Archive | Zrnca za razmišljanje/Something to think about RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 05.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina/World of Wine: Hrvatska na dlanu – 2018-2019 – Croatia at a Glance  ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁ Decanter World Wide Awards 2019 – Winners from Croatia ⦁ Vinistra 2019 ⦁ jelenina vinska škola Pupitres ⦁ Dragulj visinskog vinogradarstva: Terazzas de los Andes ⦁ Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu ⦁ Sigurnost i kvaliteta hrane ⦁ Domaće je domaće ⦁ Jesti na cesti ⦁ Pjenušci, jagode i trčanje ⦁ Uz Majčin dan ⦁ Šišmiši pomažu vinogradarima ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE ⦁

___________________________

Svijet vina – 2018/2019 – world of wine

HRVATSKA na DLANUCROATIA at a GLANCE

Uvod/Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2

Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years

Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost/Nationality: Hrvati/Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju/Important national minorities: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera/Religion: rimo-katolička/roman-catholic = 80 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic

Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka/The longest river: Sava

Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km.

Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66.

Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode/Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi Hrvatska, ukupna površina/Vineyards, Croatia in total (Arcod): 19.077 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %

Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

_____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250.

Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70.

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha). MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli/blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73 ha)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – 2018/2019 – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj/Registered annual wine production in Croatia: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 . Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina2018Importation of wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value 30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

Potrošnja – consumption

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d. – Ivica Perak , Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., – Marijan Knežević, Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

____________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018

___________________________________

Decanter World Wide Award 2019

DOBITNICI TROFEJA IZ HRVATSKE – Decanterovo ocjenjivanje vina očito je vrlo popularno u Hrvatskoj i proizvođači iz Lijepe naše ne samo da se nadaju trofejima, posebice onim najjačima kao što su Best in Show, Platinasta medalja, Zlato, Srebro a potom i Bronci, te pohvali/preporuci Commended nego i mnogo očekuju o trofeja, pa čak i kad je npr. riječ o brončanoj medalji, a i oznaci Preporuka. Naime ono što je po Decanterovu pravilniku bronca na nekim drugim istaknutim svjetskim ocjenjivanjima, npr. na Mundus Viniju a djelomice  i na vrednovanju Concours Mondial de Bruxelles…, je srebro, dok je na brojnima, posebice onima u nas –  zlato!  Decanter inače uz oznaku medalje koju je dobilo neko vino stavlja i osvojenu ocjenu izraženu po skali do 100 bodova, pa dobitnik trofeja može izabrati čime da se gdje pohvali, primjerice da li brončanom medaljom ili s dobivenih 88 bodova, koji drugdje osiguravaju srebro ali eto ponegdje i zlato .

Hrvatska je ove godine na DWWA poslala 170 uzoraka, a oko 150 ih je osvojilo neko odličje. Po ovome kako je to obznanio Decanter ne vidi se  da smo za neki uzorak dobili titulu Best in Show, a ni platinastu medalju odnosno odličje koje je na značajnim svjetskim ocjenjivanjima Veliko zlato, međutim iz Londona nam je stiglo nešto zlata, prilično je srebra, najviše je, čini se, bronci, podosta i Preporuka. Evo, u nastavku, dobitnika.

ProducerWine Name  ◾ AwardScoreCountryRegionSub-regionVintageColour

Best in Show (BS); Platinum (P) ; Gold (G) ; Silver (S)Bronze (B)Commended (C)

AB VinaSan Mauro (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red ; AB VinaSan Rocco Teran (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red;  AgrolagunaVina Istria Terra Rossa (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red;  Anđelo BrčićMalvazija (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; Andrea CossettoPrima Luce (S) 90CroatiaCoastalIstria2018White; Ante SladićDebit (B) 86CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2018White; ATCGran Malvazija (B) 88CroatiaCoastalIstria2016White; ATCGran Teran (G); 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BedekovichExtra Brut (B) 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2014White; BenvenutiAnno Domini Malvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiAnno Domini Teran (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; BenvenutiCaldierosso (B) 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017Red;  BenvenutiCorona Grande (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; BenvenutiSanta Elisabetta (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; BernobićMalvazija (S) 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; BireDefora Grk (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016White; BireGrk (S) 94CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; BolfanPrimus Riesling (B)  88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2015White; Borna ReljićDr Cabernet Sauvignon (B) 87CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; BrzicaMerlot (C) 84CroatiaContinentalErdut2012Red; Cattunar4 Terre Black Soil Malvazija (S) 91CroatiaCoastalIstria2017White; CattunarCollina Malvazija Istarska (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; CattunarTeran (S) 90CroatiaCoastalIstria2015Red; CmrečnjakPušipel Classic (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CmrečnjakSauvignon (C) 84CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;  CoronicaCO Merlot (B) 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red; CrvikBlasius Malvasia Dubrovacka – orange (B) 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; CrvikNegromant Merlot © 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikPomoet Plavac Mali © 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red; CrvikSatir Cabernet Sauvignon (B) 88CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red DamjanicMalvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White;

DamjanicSincerus (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White; DamjanićClemente (G) 96CroatiaCoastalIstria2016White; De GothoGraševina (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018White; DegrassiContarini Cabernet Sauvignon (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2011Red; DegrassiContarini Riserva Syrah (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2012Red; DegrassiTerre Bianche Cuvée Rouge Riserva © 84CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red; DeklićChardonnay (B) 87CroatiaCoastalIstria2018White;  Denis BarhanovićTerra Spino Plavac Mali (B) 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017Red; Dingač-Skaramuca Elegance Pošip (S) 93CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White; Dingač-SkaramucaReserva Plavac Mali (B) 86CroatiaCoastalDingač2015Red; DK Dvanajščak KozolSauvignon (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvanajscak-KozolPušipel Classic (B) 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; Dvorac BelajMalvazija (S) 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; Dvorac MaruševecSauvignon (S) 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White; FakinChamal Brut (B) 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White; FakinIl Primo Teran (S) 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red; FakinLa Prima Malvazija (S) 93CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White; FakinMalvazija Istarska (G)96CroatiaCoastalIstria2018White; FakinRosé © 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé; FeravinoDika (B) 86CroatiaContinentalSlavonija2018Rosé; FeravinoDika Graševina (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2018White; FeravinoMiraz (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015Red; FlorjanovićŠkrlet © 85CroatiaContinentalMoslavina2018White;

GalicBijelo 9 (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2015White; GalicChardonnay (S) 90CroatiaContinentalSlavonija2016White; GalicCrni Pinot (B) 88CroatiaContinentalSlavonija2016Red; GalicGraševina © 85CroatiaContinentalSlavonija2017White; HažićChardonnay (B) 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2017White; Iločki PodrumiGraševina (B) 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2017White; Iločki PodrumiPrincipovac Traminac (B) 88CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2011White; JakopićGraševina (S) 92CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2012White; JakopićPušipel (S) 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White; JaramŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; JokićDalmatia Cuvee (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; Josip RajakovićGrünwald Brut (B) 88CroatiaContinentalPlešivica2014White; KalandrunBarrique Merlot (B) 88CroatiaCoastalDalmatinska Zagora2015Red; KalazićGraševina (B) 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015White; KalazićGraševina 9 (S) 0CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2016White; KatunarPlavac mali (B) 88CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red; KatunarSveta Lucija Žlahtina © 84CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White; KezeleŠkrlet (B) 87CroatiaContinentalMoslavina2018White; KocijanSauvignon (B) 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White;KolarFrankovka (S) 90CroatiaContinentalBaranja2013Red;KopjarChardonnay (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarCuvée Kopjar Muskat Zuti-Sauvignon-Grasevina (B) 87CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Kopjar Graševina 91CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White KopjarSauvignon Blanc 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Korta KatarinaPošip 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White KostanjevecBrut Nature 84CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2016White KostanjevecGraševina 85CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White KostanjevecSivi Premium Pinot 83CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2017Rosé KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White KozlovićMalvazija 91CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White KutjevoGraševina 90CroatiaContinentalSlavonija2018White

LectusGraševina 86CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Mario BankoMalvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Mario BankoTeran 85CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red MatočecGraševina 86CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatočecPinot Sivi 87CroatiaContinentalPrigorje – Bilogora2018White MatoševićGrimalda 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red MaximoOro Graševina-Chardonnay 86CroatiaContinentalSlavonija2017White MedeaCabernet Sauvignon 88CroatiaCoastalIstria2017Red MedeaChardonnay 83CroatiaCoastalIstria2018White MedeaMalvazija Istarska 87CroatiaCoastalIstria2018White MedeaTeran 89CroatiaCoastalIstria2017Red Medea VinarijaMontiron 88CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Meneghetti 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red MeneghettiBlack Label 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MeneghettiChardonnay-Pinot Blanc 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White MihaljCabernet Sauvignon 86CroatiaContinentalSlavonija2015Red MihaljGraševina 83CroatiaContinentalSlavonija2017White MiklaužićŠkrlet 89CroatiaContinentalMoslavina2018White MikšaŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2017White MikulićDon Josip Postup Selection 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red MikulićPostup 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red Monte RossoMalvazija Istarska 86CroatiaCoastalIstria2017White Monte RossoMonteclassico Dosage Zero 88CroatiaCoastalIstriaNVWhite

OpusPlavac Mali 87CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red OrahovicaGraševina 85CroatiaContinentalSlavonija2017White OrahovicaIzborna Berba Silvanac Zeleni 88CroatiaContinentalSlavonija2016White OrahovicaSilvanac Zeleni 86CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacGrasecco Brut 83CroatiaContinentalSlavonija2017White  OsilovacGrasecco Extra Brut 84CroatiaContinentalSlavonija2017White OsilovacMiraz Frankovka 90CroatiaContinentalSlavonija2016Red PilatoMalvazija Istarska 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White PolettiCabernet Sauvignon 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2013Red PolettiClassica Malvazija Istarska 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White PreinerSauvignon 86CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White ProvićCH Sur Lie Chardonnay 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White ProvićCH Winemaker’s Selection Chardonnay 84CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2018White  PZ Maslina i VinoKotar Superior Cabernet Sauvignon 89CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2015Red RavalicoChardonnay 86CroatiaCoastalIstria2018White RavalicoMalvazija 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RitošaTeran 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red  RossiMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White RossiMalvazija Templara 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White

SibonBrut 93CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SibonExtra Brut 88CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2016White SolumBlanc de Blancs Brut Nature 88CroatiaContinentalZagorje – MeđimurjeNVWhite SolumCabernet Sauvignon 83CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2015Red SosichLa Pregiata Malvazija 88CroatiaCoastalIstria2016White ŠtamparPušipel Classic 90CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White TercoloTerzolo Malvazija Istarska 92CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Terra MadrePremium Plavac Mali 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2016Red TestamentBabić 93CroatiaCoastalSjeverna Dalmacija2017Red TomazAvangarde Malvazija 86CroatiaCoastalIstria2018White Tomaz WinesBarbarossa Teran 94CroatiaCoastalIstria2016Red Tomaz WinesSesto Senso Istarska Malvazija 85CroatiaCoastalIstria2016White TomšićMuškat Žuti 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina AnđeliniFilomena Malvazija Istarska 89CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina AnđeliniMalvazija Istarska 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina BeljeChardonnay 84CroatiaContinentalBaranja2016White Vina BeljeGoldberg Graševina 90CroatiaContinentalBaranja2017White Vina BeljeGraševina 89CroatiaContinentalBaranja2018White Vina BeljeGraševina Kvalitetno 84CroatiaContinentalBaranja2018White Vina DeakPošip 89CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2017White Vina FrankovićKorona Sur Lie Malvazija 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina HorvatPušipel 85CroatiaContinentalZagorje – Međimurje2018White Vina Laguna 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018Rosé Vina LagunaFestigia Castello 87CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina LagunaFestigia Kasna Berba Riserva Malvazija Istarska 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2016White Vina LagunaFestigia LV Riserva 94CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Red Vina LagunaFestigia Malvazija Vižinada Riserva 95CroatiaCoastalHrvatska Istra2015White Vina LagunaFestigia Merlot 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2016Red Vina Mario BankoMuškat Bijeli 86CroatiaCoastalIstria2017White Vina MatoševićAura 86CroatiaCoastalHrvatska Istra2018White Vina MatoševićGrimalda 83CroatiaCoastalHrvatska Istra2017White Vina ZiganteVero Aurora Brut 90CroatiaCoastalHrvatska Istra2015Rosé Vinarija RosoDingač 86CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red Vinarija RosoPostup 92CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red Vinarija RosoProšek 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2014White Vinogorje ErdutGraševina 87CroatiaContinentalHrvatsko Podunavlje2018White Vinogradi VolarevićPlavac Mali Classic 90CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VinologLectus Cuvée 88CroatiaCoastalIstriaNVRed VinologLectus Plavac 85CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2015Red VolarevićSyrtis Pošip 85CroatiaCoastalHrvatsko Primorje2017White Voštinić KlasnićŠkrlet 90CroatiaContinentalMoslavina2018White VrbnikProšek 83CroatiaCoastalNot Applicable2010White Vron BodPlavac 95CroatiaCoastalSrednja i Južna Dalmacija2012Red ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja

MALVAZIJA i TERAN, a … MOMJANSKI MUŠKAT? – Poreč je već godinama kroz tri dana u prvoj polovici svibnja nezaobilazno vinsko odredište. U 2019., uz 140 izlagača od kojih je bilo 80 proizvođača plemenite kapljice i puno ponuđača raznih probranih delikatesa (npr. sireva, istarskih salama i kobasica, istarskog pršuta, maslinovoga ulja, tartufa, bakalara, čokolade… ) uživati je moglo više od 12 tisuća vinoljubaca – među njima značajan broj turista što su ciljano došli – koliko ih je, kako je obznanio organizator a to je udruga Vinistra, posjetilo sajam.

Nagrađeni!

Župan istarske županije mr.sc. Valter Flego bio je na otvorenju Vinistre vidno uzbuđen, i evo što je, među ostalime, rekao: Danas kad se osvrnemo na sve što je učinjeno i postignuto, s ponosom možemo reći da smo odabrali pravi put. Vino je dio našeg regionalnog identiteta i nevjerojatno mnogo je pridonijelo tome da Istra postane prepoznatljiv brend na globalnoj razini. Spoj turizma, poljoprivrede, pa eno-gastronomska scena, vinske ceste i brojne manifestacije vezane uz kulturu vina i kulturu stola pokazale su se kao dobitna kombinacija!...

Na Vinistri su, logično, nastupile gotovo sve relevantne vinske kuće našeg najvećeg poluotoka. Najveće gužve zabilježene su uz štandove osvajača velikih zlatnih i zlatnih medalja te dobitnika ovogodišnjeg znaka IQ (istarska kvaliteta). Uoči sajma održana su strukovna ocjenjivanje vina – malvazije su bile u zasebnoj grupi Svijet malvazija, kako bi se u sklopu sajma, proizvođačima plemenite kapljice koji su to zavrijedili brojem bodova mogli dodijeliti klasične medalje i znak IQ, odnosno istarska kvaliteta za 2019. Pravo na oznaku IQ u kategoriji mladih malvazija (po pravilniku: onih iz berbe 2018) dobilo je 24 vinara, pravo na oznaku IQ u grupi zrelih malvazija (po pravilniku to su na ocjenjivanju 2019. bila vina iz berbe 2017 i starija) dobilo je samo jedno vino odnosno dobio je jedan vinar, a šest nositelja znaka IQ bilo je za teran 2016.

Evo dobitnika IQ za svježu malvaziju:

Benvenuti (Kaldir), AB-vina, Capo (Fernetići Brtonigla), Cattunar (Nova Vas Brtonigla), Damjanić (Poreč), Dešković (Grožnjan), Fakin (Motovun), Franković (Buje), Geržinić (Vižinada), Kozlović (Vale Buje), Legovina Legović (Kaštelir), Matošević (Lovreč), Medea (Pula), Novacco, OPG Peršurić, Pilato (Vižinada), Ravalico (Brtonigla), Rossi (Vižinada), D & D Sirotić (Buzet), Tercolo, Tomaz (Motovun), Zigante Duvilio (Grožnjan), Vivoda (Rovinj),  Zigante Giancarlo (Grožnjan).

Za odležanu malvaziju – Malvaziju istarsku Sesto Senso 2017 – s oznakom IQ zakitio se Klaudio Tomaz.

Popis i laureata u kategoriji terana 2016: Benvenuti Anno Domini, Cattunar, Dešković, Fakin il Primo, Tomaz Barbarossa, Vina Zigante (Duvilio).

A sad i šampioni, a to su vina od autohtonih sorata Istre koja su kao najbolja izabrana nakon što su prošla kroz ocjenjivačku lupu članova svih degustacijskih komisija. Šampion Vinistre 2019 s malvazijama je Marijan Arman, čije su i mlada (2018)  i odležana (2015) istarska malvazija proglašene najboljima. Kao najbolji mladi teran (2018) iskočio je onaj od kuće Valenta Wines (Kaldir, Motovun), a kao najbolji zreli teran Barbarossa 2015 od Tomaza.

Šampion Marijan Arman (desno na slici), te Klaudio Tomaz

VELIKE zlatne medalje – Svijet malvazija (93 i 92/100 bodova):

Malvazija istarska 2015 rezerva – Marijan Arman; Malvazija istarska Templara 2016 – Rossi; Malvazija istarska Katarina 2017 – Benazić; Malvasia delle Lipari Naturale – Cantine Colosi (Italija); Malvasia volcanica Monemvassia 2015 – Monemvassia Winery (Grčka)

Zlatne malvazije istarske, suhe, ocijenjene sa 90,67/100 bodova i, naniže, do 89,67/100 bodova:

Gcru 1 2018 – Marijan Arman; 2018 – obitelj Živolić; 2018 – Matić; 2018 – Dobravac; LagunaVina 2016 – Agrolaguna; 2018 – Benvenuti; Amina Bianca 2016 – Prekalj; Sonata 2018 – Dobravac

Znani istarski tartufar, ugostitelj i vinar Giancarlo Zigante – naveden i u Guinnessovoj Knjizi rekorda kao, svojedobno, pronalazač najvećeg tartufa na svijetu – bio je, zbog osvojenih trofeja na Vinistri a i općenito ove godine, izvan sebe od radosti. U kategoriji prirodno desertnih slatkih vina Malvasia 2015 passito dosegnula je zlato, sa 90 bodova! S Cabernet sauvignonom Riserva 2016 – inače napunjenim u bocu od tri litre (slika) – bio je na pragu zlata. Giancarlu Ziganteu ide dobro: od 2017. njegov restoran u Livadama ima preporuku uglednog vodiča Michelin, njegovo vino Grande Corona Teran gran riserva San Stefano 2015 dobilo je visoke komplimente u talijanskom vinskom vodiču Vini Buoni d’Italia, s maslinovim uljem od buže u Londonu je na svjetskom vrednovanju ulja primio platinastu medalju, izdao je knjigu Naš istarski tartuf, u svoju ponudu uvrstio je i paletu bijelih i tamnih čokolada s tartufom, te neke destilate s aromom tartufa…

Giancarlo Zigante, sjaji od sreće! Na slici je, na svom štandu, s djelatnikom Branimiromk Sovićem (Snimka: Marko Čolić)

Vinistra 2019: ponuda za tijelo i dušu – namaz od bakalara, istarski pršut, istarske salame i kobasice od domaće svinje i od divljači, te sir, i, desno na fotki – izazovi iz carstva čokolade

Istarski pršut

______________________________

BODOVNI PRAGOVI 2019 – Ove godine na ocjenjivanju za Vinistru pooštreni su pragovi za medalje. Raspon bodova za VELIKU ZLATNU medalju bio je od 92 do 100 od 100 mogućih, za zlatnu medalju od 87 do 91,99/100, za srebro od 83 do 86,99/100, te za broncu od 80 do 82,99/100.

______________________________

Zlato Chardonnay – 2018 – San Tommaso; 2018 – Deklić

Zlatne medalje u kategoriji miješanog bijelog vina primili su Nikola i Albert Benvenuti za vino Corona Grande 2016 i Moreno Degrassi za vino Terre Bianche cuvée Blanc riserva Limited Edition 1

Moreno Degrassi dobio je zlato i za Syrah Contarini riserva 2012 (Marko Čolić)

Zlato za Cabernet franc 2012 Contarini Riserva dobio je Moreno Degrassi.

Milan Budinski, glavni enolog i voditelj proizvodnje u porečkoj Agrolaguni

Zlatni cabernet sauvignoni: Contarini 2011 – Degrassi, Festigia 2016 Agrolaguna; 2015 – Pino Rossi; 2016 – Moreno Ivančić; 2015 – AB vina; 2018 – Medea

Zlatni merloti: 2018 – Privitello; Festigia 2016 – Agrolaguna; 2016 i 2015 – AB vina; 2017 – Vivoda; 2015 – Pilato

Zlatni refoški: Rex Fuscus 2017 – Vinakoper; Corpo 2016 – Matej Kralj (Koper); 2016 – R&D Korenika (Izola); Koper 2018 – Vinakoper; Capo d’Istria 2015 – Vinakoper; 2018 – Kralj (Koper)

VELIKA ZLATNA medalja: Teran Santa Elisabetta 2015 – Benvenuti; Barbarossa 2016 – Tomaz; Santa Lucia 2017 – Kozlović

Zlatni terani:  Barbarossa 2017 – Tomaz; Vignanera 2016 – Moreno Ivančić; Anno Domini 2016 – Benvenuti; Fuga 2016 – Dobravac; 2016 – AB vina;  2016 – D&D Sirotić; 2016 – Fakin; 2016 – Dešković; 2016 – Deklić;  2015 – AB vina;  VinaLaguna 2013 – Agrolaguna; 2018 – Valenta; 2018 – Tomaz; 2018 – Deklić; 2018 – Vina Zigante;  2018 – OPG Antonio Tomaz; 2018 – Fakin; 2018 – Kozlović

Zlata za crna miješana vina: Riserva LV 2015 LagunaVina – Agrolaguna; Ghira crna 2015 – Ghira

Tata Livio Benvenuti s dvjema perjanicama kuće – teranima Anno Domini i Santa Elisabeta. Kad se činilo da su su Benvenuti s Anno Dominijem stigli s teranom do špice, obitelj je – ovih dana – lansirala Santu Elisabettu i pokazala da – ima vrh i iznad vrha!… (Marko Čolić)

Aromatični kultivari, VELIKA ZLATNA medalja: Muškat bijeli San Salvatore 2013 – Benvenuti

Zlatni muškat bijeli: 2018 – Dešković

Zlato za muškat momjanski: 2018 – Kozlović; 2018 – Franković

VELIKA ZLATNA medalja: Muškat žuti 2015 – Geržinić

Zlatni muškati žuti: 2018 – Fuhtar; 2018 – Mario Peršurić; 2018 – Deklić

RADIONICE s MALVAZIJOM i CASTELLOM

Jaka strana ovogodišnje Vinistre bile su radionice. Osobito zanimljive – one posvećene vinima od malvazije istarske i crnoj kupaži. Jednu je na temu malvazije i njenu potencijalu za odležavanje vodio znani hrvatski sommelier Filip Savić. Na kušanje su podastrte berbe od 2001. do 2013. iz privatnih arhiva šest poznatih istarskih vinara koje više nisu u prodaji. Malvazije Vina Laguna Festigia iz 2013. Agrolagune, Kozlovićeva 2012., Degrassijeva Bomarchese 2008., Coronikina 2004., Matoševićeva Alba 2001. i Polettijeva iz 2001. pokazale su se lijepo očuvanima i s dosta svježine, pa su se posjetitelji radionice izjasnili da bi se i arhivska vina trebala češće naći u prodaji. Drugu radionicu sa željom da se istakne višestranost sorte, kroz pokaz različitih stilova u kojima je malvazija zasjala – od klasične mirne svježe mlade malvazije preko dozrele duže odležavane i narančaste do pjenušca, vodio je glavni enolog i voditelj proizvodnje porečke Agrolagune Milan Budinski.

Na opće zadovoljstvo: zreli proizvođači, zrele malvazije u visokom sjaju – Kozlović, Budinski, Matošević, Coronica, Degrassi, Poletti… Nakon dugo, dugo vremena skupa barem pred kamerom: Gianfranco Kozlović, Ivica Matošević i Moreno Degrassi, koji su svojedobno bili neraskidivi istarski vinski trio, a onda se Degrassi odvojio. Kozlović, ovdje svojom zaslugom majstora samo-fotografa jednook, i Matošević i dalje na Vinistri nastupaju na istom štandu. Kozlović se može osobito dičiti odličnom crnom Santa Lucijom 2015 (kušao sam, I volio bih ponvno, za najranije pet godina!), a Ivica Matošević, kažu (nisam kušao!), sauvignonom, kojega je jedan vinski novinar u svom napisu ovih dana nazvao monstruozno dobrim. Sommelieri su zacijelo radosni što su dobili novi izraz za opisivanje vina. Zamislite se u ulozi kupca u vinoteci ili gosta u restoranu i u društvu sommeliera koji vam preporučuje monstruozno dobro vino!

