SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

⦁ VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol…

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna. ◾

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019 – Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKA – Filip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019 – OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018 – Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017 – Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brut – Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primošten, parcela Gaj, sorta Babić, loza stara stotinjak godina, suho, 13,0 vol %  Nekomplicirano, svježe, skladno, relativno dobre strukture. Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne  trajnosti. ⦁ DEORUM limited edition – SLADIĆ FAMILY, desertno kvalitetno vino, Dalmatinska zagora/Skradin, Plastovo, sorta Maraština, grožđe prezrelo, 15,2 vol %, 0,50 lit. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. ⦁ TESTAMENT BABIĆ PROŠEK 2018 – TESTAMENT WINERY, Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, sorta Babić, 14 vol % alkohola i sa 100 g/l neprovrelog sladora. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena (rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta) da se pokaže u punom svjetlu i sjaju. Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog (višnja) i bobičastog voća (borovnica, crni ribiz…). U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim  taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga. Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji.

___________________________

Proizvođači se predstavljaju…

TESTAMENT WINERY – Direktor i glavni enolog vinarije Testament Juraj Sladić u tijeku ovih ZOOM-prezentacija vina Šibensko-kninske županije rekao je kako su u projekt Testament investirali Šveđani. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz 2019. proizvedeno je od grožđa dovezenog iz Oklaja, napunjeno ga je oko 4000 butelja, cijena butelji u maloprodaji je između 75 i 80 kuna

Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu

Grožđe za pjenušac Testament Opolo 2019 brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji. Ukupno je napunjeno oko 3000 butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina – 500 butelja – degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od 2500 boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Alkohol:  11,0 vol %, 0,75 lit. mpc. u vinariji: 150 kn.

Za prošek Testament Babić 2018, koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta. Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko 2000 litara prošeka.

SLADIĆ FAMILY – Marko Sladić iz Plastova kod Skradina prezentirao je svoj obiteljski posjed: šest hektara vinograda, glavna sorta je Maraština, s oko 70 posto zastupljenosti. Obitelj Sladić suhi debit iz 2019 proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko 5000 butelja, mpc. se kreće oko 60 do 65 kuna za bocu A slatko desertno vino Deorum dobiveno je alkoholnim vrenjem na authtonom, vlastitom kvascu i uz šest mjeseci dozrijevanja kapljice u drvu. Godišnja količina tog desertnog vina bude oko 800 do 1000 polalitrenuh boca.

Rade Županović

OPG ŽUPANOVIĆ – OPG Županović iz Kruševa u zaleđu Primoštena vodi Rade Županović. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze – sortu Babić – sadili su na dva hektara 2016. godine, a u 2019. imali su, rekao je Rade, drugu berbu. Uz babić u crnoj verziji u kategoriji kvalitetnoga (12 vol%) i mladoga te vrhunskoga (s 13,5 vol %), Županovići imaju i rosé, te prošek. Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je 6000 boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. ◾

_______________________________

Sorte; BABIĆ

TOPLI NEKTAR s PRIMOŠTENSKIH ČIPKI – Babić je visokokvlitetna je hrvatska vinska sorta vino od koje jako dobro podnosi dozrijevanje u barriqueu.

SINONIMIMA Babić crni, Babičević, Pažanin, Roguljanac, Rogoznička, Rogozničanac, Šibenčanac, Crnac rani, Grešljivka, Prhljevac. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali.

Babić

Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica – potomak Plavca maloga….

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Babić odavna raste u Dalmaciji. Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom – nastale tako što se, kako bi se  došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom –  čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik (dalmatinskom) težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!…  Babić je osobito rasprostranjen oko Šibenika i posebice Primoštena. U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara  inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama.

Ovo su  SVOJSTVA sorte: Babić ima tendenciju visokog  prinosa pa mu ne odgovaraju sustavi uzgoja veće ekspanzije i nužno je kod njega prakticirati rez na kratko. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda. Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat. Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu.

Vino s primoštenskih terasa bude tamne do i gotovo neprobojne rubinske boje (u mladosti s jačom nijansom ljubičastoga), s izraženom voćnosti (tamno voće) ali i sa senzacijom posušena bilja, duhana, mekano, puno, sa suhim ekstraktom i do 30 i 35 g/lit, s 13,5 i više, tj. i do 15 vol %  alkohola, s između 5 i 6 g/lit ukupne kiselosti. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal.

JELO i SERVIS: Poslužiti iz veće čaše, na temperaturi od 18 stupnjeva, odlično će prijati uz pečenu plavu ribu, janjetinu s ražnja, razna pečenja, divljač. ◾

______________________________

S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište. Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je – djeluje kao da je dodano nekako usput – vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten (kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači) i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja (Gaj), međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten. Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz 2019, 2018, 2017, 2016. Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Neka vina otkrivala su – doduše nimalo napadno i smetajuće, da su dozrijevana u bačvi(ci), potom: alkoholi u vinima varirali su od 12,0 vol% preko 13,0, 13,5 vol %, pa do 14,5 vol %…

Čuvene primoštenske čipke Babića

Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije (između ostaloga moguć i jako dobar plasman – tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!), uz ovu degustaciju postavlja se pitanje što je to, zapravo, babić kao vino, kakav treba biti upravo taj dragulj (uvjerenja sam i osobno da dragulj definitivno jeste!) babić kao prepoznatljiva županijska robna marka vina i najbolji tipični eno-gastro predstavnik teritorija. Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni.

S utemeljenog polazišta – nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. (tada u nas još nije bio uveden ZOI) na tržište izlazili i iskazali se šibenski Vinoplod, zatim, enolog Leo Gracin (Suha Punta naročito!) te Danijel Szabo Markus, ovaj posljednji posebice se sada ističe s Babićem Franz Ferdinand 2015 (usput: dobivenim u suradnji s enologinjom Ivonom Đipalo Jeličić poteklom iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, neko vrijeme u strukovnom smislu pod izravnom ingerencijom upravo Gracina) – smatram da je Babić predobra sorta (dragulj!) da bi joj se u proizvodnji kapljice i u njenu označavanju za tržište pristupalo stihijski, dakle da se naziv Babić ovako kako je to sada troši olako te da se naveliko hvali i ono vino od njega a koje nije na razini naj, naj… i ranga perjanice teritorija! Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga (dovoljno) svjesni!

Sudionici u diskusiji – dubrovački sommelier Marko Šram i zagrebački sommelier Darko Lugarić

Od nekolicine diskutanata na skupu moglo se čuti kako je ovo postojeće stanje s babićem dobro jer vina se dobro prodaju a, isticano je, vino se i proizvodi da bi ga se prodalo, ovakva raznolikost u verzijama babića i pohvaljena je, objašnjenje je bilo da je raznolikost bogatstvo, međutim ti koji su zastupali ovakvu raznolikost nisu bili za to da se u suglasnosti sa strukom i s lokalnim dugogodišnjim iskustvom vezanim uz redovitost u visokoj kakvoći u berbama Babića, službeno izdvoje i do statusa crua izdignu neke pozicije, oznaka kojih bi na etiketi dodatno isticala kvalitetu i osebujnost vina babić – tu eto nisu (?!) vidjeli naznaku tog bogatstva. Istina, pred kraj diskusije nekoliko proizvođača ipak je izjavilo da bi se za babić mogle uvesti službeno priznate dvije kategorije vina – jedna bi bila mlađa kapljica, a druga, stupanj iznad, ona odležana i zrela, razvijena. Nekoliko ih je pak reklo na kraju i to da bi možda dobro bilo babić njegovati kao prvenstveno kompleksniju i strukturiraniju kapljicu, a područje mlađe, svježije, pitke da može kod crnih vina pokrivati npr. plavina, kod mlađih bijelih spomenut je debit, a u domeni ozbiljnijih bjelih maraština.

Rekao bih da je krajnje vrijeme da se, radi vlastitog interesa, robni proizvođači iz Županije poslovno udruže (u tijelo koje bi onda moglo i dobivati raznolike opravdane poticaje društvene zajednice) i da se dogovore, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i marketing, o pravilniku obveznome za pridržavanje za sve članove a zahvaljujući kojemu bi se realiziralo ne uniformnost i dosadnu jednoličnost, čega se možda neki pojedinci boje, nego, ponavljam, prepoznatljivu za sortu te za teritorij karakterističnu fizionomiju babića za danas-sutra moguće komercijalno vrlo unosnu županijsku marku vina.  ♣

____________________________

ON LINE PROMOCIJA VINA KVARNERSKIH SORTI – Sad kad nema vinskih festivala i sajmova te drugih promotivnih manifestacija vezanih uz Bakhov nektar a na koje smo naviknuli, aktivnosti su se preselile na Internet. Ono što je prije, u razdoblju uživo, bilo normalno, postalo je nenormalno, no začas s pretvorilo u – novo normalno!

Zeljko Stilin Belec iz redova organizatora (lijevo), te Ivica Dobrinčić Šipun

Sada svatko za sebe unutar svoja četiri zida degustira i pijucka, s time da je sastanak svih na zadanu temu unutar nekog prije određenog termina preko Interneta. Tako je, eto, usporedno s kušanjem vina Šibensko-kninske županije, u drugom dijelu prosinca 2020. realiziran i susret Kvarner u vašem domu, uz kapljicu od sorata tradicijski uzgajanih na našem kvarnerskom području. Organizatori su bili međunarodni eno–gastro festival WineRi, te Udruge vinara Kvarnera, Turistička zajednica Kvarnera, a tehničku podršku dala je Visoka poslovna škola PAR. Događanje, u trajanju od gotovo tri sata, okupilo je u raspravi o vinima – o njihovim svojstvima te o sljubljivanju s hranom – stotinjak sudionika (sommelieri, vinski znalci, znanstvenici sa sveučilišta, novinari, restorateri, hotelijeri, trgovci, organizatori vinskih događanja, turistički radnici…)  iz cijele Hrvatske. Vina na kušanje podastrli su PZ Gospoja, vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar iz Vrbnika, zatim vina Plovanić iz Kastva i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Svi sudionici kušali su: pjenušac Maličić od autohtone kvarnerske vinske sorte Žlahtine a iz produkcije vinarije Šipun iz Vrbnika kojeg je predstavio vinar Ivica Dobrinčić, pjenušac od Žlahtine San Marino vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog kojeg su predstavili vinar Miroslav Palinkaš i enolog vinarije Marijo Jeličić, zatim mješavinu sorata Verdića, Mejskog, Divjake, Malvazije, Brajkovca te Belice kuće Plovanić iz Kastva a koju je predstavio vinar Dean Rubeša. Žlahtinu PZ Gospoja iz Vrbnika predstavio je enolog Anton Brusić, dok su autohtonu crnu kvarnersku vinsku sortu Sansigot/Sušćan Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika predstavili vinari Ivan i Egle Katunar.

– Ovo predblagdansko razdoblje pravo je vrijeme za druženje, kušanje, makar uz Internet, i odabir vina na blagdanskom stolu, zato smo odabrali pjenušce i mirna vina, a ovo je bila prilika da se što više ljudi upozna s autohtonim sortama koje su zaista bogatstvo Kvarnera ali i Republike Hrvatske – rekao je dr.sc. Žarko Stilin, glavna osoba vezana uz ovu on line degustaciju.◾

Na kraju ružne i tužne godine, te na početku godine od koje se očekuje mnogo…

AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

Godinu što je upravo prošla nećemo pamtiti po dobru: corona je poharala cijeli svijet, zbog nje i od covida19 umrlo je puno ljudi, među njima također poprilično onih koji inače vrlo vjerojatno ne bi bili već otišli. Mnoga pa u posljednjem periodu i vrlo stroga ograničenja uvedena u teškoj borbi protiv pandemije pučanstvo su dovela na rub živaca. Gospodarstvo je ozbiljno osakaćeno. Kao da to nije bilo dovoljno – Hrvatsku su pogodili i potresi, počelo je na proljeće u Zagrebu i okolici i nastavilo se, i jačim intenzitetom, u prosincu, a da nam u višemjesečnom predahu od jače trešnje do trešnje ne bude dosadno pobrinule su se ljetne poplave. Petrinja je sravljena sa zemljom, broj u minuti nastalih beskućnika golem.

Najgore je što je ovaj najnoviji neprijatelj, kao nijedan drugi, posve nepredvidiv i ne znaš u kojem će trenutku udariti i kojom žestinom. Počeli smo se nekako administrativno i činovnički nadati da će s prvim danom nove, 2021., zla kob olabavti i prestati. Eh, kad bi se bitne stvari mogle rješavati okretanjem lista u kalendaru ili, kako se jedan kolega novinar na Faceboku u Staroj godini pohvalio, bacanjem poderanog kalendara 2020 već ujutro 31. prosinca  poderao i bacio u smeće…

                U industriji događanja pad prometa i više od 90 posto, Zajednica industrije događanja HGK traži hitnu pomoć da preživi. Evo malo činjenica koje šalje Hrvatska gospodarska komora:

– Naša industrija jedna je od najviše pogođenih, bilježi se pad od čak 90 posto, a negdje i do 100 posto. Prosinac nam je uvijek do sada bio jak mjesec tako da nam najveći udarac tek slijedi, naime počeci godine su inače manje aktivna razdoblja. Svibanj nam je zadnja ciljna ravnina. Mi smo trkači na srednje pruge, preživjeli smo deset krugova, no ne znamo koliko ćemo još moći ovako – rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice industrije događanja HGK Boris Kovaček (usput: za zamjenike predsjednika Zajednice izabrani su Darko Tuček i Joe Bašić, a za poslovnu tajnicu Zajednice Jagoda Divić) iz tvrtke Pepermint.  

Kao ključni problemi ističu se poteškoće oko isplate plaće djelatnicima, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoje formalno obrazovanje, školovanje je kroz rad. Teškoće su vezane i uz podmirivanje fiksnih troškova, posebno za tvrtke za iznajmljivanje opreme vrijednost koje se mjeri u milijunima kuna, a troškovi skladištenja vrlo su visoki.

Boris Kovaček

– Vrlo nepovoljan je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu u kojemu je potrebno nekoliko godina za povrat investicije i za dolazak u profitabilnu fazu. A sada smo morali otkazati dosta priredbi već u visokoj fazi organizacije – dodaje Kovaček.

U dopisu Vladi traže se nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha. Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu ovim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom Neustart Kultur osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

– Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološke mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć – bile su Kovačekove riječi.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da industrija događanja još uvijek nije prepoznata kao važan generator promjena u gospodarstvu te zapošljavanja mladih, obrazovanih i kreativnih kadrova.

– Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko je ova branša ključna i za brend i imidž zemlje kao turističke destinacije. Percepcija je, pogotovu na lokalnoj razini, da zarađuje samo organizator, a ne postoji svijest o tome što sve određene priredbe donose i lokalnoj zajednici – kazao je Radoš. – Naime, Industrija događanja utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja počela se razvijati krajem devedesetih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009., doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice zahvaljujući organizacijama značajnijih festivala poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

ITER VITIS – Pandemija je gadno za(s)kočila turizam. I te kako ozbiljan udarac zbog bitno slabijeg kretanja turista pretrpio je vinski sektor. Čuje se da hrvatske vinarije više od 70 posto prodaje realiziraju kroz turističku sezonu, odnosno zahvaljujući turističkoj sezoni. Iz Hrvatske gospodarske komore, unutar koje postoji i Udruženje vinarstva Hrvatske, javljaju da se u dosadašnjem trajanju pandemije u svijetu potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila. Ni porast internetske prodaje vina nije mogao ublažiti velike gubitke u sektoru. Najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Kakva-takva lanjska turistička sezona u nas ublažila je veliku štetu i katastrofične prognoze. Hrvatski vinari zabilježili su navodno ipak nešto manji pad prodaje od međunarodnog prosjeka. S obzirom na mjere koje su još uvijek na snazi teško je predvidjeti bilo što, istaknuto je na međunarodnoj online konferenciji ITER VITIS – konkurentno i sigurno. Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

– Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom. Jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno, ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu vinski turizam, koji je više od prodaje vina, dodatno dobiva na značenju. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja – istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko-vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute Tur Kultur te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.

Nikolina Brnjac

– Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija – iznijela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

– Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu – poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

                U vinski turizam 8,8 milijuna eura! – Sinergijsko djelovanje vinogradarstva/vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je dodatnog razvoja i jednog i drugoga. Bit je s jedne strane na vanjskim tržištima promovirati hrvatska vina ali i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno na obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti covid19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora – rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tušek je istaknuo kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga su u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Dragan Kovačević

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam iznio je podatke o potrošnji vina vezano uz turizam:

– O tome kolika  je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i  54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a 50 posto je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina – kazao je Kovačević, i dodao kako se moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza sada čine gotovo 95 posto.

Na konferenciji je nastupio i dr. sc. Edi Maletić, profesor na Odjelu za vinogdararstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uz već znane podatke, koje je objavio i Svijet u Čaši, o tome kako na svijetskoj razini najviše vinograda imaju Španjolci te kako najviše vina u posljednje vrijeme proizvedu Talijani (prije su se kao prvaci u količini produkcije izmjenjivali s Francuzima), i kako od vina najviše prihode ostvare Francuzi, iznio je zanimljiv i u široj javnosti manje rašireni podatak da svaka druga boca vina nije proizvedena u zemlji u kojoj je popijena.

Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno, u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija, istaknuto je na ovoj konferenciji o turizmu kao određeni zaključak i gospodarska smjernica. Naglasak se, smatram, baš u kontekstu navoda iz prethodne rečenice moralo staviti na još nešto bitno a za što nisam primijetio da je bilo spomenuto, riječ je o nečemu što već dugo ponavljam u svojim napisima – nužnosti kvalitetnije samoorganiziranosti vinska branše u Hrvatskoj na način da se vinari po zemljopisnim područjima na kojima djeluju udružuju u visoko poslovna (među)profesionalna tijela (u Italiji: Consorzio del vino…, u Francuskoj: uredi kao Bureau ili Comité Interprofessionel du vin…, u Španjolskoj: Consejo regulador…) koja mogu, svako, najbolje brinuti i koja kao glavna trebaju brinuti da se pojmovi autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno i realiziraju, dakle da stvari ne ostanu na razini riječi. Vezano uz to nužno je kod nas i uvesti sustav apelacija koje bi pokrile sve te vinogradarske teritorije i zahvalujući kojima bi do izražaja došla klasifikacija položaja po kakvoći a time i klasifikacija po rangovima kakvoće i vina i jasno označavanje vina utemeljeno na relevantnom temelju, sve to i te kako bi se gospodarski povoljno odrazilo…

24. Zlatna kuna 2020 – Burilović: Unatoč svemu, biznis ne smije i neće stati – Po 24. put dodijeljena je Zlatna kuna našim najboljima u gospodarstvu

– Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču, priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika i u neprilikama. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u toj godini korone bilježe rast poslovanja za čak do 40 posto! Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu no vrlo važnu poruku da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Luka Burilović

Kazao je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali je naglasio i to da je sada krajnje vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. U 2020. smo zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije, poručio je Burilović.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijima banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža iz Huma na Sutli koja je u 2019. proizvela više od milijardu boca i staklenki, od čega je gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta.

Zlatna kuna za najbolju srednje veliku tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava  Croz, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za više od 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku okitila se Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post start-up izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru kao dio HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva, a priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini. ♣

_______________________________

Ispred jedne od bačvica u kojima je dozrijevao svjetski zlatni Syrah 2017 – Iki Malinkovski, vlasnik, Chateaua Kamnik. Desno, u Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

Makedonsko Zlato Ten Barrels Syrah 2017 Reserva Chateaua Kamnik iz Skopja, osvojeno za svjetskom ocjenjivanju Syrah du Monde u organizaciji Forum oenologie što ga čine francuski enolozi-degustatori. Vino se plasiralo na drugo mjesto najboljih svjetskih syraha u 2020. godini! Na slici su ponosni vasnik Ilija Malinkovski i – u količinskom smislu – nekoliko punjenja spomenutog syraha.

__________________________

______________________________

VIJESTI/NEWS

Vino pod violinskim ključem

UZ JOSIPINU BLAGDANSKU ŠTUKU u ŠLAGU GRAŠEVINA Mitrovac 2018 VLADE KRAUTHAKERA – Nenadmašna Lisica! U 2020. općenito groznoj godini slavila je lijepih 70, zatim pola stoljeća na sceni, izdavanje novih albuma, primitak Porina za životno djelo. Znam je više od 40 godina, ona je učvršćivala svoju pjevačku karijeru a ja sam tada radio na mjestu urednika stranica posvećenih vedrim notama te turizmu. Nekad je živjela u Heinzelovoj a ja u Preradovićevoj ulici, kao susjed tada još budućeg njenog C-a. Unatrag barem oko 15, ako ne iviše godina, na istoj smo adresi, u zgradi u kojou je doselio I famozni C, a u kojoj nas dijeli šest katova. Kad ljeti, kad su prozori otvoreni, prodjem pored njenog stana čujem joj glas dok vježba, a u najnovije vrijeme i isprekidane zvukove glasovira, kao da komponira. A zaista se počela baviti i skladanjem, no priznaje da joj ne ide onako kako je zamišljala i željela. Pa utjehu pronalazi u – kuhanju! I tu, eto, uspijeva! Glavni joj je hit Josipe Lisac na tanjuru štuka u šlagu! Kad je za njen ukusan hobi i spomenuto jelo iz RTL-ova Dnevnika Direkt saznao njen veliki poklonik glede glazbe Vlado Krauthaker, odlučio je u vrijeme blagdana darovati joj svoju sjajnu Graševinu Mitrovac 2018, a ja sam kao susjed bio zadužen da budem poštar!….

______________________________________

In Memoriam

ZDRAVKO ILIJA & PAVICA JAKOBOVIĆ

 Dragi naši Zdravac i Pavica!

Sjajni ljudi!

Angeluš i dalje za vas/za vami zvoni… V našim srcima na svoj način, uz suzu i za navek. A kad je bilo u Château Angélus pri prvim tonovima zvona na dolasku svi smo suzicu pustili…

Uspomena na lijepa vinska putovanja po bordoškome kraju i Toscani  na kojima smo bili zajedno u režiji Svijeta u Čaši. U planu je, tragovima caberneta, bio i mađarski Villany, ali želja je ostala neispunjena, sudbina je htjela da Zdravko krene drugamo…

Châeau Angélus – doček s himnom Hrvatske sjajno odsviranom na zvonima na tornju

Sa suprugom, te s prijatejem Mladenom Siberom u razmjeni butelja na toskanskom posjedu Ca’ Marcanda glasovitog Angela Gaje, te, desno, na posjedu Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchette u oblasti Bolgheri

_____________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL) OPUS PLAVAC MALI 2016 – OPUS ZNB ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slight slope • nadmorska visina/altitude: cca 70 m • tlo/soil: vapnenac s dosta kamena i mineralna crvenica/limestone with much pieces of rock and mineral red soil • sorta/variety: Plavac mali • loze još mlade/vines still young: • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: manje i veće bačve od francuskog hrasta/small cascs and big barrels, french oak ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Komarna • vrhunsko – suho • 14,0 vol%

■ VINO je u internacionalnom stilu •  besprijekorno čisto • pokazuje kompleksnost • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • još s određenim mladenačkim nabojem i odaje nijanse rustikalnoga • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU dosta intenzivno – ima svježinu • upućuje na mineralno • na voćnost (tamno-crveno/plavo  koštićavo, donekle prosušena šljiva  i bobičasto voće • note herbalnog/fenolnoga • slatke začine (vanilija), • nijanse plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade/kave, iskazano s mjerom ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ ali ne i grub – prašnast • okus sugerira, sasvim blago, slast – slankasto – kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • gorkastog dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  (jelo: tamna mesa, pečena na roštilju,  u pećnici, duže pirjana ) • traži veću čašu/model: bordeaux • 16-18° C

ADVENTSKA RADIONICA 2020 – ZOOMIRANO: Šibensko-kninska županija

Debit

 TESTAMENT DEBIT 2019 – TESTAMENT Juraj Sladić ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija, Jadrtovac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

DEBIT 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primošten • suho • 12,5 vol%

DEBIT 2019 Bonaca – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp – suho • 12,2 vol%

DEBIT 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 12,0 vol%

DEBIT 2018 – DŽAPO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI suho • 12,5 vol%

DEBIT OYA NOYA 2017– Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Dalmatinska zagora •  suho • 13,0 vol%

Maraština

MARAŠTINA 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – BARAKA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

MARAŠTINA VILA 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija  – vrhunsko s kzp • polusuho • 14,0 vol%

MARAŠTINA 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska, Šibenik • suho • 12,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Primorska Hrvatska • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol%

Slatko deseetno/Sweet desert

DEORUM – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  prezrelo grožđe – Limited Edition • slatko • 15,2 vol% • 0,50 lit

Babić

TESTAMENT BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – suho • 13,5 vol%

BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primoštensko-skradinsko ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko -suho • 14,5 vol%

BABIĆ 2016 – SLAMIĆ ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primordska Hrvatska – vrhunsko s kzp –  suho • 13,5 vol%

BABIĆ 2018– BARAKA ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik  ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – VINOPLOD ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska – vrhunsko s kzp  – suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – dozrijevanje u barriqueu – kvalitetno s kzp – suho • 13,0 vol%

BABIĆ ROSÉ 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija, vinogorje Primošten, Gaj – loza stara 100 godina – kvalitetno s kzp. – suho • 13,0 vol%

BABIĆ CLASSIC 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija – suho • 12,0 vol%

Pjenušavo/sparkling

TESTAMENT OPOLO BABIĆ brut – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija –eko uzgoj – klasična metoda – brut  • 11,0 vol%

CRNA GORA  MONTENEGRO

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2015  Reserva – PLANTAŽE 13.jul ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp – premium • suho/dry • 14,5 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hran,  i uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno – tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU diskretno – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/crveno, bobičasto (borovnica) • otkriva nijanse vegetalno/herbalnoga • biljne začine/mirodije (malo papar), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: zreo -živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – pokazuje kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno – dugačkog toplog  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • traži veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13.jul  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto • na vegetalno – diskretno •) začine – čokoladu ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okusom sugerira slast – slankasto – dobro prateću kiselost – fino gorkastog finiša • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • prije posluženja vino je poželjno dekantirati • točiti u veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

(mpc/pp: XXL) STEYER MARK EXTREME 2015 – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: Traminac mirisavi/Gweürtztraminer ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno s gp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – moderno/OK – pedantly – modern • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno – na putu prema eleganciji • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz jaču hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – malo maglušasto (ljepše bi bilo da se posve izbistrilo) • jantarno • gusto ■ NA NOSU dosta intenzivno – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće južno – sušeno/smokva – orašasto) • na floralno (ruža) • med • na herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije (slatke – muškatne note), ■ U USTIMA zaobljeno • tanin/fenoli :živi • okusom sugerira slast – slankasto –  ima kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka • dobro bi mu došlo još vremena u boci ■ SERVICE: ⇗  ⇒  • • velika čaša/model: bourgogne • 14° C

SVIJET u ČAŠI Kronika – 04.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

2020: Sretan Uskrs? Zdravlja, pameti a naročito – RAZUMA!!!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

U tami covida19: NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO… ⦁ Corona-virus kao biblijski potop: GOSPODARSTVO u CRNINI ⦁ Sorte: FRANKOKA – KAPLJICA KARLA VELIKOGA ⦁ Quo vadis Champagne: ŠAMPANJCI PRED BITNIM IZAZOVIMA – RUINART & VEUVE CLIQUOT ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2020 – BUYING GUIDE

______________________

U tami covida19

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO…

Nakon proljeća 2020. više ništa u svijetu neće biti isto. Covid19 odnosno corona-virus promijenio je, zasad, naš život gotovo do korijena, a nastavit će ga, zacijelo, još mijenjati i kad se uzbuna smiri. Pandemija i opasnost od širenja zaraze rezultirali su ograničenjima i okolnostima za koje teško da je itko mogao pretpostaviti da će nam se dogoditi u 21. stoljeću. Nije, ovaj puta, kako je bilo nekad u doba brojnih ratova, do razine svjetskih, po onoj tko jači, taj kvači, naime sad je na djelu nepoznati i nepredvidivi neprijatelj koji kvači sve po redu, bez obzira na nacionalnu i ideološku, državnu pripadnost, rasu, vjeru, trenutnu vojnu moć i ekonomsku snagu te, kao slijed toga, i bez obzira na društveni utjecaj neke pojedine zajednice.

