LJETO 2013: Kamo na izlet? ZOV KRAŠ(Č)IĆA i VI(N)VODINE

 U VRUĆIMA SRPNJU i KOLOVOZU NE SAMO MORE, NEGO i UNUTRAŠNJOST IMA i TE KAKO SVOJIH ČARI. HAJD’MO MALO PREMA DOLINI KARDINALA, PREMA ŠUMOVITOM SVJEŽIJEM ŽUMBERKU S POTOCIMA POPUT SLAPNICE!… U KOJEMU SE ODLIČNO HLADI – i PJENUŠAC!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Kad prema Žumberku i naročito Slapnici ide nadareni fotgraf, rađa se – umjetnost

Živite li u Zagrebu, i u ljetnoj vrućini hvata vas žeđ i želite odmah pobjeći s užarenog asfalta te se što prije naći u svježijem, zelenom ruralnme ambijentu i uz čašu dobroga i osvježavajućega vina na njegovu izvoru, dobar izbor za vas svakako može biti pola sata vožnje automobilom udaljena Plešivica ponad Jastrebarskoga. Želite li pak kombinirati duhovnu obnovu s čašom dobroga i osvježavajućega vina, budite spremni na nešto dužu vožnju, prođite Jastrebarsko i sa tzv. stare karlovačke ceste skrenite prema Krašiću, a onda, poslije, od Krašića možete dalje i prema Vivodini, koja je uz državnu granicu sa Slovenijom.

U potoku Slapnici u parku prirode Žumberak odlično se hlade – pjenušci!

Krašić, po prvi put u pisanim dokumentima spominjan 1249. godine, udaljen od Zagreba oko 50 kilometara, je naše središte kardinala, mjesto molitve, mira, hodočašća. U obližnjem selu Brezarić rođen je, a tu u svome zavičaju je i umro blaženik Alojzije Stepinac, u čast kojega se održavaju Dani krašićkog kraja. Iz ovoga predjela inače potječu i kardinal Franjo Kuharić, kao i biskupi Juraj Jezerinac i Josip Mrzljak. Ukras u samome centru mjesta na novouređenome trgu lijepa je crkva Presvetog Trojstva, pored koje je spomenik Stepincu.

Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom. Kao jedan od glavnih pravaca budućeg razvoja općine nameće se razvoj turizma. Krašić neka bi bio prepoznatljiv po vjerskom turizmu. Ali, taj predio ima još aduta!

Najznačajnija manidestacija ovdje su Dani krašićkog kraja (tri do četiri dana), kalendarski na rasporedu oko 8. svibnja, na obljetnicu rođenja blaženog Alojzija Stepinca. U program krašićkih svečanosti ulazi i 3. listopada, kad je kardinal proglašen blaženim. Organiziraju se i druge, razne tradicijske priredbe, proštenja. Dani zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha) su u listopadu.

Tri kilometra istočno od Krašića nalazi se Pribić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića. Župna crkva sv. Siksta, stara više od 1000 godina, najstarija je i najvrednija u kraju. U Strmcu Pribićkom (tri kilometra sjeverozapadno od Pribića) barokni je dvorac grko-katoličkih biskupa, s neobizantskom crkvicom sv. Marije podignutom na otočiću usred ribnjaka pred dvorcem. Proštenjarsku kapelu Majke Božje Dolske, u Dolu (četiri kilometra sjeverno od Krašića) podignuo je grof Petar Zrinski. Kapela je dograđena sredinom 18. stoljeća, a unutrašnjost je oslikana prizorima iz pučkog života.

Na ovome području dobri su uvjeti za sport i rekreaciju: planinarske izlete, pješačenje, biciklističke ture, ribolov, lov na nisku divljač, vožnja kanuima, kupanje. Na svoje će doći ljubitelji golfa, na igralištu Golf & Country Clubu Dolina Kardinala u Mirkopolju sa 18 natjecateljskih i devet rekreacijskih rupa.

Posjetitelji i izletnici u Krašiću i okolici mogu uživati u odličnom domaćem zalogaju (svježi kravlji sir, savijača od sira) i u kvalitetnom vinu (silvanac, graševina, traminac, kraljevina i druga), ali i u šljivovici i viljamovki.

Ponudom i kakvoćom stasali su lokalni proizvođači vina. Među njima svakako Josip Rajaković, kojega se isplati obići ne samo iz vinskog razloga nego i iz drugih razloga, naime on je vrlo uspješni poduzetnik i vodi snažnu i stabilnu tvornicu plastične stolarije pa se možda se s njime na licu mjesta i po povoljnijoj cijeni dogovorite oko uređenja vašega stana, k tome kao posjednik ovećeg zemljišta pored te svoje tvornice uredio je rezervat za jelene i košute tako da zainteresiranima omogući da se sa svojim mališanima, posebice dakako na njihovu radost, mogu podružiti s tim milim šumskim životinjama.

Josip Rajaković u svom podrumu

STOLARIJA, MOTO-CROSS, KOBASICE, KOŠUTE
Josipa Rajakovića upoznao sam i kao predsjednika Odbora za gospodarstvo u općini Krašić. Ne čudi što vinuo do toga položaja, pa jedan je od najuspješnijih gospodarstvenika ne samo u Krašiću i jaskanskome kraju nego i šire. Vlasnik je i voditelj najjače industrije u kraju – tvrtke ŽE-MA, zapravo tvornice pvc i aluminijske stolarije, koja u svom krugu ima i maloprodaju a nudi i uslugu montaže. Čujem da je po jačini među dva do tri proizvođača spomenute robe na nivou Hrvatske! U vrlo modernom pogonu na 4600 četvornih metara upošljava 56 djelatnika, a oko 50 posto svoje proizvodnje izvozi!

Rajaković s buteljama, s kojima je već skupio lijepe nagrade

Energije očito ima viška: posvećuje se i motociklima i organizaciji moto-cross utrka, ali i plemenitoj kapljici, a okreće se i turizmu.

– U mojoj obitelji odvajkada se uzgaja vinova loza i proizvodi vino. Ali, onaj starinski način produkcije trebalo je unaprijediti. Veliki sam ljubitelj plemenite kapljice i njome sam se najozbiljnije osobno počeo baviti 1996. Imam vinograd s oko 1500 trsova, što nije mnogo, zato otkupljujem grožđe, svake godine i do pet tona. Uredio sam i suvremeno opremio podrum, a rezultat mojega angažmana su redovito posljednjih godina osvojena odličja visokoga sjaja za mirna vina redovne berbe ali i za slatke predikate – kaže Rajaković ponosno. Kao najnovije, s vinima je lijepo prošao na ocjenjivanju uzoraka Zagrebačke županije, a za milimetar mu je za rajnski rizling izmakla i nagrada novinarskoga žirija koji je birao najbolja županijska vina od sorata Rizling rajnski te Chardonnay.

Rajakovićeva produkcija kapljice počiva na sortama Sauvignon, Pinot sivi, Muškat žuti, Muškat ottonel, Traminac. No s vinogradom ne završava priča o Rajakovićevoj tijesnoj povezanosti sa zemljom i njenim plodovima: on razmišlja o tome da počne uzgajati svinje u većoj količini radi mesa za retvorbu u vrhunske prerađevine, te gusaka i pataka za one koji žele domaću kalitetnu perad. Već sada Rajaković godišnje proizvede, veli, oko 120 kilograma kobasica.

Divljač u Rajakovićevu rezervatu

A uza sve ovo, tu je još i njegova turistička priča: na brežuljku sa šumovitim terenom ogradio je svoja tri hektara tu uzgaja dva jelena i osam košuta!

– Namjera mi je oformiti izletište u kojemu će gosti moći promatrati divljač ali u sklopu kojega bi bio i objekt s ponudom prerađevina od te divljači, dakako od primjeraka koje treba odstrijeliti. Upravo sam u fazi traženja prikladne osobe koju bih uposlio kao hranitelja i pazitelja životinja, te visokokvalitetnoga mesara za proizvodnju prerađevina – rekao je Rajaković.

U GOSTIMA KOD sv. LOVRE
U Vivodinu također vrijedi navratiti iz vjerskih i etno-eno gastronomskih razloga, posebice preporučujem posjet 10. kolovoza na dan sv. Lovre, zaštitnika Vivodine, u čast kojemu se toga datuma u tome mjestu priređuje proštenje. Protagonost na tajnuru tamo je janjac. A jedan od domaćina svakako vam mogu biti ugostitelj i vinogradar i vinar Frlan, s restoranom odmah uz crkvu, te vinogradar i vinar Josip Vrbanek.

Lijepa crkvica u Vovodini: u njoj i oko nje posebno je živo 10. kolovoza kad se slavi dan sv. Lovre, zaštitnika mjesta

Josip Vrbanek brine o 25.000 trsova, što Graševine, što Rizlinga rajnskoga, Pinota sivoga, Chardonnaya, Sauvignona, Muškat ottonela, Traminca, Portugisca, Lovrijenca i Frankovke… Poprilična lista kultivara! Bijela vina puni kao jednosortna, dok mu je crno, Sv. Lovro, po zaštitniku Vivodine, mješavina portugisca, lovrijenca i frankovke. Crnjak, iako s nazivom po svecu mjesnom zaštitniku Lovri, čiji je dan, da podsjetim, 10. kolovoza, ne izlazi prigodom te vivodinske svečanosti, nego tek krajem godine. Vrbanek, kao što to čine brojni njegovi kolege, ne žuri s punjenjem u bocu i s izlaskom na tržište ni s bijelim vinima, i bijela kapljica mu se, veli, vani pojavljuje tek godinu dana nakon berbe.

Kuća Josipa Vrbaneka u Vivodini

Međutim, mogao bi baš crnome vinu još malo produžiti boravak u svom podrumu u butelji, naime svakako bi zgodno bilo da upravo na dan svetog Lovre u Vivodini prigodno izađe sa kapljicom sv. Lovro, to crno svakako bi, iako je ljeto i vlada toplina, jako dobro prijalo uz pečenu janjetinu u Vivodini, a butelje bi se zasigurno mogle toga dana i lijepo plasirati za ponijeti kući kao prigodni suvenir.

Vrbanek veli kako vino u većoj mjeri plasira kroz zagrebačke hotele Westin i Panorama, a dio ga izvozi u Češku.

Josip je inače i predsjednik je Poljoprivredne komore Karlovačke županije, a uz obveze u županiji te one u trsju i podrumu, dovoljno vremena nalazi i za, kako veli, privatni agro-biznis, vezan uz jabuke i prerađevine od njih. Od Badela 1862 svojedovno je otkupio objekt u Vivodini gdje je ta kuća nekad imala vinski podrum.

– Imam i tri hektara voćnjaka s jabukom i proizvodim i sok od jabuka i jabučni ocat. Dok mnogi drugi proizvođači uglavnom kao bazu koriste jabučni koncentrat, ja rabim isključivo čisti sok od jabuke i najveći sam proizvođač prirodnog jabučnog octa u Hrvatskoj! – rado će se podičiti.

Josip Vrbanek sa sinom Lukom

Ali, tu ne staje: on se bavi i proizvodnjom – čipsa od jabuke! Na suvremeni način ga kofekcionira, a kupci su mu za taj artikal Konzum, Kaufland, Diona, Mercator, Kerum…

– Vivodina je lijepi kraj i trebalo bi naći načina da se ovamo kroz godinu privuče i više gostiju nego što ih dolazi. Želio bih maksimalno pridonijeti popularizaciji i široj afirmaciji vivodinskoga kraja, i nadam se da bismo kao Udruga vinogradara i vinara Ozalj već uskoro mogli početi s promotivnim akcijama. Nužan nam je veći natkriti prostor u koji bismo o lošijem vremenu i zimi mogli primiti više gostiju odjednom, tu bismo organizirali izložbe naših vina, degustacije, prezentacije, razne priredbe. Za tu namjenu predviđen je objekt u vlasništvu našeg Vatrogasnoga društva, koji zbog trajanja njegova preuređivanja do sada nismo mogli koristiti…

Samo nekoliko minuta hoda od Vrbaneka je vivodinski vinogradar i vinar ali i ugostitelj i vrsni pečenjar Ivica Frlan.

Vino ne ide bez hrane, a ako ste ljubitelj janjetine, pravo mjesto za vas je ugostiteljski objekt sjajnog  pečenjara i vinogradara/vinara Ivice Frlana, odmah pored vivodinske crkve. Frlan će  rado  primiti i na degustaciju kapljice u svom vinskom podrumu. Ima graševinu, sivi pinot, chardonnay, žuti muškat, frankovku… Okusni svježe pečeni zalogajčići i te kako prijaju uz čašicu

OD KRAJA PREMA POČETKU

Kad ste već u Vivodini, isplati se spustiti se u susjedno selo Krmačina,  malo iza granice sa Slovenijom. Tamo je vinogradar, vinar i medar Jožef Prus, zanimljivi poduzetni čovjek koji se svojedobno bavio prodajom loznih cijepova, a onda je krenuo i u vinsku produkciju i počeo, na tek nekoliko hektara i u malome podrumu, odmah s visokopredikatnim vinima, da bi potom startao i sa suhim vinima, dogurao do osam hektara i 41.000 trsova i do velikog moderno opremljenog vinskog podruma s krasnom kušaonicom (sredstva iz fondova EU), naosvajao se odličja najvišega sjaja i bio pet puta zaredom proglašavan Vinarom godine u Sloveniji, konkretno u 2008, 2009, 2010, 2011. i 2012.!

Krmačina, na samoj državnoj granici s Hrvatskom: ovo što se vidi je kuća gdje je Prus počeo. U nastavku se nalazi njegov današnji, veliki i suvremeno opremljeni vinski podrum

Prva zanimljivost na ulazu u kuću: brajda od sorte Plemenka peršunasta, nazvana tako jer listovi joj oblikom liče na listove peršina

Pogled na Vivodinu iz Prusova dvorišta i vinograda u Krmačini

Prus, koji kao medar ima 150 košnica i proizvodi, i za prodaju, livadni, kestenov i bagremov med a za vlastite potrebe uzgaja i 30 ovaca, u svojoj trgovinici u Krmačini nudi čak 40 različitih etiketa iz obiteljske prizvodnje! On, eno-gastronomskim rječnikom, ide naprijed – od kraja prema početku! Rekao sam već da je kao proizvođač vina startao s visokim predikatima, a sada ima sve vrste kapljice da vrlo kvalitetno poprati cijeli jedan, i vrlo bogati menu. Uz pjenušce od žutog muškata i frankovke (rosé) te mirno belokranjsko belo za aperitiv ili uz hladno predjelo, može ponuditi nekoliko bijelih mirnih vina (npr. sivi pinot, mješavinu muškata žutog, sauvignona i traminca Beli trio…) uz toplo predjelo pa i uz glavno jelo, tu cu i crnjaci od Frankovke, Gamaya, Lovrijenca, Cabernet sauvignona, kao i, uz desert, odlični predikati. Vrijedi istaknuti izvrsne njegove gamay i lovrijenac (bez drveta!), vina od sorata koje je danas na ovim prostorima vrlo teško naći, a pogotovu u ovako ozbiljnoj varijanti. Ali, to mu nije bilo dovoljno: Prus, koji je već 15 godina na kolosijeku integrirane poljoprivredne proizvodnje i koji vino plasira samo kroz ugostiteljstvo i poneku značajniju vinoteku kao specijaliziranu trgovinu za kapljicu, krenuo je s lanjskom berbom i u maceracije s alkoholnom fermentacijom, da dobije danas sve popularnije tzv. narančasto vino. Kad sam nedavno, sredinom srpnja, bio kod njega, vidio sam da još vino nije bilo otočeno s pokožice, dakle on je, za razliku od niza drugih svojih kolega koji se bave narančastim vinom i maceraciju drže najduže oko šest mjeseci dosta produžio period kontakta vina s kožicom: otakanje vina odredio je za kolovoz. Maceraciju provodi u francuskim bačvama od 600 litara. Vino odvojeno od kožice planira držati na dozrijevanju nekih šest do osam mjeseci u istoj bačvi u kojoj se odvijala maceracija, slijede punjenje u bocu i pohrana, još neko vrijeme, butelja u podrumu prije nego s njima izađe na tržište.

 

Jožef Prus macerira u ovim 600-litrenim bačvama. Svako toliko okrene bačvu da se podigne talog. Ima i dvije bačvice s prozirnom prednjicom, da može pokazati kako to izgleda u bačvi za vrijeme maceracije.

A grožđe kojih sorata je stavio na maceraciju za narančasto vino? Riječ je o Kraljevini i Muškatu žutome!

– Htio sam biti posve različit od drugih, vidjeli ste već i po mom početku s predikatima a i po crnim vinima od Gamaya i od Lovrijenca da pucam na tržišne niše. K tome, stalo mi je i da maksimalno istaknem sorte ovoga kraja, primjerice i Muškat žuti i Kraljevina i Lovrijenac tijesno su vezani za ovo područje. Veliki izazov mi je upravo Kraljevina, s kojom želim dokazati da se i od nje uz odgovarajući trud može postići mnogo mnogo više od jednostavnog, možda mogu reći i banalnoga gemišterskoga vina kakvim se većinom ona sada predstavlja javnosti. Ako uspijem, pobijedio sam! – reći će Prus, inteligentni ambiciozni i poduzetni seljak koji se sjajno snalazi i kao sommelier, edukator i prodavač plemenite kapljice.

Pri prezentaciji svojih vina Jožef Prus vrlo suvereno vlada situacijom. Grupi gostiju iz Samobora pokazuje toliko sugestivno kako se promatra boja vina da su svi spontano u jedan mah podignuli čaše kako je savjetovao…

Razmišljanje, kod prihvata gosta, o detaljima: pogača da se lakše popije, te kao efektan podložak za čašu Prus – list vinove loze s jedne od zobatica iz njegova vinograda!

———————————————-

ČAŠA SVETOG LOVRIJENCA – U mnogim našim vinogradima u sjevernome dijelu zemlje, posebice u, po novome,  Bregovitoj Hrvatskoj – ja bih to radije nazvao Bregoviti sjeverozapad da se ipak od prve zna kamo to spada – nekad vrlo raširena, a sad je se nalazi u tragovima. Samostalnoga vina u nas od nje na tržištu i nema. A vino od te sorte može biti odlično. Pa, smeta mi, doista, koliko se busamo o prsa s ovime ili onime našime, s time kako je naše najbolje, a zapravo slabo radimo na tome da to naše – što, slažem se, vrijedi, odnosno moglo bi vrijediti da mu se kako treba posvećujemo – uzdignemo visoko na pijedestal.

Imamo dan posvećen svetom Lovri, Lovrijencu, Lovrincu, Laurentu… Praznik u Dubrovniku, u malenim ribarskim Kalima odakle je bila moja mama pa do dobro znam, zatim u Vivodini, zacijelo i još negdje. A vino od sorte Lovrijenac, jer je voćno, svježe, a kad se dobro proizvede onda je i mekano i elegantno gusto, ozbiljno, prija – dakako prikladno temperirano – sjajno i uz janjetinu, pečenje, peku, i uz ribu…

Vivodina – carstvo janjetine. Ali – gdje je vino lovrijenac, pa čak i na dan sv. Lovre? Znate li gdje? U malenome slovenskome selu Krmačina podno Vivodine, kod Jožefa Prusa, peterostrukog vinara godine u Deželi, koji je jedva stotinjak metara udaljen od malenoga graničnoga prijelaza. E, pa nedavno sam grupicom hrvatskih ljubitelja plemenite kapljice bio kod Prusa, i pobrinuo se da za dan sv. Lovre za ručak na mojemu stolu zasja, ne nužno i uz janjetinu, upravo boca njegove sjajne Šentlovrenke 2011. Taj lovrijenac je tako dobar da se naravno odlično pije i u druge dane, a ne samo na dan sv. Lovre, dakle ne treba baš čekati niti sljedeće vivodinsko prošćenje za sv. Lovru a niti (moguću?) odluku hrvatskih vinogradara i vinara da se u proizvodnji ali i u komunikaciji prema potrošaču posvete toj sorti onako kako to ona i zavrjeđuje… Prus je na granici, a granice više nema.

 

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

NAJUTJECAJNIJE ŽENE VINSKOGA SVIJETA / Gaia Gaja

VESELKA NA KORMILU MOĆNOG PIJEMONTSKO-TOSKANSKOG BAKHOVA CARSTVA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

SUSRET, u MONTALCINU, S GAIOM GAJOM KOJA SLUŽBENO NASLJEĐUJE LEGENDARNOG OCA ANGELA NA ČELU GLOBALNO GLASOVITOG VINSKOG IMPERIJA GAJA

Gaia Gaja

Ime joj je Veselka, vedra i vesela i jeste, ali ovdje je iz sasvim drugog razloga: Britanska revija The DrinksBusiness (http://www.thedrinksbusiness.com ) objavila je nedavno rang-listu 50 žena s najvećim utjecajem u svijetu vina i ona je na njoj na 12. mjestu, k tome nedavno je, nasljeđujući u službenome smislu oca, ona i zasjela na tron jednog od najuglednijih vinskih carstava u svijetu.

Koje su to najmoćnije žene vina u svijetu i o kojemu se imperiju radi? Evo liste i redosljeda:

1. GINA GALLO (Gallo); 2. JANCIS ROBINSON MW; 3. ANNETTE ALVAREZ-PETERS; 4. barunica PHILIPPINE de ROTHSCHILD (Château Mouton Rothschild); 5. LALOU BIZE-LEROY; 6. DANIÈLE RICARD; 7. DEBRA MEIBURG MW; 8. JUDY LEISSNER; 9. CORINNE MENTZELOPOULOS (Château Margaux); 10. LAURA JEWELL MW; 11. SERENA SUTCLIFFE MW; 12. GAIA GAJA (Gaja); 13. JEANNIE CHO LEE MW; 14. ANNE-CLAUDE LEFLAIVE (Domaine Leflaive); 15. LISA PERROTI- BROWN MW; 16. SYLVIE CAZES; 17. MIREIA TORRES (Torres); 18. ALBIERA ANTINORI; 19. CECILE BONNEFOND; 20. THE FEMALE COLUMNIST; 21. SANDRINE GARBAY; 22. ALEXANDRA & STEPHANIE DE NONANCOURT; 23. MELANIE TESSERON (Château Pontet-Canet) 24. LYDIA BOURGUIGNON; 25. FEMALE CELEBRITIES; 26. PRUE HENSCHKE; 27. MARGARET CALVET; 28. VANYA CULLEN; 29. HELEN TURLEY; 30. SUSANA BALBO; 31. CHRISTINA FORNER; 32. TOP FEMALE SOMMELIERS; 33. MARIÁ JOSÉ LÓPEZ DE HEREDIA; 34. CELIA WELCH; 35. ZELMA LONG; 36. HEIDI PETERSON BARRETT; 37. CAROL DUVAL-LEROY; 38. EILEEN CRANE; 39. SARAH MILES; 40. GENEVIEVE JANSSENS; 41. ANNE PARENT; 42. VITALIE TAITTINGER; 43. MAUREEN DOWNEY; 44. LOUISA ROSE; 45. ANN C. NOBLE; 46. DANY ROLLAND (supruga Michela Rollanda); 47. ISABELLE LEGERON MW; 48. SU BIRCH; 49. ALISON LEVETT; 50. DAPHNE GLORIAN.