Svakako s Vinistre valja spomenuti i promociju podeblje knjige Željka Garmaza iz njegove serije Vinske priče, ova knjga predstavljena u Poreču dakako posvećena je vinu i vinarima Istre i Kvarnera

Budinski je bio i voditelj radionice o uspješnim istarskim crnim blendovima, konkretno o već i te kako etabliranoj Agrolaguninoj marki LagunaVina Castello Festigia. Na kušanje je donio vina Castello Festigia iz sedam različitih godišta od berbe 2007 do berbe 2017. Marka Castello nastala je 2007. još za vrijeme službovanja, u ulozi glavnog enologa,  dipl. ing. Ante Gavranića, koji je htio kreirati vino od vrhunskih crnih sorata iz najboljih vinogradskih pozicija Agrolagune. Tada su se izvrsnim rezultatima na istarskom tlu i u istarskom podneblju osobito isticali cabernet sauvignon i merlot, a onda su se tim kultivarima pridružili i drugi crveni internacionalci – syrah i cabernet franc. Kako je Gavranić bio posebno sklon cabernet sauvignonu i syrahu, njegov Castello iz 2007. sastavljen je upravo od cabernet sauvignona i syraha, po 50 posto od svakoga. U 2009. kao partneri su izabrani merlot i syrah popola, izdanje 2013. je spoj cabernet sauvignona 60 posto, syraha 20 posto i cabernet franca 20 posto, u 2015. igrači su merlot sa 75 posto, cabernet sauvignon sa 20 posto i syrah s pet posto. Iz berbe 2016 Castello Festigia sastoji se od merlota 75 posto, cabernet sauvignona 15 posto, syraha pet posto i cabernet franca također pet posto. Castello 2017 je od merlota 67 posto, cabernet sauvignona 83 posto i cabernet franca 10 posto. Šteta je što se (već) u početnom periodu nije imalo dovoljno povjerenja i u domaći teran, ali nadam se da će s obzirom na ono što u najnovije vrijeme teran u Istri kod nekih proizvođača pokazuje i ta sorta biti i jače uključena u istarsku kupažu, da vinu pojača lokalni karakter…   ♣

Za one s većim i posebnim prohtjevima: istarski pjenušci Peršurić, i visoki slatki predikati Bodren, sa sjevera i iz Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

________________________________

Sandi Chiavalon

KRALJ MASLINOVOGA ULJA – U porečkoj Žatiki, gdje je uz vinare bilo mnogo izlagača delikatesnih artikala, susreo sam i Sandija Chiavalona, uglednog proizvođača maslinova ulja iz Vodnjana. Obitelj Chiavalon je od 2000. godine do danas za svoja ekstra-djevičanska maslinova ulja osvojila mnogobrojna domaća i međunarodna priznanja zlatnga sjaja. Više su puta Chiavaloni nagrađivani zlatnim i velikim zlatnim medaljama na natjecanjima za maslinova ulja u Vodnjanu, na Vinistri u Poreču i na Maslini u Splitu, dobitnici su zlatnih odličija i priznanja na Alma Armonia u Italiji, međunarodnoj nagradi za maslinovo ulje u Zürichu, A.I.P.O. Riva del Garda, L’ Orciolo d’oro u Pesaru, na Olive u Japanu, na Los Angeles Olive Oil Awardu itd.

Od 2005. ekstra djevičansko maslinovo ulje Chiavalonovih je uvršteno u međunarodni katalog Slow Fooda, kao i u renomirani međunarodni vodič L’extravergine iz Rima, danas poznat kao Flos Olei. U konkurenciji s nekoliko tisuća uzoraka maslinovog ulja iz cijeloga svijeta, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis uključeno je u Flos Olei Top 15 svjetskih maslinovih ulja.

Vrlo utjecajni njemački vodič Der Feinschmeker redovito Chiavalone svrstava u najbolje proizvođače ekstradjevičanskog maslinovog ulja nazočne na njemačkom i austrijskom tržištu.

– U 2016. organizacija World’s Best Olive Olis uvrstila nas je među TOP-25 ekoloških proizvođača u svijetu – pohvalio se Sandi Chiavalon. ∎

Na štandu obitelji Ipša na Vinistri 2019: Klaudio Ipša i Tomislav Galović, te Ipšini supruga i sin (Marko Čolić)

ISTARSKO-SLAVONSKA SURADNJA – Ne znam pouzdano u kojoj mjeri teče suradnja između istarskih pršutara i slavonskih uzgajivača svinja za mogućnost uspostave i učvršćivanja koje sam čuo prije nekoliko godina na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, ali ono što znam je da je uspostavljena čini se dosta čvrsta suradnja između Istre i Slavonije na drugom – mesno-vinskom kolosijeku. Jedan od najboljih istarskih a i općenito hrvatskih proizvođača maslinova ulja Klaudio Ipša, koji se prije nešto godina ozbiljno okrenuo i prema vinogradarstvu i vinarstvu i može se sada podičiti s odličnim iskrenim vinom, udružio se s jednim od najpoznatijih slavonskih kulenara Tomislavom Galovićem u proizvodnji salame! Galović daje meso (ono što se inače rabi za kulinovu seku) i začine (sol, ljutu i slatku papriku, šafran) te tehnologiju, a Ipša svoju malvaziju (iz 2015). Na Vinistri je pretpremijerno predstavljena salama Ipša-Galović, nastala na temelju dogovora o suradnji, upravo nedavno. Redovna proizvodnja za tržište kreće, veli Tomislav Galović, ove jeseni, a u prvi napadi na tržište planira se izaći s jednom tonom te salame. Zasad maloprodajna cijena kilogramu još nije definirana. Galović na ovakav način već nekoliko godina vrlo uspješno suraduje s kutjevačkim vinogradarom i vinarom Vladom Krauthakerom koji Galovićevu kobasicu obogaćuje svojom Graševinom Mitrovac, Galović navodi da je ta kobasica na tržištu vro tražena. ∎

Nose se crno, a piju – bijelo! Vrlo aktivno na štandu Franca Armana, gdje su mi se, inače, uz crne kraljice, osobito dopali Cabernet franc 2015 crna etiketa te Merlot Superior 2015 (Marko Čolić)

Dani graševine Kutjevo 2019

Graševina od Bože Metkovića, šampion na Danima graševine u Kutjevu 2019      

Božo Metković

ŠAMPION IZ – KONAVALA! – Ove godine najboljom graševinom na tradicijskom ocjenjivanju vina od toga kultivara koji slovi kao eno-perjanica Slavonije je iz – Konavala! Riječ je o vinu od Bože Metkovića iz Molunta. Metković je mali vinogradar i vinar, prije nekog vremena na našem dubokom jugu pokusno je posadio graševinu kojoj stručnjaci u tom ambijentu nisu prognozirali neki osobiti uspjeh, a sad je Božo, eto, dakako ponosan do neba, na graševinskom tronu prvaka! Njegovom slavonskome pothvatu osobito se veseli i prvi čovjek udruge Konavoski vinari Andro Crvik, koji mi kaže da predlaže Slavoncima da se s obzirom na pobjedu Konavljanina Dani graševine 2020 održe u Konavlima. I ne smo to: predlaže da se umjesto kao što je to bilo svake godine do sada – u Kutjevu, Dani graševine uvijek održavaju u mjestu odakle je te godine nositelj titule šampiona. Dobra ideja, ovo s Konavlima, baš za Slavonce, bez obzira na to što se osjećali (barem donekle) razočarani što je na njihovu terenu utrku 2019. dobio konj koji nije iz njihova dvorišta: Konavle su u susjedstvu Dubrovnika, i same u sezoni prhivate veći broj turista, dakle potencijalno su lijepo tržište baš za graševinu, koja kao piće vrlo odgovara za osvježenje u ljetnim vrućinama te koja će odlično kao pratitelj poslužiti mediteranskoj kuhinji s dosta plodova mora i lokalnog povrća. ♣

 Jelenina vinska škola

OBRAZOVANJE PO BAKHU u PUPITRESU – Pupitres je francuski naziv za izvorno drveni stalak s dva u obliku slova A nakošena kraka s pravilno napravljenim otvorima u koje se – naopačke, dakle s grlićem prema dolje – stavljaju boce s gotovim ali još nedegoržiranim pjenušcem kako bi se malo-pomalo, kroz vrijeme i zahvaljujući svakodnevnom protresanju boca, talog kao jedan od produkata alkoholne fermentacije sav skupio u grliću da bi ga se poslije, smrzavanjem grlića i pretvaranjem taloga u njemu u kruto tijelo poput čepa, moglo pri degoržiranju a pogonjenog pritiskom u boci, također jednim od produkata alkoholne fermentacije, u potpunosti odstraniti iz pjenušca. Međutim u Zagrebu već koju godinu pod nazivom Pupitres postoji i Vinska škola koju uspješno vodi sommelijerka Jelena Šimić Valentić, s dugim radnim iskustvom u ugostiteljskim objektima više kategorije, među ostalima i u restoranu Apetit City u Zagrebu. Vrijedna Jelena objekt Pupitres u središtu Zagreba zamislila je kao kombinaciju wine-bara i vinske škole s tematski posebno pripremljenim edukativnim radionicama, namijenjenima onima što žele vrijeme uz stol, tanjur i čašu provesti što kvalitetnije, dakle kroz punu koncentraciju do punog istinskog užitka.

Pupitres Jelenina vinska škola: Boleslav Mervič JNK, prof. Marin Berovič, Jelena Valentić Šimić, Dušan Humar Constantini, Kristina Mervič JNK

Abeceda vina počinje dakako s radionicom Prvi susret s vinom, u kojoj se dakako objašnjavaju osnove vezane uz plemenitu kapljicu, tj. njeno porijeklo, nastanak u tehnološkom smislu, te se daju preporuke oko izbora vina pri kupovini, oko pravilnog posluživanja vina u konteklstu prigode, pratećeg jela, čaše, temperature servisa…  Ostale radionice idu u određene detalje. Dosad je Jelena, kaže, održala više od 570 takvih vinskih obrazovnih radionica. Neke su posvećene i jakim alkoholnim pićima. Do kraja svibnja na rasporedu su bile sljedeće teme: o ginu i whiskyju, vinima Portugala, a pošlo se i Vinskim putevima svijeta.

Uz radionice tu su i razne ciljane prezentacije vina koje publici mogu biti i te kako zanimljive te korisne s edukativnog aspekta a ponuđaču su pak zanimljive u promidžbenom smislu.

Kako Pupitres, rečeno je, ima i dimenziju wine-bara, Jelena nastoji ne samo na radionicama nego i mimo njih gostima koji navrate na čašicu razgovora ponditi i prikladne pratitelje vina na tanjuru, konkretno razne delikatese poput pršuta, domaće (uglavnom Gligora) i inozemne sireve, naše maslinovo ulja (Chiavačlon i Brist), naše bučino ulje (Finta)… Jelena sebi daje truda u istraživanju, tj. da i kod vina i kod delikatesa uz provjerene marke na karti ima i određene jako doibre proizvode manje znanih ponuđača.

Upravo ovih dana u Pupitresu su na inicijativu prof. dr. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače ocjenjivača na nizu međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, gostovala dva slovenska proizvođača osvajača pak mnogih međunarodnih medalja visokoga sjaja, jedan je Boleslav Mervič JNK iz Vipavskog vinogorja (ukupna proizvodnja: 12.000 butelja godišnje), a drugi Dušan Humar Constantini iz Goriških brda, koji obrađuje 10 hektara vinograda i ne kupuje grožđe. Mervič, koji je okrenut organskoj produkciji te kod bijelih sorata i dužim maceracijama, predstavio je Rebulu 2011 (12 dana maceracije, 12 mjeseci barriquea; mpc. 22 €), zatim Chardonnay 2010 (četiri dana maceracije u kacama, godina dana barriquea, punjeno bez bistrenja i filtracije, 14 vol %; 25 €), Sv. Mihaela 2012 (nazvanog tako po crkvici uz vinograd, riječ je o mješavini sauvignona 60 %, bijelog pinota 20 posto, rebule 10 posto i malvazije istarske 10 posto, četiri dana maceracije, godina dana barriquea i pola godine sve skupa u inoksu; 22€), te izvrstan, po meni i najbolji,  kompleksni i elegantni Merlot 2011 (60 dana maceracije, dvije godine u bačvi od 1000 litara i pola godine u inoksu prije buteljiranja, bez filtracije; 27 €).

Humar Constantini, također na kolosijeku prirodi prijateljskog uzgoja, izašao je s vinima Muse Gold 2015 (chardonnay + sauvignon + furlanski tokaj, maceracija jedan dan na temperauri od 15 Celzijevih stupnjeva, kvasci vlastiti, dozrijevanje 1,5 godina u novom barriqueu od hrastovine – 70 posto,  i bagrema – 30 posto, 21 €), zatim Cabernet sauvignon 2008 (poseban vinograd, maceracija 10 dana, dvije godine barriquea, 14 vol %; 11 €), Cabernet franc 2012 Muse (20 posto grožđa prosušivano je na trsu, 14,5 vol %; 21€) i, kao najbolji, vrlo kompleksni, puni i elegantni Muse merlot & cabernet sauvignon 2008 Eminentno (30 posto grožđa prosušivano na trsu, četiri godine barriquea pa vino iz najboljih barriquea preseljeno u veliku bačvu,  punjeno u bocu 2015., 15 vol %; 49 €). ♣

Austrian Wine Summit 2019

VISOKO UČILIŠTE ZA VINSKI MARKETING! – Posljednji tjedan svibnja – Austrian Wine Summit 2019, u režiji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board ili AWMB). Doista visoko učilište za vinski marketing, dakako marketing vezan vino vlastite zemlje a to je ujedno i marketing za vlastitu zemlju! Austrian Wine Summit treba doživjeti!

Willa Klinger

Cijelo događanje maestralno su pripremili i organizirali djelatnici AWMB-a na čelu s direktorom Willyjem Klingerom, moglo bi se reći rektorom Visokog učilišta, na slici dok pozdravlja sudionike Summita. AWMB je u stanju realizirati ovakve susrete i odličnu promiždbu austrijskih vina i, dakako, s obzirom na lijepi budžet koji mu je na raspolaganju – devet milijuna eura godišnje, od toga milijun eura stiže iz fondova Europske Unije…

AWMB je 2019. pozvao na vinsku turneju Austrijom oko 200 novinara iz cijeloga svijeta. Da bi se svijetu što bolje prezentirala vinska Austrije i Austrija kao zemlja vrlo dobrga vina AWMB se potrudio i u tome da sa svojom kapljicom na raznim predstavljanjima i degustacijama sudjeluje 425 domaćih proizvođača iz svih vinorodnih područja države, koji su na kušanje podastrli oko 860 raznih vina.

Austrian Wine Marketing Board: Willy Klinger i njegov tim

Ove godine naglasak je bio stavljen na vinograde i vinare uz samu državnu grancu Austrije sa nekoliko zemalja – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom. Na susretima austrijskih vinara i vinara iz spomenutih Austriji susjednih zemalja mogla su se kušati ne samo austrijska vina nego i vina austrijskih vinara proizvedena na njihovim imanjima s druge strane državne granice, kao i vina čeških, slovačkih, mađarskih i slovenskih pograničnih proizvođača. Od vinara koji nisu iz Austrije predstavilo se njih 20, sa 31 svojim vinom. Moglo se, od historičara, i čuti što-šta zanimljivog iz povijesti vezane vrlo tijesno upravo uz vinogradarska područja s obiju strana sadašnje državne granice što je nekad baš na tim mjestima kojima ide sada i nije bilo. Vino se eto pokazalo kao vrlo učinkovit medij za povezivanje među narodima s obiju strana državne granice.

Susret austrjskih i slovenskih vinogradara/vinara uz Grenztisch ili Pogranični stol u mjestu Leutschach na austrjsko-slovenskoj granici. Od slovenskih vinara nazočan je bio Alojzije Gaube

Pogled s terase proizvođača Tementa – glasoviti južnoštajerski vinogradski položaj Zieregg koji se prostire i s druge strane državne granice, u Sloveniji, tamo mu je naziv Ciringa fosilni breg

Jedna od degustacija različitih austrijskih vina bila je u palači Niederoesterreich u Beču

Palais Hofburg, Vie Vinum! Središte Beča je, inače, puno kočija s konjskom zapregom u kojima uživaju brojni turisti

__________________________________

Šampus Elementar

STEININGER NAKON JAMBROVIĆA! – Svakome tko je malo dublje zavirio ne samo u čašu nego i u vinsku literaturu znano je da su najvažniji načini za dobivanje pjenušca klasična ili tradicijska metoda (Méthode Classique) i metoda Charmat. Prva, koju rabe u Champagnei i pri kojoj valja potrošiti više vremena da se proizvodni proces kompletira, daje znatno kompleksniji produkt, za zahtjevnije nepce, a drugu naveliko rabe Talijani osobito u područjima Conegliano i Valdobbiadene odakle su svijet naprosto preplavili svojim proseccom, i namijenjenime baš široj potrošačkoj masi. U novije vrijeme govori se sve više o još jednoj metodi, nazvanoj Elementar, stoga što taj izraz najbolje oslikava način na koji se izvorno dobivao pjenušac, a to je da se u određenom trenutku zaustavi vrenje u baznome vinu namijenjenom šampanjizaciji te da se vino, koje se ne filtrira, s dovoljnim ostatkom sladora i sa svoijim kvascima utoči na šampanjizaciju u butelju kako bi se u njoj dovršilo alkoholno vrenje, rezultat čega su dakako nešto veći konačni alkoholni stupanj, zatim ugljični dioksid te talog. Osnovni princip jednak je klasičnoj metodi, međutim prednošću kod Elementara smatra se to što se vinu ne dodaju kupovni šećer i kupovni kvasci. Obično se pri degoržiranju odnosno nakon izbacivanja taloga boca samo dopuni istim pjenušcem, ali ekspedicijski liker se ne dodaje.

Karl Steininger u svom šampoanjskom podrumu pri protresanu napako okrenutih butelja s pjenušcem kako bi se talog skupio u grliću da ga se može smrznuti i potm čako izbaciti

Tako eto radi konkretno obitelj Steininger iz Langenloisa u Donjoj Austriji, kuća koja slovi kao jedan od najboljih  proizvođača pjenušaca u Austrji. Kušao sam Riesling Elementar Brut od Steiningerovih (rade još i pjenušce od bijelog pinota te od zelenog veltlinca) – nešto prilično drukčije od klasičnih šampusa rađenih tradicijskom metodom, nekom pilcu će možda trebati nešto više vremena da se prilagodi ovakvom pjenušcu kod kojega su perlice sitne i brojne ali nimalo napasne, peckaju nježno, blagi oksidativni štih fino je pomiješan s aromama zrelog bijelog koštićavog voća i s nešto citrusnih niti dok je okus pun, s dozom kremoznosti, tijelo snažno, završetak vrlo dugačak.

Vrijedi svakako ovdje istaknuti da je još odavno, prije nekoliko desetljeća, na Plešivici hrvatske vinogradare/vinare koji će se poslije razviti u vrhunske pjenušare upravo toj metodi podučavao istaknuti enolog Franjo Jambrović, inače Međimurac i brat Ivana Jambrovića koji je stvorio moderne temelje za vinski uspon Kutjeva i brat Augusta Jambrovića, koji je ostao djelovao u rodnom im Međimurju. U onom davnom razdoblju pjenušci općenito a pogotovu u kategoriji visokokvalitetnog elitnog proizvoda u nas su bili u zametku i možda onda još vrijeme nije bilo dovoljno zrelo za sve dobre ideje koje je svojevrsni vizionar inž. Jambrović iznosio, ali možda će sada u ovo doba i kad pomalo od očeva-veterana vođenje vinskog posjeda preuzimaju mladi, željni dokazivanja i svjesni da je dobro da u portfelju imaju i nešto drugo, što će iskakati posebnošću, biti jačeg interesa za priklon i ovoj elementarnoj tehnologiji… ∎

____________________________________________

Sljedeći Austrian Wine Summit bit će za dvije godine, naime to je bienalna manifestacija, kao što je i vrlo značajan međunarodnih sajam vina i jakih pića VieVinum u organizaciju kojega je AWMB također uključen, a koji se održava u impozantnoj bečkoj palači Hofburg, novo izdanje VieVinuma najavljeno je za 6. do 8. lipnja 2020. godine. (O Austrijskom vinskom summit i o vinskoj Austriji  uskoro detaljno na www.suhiucasi.wordpress.com ) ♣

Haute couture

        DRAGULJ VISINSKOG VINOGRADARSTVA: TERAZZAS DE LOS ANDES – Nekad davno trsje se obvezno sadilo na škrtim tlima na kosinama brežuljaka, i brda sve do velikih nadmorskih visina. Ravnice u nizinama bile su rezervirane za razne prehrambene poljoprivredne kulture. Malo pomalo, kako je vino stjecalo sve viši društveni status i kako se pojačano počelo tražiti te kako su se razvijali strojevi za obradu vinograda, loza se s brda spuštala u ravan i na plodno tlo, gdje je obrada bila lakša i gdje se moglo ići na veći prinos, a što je po jedinici površine proizvodnju činilo jeftinijom, do vrlo unosnom. U novije vrijeme s rastom gospodarstva i s povećanjem platežne moći općenito a posebice pojedinaca te s povećanjem eno-gastro obrazovanosti pa time i podizanjem letvice na skali ukusa i zahtjevnosti potrošača koji sebi žele i mogu priuštiti ekstra-stvari, dio trsja vratio se na brdo i na škrto tlo, što i jedno i drugo vinovoj lozi i odgovara u smislu dobivanja visoke kakvoće sirovine za osebujnu kapljicu. Kapljicu koja s obzirom na niži prinos, kompliciranju obradu vinograda, investicije u suvremenu tehnologiju (znanje, podrumski prostor, podrumarska oprema posebice drvene bačve…) i investicije u vrijeme nužno da vino sazrije u dovoljnoj mjeri, na tržište izlazi po i vrlo visokoj cijeni. Povratak  na padine i na veću nadmorsku visinu koristan je ne samo u komercijalnom smislu određenim pojedincima (trgovcima, aukcionarima…) iz vinskog sektora, nego zapravo i za cijelo društvo, jer širi obradu zemljišta na poljoprivredno moguće vrlo korisne terene koji bi inače ostali zapušteni i neiskorišteni s obzirom na proizvodni potencijal. U današnje doba razvijenog turizma uvelike baziranog i na eno-gastronomiji, s obzirom na magnetsku snagu privlačnosti Bakhova nektara, vina s visina imaju snažan promidžbeni potencijal vezano uz određeni teritorij.

Terazzas de los Andes cabernet sauvignon Los Aromos 2011

Tako se eto sve više govori o vinogradarstvu na velikim visinama, visinskom vinogradarstvu, ekstremnom vinogradarstvu. Talijani najčešće rabe izraze herojsko vinogradarstvo, vigneto in montagna, vino eroico, Englezi koriste izraz altitude winemaking.

Za takvo herojsko vinogradarstvo zainteresirala se svojedobno i grupacija Moët-Hennessy, znana po ekskluzivnoj ponudi mirnih i pjenušavih vina. Preko svoje podružnice u Argentini  1996. osnovala je u Lujan del Cuju u provinciji Mendoza posjed Terrazas de los Andes, koji obuhvaća osam vinograda sađenih na terasama na različitim nadmorskim visinama na istočnom podnožju Anda, te suvremeni vinski podrum nastao preuređenjem vinarije sagrađene još 1898. godine. Vinogradi su na nadmorskim visinama od 980 do 1259 metara, sorte su u najvećoj mjeri malbec i cabernet sauvignon, a ima i chardonnaya i lokalnog torrontèsa. Izbor sorte za pojedinu parcelu bio je po tome kako koja odgovara kojoj sorti s obzirom na nadmorsku visinu, tlo, ekspoziciju, mikro-klimu. Pod budnim okom Hervéa Birnie-Scotta, dvadeset godina je uloženo u istraživanje tla kako bi se odredio točan vinograd i točna nadmorska visina za svaku od sorata. Najniži od tih visinskih vinograda, famozni Los Aromos, pripada cabernet sauvignonu. Razumljivo, naime ta sorta treba više sunca i topline da dosegne zadovoljavajuću zrelost. Najstarija dva vinograda su jedan sađen 1929. godine i drugi iz 1945, od grožđa iz njih proizvodi se mala količina vina što izlazi s oznakama Single Vineyard te Parcel’s Malbec  limited edition (ograničena serija).

Ovdje vrijede neka sasavim druga pravila. Vinogradi koji se nalaze između jednog i dva kilometra nadmorske visine zapravo su iznad većine kišnih oblaka. Ova su područja zapravo sušna i polusušna, pa je opasnost od gljivičnih bolesti svedena na minimum. Kao pomoć za navodnjavanje trsja koriste se drveni kanali koji provode vodu od otopljenih leda i snijega s vrhova Anda i to je jedini izvor vode ovim lozama.