Stvar je – ne bih se, s obzirom na izvitoperenosti koje prate ovo naše moderno doba, čudio nekoj vrsti namještaljke s naknadnim izmicanjem kontrole! – buknula u zemlji s jednim od najjačih svjetskih gospodarstava, a onda se velikom brzinom proširila planetom, poprilično pogađajući upravo političke i gospodarske velesile po Europi, da bi se nakon što je posijana panika po cijelom Starome kontinentu okomila i na, kako netko voli reći, najjaču (vojno, politički i gospodarski) državu na Zemlji – SAD. Kako zlo ne dolazi kao jedno, u nekim područjima (konkretno: našim!) sudbina se obrušila istodobno i potresom (naravno s dosta materijalne štete) i ponekom drugom nepodopštinom za koju je dobrim dijelom krivo i sâmo čovječanstvo, a to je npr. silno onečišćenje zraka… Opravdano propisane zaštitne mjere prikovale su nas u vlastite domove, druženja B2B ali i cheek to cheek su maltene već zaboravljena (situaciju donekle spašava virtualni svijet koji u trenucima kad je u stvarnom životu na snazi obveza izbjegavanja tjelesnih kontakata barem omogućuje socijalne kontakte preko elektronskih medija), zatim, da okolnosti budu lošije, gotovo posve je stalo i gospodarstvo. Paraliza iz koje se u ovome trenutku čini gotovo nemogućime iskoprcati se. Naravno da nade ima – ona posljednja umire, zar ne? – ali i oni najoptimističniji ne nadaju se brzom i jednostavnom povratku na staro, pogotovu ne na neku moguću bolju stranu tog starog.

RESPECT! Ministar zdravstva RH prof.dr.sc. Vili Beroš, ravnateljica klinike za infektologiju Fran Mihaljević u Zagrebu prof.dr.sc. Alemka Markotić, te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr Krunoslav Capak. HVALA!!!

 Da bi se preživjelo, treba nešto raditi, ne da se ubije vrijeme nego da se privredi za život, da se osigura hrana, da se omogući funkcioniranje vitalno bitnih službi i djelatnosti. Brojni zaposleni s radom su nastavili tako što uredske poslove obavljaju unutar svojega stana ili kuće. Aktivnosti na zemlji nisu stale jer priroda se, bez obzira na covid19, budi, one se ni ne priječe ograničenjima jer kad se radi o njivi, voćnjaku, vinogradu, vrtu riječ bi trebala biti o čistome i nezaraženome zraku, problematični su međutim uvelike proizvodnja, distribucija, trgovina (tu se djelomice doskače mogućnošću što je pruža elektronika), te turizam na koji danas zemlja-domaćin s obzirom na tehničke mogućnosti mobilnosti i vrlo izraženu naviku ljudi da putuju i upoznaju nove sredine, gleda s velikim očekivanjima kad je riječ o gospodarstvu, to više što je tu riječ i o nemalom potencijalu izvoza na kućnom pragu. Države, u nadi da se pošast neće suviše odužiti i da će u svojim resursima imati dovoljno snage, određenim mjerama pokušavaju spriječiti gospodarski kolaps, nadajmo se da će se izdržati, a kad kuga modernog doba u neko nam još prihvatljivo vrijeme i počne jenjavati, nužni su strpljenje i dobro promišljnje kako dalje. Kako kaže stara latinska izreka Quod nocet, eso docet, tj. ono što ti naškodi nečemu te pouči (i učini snažnijime).

S vedrije strane… domaća zaštitna maska, i domaći kućni respirator

Poljoprivreda i proizvodnja hrane pa i distribucija od životne su važnosti, proizvodnja vina ali i piva i drugih pića danas je vrlo snažna, a turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, Hrvatska je posljednjih godina maltene sve svoje snage i ufanja ubacila u nj. Kako se Svijet u Čaši bavi eno-gastronomijom, logično mi je zaviriti što se sada, u kontekstu corone, tu događa. Kao što je spomenuto, priroda bez obzira na covid19 nastavlja svoj ciklus, i želi li se da se i proizvodni ciklus uspješno završi potrebno je na vrijeme obaviti određene radove. Hrana i vino, koje se rado svrstava u hranu, vrlo su osjetljivi, i u lancu od polja/vinograda do finaliziranog proizvoda prije izlaska s njime pred potrošača određene radnje u točno određenome roku treba izvršiti i u zatvorenim pogonima. Što se tiče zaraze, kod radova na otvorenome ne bi trebalo biti opasnosti na čistome zraku i uz pridržavanje određenog razmaka među osobama na poslu, međutim problem nastaje kad poslove treba obaviti u zatvorenome prostoru gdje je i teže poštovati dovoljne razmake među zaposlenima. Kako je uz proizvodnju tijesno vezan i plasman, koji pokriva trošak produkcije i donosi određenu zaradu nužnu za daljnju investiciju i za privatan život, teškoće se javljaju i u segmentu distribucije/dostave proizvoda a i u prodaji. Brojne trgovine pa i tržnice zatvorene pa privremeno i prilagođeno otvorene, ograničenja u radu prodavaonica prehrambenih proizvoda, ugostiteljstvo s ključem u bravi, turizam na nuli. Potrošnja, posebice onoga što nije najvažnije, bitno smanjena. Kroz godine već duboko ukorijenjena navika današnjeg potrošača je da u svako vrijeme u godini na polici ima na raspolaganju svakojako voće i povrće (a to je moguće samo uz uvoz) i, rekao bih, unatoč čestih patriotski obojenih slogana i izjava pojedinih domaćih ljudi (čini mi se ponajviše pojedinaca koji se vole eksponirati parolama), poprilična sklonost potrošača da kupuje uvozno (a možda je razlog tome dijelom i ne uvijek dovoljna briga domaćih ponuđača da na naše tržište stave dovoljno elaborirani domaći artikal) kao i veća marketinška agresivnost iz vana ne idu/nisu išli baš, bez obzira na to što bi bilo najnormalnija stvar da se u Hrvatskoj prvenstveno bira hrvatski produkt, na ruku potrošnji domaćega, našega. Nedavno je na malim ekranima objavljeno kako je Hrvatska prošle godine izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dva milijuna eura, ali je istodobno uvezla prehrambenih proizvoda za tri milijuna eura! Kao paradoks istaknuto je da se uvezlo vrlo mnogo proizvoda za uzgoj kojih u Hrvatskoj postoje odlični uvjeti, primjerice luka i krumpira. Rečeno je i još nešto: da u Hrvatskoj ima oko 400.000 hektara neiskorištenog zemljišta a koje bi se moglo jako dobro valorizirati upravo za poljoprivredu, iznesen je i podatak da bi se s navedene površine moglo godišnje proizvesti hrane dovoljno za 11 milijuna ljudi! Zahvaljujući prikazanoj ilustraciji bilo je vidljivo da je kontinentalni dio Lijepe naše solidno svojim površinama uključen u uzgoj kultura namijenjenih prehrani, dok je predio uz more, pogotovu što se ide južnije, vrlo slabo iskorišten za poljoprivredu. To je također paradoks, jer cvatući turizam idealan je za plasman upravo lokalnih prehrambenih proizvoda… Zaključak u ovome tv-prilogu bio je da ćemo i kao ponuđači i kao potrošači valjda ubuduće, kad epidemija prestane, osjetno više pažnje posvećivati domaćim sezonskim svježim proizvodima s obzirom da je naša, domaća hrana, koja s polja može biti vrlo brzo i bez mnogo konzervansa na stolu potrošača, osobito ukusna, dakle da će se potrošači u izboru artikala ubuduće odlučivati za okus, užitnost i svježinu a ne prvenstveno rukovođeni jeftinoćom i nagovorima bombardirajućih nas reklamnih poruka.

_____________________________

Anno Domini 2020/HRVATSKI USKRŠNJI STOL – PLANOVI i STVARNOST – Hrvati vole potrošiti za bogat svečarski odnosno blagdanski stol, posebice uz Uskrs i Božić te Novu godinu. Magazin Ja TRGOVAC iz Zagreba uz takve veće praznike objavi rezultate istraživanja tržišta i rasploženja potrošača koje organizira sa na tom području znanom agencijom Hendal. Ove godine anketno istraživanje Ja TRGOVCA i Hendala provedeno je tijekom veljače, prije nego li je u zemlji i službeno nastupilo izvanredno stanje što je imalo jak utjecaj na svakodnevni život stanovništva pa dakako i na potrošačko ponašanje. Istraživanje je održano na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Glavni urednik časopisa Ja TRGOVAC Goran Pavlović iznosi rezultate ankete:

– Prema provedenom anketnom istraživanju, nešto manje od polovine građana planiralo je štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs (48,1%), i to predstavlja smanjenje broja štediša u odnosu na prethodnu godinu, kada je štednju planiralo njih 62,3 posto. Dugački redovi ispred dućana koje se moglo vidjeti u Velikom tjednu ove godine lijepo su prikazali stanje duha domaćih potrošača, većina kojih nije htjela dopustiti da im pandemija corona-virusa naruši proslavu blagdana Uskrsa u krugu njihovih obitelji.

U veljači je je više od tri četvrtine hrvatskih građana – 76,3 posto – izjavilo da planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su u najvećem broju – 66,4 posto – namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. Dio građana – 14,9 posto – odgovorio je kako neće u neku posebnu kupovinu, jer da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje. Ostatak ispitanika – 9,4 posto – namirnice je kanio kupiti na tržnici, a dio – 8,9 posto – u malim prodavaonicama i supermarketima. Najčešće spominjani proizvodi koji bi se ove godine našli na uskrsnom stolu bili su kuhana jaja – 97,1 posto, zatim mladi luk – 90,9 posto, pa kuhana šunka – 87,9% posto, te hren – 65,7 posto. Polovica građana na svom je uskrsnom stolu htjela imati rotkvice – 52,4 posto, a oko trećine njih poslužio bi pincu ili sirnicu – 33,3 posto, i orahnjaču – 30,9 posto. Približno podjednak broj građana na trpezi su vidjeli servirane puricu s mlincima – 25 posto, odnosno pečenu svinjetinu – 23 posto, te pečenu janjetinu – 23,4 posto, dok je 20,9 posto njih htio pripremiti šunku pečenu u kruhu, pogaču – 18,7%, te sarmu 15,5 posto.

Planirana potrošnja bila je nešto viša od prošlogodišnje. Najviše građana – 22 posto – na uskrsne blagdane bilo je spremno potrošiti između 300 i 400 kn, dok ih je 17,6 posto kanilo izdvojiti 400 i 500 kn. Nekih 15,7 posto bilo je onih koji su odlučili potrošiti između 200 i 300 kn, a 15,2 posto onih koji su predvidjeli trošak između 500 i 600 kn. Manje je bilo onih koji su na kupovinu za Uskrs namjeravali potrošiti između 100 i 200 kn (9,7%) te onih sa čak između 600 i 1.000 kn (7,1%). Najmanje građana – 2,6 posto – za Uskrs mislilo je potrošiti više 1.000 kn, dok 9,6 posto njih još nije znalo koliko će točno potrošiti.

A kako je na kraju bilo? Iz Hrvatske gospodarske komore stigao je podatak da je ovogodišnja uskršnja potrošnja bila 14 posto manja od one lanjske.

– Ove godine smo za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijardi kuna, što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je potrošnja u svim djelatnostima iznosila 1,4 milijarde kuna – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić. – Uzme li se u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima, koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojega smo se svi pribojavali… ◾.

TEŽAK UDARAC PRUŽATELJIMA USLUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA – Anketa Hrvatske gospodarske komore provedena među pružateljima usluga obiteljskog smještaja pokazala je da više od 90 posto njih osjeća posljedice corona-virusa na poslovanje u vidu smanjenog broja rezervacija, a 60 posto ih trenutnu financijsku štetu procjenjuje u iznosu do 50.000 kuna.

Većini je booking pao preko 50 posto, najviše je otkaza za travanj, a udio otkazanih rezervacija sve je manji prema kraju godine. Posebno zabrinjava podatak da trećinu anketiranih čine umirovljenici od kojih gotovo polovica (47 posto) tvrdi da im je ova situacija veliko financijske opterećenje, a još 40 posto ih smatra da bez prihoda od smještaja neće moći sastaviti kraj s krajem, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, dodajući kako najveći udio anketiranih pružatelja usluga ima kategoriziranu samo jednu smještajnu jedinicu (42 posto) i četiri stalna kreveta (20 posto).

Trećina ispitanika ima popratnu tvrtku ili obrt, a među njima je više od polovice onih kod kojih su te tvrtke ili obrti isključivo ili u znatnoj mjeri oslonjene na uslugu pružanja smještaja. Očekivano, većina ih radi sezonski (60 posto), s time da je sezonalnost pomaknuta prema drugoj polovici godine. Zbog corona-virusa šest posto anketiranih ima radnike u samoizolaciji, pri čemu su to najvećim dijelom oni sami.

U anketi je sudjelovalo više od 2200 pružatelja usluga obiteljskog smještaja, većma iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Čak 94 posto ih nudi isključivo uslugu smještaja, tek tri posto noćenje i doručak, a samo dva posto se bavi seoskim turizmom.

Većina ih rezervacije zaprima online, preko strane turističke agencije, trećina (32 posto) direktno, bez posrednika, a 15 posto preko domaćih agencija.

Prekinuti opskrbni lanci i otežan uvoz robe zbog corona-virusa odlična su prilika da se razmisli da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji, a kako bi maksimalno olakšala povezivanje naručitelja s kvalitetnim proizvodima naših tvrtki HGK je još 2016. pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda.

Konoba Rino u istarskom Momjanu, u vlasništvu ugostitelja i vinogradara i vinara Rina Prelca. Ako su restorani zatvoreni, pate ugostitelji, turizam a i domaći proizvođači hrane. Inače, turistička industrija pokriva 20 posto BDP-a Hrvatske

U Katalogu je dostupno gotovo 3000 vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da generalno kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je online katalog zamišljen kao svojevrstan gospodarski savjetnik naručiteljima te da osim osnovnih informacija sadrži i norme, certifikate, CPV šifre, područja primjene, tehničke specifikacije, troškovničke stavke, tehničke nacrte, kontakt proizvođača i ostale dodatne informacije koje mogu pomoći naručitelju u analizi ponude.

Upis u Katalog je besplatan za članice HGK, a proizvode je moguće pretraživati prema nizu kriterija sukladno unesenim podacima putem upisa ključnih riječi ili pojma sukladno Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija), sukladno CPV šiframa prema jedinstvenom rječniku javne nabave ili kroz katalošku klasifikaciju proizvoda unutar dostupnih tematskih područja i sektora. ◾

____________________________

Konferencija o biomasi: BUDUĆNOST JE ZELENA, ILI JE – NEĆE BITI! – Svašta nam se nešto posebice u posljednje vrijeme događa, a mi, iako gunđamo, ponašamo se kao da to nema veze s nama. A ima, i te kako! Čovjek se opusti i prepusti, gleda i preko mjere svoje osobne interese koji mu se čine bitni a onda se čudi kad poneki račun dođe na naplatu. Očito, trebalo je doći ovo sada s coronom i s potresom, jakim onečišćenjem zraka, pa da se trgnemo.

No, je li i to što nas je pogodilo dovoljno da se, općenito, čovječanstvo osvijesti i krene nekim drugim putevima, onima koji ne nude instantnu dobit pojedincima ali koji mogu biti baza za neku stabilizaciju stanja nužnu svima. Opsjednutost zaradom, novcem te moći, koja je postala svojevrsna moderna epidemija i koja dosiže i okvire pandemije, te nebriga ili nedovoljna briga za okoliš jednostavno su morali rezultirati nekom vrstom osvete prirode. I ne treba se čuditi što je kao posljedica stigla corona kao kuga modernoga doba. Sručila se ne kao što to obično biva s nevoljama tek na siromašne nego i na ekonomski snažne, moćne.

– Biti zelen više nije izbor nego imperativ. Danas je jasnije nego ikad da je budućnost zelena. ili je neće biti! Zato je dobro da razgovaramo o biomasi kao zelenom izvoru energije. Biomasa ima veliki potencijal pa je bitno da o njoj ne samo pričamo nego i da vezano uz nju konkretno radimo. Svi zajedno moramo raditi za više energije iz biomase – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 10. konferenciji o biomasi i OIE.

Drvoprerađivački sektor trenutno muči situacija s corona-virusom zbog koje su usporene aktivnosti na europskim i globalnim tržištima, a industriji na ruku ne ide ni neobično topla zima koja je djelomično zaustavila proizvodnju i prodaju peleta. Inače, u Hrvatskoj se proizvede više od 340.000 tona peleta (1,25 posto svjetske proizvodnje), a gotovo 90 posto te proizvodnje ide u izvoz.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase Crobiom Davor Zec rekao je da su nepovoljne klimatske promjene u kombinaciji s drugim tržišnim ograničenjima smanjile cijene za 20 i narudžbe za 25 posto. Poručio je da Hrvatska treba razvijati ruralna područja i zeleno poduzetništvo te da treba proizvoditi tamo gdje je sirovina.

– EU promovira upravo takvu kružnu ekonomiju i to nam je prilika da s riječi prijeđemo na djela. Nažalost, i dalje se oslanjamo na fosilna goriva, stoga mi tražimo novi pristup energetici, onaj koji će stvoriti i preduvjete za demografsku obnovu Hrvatske. Država mora podržati proizvodnju energije iz biomase, za dobrobit svih naših građana – naglasio je Zec.

Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izjavio je da je drvna industrija jedan od bitnijih elemenata koji će zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

– Zagreb je i dalje čini više od 70 posto ekonomske snage zemlje, a nama je u interesu ravnomjeran razvoj. Tu će ova industrija igrati bitnu ulogu, temeljenu na održivosti – rekao je Blažinović.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da krećemo u novu dekadu energetske tranzicije gdje će se još više prepoznavati snaga domaćih obnovljivih resursa.

– Europski zeleni plan jasno pokazuje da Europa kreće u smanjenje emisije CO₂ kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. S tim u skladu se usvajaju i nacionalni dokumenti. Naša Strategija stavila je veliki naglasak na OIE u proizvodnji i potrošnji jer se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša – zaključio je Validžić.

Na konferenciji se, uz energetsku tranziciju, raspravljalo i o drugim aktualnim temama kao što su niskougljično gospodarstvo, EU projekti, inovacije, ulaganja i financiranje, a govora je bilo i o najsuvremenijim tehnologijama u sektoru… ◾

____________________________

Srećom proizvođači hrane – dobar dio je OPG-ova – neke prepreke na putu barem osnovne namirnice/hrane s polja do stola uspiju, ne narušavajući uvedene mjere ograničenja, prebroditi, zahvaljujući organiziranosti i mogućnostima što ih pruža internet. Na ruku im je u smislu plasmana svakako išlo to što su neposredno prije Uskrsa po gradovima otvorene zaštitnim mjerama prilagođene tržnice, te specijalne dozvole kretanja od njihovih polja i njiva do gradova gdje je veća koncentracija potrošača a propusnice su iskorištene i za isporuku na kućni prag kupca preko interneta, dakle kroz on line prodaju naručene robe. Država je s određenim mjerama pomoći izašla i ususret manjim proizvođačima mlijeka. Proizvođači vina i pića, već po tome što su ugostiteljski objekti kao njihovi najjači poligoni za plasman zatvoreni, slabe su poslovne sreće, čujem to i iz razgovora s nekima od njih, pa i onima koji također pokušavaju nešto prodati kroz animaciju i pozive pa i reklame preko društvenih mreža.

Primjerice, konkretno, Tomislav Bolfan Vinski vrh kupce žustro animira on line, i naručeno dostavlja na kućni prag kupca. Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan iz Zagreba, koji je posljednjih godina svake turističke sezone radio u visokokategoriziranom restoranu (Proto) u Dubrovniku, ove godine ne gaji nadu u posao u restoranu, ali aktivan je i vrijeme krati nastupima na Facebooku u jednosatnim programima iz svojega doma koje sam snima pametnim telefonom i kroz koje široj javnosti prezentira različita vina, proizvođače i vinogorja

Lako je moguće da su trenutno, s obzirom na mogućnost aktualne apsorpcije tržišta i budući da su za ovu godinu otkazani važni međunarodni sajmovi poput ProWeina i Vinitalyja, bečkog VieVinuma, u nepovoljnijoj situaciji vinari koji rade ozbiljna i profinjenija, čitaj skuplja vina, vina koja plasiraju preko organizacije HoReCa (Hoteli, Restorani, Cafei) i (praktički) ne rade s velikim trgovačkim lancima, ali, istodobno, baš ti vinari koji proizvode ozbiljna, složena i dugovječna vina mogli bi zbog općenito posustale prodaje ove godine na kraju biti na određeni način ipak na dobitku time što se vinu (u nas vrlo često stavljanome na tržište i prije vremena za to) pružilo u idealnim uvjetima vlastita podruma još malo vremena za razvoj pa bi taj napredak mogao biti i razlog za veselje što vino nije degradiralo nego se, naprotiv, poboljšalo, ali i valjana podloga za neko makar i minimalno podizanje cijene boci. Značajan problem su međutim vina rađena na način da zadovolje obožavatelje mlade kapljice a koja su trgovačkim kućama i ugostiteljskim objektima isporučena ove godine prije uvođenja opsadnog stanja u državi, naime s obzirom na zatvoreno ugostiteljstvo i umrli turizam teško da će biti popijena u predviđenom roku njihove najbolje kondicije, a i teško da će moći duže izdržati bez barem malene degradacije. Proizvođači strahuju da su popušili novac kojemu su se nadali. Proizvođači vina, od kojih se barem neki bilo samostalno, bilo u suradnji s tvrtkama specijaliziranima za prodaju vina i jakih pića, poprilično trse oko plasmana on line, ne očekuju brz oporavak tržišta i nakon što pandemija prođe, dobar dio njih ne vjeruje u relativno hitar povratak ugostiteljstva na prijašnje grane, velika je skeptičnost i vezano uz turizam u ovoj godini. Tu i tamo čuje se ipak mišljenje da bi se glede plasmana u ovo tmurno vrijeme kakva takva sreća mogla nasmijati proizvođačima jeftine (rinfuzne?) kapljice koji će biti u stanju dostaviti je kupcu izravno, jer, objašnjenje je, ima pojedinaca koji se, posižući za čašom, u ovoj depresiji nastoje psihički dignuti…

Što se tiče vina niže kategorije i niže cijene kojih zacijelo ima po podrumima u nas, neko rješenje bi moglo može biti u subvencioniranoj destilaciji, ali u ovome slučaju ne za proizvodnju jakog pića nego za industrijske svrhe i dobivanje dezinficijensa. Čak bi bilo i poželjno da se ona obavi jer, znam to iz vlastitog iskustva u ljekarnama sada kad je alkohol i te kako potreban kao dezinfekcijsko sredstvo nije moguće dobiti bočicu apotekarskog alkohola. Koliko čujem od jednog od naših najistaknutijih vinogradara/vinara Vlade Krauthakera, nezgoda je u tome što prije destilacije iz vina treba eliminirati SO2, a uređaji za to skupi su!

________________________________

Corona after party/KRAUTHAKER DE GOTHO WORLD WINE ATLAS – Komentirajući s gospodarskog aspekta situaciju nastalu širenjem covida19, znani kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker veli da nema šanse da su, s obzirom da ugostiteljstvo ne radi, vina koja su možda neki proizvođači, kao on, u nekoj količini uspjeli isporučiti početkom godine već i prodana krajnjem kupcu, pa da se može nadati da će neki novac vratiti u vinariju. Krauthaker govori kako mu nije, naravno, nimalo lako jer ima dosta zaposlenih i svaki mjesec mora isplatiti po 50 plaća. Kaže, nekako kao da se tješi, kako je Vlada obećala uvesti određene mjere pomoći i za vinare…

Vlado je, inače, ovu novu situaciju iskoristio da se potpuno i bez opterećujućih razmišljanja vezanih uz tržište i naplatu posveti vinogradu i podrumu. Sadio je nove vinograde, ponajviše graševinom, s najboljim klonovima iz klonske selekcije što ju je provela ekipa stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, međutim planirana sadnja nije i posve gotova jer je u aktualnim okolnostima oko pandemije zapela isporuka sadnih cijepova nekih sorata naručenih u francuskom rasadniku. Vlado inače na svom imanju ima zasađeno nekih dvadesetak različitih sorata, neke su u maloj mjeri i za njih se odlučio radi pokusa. Uz slavonski ponos graševinu i slavonski ponos u crnom sortimentu frankovku, Krauthaker ima i crljenak/tribidrag, zelenac/Rotgipfler, neuburger, sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, malbec, merlot, cabernet sauvignon, syrah, blauburger, nebbiolo, muškate… Je li ova situacija koja mnogo toga mijenja svojevrsni okidač za neke nove poteze na gospodarstvu Krauthaker, npr. u smislu da dok Vladina kćerka enologinja Martina već čvrsto drži uzde u klasičnoj proizvodnji, Vlado, prije nego li se penzionira, krene u poseban projekt kroz koji bi i adekvatno valorizirao mnoštvo svjetski znamenitih vinskih sorata porijeklom iz svih relevantnih svjetskih vinogorja (možda mu nedostaje tek nešto sangiovesea i tempranilla) a što ih Krauthakeri imaju u svom vinogradu. Pod time Projekt mislim izlazak posebno i do elitnog nivoa beskompromisno elaboriranih vina od svake sorte interpretirane na način da kapljica bude vjerno ogledalo Vallis auree&Krauthakera a ne neka vrsta makar i majstorske kopije originala, te da vina budu napunjena u ograničenoj količini u magnume i ponuđena tržištu pod etiketom Svjetski vinski atlas De Gotho / De Gotho World Wine Atlas (De Gotho je stari naziv za Kutjevo). Uz taj prikaz monosortnih vina svjetskih kultivara na kutjevački način, jedno od vina De Gotho Atlasa mogla bi biti bijela mješavina a jedno pak crna mješavina, dakle u oba slučaja svijet u jednome…

Ne znam je li se netko u svijetu tome dosjetio i ideju realizirao, ali vjerujem da bi takav prikaz vina svijeta, uz koji bi se u Kutjevu (dvorac?!) moga razviti Muzej vina svijeta (aukcije vina, vinoteka, ugostiteljstvo na visokoj razini…), mogao izazvati veliku (komercijalno lijepo potvrđenu) pažnju ovdje i u inozemstvu ◾ 

_____________________________________           

Inače, obratio sam se predsjednicima udruga vinogradara i vinara Hrvatske (Udruge vinogradara i vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, Hortus Croatiae…) i nekim znanim našim individualnim vinogradarima/vinarima s molbom za nekoliko rečenica koje bi odražavale njihov pogled na trenutačnu situaciju, te koje bi izrazile i njihova razmišljanja o tome kako se oni kao izravni akteri misle postavljati/postaviti u proizvodnji ali i u izlasku na tržište kad pandemija završi, tako da štete budu što manje moguće, te tako da budu spremniji za, u neko dogledno vrijeme, ne daj Bože slučaj ponavljanja ovakve nepogode.

