • sorta/variety: cabernet saucvignon, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: aoc • suho / dry • 12,5 vol%  SuC 05.2019

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

Peti Dani hrvatskog pršuta/ DELIKATESA PAR EXCELLENCE

KROZ

 

 

Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

                Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

                Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

_________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

___________________________________

PRŠUTI ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam primijetio da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Roca – kuća, restoran i terasa

Sir iz ulja i kamenice – u ingerenciji gdje Silve

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi. Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdakk

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane.♣  SuC 05.2018

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

Svijet vina – 2018/2019 – World of Wine/ HRVATSKA NA DLANU – CROATIA AT a GLANCE

______________________________________

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UVOD/INTRODUCTION

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) / Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2;  Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500;  Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years; Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic;    Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 %; Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans; Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %;    Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic; Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000; Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Najduža rijeka/The longest river: Sava;  Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…; Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2; Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km; Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66; Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj; Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…; Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak; Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha; Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381; Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & SWINE

Vinogradska područja Hrvatske / Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 19.077 ha;  Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %;  Primorski dio/Littoral part: 47,3 %;  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

___________________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 ___________________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

1. Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250;  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70;  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli /blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali;  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha;

Pelješac, južna strana, s Dingačem / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE – 2018/2019 – MARKET

Prijavljena godišnja proizvodnja vina/Registered annual wine production: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl;  Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties:

1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina – 2018 – Importation of the wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value €  30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

POTROŠNJA/CONSUMPTION

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI PROIZVOĐAČI/MOST RENOWN PRODUCERS

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, te dolje/and down:  Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

______________________________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija – Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca! …

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATA – Veliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.

Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja Dubrovnik FestiWine Trophy: Traminac ledeno vino 2012 obitelji Šimanović iz Kostela Pribićkog kod Krašića, Na slici je kćerka Željka Šimanovića Iva (Julio Frangen)

Najbolje ocjenjeno vino i šampion je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG-a Šimanović iz Kostela Pribičkog kod Krašića; najbolje crveno vino je DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač, Potomje, Pelješac; najbolje ocijenjeno ružičasto vino je ROZE 2018 OPG-a Siber Dušica iz Osijeka, Vinogorje Erdut; najbolje ocijenjeno bijelo vino je CHARDONNAY 2017 Vina Kalazić iz Zmajevca; Vinogorje Baranja; najbolje ocijenjeno slatko vino je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG Šimanović;  najbolje ocijenjeni pjenušac je ETNA SPUMANTE BRUT 2013 Nerello Mascalese, Società Agricola Destro Sel, Sicilija Italija; najbolje ocijenjeno crveno vino Dubrovačko-neretvanske županije – DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač; najbolje ocijenjeno ružičasto vino DNŽ – ROSÉ 2018. OPG Zlatko Bačić, Blato, Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽ – GRK 2018. OPG Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Pelješac DINGAČ SELEKCIJA 2012. PZ Dingač; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Konavle je MALVASIJA DUBROVAČKA 2018 od Bože Metkovića, Molunat; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Korčula je GRK 2018 OPG-a Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Komarna PLAVAC MALI 2015, Vinogradi Volarević, Metković; najbolje ocijenjeni Dingač je  DINGAČ SELEKCIJA 2012 od PZ Dingač.

Stručni žiri koji je ocjenjivao vina (Julio Frangen)

S posebnim naglaskom na edukaciju izdvojile su se ovogodišnja prva vinska škola Dubrovnik FestiWinea pod kreativnim mentorstvom vinske akademkinje Mire Šemić (Julio Frangen)

Spoj na slijepo odnosno susret vina Dubrovačko-neretvanske županije s našom – pogotovu u posljednje vrijeme poznatom autohtonom malostonskom – kamenicom ove godine išao je na ruku vinariji Volarević s Komarne, naime  kušači su odlučili da se  uz malostonsku kamenicu najbolje sljubilo  Volarevićevo vino QUATTRO chardonnay 2018.

Na tradicionalnoj donatorskoj Gala večeri u hotelu Palace uz vrhunska jela koja su pripremili chefovi: domaćin Saša Računica i chef gost Jure Tomič iz restorana Osterija Debeluh iz Slovenije, servirala su se pobjednička vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja.  Tomič je predstavio svoju filozofiju kuhanja i objasnio što je za njega dobar chef, te što će pokušati prenijeti na stipendiste koji će kod njega doći na praksu, podržani prihodom gala-večere:

– Hrana uvijek mora ostati hrana. Mladi kuhar nikad ne smije zaboraviti od kuda je došao, bilo kamo da ode raditi, u Francusku ili Ameriku, mora biti svjestan okusa iz svojega djetinjstva, te primarnih okusa namirnica. Mi svoje nažalost rado zaboravljamo. Danas mladi previše podliježu modernim trendovima, svi žele biti zvijezde. Ali jedno je kuhati i filozofirati, a drugo je kuhati, filozofirati  i od toga živjeti, te se dalje razvijati, učiti, napredovati, graditi svoj put. Za mene je prva i najvažnija stvar okus, i to okus teritorija, u u skladu s time i nerazdvojivo dobra namirnica teritorija.

Treba istaknuti da je prihod od ulaznice (cijena ulaznice je 700 kuna) bio namijenjen stupendiranju mladih dubrovačkih talenata na području gastronomije (kuhara, sommeliera, konobara). Stručna komisija odabrala je dvojicu stipendista kojima su uručene stipendije – kuhara Tonija Kužninu i sommelijera Nikšu Karamana koji će od 20.11.-20.12.2019. učiti, raditi i stjecati nove vještine I iskustva uz mentora Juru Tomiča u Brežicama.  ♣

Festivali: Vinistra i turizam

SVIJET MALVAZIJA (ALI i TERANA!…) – Obično kažemo da turistička sezona u nas starta s Uskrsom, a Istrani vele da prava turistička sezona kod njih počinje s međunarodnom izložbom vina i vinarske opreme Vinistra. Ove godine datumi Vinistre, inače u dvorani Žatika u Poreču, su 10 – 12.05.

– Da, baš s Vinistrom počinje prava turistička sezona, naime sa sajmom u Žatiki sve sobe u 36 porečkih hotela budu pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i oni su vrsni ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske – kaže Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, a Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, ističe kako spomenuta hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju jer je uvidjela da ona ima veliko značenje u promociji autohtonosti i izvornosti te u turističkoj ponudi Istre.

Prvo veliko zlato na Vinistri . Santa Elisabeta 2015! S dobitničkim buteljama u rukama – Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert

Organizatori Vinistre zasad su zadovoljni predpočetkom. Ocjenjivanje vina, podijeljeno u dvije grupe – jedna je pod nazivom Svijet malvazija i rado se kaže da se radi o neslužbenom svjetskom prvenstvu vina od navedene sorte, a druga obuhvaća ostale kultivare – uspješno je održano, predsjednik udruge Vinistra vinogradar i vinar Nikola Benvenuti likuje jer ovogodišnje, konkretno 11. po redu vrednovanje malvazija okupilo je čak 272 malvazije iz pet zemalja, što je novi rekord. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno 206 uzoraka, Talijani su poslali 44, Slovenci 12, a Španjolci i Grci po pet vina. Uz malvazije, četrdesetak enologa i sommeliera u drugoj grupi je ocijenilo još 242 uzorka vina ostalih sorata te 30 jakih alkoholnih pića. Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina, istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje to što su ove godine prvi puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Službeno proglašenje pobjednika očekuje se 8. svibnja, dva dana uoči otvorenja Vinistre.

Santa Elisabeta – ikebana (Marko Čolić)

– Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje ostalih vina. Podigli smo bodovni prag za medalje, a smanjili broj članova komisije koje smo stavili da sjede u krugu kako bi mogli međusobno komentirati uzorke što je određeno jamstvo objektivnijoj konačnoj ocjeni – istaknuo je Benvenuti, te dodao kao najavu sajma: – Ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelijerka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna, dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača.

Benvenzti malvazija 2018, Santa Elisabeta 2015 i Caldierosso 2016. Caldierosso je mješavina sorata u kojoj su braća Benvenuti, kažu, htjeli pokazati kako se istarski teran dobro snalazi u društvu svjetski znanih sorata kao merlot, nebbiolo i tempranillo

Nikola Benvenuti ima razlog i za privatno slavlje na Vinistri 2019: tu će on i brat mu Albert službeno predstaviti novo obiteljsko eno-čedo (eno-čudo!) – Santa Elisabetu, najavljenu ovako: Došao je još jedan veliki trenutak za našu obitelj: stigla je Santa Elisabeta. Kreirali smo je s najvećom pažnjom, njegovali predano i dugo, konačnu selekciju radili strogo i uz pomoć istaknutih stručnjaka, a sad je red i da je i šira javnost upozna. Upravo ovo vino, proizvedeno od sorte teran osvojilo je, s dobivenih 93/100 bodova na nedavnom ocjenjivanju za Vinistru, veliku zlatnu medalju! Braća Benvenuti, koja su inače poznata po odličnom Teranu Anno Domini, u Zagrebu su upravo ovih dana imali prezentacijsku generalku za Santa Elisabetu. Vino je iz berbe 2015. kompleksno, gusto, snažno, toplo (nominalno: 15 vol %), rječju: izvrsno i upečatljivo. Iako su mu na plećima već oko 3,5 godine vrijedilo bi ga, po meni, još pričuvati koju godinu, s vremenom će u boci samo još dobivati….

– Vjerojatno se pitate zašto naziv Santa Elisabeta. Odgovor je jednostavan i logičan: riječ je o položaju, udaljenome od našeg mjesta Kaldir oko 1,5 km, vinogradi su na nadmorskoj visini između 300 i 330 metara. Oko svakog našeg vina maksimalno se trsimo, ali bogme oko ovoga taj maksimum obilato je premašen. Motovunsko područje daje kapljici vrlo izraženu osobnost, posebnost, a mi smo u našoj kapljici htjeli i više pa smo s naročitom pažnjom s obzirom na izloženost pojedine parcele, nadmorsku visinu, tip tla birali pozicije na koje ćemo posaditi koju od naših sorata. Santa Elizabeta ekstra je položaj, prikladan upravo za sortu teran. S Teranom anno Domini postigli smo mnogo, ali eto htjeli smo ostvariti i veći skok, pružiti ekskluzivni istarski dragulj koji će biti dostupan samo iz ponajboljih berbi i u maloj količini. Teran je dosta rodna sorta pa smo odmah u startu, pri rezidbi, išli na vrlo mali prinos, na oko pet grozdova, poslije smo imali i tzv. zelenu berbu, a kako grozd terana nije baš malen u prikladnome trenutku rezali smo ga sa strane i na donjem dijelu tako da plod koji ostane optimalno dozori. K tome, odlučili smo se za malo kasniju berbu od redovne. Maceracija, praćena alkoholnim vrenjem, protegnula se na 25 dana. Kad se vino smirilo pretočili smo ga u velike hrastove bačve, da bi tu dozrijevalo oko dvije godine.  Potom je vino napunjeno u bocu i u butelji je provelo 1,5 godinu – rekao je Nikola Benvenuti.

S obzirom na doista visoku kakvoću već Terana Anno Domini od Benvenutijevih, kolika je opasnost da taj teran bude na tržištu i te kako ozbiljna konkurencija teranu Santa Eiisabeta, pitam Alberta Benvenutija, a on odvraća da te opasnosti nema, Santa Elisabeta je posebna, elitna priča kroz samo 1700 butelja i nešto magnuma. Saznajem da je određeno da cijena butelji Santa Elisabete u maloprodaji bude između 220 do 250 kuna… ♣

Festivali: Vina od davnina

        PUŠIPEL S NAJBOLJOM OCJENOM– Drugi festival Vina od davnina krajem travnja u zagrebačkoj Laubi okupio je, barem po riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, 85 hrvatskih proizvođača vina i ponudio na kušanje 130 uzoraka vina od 34 autohtone sorte iz svih hrvatskih krajeva. Tolušić veli i to kako je Hrvatska površinom malena ali je po broju autohtonih sorata vinove loze definitivno velika zemlja, te kako je nezaobilazna stanica za svakog poznavatelja ili uživatelja vrghunskih autohtonih vina, međutim, koliko sam vidio, u Laubi, kamo je inače ulaz bio besplatan, nažalost bilo je vrlo malo posjetitelja, očito je da ili naši potrošači nisu baš previše istraživalački raspoloženi i zainteresirani baš za vina od autohtonih hrvatskih kultivara, ili da organizator, a to je Ministarstvo poljoprivrede RH nije dobro odradio marketinški dio posla. Moguće je da je posjet ovoj priredbi bio slab i stoga što se, osim graševine, pošipa, malvazije istarske i plavca maloga, vina od drugih sorata nisu u dovoljnoj mjeri pokazala i iskazala na tržištu te, lako moguće, i stoga što potencijalna publika nije među izlagačima u Laubi ovoga puta očekivala aktualne zvijezde hrvatskog vinarstva, a i dogodilo se to da velikih i zvučnih imena s vinima s kojima su se proslavila tu praktički nije bilo. S obzirom da je posjet zakazao, događalo se i to da su pojedini vinari-izlagači i sat prije isteka službenog izlagačkog vremena napuštali svoje stolove i odlazili…

Dobitnici šampionskih priznanja po kategorijama (slijeva), uz ministra Tomislava Tolušića, njegova zamjenika Zdravka Tušeka i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića: Niko Karaman, Branimir Jakopić, Nenad Preiner, Radoslav Bobanović MAS VIN, te Zgrablić In Stylis vina (Marko Čolić)

S otoka Krka zanimljivost i vrlo dobro vino u lijepoj tržišnoj količini – Kurykta 2015 reserva (13,8 vol%) od sorata sansigot, (sušćan), debejan i kamenina, od proizvođača Antona Katunara. Kurykta je inače antički naziv za Krk (Marko Čolić)

Evo i ako već ne i svih a ono gotovo svih sorata prezentiranih kroz vina sada u Laubi: kraljevina, pušipel odnosno moslavac ili šipon, sokol, škrlet, dišeća ranina, belina starohrvatska, svetokriška belina, pa žlahtina, gegić, muškat ruža porečki, malvazija istarska, malvasija dubrovačka, grk, maraština, debit, bogdanuša, pošip, kujundžuša, cetinka, zlatarica blatska bijela, bratkovina bijela, teran, sansigot ili sušćan, debejan, svrdlovina, babica, crljenak, babić, plavina, plavac mali, kadarun… Vina su bila u različitim varijantama, od klasičnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih suhih do pjenušaca, slatkih desertnih, maceriranih narančastih… Interesantno!