Cheval des Andes 2009

Vina Terrazas de los Andes, inače imanja koje je 1999. bilo partner glasovitom bordoškom Château Cheval Blancu u kreaciji vina Cheval des Andes, premium blendu bordoškog tipa od cabernet sauvignona i malbeca, nalaze se i na hrvatskom tržištu, preko Galerije vina MIVA. Prije stanovitog vremena Gordan Mohor i Vlado Šušak kao partneri u tvrtki MIVA priredili su prezentaciju nekoliko etiketa mirne kapljice koju uvoze od Moët & Hennessyja, među tim etiketama bili su zaista sjajni Terrazas de los Andes Cabernet sauvignon single Vineyard Los Aromos 2011 i Cheval de los Andes 2009…  ♣

Peti Dani hrvatskog pršuta (u Zagrebu)

DELIKATESA PAR EXCELLENCE! – Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski te, dolje, i istarskii pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

__________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

_________________________________

BUTINE ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam čuo da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

– Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim

Pršuti Roca

samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi.

Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

Restoran i terasa Roca

_________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdak

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane. ♣

Između je…, i poštenoga?

            PODRIJETLO GLAVNOG SASTOJKA HRANE BIT ĆE VIDLJIVO NA AMBALAŽI! Zbog mnogih nedorečenosti i mogućnosti označavanja podrijetla glavnog sastojka hrane na nekoliko načina, Hrvatska gospodarska komora je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, organizirala edukacije o navođenju zemlje ili mjesta podrijetla glavnog sastojka kako bi pravovremeno informirala tvrtke koje će od 1. travnja 2020. biti obavezne primjenjivati novu pravila Europske unije.

– Iako Uredba stupa na snagu dogodine, proizvođači u većini slučajeva ambalažu naručuju i nekoliko godina unaprijed, stoga je važno da već sada imaju informaciju na koji način ispravno označiti hranu prema novoj Uredbi. U slučaju bilo kakve pogreške mogli bi imati nepotrebne troškove, stoga ne čudi veliki interes za ovakvim tipom edukacije – istaknula je Valentina Šimić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK na edukaciji održanoj početkom travnja u Zagrebu.

Šimić je naglasila kako su Uredbom uzeti u obzir želja potrošača da budu informirani o podrijetlu hrane koju konzumiraju, ali i kompleksnost suvremenih lanaca opskrbe hranom.

– Subjekti se tako mogu odlučiti između nekoliko načina navođenja zemlje podrijetla glavnog sastojka. Mogu navesti konkretno geografsko područje, ili informaciju da se zemlja ili mjesto podrijetla glavnog sastojka razlikuju od zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U oba slučaja, taj se podatak mora nalaziti u istom vidnom polju s navodom o zemlji podrijetla hrane i biti ispisan propisanom veličinom slova – rekla je Šimić i pojasnila na konkretnom primjeru o čemu se točno radi.

– Ukoliko subjekt navede na ambalaži da je njegov proizvod, recimo koncentrat rajčice, podrijetlom iz Hrvatske, dužan je naznačiti i zemlju ili mjesto podrijetla glavnog sastojka, rajčice – pojasnila je Šimić.

Detaljnu prezentaciju o novim pravilima označavanja održala je Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za informiranje o hrani i temeljne zahtjeve kvalitete hrane Ministarstva poljoprivrede.

– Uz sastav hrane, zemlja podrijetla je informacija koja kupce najviše zanima. Navođenje zemlje podrijetla hrane je obvezno ako bi izostavljanje tog podatka moglo potrošača dovesti u zabludu, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje – upozorila je Batinić Sermek,i dodala kako je problematika označavanja glavnog sastojka vrlo komplicirana pa se pravila praktički moraju određivati od slučaja do slučaja.

Istaknula je da se glavni sastojak određuje po kvantitativnom (čini više od 50 posto hrane) ili kvalitativnom principu (da ga potrošači dovode u vezu s nazivom hrane).

– Određivanje glavnog sastojka može biti dosta subjektivno, ali vodi se praksom poštenog informiranja potrošača. Uzmimo konkretan primjer kobasica koje se proizvode u Hrvatskoj, a meso za njih se dobavlja iz drugih zemalja. Ako proizvođač označava njihovo podrijetlo, onda će morati i označiti podrijetlo mesa, odnosno da njegovo podrijetlo nije Hrvatska – objasnila je Batinić Sermek, i napomenula da se pokušalo što lakše i bezbolnije provesti ove promjene.

Što konkretno to znači za naše kompanije koje posluju s hranom upitali smo Željku Iskru iz tvrtke Zvijezda plus.

– Što se Zvijezde tiče, nama je najveći problem Bosna i Hercegovina koja zahtijeva navođenje zemlje podrijetla za sve uvozne proizvode. Inače, na deklaracijama nije obavezno navođenje podrijetla osim za voće i povrće, meso te ono što je i nama bitno, a to je ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje – kazala je Iskra

O velikom interesu poduzetnika za novu regulativu svjedoče odaziv od više od 120 tvrtki na ovu zagrebačku edukaciju i žustra rasprava koja se povela nakon prezentacije Ministarstva. HGK je edukaciju već održala u Osijeku, a u narednim danima slijede Rijeka i Split kako bi se što više tvrtki diljem zemlje informiralo o novim pravilima. ♣

Trinajsta Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

        NA TAPETI: PREVARE VEZANE UZ HRANU, te BACANJE HRANE Hrvatska gospodarska komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede RH organizirala je u Opatiji 13. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane u Hrvatskoj. Na njoj su vodeći ljudi nadležnih tijela dali kratak pregled aktivnosti u proteklom razdoblju te najavili novosti.

Ove godine poseban je naglasak bio na reorganizaciji sustava sigurnosti hrane u Hrvatskoj, a govorilo se i o prevarama povezanima s hranom, o navođenjima zemlje podrijetla, o bacanju hrane, o tome kako se nositi s tzv. lažnim novostima (fake news), pesticidima u hrani, produljenju rokova valjanosti hrane, opasnostima od afričke svinjske kuge i o nizu drugih aktualnih problema.

Ova Konferencija je već neko vrijeme neizostavno mjesto interakcije i izravnog kontakta stručnjaka, gospodarskih subjekata i nadležnih tijela, mjesto razmjene znanja i iskustva gdje se predstavljaju novosti, upozorava na probleme, raspravlja o poduzetim koracima u području sigurnosti i kvalitete hrane te se najavljuju daljnje aktivnosti, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je otvorio skup.

Cilj konferencije je pravovremeno obavijestiti o aktivnostima koje naše nadležne institucije poduzimaju u području sigurnosti hrane kako bi se one primijenile u proizvodnji, preradi i distribuciji.

Čulo se, tako, i to da se u Hrvatskoj baci godišnje 400.000 tona hrane! Prema procjenama FAO-a, na globalnoj se razini baci oko trećina proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), što znači da globalno u smeću završi i više od milijarde dolara. Od spomenutih oko 400.000 tona hrane bačene u Hrvatskoj, nekih 40.000 tona je zbog, rečeno je, nerazumijevanja označavanja roka trajanja.

Sanja Kolarić Kravar

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane. Istaknula je da moramo staviti naglasak na odgovorne proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

– U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja treba rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe te omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo – poručila je Kolarić Kravar, dodajući da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

– U razvijenim zemljama baca se oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto već u fazi proizvodnje. Najviše se bacaju voće i povrće, a potom riba i meso. Na bazi kućanstva baci se oko čak 1800 dolara hrane. A, inače, to bacanje ima u konačnici utjecaj i na klimatske promjene – naglasila je Darja Sokolić iz Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Darja Sokolić

Prezentirala je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…) ako ih se pravilno skladišti ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza datuma na oznaci najbolje upotrijebiti do. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do dva mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…). Proizvodi s ograničenim kratkim rokom trajnosti uopće se ne bi smjelo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

– Mali proizvođači nas često pitaju za rokove trajanja svojih proizvoda, to vidim kao priliku za laboratorije, da im pomognu oko toga. U tijeku je izrada smjernica za posrednike u doniranju hrane, a od idućeg mjeseca održavat će se i radionice o sigurnom rukovanju hranom. Potrebno je educirati posrednike i krajnje korisnike kako bi se što manje hrane bacalo – zaključila je Sokolić.

Među temama Konferencije bilo je predavanje Žaklin Acinger-Rogić iz Ministarstva poljoprivrede na temu Afričke svinjske kuge i mogućim implikacijama te bolesti na sektor trgovine i mesoprerađivačke industrije.

– Bolest se manifestira uglavnom u obliku hemoragijske groznice, najčešće je brzog tijeka pa od pojave simptoma do uginuća životinje prođe tek nekoliko dana, a smrtnost je gotovo stopostotna. Još uvijek nema razvijenog cjepiva niti terapije za prevenciju i kontrolu bolesti pa se uzgajivači moraju osloniti striktno na prevenciju koja uključuje dobre higijenske uvjete, obavezno držanje svinja u zatvorenom prostoru i sprječavanje njihova kontakta s divljim svinjama – kazala je Acinger-Rogić, te dodala kako se, ovisno o broju svinja, u uzgajalištima preporučuju različite mjere poput čišćenja i dezinfekcije objekata, ograničavanja ulaska u objekte sa svinjama te korištenje zaštitne odjeće.

Medijska prezentacija „istina“ o hrani: treba li, i kako, reagirati na fake news? Sare Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozabavila se vrlo aktualnom temom medijskog dezinformiranja koje se sve češće uvlači u područje prehrambenih proizvoda.

– Današnji mediji i društvene mreže su iznimno plodno tlo za lažne vijesti, a taj fenomen se proširio i na hranu, rekla je Mikrut Vunjak pa se osvrnula na konkretne primjere medijskog iskrivljavanja podataka kako bi se privukli klikovi čitatelja: – Jednom sam kliknula na tekst koji je u naslovu govorio kako jedemo opasnu i zaraženu hranu da bi tek nakon čitanja shvatila da se radi o priopćenju koje sam sâma poslala u medije i iz kojega je nekoliko podataka bilo izvučeno iz konteksta. Nakon traženja demantija autori koji sup o svome napisali prilog i stavili ga na društvenu mrežu samo su na kraju naslova dodali upitnik…. ♣

Panel na R&B Weekendu o plasiranju prehrambenih proizvoda u turizmu

KAKO NAHRANITI TURISTE DOMAĆIME, UZ DEFICIT u PROIZVODNJI? – Unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. hrvatska poljoprivredna proizvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina. Pokrivenost uvoza izvozom je 60 posto, godišnje stvaramo milijardu eura deficita. No, kako nam godišnje dolazi 19 milijuna turista, moramo pronaći način da te brojke poboljšamo. Kako osigurati plasman domaćih prehrambenih proizvoda u najznačajnijoj gospodarskoj grani bila je tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu.

Tomislava Ravlić

            Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, istaknula je kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak akcije Kupujmo hrvatsko koja traje već 22 godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da nam ovdje ukaže na to da potrošači preferiraju domaće proizvode pred onima drugih. Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austriju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo, napomenula je Ravlić, i naglasila da je okretanje domaćemu i autohtonom globalni trend. HGK želi olakšati hrvatskim tvrtkama plasman proizvoda kroz turizam.

                Denis Matijević, direktor konzultantske tvrtke Smarter, istaknuo je kako proizvodi Smartera uspješno ulaze u domaće hotele. Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Logistički je izazov slavonske proizvode kratkog roka trajanja plasirati u Dubrovniku, napomenuo je Matijević. Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača istorodnih artikala te vertikalno povezivanje s lancem distribucije koji bi osigurao da ti proizvodi dođu do hotela i restorana. Ozbiljno se moramo pozabaviti demografijom, jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što potičemo, naglasio je Matijević.

                Goran Filipović, član Uprave lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistička kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. Mi smo u hrvatskom okruženju postali brend za povezivanje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo u posljednjih pet godina uložiti puno napora u suradnju s dobavljačima iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima sa Cresa i s Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartmana tako da one prave poljoprivredne proizvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima šest milijuna kuna prometa. Kupujemo hranu ali i do prikladne drvene poslužavnike na kojima prezentiramo jela, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba, iznio je Filipović. Dodao je kako je veliki problem u vrućim ljetnim mjesecima dovesti na Lošinj svježi sir i vrhnje iz zagrebačke okolice.

Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva, financija i turizma – dogovore način kako ojačati povezivanje domaćih proizvođača hrane i osigurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.

R’n’B Weekend Zagreb (Restaurants & Bars Weekend) odvijao se u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Festival je bio namijenjen svim hedonistima i ljubiteljima dobre hrane, pića, kave i zabave, a na jednom mjestu izmjenjivala su se brojna svjetski poznata imena gastronomske scene. Festival je bio tematski je podijeljen na tri kategorije – hranu, piće i kavu, a tijekom festivala dodijeljene su i nove Michelinove zvjezdice te održane brojne radionice i natjecanja u spravljanju hrane i pića. ♣

Jesti i piti razumno, i s razumijevanjem

            DOMAĆE JE DOMAĆE, i VINO UZ ŽLICU… – Da, jesti i piti razumno, i s razumijevanjem! U ovo moderno vrijeme obveza je to svakoga pojedinca prema sebi samome – užitak i zdravlje kroz izvorno lokalno, posebno, svježe, sezonsko, umjerenost, ali naravno i svakog pojedinca prema svojoj domaji – čuvanje i unaprjeđenje okoliša i bioraznolikosti, zadržavanje i učvršćivanje bitnog dijela kulturnog identiteta nacije, rast gospodarstva i svekoliki razvoj zemlje. Bitni su kvalitetni koraci s edukativnom notom koji vode pozitivnim pomacima u enogastronomiji, a ti pomaci u enogastronomiji mogu doći više do izražaja ako  enogastronomija ima dobru podlogu u (količinski dovljnoj) proizvodnji i perspektivu u plasmanu, a glede plasmana to bi morao biti slučaj u Lijepoj našoj kao, kako rado ističemo, istodobno, poljoprivrednoj (zelena Hrvatska) i turističkoj (plava Hrvatska) sredini.

Sofra: begova čorba, klepe, japrag i bosanski lonac

Pametni te kompleksno i na duži rok razmišljajući protagonisti hrvatske eno-gastro scene – pojedini kuhari, vlasnici ugostiteljskih objekata, za hranu, pića i turizam specijalizirani novinari, pa marketingaši… dobro shvaćaju značenje izvornosti i tipičnosti te kakvoće upravo na tanjuru i u čaši, prednosti lokalnih namirnica i raznolikosti u prehrani kao i nužnosti malo više truda u podizanju razine i osebujnosti ponude, pa nastoje osmisliti razna događanja koja bi upravo domaću namirnicu i različita uz maštovitu jednostavnost moderno progotovljena vrlo rafinirana tradicijska jela stavila u prvi plan. U Zagrebu u najnovije vrijeme na eno-gastro planu bilo je nekoliko vrijednih akcija – pohvala ne znači da se one ne bi u detaljima mogle i unaprijediti!, primjerice We Love Local (razumijem uporabu sve i svuda prisutnog engleskoga, ali po nekoj logici koja povećava uvjerljivost moglo se sloganu barem dodati i ono naše LOKALNO, poznato: Domaće je domaće!), pa Vino uz žlicu (hrvatska kapljica kao pratnja jelima uz žlicu), G.E.T. Report-Vinski razgovori na kojima se u više navrata nastojalo pred širu javnost dovesti pomno izabrane znane i manje znane hrvatske vinare autore provjereno visoko-kvalitetne kapljice.  Vrijednost što je treba razvijati u finesama kod ovih događanja s edukativnom notom je to da publika može dosta toga novoga saznati o namirnicama, jelima, prerani, vinu i pićima, a vrijednost je i u tome da su događanja koncipirana ne kao monolog predavača nego kao interaktivna, dakle kao razgovor u kojemu sudjeluje i publika.

Gost na G.E.T.-ovim Vinskim razgovorima bio je i pelješki vinogradar/vinar Boris Violić iz Potomja, koji godišnje proizvede oko 18.000 litara vina, od bijelih što rukatca što chardonnaya, a od crnih što plavca, što dingača, naime na poziciji Dingač ima 1,3 ha vinogradia s oko 13.000 loza (Marko Čolić)

U zagrebačkom Rougemarin Cityju chef Marin Medak na sjajan je način interpretirao projekt We Love Local (Domaće je domaće!), jedan od pokretača kojega je inače marketinška agencija Alert a kojemu punu podršku daje npr. i chef Rudolf Štefan, vlasnik već čuvenog šibenskog Pelegrinija: pripremio je maštovite autohtone delicije od svježih i kvalitetnih lokalnih namirnica i pokazao kako elitni restorani mogu lijepo surađivati s malim lokalnim uzgajivačima i proizvođačima hrane. Nešto prije događanja u Rougemarin Cityju i Esplanadina chefica Ana Grgić izašla je s novim proljetnim jelovnikom s kreacijama također na kolosijeku We love local – domaće je domaće…

Chef Marin Medak, strastveni zagovornik projekta We Love Local, kazao je: Vjerujem u domaći koncept kvalitetne hrane od farme do stola, i zato će se ova premijerno predstavljena jela odsada nalaziti na novom jelovniku Rougemarin Cityja. Servirat ćemo hrvatska jela od probranih lokalnih sastojaka izvedena u street food formi. To je hrabar zaokret u ponudi, ali zagovornik projekta mora povesti primjerom. Očekujem da ćemo ovime pokrenuti trend koji će biti korak u dobrom smjeru za male proizvođače, goste restorana i društvo u cjelini.

Kako bi svi restorani koji podržavaju, kupuju i poslužuju jela od namirnica uzgojenih i proizvedenih lokalno bili lako prepoznatljivi gostima sa željom da jedu kvalitetnije, pokretači platforme We Love Local pripremili su naljepnice kao znak da se u dotičnom lokalu na čijim je ulaznim vratima postavljena naljepnica priprema i poslužuje nutritivno bogata, svježa i ukusna lokalno uzgojena hrana.

Pomeri!

Iako možda na prvu to ne sugerira, i Pomeri je na strani domaćega. Pomeri je naziv novog zagrebačkog bistroa, naziv nema veze ni s glagolom pomeriti tj. pomaknuti, a niti s nazivom glasovite šampanjske kuće Pommery. Vlasnik Sergej Bulić odlučio se za izraz Pomeri po početnim slovima osnovnih namirnica kao protagonista na tanjuru: Po(vrće)ME(so)Ri(ba), inače, riba je u glavnoj ulozi u većini jela s menua Pomerija. Mus Topčagić iz zagrebačke tvrtke Fama došao je na zamisao da u ambicioznijim ugostiteljskim objektima u Metropoli – prvi nastup bio je u restoranu Sofra –

Chef Goran Sertić

prezentira menu u kojemu bi se hrvatska jela što se konzumiraju pretežito sa žlicom bila prikladno sljubljena s plemenitom kapljicom. Najnovije događanje Mus je uz pomoć eno-gastro novinara Domagoja Jakopovića Ribafisha priredio u suradnji s Pomerijem gdje je sada chef sa Goran Sertić, kuhar koji je stigao iz zvjezdanog zagrebačkog Noela i koji je iskustvo stjecao s istaknutim kuharskim majstorom Dinom Galvagnom. Sertić znalački i s minimalnim dodavanjem začina svježe sezonske namirnice spaja u nova zanimljiva jela, i moguće je da će se prezentacije Vino uz žlicu i nastaviti u Pomeriju.

Kristina Pinkert – sada voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu

Menu je u Pomeriju počeo s – barrique gljivama! Za vino iz barriquea svi već znaju ali – gljive barrique!? Riječ je o jelu sastavljenom od gljiva vrste shitake, kozjeg sira i dimljene ribe. Slijedili su tartar od tune praćen crnim pinotom iz 2017 plešivičke obitelji Damir Drago Režek, zatim juha od šparoga. Specijalno za ovu priliku stigao je Naš brudet (bijela riba, rak), a izvrsno ga je dopunio korčulanski Merga Victa Pošip 2018 iz Smokvice, vino o kojem će se zacijelo tek čuti pravi hvalospjevi. U neformalnom glasanju koje su se jelo i koje vino najbolje našli, ova kombinacija pokazala se pobjedničkom.

Iz Dalmacijavina, koje se nakon duge agonije diglo iz pepela, na stol je uz sipu s bobom, melisom i špekom stigao Merlot barrique 2015, a predstavila ga je enologinja Kristina Pinkert, odnedavno voditeljica vinarije Dalmacijavina u Drnišu. Kristina se odlučila na hrabar potez, i ostavila uhodan obiteljski vinski biznis u Baranji, da bi se posvetila razvoju novih i njegovanju starih etiketa Dalmacijavina….   ♣

Jesti na cesti

        PARK FOOD FEST i ISTRIAN WINE & WALK – Sve se više i javno pokazuje ono što već dugo slušamo kroz izreku kako sve dolazi kroz želudac! Više nije dovoljno blagovati u kući, restoranu i u neko za to uobičajeno vrijeme dana primjerice oko podneva (ručak) i u sumrak (večera). Hrana i piće, nakon što su se, kao jedno od obilježja modernog života, svojedobno u većem obujmu posebice u većim gradovima i u jeftinom obliku pojavili na ulici kroz razne sendviče, peciva i prigriske iz domene brze prehrane i, kad je riječ o piću, kroz pivo, žesticu, vino u litrenoj boci kao čisto ili miješano s malinovcem (tzv. musolini), u najnovije vrijeme nastoje se na cestu, u turističkim krajevima, uključiti na vrlo ambiciozan način, povezano sa sportskom rekreacijom – primjer je Istria Wine & Walk a to je šetnja kroz vinograde s time da su na stazi postavljene okrepne stanice, odnosno okupljanjem oko gurmanskih poroka na značajnijim trgovima u gradovima – primjer je Park Food Fest s ponudom u nekom parku, protagonist je hrana što je od sezonskih i lokalnih namirnica na otvorenome i uživo pripremaju znani restorani, neki i okićeni Michelinovom zvjezdicom odnosno preporukom.

Tako u Istri već pet godina postoji spomenuti Istria Wine & Walk, a ovog svibnja – 4. 05. 2019. – sjeverozapadni dio istre obogaćen je za Park Food Fest, u parku ni manje ni više nego  Novigradske biskupije. Park Food Fest je manifestacija s tzv. show cookingom na licu mjesta a za koju su za Noivuigrad bili najavljeni chefovi znanih restorana Badi, Buščina, Čok, Damir i Ornella, Marina te Morgan… Na popisu vinara bili su  renomirani istarski proizvoiđači kao Clai, Coronica, Cuj, Degrassi, Ghira, Moreno Ivančić, Leonardo Palčić, Pervino, Veralda i Vina Demark, a vodilo se brigu da tu bude i piva, i to onih u kategoriji craft, od istarskih proizvođača Bruman, Bura Brew, Kampanjola, Suxo i Vergal. Događanje u parku bilo je u znaku i glazbenog programa i prodajne izložbe lokalnih proizvoda te izvornog istarskog suvenira.

Istria Wine & Walk predviđen je bio za subotu 18. svibnja, s polazištem u Bujama i vinogradu Santa Lucia, staza koju je trebalo prohodati bila je dugačka oko 11 km. Istria Wine & Walk svake godine donosi sve bogatiju ugostiteljsku ponudu – posjetitelje na ovogodišnjoj šetnji na sedam okrepnih stajališta u razmacima od po dva kilometra čekalo je devet vrhunskih istarskih vinara i devet lokalnih proizvođača delikatesa i ugostitelja. Za gourmet ponudu zaduženi su bili Oštarija Rondo, Aminess, OPG Radošević, OPG Duniš, All event, Primizia food & wine, Konoba Morgan, Buršić i Veralda, dok su svoja vina ponudili Kozlović, Franković, Celega, Bassanese, Ravalico, Coronica, Cattunar, Cuj i Veralda.

                Istria Wine & Walk spoj je rekreacije i odlične gourmet-ponude. Činjenica da smo došli do petog izdanja i da se za ovaj događaj uvijek traži mjesto više najbolja je potvrda uspjeha projekta. Svake godine privučemo velik broj domaćih i stranih turista. Uvijek preporučujem svim šetačima da pripreme svoja nepca za uživanje te fotoaparate kako bi ovjekovječili uspomene s Wine & Walka, istaknula je Michelle Babić, direktorica TZ Brtonigla.

                Ponosni smo što našim sugrađanima i gostima možemo ponuditi novi festival koji prati suvremene gastronomske trendove. Svi posjetitelji imali su prilike uživati u zaista impresivnim jelima, vrhunskom piću i dobrom ambijentu. Street food koncept istaknuo se kao jedan od najuzbudljivijih trendova u industriji hrane. Želja nam je u budućnosti rasti te organizirati ovakva događanja i na širem području klastera sjeverozapadne Istre, istaknula je Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada. ♣

Pjenušci, jagode i trčanje u plešivičkome kraju

PETI MARATON i PRVI FESTIVAL PJENUŠACA i JAGODA! – Istrani  na proljeće kao organizirani program za rekreativce i zaljubljenike u Bakhov nektar imaju svoje pješačenje uz vinograde, poznatije pod, dakako, nezaobilaznim plemenitim  engleskom nazivom a to je Istria Wine & Walk, te organizirano uživanje u hrani na javnim površinama, pod uzvišenim engleskim nazivom Park Food Festival (ove godine u Novigradu kao poprištu), a Jaskanci, znani po pjenušcima i po jagodama, što se tiče rekreacije ubacili su u veću brzinu od Istrana pa se kod njih ne hoda uz vinograde nego se utrkuje (Bubbles Run) i na okrepnim stanicama puni se pjenušcem kao gorivom za dalje, ove godine krenuli su, i to uz Majčin dan!, i s prvim festivalom pjenušaca i jagoda.