Prva reakcija na moj upit bio je mail s prijedlozima za akciju (donošenje kriznih mjera za vinogadarstvo i vinarstvo) koji je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori preko svojega predsjednika Josipa Pavića uputilo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Evo teksta:

Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo već se nekoliko godina suočava s velikim problemima. Posebno je izražen problem kontinuiranog smanjivanja površina pod vinogradima te prekomjerni porast uvoza vina.

Kriza izazvana corona-virusom i očekivano smanjenje ili izostanak turističke sezone, bit će dodatni udarac ovom sektoru, jer prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno vezana je za turizam i turističku sezonu. Podaci ukazuju na činjenicu da gotovo sve vinarije, više od 70 posto svoje prodaje realiziraju u turističkoj sezoni. S obzirom da su smještaj, posebice hotelski, i ugostiteljstvo jedni od krizom najpogođenijih djelatnosti, tu sudbinu dijeli i vinarski sektor. Trenutno su svi hotelski i ugostiteljski objekti zatvoreni na minimalno 30 dana, a nažalost za očekivati je da će to razdoblje biti i znatno duže. To znači da za sve to vrijeme neće biti značajnije prodaje vina. Plasman vina na izvozna tržišta je otežan, a mnoge narudžbe su otkazane.

Josip Pavić kao predsjednik Udruženja vinarstva  pri HGK

Slijedom navedenoga, vinogradarsko vinarski sektor će u prvih šest mjeseci pretrpjeti ogromne ekonomske štete (procijenjeni pad prodaje iznosi oko 80%) što će, i u slučaju da se stanje normalizira, biti nemoguće nadoknaditi u sljedećih šest mjeseci.  

                Za prevladavanje nastalih teškoća vinogradarsko vinarski sektor zahtijeva dugoročne mjere kroz reprogramiranje postojećih kredita te osiguranje obrtnih sredstava za financiranje tekuće proizvodnje. Ne treba zaboraviti da se ovdje radi o dvije istovremene proizvodnje, onoj proizvodnji vina u tekućoj godini, ali i proizvodnji grožđa za sljedeću vinarsku godinu. Ako se vinarima ne pomogne sada teško da će biti u mogućnosti uspješno odraditi sljedeću berbu, ali i plasirati grožđe.  

               Ovdje moramo posebno naglasiti da u ovom sektoru kratkoročna rješenja sa prolongiranjem obaveza na tri ili šest mjeseci, neće dati željene rezultate, jer zbog izostanka prodaje sektor neće moći uredno servisirati dospjele obveze.

               Stoga, predlažemo da se za vinogradarsko vinarski sektor pripremi poseban paket mjera te u svrhu očuvanja proizvodnje i radnih mjesta predlažemo sljedeće mjere:

1. Uvođenje moratorija od godinu dana (optimalno do početka sljedeće sezone) na sve dospjele dugoročne kredite HBOR-a i poslovnih banaka
2. Uvođenje refinanciranja svih kratkoročnih kredita i pretvaranje u dugoročne s počekom od godinu dana
3. Osiguranje, preko HBOR-a, povoljnih obrtnih sredstva za pokrivanje likvidnosti do oporavka tržišta
4. Oslobađanje tvrtki kojima je obustavljeno poslovanje svih davanja koja su obvezna prema državi (doprinosi, porezi i dr.), a odgoda svih davanja ovisno o zahtjevu svakog poduzetnika te kasnije mogućnost otplate u ratama bez kamata
5. Obustava naplata predujma poreza na dobit/dohodak
6. Ukidanje obveznih minimalnih doprinosa za poduzetničke plaće ili bar svesti taj iznos na minimalnu hrvatsku plaću
7. Olakšice za ostala porezna davanja (duži rok za plaćanje PDV-a) ili plaćanje PDV-a po naplati
8. Specifična mjera koja bi mogla pomoći vinarima i ostalim poljoprivrednicima je žurna isplata svih planiranih poticaja i potpora
9. Pojačanje kontrole u samoj proizvodnji i prodaji vina kako bi se s tržišta uklonila krivo deklarirana i patvorena vina.

                Također, apeliramo na mjere koje hitno može poduzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:  

1. Produljenje roka za podnošenje prijava vezano na Natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Prema navedenom natječaju rok za podnošenje prijava za navedenu mjeru teče od 28. 02. 2020. i traje do 17. 04. 2020. Zbog izrazito otežanih uvjeta prikupljanja dokumentacije od dobavljača, banaka i državnih tijela krajnji rok bi trebalo produžiti ovisno o interesu vinara.
2. Produljenje provedbe odobrenih projekata na trećim tržištima zbog trenutne nemogućnosti provedbe istih  
3. Žurno donošenje odluka po projektima konverzije i restrukturiranja vinograda iz lipnja 2019. zbog potrebe naručivanja sadnog materijala, armatura i sl. i/ili produljenje rokova provedbe, jer je u ovakvim okolnostima poslovanja upitna nabavka sadnog materijala i sl.
4. Žurno izdavanje odluke vinarijama po prijavljenim projektima za Mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina na Natječaj iz travnja 2019. godine. Od vinara se očekuje da se prijave na trenutno otvoren natječaj za istu mjeru, a odluke još nisu dobili za prošlu godinu.

               Zahvaljujemo na suradnji i molimo Vas da žurno razmotrite predložene mjere, s poštovanjem. Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

________________________________________

Korakov restoran, proljeće 2020 (snimio Marko Čolić)

KORAK DO KORAKA, PA ODGODA OTVORENJA – Obitelj Korak s Plešivice taman se bila pripremila da službeno otvori svoj novi objekt koji se sada, uz odavno djelatni vinski podrum, proširen i preuređen, sastoji i od restorana s najvišim eno-gastro aspiracijama, te dvoranama za sjednice, sastanke, predavanja, prezentacije, a onda je grunula corona pa ništa od otvorenja. Do kada? Investicija se trebala konačno početi vraćati, ali…

Velimir Korak i sin mu Josip koji ga slijedi ekološkim putevima.  Koraci su  2008. dobili  povelju s titulom Vinara godine

Godinama smo išli na to da vina plasiramo na ekskluzivniji načlin, kroz grupu HORECA, a ne preko velikih prodajnih lanaca. U prvi mah sada u ovoj krizi činilo nam se da smo pogriješili i da smo mogli ići, paralelno, i preko tih lanaca prodaje, ali ubrzo smo se doma složili da je odluka da radimo samo s HORECA-om ispravna. Ostali smo vjerni našim stavovima o kakvoći i prodajnoj politici. Naprosto, ne može se sjediti na dvije stolice. Bit će nam teško, naravno, ali s obzirom da živimo na selu, na svojem imanju, u stanju smo prehraniti se s onime što možemo dobiti s naše zemlje. Makar, i u poljoprivrednom smislu sad vidimo problem, dok svi pričaju o coroni, poljoprivrednici se susreću sa velikom sušom koja će svakako ostaviti traga na poljoprivrednim kulturama ove godine. Ovo što smo gradili na području ugostitljstva ne bi nas, ako se ne odvuče predugo, trebalo baciti posve na koljena, naime kad je bila prilika aplicirali smo na državnom natječaju vezanom uz uređenja u ruralnome porostoru, pa sad očekujemo dogovoreni povrat sredstava. Više od ovog sadašnjeg stanja brine me ono koje će nastupiti nakon što se corona obuzda. Bojim se da će neka normalizacija vrlo dugo trajati – rekao je Velimir Korak

___________________________________

NOVI PODRUM – Obitelj TOMAC ove godine nije, kao prijašnjih godina, čekala Veliki čevrtak da izvadi vino iz amfore, umjesto za pola godine kao što je bivalo do sada odlučila se, pokusno, za samo dvomjesečnu maceraciju. Iz berbe 2019. u amforu je stavljen traminac. Mala svečanost u krugu obitelji – na slici su Zvonimir Tomac, njegov sin Tomislav i brat Tomo – održana je nedavno, prije nego što je grunula corona, u povodu početka gradnje novog podruma pored obiteljske kuće i starog podruma, taj će podrum biti na dvije etaže sa po 300 četvornih metara površine svaka. Novi podrumski prostor nužan im je ponajviše radi pjenušaca, koje dosta dugo ostavljaju da se razvijaju u butelji na kvascu nakon drugog vrenja. Osim s opasnosti od zaraze, suočeni su s problemima suše i mogućnosti travanjske smrzavice u vinogradu koja bi im desetkovala rod, te s neizvjesnostima koju donose – vezano baš i uz spomenutu gradnju podruma – ova još trajajuća faza incoronacije i razdoblje nakon što se corona obuzda

____________________________________________

Veliki četvrtak 2020. kod Šemberovih uz amforu

SAMO UZ OBITELJ!  – Obitelj ŠEMBER Uskrs je dočekala, po tradiciji – vađenjem vina rođenog na polugodišnjoj maceraciji u gruzijskoj amfori ukopanoj u zemlju u njihovu dvorištu. Ovaj put međutim, nakon više godina fešti, nije bilo veselog druženja, oko amfore okupili su se, radno, samo članovi najuže obitelji. Iz amfore zapremnine 1200 litara na Veliki četvrtak 2020. izvađen je rajnski rizling berbe 2019, za koji Zdenko Šember veli, ne samo kao tata nego i kao vingradar/vinar stručnjak, da je odličan, s izvanredno izraženom mineralnosti. – Kad je corona-pošast krenula uspaničili smo se. obitelj nije mala, tu su deda, baka, Ivanka i ja kao mama i tata, troje naše djece, srećom dvoje je već završilo školovanje. Zdravi smo. Potpuno smo se povukli, radimo bez stresa u vinogradu i u podrumu, lijepo se obiteljski družimo. I nadamo se da će ovaj kaos što prije završiti. Imamo nešto zemlje pretvorene u vrt i što se tiče hrane zasad ne postoji razlog za paniku. Nije nam dakako svejedno to što je poslovni promet sada praktički na nuli, nastojimo biti smireni i strpljivi, bolja vremena morala bi stići –  kazao je Zdenko Šember

Veliki četvrtak nakon vadjenja vina iz amfore prijašnjih godina

_______________________________________

­­­­­­­­­­­ EUROPA

Evo nekih odgovora i razmišljanja iz inozemstva:

Iz inozemstva pak, dobrim dijelom zahvaljujući neizravnoj pomoći kolege Carla Macchija s portala Winesurf, donosim stavove nekoliko predsjednika vrlo uglednih i moćnih tamošnjih poslovnih vinskih udruga – Konzorcija za vina Barolo, Barbaresco Alba, Langhe Dogliani, zatim Konzorcija za Brunello iz Montalcina, Konzorcija Chianti Classico, te Federacije samostalnih vinara Italije.

Ispred Konzorcija za Barolo Barbaresco Alba Langhe Dogliani govori predsjednik Matteo Ascheri, jedan od cjenjenijih pijemontskih proizvođača vina. Ustroj talijanskih konzorcija za vino predviđa dvije čelne pozicije u tijelu, a to su predsjednik i direktor udruge. Predsjednik dolazi iz redova proizvođača i on je na čelu konzorcijskog Odbora proizvođača vina, zadatak Odbora na čelu s predsjednikom je kreiranje vinske politike na teritoriju što ga konzorcij pokriva, a direktor udruge, koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača, bitno je da dobro poznaje vino i situaciju oko njega te da je u pravničkom i poslovnom smislu snalažljiv, ima zadatak osigurati da se smjernice konzorcijskog odbora za vino provedu u djelo. Predsjednik Ascheri kaže kako je i te kako svjestan kompleksnosti novonastale situacije uzrokovane corona-virusom, te kako sada treba strpljenja i staloženosti da se stvar smiri međutim već sada, kad je nevolja na vrhuncu, valja razmišljati o tome kako biti bolji kao osobe pojedinačno a i kao poslovni ljudi i zajedno, da bi se brže i sa što je manje moguće štete premostila kriza. Dodao je da bi ubuduće, posebice u slučaju ovako teških poremećaja, trebalo biti spremniji za pariranje.

Matteo Ascheri, Konzorcij za Barolo, Barbaresco, Alba Langhe Roero Dogliani

– Nužno je djelovati zajednički i biti dobro organiziran. Bitno je u kompleksnom smislu, dakle gledajući s pozicije značenja branše i odraza djelovanja branše u međuprofesionalnom aspektu na užu lokalnu zajednicu a onda i šire, znati što se želi, tada je lakše definirati načine kako da se to željeno i ostvari pa i osigurati sredstva za realizaciju. Vino ne spada u prehrambene proizvode koji su prijeko potrebni za život i koji jednostavno moraju biti svakome i svakodnevno dostupni pa i u velikim krizama, ali ono je, kao stanovita nadgradnja, u moderno vrijeme velik i važan motor u gospodarskome smislu do mjere da, i u krizama, ima pravo biti tretirano kao brojne druge namirnice iz kategorije povlaštenih nužnih. Na stranu to što ima vina i vina, o onima koja nepravedno nose povlašteni naziv Vino neka se pozabave odgovarajuće institucije… Vino kao proizvod u domeni hedonizma i kao tipičan proizvod nekog određenog terroirea, kao i razne druge dakako ne nužno gastronomske specifičnosti nekog područja, privlači silnu pažnju, i kao rijetko koji za konzumaciju predviđeni plod sa zemlje snažan je magnet unutar jedne od nekoliko najvažnijih privrednih grana modernoga doba, turizma. Stoga je, danas kad postoje silne tehnološke mogućnosti i kad se uz dovoljno higijene korištenjem svih tih zakonom dopuštenih mogućnosti može relativno lako proizvesti u tehničkom smislu vrlo dobro vino, nužno potruditi se jače i proizvoditi teritorijalno tipična i prepoznatljiva vina, ona su sposobna šire razvezati kesu potrošača i ona su inspiracija mnogim suvremenim nomadima za posjet nekome kraju.

Opjevani Barolo! Na velikoj prezentaciji vina u SAD krajem prošle godine s visokim bodovima, između 95 i 100/100, ocijenjeni su Barolo 2016 i Barbaresco 2017! (Tom Hyland)

Da pojednostavnim: riječ je o vinima koja na strukovnim ocjenjivanjima nadmašuju danas relativno lako dosegljive ocjene od 85 do i 90 bodova i koja na vrednovanjima vrhunskih poznavatelja vina terroirea (a terroir uz vinogradsku poziciju, tip tla, klimu i mikroklimu… čini svojim pristupom u trsu i u podrumu i, kasnije, izlaskom na tržište i čovjek determiniran odgojem i lokalnim prehrambenim i općim navikama) dobivaju od 95 pa do i gotovo 100 od 100 mogućih bodova. Upravo s tako visokim ocjenama vrvjelo je, pohvalio se Ascheri, nedavno, na neposredno prije navale covida19 u SAD organizirano milijun eura teško predstavljanje nekih 200 proizvođača članova Konzorcija Barolo, Barbaresco, Alba Lange Dogliani u New Yorku. Stotinjak vodećih američkih vinskih novinara koji su godinama dolazili u Pijemont na velike godišnje prezentacije Alba Wines Exhibition i Nebbiolo prima u Albu te koji su se dobro upoznali s mogućnostima vinorodnog Pijemonta i s kakvoćama pojedinih vina i po godištma, bilo je sada oduševljeno Barolom 2016 i Barbarescom 2017 do mjere da su gotovo sva ta vina okitili s 95 do 100 bodova.

Oduševljeni smo, istaknuo je Ascheri, time što su Amerikanci naša vina procijenili tako visokokarakternima, naime SAD su jako dobro tržište i svakome proizvođaču i te kako je stalo naći se sa svojim proizvodom tamo. Sad kad se kao sorta afirmirao nebbiolo, moramo učiniti više i s barberom. Uglavnom, svima nam je jasno da nam, unatoč općem interesu za naše vino, ne treba prozvoditi količinski više, nego da je bolje ne širiti količinu i trsiti se da se to što nudimo plasira bolje, po višoj cijeni.

– Nismo, dakle, za to da gomilamo milijune i milijune butelja nego da ograničimo količinu proizvodnje, da radije povećavamo kvalitetu i osobnost svih vina i da ona budu osjetno s dodanom vrijednosti, te da se prodaju po višoj cijeni. Jasno nam je svima da je kakvoća nužna, ali ona u tehničkom smislu više nije i dovoljna, bitno je da vina budu prepoznatljiva, dakle da se u njima kroz vinograd osjeti teritorij, da se dobro razaznaje sorta i da se istakne osebujnost interpretacije proizvođača. Naglašenom igrom na teritorijalnu i sortnu prepoznatljivost, dakle osebujnost i jedinstvenost, učinkovito se rješavamo dobrog dijela konkurencije, naime nema li te prepoznatljivosti uvijek su u zasjedi npr., uz dužno poštovanje, jedna Australija, jedan Čile, jedna Južna Afrika, sutra-preksutra bit će tu i Kina, s proizvodnjom u tehničkom smislu vrlo dobrih vina što će se na tržištu, kao jak rival, naći po – nižoj cijeni… Naravno da nije teško predvidjeti kamo će se, u tome slučaju, većina kupaca okrenuti – rekao je Ascheri.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je najavljivao uvođenje carina/poreza na uvezena vina iz Europe. U želji da preduhitre nove uredbe, dobar dio članova Konzorcija za Barolo i Barbaresco požurio se sa slanjem butelja u SAD krajem prošle godine

Kako se, inače, pod utjecajem corone kreće plasman vina do sada, bilo je pitanje Ascheriju, a on je odgovorio da su srećom Pijemontezi glavninu vina na koju su računali da bi ove godine krenula prema SAD isporučili još krajem prošle i početkom ove godine, u posljednji trenutak prije datuma koji je Donald Tramp najavljivao kao dane nametanja visoke carina na uvozno vino.

– Još nekšto vina planiramo poslati u SAD, nešto ide u Englesku, a što se tiče Njemačke tu je došlo do opasnog kočenja. Postoje neki pozitivni signali s tržišta Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Sad kad se situacija s coronom smiruje u Kini, naši su planovi jače se orijentirati na to tržište, na kojemu smo, priznajem, kao Konzorcij malo u zakašnjenju, ali moramo naglo pojačati napore jer ako to ne učinimo zaostatak će svakim danom biti veći, a prodor sve teži, naime mnogo je proizvođača vina iz raznih zemalja koje također računaju na mnogoljudno kinesko tržište – kazao je Matteo Ascheri.

Što pak veli Fabrizio Bindocci, predsjednik je Konzorcija famoznog Brunella iz Montalcina?

– Imali smo sreću što nas u Montalcinu virus nije fizički pogodio tako jako kao druge krajeve Italije, ali i stoga što u ovome trenutku ekonomski još sasvim dobro stojimo, naime potkraj 2019. godine i početkom 2020. distribuirali smo za stavljanje vina na tržište obvezne markice za Brunello iz berbe 2015, konkretno bilo je pet milijuna i 800 tisuća markica, odmah smo na nama zanimljiva tržišta razaslali uzorke na degustaciju, odjeci s tih kušanja bili su jako dobri tako da je polovica ukupne produkcije brunella do sredine ožujka bila i prodana na razna tržišta. Trumpove prijetnje nametima na vino iz EU pospješile su plasman lijepe količine butelja u SAD prije datuma najavljenoga da će porezi stupiti na snagu. Američko tržište pokazalo se kroz dugo vrijeme osobito dobrime za posebna i teritorijalno vrlo prepoznatljiva vina, i mi smo to uspjeli i ove godine lijepo iskoristiti. Sad se potvrđuje koliko je važno održavati dobre odnose posebno s američkim vinskim trgovcima i s vinskim novinarima, naš novi brunello i opet se posebno dopao američkim opinion makerima, tako da smo eto i za ovu godinu, koja se zbog covida19 pokazala općenito vrlo kritičnom za posao, mi zasad zahvaljujući imageu Brunella što smo ga stvorili i godinama uspješno održavali sasvim dobro i prošli – rekao je Bindocci, i nastavio: – Ne tvrdim, naravno, da je situacija idealna, ona dakako to i ne može biti. Sad valja vidjeti kako će stvari stajati nakon što corona popusti. Ovo sada više nije problem samo Montalcina nego i cijeloga svijeta. Treba pričekati da se vidi kako će se sve odvijati poslije. Dobro je, baš u ovakvim posebnim situacijama, i to što postoji i kako treba funkcionira Internet i što se dobro razvila trgovina on line. S druge strane tuga: trgovine, hoteli i ugostiteljski objekti zatvoreni, ulice gradova sablasno puste. Firenze je ovih dana za ne prepoznati! Bez turizma i potrošnje gospodarstvo ne može rasti!

Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina

Kako Bindocci razmišlja o tome što i kako kad počne oporavak i kad se turisti počnu vraćati te kad potrošnja ponovno krene: budući da je Brunello vrlo skupo vino, hoće li se ići na smanjenje cijene butelji kako bi to potaknulo veću kupnju?

– Naš je cilj stalno unaprjeđivati kvalitetu a ne forsirati količinu. Od 1997. u Montalcinu imamo 2100 hektara vinograda sa sangioveseom namijenjenim za vino apelacije Brunello docg, i tu površinu ne širimo, štaviše u tim vinogradima za brunello u međuvremenu smo snizili prinos za 25 posto, kako bismo dobili što bolji rod i onda i finalni proizvod. Danas su kupci po pitanju vina sve obrazovaniji i zahtjevniji, i spremni su butelju platiti skuplje ali da to bude opetovano u toj butelji mora biti izvanredna kakvoća. Za one nešto manje zahtjevne i za one s nešto tanjim džepom te za trenutke nešto ležernije konzumacije zato imamo naše tzv. drugo vino, a to je Rosso di Montalcino. Bitno je na početku kvalitetno napraviti zonaciju terena, po tome što koje parcele s obzirom na poziciju, ekspoziciju, nadmorsku visinu a ona je postala varijabilna naime s ovim sadašnjim globalnim zatopljenjem odlični vinogradi danas budu na visinama većim i od 400 metara a gdje je nekad sadnja loze bila nezamisliva, zatim tip tla, sortu, starost loze, visinu prinosa, mogu dati kao maksimum, te prema tome optimalno odrediti rad u podrumu i definirati najraniji mogući izlazak vina na tržište, a onda i sve to dobro iskomunicirati prema javnosti, tako da svaki kupac zna što ga pod kojom etiketom čeka u smislu tipologije, kvalitete i cijene, te da se lako prikladno opredijeli za kupnju boce ovisno o svojem znanju o vinu i o svojoj zahtjevnosti, o veličini trenutka i hrani kad se neko vino predviđa piti, o količini koju se kani popiti, a, dakako, ovisno i o debljini novčanka.

A kakvo je sada stanje u oblasti apelacije Chianti Classico (ugrubo: područje Toscane između Firenze i Siene), pitanje za predsjednika Konzorcija Chianti Classico Giovannija Manettija, inače vlasnika vrlo uglednog vinskog posjeda Fontodi.

– Događa se to što se događa. Koliko zasad znam, ovdje u ovome našem dijelu i nema toliko mnogo zaraženih. Znam da se na svim imanjima redovno radi u vinogradu kao što je bilo i prijašnjih godina u ovo doba. Meteorološka situacija poviljna je, i kako će vrijeme ići dalje radovi će se morati i intenzivirati, naime priroda ima svoj ciklus koji corona-virus ne zaustavlja. Sreća je što su radovi vani, u čistoj prirodi, i što se mogu obavljati na način da među radnicima bude dovoljan razmak, dakle da nema kršenja odredbi koje su preporučili epidemiolozi kako se virus ne bi širio kontaktima.

Na stranu to što se zbog raznih izvanrednih ograničenja poremetila prodaja i vina, ali proširile su se glasine da vino može biti zaraženo virusom pa bi i to moglo utjecati na smanjenje potražnje za buteljama. Što na to kaže Manetti kao proizvođač vina i kao predsjednik uglednog vinskog konzorcija?

– To su lažne vijesti. Iako su nas učili da se virus prenosi samo s osobe na osobu i da se na predmetima zadržava neko stanovito vrijeme pa ugiba, ipak sam se za svaki slučaj raspitao kod nadležnih o tome može li doista vino biti zaraženo, i od liječnika, profesora higijene u

Giovanni Manetti

prehrambenoj industriji i

epidemiologa dobio odgovor da je riječ o neistini.

Već godinama zna se da vino Chianti Classico u velikoj mjeri ide u izvoz. Kakve su Manettijeve spoznaje vezano uz aktualnu situaciju na tržištu kod kuće i u inozemstvu?

– Narudžbe od ugostiteljskih objekata stale su, ponešto traže tek vinoteke koje funkcioniraju on line. Kako se u kojoj europskoj zemlji razvija epidemija tako se svaka od tih zemalja zatvara kao tržište. Određena nada stiže iz Azije, gdje se vidi neki napredak u suzbijanju bolesti, osobno sam primio narudžbe za vino iz Hong Konga, Šangaja, zatim iz Japana i Južne Koreje. Sad se valja strpiti da se stvari poprave u Europi. Problem je međutim u međuvremenu Amerika, SAD su nam vrlo dobro tržiste ali sad su one najjače žarište i trebat će pričekati da se i tamo okolnosti normaliziraju.

A kakva su Manettijeva predviđanja vezano uz talijansko vino i općenio prehrambene proizvode za vrijeme kad prestane rat s virusom i kad se ukinu razna ograničenja koja nam ometaju uobičajeni ritam života?