S Gaiom Gajom, jednom od 50 najmoćnijih i najutjecajnijih žena u svijetu vina, uz Brunello Rennina i Brunello Sugarille, u podrumu Pieve Santa Restituta u Montalcinu

Eto me u Montalcinu uz Gaiu (po hrvatsku: Veselka) Gaja, 34-godišnju kćerku glasovitog kralja barbaresca Angela Gaje (72) na njihovu toskanskome posjedu Pieve Santa Restituta gdje proizvode odličan brunello Rennina i Sugarille. Gaia je, koliko sada čujem, službena nasljednica vinske dinastije Gaja, naime tata se odlučio službeno u mirovinu i trebao je nominirati osobu koja će dalje, barem oficijelno, voditi tvrtku.

Angelo Gaja zasigurno nije pogriješio što je Gaiu predvidio za budućega vođu vinskog carstva koje obuhvaća vinograde i podrume u Barbarescu u Pijemontu, te u Toscani u oblasti Bolgheri (Ca’ Marcanda) i u Montalcinu (Pieve Santa Restituta). Gaia Gaja sada nadzire produkciju ali i plasman ukupno oko 770.000 butelja vina tvrtke Gaja proizvedenih sa ukupno 225 hektara vinograda u općinama Barbaresco i Barolo, Montalcinu i u Bolgheriju. Ima karizmu, kao i njen otac Angelo. Gaia je prije nego li se pridružila obiteljskom gospodarstvu Angelo Gaja studirala ekonomiju na sveučilištima u Paviji, ali i u Kaliforniji.

Boravak u Montalcinu na promociji nove berbe Brunella (2008.) koja je stekla pravo izlaska na tržište bio je lijepa prigoda za razgovor sa simpatičnom Gaiom, koja je pozvala na kušanje izravno na posjed.

UPALJENI REFLEKTORI
Uz oca Angela, sad ste na carstvu Gaja, eto, vi, barem to tako izgleda, najeskponiranija osoba prema javnosti. K tome, uvršteni ste i na rang-listu 50 najjačih i najutjecajnijih žena u vinskome svijetu, i to na visoko 12. mjesto. Kako se osjećate?

Reflektori upaljeni taman kad je zatrebalo: na startu velike karijere

– Sigurno je velika stvar biti na čelu takvoga posjeda kakav je kuća Gaja, a imponira naravno biti i na toj listi 50 najutjecajnijih vinskih žena svijeta. Ali, to je i velika odgovornost. Iako moj otac Angelo i majka Lucia imaju iza sebe nekih 50 godina karijere u vinskom sektoru, oni, bez obzira na svoj sadašnji službeni radni status, nikad neće biti u mirovini, oni su, jednostavno, nezamjenjivi. Naša tvrtka je obiteljskoga tipa, kod nas nema upravnog odbora, menadžera itd., odluke donosimo svi skupa, kao obitelj. Mi mladi naraštaji Gaja stasali smo, i sazreli da preuzmemo dobar dio obveza i da oslobodimo roditelje od svakodnevnih zadataka koje je nužno hitro operativno rješavati – odgovorila je Gaia Gaja.

Angelo Gaja osoba je s neizmjernima energijom i popularnosti, iznimno uvažavana. Osjetite li ponekad pomalo i strah od toga što ste njegov nasljednik u poslu i vođenju tvrtke?

– Ne. Školovala sam se za to, a i osoba sam puna optimizma, i smiješim se budućnosti. Uostalom, ako baš nešto sada, na početku, i zaškripi, tata će uvijek priskočiti upomoć.

Kako je napravljen taj izbor 50 najjačih i najutjecajnijih žena, što se sve uzimalo u obzir: veličina posjeda, godišnji novčani promet i prihod koji tvrtka ostvaruje, vrijednost imanja na burzi, visina cijena koju postižu butelje tvrtke na tržištu, razne inicijative i djelovanje vlasnika u sektoru vina odnosno općenito u društvenom životu?… Ima li i još nešto?

– Statistike treba gledati i kao na neku vrstu igre onoga tko ih provodi. Vrlo sam, ponavljam, zadovoljna što sam se našla na toj listi DrinksBusinessa, ali svjesna sam i toga da bi, da je neki drugi časopis radio anketu, od 50 sada objavljenih žena na listi vrlo vjerojatno bilo čak 25 drugih imena. Žene koje je uvrstio DrinksBusiness na svoj Top-50 vrlo su različite, neke, poput npr. Jancis Robinson i Jennie Cho Lee, su s titulom Master of Wine, neke su pak čelnice divovskih vinskih kuća kao Pernod Ricard, Gallo, Costco, a neke pak vode sasvim mala imanja, kao primjerice Anne Leflaive. Uvrštenje na listu i redosljed napravljeni su na temelju ankete provedene među čitateljima.

Uz ono emotivno, dakle privatno, što, konkretno, u poslovnom smislu za vas znači biti na toj listi?

– Značajno za mene u profesionalnome smislu je to da su se prema meni nakon te objave uperili relektori koji su prije toga bili ugašeni. U današnje vrijeme sjajno je imati takav medijski odlično poduprti start u poslu. No, ponavljam: redosljed nema apsolutnu vrijednost, a ona uporabljena riječ najjačih, dakle 50 najjačih i najutjecajnijih žena u vinskome svijetu, nekako i ne odgovara mojemu karakteru.

Voli planinariti, putovati, fino papati, u poslovnom segmentu nadasve degustirati, da točno zna što ima za ponuditi tržištu

OSOBNA KARTA
Vaša osobna karta, ukratko?

– Dob 34 godine, završila klasičnu gimnaziju u Albi i studij ekonomije/odsjek vođenja tvrtke u Paviji, naukovala u Kaliforniji, nisam u braku ali sam sretno u vezi, što se tiče djece još nisam počela s tim poglavljem života. Privatno, rado boravim u prirodi, planinarim, nastojim putovati posebice Italijom koja je bogata vrijednostima, od onih u prirodi do onih kulturnih i umjetničkih, te koja je bogata i znamenitim ličnostima. Smatram da svoju domovinu još ne poznajem dovoljno, i to putovanjima i čitanjem nastojim ispraviti. Volim se družiti, rado poslušam priče o životu uspješnih osoba i o njihovim pothvatima. Uživam u finoj papici i kapljici. Obožavam kuhati, ali čini mi se – veli Gaia kroz smijeh – da je premalo dobrovoljaca koji rado jedu to što kuham. Moje najmilije jelo su kruh, maslac i usoljeni inćuni, ringlice. Od vina preferiram naš barbaresco, on predstavlja cijelu našu povijest, a od drugih proizvođača dopada mi se vino od Gianfranca Soldere, riječ je o brunellu. Soldera nam je, inače, ovdje u Montalcinu i prvi susjed. U poslovnome smislu zanima me sve, od tehnika rada u vinogradu i u podrumu preko načina etiketiranja i pakiranja proizvoda, plasmana na tržište, pa do degustacija. U svome poslu međutim nisam tijesno i izravno vezana uz enologiju, ali degustacije su mi obvezna disciplina, mnogo slušam od stručnjaka. Da biste znali što imate u podrumu i što nudite tržištu jednostavno morate biti vrlo verziran u to kako neko vino nastaje te u kušanju. Na zajedničkim degustacijama, unutar obitelji i sa ekspertima, raspravljamo o vinu ali ne u sommelijerskome stilu nego znatno šire od opisa onoga što je u čaši, razgovaramo o tome što bi još bilo dobro napraviti u vinogradu i podrumu da vino bude i bolje.

Neka vrsta osobne karte imanja Gaja, toliko da čitatelji vide dimenziju posjeda i njegovo značenje u poslovnome svijetu…

– Gaja u Pijemontu, to su 100 hektara vinograda, 80 stalnih zaposlenika, 13 etiketa vina, 300.000 butelja vina u boljim godištima. Pieve Santa Restituta u Montalcinu, to su 25 hektara pod trsjem, 16 stalnih zaposlenika, tri etikete vina i 70.000 butelja godišnje. Ca’Marcanda u Bolgheriju, to su pak 100 hektara, 50 stalno zaposlenih, četiri vina i oko 400.000 butelja. Što se tiče prometa i prinosa: tvrtke se po vrijednosti obično mjere po tome koliko fakturiraju i koliko im ostaje novca. Ali za poljoprivredne posjede to nije pravi način prikaza, jer npr. vinski posjedi moraju stalno i mnogo ulagati u vinograde, podrume, stoga prinos ispada znatno manji…

Postoje li kod vas planovi za širenje s vinogradima, možda i u drugim još nekim područjima Italije ili pak u inozemstvu, primjerice istočnoeuropskim državama, kao Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, kamo su već ušli Talijani, Francuzi, Španjolci?… Možda neko razmišljanje o formiranju imanja u susjednoj Hrvatskoj, koja zasigurno ima vinogorja i lokacije dovoljno zanimljive i dostojne imena Gaja…

– I ovo što imamo sada već je i više nego dovoljno. U ovome času ne pomišljamo o širenju, a pogotovu ne u drugim zemljama, ne osjećamo se spremnima za druge krajeve.

INFORMACIJA i PODUKA, DOBAR ODNOS CIJENE i KAKVOĆE
Svijet se hitro mijenja, znatno brže nego što je bio ritam promjena prije. Mladi ljudi svakako su bliži onome što zahtijeva moderno vrijeme. Što vi kao predstavnica mladih i suvremenih dinamičnih osoba smatrate nužnim za eventualne promjene u kući Angelo Gaja? Kako vidite radnu budućnost kuće Gaja neposredno sada, a kako na duži rok?

– Mi vino proizvodimo kako ga proizvodimo, po našoj filozofiji, i uvijek ćemo se držati toga. Ono što mislimo da u hodu treba popraviti, ispravit ćemo. Mislim da su potrošači, baš zato što više vode računa o tome kako trošiti novac, sve jače zainteresirani za proizvod koji kupuju, dakle nastoje biti dobro informirani o vrijednosti, kakvoći, da, na neki način, sami pred sobom znaju opravdati trošak. To je dobro, jer govori i o određenoj zahtjevnosti kupca i konzumenta. Prikladnu informaciju im treba i pružiti, na tome ćemo uvijek raditi. Marketing je u današnje vrijeme vrlo moćan alat, ali ako pod marketingom smatramo puko komercijalno podilaženje s proizvodom, blještavo pakiranje, sponzorstva i ustroj puboiciteta da se proizvod nametne više zahvaljujući snazi novca nego svojom istinskom vrijednsoti, tada smatram da marketing, ma kako možda uspješan na prvu loptu, nije uspješan na dugi rok. Promatra li se marketing kao oblik širenja informacija vezanih uz način proizvodnje i istinsku kakvoću proizvoda, pa kao organiziranje degustacija za potrošača popraćenih objašnjenjima što omogućuju bolje razumijevanje filozofije proizvođača i njegova izbora na prirodnim postupcima bazirane kreacije produkta, to je nešto sasvim drugo. Najbolji način za uspjeh nekoga vina su njegova istinska kakvoća i kompleksnost te, u organoleptici, pripadnost teritoriju, kao i širenje dobroga glasa o njemu od usta do usta…

U vremenu kad porošač više puta prevrne novčanicu u ruci prije nego li je potroši za nešto, pa i kad se, da bi prošao jeftinije, nerijetko odlučuje za tehnički jako dobro vino koje može već dobiti po vrlo prihvatljiuvoj cijeni, kako gledate na šanse na tržištu ekskluzivnih i skupih etiketa među kojima su svakako i one od kuće Gaja?

Dobar odnos, kaže, između cijene i kvalitete. Važni su pravilna informacija i edukacija potrošača

– Makar će se to možda nekome učiniti čudnime, ipak smatram da mi nudimo vina s jako dobrim odnosom između cijene i kvalitete. Baš naš barbaresco je lijepi primjer toga. Imamo i druga vina, primjerice, Barolo Dagromis, pa Sito Moresco, Rossj Bas, Promis, Magari, koja, istina, nisu jeftina ali im je svejedno za ono što pružaju cijena razumna. Ona su prioizvedena od grožđa s povijesnih visokokvalitetnih vinogradarskih položaja, proizvedena su našom filozofijom i izlaze van samo u najboljim godištima. Potrošači su sve to u dobroj mjeri prepoznali i na tržištu, gledajući općenito, jako smo dobro prihvaćeni. Vjerni su nam kupci iz zemalja koje su ekonomski snažne, primjerice SAD, Velike Britanije, nordijskih država Europe, Njemačke, Švicarske, te Japana. U posljednje vrijeme bilježimo jače zanimanje za naša vina u zemljama istočne Europe, pa, u Aziji, osim u spomenutome Japanu i u još nekim drugim zemljama, ali i u Južnoj Americi.

U mnogim zemljama istočne Europe pa i nekima u Aziji veliko je zanimanje za ekskluzivne proizvode potaknuto više zbog svjetske fame proizvođača nego time što se potročač koji je imućan i spreman potrošiti razumije u kvalitetu. Riječ je o potrošačima iz kategorije novih bogataša, koji su se pojavili primjerice u Rusiji, Kini. U kojoj mjeri iskorištavate u plasmanu svojih proizvoda upravo tu pojavu novih bogataša, koji bez problema obilato troše?…

– Nismo se bavili nikakvim dodvoravanjem tim novim bogatašima. Veliki je potencijal za visokokvalitetna i elitnija vina na tržištu Europe, gdje je danas možda i tri petine svjetskih potrošača vina i gdje je kultura vina vrlo razvijena. Dakako da vrlo značajna tržišta postaju Rusija, Kina, Brazil, koji ekonomski osjetno jačaju. Nama je u ovome času od tih novih tržišta možda najinteresnatnija Rusija, jer tamo je veliki interes za talijanskim proizvodima, za stilom života, pa eto tu dobro prolazi i naše vino.

POGLED NA HRVATSKU, i MODE
U kojoj mjeri ste okrenuti manjim zemljama, koje su dakako i manja tržišta? Konkretno evo primjer Hrvatske, kamo su vaše butelje već bile prodrle, pa je onda nastao zastoj. Od 1. srpnja ove godine Hrvatska je a članica Europske Unije i trgovina je sada znatno pojednostavljena u odnosu na prije. U kojoj ste mjeri zainteresirani i u kojoj mjeri radite na tome da vaše etikete budu opet vidljive na policama vinoteka u Hrvatskoj?

– Rado bismo svakako bili, ne nužno nekom velikom količinom, ali ipak čvrsto prisutni u Hrvatskoj. Hrvatska nam je susjed, preko mora, i ona je kao i Italija mediteranska zemlja, i ona privlači mnoge turiste iz cijeloga svijeta pa nam je svakako zanimliva kao tržište. Nadam se da ćemo ubrzo naći neko dobro rješenje u tome smislu. Razmišljala sam o putovanju Hrvatskom i susretima s hrvatskim uvoznicima i distributerima ali i s krajnjim potrošačima, da iz prve ruke osjetim njihova razmišljanja pa da onda na temelju toga razradimo strategiju našeg budućeg nastupa na hrvatskome tržištu.

I, još nešto vezano uz vino i klimatske promjene: u najnovije vrijeme svjedoci smo raznolike ćudi prirode s velikim vrućinama i sušom ali ponekad i s obiljem kiše i poplavama, tučom možda žešćom nego prije, te fenomena koji se spominje kao globalno zatopljenje. Uz fizička oštećenja trsova u vinogradu, posljedica su i vina s jačom alkoholnom gradacijom, manjim sadržajem kiselina, s manje svježine, sa zelenim notama osobito kad se ide u berbu nešto ranije da se izbjegnu pekući alkoholi, s manje izraženim lijepim voćnim aromama, s dosta nota pečenoga, skuhanoga. Kako ste se vi u kući Gaja priredili na te nove okolnosti, bilo u vinogradu bilo u podrumu?

– U posljednjih 15 godina bitno je promijenjen naš način pristupa u vinogradu. Nekad su bili problem višak vode i manjak svjetlosti i topline, a sad moramo misliti na to kako da očuvamo dovoljno vlage u tlu i kako da zaštitimo grožđe da ne izgori na žestokome suncu. Kod sadnje vinograda pažljivo s obzirom na nove okolnosti razmišljamo o izboru terena, dakle nisu više kao što je to bilo prije najbolje samo pozicije okrenute jugu i jugozapadu, pazimo i na nadmorsku visinu položaja, zatim drukčije radimo na njezi lisne mase, idemo i u zatravljivanja, već kod prve rezidbe idemo na manje prinose, a tu je još i tzv. i zelena berba, prilagođavamo datum berbe naime i te kako nam je bitna i fenolna zrelost.

Barrique u podrumu Pieve Santa Restituta u Montalcinu

Po vama, s obzirom na suvremeni sve komercijalniji pristup u proizvodnji, s uporabom puno opreme, s obzirom na stvaranje moda, s obzirom i na, rekao bi,h formiranje novih ukusa potrošača baziranih na svemu ovome modernome čime nas, s obiljem blještavila i jeftinih reklama, bombardira suvremena industrija hrane i pića, ali i s obzirom na te spomenute nove klimatske, meteorološke okolnosti – kamo, zapravo, ide vino ako današnjice i kakva će mu biti sutrašnjica?

– U svijetu vina oduvijek su prisutne mode. Kao da je pravilo da se naprave tri koraka naprijed, pa da onda slijedi povratak, s dva koraka natrag. I onda idu ponovno tri koraka naprijed, pa tako dalje. Prije nekih 40 godina vina su vrlo često bila ne samo rustikalna nego i tehničkim greškama, enološki neispravna, dakle nečista, s manjom ili jačom dozom okdsidacije, s jako visokom hlapljivom kiselosti, s notom po pljesnjivome, s osjetom lošeg drva, kiselina i tanini su bili grubi. S vremenom, s prikladnijim radom u vinogradu i berbom posve zreloga grožđa, kao i s apotekarskom higijenom o podrumu te s novim bačvama stvari su se bitno poboljšale. Kasnija berba te oprema u podrumu zasigurno su odigrale veliku ulogu u poboljšanjima, ali onda je trebalo vratiti se malo unatrag jer vina su postala ispeglana i previše tehnička, zbog kasnije berbe s manjkom, ispeglana, zbog novih bačava s prejakim utjecajem drva i paljenoga, uglavnom: počela su bivati dosadnima. Ubrzo je kao reakcija na to slijedio trend prema eleganciji i trend prirodnih vina. Enolog, koji je, uz aghronoma, svakako u cijelooj proizvodnoj priči uvijek i te kako nužan, te koji je u osamdesetim i devedesetim godinama bio nošen maltene na dlanu pomalo je gubio na imageu, naime počelo ga se smatrati manipulatorom. Težište se s podruma vratilo u vinograd a s enologa vratilo na vinogradara. Što slijedi sada kao nešto novo, eh, to doista ne mogu predskazati, međutim mogu reći da je važno da uvijek bude novih ideja, bez obzira na to što će tu svakako biti i onih lošijih do neprihvatljivih. Jedino uz konfrontaciju mišljenja ide se naprijed i razvija se, to dakako vrijedi kako općenito u životu tako i u svijetu vina – kazala je Gaia Gaja.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SAJMOVI IZLOŽBE OCJENJIVANJA / Zelina 2013

 

PP ORAHOVICA NA TRONU, BELJE d.d. S HRPOM ODLIČJA!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

S OBZIROM NA OSVAJAČE GLAVNIH NAGRADA u POSLJEDNJIM GODINAMA NA TRADICIJSKOJ IZLOŽBI VINA u SKLOPU SVETOIVANJSKIH DANA u ZELINI, KOJI BI TREBALI, LOGIČNO, BITI U FUNKCIJI PRVENSTVENO PROMIDŽBE TOGA PRIGORSKOGA KRAJA, PAŽNJA VEĆ DUGO ODLAZI u DRUGA PODRUČJA …

Sjeverozapadni dio Hrvatske, konkretno prigorje od Zagreba prema Varaždinu, po tradiciji je krajem šestog mjeseca u znaku Svetoivanjskih dana i izložbe vina. Grad Sveti Ivan Zelina uz 24. lipnja, kad je Ivanje, zamišljen je kao poprište raznih zbivanja: najavljene su izložbe, s time da se izložba vina smatra središnjim događajem manifestacije, zatim, glazbeni i sportski programi, igrokazi, radionice, luna-park… Iz najava je očito da se razmišljalo da na toj pučkoj svečanosti sadržaja bude ne samo za odrasle, nego i za djecu. Logična je želja organizatora – a to su Grad Sveti Ivan Zelina i Turistička zajednica grada Zelina – događanjima što počivaju na lokalnoj tradiciji prigodno obogatiti društveni život u Zelini, a istodobno i zahvaljujući njima u taj gradić privući, kao goste, stanovnike okolnih gradova i mjesta, posebice velikih centara kao što su Zagreb i Varaždin.
Najnormalnije je da se manifestacijom koju organizira Grad ne malim ulaganjem vlastitih sredstava nastoji ostvariti ne samo dobra promidžba kraja nego i realizirati stanovita gospodarska korist za grad. Upravo i baš sada, uz ulazak Lijepe naše u Europsku Uniju, nameće se pitanje radi li se sve baš onako kako treba, i najbolje da se to postigne? Koliko su Zelinčani zapravo postigli u promidžbenom smislu, koliko su privukli posjetitelja sa strane, koliko su ostvarili prihoda koji bi donijeli gradu nešto novaca za buduće investicije…

Zdravica na otvorenju manifestacije: župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. vinska kraljica Iva Braje, premijer Zoran Milanović i (novi) zelinski gradonačelnik Hrvoje Košćec. Donose li Košćec i ulazak Lijepe naše u EU nove vjetrove u budućim realizacijama manifestacija Svetoivanjski dani?