Za poklonike zdravog života (trčanje, tekućina – treba se čuvati dehidracije! – i voće) i one koji će to postati evo par riječi o događanju u gradu Jastrebarskom i na brdu uza nj a sve to na pola (auto)puta između Zagreba i Karlovca i dosta blizu granice sa Slovenijom.

Kod Šemberovih pjenušavo trčanje počinje i završava. Zdenko Šember pokazuje pobjednicu ovogodišnjeg petog kola trčanja, a to je Dina Kuiš. U kategoriji muškaraca najbolje je trčao Kristijan Rubinić. Prvaci su na dar dobili po bocu pjenušca od Šembera i Tomca

Jedna od idealnih okrepnih stanica Na Bubbles Runu na Plešivici ponad Jastrebarskoga mogla bi biti i na vrhu brežuljka vinogradima okružena krasna kuća obitelji Šoškić. Ali taj objekt, koji bi kao lokacija i u ambijentalnim smislu svakako TREBAO kao promocijski medij biti u žiži a na žalost nije, često zamišljam kao nešto što se susreće u vinogradarskim područjima niza vinska etabliranih zemalja – kao regijsku vinoteku i neku vrstu banke ponajboljih vina kraja, u ovome slučaju Plešivice. Mogućnost je tu i ponude narezaka i tople hrane, prostor je idealan za skok s gradskog asfalta (Zagreb, Karlovac, turisti štoautocestom voze prema moru i s mora natrag i traže mogućnost ugodnog predaha) u krasnu prirodnu oazu

Bubble Run ima svaki put po nekoliko kola, u petak uoči Majčinog dana (Majčin dan je 12. svibnja) održano je peto kolo utrkivanja, šesto je predviđeno za tjedan dana poslije Majčinog dana. Za utrku, oko organizacije koje brinu Atletski klub Jastrebarsko te obitelji Šember i Tomac, u petak se prijavilo stotinjak trkača iz raznih krajeva Hrvatske, neki i iz Slovenije (lani je sudjelovao i jedan ugledni vinar iz francuske doline Loire!), staza je dugačka 6,5 kilometara, start i cilj su u dvorištu vinogradarsko-vinarske obitelji Šember u Donjim Pavlovčanima, a okrepna stanica s tankanjem je negdje na pola rute, u vinogradu obitelji Tomac. Da bi se moglo sudjelovati u utrci i popratnom programu valja platiti kotizaciju od 20 kuna po osobi, a ta uplata daje pravo sudionicima da omaste brk roštiljem kod Šembera te da uživaju u vrhunskom plešivičkom pjenušcu po prigodnoj cijeni, nižoj od redovne u maloprodaji. Protokol predviđa i svečanost podjele nagrada najboljem trkaču i najboljoj trkačici (dar šampionima  je po  jedna boca pjenušca kuće Šember i kuće Tomac, a sada u ovogodišnjem petom kolu šampioni su bili Kristijan Rubinić, te Dina Kuiš, na koju ovdje na slici domaćin Zdenko upire prstom) i proslavu za sudionike utrke, uz vrlo vrijedan izbor glazbe (ponajviše rock i blues ponajboljih svjetskih izvođača) koju Zdenko Šember čuva na brojnim gramofonskim pločama što ih je dosad skupio.

Inače, za šesto kolo, na rasporedu u petak potkraj svibnja, najava je bila, nakon trkačkoga dijela, velikog bubble & music tuluma, zamiljeno je bilo, naime, da uz prštanje pri otvaranju pjenušaca, u dvorištu kod Šemberovih pršti i glazba, i to sa dva gramofona, što se tiče muzičkih brojeva izbor je bio ograničen na samo oko 3000 gramofonskih ploča, a što se tiče trajanja veselja predviđalo se oboriti dosadašnji rekord i dočekom zore…

Pjenušci Korak, predstavnik kuće na slici je Bernard Korak, chef koji se dugo kalio kod svjetski glasovite slovenske kuharice Ane Roš te i u uglednim restoranima u Italiji. O vinima Korak brinu brat mu Josip i otac im Velimir. Obitelj Korak uskoro na Plešivici otvara velebni restoran

Mlade Šemberove snage: Lucija i Klara, te, dolje, predstavnici kuće Tomac – mama Martina i sin Martin, te rođak im i pomagač na imanju Lovro Tomac

Pjenušci Kurtalj i Coletti

Prvi  festival pjenušaca i jagoda Jaskanci – konkretno Grad Jastrebarsko i Turistička zajednica Jastrebarskoga – uveli su na dan neposredno prije Majčinog dana s time da se priredba produži i na Majčin dan, pozornica je perivoj dvorca Erdödy gdje su postavljeni otvoreni šatori sa stolovima uz koje su proizvođači nudili pjenušcac i jagode. Kao izlagači-ponuđači sudjelovale su vinske kuće Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Korak, Tomac-Bajda, Šember, Tomac, Ivančić, Kunović, a jagode su ponudili članovi udruge Jagoda-prsten kojih je inače 19 i koji sa svojim nasadima jagode pokrivaju ukupno 18 hektara zemljišta sa 657.500 različitih sorata jagode.♣

Uz Majčin dan

        BLAGDANI u TURISTIČKOM SMISLU – Ne samo ljeto kad su nesnosne vrućine i godišnji odmori, nego i razni pa i jednodnevni praznici mogu se ne samo prefrigano nego i lijepo i decentno komercijalno iskoristiti kroz turizam. Jedan od takvih praznika svakako je i Majčin dan. Posebna je to prigoda kojoj jako dobro, posebice za onoga tko stanuje na velegradskom betonu, odgovara ambijent sela. Vrlo lijepo – prijedlozima za pješačenje, zatim za jahanje, pa, ako to trenutačne meteo-okolnosti dopuštaju, i plivanje u bazenu, pa potom i s mogućnošću uživanja na seoskom gospodarstvu u tipičnim tradicijskim gastronomskim speclijalitetima i odličnom vinu – kao domaćin upravo za Majčin dan organizirala se vinska kuća Fattoria Lavacchio iz Toscane,  ekipa koje je, na čelu s vlasnicom Faye Lottero (središtu fotografije), ovdje na slici.

            Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Svoje korijene Majčin dan ima u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis 1865. godine organizirala je Mothers Day Meetings da bi majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima. Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Anna Marie Jarvis. Ona je u Graftonu 12. svibnja 1907. godine u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njezine majke osnovala Memorial Mothers Day Meeting. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj ih je crkvi dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD slavile majčin dan, a američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je 1914. godine Majčin dan nacionalnim praznikom. Nedugo nakon SAD, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švicarskoj (1917.), Norveškoj (1918.),  Švedskoj(1919.), Njemačkoj (1922.) i Austriji  (1924.) a potom se običaj proširio po cijeloj Europi i svijetu. Toga dana se majke i bake uglavnom darivaju cvijećem (bijeli i crveni karanfili su uglavnom zaboravljeni), te čestitkama i malim poklonima koje su izradili njihova djeca i unuci. ♣

Životinje-partneri

        ŠIŠMIŠI POMAŽU BORDOŠKIM VINOGRADARIMA – Bordoški vinogradari ohrabruju šišmiše – smatrajući ih prijateljima i saveznicima u borbi protiv štetočina – da se gnijezde u njihovom trsju!

Prije dvije godine u suradnji s Ligom za zaštitu ptica potaknuli su kontrolirano naseljavanje šišmiša u vinogradima. Allan Sichel, čelnik poslovne udruge Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux (CIVB), navodi kako se u akciju privlačenja šišmiša uključilo zasad oko 20 vinskih bordoških châteauxa i kako su projektom dosad pokrivene 23 vinogradarske parcele. U Francuskoj inače živi 33 vrsta šišmiša, od toga 20 vrsta prisutno je u departmanu Gironde, otkriva Felicity Carter, glavna urednica uglednog njemačkog časopisa Wine & Business International, u izdanju kuće Meininger Verlag.

Sichel je dodao da su znanstvena istraživanja pokazala da šišmiši kao leteći glodavci uništavaju moljce Eudemis i Cochylis, koji pak hranu za sebe nalaze na vinovoj lozi. Moljac je omiljeno jelo šišmiša, svaki šišmiš svake noći pojede čak oko 2000 moljaca, dakle šišmiši su vrlo korisni u regulaciji populacije tog insekta. S više šišmiša kao saveznika u vinogradima koristit će se bitno manje pesticida koji se uobičajeno rabe protiv moljca.

Problem je u tome što šišmiš među širom publikom ima slabu reputaciju, i bitno je uvjeriti brojne vinogradare da šišmiš može i te kako biti poslovni prijatelj. Šišmiši su u najvećoj mjeri prisutni u bordoškim vinogradima u tijeku ljeta, i sada se uvelike radi na tome da se njihova nazočnost osigura kroz cijelu godinu, i svaku i sljedeću godinu. Da bi se to postiglo sugerira se vinogradarima da na svojim parcelama ne krče, nego ostave, oštećeno i praktički već mrtvo stablo te da ne ruše stare posebice drvene kuće, jer one su idealne za utočšte-stanište šišmišima.

Projekt o poticanju šišmiša da ostaju u bodroškim vinogradima jedan je od koraka CIVB-a da svoje vinogradare u snažnoj mjeri usmjeri prema održivom uzgoju. U želji da se u vinogradarstvu ide što više u eko.smjeru bordoški vinogradari prilično su se angažirali i u tome da privuku u svoje trsje što više insekata-oprašivača. Upravo o koristi prisutnosti insekata-oprašivača u trsju, CIVB u lipnju ove godine organizira veliku znanstvenu konfrerenciju, najavio je Sichel. Insekte oprašivače Bordožani se nadaju privući zatravljivanjem između redova, ali i živicama, kojih je u bordoškim vinogradima krajem prošle godine posađeno oko 23 kilometra.

I još nešto: bordoški vinogradari u većem su broju krenuli ne samo u zatravljivanje svojih vinograda nego i u sadnju stabala između vinogradskih redaka. To, ističe Sichel, potiče vraćanju insekata a i ptica u vinograde te pomaže očuvanju bioraznollikosti. Stručnjaci kažu kako stabla u vinogradima imaju pozitivan učinak i na regulaciju mikroorganizama u tlu. Efekti tih novih pristupa pokazat će se u punom svjetlu, kažu u Bordeauxu, tek nakon 10 do 15 godina kad novozasađena stabla budu dovoljno visoka da mogu imati utjecaj na tlo. ♣

_____________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2017 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica, zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay (muškatni?) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: mlado, svježe, s dosta arome ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PINOT CRNI 2016 Križevac & Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac & Čimbuščak • kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI Drago Režek 2016 – Damir Drago REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni (pinot noir) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Pjenušci/sparkling wine

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) ANITA brut – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay, riesling, kraljevina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: brut • 12,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljniji pjenušac, punog tijela ■ SERVIS:  ⇑

Dalmacija

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) GRK DE FORO REVENTON 2016 sur lie – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: grk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) POŠIP ČARA 2017 – PZ POŠIP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Čara • sorta/variety: pošip ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2012 Grand Select – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina, južne pozicije/southers slopes • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: više od/more than 30 godina/years • prinos po trsu/yield per vine: oko/about 0,5 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • barrique (225 l) – hrvatski, francuski, američki hrast/croatian, french, american oak ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno ali i elegantno/powerfull red, but also elegant  ■ SERVIS: ⇗

Alen Sušić Jokan

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) JOKAN 2015 Grande Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko • suho / dry • 15,0 vol%  (600 boca) ■ TIP VINA/TYPE of WINE: moćno crno, gusto, toplo, lijepo zaobljeno, još premlado / powerfull read, thick & dense, rounded, still to young  ■ SERVIS: ⇗ • ⇒

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XXL) ZLATAN CRLJENAK 2011 – ZLATAN OTOK (ZLATAN PLENKOVIĆ) ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: crljenak/zinfandel ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 Ponos – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho / dry • 15,8 vol% (5000 lit) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2012 – HILIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho/dry • 14,8 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL-XXL) JOKAN 2015 Cuvée – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: merlot & syrah & plavac mali • kasnija berba/late harvest ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% (3000 boca) ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) CAPLAR 2011 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % kasnija berba/a bit later harvest • proizvodi se samo u najboljim godištima/produced only in the best vintages ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL) REBELION 2016 – ZURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD: Lumbarda • sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot, syrah, alicante bouschet & plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2016 – BORIS VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Dingač • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2013 barrique – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: južne pozicije/southern slopes Sveta Nedjelja, Ivan Dolac • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 selekcija – BEZEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Janjina • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) PLAVAC MALI 2016 supreme – PONOS (Ivo Cibilić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač & Potomje • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,6 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE:  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ILLYRICUM 2015 – BASTIANA (Andro Tomić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sjeverne pozicije/northern expositions • sorta/variety: cabernet sauvignon & plavac mali à 50 % • mlade loze/young vines ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Desertno slatko /sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) MERLOT IZBORNA BERBA PROSUŠENIH BOBICA 2017 – SUŠIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: slatko / sweet • 14,0 vol% (2500 boca à 0,375 l) ■ SERVIS: ⇗

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) MALVAZIJA 2013 Festigia riserva LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bagrem/acacia ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) CASTELLO 2013 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, syrah 20 % i cabernet franc 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2015 Superior – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MERLOT 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) CABERNET SAUVIGNON 2016 Festigia LagunaVino – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: • kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗ •

Slavonija & Podunavlje

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) BIJELO VENJE 2008 kasna berba barrique – ENJINGI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Venje • kosina/slope • sorta/variety: graševina, rizling rajnski, traminac, sauvignon, pinot sivi • kasna i izborna berba/late harvest • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) • vrhunsko • suho / dry • 14,7 vol% ■ SERVIS: ⇗

AUSTRIJA   ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER BURGENLAND RESERVE 2017 – Franz & Elisabeth LENTSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot sivi/pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,5; AC 5,2  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) CHARDONNAY LEITHABERG DAC 2018 – Birgit BRAUNSTEIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD Leithaberg • sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2; AC 5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried JOISER FREUDSHOFER LEITHABERG DAC (Districtus Austriae Controllatus) 2017 – Hans & Anita NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD  Joiser Freudshofer Leithaberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland, Leithaberg DAC • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,0; AC 5,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GEMISCHTER SATZ Ried UNGERBERG  Alte Rebeben 2017 – BERNTHALER + BERNTHALER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay, pinot blanc, grüner velrliner, neuburger ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Burgenland • suho / dry • 13,5 vol%, RS 3,9; AC 4,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH Ried Hochberg 2017 – HANS IGLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC 5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:  ) BLAUFRÂNKISCH HOCHBERC 2015 – GESELLMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Burgenland • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1; AC  5,8  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried DÜRRAU 2017 – KERSCHBAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC 5,8  ■ SERVIS: ⇗

Odlične frankovke Juliane Wieder, ovdje na slici u rukama njenoga sina

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2011 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) BLAUFRÂNKISCH MITTELBURGENLAND DAC RESERVE 2015 – Juliana WIEDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,1; AC  5,4  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried HOCHÄCKER 2016 – WENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Burgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dürrau • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho /dry • 12,5 vol%, RS 1; AC  6,1  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp) BLAUFRÂNKISCH RESERVE Ried ALTENBERG 2017 – Hans NITTNAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • blaga kosina/gentle slope • tlo/soil: sedimentarno, s dosta vapnenca/sedimentary, with much lime • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH GOLD 2016 DAC RESERVE – K & K KIRNBAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC  Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1; AC  6,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH DAC Ried GOLDBERG 2016 – Silvia HEINRICH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • blaga kosina/gentle slope • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1; AC  5,6  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) BLAUFRÂNKISCH Ried MITTERBERG 2016 DAC RESERVE – GAGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: MittelBurgenland ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitterberg • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Mittelburgenland DAC Reserve • suho / dry • 14,0 vol%, RS 2,4; AC  5,3  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) ZWEIGELT 2015 – KRACHER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Illmitz ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

Carnuntum

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WEISSER BURGUNDER Ried GOTTELSBRUNN 2017 – NETZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gottelsbrunn • sorta/variety: pinot blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,5 vol%, RS 5,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE CUVÉE Ried BÂRNREISER 2015 – Philipp GRASSL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt, frankovka/Blaufränkisch, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM CUVÉE Ried AUSBÜHL 2016Michael AUER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch 85 %, zweigelt 15 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1g/lit,,, AC. 5,6  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:  ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried KIRCH WEINGARTEN 2015 ARTNER • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,,, AC. 5,1  g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp:   ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried HEIDACKER 2015 Meinrad MARKOWITSCH • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 14,5 vol%, RS 1,4 g/lit,,, AC. 5,0  g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) CARNUNTUM BLAUFRÂNKISCH Ried PRELLENKIRCHENER SPITZERBERG 2016 Johannes TRAPL • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CARNUNTUM RESERVE BLAUFRÂNKISCH Ried Spitzenberg 2015 – DORLY MUHR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Spitzenberg • sorta/variety: frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Reserve • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp:L) PINOT NOIR Ried SCHEIBNER 2015 – Gerhard MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Scheibner • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,1 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC. 4,6 g/lit:  ■ SERVIS: ⇗ ⇑

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Alte Reben Ried ALTENBERG 2017 – GLATZER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Altenberg • sorta/variety: St.Laurent/Lovrijenac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho / dry • 13,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried HEIDACKER 2015 CARNUNTUM KABINETT – Lucas MARKOWITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Heidacker • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Kabinett  • suho / dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit  ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT Ried BÂRNREISER 2016 – TAFERNER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bärnreiser • sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) ZWEIGELT RUBIN CARNUNTUM 2016 – NADLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Carnuntum ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Carnuntum Rubin • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,1 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Kamptal

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried GRUB KAMMERN IÖTW 2016 – HIRSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Grub Kammern • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol% ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KÄFERBERG IÖTW 2016 – JURTSCHITSCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Käferberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC 5,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING Ried SEEBERG LANGENOIS IÖTW 2016 – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Seeberg • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 13,5 vol%, 3,0 RS, 6,6 AC ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried ZÖBINGER HEILIGENSTEIN IÖTW 2016 – Willy BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zöbinger Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kamptal DAC • suho/dry • 12,5 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC  7,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Krems

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER Ried KIRCHENBERG HERZSTÜCK 2017 – NIGL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kirchenberg • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 14,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER KALK & STEIN 2018 – FORSTREITER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krems ■ VINOGRAD/VINEYARd: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kremstal DAC • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,6 g/lit,; AC. 5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Niederösterreich / Donja Austria

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR Ried SATZEN 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, Satzen • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR RESERVE 2016 – MALAT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR 2013 – BRÜNDLMAYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich  • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUBURGUBNDER RESERVE 2016 – SCHLOISS GOBELSBURG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 13,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT 2015 – ALLRAM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich • suho/dry • 12,5 vol% TIP VINA/TYPE of WINE: za svaki dan/every day ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) ZWEIGELT reserve LA CHAPELLE 2015 – WANDRASCHEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich/Donja Austrija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Niederoesterreich Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

Pjenušci   /Sekt

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/pp: ) NV BLANC de BLANCS BRUT SEKT GROSSE RESERVE  – Fred LOIMER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Grosse Reserve Brut • 12,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 7,7  g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) RIESLING BRUT SEKT GROSSE RESERVE Ried HEILIGENSTEIN – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Langenlois VINOGRAD/VINEYARD: Ried Heiligenstein • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ METODA/METHOD: klasična/classic ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brur Grosse Reserve • 13,5 vol%, RS 4,8 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇑

Steiermark / Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried NUSSBERG GSTK 2011 – GROSS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Nussberg GSTK • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣   mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried KRANACHBERG GSTK 2017 – Hannes SABATHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg GSTK • suho/dry • 14,0 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried OBEGG 2015 – Walter SKOFF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Obegg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Obegg • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,5 g/lit,, AC  5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried ZIEREGG 2007 – TEMENT ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zieregg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Zieregg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,7 g/lit,, AC  6,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried EDELSCHUH 2015 – WOHLMUTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Edelschuh • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2013 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/Vulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious, a bit sweety ■ SERVIS: ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried HOCHGRASSNITZBERG GSTK RESERVE 2015 – POLZ ERICH & WALTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hochgrassnitzberg • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Hochgrassnitzberg Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,2 g/lit,, AC  6,4 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) SAUVIGNON BLANC Ried MOARFEITL GSTK 2007 – NEUMEISTER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: SudostSteiermark/Jugoistočna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südoststeiermark, Moarfeitl • suho/dry • 13,5 vol%, RS 5,3 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, malo sladi/serious, a bit sweety ■ SERVIS:  ⇑  •

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRAUBURGUNDER Ried OBERBURGSTALL 2017 – HARKAMP ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Moarfeitl • sorta/variety: pinot gris ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Oberburgstall • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,8 g/lit,, AC  5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, mature ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) MORILLON Ried KRANACHBERG RESERVE 2011 – Peter SKOFF DOMÄNE KRANACHBERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Südsteiermarkj/Južna Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kranachberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Südsteiermark, Kranachberg, Reserve • suho/dry • 14,5 vol%, RS 2,0 g/lit,, AC  5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljnije, zrelo/serious, amsture ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY Ried ROSENBERG 2017 – FRÜHWIRTH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vulkanland Steiermarkj/JVulkanska Štajerska ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vulkanland Steiermark, Rosenberg • suho/dry • 13,5 vol%, RS 2,4 g/lit,, AC  5,6 g/lit ■ SERVIS: ⇗

Thermenregion

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) CHARDONNAY RESERVE 2017 – ALPHART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: )  CHARDONNAY RESERVE 2017 – KRUG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 14,0 vol%, RS 4,0 g/lit,, AC  5,5 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – AUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS  1,4 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE 2016 – HARTL HEINRICH III ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) PINOT NOIR THERMENREGION RESERVE Ried WEISSES KREUTZ 2016 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve  • suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,6 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) St.LAURENT Ried FRAUENFELD 2016 – JOHANNESHOF REINISCH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) St.LAURENT RESERVE 2016 – Johann GISPERG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Thermenregion ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Thermenregion Reserve • suho/dry • 13,0 vol%, RS 2,1 g/lit,, AC. 4,7 g/lit ■ SERVIS:  ⇗

Wachau

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) GRÜNER VELTLINER SMARAGD Ried STEINERTAL 2017 – ALZINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried ACHLEITEN 2017 – DOMÂNE WACHAU ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Achleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  14,0 vol%, RS  4,0 g/lit,, AC. 7,7 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) RIESLING SMARAGD Ried OFFENBERG 2017 – Johann DONABAUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinertal • sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,6 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗ •

Wagram

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – SCHNEIDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS:  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) BLAUER ZWEIGELT FELS am WAGRAM  RESERVE 2017 – WALDSCHÜTZ WEINHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wagram ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zweigelt ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wagram Reserve • suho/dry • 13,5 vol%, RS 0,8 g/lit,, AC. 4,8 g/lit ■ TIP VINA/TYPE of WINE: ozbiljno/serious ■ SERVIS: ⇗

Weinviertel

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Leitstall 2016 – PRECHTL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,0 vol%, RS 3,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WEINVIERTEL DAC RESERVE GRÜNER VELTLINER  Privat 2016 – Christoph BAUER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: grüner veltliner ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Weinviertel DAC Reserve • 13,9 vol%, RS 1,3 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH RIESLING Ried AICHLEITEN 2017 – SCHWARZBOCK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Niederoesterreich Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aichleiten • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 5,1g/lit,, AC. 8,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH BLAUBURGUNDER Muschelkalk Selection 2016 – ZUSCHMANN – SCHÖFFMANN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) NIEDERÖSTERREICH PINOT NOIR Ried KAPPELENBERG 2015 – Rudolf FIDESSER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Weinviertel ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kapellenberg • sorta/variety: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitatswein • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 4,9 g/lit ■ SERVIS: ⇗

 Wien/Beč

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried LANGTEUFEL ROTES HAUS DAC 2017 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Langteufel Rotes Haus ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,4 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried ULM „IÖTV“ DAC 2017 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ulm ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIENER GEMISCHTER SATZ Ried STEINBERG „IÖTV“ DAC 2017 – COBENZL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Steinberg ■ VINOGRAD/VINEYARD: berba svih sorata istodobno ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • prerada svih sorata istodobno/vinification of all varietires together ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wiener Gemischter Satz DAC • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) CHARDONNAY NUSSBERG ROTES HAUS 2016 – MAYER am PFARPLATZ & ROTES HAUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD: Nussberg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • suho/dry • 13,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 6,2 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: ) WIEN RESERVE CUVÉE DANUBIS GRAND SELECT 2013 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 14,0 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,0 g/lit ■ SERVIS:   ⇗ •