– Ne vjerujem ipak da će ova sadašnja situacija s corona-virusom silno naštetiti prehrambenoj industriji i proizvođačima vina i pića u Italiji. Mnogi talijanski proizvodi iz segmenta hrane a i mnoga vina stekla su visoku reputaciju kroz niz godina aktivnih nastupa i marketinških istupa naših proizvođača i izvoznika po svijetu te kroz brojne turističke posjete Italiji izvana. Međutim jako na udaru jeste, i bit će osobito isprva oštećen turizam. Rekao bih da će kad ova tužna priča s covidom19 prestane trebati u državama koje su nam zanimlnjive i potencijalno su dobra emitivna turistička tržišta te državama koje su dobra tržišta za uvoz roba osobito iz domene prehrane i pića organizirati snažnu marketinšku kampanju s ciljem da se turisti ponovno u većem broju usmjere prema Italiji kako bi konzumirali naše delikatese. U toj kampanji trebali bismo sudjelovati svi mi – proizvođači samostano, konzorciji, regionalne vlasti, ministarstva.

Iz Italije i vijest o zahtjevima vinogradara/vinara prema vladi da pomogne. Na Apeninima postoji organizacija FIVI odnosno Federazione italiana vignaioli indipendenti, odnosno Savez talijanskih samostalnih vinogradara/vinara, tijelo što broji 1300 članova. Riječ je o osobama koje izravno rade u vinogradu tj. izravno vode brigu o uzdržavanju trsja te koje su izravno uključene i u rad u podrumu dakle brinu o vinifikaciji i dozrijevanju vina, te koje osobno brinu da vina budu na vrijeme napunjena u boce i da tako izlaze na tržište. Većinom je riječ o manjim posjednicima, ali nekoliko je njih koji ipak gospodare i sa čak 50 hektara pod vinovom lozom. Predsjednica FIVI-ja je Matilde Poggi, koja u kontekstu ovih najnovijih nemilih događanja pokazuje veliku zabrinutost za vinski sektor, i to sada, za početak, izražava retoričkim pitanjem kad će vinari uopće uspjeti inkasirati novac od vina što su ga tržištu isporučili u prošlom tromjesečju te pitanjem koliku će, na kraju, vinari štetu pretrpjeti zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv covida 19, konkretno ponajviše s obzirom na masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata. Reakcija će biti lančana, kaže Poggi, ako ugostitelji ne plate isporučeno im vino na vrijeme kako je bilo uobičajeno, naime tada će proizvođač vina imati problem financiranja tekuće proizvodnje, i on će kasniti s isplatom proizvođaču boca, a ovaj će opet kasniti s isplatom dobavljaču sirovina za proizvodnju boca, itd. Brige idu, kaže Matilde Poggi, i dalje: kad ograničenja popuste i ukinu se, ugostitelji će najprije gledati potrošiti zalihe koje imaju, dakle oklijevat će s novim narudžbama, a navodno su iz krugova ugostitelja krenule i priče da će ako i budu odmah naručivali novo vino tražiti da ga plate tek kad ga prodaju, takav odnos mogao bi se inercijom i nastaviti dalje i to za proizvođača ne smije i ne može biti prihvatljivo.

Federacija samostalnih vinogradara/vinara Italije uputila je neke zahtjeve Vladi za pomoć vinskoj branši, pogotovu manjim vinarima, kako bi se očuvala njihova likvidnost, bez koje oni ne mogu funkcionirati. Uglavnom tražnje su bile usmjerene u odgađanje plaćanja i eventualni otpis određenih dadžbina, a spomenuta je i krizna destilacija vina kao dio ublažavanja nevolje vinara.

Matilde Poggi, predsjednica Saveza samostalnih talijanskih vinogradara/vinara

– S obzirom na bitno pojačanu potrebu za alkoholom kao dezinfekcijskim sredstvom, logičnije je da se određena količina vina koja sada ostaje neprodana destilira nego da se npr. uvoze žitarice za potrebe destilacije. I u Francuskoj se dosta govori o kriznoj destilaciji vina, ali tamo su uvjeti za proizvođača vina bolji, naime po litri destilranog vina nudi mu se 80 centi, dok se u Italiji govori o 20 do 30 centi što je nikakva pomoć – reći će Matilde.

Kako Matilde Poggi vidi vinsko tržište u budućnosti, što bi se moglo i trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnje stanje?

– Mislim da će ova kriza promijeniti puno toga. Kao prvo morat ćemo izmijeniti cijeli sustav u segmentu vina, tu svakako mislim i poglede na proizvodnju. Prodaja vina on line uzela je velikog maha i još će se širiti i razvijati. Vrlo vjerojatno je da neki vinski posjedi a i neki ugostiteljski objekti neće preživjeti covid 19. Uvjerena sam da će se dosta stvari preokrenuti i u sektoru turizma. Društvena zajednica će se morati organizirati na način da svaka država i svaka branša maksimalno iskoristi potencijale koje pruža dotična zemlja kako bi gospodarstvo moglo bolje podnijeti različite havarije što nas još mogu zahvatiti. Velika bi stvar bila da se čovječanstvo jače okrene čuvanju ambijenta i održivoj, ne nužno samo biodinamskoj proizvodnji, zapravo intelignentnom, razumnom održivom odnosu prema resursima. A jedan od tih sjajnih resursa Italije ali i drugih mediteranskih zemalja, upravo je vinova loza. Loza je naše nasljeđe i u kontkekstu eksploatacije trebamo je čuvati kako s aspekta ekologije tako i s aspekta kulture i tradicije života.

Povratak prirodi

Smatram, dalje, da smo u mnogim sferama života malo previše zaglibili u pomodarstvo. A jako je loše baš za vino kad proizvođač počne slijediti pomodne hirove tržišta. Tvrdim da je ozbiljan samo onaj vinogradar/vinar koji dobro poznaje svoj teritorij i mogućnosti što ih taj teritorij daje te koji se trsi svoj pristup vinu a tu podrazumijevam rad u vinogradu, rad u podrumu i izlazak na tržite, prilagodi tome da njegov eno-uradak bude vjerna slika tog njegovog teritorija, pa da onda maksimalno na tome gradi promidžbu. Da se razumijemo: nisu sve geografske širine i sve nadmorske visine vinograda, svaki tip tla, svaka klima za sve, i u tome jeste čar, logično je da se prihvate raznolikosti, a ne da, kako je situacija sada, svi na svim meridijanima i paralelama žele imati sve tipove vina, bijelo i ružičasto i crno, i mirno i pjenušavo, i lepršavo i lagano, i snažno pogotovu crno, i visokopredikatno s plemenitom plijesni… Pa, pustiti treba svakom terroireu da kroz optimalnu interpretaciju vinogradara/vinara najbolje izrazi svoje prednosti. A vinar umjesto pomodarstva i pristupa liniji manjeg otpora mora pokazati snagu i umijeće da kupce i prikladnom informacijom i edukacijom usmjerava prema svojemu originalnom proizvodu. Ne zaboravimo: moda je varljiva, lako se mijenja i već u više navrata događalo se to da su se neki izvorni pravilnici o proizvodnji vina unutar neke apelacije znali olabaviti u nekim točkama baš kako bi se koketiralo s pomodarstvom, pa se dogodilo da se u trenutku kad su i donesene takve pomodarstvu sklone promjene u pravilnicima moda promijenila i pošla u drugom pravcu. Zemlja koja ima mnogo različitosti i posebnosti mora biti na to ponosna, i to što je čini originalnom treba gurati u prvi plan. Smatram i to da u današnje vrijeme kad reklama ima silnu moć, treba vrlo inteligentno i promišljeno, interprofesionalno, uključujući sve frontove, nastupati u marketinškom smislu, za uspješno lansirati Made in neke zemlje ♣

PROTIV CORONA-VIRUSA – GRAN TERAN GRAN CORONICA

Sorte

FRANKOVKA: KAPLJICA KARLA VELIKOGA

Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Grozd Frankovke (crtež: Greta Turković)

Oko domovine sorte postoje neslaganja. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je, inače, ima na oko 3300 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda zasad Frankovka u većem broju stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. Najveću ukupnu površinu zauzima u Mađarskoj, oko 8000 ha. U Njemačkoj i Slovačkoj prostire se na po oko 1730 hektara. U Hrvatskoj je, po podatku Agencije za plaćanje u poljopruivredi iz 2019. godine, rasprostranjena na oko 470 hektara, a nešto godina prije zauzimala je oko 900 ha.

S obzirom na naziv, neki misle da kultivar stiže iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se Frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema. U Württembergu može pružiti odličan rezultat.

Dugo je pretpostavka bila da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi iz vremena Europe prije srednjeg vijeka kad su se kultivari dijelili na one što su iz zemlje Franaka, i ti su u nazivu nosile i izraz fränkisch, smatrani su visokokvalitetnima, i na one inferiorne iz drugih područja, nazivane Heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od Frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija, Podunavlje, Istra), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (od, po nekim podacima, ukupno u svijetu 18.000 hektara pod Frankovkom u Sloveniji ih je nekih 700, većina u Podravju i Posavju/Metlika), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj. Frankovke inače ima nešto u Kanadi, te nešto sasvim malo u Australiji i Japanu.

Slovenci naglašavaju kako je nedavno znanstveno otkriveno da su Frankovka (Modra frankinja) i Portugizac (Portugalka) izvorno slovenski kultivari, konkretno da su se rodili prije dosta stoljeća na štajerskim bregovima na teritoriju današnje Dežele, i to potkrepljuju time da su vodeći njemački stručnjaci za ampelografiju i genetiku iz glasovitog instituta za vinogradarstvo Julius Kühn u Geilweilerhofu utvrdili kako su roditelji Portugisca bijela sorta Silvanac zeleni i crni kultivar Mala modrina, te kako su roditelji Frankovke Mala modrina i Debela belina, a ta Debela belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, hrvatski nazivi su Belina drobna i Krapinska belina. Inače, usput, ovo naše Krapinska belina može sugerirati i to da je Gouais blanc/Heunisch Weiss sorta iz Hrvatskog zagorja (tamo je je nađeno mnogo) odnosno, ako već ne to, a onda može poduprti, kako pišu Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding u svom golemom atlasu svjetskih sorata Wine Grapes, stavove niza svjetskih ampelografa da je na povijesnom putovanju vinove loze s istoka (Gruzija) preko jugoistoka (Egipat, pa Grčka) prema europskom zapadu ona nastala u (jugo)istočnom dijelu Europe, ali Jancis Robinson tu odmah stavlja i primjedbu da je ipak najvjerojatnije da je Gouais blanc/Heunisch Weiss rođen negdje na području sjeveroistoka Francuske i jugozapada Njemačke.

Nakon što je znanstveno utvrđeno da je Gouais blanc/Heunisch Weiss/Krapinska belina/Debela belina roditelj Frankovki (Heunisch Weiss je inače identificiran kao roditelj gotovo 130 plemenitih sorata vinove loze), trebalo je proći još neko vrijeme da se pronađe i drugi roditelj Frankovke. U jednom starom vinogradu u RheinHessenu Nijemci su u postojećem sortimentu uspjeli pronaći vinski kultivar koji za berbu dospijeva kasno i koji daje grozdove s malenim tamno-plavim bobicama, genetska analiza te tamo jedva prisutne sorte pokazala je da je riječ o kultivaru koji su štajerski ampelografi u 19. stoljeću poznavali kao Blaue Zimmettraube, a slovenski sinonimi koje su Mala modrina, Vranek odnosno Tičenska črnina. Daljnjim znanstvenim proučavanjem ustanovljeno je da je Mala modrina drugi roditelj i Frankovki i Portugiscu. Sorta je, naglašavaju Slovenci vrlo dugo nazočna u vinogradima područja koje danas znamo kao Slovenska Štajerska, izrazito mnogo je toga kultivara bilo u Slovenskoj Štajerskoj do 19. stoljeća. Iz njemačkih ampelografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća proizlazi da je taj, jedan od roditelja Portugisca i Frankovke uvelike uspijevao na predjelu Spodnje (Donje) Štajerske još prije 1750. godine. Ekspertica iz Geilweilerhofa Erika Maul izjavila je da Mala modrina nije nikad rasla na području današnje Austrije, nesporno je, međutim, bila nazočna na današnjem teritoriju Slovenije, no ovdje treba reći i to da je u ono vrijeme postojala moćna Austrija a onda je stvorena i Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala dosta više teritorija nego što su površine sadašnje Austrije i sadašnje Mađarske, u tom teritoriju bili su i dijelovi Slovenije i Hrvatske. Sorta Mala modrina rasla je, kao Modra kosovina, i s ove strane slovenske sržavne granice, u Hrvatskoj – ima o tome riječi u knjizi Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja autora Edija Maletića, Ivana Pejića i Jasminke Karoglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Modra kosovina bila je u povijesti jedna od značajnijih crnih sorata na području Štajerske a i sjeverozapadne Hrvatske, u znatno manjoj mjeri uzgajala se u drugim dijelovima Slovenije i Austrije, ponešto je je bilo u Njemačkoj. Spomeni njena uzgoja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezani su uz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Moslavinu i kalničku oblast. Modra kosovina u tom se razdoblju pogrešno identificirala kao Kavčina odnosno Blauer Heunischom…

Neki će eksperti stoga reći da nisu sigurni u to da je Mala modrina kao roditelj Frankovke baš čisto slovenskog porijekla. Možda i jeste mala Modrina slovenska, ali je možda i austrijska, ili njemačka (Zimmettraube), ili pak hrvatska (Modra kosovina)… No, što se slovenskog porijekla Frankovke tiče, u prilog Slovencima ide njezin sinonim Blauer Lemberger, a u Sloveniji postoji mjesto Lemberg…

____________________

RAZOTKRIVENA BORGONJA! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom Gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena: Borgonja je, dakle, isto što i Frankovka! Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim otkrićem o borgonji još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.◾

__________________________

                        Najprikladniji za Frankovku, koja inače rano pupa a kasno dozrijeva, su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je dobar, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Frankovka može dati paletu različitih vina, ovisno o (mikro)klimi, tipu tla i načinu uzdržavanja vinograda – od laganijih svježih crnjaka s izraženom voćnosti sve do vrlo ambiciozno rađenih snažno strukturiranih i začinima obilježenih visokokvalitetnih karakternih vina, dozrijevanih u bačvi(ci) i namijenjenih dužem odležavanju. Što se tiče SVOJSTAVA, Frankovka s dobrih pozicija omogućuje proizvodnju jako dobrog do odličnog vina no tek uz mali prinos i ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju. U Hrvatskom podunavlju dosjetili su se nečemu što frankovku kao vino može i te kako dodatno podignuti: ostavljanje grožđa nakon termina redovne berbe neko vrijeme na prosušivanju, da se nakon gubitka određene količine vode iz bobica dobije veća koncentracija soka, a poslije u vinu i poseban bouquet.

Čaša za odležanu frankovku

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje i to, kako je danas vrlo rašireno, u barrique, do izražaja jače dolazi začinski segment, unutar kojega se percepiraju note vanilije i paljenoga. Okusom vino bude puno, s vrlo dobrom kiselošću. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, te dozrijeva li se u drvu frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri godine.

                SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. (ŽELJKO SUHADOLNIK © travnja 2020.) ♣

___________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________

Quo vadis, Champagne? Šampanjeri pred bitnim izazovima

RUINART i VEUVE CLIQUOT

            Najstarija šampanjska kuća Ruinart s – najmlađom enologijnom! A to je 29-godišnja Louise Bryden. Nedavno je Louise boravila u Zagrebu, i u aranžmanu tvrtke MIVA, koja, inače, uvozi šampanjce Ruinart u Hrvatsku, u zagrebačkom hotelu Esplanade (svi putevi vode u Esplanade!) održala radionicu s degustacijom triju Ruinartovih šampusa – Brut, Blanc de Blancs i Rosé.
Šampanjerija Ruinart, koju je 1729. utemeljio Nicholas Ruinart, jedna je od inače oko 320 šampanjskih kuća u vinorodnoj francuskoj pokrajini Champagne, i duboki je i čvrsti dio povijesti, ali i kvalitete, međutim ona, kako naglašava enologinja Louise Bryden, nastoji ne počivati na lovorikama prošlosti, nego u želji da napreduje aktivno gradi svoju budućnost. Jedna od znakovitosti Ruinarta je upravo i ta da okuplja brojne vrlo mlade enologe, i stručnjake zaokupljene pariranjem današnjim problemima a radi očuvanja svijetle budućnosti.

Louise Bryden, Ruinart

Proizvođači i ponuđači vina suočeni su s promjenama u preferencijama potrošača, neke su pomodne prirode i ozbiljna kuća ne bi im se odmah trebala priklanjati, bolje je, dugoročno isplativije, držati se vlastita puta i ulagati više truda i sredstava u odgoj i formiranje kupca, međutim određene promjene u ukusima vezane su i uz promjene u prirodi, okolišu, nastale zbog nedovoljne čovjekove brige o ambijentu iz čega eto proizlaze i danas već vrlo zabrinjavajuće klimatske promjene. Primjećujući da u novije vrijeme silno raste zanimanje potrošača za svježinom vina/pjenušca, Ruinart u tom kontekstu nastoji u organoleptici u svojim novijim eno-uradcima maksimalno smanjiti note oksidativnog porijekla te se usredotočuje na stvaranje šampanjaca što veće pitkosti, onih što odišu većom svježinom i s više voćnosti, ali da su istodobno i dalje vrlo kompleksni. Značajna su sredstva i mnogo truda uloženi, kaže Louise Bryden, u znanstvena istraživanja vezana uz pojedine spojeve što se stvaraju u šampanjcu prilikom njegova nastanka, a mogu se izraziti ovako ili onako poslije na nosu i ustima, bolje je da to bude kontrolirano i željeno nego spontano pa, nekad, i s ne baš željenim efektom.

Kao i druga područja, i Champagnea je suočena s globalnim zatopljenjem, temperatura se, navodi enologinja Louise, zadnjih godina u Champagnei povećala za 1,5 stupnja, berbe su ranije nego prije pa je sada među glavnm zadacima bitno smanjenje zagađenja da temperaturni rast ne bi išao dalje, barem ne ovim tempom, i da Champagne, kad je tamo dosad već uloženo toliko i novaca i znanja i iskustva u mjehureće i promidžbu, ne postane za neku godinu područje – mirnog vina, a pjenušci pobjegnu na sjever. Stvar jačeg proučavanja postaju i tehnike u radovima u vinogradu, uzdržavanju trsja. razmišlja se i o vraćanju u uporabu nekih starih lokalnih sorata i nekih drugih sorata općenito. Sada, po pravilniku važećem za Champagneu, za šampanjce najčešće korištenima chardonnayu, pinotu crnome i pinot meunieru pokušava se pružiti pomoć s drugim kultivarima, po novome dozvoljene su već četiri sorte, to su pinot sivi, pinot bijeli, arbanne i petit meslier… Pri proizvodnji ružičastog pjenušca u novije se vrijeme smanjuje količina dodavanog crvenog vina jer s obzirom na zatopljenje crni pinot u Champagnei postaje sve zreliji i intenzivnije boje. Iz linije non vintage (šampanjci bez onake godišta berbe) kontakt s drvom posve je izbačen. K tome, stručnjaci u Ruinartu s ciljem da u šampanjcima maksimalno do izražaja dođe voćnost razvijaju mikroorganizme za malolaktičnu fermentaciju koji pri pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu ne bi stvarali maslačne arome. Šampanjac u klasičnoj butelji 0,75 lit. u Ruinartu na kvascu nakon šampanjizacije odležava minimalno 2,5 godine, a šampanjac u magnumu još barem po jednu godinu duže. Da bi se smanjili prodor kisika u bocu i stupanj oksidacije Ruinart naručuje boce s tri milimetra užim vratom od uobičajenoga!…

Enologinja Marie Charlemagne, Veuve Cliquot. Na prigodnim kutijama stoji da je Rovinj udaljen od Reimsa 891 km, a Zagreb 974 km

UZ MORE, i POD MOREM – U Zagrebu je u organizaciji kuće MIVA gostovala i glasovita šampanjska kuća Veuve Cliquot (osnovana 1772.), a predstavljala ju je Marie Charlemagne, jedna od 12 enologa šampanjerije. Susret s La Grande Dame bio je u znaku karateristične žute-narančastožute boje i famozne udovičine izreke Samo jedna kvalteta: najbolja!, na žalost ne i s utjelovljenjem te izjave u butelji La Grande Dame, naime ta se etiketa nije pojavila na stolu.

Marie Charlemagne uz Veuve Cliquot brut (mpc. 402 kn) ispričala je kako se šampanjerija, s ciljem zaštite ambijenta i očuvanja prirodne ravnoteže u svim segmentima, pripremila za 100 posto održivu poizvodnju, zatim kako u nastojanju da dobije vrhunski pjenušac dugo svoj šampanjac drži u butelji na kvascu, konkretno to dugo je po najmanje tri godine što je dvostruko duže od minimuma kojega u Champagnei propisuje pravilnik za non-vintage, dok La Grande Dame, s oznakom godišta berbe, na kvascu u butelji poslije drugog vrenja ostavlja na počinku osam pa i do 10 godina, a pravilnik o šampanjcima više kvalitativne grupe nalaže minimum od tri godine.

Veuve Cliquot, gdje rado kažu kako vole čvrstoću u svojim proizvodima, u sortnome smislu ostaje i dalje maksimalno vjerna kultivaru pinot noir, a što se tiče roséa (Rosé brut: mpc. 490 kn) ima svoj recept: ona i svoj ružičasti šampus kompletno radi od crnog pinota s time što je dobar dio grožđa vinificiran na bijelo, a tek manji u ružičasto bazno vino, i u Veuve Cliquotu kao i u Ruinartu u mješavinu za rosé-šampus dodaju manje ružičaste baze.

____________________

PONUDA VEUVE CLIQUOT – Žuta etiketa znak je kvalitete i stila kuće Veuve Cliquot. Glavni pojmovi su snaga, intenzitet arome, svježina i profinjenost, svilenost. Pjenušci su iz raznih vinograda, među kojima su i grand cru i premier cru pozicije. Sorte su 50 do 55 posto pinot crni, 28 do 33 posto chardonnay i nekih 15 do 20 posto meunier. Vina rezerve sudjeluju s 30 do 45 posto. Neprovreli slador: do 10 g/lit (oznaka: brut). Organoleptika: bijelo i žuto voće, brioš. Preporučuje se uz: lososa, riblji tartar, plodove mora, tjesteninu s bijelim umacima, krekere. Rosé: pinot crni vinificiran na bijelo, chardonnay, meunier + 12 posto crnog pinota radi boje. Vina reserve od 30 do 45 posto. Doza sladora: do 10 g/lit (brut); organoleptika: crveno voće, biskvit; jelo: tuna, goveđi carpaccio, patka, rajčica sušena na suncu, crveno voće. La Grande Dame: grožđe samo s grand cru pozicija – blend s osam grand crua u vlasništvu kuće. Sorte: pinot crni 92 %, chardonnay 8 %; vino reserve: 0, vintage /millesime): 100 %. Doza sladora: 6 g/lit; organoleptika: citrusi, crveno voće, mineralnost, snaga. Jelo: školjke, riblji tartar, plodovi mora i bijela riba, piletina. ■

_________________________________

U želji da u svojim šampanjcima dobije dimenziju više, kuća Veuve Cliquot krenula je i u praćenje i proučavanje razvoja svojih šampusa ostavljenih na odležavanju pod morem. Ideja za to javila se prije više godina, nakon što je u Baltičkom moru na dubini od oko 40 metara pronađen potonuli brod natovaren šampanjcima što ih je Veuve Cliquot bila slala u carsku Rusiju, no aktivnost praćenja toga kako se šampanjac ponaša nakon nekog vremena u podmorju službeno je krenula 2014. godine i predviđeno je da projekt podmorskog podruma, i dalje na dubini od 40 metara, traje do 2054. godine. Bitna razlika između šampanjaca slanih u Rusiju koji su dakako kao završeni proizvod bili klasično začepljeni i šampanjaca koji se sada namjerno stavljaju pod more u tome je što ove pokusne nove serije u podmorje idu ne s plutenim čepom, koji nakon određenog vremena može u bocu i propustiti nešto mora, nego sigurno zatvorene s plastičnim čepićem zvanim bidule i još s krunskim zatvaračem, dakle točno tako kako se drže na dozrijevanju u klasičnom šampanjskom podrumu prije degoržiranja. Na moj spomen da se stavljanjem vina na neko vrijeme pod more u nas bavi Marko Dušević, inače uzgajivač školjaka Adriatic Shell na Pagu, enologinja Marie Charlemagne zainteresirala se za Duševićeva iskustva, izmijenjeni su kontakti i možda se rodi kakva suradnja…

Ljetni koktel Rich, s dosta kockica leda te s trakicama crvene i zelene paprike

Što se tiče nadmorskog programa, odnosno proizvoda vezanog prvenstveno uz ljetno vrijeme i lješkarenje na odmoru uz more, Veuve Cliquot razvila je šampanjac Rich, sladak u okusu, a predviđen da se pije u koktelima s različitim aromatskim komponentama i dodatno ohlađen s mnogo kockica leda. Evo pobliže o tome što ga obilježava: proizveden je od grožđa s različitih pozicija, dio grožđa je i s grand i s premier cru položaja. Sorte su pinot crni (40 do 45 %), Chardonnay (20 do 25 %), te pinot meunier (30 do 35 posto), vina rezerve u kompoziciji sudjeluju sa do 45 posto, neprovrela sladora sadrži 60 g/lit (označeno je kao demi sec, odnosno polusuho), okus je zaobljen i sladak. Poslužuje se na sljedeći način: u čašu se stavi dosta kockica leda, zatim se metne aromatski dodatak – to mogu biti kriška svježeg krastavca, komadić grapea, komadić ananasa, komadić paprika (vrlo interesantno!), komadić celera, malo čaja. Na kraju se u čašu ulije pjenušac Rich. Butelja Richa u maloprodaji u nas stoji 490 kuna! Pa, tko voli, nek’izvoli. Međutim poneseni vrućinom i idiličnom blizinom mora ne treba i žuriti, dobro je i za one s debljim novčanikom razmisliti da li za 490 ili 500 kuna kupiti butelju Richa pa od njega raditi navedene koktele, je ipak bolje 400 kuna potrošiti na klasičan šampanjac pas dosé, extra brut odnosno brut i uživati u njemu samome, te, ako se baš želi guštati i pjenušava koktel-varijanta, još dodatno potrošiti 70 do 100 kuna (ukupno opet 500) za prosecco… ♣

Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 – Protiv Corone, ZA CORONIKU!