Nedavno sam objavio svoje mišljenje da bi trebalo brže i ambicioznije raditi na tome da se od tih naših autohtonih kultivara proizvedu vina ne tek korektna nego u višem kvalitativnom rangu te i u tržišno nešto značajnijoj  količini, pa onda da se pojača i marketinška aktivnost.  U tome smislu čini se, po onome što sam čuo od Slavka Merkaša, predsjednika Udruge vinogradara i vinara Sv.Križ Začretje i vodiitelja strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina pri HGK-županijskoj komori Krapina (članovi grupacije su 32 vinarske udruge Krapinsko-zagorske županije), stvar je u tome pravcu napokon ušla u završnu fazu u Hrvatskom zagorju.

Slavko Merkaš (desno), Đurđica Kanceljak i enolog Mladen Kantoci. Ispred zagrebačkog Agronomskog fakulteta u projekt revitalizacije autohtonih sorata duboko je uključen prof. Edi Maletić (Marko Čolić)

– Već 14 godina mi u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i uz financiranje i marketinšku potporu Krapinsko-zagorske županije provodimo projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Upravo je projekt ušao u treću fazu vezanu uz izučavanje gospodarskog potencijala nađenih nekih sedam sorata, primjerice to su belina starohrvatska, svetokriška belina, sokol, mirkovača, volovina….  U projekt je sada uključena i tvrtka Trgocentar Zabok koja je na hektaru terena na nadmorskoj visini od 300 metara podignula matičnjak autohtonih sorata te koja priprema nove i veće površine za sadnju američkih podloga da se proizvede kvalitetan sadni materijal za tržište – kazao je Merkaš.

Uoči festivala provedeno je, pod predsjedanjem Marijana Čižmešije dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, te po tablici do 100 bodova, strukovno ocjenjivanje vina od autohtonih hrvatskih sorata. Prijavljeno je 94 uzoraka bijelih vina, šest uzoraka ružičastih i 30 uzoraka crnih vina. Šampioni su: Pušipel Prestige izborna berba bobica 2015 od Branimira Jakopića iz Železne Gore, to je vino dobilo najvišu ocjenu od svih, zatim prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Središnja bregovita Hrvatska također je iz Međomurja a riječ je o Pušipelu 2018 od Nenada Preinera (Vinarija preiner) iz Svetog Urbana, prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Dalmacija je Malvasija dubrovačka 2018 Nika Karamana iz Konavala, prvak u kategoriji crvenih vina regije Dalmacija je Crljenak 2015 PZ Maslina i vino (Rade Bobanović) iz Polače, najbolji u kategoriji bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner je In Sylvis Marko Zgrablić OPG iz Sv. Petra u Šumi, a prvak kod crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner je Teran 2016 Darija Sirotića iz Buzeta.  ♣

Festivali: Sevnica

        FRANKOVKA u PRVOM PLANU – Da, da, vrijeme juri, i eto nas već i pred devetim Međunarodnim festivalom vina od sorte frankovka. Manifestacija će se održati u dvorcu Sevnica (www.grad-sevnica.com) u četvrtak 6. lipnja 2019 od 17 do 22 sata.

Uoči festivala, konkretno u četvrtak 9. svibnja, već tradicijsko je strukovno ocjenjivanje frankovki, podijeljenih u tri kategorije – jedna grupa obuhvaća crna mirna vina iz prošlogodišnje berbe, dakle iz 2018, druga grupa obuhvaća crna mirna vina iz različitih berbi ispred 2018 s time da je tu predviđena i kapljica njegovana u barriqueu, a u trećoj grupi su ružičasta mirna vina, predikati te pjenušci. Ocjenjivanje je po u međunarodnim okvirima uobičajenoj metodi od 100 bodova – kaže direktor festivala Rok Petančič.

Vinoteka u Sevnici: moguće je da uz fine nareske i vina tamo budu i tamburaši, štaviše i iz Hrvatskog zagorja. Na slici su, konkretno, Simpatizeri iz Oroslavja koji su u vinoteci u Sevnici imali do sada dva angažmana

Evo i tko su članovi međunarodne degustacijske komisije: Robert Gorjak (predsjednik žirija, inače međunarodni vinska ocjenjivač, Belvin Wine School, WSET, Slovenija), (2) Dušan Brejc (Vino Slovenije – Wine Association of Slovenia, direktor, CMB degustator, Slovenija), (3) Grega Repovž (sommelier, Repovž restaurant, Slovenija),(4) Igor Luković (Vino&Fino, direktor, međunarodni ocjenjivač, Srbia), (5) Guillaume Antalick, PhD enolog, Sveučilište Nova Gorica, Francuska/Slovenija), (6) Jo Ahearne (MW, Australia/Croatia), (7) Nicolas Neve (enolog, Francuska/Slovenija). Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 15. svibnja 2019 na http://www.modra-frankinja.com

Na festivalu se najavljuje bogata ugostiteljska ponuda s jelima prikladnima uz vino od frankovke. Među ponuđačima očekuju se Grajske mesnine sa selekcijom mesnih prerađevina. ♣

After work party: G.E.T. Vinski razgovori

        POMORAC SAM MAJKO NA BIJELOME BRODU… – Da, pomorac sam u bijelome svijetu, al’ budućnost gradim na crnom vinu mojega Pelješca… To je priča Alena Hilića iz Kune Pelješke, dobro situiranog i daleko naprijed mislećeg kapetana teretnog broda koji kao nasljednik obiteljskih nasada vinove loze i zaljubljenik u Bakhov nektar temeljito i marljivo priprema teren za dane nakon konačnog iskrcaja i prelaska u novu životnu fazu – umirovljenika očito radno aktivnog tipa.

Alen Hilić, sasvim lijevo, zatim Tomislav Stiplošek i Davor Dretar Drele: zdravica s dingačima 2012 i 2015

Hilić, koji nastavlja dugu tradiciju brojnih Pelješana navigatora i uređivača svojih kuća i dvorišta nazvanih kortama s time da konkretno baš u vinskome svijetu ima Pavu Miličića iz Potomja kao prethodnika pomorca pa onda vinara, posjeduje, zasad, u Janjini oko 1,7 hektara, te nešto malo, oko 2200 loza, na visokokvalitetnom položaju Dingač odakle (od rođaka) i otkupljuje nešto grožđa (ukupno s Dingača preradi oko tri tone grožđa), plan mu je kad morske valove zamijeni valovitim pelješkim kopnom širiti se s nasadom, povećavati proizvodnju međutim, naglašava, ne i preko količinskih granica tzv. garažne kategorije. Što se tiče kakvoće crnjaka dojam je da je Hilić (kojemu u enološkom smislu pomaže Ante Cibilić, brat Ive Cibilića, upravitelja renomiranog posjeda Korta Katarina) – kušao sam njegove janjinski plavac mali iz berbi 2017., 2015. i 2012., te dingač iz 2016., 2015, i 2012. – na pravom putu, očekuje se da tako i nastavi,  a segment što ga paralelno treba i te kako razvijati vezan je uz vizualni identitet vina (izbor butelje, oprema boce, dizajn etikete) i marketinšku aktivnost.

Procaffe – atmosfera

O inače široj javnosti nepoznatome Alenu Hiliću, koji se došao prezentirati u Metropolu, napis sam počeo prilično ozbiljno, iako su njegov preduskršnji kasnopopodnevno-večernji nastup u organizaciji udruge G.E.T.  predsjednik te udruge i voditelj kroz program Tomislav Stiplošek i njegova suradnica Silvija Munda najavili kao vinski after work razgovor G.E.T.-a i protagonista domaće vinske scene s ljubiteljima plemenite kapljice na temu Vino i smijeh pa su kao još jednog službenog sugovornika pred publiku vrlo lijepo uređene  zagrebačke kavane Procaffe u Tkalči pozvali duhovitog Davora Dretara Drelea, među ostalime znanoga i kao vinskog biškupa. Crna vina – posebice dingači – Alena Hilića, poznatijega dakle kao kapetana nego kao vinara, zavrjeđuju i te kako pažnju, brojna okupljena publika (sjajno je kad je na priredbi posjet dobar a nazočni aktivno uključeni u događanje!), rekao bih u velikom broju zatečena nivoom što ga je ponudio u vinskome svijetu još anonimni Hilić, imala je – u ulozi i kreatora i slušatelja – lijepu kombinaciju ozbiljnoga (kušanje vina i razgovore o kapljici, Hilićevim vinskim planovima i mogućnosti kupnje Hilićevih vina), te, nakon Dreleovih provala (u kojima, hmmm, nitko nije ostao pošteđen…) glasnoga smijeha. Vrlo ugodno provedeni eno-predvečernje i večer! Upravo na Hilićevu nastupu, zahvaljujući svakako vinima Pelješanina, nenametljivom vodstvu Tomislava Stiplošeka i Dreleovim  intervencijama, pokazalo se zašto ovakav tip priredbe može privući brojnu publiku.

Alen Hilić (na vrhu piramide), Tomislav Stiplošek i Drele s Ilonom i Tonijem Brakinom te s domaćinom iz Procaffea

Plavac mali 2017, napunjen u bocu samo za ovu priliku – naime sada i dalje dozrijeva i dozrijevat će još neko vrijeme u bačvici od 225 litara (prvu Hilićevu bačvu izradio je jaskanski bačvar Milivoj Golub) – otvorio je crnu kušaonicu i pobudio pažnju nazočnih a kod Dreleta izazvao komentar da je barrique-bačvica količina tek dostatna za konzumaciju na jednoj intimnoj večeri  i poslužio je kao inspiracija njemu kao dugogodišnjem cro-vinskom biškupu da pozove Dalmatince da se napokon prijave kao kandidati za izbor prvog dalmatinskog vinskog biškupa, naime rečeno je da u Senatu hrvatskih vinskih biškupa nedostaje samo predstavnik iz Dalmacije.

Uz sljedeće vino – plavac mali 2015, također još u bačvi, Drele je pojasnio, iznoseći vlastito iskustvo, čudo i dobrobit vezane uz status vinskog biškupa: nakon što je svojedobno, prije dosta godina, on postao vinskim biškupom, k tome putujućime, događa mu se, tvrdi, i to redovito, da, i kad je u blagoslovu i najmanjeg vinograda – poput onoga s par kratkih redova s trsjem graševine na glavnom trgu, Trgu Graševine u Kutjevu – nedugo nakon berbe i ceremonijala krštenja mošta do njegovoga automobila stižu butelje graševine i on istoga dana kad je bila berba s gotovim vinom kreće prema doma u Zagreb…

Premosnica s janjinskog plavca na dingač bio je plavac mali 2012, čist i uredan, lijepo mekan, pitak. Dingači su bili bombe, sortno tipični (note suhe šljive), oni iz 2016. i 2015. s dobrom naznakom karaktera, inače oba još u bačvi (slavonski hrast) – sjajan potencijal. Berba 2015. uskoro će u butelju, računa se na oko 300 boca, maloprodajna cijena na OPG-u Hilić bit će, čulo se, oko 150 kuna za butelju. Mekan i elegantan dingač iz 2012, pokazuje lijepo što za rasni plavac mali znači vrijeme, srećom, barem kako se čulo u Procaffeu, Hilić to dobro shvaća i nema namjeru forsirati izlazak vina iz podruma prije nego što bude minimalno dovoljno spreman za pokaz javnosti.

Ulogu za pojavu pomorskog kapetana Hilića kao proizvođača vina pred širom publikom ima u dobroj mjeri i splitska kuća za trgovinu vinom Fino & Vino (takav je inače i naziv iza Nove godine u Zagrebu otvorenog i sad već dosta popularnog bistroa na Kaptolu u Zagrebu!), direktorica Ilona Brakin i njen suprug Toni, direktor prodaje, navode kako se trse tržištu nuditi vina ne pasivno po tome što se najviše traži nego aktivno i na kakvoću i osebujnost usredotočeno, uz Hilića kojega su otkrili i nastoje ga protežirati spremaju se kao izviđači-tragači pronaći i još novih imena sa zanimljivim idejama i proizvodima. Lijepo je eto da se trgovci (i) u nas bave ne tek nuđenjem uobičajenih i uhodanih etiketa potrošačima nego i otkrivanjem novih uzbudljivih proizvoda i aktera koji bi mogi postati zvijezde na vinskoj pozornici. (foto Marko Čolić) ♣

Degustacije

        VINO & FINO SLATKI SPECIJAL – Kušanje Slatko Specijal, uz u Kući priređenu rafiniranu paštetu od pilećih jetrica,  a gdje drugdje nego kod Kreše u bistrou FINO & VINO na zagrebačkom Kaptolu međutim nije bila riječ o misnoj kapljici, ali jeste o kapljici za koju bi se prodajom na kakvoj aukciji mogla skupiti ukupna svota za – kupnju čak nekog boljeg automobila…

CHARDONNAY 2015 ledeno vino, Zagorje-Međimurje Pregrada, slatko 7,58 vol  %, 0,375 ℓ – BODREN

VALENTINO  2013, vino iz sušenoga grožđa pinele i rebule, Vipava, slatko, 11,5 vol %, 0,20 ℓ – BATIČ

ZELENAC KUTJEVO 2011 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 14,5 vol %, 0,50 ℓ  – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 2012 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 13,5 vol %, 0,50 ℓ – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 1999 ledeno vino, Kutjevačko vinogorje, slatko, 9,0 vol %, 0,375 ℓ – KUTJEVO  d.d.