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE ANTARES GRANDE RESERVE 2016 – ZAHEL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent 70 %, zweigelt 20 %, cabernet sauvignon 5 %, merlot 5 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien Reserve • 13,5 vol%, RS 0,9 g/lit,, AC. 5,8 g/lit ■ SERVIS: ⇗

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) WIEN CUVÉE KOMPOSITION FIDELIO 2016 – FUHRGASSL-HUBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: lovrijenac/St.Laurent, frankovka/Blaufrankisch, cabernet sauvignon ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien suho/dry • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,4 g/lit ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: ) PINOT NOIR SELECT 2016 – WIENINGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wien/Beč ■ VINOGRAD/VINEYARD sorte/varieties: pinot noir ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Wien • 13,5 vol%, RS 1,0 g/lit,, AC. 5,5 g/lit ■ SERVIS: ⇗

ITALIA  ITALY

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) ASSO di FIORI LANGHE CHARDONNAY 2016 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho/dry • 12,5 vol% ■ SERVIS:  ⇑

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) Il FIORE DELLE LANGHE BIANCO 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 70 % & nascheta 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inox ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

 

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) RE di FIORI LANGHE riesling 2017 Serra dei Fiori – BRAIDA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Langa ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Langhe doc • suho / dry • 12,0 vol% ■ SERVIS:  ⇑

SLOVENIJA  SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) MUSE MERLOT i CABERNET SAUVIGNON 2008 Eminentno – CONSTANTINI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • kosina/slope • sorta/variety: merlot, cabernet sauvignon • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine: 30 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 4 godine/years barrique – selekcija najboljih barriquea preseljena u veliku bačvu na sljubljivanje/selection of the best barriques transferred into the big barriel • punjeno/bottled in: 2015 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol% ■ SERVIS: ⇗

 

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • maceracija/maceration: 60 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – velike bačve/big barrels 1000 l – 24 mjeseca/months • prije punjenja u inoksu/before bottling in stainless steel: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol% ■ SERVIS: ⇗

________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2004 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja)  • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2001 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) ZLATAN PLAVAC 2005 Grand Cru – ZLATAN OTOK (Plenković) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, južna strana ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije (Sveta Nedjelja) • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho / dry • 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXXL) CHATEAU LATOUR 1993 Grand Vin de Bordeaux – CHATEAU LATOUR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Bordeaux, Pauillac ■ VINOGRAD/VINEYARD: bolje pozicije • sorta/variety: cabernet saucvignon, merlot ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: u drvu /in wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: aoc • suho / dry • 12,5 vol%  SuC 05.2019

 

 

 

Advertisements

Peti Dani hrvatskog pršuta/ DELIKATESA PAR EXCELLENCE

KROZ

 

 

Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

                Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

                Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

_________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

___________________________________

PRŠUTI ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam primijetio da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Roca – kuća, restoran i terasa

Sir iz ulja i kamenice – u ingerenciji gdje Silve

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi. Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdakk

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane.♣  SuC 05.2018

Svijet vina – 2018/2019 – World of Wine/ HRVATSKA NA DLANU – CROATIA AT a GLANCE

______________________________________

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UVOD/INTRODUCTION

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) / Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2;  Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500;  Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years; Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic;    Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 %; Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans; Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %;    Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic; Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000; Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Najduža rijeka/The longest river: Sava;  Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…; Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2; Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km; Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66; Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj; Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…; Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak; Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha; Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381; Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & SWINE

Vinogradska područja Hrvatske / Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 19.077 ha;  Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %;  Primorski dio/Littoral part: 47,3 %;  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

___________________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 ___________________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

  1. Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250;  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70;  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli /blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali;  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha;

Pelješac, južna strana, s Dingačem / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE – 2018/2019 – MARKET

Prijavljena godišnja proizvodnja vina/Registered annual wine production: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl;  Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties:

1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina2018Importation of the wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value €  30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

POTROŠNJA/CONSUMPTION

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI PROIZVOĐAČI/MOST RENOWN PRODUCERS

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, te dolje/and down:  Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

______________________________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018.

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca!

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATAVeliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.

Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja Dubrovnik FestiWine Trophy: Traminac ledeno vino 2012 obitelji Šimanović iz Kostela Pribićkog kod Krašića, Na slici je kćerka Željka Šimanovića Iva (Julio Frangen)

Najbolje ocjenjeno vino i šampion je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG-a Šimanović iz Kostela Pribičkog kod Krašića; najbolje crveno vino je DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač, Potomje, Pelješac; najbolje ocijenjeno ružičasto vino je ROZE 2018 OPG-a Siber Dušica iz Osijeka, Vinogorje Erdut; najbolje ocijenjeno bijelo vino je CHARDONNAY 2017 Vina Kalazić iz Zmajevca; Vinogorje Baranja; najbolje ocijenjeno slatko vino je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG Šimanović;  najbolje ocijenjeni pjenušac je ETNA SPUMANTE BRUT 2013 Nerello Mascalese, Società Agricola Destro Sel, Sicilija Italija; najbolje ocijenjeno crveno vino Dubrovačko-neretvanske županije – DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač; najbolje ocijenjeno ružičasto vino DNŽ – ROSÉ 2018. OPG Zlatko Bačić, Blato, Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽGRK 2018. OPG Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Pelješac DINGAČ SELEKCIJA 2012. PZ Dingač; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Konavle je MALVASIJA DUBROVAČKA 2018 od Bože Metkovića, Molunat; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Korčula je GRK 2018 OPG-a Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Komarna PLAVAC MALI 2015, Vinogradi Volarević, Metković; najbolje ocijenjeni Dingač je  DINGAČ SELEKCIJA 2012 od PZ Dingač.

Stručni žiri koji je ocjenjivao vina (Julio Frangen)

S posebnim naglaskom na edukaciju izdvojile su se ovogodišnja prva vinska škola Dubrovnik FestiWinea pod kreativnim mentorstvom vinske akademkinje Mire Šemić (Julio Frangen)

Spoj na slijepo odnosno susret vina Dubrovačko-neretvanske županije s našom – pogotovu u posljednje vrijeme poznatom autohtonom malostonskom – kamenicom ove godine išao je na ruku vinariji Volarević s Komarne, naime  kušači su odlučili da se  uz malostonsku kamenicu najbolje sljubilo  Volarevićevo vino QUATTRO chardonnay 2018.

Na tradicionalnoj donatorskoj Gala večeri u hotelu Palace uz vrhunska jela koja su pripremili chefovi: domaćin Saša Računica i chef gost Jure Tomič iz restorana Osterija Debeluh iz Slovenije, servirala su se pobjednička vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja.  Tomič je predstavio svoju filozofiju kuhanja i objasnio što je za njega dobar chef, te što će pokušati prenijeti na stipendiste koji će kod njega doći na praksu, podržani prihodom gala-večere:

Hrana uvijek mora ostati hrana. Mladi kuhar nikad ne smije zaboraviti od kuda je došao, bilo kamo da ode raditi, u Francusku ili Ameriku, mora biti svjestan okusa iz svojega djetinjstva, te primarnih okusa namirnica. Mi svoje nažalost rado zaboravljamo. Danas mladi previše podliježu modernim trendovima, svi žele biti zvijezde. Ali jedno je kuhati i filozofirati, a drugo je kuhati, filozofirati  i od toga živjeti, te se dalje razvijati, učiti, napredovati, graditi svoj put. Za mene je prva i najvažnija stvar okus, i to okus teritorija, u u skladu s time i nerazdvojivo dobra namirnica teritorija.

Treba istaknuti da je prihod od ulaznice (cijena ulaznice je 700 kuna) bio namijenjen stupendiranju mladih dubrovačkih talenata na području gastronomije (kuhara, sommeliera, konobara). Stručna komisija odabrala je dvojicu stipendista kojima su uručene stipendije – kuhara Tonija Kužninu i sommelijera Nikšu Karamana koji će od 20.11.-20.12.2019. učiti, raditi i stjecati nove vještine I iskustva uz mentora Juru Tomiča u Brežicama.  ♣

Festivali: Vinistra i turizam

SVIJET MALVAZIJA (ALI i TERANA!…) – Obično kažemo da turistička sezona u nas starta s Uskrsom, a Istrani vele da prava turistička sezona kod njih počinje s međunarodnom izložbom vina i vinarske opreme Vinistra. Ove godine datumi Vinistre, inače u dvorani Žatika u Poreču, su 10 – 12.05.

– Da, baš s Vinistrom počinje prava turistička sezona, naime sa sajmom u Žatiki sve sobe u 36 porečkih hotela budu pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i oni su vrsni ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske – kaže Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, a Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, ističe kako spomenuta hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju jer je uvidjela da ona ima veliko značenje u promociji autohtonosti i izvornosti te u turističkoj ponudi Istre.

Prvo veliko zlato na Vinistri . Santa Elisabeta 2015! S dobitničkim buteljama u rukama – Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert

Organizatori Vinistre zasad su zadovoljni predpočetkom. Ocjenjivanje vina, podijeljeno u dvije grupe – jedna je pod nazivom Svijet malvazija i rado se kaže da se radi o neslužbenom svjetskom prvenstvu vina od navedene sorte, a druga obuhvaća ostale kultivare – uspješno je održano, predsjednik udruge Vinistra vinogradar i vinar Nikola Benvenuti likuje jer ovogodišnje, konkretno 11. po redu vrednovanje malvazija okupilo je čak 272 malvazije iz pet zemalja, što je novi rekord. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno 206 uzoraka, Talijani su poslali 44, Slovenci 12, a Španjolci i Grci po pet vina. Uz malvazije, četrdesetak enologa i sommeliera u drugoj grupi je ocijenilo još 242 uzorka vina ostalih sorata te 30 jakih alkoholnih pića. Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina, istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje to što su ove godine prvi puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Službeno proglašenje pobjednika očekuje se 8. svibnja, dva dana uoči otvorenja Vinistre.

Santa Elisabeta – ikebana (Marko Čolić)

– Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje ostalih vina. Podigli smo bodovni prag za medalje, a smanjili broj članova komisije koje smo stavili da sjede u krugu kako bi mogli međusobno komentirati uzorke što je određeno jamstvo objektivnijoj konačnoj ocjeni – istaknuo je Benvenuti, te dodao kao najavu sajma: – Ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelijerka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna, dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača.

Benvenzti malvazija 2018, Santa Elisabeta 2015 i Caldierosso 2016. Caldierosso je mješavina sorata u kojoj su braća Benvenuti, kažu, htjeli pokazati kako se istarski teran dobro snalazi u društvu svjetski znanih sorata kao merlot, nebbiolo i tempranillo

Nikola Benvenuti ima razlog i za privatno slavlje na Vinistri 2019: tu će on i brat mu Albert službeno predstaviti novo obiteljsko eno-čedo (eno-čudo!) – Santa Elisabetu, najavljenu ovako: Došao je još jedan veliki trenutak za našu obitelj: stigla je Santa Elisabeta. Kreirali smo je s najvećom pažnjom, njegovali predano i dugo, konačnu selekciju radili strogo i uz pomoć istaknutih stručnjaka, a sad je red i da je i šira javnost upozna. Upravo ovo vino, proizvedeno od sorte teran osvojilo je, s dobivenih 93/100 bodova na nedavnom ocjenjivanju za Vinistru, veliku zlatnu medalju! Braća Benvenuti, koja su inače poznata po odličnom Teranu Anno Domini, u Zagrebu su upravo ovih dana imali prezentacijsku generalku za Santa Elisabetu. Vino je iz berbe 2015. kompleksno, gusto, snažno, toplo (nominalno: 15 vol %), rječju: izvrsno i upečatljivo. Iako su mu na plećima već oko 3,5 godine vrijedilo bi ga, po meni, još pričuvati koju godinu, s vremenom će u boci samo još dobivati….

– Vjerojatno se pitate zašto naziv Santa Elisabeta. Odgovor je jednostavan i logičan: riječ je o položaju, udaljenome od našeg mjesta Kaldir oko 1,5 km, vinogradi su na nadmorskoj visini između 300 i 330 metara. Oko svakog našeg vina maksimalno se trsimo, ali bogme oko ovoga taj maksimum obilato je premašen. Motovunsko područje daje kapljici vrlo izraženu osobnost, posebnost, a mi smo u našoj kapljici htjeli i više pa smo s naročitom pažnjom s obzirom na izloženost pojedine parcele, nadmorsku visinu, tip tla birali pozicije na koje ćemo posaditi koju od naših sorata. Santa Elizabeta ekstra je položaj, prikladan upravo za sortu teran. S Teranom anno Domini postigli smo mnogo, ali eto htjeli smo ostvariti i veći skok, pružiti ekskluzivni istarski dragulj koji će biti dostupan samo iz ponajboljih berbi i u maloj količini. Teran je dosta rodna sorta pa smo odmah u startu, pri rezidbi, išli na vrlo mali prinos, na oko pet grozdova, poslije smo imali i tzv. zelenu berbu, a kako grozd terana nije baš malen u prikladnome trenutku rezali smo ga sa strane i na donjem dijelu tako da plod koji ostane optimalno dozori. K tome, odlučili smo se za malo kasniju berbu od redovne. Maceracija, praćena alkoholnim vrenjem, protegnula se na 25 dana. Kad se vino smirilo pretočili smo ga u velike hrastove bačve, da bi tu dozrijevalo oko dvije godine.  Potom je vino napunjeno u bocu i u butelji je provelo 1,5 godinu – rekao je Nikola Benvenuti.

S obzirom na doista visoku kakvoću već Terana Anno Domini od Benvenutijevih, kolika je opasnost da taj teran bude na tržištu i te kako ozbiljna konkurencija teranu Santa Eiisabeta, pitam Alberta Benvenutija, a on odvraća da te opasnosti nema, Santa Elisabeta je posebna, elitna priča kroz samo 1700 butelja i nešto magnuma. Saznajem da je određeno da cijena butelji Santa Elisabete u maloprodaji bude između 220 do 250 kuna… ♣

Festivali: Vina od davnina

        PUŠIPEL S NAJBOLJOM OCJENOM– Drugi festival Vina od davnina krajem travnja u zagrebačkoj Laubi okupio je, barem po riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, 85 hrvatskih proizvođača vina i ponudio na kušanje 130 uzoraka vina od 34 autohtone sorte iz svih hrvatskih krajeva. Tolušić veli i to kako je Hrvatska površinom malena ali je po broju autohtonih sorata vinove loze definitivno velika zemlja, te kako je nezaobilazna stanica za svakog poznavatelja ili uživatelja vrghunskih autohtonih vina, međutim, koliko sam vidio, u Laubi, kamo je inače ulaz bio besplatan, nažalost bilo je vrlo malo posjetitelja, očito je da ili naši potrošači nisu baš previše istraživalački raspoloženi i zainteresirani baš za vina od autohtonih hrvatskih kultivara, ili da organizator, a to je Ministarstvo poljoprivrede RH nije dobro odradio marketinški dio posla. Moguće je da je posjet ovoj priredbi bio slab i stoga što se, osim graševine, pošipa, malvazije istarske i plavca maloga, vina od drugih sorata nisu u dovoljnoj mjeri pokazala i iskazala na tržištu te, lako moguće, i stoga što potencijalna publika nije među izlagačima u Laubi ovoga puta očekivala aktualne zvijezde hrvatskog vinarstva, a i dogodilo se to da velikih i zvučnih imena s vinima s kojima su se proslavila tu praktički nije bilo. S obzirom da je posjet zakazao, događalo se i to da su pojedini vinari-izlagači i sat prije isteka službenog izlagačkog vremena napuštali svoje stolove i odlazili…

Dobitnici šampionskih priznanja po kategorijama (slijeva), uz ministra Tomislava Tolušića, njegova zamjenika Zdravka Tušeka i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića: Niko Karaman, Branimir Jakopić, Nenad Preiner, Radoslav Bobanović MAS VIN, te Zgrablić In Stylis vina (Marko Čolić)

S otoka Krka zanimljivost i vrlo dobro vino u lijepoj tržišnoj količini – Kurykta 2015 reserva (13,8 vol%) od sorata sansigot, (sušćan), debejan i kamenina, od proizvođača Antona Katunara. Kurykta je inače antički naziv za Krk (Marko Čolić)

Evo i ako već ne i svih a ono gotovo svih sorata prezentiranih kroz vina sada u Laubi: kraljevina, pušipel odnosno moslavac ili šipon, sokol, škrlet, dišeća ranina, belina starohrvatska, svetokriška belina, pa žlahtina, gegić, muškat ruža porečki, malvazija istarska, malvasija dubrovačka, grk, maraština, debit, bogdanuša, pošip, kujundžuša, cetinka, zlatarica blatska bijela, bratkovina bijela, teran, sansigot ili sušćan, debejan, svrdlovina, babica, crljenak, babić, plavina, plavac mali, kadarun… Vina su bila u različitim varijantama, od klasičnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih suhih do pjenušaca, slatkih desertnih, maceriranih narančastih… Interesantno!

Nedavno sam objavio svoje mišljenje da bi trebalo brže i ambicioznije raditi na tome da se od tih naših autohtonih kultivara proizvedu vina ne tek korektna nego u višem kvalitativnom rangu te i u tržišno nešto značajnijoj  količini, pa onda da se pojača i marketinška aktivnost.  U tome smislu čini se, po onome što sam čuo od Slavka Merkaša, predsjednika Udruge vinogradara i vinara Sv.Križ Začretje i vodiitelja strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina pri HGK-županijskoj komori Krapina (članovi grupacije su 32 vinarske udruge Krapinsko-zagorske županije), stvar je u tome pravcu napokon ušla u završnu fazu u Hrvatskom zagorju.

Slavko Merkaš (desno), Đurđica Kanceljak i enolog Mladen Kantoci. Ispred zagrebačkog Agronomskog fakulteta u projekt revitalizacije autohtonih sorata duboko je uključen prof. Edi Maletić (Marko Čolić)

– Već 14 godina mi u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i uz financiranje i marketinšku potporu Krapinsko-zagorske županije provodimo projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Upravo je projekt ušao u treću fazu vezanu uz izučavanje gospodarskog potencijala nađenih nekih sedam sorata, primjerice to su belina starohrvatska, svetokriška belina, sokol, mirkovača, volovina….  U projekt je sada uključena i tvrtka Trgocentar Zabok koja je na hektaru terena na nadmorskoj visini od 300 metara podignula matičnjak autohtonih sorata te koja priprema nove i veće površine za sadnju američkih podloga da se proizvede kvalitetan sadni materijal za tržište – kazao je Merkaš.

Uoči festivala provedeno je, pod predsjedanjem Marijana Čižmešije dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, te po tablici do 100 bodova, strukovno ocjenjivanje vina od autohtonih hrvatskih sorata. Prijavljeno je 94 uzoraka bijelih vina, šest uzoraka ružičastih i 30 uzoraka crnih vina. Šampioni su: Pušipel Prestige izborna berba bobica 2015 od Branimira Jakopića iz Železne Gore, to je vino dobilo najvišu ocjenu od svih, zatim prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Središnja bregovita Hrvatska također je iz Međomurja a riječ je o Pušipelu 2018 od Nenada Preinera (Vinarija preiner) iz Svetog Urbana, prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Dalmacija je Malvasija dubrovačka 2018 Nika Karamana iz Konavala, prvak u kategoriji crvenih vina regije Dalmacija je Crljenak 2015 PZ Maslina i vino (Rade Bobanović) iz Polače, najbolji u kategoriji bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner je In Sylvis Marko Zgrablić OPG iz Sv. Petra u Šumi, a prvak kod crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner je Teran 2016 Darija Sirotića iz Buzeta.  ♣

Festivali: Sevnica

        FRANKOVKA u PRVOM PLANU – Da, da, vrijeme juri, i eto nas već i pred devetim Međunarodnim festivalom vina od sorte frankovka. Manifestacija će se održati u dvorcu Sevnica (www.grad-sevnica.com) u četvrtak 6. lipnja 2019 od 17 do 22 sata.

Uoči festivala, konkretno u četvrtak 9. svibnja, već tradicijsko je strukovno ocjenjivanje frankovki, podijeljenih u tri kategorije – jedna grupa obuhvaća crna mirna vina iz prošlogodišnje berbe, dakle iz 2018, druga grupa obuhvaća crna mirna vina iz različitih berbi ispred 2018 s time da je tu predviđena i kapljica njegovana u barriqueu, a u trećoj grupi su ružičasta mirna vina, predikati te pjenušci. Ocjenjivanje je po u međunarodnim okvirima uobičajenoj metodi od 100 bodova – kaže direktor festivala Rok Petančič.

Vinoteka u Sevnici: moguće je da uz fine nareske i vina tamo budu i tamburaši, štaviše i iz Hrvatskog zagorja. Na slici su, konkretno, Simpatizeri iz Oroslavja koji su u vinoteci u Sevnici imali do sada dva angažmana

Evo i tko su članovi međunarodne degustacijske komisije: Robert Gorjak (predsjednik žirija, inače međunarodni vinska ocjenjivač, Belvin Wine School, WSET, Slovenija), (2) Dušan Brejc (Vino Slovenije – Wine Association of Slovenia, direktor, CMB degustator, Slovenija), (3) Grega Repovž (sommelier, Repovž restaurant, Slovenija),(4) Igor Luković (Vino&Fino, direktor, međunarodni ocjenjivač, Srbia), (5) Guillaume Antalick, PhD enolog, Sveučilište Nova Gorica, Francuska/Slovenija), (6) Jo Ahearne (MW, Australia/Croatia), (7) Nicolas Neve (enolog, Francuska/Slovenija). Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 15. svibnja 2019 na http://www.modra-frankinja.com

Na festivalu se najavljuje bogata ugostiteljska ponuda s jelima prikladnima uz vino od frankovke. Među ponuđačima očekuju se Grajske mesnine sa selekcijom mesnih prerađevina. ♣

After work party: G.E.T. Vinski razgovori

        POMORAC SAM MAJKO NA BIJELOME BRODU…Da, pomorac sam u bijelome svijetu, al’ budućnost gradim na crnom vinu mojega Pelješca… To je priča Alena Hilića iz Kune Pelješke, dobro situiranog i daleko naprijed mislećeg kapetana teretnog broda koji kao nasljednik obiteljskih nasada vinove loze i zaljubljenik u Bakhov nektar temeljito i marljivo priprema teren za dane nakon konačnog iskrcaja i prelaska u novu životnu fazu – umirovljenika očito radno aktivnog tipa.

Alen Hilić, sasvim lijevo, zatim Tomislav Stiplošek i Davor Dretar Drele: zdravica s dingačima 2012 i 2015

Hilić, koji nastavlja dugu tradiciju brojnih Pelješana navigatora i uređivača svojih kuća i dvorišta nazvanih kortama s time da konkretno baš u vinskome svijetu ima Pavu Miličića iz Potomja kao prethodnika pomorca pa onda vinara, posjeduje, zasad, u Janjini oko 1,7 hektara, te nešto malo, oko 2200 loza, na visokokvalitetnom položaju Dingač odakle (od rođaka) i otkupljuje nešto grožđa (ukupno s Dingača preradi oko tri tone grožđa), plan mu je kad morske valove zamijeni valovitim pelješkim kopnom širiti se s nasadom, povećavati proizvodnju međutim, naglašava, ne i preko količinskih granica tzv. garažne kategorije. Što se tiče kakvoće crnjaka dojam je da je Hilić (kojemu u enološkom smislu pomaže Ante Cibilić, brat Ive Cibilića, upravitelja renomiranog posjeda Korta Katarina) – kušao sam njegove janjinski plavac mali iz berbi 2017., 2015. i 2012., te dingač iz 2016., 2015, i 2012. – na pravom putu, očekuje se da tako i nastavi,  a segment što ga paralelno treba i te kako razvijati vezan je uz vizualni identitet vina (izbor butelje, oprema boce, dizajn etikete) i marketinšku aktivnost.

Procaffe – atmosfera

O inače široj javnosti nepoznatome Alenu Hiliću, koji se došao prezentirati u Metropolu, napis sam počeo prilično ozbiljno, iako su njegov preduskršnji kasnopopodnevno-večernji nastup u organizaciji udruge G.E.T.  predsjednik te udruge i voditelj kroz program Tomislav Stiplošek i njegova suradnica Silvija Munda najavili kao vinski after work razgovor G.E.T.-a i protagonista domaće vinske scene s ljubiteljima plemenite kapljice na temu Vino i smijeh pa su kao još jednog službenog sugovornika pred publiku vrlo lijepo uređene  zagrebačke kavane Procaffe u Tkalči pozvali duhovitog Davora Dretara Drelea, među ostalime znanoga i kao vinskog biškupa. Crna vina – posebice dingači – Alena Hilića, poznatijega dakle kao kapetana nego kao vinara, zavrjeđuju i te kako pažnju, brojna okupljena publika (sjajno je kad je na priredbi posjet dobar a nazočni aktivno uključeni u događanje!), rekao bih u velikom broju zatečena nivoom što ga je ponudio u vinskome svijetu još anonimni Hilić, imala je – u ulozi i kreatora i slušatelja – lijepu kombinaciju ozbiljnoga (kušanje vina i razgovore o kapljici, Hilićevim vinskim planovima i mogućnosti kupnje Hilićevih vina), te, nakon Dreleovih provala (u kojima, hmmm, nitko nije ostao pošteđen…) glasnoga smijeha. Vrlo ugodno provedeni eno-predvečernje i večer! Upravo na Hilićevu nastupu, zahvaljujući svakako vinima Pelješanina, nenametljivom vodstvu Tomislava Stiplošeka i Dreleovim  intervencijama, pokazalo se zašto ovakav tip priredbe može privući brojnu publiku.