 ________________________________

…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz/through

POTROŠAČKI PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju

Hints to the smart purchase 

LEGENDA 

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

 (mpc/pp: XXXL) TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bresnica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 270 m • ekspozicija/exposition jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: traminac crveni /Roter Traminer • loze stare/vines old: 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months • vino nije filtrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI / PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije, treba imati i afinitet za tu tipologiju, međutim kod ovako elaboriranog uzorka taj afinitet nije teško steći. Vino je vrlo kompleksno, s profinjenom aromatikom svojstvenom sorti, dotjerano, puno i gusto, toplo. Zlaćane je boje, na stijenkama čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je izrazito sortno tipičan, izražen, ali ne i napadan, dugo traje. Upućuje na cvijeće (ruža), maslac, sasvim blago i na karamelu, prisutna je i vegetalna nota u smislu lista smokve, masline. U ustima lijepo zaobljeno, kremasto, snažno, aromatika slijedi doživljaj nosa. Tijelom snažno, dugačka svježeg završetka. Vino svakako za uz jelo, ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS:  ⇗ ⇒  • preporuka za jelo/dish recommendation: peka od janjetine i teletine, odojak i janjetina s ražnja, odležavani zreli tvrdi sir, elaborirani zreli sir s plavim plijesnima • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/large one

(mpc/pp: XXXL) SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition. jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca • sorta/variety: sauvignon • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, konkretno, s dosta svježine, treba mu se posvetiti. Nije za pijuckanje nego je za pratnju hrani te za čašu u meditativnim trenucima. Punije žućkaste boje, dobru gustoću pokazuje debelim filmom s, poslije, lijeno cijedećim suzama na unutarnjim stijenkama čaše. Miris je kompaktan, složen, postojan, nimalo napadački. Sortno je prepoznatljiv, ima vegetalnih niti npr. lista smokve, a i rajčice. U ustima kremasto, toplo, tijelom vrlo dobro, završetak svjež, dugačak i ugodan ■ SERVIS: ⇗ ⇒  • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: L) SAUVIGNON BLANC 2018 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Zagorje-Međimurje • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno tipično i vrlo raspoznatljivo, osvježavajuće, s notom mineralnosti, skladno, lijepo pitko. Sasvim svijetle žućkasto-zelenkaste boje. Na nosu umjerena intenziteta, no trajno. Bouquet upućuje na bijelo domaće koštićavo voće ali i na južno u pravcu citrusa i grapea, iskazuje se i floralna nit, u herbalno-vegetalnom segmentu stidljivo kao da se ukazuje list smokve, dojam je donekle i lista rajčice. U ustima se u aromatskom smislu nastavlja doživljaj nosa. Vino je lijepo zaobljeno, živahno, slankasto i s dobrom kiselosti, dosta dobra tijela, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, šparoge… • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: M) RIESLING 2019 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno /pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, skladno, uglađeno, dobro ohlađeno vrlo je ugodno za pijuckanje uz čavrljanje. Žućkasto-zelenkaste boje, diskretnog umirenog a trajnog nosa, sugerira slatko bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, breskvu u tragu, javljaju se i cvijetne note (kamilice?). U ustima, koja su lijepo zaobljena, aromatski doživljaj se nastavlja, fina kiselina drži svježinu ali u ovome slučaju ne daje i onaj za RR uobičajeni nerv. Tijelo je srednje jačine, finiš solidno dugačak ■ SERVIS: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine

 (mpc/pp: XL) CRNI PINOT 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica, Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 1 mjesec/month • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – uredno – prepoznatljivo iz daljine/OK – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dotjerano, živahno, mekano i nježno, lijepo pitko, djeluje kao iskreno. Sorti primjerene nešto svjetlije žive rubinske boje, na nosu diskretno no trajno, inače na tragu bobičastog i jagodičastog domaćeg voća (trešnja, crveni ribiz…) te s floralnom nijansoma (ljubičica), sve prošarano nitima mineralnoga. U ustima besprijekorno zaobljeno, slankasto, s kvalitetnom kiselošću, tijelom vrlo dobro, dugačkog svježeg finiša ■  SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

  (mpc/pp: L ) PINOT NOIR 2017 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do/up to the 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl, limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko certifikat)/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – veselo – simpatično /pedantly – from the points of esthetics good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, vrlo toplo. Živahne kristalno-bistre svijetle rubinske boje, s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama po unutarnjoj stijenki čaše. Na nosu diskretno, ali trajno. S naznakom je tamnog bobičastog i koštićavog domaćeg voća (trešnja, šumska jagoda, crveni ribiz…), prožeto finom nijansom utjecaja od boravka u hrastovoj bačvici. Usta živahna, svježa, slankasta i s vrlo dobrom kiselosti, dobro zaokružena, akohol malo jače grije, pa svakako trošiti uz krepkiju hranu. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇗  • 17-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

(mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15 20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne… • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo• brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu dobro iskazano, djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • tlo/soil: lapor • sorta/variety: pinot crni & chardonnay • loze stare/vines old: cca 15 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – velika bačva/fermentation in wood – big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • berba/vintage: 2014 • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 48 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno/pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i keks i brioš. U ustima živahno, slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vro dobro, finiš dugačak i vrlo ugodan ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…,  • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one

DalmacijaZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2012 – ZLATAN OTOK/Plenković, zlatna medalja na ocjenjivanju Mondial des Vins Extremes – Centre de Recherches, d’Etude, de Protection, Coordination et de Valorisation de la Viticulture de Montaigne = Centro Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinazione e Valorizzazione per la Viticoltura di Montagna, Valle d’Aosta

Slavonija & Hrvatsko podunvlje / Slavonia & Croatian Danube Region

(mpc/pp: L ) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Slavonija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good – prednja etiketa posve nefotogenična /front label not fotogenic at all • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, konkretno, toplo i snažno, s notom mineralnoga, harmonično. Lijepe žive žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, s fino izraženim mirisom na zrelo bijelo voće – slatka jabuka, kruška, dojam je i niti zrele dinje, zatim i nešto cvijeća. Usta fino živa, isprva slasna ali poslije i slankasta, prožeta finom zrelom kiselošću, zaobljena, daju osjet topline.Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan, fino gorkast. ■ SERVIS: ⇗ •  preporuka za jelo/dish recommendation: bijela riba pečena, brudeti, piletina i puretina ispod peke, teleći odrezak • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne….

(mpc/pp: L) PINOT SIVI Vidim 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija vinogorje Kutjevo • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro/pedantly – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, svježe, živahno, puno, skladno, lijepo pitko. Kristalno bistro, iskričave žućkasto-zelenkaste boje, dobro iskazano i prilično trajno na nosu, dosta u mineralnome tonu, u voćnom segmentu otvara se jabuka, a lijepu popunu cjelini diskretnim udjelom daje začinsko bilje. U ustima vino je slankasto i s lijepom kiselosti, prikladno zaobljeno. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidnog dugačkog ugodnog finiša ■ SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir i vrhnje, meki sirevi, sirne pite, bućnica, tjestenine s bijelim umacima, bijeli rižoto od školjaka, kuhana plava riba, piletina  ⇑ ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: veća/a bigger one.

(mpc/pp: M_L) GRAŠEVINA 2018 – Miroslav ŠKORO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: moderno, vibrantno, svježe, s dosta arome, skladno, dopadljivo, lijepo pitko, i na dužu stazu. Kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, solidne jačine i solidne trajnosti mirisa, na prvu dosta atraktivan bouquet vuče na travu, malo i na smokvin list, dodir floralnoga (nekako pritajeno: kamilica), te na bijelo koštićavo voće (jabuka), u voćnom segmentu kao da se nazire i tanka citrusna nit. Obilježja bouqueta prenose se i u usta, što je dobro. Okus je živahan, fino kiselkast, blago i fino peckav. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak donekle slastan i prilično dugačak, ugodan ■ SERVIS:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine…

(mpc/pp: M ) MERLOT 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, gusto, grije. Pune tamne gotovo neprobojne rubinske boje, s mirisom umjerene jačine ali trajnime, bouquet počiva na mješavini voćnosti (crveno bobičasto voće) i aroma na začinskoj bazi (nešto vanilije, nijansa čokolade, malo paljenoga, sve vrlo umjereno) dobivenih boravkom u drvu. U ustima aromatika se nastavlja. Vino se pokazuje vrlo toplime, lijepo zaobljenime, punim, blago slasnime, ima finu slankastu notu koja pridonosi živosti i zanimljivosti, tijelo je vrlo dobro, završetak mekan, dugačak, finiš donekle u znaku paljenoga. Jako dobar odnos između sadržaja boce i maloprodajne cijene (mpc. u Vrutku: ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečenja, peka, gulaš, tvrđi zreli sir •18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL) BAROLO 2016 Comune di La Morra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Barolo ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Morra • kosina/slope • sorta/variety: nebbiolo • dio grožđa iz starih nasada u La Morri, a dio iz mladog vinograda u La Morri/part of grapes from the old vineyard in La Morra and part of grapes from the new vineyard in La Morra • gustoća nasada/plantation density: 6000 – 8000 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (bez umjetnog gnojiva, herbicida, pesticida… u podrumu prirodno vlastiti kvasci, malolaktika spontana, ne rabe se nikakvi aditivi, bistrila i vino se ne filtrira)/nature friendly (no artificial fertilizers, no herbicydes, pesticydes… in the cellar own yeasts, malolactic spontaneous, no aditives, no filtering) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.685 à 0,75l; 500 à 1,5 l; 120 à 3 l; 5 à 12 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto, dugačak/cork, very long ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro – prepoznatljivo/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good – recognisable • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i s osobnošću, vrlo živo, još djeluje mladenački i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom još koju godinu, ako ga se baš želi trošiti sada dobro bi bilo da to bude uz jelo, a nakon nekoliko godina bit će prikladno i kao vino meditacije. Svijetle rubinske boje sa sasma blagom granatnom nijansom, gustoću pokazuje debelim filmom na unutrašjoj strani stijenke čaše i lijeno spuštajućim suzama. Nos je diskretan, fenolnog karaktera unutar kojega se otkrivaju i crveno koštićavo voće, nijansa tamnog cvijeća i začinske niti. Usta živa, slankasta i s izraženijom kiselosti. Što se tiče tanina, on je zreo i dobro je pripitomljen. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

(mpc/pp: XL XXL) PINOT NOIR 2017 Estate crna etiketa/black label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvno z kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro – elegantno – nefotogenično/pedantly – from the points of esthetics good – elegant – not fotogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■

VINO je/WINE is: kompleksno, rafinirano i elegantno, posve na kolosijeku sorte. Žive, kultivaru svojstvene svjetlije i providne rubinske boje, profinjenog mirisa umjerene jačine ali trajnoga, bouquet je u pravcu jagodičastog i bobičastog crvenog voća (crveni ribiz, blago i šipak), ima i nešto cvijetnoga (tipično: ljubičica), te začinskoga (nit paljenoga), ništa ne iskače, sve je fino ukomponirano. Arome iz nosa podjednakom jačinom prenose se u usta gdje se vino pokazuje kao mekano, lijepo zaobljeno, s odlično ispeglanim taninom. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan • umami • jedna popijena čaša traži novu ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XL-XXL) PINOT NOIR 2017 bijela etiketa/white label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■

VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, puno i snažno, toplo, čvrstog tijela, prikladno za jača jela. Žive, sortno svojstvene svjetlije providne rubinske boje, na unutarnjim stijenkama ostavlja deblji film koji prelazi u cijeno cijedeće suze. Miris lijepo izražen, skladna kombinacija voćnoga (tamni jagodičasti i bobičasti plodovi), jedva zamjetna nijansa cvjetnoga i blago začinskoga (ugdna natruha vanilije), paljenoga i herbanog od bačvice. U ustima gusto, mekano i lijepo zaobljeno s time da je tanin brašnasta izričaja majstorski ispeglan. Struktura snažna, završetak dugačak, ugodno gorkast ■ SERVIS:  ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) REBULA 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: rebula zlata/ribolla gialla • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days fermentacija bez kontrole temperature/fermentation with no temperature control • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc – rabljeni/used • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months – punjeno bez sumporenja/bottled without SO2 added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2200 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, puno, zacijelo rađeno s puno ambicije, ispalo je prilično rustikalno, bez profinjenosti i elegancije. Dosta intenzivne jantarne-karamelne boje, pokazuje deblji film i lijeno cijedeće suze na unutrašnjoj stijenci čaše. Na nosu dosta izraženo, nedvosmisleno ukazuje na dugu maceraciju uz alkoholno vrenje. Bouquet je u pravcu karamela, prosušenog koštićavog bijelog i žutog voća poput kruške, marelice i breskve, nazire se medna crta ali sve nadvladava stanovita oporost. Usta, i ona s karamelnim tonom, pokazuju se oporima, zatim slanima na podlozi mineralnosti, te s nešto slasti koju razbija nazočni tanin odgovoran i za stanovitu hrapavost i gorčinu na završetku. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak ■ SERVIS:  ⇗ •16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one

(mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija i maceracija zajedno/fermentation and maceration together – maceracija/skin contact in total: 50 dana/days • dozrijevanje/maturation: male bačve i velika bačva/small barrels and a big barrel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • proizvedeno buteljs/produced bottles: 1000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vipava – kakovostvo zgp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: puno, gusto, vrlo toplo, složeno, s notom rustikalnosti. Tanin prisutan ali solidno uglađen. Nijansa jače izražene hlapljive kiselosti daje zanimljivost. Rubinasko-crvene boje, dobro iskazanog mirisa, bouquet u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća poput borovnice, crnog ribiza, malo i šipka, divlje šumske jagode, začinski dio pripada menti, traga je u mirisu i okusu ostavio i boravak vina u drvu. Okus dobro zaobljen. Struktura i tijelo snažni, finiš dugačak. Tip kapljice koja može duže odležavati ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja, peka •  18 ̊C • čaša/glass: – velika/large one – tip/type: bordeaux….

SVIJET u ČAŠI – 05.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina/World of Wine: Hrvatska na dlanu – 2018-2019 – Croatia at a Glance  ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁ Decanter World Wide Awards 2019 – Winners from Croatia ⦁ Vinistra 2019 ⦁ jelenina vinska škola Pupitres ⦁ Dragulj visinskog vinogradarstva: Terazzas de los Andes ⦁ Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu ⦁ Sigurnost i kvaliteta hrane ⦁ Domaće je domaće ⦁ Jesti na cesti ⦁ Pjenušci, jagode i trčanje ⦁ Uz Majčin dan ⦁ Šišmiši pomažu vinogradarima ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE ⦁

___________________________

Svijet vina – 2018/2019 – world of wine

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod/Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2

Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years

Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost/Nationality: Hrvati/Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju/Important national minorities: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera/Religion: rimo-katolička/roman-catholic = 80 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic

Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka/The longest river: Sava

Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km.

Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66.

Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode/Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi Hrvatska, ukupna površina/Vineyards, Croatia in total (Arcod): 19.077 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %

Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

_____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250.

Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70.

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha). MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli/blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73 ha)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – 2018/2019 – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj/Registered annual wine production in Croatia: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina – 2018 – Importation of wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value € 30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

Potrošnja – consumption

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d. – Ivica Perak , Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., – Marijan Knežević, Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

____________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018

___________________________________

Decanter World Wide Award 2019

DOBITNICI TROFEJA IZ HRVATSKE – Decanterovo ocjenjivanje vina očito je vrlo popularno u Hrvatskoj i proizvođači iz Lijepe naše ne samo da se nadaju trofejima, posebice onim najjačima kao što su Best in Show, Platinasta medalja, Zlato, Srebro a potom i Bronci, te pohvali/preporuci Commended nego i mnogo očekuju o trofeja, pa čak i kad je npr. riječ o brončanoj medalji, a i oznaci Preporuka. Naime ono što je po Decanterovu pravilniku bronca na nekim drugim istaknutim svjetskim ocjenjivanjima, npr. na Mundus Viniju a djelomice  i na vrednovanju Concours Mondial de Bruxelles…, je srebro, dok je na brojnima, posebice onima u nas –  zlato!  Decanter inače uz oznaku medalje koju je dobilo neko vino stavlja i osvojenu ocjenu izraženu po skali do 100 bodova, pa dobitnik trofeja može izabrati čime da se gdje pohvali, primjerice da li brončanom medaljom ili s dobivenih 88 bodova, koji drugdje osiguravaju srebro ali eto ponegdje i zlato .

Hrvatska je ove godine na DWWA poslala 170 uzoraka, a oko 150 ih je osvojilo neko odličje. Po ovome kako je to obznanio Decanter ne vidi se  da smo za neki uzorak dobili titulu Best in Show, a ni platinastu medalju odnosno odličje koje je na značajnim svjetskim ocjenjivanjima Veliko zlato, međutim iz Londona nam je stiglo nešto zlata, prilično je srebra, najviše je, čini se, bronci, podosta i Preporuka. Evo, u nastavku, dobitnika.

Producer ◾ Wine Name  ◾ Award ◾ Score ◾ Country ◾ Region ◾ Sub-region ◾Vintage ◾ Colour

Best in Show (BS); Platinum (P) ; Gold (G) ; Silver (S) ; Bronze (B) ; Commended (C)

AB VinaSan Mauro (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red ; AB VinaSan Rocco Teran (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red;  AgrolagunaVina Istria Terra Rossa (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red;  Anđelo BrčićMalvazija (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; Andrea CossettoPrima Luce (S) 90CroatiaCoastalIstria2018White; Ante SladićDebit (B) 86CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2018White; ATCGran Malvazija (B) 88CroatiaCoastalIstria2016White; ATCGran Teran (G); 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BedekovichExtra Brut (B) 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2014White; BenvenutiAnno Domini Malvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiAnno Domini Teran (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; BenvenutiCaldierosso (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017Red;  BenvenutiCorona Grande (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiSanta Elisabetta (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BernobićMalvazija (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; BireDefora Grk (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016White; BireGrk (S) 94CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; BolfanPrimus Riesling (B)  88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2015White; Borna ReljićDr Cabernet Sauvignon (B) 87CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; BrzicaMerlot (C) 84CroatiaContinentalErdut2012Red; Cattunar4 Terre Black Soil Malvazija (S) 91CroatiaCoastalIstria2017White; CattunarCollina Malvazija Istarska (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; CattunarTeran (S) 90CroatiaCoastalIstria2015Red; CmrečnjakPušipel Classic (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CmrečnjakSauvignon (C) 84CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CoronicaCO Merlot (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; CrvikBlasius Malvasia Dubrovacka – orange (B) 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; CrvikNegromant Merlot © 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikPomoet Plavac Mali © 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikSatir Cabernet Sauvignon (B) 88CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red DamjanicMalvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White;

DamjanicSincerus (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; DamjanićClemente (G) 96CroatiaCoastalIstria2016White; De GothoGraševina (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018White; DegrassiContarini Cabernet Sauvignon (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2011Red; DegrassiContarini Riserva Syrah (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2012Red; DegrassiTerre Bianche Cuvée Rouge Riserva © 84CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red; DeklićChardonnay (B) 87CroatiaCoastalIstria2018White;  Denis BarhanovićTerra Spino Plavac Mali (B) 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017Red; Dingač-Skaramuca Elegance Pošip (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; Dingač-SkaramucaReserva Plavac Mali (B) 86CroatiaCoastalDingač2015Red; DK Dvanajščak KozolSauvignon (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvanajscak-KozolPušipel Classic (B) 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvorac BelajMalvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; Dvorac MaruševecSauvignon (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; FakinChamal Brut (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; FakinIl Primo Teran (S) 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; FakinLa Prima Malvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; FakinMalvazija Istarska (G)96CroatiaCoastalIstria2018White; FakinRosé © 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé; FeravinoDika (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018Rosé; FeravinoDika Graševina (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2018White; FeravinoMiraz (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015Red; FlorjanovićŠkrlet © 85CroatiaContinentalMoslavina2018White;

GalicBijelo 9 (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015White; GalicChardonnay (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2016White; GalicCrni Pinot (B) 88CroatiaContinentalSlavonija2016Red; GalicGraševina © 85CroatiaContinentalSlavonija2017White; HažićChardonnay (B) 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2017White; Iločki PodrumiGraševina (B) 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2017White; Iločki PodrumiPrincipovac Traminac (B) 88CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2011White; JakopićGraševina (S) 92CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2012White; JakopićPušipel (S) 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White; JaramŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; JokićDalmatia Cuvee (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; Josip RajakovićGrünwald Brut (B) 88CroatiaContinentalPlešivica2014White; KalandrunBarrique Merlot (B) 88CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; KalazićGraševina (B) 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015White; KalazićGraševina 9 (S) 0CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2016White; KatunarPlavac mali (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; KatunarSveta Lucija Žlahtina © 84CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White; KezeleŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; KocijanSauvignon (B) 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;KolarFrankovka (S) 90CroatiaContinentalBaranja2013Red;KopjarChardonnay (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarCuvée Kopjar Muskat Zuti-Sauvignon-Grasevina (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Kopjar Graševina 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarSauvignon Blanc 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Korta KatarinaPošip 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White KostanjevecBrut Nature 84CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2016White KostanjevecGraševina 85CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White KostanjevecSivi Premium Pinot 83CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2017Rosé KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White KutjevoGraševina 90CroatiaContinentalSlavonija2018White

LectusGraševina 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Mario BankoMalvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Mario BankoTeran 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red MatočecGraševina 86CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatočecPinot Sivi 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatoševićGrimalda 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red MaximoOro Graševina-Chardonnay 86CroatiaContinentalSlavonija2017White MedeaCabernet Sauvignon 88CroatiaCoastalIstria2017Red MedeaChardonnay 83CroatiaCoastalIstria2018White MedeaMalvazija Istarska 87CroatiaCoastalIstria2018White MedeaTeran 89CroatiaCoastalIstria2017Red Medea VinarijaMontiron 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Meneghetti 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red MeneghettiBlack Label 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MeneghettiChardonnay-Pinot Blanc 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MihaljCabernet Sauvignon 86CroatiaContinentalSlavonija2015Red MihaljGraševina 83CroatiaContinentalSlavonija2017White MiklaužićŠkrlet 89CroatiaContinentalMoslavina2018White MikšaŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2017White MikulićDon Josip Postup Selection 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red MikulićPostup 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red Monte RossoMalvazija Istarska 86CroatiaCoastalIstria2017White Monte RossoMonteclassico Dosage Zero 88CroatiaCoastalIstriaNVWhite

OpusPlavac Mali 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red OrahovicaGraševina 85CroatiaContinentalSlavonija2017White OrahovicaIzborna Berba Silvanac Zeleni 88CroatiaContinentalSlavonija2016White OrahovicaSilvanac Zeleni 86CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacGrasecco Brut 83CroatiaContinentalSlavonija2017White  OsilovacGrasecco Extra Brut 84CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacMiraz Frankovka 90CroatiaContinentalSlavonija2016Red PilatoMalvazija Istarska 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White PolettiCabernet Sauvignon 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red PolettiClassica Malvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White PreinerSauvignon 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White ProvićCH Sur Lie Chardonnay 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White ProvićCH Winemaker’s Selection Chardonnay 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White  PZ Maslina i VinoKotar Superior Cabernet Sauvignon 89CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red RavalicoChardonnay 86CroatiaCoastalIstria2018White RavalicoMalvazija 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RitošaTeran 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red  RossiMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RossiMalvazija Templara 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White

SibonBrut 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SibonExtra Brut 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SolumBlanc de Blancs Brut Nature 88CroatiaContinentalZagorje – MeđimurjeNVWhite SolumCabernet Sauvignon 83CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015Red SosichLa Pregiata Malvazija 88CroatiaCoastalIstria2016White ŠtamparPušipel Classic 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White TercoloTerzolo Malvazija Istarska 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Terra MadrePremium Plavac Mali 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red TestamentBabić 93CroatiaCoastalSjeverna Dalmacija2017Red TomazAvangarde Malvazija 86CroatiaCoastalIstria2018White Tomaz WinesBarbarossa Teran 94CroatiaCoastalIstria2016Red Tomaz WinesSesto Senso Istarska Malvazija 85CroatiaCoastalIstria2016White TomšićMuškat Žuti 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina AnđeliniFilomena Malvazija Istarska 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina AnđeliniMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina BeljeChardonnay 84CroatiaContinentalBaranja2016White Vina BeljeGoldberg Graševina 90CroatiaContinentalBaranja2017White Vina BeljeGraševina 89CroatiaContinentalBaranja2018White Vina BeljeGraševina Kvalitetno 84CroatiaContinentalBaranja2018White Vina DeakPošip 89CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White Vina FrankovićKorona Sur Lie Malvazija 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina HorvatPušipel 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina Laguna 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé Vina LagunaFestigia Castello 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina LagunaFestigia Kasna Berba Riserva Malvazija Istarska 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White Vina LagunaFestigia LV Riserva 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red Vina LagunaFestigia Malvazija Vižinada Riserva 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina LagunaFestigia Merlot 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina Mario BankoMuškat Bijeli 86CroatiaCoastalIstria2017White Vina MatoševićAura 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Vina MatoševićGrimalda 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina ZiganteVero Aurora Brut 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Rosé Vinarija RosoDingač 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red Vinarija RosoPostup 92CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red Vinarija RosoProšek 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2014White Vinogorje ErdutGraševina 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Vinogradi VolarevićPlavac Mali Classic 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VinologLectus Cuvée 88CroatiaCoastalIstriaNVRed VinologLectus Plavac 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VolarevićSyrtis Pošip 85CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White Voštinić KlasnićŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2018White VrbnikProšek 83CroatiaCoastalNot Applicable2010White Vron BodPlavac 95CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

MALVAZIJA i TERAN, a … MOMJANSKI MUŠKAT? – Poreč je već godinama kroz tri dana u prvoj polovici svibnja nezaobilazno vinsko odredište. U 2019., uz 140 izlagača od kojih je bilo 80 proizvođača plemenite kapljice i puno ponuđača raznih probranih delikatesa (npr. sireva, istarskih salama i kobasica, istarskog pršuta, maslinovoga ulja, tartufa, bakalara, čokolade… ) uživati je moglo više od 12 tisuća vinoljubaca – među njima značajan broj turista što su ciljano došli – koliko ih je, kako je obznanio organizator a to je udruga Vinistra, posjetilo sajam.

Nagrađeni!

Župan istarske županije mr.sc. Valter Flego bio je na otvorenju Vinistre vidno uzbuđen, i evo što je, među ostalime, rekao: Danas kad se osvrnemo na sve što je učinjeno i postignuto, s ponosom možemo reći da smo odabrali pravi put. Vino je dio našeg regionalnog identiteta i nevjerojatno mnogo je pridonijelo tome da Istra postane prepoznatljiv brend na globalnoj razini. Spoj turizma, poljoprivrede, pa eno-gastronomska scena, vinske ceste i brojne manifestacije vezane uz kulturu vina i kulturu stola pokazale su se kao dobitna kombinacija!...