SAUTERNES 1978, sauvignon & semillon, Sauternes aoc, slatko – CHÂTEAU MONTALIER

TERAN črna penina brut, Kras, 12,0 vol %, 0,75 ℓ – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

SLADEK TERAN 1994 izbor prosušenih grozdova, Kras, slatko, 14,5 vol %, 075 ℓ  – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

PORTO BIN no 27 Finest Reserve, mješavina lokalnih sorata, Douro, likersko slatko, 20 vol %, 0,75 ℓ – FONSECA. ♣

Nagradna igra – uskršnji izazov

ZA TOČAN ODGOVOR KARTON VINA! – Kutija sa šest butelja vrhunskoga vina svakako je dobrodošla, zar ne, pogotovu u vrijeme uoči praznika, u ovome slučaju riječ je bila o Uskrsu. Nagradna igra objavljena je sredinom travnja na Facebooku. Ključ za osvajanje kartona od šest boca 0,75 lit bio je točan odgovor na pitanje:

Vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu…

Koja su, imenom i prezimenom, ovo vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu?

Dobitnici Ani-Mariji Butina nagradu osobno predaje Zvonimir Tomac

Nagrada je bila predviđena za prvoga koji se na Facebooku ispod ove fotografije i ovoga teksta javi s ispravnim odgovorom te sa svojim punim imenom i prezimenom i adresom. Po propozicijama, nagradu nije mogao dobiti nitko od rodbine i bliskih prijatelja ovih mališana na fotki.

Na Facebooku je u prvih nekoliko dana nakon objave pitalice bilo više od 71 komentara. Odgovora je bilo raznih, ali, osobito isprva, netočnih, neki su primerice naveli da su na slici braća Benvenuti, neki da je riječ o braći Plančić, spomenuti su i Boris i Mato Violić, pa Duilio i Giancarlo Zigante, Franc i Marijan Arman, Rizmani, Štimci, Volarevići, Katunari, Šimanovići, Josići, Rossiji, Dušan i Edbin Erzetič, Mitja i Aljoša Jakončič… Tek nakon naknadne objave na Facebooku fotografije Zvonimira Tomca i Tomislava Tomca uz malu (ukrasnu) amforu te teksta da proizvođači narančastih vina obično u Velikom tjednu, dakle nakon gotovo pola godine maceracije, odvajaju tekući dio od tropa, proradilo je u glavama pretendenata na karton vina da postoje vinska braća Tomci – Tomislav i Tomislav iz Jastrebarskoga.

Prva od trojke koja je poslala točan odgovor bila je Ana-Maria Butina, supruga proslavljenog Dinamovog nogometnog golmana Tomislava Butine. Dobitnici je, kao uskršnja čestitka, pripala kutija sa šest butelja Tomčevog sauvignona iz 2016, nagradu je predao Zvonimir Tomac osobno… ♣

Tehnologija Velikog četvrtka

Zvonimir Tomac (lijevo) i brat mu Tomislav

MACERACIJA DO VELIKOG TJEDNA – Evo nas u Velikom tjednu, vremenu i sa znatnom enološkom konotacijom, naime, držeći se u vinskoj produkciji drevne gruzijske tehnologije, neki vinogradari/vinari koji su se okrenuli tzv. narančastoj kapljici i koriste amforu kao posudu bijele sorte ostavljaju na maceraciji od berbe pa sve do neposredno uoči Uskrsa, nerijetko vino od pokožice i taloga odvajaju upravo u Velikom tjednu, konkretno baš i na Veliki četvrtak. Jaskanac Zvonimir Tomac, na slici s mlađim bratom Tomislavom, također vinarom ali (zasad još) i ne na kolosijeku orangea, ove godine izvadio je svoja vina iz amfore uoči Velikog tjedna, kapljica svoj put prema željenom konačnom obliku sada završava na dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama od 2000 litara, u njima će biti dvije godine. Iz berbe 2018. Tomci su za svoju Amforu koristili sortu traminac, s trsja staroga nekih 70 godina.

Kad su startali s maceracijama i s amforom krenuli su sa chardonnayem u količini od 50 posto i s tradicijskim sortama uzgajanim na Plešivici 50 posto, a nakon par godina odlučili su se na pokus s rizlingom rajnskim. Iz berbe 2016. na maceraciju su stavili posebno sauvignon bijeli i traminac crveni i mirisavi, i upravo ta vina nakon što su ona u velikoj bačvi provela 24 mjeseca nedavno su, svako posebno (bilo je i razmišljanja da ih se pomiješa u jedno), napunili u butelje, s kojima se spremaju izaći na tržište nakon ljeta. Oba vina vrlo lijepa, s time da je sauvignon nešto nježniji mirisom međutim sortno dobro prepoznaljiv no na drukčiji način od sauvignona dobivenog klasičnom preradom bez maceracije, a traminac je sortnom aromom vrlo intenzivan, tjelesno snažan, impresivan… ♣

Čepovi za vino

DIAM ili NE DIAM, JE LI TO PITANJE?... – Ne, to nije pitanje! Ne bi trebalo biti, jer ako je vino pravilno napravljeno i stavljeno u bocu, DIAM je najbolja garancija protiv štiha po čepu (TCA) ali i da bi se okus i aroma vina dugo očuvali, k tome ovdje je važno spomenuti prilagođenu propusnost zatvarača koja dopušta vinu da se pravilno razvija s vremenom u boci.

Jacques Olivier Baugier o čepovima DIAM za hrvatske enologe i vinare u zagrebačkom hotelu Antunović

Ovu i druge zanimljivosti o DIAM-u koje su hrvatski vinari i enolozi mogli čuti na prezentaciji koju je ovih dana u Zagrebu održao Jacques-Olivier Baugier iz tvrtke DIAM Bouchage smještene glavnim uredo u Ceretu, u blizini Pérpignana, na francuskoj granici sa Španjolskom, a s tvornicama na jugu Španjolske, u blizini grada Portu Portugalu, zatim u Njemačkoj itd.

Proizvođači vina koji su u svojoj proizvodnji na, kako kažu, prirodnom putu, izbjegavaju DIAM kao tehnološko zatvaranje boce i preferiraju tzv. prirodni čep – s kojime se onda većina susreće s problemima s TCA i nekim drugim priukusima što se mogu pojaviti u vinu.

Čepovi DIAM u Hrvatskoj su dostupni preko predstavnika Zdravka Ilije Jakobovića, inače proizvođača vina Jakob. Na slici su Jakobović i Baugier

Nedostaje pluta, a kvalitetom nije moguće zadovoljiti sve vinarije zainteresirane za čepove od prirodnog pluta, pa je rizik od TCA i ostalih nečistoća prilično visok. Najbolje prirodno pluto je, logično – zbog mogućeg dobrog publiciteta proizvođača i boljih ostvarenih uvjeta prodaje na tržištu – rezervirano za najpoznatije svjetske vinske kuće. Stoga je za druge vrlo teško dobiti uvijek visokokvalitetne prirodne plutene čepove što vinu može pružiti dobru zaštitu za neko duže željeno razdoblje.

Kao što sam vrlo često čuo, zagovornici prirodnog pristupa proizvodnje strahuju da tehnološki zatvarači sadrže ljepilo za čestice mljevenog pluta s tvarima koje mogu naškoditi vinu u smislu prirodnih i izvornih aroma. Zatim, postoji strah da vino pod tehnološkim čepom nema dovoljno mogućnosti da diše i dozrijeva kroz vrijeme.

U publici je na predavanju bilo mnogo eksponenata hrvatske enologije, među njima i prof. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na slici nakon predavanja, u opuštenom druženju: Jacques-Olivier Baugier (u sredini), prof. Edi Maletić I Zdravko Ilija Jakobović

Sve prirodne čepove od pluta i sintetske zatvarače karakteriziraju ispuštanje odnosno propuštanje kisika u bocu. Tri su varijante toga:

                OIR a to je ispuštanje kisika iz stanica pluta u bocu prema vinu, on ima dominantan utjecaj na aromatski intenzitet vina nakon punjenja u bocu i čepljenja (anaerobno dozrijevanje). OIR zatvarača DIAM 30 iznosi 0,8 mg

                OTR je prijenos kisika kroz čep u bocu. Suprotno prethodnome, on ima najveći utjecaj na brzinu pojave razvijenosti/oksidacijskog karaktera vina na dužem dozrijevanju/odležavanju. Kod zatvarača DIAM 30 on iznosi 0,3 mg godišnje

Ključ ispravnog dozrijevanja/starenja vina su kontrola OIR-a i OTR-a a to je moguće pravilnim izborom čepa/zatvarača s obzirom na njegova mehanička svojstva i strukturu.

                Propusnost kod čepova od prirodnog pluta poprilično varira, kod OIR-a ona se može kretati od 0,8 do 30 mg, a kod OTR-a od 0,2 do čak 500 mg godišnje!

DIAM čep je poseban, tehnološki razvijen i sofisticiran proizvod. Imao sam priliku posjetiti tvornicu DIAM koja se nalazi na jugu Španjolske, blizu granice s Portugalom, a nakon onoga što sam tamo vidio (pripreme, proizvodni pogon i proizvodnja/izrada, laboratoriji, istraživanja) duboko sam uvjeren da su zatvarači DIAM, napravljeni od pluta kao sirovine, danas najbolji izbor za proizvođača vina. Tvrtka DIAM Bouchages provela je sedam godina u istraživanjima, posebno u razvoju tehnologije s uporabom superkritičnog CO2 i u uvođenju tehnologije DIAMant kao proces čišćenja pluta. Zahvaljujući ovom procesu čišćenja CO2 (riječ je o eko-čistoj tehnologiji – CO2 se koristi u zatvorenom krugu, nakon pročišćavanja on se reciklira) čepa (zbog antibakteriostatičkih i antigljivičnih svojstava nije potrebno kemijsko pranje peroksidom!). A zahvaljujući poliuretanu (poliuretan je materijal koji se koristi za proizvodnju umjetnih kukova) i posebno stvorenoj masi za vezivanje komadića pluta, zatvarači DIAM su slobodni ne samo od 2,4 TCA nego i od mnogih drugih molekula odgovornih za moguće modifikacije okusa u neželjeniom pravcu. Strah od DIAM-a nije opravdan budući da se u ovoj tvornici koristi visoka tehnologija što počiva na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Što se tiče disanja vina: činjenica je da svako vino ima svoje posebne zahtjeve za propusnost pluta, a vinar zna ili bi trebao znati točno što je najbolje za njegovo vino. DIAM modeli – modeli: 1, 3, 5, 10, 30, s time da brojke znači godine jamstva – pruža spektar mogućnosti propusnosti, kako bi odgovarao svakom stilu vina i njegovom potencijalu za stanovanje. Važno je također naglasiti da proces proizvodnje DIAM-a garantira dosljednu izvedbu čepa. Studije o pet godina odležavanom vinu pokazale su da čepovi DIAM-a osiguravaju besprijekorno ujednačenu organoleptiku u svim bocama ispunjenim istim vinom u seriji. ♣

Rođendani, jubileji: naprijed naši!

        DOŽIVJTI STOTKU – Prvog dana travnja naš internacionalno proslavljeni vinar Miljenko Mike Grgich ove je godine proslavio svoj 96. rođendan. Eto ga u dobrom raspoloženju uz balone i veliku prigodnu slavljeničku tortu koja na sebi nije mogla podnijeti 96 svjećica ali je u centimetrima promjera bila u znaku 96… (prvi april!)

Sretno, Mike, do prve stotKe! ♣

Pjenušci: gužva pred golom

KLASIFIKACIJA PERLICA – Još do prije relativno kratkog vremena na ovim našim balkanskim prostorima pjenušavom vinu nije se posvećivala neka osobita pažnja. Percepiralo ga se uglavnom kao piće za doček Nove godine i kao prskajuće sredstvo za iskazivanje radosti pobjednika na auto-utrkama. Možda je razlog tome bio taj da njegova proizvodnja izvan Champagne nije (tada) baš cvala, a originalni šampanjac je bio preskup da bi privukao široki ovdašnji krug potrošača. Ali onda je proizvodnja pjenušaca startala u raznim zemljama, i odnos tržišta prema perlicama u čaši bitno se promijenio: šampus je postao popularan i prikladan za svako vrijeme i situaciju.

Janez Istenič

Danas je prava poplava pjenušavih vina, do mjere da su se ambiciozni ozbiljni proizvođači zabrinuli jer da je u grupi pjenušavih vina na tržištu već svega i svačega, pa da bi radi zaštite ozbiljne produkcije i potrošača trebalo uvesti reda ne tek običnim i jednostavnim inspekcijskim nadzorom nego i uvođenjem i jačim isticanjem na etiketi tehnologije/metode produkcije (tradicijski ili šampanjski način koji iziskuje duže vremena, te charmat metoda koja je brža pa time i jeftinija) i prikladniih oznaka koje bi se bazirale i na prethodno klasificiranim vinogradskim pozicijama te kupcima maksimalno precizno govorile o proizvodu. Slovenski enolog mr. Janez Istenič koji je u mjehurićavom svijetu aktivan već pola stoljeća i koji veli da u Sloveniji danas ima već 250 pjenušara dakle na tržištu je poprilična gužva pred golom, predlaže upravo uvođenje službene klasifikacije pjenušaca s obzirom na vinogradsku poziciju i na dužinu dozrijevanja na kvascu prije degoržiranja, tako da bi se kao piramida formirale, kako je to vani, kategorije baza, rezerva i gran rezerva Ne bude li prijedlog službeno usvojen, Janez najavljuje da će ga sam primjenjivati.