Alen Hilić (na vrhu piramide), Tomislav Stiplošek i Drele s Ilonom i Tonijem Brakinom te s domaćinom iz Procaffea

Plavac mali 2017, napunjen u bocu samo za ovu priliku – naime sada i dalje dozrijeva i dozrijevat će još neko vrijeme u bačvici od 225 litara (prvu Hilićevu bačvu izradio je jaskanski bačvar Milivoj Golub) – otvorio je crnu kušaonicu i pobudio pažnju nazočnih a kod Dreleta izazvao komentar da je barrique-bačvica količina tek dostatna za konzumaciju na jednoj intimnoj večeri  i poslužio je kao inspiracija njemu kao dugogodišnjem cro-vinskom biškupu da pozove Dalmatince da se napokon prijave kao kandidati za izbor prvog dalmatinskog vinskog biškupa, naime rečeno je da u Senatu hrvatskih vinskih biškupa nedostaje samo predstavnik iz Dalmacije.

Uz sljedeće vino – plavac mali 2015, također još u bačvi, Drele je pojasnio, iznoseći vlastito iskustvo, čudo i dobrobit vezane uz status vinskog biškupa: nakon što je svojedobno, prije dosta godina, on postao vinskim biškupom, k tome putujućime, događa mu se, tvrdi, i to redovito, da, i kad je u blagoslovu i najmanjeg vinograda – poput onoga s par kratkih redova s trsjem graševine na glavnom trgu, Trgu Graševine u Kutjevu – nedugo nakon berbe i ceremonijala krštenja mošta do njegovoga automobila stižu butelje graševine i on istoga dana kad je bila berba s gotovim vinom kreće prema doma u Zagreb…

Premosnica s janjinskog plavca na dingač bio je plavac mali 2012, čist i uredan, lijepo mekan, pitak. Dingači su bili bombe, sortno tipični (note suhe šljive), oni iz 2016. i 2015. s dobrom naznakom karaktera, inače oba još u bačvi (slavonski hrast) – sjajan potencijal. Berba 2015. uskoro će u butelju, računa se na oko 300 boca, maloprodajna cijena na OPG-u Hilić bit će, čulo se, oko 150 kuna za butelju. Mekan i elegantan dingač iz 2012, pokazuje lijepo što za rasni plavac mali znači vrijeme, srećom, barem kako se čulo u Procaffeu, Hilić to dobro shvaća i nema namjeru forsirati izlazak vina iz podruma prije nego što bude minimalno dovoljno spreman za pokaz javnosti.

Ulogu za pojavu pomorskog kapetana Hilića kao proizvođača vina pred širom publikom ima u dobroj mjeri i splitska kuća za trgovinu vinom Fino & Vino (takav je inače i naziv iza Nove godine u Zagrebu otvorenog i sad već dosta popularnog bistroa na Kaptolu u Zagrebu!), direktorica Ilona Brakin i njen suprug Toni, direktor prodaje, navode kako se trse tržištu nuditi vina ne pasivno po tome što se najviše traži nego aktivno i na kakvoću i osebujnost usredotočeno, uz Hilića kojega su otkrili i nastoje ga protežirati spremaju se kao izviđači-tragači pronaći i još novih imena sa zanimljivim idejama i proizvodima. Lijepo je eto da se trgovci (i) u nas bave ne tek nuđenjem uobičajenih i uhodanih etiketa potrošačima nego i otkrivanjem novih uzbudljivih proizvoda i aktera koji bi mogi postati zvijezde na vinskoj pozornici. (foto Marko Čolić) ♣

Degustacije

        VINO & FINO SLATKI SPECIJAL – Kušanje Slatko Specijal, uz u Kući priređenu rafiniranu paštetu od pilećih jetrica,  a gdje drugdje nego kod Kreše u bistrou FINO & VINO na zagrebačkom Kaptolu međutim nije bila riječ o misnoj kapljici, ali jeste o kapljici za koju bi se prodajom na kakvoj aukciji mogla skupiti ukupna svota za – kupnju čak nekog boljeg automobila…

CHARDONNAY 2015 ledeno vino, Zagorje-Međimurje Pregrada, slatko 7,58 vol  %, 0,375 ℓ – BODREN

VALENTINO  2013, vino iz sušenoga grožđa pinele i rebule, Vipava, slatko, 11,5 vol %, 0,20 ℓ – BATIČ

ZELENAC KUTJEVO 2011 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 14,5 vol %, 0,50 ℓ  – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 2012 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 13,5 vol %, 0,50 ℓ – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 1999 ledeno vino, Kutjevačko vinogorje, slatko, 9,0 vol %, 0,375 ℓ – KUTJEVO  d.d.

SAUTERNES 1978, sauvignon & semillon, Sauternes aoc, slatko – CHÂTEAU MONTALIER

TERAN črna penina brut, Kras, 12,0 vol %, 0,75 ℓ – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

SLADEK TERAN 1994 izbor prosušenih grozdova, Kras, slatko, 14,5 vol %, 075 ℓ  – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

PORTO BIN no 27 Finest Reserve, mješavina lokalnih sorata, Douro, likersko slatko, 20 vol %, 0,75 ℓ – FONSECA.

Nagradna igra – uskršnji izazov

ZA TOČAN ODGOVOR KARTON VINA! – Kutija sa šest butelja vrhunskoga vina svakako je dobrodošla, zar ne, pogotovu u vrijeme uoči praznika, u ovome slučaju riječ je bila o Uskrsu. Nagradna igra objavljena je sredinom travnja na Facebooku. Ključ za osvajanje kartona od šest boca 0,75 lit bio je točan odgovor na pitanje:

Vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu…

Koja su, imenom i prezimenom, ovo vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu?

Dobitnici Ani-Mariji Butina nagradu osobno predaje Zvonimir Tomac

Nagrada je bila predviđena za prvoga koji se na Facebooku ispod ove fotografije i ovoga teksta javi s ispravnim odgovorom te sa svojim punim imenom i prezimenom i adresom. Po propozicijama, nagradu nije mogao dobiti nitko od rodbine i bliskih prijatelja ovih mališana na fotki.

Na Facebooku je u prvih nekoliko dana nakon objave pitalice bilo više od 71 komentara. Odgovora je bilo raznih, ali, osobito isprva, netočnih, neki su primerice naveli da su na slici braća Benvenuti, neki da je riječ o braći Plančić, spomenuti su i Boris i Mato Violić, pa Duilio i Giancarlo Zigante, Franc i Marijan Arman, Rizmani, Štimci, Volarevići, Katunari, Šimanovići, Josići, Rossiji, Dušan i Edbin Erzetič, Mitja i Aljoša Jakončič… Tek nakon naknadne objave na Facebooku fotografije Zvonimira Tomca i Tomislava Tomca uz malu (ukrasnu) amforu te teksta da proizvođači narančastih vina obično u Velikom tjednu, dakle nakon gotovo pola godine maceracije, odvajaju tekući dio od tropa, proradilo je u glavama pretendenata na karton vina da postoje vinska braća TomciTomislav i Tomislav iz Jastrebarskoga.

Prva od trojke koja je poslala točan odgovor bila je Ana-Maria Butina, supruga proslavljenog Dinamovog nogometnog golmana Tomislava Butine. Dobitnici je, kao uskršnja čestitka, pripala kutija sa šest butelja Tomčevog sauvignona iz 2016, nagradu je predao Zvonimir Tomac osobno… ♣

Tehnologija Velikog četvrtka

Zvonimir Tomac (lijevo) i brat mu Tomislav

MACERACIJA DO VELIKOG TJEDNA – Evo nas u Velikom tjednu, vremenu i sa znatnom enološkom konotacijom, naime, držeći se u vinskoj produkciji drevne gruzijske tehnologije, neki vinogradari/vinari koji su se okrenuli tzv. narančastoj kapljici i koriste amforu kao posudu bijele sorte ostavljaju na maceraciji od berbe pa sve do neposredno uoči Uskrsa, nerijetko vino od pokožice i taloga odvajaju upravo u Velikom tjednu, konkretno baš i na Veliki četvrtak. Jaskanac Zvonimir Tomac, na slici s mlađim bratom Tomislavom, također vinarom ali (zasad još) i ne na kolosijeku orangea, ove godine izvadio je svoja vina iz amfore uoči Velikog tjedna, kapljica svoj put prema željenom konačnom obliku sada završava na dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama od 2000 litara, u njima će biti dvije godine. Iz berbe 2018. Tomci su za svoju Amforu koristili sortu traminac, s trsja staroga nekih 70 godina.

Kad su startali s maceracijama i s amforom krenuli su sa chardonnayem u količini od 50 posto i s tradicijskim sortama uzgajanim na Plešivici 50 posto, a nakon par godina odlučili su se na pokus s rizlingom rajnskim. Iz berbe 2016. na maceraciju su stavili posebno sauvignon bijeli i traminac crveni i mirisavi, i upravo ta vina nakon što su ona u velikoj bačvi provela 24 mjeseca nedavno su, svako posebno (bilo je i razmišljanja da ih se pomiješa u jedno), napunili u butelje, s kojima se spremaju izaći na tržište nakon ljeta. Oba vina vrlo lijepa, s time da je sauvignon nešto nježniji mirisom međutim sortno dobro prepoznaljiv no na drukčiji način od sauvignona dobivenog klasičnom preradom bez maceracije, a traminac je sortnom aromom vrlo intenzivan, tjelesno snažan, impresivan… ♣

Čepovi za vino

DIAM ili NE DIAM, JE LI TO PITANJE?... – Ne, to nije pitanje! Ne bi trebalo biti, jer ako je vino pravilno napravljeno i stavljeno u bocu, DIAM je najbolja garancija protiv štiha po čepu (TCA) ali i da bi se okus i aroma vina dugo očuvali, k tome ovdje je važno spomenuti prilagođenu propusnost zatvarača koja dopušta vinu da se pravilno razvija s vremenom u boci.

Jacques Olivier Baugier o čepovima DIAM za hrvatske enologe i vinare u zagrebačkom hotelu Antunović

Ovu i druge zanimljivosti o DIAM-u koje su hrvatski vinari i enolozi mogli čuti na prezentaciji koju je ovih dana u Zagrebu održao Jacques-Olivier Baugier iz tvrtke DIAM Bouchage smještene glavnim uredo u Ceretu, u blizini Pérpignana, na francuskoj granici sa Španjolskom, a s tvornicama na jugu Španjolske, u blizini grada Portu Portugalu, zatim u Njemačkoj itd.

Proizvođači vina koji su u svojoj proizvodnji na, kako kažu, prirodnom putu, izbjegavaju DIAM kao tehnološko zatvaranje boce i preferiraju tzv. prirodni čep – s kojime se onda većina susreće s problemima s TCA i nekim drugim priukusima što se mogu pojaviti u vinu.

Čepovi DIAM u Hrvatskoj su dostupni preko predstavnika Zdravka Ilije Jakobovića, inače proizvođača vina Jakob. Na slici su Jakobović i Baugier

Nedostaje pluta, a kvalitetom nije moguće zadovoljiti sve vinarije zainteresirane za čepove od prirodnog pluta, pa je rizik od TCA i ostalih nečistoća prilično visok. Najbolje prirodno pluto je, logično – zbog mogućeg dobrog publiciteta proizvođača i boljih ostvarenih uvjeta prodaje na tržištu – rezervirano za najpoznatije svjetske vinske kuće. Stoga je za druge vrlo teško dobiti uvijek visokokvalitetne prirodne plutene čepove što vinu može pružiti dobru zaštitu za neko duže željeno razdoblje.

Kao što sam vrlo često čuo, zagovornici prirodnog pristupa proizvodnje strahuju da tehnološki zatvarači sadrže ljepilo za čestice mljevenog pluta s tvarima koje mogu naškoditi vinu u smislu prirodnih i izvornih aroma. Zatim, postoji strah da vino pod tehnološkim čepom nema dovoljno mogućnosti da diše i dozrijeva kroz vrijeme.

U publici je na predavanju bilo mnogo eksponenata hrvatske enologije, među njima i prof. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na slici nakon predavanja, u opuštenom druženju: Jacques-Olivier Baugier (u sredini), prof. Edi Maletić I Zdravko Ilija Jakobović

Sve prirodne čepove od pluta i sintetske zatvarače karakteriziraju ispuštanje odnosno propuštanje kisika u bocu. Tri su varijante toga:

                OIR a to je ispuštanje kisika iz stanica pluta u bocu prema vinu, on ima dominantan utjecaj na aromatski intenzitet vina nakon punjenja u bocu i čepljenja (anaerobno dozrijevanje). OIR zatvarača DIAM 30 iznosi 0,8 mg

                OTR je prijenos kisika kroz čep u bocu. Suprotno prethodnome, on ima najveći utjecaj na brzinu pojave razvijenosti/oksidacijskog karaktera vina na dužem dozrijevanju/odležavanju. Kod zatvarača DIAM 30 on iznosi 0,3 mg godišnje

Ključ ispravnog dozrijevanja/starenja vina su kontrola OIR-a i OTR-a a to je moguće pravilnim izborom čepa/zatvarača s obzirom na njegova mehanička svojstva i strukturu.

                Propusnost kod čepova od prirodnog pluta poprilično varira, kod OIR-a ona se može kretati od 0,8 do 30 mg, a kod OTR-a od 0,2 do čak 500 mg godišnje!

DIAM čep je poseban, tehnološki razvijen i sofisticiran proizvod. Imao sam priliku posjetiti tvornicu DIAM koja se nalazi na jugu Španjolske, blizu granice s Portugalom, a nakon onoga što sam tamo vidio (pripreme, proizvodni pogon i proizvodnja/izrada, laboratoriji, istraživanja) duboko sam uvjeren da su zatvarači DIAM, napravljeni od pluta kao sirovine, danas najbolji izbor za proizvođača vina. Tvrtka DIAM Bouchages provela je sedam godina u istraživanjima, posebno u razvoju tehnologije s uporabom superkritičnog CO2 i u uvođenju tehnologije DIAMant kao proces čišćenja pluta. Zahvaljujući ovom procesu čišćenja CO2 (riječ je o eko-čistoj tehnologiji – CO2 se koristi u zatvorenom krugu, nakon pročišćavanja on se reciklira) čepa (zbog antibakteriostatičkih i antigljivičnih svojstava nije potrebno kemijsko pranje peroksidom!). A zahvaljujući poliuretanu (poliuretan je materijal koji se koristi za proizvodnju umjetnih kukova) i posebno stvorenoj masi za vezivanje komadića pluta, zatvarači DIAM su slobodni ne samo od 2,4 TCA nego i od mnogih drugih molekula odgovornih za moguće modifikacije okusa u neželjeniom pravcu. Strah od DIAM-a nije opravdan budući da se u ovoj tvornici koristi visoka tehnologija što počiva na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Što se tiče disanja vina: činjenica je da svako vino ima svoje posebne zahtjeve za propusnost pluta, a vinar zna ili bi trebao znati točno što je najbolje za njegovo vino. DIAM modeli – modeli: 1, 3, 5, 10, 30, s time da brojke znači godine jamstva – pruža spektar mogućnosti propusnosti, kako bi odgovarao svakom stilu vina i njegovom potencijalu za stanovanje. Važno je također naglasiti da proces proizvodnje DIAM-a garantira dosljednu izvedbu čepa. Studije o pet godina odležavanom vinu pokazale su da čepovi DIAM-a osiguravaju besprijekorno ujednačenu organoleptiku u svim bocama ispunjenim istim vinom u seriji. ♣

Rođendani, jubileji: naprijed naši!

        DOŽIVJTI STOTKU – Prvog dana travnja naš internacionalno proslavljeni vinar Miljenko Mike Grgich ove je godine proslavio svoj 96. rođendan. Eto ga u dobrom raspoloženju uz balone i veliku prigodnu slavljeničku tortu koja na sebi nije mogla podnijeti 96 svjećica ali je u centimetrima promjera bila u znaku 96… (prvi april!)

Sretno, Mike, do prve stotKe! ♣

Pjenušci: gužva pred golom

KLASIFIKACIJA PERLICA – Još do prije relativno kratkog vremena na ovim našim balkanskim prostorima pjenušavom vinu nije se posvećivala neka osobita pažnja. Percepiralo ga se uglavnom kao piće za doček Nove godine i kao prskajuće sredstvo za iskazivanje radosti pobjednika na auto-utrkama. Možda je razlog tome bio taj da njegova proizvodnja izvan Champagne nije (tada) baš cvala, a originalni šampanjac je bio preskup da bi privukao široki ovdašnji krug potrošača. Ali onda je proizvodnja pjenušaca startala u raznim zemljama, i odnos tržišta prema perlicama u čaši bitno se promijenio: šampus je postao popularan i prikladan za svako vrijeme i situaciju.

Janez Istenič

Danas je prava poplava pjenušavih vina, do mjere da su se ambiciozni ozbiljni proizvođači zabrinuli jer da je u grupi pjenušavih vina na tržištu već svega i svačega, pa da bi radi zaštite ozbiljne produkcije i potrošača trebalo uvesti reda ne tek običnim i jednostavnim inspekcijskim nadzorom nego i uvođenjem i jačim isticanjem na etiketi tehnologije/metode produkcije (tradicijski ili šampanjski način koji iziskuje duže vremena, te charmat metoda koja je brža pa time i jeftinija) i prikladniih oznaka koje bi se bazirale i na prethodno klasificiranim vinogradskim pozicijama te kupcima maksimalno precizno govorile o proizvodu. Slovenski enolog mr. Janez Istenič koji je u mjehurićavom svijetu aktivan već pola stoljeća i koji veli da u Sloveniji danas ima već 250 pjenušara dakle na tržištu je poprilična gužva pred golom, predlaže upravo uvođenje službene klasifikacije pjenušaca s obzirom na vinogradsku poziciju i na dužinu dozrijevanja na kvascu prije degoržiranja, tako da bi se kao piramida formirale, kako je to vani, kategorije baza, rezerva i gran rezerva Ne bude li prijedlog službeno usvojen, Janez najavljuje da će ga sam primjenjivati.

A evo i kako je to Istenič zamislio konkretno barem kod sebe: Gran reserve ili Velika rezerva, na vrhu piramide kakvoće, obuhvatila bi pjenušce koji su ležali u butelji na kvascu najmanje 36 mjeseci, Rezerva bi obuhvatila pjenušce koji su na kvascu u butelji prije degoržiranja proveli najmanje 24 mjeseca, a oznaka Klasik bila bi za pjenušce rađene tradicijskom (šampanjskom) metodom koji su na kvascu ležali najmanje 18 mjeseci.  Po Isteniču, od njegovih pjenušaca u Gran reservu ušli bi njegovi pjenušci Prestige i Gourmet rosé, u Rezervu No1 I Rumeni muškat.

Janez Istenič ima, rekao bih, i te kako pravo da treba uvesti reda kako bi potrošač kad bira etiketu točno znao što je što, međutim po meni ipak bi kriterije trebalo barem malo postrožiti, dakle da visoka titula Gran reserve bude za pjenušac koji je proizveden od izabranog grožđa sa spomenutog/spomenutih izdvojenih ponajboljih vinogradskih pozicija u vinogorju te koji je na kvascima prije degoržiranja odležavao minimalno 48 mjeseci, a Rezerva da bude za pjenušce boljih pozicija i s minimalnih 36 mjeseci odležavanja na kvascu, Klasik s navodom samo vinogorja da bude s 24 mjeseca na kvascu, a za ostalo što je rađeno i označeno da je rađeno tradicijskom šampanjskom metodom neka propis bude minimum 18  mjeseci na kvascu.

Istenic je veliki proizvođac, količinski dosta blizu Radgonskim goricama, posljednjih godina punio je po oko 140.000 boca pjenušca a iz berbe 2018. za koju veli da se za proizvodnju pjenušaca pokazala izvrsnom (izdašnom, kaže) ovih dana na šampanjizaciju po prvi put napunio je 170.000 boca, tako da trenutno na dozrijevanju u svom podrumu čuva više od 450.000 butelja pjenušca. ♣

Austrian Wine Summit 2019

Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (AWMB)

NAJVEĆE AUSTRIJSKO VINSKO PUTOVANJE – Svake druge godine, u alternaciji sa sajmom vina VieVinum u bečkom dvorcu Hofburg, Austrijanci priređuju veleban vinski skup Austrian Wine Summit, koji nazivaju i najvećim svojim vinskim putovanjem. Događanje, u organizaciji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board) a na koje se pozovu brojni uvoznici i vinski trgovci, ugostitelji i sommelieri te vinski novinari (marketing i plasman!) iz cijeloga svijeta – pozivnica je, da se pohvalim, I ovaj out stigla i meni!. – obično bude potkraj svibnja, datumi ove godine su u dva termina, prvi je od 22. do 27. svibnja a drugi od 25 do 30 svibnja.

         Kako je ukupan broj uzvanika uistinu golem, domaćini su predvidjeli formiranje manjih grupa po tome za koji dio vinske Austrije kod nekih gostiju postoji primarno najveći interes, pa se na taj način težište putovanja stavlja po grupama ovisno o iskazanom zanimanju pripadnika svake grupe. Uglavnom, predviđeno da se ukupno obiđu vinorodna područja od Schrattenberga na granici sa Češkom pa sjeverno preko Weinviertela uz granicu sa Slovačkom, dolje do Gradišća (Burgenland) i duž granice s Mađarskom do Štajerske na jugu. Finale je za sve sudionike u Beču, na impozantnoj gala-večeri – kaže Willy Klinger, već godinama glavni direktor AWMB-a a koji se krajem 2019. namjerava povući s te funkcije kako bi mjesto prepustio mlađim naraštajima.

Weingut Franz Weninger, Horitschon: časopis Vinaria svrstava ga među najbolje vinske kuće Austrije, dobitnik je nagrade Vineus kao trendsetter godine, frankovka Dürrau 2015 proglašena je najboljim crnim vinom Austrije, Republika Austrija dodijelila je Weningerima posebno priznanje za eko pristup

        Klinger je iznimno uspješno vodio AWMB i uvelike zahvaljujući baš i njegovu zalaganju i trudu na područja marketinga i njegovu međunarodnom utjecaju Austrija bilježi lijepe rezultate u izvozu svojega vina a kao zemlja vina i u rejtingu u međunarodnom okviru.

         Evo činjenica: u 2018 ostvaren je novi rekord u izvozu austrijskoga vina, naime u inozemstvo je prodano vina za 170,3 milijuna  eura, a to je 6.9% više nego 2017. Izvrsna/obilata berba 2017 pridonijela je da se po prvi put nakon 2010. u svijet izveze više od 50 milijuna litara vina, konkretno točno 52,6 mlijuna litara. Prosječna cijena po litri iznosila je oko 3,24 eura.