Na Vinistri su, logično, nastupile gotovo sve relevantne vinske kuće našeg najvećeg poluotoka. Najveće gužve zabilježene su uz štandove osvajača velikih zlatnih i zlatnih medalja te dobitnika ovogodišnjeg znaka IQ (istarska kvaliteta). Uoči sajma održana su strukovna ocjenjivanje vina – malvazije su bile u zasebnoj grupi Svijet malvazija, kako bi se u sklopu sajma, proizvođačima plemenite kapljice koji su to zavrijedili brojem bodova mogli dodijeliti klasične medalje i znak IQ, odnosno istarska kvaliteta za 2019. Pravo na oznaku IQ u kategoriji mladih malvazija (po pravilniku: onih iz berbe 2018) dobilo je 24 vinara, pravo na oznaku IQ u grupi zrelih malvazija (po pravilniku to su na ocjenjivanju 2019. bila vina iz berbe 2017 i starija) dobilo je samo jedno vino odnosno dobio je jedan vinar, a šest nositelja znaka IQ bilo je za teran 2016.

Evo dobitnika IQ za svježu malvaziju:

Benvenuti (Kaldir), AB-vina, Capo (Fernetići Brtonigla), Cattunar (Nova Vas Brtonigla), Damjanić (Poreč), Dešković (Grožnjan), Fakin (Motovun), Franković (Buje), Geržinić (Vižinada), Kozlović (Vale Buje), Legovina Legović (Kaštelir), Matošević (Lovreč), Medea (Pula), Novacco, OPG Peršurić, Pilato (Vižinada), Ravalico (Brtonigla), Rossi (Vižinada), D & D Sirotić (Buzet), Tercolo, Tomaz (Motovun), Zigante Duvilio (Grožnjan), Vivoda (Rovinj),  Zigante Giancarlo (Grožnjan).

Za odležanu malvaziju – Malvaziju istarsku Sesto Senso 2017 – s oznakom IQ zakitio se Klaudio Tomaz.

Popis i laureata u kategoriji terana 2016: Benvenuti Anno Domini, Cattunar, Dešković, Fakin il Primo, Tomaz Barbarossa, Vina Zigante (Duvilio).

A sad i šampioni, a to su vina od autohtonih sorata Istre koja su kao najbolja izabrana nakon što su prošla kroz ocjenjivačku lupu članova svih degustacijskih komisija. Šampion Vinistre 2019 s malvazijama je Marijan Arman, čije su i mlada (2018)  i odležana (2015) istarska malvazija proglašene najboljima. Kao najbolji mladi teran (2018) iskočio je onaj od kuće Valenta Wines (Kaldir, Motovun), a kao najbolji zreli teran Barbarossa 2015 od Tomaza.

Šampion Marijan Arman (desno na slici), te Klaudio Tomaz

VELIKE zlatne medalje – Svijet malvazija (93 i 92/100 bodova):

Malvazija istarska 2015 rezerva – Marijan Arman; Malvazija istarska Templara 2016 – Rossi; Malvazija istarska Katarina 2017 – Benazić; Malvasia delle Lipari Naturale – Cantine Colosi (Italija); Malvasia volcanica Monemvassia 2015 – Monemvassia Winery (Grčka)

Zlatne malvazije istarske, suhe, ocijenjene sa 90,67/100 bodova i, naniže, do 89,67/100 bodova:

Gcru 1 2018 – Marijan Arman; 2018 – obitelj Živolić; 2018 – Matić; 2018 – Dobravac; LagunaVina 2016 – Agrolaguna; 2018 – Benvenuti; Amina Bianca 2016 – Prekalj; Sonata 2018 – Dobravac

Znani istarski tartufar, ugostitelj i vinar Giancarlo Zigante – naveden i u Guinnessovoj Knjizi rekorda kao, svojedobno, pronalazač najvećeg tartufa na svijetu – bio je, zbog osvojenih trofeja na Vinistri a i općenito ove godine, izvan sebe od radosti. U kategoriji prirodno desertnih slatkih vina Malvasia 2015 passito dosegnula je zlato, sa 90 bodova! S Cabernet sauvignonom Riserva 2016 – inače napunjenim u bocu od tri litre (slika) – bio je na pragu zlata. Giancarlu Ziganteu ide dobro: od 2017. njegov restoran u Livadama ima preporuku uglednog vodiča Michelin, njegovo vino Grande Corona Teran gran riserva San Stefano 2015 dobilo je visoke komplimente u talijanskom vinskom vodiču Vini Buoni d’Italia, s maslinovim uljem od buže u Londonu je na svjetskom vrednovanju ulja primio platinastu medalju, izdao je knjigu Naš istarski tartuf, u svoju ponudu uvrstio je i paletu bijelih i tamnih čokolada s tartufom, te neke destilate s aromom tartufa…

Giancarlo Zigante, sjaji od sreće! Na slici je, na svom štandu, s djelatnikom Branimiromk Sovićem (Snimka: Marko Čolić)

Vinistra 2019: ponuda za tijelo i dušu – namaz od bakalara, istarski pršut, istarske salame i kobasice od domaće svinje i od divljači, te sir, i, desno na fotki – izazovi iz carstva čokolade

Istarski pršut

______________________________

BODOVNI PRAGOVI 2019 – Ove godine na ocjenjivanju za Vinistru pooštreni su pragovi za medalje. Raspon bodova za VELIKU ZLATNU medalju bio je od 92 do 100 od 100 mogućih, za zlatnu medalju od 87 do 91,99/100, za srebro od 83 do 86,99/100, te za broncu od 80 do 82,99/100.

______________________________

Zlato Chardonnay – 2018 – San Tommaso; 2018 – Deklić

Zlatne medalje u kategoriji miješanog bijelog vina primili su Nikola i Albert Benvenuti za vino Corona Grande 2016 i Moreno Degrassi za vino Terre Bianche cuvée Blanc riserva Limited Edition 1

Moreno Degrassi dobio je zlato i za Syrah Contarini riserva 2012 (Marko Čolić)

Zlato za Cabernet franc 2012 Contarini Riserva dobio je Moreno Degrassi.

Milan Budinski, glavni enolog i voditelj proizvodnje u porečkoj Agrolaguni

Zlatni cabernet sauvignoni: Contarini 2011 – Degrassi, Festigia 2016 Agrolaguna; 2015 – Pino Rossi; 2016 – Moreno Ivančić; 2015 – AB vina; 2018 – Medea

Zlatni merloti: 2018 – Privitello; Festigia 2016 – Agrolaguna; 2016 i 2015 – AB vina; 2017 – Vivoda; 2015 – Pilato

Zlatni refoški: Rex Fuscus 2017 – Vinakoper; Corpo 2016 – Matej Kralj (Koper); 2016 – R&D Korenika (Izola); Koper 2018 – Vinakoper; Capo d’Istria 2015 – Vinakoper; 2018 – Kralj (Koper)

VELIKA ZLATNA medalja: Teran Santa Elisabetta 2015 – Benvenuti; Barbarossa 2016 – Tomaz; Santa Lucia 2017 – Kozlović

Zlatni terani:  Barbarossa 2017 – Tomaz; Vignanera 2016 – Moreno Ivančić; Anno Domini 2016 – Benvenuti; Fuga 2016 – Dobravac; 2016 – AB vina;  2016 – D&D Sirotić; 2016 – Fakin; 2016 – Dešković; 2016 – Deklić;  2015 – AB vina;  VinaLaguna 2013 – Agrolaguna; 2018 – Valenta; 2018 – Tomaz; 2018 – Deklić; 2018 – Vina Zigante;  2018 – OPG Antonio Tomaz; 2018 – Fakin; 2018 – Kozlović

Zlata za crna miješana vina: Riserva LV 2015 LagunaVina – Agrolaguna; Ghira crna 2015 – Ghira

Tata Livio Benvenuti s dvjema perjanicama kuće – teranima Anno Domini i Santa Elisabeta. Kad se činilo da su su Benvenuti s Anno Dominijem stigli s teranom do špice, obitelj je – ovih dana – lansirala Santu Elisabettu i pokazala da – ima vrh i iznad vrha!… (Marko Čolić)

Aromatični kultivari, VELIKA ZLATNA medalja: Muškat bijeli San Salvatore 2013 – Benvenuti

Zlatni muškat bijeli: 2018 – Dešković

Zlato za muškat momjanski: 2018 – Kozlović; 2018 – Franković

VELIKA ZLATNA medalja: Muškat žuti 2015 – Geržinić

Zlatni muškati žuti: 2018 – Fuhtar; 2018 – Mario Peršurić; 2018 – Deklić

RADIONICE s MALVAZIJOM i CASTELLOM

Jaka strana ovogodišnje Vinistre bile su radionice. Osobito zanimljive – one posvećene vinima od malvazije istarske i crnoj kupaži. Jednu je na temu malvazije i njenu potencijalu za odležavanje vodio znani hrvatski sommelier Filip Savić. Na kušanje su podastrte berbe od 2001. do 2013. iz privatnih arhiva šest poznatih istarskih vinara koje više nisu u prodaji. Malvazije Vina Laguna Festigia iz 2013. Agrolagune, Kozlovićeva 2012., Degrassijeva Bomarchese 2008., Coronikina 2004., Matoševićeva Alba 2001. i Polettijeva iz 2001. pokazale su se lijepo očuvanima i s dosta svježine, pa su se posjetitelji radionice izjasnili da bi se i arhivska vina trebala češće naći u prodaji. Drugu radionicu sa željom da se istakne višestranost sorte, kroz pokaz različitih stilova u kojima je malvazija zasjala – od klasične mirne svježe mlade malvazije preko dozrele duže odležavane i narančaste do pjenušca, vodio je glavni enolog i voditelj proizvodnje porečke Agrolagune Milan Budinski.

Na opće zadovoljstvo: zreli proizvođači, zrele malvazije u visokom sjaju – Kozlović, Budinski, Matošević, Coronica, Degrassi, Poletti… Nakon dugo, dugo vremena skupa barem pred kamerom: Gianfranco Kozlović, Ivica Matošević i Moreno Degrassi, koji su svojedobno bili neraskidivi istarski vinski trio, a onda se Degrassi odvojio. Kozlović, ovdje svojom zaslugom majstora samo-fotografa jednook, i Matošević i dalje na Vinistri nastupaju na istom štandu. Kozlović se može osobito dičiti odličnom crnom Santa Lucijom 2015 (kušao sam, I volio bih ponvno, za najranije pet godina!), a Ivica Matošević, kažu (nisam kušao!), sauvignonom, kojega je jedan vinski novinar u svom napisu ovih dana nazvao monstruozno dobrim. Sommelieri su zacijelo radosni što su dobili novi izraz za opisivanje vina. Zamislite se u ulozi kupca u vinoteci ili gosta u restoranu i u društvu sommeliera koji vam preporučuje monstruozno dobro vino!

Svakako s Vinistre valja spomenuti i promociju podeblje knjige Željka Garmaza iz njegove serije Vinske priče, ova knjga predstavljena u Poreču dakako posvećena je vinu i vinarima Istre i Kvarnera

Budinski je bio i voditelj radionice o uspješnim istarskim crnim blendovima, konkretno o već i te kako etabliranoj Agrolaguninoj marki LagunaVina Castello Festigia. Na kušanje je donio vina Castello Festigia iz sedam različitih godišta od berbe 2007 do berbe 2017. Marka Castello nastala je 2007. još za vrijeme službovanja, u ulozi glavnog enologa,  dipl. ing. Ante Gavranića, koji je htio kreirati vino od vrhunskih crnih sorata iz najboljih vinogradskih pozicija Agrolagune. Tada su se izvrsnim rezultatima na istarskom tlu i u istarskom podneblju osobito isticali cabernet sauvignon i merlot, a onda su se tim kultivarima pridružili i drugi crveni internacionalci – syrah i cabernet franc. Kako je Gavranić bio posebno sklon cabernet sauvignonu i syrahu, njegov Castello iz 2007. sastavljen je upravo od cabernet sauvignona i syraha, po 50 posto od svakoga. U 2009. kao partneri su izabrani merlot i syrah popola, izdanje 2013. je spoj cabernet sauvignona 60 posto, syraha 20 posto i cabernet franca 20 posto, u 2015. igrači su merlot sa 75 posto, cabernet sauvignon sa 20 posto i syrah s pet posto. Iz berbe 2016 Castello Festigia sastoji se od merlota 75 posto, cabernet sauvignona 15 posto, syraha pet posto i cabernet franca također pet posto. Castello 2017 je od merlota 67 posto, cabernet sauvignona 83 posto i cabernet franca 10 posto. Šteta je što se (već) u početnom periodu nije imalo dovoljno povjerenja i u domaći teran, ali nadam se da će s obzirom na ono što u najnovije vrijeme teran u Istri kod nekih proizvođača pokazuje i ta sorta biti i jače uključena u istarsku kupažu, da vinu pojača lokalni karakter…   ♣

Za one s većim i posebnim prohtjevima: istarski pjenušci Peršurić, i visoki slatki predikati Bodren, sa sjevera i iz Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

________________________________

Sandi Chiavalon

KRALJ MASLINOVOGA ULJA – U porečkoj Žatiki, gdje je uz vinare bilo mnogo izlagača delikatesnih artikala, susreo sam i Sandija Chiavalona, uglednog proizvođača maslinova ulja iz Vodnjana. Obitelj Chiavalon je od 2000. godine do danas za svoja ekstra-djevičanska maslinova ulja osvojila mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja zlatnga sjaja. Više su puta Chiavaloni nagrađivani zlatnim i velikim zlatnim medaljama na natjecanjima za maslinova ulja u Vodnjanu, na Vinistri u Poreču i na Maslini u Splitu, dobitnici su zlatnih odličija i priznanja na Alma Armonia u Italiji, međunarodnoj nagradi za maslinovo ulje u Zürichu, A.I.P.O. Riva del Garda, L’ Orciolo d’oro u Pesaru, na Olive u Japanu, na Los Angeles Olive Oil Awardu itd.

Od 2005. ekstra djevičansko maslinovo ulje Chiavalonovih je uvršteno u međunarodni katalog Slow Fooda, kao i u renomirani međunarodni vodič L’extravergine iz Rima, danas poznat kao Flos Olei. U konkurenciji s nekoliko tisuća uzoraka maslinovog ulja iz cijeloga svijeta, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis uključeno je u Flos Olei Top 15 svjetskih maslinovih ulja.

Vrlo utjecajni njemački vodič Der Feinschmeker redovito Chiavalone svrstava u najbolje proizvođače ekstradjevičanskog maslinovog ulja nazočne na njemačkom i austrijskom tržištu.

– U 2016. organizacija World’s Best Olive Olis uvrstila nas je među TOP-25 ekoloških proizvođača u svijetu – pohvalio se Sandi Chiavalon. ∎

Na štandu obitelji Ipša na Vinistri 2019: Klaudio Ipša i Tomislav Galović, te Ipšini supruga i sin (Marko Čolić)

ISTARSKO-SLAVONSKA SURADNJA – Ne znam pouzdano u kojoj mjeri teče suradnja između istarskih pršutara i slavonskih uzgajivača svinja za mogućnost uspostave i učvršćivanja koje sam čuo prije nekoliko godina na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, ali ono što znam je da je uspostavljena čini se dosta čvrsta suradnja između Istre i Slavonije na drugom – mesno-vinskom kolosijeku. Jedan od najboljih istarskih a i općenito hrvatskih proizvođača maslinova ulja Klaudio Ipša, koji se prije nešto godina ozbiljno okrenuo i prema vinogradarstvu i vinarstvu i može se sada podičiti s odličnim iskrenim vinom, udružio se s jednim od najpoznatijih slavonskih kulenara Tomislavom Galovićem u proizvodnji salame! Galović daje meso (ono što se inače rabi za kulinovu seku) i začine (sol, ljutu i slatku papriku, šafran) te tehnologiju, a Ipša svoju malvaziju (iz 2015). Na Vinistri je pretpremijerno predstavljena salama Ipša-Galović, nastala na temelju dogovora o suradnji, upravo nedavno. Redovna proizvodnja za tržište kreće, veli Tomislav Galović, ove jeseni, a u prvi napadi na tržište planira se izaći s jednom tonom te salame. Zasad maloprodajna cijena kilogramu još nije definirana. Galović na ovakav način već nekoliko godina vrlo uspješno suraduje s kutjevačkim vinogradarom i vinarom Vladom Krauthakerom koji Galovićevu kobasicu obogaćuje svojom Graševinom Mitrovac, Galović navodi da je ta kobasica na tržištu vro tražena. ∎

Nose se crno, a piju – bijelo! Vrlo aktivno na štandu Franca Armana, gdje su mi se, inače, uz crne kraljice, osobito dopali Cabernet franc 2015 crna etiketa te Merlot Superior 2015 (Marko Čolić)

Dani graševine Kutjevo 2019

Graševina od Bože Metkovića, šampion na Danima graševine u Kutjevu 2019      

Božo Metković

ŠAMPION IZ – KONAVALA! – Ove godine najboljom graševinom na tradicijskom ocjenjivanju vina od toga kultivara koji slovi kao eno-perjanica Slavonije je iz – Konavala! Riječ je o vinu od Bože Metkovića iz Molunta. Metković je mali vinogradar i vinar, prije nekog vremena na našem dubokom jugu pokusno je posadio graševinu kojoj stručnjaci u tom ambijentu nisu prognozirali neki osobiti uspjeh, a sad je Božo, eto, dakako ponosan do neba, na graševinskom tronu prvaka! Njegovom slavonskome pothvatu osobito se veseli i prvi čovjek udruge Konavoski vinari Andro Crvik, koji mi kaže da predlaže Slavoncima da se s obzirom na pobjedu Konavljanina Dani graševine 2020 održe u Konavlima. I ne smo to: predlaže da se umjesto kao što je to bilo svake godine do sada – u Kutjevu, Dani graševine uvijek održavaju u mjestu odakle je te godine nositelj titule šampiona. Dobra ideja, ovo s Konavlima, baš za Slavonce, bez obzira na to što se osjećali (barem donekle) razočarani što je na njihovu terenu utrku 2019. dobio konj koji nije iz njihova dvorišta: Konavle su u susjedstvu Dubrovnika, i same u sezoni prhivate veći broj turista, dakle potencijalno su lijepo tržište baš za graševinu, koja kao piće vrlo odgovara za osvježenje u ljetnim vrućinama te koja će odlično kao pratitelj poslužiti mediteranskoj kuhinji s dosta plodova mora i lokalnog povrća. ♣

 Jelenina vinska škola

OBRAZOVANJE PO BAKHU u PUPITRESU – Pupitres je francuski naziv za izvorno drveni stalak s dva u obliku slova A nakošena kraka s pravilno napravljenim otvorima u koje se – naopačke, dakle s grlićem prema dolje – stavljaju boce s gotovim ali još nedegoržiranim pjenušcem kako bi se malo-pomalo, kroz vrijeme i zahvaljujući svakodnevnom protresanju boca, talog kao jedan od produkata alkoholne fermentacije sav skupio u grliću da bi ga se poslije, smrzavanjem grlića i pretvaranjem taloga u njemu u kruto tijelo poput čepa, moglo pri degoržiranju a pogonjenog pritiskom u boci, također jednim od produkata alkoholne fermentacije, u potpunosti odstraniti iz pjenušca. Međutim u Zagrebu već koju godinu pod nazivom Pupitres postoji i Vinska škola koju uspješno vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić, s dugim radnim iskustvom u ugostiteljskim objektima više kategorije, među ostalima i u restoranu Apetit City u Zagrebu. Vrijedna Jelena objekt Pupitres u središtu Zagreba zamislila je kao kombinaciju wine-bara i vinske škole s tematski posebno pripremljenim edukativnim radionicama, namijenjenima onima što žele vrijeme uz stol, tanjur i čašu provesti što kvalitetnije, dakle kroz punu koncentraciju do punog istinskog užitka.

Pupitres Jelenina vinska škola: Boleslav Mervič JNK, prof. Marin Berovič, Jelena Valentić Šimić, Dušan Humar Constantini, Kristina Mervič JNK

Abeceda vina počinje dakako s radionicom Prvi susret s vinom, u kojoj se dakako objašnjavaju osnove vezane uz plemenitu kapljicu, tj. njeno porijeklo, nastanak u tehnološkom smislu, te se daju preporuke oko izbora vina pri kupovini, oko pravilnog posluživanja vina u konteklstu prigode, pratećeg jela, čaše, temperature servisa…  Ostale radionice idu u određene detalje. Dosad je Jelena, kaže, održala više od 570 takvih vinskih obrazovnih radionica. Neke su posvećene i jakim alkoholnim pićima. Do kraja svibnja na rasporedu su bile sljedeće teme: o ginu i whiskyju, vinima Portugala, a pošlo se i Vinskim putevima svijeta.

Uz radionice tu su i razne ciljane prezentacije vina koje publici mogu biti i te kako zanimljive te korisne s edukativnog aspekta a ponuđaču su pak zanimljive u promidžbenom smislu.

Kako Pupitres, rečeno je, ima i dimenziju wine-bara, Jelena nastoji ne samo na radionicama nego i mimo njih gostima koji navrate na čašicu razgovora ponditi i prikladne pratitelje vina na tanjuru, konkretno razne delikatese poput pršuta, domaće (uglavnom Gligora) i inozemne sireve, naše maslinovo ulja (Chiavačlon i Brist), naše bučino ulje (Finta)… Jelena sebi daje truda u istraživanju, tj. da i kod vina i kod delikatesa uz provjerene marke na karti ima i određene jako doibre proizvode manje znanih ponuđača.

Upravo ovih dana u Pupitresu su na inicijativu prof. dr. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače ocjenjivača na nizu međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, gostovala dva slovenska proizvođača osvajača pak mnogih međunarodnih medalja visokoga sjaja, jedan je Boleslav Mervič JNK iz Vipavskog vinogorja (ukupna proizvodnja: 12.000 butelja godišnje), a drugi Dušan Humar Constantini iz Goriških brda, koji obrađuje 10 hektara vinograda i ne kupuje grožđe. Mervič, koji je okrenut organskoj produkciji te kod bijelih sorata i dužim maceracijama, predstavio je Rebulu 2011 (12 dana maceracije, 12 mjeseci barriquea; mpc. 22 €), zatim Chardonnay 2010 (četiri dana maceracije u kacama, godina dana barriquea, punjeno bez bistrenja i filtracije, 14 vol %; 25 €), Sv. Mihaela 2012 (nazvanog tako po crkvici uz vinograd, riječ je o mješavini sauvignona 60 %, bijelog pinota 20 posto, rebule 10 posto i malvazije istarske 10 posto, četiri dana maceracije, godina dana barriquea i pola godine sve skupa u inoksu; 22€), te izvrstan, po meni i najbolji,  kompleksni i elegantni Merlot 2011 (60 dana maceracije, dvije godine u bačvi od 1000 litara i pola godine u inoksu prije buteljiranja, bez filtracije; 27 €).

Humar Constantini, također na kolosijeku prirodi prijateljskog uzgoja, izašao je s vinima Muse Gold 2015 (chardonnay + sauvignon + furlanski tokaj, maceracija jedan dan na temperauri od 15 Celzijevih stupnjeva, kvasci vlastiti, dozrijevanje 1,5 godina u novom barriqueu od hrastovine – 70 posto,  i bagrema – 30 posto, 21 €), zatim Cabernet sauvignon 2008 (poseban vinograd, maceracija 10 dana, dvije godine barriquea, 14 vol %; 11 €), Cabernet franc 2012 Muse (20 posto grožđa prosušivano je na trsu, 14,5 vol %; 21€) i, kao najbolji, vrlo kompleksni, puni i elegantni Muse merlot & cabernet sauvignon 2008 Eminentno (30 posto grožđa prosušivano na trsu, četiri godine barriquea pa vino iz najboljih barriquea preseljeno u veliku bačvu,  punjeno u bocu 2015., 15 vol %; 49 €). ♣

Austrian Wine Summit 2019

VISOKO UČILIŠTE ZA VINSKI MARKETING! – Posljednji tjedan svibnja – Austrian Wine Summit 2019, u režiji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board ili AWMB). Doista visoko učilište za vinski marketing, dakako marketing vezan vino vlastite zemlje a to je ujedno i marketing za vlastitu zemlju! Austrian Wine Summit treba doživjeti!

Willa Klinger

Cijelo događanje maestralno su pripremili i organizirali djelatnici AWMB-a na čelu s direktorom Willyjem Klingerom, moglo bi se reći rektorom Visokog učilišta, na slici dok pozdravlja sudionike Summita. AWMB je u stanju realizirati ovakve susrete i odličnu promiždbu austrijskih vina i, dakako, s obzirom na lijepi budžet koji mu je na raspolaganju – devet milijuna eura godišnje, od toga milijun eura stiže iz fondova Europske Unije…

AWMB je 2019. pozvao na vinsku turneju Austrijom oko 200 novinara iz cijeloga svijeta. Da bi se svijetu što bolje prezentirala vinska Austrije i Austrija kao zemlja vrlo dobrga vina AWMB se potrudio i u tome da sa svojom kapljicom na raznim predstavljanjima i degustacijama sudjeluje 425 domaćih proizvođača iz svih vinorodnih područja države, koji su na kušanje podastrli oko 860 raznih vina.

Austrian Wine Marketing Board: Willy Klinger i njegov tim

Ove godine naglasak je bio stavljen na vinograde i vinare uz samu državnu grancu Austrije sa nekoliko zemalja – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Na susretima austrijskih vinara i vinara iz spomenutih Austriji susjednih zemalja mogla su se kušati ne samo austrijska vina nego i vina austrijskih vinara proizvedena na njihovim imanjima s druge strane državne granice, kao i vina čeških, slovačkih, mađarskih i slovenskih pograničnih proizvođača. Od vinara koji nisu iz Austrije predstavilo se njih 20, sa 31 svojim vinom. Moglo se, od historičara, i čuti što-šta zanimljivog iz povijesti vezane vrlo tijesno upravo uz vinogradarska područja s obiju strana sadašnje državne granice što je nekad baš na tim mjestima kojima ide sada i nije bilo. Vino se eto pokazalo kao vrlo učinkovit medij za povezivanje među narodima s obiju strana državne granice.