A evo i kako je to Istenič zamislio konkretno barem kod sebe: Gran reserve ili Velika rezerva, na vrhu piramide kakvoće, obuhvatila bi pjenušce koji su ležali u butelji na kvascu najmanje 36 mjeseci, Rezerva bi obuhvatila pjenušce koji su na kvascu u butelji prije degoržiranja proveli najmanje 24 mjeseca, a oznaka Klasik bila bi za pjenušce rađene tradicijskom (šampanjskom) metodom koji su na kvascu ležali najmanje 18 mjeseci.  Po Isteniču, od njegovih pjenušaca u Gran reservu ušli bi njegovi pjenušci Prestige i Gourmet rosé, u Rezervu No1 I Rumeni muškat.

Janez Istenič ima, rekao bih, i te kako pravo da treba uvesti reda kako bi potrošač kad bira etiketu točno znao što je što, međutim po meni ipak bi kriterije trebalo barem malo postrožiti, dakle da visoka titula Gran reserve bude za pjenušac koji je proizveden od izabranog grožđa sa spomenutog/spomenutih izdvojenih ponajboljih vinogradskih pozicija u vinogorju te koji je na kvascima prije degoržiranja odležavao minimalno 48 mjeseci, a Rezerva da bude za pjenušce boljih pozicija i s minimalnih 36 mjeseci odležavanja na kvascu, Klasik s navodom samo vinogorja da bude s 24 mjeseca na kvascu, a za ostalo što je rađeno i označeno da je rađeno tradicijskom šampanjskom metodom neka propis bude minimum 18  mjeseci na kvascu.

Istenic je veliki proizvođac, količinski dosta blizu Radgonskim goricama, posljednjih godina punio je po oko 140.000 boca pjenušca a iz berbe 2018. za koju veli da se za proizvodnju pjenušaca pokazala izvrsnom (izdašnom, kaže) ovih dana na šampanjizaciju po prvi put napunio je 170.000 boca, tako da trenutno na dozrijevanju u svom podrumu čuva više od 450.000 butelja pjenušca. ♣

Austrian Wine Summit 2019

Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (AWMB)

NAJVEĆE AUSTRIJSKO VINSKO PUTOVANJE – Svake druge godine, u alternaciji sa sajmom vina VieVinum u bečkom dvorcu Hofburg, Austrijanci priređuju veleban vinski skup Austrian Wine Summit, koji nazivaju i najvećim svojim vinskim putovanjem. Događanje, u organizaciji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board) a na koje se pozovu brojni uvoznici i vinski trgovci, ugostitelji i sommelieri te vinski novinari (marketing i plasman!) iz cijeloga svijeta – pozivnica je, da se pohvalim, I ovaj out stigla i meni!. – obično bude potkraj svibnja, datumi ove godine su u dva termina, prvi je od 22. do 27. svibnja a drugi od 25 do 30 svibnja.

         Kako je ukupan broj uzvanika uistinu golem, domaćini su predvidjeli formiranje manjih grupa po tome za koji dio vinske Austrije kod nekih gostiju postoji primarno najveći interes, pa se na taj način težište putovanja stavlja po grupama ovisno o iskazanom zanimanju pripadnika svake grupe. Uglavnom, predviđeno da se ukupno obiđu vinorodna područja od Schrattenberga na granici sa Češkom pa sjeverno preko Weinviertela uz granicu sa Slovačkom, dolje do Gradišća (Burgenland) i duž granice s Mađarskom do Štajerske na jugu. Finale je za sve sudionike u Beču, na impozantnoj gala-večeri – kaže Willy Klinger, već godinama glavni direktor AWMB-a a koji se krajem 2019. namjerava povući s te funkcije kako bi mjesto prepustio mlađim naraštajima.

Weingut Franz Weninger, Horitschon: časopis Vinaria svrstava ga među najbolje vinske kuće Austrije, dobitnik je nagrade Vineus kao trendsetter godine, frankovka Dürrau 2015 proglašena je najboljim crnim vinom Austrije, Republika Austrija dodijelila je Weningerima posebno priznanje za eko pristup

        Klinger je iznimno uspješno vodio AWMB i uvelike zahvaljujući baš i njegovu zalaganju i trudu na područja marketinga i njegovu međunarodnom utjecaju Austrija bilježi lijepe rezultate u izvozu svojega vina a kao zemlja vina i u rejtingu u međunarodnom okviru.

         Evo činjenica: u 2018 ostvaren je novi rekord u izvozu austrijskoga vina, naime u inozemstvo je prodano vina za 170,3 milijuna  eura, a to je 6.9% više nego 2017. Izvrsna/obilata berba 2017 pridonijela je da se po prvi put nakon 2010. u svijet izveze više od 50 milijuna litara vina, konkretno točno 52,6 mlijuna litara. Prosječna cijena po litri iznosila je oko 3,24 eura.

Najveći uvoznici austrijskog vina su Nijemci, sa 49,6 posto od ukupnog izvoza, slijede Švicarska I Liechtebnstein, pa SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Belgija, Češka, Kanada. Znatan porast izvoza bilježi se prema SAD i Kanadi. Austrija izvozi vino u boci i rinfuzno, s time da je, kažu Austrijanci, izvoz butelja u konstantnom porastu. ♣

Austrijski izvoz vina u 2018 i deset zemalja u koje Austrija najviše izveze vina

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019-2023/ ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO BAKHOVE ZEMLJE

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

          POTPORE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PREDVIĐENE KROZ ČETIRI MJERE: INFORMIRANJE o PLEMENITOJ KAPLJICI i PROMIDŽBA CRO-VINA U ZEMLJAMA UNUTAR EUROPSKE UNIJE, PROMIDŽBA NA TRŽIŠTIMA u DRŽAVAMA IZVAN EU, PA KONVERZIJA VINOGRADA i RESTRUKTURIRANJE VINOGRADARSKO-VINARSKOG POSJEDA, ULAGANJA u OBNOVU i MODERNIZACIJU VINARIJA

Dobre organiziranosti i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru međunarodnu promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan moglo dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara i trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

            U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču te koji je značajno usmjeren na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i energična promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, za kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

                Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

                Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu informiranja u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za konverziju vinograda i restrukturiranje vingradarsko-vinarskog posjeda, dnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

                U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

PROMIDŽBA NA IZVORU

            Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić (na slici lijevo gore) pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici su predsjednik spomenute udruge David Štampar i član udruge Nenad Prainer. Štampar bi bio sklon u Međimurju vidjeti svjetske vinske novinare koje bi vodio u rodno mjesto glasovitog biodinamičara (danas su biodinamska vina vrlo tražena!) Rudolfa Steinera gdje je otvoren i Centar Rudolf Steiner

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u kakvoći u konzumaciji, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru – reći će prof. Dropuljić.

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana na kojoj je protagonist bio i Chianti Classico

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Svakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koja svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

                Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

___________________________________

Domaće je domaće

        VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) – inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija.

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine. Kraljevina kao proizvod nastao u Zagrebačkoj županiji vidno mjesto zauzima ne samo na smotri Vina od davnina, nego i na reviji vina Zagrebačke županije u zagrebačkom hotelu Westin, ove godine ona je prethodnica izložbi Vina od davnina. Reklamirana je naveliko i na način da je ulaz besplatan. Ministarstvo poljoprivrede spominje nužnost razumne i odgovorne konzumacije, je li onda mudro da ulazak u svijet slatkih gurmanskih poroka bude besplatan pa da oni kojima je teško odoljeti iskušenjima – a tih nije malo! – priredbu shvate kao – tulum?…

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izbožbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo…

________________________________________________

Macerirano & narančasto

RADOVAN CAPELETTO: SORTA i TEHNOLOGIJA IZ DAVNINA, POPULARNO I TRAŽENO SADAi – Obitelj proizvođača tzv. narančastih vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, proizveo, koristeći u proizvodnji elemente drevne tehnologije, i vrlo lijepu bogatu snažnu oranž-varijantu, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom etiketom, pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je kontrolirano i isprva dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također metnuo na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

 

Malvazija Capeletto

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. Nije rečeno da u idućem pokušaju neće biti i nekih promjena u postupku…  SuC – 03.2018

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

Došel je, i odšel, sveti Martin, Beaujolais nouveau 2018 est arrivé / OD PATOLOŠKE NESTRPLJIVOSTI DO GLOBALNOG BUSINESSA

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Što je to patološka nestrpljivost?

To je, kaže priča, kad Zagorec već  sredinom kolovoza kreće u vinograd da bi zobao grožđe! A kako je zasigurno mnogo nestrpljivih posvuda, ima logike za zaključak da je baš i krenulo od te, dakle ne nužno samo zagorske, nestrpljivosti, pa se onda stvar, doduše ne i svuda i podjednako, dograđivala – do globalnog businessa!

U mnogim vinorodnim sredinama i osobito u krugovima manjih vinogradara i vinara kapljice je nestajalo već početkom ljeta – ako ne i ranije! – u godini nakon berbe, a upravo je tada nastupao period vrućine i žeđi… Kao jedno od rješenja da se što prije – mada, dakako, ne još i za trajanja ljetnih vrućina, dođe do vina izabrana je ranija berba. Pa čak i prerana! Međutim, za razliku od kasne berbe koja nudi nadgradnju, od prerane berbe pogotovu i kad je riječ o kultivarima nešto poznije epohe dozrijevanja može se dobiti tek zelena, gruba, hrapava kapljica. A među – i onima jako žednim – potrošačima koji su kupovali vino i koji su ga mogli birati kod raznih proizvođača, i onih većih te s količinama što su u podrumu dočekale sljedeću berbu kao zrela kapljica, bilo je dosta manje od očekivanoga onih baš i toliko žednih da bi bili i naklonjeni zelenoj XXL-enopedofiliji. Pilci jesu u većem broju bili željni mladih svježih vina s izraženom voćnosti,, ali ipak i dobro odrađenih vina, pa su vinari okrenuti tržištu, shvaćajući da im to može pomoći u stvaranju dotjeranijeg novog mladog Bakhova nektara i stjecanju znatne koristi od prodaje, krenuli u to da za mlada nova vina koriste grožđe samo od sorata što prirodno najranije dozrijevaju, dovoljno rano da se čim prije dobije uređeno vino te, istodobno, i sorata što ih karakterizira i viši prinos. Korak naprijed u smislu veće užitnosti proizvoda i uvođenja kategorije mladoga vina pokazao se dobrime, naime s ranom prodajom takvog uređenijeg novog mladog razigranog vina što u kontekstu organoleptike podnosi malo viši prinos grožđa uspijevalo se ostvarivati prihode zahvaljujući kojima su se one druge, nešto kasnije sorte mogle ostaviti na trsu do za njih pravog trenutka berbe, kako bi se od njih proizvodila ozbiljnija do i vrlo ozbiljna vina.

Beaujolais, između Macona i Lyona

Onda na scenu ozbiljno nastupaju Francuzi, iz Beaujolaisa. Priklonom karbonskoj maceraciji postižu znatno veću voćnost u vinu od one što je daje uporaba klasične maceracije s alkoholnom fermentacijom. Karbonska maceracija je postupak koji nalaže stavljanje – u pojačanu, armiranu cisternu – u ambijent ispunjen ugljičnim dioksidom zdravih i neoštećenih (nemuljanih) bobica grožđa (u Beaujolaisu od sorte gamay noir ili crni). U tom okruženju u kojemu bobice pucaju pod vlastitom težinom i gdje zbog utjecaja CO2 dolazi do brzog izumiranja stanica i pucanja njihovih opni, odvija se intercelularna fermentacija, što u vinu rezultira i punijom tamnom bojom i, kako je spomenuto, vrlo iskazanom voćnosti. Mlada vina dobivena na taj način treba relativno hitro potrošiti, naime ona iole dužim stajanjem gube na toj šarmirajućoj voćnosti. Puna sezona tog mladuha je do kraja godine u kojoj je bila berba, ima mišljenja da ona mogu u jako dobroj kondiciji izdržati i još do kraja siječnja sljedeće godine, u svakom slučaju, preporučuju  poznavatelji, dobro je popiti ih najkasnije do Uskrsa.

Gamay crni

Francuzi, koji u vinskome sektoru mogu biti uzor u samoorganizaciji branše, shvatili su da bi novo mlado vino kao još jedna etablirana vinska kategorija u ponudi moglo biti mnogo ozbiljnija stvar od preživljavanja do početka prodaje drugih vina, konkretno da bi moglo biti – sjajna podloga za uspješan posao na globalnoj razini. Ne tek u kontekstu plasmana samo vina, nego i u kontekstu privlačenja gostiju u vinorodno područje, dakle u kontekstu turizma. U Beaujolaisu, gdje su se specijalizirali za kategoriju novog mladog vina beaujolais nouveau, odlično su se organizirali u marketingu, i krenuli u – kako danas vidimo: vrlo uspješno – osvajanje svijeta. Već odavna zna se: trećeg četvrtka u studenome na policama trgovina te u restoranima diljem našeg planeta novo mlado vino iz Francuske, konkretno Beaujolaisa, dočekuje potrošača. Beaujolais nouveau est arrivé! Naziv vinogorja – Beaujolais – marketinški je izvrsno izabran za naziv vina, naime danas valjda svi na Zemlji, zahvaljujući beaujolaisu nuveau, znaju za Beaujolais, i od toga svakako ima korist i turizam u toj regiji.