Rekao bih svakako, i još jednom, sljedeće: kad se već pridaje tako velika važnost zelinskoj izložbi vina, krajnje je vrijeme za promjene, kako glede mjesta njena održavanja tako i njene koncepcije, a nužan je i sasvim novi, tj. suvremeni pristup promidžbi. Promidžba za Svetoivanjske dane i za zelinsku izložbu vina valjda postoji u nekom obliku u samoj Zelini, međutim u obližnjem mnogoljudnom Zagrebu je se uopće ne vidi, ne nailazimo je, osim eventualno stidljivo, ni u važnijim medijima javnog informiranja na nacionalnoj razini, Danas, u moru ponude, promidžba treba biti i te kako uočljiva i glasna, prodorna, svakako se uz klasične metode valja maksimalno koristiti i mogućnostima što ih pružaju društvene mreže.

Što se tiče izložbe vina, ona ovakva kakva jeste već godinama vrlo je statična i sterilna. Moralo bi biti jasno da uopće nije zanimljivo doći u dvoranu Ivana da bi se gledalo mrtvu prirodu tj. butelje u vitrinama. Izložbu bi stoga vrijedilo pretvoriti u sajam/festival vina i, jer domaći izvorni proizvodi privlače pažnju i dižu image kraja, lokalnih gastronomskih specijaliteta za kušanje na licu mjesta, uz vino, ali i za ponijeti kući.. S obzirom da se Svetoivanjski dani odvijaju krajem lipnja kad je vrijeme uglavnom lijepo te toplo do i vruće, idealno bi bilo kad bi se ponuda smjestila negdje na otvoreno tako da se posjetitelj na zraku može prošetati među stolovima s izlagačima te kušati vina i delikatese, kupiti ih i za doma…

Što se ocjenjivanja tiče, i dalje zagovaram ono prijašnje – vina sjeverozapadne Hrvatske. S obzirom na osvajače najznačajnijih odličja u posljednjim godinama na ocjenjivanju u sklopu Svetoivanjskih dana, koji bi trebali poslužiti kao dobra promidžba baš zelinskome prigorju, pažnja već dugo odlazi u – druga područja…

Premjer Milanović predao je šampionsko priznanje Josipu Tokiću, voditelju PJ vinogradarstvo i vinarstvo PP Orahovice. U pozdravnom govoru istaknuo je da se naši proizvođači, žele li biti uspješni u moru ponude na tržiuštu, trebaju potruditi u produkciji vina s karakterom, koja će biti vjeran odraz kraja gdje nastaju

Uvertira otvorenju 45. izložbe vina bio je glazbeno-umjetnički program udruge mladih UM Zelina, a začin na kraju prve večeri nastup glazbenih sastava Daddy Cool Band i Neki novi klinci. Sljedećih dana održani su misa u povodu blagdana sv. Ivana Krstitelja zaštitnika Grada, natjecanje u streljaštvu u disciplini Trap, biciklijada, izložba pasa bez rodovnika i pasa mješanaca, koncert Tamburaškog orkestra HPD Zelina, mimohod vitezova zelingradskih i pucanje topovskih plotuna u čast Dana grada, izložba fotografija s međunarodnog viteškog turnira Sveta Helena, mimohod folklornih skupina središtem grada, smotra izvornih folklornih skupina Zagrebačke županije, vatromet, kazališna predstava Teatra Gustl FinoWino, kulturno-zabavni program u izvedbi udruga Grada Srce, Zelinskih mažoretkinja, HU Ivančice, Zbora umirovljenika…

Izložbu vina u Zelini otvorio je premijer Zoran Milanović, ipred pokrovitelja a to je Vlada Republike Hrvatske. Ispred supokrovitelja, a to je Zagrebačka županija, nazočan je dakako bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Na otvorenju smo vidjeli i nekoliko ministara iz hrvatske vlade. I pripadnike reda Europskih vinskih vitezova iz Hrvatske.

Hrvatski vinski vitezovi: Ivo Maruna, Franjo Francem, Nikola Mirošević…

U dvorani centra Ivana u središtu Zeline mogla su se kušati na ocjenjivanju nagrađena vina. Ona ponajbolja, s najvišim odličjima, nakon večeri otvorenja uglavnim više i ne. Održan je i okrugli stol na temu Hrvatsko vinarstvo i ulazak Hrvatske u EU.

Tradicijsko ocjenjivanje vina i ocjenjivanje vizualnog identiteta uzoraka za 45. izložbu kapljice kontinentalne Hrvatske održani su nekoliko tjedana prije početka Svetoivanjskih dana. Za ocjenu su prijavljena 244 uzorka. Predsjednica strukovne komisije bila je i ovaj put doc. dr. Stanka Herjavec.

 

Evo i rezultata: na temelju bodova koje su vina osvojila dodijeljene su četiri velike zlatne medalje i 58 zlatnih. Velika zlata primili su PP Orahovica iz Orahovice za Zeleni silvanac 2011 izborne berbe, zatim Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice za predikatni Traminac 2011, pa Badel 1862 za slatku Graševinu 2011, i Iločki podrumi za Traminac 2011 izborne berbe bobica. Vina od PP Orahovice i Sonenšajna osvojila su svako po 93 boda i najbolje su ocijenjeni uzorci na ovogodišnjem vrednovanju. Strukovna komisija od 15 licenciranih degustatora odlučila je da je šampion ovogodišnje Izložbe vina u Zelini PP Orahovica iz Orahovice sa Zelenim silvancem 2011 izborne berbe.

Niz priznanja skupio je posjed Belje, a s osvojenim odličjima je Tomislav Prekl, koji se želio ovjekovječiti s premijerom Milanovicem

Najbolji među zlatnima, sa po 89 osvojenih bodova, su Belje d.d. sa Chardonnayem 2011 Goldberg, podrum Kalazić sa Chardonnayem 2009, pa PP Orahovica sa slatkom Graševinom 2011, vinarija Micak iz Marije Bistrice sa Chardonnayem 2011 izborbe berbe bobica i Badel 1862 s Rajnskim rizlingom 2011 kasnom berbom.

Bez obzira na šampionsku titulu PP Orahovica, može se reći da je najuspješnije na ocjenjivanju ove godine u Zelini bilo Belje, koje je osvojilo osam zlatnih medalja (Chardonnay 2011 Goldberg, Chardonnay 2012 Goldberg, Chardonnay 2011, Chardonnay 2012, Graševina Goldberg 2011, Graševina 2011, Cabernet sauvignon 2009, Cabernet sauvignon + merlot 2009) i više srebrnih odličja. Iz Svetog Ivana Zelina najuspješniji su bili Stjepan Jarec & Kristijan Kure, s dva zlata (Manzoni bijeli 2012 i Pinot bijeli 2011) te obitelj Puhelek Purek, s dva zlata (Sauvignon 2012 Vino prve vinske kraljice i Dišeća kraljevina 2012)
Najbolje ocijenjena kraljevina, koja po tradiciji dobiva posebnu nagradu u Zelini, je upravo Kraljevina dišeća 2012 obitelji Puhelek Purek iz Zeline.

Novi gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec predao je priznanje za najbolju kraljevinu Ivani Puhelek Purek

Stjepan Jarec uz domaću šunku, te svoj pjenušac Jana i nagrađeni Manzoni bijeli 2012, slavi dva zlata osvojena u Zelini, ali šampionsku titulu dodijeljenu mu nedavno za Chardonnay 2012 na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Zagrebačke županije. Predsjednica komisije također je bila Stanka Herjavec

Iz sjeverozapadnoga dijela Hrvatske treba istaknuti i Zlatka Sonenšajna iz Koprivnice, koji je uz jednu, već spomenutu veliku zlatnu medalju osvojio i jedno zlato (slatka Graševina 2012), i Vinariju Micak iz Marije Bistrice, koji se okitio dvama zlatima (Chardonnay 2011 izborna berba i Cabernet sauvignon 2011 barrique)

U izboru najboljeg vizualnog identiteta vina, komisija u sastavu gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec, Željko Suhadolnik kao predsjednik, (revija Svijet u čaši) i članovi Vito Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata), Tomislav Radić (Hrvatski radio), Stjepan Šagovac (Radio Zelina), Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com) i Štefica Kramarić iz zelinskog gradskog poglavarstva, inače tajnica Izložbe, nagradu je osvojio Vlado Kos, vinogradar i vinar iz Nespeša, za butelju s vinom Zweigelt 2012, za koje je, inače, na ocjenjivanju vina dobio zlatnu medalju. Stav je komisije za dizajn da je, među uzorcima u konkurenciji, butelja od Kosa kao model boce za vino zweiglet prikladno izabrana, te da je proizvod bio najskladnije i najpedantnije opremljen, naime gledalo se i na etiketu i na ukrasnu kapicu na grliću. Boje kapice i etikete su se dobro slagale, boja etikete je korespondirala s bojom vina. Etiketa, koju je kreirala Vlasta Pernat sa zagrebačke Akademije za likovnu umjetnost, s modernim je, vrlo dinamičnim rješenjem i lijepo je osvježenje u odnosu na druge etikete, od kojih ih je mnogo bilo pretrpanih i kičastih.

Žiri novinara za izbor najboljeg dizajna – Vito Andrić, Stjepan Šagovac, Željko Suhadolnik, gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec, pa Ivan Dropuljić, Tomislav Radić, Ivo Kozarčanin, i tajnica izložbe vina Štefica Kramarić

Vlado Kos obrađuje hektar vinograda na vrhu brijega ponad Nespeša, na poziciji Čerienec. Ima 8000 trsova, od toga 1200 otpada na Zweigelt, 1000 je križanca Regenta, to su mlade loze, a oko 4000 je Pinota bijeloga, ostatak pokriva Kraljevina, trsovi tih bijelih sorata stari su nešto više od 50 godina. Sortu Regent Kos je u Nespeš u svoj vinograd donio iz Njemačke, gdje je neko vrijeme živio i radio. U bocu puni vino zvano Regent Cuvée, koje se sastoji, kaže, od 50 posto regenta i 50 posto zweigelta.

Dobitnik odličja za dizajn: Vlado Kos iz Nespeša, i njegova butelja nagrađena za izgled.

———————————————————————–.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TURIZAM U LIJEPOJ NAŠOJ/ Najbolje u Hrvatskoj: izabrali građani

NA TRSATU PONAD RIJEKE PROMOVIRANA JE KNJIGA 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, KORISNA KAO VODIČ ALI i KAO POKAZATELJ ŠTO NAŠI POTROŠAČI OČEKUJU OD PONUDE U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA, A U ZAGREBAČKOJ ESPLANADI PREZENTIRANI SU REZULTATI ISTRAŽIVANJA O TOME KAKO HRVATI PROVODE VIKENDE, KAMO PUTUJU i ŠTO IM SE IZ NAŠE PONUDE DOPADA A ŠTO NE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Riječki Trsat – hodočastilište vjernika, ali, bogme, i ljubitelja dobre papice i kapljice. Tisućljetna trsatska gradina bila je i ove godine pozornica promocije nove knjige 100 vodećih hrvatskih restorana – vodič za 2013./ 2014. godinu te dodjele plaketa Restaurant Croatica za 100 hrvatskih restorana proglašenih vodećima za 2013. godinu. Nazočni, u počasnoj loži, uz domaćine i organizatore, Ivo Bašić iz Ministarstva turizma RH, te Nikola Serdar, Šime Ćoza Nikica Karamarko, Siniša Križanec, ali i Jerko Čutura, koji kao ugostitelj propagira Hrvatsku i Restaurant Croatica već dugo u Njemačkoj. Prije nekih dvadesetak godina upravo Čutura, zatim Nikola Serdar, pa Selimir Ognjenović dali su ideju za akciju Restaurant Croatica, a prije 18 godina gastronautkinja prof. Karin Mimica iz Opatije sa suradnicima iz Abisala krenula je u izdavanje vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana. Suorganizatori najnovijeg događanja bili su Primorsko-goranska županija, Turističke zajednice grada Rijeke i Kvarnera i Udruga hrvatskih restoratera.

Na Trsatu, s knjigom u ruci: članovi Časnog suda Nikica Karamarko, Šime Ćoza, Nikola Serdar, zatim Karin Mimica, te Ivo Bašić iz Ministarstva turizma i Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera

U izboru najboljih hrvatskih restorana u 2012. godini obuhvaćeno je više od 2400 samostalnih i hotelskih restorana u Hrvatskoj. Prvi dio izbora održan je preko internet portala http://www.gastronaut.hr s time da je bilo programski onemogućeno glasovati dva puta s istog računala. Internetski glasovi spojeni su s glasovima voditelja restorana, a preporuka voditelja restorana nosila je šest puta više bodova od preporuke internetskih glasača. Ukupnu listu i materijale restorana pregledao je i potvrdio Časni odbor projekta, u sastavu Šime Ćoza, Nikica Karamarko, Ivo Kirigin, Siniša Križanec, Miljenko Magdić, Bože Mimica i Ivan Sokolić.

U knjizi su restorani prezentirani opisom ponude, tekstom o objektu te navodom prirodnog, povijesnog i kulturnog okružja, kao i fotografijama svojih aduta na tanjuru. Većina restorana poklonila je gostima koji im dodju s ovom knjigom-vodičem jednokratni popust od 10 posto na konzumaciju.

Za lakše kontaktiranje i navigaciju do restorana na vrhu svake stranice restorana se nalazi QR kod.

Najprije su diplome uručene restoranima koji su u svih dosadašnjih 18 godina bili bili uvršteni u knjigu najboljih, a to su Bevanda iz Opatije, Boban iz Splita, Milan iz Pule, Nada iz Vrbnika, Najade iz Lovrana, Nautika iz Dubrovnika, Okrugljak iz Zagreba, Rivica iz Njivica, Stari Puntijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića – na slici je vlasnik Pavo Jerković dok prima priznanje – i Zlatna Ribica iz Brodarice kod Šibenika.

Knjiga je zanimljiva ne samo kao dobar vodič koji daje pregled dobitnika sada, pregled dobitnika i kroz posljednja gotovo dva desetljeća, I pregled učestalosti objekata u dobivanju priznanja što je bitno da se spozna kontinuitet kakvoće, nego i stoga što pruža određena korisna objašnjenja stručnjaka za nutricionizam o kakvoći hrane i prehrane te stoga što daje i uvid u razmišljanja hrvatskih potrošača o kakvoći ponude u našim ugostiteljskim objektima, a to će reći, s obzirom da danas kakvoća turizma bitno počiva upravo i na eno-gastronomiji, i dobrim dijelom u turističkoj ponudi naše zemlje.

Među najboljima iz Istre i Kvarnera: hotel-restoran San Rocco, Brtonigla, vlasnik Tullio Fernetich, i restoran Plavi podrum iz Voloskoga, na slici je sjajna voditeljica Danijela Tariba Kramarić.

Dobitnici s kontinenta, sa sjeverozapada: Boris Vuglec, Vuglec Breg. Na Trsatu je plijenio svojim pjenušcem! S istočnoga dijela, iz Stupnika kod Slavonskoga Broda: Davor Zdjelarević. Uzvanicima na Trsatu ponudio je svoje Klinke i cabernet sauvignon

Kakvoća hrane i prehrane bitna je, dakako, s aspekta zdravlja, ali, kroz to, i šire – s aspekta gastronomije/hedonizma i turizma. Zahtjevniji potrošači, a time i potencijalni i gosti ugostiteljskih objekata dobro će paziti kamo će sjesti na ručak ili večeru, a kako oni, ili mnogi od njih, uglavnom nisu plitka džepa – ponuđač o tome i te kako treba voditi računa.

Ignac Kulier: Što i kako jedemo /Sve je pod kontrolom?

Dr.sc. Ignac Kulier jedan je od vodećih naših autoriteta u domeni prehrane. Do sada je objavio 17 knjiga o hrani i prehrani te mršavljenju. Njegova prva knjiga, iz 1986., za ono doba ekološke svijesti bila je daleko ispred svojega vremena. Najnovija njegova knjiga nosi naslov Što i kako jedemo/sve je pod kontrolom? Autor u njoj daje odgovore na brojna pitanja o tome što se događa s hranom oko nas i što sve nalazi put do naših stolova. Iznosi gole činjenice i manirom istraživača analizira pojave, njihove uzroke i posljedice. Priča o rizicima kontaminacije namirnica kancerogenim tvarima, o rizicima novih tehnologija i posebno o rizicima krivotvorenja namirnica. Glede izbora namirnica, analizira ljudsku psihologiju navodeći da čovjek lako prihvaća rizik od ulaska u automobil ili avion, ali nikako da razmisli o riziku od onoga što se nalazi u njegovu tanjuru.

– Jelo je najintimnije emocionalno iskustvo čovjeka tijekom kojega on dio svojega okoliša stavlja u svoj organizam. Znanje tu vrlo teško ulazi, a nasljeđe je ključni čimbenik – rado će reći dr.sc. Ignac Kulier. – Svi jedu da bi podmirili svoje prehrambene, energetske i hedonističke potrebe, ali što jedu i kako jedu, to je tema za razgovor. Bez obzira je li hrana iz kućne radinosti ili iz industrijskih pogona, ona može biti manje ili više kontaminirana. Hranom se može preživjeti, od hrane se može udebljati i oboljeti, otrovati, od hrane se može i umrijeti. Hrana znači isodobno i zdravlje i užitak ali i bolest, tegobe. Istina, najgore je kad je nema nikako! Briga o hrani znači brigu za sutrašjicu. Jedemo ono što sami napravimo, odnosno ono što nam servira prerambena industrija. Kad netko kaže sve je pod kontrolom, to može djelovati umirujuće, ali kod onoga tko iole razmišlja izaziva osip. Prirodne hrane u doslovnom smislu bit će sve manje, možda je više uopće i nema! Ono što se nalazi u prometu, na tržištu, to po zakonu jeste higijenski ispravno, ali nipošto ne znači da je dobro za zdravlje. Ne treba očekivati da nam netko kod hrane i pića nešto jamči: naše, vlastito znanje je jedino jamstvo!

Hrana i prehrana u moderno su vrijeme vrlo važni i u gospodarskome smislu i svakako je bitno da se o njima razmišlja u kontekstu eno-gastronomije, a to, eto, opet znači i u kontekstu turizma. Dobro je stoga da su se razmišljanja Ignaca Kuliera našla i u ovoj knjizi.

Knjiga 100 vodećih hrvatskih restorana u svojih nekoliko posljednjih izdanja donosi i rezultate anketa o navikama i potrebama gostiju u restoranima. Zgodno je to što je neke točke moguće i uspoređivati po godinama, od 2008. i 2009. pa do 2012.

– U cilju boljeg razumijevanja potreba gostiju, posljednjih nekoliko godina provodimo anketu među gostima restorana. Njome smo obuhvatili nešto više od 500 najčešćih posjetitelja restorana, od kojih je među ispitanicima ovaj out bilo 44 posto žena i 56 posto muškaraca. Prosječna dob ispitanika kretala se između 36 i 45 godina. Prosječan broj posjeta naših ispitanika restoranima u 2012. je bio 4,5 puta mjesečno, a to je, na žalost, čak oko 40 posto manje nego prethodne godine. Prosječna potrošnja bila je u 2012. oko 1300 kuna mjesečno, a to je oko 21 posto manje nego u 2011. Anketa je pokazala da je zahtjevnost gosta porasla, a da je potrošnja i te kako smanjena. Kakvoća i ljubeznost osoblja, široka ponuda hrane i pića te svježina namirnica pokazali su se osobito važnima u izboru restorana za posjet. Čak 13 posto više nego u 2011. restoran se bira po svježini namirnica, oko 10 posto više nego u 2011. traži se širi izbor hrane i pića, 14 posto više gostiju inzistira na visokom profesionalizimu i ljubaznosti osoblja. Zahtijeva se osjetno više jela iz segmenta onoga što možemo nazvati autohtoina kuhinja, i kreativnih jela pripremljenih od svježih, domaćih namirnica. Nekih 91 posto gostiju ne želi se vratiti u restoran u kojemu osoblje nije bilo ljubazno. Gosti su statistički u odnosu na 2011. manje zahtjevni jedino kad je je pitanju blizina parkirališta. U komentarima najviše zamjeraju ugostiteljima što ih drukčije tretiraju ovisno o tome koliko su u određenom trenutku spremni potrošiti. Dakle, na prvome mjestu po važnosti gostu su ponuda hrane i pića, slijede svježina namirnica, profesionalno i diskretno osoblje, cijene, odnos cijene i kakvoće, pozicija i ambijent lokala, mogućnost parkiranja, brzina usluge, tradicija, kreativnost, način plaćanja (narudžbenice, kreditne kartice…), poznanstvo s vlasnikom restorana, mogućnost dolaska s kućnim ljubimcima. Među jače naglašenim razlozima nedolaska u neki ugostiteljski objekt su, ovim redosljedom: neurednost i nečistoća, neljubaznost osoblja, loša usluga, loša ponuda, loš omjer cijene i kakvoće, previsoke cijene, dim i zagušljivost, buka i loša te preglasna muzika, loša ventilacija i mirisi iz kuhinje, osoblje restorana koje želi potaknuti na veći trošak, neprimanje kreditnih kartica – rekla je Karin Mimica.

Sa skupa o turizmu u zagrebačkoj Esplanadi: Vesna Pritchard, potpredsjednica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Dražen Cvijetić, autor projekta Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani 2013, Tatjana Rajković, direktorica istraživanja GfK – centra za istraživanje tržišta, Darko Lorencin, ministar turizma RH, Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice i Ivica Max Krizmanić, direktor hotela Esplanade

SPORNI CIJENE i DODATNI SADRŽAJI
Nekako u isto vrijeme prezentirani su u Zagrebu, pod nazivom Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani, rezultati istraživanja o tome kako Hrvati provode vikende, kamo putuju, kako traže smještaj, tko nam je uzor u turizmu, po čemu se Hrvatska razlikuje od ostalih destinacija, koja zemlja nam može biti uzor u dobroj organizaciji ponude za turiste. Evo nešto i o tome. Istraživanje su u lipnju 2013. putem Interneta na reprezentativnom uzorku internet populacije u dobi od 18 do 65 godina proveli mobilna aplikacija bestCROATIA i portali http://www.NAJBOLJEuHRVATSKOJ.info i http://www.VIKENDPLANER.info u suradnji sa GfK,

Po ovome istraživanju, hrvatski građani u prosjeku deset puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend izlete van svog mjesta boravka koji ne uključuju noćenje. Maksimalno četiri puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23 posto, pet do deset puta njih 44 posto, a više od deset puta 27 posto. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje šest posto hrvatskih građana.