Najveći uvoznici austrijskog vina su Nijemci, sa 49,6 posto od ukupnog izvoza, slijede Švicarska I Liechtebnstein, pa SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Belgija, Češka, Kanada. Znatan porast izvoza bilježi se prema SAD i Kanadi. Austrija izvozi vino u boci i rinfuzno, s time da je, kažu Austrijanci, izvoz butelja u konstantnom porastu. ♣

Austrijski izvoz vina u 2018 i deset zemalja u koje Austrija najviše izveze vina

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2019-2023/ ZA PUNU AFIRMACIJU HRVATSKE KAO BAKHOVE ZEMLJE

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

          POTPORE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PREDVIĐENE KROZ ČETIRI MJERE: INFORMIRANJE o PLEMENITOJ KAPLJICI i PROMIDŽBA CRO-VINA U ZEMLJAMA UNUTAR EUROPSKE UNIJE, PROMIDŽBA NA TRŽIŠTIMA u DRŽAVAMA IZVAN EU, PA KONVERZIJA VINOGRADA i RESTRUKTURIRANJE VINOGRADARSKO-VINARSKOG POSJEDA, ULAGANJA u OBNOVU i MODERNIZACIJU VINARIJA

Dobre organiziranosti i dobro osmišljene promidžbe nikad dovoljno! Hrvatska kao zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu još od šestog stoljeća prije Krista kad je ovamo donesena vinova loza, zasad, mada ima što pokazati u čaši, na žalost ne zauzima neku značajniju poziciju na top-ljestvici vinskih zemalja svijeta. Ne drži zapravo, rekao bih, ni izbliza mjesto koje bi, opravdano, mogla držati. Uvjeren sam u to ali ne kao žrtva sindroma u Lijepoj našoj da su Hrvati uvijek i u svemu a pogotovu u nogometu i vinu najbolji od svih, nego stoga što je Hrvatska geopolitički i ekološki-klimatološki odlično smještena te po konfiguraciji terena i tipovima tla idealna za poljoprivredu a unutar toga baš za vinogradarstvo (proizvodnja) i za turizam (plasman na kućnom pragu), ali i stoga što je osobito u posljednjim godinama vidljivo da je ovdje sve više ambicioznih proizvođača koji se trse u kakvoći i oduševljavaju proizvodima…, problem međutim vidim u neodgovarajućoj organiziranosti branše.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je Nacionalni program sektoru vina od 2019. do 2023. Među zainteresiranima za potporu u segmentu promidžbe vinske Hrvatske u svijetu bio je i prof. Ivan Dropuljić, smatrajući da je lijepa prigoda za dobru međunarodnu promociju krajem studenoga kad on ima festival Zagreb Vino.com i kad bi se ne samo dvodnevna manifestacija nego cijeli festivalski tjedan moglo dobro iskoristiti za temeljito upoznavanje inozemnih novinara i trgovaca s hrvatskom vinskom stvarnosti. Dropuljić je na razgovor o natječaju došao u ured pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština

            U ovo moderno vrijeme kad je globalna ponuda, i to i visokokvalitetne kapljice, ogromna, od iznimnog značenja za uspjeh na tržištu su upravo dobra organiziranost branše i marketing ne samo s reklamnom nego i s poučnom notom prema potrošaču te koji je značajno usmjeren na isticanje originalnosti i jedinstvenosti proizvoda. Shvaćajući gospodarsku vrijednost vina za zemlju s velikim potencijalnom u poljoprivredi i turizmu a kakva je eto upravo naša, te to da su za probitak u vrh nužni kako stalno brušenje kakvoće tako i obrazovanje potrošača i dobra, ciljana, konstantna i energična promidžba, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. Riječ je o tome da, kroz natječaj, za kvalitetne projekte što se uklapaju u predviđene programske odrednice može zainteresiranim aplikantima obilato financijski pomoći, zahvaljujući i sredstvima Europske Unije. U programu za pomoć predviđena su četiri segmenta, koja, kad se bolje pogleda, skupa na određeni način čine ključnu cjelinu.

                Prvi segment odnosno mjera u Programu učinkovito je informiranje javnosti u zemljama članicama EU, a tu spadaju i obavještavanje o zdravstvenoj korisnosti razumne i odgovorne konzumacije vina, zatim – radi poticanja konzumenata da maksimalno paze na porijeklo proizvoda i da se maksimalno i znalački opredjeljuju za kvalitetu proizvoda – educiranje potrošača o svojstvima vina kao pića općenito te onda i detaljno ovisno o sorti i teritoriju (vinogorje u širem smislu, ali i uže područje) gdje ono nastaje, širenje objašnjenja o zaštićenim oznakama proizvoda… Uglavnom, želja je da se kupcima u potrazi za višom kvalitetom olakša snalaženje u moru etiketa na tržištu. Druga mjera  vezana je uz promidžbu vina posebice na tržištima u zemljama izvan Europske Unije, ona je okrenuta izravno proizvođačima-udrugama vinogradara/vinara kao korisnicima. A treća i četvrta mjera vezane su uz konverziju vinograda te restrukturiranje vinogradarsko-vinarskog posjeda i ulaganja u gradnju i opremanje novih odnosno obnovu i modernizaciju postojećih vinarija.

                Budžet s kojim raspolaže Ministarstvo za pomoć ukupno iznosi oko 54,1 milijun €, odnosno nekih 10,8 milijuna eura godišnje. A stvar funkcionira na način da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje natječaje na koje potencijalni korisnici prijavljuju svoje projekte, aplikant čija se prijava prihvati dobije, nakon što se projekt realizira, povrat sredstava u visini od 80 posto u segmentu informiranja u zemljama članicama EU i za promidžbu u tzv. trećim zemljama (dakle onima izvan EU), a od ukupno priznate vrijednosti investicije 75 posto za konverziju vinograda i restrukturiranje vingradarsko-vinarskog posjeda, dnosno 50 posto za ulaganje u modernizaciju vinarije.

                U sada aktualnom natječaju rok za prijavu i predaju projekta s nužnom dokumentacijom je 29. ožujka 2019. Moguće je da bi se još jedan natječaj otvorio u drugoj polovici godine.

PROMIDŽBA NA IZVORU

            Svoju priliku u Nacionalnom programu pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine među ostalima vidi i prof. Ivan Dropuljić, inače već dugo poslovno nazočan u vinskom segmentu u Hrvatskoj i znan i cijenjen kao organizator, već desetljeće i pola, uspješnog festivala plemenite kapljice i kulinarike Zagreb Vino.com uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade. Naročito je zainteresiran za sredstva iz mjere promidžbe hrvatskoga vina i vinske Hrvatske na inozemnim tržištima, pogotovu onima u zemljama što nisu članice EU, naime SAD su snažno i vrlo zanimljivo tržište, Švicarska također, pa Japan, Južna Koreja značajno rastu Rusija i Kina. I, eto ga, u razgovoru oko mogućeg apliciranja za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kod pomoćnika ministra poljoprivrede dipl. ing. Zdravka Tušeka i više savjetnice za vinarstvo Nataše Puhelek Puština.

Budući da u projekt promidžbe prema inozemstvu po odredbi pravilnika Ministarstva moraju biti izravno uključeni prvenstveno vinogradari/vinari, prof. Ivan Dropuljić (na slici lijevo gore) pronašao je zajednički jezik s članovima udruge međimurskih proizvođača vina Hortus Croatiae i na slici su predsjednik spomenute udruge David Štampar i član udruge Nenad Prainer. Štampar bi bio sklon u Međimurju vidjeti svjetske vinske novinare koje bi vodio u rodno mjesto glasovitog biodinamičara (danas su biodinamska vina vrlo tražena!) Rudolfa Steinera gdje je otvoren i Centar Rudolf Steiner

– Osobito mi je stalo do toga da hrvatsko vino ide kakvoćom stalno uzlazno, zatim do toga da potrošači budu prikladno educirani u smislu sposobnosti sve boljeg raspoznavanja kvalitete ali i odgojeni u smislu razumne konzumacije, kao i da prihvate i u sektoru vina ono na što su se naviknuli u raznim drugim područjima života, a to je da iskren i originalan proizvod jednostavno i mora na polici biti po (razumno!) višoj cijeni. Ta viša pak cijena može biti i odgojnog karaktera, u smislu pij radije manje, ali dobro, dakle ima i određenu povezncu s odgovornom konzumacijom i sa zdravljem. Što ćemo biti obrazovaniji glede vina a time i zahtjevniji u kakvoći u konzumaciji, veće su šanse za naš uspjeh vani, i to na boljim tržištima. Po posjetu iz inozemstva mojemu festivalu Zagreb Vino.com vidim da za hrvatsko vino vani ima dosta interesa, pa bih volio da moja manifestacija, koja u dva dana predstavlja cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu, bude izravno i neizravno i bolje iskorištena za promidžbu u inozemstvu i naših vina i naše kulinarike pa i drugih hrvatskih posebnosti i vrijednosti. Na način promidžbe gledam nešto drukčije od drugih kolega, a to je da bih rado ne samo na festival nego na cijeli festivalski tjedan doveo ugledne svjetske engastronomske novinare od kojih većina objavljuje napise i o turizmu, te znane vinske trgovce posebice iz zemalja koje smatramo za nas zanimljivim tržištima, pa da ih se svake godine odvede u neki drugi vinorodni predio Lijepe naše tako da i hrvatsko vino i specijalitete i prirodne ljepote i kulturne vrednote dožive na izvoru – reći će prof. Dropuljić.

S februarske manifestacije Le Anteprime di Toscana na kojoj je protagonist bio i Chianti Classico

Razmišljanje vrijedno pažnje! Zasad se promidžba hrvatskoga vina u inozemstvu manje više odvija kroz organizirane prezentacije (masterclassove sa strukovno potkovanim voditeljima), degustacije, zatim sudjelovanje na sajmovima. Svakako da su takvi nastupi nužni, međutim barem jednom godišnje svakako bi bilo dobro novinarsku i trgovačku vrhušku iz vana dovesti na prezentaciju ovamo, na naš kućni prag. Samim time što dolaze na nekoliko dana k nama koncentrirani su maksimalno, zapravo samo baš na nas, što je i te kako bitno. S druge strane, na licu mjesta, kad mogu vidjeti vinograde, podrume, općenito prirodu, upoznati proizvođače, kušati naše specijalitete, razgledati i kulturno-povijesne spomenike, doživljaj je drukčiji, kompletniji, kvalitetniji, duže traje. Spoznale su to već odavna talijanska vinska branša, koja u Toscani npr. priređuje u veljači za domaće i strane novinare manifestaciju le Anteprime di Toscana (protagonisti su Chianti, Chianti classico, Vino nobile di Montepulciano, Brunello di Montalcino, Vernaccia di San Gimignano) a u Pijemontu na proljeće prezentacije barola, barbaresca, nebbiola, barbere, kao i austrijska vinska branša koja svake druge godine za svoje i inozemne novinare, ugostitelje, vinske trgovce organizira susret Austrian Wine Summit, prvi sljedeći susret i druženje bit će sada krajem svibnja u Beču i po vinorodnim pokrajinama… Bitno je međutim biti i strpljiv, jer (očekivani) rezultati ne stižu odmah sutradan….

                Logično bi bilo da za davanje potpore ovom konceptu koji pruža izglede i šire promidžbe Lijepe naše vani budu zainteresirani i Ministarstvo turizma te regijske turističke zajednice, tako da se i troškovi dolaska i boravka biranih uzvanika iz inozemstva podmire iz više izvora, što svakako olakšava stvar… ♣

___________________________________

Domaće je domaće

        VINA OD DAVNINA – Da, domaće je domaće. Ta jednostavna kratka i u nas toliko raširena rečenica s mnogo je dubljim smislom nego što se to odmah čini. Domaće na prvu loptu aludira na nemanipulirano, nepatvoreno, iskreno, iz mamine kuhinje, pa onda i na nešto s karakterom, i ORIGINALNO. U današnjem moru ponude originalno ili izvorno znači – jače traženo. I tu se eto eno-gastronomiji pomalo pripaja segment ekonomije… Naime: jače traženo = više plaćeno, skuplje prodano, dobra reklama za ponuđača i teritorij odakle je ponuda…

Zdravko Tušek i Nataša Puhelek Puština iz Ministarstva poljoprivrede

Ne znam koliko su razmišljali na ovaj suvremeni način a koliko su bili tek na kolosijeku nostalgije za nečim prošlim, starim i tradicijskime, ali – bez obzira na to što već imamo more vinskih sajmova, festivala, izložbi tako da se neki i datumski preklapaju (to pokazuje i razinu koordinacije među priređivačima) – inicijatorima i organizatorima smotre vina od starih i nekad u nas osobito raširenih vinskih kultivara Vina od davnina treba pružiti podršku, naime lani kad je manifestacija debitirala posađeno je, nadam se, zrno iz kojega u kombinaciji poslovne dalekovidnosti i primjerenog angažmana protagonista te svakako i znanosti može s vremenom niknuti nešto prilično značajno. A to je ne papirnata nego istinska i komercijalno opravdana revitalizacija nekih starih kultivara svojedobno karakterističnih za neke uže geografske i eko-sredine no stavljenih u zapećak a da prethodno nisu dovoljno istraženi njihovi potencijali, zatim to je i potencijalno lijepo obogaćenje lokalne eno-gastro ponude nečime – ovo je bitno! – originalnime (traženime!), dakle to je, u nastavku, i moguće dobro gospodarsko iskorištenje takvog eventualnog aduta kao posebnosti teritorija.

Revija Vina od davnina, za koju se upravo najavljuje drugo izdanje u travnju, baš kao svojevrsna zasad još početna pokazna riznica originala iz (naših) površinom manjih eko-sredina morala bi demonstrirati znatno više od želje da nas podsjeti na prošlost, dakle iskazati energično nastojanje da se iz prikazanih uzoraka u domeni enologije stvore nove konkretne, i to visoke i trajne vrijednosti. U posljednje vrijeme, zahvaljujući uvelike inicijativi ambicioznih vinogradara i vinara, na više se primjera pokazalo da neke autohtone i rekli bismo stare sorte pomodarski olako zapostavljene u najezdi svijetom stranih i chic-kultivara mogu, uz prikladan pristup s više truda i strpljenja osobito u vinogradu, dati u organoleptici kvalitativno iznenađujuće eno-špice.

Zelinčani Ivana Puhelek i Branimir Žigrović kao promotori sorte i vina kraljevine. Kraljevina kao proizvod nastao u Zagrebačkoj županiji vidno mjesto zauzima ne samo na smotri Vina od davnina, nego i na reviji vina Zagrebačke županije u zagrebačkom hotelu Westin, ove godine ona je prethodnica izložbi Vina od davnina. Reklamirana je naveliko i na način da je ulaz besplatan. Ministarstvo poljoprivrede spominje nužnost razumne i odgovorne konzumacije, je li onda mudro da ulazak u svijet slatkih gurmanskih poroka bude besplatan pa da oni kojima je teško odoljeti iskušenjima – a tih nije malo! – priredbu shvate kao – tulum?…

Smotra Vina od davnina 2019, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i uz angažman Hrvatske savjetodavne poljoprivredne službe predviđa se za 26. i 27. travnja u popularnom zagrebačkom prostoru – galeriji Lauba. Prije izbožbe bilo bi i stručno ocjenjivanje vina. Lani je na priredbi Vina od davnina nastupilo nešto više od 50 vinara-izlagača, a i ove godine trebalo bi ih biti barem između 50 i 60, kažu Zdravko Tušek, pomoćnik ministra za poljoprivredu, i Nataša Puhelek-Puština, viša stručna savjetnica za vinarstvo…

________________________________________________

Macerirano & narančasto

RADOVAN CAPELETTO: SORTA i TEHNOLOGIJA IZ DAVNINA, POPULARNO I TRAŽENO SADAi – Obitelj proizvođača tzv. narančastih vina od (duže) maceriranih bijelih sorata u nas se povećala, naime s berbom 2015. priključio joj se istarski vinogradar i vinar Franko Radovan iz sela Radovani kod Višnjana. Od sorte malvazija Radovan je spomenute godine, uz svoju klasiku, proizveo, koristeći u proizvodnji elemente drevne tehnologije, i vrlo lijepu bogatu snažnu oranž-varijantu, suhu te s 14,5 vol % alkohola koji dobro grije ali ne iskače i ne remeti sklad. Vino je napunjeno u elegantnu butelju bordoškoga tipa, sa zgodnom živahnom malo šarenom ali istodobno i ozbiljnom etiketom, pedantno nalijepljenom na bocu kao što je i pedantno na grlić stavljena crna kapica. Capeletto je ne samo vino za uz hranu i za trenutke meditacije nego i – što je osobito važno! – dizajnerski izvrsno odrađen i proizvod, rekao bih da je boca na stolu i u funkciji ukrasa.

Franko Radovan u društvu s našim istaknutim glazbenim umjetnikom Alfijem Kabiljom, inače velikim ljubiteljem plemenite kapljice

Franko Radovan s tim svojim narančasim prvijencem išao je oprezno – ne, poput nekih svojih kolega, s jako dugačkom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem i ne s jako dugačkim dozrijevanjem vina u bačvi. Pola godine maceracije i nekoliko godina u bačvi činilo mu se malo preradikalno, pa je krenuo, veli, na neki svoj način.

No, pođimo od naziva vina – Capeletto. Capeletto je vinograd što Radovanima redovito daje ponajbolje grožđe, jako zrelo, baš prikladno za maceraciju. Nekih 50 posto roda malvazije istarske s pozicije Capeletto Radovan je stavio na maceraciju od nešto više od tjedan dana u inoks-cisternu, temperaturu alkoholne fermentacije je kontrolirano i isprva dirigirao, ne dopuštajući joj da prijeđe najviše 20 Celzijvih stupnjeva. Poslije perioda maceracije tekući dio odvojio je i stavio ga na dozrijevanje u novu bačvu od 500 litara, vino se razvijalo na finom talogu oko sedam mjeseci. Drugih 50 posto grožđa Radovan nije macerirao, mošt je također metnuo na alkoholno vrenje u inoks-cisternu a negdje na otprilike polovici fermentativnog procesa iz inoksa je tekućinu preselio u drvenu bačvu da se vrenje tu kompletira.  Nakon nekog vremena što je vino provelo u bačvi na prirodnom bistrenju (slijeganje krutih čestica), od grubog taloga očišćenu kapljicu premjestio je na dozrijevanje na finom talogu i na sedam mjeseci također u novu bačvicu od 500 litara. Poslije su oba vina iz bačava pretočena u cisternu te tako spojena. Neko vrijeme trajalo je u inoksu puno sljubljivanje. Slijedilo je punjenje u butelju i odležavanje vina u boci. Vina je proizvedeno ukupno oko 1500 butelja. Zbog male količine Radovan s Capelettom nije prisutan u vinotekama, plasira ga izravno nekim poznatim ugostiteljima i, veli, eventualno namjernicima koji mu naiđu na kućni prag…

 

Malvazija Capeletto

Poprilična potražnja za Capelettom hrabri Radovana i motivira ga da se ovakvim tipom vina bavi i dalje, ali u većoj količini od ove sadašnje. Nije rečeno da u idućem pokušaju neće biti i nekih promjena u postupku…  SuC – 03.2018

 

 

 

Došel je, i odšel, sveti Martin, Beaujolais nouveau 2018 est arrivé / OD PATOLOŠKE NESTRPLJIVOSTI DO GLOBALNOG BUSINESSA

KROZ

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Što je to patološka nestrpljivost?

To je, kaže priča, kad Zagorec već  sredinom kolovoza kreće u vinograd da bi zobao grožđe! A kako je zasigurno mnogo nestrpljivih posvuda, ima logike za zaključak da je baš i krenulo od te, dakle ne nužno samo zagorske, nestrpljivosti, pa se onda stvar, doduše ne i svuda i podjednako, dograđivala – do globalnog businessa!

U mnogim vinorodnim sredinama i osobito u krugovima manjih vinogradara i vinara kapljice je nestajalo već početkom ljeta – ako ne i ranije! – u godini nakon berbe, a upravo je tada nastupao period vrućine i žeđi… Kao jedno od rješenja da se što prije – mada, dakako, ne još i za trajanja ljetnih vrućina, dođe do vina izabrana je ranija berba. Pa čak i prerana! Međutim, za razliku od kasne berbe koja nudi nadgradnju, od prerane berbe pogotovu i kad je riječ o kultivarima nešto poznije epohe dozrijevanja može se dobiti tek zelena, gruba, hrapava kapljica. A među – i onima jako žednim – potrošačima koji su kupovali vino i koji su ga mogli birati kod raznih proizvođača, i onih većih te s količinama što su u podrumu dočekale sljedeću berbu kao zrela kapljica, bilo je dosta manje od očekivanoga onih baš i toliko žednih da bi bili i naklonjeni zelenoj XXL-enopedofiliji. Pilci jesu u većem broju bili željni mladih svježih vina s izraženom voćnosti,, ali ipak i dobro odrađenih vina, pa su vinari okrenuti tržištu, shvaćajući da im to može pomoći u stvaranju dotjeranijeg novog mladog Bakhova nektara i stjecanju znatne koristi od prodaje, krenuli u to da za mlada nova vina koriste grožđe samo od sorata što prirodno najranije dozrijevaju, dovoljno rano da se čim prije dobije uređeno vino te, istodobno, i sorata što ih karakterizira i viši prinos. Korak naprijed u smislu veće užitnosti proizvoda i uvođenja kategorije mladoga vina pokazao se dobrime, naime s ranom prodajom takvog uređenijeg novog mladog razigranog vina što u kontekstu organoleptike podnosi malo viši prinos grožđa uspijevalo se ostvarivati prihode zahvaljujući kojima su se one druge, nešto kasnije sorte mogle ostaviti na trsu do za njih pravog trenutka berbe, kako bi se od njih proizvodila ozbiljnija do i vrlo ozbiljna vina.

Beaujolais, između Macona i Lyona

Onda na scenu ozbiljno nastupaju Francuzi, iz Beaujolaisa. Priklonom karbonskoj maceraciji postižu znatno veću voćnost u vinu od one što je daje uporaba klasične maceracije s alkoholnom fermentacijom. Karbonska maceracija je postupak koji nalaže stavljanje – u pojačanu, armiranu cisternu – u ambijent ispunjen ugljičnim dioksidom zdravih i neoštećenih (nemuljanih) bobica grožđa (u Beaujolaisu od sorte gamay noir ili crni). U tom okruženju u kojemu bobice pucaju pod vlastitom težinom i gdje zbog utjecaja CO2 dolazi do brzog izumiranja stanica i pucanja njihovih opni, odvija se intercelularna fermentacija, što u vinu rezultira i punijom tamnom bojom i, kako je spomenuto, vrlo iskazanom voćnosti. Mlada vina dobivena na taj način treba relativno hitro potrošiti, naime ona iole dužim stajanjem gube na toj šarmirajućoj voćnosti. Puna sezona tog mladuha je do kraja godine u kojoj je bila berba, ima mišljenja da ona mogu u jako dobroj kondiciji izdržati i još do kraja siječnja sljedeće godine, u svakom slučaju, preporučuju  poznavatelji, dobro je popiti ih najkasnije do Uskrsa.

Gamay crni

Francuzi, koji u vinskome sektoru mogu biti uzor u samoorganizaciji branše, shvatili su da bi novo mlado vino kao još jedna etablirana vinska kategorija u ponudi moglo biti mnogo ozbiljnija stvar od preživljavanja do početka prodaje drugih vina, konkretno da bi moglo biti – sjajna podloga za uspješan posao na globalnoj razini. Ne tek u kontekstu plasmana samo vina, nego i u kontekstu privlačenja gostiju u vinorodno područje, dakle u kontekstu turizma. U Beaujolaisu, gdje su se specijalizirali za kategoriju novog mladog vina beaujolais nouveau, odlično su se organizirali u marketingu, i krenuli u – kako danas vidimo: vrlo uspješno – osvajanje svijeta. Već odavna zna se: trećeg četvrtka u studenome na policama trgovina te u restoranima diljem našeg planeta novo mlado vino iz Francuske, konkretno Beaujolaisa, dočekuje potrošača. Beaujolais nouveau est arrivé! Naziv vinogorja – Beaujolais – marketinški je izvrsno izabran za naziv vina, naime danas valjda svi na Zemlji, zahvaljujući beaujolaisu nuveau, znaju za Beaujolais, i od toga svakako ima korist i turizam u toj regiji.

U Zagrebu je trećeg četvrtka u studenome sjajan Beaujolais nouveau Village aoc Châteaua des Maladrets Jean-Paula Lacroixa (vinskog posjeda prije unutar kuće Paul Baudet, sada unutar poslovne udruge vinogradara/vinara Association des vignerons Beaujolais Bourgogne Terroirs et Talents), predstavio uvoznik Vivat Fina Vina. Vino je s lijepo iskazanom voćnosti te sa zrelom mladenačkom svježinom, s lijepom slanosti i s dobrom kiselosti, dosta dobre strukture (12,5 vol%) i djeluje ne kao lepršavo, kako mnogi očekuju od mladuha, nego kao vrlo ozbiljno, i ima šansu u dobroj kondiciji preživjeti i više godina. Ne samo da je vino jako dobro, nego je i prezentacija sjajna – elegantna butelja u svim elementima!

Novo mlado vino ide pod apelacijama Beaujolais nouveau/primeur aoc te Beaujolais Village aoc nouveau. Village (village=selo, općina) aoc podrazumijeva da je izvor grožđa za vino ne cijelo područje Beaujolaisa, nego uži dio koji obuhvaća pojedinu općinu navedenu uz naziv Village aoc. Mladi novi beaujolais aoc toliko je postao slavan da mnogi pilci ni ne znaju da se u Beaujolaisu od gamaya proizvode i crna vina Village aoc koja se rade i na način da mogu proći kao novo mlado vino ali i da imaju, poput ovoga od Châteaua des Maladrets,  i dovoljno snage i za duže trajanje u odličnoj kondiciji od običnog mladog novog beaujolaisa aoc. Takva vina nose posebnu naljepnicu nouveau, stavljenu uz etiketu, koja informira o tome da je riječ o mladuhu, ali koja se, nakon što prođe euforija oko mladoga novog beaujolaisa, miče i vino više ne ide pod naznakom novo, mlado. U Beaujolaisu postoje i vina koja se ne plasiraju kao nouveau ili primeur, te koja su u stanju u punoj formi izdržati i više godina!