U Zagrebu je trećeg četvrtka u studenome sjajan Beaujolais nouveau Village aoc Châteaua des Maladrets Jean-Paula Lacroixa (vinskog posjeda prije unutar kuće Paul Baudet, sada unutar poslovne udruge vinogradara/vinara Association des vignerons Beaujolais Bourgogne Terroirs et Talents), predstavio uvoznik Vivat Fina Vina. Vino je s lijepo iskazanom voćnosti te sa zrelom mladenačkom svježinom, s lijepom slanosti i s dobrom kiselosti, dosta dobre strukture (12,5 vol%) i djeluje ne kao lepršavo, kako mnogi očekuju od mladuha, nego kao vrlo ozbiljno, i ima šansu u dobroj kondiciji preživjeti i više godina. Ne samo da je vino jako dobro, nego je i prezentacija sjajna – elegantna butelja u svim elementima!

Novo mlado vino ide pod apelacijama Beaujolais nouveau/primeur aoc te Beaujolais Village aoc nouveau. Village (village=selo, općina) aoc podrazumijeva da je izvor grožđa za vino ne cijelo područje Beaujolaisa, nego uži dio koji obuhvaća pojedinu općinu navedenu uz naziv Village aoc. Mladi novi beaujolais aoc toliko je postao slavan da mnogi pilci ni ne znaju da se u Beaujolaisu od gamaya proizvode i crna vina Village aoc koja se rade i na način da mogu proći kao novo mlado vino ali i da imaju, poput ovoga od Châteaua des Maladrets,  i dovoljno snage i za duže trajanje u odličnoj kondiciji od običnog mladog novog beaujolaisa aoc. Takva vina nose posebnu naljepnicu nouveau, stavljenu uz etiketu, koja informira o tome da je riječ o mladuhu, ali koja se, nakon što prođe euforija oko mladoga novog beaujolaisa, miče i vino više ne ide pod naznakom novo, mlado. U Beaujolaisu postoje i vina koja se ne plasiraju kao nouveau ili primeur, te koja su u stanju u punoj formi izdržati i više godina!

____________________________

BEAUJOLAIS! – Vinogradarsko područje Beaujolaisa proteže se od burgundijskog grada Macona u južnome dijelu departmana Saône-et-Loire do grada Lyona u sjevernome dijelu departmana Rhône. Između Macona i Lyona su gradovi Belleville i Villefranche-sur-Saône, te Beaujeu kao glavni grad kraja. Oko trećina i pol cijelog vinogorja – označeno na slici žutom bojom – određena je za proizvodnju mladog novog Beaujolaisa nouveau aoc (appellation d’origine controllée), a ostatak, označen drugim bojama, pretežito crvenom, za vina apelacija Beaujolais aoc, Beaujolais Villages aoc te Beaujolais cru, što je najviša kvalitativna kategorija. U toj cru-apelaciji na etiketama se ni ne stavlja naziv Beaujolais kao glavni, nego se ističu nazivi sela (villages) unutar kojih se nalaze vinogradi, dakle, Brouilly, Morgon, Chiroubles, Fléurie, Julienas itd.

Grožđe za vina Beaujolaisa mora biti 100 posto s područja Beaujolaisa, i nužno je da se bere ručno. Datum berbe za novi mladi beaujolais određuju lokalni eksperti, koji zeleno svjetlo za početak daju kad procjene da je grožđe spremno za skidanje za taj tip vina. Za berbu 2018. rečeno je da je ne samo kvantitativno nego i kvalitativno jako, jako dobra, jer, objašnjenje je, bilo je puno sunca, pa vino ima i jaču strukturu i duže traje u ustima.

Proizvodnja mladog vina Beaujolais nouveau aoc kreće se oko 25 milijuna butelja godišnje. Nekoliko milijuna proda se u velike SAD, a čak sedam milijuna u mali Japan. Japanci su, što se kaže, poludjeli za novim mladim beaujolaisom. Velike količine toga vina u Zemlji izlazećeg snca popiju se – u centrima za ljepotu i spa, gdje je običaj da se istodobno i kupa, i pije!

Château des Maladretes Beaujolais village nouveau aoc

Beaujolais nouveau uzvitlao je prašinu cijelim svijetom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od onoga vremena do danas prodaja tog mladog vina u svijetu skočila je za oko 64 posto! Kao zaslužnik za taj uspjeh u komercijalizaciji spominje se znani Georges Dubeuf, koji je prvi izašao sa sloganom Beujolais nouveau est arrivé. Usput, Dubeouf je počeo izlaziti i s beaujolaisom u ružičastoj vaijanti.

Treći četvrtak u studenome kao dan kad Beaujolais nouveau aoc službeno izlazi na tržište određen je 1985. Butelje se veletrgovcima i ugostiteljima po Francuskoj i po cijelome svijetu dostavljaju koji dan prije, i do tog trećeg četvrtka moraju se čuvati u skladištima.

Veliki festival mladog novog beaujolaisa održava se u Lyonu, tada određenim ulicama grada u večeri uoči trećeg četvrtka prolaze vinari kotrljajući svaki svoju bačvicu do mjesta na kojemu se priredi svečanost prvog kušanja nive mlade kapljice. No najvažniji festival mladog beaujolaisa je u Beaujeuu. Ljudi stižu s raznih strana svijeta na ceremonijal otvorenja prvih bačava i boca novog mladog beaujolaisa, a partijanje uz novo mlado vino protegne se i na četiri dana, dakle do nedjelje.

Mladi novi beaujolais opisuje se obično kao lagan, živahan i svjež, vrlo voćan s naglaskom na jagodu. Neki pak – a među potrošačima osobito oni koji mu i nisu skloni – ističu da ih u okusu to vino podsjeća na – bananu! Proizvođači iz Beaujolaisa, okupljeni u poslovno udruženje Inter-Beaujolais, ježili su se od te kvalifikacije i naglašavali da se, iako je prodaja iznimno usješna, nešto mora promijeniti u marketingu toga vina, naime tvrdili su da to spominjanje banane nije pomoglo imageu vina. Famozni izraz goût de banana kojega bi se proizvođači htjeli pošto-poto riješiti do kraja može doći od kvasca znanog pod šifrom 71B a koji se rabi u proizvodnji mladog novog beaujolaisa te koji pomaže vinu da navrijeme bude spremno za konzumaciju do trenutka službenog izlaska na tržište. Kao mogući uzrok stvaranju tog banana-okusa navodi se i doslađivanje radi povišenja alkoholnog stupanja. U 2001. zbog loše kakvoće koja je rezultirala pogrdnim nazivom vin de merde moralo se uništiti milijun kartona lošeg novog mladog beaujolaisa što je bio preplavio tržište. Ove godine bitno se, navodno, smanjila uporaba primjedbe goût de banana. Vinski kritičari u Francuskoj kažu da su se u 2018. proizvođači jače potrudili na povećanju kakvoće vina, a eto i meteorološke prilike pomogle su u dobrom sazrijevanju, pa se sada kad se opisuje organoleptika novog mladog beaujolaisa rabe izrazi voćno, na crvene bobičaste plodove, te cvijetno i sa začinskom notom.

Nešto i o cijenama: novi mladi beaujolais u maloprodaji u trgovinama u Francuskoj prodaje se od nekih tri do 10 €, a u ugostiteljskim objektima od 10 do 35 €. Maloprodajna cijena Château des Maladrets u Vivat Finim vinima u Zagrebu je u rangu 10 € za butelju. ■

__________________________________

Dok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga.  Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu Francuzima iz Beaujolaisa.

I jedan kuriozitet: u Beaujolaisu uz crni i ružičasti beaujolais postoji i bijeli – beaujolais blanc! No taj nije od gamaya nego je od 100 posto chardonnaya, iz vinograda s kompleksa od oko 175 hektara na sjeveru Beaujolaisa!

OBNOVA UDRUGE PORTUGIZAC PLEŠIVICA

Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje Europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin).

Portugizac

Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u Lijepoj našoj, po portugiscu ipak proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi – reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović, najavljeno je da će prilog biti prikazan na drugom programu HRT u četvrtak 22. studenoga uvečer, dakle neposredno uz početak 13. međunarodnog festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.Com 2018.

Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, Festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova.

Na Trgu bana Jelačića: mladi novi plešivički portugizac Vučinić, i slani i slatki kolači Golojuh. Pakiranje mladog portugisca u nas: u plastičnim posudama od litre do pet litara

Krešimir Režek sa svojim portugiscem, u pratnji sireva Šestak s Plešivice

Rene Bakalović te sommelier Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorania Trilogija, s prigodnim jelom za uz mladi portugizac: kuhani buncek, krvavica, češnjovka, pirjano kiselo zelje i restani krumpir

Dr Ivana Puhelek

Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se nedavno vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, baš je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni sada razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Među ocjenjivačicama očekuje se i dr. Ivana Puhelek sa zelinskog posjeda Purek, svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije a danas enologinja uposlena na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin!

Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikro-efekt u odnosu na onaj mega-efekt što su s mladim novim beaujolaisom postigli Francuzi?  ♣      SuC – 11.2018

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

FIFA World Cup Russia 2018 / CRO-SREBRO ZLATNOGA SJAJA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZLATKO DALIĆ DONIO JE U HRVATSKU NOGOMETNU REPREZENTACIJU NEKE NOVE VJETROVE, REPREZENTACIJA JE PAK, s OSVOJENIM DRUGIM MJESTOM NA SVIJETU, ZASLUŽNA ZA URAGAN EMOCIJA s DOMOLJUBNIM NABOJEM u HRVATSKOJ, HOĆE LI u LIJEPOJ NAŠOJ i OSTATI BAREM NEŠTO UMJERENE BURE?…

Velika predstava globalnoga značenja završila je u Moskvi, za Hrvatsku srebrom – zlatnoga sjaja! Vice-prvaci svijeta, i najbolji igrač Svjetskog prvenstva! Ali i još ponešto, vrlo važno, a što i nadilazi nogomet i sport.

Dio cro-mušketira: Zlatko Dalić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Daniel Šubašić

Bravo, dečki, bravo Zlatko! Više od 550.000 ljudi okupljenih osobno na dočeku momčadi na aerodromu te po ulicama i trgovima u Zagrebu, koliko li još po ulicama i trgovima u drugim našim gradovima – sve bez gotovo ijednog incidenta!, koliko li samo, k tome, okupljenih oko televizora s obzirom da je doček izravno prenošen…

Naši slave ulazak u finale, i dolje, proglašenje šampiona i vice-šampiona. Uz predsjednike Rusije i Francuske nazočna je i naša Kolinda Grabar Kitarović

Slavlje Francuza: predsjednik Macron, u društvu Vladimira Putina i čelnika FIFA-e Giannija Infantina, uz čestitke pozdravlja reprezentativce i izbornika svoje zemlje

Izbornikova mirnoća – barem prema van (ne vjerujem da u njemu nije kipjelo u nekim škakljivim trenucima), staloženost, stručnost, poniznost… po onome što se viđalo na malim ekranima kad su Dalića prikazivali i intervjuirali – ne čini se hinjena. U hrvatskom (javnom) govoru u prvom se planu eto našao izraz (zaboravljen, zanemaren, a toliko bitan kao pojam!) poniznost, ne znam kad sam ga, prije ovoga sada iz Dalićevih ustiju, posljednji put u nas i čuo. I političari su ga, nakon što ga je Dalić pred kamerama i mikrofonima izrekao više puta, počeli koristiti, ponavljali ga. Isticani su i izrazi homogenost, zajedništvo, te jedan narod-jedna duša. Momci su pokazali što znače požrtvovnost i jedinstvo i ona glasovita mušketirska svi za jednoga, jedan za sve, te što znači kad i lijevo i desno krilo zaigraju sinkrono i sinergijski, i kad nesebično dodaju loptu prema centru da se postigne željeni gol za momčad.

Valjda sad sve to, nakon splašnjenja euforiie, neće ostati samo u nogometu i u sportu te tek u izgovorenome obliku i kao prigodno trajuća pojava kad, svako toliko, sport pokrene opću mobilizaciju nacije…

Navijači… i navijačice. Inače, jedna vrlo zgodna navijačica u Hrvatskoj uzviknula je u Zagrebu pred kamerama i mikrofonom HRT-a: Rebiću, ženi me, nemam kredita i slobodna sam!…

Iz ustiju više govornika pred tv-kamerama i radio-mikrofonima čulo se kako bi nam Vatreni trebali biti uzor u pristupu. Promjene i općenito – kao slijed Dalićeve nazočnosti na kormilu nogometne reprezentacije i s ostvarenim određenim poboljšanjima u reprezentaciji?… Zaista? Poslije proboja Hrvatske u finale a prije finalne utakmice, preko malog ekrana sociolog Slaven Letica kazao je otprilike ovako: Dalić i reprezentativci naše su političare, koje smo viđali odjevene u crvene kockaste majice i/ili ovijene šalovima s crvenim kockicama, očito pretvorili u žustre i strastvene navijače, ali bilo bi bolje da se političari brže razvijaju i bolje dozrijevaju kao političari i kao državnici…

Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. prošlo je, lovorike su tu, ljudi se iz bajke vraćaju – tko brže, tko sporije – u stvarnost i usredotočuju na svoje aktualne probleme. Valjda će se ipak iz svega ovoga vezanog uz turnir FIFA-e u Rusiji nešto naučiti, pa da nam se i napokon i svakodnevica popne na tron… Nemjerljivo snažni preduvjeti za značajan gospodarski uspon stvoreni su publicitetom koji smo preko nogometne lopte upravo stekli u čitavome planetu. Hrvatska turistička zajednica navodi da je zahvaljujući našem nogometnom pothvatu u Rusiji gledanost njenog portala porasla za 250 posto, te da je u Zagreb na feštu stiglo čak 250 tv-ekipa iz cijeloga svijeta! I to sad, ljeti, u punoj turističkoj sezoni! Kud ćeš bolje – želiš li pokazati adute koje imaš!… Hoćemo li ove nove okolnosti umjeti kako treba iskoristiti?