Kad su u pitanju jednodnevni vikend izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Pa tako stanovnici Zagreba, Sjeverne Hrvatske, Like i Slavoniie najčešće idu u kontinentalni dio Hrvatske, Istrani na Sjeverni Jadran, dok Dalmatinci kombiniraju Srednji i Južni Jadran.

Na vikende van mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje, odlazi se rjeđe – u prosjeku pet puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, sedam puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske (34 posto), zatim na Srednji (23 posto) i Sjeverni Jadran (21 posto), u inozemstvo (15 posto), a na Južni Jadran samo sedam posto.

Na dulji vikend (s noćenjem), češće od ostalih, Zagrepčani odlaze na Sjeverni Jadran (38 posto), Istrani u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije češće od ostalih otputuju i u inozemstvo (24 posto). Više od polovice Slavonaca (57 posto) bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci, vjerojatno bježeći od svoje morske svakodnevice i sunca, preferiraju kontinentalni dio zemlje (39 posto).

Koliko se način na koji se provodi vikend razlikuje od načina na koji bi se želio provoditi vikend (idealan vikend)?

Hrvatski građani vikend najčešće provode odmarajući se kod kuće (40 posto) ili šetajući prirodom (37 posto). Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće (51 posto), dok Istrani češće provode vikende u prirodi (46 posto), mlađi (od 18 do 24 godine) češće od ostalih vikende provode na kavi s društvom (35 posto), a oni malo stariji (25 do 29 godina) češće od ostalih se druže s prijateljima izvan kuće (39 posto).

Najveći dio (29 posto) idealnim vikendom smatra odlazak na izlet van svog mjesta boravka, dok je za 24 posto idealan vikend kombinacija rekreacije, zabave i odmora. Za 14 posto idealan vikend je šetnja pored mora s doručkom na sunčanoj terasi, jednom riječju, romantičan vikend.

Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora (38 posto), dok je osobama srednjih godina (41 do 55 godina) idealan vikend izlet u prirodu (38 posto). Ljudi s mora (Dalmatinci i Istrani) rjeđe od ostalih idealnim vikendom zamišljaju šetnju uz more i kavu na suncu. Njima je češće od ostalih idealan vikend putovanje (Istrani – 22%), a Dalmatincima party uz roštilj i dobro piće (18 posto).

Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana namjeravalo je otputovati na Srednji Jadran (30 posto), slijedi Sjeverni Jadran (21 posto), dok je na Južni Jadran željelo otići njih 12 posto. U inozemstvo je planiralo otputovati 10 posto ispitanika. Ovo ljeta nije imalo namjeru nigdje otputovati 26 posto hrvatskih građana, bilo iz financijskih razloga, obaveza…

Kada se već odluče za putovanje, hrvatski građani informacije o smještaju, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, najčešće traže preko poznatih ili prijatelja (na osnovi njihovih preporuka) – 47%. Osim preporuka prijatelja, o smještaju se informiraju i na Internetu, bilo preko službenih adresa gradova (24 posto), web stranica hotela (21 posto), web stranica turističkih agencija (20 posto). U turističke agencije odlazi manji postotak – njih 10 posto.

Velika većina (88 posto) provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija/ocjena ljudi na portalima za rezervaciju (npr. booking.com i dr.) – 46%, slijede provjere preko poznanika (42 posto), kao i provjera na osnovi komentara na blogovima/forumima (39 posto).

Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma hrvatski građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30 posto) ili o gastronomskoj ponudi (23 posto), te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19 posto).

Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46 posto) smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more to koje Hrvatsku razlikuje od ostalih destinacija.

Austrija i Španjolska su zemlje za koje najveći broj hrvatskih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu. Kad bi hrvatski građani mogli sjesti u fotelju Ministra turizma s ciljem poboljšanja ove gospodarske grane, najveći broj bi prvo unaprijedio dodatnu ponudu (25 posto), a zatim snizio cijene (14 posto).

Na prezentaciji rezultata istraživanja u zagrebačkom hotelu Esplanade bili su Darko Lorencin, ministar turizma RH, Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice, Ivica Max Krizmanić, direktor hotela Esplanade, Vesna Pritchard, potpredsjednica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Tatjana Rajković, direktorica istraživanja GfK – centra za istraživanje tržišta i Dražen Cvijetić, autor projekta Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani 2013.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Burgenland/AUSTRIJSKA ISKUSTVA i DRAGULJI GRADIŠĆA

UZ ULAZAK HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU OBIŠAO SAM NEKOLIKO INOZEMNIH VINORODNIH PODRUČJA, MEĐU PRVIMA ONO UZ NAJVEĆE EUROPSKO STEPSKO – NIUZALJSKO ILI NEŽIDERSKO JEZERO, TAMO GDJE SU OSTACI ALPA NA PRIJELAZU U PANONSKU REGIJU

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Sredina 2013. za Republiku Hrvatsku službeno je označila veliku prekretnicu: ušli smo u Europsku Uniju, što nam je donijelo i neka nova pravila ponašanja, ali nove mogućnosti. Iako smo zemlja s tradicijom u vinogradarstvu i proizvodnji vina dužom od 2000 godina, tek u novije vrijeme krenuli smo s ozbiljnijim nastojanjima da nas svijet prepozna i prizna i po dobroj plemenitoj kapljici. Danas je to važnije nego što je bilo valjda ikad prije, jer konkurencija etiketa u svijetu je velika, ali i jer je u modernome društvu Bakhov nektar postao nešto što je mnogo više od proizvoda namijenjenoga da se prodaje tek kao piće samo za sebe. Vino je fenomen koji, kao što lokomotiva vuče vlak, i izvan segmenta uzgoja grožđa, proizvodnje vina i jednostavne trgovine vinom pokreće cijeli niz gospodarskih aktivnosti, prvenstveno onih nazočnih u neobično obuhvatnoj i višeslojnoj te profitabilnoj – stoga danas u svijetu i jednoj od najznačajnijih! – privrednoj grani kao što je turizam.

Uz ulazak Lijepe naše u EU krenuo sam malo po Europi, u znane vinske zemlje, i u svjetski čuvena vinorodna područja, a i u svjetski glasovite podrume. Pa, da vidimo što se tamo događa s vinom i oko njega.

Vinorodni dijelovi Austrije smješteni su na istoku zemlje, uz državnu granicu sa Češkom na sjeveru, Slovačkom na sjeveroistoku, Mađarskom na jugoistoku i Slovenijom na jugu. Najviše hektara je u Donjoj Austriji (Niederösterreich), tu su, uz rijeku Dunav, glasovita vinogorja Kamptal, Kremstal i Wachau, zatim Traisental, pa Wagram i Weinviertel, druga po veličini vinska regija je Gradišće odnosno Burgenland. Na sjeveru Gradišća, uz Niuzaljsko ili Nežidersko jezero, vinogorje je Neusiedlersee. Uz taj sjeverni dio Gradišća drže se Thermenregion, Carnuntum i Beč. Dio Gradišća u sredini zvan je MittelBurgenland (Srednje Gradišće), a dio na jugu SüdBurgenland (Južno). Uz granicu s Južnim Gradišćem je Štajerska, koja se dijeli na WestSteiermark (Zapadnu), Süd-ostSteiermark (jugoističnu) i SüdSteiermark (južnu), taj predio je uz samu državnu granicu sa Slovenijom

Za prvo odredište izabrao sam Austriju i njenu vinorodnu pokrajinu Burgenland. Burgenland stoga što ima doista sjajna vina, od bijelih i crnih pa do visokih slatkih predikata, ali i zato što je Gradišće i povijesno vezano za Hrvatsku. A Austriju ne samo iz razloga što nam je zemljopisno blizu, nego i zbog stoga što se neposredno uoči ulaska u EU ona što se tiče internacionalne razine tržišta vinom nalazila u sličnoj situaciji kao mi sada.

Burgenland, Gradišće, oko 14.000 hektara pod trsjem

Potrošnja vina u Austriji počivala je na domaćoj produkciji, a Austrija, u ono vrijeme još uvijek na neki način i s teretom velike vinske afere sredinom osamdesetih godina ali i s proizvodnjom debelo orijentiranom na kapljicu za tipičan tadašnji austrijski ukus (laganije, svježe, kiselkasto-slatkasto, nekomplicirano, za piti na količinu), strahovala je od mogućih teških posljedica po svoju vinsku branšu kad padnu granice i kad na domaće tržište počnu stizati vina odasvud pa i po povoljnijim cijenama od onih domaćih, s druge strane strahovanja su bila vezana i uz tadašnji nivo sposobnosti Austrije da svojim vinom uspješno prodre na druga tržišta.

Crni scenariji koje su najavljivala spomenuta strahovanja nisu se ostvarili: Austrija je od internacionalno u vinskome smislu anonimne zemlje upravo nakon što je ušla u EU postala jedna od najcjenjenijih vinskih zemalja svijeta!

Brojke s kojima je u ožujku 2013. izašao Statistički zavod Austrije govore i o novom rekordu ostvarenome u austrijskoj vinskoj branši u financijskome smislu u 2012. godini. Ukupni opseg austrijskog izvoza vina dosegnuo je 47,4 milijuna litara, a vrijednost izvoza 132,2 milijuna eura, što je u obje grupe porast od oko pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj najnoviji financijski uspjeh Austrijanci vide kao rezultat bitnog smanjenja izvoza otvorenoga vina te istodobno i bitnog povećanja izvoza buteljiraniih vina, koja, dakako, imaju višu cijenu, pa se eto lijepo pokazalo da se i s ukupno manjom količinom vani plasiranih litara može ostvariti osjetno bolji prihod.

U 2002. godini, dakle prije jednog desetljeća, Austrijanci su izvozili oko 55 milijuna litara vina u bačvama, tj. rinfuzi, a tek 19,5 milijuna litara vina u buteljama, ukupno je to bilo oko 75 milijuna litara. Izvoz rinfuze bio je tada gotovo triput veći od izvoza vina u butelji. Međutim desetljeće poslije, znači u 2012. godini, oni su izvezli ukupno gotovo 30 milijuna litara manje nego 2002., ali je odnos rinfuza-butelja znatno izmijenjen nauštrb rinfuze: čak 40 milijuna litara išlo je u inozemstvo kroz butelje, a samo 7,4 milijuna litara rinfuzno. Značajno su se odmaknuli od kategorije jeftinoga proizvoda i uspjeli su se na međunarodnome tržištu pozicionirati u grupi proizvoda s dobrim odnosom između kakvoće i cijene. Dosegnuli su prosječnu cijenu od gotovo tri eura i sad se guraju u cjenovni rang između tri do šest eura. Povećanje količina izvezenih butelja i stečena visoka reputacija na vrlo važnim europskim tržištima kao Njemačkoj, Švicarskoj, i Nizozemskoj, ali i na tržištu SAD, sada im, kako kaže Willy Klinger, direktor organizacije Austrian Wine Marketing Board (Austrijski ured za vinski marketing), uvelike pomažu i u poslovanju s dosta teškim tržištima kao što su Japan, te otvarajuća mnogoljudna perspektivna Kina.

Willy Klinger, direktor Austrian Wine marketing Boarda

DISTRICTUS AUSTRIAE CONOTROLLATUS
Austrijski proizvođači marljivo su kroz proteklih desetak godina dizali kakvoću svojih vina, nastojeći maksimalno zadržati naglasak na tipičnosti kapljice po područjima ali na način da istodobno vina budu organolepotikom prihvatljiva internacionalnom potrošaču. Da bi bolje istaknuli svoja vinogorja i uža područja, Austrijanci su uveli novu apelacijsku oznaku DAC – Districtus Austriae Controllatus, bitnu s marketinškog stanovišta jer kroz nju se u prvi plan stavlja geografsko područje, koje imaju samo oni, a ne sorta, koju može imati svatko i svugdje. Apelacija Districtus Austriae Controllatus (DAC), koja označava kvalitetno vino iz specifičnih područja, ograničena je samo na najtipičnija vina dotičnog predjela, a postoji u varijanti classic, u koju spada kapljica srednjega tijela i s naglaskom na voćnosti, te reserve, dakle ambicioznije proizvedeno tipično vino kraja, sa snažnim tijelom i s velikim potencijalnom za odležavanje. Vina označena s DAC ne trebaju na etiketi nositi naziv sorte, dovoljan je samo naziv područja odakle su, a, kao primjerice u Burgundiji, za svako područje točno je određeno koje sorte su u pitanju.

Austrijanci su se odlično organizirali u marketingu. Jedna od svakako ključnih osoba u austrijskom vinskom marketingu upravo je spomenuti Willy Klinger, s kojime smo porazgovarali o nekim austrijskim iskustvima vezano uz svojedobni ulazak Austrije i EU te vezano i uz sadašnje stanje austrijske vinske industrije u poslovnome smislu.

Zamolio sam Willyja Klingera da ukratko predstavi vinogradarsko-vinsku Austriju. Evo što je rekao:

– Vinogradarska Austrija nalazi se u pojasu nešto svježije klime, između 47 i 48 sjeverne paralele, njena vinorodna područja su, u odnosu npr. na glasovite francuske vinske centre Beaune u Burgundiji i Reims u Champagnei, upravo na geografskim širinama između ta dva grada. Tla su, ovisno o pozicijama, vulkanska i kamenita, zatim s dosta loessa odnosno prapora, pjeskovita i ilovasta.. Usporedi li se to geografski s drugim znanim europskim vinskim centrima, može se kazati da je vinogradarski dio Austrije smješten između burgundijskog Beaunea i šampanjskog centra Reimsa. Austrijski vinogradi nalaze se na istočnome dijelu zemlje, uz granicu sa Češkom na sjeveru pa Slovačkom i Mađarskom na krajnjem (sjevero- i jugo-) istoku, i Slovenijom na jugu. Tla su, ovisno o pozicijama, vulkanska i kamenita, zatim s dosta loessa odnosno prapora, pjeskovita i ilovasta. Austrija ima oko 46.000 hektara vinograda, 20.000 uzgajivača grožđa na svakoga od kojih, gleda li se u prosjeku, otpada oko 2,26 hektara vinograda. Posjedi i jesu uglavnom površinski mali i po tome smo, barem kako sam čuo o situaciji kod vas, dosta slični Hrvatskoj. U Austriji oko 6500 pogona buteljira vino, u kategoriji kvalitetnoga. Proizvodnja vina godišnje u meteorološki normalnoj godini kreće se oko 2,5 milijuna hektolitara. Izvozimo nešto manje od 50 milijuna litara, a toliko vina i uvozimo, potrošnja se kreće oko 2,5 milijuna hektolitara, dakle račun je izravnan.

Gdje se najviše troši austrijsko vino?

– Od količine koja ostaje u Austriji oko 41 posto popije ga se po restoranima, dakle u segmentu ugostiteljstva, 31 posto produkcije konzumira se u austrijskim kućanstvima, gastarbajteri ga popiju nešto više od pet posto. Najveća vanjska tržišta su Njemačka, sa 32,6 milijuna litara od čega ostvarujemo prihod od 71,8 milijuna eura, Švicarska sa 2,4 milijuna litara i s realiziranih čak 14,9 milijuna eura, SAD s 1,7 milijuna litara i sa 7,6 milijuna eura, slijede Nizozemska s 1,2 milijuna litara i 4,7 milijuna eura, Švedska sa 0,8 milijuna litara litara i 3,6 milijuna eura, Velika Britanija s 0,3 milijuna litara i s 2,3 miliuna eura, te Finska sa 0,4 milijuna litara i s dva milijuna eura prihoda.

Najraširenija sorta u Austriji je Veltlinac zeleni odnosno Grüner Veltliner. Slijede, od domaćih, Neuburger, pa Zierfandler, Rotgipfler, Veltlinac crveni, Zweigelt, Frankovka, Lovrijenac i Blauer Wildbacher. Oko 30 posto vinograda u Austriji pokriva Veltlinac zeleni. Od internacionalnih kultivara tu su, kao najzastupljeniji, Rizling rajnski, Sauvignon Blanc, Muškat žuti ili Muskateller, Pinot bijeli, Chardonnay, Pinot crni.

Po riječima Willyja Klingera, oko 20 posto austrijske poljoprivrede je na kolosijeku organske produkcije, a od toga u kontekstu vina riječ je o gotovo 10 posto, zatim, nekih 75 posto je u sustavu integrirane proizvodnje dakle s minimumom intervencija. Najveći prinosi kreću se oko devet tona po hektaru odnosno do najviše oko 65 hl po hektaru. Klinger ističe kako Austrijanci proizvode većma manufakturno, autentično, obiteljski, s karakterom, dok je aktualni svjetski trend, koji nameću velike kompanije i iz velikih zemalja, prvenstveno komercijalni, industrijski, tehnički odlično odrađeni ali i dosta unificirani proizvod. Upravo taj prirodi prijateljski uzgoj te vina s tipičnošću i s karakterom daju na tržištu vrlo dobar vjetar u leđa austrijskome vinu, dodaje Klinger. I napominje kako austrijsko vino obilježava sedam elemenata a to su tlo, klima, sorte, kultura prema tome piću, ljudi koji se vole veseliti uz vino, briga za prirodni okoliš, te velike mogućnosti sljubljivanja vina s jelima raznih kuhinja.

AUSTRIAN WINE MARKETING BOARD
Već spomenuta marketinška organizacija Austrian Wine Marketing Board, kojoj je eto Klinger na čelu i koja u energičnom radu na promociji austrijskoga vina koristi svaki detalj što ga smatra komparativnom prednošću, vrlo je dobro umrežena, snažna i učinkovita. Izvori financiranja dolaze s više strana. Evo i strukture vlasništva AWMB-a:
Vlasnici Austrian Wine Marketing Boarda su vinska industrija s 50 posto udjela, i regijske vlasti s 50 posto. Konkretno, prvih 50 posto vlasništva podijeljeno je na 25 posto koji otpada na Poljoprivrednu komoru i na 25 posto koji otpada na Gospodarsku komoru Austrije. Što se tiče regijskih vlasti, vlasništvo je raspodijeljeno ovisno o veličini površina pod trsjem. Pokrajine Donja Austrija i Burgenland kao najveća austrijska vinorodna područja drže po 15 posto udjela, a Štajerska i grad Beč po 10 posto. Proračun AWMB je oko osam milijuna eura, s time da 3,3 milijuna eura osigurava vinska industrija, konkretno vinogradari/vinari sa po 55 eura po hektaru godišnje, te proizvođači vina/ otkupljivači grožđa sa po 1,1 euro po hektolitru proizvedenoga vina, zatim 3,3 milijuna eura godišnje osiguravaju regijske vlasti, a 0,7 milijuna eura daje država Austrija, isto toliko dolazi iz fondova EU.

– Austrija, koja – naglašava Willy Klinger – kao mala zemlja ne može konkurirati s velikim količinama vina ali na tržištu se u globalnoj konkurenciji s količinski velikim igračima može uspješno nositi s manjim serijama karakternih i tipičnih vina, osobito mnogo polaže na marketing vina, a on se uvelike, osim na kakvoći i karakternosti te geografskoj pripadnosti proizvoda, bazira i na tipičnoj lokalnoj hrani, tradiciji, kulturi, na pružanju edukacije vezane uz vino, zatim na tijesnoj suradnji s domaćim ali i utjecajnim inozemnim medijima javnog informiranja. Mi općenito u Austriji volimo živjeti u lijepom i uređenome okruženju, a kad govorimo o vinu želimo i da ambijenti u koje pozivamo u goste na čašicu budu dotjerani, posebni. Naročito se trsimo da podrumski kompleksi budu ne samo suvremeno opremljeni radi kvalitetnije proizvodnje vina, nego i da se ističu i u segmentu arhitekture, a i da se sadržaji u njima, tj, uređenost, dekoracije, namještaj pa i programi poput wellness i spa, lijepo uklapaju u današnje shvaćanje visoke kakvoće življenja. Ovakav pristup stvara jaki magnet za turističke posjete, za vinski turizam.

————————————————————————————

Središte edukacije: Weinakademie Österreich, Austrijska vinska akademija u gradiću Rustu

Voditelj MW Josef Schuller u razgovoru s nama u dvorištu Akademije

Dr. Josef Pepi Schuller MW, prvi austrijski Master of Wine. Diplomu je stekao 1998. godine. Schuller je Gradišćanac i izvrsno govori hrvatski, to je gradišćanski hrvatski s nizom izraza koji se u modernome hrvatskome više i ne rabe

AUSTRIJSKA VINSKA AKADEMIJA – Ustanova za edukaciju o vinu utemeljena je u Rustu 1989. godine kao Gradišćanska vinska akademija, Weinakademie Burgenland, tek potom postala je Austrijskom vinskom akademijom. Godišnje se u njoj održi oko 850 seminara, koje, kaže mi direktor/voditelj Josef Schuller MW, pohodi oko 17.000 osoba željnih znanja o vinu, bilo iz profesionalnih razloga, jer se npr. bave trgovinom vinom, ugostiteljstvom, bilo iz privatnih hedonističkih razloga.
Start je s baznim tečajevima, slijede napredni, i tako se, polažući više razine, dolazi do diplome Vinskog akademika (Weinakademiker). Austrijska vinska akademija tijesno surađuje s ustanovom Wine & Spirits Educational Trust iz Londona, kao i s Institutom Masters of Wine, tako da su njeni tečajevi priznati kao dobra osnova za osvajanje titule MW.
Austrijska vinska akademija na partnerskoj osnovi surađuje po pitanju seminara ali i održavanja određenih vinskih manifestacija s palačom Coburg (Palais Coburg). Vlasnik palače Coburg je Nijemac Pürringer, koji je za direktora angažirao eksperta Franka Smouldersa. U podrumu Palače, čujem, postoji vina u vrijednosti oko 25 milijuna eura! Akademija surađuje i s vinogradarsko-vinarskom školom u švicarskome Wädenswillu.
Tečajevi do titule Master of Winea odvijaju se u Londonu, Bordeauxu i Rustu. Cijena tečaja u trajanju od tjedan dana npr. na temu najboljih svjetskih vina i s naslovom Fine & Rare Vein Course stoji oko 6000 eura. Jedan od polaznika toga tečaja je i iz Hrvatske! Trošak pak nauka do diplome MW a koji u prosjeku traje nekih četiri do pet godina i u tijeku kojega treba i dosta putovati svijetom, penje se i do 30.000 eura! ∎

—————————————————————————-

Vrlo je važno navedeno opredjeljenje Austrijanaca prema edukaciji vezanoj uz vino, naime što je potrošač educiraniji veći su izgledi da troši vina više kakvoće i skuplja. Austrijanci su utemeljili Vinsku akademiju, sa sjedištem u gradiću Rustu na obali Niuzaljskog jezera u Burgenlandu, povezali su se s engleskim WSET-om (Wine and Spirits Educational Trust) i Institutom Masters of Wine, tako da se dio edukacije odvija i kod njih. Interes za prohađanjem je velik, kroz seminare uvijek postoji velika mogućnost jače prezentacije primjera i kroz austrijske uzorke i austrijska vinogorja, jedno s drugim odlična je promidžba i vina i kraja, pa u konačnici i zemlje. Edukacija inače ide od osnovnog tečaja prema naprednome 1, pa prema diplomi WSET, zatim do titule Vinskog akademičara (WeinAkademiker) i na kraju do titule Master of Wine.