____________________________

BEAUJOLAIS! – Vinogradarsko područje Beaujolaisa proteže se od burgundijskog grada Macona u južnome dijelu departmana Saône-et-Loire do grada Lyona u sjevernome dijelu departmana Rhône. Između Macona i Lyona su gradovi Belleville i Villefranche-sur-Saône, te Beaujeu kao glavni grad kraja. Oko trećina i pol cijelog vinogorja – označeno na slici žutom bojom – određena je za proizvodnju mladog novog Beaujolaisa nouveau aoc (appellation d’origine controllée), a ostatak, označen drugim bojama, pretežito crvenom, za vina apelacija Beaujolais aoc, Beaujolais Villages aoc te Beaujolais cru, što je najviša kvalitativna kategorija. U toj cru-apelaciji na etiketama se ni ne stavlja naziv Beaujolais kao glavni, nego se ističu nazivi sela (villages) unutar kojih se nalaze vinogradi, dakle, Brouilly, Morgon, Chiroubles, Fléurie, Julienas itd.

Grožđe za vina Beaujolaisa mora biti 100 posto s područja Beaujolaisa, i nužno je da se bere ručno. Datum berbe za novi mladi beaujolais određuju lokalni eksperti, koji zeleno svjetlo za početak daju kad procjene da je grožđe spremno za skidanje za taj tip vina. Za berbu 2018. rečeno je da je ne samo kvantitativno nego i kvalitativno jako, jako dobra, jer, objašnjenje je, bilo je puno sunca, pa vino ima i jaču strukturu i duže traje u ustima.

Proizvodnja mladog vina Beaujolais nouveau aoc kreće se oko 25 milijuna butelja godišnje. Nekoliko milijuna proda se u velike SAD, a čak sedam milijuna u mali Japan. Japanci su, što se kaže, poludjeli za novim mladim beaujolaisom. Velike količine toga vina u Zemlji izlazećeg snca popiju se – u centrima za ljepotu i spa, gdje je običaj da se istodobno i kupa, i pije!

Château des Maladretes Beaujolais village nouveau aoc

Beaujolais nouveau uzvitlao je prašinu cijelim svijetom u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Od onoga vremena do danas prodaja tog mladog vina u svijetu skočila je za oko 64 posto! Kao zaslužnik za taj uspjeh u komercijalizaciji spominje se znani Georges Dubeuf, koji je prvi izašao sa sloganom Beujolais nouveau est arrivé. Usput, Dubeouf je počeo izlaziti i s beaujolaisom u ružičastoj vaijanti.

Treći četvrtak u studenome kao dan kad Beaujolais nouveau aoc službeno izlazi na tržište određen je 1985. Butelje se veletrgovcima i ugostiteljima po Francuskoj i po cijelome svijetu dostavljaju koji dan prije, i do tog trećeg četvrtka moraju se čuvati u skladištima.

Veliki festival mladog novog beaujolaisa održava se u Lyonu, tada određenim ulicama grada u večeri uoči trećeg četvrtka prolaze vinari kotrljajući svaki svoju bačvicu do mjesta na kojemu se priredi svečanost prvog kušanja nive mlade kapljice. No najvažniji festival mladog beaujolaisa je u Beaujeuu. Ljudi stižu s raznih strana svijeta na ceremonijal otvorenja prvih bačava i boca novog mladog beaujolaisa, a partijanje uz novo mlado vino protegne se i na četiri dana, dakle do nedjelje.

Mladi novi beaujolais opisuje se obično kao lagan, živahan i svjež, vrlo voćan s naglaskom na jagodu. Neki pak – a među potrošačima osobito oni koji mu i nisu skloni – ističu da ih u okusu to vino podsjeća na – bananu! Proizvođači iz Beaujolaisa, okupljeni u poslovno udruženje Inter-Beaujolais, ježili su se od te kvalifikacije i naglašavali da se, iako je prodaja iznimno usješna, nešto mora promijeniti u marketingu toga vina, naime tvrdili su da to spominjanje banane nije pomoglo imageu vina. Famozni izraz goût de banana kojega bi se proizvođači htjeli pošto-poto riješiti do kraja može doći od kvasca znanog pod šifrom 71B a koji se rabi u proizvodnji mladog novog beaujolaisa te koji pomaže vinu da navrijeme bude spremno za konzumaciju do trenutka službenog izlaska na tržište. Kao mogući uzrok stvaranju tog banana-okusa navodi se i doslađivanje radi povišenja alkoholnog stupanja. U 2001. zbog loše kakvoće koja je rezultirala pogrdnim nazivom vin de merde moralo se uništiti milijun kartona lošeg novog mladog beaujolaisa što je bio preplavio tržište. Ove godine bitno se, navodno, smanjila uporaba primjedbe goût de banana. Vinski kritičari u Francuskoj kažu da su se u 2018. proizvođači jače potrudili na povećanju kakvoće vina, a eto i meteorološke prilike pomogle su u dobrom sazrijevanju, pa se sada kad se opisuje organoleptika novog mladog beaujolaisa rabe izrazi voćno, na crvene bobičaste plodove, te cvijetno i sa začinskom notom.

Nešto i o cijenama: novi mladi beaujolais u maloprodaji u trgovinama u Francuskoj prodaje se od nekih tri do 10 €, a u ugostiteljskim objektima od 10 do 35 €. Maloprodajna cijena Château des Maladrets u Vivat Finim vinima u Zagrebu je u rangu 10 € za butelju. ■

__________________________________

Dok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga.  Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu Francuzima iz Beaujolaisa.

I jedan kuriozitet: u Beaujolaisu uz crni i ružičasti beaujolais postoji i bijeli – beaujolais blanc! No taj nije od gamaya nego je od 100 posto chardonnaya, iz vinograda s kompleksa od oko 175 hektara na sjeveru Beaujolaisa!

OBNOVA UDRUGE PORTUGIZAC PLEŠIVICA

Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje Europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin).

Portugizac

Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u Lijepoj našoj, po portugiscu ipak proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi – reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović, najavljeno je da će prilog biti prikazan na drugom programu HRT u četvrtak 22. studenoga uvečer, dakle neposredno uz početak 13. međunarodnog festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.Com 2018.

Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, Festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova.

Na Trgu bana Jelačića: mladi novi plešivički portugizac Vučinić, i slani i slatki kolači Golojuh. Pakiranje mladog portugisca u nas: u plastičnim posudama od litre do pet litara

Krešimir Režek sa svojim portugiscem, u pratnji sireva Šestak s Plešivice

Rene Bakalović te sommelier Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorania Trilogija, s prigodnim jelom za uz mladi portugizac: kuhani buncek, krvavica, češnjovka, pirjano kiselo zelje i restani krumpir

Dr Ivana Puhelek

Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se nedavno vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, baš je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni sada razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Među ocjenjivačicama očekuje se i dr. Ivana Puhelek sa zelinskog posjeda Purek, svojedobno vinska kraljica Zagrebačke županije a danas enologinja uposlena na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin!

Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikro-efekt u odnosu na onaj mega-efekt što su s mladim novim beaujolaisom postigli Francuzi?  ♣      SuC – 11.2018

FIFA World Cup Russia 2018 / CRO-SREBRO ZLATNOGA SJAJA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZLATKO DALIĆ DONIO JE U HRVATSKU NOGOMETNU REPREZENTACIJU NEKE NOVE VJETROVE, REPREZENTACIJA JE PAK, s OSVOJENIM DRUGIM MJESTOM NA SVIJETU, ZASLUŽNA ZA URAGAN EMOCIJA s DOMOLJUBNIM NABOJEM u HRVATSKOJ, HOĆE LI u LIJEPOJ NAŠOJ i OSTATI BAREM NEŠTO UMJERENE BURE?…

Velika predstava globalnoga značenja završila je u Moskvi, za Hrvatsku srebrom – zlatnoga sjaja! Vice-prvaci svijeta, i najbolji igrač Svjetskog prvenstva! Ali i još ponešto, vrlo važno, a što i nadilazi nogomet i sport.

Dio cro-mušketira: Zlatko Dalić, Luka Modrić, Ivan Rakitić, Daniel Šubašić

Bravo, dečki, bravo Zlatko! Više od 550.000 ljudi okupljenih osobno na dočeku momčadi na aerodromu te po ulicama i trgovima u Zagrebu, koliko li još po ulicama i trgovima u drugim našim gradovima – sve bez gotovo ijednog incidenta!, koliko li samo, k tome, okupljenih oko televizora s obzirom da je doček izravno prenošen…

Naši slave ulazak u finale, i dolje, proglašenje šampiona i vice-šampiona. Uz predsjednike Rusije i Francuske nazočna je i naša Kolinda Grabar Kitarović

Slavlje Francuza: predsjednik Macron, u društvu Vladimira Putina i čelnika FIFA-e Giannija Infantina, uz čestitke pozdravlja reprezentativce i izbornika svoje zemlje

Izbornikova mirnoća – barem prema van (ne vjerujem da u njemu nije kipjelo u nekim škakljivim trenucima), staloženost, stručnost, poniznost… po onome što se viđalo na malim ekranima kad su Dalića prikazivali i intervjuirali – ne čini se hinjena. U hrvatskom (javnom) govoru u prvom se planu eto našao izraz (zaboravljen, zanemaren, a toliko bitan kao pojam!) poniznost, ne znam kad sam ga, prije ovoga sada iz Dalićevih ustiju, posljednji put u nas i čuo. I političari su ga, nakon što ga je Dalić pred kamerama i mikrofonima izrekao više puta, počeli koristiti, ponavljali ga. Isticani su i izrazi homogenost, zajedništvo, te jedan narod-jedna duša. Momci su pokazali što znače požrtvovnost i jedinstvo i ona glasovita mušketirska svi za jednoga, jedan za sve, te što znači kad i lijevo i desno krilo zaigraju sinkrono i sinergijski, i kad nesebično dodaju loptu prema centru da se postigne željeni gol za momčad.

Valjda sad sve to, nakon splašnjenja euforiie, neće ostati samo u nogometu i u sportu te tek u izgovorenome obliku i kao prigodno trajuća pojava kad, svako toliko, sport pokrene opću mobilizaciju nacije…

Navijači… i navijačice. Inače, jedna vrlo zgodna navijačica u Hrvatskoj uzviknula je u Zagrebu pred kamerama i mikrofonom HRT-a: Rebiću, ženi me, nemam kredita i slobodna sam!

Iz ustiju više govornika pred tv-kamerama i radio-mikrofonima čulo se kako bi nam Vatreni trebali biti uzor u pristupu. Promjene i općenito – kao slijed Dalićeve nazočnosti na kormilu nogometne reprezentacije i s ostvarenim određenim poboljšanjima u reprezentaciji?… Zaista? Poslije proboja Hrvatske u finale a prije finalne utakmice, preko malog ekrana sociolog Slaven Letica kazao je otprilike ovako: Dalić i reprezentativci naše su političare, koje smo viđali odjevene u crvene kockaste majice i/ili ovijene šalovima s crvenim kockicama, očito pretvorili u žustre i strastvene navijače, ali bilo bi bolje da se političari brže razvijaju i bolje dozrijevaju kao političari i kao državnici

Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. prošlo je, lovorike su tu, ljudi se iz bajke vraćaju – tko brže, tko sporije – u stvarnost i usredotočuju na svoje aktualne probleme. Valjda će se ipak iz svega ovoga vezanog uz turnir FIFA-e u Rusiji nešto naučiti, pa da nam se i napokon i svakodnevica popne na tron… Nemjerljivo snažni preduvjeti za značajan gospodarski uspon stvoreni su publicitetom koji smo preko nogometne lopte upravo stekli u čitavome planetu. Hrvatska turistička zajednica navodi da je zahvaljujući našem nogometnom pothvatu u Rusiji gledanost njenog portala porasla za 250 posto, te da je u Zagreb na feštu stiglo čak 250 tv-ekipa iz cijeloga svijeta! I to sad, ljeti, u punoj turističkoj sezoni! Kud ćeš bolje – želiš li pokazati adute koje imaš!… Hoćemo li ove nove okolnosti umjeti kako treba iskoristiti?

Ulazak u hrvatski zračni prostor, let u pratnji migova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i slijetanje u zagrebačku zrakoplovnu luku

Bravo, Vatreni! Izlazak iz zrakoplova, pozdrav s navijačima i ulazak u autobus prema središtu Zagreba

Uz majstorije u nogometu, ali i umijeća i u drugim sportovima, Hrvatska, kao poljoprivredna i pomorska i turistička zemlja, ima što-šta za pokazati i ponuditi, i to na visokom nivotu, na mnogim područjima koja su i te kako važna i vrlo popularna u najširoj javnosti. Riječ je o sadržajima bitnima u fizičkom i duhovnome smislu – na kolosijeku eno-gastronomije (zdrave hrane, odličnog vina), načina života, povijesti, tradicije, pa kulture, k tome ljepote prirodnog ambijenta uz more i u kontinentalnome dijelu, rječju – vrhunskog doživljaja… Na nama je da na svim područjima – da iskoristim ovih dana osobito često spominjane termine: damo sve od sebe i da izgaramo. Manje pričati i pjevati, a više – mudre glave i zasukanih rukava – RADITI za Hrvatsku. Po uzoru na to kako su na Svjetskom prvenstvu za Hrvatsku radili Vatreni…

Autobus se jedva probija kroz navijače (policija navodi da su Vatreni okupili na ovom svom dočeku više od 550.000 ljudi!), i nakon šest sati prelazi tih oko 20 km od aerodroma do grada te napokon stiže do središta Zagreba (Savska – Vodnikova) pa onda i do finalne točke – Trga bana Jelačića, gdje je po nekim procjenama bilo gotovo 100.000 ljudi

A na Trgu – kulminacija slavlja, pjesma, i uz Mladena Grdovića

ČESTITKE i ZDRAVICE

Brzo nakon ulaska Hrvatske u tzv. nokaut fazu turnira počeli su mi od prijatelja i kolega iz novinarskog i vinskoga svijeta stizati e-mailovi sa čestitkama na račun dobre igre hrvatske reprezentacije koja je, vrijedno je naglasiti, u Rusiji doživjela samo jedan poraz, i to eto taj u finalu. Plasman naših u završnicu dao mi je ideju da među kolegama novinarima, vinskim trgovcima, marketingašima a i nekim proizvođačima vina provedem malu anketu o tome za koga će navijati u finalu, s kojim bi vinom iz vlastite zemlje nazdravili hrvatskoj pobjedi odnosno osvajanju titule viceprvaka, te, ako poznaju hrvatsku vinsku scenu – koja bi naša vina utočili sebi i preporučili drugima za slavlje. Evo nekih odgovora, slijedom kako su stizali:

Dear Željko, I watched your match with us, England, and cannot deny that you played well. That’s a VERY fit team you have there. Wines: celebrations call for sparklings. You need a comparative tasting: blind of course, but possibly not spitting out, using a really good English sparkling wine, a Champagne (depending on what happens next… I’m on your side versus France) and the highly original Tomac sparkling amphora wine… showing how exciting it is that renascent Central and eastern European countries, and especially yours, are thinking outside the box (a good footballing thought). OK, I already told you the Croatian one. As long as you win at the end, you need the Pol Roger Winston Churchill Cuvée, it is very, very good but it also has a black edge to the label in mourning. You’d better try Chapel Down’s latest Vintage of Sparkling Pinot Noir. They do this well but it usually needs laying down for a year or four. Try the latter. Whatever you have, good luck and enjoy! – Angela Muir

Caro Suhi, noi festeggeremo con un fresco Prosecco dai Colli di Valdobbiadene Bortolomiol  – Ljerka Jerman

Hi Željko! Very interesting question about the celebration wine(s). My advice from Switzerland: Tomac amfora pjenusac brut nature 2010 (two bottles!!) – Thomas Vaterlaus

Dear Željko, I’ve just published my “Wine Eleven” of Croatia for Mundial, here the link:  https://winicjatywa.pl/jedenastka-na-mundial-chorwacja/  If I have to choose only one of these 11 wines to celebrate, it would be Tomac Amfora Brut Nature. Very best – Tomasz Prange

Dio izbora hrvatskih vina koja je kao hrvatsku vinsku reprezentaciju i za slavlje predložio poljski novinar Tomasz Prange.:  Roxanich Malvazija Antica 2010, Tomac Amfora 2009 brut nature, Iločki podrumi Traminac Principovac 2013, Bire Grk 2017, Luka Krajančić Pošip sur lie 2015, Krauthaker Graševina 2015 Mitrovac, Kabola Teran 2015, Kiridžija Dingač 2013, Bibich Aleph 2013… Zgodno je spomenuti da je nekoliko stranih vinskih novinara spomenulo pjenušac Amfora brut nature od obitelji Tomac!

Dear Zeljko! In honour of Croatia i planned to open some sparkling wine: 2011 Aldinger Brut Nature. It is a high class Winzersekt made from Pinot-grapes exclusively (without any Riesling), bottle fermentation with 5 years on the lees subsequently. Great stuff! 50 Euro a bottle. It is worth the money if an outsider wins the final. Best regards, hope to see you sonn again – Jens Priewe (https://www.weinkenner.de/aus-anlass-des-wm-finales-kroatiens-beste-weine/ )

Dear Zeljko, though I love France (just spent a week in Champagne), I hope that Croatia wins, we need a new World Champion, a revolution. I put in the fridge a bottle of one of my favorite champagnes, called Révolution Blanc de Blancs Non Dosé Grand Cru from Champagne Doyard. If I had access to Croatian wines, I would also choose a sparkling, and would pick the Tomac Amphora Brut Nature. Vive la Croatie! – Gerhard Eichellmann, Germany

Pozdrav! Čestitke na takvom uspjehu, ulasku u finale. Nadam se pobjedi  Hrvatske u finalu. Evo prjedloga za slavlje sa moje strane: Rebula Opoka, Marjan Simčič. S poštovanjem – Jure Tomič, Ošterija Debeluh, Brežice.

Lieber Željko, wir sind auch mit Kroatien, und Viktor Orbán Ministerpresident hat gesagt wir haben zusammen ein grosses historisches Wert für die ganze Welt. So ich werde auch eine Flasche ausleren von Firma> http://www.sajgopince-tolcsvabor.hu/  Hier untern alles vorbereitet, diese Mediziner Tokayi aszú 5 puttonyos 2011 hat viele Gold Medailen gewonnen 2008, 2009 VINAGORA Gold. Mit vielen herzlichen Grüßen –  Péter Sarkany

Dear Zeljko, I am so happy!!! We were excited to watch the game! And how beautiful football your boys play. They deserve to be Champions! For celebration: Azienda Agricola Meroni Il Velluto Amarone Valpolicella DOCG Classico 2005 Kind regards from Finland, wish you all good luck – Timo Jokinen

Željko! Ne vem, ali si mislil samo na peneča vina, ampak  moj  evergreen hrvaških vin sta   Kuvlake Krauthaker in pošip Čara, med peninami imam rada vino Kraljica – kraljevino, od familije Puhelek Purek. Med rdečimi pa Modro jezero, Grabovac (merlot, trnjak, vranac, cabernet sauvignon). Naj tujci spoznajo tudi hrvaške sorte i vina. So pa količine teh vin za kak izvoz zelo omejene… Lepo navijajte in LP – Darja Zemljič

Adolph i Ulrike Heusgen iz Ville Heusgen s Mosele uz prijedlog za vino za proslavu poslali su i ovu sliku na kojoj ih se vidi u nogometnom raspoloženju i s uzdignutim palčevima za Hrvatsku!

Hallo Zeljko! We cross our fingers for Croatia victory and we will open some Schiefer Riesling from Villa Huesgen…. Have fun – Ado & Ulrike Huesgen, Mosel, Deutschland

Ciao Zeljko! Per la storica impresa proporrei un brindisi con il Giulio Ferrari Riserva del Fondatore in versione magnum o, meglio ancora, Jeroboam, formato con il quale l’anno scorso ho festeggiato i miei 50 anni di giornalismo professionistico. Un abbraccio – Giuseppe Casagrande

Dear Suhi, of course Croatia should winn France, as the Belgian defeated England. Arrogance does not bring victory. My bottle to celebrate the Crotian success will be Postup Donja Banda 1991, for me even better than Dingač of that same vintage. Hajde moja druga domovina Hrvatska od 1962. – Paul Robert Blom from Netherlands, coming often to Mali Kosi in Istria

Best to Croatia from the USA! I recommend Shafer Hillside Select Cabernet sauvignonTom Hyland

Salut, Zeljko! Au succes de la Croatie je boirai une bouteille de Kloster Sion, de Klingnau (AG), d‘Andreas Meier, pour fêter le petit côté suisse de la victoire croate. Ici l’explication: Ivan Rakitić, né le 10 mars 1988 à Rheinfelden dans le canton d’Argovie (Suisse), est un footballeur international croate qui évolue au poste de milieu de terrain au FC Barcelone. Né en Suisse de parents croates et y ayant passé sa jeunesse, il possède la double nationalité. Après avoir joué dans des sélections nationales jeunes suisses, il opte finalement pour la sélection croate. Et si la Croatie perd, pour fêter modestement la victoire française, dont on nous parlera durant vingt ans (au moins, comme la précédente…), je boirai une coupe de champagne Drappier Brut Nature zéro SO2…  – Pierre Thomas, journaliste, Lausanne

Buongiorno Zeljko, naturalmente tifo per la Croazia e nel caso di vittoria propongo un vino friulano abbastanza sconosciuto d’uva molto utilizzata anche in Francia (vincere usando le armi del nemico è il massimo). E’ L’Isonzo Sauvignon  2016 Teolis dell’azienda Murva. In caso di sconfitta bisogna comunque stare bene e allora propongo un bel Pergole Torte di Montevertine 2010, credo sia la cosa migliore. Un caro saluto – Carlo Macchi, http://www.Winesurf

Zdravo, Željko! U životu sam uživao na dva područja: jedno je nogomet, dok sam još bio jako mlad, a drugo su pjenušci, s kojima se bavim evo već punih 50 godina. Moj broj 1 u nogometu, naime bio sam golman, našao se i na jednoj etiketi mojih pjenušaca, riječ je o pjenušcu Istenič No 1 brut. Pratim naravno sve utakmice, posebno pažljivo gledam one u kojima igra Hrvatska, naravno, i navijam za Hrvatsku. Imate sjajne igrače a drago mi je što ste u Rusiji, uz požrtvovnost, pokazali i veliku homogenost kao ekipa. Čestitam vam već na ulasku u finale, i predlažem za slavlje dvije svoje penine: No 1 brut i Istenič Prestige 2011 extra brut. Sve najboljše – Janez Istenič

Janez Istenič iz Stare Vasi kod Bizeljskoga, nekad nogometaš i golman, unatrag pola stoljeća pjenušar. U spomen na svoju golmansku karijeru jedan je svoj pjenušac nazvao No 1!

Dear friends from Croatia, second best in the world is ALSO incredible success!!! Good luck! I will open an Apaltagua Grial Carmenere 2012 in honor of Croatia! Best regards – Stephanie Billikopf, export director Asia and Eastern Europe, Vina Apaltagua

Great games, Croacia! Champions! The best wines to celebrate: El Enemigo Malbec from Alejandro Vigil and Per Se La Craie Red Blend 2014 (malbec 65 % & cabernet franc 35 %; 97/100 – Robert Parker, 95/100 – Tim Atkin) by Del Popolo & Bonomi. Greetings from Argentina – Daniel Lopez Roca

Carissimo! Che bei momenti state vivendo!!!!! Un po’ ti invidio, io ho nel cuore la Coppa del Mondo vinta nel 1982, la prima vissuta in diretta (ero una bella e giovanissima donna!), più che quella del 2006, che comunque è stata la seconda….. Per il vino mi metti in difficoltà perchè io devo necessariamente dirti una Vernaccia di San Gimignano, ma con il mio ruolo non posso darti una sola etichetta! Quindi una Vernaccia di San Gimignano annata 2016 (no 2017 e neanche più vecchia), 10/12 gradi di temperatura, accompagnata da scampi crudi. In bocca al lupo!!!!! Cari saluti – Elisabetta Borgonovi, Consorzio Vernaccia di San Gimignano, San Gimignano

Caro Zeljko! Come vino di celebrazione puoi menzionare il nostro Cignale,  per la vittoria finale Il Sole di Alessandro. Molti saluti – Alessandro François, Castello di Querceto, Toscana

Liebe  Zeljko Trockentaler! Unter dem Kommando von Łukasz Siniecki (oder Luka Modrić) muss Kroatien gewinnen! Ich habe immer noch eine Flasche Wein, der ich selbst gemacht habe. Zweigelt Wojtek 2006 aus Thermenregion, und ich werde es öffnen! Naprijed Hrvatska! Grüsse aus Poland, Wojtek Gogolinski.

Inače, ja osobno za slavlje sam izabrao Zlatan plavac 2009 Exclusive, od obitelji Plenković.

Zlatan plavac Exclusive od Plenkovića, mala serija, ekskluzivno vino, ekskluzivna cijena, svojedobno sam ga dobio za rođendan, pa ga čuvao i eto dočuvao do ovog svečanog trenutka. Uuuuuh, kako je bio dobar!

Hvala svima na dobrim željama i prijedlozima za slavljenička vina / Thanks to all for the best wishes and the advices for the celebration wines. ♣                                                                                           SuČ – 07/2018