Susret austrjskih i slovenskih vinogradara/vinara uz Grenztisch ili Pogranični stol u mjestu Leutschach na austrjsko-slovenskoj granici. Od slovenskih vinara nazočan je bio Alojzije Gaube

Pogled s terase proizvođača Tementa – glasoviti južnoštajerski vinogradski položaj Zieregg koji se prostire i s druge strane državne granice, u Sloveniji, tamo mu je naziv Ciringa fosilni breg

Jedna od degustacija različitih austrijskih vina bila je u palači Niederoesterreich u Beču

Palais Hofburg, Vie Vinum! Središte Beča je, inače, puno kočija s konjskom zapregom u kojima uživaju brojni turisti

__________________________________

Šampus Elementar

STEININGER NAKON JAMBROVIĆA! – Svakome tko je malo dublje zavirio ne samo u čašu nego i u vinsku literaturu znano je da su najvažniji načini za dobivanje pjenušca klasična ili tradicijska metoda (Méthode Classique) i metoda Charmat. Prva, koju rabe u Champagnei i pri kojoj valja potrošiti više vremena da se proizvodni proces kompletira, daje znatno kompleksniji produkt, za zahtjevnije nepce, a drugu naveliko rabe Talijani osobito u područjima Conegliano i Valdobbiadene odakle su svijet naprosto preplavili svojim proseccom, i namijenjenime baš široj potrošačkoj masi. U novije vrijeme govori se sve više o još jednoj metodi, nazvanoj Elementar, stoga što taj izraz najbolje oslikava način na koji se izvorno dobivao pjenušac, a to je da se u određenom trenutku zaustavi vrenje u baznome vinu namijenjenom šampanjizaciji te da se vino, koje se ne filtrira, s dovoljnim ostatkom sladora i sa svoijim kvascima utoči na šampanjizaciju u butelju kako bi se u njoj dovršilo alkoholno vrenje, rezultat čega su dakako nešto veći konačni alkoholni stupanj, zatim ugljični dioksid te talog. Osnovni princip jednak je klasičnoj metodi, međutim prednošću kod Elementara smatra se to što se vinu ne dodaju kupovni šećer i kupovni kvasci. Obično se pri degoržiranju odnosno nakon izbacivanja taloga boca samo dopuni istim pjenušcem, ali ekspedicijski liker se ne dodaje.

Karl Steininger u svom šampoanjskom podrumu pri protresanu napako okrenutih butelja s pjenušcem kako bi se talog skupio u grliću da ga se može smrznuti i potm čako izbaciti

Tako eto radi konkretno obitelj Steininger iz Langenloisa u Donjoj Austriji, kuća koja slovi kao jedan od najboljih  proizvođača pjenušaca u Austrji. Kušao sam Riesling Elementar Brut od Steiningerovih (rade još i pjenušce od bijelog pinota te od zelenog veltlinca) – nešto prilično drukčije od klasičnih šampusa rađenih tradicijskom metodom, nekom pilcu će možda trebati nešto više vremena da se prilagodi ovakvom pjenušcu kod kojega su perlice sitne i brojne ali nimalo napasne, peckaju nježno, blagi oksidativni štih fino je pomiješan s aromama zrelog bijelog koštićavog voća i s nešto citrusnih niti dok je okus pun, s dozom kremoznosti, tijelo snažno, završetak vrlo dugačak.

Vrijedi svakako ovdje istaknuti da je još odavno, prije nekoliko desetljeća, na Plešivici hrvatske vinogradare/vinare koji će se poslije razviti u vrhunske pjenušare upravo toj metodi podučavao istaknuti enolog Franjo Jambrović, inače Međimurac i brat Ivana Jambrovića koji je stvorio moderne temelje za vinski uspon Kutjeva i brat Augusta Jambrovića, koji je ostao djelovao u rodnom im Međimurju. U onom davnom razdoblju pjenušci općenito a pogotovu u kategoriji visokokvalitetnog elitnog proizvoda u nas su bili u zametku i možda onda još vrijeme nije bilo dovoljno zrelo za sve dobre ideje koje je svojevrsni vizionar inž. Jambrović iznosio, ali možda će sada u ovo doba i kad pomalo od očeva-veterana vođenje vinskog posjeda preuzimaju mladi, željni dokazivanja i svjesni da je dobro da u portfelju imaju i nešto drugo, što će iskakati posebnošću, biti jačeg interesa za priklon i ovoj elementarnoj tehnologiji… ∎

____________________________________________

Sljedeći Austrian Wine Summit bit će za dvije godine, naime to je bienalna manifestacija, kao što je i vrlo značajan međunarodnih sajam vina i jakih pića VieVinum u organizaciju kojega je AWMB također uključen, a koji se održava u impozantnoj bečkoj palači Hofburg, novo izdanje VieVinuma najavljeno je za 6. do 8. lipnja 2020. godine. (O Austrijskom vinskom summit i o vinskoj Austriji  uskoro detaljno na www.suhiucasi.wordpress.com ) ♣

Haute couture

        DRAGULJ VISINSKOG VINOGRADARSTVA: TERAZZAS DE LOS ANDES – Nekad davno trsje se obvezno sadilo na škrtim tlima na kosinama brežuljaka, i brda sve do velikih nadmorskih visina. Ravnice u nizinama bile su rezervirane za razne prehrambene poljoprivredne kulture. Malo pomalo, kako je vino stjecalo sve viši društveni status i kako se pojačano počelo tražiti te kako su se razvijali strojevi za obradu vinograda, loza se s brda spuštala u ravan i na plodno tlo, gdje je obrada bila lakša i gdje se moglo ići na veći prinos, a što je po jedinici površine proizvodnju činilo jeftinijom, do vrlo unosnom. U novije vrijeme s rastom gospodarstva i s povećanjem platežne moći općenito a posebice pojedinaca te s povećanjem eno-gastro obrazovanosti pa time i podizanjem letvice na skali ukusa i zahtjevnosti potrošača koji sebi žele i mogu priuštiti ekstra-stvari, dio trsja vratio se na brdo i na škrto tlo, što i jedno i drugo vinovoj lozi i odgovara u smislu dobivanja visoke kakvoće sirovine za osebujnu kapljicu. Kapljicu koja s obzirom na niži prinos, kompliciranju obradu vinograda, investicije u suvremenu tehnologiju (znanje, podrumski prostor, podrumarska oprema posebice drvene bačve…) i investicije u vrijeme nužno da vino sazrije u dovoljnoj mjeri, na tržište izlazi po i vrlo visokoj cijeni. Povratak  na padine i na veću nadmorsku visinu koristan je ne samo u komercijalnom smislu određenim pojedincima (trgovcima, aukcionarima…) iz vinskog sektora, nego zapravo i za cijelo društvo, jer širi obradu zemljišta na poljoprivredno moguće vrlo korisne terene koji bi inače ostali zapušteni i neiskorišteni s obzirom na proizvodni potencijal. U današnje doba razvijenog turizma uvelike baziranog i na eno-gastronomiji, s obzirom na magnetsku snagu privlačnosti Bakhova nektara, vina s visina imaju snažan promidžbeni potencijal vezano uz određeni teritorij.

Terazzas de los Andes cabernet sauvignon Los Aromos 2011

Tako se eto sve više govori o vinogradarstvu na velikim visinama, visinskom vinogradarstvu, ekstremnom vinogradarstvu. Talijani najčešće rabe izraze herojsko vinogradarstvo, vigneto in montagna, vino eroico, Englezi koriste izraz altitude winemaking.

Za takvo herojsko vinogradarstvo zainteresirala se svojedobno i grupacija Moët-Hennessy, znana po ekskluzivnoj ponudi mirnih i pjenušavih vina. Preko svoje podružnice u Argentini  1996. osnovala je u Lujan del Cuju u provinciji Mendoza posjed Terrazas de los Andes, koji obuhvaća osam vinograda sađenih na terasama na različitim nadmorskim visinama na istočnom podnožju Anda, te suvremeni vinski podrum nastao preuređenjem vinarije sagrađene još 1898. godine. Vinogradi su na nadmorskim visinama od 980 do 1259 metara, sorte su u najvećoj mjeri malbec i cabernet sauvignon, a ima i chardonnaya i lokalnog torrontèsa. Izbor sorte za pojedinu parcelu bio je po tome kako koja odgovara kojoj sorti s obzirom na nadmorsku visinu, tlo, ekspoziciju, mikro-klimu. Pod budnim okom Hervéa Birnie-Scotta, dvadeset godina je uloženo u istraživanje tla kako bi se odredio točan vinograd i točna nadmorska visina za svaku od sorata. Najniži od tih visinskih vinograda, famozni Los Aromos, pripada cabernet sauvignonu. Razumljivo, naime ta sorta treba više sunca i topline da dosegne zadovoljavajuću zrelost. Najstarija dva vinograda su jedan sađen 1929. godine i drugi iz 1945, od grožđa iz njih proizvodi se mala količina vina što izlazi s oznakama Single Vineyard te Parcel’s Malbec  limited edition (ograničena serija).

Ovdje vrijede neka sasavim druga pravila. Vinogradi koji se nalaze između jednog i dva kilometra nadmorske visine zapravo su iznad većine kišnih oblaka. Ova su područja zapravo sušna i polusušna, pa je opasnost od gljivičnih bolesti svedena na minimum. Kao pomoć za navodnjavanje trsja koriste se drveni kanali koji provode vodu od otopljenih leda i snijega s vrhova Anda i to je jedini izvor vode ovim lozama.

Cheval des Andes 2009

Vina Terrazas de los Andes, inače imanja koje je 1999. bilo partner glasovitom bordoškom Château Cheval Blancu u kreaciji vina Cheval des Andes, premium blendu bordoškog tipa od cabernet sauvignona i malbeca, nalaze se i na hrvatskom tržištu, preko Galerije vina MIVA. Prije stanovitog vremena Gordan Mohor i Vlado Šušak kao partneri u tvrtki MIVA priredili su prezentaciju nekoliko etiketa mirne kapljice koju uvoze od Moët & Hennessyja, među tim etiketama bili su zaista sjajni Terrazas de los Andes Cabernet sauvignon single Vineyard Los Aromos 2011 i Cheval de los Andes 2009…  ♣

Peti Dani hrvatskog pršuta (u Zagrebu)

DELIKATESA PAR EXCELLENCE! – Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski te, dolje, i istarskii pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

__________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

_________________________________

BUTINE ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam čuo da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

– Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim

Pršuti Roca

samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi.

Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

Restoran i terasa Roca

_________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdak

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane. ♣

Između je…, i poštenoga?

            PODRIJETLO GLAVNOG SASTOJKA HRANE BIT ĆE VIDLJIVO NA AMBALAŽI! – Zbog mnogih nedorečenosti i mogućnosti označavanja podrijetla glavnog sastojka hrane na nekoliko načina, Hrvatska gospodarska komora je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala edukacije o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka kako bi pravovremeno informirala tvrtke koje će od 1. travnja 2020. biti obavezne primjenjivati novu pravila Europske unije.

– Iako Uredba stupa na snagu dogodine, proizvođači u većini slučajeva ambalažu naručuju i nekoliko godina unaprijed, stoga je važno da već sada imaju informaciju na koji način ispravno označiti hranu prema novoj Uredbi. U slučaju bilo kakve pogreške mogli bi imati nepotrebne troškove, stoga ne čudi veliki interes za ovakvim tipom edukacije – istaknula je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na edukaciji održanoj početkom travnja u Zagrebu.

Šimić je naglasila kako su Uredbom uzeti u obzir želja potrošača da budu informirani o podrijetlu hrane koju konzumiraju, ali i kompleksnost suvremenih lanaca opskrbe hranom.

– Subjekti se tako mogu odlučiti između nekoliko načina navođenja zemlje podrijetla glavnog sastojka. Mogu navesti konkretno geografsko područje, ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla hrane i biti ispisan propisanom veličinom slova – rekla je Šimić i pojasnila na konkretnom primjeru o čemu se točno radi.

– Ukoliko subjekt navede na ambalaži da je njegov proizvod, recimo koncentrat rajčice, podrijetlom iz Hrvatske, dužan je naznačiti i zemlju ili mjesto podrijetla glavnog sastojka, rajčice – pojasnila je Šimić.

Detaljnu prezentaciju o novim pravilima označavanja održala je Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za informiranje o hrani i temeljne zahtjeve kvalitete hrane Ministarstva poljoprivrede.

– Uz sastav hrane, zemlja podrijetla je informacija koja kupce najviše zanima. Navođenje zemlje podrijetla hrane je obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo potrošača dovesti u zabludu, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje – upozorila je Batinić Sermek,i dodala kako je problematika označavanja glavnog sastojka vrlo komplicirana pa se pravila praktički moraju određivati od slučaja do slučaja.

Istaknula je da se glavni sastojak određuje po kvantitativnom (čini više od 50 posto hrane) ili kvalitativnom principu (da ga potrošači dovode u vezu s nazivom hrane).

– Određivanje glavnog sastojka može biti dosta subjektivno, ali vodi se praksom poštenog informiranja potrošača. Uzmimo konkretan primjer kobasica koje se proizvode u Hrvatskoj, a meso za njih se dobavlja iz drugih zemalja. Ako proizvođač označava njihovo podrijetlo, onda će morati i označiti podrijetlo mesa, odnosno da njegovo podrijetlo nije Hrvatska – objasnila je Batinić Sermek, i napomenula da se pokušalo što lakše i bezbolnije provesti ove promjene.

Što konkretno to znači za naše kompanije koje posluju s hranom upitali smo Željku Iskru iz tvrtke Zvijezda plus.

– Što se Zvijezde tiče, nama je najveći problem Bosna i Hercegovina koja zahtijeva navođenje zemlje podrijetla za sve uvozne proizvode. Inače, na deklaracijama nije obavezno navođenje podrijetla osim za voće i povrće, meso te ono što je i nama bitno, a to je ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje – kazala je Iskra

O velikom interesu poduzetnika za novu regulativu svjedoče odaziv od više od 120 tvrtki na ovu zagrebačku edukaciju i žustra rasprava koja se povela nakon prezentacije Ministarstva. HGK je edukaciju već održala u Osijeku, a u narednim danima slijede Rijeka i Split kako bi se što više tvrtki diljem zemlje informiralo o novim pravilima. ♣

Trinajsta Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

        NA TAPETI: PREVARE VEZANE UZ HRANU, te BACANJE HRANE – Hrvatska gospodarska komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede RH organizirala je u Opatiji 13. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane u Hrvatskoj. Na njoj su vodeći ljudi nadležnih tijela dali kratak pregled aktivnosti u proteklom razdoblju te najavili novosti.

Ove godine poseban je naglasak bio na reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, a govorilo se i o prevarama povezanima s hranom, o navođenjima zemlje podrijetla, o bacanju hrane, o tome kako se nositi s tzv. lažnim novostima (fake news), pesticidima u hrani, produljenju rokova valjanosti hrane, opasnostima od afričke svinjske kuge i o nizu drugih aktualnih problema.

Ova Konferencija je već neko vrijeme neizostavno mjesto interakcije i izravnog kontakta stručnjaka, gospodarskih subjekata i nadležnih tijela, mjesto razmjene znanja i iskustva gdje se predstavljaju novosti, upozorava na probleme, raspravlja o poduzetim koracima u području sigurnosti i kvalitete hrane te se najavljuju daljnje aktivnosti, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je otvorio skup.

Cilj konferencije je pravovremeno obavijestiti o aktivnostima koje naše nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti hrane kako bi se one primijenile u proizvodnji, preradi i distribuciji.

Čulo se, tako, i to da se u Hrvatskoj baci godišnje 400.000 tona hrane! Prema procjenama FAO-a, na globalnoj se razini baci oko trećina proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi i više od milijarde dolara. Od spomenutih oko 400.000 tona hrane bačene u Hrvatskoj, nekih 40.000 tona je zbog, rečeno je, nerazumijevanja označavanja roka trajanja.

Sanja Kolarić Kravar

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Istaknula je da moramo staviti naglasak na odgovorne proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

– U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja treba rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe te omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo – poručila je Kolarić Kravar, dodajući da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

– U razvijenim zemljama baca se oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto već u fazi proizvodnje. Najviše se bacaju voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva baci se oko čak 1800 dolara hrane. A, inače, to bacanje ima u konačnici utjecaj i na klimatske promjene – naglasila je Darja Sokolić iz Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Darja Sokolić

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…) ako ih se pravilno skladišti ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza datuma na oznaci najbolje upotrijebiti do. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…). Proizvodi s ograničenim kratkim rokom trajnosti uopće se ne bi smjelo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

– Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca održavat će se i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo – zaključila je Sokolić.

Među temama Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede na temu Afričke svinjske kuge i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

– Bolest se manifestira uglavnom u obliku hemoragijske groznice, najčešće je brzog tijeka pa od pojave simptoma do uginuća životinje prođe tek nekoliko dana, a smrtnost je gotovo stopostotna. Još uvijek nema razvijenog cjepiva niti terapije za prevenciju i kontrolu bolesti pa se uzgajivači moraju osloniti striktno na prevenciju koja uključuje dobre higijenske uvjete, obavezno držanje svinja u zatvorenom prostoru i sprječavanje njihova kontakta s divljim svinjama – kazala je Acinger-Rogić, te dodala kako se, ovisno o broju svinja, u uzgajalištima preporučuju različite mjere poput čišćenja i dezinfekcije objekata, ograničavanja ulaska u objekte sa svinjama te korištenje zaštitne odjeće.

Medijska prezentacija „istina“ o hrani: treba li, i kako, reagirati na fake news? Sare Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

– Današnji mediji i društvene mreže su iznimno plodno tlo za lažne vijesti, a taj fenomen se proširio i na hranu, rekla je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja: – Jednom sam kliknula na tekst koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu da bi tek nakon čitanja shvatila da se radi o priopćenju koje sam sâma poslala u medije i iz kojega je nekoliko podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija autori koji sup o svome napisali prilog i stavili ga na društvenu mrežu samo su na kraju naslova dodali upitnik…. ♣

Panel na R&B Weekendu o plasiranju prehrambenih proizvoda u turizmu

KAKO NAHRANITI TURISTE DOMAĆIME, UZ DEFICIT u PROIZVODNJI? – Unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina. Pokrivenost uvoza izvozom je 60 posto, godišnje stvaramo milijardu eura deficita. No, kako nam godišnje dolazi 19 milijuna turista, moramo pronaći način da te brojke poboljšamo. Kako osigurati plasman domaćih prehrambenih proizvoda u najznačajnijoj gospodarskoj grani bila je tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu.

Tomislava Ravlić

            Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, istaknula je kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak akcije Kupujmo hrvatsko koja traje već 22 godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da nam ovdje ukaže na to da potrošači preferiraju domaće proizvode pred onima drugih. Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austriju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo, napomenula je Ravlić, i naglasila da je okretanje domaćemu i autohtonom globalni trend. HGK želi olakšati hrvatskim tvrtkama plasman proizvoda kroz turizam.

                Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke Smarter, istaknuo je kako proizvodi Smartera uspješno ulaze u domaće hotele. Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Logistički je izazov slavonske proizvode kratkog roka trajanja plasirati u Dubrovniku, napomenuo je Matijević. Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača istorodnih artikala te vertikalno povezivanje s lancem distribucije koji bi osigurao da ti proizvodi dođu do hotela i restorana. Ozbiljno se moramo pozabaviti demografijom, jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što potičemo, naglasio je Matijević.

                Goran Filipović, član Uprave lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistička kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. Mi smo u hrvatskom okruženju postali brend za povezivanje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo u posljednjih pet godina uložiti puno napora u suradnju s dobavljačima iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima sa Cresa i s Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartmana tako da one prave poljoprivredne proizvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima šest milijuna kuna prometa. Kupujemo hranu ali i do prikladne drvene poslužavnike na kojima prezentiramo jela, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba, iznio je Filipović. Dodao je kako je veliki problem u vrućim ljetnim mjesecima dovesti na Lošinj svježi sir i vrhnje iz zagrebačke okolice.

Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i turizma – dogovore način kako ojačati povezivanje domaćih proizvođača hrane i osigurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.

R’n’B Weekend Zagreb (Restaurants & Bars Weekend) odvijao se u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Festival je bio namijenjen svim hedonistima i ljubiteljima dobre hrane, pića, kave i zabave, a na jednom mjestu izmjenjivala su se brojna svjetski poznata imena gastronomske scene. Festival je bio tematski je podijeljen na tri kategorije – hranu, piće i kavu, a tijekom festivala dodijeljene su i nove Michelinove zvjezdice te održane brojne radionice i natjecanja u spravljanju hrane i pića. ♣

Jesti i piti razumno, i s razumijevanjem

            DOMAĆE JE DOMAĆE, i VINO UZ ŽLICU… – Da, jesti i piti razumno, i s razumijevanjem! U ovo moderno vrijeme obveza je to svakoga pojedinca prema sebi samome – užitak i zdravlje kroz izvorno lokalno, posebno, svježe, sezonsko, umjerenost, ali naravno i svakog pojedinca prema svojoj domaji – čuvanje i unaprjeđenje okoliša i bioraznolikosti, zadržavanje i učvršćivanje bitnog dijela kulturnog identiteta nacije, rast gospodarstva i svekoliki razvoj zemlje. Bitni su kvalitetni koraci s edukativnom notom koji vode pozitivnim pomacima u enogastronomiji, a ti pomaci u enogastronomiji mogu doći više do izražaja ako  enogastronomija ima dobru podlogu u (količinski dovljnoj) proizvodnji i perspektivu u plasmanu, a glede plasmana to bi morao biti slučaj u Lijepoj našoj kao, kako rado ističemo, istodobno, poljoprivrednoj (zelena Hrvatska) i turističkoj (plava Hrvatska) sredini.

Sofra: begova čorba, klepe, japrag i bosanski lonac

Pametni te kompleksno i na duži rok razmišljajući protagonisti hrvatske eno-gastro scene – pojedini kuhari, vlasnici ugostiteljskih objekata, za hranu, pića i turizam specijalizirani novinari, pa marketingaši… dobro shvaćaju značenje izvornosti i tipičnosti te kakvoće upravo na tanjuru i u čaši, prednosti lokalnih namirnica i raznolikosti u prehrani kao i nužnosti malo više truda u podizanju razine i osebujnosti ponude, pa nastoje osmisliti razna događanja koja bi upravo domaću namirnicu i različita uz maštovitu jednostavnost moderno progotovljena vrlo rafinirana tradicijska jela stavila u prvi plan. U Zagrebu u najnovije vrijeme na eno-gastro planu bilo je nekoliko vrijednih akcija – pohvala ne znači da se one ne bi u detaljima mogle i unaprijediti!, primjerice We Love Local (razumijem uporabu sve i svuda prisutnog engleskoga, ali po nekoj logici koja povećava uvjerljivost moglo se sloganu barem dodati i ono naše LOKALNO, poznato: Domaće je domaće!), pa Vino uz žlicu (hrvatska kapljica kao pratnja jelima uz žlicu), G.E.T. Report-Vinski razgovori na kojima se u više navrata nastojalo pred širu javnost dovesti pomno izabrane znane i manje znane hrvatske vinare autore provjereno visoko-kvalitetne kapljice.  Vrijednost što je treba razvijati u finesama kod ovih događanja s edukativnom notom je to da publika može dosta toga novoga saznati o namirnicama, jelima, prerani, vinu i pićima, a vrijednost je i u tome da su događanja koncipirana ne kao monolog predavača nego kao interaktivna, dakle kao razgovor u kojemu sudjeluje i publika.

Gost na G.E.T.-ovim Vinskim razgovorima bio je i pelješki vinogradar/vinar Boris Violić iz Potomja, koji godišnje proizvede oko 18.000 litara vina, od bijelih što rukatca što chardonnaya, a od crnih što plavca, što dingača, naime na poziciji Dingač ima 1,3 ha vinogradia s oko 13.000 loza (Marko Čolić)

U zagrebačkom Rougemarin Cityju chef Marin Medak na sjajan je način interpretirao projekt We Love Local (Domaće je domaće!), jedan od pokretača kojega je inače marketinška agencija Alert a kojemu punu podršku daje npr. i chef Rudolf Štefan, vlasnik već čuvenog šibenskog Pelegrinija: pripremio je maštovite autohtone delicije od svježih i kvalitetnih lokalnih namirnica i pokazao kako elitni restorani mogu lijepo surađivati s malim lokalnim uzgajivačima i proizvođačima hrane. Nešto prije događanja u Rougemarin Cityju i Esplanadina chefica Ana Grgić izašla je s novim proljetnim jelovnikom s kreacijama također na kolosijeku We love local – domaće je domaće…

Chef Marin Medak, strastveni zagovornik projekta We Love Local, kazao je: Vjerujem u domaći koncept kvalitetne hrane od farme do stola, i zato će se ova premijerno predstavljena jela odsada nalaziti na novom jelovniku Rougemarin Cityja. Servirat ćemo hrvatska jela od probranih lokalnih sastojaka izvedena u street food formi. To je hrabar zaokret u ponudi, ali zagovornik projekta mora povesti primjerom. Očekujem da ćemo ovime pokrenuti trend koji će biti korak u dobrom smjeru za male proizvođače, goste restorana i društvo u cjelini.

Kako bi svi restorani koji podržavaju, kupuju i poslužuju jela od namirnica uzgojenih i proizvedenih lokalno bili lako prepoznatljivi gostima sa željom da jedu kvalitetnije, pokretači platforme We Love Local pripremili su naljepnice kao znak da se u dotičnom lokalu na čijim je ulaznim vratima postavljena naljepnica priprema i poslužuje nutritivno bogata, svježa i ukusna lokalno uzgojena hrana.

Pomeri!

Iako možda na prvu to ne sugerira, i Pomeri je na strani domaćega. Pomeri je naziv novog zagrebačkog bistroa, naziv nema veze ni s glagolom pomeriti tj. pomaknuti, a niti s nazivom glasovite šampanjske kuće Pommery. Vlasnik Sergej Bulić odlučio se za izraz Pomeri po početnim slovima osnovnih namirnica kao protagonista na tanjuru: Po(vrće)ME(so)Ri(ba), inače, riba je u glavnoj ulozi u većini jela s menua Pomerija. Mus Topčagić iz zagrebačke tvrtke Fama došao je na zamisao da u ambicioznijim ugostiteljskim objektima u Metropoli – prvi nastup bio je u restoranu Sofra –

Chef Goran Sertić

prezentira menu u kojemu bi se hrvatska jela što se konzumiraju pretežito sa žlicom bila prikladno sljubljena s plemenitom kapljicom. Najnovije događanje Mus je uz pomoć eno-gastro novinara Domagoja Jakopovića Ribafisha priredio u suradnji s Pomerijem gdje je sada chef sa Goran Sertić, kuhar koji je stigao iz zvjezdanog zagrebačkog Noela i koji je iskustvo stjecao s istaknutim kuharskim majstorom Dinom Galvagnom. Sertić znalački i s minimalnim dodavanjem začina svježe sezonske namirnice spaja u nova zanimljiva jela, i moguće je da će se prezentacije Vino uz žlicu i nastaviti u Pomeriju.

Kristina Pinkert – sada voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu

Menu je u Pomeriju počeo s – barrique gljivama! Za vino iz barriquea svi već znaju ali – gljive barrique!? Riječ je o jelu sastavljenom od gljiva vrste shitake, kozjeg sira i dimljene ribe. Slijedili su tartar od tune praćen crnim pinotom iz 2017 plešivičke obitelji Damir Drago Režek, zatim juha od šparoga. Specijalno za ovu priliku stigao je Naš brudet (bijela riba, rak), a izvrsno ga je dopunio korčulanski Merga Victa Pošip 2018 iz Smokvice, vino o kojem će se zacijelo tek čuti pravi hvalospjevi. U neformalnom glasanju koje su se jelo i koje vino najbolje našli, ova kombinacija pokazala se pobjedničkom.