I još nešto: AWMB, razmišljajući slojevito poslovno, pobrinuo se i za proizvode suvenirske i praktične vrijednosti, poput majica, kišobrana i nekih drugih predmeta na kojima je dakako obvezno, negdje jače a negdje diskretno decentno, otisnut znak austrijskoga vina te koji se daruju ali i prodaju, pa se eto s tima koji se prodaju ostvaruju dva efekta: promidžba i zarada od plasmana predmeta…

Kao rezultat svega, Austrijanci bilježe porast svojega (vinskoga) turizma, podaci vele da je od 1995. do 2008. narastao za 1,2 posto. Od ukupnog broja turista u Austriji najviše onih vinskih je upravo Austrijanaca, slijede Englezi, pa Amerikanci, Mađari, Nijemci, Nizozemci, Talijani, Švicarci Francuzi, Česi, Rumunji, Danci i Belgijanci…

ŠTO NAM JE ČINITI?
Pitam Willyja Klingera kakvi su njegova razmišljanja i preporuke na temelju austrijskih iskustava, o čemu mi sada kad smo u EU trebamo jače voditi računa.

– Ako to već nije učinjeno, zasigurno valja najprije napraviti inventuru u branši kod kuće, i razmotriti aktualnu situaciju oko vina i oko tržišta vani. Vinski svijet jače se promijenio u posljednjih 30 godina nego u tisuću godina prije toga. Može se govoriti općenito o eksploziji kakvoće. U tehničkome smislu kvaliteta svih vrsta vina drastično se poboljšala. Enolozi, winemakeri dobili su iznimno mnogo na važnosti. Proizvođači su sve profesionalniji, ništa se više ne prepušta slučaju. Francuska više nije jedini lider. Snažno su se kakvoćom i uspješnosti na tržištu izdignuli Talijani, tu su i Španjolci. Pojavilo se dosta zemalja-novih proizvođača vina, sve značajniji igrači na tržištu su zemlje Novoga svijeta. Konkurencija na tržištu sve je žešća. Otvorila su se nova tržišta. SAD su se vinule među tri do četiri najvažnija tržišta na svijetu. Treba nešto naučiti i iz primjera Australije, koja je svojedobno naglo počela bilježiti sjajne uspjehe u izvozu, to je dalo poticaje za novu, jaču sadnju vinograda ali onda su nastupili problemi s plasmanom, dakle nužno je biti razuman i dugoročno razmišljati te donositi odluke na temelju dobro proanaliziranih okolnosti i predviđenih trendova.

Klinger se osvrće i na način distribucije, plasmana:

– Promjene se bilježe i u načinu distribucije i prodaje vina. Supermarketi nude ne više samo jeftino, nego i sve bolja i na polici skuplja vina, zahvaljujući obogaćenju ponude još i na bazi pažljivije selekcije uspjeli su i znatno povećati prodaju kapljice. Diskontne prodavaonice također već prodaju vina i s višim cijenama. Vinoteke kao specijalizirani dućani profilirale su se prvenstveno kao ponuđači visokokvalitretnih vina. Izravna prodaja vina na vinskome posjedu vrlo je važna za napredak vinskog turizma. Proizvođači vina uvelike se udružuju u manje interesne skupine radi bolje promidžbe vina svojega područja. Osjetno se razvila prodaja vina putem interneta. U sve većem broju ugostiteljskih objekata buteljirano vino nudi se i na čašu. Što se tiče ponašanja potrošača, valja biti svjestan da se smanjila potrošnja vina u većini zemalja tradicijskih proizvođača plemenite kapljice, zatim da se nakon perioda jagme za crnim vinom, poslije one čuvene američke TV-emisije French Paradox, u posljednje vrijeme eto sve se više traži bijelo vino. U konzumaciji sve šire se s prijašnjeg običnog pijenja prelazi na kušanje. Ne znači to nužno da se u konačnici popije bitno manja količina, ali kušanje je nešto što ima priču i može ga se svrstati u domenu određenog edukacijsko-zabavnog programa realizacijom kojega je ponuđaču moguće zaraditi više a potrošač dobije veće zadovoljstvo. Valja svakako voditi računa i o tome da potrošač može biti i nevjeran i da se lako prebacuje s neke etikete na drugu i s nekog proizvođača na drugoga. Vino je postalo dio stila i kulture življenja, lifestylea, vino je orestižan dar, Wine & Dine isprofiliralo se kao znak određene rafiniranosti, i imućnosti. Budući da je vino u društvenom životu steklo vrlo visoki image, budući da je ponuda golema i za sve je ukuse i afinitete, budući da je zemalja kao tržišta i poprišta konzumacije vina kao i naroda i narodnosti mnogo, logično je da se morao razviti i novi način komunikacije vezano uz vino, dakle bitne su dobro osmišljene pa i učestale prezentacije i to po mogućnosti uvijek na jeziku koji šira sredina gdje se vino prezentira razumije. Danas se i u segment vina debelo ugurao engleski kao univerzalni jezik. U novije vrijeme upravo britanski i američki mediji dominiraju komunikacijom na temu vina. Veliku ulogu u komunikaciji igraju specijalizirani mediji koji daju ocjene vinima, kao i posebne knjige-vinski vodiči.

————————————————————————-

11 ŽENA i NJIHOVA VINA i RWB – U komunikaciji i plasmanu vina važni su zajedništvo i dobro osmišljeni nastupi. U Austriji je priličan broj manjih udruga osnovanih na temelju određenih poveznica među proizvođačima, bilo da je riječ o renomiranim vinarima (Renomierte Weingüter Burgenland), bilo da je riječ o istomišljenicima u filozofiji produkcije i nekom vinogorju odnosno još užem području na koje se kani skrenuti pažnja i čije se specifičnosti nastoje učinkovitije prenijeti javnosti (Pannobile, Leithaberg…), bilo da je riječ o tome da su žene htjele pokazati kako se one bave vinom i kako mu pristupaju i u plasmanu, pa tako postoji, na razini cijele Austrije, udruženje 11 žena i njihova vina. U tom udruženju je i Heidi Schrock iz grada Rusta, enologinja školovana u Austriji, Njemačkoj i Južnoj Africi, posjednica 10 hektara vinograda.

Heidi Schröck (70 posto bijelih i 30 posto crnih vina) dozrijeva kapljicu i u bačvama od bagrema

Među članovima pak udruge Renomierte Weingüter Burgenland (RWB) posjed je Feiler-Artinger iz Rusta. Od starijih generacija vodstvo nad njime preuzeo je mladi Kurt Feiler. Feiler-Artingeri obrađuju 28 hektara vinograda, opredijelili su se za biodinamski uzgoj, a u trsju im pomaže sve traženiji stručnjak sa vinogradarstvo Marco Simonit iz Furlanije. Feiler-Artingeri nude dvije trećine crnoga i trećinu bijeloga vina, od bijelih sorata najviše imaju Pinota bijeloga, Chardonnaya i Graševine.

Kurt Feiler veli da bi se rado proširio još za koji hektar, međutim teško je naći dobar teren. Nije više problem zabrane sadnje i težnja EU da poticajima vinogradarima da iskrče lozu smanji viškove vina, sada je riječ o tome da se vinogradi smiju saditi isključivo na tipičnim i tradicijskim vinogradarskim pozicijama, a takve su manje-više sve već zauzete. Europska Unija više ne želi trošiti novac na sječu vinograda, nego želi u fondovima imati što više novaca za promidžbu vina na tržištima trećih zemalja. ∎

Kurt Feiler, Feiler Artinger

———————————————————————————-

NOVE OZNAKE
Specijalizirani mediji za eno-gastronomiju postoje već dugo, kao i knjige vinski vodiči, i dobar dio potrošača u svijetu već se i dosta naučio o vinima, postao je i zahtjevniji u izboru, reći će Klinger

– S obzirom na načine proizvodnje ali i na spomenutu veću zahtjevnost konzumenata u odnosu na prije, sve više do izražaja dolazi dioba između tzv. industrijskih vina, tj. komercijalno dizajniranih vina napravljenih ponajprije u podrumu i tako da se svide na prvu loptu i privuku široki krug kupaca, i one tzv. izvorne kapljice za koju se može reći da je vino terroirea. Na jednoj su strani velike kompanije, a na drugoj obiteljske manje vinarije. Vina prvih odišu uglavnom uniformiranošću, a ona ovih drugih individualnošću. Brend je suprotstavljen porijeklu. Dominacija jakih brendova vidljiva je u supermarketima. U novije vrijeme kao odgovor na industrijalizaciju proizvodnje snažno jača pokret za proizvodnju vina terroirea, organskih i tzv. prirodnih vina. Potrošači, koji vole saznati o zdravlju, pa dakako i o tome kako vino utječe na zdravlje, u sve većoj mjeri postaju zabrinuti zbog raznih doduše zakonom dopuštenih ali ipak ne baš i za organizam zdravih aditiva koji se koriste u proizvodnji hrane i vina, u dobroj mjeri priklanjaju se upravo proizvodima za koje smatraju da su realizirani uz prirodi prijateljski uzgoj i prikladniji za očuvanje zdravlja.

Willay Klinger osvrnuo se i na promjene u strategiji EU vezano uz vino, na nove propise i na posljedice toga za marketing.

– Europska Unija obuhvaća gotovo polovicu ukupne svjetske površine pod trsjem a u svjetskoj produkciji vina sudjeluje sa oko 65 posto, u globalnoj potrošnji pak drži oko 57 posto. U ovome trenutku na EU otpada oko 70 posto svjetskog izvoza vina. Europska strategija u općenito poljoprivredi odmah nakon drugog svjetskog rata bila je osiguravanje dovoljno hrane, a da bi se to postiglo bilo je nužno široko pomaganje proizvodnji, dakle favorizirale su se količine. A potom je, kad su se pojavili viškovi, bilo nužno otkupljivati ih radi stabilizacije cijena i radi održavanja sigurnosti glede prehrane. I vinsko tržište odmah nakon 1945. trebalo se, dakako, stabilizirati, to nije trajalo dugo. Proizvodnja je hitro rasla, da zadovolji rastuću potražnju. U osamdesetim godinama međutim potražnja je počela opadati. Zakonskih ograničenja vezano uz sadnju vinograda nije bilo. Potom, kako je potražnja jače opadala i pojavljivale su se sve veće i zabrinjavajuće zalihe vina, krenulo se otkup tih viškova vina i u destilaciju, ali destilacija se pokazala preskupom da bi se na njoj i ostalo, te su počele zabrane sadnje i startalo se s poticajima za krčenje vinograda. Najnovija strategija EU je da se proizvođači vina osposobe da sami prežive na tržištima EU i u svijetu, u tom smislu predviđeni su paketi učinkovitijih zakonskih mjera koje je pri čitanju lakše razumjeti, te osiguravanje sredstava za ofenzivnu promidžbu posebice na trećim tržištima. Tendencija je njegovanje najboljih europskih tradicija u proizvodnji vina i jačanje uloge vinskog sektora u socijalnom i ambijentalnom smislu u ruralnim prostorima, radi njegova općeg ekonomskog uzdizanja. Zadatak Fondova je da poticajima, uz međunarodnu promidžbu kvalitetnih proizvoda, pomažu realizaciju korisnih i naprednih inovacija u poljoprivrednoj proizvodnji i produkciji hrane, kao i razvoj ruralnih prostora i deverzifikaciju gospodarske djelatnosti u ruralnim prostorima s ciljem da se bolje parira svjetskoj konkurenciji te da se bolje udovolji potražnji potrošača.

U tome smislu, dakle stavljanja naglaska na određeno proizvodno zemljopisno područje, bilo je i uvođenje novih oznaka.

– Što se tiče stila u smislu sadržaja neprovreloga sladora, kao suho vino može se označiti ono sa do 9 g/l neprovreloga šećera, kao polusuho ono čak sa do 18 g/li ostatka sladora, kao poluslatko ono sa do 45 g7l sladora a kao slatko ono s više od 45 g/l sladora. Zaštićena oznaka izvornosti odnosno Protected Designation of Origin (PDO) pokriva poljoprivrede proizvode i prehrambene artikle i pića koji su proizvedeni u određenom zemljopisnom području uz uporabu za dotični proizvod propisane, na pravilniku bazirane tehnologije. Zaštićena zemljopisna indikacija ili Protected Geographical Indication (PGI) pokriva poljoprivredne proizvode i prehrambene arktikle i pića koji su tijesno vezani uz određeno zemljopisno područje s time da se najmanje jedan dio u procesu produkcije odvija u dotičnome kraju. Oznaka Zajamčeno tradicijski specijalitet ili Traditional Speciality Guaranteed (TSG) treba istaknuti tradicijski karakter proizvoda, bilo što se tiče njegova sastava, bilo oblika produkcije.

Novi Zakon o vinu EU predvidio je sljedeće oznake: vino bez navoda porijekla, vino sa zaštićenom zemljopisnom indikacijom ili Protected Geographical Indication (PGI) i vino sa zaštićenom izvornosti odnosno Protected Designation of Origin (PDO). Austrija je na tragu tog EU-zakona u svojemu Zakonu o vinu prihvatila oznake Wein za vino bez navoda geografskog porijekla, zatim Landwein, što odgovara EU Protected Geografical Indication (PGI), te Qualitätswein, odnosno kvalitetno vino, što odgovara EU zaštićenoj oznaci izvornosti odnosno Protected Designation of Origin (PDO) – kazao je Willy Klinger.

I prepustio nas da se u neke stvari i sami uvjerimo na licu mjesta.

SJAJNI JURIS
Obišao sam, kao što je navedeno u uvodnome dijelu, nekoliko vinskih posjeda u Burgenandu, a sve je bilo u suradnji s AWMB. Na putovanje smo pošli kolege Vito Andrić, koji piše za Večernji list, Ivo Kozarčanin koji piše za 24sata i ima svoj blog Bakusov sin, zatim Mario Meštrović, sommelier restorana Mon Ami iz Velike Gorice, i ja ispred Svijeta u čaši i svojeg bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com

Sjajan doček i prijem te razgled i degustacija bili su na završetku našeg boravka u Gradišću, u Golsu kod kuće Juris Georga i Axela Stiegelmara. Bilo je to doista veliko finale tog lijepog trodnevnog boravka u Austriji. To je bilo zapravo i za očekivati, jer kuća Juris član je vrlo prestižne udruge gradišćanskih vinogradara/vinara Renomierte Weingüter Burgenland.

Axel Stiegelmar, podrum Juris u Golsu

Axel Stiegelmar, koji nas je dočekao vrlo srdačno, najprije je predstavio mjesto Gols što se nalazi uz desnu obalu Niuzaljskog jezera: u njemu živi oko 4000 stanovnika, unutar granica općine je 2000 hektara vinograda, većma na Parndorfskoj visoravni, na nadmorskoj visini od oko 150 metara i više. Područje spada u vinogorje Neusiedlersee. Vinogradarstvom i vinarstvom tamo se bavi oko 200 obitelji, 100 od njih finalizira vino i plasira ga u boci pod svojom etiketom. Bijele sorte su na ravnome dijelu i bliže jezeru te gdje se tlo sastoji uglavnom od ilovače, nazivaju je panonska ilovača, a crni kultivari su na obroncima brda. Na razini od nekih 150 do 180 metara raste Frankovka, a Pinot crni i Lovrijenac (Austrijanci i Nijemci kažu mu St.Laurent), na položajima su na visinama iznad Frankovke. Uz Ungerberg (brdo Unger), posebno kvalitetne pozicije na onome dijelu su Hochreit, Altenberg, Goldberg, Salzberg, Heide, Breitenteil, Gabarinza.

U podrumu: Axel uz bednjeve, namjerno izabrane s manjim zapremninama, tako da se svaki vinograd i svaka sorta mogu lijepo posebno vinificirati

Stiegelmar (desno) i enolog Tamaz Varga

Stiegelmarovi – obitelj u analima zapisana da se u Golsu bavi vinogradarstvom i vinarstvom još od 1571. godine, imaju nasade i na Ungeru, Hochreitu, Heideu, Breitenteilu i na Altenbergu. Trsje je sađeno gustoćom od 5000 do 6000 čokota po hektaru. Obrađuju 25 hektara, i to na prirodi prijateljski način dakle s eko-predznakom, a proizvode ukupno oko 150.000 boca vina. Većina je crnoga vina. Velika je paleta sorata: Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon, Muškat ottonel, Traminac mirisavi, a od crnih Zweigelt, Frankovka, Lovrijenac, Pinot crni, Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah… Vrste vina: pjenušac rosé rađen od Lovrijenca klasičnom metodom i s minimalniom ležanjem na kvascu 36 mjeseci, mirna bijela i crna vina u kategoriji selekcija, te crna vina u kategoriji reserva, jedno je vino – Tricata, od Frankovke i rađeno tehnologijom amaronea, tu su i klasični desertni slatki visoki predikat (ledeno vino od Traminca) te slamnato vino (Strohwein, od na slami prosušivanog grožđa Frankovke)…

Stiegelmarovi inače imaju i posjed Juris Villa u mađarskome Badacsonyju na brdu s tlom vulkanskog porijekla uz obalu Blatnog jezera. Tamo uzgajaju Pinot sivi i Syrah.

Posebno interesantni bili su mi na kušanju kod Jurisa St.-Laurent 2009 i Georg cuvée 2009 od Lovrijenca i Pinota crnoga. Uz taj cuvée Juris ima i mješavinu Inamera od cabernet sauvignona, frankovke i merlota. Axelov otac Georg Stiegelmar bio je u Austriji prvi kreator vina od mješavine sorata, desilo se to 1986., a čini se da će ostati i zapisan kao prvi koji se u Austriji upustio u kreaciju vina (Tricata) od tamošnje sorte (Frankovka) i po tehnologiji amaronea talijanskog vinogorja Valpollicella kod Verone.

Podrum Juris u Golsu relativno je nov, vrlo moderan u arhitektonskom smislu i po uređenosti interijera, međutim ne i po baš svim uređajima koji prate suvremene takve građevine: on naime kao objekt nije opremljen air-conditionom, a gotovo da i nema pumpi. Izveden je tako da ima izvrsnu izolaciju, pa zimi u njemu nije nikad manje od 10 Celzijevih stupnjeva, a ljeti nikad više od 15 stupnjeva. Što se pumpi tiče, njih se ne vidi jer su projekt i realizacija podruma maksimalno omogućili korištenje sile teže. Prostora je u podrumu mnogo, što omogućava komotniji rad i, na kraju, bolji rezultat. Najbolja svoja vina Stiegelmarovi vinificiraju i dozrijevaju u drvu, imaju badnjeve, klasične velike bačve i barrique. Kušaonica – vrlo lijepo uređena, elegantna, topla. Čaše – Riedel!

Bazna vina počinju s maloprodajnim cijenama u podrumu od šest i sedam eura, kategorija iznad – selection je unutar sedam do 11 eura, reserve su od 24 do 27 eura, crni pinoti iz 2009. s najboljih položaja Unger, Hochreit, Heide i Breitenteil dosižu 30 eura po butelji, pjenušac je 12,5 eura, frankovka Tricata 2010 42 eura, ledeno i slamnato vino po 23 eura za bočicu od 0,375 lit.

Posjed Juris oko 60 posto svoje produkcije plasira u Austriji, a 40 posto izvoza ide uglavnom u zemlje Europske Unije, ponajviše u Skandinaviju.

Jedno od prvih pitanja Axelu Stiegelmaru bilo je, s obzirom na naš ulazak u Europsku Uniju, kakve je prednosti, koristi kuća Juris odmah osjetila kad se Austrija svojedobno priključila EU.

– Prva velika prednost bila je ulazak na golemo tržište, smanjenje i pojednostavljenje papirologije i znatno olakšan plasman u drugim zemljama. EU je, onda, davala i pomoć onima koji su htjeli reprojektirati vinograde, saditi bolje sorte i većom gustoćom po hektaru. S poticajima su se tu priključili i Republika Austrija i pokrajina Burgenland. Usijedila je i znatna financijska potpora za projekte vezane uz promidžbu austrijskoga vina na tzv. trećim tržištima – odgovorio je Axel Stiegelmar, koji je, inače iskustva u domeni vinogradarstva i enologije osim u Austriji stjecao u Njemačkoj, Bordeauxu, Kaliforniji, a kojemu danas u radu kao enolog i podrumar pomaže Mađar Tamaz Varga. Varga je, inače, prije nego li se priključio Jurisu duže vrijeme bio enolog još jednog austrijskog vinskog velikana iz Gradišća, Franza Weningera.

U Golsu nas je na svom obiteljskom gospodarstvu Vinum Pannonia s ugodnim i vrlo pitkim do i nekim poprilično kompleksnim (crnim) vinima primio simpatični i dinamični, temperamentni Michael Allacher. Vrlo dobri Blaufränkisch 2011 Erofläcker, zatim Altenberg 2011 (lovrijenac 40 %, te merlot i cabernet sauvignon po 30 posto) i Zweigelt 2011 Salzberg

_______________________________

Willy Klinger (desno), direktor Austrian Wine marketing Boarda, i  Christian Dworan, iz AWMB-a, u društvu s Petraom Stolba , direktoricom Austrijske turističke zajednice

OTKRIVANJE AUSTRIJSKOG VINA – Turisti otkrivaju austrjsko vino – od vinograda gdje loza sazrijeva milovana suncem, do podruma. Austrija u ukupnom svom turističkom sektoru, koji bilježi godišnje oko 131 milijun noćenja, u segmentu eno-gastro gostiju može se pohvaliti s više od dva milijuna noćenja godišnje, s time da je zanimanje za dolascima u porastu, čujem od Susanne Staggl  iz organizacije Austrian Wine Marketing Board (AWMB, austrijski vinski marketing).

Dva milijun vinskih noćenja u izravnoj usporedbi s 131 milijun ukupno ne izgleda mnogo, ali samo od te niše ostvareni promet vrti se oko pola milijarde eura, kaže Willy Klinger, glavni direktor AWMB-a.