Ulazak u hrvatski zračni prostor, let u pratnji migova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i slijetanje u zagrebačku zrakoplovnu luku

Bravo, Vatreni! Izlazak iz zrakoplova, pozdrav s navijačima i ulazak u autobus prema središtu Zagreba

Uz majstorije u nogometu, ali i umijeća i u drugim sportovima, Hrvatska, kao poljoprivredna i pomorska i turistička zemlja, ima što-šta za pokazati i ponuditi, i to na visokom nivotu, na mnogim područjima koja su i te kako važna i vrlo popularna u najširoj javnosti. Riječ je o sadržajima bitnima u fizičkom i duhovnome smislu – na kolosijeku eno-gastronomije (zdrave hrane, odličnog vina), načina života, povijesti, tradicije, pa kulture, k tome ljepote prirodnog ambijenta uz more i u kontinentalnome dijelu, rječju – vrhunskog doživljaja… Na nama je da na svim područjima – da iskoristim ovih dana osobito često spominjane termine: damo sve od sebe i da izgaramo. Manje pričati i pjevati, a više – mudre glave i zasukanih rukava – RADITI za Hrvatsku. Po uzoru na to kako su na Svjetskom prvenstvu za Hrvatsku radili Vatreni…

Autobus se jedva probija kroz navijače (policija navodi da su Vatreni okupili na ovom svom dočeku više od 550.000 ljudi!), i nakon šest sati prelazi tih oko 20 km od aerodroma do grada te napokon stiže do središta Zagreba (Savska – Vodnikova) pa onda i do finalne točke – Trga bana Jelačića, gdje je po nekim procjenama bilo gotovo 100.000 ljudi

A na Trgu – kulminacija slavlja, pjesma, i uz Mladena Grdovića

ČESTITKE i ZDRAVICE

Brzo nakon ulaska Hrvatske u tzv. nokaut fazu turnira počeli su mi od prijatelja i kolega iz novinarskog i vinskoga svijeta stizati e-mailovi sa čestitkama na račun dobre igre hrvatske reprezentacije koja je, vrijedno je naglasiti, u Rusiji doživjela samo jedan poraz, i to eto taj u finalu. Plasman naših u završnicu dao mi je ideju da među kolegama novinarima, vinskim trgovcima, marketingašima a i nekim proizvođačima vina provedem malu anketu o tome za koga će navijati u finalu, s kojim bi vinom iz vlastite zemlje nazdravili hrvatskoj pobjedi odnosno osvajanju titule viceprvaka, te, ako poznaju hrvatsku vinsku scenu – koja bi naša vina utočili sebi i preporučili drugima za slavlje. Evo nekih odgovora, slijedom kako su stizali:

Dear Željko, I watched your match with us, England, and cannot deny that you played well. That’s a VERY fit team you have there. Wines: celebrations call for sparklings. You need a comparative tasting: blind of course, but possibly not spitting out, using a really good English sparkling wine, a Champagne (depending on what happens next… I’m on your side versus France) and the highly original Tomac sparkling amphora wine… showing how exciting it is that renascent Central and eastern European countries, and especially yours, are thinking outside the box (a good footballing thought). OK, I already told you the Croatian one. As long as you win at the end, you need the Pol Roger Winston Churchill Cuvée, it is very, very good but it also has a black edge to the label in mourning. You’d better try Chapel Down’s latest Vintage of Sparkling Pinot Noir. They do this well but it usually needs laying down for a year or four. Try the latter. Whatever you have, good luck and enjoy! – Angela Muir

Caro Suhi, noi festeggeremo con un fresco Prosecco dai Colli di Valdobbiadene Bortolomiol  – Ljerka Jerman

Hi Željko! Very interesting question about the celebration wine(s). My advice from Switzerland: Tomac amfora pjenusac brut nature 2010 (two bottles!!) – Thomas Vaterlaus

Dear Željko, I’ve just published my “Wine Eleven” of Croatia for Mundial, here the link:  https://winicjatywa.pl/jedenastka-na-mundial-chorwacja/  If I have to choose only one of these 11 wines to celebrate, it would be Tomac Amfora Brut Nature. Very best – Tomasz Prange

Dio izbora hrvatskih vina koja je kao hrvatsku vinsku reprezentaciju i za slavlje predložio poljski novinar Tomasz Prange.:  Roxanich Malvazija Antica 2010, Tomac Amfora 2009 brut nature, Iločki podrumi Traminac Principovac 2013, Bire Grk 2017, Luka Krajančić Pošip sur lie 2015, Krauthaker Graševina 2015 Mitrovac, Kabola Teran 2015, Kiridžija Dingač 2013, Bibich Aleph 2013… Zgodno je spomenuti da je nekoliko stranih vinskih novinara spomenulo pjenušac Amfora brut nature od obitelji Tomac!

Dear Zeljko! In honour of Croatia i planned to open some sparkling wine: 2011 Aldinger Brut Nature. It is a high class Winzersekt made from Pinot-grapes exclusively (without any Riesling), bottle fermentation with 5 years on the lees subsequently. Great stuff! 50 Euro a bottle. It is worth the money if an outsider wins the final. Best regards, hope to see you sonn again – Jens Priewe (https://www.weinkenner.de/aus-anlass-des-wm-finales-kroatiens-beste-weine/ )

Dear Zeljko, though I love France (just spent a week in Champagne), I hope that Croatia wins, we need a new World Champion, a revolution. I put in the fridge a bottle of one of my favorite champagnes, called Révolution Blanc de Blancs Non Dosé Grand Cru from Champagne Doyard. If I had access to Croatian wines, I would also choose a sparkling, and would pick the Tomac Amphora Brut Nature. Vive la Croatie! – Gerhard Eichellmann, Germany

Pozdrav! Čestitke na takvom uspjehu, ulasku u finale. Nadam se pobjedi  Hrvatske u finalu. Evo prjedloga za slavlje sa moje strane: Rebula Opoka, Marjan Simčič. S poštovanjem – Jure Tomič, Ošterija Debeluh, Brežice.

Lieber Željko, wir sind auch mit Kroatien, und Viktor Orbán Ministerpresident hat gesagt wir haben zusammen ein grosses historisches Wert für die ganze Welt. So ich werde auch eine Flasche ausleren von Firma> http://www.sajgopince-tolcsvabor.hu/  Hier untern alles vorbereitet, diese Mediziner Tokayi aszú 5 puttonyos 2011 hat viele Gold Medailen gewonnen 2008, 2009 VINAGORA Gold. Mit vielen herzlichen Grüßen –  Péter Sarkany

Dear Zeljko, I am so happy!!! We were excited to watch the game! And how beautiful football your boys play. They deserve to be Champions! For celebration: Azienda Agricola Meroni Il Velluto Amarone Valpolicella DOCG Classico 2005 Kind regards from Finland, wish you all good luck – Timo Jokinen

Željko! Ne vem, ali si mislil samo na peneča vina, ampak  moj  evergreen hrvaških vin sta   Kuvlake Krauthaker in pošip Čara, med peninami imam rada vino Kraljica – kraljevino, od familije Puhelek Purek. Med rdečimi pa Modro jezero, Grabovac (merlot, trnjak, vranac, cabernet sauvignon). Naj tujci spoznajo tudi hrvaške sorte i vina. So pa količine teh vin za kak izvoz zelo omejene… Lepo navijajte in LP – Darja Zemljič

Adolph i Ulrike Heusgen iz Ville Heusgen s Mosele uz prijedlog za vino za proslavu poslali su i ovu sliku na kojoj ih se vidi u nogometnom raspoloženju i s uzdignutim palčevima za Hrvatsku!

Hallo Zeljko! We cross our fingers for Croatia victory and we will open some Schiefer Riesling from Villa Huesgen…. Have fun – Ado & Ulrike Huesgen, Mosel, Deutschland

Ciao Zeljko! Per la storica impresa proporrei un brindisi con il Giulio Ferrari Riserva del Fondatore in versione magnum o, meglio ancora, Jeroboam, formato con il quale l’anno scorso ho festeggiato i miei 50 anni di giornalismo professionistico. Un abbraccio – Giuseppe Casagrande

Dear Suhi, of course Croatia should winn France, as the Belgian defeated England. Arrogance does not bring victory. My bottle to celebrate the Crotian success will be Postup Donja Banda 1991, for me even better than Dingač of that same vintage. Hajde moja druga domovina Hrvatska od 1962. – Paul Robert Blom from Netherlands, coming often to Mali Kosi in Istria

Best to Croatia from the USA! I recommend Shafer Hillside Select Cabernet sauvignon – Tom Hyland

Salut, Zeljko! Au succes de la Croatie je boirai une bouteille de Kloster Sion, de Klingnau (AG), d‘Andreas Meier, pour fêter le petit côté suisse de la victoire croate. Ici l’explication: Ivan Rakitić, né le 10 mars 1988 à Rheinfelden dans le canton d’Argovie (Suisse), est un footballeur international croate qui évolue au poste de milieu de terrain au FC Barcelone. Né en Suisse de parents croates et y ayant passé sa jeunesse, il possède la double nationalité. Après avoir joué dans des sélections nationales jeunes suisses, il opte finalement pour la sélection croate. Et si la Croatie perd, pour fêter modestement la victoire française, dont on nous parlera durant vingt ans (au moins, comme la précédente…), je boirai une coupe de champagne Drappier Brut Nature zéro SO2…  – Pierre Thomas, journaliste, Lausanne

Buongiorno Zeljko, naturalmente tifo per la Croazia e nel caso di vittoria propongo un vino friulano abbastanza sconosciuto d’uva molto utilizzata anche in Francia (vincere usando le armi del nemico è il massimo). E’ L’Isonzo Sauvignon  2016 Teolis dell’azienda Murva. In caso di sconfitta bisogna comunque stare bene e allora propongo un bel Pergole Torte di Montevertine 2010, credo sia la cosa migliore. Un caro saluto – Carlo Macchi, http://www.Winesurf

Zdravo, Željko! U životu sam uživao na dva područja: jedno je nogomet, dok sam još bio jako mlad, a drugo su pjenušci, s kojima se bavim evo već punih 50 godina. Moj broj 1 u nogometu, naime bio sam golman, našao se i na jednoj etiketi mojih pjenušaca, riječ je o pjenušcu Istenič No 1 brut. Pratim naravno sve utakmice, posebno pažljivo gledam one u kojima igra Hrvatska, naravno, i navijam za Hrvatsku. Imate sjajne igrače a drago mi je što ste u Rusiji, uz požrtvovnost, pokazali i veliku homogenost kao ekipa. Čestitam vam već na ulasku u finale, i predlažem za slavlje dvije svoje penine: No 1 brut i Istenič Prestige 2011 extra brut. Sve najboljše – Janez Istenič

Janez Istenič iz Stare Vasi kod Bizeljskoga, nekad nogometaš i golman, unatrag pola stoljeća pjenušar. U spomen na svoju golmansku karijeru jedan je svoj pjenušac nazvao No 1!

Dear friends from Croatia, second best in the world is ALSO incredible success!!! Good luck! I will open an Apaltagua Grial Carmenere 2012 in honor of Croatia! Best regards – Stephanie Billikopf, export director Asia and Eastern Europe, Vina Apaltagua

Great games, Croacia! Champions! The best wines to celebrate: El Enemigo Malbec from Alejandro Vigil and Per Se La Craie Red Blend 2014 (malbec 65 % & cabernet franc 35 %; 97/100 – Robert Parker, 95/100 – Tim Atkin) by Del Popolo & Bonomi. Greetings from Argentina – Daniel Lopez Roca

Carissimo! Che bei momenti state vivendo!!!!! Un po’ ti invidio, io ho nel cuore la Coppa del Mondo vinta nel 1982, la prima vissuta in diretta (ero una bella e giovanissima donna!), più che quella del 2006, che comunque è stata la seconda….. Per il vino mi metti in difficoltà perchè io devo necessariamente dirti una Vernaccia di San Gimignano, ma con il mio ruolo non posso darti una sola etichetta! Quindi una Vernaccia di San Gimignano annata 2016 (no 2017 e neanche più vecchia), 10/12 gradi di temperatura, accompagnata da scampi crudi. In bocca al lupo!!!!! Cari saluti – Elisabetta Borgonovi, Consorzio Vernaccia di San Gimignano, San Gimignano

Caro Zeljko! Come vino di celebrazione puoi menzionare il nostro Cignale,  per la vittoria finale Il Sole di Alessandro. Molti saluti – Alessandro François, Castello di Querceto, Toscana

Liebe  Zeljko Trockentaler! Unter dem Kommando von Łukasz Siniecki (oder Luka Modrić) muss Kroatien gewinnen! Ich habe immer noch eine Flasche Wein, der ich selbst gemacht habe. Zweigelt Wojtek 2006 aus Thermenregion, und ich werde es öffnen! Naprijed Hrvatska! Grüsse aus Poland, Wojtek Gogolinski.

Inače, ja osobno za slavlje sam izabrao Zlatan plavac 2009 Exclusive, od obitelji Plenković.

Zlatan plavac Exclusive od Plenkovića, mala serija, ekskluzivno vino, ekskluzivna cijena, svojedobno sam ga dobio za rođendan, pa ga čuvao i eto dočuvao do ovog svečanog trenutka. Uuuuuh, kako je bio dobar!