Iz Dalmacijavina, koje se nakon duge agonije diglo iz pepela, na stol je uz sipu s bobom, melisom i špekom stigao Merlot barrique 2015, a predstavila ga je enologinja Kristina Pinkert, odnedavno voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu. Kristina se odlučila na hrabar potez, i ostavila uhodan obiteljski vinski biznis u Baranji, da bi se posvetila razvoju novih i njegovanju starih etiketa Dalmacijavina….   ♣

Jesti na cesti

        PARK FOOD FEST i ISTRIAN WINE & WALK – Sve se više i javno pokazuje ono što već dugo slušamo kroz izreku kako sve dolazi kroz želudac! Više nije dovoljno blagovati u kući, restoranu i u neko za to uobičajeno vrijeme dana primjerice oko podneva (ručak) i u sumrak (večera). Hrana i piće, nakon što su se, kao jedno od obilježja modernog života, svojedobno u većem obujmu posebice u većim gradovima i u jeftinom obliku pojavili na ulici kroz razne sendviče, peciva i prigriske iz domene brze prehrane i, kad je riječ o piću, kroz pivo, žesticu, vino u litrenoj boci kao čisto ili miješano s malinovcem (tzv. musolini), u najnovije vrijeme nastoje se na cestu, u turističkim krajevima, uključiti na vrlo ambiciozan način, povezano sa sportskom rekreacijom – primjer je Istria Wine & Walk a to je šetnja kroz vinograde s time da su na stazi postavljene okrepne stanice, odnosno okupljanjem oko gurmanskih poroka na značajnijim trgovima u gradovima – primjer je Park Food Fest s ponudom u nekom parku, protagonist je hrana što je od sezonskih i lokalnih namirnica na otvorenome i uživo pripremaju znani restorani, neki i okićeni Michelinovom zvjezdicom odnosno preporukom.

Tako u Istri već pet godina postoji spomenuti Istria Wine & Walk, a ovog svibnja – 4. 05. 2019. – sjeverozapadni dio istre obogaćen je za Park Food Fest, u parku ni manje ni više nego  Novigradske biskupije. Park Food Fest je manifestacija s tzv. show cookingom na licu mjesta a za koju su za Noivuigrad bili najavljeni chefovi znanih restorana Badi, Buščina, Čok, Damir i Ornella, Marina te Morgan… Na popisu vinara bili su  renomirani istarski proizvoiđači kao Clai, Coronica, Cuj, Degrassi, Ghira, Moreno Ivančić, Leonardo Palčić, Pervino, Veralda i Vina Demark, a vodilo se brigu da tu bude i piva, i to onih u kategoriji craft, od istarskih proizvođača Bruman, Bura Brew, Kampanjola, Suxo i Vergal. Događanje u parku bilo je u znaku i glazbenog programa i prodajne izložbe lokalnih proizvoda te izvornog istarskog suvenira.

Istria Wine & Walk predviđen je bio za subotu 18. svibnja, s polazištem u Bujama i vinogradu Santa Lucia, staza koju je trebalo prohodati bila je dugačka oko 11 km. Istria Wine & Walk svake godine donosi sve bogatiju ugostiteljsku ponudu – posjetitelje na ovogodišnjoj šetnji na sedam okrepnih stajališta u razmacima od po dva kilometra čekalo je devet vrhunskih istarskih vinara i devet lokalnih proizvođača delikatesa i ugostitelja. Za gourmet ponudu zaduženi su bili Oštarija Rondo, Aminess, OPG Radošević, OPG Duniš, All event, Primizia food & wine, Konoba Morgan, Buršić i Veralda, dok su svoja vina ponudili Kozlović, Franković, Celega, Bassanese, Ravalico, Coronica, Cattunar, Cuj i Veralda.

                Istria Wine & Walk spoj je rekreacije i odlične gourmet-ponude. Činjenica da smo došli do petog izdanja i da se za ovaj događaj uvijek traži mjesto više najbolja je potvrda uspjeha projekta. Svake godine privučemo velik broj domaćih i stranih turista. Uvijek preporučujem svim šetačima da pripreme svoja nepca za uživanje te fotoaparate kako bi ovjekovječili uspomene s Wine & Walka, istaknula je Michelle Babić, direktorica TZ Brtonigla.

                Ponosni smo što našim sugrađanima i gostima možemo ponuditi novi festival koji prati suvremene gastronomske trendove. Svi posjetitelji imali su prilike uživati u zaista impresivnim jelima, vrhunskom piću i dobrom ambijentu. Street food koncept istaknuo se kao jedan od najuzbudljivijih trendova u industriji hrane. Želja nam je u budućnosti rasti te organizirati ovakva događanja i na širem području klastera sjeverozapadne Istre, istaknula je Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada. ♣

Pjenušci, jagode i trčanje u plešivičkome kraju

PETI MARATON i PRVI FESTIVAL PJENUŠACA i JAGODA! – Istrani  na proljeće kao organizirani program za rekreativce i zaljubljenike u Bakhov nektar imaju svoje pješačenje uz vinograde, poznatije pod, dakako, nezaobilaznim plemenitim  engleskom nazivom a to je Istria Wine & Walk, te organizirano uživanje u hrani na javnim površinama, pod uzvišenim engleskim nazivom Park Food Festival (ove godine u Novigradu kao poprištu), a Jaskanci, znani po pjenušcima i po jagodama, što se tiče rekreacije ubacili su u veću brzinu od Istrana pa se kod njih ne hoda uz vinograde nego se utrkuje (Bubbles Run) i na okrepnim stanicama puni se pjenušcem kao gorivom za dalje, ove godine krenuli su, i to uz Majčin dan!, i s prvim festivalom pjenušaca i jagoda.

Za poklonike zdravog života (trčanje, tekućina – treba se čuvati dehidracije! – i voće) i one koji će to postati evo par riječi o događanju u gradu Jastrebarskom i na brdu uza nj a sve to na pola (auto)puta između Zagreba i Karlovca i dosta blizu granice sa Slovenijom.

Kod Šemberovih pjenušavo trčanje počinje i završava. Zdenko Šember pokazuje pobjednicu ovogodišnjeg petog kola trčanja, a to je Dina Kuiš. U kategoriji muškaraca najbolje je trčao Kristijan Rubinić. Prvaci su na dar dobili po bocu pjenušca od Šembera i Tomca

Jedna od idealnih okrepnih stanica Na Bubbles Runu na Plešivici ponad Jastrebarskoga mogla bi biti i na vrhu brežuljka vinogradima okružena krasna kuća obitelji Šoškić. Ali taj objekt, koji bi kao lokacija i u ambijentalnim smislu svakako TREBAO kao promocijski medij biti u žiži a na žalost nije, često zamišljam kao nešto što se susreće u vinogradarskim područjima niza vinska etabliranih zemalja – kao regijsku vinoteku i neku vrstu banke ponajboljih vina kraja, u ovome slučaju Plešivice. Mogućnost je tu i ponude narezaka i tople hrane, prostor je idealan za skok s gradskog asfalta (Zagreb, Karlovac, turisti štoautocestom voze prema moru i s mora natrag i traže mogućnost ugodnog predaha) u krasnu prirodnu oazu

Bubble Run ima svaki put po nekoliko kola, u petak uoči Majčinog dana (Majčin dan je 12. svibnja) održano je peto kolo utrkivanja, šesto je predviđeno za tjedan dana poslije Majčinog dana. Za utrku, oko organizacije koje brinu Atletski klub Jastrebarsko te obitelji Šember i Tomac, u petak se prijavilo stotinjak trkača iz raznih krajeva Hrvatske, neki i iz Slovenije (lani je sudjelovao i jedan ugledni vinar iz francuske doline Loire!), staza je dugačka 6,5 kilometara, start i cilj su u dvorištu vinogradarsko-vinarske obitelji Šember u Donjim Pavlovčanima, a okrepna stanica s tankanjem je negdje na pola rute, u vinogradu obitelji Tomac. Da bi se moglo sudjelovati u utrci i popratnom programu valja platiti kotizaciju od 20 kuna po osobi, a ta uplata daje pravo sudionicima da omaste brk roštiljem kod Šembera te da uživaju u vrhunskom plešivičkom pjenušcu po prigodnoj cijeni, nižoj od redovne u maloprodaji. Protokol predviđa i svečanost podjele nagrada najboljem trkaču i najboljoj trkačici (dar šampionima  je po  jedna boca pjenušca kuće Šember i kuće Tomac, a sada u ovogodišnjem petom kolu šampioni su bili Kristijan Rubinić, te Dina Kuiš, na koju ovdje na slici domaćin Zdenko upire prstom) i proslavu za sudionike utrke, uz vrlo vrijedan izbor glazbe (ponajviše rock i blues ponajboljih svjetskih izvođača) koju Zdenko Šember čuva na brojnim gramofonskim pločama što ih je dosad skupio.

Inače, za šesto kolo, na rasporedu u petak potkraj svibnja, najava je bila, nakon trkačkoga dijela, velikog bubble & music tuluma, zamiljeno je bilo, naime, da uz prštanje pri otvaranju pjenušaca, u dvorištu kod Šemberovih pršti i glazba, i to sa dva gramofona, što se tiče muzičkih brojeva izbor je bio ograničen na samo oko 3000 gramofonskih ploča, a što se tiče trajanja veselja predviđalo se oboriti dosadašnji rekord i dočekom zore…

Pjenušci Korak, predstavnik kuće na slici je Bernard Korak, chef koji se dugo kalio kod svjetski glasovite slovenske kuharice Ane Roš te i u uglednim restoranima u Italiji. O vinima Korak brinu brat mu Josip i otac im Velimir. Obitelj Korak uskoro na Plešivici otvara velebni restoran

Mlade Šemberove snage: Lucija i Klara, te, dolje, predstavnici kuće Tomac – mama Martina i sin Martin, te rođak im i pomagač na imanju Lovro Tomac

Pjenušci Kurtalj i Coletti

Prvi  festival pjenušaca i jagoda Jaskanci – konkretno Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica Jastrebarskoga – uveli su na dan neposredno prije Majčinog dana s time da se priredba produži i na Majčin dan, pozornica je perivoj dvorca Erdödy gdje su postavljeni otvoreni šatori sa stolovima uz koje su proizvođači nudili pjenušcac i jagode. Kao izlagači-ponuđači sudjelovale su vinske kuće Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Korak, Tomac-Bajda, Šember, Tomac, Ivančić, Kunović, a jagode su ponudili članovi udruge Jagoda-prsten kojih je inače 19 i koji sa svojim nasadima jagode pokrivaju ukupno 18 hektara zemljišta sa 657.500 različitih sorata jagode.♣

Uz Majčin dan

        BLAGDANI u TURISTIČKOM SMISLU – Ne samo ljeto kad su nesnosne vrućine i godišnji odmori, nego i razni pa i jednodnevni praznici mogu se ne samo prefrigano nego i lijepo i decentno komercijalno iskoristiti kroz turizam. Jedan od takvih praznika svakako je i Majčin dan. Posebna je to prigoda kojoj jako dobro, posebice za onoga tko stanuje na velegradskom betonu, odgovara ambijent sela. Vrlo lijepo – prijedlozima za pješačenje, zatim za jahanje, pa, ako to trenutačne meteo-okolnosti dopuštaju, i plivanje u bazenu, pa potom i s mogućnošću uživanja na seoskom gospodarstvu u tipičnim tradicijskim gastronomskim speclijalitetima i odličnom vinu – kao domaćin upravo za Majčin dan organizirala se vinska kuća Fattoria Lavacchio iz Toscane,  ekipa koje je, na čelu s vlasnicom Faye Lottero (središtu fotografije), ovdje na slici.

            Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Svoje korijene Majčin dan ima u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis 1865. godine organizirala je Mothers Day Meetings da bi majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima. Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. godine u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD slavile majčin dan, a američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je 1914. godine Majčin dan nacionalnim praznikom. Nedugo nakon SAD, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.),  Švedskoj(1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji  (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu. Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradili njihova djeca i unuci. ♣

Životinje-partneri

        ŠIŠMIŠI POMAŽU BORDOŠKIM VINOGRADARIMA – Bordoški vinogradari ohrabruju šišmiše – smatrajući ih prijateljima i saveznicima u borbi protiv štetočina – da se gnijezde u njihovom trsju!

Prije dvije godine u suradnji s Ligom za zaštitu ptica potaknuli su kontrolirano naseljavanje šišmiša u vinogradima. Allan Sichel, čelnik poslovne udruge Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux (CIVB), navodi kako se u akciju privlačenja šišmiša uključilo zasad oko 20 vinskih bordoških châteauxa i kako su projektom dosad pokrivene 23 vinogradarske parcele. U Francuskoj inače živi 33 vrsta šišmiša, od toga 20 vrsta prisutno je u departmanu Gironde, otkriva Felicity Carter, glavna urednica uglednog njemačkog časopisa Wine & Business International, u izdanju kuće Meininger Verlag.

Sichel je dodao da su znanstvena istraživanja pokazala da šišmiši kao leteći glodavci uništavaju moljce Eudemis i Cochylis, koji pak hranu za sebe nalaze na vinovoj lozi. Moljac je omiljeno jelo šišmiša, svaki šišmiš svake noći pojede čak oko 2000 moljaca, dakle šišmiši su vrlo korisni u regulaciji populacije tog insekta. S više šišmiša kao saveznika u vinogradima koristit će se bitno manje pesticida koji se uobičajeno rabe protiv moljca.

Problem je u tome što šišmiš među širom publikom ima slabu reputaciju, i bitno je uvjeriti brojne vinogradare da šišmiš može i te kako biti poslovni prijatelj. Šišmiši su u najvećoj mjeri prisutni u bordoškim vinogradima u tijeku ljeta, i sada se uvelike radi na tome da se njihova nazočnost osigura kroz cijelu godinu, i svaku i sljedeću godinu. Da bi se to postiglo sugerira se vinogradarima da na svojim parcelama ne krče, nego ostave, oštećeno i praktički već mrtvo stablo te da ne ruše stare posebice drvene kuće, jer one su idealne za utočšte-stanište šišmišima.

Projekt o poticanju šišmiša da ostaju u bodroškim vinogradima jedan je od koraka CIVB-a da svoje vinogradare u snažnoj mjeri usmjeri prema održivom uzgoju. U želji da se u vinogradarstvu ide što više u eko.smjeru bordoški vinogradari prilično su se angažirali i u tome da privuku u svoje trsje što više insekata-oprašivača. Upravo o koristi prisutnosti insekata-oprašivača u trsju, CIVB u lipnju ove godine organizira veliku znanstvenu konfrerenciju, najavio je Sichel. Insekte oprašivače Bordožani se nadaju privući zatravljivanjem između redova, ali i živicama, kojih je u bordoškim vinogradima krajem prošle godine posađeno oko 23 kilometra.

I još nešto: bordoški vinogradari u većem su broju krenuli ne samo u zatravljivanje svojih vinograda nego i u sadnju stabala između vinogradskih redaka. To, ističe Sichel, potiče vraćanju insekata a i ptica u vinograde te pomaže očuvanju bioraznollikosti. Stručnjaci kažu kako stabla u vinogradima imaju pozitivan učinak i na regulaciju mikroorganizama u tlu. Efekti tih novih pristupa pokazat će se u punom svjetlu, kažu u Bordeauxu, tek nakon 10 do 15 godina kad novozasađena stabla budu dovoljno visoka da mogu imati utjecaj na tlo. ♣

_____________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2017 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica, zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay (muškatni?) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: mlado, svježe, s dosta arome ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PINOT CRNI 2016 Križevac & Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac & Čimbuščak • kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI Drago Režek 2016 – Damir Drago REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Pjenušci/sparkling wine

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) ANITA brut – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay, riesling, kraljevina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: brut • 12,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljniji pjenušac, punog tijela ■ SERVIS:  ⇑

Dalmacija

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) GRK DE FORO REVENTON 2016 sur lie – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: grk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) POŠIP ČARA 2017 – PZ POŠIP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Čara • sorta/variety: pošip ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2012 Grand Select – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina, južne pozicije/southers slopes • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: više od/more than 30 godina/years • prinos po trsu/yield per vine: oko/about 0,5 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • barrique (225 l) – hrvatski, francuski, američki hrast/croatian, french, american oak ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno ali i elegantno/powerfull red, but also elegant  ■ SERVIS: ⇗

Alen Sušić Jokan

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) JOKAN 2015 Grande Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko • suho / dry • 15,0 vol%  (600 boca) ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno, gusto, toplo, lijepo zaobljeno, još premlado / powerfull read, thick & dense, rounded, still to young  ■ SERVIS: ⇗ • ⇒

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) ZLATAN CRLJENAK 2011 – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: crljenak/zinfandel ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 Ponos – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho / dry • 15,8 vol% (5000 lit) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2012 – HILIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho/dry • 14,8 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) JOKAN 2015 Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah & plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% (3000 boca) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) CAPLAR 2011 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • kasnija berba/a bit later harvest • proizvodi se samo u najboljim godištima/produced only in the best vintages ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) REBELION 2016 – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot, syrah, alicante bouschet & plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 – BORIS VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Dingač • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2013 barrique – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 selekcija – BEZEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Janjina • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 supreme – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač & Potomje • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,6 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE:  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ILLYRICUM 2015 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sjeverne pozicije/northern expositions • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • mlade loze/young vines ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Desertno slatko /sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) MERLOT IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA 2017 – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: slatko / sweet • 14,0 vol% (2500 boca à 0,375 l) ■ SERVIS: ⇗

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) MALVAZIJA 2013 Festigia riserva LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bagrem/acacia ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) CASTELLO 2013 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, syrah 20 % i cabernet franc 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2015 Superior – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CABERNET SAUVIGNON 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗ •

Slavonija & Podunavlje

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) BIJELO VENJE 2008 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • sorta/variety: graševina, rizling rajnski, traminac, sauvignon, pinot sivi • kasna i izborna berba/late harvest • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • vrhunsko • suho / dry • 14,7 vol% ■ SERVIS: ⇗

AUSTRIJA   ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER BURGENLAND RESERVE 2017 – Franz & Elisabeth LENTSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot sivi/pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,5; AC 5,2  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) CHARDONNAY LEITHABERG DAC 2018 – Birgit BRAUNSTEIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD Leithaberg • sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2; AC 5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried JOISER FREUDSHOFER LEITHABERG DAC (Districtus Austriae Controllatus) 2017 – Hans & Anita NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD  Joiser Freudshofer Leithaberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland, Leithaberg DAC • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,0; AC 5,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GEMISCHTER SATZ Ried UNGERBERG  Alte Rebeben 2017 – BERNTHALER + BERNTHALER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 3,9; AC 4,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH Ried Hochberg 2017 – HANS IGLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC 5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH HOCHBERC 2015 – GESELLMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Burgenland • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1; AC  5,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried DÜRRAU 2017 – KERSCHBAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC 5,8  ■ SERVIS: ⇗

Odlične frankovke Juliane Wieder, ovdje na slici u rukama njenoga sina

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2011 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2015 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,1; AC  5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried HOCHÄCKER 2016 – WENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho /dry • 12,5 vol%, RS 1; AC  6,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp) BLAUFRÂNKISCH RESERVE Ried ALTENBERG 2017 – Hans NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • blaga kosina/gentle slope • tlo/soil: sedimentarno, s dosta vapnenca/sedimentary, with much lime • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH GOLD 2016 DAC RESERVE – K & K KIRNBAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC  Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  6,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH DAC Ried GOLDBERG 2016 – Silvia HEINRICH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried MITTERBERG 2016 DAC RESERVE – GAGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitterberg • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,4; AC  5,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) ZWEIGELT 2015 – KRACHER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Illmitz ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Carnuntum

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WEISSER BURGUNDER Ried GOTTELSBRUNN 2017 – NETZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gottelsbrunn • sorta/variety: pinot blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,5 vol%, RS 5,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE CUVÉE Ried BÂRNREISER 2015 – Philipp GRASSL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt, frankovka/Blaufränkisch, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM CUVÉE Ried AUSBÜHL 2016 – Michael AUER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch 85 %, zweigelt 15 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1g/lit,,, AC. 5,6  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried KIRCH WEINGARTEN 2015 – ARTNER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,,, AC. 5,1  g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:   ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried HEIDACKER 2015 – Meinrad MARKOWITSCH • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,4 g/lit,,, AC. 5,0  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried PRELLENKIRCHENER SPITZERBERG 2016 – Johannes TRAPL • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE BLAUFRÂNKISCH Ried Spitzenberg 2015 – DORLY MUHR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Spitzenberg • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:L) PINOT NOIR Ried SCHEIBNER 2015 – Gerhard MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Scheibner • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,1 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 4,6 g/lit:  ■ SERVIS: ⇗ ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Alte Reben Ried ALTENBERG 2017 – GLATZER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • sorta/variety: St.Laurent/Lovrijenac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried HEIDACKER 2015 CARNUNTUM KABINETT – Lucas MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Heidacker • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Kabinett  • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried BÂRNREISER 2016 – TAFERNER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) ZWEIGELT RUBIN CARNUNTUM 2016 – NADLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Rubin • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Kamptal

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried GRUB KAMMERN IÖTW 2016 – HIRSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Grub Kammern • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KÄFERBERG IÖTW 2016 – JURTSCHITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Käferberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC 5,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING Ried SEEBERG LANGENOIS IÖTW 2016 – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Seeberg • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol%, 3,0 RS, 6,6 AC ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried ZÖBINGER HEILIGENSTEIN IÖTW 2016 – Willy BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zöbinger Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 12,5 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC  7,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Krems

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KIRCHENBERG HERZSTÜCK 2017 – NIGL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kirchenberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER KALK & STEIN 2018 – FORSTREITER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARd: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,6 g/lit,; AC. 5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Niederösterreich / Donja Austria

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR Ried SATZEN 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, Satzen • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR RESERVE 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR 2013 – BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUBURGUBNDER RESERVE 2016 – SCHLOISS GOBELSBURG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT 2015 – ALLRAM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 12,5 vol% TIP VINA/TYPE of WINE: za svaki dan/every day ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT reserve LA CHAPELLE 2015 – WANDRASCHEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

Pjenušci   /Sekt

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp: ) NV BLANC de BLANCS BRUT SEKT GROSSE RESERVE  – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Grosse Reserve Brut • 12,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 7,7  g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) RIESLING BRUT SEKT GROSSE RESERVE Ried HEILIGENSTEIN – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois VINOGRAD/VINEYARD: Ried Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brur Grosse Reserve • 13,5 vol%, RS 4,8 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

Steiermark / Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried NUSSBERG GSTK 2011 – GROSS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Nussberg GSTK • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣   mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried KRANACHBERG GSTK 2017 – Hannes SABATHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg GSTK • suho/dry • 14,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried OBEGG 2015 – Walter SKOFF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Obegg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Obegg • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried ZIEREGG 2007 – TEMENT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zieregg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Zieregg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,7 g/lit,, AC  6,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried EDELSCHUH 2015 – WOHLMUTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Edelschuh • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2013 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/Vulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious, a bit sweety ■ SERVIS: ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried HOCHGRASSNITZBERG GSTK RESERVE 2015 – POLZ ERICH & WALTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochgrassnitzberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Hochgrassnitzberg Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2007 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: SudostSteiermark/Jugoistočna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südoststeiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 5,3 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, malo sladi/serious, a bit sweety ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER Ried OBERBURGSTALL 2017 – HARKAMP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Oberburgstall • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, mature ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) MORILLON Ried KRANACHBERG RESERVE 2011 – Peter SKOFF DOMÄNE KRANACHBERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg, Reserve • suho/dry • 14,5 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, amsture ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried ROSENBERG 2017 – FRÜHWIRTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/JVulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Rosenberg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,4 g/lit,, AC  5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Thermenregion

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CHARDONNAY RESERVE 2017 – ALPHART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: )  CHARDONNAY RESERVE 2017 – KRUG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 4,0 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – AUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS  1,4 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – HARTL HEINRICH III ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE Ried WEISSES KREUTZ 2016 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,6 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Ried FRAUENFELD 2016 – JOHANNESHOF REINISCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) St.LAURENT RESERVE 2016 – Johann GISPERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,1 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ SERVIS:  ⇗

Wachau

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER SMARAGD Ried STEINERTAL 2017 – ALZINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried ACHLEITEN 2017 – DOMÂNE WACHAU ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Achleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  14,0 vol%, RS  4,0 g/lit,, AC. 7,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried OFFENBERG 2017 – Johann DONABAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗ •

Wagram

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – WALDSCHÜTZ WEINHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Weinviertel

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Leitstall 2016 – PRECHTL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Privat 2016 – Christoph BAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,9 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH RIESLING Ried AICHLEITEN 2017 – SCHWARZBOCK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aichleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 5,1g/lit,, AC. 8,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH BLAUBURGUNDER Muschelkalk Selection 2016 – ZUSCHMANN – SCHÖFFMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH PINOT NOIR Ried KAPPELENBERG 2015 – Rudolf FIDESSER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kapellenberg • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 Wien/Beč

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried LANGTEUFEL ROTES HAUS DAC 2017 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Langteufel Rotes Haus ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried ULM „IÖTV“ DAC 2017 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ulm ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried STEINBERG „IÖTV“ DAC 2017 – COBENZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY NUSSBERG ROTES HAUS 2016 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIEN RESERVE CUVÉE DANUBIS GRAND SELECT 2013 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE ANTARES GRANDE RESERVE 2016 – ZAHEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent 70 %, zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 5 %, merlot 5 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 13,5 vol%, RS 0,9 g/lit,, AC. 5,8 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE KOMPOSITION FIDELIO 2016 – FUHRGASSL-HUBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent, frankovka/Blaufrankisch, cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR SELECT 2016 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS: ⇗

ITALIA  ITALY

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) ASSO di FIORI LANGHE CHARDONNAY 2016 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho/dry • 12,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) Il FIORE DELLE LANGHE BIANCO 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 70 % & nascheta 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inox ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

 

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) RE di FIORI LANGHE riesling 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

SLOVENIJA  SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) MUSE MERLOT i CABERNET SAUVIGNON 2008 Eminentno – CONSTANTINI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • kosina/slope • sorta/variety: merlot, cabernet sauvignon • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine: 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 4 godine/years barrique – selekcija najboljih barriquea preseljena u veliku bačvu na sljubljivanje/selection of the best barriques transferred into the big barriel • punjeno/bottled in: 2015 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

 

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • maceracija/maceration: 60 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – velike bačve/big barrels 1000 l – 24 mjeseca/months • prije punjenja u inoksu/before bottling in stainless steel: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2004 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja)  • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2001 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2005 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXXL) CHATEAU LATOUR 1993 Grand Vin de Bordeaux – CHATEAU LATOUR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Bordeaux, Pauillac ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • sorta/variety: cabernet saucvignon, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: aoc • suho / dry • 12,5 vol%  SuC 05.2019

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

Peti Dani hrvatskog pršuta/ DELIKATESA PAR EXCELLENCE

KROZ

 

 

Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

                Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

                Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na por