Da bi se potaknulo turiste da u još većem broju obilaze austrijske vinorodne krajeve  Austrian Wine Marketing Board krenuo je s ljetom 2013. u vrlo opsežnu promocijsku kampanju za vinska područja. Prijedlozi za posjete Štajerskoj, Donjoj Austriji, Gradišću i Beču vabe s web-stranica www.austrianwine.com pod naslovom Wine & Travel (Vino i putovanja). Prilozi su na njemačkom i engeskom jezik, koji je postao univerzalnime, tako da su dostupni zaista svima. Wine & Travel povezuje ponajbolje austrijske vinske posjede s ponudom Turističkog saveza Austrije, ali i s najznačajnijim turističkim i gastronomskm vodičima. Detaljno prezentira područje, eno-gastro ponudu, lokalne  atrakcije, mogućnosti noćenja, cijene.

Spomenuta web stranica gostima omogućuje da s nje skinu fotografije koje ih zanimaju za uspomenu, ali omogućuje i primanje komentara gostiju međutim stvar ne ostaje na pasivnome načinu nego ide u aktivu: ako se primijeti da gosti sami signaliziraju neku atrakcijuu koja možda nije navedena na stranicama Wine & Travel od strane nositelja web-stranice, uvijek postoji mogućnost da se kreiraju novi prilozi, dakle stranice su podložne konstantnom širokom ažuriranju… ∎

___________________________

SLOBODNI TRGOVAČKI KRALJEVSKI GRAD RUST
Evo nas u Rustu, s lijeve i nama bliže obale Niuzaljskog jezera. Rust je grad roda i plemenite kapljice.

Sa 1900 stanovnika, jedan je od najmanjih austrijskih gradova. Rust se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1317. Godine 1470. dobio je pravo slobodnog kraljevskog trgovišta a 1524. pak i pravo da na svoje vinske bačve stavi slovo R kao znak Rusta, s tim znakom bačve s vinom mogle su se prodavati u tadašnjem tamošnjem kraljevstvu a da na vino nije trebalo platiti carinske pristojbe. Godine 1681. stanovnici Rusta otkupili su od vladajućih slobodu, plativši je 60.000 guldena i sa 500 bačava zvanih Eimer (=cca 56 litara), ukupno je riječ o oko 30.000 litara vina od sorte Furmint (Moslavac) u kategoriji Ausbruch, po kojemu su u Rustu bili poznati. Od tada pa sve do danas kao znak sjećanja na ono vrijeme na tržištu postoji slatko desertno vino Ruster Ausbruch.

Piktoreskna jezgra gradića s mnogo građanskih kuća iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća s renesansnim odnosno baroknim fasadama, te s grbovima i štukaturama kao ukrasima, zaštićena je Haškom konvencijom kao spomenički prostor, UNESCO je pak Rust zaštitio kao svjetsku kulturnu baštinu.

Jedna od zgrada s posebno lijepim pročeljem u Rustu

Od proljeća pa do jeseni Rust je vrlo posjećeno turističko mjesto. Niuzaljsko jezero na obali kojega se gradić Rust nalazi najveće je europsko stepsko jezero, s površinom od oko 320 četvornih kilometara. Jezero dijelom pripada i Mađarskoj. Duboko je oko 1,5 metar. Uz obale jezera gusta je trska čiji pojas ponegdje dosiže jedan a ponegdje čak i šest kilometara. To područje gnjezdilište je i stanište mnogih vrsta ptica. U vodi pak žive brojne ribe, a prvorazredni specijalitet na gradišćanskom tanjuru je smuđ (po njemački: Zander). Na vodi uz obalu jezera upravo kod Rusta brojne su drvene kuće (vodenice) za odmor. Postoje i kupalište, kao i marina za brojne jedrilice. Rust je, ma kako je mali, gradić s popriličnim brojem hotela i privatnih soba za noćenje.

Lijepu degustaciju u Rustu nam je priredio Harald Tremmel, koji obrađuje 10 hektara vinograda

U okolici Rusta vinogradi su – danas je tu nekih 450 hektara – s vrlo povoljnom klimom za uzgoj crnih sorata, ali i bijelih sorata od kojih će se proizvesti visoko-predikatna slatka desertna vina. Klima je panonska, zimi hladno i sa snijegom, a ljeti vruće. Jezero je svojom blizinom dobar je regulator temperature i vlage. Najesen kad je grožđe već zrelo, crne se sorte poberu a bijele se sorte ostavljaju i duže na trsu da ih zahvati plemenita plijesan što visokiom predikatima daje poseban i vrlo cijenjeni ton. Od bijelih kultivara tu su Graševina, Bouvier, Pinot bijeli, Chardonnay, Traminac, Sauvignon, Muškat žuti, Furmint odnosno Moslavac, a od crnih Pinot crni, Frankovka, Zweigelt , Lovrijenac, Cabernet sauvignon…).

U središtu Rusta u ulici glasovitog skladatelja Josepha Haydna nalazi se podrum Petera Schandla koji odmah iza ugla, u Hauptstrasse, uz Austrijsku vinsku akademiju te SeeHotel na obali, ima lijep Buschenschank-restorančić s vrlo okusnom hranom. Od vlasnika Schandla čujem da je strogo određeno da hrana koju nudi u loklu budu proizvodi i namirnice iz lokalne produkcije, nikako oni tko zna odakle i kupljeni s polica samoposluživanja.

Kuća s podrumom Petera Schandla

Za vinogradarski i vinarski dio sada je zadužen Paul Schandl, Peterov sin. Paul Schandl studirao je agronomiju i enologiju u Austriji, naukovao je i u Njemačkoj, na praksi bio u Južnoj Africi i na Novom Zelandu. Imao je prilike učiti na pravim mjestima i steći šire spoznaje o tome kako vino mora izgledati za zahtjeve modernog potrošača.

– Nisam išao u daleke zemlje da stvari samo kopiram i onda ih primjenim ovdje, nego da vidim što od toga što sam mogao vidjeti i naučiti mogu dobro kombinirati s najboljom praksom u našoj staroj Europi i dakako ovdje kod nas u Gradišću. Krenuo sam eko-kolosijekom tako da u vinogradu više ne rabimo herbicide, pesticide, umjetno gnojivo. Orijentirani smo na integriranu proizvodnju. U podrumu se klonimo u današnjoj enološkoj praksi uobičajenih aditiva i radnji, nastojim da sve bude prirodi što prijateljskije i da vino bude ne samo uredno i čisto nego da se u vinu osjeti ovaj naš terroir. Oprezan sam sa sumporima, u mojim vinima maksimum ukupnoga ne prelazi 100 mg/lit. Grožđe pažljivo selekcioniramo, u podrumu je apotekarska higijena, naša je njega brižna, vino duže odležava na kvascu i praktički mu ne treba sumpor sve do punjenja. Budući da želim da većina mojih vina doživi i duže godina ne samo u odličnoj kondiciji nego i na višem razvojnom stupnju, prigodom punjenja takvima predviđenima za čuvanje dodajem sumpora da vrijednosti slobodnoga budu između 30 i 40 mg/lit. Poslije punjenja vina još odleže neko vrijeme u boci kod mene u podrumu i tek onda idu van, a ja svakome kupcu rado preporučim da ne žuri s konzumacijom nego da bocu još neko vrijeme u prikladnim uvjetima skladištenja pričuva kod sebe – rekao je Paul Schandl, i dodao da Schandlovi posjeduju 15 hektara i proizvode oko 70.000 butelja.

Enolog Paul Schandl u kušaonici

Veselo, za stolom Petera Schandla u rstoranu: slijeva su Peter Schandl, Mario Meštrović, Daniela Tomka iz AWMB-a, Ivo Kozarčanin, Vito Andrić i Paul Schandl

Kuća Peter Schandl proizvodi 60 posto bijeloga i 40 posto crnoga vina. Od ukupne produkcije oko 60 posto proda se na kućnome pragu, zasigurno zahvaljujući restoranu, a od izvezenih 40 posto dio ide u Njemačku, dio u Švicarsku, Belgiju, Finsku, SAD, a nešto i u Indiju i Kinu.

GUT OGGAU
Oggau je malo mjesto udaljeno nekoliko kilometara od Rusta. Tradicija vinogradarstva i vinarstva tu seže još u doba starih Rimljana, koji su upravo ovdje, kaže povijest, proizveli prvo crno vino u Austriji. Gut ili dobro ili posjed Oggau star je po godinama, ali mlad po sadašnjem vodstvu, a to su enolog Eduard Tscheppe, kojega je ovamo iz Štajerske dovela ljubav, i njegova supruga Stephanie Eselböck- Tscheppe, inače kćerka Waltera i Evelyne Eselböck, a Walter je jedan od najpoznatijih austrijskih kuhara i ugostitelja, on u Gradišću drži prestižni restoran Taubenkobel. Na Kvarneru Eselböckovi imaju vikendicu i često su kod nas, vidio sam da poznaju uglavnom sve vodeće naše vinare i proizvođače maslinova ulja, posebice one iz Istre, neke naše proizvode drži u ponudi u svom restoranu.

Gut Oggau: Walter i Evelyn Eselböck, Stephanie Eselböck Tscheppe i Eduard Tscheppe

Enolog Eduard Tscheppe u podrumu Guta Oggau.Naravno, s revijom Svijet u čaši!

Kad stupite u dodir s vinima posjeda Gut Oggau već na prvi pogled neobično je što svako vino na etiketi nosi crtež druge osobe. Butelje poredane jedna do druge kao da prezentiraju jednu cijelu obitelj.

– Brinemo o 14 hektara vinograda, s trsjem starim između 30 i 40 godina. Opredijelili smo se za biodinamski uzgoj i u sustavu smo Demeter. Vina nastojimo proizvesti na najprirodniji mogući način. Radimo i maceracije bijelih sorata s alkoholnom fermentacijom. Sumpori u vinima su od 30 mg/lit slobodnoga pri punjenju do najviše oko 50 mg ukupnoga kasnije u butelji. Likovi na etiketama ne predstavljaju konkretno našu obitelj nego obitelj općenito, od mame i tate preko njihovih sinova i kćeri do unuka. Vina s likom mame Mechthild (bijelo) i tate Bertholdija (crno) rade se na starinski način kako je bilo nekad, ona od sinova i kćeri (Joshuari, crno; Wiltrude, slatko; Emmeram, misiravi traminac, Timotheus, bijelo) nešto su modernija, sposobna su i za duže čuvanje, a vina Theodora (bijelo), Winifred (ružičasto) i Atanasius (crno) najmlađa su, i piju se kao mlada – rekao je Eduard Tscheppe.

Butelje posjeda Oggau: likovi na etiketama svi zajedno kao da čine cijelu jednu obitelj

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

http://www.suhiucasi.wordpress.com

SORTE: TERAN i REFOŠK

 

ISTA OBITELJ, ODVOJENI IDENTITETI!

Željko Suhadolnik ©

DO PRIJE NEKOG VREMENA DRŽALO SE ČVRSTO DA JE RIJEČ O JEDNOM KULTIVARU VINOVE LOZE ALI S RAZLIČITIM EKSPRESIJAMA OVISNO O MIKRO-TERROIREU

 

Priča o Teranu i Refošku, odnosno o Teranu ili Refošku, vrlo je dugačka. I komplicirana! Uključuje geografsko područje sjeverne, naročito sjevero-istočne Italije – Furlaniju (osobito Colli orientali del Friuli) i Veneciju Juliju (osobito Carso kod Trsta odnosno tršćanski Kras), zatim slovenske pogranične dijelove uz Italiju konkretno Kras kod Sežane te Koparštinu, i hrvatski dio Istre.
Do prije nekog vremena općenito se držalo da je riječ o istom kultivaru vinove loze ali s različitim ekspresijama ovisno o mikro-terroireu. Ali, onda su se uspjeli nametnuti oni što su duboko smatrali da su to ipak dvije sorte. I, krenulo se u znanstvena istraživanja putem najmodernijih analitičkih metoda, dakako na bazi DNA.
Ustanovilo se da Teran i Refošk pripadaju istoj obitelji ali su zasebnih identiteta, a ne jedan kultivar u dvjema varijantama, ekspresijama. O tome da bi se pri istodobnom spomenu dvaju naziva trebalo rabiti veznik ILI a ne i dobili smo naputak od prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, vrhunskog stručnjaka koji se s kolegom i suradnikom dr. Ivanom Pejićem sa Zavoda za genetiku i oplemenjivanje bilja istog fakulteta već dugo i tijesno bavi i znanstvenim istraživanjima glede porijekla kultivara vinove loze te se, eto, specijalizirao i u dijagnosticiranju sorata, njihova nastanka i njihove moguće rodbinske povezanosti.
Prof. dr. Edi Maletić, prof. dr. Ivan Pejić, dr. Mario Staver, dipl. ing. Darko Preiner, dipl. ing. Silvio Šimon, i enolog Elvis Visintin te student Vedran Gršković sudjelovali su, na prijedlog udruge istarskih proizvođača vina Vinistra, u projektu Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk. Stanovnici hrvatskog dijela poluotoka Istra osobito su senzibilizirani na sortu Teran jer je smatraju starom svojom domaćom, ona je tamo, naglašavaju, do prije stotinjak godina bila čak i glavna, vodeća, hraniteljica a kako u susjednoj Sloveniji proizvođači s Krasa proizvode vino teran zapravo od sorte Refošk, hrvatskim Istranima je ne samo iz zavičajnih nego i iz gospodarskih razloga i te kako bilo stalo da se stvar izvede na čistac.
Projektom Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk htjelo se definirati ampelografski i genetički profil sorata Teran i Refošk, na temelju toga znanstveno potvrditi ili odbaciti stav da je riječ o jednom kultivaru odnosno hipotezu da se radi o različitim kultivarima ali i, ako se pokaže da je riječ o dvama različitim kultivarima, točno definirati moguće srodstvo među njima. Iako između Terana i Refoška postoji doista neupitna i prilična morfološka sličnost i iako prof. dr. Nikola Mirošević u svom Ampelografskom atlasu izdanome 2003. godine donosi prilog samo o Teranu i tu spominje da je Teran sa zelenom peteljkovinom stara crna sorta koja se i pod nazivom Refošk (Refosco) od davnih vremena uzgaja u Istri i u susjednim područjima…, u istraživanje se pošlo se od intrigirajuće pretpostavke da se ipak radi o dvjema različitim sortama. Ekipa znanstvenih istraživača u tijeku 2008. je iz 14 vinograda Terana-Refoška na 12 različitih lokacija u Istri – u sjevero-zapadnome, istočnom i središnjem dijelu najvećeg hrvatskog poluotoka i u trsju Ranka Anđelinija, Ivana Jurade, Rina Prelca, Marija Brgudca, Livija Benvenutija, Marina Rossija, Franca Armana i Morena Coronike, uzela po tri trsa za analizu DNA, za genetičku identifikaciju i za ampelografsku evaluaciju i identifikaciju Terana i Refoška. Obradi su podvrgnuta ukupno 42 uzorka.

NEPRIMJERENO KORIŠTENJE NAZIVA KAO SINONIMA
Teran, koji je u hrvatskoj Istri rašireniji od Refoška (216 ha Terana i 126 ha Refoška), i Refošk, spomen kojega nailazimo na etiketama vina Koparštine u Slovenskoj Istri gdje se ne viđaju etikete s nazivom Teran što je i te kako indikativno, dvije su sorte vinove loze, zaključili su nakon obrade rezultata naši istraživači.
Tvrdili su to već i prije i neki talijanski autoriteti, osobito, primjerice, ugledni profesor Antonio Calò, koji u svojoj 2001. godine izdanoj knjizi, gdje je obradio više od 200 sorata, Teran kao kultivar odvaja od Refoška. On objašnjava i zašto je toliko rašireno i duboko bilo uvjerenje da je riječ o jednoj sorti u više varijacija: zabunu je uvelo neprimjereno korištenje nekih naziva kao sinonima za obje sorte! Konkretno, kamen smutnje uvelike je posijao kao sinonim za Teran krivo rabljeni naziv Refosco dal peduncolo rosso (Refošk s crvenom peteljčicom)…
Znana vinska spisateljica Jancis Robinson u svojoj knjizi Vodič vinskim sortama svijeta izdanoj još 1996. kaže da se od podvrste Refoška zvane na Krasu Teran tamo, na Krasu, proizvodi vino nazvano teran. Da ima logike u tome da je vino kraški teran doista baš (ako ne posve a ono ponajviše) od kultivara Refošk govori podatak da se upravo Refošk tijesno i nedvojbeno veže upravo uz pokrajine Furlanija (Friuli) Venecija Julija i Veneto, a Slovenija sa svojim Krasom i s Koparštinom i graniči s talijanskom Furlanijom Venecijom Julijom…
Evo što je o Teranu i Refošku u literaturi pronašao porečki enolog i znanstveni i prosvjetni radnik dr. Mario Staver:
Kroz povijest, Teranom i Refoškom bavili su se mnogi stručnjaci, koji su se glede njihove različitosti odnosno sličnosti i identičnosti i bitno razilazili. Po nekim izvorima, Teran se spominje još davne 1390. godine, zabilježeno je da je njime darivan carski ambasador grof Di Lozo, kojemu je poklonjeno 20 ingastariisa, odnosno keramičnih posuda određenog volumena s tim vinom…

Teran crni (crtež: Greta Turković)

Prvi opis Terana iz Istre, pod nazivom Il Terrano di Barbana, datira iz 1825. godine, a 1876. godine pojavljuju se tri opisa za Refošk – Refošk s crvenom peteljkom, Refošk s bijelom peteljkom, te Refošk slatki. Autor Del Bello tvrdi da su Teran i Refošk kao nazivi sinonimi za istu sortu. Međutim 1887. izlaze novi, odvojeni opisi za Teran i za Refošk s crvenom i Refošk sa zelenom peteljkom. Autor Hugues 1889. godine spominje Teran iz Kringe, Teran iz Kanfanara, te Refošk pasozobac i Refošk iz Izole. A Vivoda 1996., stotinjak godina nakon Huguesa, izlazi vrlo žustro s tvrdnjom da su Teran i Refošk dvije različite sorte, i to podupire jednom od glavnih morfoloških razlika između Terana i Refoška a riječ je o tome da je unutarnja strana lista Terana dlakava, dok je list Refoška gladak. Isti autor utvrdio je i dva tipa Terana – jedan s crvenim peteljčicama bobica a drugi sa zelenim peteljčicama bobica.

RASPROSTRANJENOST i SVOJSTVA
Kao SINONIMI Terana crnoga u literaturi su se najčešće spominjali Istarski Teran, Istrijanac (sa zelenom ogrozdinom), Terrano d’Istria, Kraški teran, Terrano del Carso, Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Cagnina, Crodarina, Teran noir, Teran blauer, Teran black… U najnovijem vodiču Vinske sorte svijeta izdanome 2012. utjecajni autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kao glavne sinonime za Teran potvrđuju nazive Cagnina (Furlanija, ali i Emilia Romagna), Crodarina, Rabiosa nera (Breganze), Refosco del Carso ili Refošk s Krasa, Refosco d’Istria ili Refošk Istre, Refosco Terrano, Refošk, Terrano del Carso odnosno Kraški teran, Terrano dell’Istria odnosno Istarski teran.
Kao krivo rabljeni sinonimi za Teran znaju se koristiti Refošk s crvenom peteljkom ili Refosco dal peduncolo rosso, Refosco nostrano, Refoscone, Refosco di Faedis, zatim Raboso, te Dolcetto.
PORIJEKLO: Hrvatski komunikatori priklonit će se tvrdnji da Teran crni najvjerojatnije potječe iz Istre, gdje se i sada uzgaja. Na žalost, u institucionaliziranome smislu nije mu se posvetila dovoljna pažnja, pa je svojatanje jalovo. Naziv mu, pretpostavka je, dolazi od njemačkoga Ter, što znači katran i vezuje se uz crnu boju, a upravo jedno od svojstava terana je neprovidna rubinska boja s ljubičastom nijansom i toliko tamna da se doimlje gotovo crnom. U vodiču Vinske sorte svijeta Robinson, Harding i Vouillamoz, koji su se glede sorata u uobličavanju formulacija za tisak koristili izvorima/podacima od uglednih stručnjaka s terena, govore da je Teran vrlo stara sorta što dolazi s područja što obuhvaća Kras, koji se proteže s obje strane državne granice između Slovenije i Italije dakle slovenskim i talijanskim teritorijem, zatim jugozapadni dio Slovenije, te Istru. Glede njegove jače rasprostranjenosti najviše ga se i vezuje uz taj upravo spomenuti širi kraj, međutim treba znati da ga u Italiji ima, da ponovimo, i u pokrajini Emilia Romagna, a na prostorima bivše Jugoslavije i u Makedoniji.
OSOBINE: Sorta Teran crni voli bolje vinogradske položaje – odgovaraju joj manje plodni, kraški tereni i izrazito južne ekspozicije. Dospijeva za berbu obično potkraj rujna – početkom listopada, puna tehnološka zrelost nastupa najčešće u prvoj dekadi listopada. Prinos je solidan. Miris vina je dosta izražen, bude naglašeno voćni i daje na tamno šumsko bobičasto i jagodičasto voće, poput borovnice, crnog ribiza, kupine. Vino općenito gledano ne karakterizira visoki alkohol, on se uglavnom nalazi u okviru od 9 do 11,5 ili 12,0 vol %, međutim ipak, tj. kad je s najboljih pozicija i uz jako nizak prinos te i iz jako dobrog godišta, dosegne i 13 vol% pa i 13,5 vol %. U ustima vino, i kad nije s visokim alhoholom, pokazuje lijepu punoću. Uz jako tamnu boju, stvojstveni su mu visoki stupanj ukupne kiselosti i prilično ekstrakta. Vino je blago tanično. S obzirom upravo na to da mu je kiselost vrlo izražena, može djelovati donekle agresivno, posebice u slabijim godištima i ako se neprikladno radi u vinogradu, kao i ako se ne kompletira malolaktična fermentacija. Ukupna kiselost kreće se od nekih 6,0 g/lit do 10 g/lit, a zabilježeno je čak do 14 g/lit, pH je vrlo dobar, obično bude od 2,8 do 3,5.
Zbog jače kiselosti a i s obzirom na većma ne visoki alkohol, teran se nerijetko preporučuje kao učinkovito sredstvo za otvaranje apetita. Teran se uvelike troši dok je još mlad, a zbog svoje voćnosti i svježine te nižeg sadržaja alkohola može biti vrlo prikladan kao ljetno crno vino. Tek u novije vrijeme od njega se s boljih vinogradskih položaja, s ambicioznijim pristupom u vinogradu (niži prinosi, pažljivije odabrani termin berbe, usredotočenje i na fenolnu zrelost…) i u podrumu (duže maceracije i duže dozrijevanje u bačvi…), nastoje, i to uspješno, proizvesti i vrlo ozbiljni eno-uradci spremni i na (nešto) duže čuvanje. Od prosušivanoga grožđa Terana moguće je dobiti odlično desertno vino.