Hvala svima na dobrim željama i prijedlozima za slavljenička vina / Thanks to all for the best wishes and the advices for the celebration wines. ♣                                                                                           SuČ – 07/2018

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

Turizam, i kako ga steći/ ZA BOLJU GOSPODARSKU VALORIZACIJU PLEŠIVICE!

Plešivički vinogradarski amfiteatar

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

BIT JE PRODATI NE TEK KOJU BUTELJU VIŠE, NEGO TRŽIŠNO DOBRO PLASIRATI CIJELI TERITORIJ

Već dugo svojim napisima ukazujem na to kako Plešivica – koja, zahvaljujući još uvijek na žalost tek nekolicini vinara s inače oveće liste proizvođača Bakhova nektara službeno u prospektima navedenih kao članova Plešivičke vinske ceste, osjetno iskače osebujnošću, kakvoćom i tipovima plemenite kapljice – eno-gastronomski, pejsažno pa i s obzirom na blizinu Zagreba i Karlovca kao značajnih emitivnih središta te s obzirom i na neposrednu blizinu autoceste što vodi od Metropole prema moru i obratno, ima snažan turistički potencijal, ali preslabo gospodarski valoriziran! Prisjećam se da je još nekadašnji gradonačelnik Jastrebarskoga Branimir Passecky rado isticao kako proizvodnju vina i turizam vidi kao okosnicu ekonomskog razvoja i napretka toga teritorija. Čuo sam već od starog i sada ponovnog gradonačelnika Zvonimira Novosela također razmišljanja da bi Plešivicu trebalo i turistički dignuti, ali i priznanje da se, unatoč prijašnjim proklamacijama, u tome pravcu nije činilo pa stoga ni nešto dogodilo, štaviše turizam s vrlo malim postotkom sudjeluje u gospodarskom životu grada i područja koje Jastrebarsko kao administrativni centar pokriva.

Atraktivni plešivički krajolik, i dolje, lijepa kušaonica obitelji Roberta Brajea s dovoljno prostora i za igru djece, ali i za postavljanje, za rekreaciju odraslih, nekoliko jednostavnih kuglana odnosno mini–kuglačkih mjesta s postoljem na tlu za čunjeve i s kuglom što je iznad njih na konopcu obješena na drvenom stupu oblika slova L, naopako postavljenoga

Jastrebarsko već godinama više nema hotela (doduše sad bi se trebao otvoriti jedan, uz cestu između naplatnih kućica s autoputa i željezničke postaje i ulaska u grad; istina, što se tiče noćenja, bitnoga ako se uz vino malo zaruži, na Plešivici ima poneko domaćinstvo gdje je moguće i prespavati, ali – koliko su ti kapaciteti brojčano i razinama komfora i dovoljni zaigra li se ozbiljno na turističku kartu?), a direktorica Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivana Herceg navodi da su i veliki problem Plešivičke vinske ceste to što Jaska nema ni prigodnog i prikladnog objekta u kojemu bi se nudili za konzumaciju na licu mjesta a i za kupnju za ponijeti sa sobom lokalna vina i tipični lokalni specijaliteti (krenulo se svojedovbno u tome pravcu – dakle da Jaska dobije neku vrstu oblasne vinoteke – s lokalom Mezana na središnjem gradskome trgu ali se on ubrzo pretvorio u običan kafić), dakle prostora koji bi mogao biti neka vrsta info-centra i ishodišta za eno-gastro, pješačke, trkačke, biciklističke ture po Plešivici. Zatim, problem je i to što neki najrenomiraniji vinari – a baš oni su, očekivano, najjača meta zanimanja – nisu voljni baviti se turističkom aktivnosti jer, kažu, uz osnovnu vinogradarsko-vinarsku djelatnost ne stižu posvetiti se još i djelatnosti vezanoj uz turizam. Možda bi se tu moglo naći rješenje, da vuk bude sit a koza cijela: na Plešivici ima, okruženo vinogradima, nekoliko vrlo lijepih i ovećih zidanih i drvenih kuća u vlasništvu proizvođača vina za koje nisam baš siguran da sjajno stoje s prodajom svojih proizvoda tako da bi im, i s financijskog stanovišta a i glede stjecanja boljega i osobnog imagea, mogla biti te kako zanimljiva moguća ponuda Grada za ustroj Vinoteke Plešivica s ponudom najboljih plešivičkih vina i s ponudom domaćih specijaliteta za konzumaciju tamo odnosno za kupnju za doma, kao i za, po prethodnom dogovoru, susret s nekim od tih ponajboljih proizvođača koji se prihvatom turističkih posjeta ne žele baviti na svom domaćinstvu…  Problem je i to što Plešivica ima tek dva restoran, no, hajde, dobra je vijest da se krajem ove godine otvara treći, na gospodarstvu obitelji Korak… Problem je na Plešivičkoj vinskoj cesti i to što neka seoska obiteljska gospodarstava koja nemaju ništa protiv prihvata gosta nisu stalno otvorena, a od toga veći je problem, kako čujem, to što na nekim seoskim gospodarstvima bude i ležernijeg ponašanja domaćina pa prema gostu zna i poprilično zaškripiti, naime nema sigurnosti da će domaćin u ponudi i posve ispoštovati ono što je već i dogovoreno…

Odlična hrana i profinjena postava stola kod obitelji Roberta i Sande Braje, te vino koje na Plešivici gotovo nitko osim Roberta Brajea ne puni i butelju, a od sorte veltlinac crveni, vrlo zastupljene u starim plešivičkim nasadima

Žalosno, a neraskidivo od priče o turizmu na Plešivici, kraju koji tamo gdje su vinogradi dobro održavani, nudi prekrasne vidike: u novije vrijeme vrlo deprimirajući izgled nekih oku neizbježnih velikih parcela s trsjem, osobito npr. onoga u Donjoj Reki uz samu glavnu cestu što od Jastrebarskoga vodi prema Samoboru (dakle ne možete a da to ne primijetite!), i onih uz cestu i kompleks starog, povijesnog podruma Mladina, objekta također u jadnome stanju…

Novi objekt obitelji Korak s proširenima kuhinjom i prostorom za goste te s dvije velike prostorije na katu namijenjene konferencijama, proradit će krajem 2017. godine

Inače, logično bi bilo i da Jastrebarsko i Plešivica danas imaju i više pažnje vrijednih priredbi i događanja s turističkim predznakom koji bi tijekom cijele godine u većem broju privlačili goste, posebice one iz urbanih betonskih sredina koji su željni skoka u ruralni prostor i opuštanja uz neki prigodan program. Svojedobno, u vrijeme najjače aktivnosti Kluba prijatelja dobroga vina, udruge osnutak koje je inicirao enolog inž. Franjo Jambrović u želji da potakne natjecanje među lokalnim vinogradarima i vinarima u tome tko će proizvesti bolje vino, postojale su Vinske igre – svečanost dodjele medalja vinarima čija su vina te godine najbolje ocijenjena na strukovnom vrednovanju. Priredba se održavala na platou kod historijskog podruma Mladina, nekad u vlasništvu grofa Erdodyja, prostoru uz koji su se, dakako, u nekom drugom terminu, odvijale moto-cross utrke. Ali to se, kao i sam Klub, razvodnilo i praktički nestalo. Dobra zamisao bilo je uvođenje Jaskanskih vinskih svečanosti, koje su se u prvim svojim – i najboljim! –  izdanjima održavale na središnjem trgu u Jastrebarskome, one su tada doista i bile posvećene vinu te lokalnim specijalitetima npr. domaćim narescima, siru, kukuruznom kruhu, copanjku…

Domaći narezak, te razne vrste sireva, sve domaće produkcije

Bućnica i copanjak, pečenje – kotleti, carsko meso, rebrica, te dugo pirjana govedina, mekana da se rastapa u ustima

S obzirom na uređenje ambijenta a i na poneku nošnju što se tu mogla vidjeti bila je to i svojevrsna (mini)smotra folklora. A onda su se Jaskanske vinske svečanosti, koje su mogle postati odlična prilika za promociju svakoga proizvođača i njegovih vina posebno pa i poligon za ozbiljne dogovore oko plasmana proizvoda, ali i marketinški jak vjetar u leđa razvoju turizma na Plešivici, profanirale i pretvorile u običnu gostionicu s elementom birtije.

Veseli međutim jedna nova inicijativa, vezana uz sportsku rekreaciju te turizam: vjerojatno na poticaj plešivičkih pjenušara, a u organizaciji jaskanskog atletskoga kluba, startalo se s trčanjem plešivičkim stazama Bubble Run, koje završava dodjelom boce pjenušca pobjedniku u muškoj i ženskoj konkurenciji….

Što se tiče događanja, lijepe bi izglede za uspješnu promidžbu Jastrebarskoga i Plešivice mogla imati i nanovije ustrojena akcija Vino gradonačelnika, koja se nastavila na dva ili tri puta održanu akciju Diplomatsko vino što je okupljala uistinu reprezentativne i potencijalno sjajne goste-potrošače na Plešivici – osobe iz samog vrha naše države, te veleposlanike i druge diplomate iz različitih zemalja svijeta, a onda je eto, ne znam iz kojih razloga, stornirana. Vino gradonačelnika  se lanjske jeseni odvijalo na imanju obitelji Roberta Brajea u nazočnosti većeg broja gradonačelnika iz Hrvatske što ih je je čelni čovjek Jastrebarskoga uspio okupiti na berbi grožđa za to vino. Susret gradonačelnika zamišljen na berbi svake godine u trsju drugog vinogradara/vinara dobra je ideja, ali možda bi konkretno za izbor Vina gradonačelnika bolji način bio svake godine raspisati natječaj tako da svake godine više zainteresiranih lokalnih tj. plešivičkih proizvođača podastre uzorke na strukovnu ocjenu pa da onda od najbolje ocijenjenog uzorka Grad za svoje reprezentativne potrebe otkupi dovoljan broj butelja… Grad bi mogao imati i vlastiti podrum i vinoteku s Vinima gradonačelnika iz različitih godišta i od više različitih proizvođača, pa povremeno i organizirati Dane otvorenih vrata, ali, k tome, možda i vezano uz neke plešivičke raritete u smislu sorte/sorata, godišta berbe pa i tehnologije i tipologije, organizirati kakvu aukciju vina na visokom nivou…

U uredu gradonačelnika Jastrebarskog: Zvonimir Novosel, u sredini, lijevo je Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, a desno Ivo Kozarčanin, novinar urednik u 24sata

Evo me, s kolegom Ivom Kozarčaninom, urednikom u tiražnome 24sata, u uredu jaskanskog gradonačelnika, u društvu ne samo sa Zvonimirom Novoselom nego i s direktoricom Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivanom Herceg. Novosel je glatko pobijedio na najnovijim nedavnim izborima za čelništvo Grada, i sad je pred njim još čitav mandat u kojemu bi, kaže, pokušao učiniti što više u pravcu maksimalno mogućeg gospodarskog vrednovanja jaskanskoga kraja kroz turizam baziran na eno-gastronomiji.

Plešivica se u posljednje vrijeme jako izdignula kakvoćom i brojem različitih tipologija vina (mirna konvencionalna, narančasta, te pjenušava…), međutim kao teritorijalni brend nije ni približno dosegnula snagu brendova tih nekoliko ambicioznih vinogradarsko-vinarskih obitelji koje su svojim zalaganjem na kakvoći pokazale koliko je u segmentu vina, a time i turizma Plešivica snažan potencijal. Novosel naglašava kako bi volio da profesionalnih i ambicioznijih proizvođača bude znatno više, pa da se na pravi način, kroz snažnu sinergiju, iskoriste mogućnosti za visoku dobrobit cijeloga kraja. Zvonimir Novosel najavljuje da će u ovom svom novom mandatu sebi dati truda da jačim podrškama proizvođačima i ponuđačima koji rade kvalitetno, ozbiljno i temeljito Grad Jastrebarsko uključi u kreiranje i punu implementaciju strategije vezano uz proizvodnju i plasman vina te uz adekvatne turističke aktivnosti, radi ostvarivanja vrijednih gospodarskih rezultata na razini i teritorija značajnih za sve. Pa zar nije i sasvim logično da prvi čovjek Grada i njegova ekipa čine sve da vlastiti kraj dignu ekonomski na što više grane?

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, te hrvatski sommelijerski prvak Filip Savić i novinar Ivo Kozarčanin s istaknutijim plešivičkim vinarima koji su duboko uronili u pjenušce: Josipom Korakom, Franjom Kolarićem, Dragom Kurtaljem, Zdenkom Šemberom, Tomislavom Tomcem i Dominikom Jagunićem. Inače, Jagunić, Kurtalj i Kolarić otvoreni su za goste, Kolarić u Hrastju ima restoransku dvoranu za svečanosti za 180 osoba i smještajni kapacitet – 15 soba kategoriziranih sa četiri zvjezdice

Posao međutim ovdje nije nimalo jednostavan, naime da bi se postigao uspjeh potrebno je napraviti dosta toga o čemu se do sada u nas, ne samo na području Jastrebarskoga i vinorodne Plešivice nego i općenito Hrvatske, premalo razmišlja(lo).

Treba uvesti reda, i osmisliti programe djelovanja! U lokomotivi koja ovdje vuče, Grad Jastrebarsko jedan je partner, a prikladno udruženi vinogradari/vinari su drugi.