Refošk

Što se tiče pak Refoška, prof. Antonio Calò iz Italije navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, a u knjizi Vino è … koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv sortne obitelji raširene u Furlaniji i Venetu, međutim nazočne, u malom opsegu, i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk, po njima, pripada Furlaniji, tamo je bio najznačajnija sorta dok, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi, oni navode, Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenom peteljkom. Knjiga Vino è… ne obrađuje posebno Teran.
U najnovijem vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe 2012. autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:
Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.
Evo i o PORIJEKLU: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka je da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…
Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, Verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i Marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često govorilo da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:
– Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
– Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
– Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
– Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
– Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
– Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

REFOŠK S CRVENOM PETELJKOVINOM, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.
Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spaja uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk razlikovati od drugih refoška u obitelji.
Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.
Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski povezan: to je unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. A Marzemino je roditelj Refoška s crvenom peteljkom! Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.
Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.
OSOBINE: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogatije s fenolima. Refošk dobro nakuplja slador, vino i postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa 13 pa, na Koparštini, i sa 13,5 vol %, a u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, i sa 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…). Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero iz 2007. s gotovo 15 vol %! Čini se da su najbolja područja ua uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te područje kod Kopra.
Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

JELO i SERVIS: teran i, pogotovu, refošk traže jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Teran predviđen da se pije već iduće godine nakon berbe poslužite na 14 do 16 Celzijevih stupnjeva i iz manje čaše, mlađi refošk nešto topliji, a ambiciozno rađene teran s većim alkoholnim stupnjem i refošk na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 138 – BUYING GUIDE

LIPANJ / SRPANJ – 2013 – JUNE / JULY

Šampion (Š) / Champion (Ch) – briljantno / brilliant = 99 – 100 (19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova / points • ♡ ♡ ♡ ♡ ♡ – klasično veliko vino / classic great wine = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) bodova / points • ♡ ♡ ♡ ♡ – izvrsno, dojmljivo / outstanding, impressive = 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova / points • ♡ ♡ ♡ – dobro, do vrlo dobro pa i kompleksno/ good, to very good even complex = 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) bodova / points • ♡ ♡ – solidno, dobro / solid, good = 82 – 85 (15,0 – 16,9 / 3,0 – 3,5) bodova / points • ♡ = 76 – 81 (12,6 – 14,9 / 2,0 – 2,9) bodova = obično, prosječno, jednostavno / simple, ordinary, average

HRVATSKA – CROATIA

DALMACIJA
♡ ♡ (M)  ⇑ 12° C
POŠIP 2011 – PZ POŠIP
KORČULA, ČARA ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: obično
VINO je umireno • zrelo • skladno ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost (zrelo bijelo voće) ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♡ ♡  (XL)  ⇑ 12 ° C
DINGAČ 2012 Sv. Lucija rosé – ST.HEELS
PELJEŠAC DINGAČ ■ VINOGRAD: Sveta Lucija • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj: stolno • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,3 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno – uredno
VINO je čisto • dotjerano • toplo • zrelo • skladno • mekano • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost – floralno ■ u ustima zaobljeno • podatno • s vrlo mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – dužeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

————————————————————–

POTROŠAČKI PUTOKAZ 138, KUŠANJE: RESTAURANT AGAVA ZAGREB – Degustatori: Franjo Francem, enolog – dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Zagreb; Ivona Đipalo, enologinja – Vinolab, Zagreb, Krešimir Šesnić, sommelier – voditelj restorana Asia Gold, Zagreb; Darko Lugarić, sommelier – voditelj restorana Agava, Zagreb; Željko Suhadolnik, glavni urednik – revija Svijet u čaši. Vina je posluživao Predrag Čavić.
Nakon službenoga dijela, tj. degustacije s ocjenjivanjem kapljice, svojim kreacijama iskazao se chef Agave Belizar Miloš. Prigotovio je, među ostalime, sjajnu mediteransku rapsodiju, a to je tris od sirovog repa od škampa obogaćenog pjenicom od vlasca, zatim od mini odreska jadranske tune s dimljenom soli te od tartara od orade, kao i rižoto s ovčjim sirom (pecorino) obogaćen umakom od redukcije marsale sa suhom smokvom.

ISTRA

♡ ♡  (M)  ⇑ 12° C
MALVAZIJA ISTARSKA 2012 – BENVENUTI
SREDIŠNJA ISTRA KALDIR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno
VINO je čisto • dotjerano • dinamično • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost – floralno ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici, koja može i potrajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♡ (M) ⇑ 10 – 12° C
CHARDONNAY 2012 – MENEGHETTI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno
VINO je svježe • s primarnim aromama ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na: vegetalno, diskretno • osjet kvasaca, kruha – voćnost (plodovi: zeleni) ■ u ustima • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici, koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu/tjestenina sa svijetlim umacima, plodovi mora, bijela riba.

pjenušci sparkling

 ♡ ♡ (L) ⇑  8° C
CHE 20NON11 zero dosage – TRAPAN
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ PJENUŠAC, metoda: champenoise / klasična (vrenje u boci) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: prirodno pjenušavo s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: brut nature (pas dosé) • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: vrlo moderno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je svježe • s nervom • s primarnim i sekundarnim aromama ■ izgledom živahno – bistro • nježno ružičasto • s veselim – dosta trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ na nosu upućuje na vegetalno – osjet kvasaca – voćnost ■ u ustima živahno • s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • slan(kast)og – kisel(kast)og završetka ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv.

SJEVEROZAPAD

♡ ♡  (L) ⇑ 10° C
ROSE SYRAH 2012 ljetno vino – KORAK
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: nakošen • sorta: Syrah ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj kao kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux
VINO je ljetno • čisto • dotjerano • precizno • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično • skladno • s primarnim aromama • moderno • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije i na dužu stazu ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost izraženu dobro ■ u ustima s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv.

SLAVONIJA

 ♡ ♡  (S) ⇑10° C
GRAŠEVINA 2012 – PERAK
KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano
VINO je čisto • dotjerano • svježe • nekomplicirano • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost – floralno ■ u ustima zaobljeno – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – nešto kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv.

♡ ♡ (M) ⇑  10 – 12° C
GRAŠEVINA 2012 Kaptol – BARTOLOVIĆ
KUTJEVO ■ VINOGRAD: Kaptol • sorta: Graševina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan
VINO je s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ na nosu upućuje na voćnost – floralno ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti kao aperitiv – uz hranu.

—————————————————————

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! z Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

—————————————————————-

ČILE – CHILE

 ♡ ♡ ♡ (♡) (XL)  ⇗ 18° C
GRAN RESERVA 2010 cabernet sauvignon etiqueta negra – TARAPACA
MAIPO ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 14 mjeseci • barrique • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Čileu: Vale del Maipo d.o. / u Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: prednja dobro – stražnja slabo
VINO je čisto • dotjerano • precizno • vrlo toplo • dinamično • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – rubinsko • tamno gotovo neprobojno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni: kupina), izraženu dobro – herbalno (mediteransko i začinsko bilje) – začinske nijanse, iskazane s mjerom i vrlo dobro uklopljeno – osjet likviricije ■ u ustima zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • s kvalitetno slabo pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gork(ast)og – dosta dugog grijućeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: trošiti uz hranu – za koju godinu i kao piće meditacije.

FRANCUSKA –  FRANCE

BORDEAUX
♡ ♡ ♡ (XL) ⇗ 18° C
CHÂTEAU DOMEYNE 2010 – CHÂTEAU DOMEYNE/Claire & Gonzague Lurton
SAINT-ESTEPHE ■ VINOGRAD tlo: šljunak • sorta: Merlot 60 %, Cabernet sauvignon 40 % ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Saint-Estephe a.o.c • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: privlačno – inventivno / prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledna, čitljiva: stražnji dio teško
VINO je kompleksno • cjelovito • toplo • dinamično – s dosta živosti • skladno • u duhu tradicije – klasično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko – granatno ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu dobro – začinske nijanse, s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – herbalno, diskretno • osjet crne čokolade ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog do dužeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu.

♡ ♡ ♡ (L)  ⇑ 17 – 18° C
CUVÉE PRINCE NOIR 2009 Bordeaux supérieur – CHATEAU de CAMARSAC/Thierry Lurton
CAMARSAC ENTRE DEUX MERS ■ VINOGRAD sorta: Merlot 90 %, Cabernet sauvignon 5 %, Cabernet franc 5 % ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Bordeaux superieur a.o.c. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: crninom puca na elegantnciju • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: sortama – godištem berbe – dobi • djeluje kao robusno • malo rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu dobro – začinske nijanse, dodir – herbalno, diskretno ■ u ustima slankasto – s dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – malo suhog – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti obvezno uz hranu.

BURGUNDIJA
♡ ♡ ♡ (♡) (XXXL)  ⇗ 17 – 18° C
GEVREY CHAMBERTIN 2008 – LOUIS JADOT
GEVREY CHAMBERTIN ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Gevrey Chambertin aoc village / u Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: privlačno – jednostavno / prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.
VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • umireno ali još i s dovoljno živosti • ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno • na nosu lijepo izraženo – razvijeno • upućuje na voćnost (trešnja) – floralno (cvijeće tamno; suho…) – herbalno (suha trava) diskretno ■ u ustima sa dosta mekanim ali i zamjetnim taninom – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti svakako uz hranu.

SUD OUEST
♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇗12 – 13° C
CAMI SALIÉ 2010 Jurançon sec – LIONEL OSMIN & Cie
JURANÇON ■ VINOGRAD: CHAPELLE DE ROUSSE & MONEIN • sorta: Petit manseng & Gros manseng ■ PODRUM, dozrijevanje: inoks – barrique (rabljeni) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Jurançon sec a.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.
VINO je zanimljivo • kompleksno • savršeno čisto • dotjerano • precizno • dinamično – s nervom • skladno • s blagom oksidativnom je notom ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi / agrumi, breskva, marelica, dinja…), izraženu dobro – začinske nijanse, iskazane diskretno – mineralno ■ u ustima slankasto – s dobrom, malo istaknutom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kisel(kast)og – srednje dugog – grijućeg završetka • u boci ima šansu za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti obvezno uz hranu/jela od plodova mora, morske bijele ribe.

ITALIJA – ITALIA

PIJEMONT
♡ ♡ ♡ (♡) (L – XL) ⇗ 18° C
Il BACIALÉ 2011 Monferrato rosso – BRAIDA
MONFERRATO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Barbera 60 %, Pinot noir 20 %, Cabernet sauvignon 10 %, Merlot ■ PODRUM: dozrijevanje: 12 mjeseci • velika bačva • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Monferrato rosso d.o.c. • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • precizno • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • izgledom živahno • na nosu upućuje na mineralno – voćnost izraženu dobro – začinske nijanse, s mjerom – herbalno diskretno • u ustima zaobljeno • sa mekanim taninom • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti uz hranu – za koju godinu i kao piće meditacije.

♡ ♡ ♡  ( L)8 – 10° C
BRACHETTO d’ACQUI 2012 – BRAIDA
VINOGRAD sorta: Bracchetto ■ MUZIRAJUĆE ■ OZNAKA u zemlji porijekla: Brachetto d’Acqui d.o.c.g. • 5,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni šampanjski ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je zanimljivo • dotjerano • precizno • svježe • s primarnim aromama (tamno jagodičasto voće) • u duhu tradicije a moderno • u suglasju sa: tipologijom – dobi • izgledom živahno – intenzivnije ružičaste boje • lagano muzirajuće – s veselim – perlanjem finim sitnim mjehurićima • na nosu upućuje na voćnost – floralno – začinske nijanse (nijansa muškatnoga) – osjet kvasaca – biskvita • u ustima zaobljeno • slatkasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • slatk(ast)og završetka • lako se pije, i na dužu stazu • dopadljivo • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – uz desert: voće.

TOSCANA

♡ ♡  ( L) 12° C
CdBIANCO 2012 – CASTIGLION del BOSCO
MONTALCINO ■ VINOGRAD: • sorta: Chardonnay ■ PODRUM dozrijevanje: 6 mjeseci • barrique – francuska hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Toscana i.g.t. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: stakleni ■ DESIGN: lijepo – decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • zrelo • skladno • u suglasju sa sortom • lako se pije • djeluje kao dopadljivo • izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto • na nosu upućuje na začinske nijanse od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom – voćnost izraženu dobro • u ustima zaobljeno – donekle kremasto • s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti, uz hranu.

brunello

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL) ⇗18° C
BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CASTIGLION del BOSCO
MONTALCINO • VINOGRAD: CAPANNA • kosina • nadmorska visina: 350 m • tlo: lapor, pijesak s kamenom, ilovača • sorta: Sangiovese grosso • gustoća sadnje: 4500 /ha • prinos po hektaru: 40 hl • berba: u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 18 dana • dozrijevanje: 24 mjeseci • barrique (novi 30 %) • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 24 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Brunello di Montalcino d.o.c.g. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (80.000) • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: relativno dobro
VINO je višeslojno • sadržajno • ozbiljno • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • skladno • elegantno – profinjeno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • izgledom živahno • svjetlije rubinsko – granatno • na nosu upućuje na mineralno – začinske nijanse od utjecaja bačvice (mirodije; drvo; prženo; dim…) iskazane s mjerom – herbalno diskretno (posušeno bilje; sijeno) – voćnost izraženu dobro – floralno (posušeno livadno cvijeće) • u ustima zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka • ima šansu i za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

♡ ♡ ♡ (XXXL)18° C
BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – UCCELLIERA
MONTALCINO ■ VINOGRAD sorta: Sangiovese grosso ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Brunello di Montalcino d.o.c.g. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je zanimljivo • višeslojno • sadržajno • bogato • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo • sa tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • izgledom rubinsko-granatno – kompaktno • na nosu upućuje na mineralno – osjet nijansi animalnoga (koža) – herbalno diskretno – voćnost, izraženo dobro (kuhana višnja, ukuhana šljiva) – začinske note • u ustima zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • gork(ast)og – suhog – dugačkog – grijućeg završetka • u špici / prelazi zenit ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti za uz hranu/desert (sir) – kao piće meditacije.

rosso di Montalcino
♡ ♡  (XXL – XXXL)18° C
ROSSO di MONTALCINO 2011 – CASTIGLION del BOSCO
MONTALCINO • VINOGRAD: GAUGIOLE • sorta: Sangiovese grosso ■ PODRUM dozrijevanje: 6 mjeseci • barrique • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Rosso di Montalcino d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: relativno dobro
VINO je lijepo pitko • čisto • vrlo toplo • nekomplicirano • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • izgledom živahno • svjetlije rubinsko-granatno • na nosu upućuje na mineralno – herbalno, diskretno (sijeno) – voćnost, izraženu dobro • u ustima zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

vino nobile di Montepulciano

VINO NOBILE di MONTEPULCIANO – Nobile iz Montepulciana crno je vino koje se tradicijski proizvodi u mjestu Montepulciano u Toscani, a od sorte Prugnolo gentile (= klon Sangiovesea) u 100 postotnoj količini odnosno od toga kultivara kao nosećega, uglavnom do 70 posto, i lokalnih sorata Canaiolo, Cilegiolo, Colorino, Mammolo, po pravilniku o proizvodnji dopuštene su unutar tih preostalih 30 posto i internacionalne a u Toscani već odavna udomaćene sorte primjerice Cabernet sauvignon i Merlot. Pravilnik o proizvodnji koji je donio Konzorcij za Nobile di Montepulciano kaže da grožđe mora biti iz točno određenih vinograda na nadmorskim visinama od 250 do 600 metara u općini Montepulciano i da mora biti i prerađeno unutar općine Montepulciano, kao najveći prinos u vinogradu dopušta se osam tona po hektaru, a proizvođaču nalaže da vino dozrijeva najmanje dvije godine počevši od 1. siječnja u godini koja slijedi berbu. Vino mora obvezno sazrijevati u drvu, a mogućnosti su sljedeće: ili sva 24 mjeseca u bačvi (bilo velika bačva, bilo tonneau, bilo barrique) ili 18 mjeseci u bačvi a ostatak u posudi od drugog materijala, ili pak 12 mjeseci u drvenoj bačvi, pa šest mjeseci u posudi od drugog materijala i šest mjeseci u boci. Kategorija Riserva mora na dozrijevanju provesti minimalno tri godine, od čega je, nakon boravka u drvenoj bačvi, prije izlaska iz podruma obvezno šest mjeseci u boci. Vina su vrlo tamne gotovo nepropusne boje, snažne strukture, budu s alkoholom između 13,5 do 14,5 vol %, najčešće su sa 14,0 vol %. Apelacijska oznaka je docg, odnosno denominazione d’origine controllata e garantita.Maloprodajne cijene baznih Vina nobile iz Montepulciana kreću se, ovisno o reputaciji vinskog posjeda, između 10 i 22 eura (među skupljima su Avignonesi, Boscarelli, Poliziano), većina vina Nobile kreće se na polici između 15 i 18 eura za butelju.

riserva & selezione

♡ ♡ ♡ ♡ (XL)  ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2008 riserva – BOSCARELLI

—————————————————————

VERTIKALA BOSCARELLI – Na montepulčanskom posjedu Boscarelli, u vlasništvu braće Luke i Nicolòa de Ferrarija i njihove majke, za vrijeme Anteprime 2013 odnosno pretpremijere posvećene Vinu nobile iz Montepulciana – berbi koje su stekle pravo izlaska na tržište ove godine, održana je vrlo zanimljiva vertikalna degustacija Boscarellijevih Nobilea selekcije Vigna del Nocio od 2010. pa sve do 1983. Vino Nobile Vigna del Nocio dolazi iz Boscarellijevih vinograda na vrhu brda gdje obitelj de Ferrari ima 22 parcele koje se razlikuju po tlu, te sa tala gdje se miješaju pijesak i ilovača, s dijelova gdje ima crvenice (terra rossa) te s dijelova gdje ima dosta šljunka.

Vino dozrijeva većinom (oko 70 posto količine) u velikim hrastovim bačvama od 20 hl, tek mali dio je u bačvicama. Proizvodnja je, već oko 30 godina, pod stručnim vodstvom enologa Maurizija Castellija. Dojam o starijim vinima? Sva su se držala dobro do i odlično. Sva su bila u dobroj kondiciji i bez imalo ustručavanja mogu se ponuditi gostu, neka su samo, dakako, nešto jače pokazivala godine na plećima. Vrlo ugodno iznenađenje Nocio iz 1983! Među kušanim vinima grupa enologa i vinskih novoinara nazočnih na degustaciji napravila je sljedeću rang listu finoće i zanimljivosti: 1. Nocio 1997; 2. Nocio 1996; 3. Nocio 2001; 4. Nocio 1983. Na slici su Nicolo i Luca de Ferrari s enologom Mauriziom Castellijem

—————————————————————–

♡ ♡ ♡ ♡  (XL) ⇗18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 riserva – Le BERNE

♡ ♡ ♡ (♡)  (XL)  ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 riserva – CANNETO

♡ ♡ ♡  (XL) ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 riserva Vitaroccia – ICARIO

♡ ♡ ♡ (L – XL)  ⇗  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 riserva – FATTORIA del CERRO

♡ ♡ ♡  (XL) ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 Bossona – DEI

♡ ♡ ♡  (XL) ⇗  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2008 Salco evoluzione – SALCHETO

♡ ♡ ♡  (XL) ⇗ ⇒ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 selezione Vigna D’Alfiero – TENUTA VALDIPIATTA

BERBA 2012. – Na Anteprimi 2013 za Vino nobile o berbi 2012. govorio je vrlo znani i cijenjeni talijanski enolog Riccardo Cotarella. Po njegovim riječima, i u Toscani će se 2102. pamtiti kao godina ekstrema. Ljetne vrućine bile su velike ali većina vinograda u općini Montepulciano ima prednost da je smještena na većim nadmorskim visinama tako da je loza ipak noću imala stanovito osvježenje u odnosu na temperaturu danju. Stare loze, koje imaju duboko ukopani korijen, nisu patile od suše ali jesu one mlade, koje se nisu još stigle ukopati dovoljno i prodrijeti do dubine gdje bi uspjele crpiti hranu. U 2012. bobice grožđa bile su manje nego inače, prinos je u vinogradu bio manji, i randman je također bio manji, ali, s druge strane, grožđe je berbu dočekalo zdravo, zrelost fenola vrlo dobra. Grupa enologa koje Konzorcij za vino Nobile iz Montepulciana angažira da naprave potrebne analize i da kušaju mlada vina te dadu sud ocjenom do pet dala je berbi 2012. za vino Nobile četiri zvjezdice. I mi nazočni novinari imali smo na Anteprimi prilike kušati nekoliko uzoraka vina Nobile iz 2012 donesenih iz cisterne: pokazali su vrlo tamnu boju, lijepu voćnost, punoću i dosta mekane tanine.