Drago Kurtalj otvorio je u središtu Zagreba kušaonicu, svojevrsnu plešivičku ispostavu u Metropoli. Jako dobro intimno mjestance za različite prezentacije upravo i Plešivice. Svake srijede Kurtalj, na slici u svojoj zagrebačkoj Vinskoj kleti sa suprugom Dubravkom, poziva na besplatni cušpajz, u ponudi uz svoja vina ima i neka od kolega iz svojega kraja. Kurtalji uz svoju kuću i podrum na Plešivici imaju također lijepu malu kušaonicu, sličnu ovoj zagrebačkoj, a, evo, pripremaju i smještajni gostinjski objekt

Nužno je da se napokon lokalni vinogradari i vinari, kao kategorija koja izravno živi od vina pa može, posredno, profitirati i od vinskog turizma, dobro samoorganiziraju, tj. da – bez obzira na to tko se s kime privatno voli više ili manje ili nikako – formiraju POSLOVNU, znači INTERESNU udrugu ne samo sa precizno označenim ciljevima nego i s dobro elaboriranim programom/pravilnikom kako doći do tih ciljeva, a i s internim mehanizmima nadzora da ne bi bilo skretanja sa zacrtanoga puta. To je baza.

PROFESIONALNO, a NE VOLONTERSKI i AMATERSKI

Bitno je da priča funkcionira na profesionalnoj, a ne na volonterskoj i amaterskoj osnovi. Znači, u toj zajednici vinogradara/vinara mora biti i zaposlena osoba odnosno zaposlenih osoba na plaći, a kojima je zadatak da se bave administracijom te da u stvarnost provode zacrtane smjernice. Uz ulogu predsjednika, dakle osobe koja je uvijek iz redova vinara i na čelu je savjeta proizvođača što odlučuje o poslovnoj politici branše u vlastitome kraju, takve poslovne zadruge ili udruge trebaju predvidjeti – tako je barem u svim značajnijim i uspješnim poslovnim asocijacijama producenata istorodnog proizvoda vani – i poziciju izvršnog direktora, profesionalca koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača ali mora biti jako dobro verziran u sve ono što obuhvaća business, a to su ekonomija općenito, razni zakonski propisi, povlačenje financijskih sredstava iz raznih fondova, marketing, modeli formiranja robne marke proizvoda na nivou teritorija, turizam, efikasna zaštita robne marke od zloporabe… Izvršni direktor odgovoran je za to da se od strane odbora proizvođača definirana poslovna politika pretoči u realnost.

Nužno je da takvo poslovno udruženje ima i članarinu, kako bi se skupila sredstva za određene troškove bez kojih ne ide. S druge strane, da se ispune opće željeni zadaci, neophodno je i da relevantne društveno-političke strukture na svoj način kvalitetno idu na ruku djelovanju udruženja na zajedničkome cilju.

Među preduvjetima za dolazak u neki kraj svakako su uređenost i privlačnost ambijenta

Jedan od korisnih poteza Grada, a rekao bih ovdje i Zagrebačke županije, svakako bi bio izboriti se za oporezivanje neobrađenih, zapuštenih poljoprivrednih površina. To bi moglo donijeti višestruku opću korist: maksimiziranje proizvodne iskoristivosti raspoloživih poljoprivrednih terena što je i te kako važno za povećanje količine i osobito kakvoće proizvoda (vina), a dovoljna količina, teritorijalna prepoznatljivost i visoka kvaliteta pak nužni su za ozbiljnu osnovnu ponudu teritorija. Zatim, ambijent ne bi na nekim položajima izgledao ružno i otužno, što je također i te kako važno naime tko li to voli poći da se razonodi i da potroši novac u okoliš što ne izgleda lijepo? Treća korist obrađenog i uređenoga ambijenta svakako može biti prednost u obrani od elementarnih nepogoda (požari!; to je sada jako aktualno), a četvrta je, i ne manje važna, korist: mogući veći ostanak mladih na selu i smanjenje iseljavanja ne samo u druge domaće, najčešće već ionako prepunjene urbane sredine gdje se, tim dolascima i ostancima, povećavaju socijalni problemi, nego i od iseljavanja u inozemstvo (također u Hrvatskoj vrlo aktualno u posljednje vrijeme). Adekvatan prostorni plan te to oporezivanje neobrađenih a vrijednih poljoprivrednih površina ne treba shvatiti i kao način da se nekome otme privatno vlasništvo (onome tko neće ili ne može raditi na zemlji opcija je ili da parcelu po realnoj – a ne ucjenjivačkoj! – cijeni proda nekome tko želi raditi, ili da je takvome dade u najam), nego naprosto da se neki osobito bolji položaji prikladno iskoriste u funkciji ekonomskog boljitka čitave zajednice.

Korak, Šember i Tomac svakako su predvodnici kakvoće na Plešivici. Obitelj Šember i obitelj Tomac, iako imaju lijepe objekte za prihvat gostiju (Šemberov je gore, a Tomčev dolje), ne uključuju se, barem zasad, i u turističku aktivnost, s obrazloženjem da ne bi stigli kvalitetno obavljati dva vrlo zahtjevna posla

Svakako bi bilo dobro da se glede involviranosti proizvođača u projekt na Plešivici krene od postojeće jezgre dosad u kontekstu kakvoće najdokazanijih nekoliko pojedinaca, a ostali, koji još nisu na toj razini kvalitete i razmišljanja o važnosti kreiranja robne marke i od vlastitoga teritorija, pridruživali bi se kad za to sazriju. To znači onda kad pokažu volju da idu tim opće zadanim pravcem i kad se iskažu jačim pomacima nabolje u kvaliteti i prezentaciji prvenstveno izvornosti (od konkurencije se treba razlikovati barem u nijansi!) u ponudi svojega područja.

Rajnski rizling svakako je adut Plešivice

Dalje, bitno je mudro odabrati tip proizvoda (sortu grožđa ili nekoliko za dotični teritorij tradicijskih i karakterističnih sorata grožđa, ili pak neku prikladno kreiranu mješavinu tih lokalnih sorata), odnosno tip vina koji bi dobro prezentirao teritorij i koji bi se kao takav gurao i ustoličio kao perjanica područja (općenito gledano opcije su mirno mlado i mirno odležano, te pjenušavo, desertno visokopredikatno, specijalno…). Svojedobno se, u režiji Zagrebačke županije kojoj Plešivica pripada, i krenulo tim pravcem, međutim kao adut je izabrana kriva sorta – portugizac, koji nema takav potencijal kao što ga imaju npr. s Plešivice znani rizling rajnski i chardonnay.

Jako je za stvaranje renomea i prepoznatljivosti teritorija važno i da se prihvati prikladno označavanje proizvoda, tj. precizno obraćanje konzumentima navodima na etiketama te na promidžbenom kolosijeku.

Kod nas se u najnovije vrijeme, primijetio sam, maltene sva vina – koja to zavrjeđuju i ona koja nemaju podlogu za tako nešto – sada nekako automatski označavaju oznakom ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), kao da ne postoji i – inače ništa manje vrijedna! – oznaka ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla). Nitko nikome ne brani da na svoj način proizvodi vino od ove/ovih ili one/onih sorata odnosno u ovoj ili onoj tipologiji (mirno, narančasto, pjenušavo, visokopredikatno, specijalno…), međutim logika kaže da oznaka ZOI može obuhvaćati samo vina od kultivara što se u tom nekom području oduvijek ili već jako dugo sade i uzgajaju i što su se dokazali i kao kvalitetni, te što su s obzirom na svoju dugačku prisutnost već i tipični za to područje, kao i vina rađena u tipologiji karakterističnoj za taj teritorij. Konkretno za Plešivicu bi, uz šipelj, veltlinac crveni, silvanac zeleni, lovrijenac… iz starih starih nasada, u te tradicijske svakako spadali od prije niza desetljeća tu odlično udomaćeni rajnski rizling te chardonnay (dok se s DNA-testovima nije nepobitno ustanovilo da je riječ o chardonnayu govorilo se, na Plešivici, o pinotu bijelome). Ne vjerujem da bi bilo mudro svakom tom kultivaru posvetiti se u marketinškom smislu zasebno, naime malo ih je ipak previše, pa je razumno koncentrirati se na par opcija koje šira publika može i zapamtiti kao specijalnost i identificirajuće robne marke Plešivičkog vinogorja. Po meni ima rezona da u igru za oznaku ZOI uđu kakvoćom i te kako i ovdje afirmirani te međunarodno vrlo popularni kultivari rizling rajnski i chardonnay, stvar je sada dogovora vezano uz – makar je on relativno novi došljak, ali je riječ o sorti kontinentalnog pojasa – pinot crni, da se pokrije segment crnjaka a i pjenušaca. Ostali kultivari ovdje spomenuti kao stari i tradicijski na Plešivici u određenim postocima, eventualno pojačani i s nekim dogovorenim udjelom rajnskoga i chardonnaya, mogli bi se pomiješati u neki ZOI Plešivica cuvée.

Budući da je Plešivica u Hrvatskoj kolijevka suvremene proizvodnje pjenušaca i to tehnologijom drugog vrenja u boci i s najmanje 18 mjeseci do dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja, opravdano bi bilo i da se pod oznakom ZOI Plešivica nađe baš takav tip pjenušaca, za koji je na etiketi navedeno i da je dobiven tradicijskom odnosno klasičnom metodom (méthode traditionelle, odnosno méthode classique).

Nakon remuagea u proizvodnome procesu, sada remuage na kockama leda…

Želi li netko, tko za pjenušac proizveden od grožđa iz Plešivičkog vinogorja provodi, radi postizanja mjehurića, drugo vrenje u boci, sa svojim pjenušcem na tržište ranije, može rabiti navod metoda drugog vrenja u boci i oznaku ZOZP. Za onoga tko se upusti u produkciju pjenušaca metodom charmat, uz navod drugo vrenje u tanku odnosno drugo vrenje u cisterni, također uz obzir dolazi ZOZP, a ne ZOI.

Za sauvignon kao sortu ne baš davnog početka širenja Plešivicom, bez obzira na to što se na Plešivici pokazuje u jako dobrome svjetlu, ne nalazim opravdanje za ZOI, a bogme, pogotovu, ni za syrah, koji je tipičan mediteranski kultivar i koji je najsvježiji internacionalni doseljenik na Plešivici, ne bi trebalo biti mjesta unutar ZOI-ja Plešivica. Ima li proizvođač s Plešivice vinograd sa syrahom unutar Plešivičkog vinogorja (dakle ako drugdje ne kupuje grožđe) ispravno za to vino je opet ZOZP Plešivica.

Amfore i macerirana vina

Glede tipologije, nisam ni kod narančastih vina za Plešivica ZOI, mada je, uz Istru upravo Plešivica prva u Hrvatskoj prihvatila tu drevnu gruzijsku tehnologiju i mada Plešivica danas u Lijepoj našoj ima najviše – i to vrlo uspješnih – vinara i krasnih vina u tome segmentu. Ipak, taj gruzijski pristup naprosto nije tradicijski i nije karakterističan za hrvatske krajeve. Uostalom, pa zar se treba sramiti oznake ZOZP? Kod narančastih vina Plešivica ZOZP bilo bi dobro da se, iz razloga stilistike i specifične organoleptike, prema javnosti dobro iskomunicira – među ostalime i navodom na etiketi – pravilo što ga s dobrim ishodom primjenjuje nekolicina najboljih plešivičkih proizvođača oranžne kapljice: da maceracija traje oko pola godine i da je potom dozrijevanje u drvu oko dvije godine.

Profesionalno udruženje u skladu s namjerom da kroz proizvod što ga nudi afirmira i široko poznatime učini pa i na tržištu dobro plasira teritorij na kojemu djeluje moralo bi kvalitetno surađivati sa znanstvenim institucijama uz pomoć kojih može stalno unaprjeđivati kakvoću. Ono mora, barem za kategoriju ZOI, a najbolje bi bilo i još i za ZOZP, i donijeti pravilnik ponašanja svojih članova u vinogradu (u to ulaze: izbor pozicija za vinograd, odnosno strukovno potkrijepljena kategorizacija po vrijednosti pojedinih vinogradarskih položaja, opredjeljenje za za teritorij primarnu sortu ili primarne sorte te njihovih klonova, preporučena gustoća sadnje, uzdržavanje trsja – danas se sve više teži eko-pristupu – visina prinosa, rokovi berbe, te, u podrumu, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja. U komercijalizaciji – najraniji dopušteni izlazak pojedine kategorije vina na tržište. Preporučljivo bi bilo kreirati i piramidu kvalitete te dogovoriti se o cjenovnim pragovima za pojedine kategorije. Ponavljam: neophodno je oformiti i vlastito kontrolno tijelo, da se, vidi tko se pridržava regula udruženja a kome zbog neprihvaćanja pravila ne treba otvarati vrata ulaska u asocijaciju odnosno kome tko je unutar saveza zbog opetovanoga nepridržavanja regula valja pokazati vrata izlaska.

Vino, sir, med, mesne prerađevine… Smisao i cilj je plasirati sve to, te još i dosta drugoga, a ne samo koju butelju vina više

Ovo su eto temelji, poprilično opsežno i zahtjevno, s realizacijom mogućom tek u dužem vremenskom razdoblju. Nužna je dakako i dogradnja, svakako i dobrim marketingom za koji bi eto uz ovaj način ustroja napokon bilo vrlo dobre osnove. Podsjetio bih: smisao je priče ne samo da poneki pojedinac proda koju butelju više, nego da se kroz tržišno zanimljivu količinu i konstantnu kakvoću eno-gastronomske ponude stvori a onda i drži ugled cijeloga teritorija kako bi se unosno, uz vino te na bazi vina kao magneta, plasirali krajolik, kulturne i povijesne posebnosti, mogućnosti sporta i rekreacije, narodni običaji, lokalni sir, mesne prerađevine, povrće, kolači, restoranski i smještajni kapaciteti, suveniri, pa i roba široke potrošnje…  ♣                                                                                    SuČ – 07/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