U svojstvu predsjednika Konzorcija za vino Nobile, Federico Carletti, inače vlasnik posjeda Poliziano, pohvalio se da Montepulciano unatoč općoj krizi nema problema s plasmanom svojih vina, nepredviđeno neprodane zalihe, tvrdi, ne postoje, dosta vina ide u izvoz, posebice prema Njemačkoj i Švicarskoj, a zahvaljujući vinu i akcijama i programima što ih kroz godinu nudi taj srednjevjekovni toskanski gradić blizu Siene, i turista ne nedostaje. Zanimljivo je da su vinari-članovi Konzorcija skupa ne samo po pitanju plasmana svoje kapljice nego su zajedno i po pitanju općeg razvoja mjesta: s gradskom vlasti surađuju prilozima i drukčuje u uređenju Montepulciana kako bi bio atraktivniji za goste. Tako eto zahvaljujući upravo toj suradnji gradska Fortezza, odnosno tvrđava, jedan od glavnih spomenika povijesti i kulture u mjestu, treba, nakon višegodišnje restauracije, u posve novome ruhu dočekati 2014. Spomenički je to prostor koji pragmatični Toskanci pripremaju za održavanje niza manifestacija i koji dijelom – u krilu što je već obnovljeno – već koriste i za vinske prezentacije i različita kulturna događanja.
Program raznih događanja u Montepulcianu je kroz godinu dosta bogat, a obuhvaća ne samo vinske i eno-gastronomske sadržaje nego i koncerte ozbiljne, zabavne i rock glazbe, izložbe radova s područja likovne umjernosti, folklorne manifestacije…

♡ ♡ ♡  (XL)  ⇗ ⇒  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 selezione Poderuccio – CASA VINICOLA TRIACCA

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇑ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2008 riserva – CAVALLIERINO ORGANIC WINERY

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇑ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2009 riserva – FATTORIA la BRACCESCA

bazni Nobile

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇗  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – Le BERNE

♡ ♡ ♡ (L – XL) ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – TENUTA VALDIPIATTA

♡ ♡ ♡  (L – XL) ä ⇗  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – POLIZIANO

Redovito dobri, uvijek pouzdani u kakvoći: le Berne Andrea Natalini , koji je upravo postao novi predsjednik Konzorcija Vino Nobile, slika lijevo, te Myriam Capurali, vlasnica Tenute Valdipiatta, s enologom Maurom Monicchijem

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇑  18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – CANNETO

♡ ♡ ♡  ( L – XL)  ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – DEI

Maria Caterina Dei – svečanost u povodu otvorenja novog podruma

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇗ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – SALCHETO

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇑ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – FATTORIA del CERRO

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇗18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – CROCE di FEBO

♡ ♡  (XL)  ⇑18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 selezione I Quadri – BINDELLA

♡ ♡  (L)  ⇑ 18° C
VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 – FANETTI

KONZORCIJ ZA VINO NOBILE di MONTEPULCIANO – Evo nešto i o Konzorciju za vino nobile iz Montepulciana. U trenutku kad Hrvatskoj nedostaju takva tijela, dakle udruge proizvođača vezane uz neki za teritorij tipičan i (gospodarski) bitan proizvod, vrijedi nešto čuti o tome kako su organizirani Toskanci. Konzorcij za vino nobile, utemeljen s ciljem njegovanja, unaprjeđenja kakvoće te i promocije vina nobile, koje se u Montepulcianu smatra gospodarskom perjanicom, rođen je 1965. godine. Danas broji 270 članova, od kojih ih 75 izlazi na tržište s buteljom. S obzirom na vrlo visoki postotak lokalnih proizvođača (preko 90 posto) koji su članovi te udruge, što inače, uz vino nobile brine i o mlađem bratu nobilea – vinu rosso di Montepulciano kao i o desertnome vinsantu, Konzorcij je od Ministarstva poljoprivrede Republike Italije dekretom erga omnes iz 2010. dobio dopuštenje da samostalno brine o spomenutim apelacijama. Nakon Konzorcija za Chianti classico, koji je bio prvi, Konzorcij za vino nobile iz Montepulciana bio je drugi s takvom dozvolom. Po novom zakonu, svi proizvođači vina na teritoriju općine Montepulciano, dakle i ona debela manjina koja nije učlanjena u Konzorcij, MORAJU participirati u aktivnostima Konzorcija na njegovanju i unaprjeđenju vina, te u aktivnostima na promidžbi i vina i cijeloga TERITORIJA! Konzorcij ima i zadatak da organizira strukovnio usavršavanje svojih članova u raznim područjima od interesa, dakle u segment vinogradarstva i vinarstva, promocije proizvoda, upravljanja poduzećem itd. Na slici: prizor s ovogodišnje Anteprime, degustacije vina Nobile iz Montepulciana.

igt
♡ ♡ ♡ (L – XL)  ⇗ 18° C
ARKEOS 2008 – CAMPOGIOVANNI/SAN FELICE
MONTALCINO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pugnitello & Sangiovese ■ PODRUM dozrijevanje: 20 mjeseci • barrique • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Toscana i.g.t. • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (3000) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: relativno dobro (malo presitna slova!)
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo • robusno i donekle rustikalno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • nepropusno rubinsko–granatno • odlične uljnosti ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, iskazano s mjerom i dobro uklopljeno – herbalno, diskretno – mineralno – voćnost (plodovi tamni, ukuhani) – osjet prženoga ■ u ustima zaobljeno • s mekanim, prašnastim taninom • slano – s dobro očuvanom i kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – gusto • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇑ 16 – 17° C
MATERVITIS 2008 – TENUTA PEROLLA/SAN FELICE
MAREMMA TOSCANA ■ VINOGRAD sorta: Pugnitello & Cilegiolo ■ PODRUM: dozrijevanje: 20 mjeseci • barrique • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: Maremma toscana i.g.t. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (3000) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela
VINO je kompleksno • dotjerano • umireno ali istodobno i još s dosta živosti • skladno • s tercijarnim bouquetom • lijepo se pije ■ izgledom živahno • nepropusno rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, s mjerom • osjet na prženo, dodir – kožu, blago – mineralno – voćnost (plodovi u-kuhani) ■ u ustima zaobljeno • s mekanim taninom • slankasto – s dobro očuvanom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici – prelazi zenit ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti uz hranu.

amarone della Valpollicella

AMARONE della VALPOLLICELLA – Amarone je potentno i gusto crno vino koje se u vinogorju Valpollicella kod Verone tradicijski proizvodi od prosušivanoga grožđa sorata Corvina, Corvinone, Rondinella, Molinara, Croatina, Oseleta, najčešća kombinacija je Corvina, Rondinella, Molinara, u novije vrijeme počelo se međutim više rabiti Corvinone a manje Molinaru koja je slabijega tijela. Vino dugo – tri i više godina – dozrijeva u drvenim bačvama i kao gotov proizvod bude tamne rubinske boje s granatnim nijansama, vrlo gusto, toplo, slasno, najčešće s blagim ostatkom neprovrelog sladora, s alkoholima uglavnom od 15,0 i 15,5 pa i do 16,5 vol %. Na etiketi je označeno kao Amarone della Valpollicella doc.

 Degustacija amaronea kod obitelji Morini, posjed Latium Morini (lijevo), i na imanju Tenuta Chiccheri 

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗ ⇒18° C
CAMPO LEON 2008 amarone della Valpollicella classico – LATIUM Morini

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ⇗ ⇒18° C
ACINATICO 2009 amarone della Valpollicella classico – ACCORDINI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ⇗ ⇒18° C
AMARONE 2005 della Valpollicella classico – GUERRIERI RIZZARDI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ⇗ ⇒18° C
AMARONE 2007 della Valpollicella classico – TENUTA CHICCHERI

♡ ♡ ♡ ♡ (XXXL) ⇗ ⇒18° C
TERRE di CARRIANO 2007 amarone della Valpollicella classico – PASQUA

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2008 riserva Caterina Zardini – Giuseppe CAMPAGNOLA

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ⇗ ⇒18° C
VILLA BORGHETTI 2008 amarone della Valpollicella classico – PASQUA

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗ ⇒18° C
CUSLANUS 2007 amarone della Valpollicella classico – ARMANI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ⇗18° C
FRACASTORO 2003 amarone della Valpollicella classico – ARMANI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2004 Bossan – CESARI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXXL) ä ⇗ ⇒18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2009 – ROCCOLO GRASSI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗ ⇒18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2009 Bossan – CESARI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2007 Monte Danieli – CORTE RUGOLIN

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL) ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2008 riserva IS – CORTE d’ARCHI

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL) ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2007 – SANTA SOFIA

♡ ♡ ♡ ♡  (XXL – XXXL) ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2006 Zovo – ZANONI

♡ ♡ ♡ (♡ )  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2007 – VILLABELLA

♡ ♡ ♡ (♡)  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
AMARONE della Valpollicella classico 2009 Terre d’Orti – CAVALCHINA

♡ ♡ ♡ ( ♡)  (XXL – XXXL)  ⇗18° C
ROCCA SVEVA 2006 amarone della Valpollicella classic RISERVA – CANTINA di SOAVE

♡ ♡ ♡  (XXL)  ⇗18° C
ALBINO ARMANI 2007 amarone della Valpollicella – ARMANI

♡ ♡ ♡  (XXL)  ⇗ 18° C
BROLO delle GIARE amarone della Valpollicella 2005 riserva – TEZZA

♡ ♡ ♡  (XXL) ⇗ 18° C
AMARONE della Valpollicella 2008 Monte la Parte – Daniela PICCOLI

♡ ♡ ♡  (XXL) ⇗ 18° C
AMARONE della Valpollicella 2006 – VALENTINA CUBI

♡ ♡ ♡  (XXL) ä ⇗18° C
VALPANTENA amarone della Valpollicella 2007 classico – TEZZA

valpollicella ripasso

VALPOLLICELLA RIPASSO – Ripasso je u vinogorju Valpollicella kod Verone tehnologija proizvodnje vina na način da se mlado vino od lokalnih sorata, koje se rabe i za amarone (Corvina, Corvinone, Rondinella, Croatina, Molinara), pomiješa s tropom ostalime nakon maceracije za amarone i otakanja tekućega dijela od krutoga. Zbog visokih koncentracija sastojaka, posebice šećera, postignutih, s obzirom na prosušivanje grožđa za amarone, nakon maceracije i alkoholne fermentacije na kožici te nakon odvajanja vina za dozrijevanje za amarone u tropu ostaje još neprovreoga sladora i drugih komponenti, tako da mlado vino vinogorja Valpollicella na pokožici od amaronea ponovno fermentira, i nakon toga alohol mu se poveća barem za jedan volumni postotak, a i inače se obogati. Kroz tu drugu fermentaciju osnovno vino Valpollicelle koje obično bude s oko 12,5 vol% alkohola kao Valpollicella ripasso je najčešće s 13,5 vol %.

♡ ♡ ♡  (L) ⇑18° C
VALPOLLICELLA 2009 ripasso – ARMANI

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇗ 18° C
VALPOLLICELLA 2010 ripasso superiore – SANTA SOFIA

♡ ♡ (♡)  (M – L)  ⇑ 18° C
VALPOLLICELLA 2010 ripasso – TEZZA

valpollicella superiore

♡ ♡ ♡ (♡)  (L)  ⇗18° C
CAMPO PROGNÀI 2009 Valpollicella superiore – LATIUM MORINI

♡ ♡  (L) ⇑ 18° C
VALPOLLICELLA 2010 superiore – ARMANI

♡ ♡  (XL) ⇑ 18° C
VALPOLLICELLA 2010 superiore Villa Borghetti – PASQUA

♡ ♡  (XL) ⇑ 18° C
VALPOLLICELLA 2010 superiore Terre di Cariano – PASQUA

♡ ♡ (M) ⇑ 15 – 17° C
VALPOLLICELLA 2010 Corte Majoli – TEZZA

igt

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇗ 13° C
VILLA CORDEVIGO 2008 bianco – VILLABELLA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Garganega 80 % (sušeno 20 dana) & Sauvignon blanc 20 % ∎ PODRUM: dozrijevalo 12 mjeseci na kvascu u velikim bačvama Allier ∎ OZNAČENO kao Veneto igt, suho, 13,5 vol %.

♡ ♡ ♡ (♡)  (M – L) ⇗18° C
OSELETA 2007 rosso veronese – VILLABELLA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Oseleta ∎ OZNAČENO kao Rosso veronese i.g.t.. suho, 13,5 vol %, punjeno u magnum (800 boca)

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇗  18° C
VILLA CORDEVIGO 2006 rosso – VILLABELLA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Corvina 65 % & Cabernet sauvignon 25 %, Merlot 10 % ∎ PODRUM: corvina i cabernet dozrijevali su u bačvama od trešnjina drveta (to je drvo poroznije i prikladno je za dozrijevanje vina od taničnih sorata), merlot je dozrijevao u hrastovim bačvama Allier ∎ OZNAČENO kao Veneto igt, suho, 14,5 vol %.

♡ ♡ ♡  (XL) ⇗  18° C
PICAIE 2009 rosso Veneto Cecilia Beretta – PASQUA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Corvina 40 % & Cabernet sauvignon 30 %, Merlot 30 %, grožđe je prosušivano 1,5 mjesec ∎ OZNAČENO kao Rosso Veneto igt, suho, 14,0 vol %

♡ ♡ (♡)  (XL)  ⇗  18° C
FAMIGLIA PASQUA PASSIMENTO 2010 rosso Veneto – PASQUA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Corvina 40 % & Croatina 30 %, Merlot 30 %, grožđe je prosušivano 1,5 mjesec ∎ OZNAČENO kao Rosso Veneto igt, suho, 14,0 vol %.

♡ ♡  (M – L) ⇑17 – 18° C
MONTEMAZZANO ROSSO 2007 – VILLABELLA
VERONA, CALMASINO ∎ VINOGRAD sorta: Corvina ∎ OZNAČENO kao Rosso veronese i.g.t.. suho, 13,5 vol %

♡ ♡  (M) ⇑ 10 – 12° C
LUGANA 2011 Ca’ del Lago – VILLABELLA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Trebbiano di Lugana ∎ OZNAČENO kao doc, suho, 12,5 vol %

♡ ♡ (♡)  (M – L)  ⇑ 16 – 18° C
FOJA TONDA 2008 – ARMANI
VAL d’ADIGE TERRE DEI FORTI ∎ VINOGRAD sorta: Caseta, ili Foja Tonda ∎ OZNAČENO kao Terre dei Forti Val d’Adige/Vallagarina doc, suho, 13,5 vol %

♡ ♡ (M) ⇑ 16° C
BARDOLINO 2011 classico vigna Monlongo – VILLABELLA
BARDOLINO ∎ VINOGRAD sorta: Corvina, Rondinella, Molinara, Corvinone ∎ OZNAČENO kao Bardolino doc, suho, 12,5 vol %

pjenušci – bollicine

♡ ♡  (M – L) ⇑ 8° C
REBIANCO 2011 brut – VILLABELLA
VERONA ∎ VINOGRAD sorta: Chardonnay 80 % & Sauvignon 20 % ∎ OZNAČENO kao doc, suho, 12,0 vol %

♡ ♡ (M – L) ⇑  8° C
BARDOLINO CHIARETTO 2011 brut – VILLABELLA
BARDOLINO ∎ VINOGRAD sorta: Corvina, Rondinella, Molinara ∎ OZNAČENO kao doc, suho, 12,0 vol %

IZRAEL – ISRAEL

 ♡ ♡ ♡ (L – XL)  ⇗ 16 – 18° C
GALIL 2010 pinot noir – GALIL
GALILEJSKA BRDA ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni /noir ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: uredno
VINO je zanimljivo • kompleksno • savršeno čisto • dotjerano • precizno • vrlo toplo • s dosta živosti • zrelo • skladno • moderno • u suglasju sa: sortom – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko – granatno – svjetlije • odlične uljnosti ■ na nosu lijepo izraženo – upućuje na mineralno – začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; dim…), iskazane diskretno, vrlo dobro uklopljeno – voćnost, izraženu dobro – floralno ■ u ustima zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – srednje dugog do dužeg – grijućeg završetka • u boci ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti obvezno uz hranu

MAĐARSKA – MAGYARORSZÁG

PANNON

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇗18° C
CABERNET FRANC 2011 Válogátas – KVASSAI
VILLANY ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet franc ■ OZNAKA u zemlji porijekla Mađarskoj: DHC szaraz premium vörös bor • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je savršeno čisto • dotjerano • precizno • toplo • dinamično • skladno • elegantno • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • izgledom živahno – rubinsko • na nosu upućuje na mineralno – herbalno, diskretno (sjeno…) – začinske nijanse od utjecaja bačvice (mirodije…) iskazane jače s mjerom – voćnost izraženu dobro – osjet crne čokolade • u ustima zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – srednje dugog završetka • u boci ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti uz hranu/pečenja, jela od tamnog mesa.

♡ ♡ ♡  (L – XL)  ⇗17 – 18° C
CABERNET FRANC 2008 – DANIEL PINCE
SZEKKSZARD ■ VINOGRAD sorta: Cabernet franc ■ OZNAKA u zemlji porijekla: DHC szaraz vörös bor • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: tipa DIAM ■ DESIGN: uredno – s privjesnicom – slabije čitljivo zbog premalih slova.
VINO je čisto • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • izgledom živahno • na nosu upućuje na herbalno – osjet crne čokolade – začinske nijanse od utjecaja bačvice (mirodije; drvo; prženo; dim…) iskazane jače no još s mjerom – voćnost • u ustima zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – suhog – srednje dugog vrlo toplog završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu.

Portugieser du Monde 2013

ŠAMPIONI WASSMANN, BEATA BLUM PINCE, RUPPERT, MOŽDA IPAK NAJUVJERLJIVIJI PORTAGEZA 2012 OD JOSZEFA BOCKA, KRAUTHAKERU ZLATO i SREBRO, DAMIRU REŽEKU SREBRO – Zoltan Györffy, glavni urednik revije za vino i gastronomiju Pecsi Borozo iz Pečuha, i njegova ekipa osmislili su, u nastojanju da propagiraju vino i sortu Portugizac, manifestaciju Portugieser du Monde, s Villanyjem kao mjestom ocjenjivanja portugizaca a s Pečuhom kao mjestom održavanja međunarodnog festivala portugisca. Mađari, za razliku od nas, na portugizac gledaju ne tek kao na mlado vino za brzu potrošnju, do kraja godine u kojoj je berba, pa se i svijetu htjelo pokazati da portugizac može biti ne samo lijepa svježa mlada kapljica nego i vrlo ozbiljan eno-uradak. Kod nas ga i u vrlo ozbiljnoj verziji radi Vlado Krauthaker.
Na ocjenjivanje portugizaca pozvani su proizvođači iz Mađarske i više zemalja u okruženju, a iz Hrvatske su se s uzorcima odazvali Vlado Krauthaker (2), Mladina d.d., Robert Braje i Damir Drago Režek. U ocjenjivačku ekipu pozvani su iz Hrvatske Ivan Dropuljić, organizator i direktor festivala Zagreb Vino.com, i Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u čaši. Uz Mađare kao domaćine te dvojicu Hrvata, u ocjenjivačkom sudu bili su dvoje Slovenaca, te Poljak i Čileanac!
Među, ove godine, ukupno 60 vina podastrtih na kušanje i podijeljenih u tri kategorije – portugisci iz 2012, portugisci 2011 i starijih godišta te cuvéei u kojima sudjeluje i portugizac, bilo je mješavina portugisca s frankovkom, blauburgerom, zweigeltom. Šampioni su, svaki u svojoj kategoriji, Mađari Wassmann (2011; ocjena 89,20), Beata Blum Pince (cuvée; 88) i Ruppert (2012; 87,80). Krauthaker je za Portugizac 2012 osvojio zlato a za Portugizac 2006 srebro, dok je Damir Drago Režek za Portugizac 2012 dobio srebro. Mladini i Brajeu je mrvica nedostajala za srebro, no ponekad treba eto imati i malo sreće. Inače, za zlato je ovdje trebalo osvojiti 87 bodova i više, srebro je počinjalo s 83,5 bodova.
KZ Metlika iz Metlike osvojila je dva srebra, za portugisce iz 2012, a Mačkov podrum iz Srbije srebro za Portugizac 2012.
Bilo je zaista vrlo lijepih i vrlo ozbiljnih vina od sorte Portugizac, a jedan od ponajboljih portugizaca, vrlo ozbiljan, i za Svijet u čaši rekao bih i najbolji koji sam ikad degustirao, bio je PortaGeza 2012 Selection (izlazi samo u najboljoj godini, od posebno selekcioniranog je grožđa iz jednog i ponajboljeg vinograda u Villanyju, pola godine godine dozrijeva u velikoj hrastovoj bačvi) od Joszefa Bocka iz Villanya, u čijem je, inače, podrumu i održano ocjenjivanje.

Degustatori portugisca u Villanyju, na posjedu Joszefa Bocka

♡ ♡ ♡ (♡)  ⇗ 17 – 18° C
PORTAGEZA 2012 selection – Joszef BOCK PINCE

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
VILLANY PORTUGIESER 2011 – WASSMANN

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
STYRUM CUVÉE 2007 – BLUM PINCE

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
VILLANY PORTUGIESER 2012 – RUPPERT

♡ ♡ ♡ ⇑ 16 – 18° C
MACSKA 2012 – WYLYAN PINCESZET

 ♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – LELOVITS PINCE

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – JEKL

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – BOROS CSALAD PINCESETE

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – KVASSAY LEVENTE

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – SZEMES

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIZAC 2012 KUTJEVO – KRAUTHAKER

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – SZEMES

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – SZENDE GABOR

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – GÜNZER ZOLTAN

♡ ♡ ♡  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – JACKFALL
♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2011 – MOKOS CSALADI PINCESZET

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2012 – DAMIR DRAGO REŽEK

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – POLGAR PINCESZET

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
BIRTOK CUVEE 2011 – POLGAR PINCESZET

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – MACSKO ROBERT PINCESZET

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIZAC KUTJEVO 2006 – KRAUTHAKER

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
REMETE PAROS 2011 – BOROS CZALAD PINCE

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – SAUSKA

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
PORTUGIESER 2012 – LINBRUNN PINCESZET

♡ ♡ (♡)  ⇑ 16 – 18° C
MUNDIA CUVEE 2009 (portugiser & kekfrankos) – WASSMANN

ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

♡ ♡ ♡ (♡)  (XL – XXL) ⇗ 18° C
RODA 2008 reserva – BODEGAS RODA
RIOJA, HARO ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 90 %, Graciano 6 % Garnacha / Grenache 4 % • loze stare: 30 godina • prinos po trsu: 1,5 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM dozrijevanje: 16 mjeseci • barrique (novi 50 %- rabljeni 50 %) • francuska hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Španjolskoj: Rioja d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ – 0,75 ℓ – 1,5 ℓ – 6 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je zanimljivo • višeslojno • sadržajno • iskreno • ozbiljno • cjelovito • toplo • sa finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom: izvrsne uljnosti • rubinsko – granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, u-kuhani), izraženu dobro – začinske nijanse, od utjecaja bačvice (prženo…), iskazane s mjerom, dobro uklopljeno – herbalno, diskretno – osjet balzamskih niti – nijansi kože ■ u ustima zaobljeno • slano – s dobro očuvanom, kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • retronazalno: badem, marcipan • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

♡ ♡ ♡  (L – XL) ⇑ 16 – 17° C
SELA 2006 – BODEGAS RODA
RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 89 %, Graciano 11 % • loze stare: 15 -30 godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 19 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni • malolaktika: da • dozrijevanje: 12 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Španjolskoj: Rioja doc (denominación de origen calificada) • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ( 89.800) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je čisto • vrlo toplo • skladno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi; tamni), izraženu dobro – začinske nijanse, iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno – herbalno, diskretno (posušeno bilje) – osjet čokolade – mineralno ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim taninom • slano – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gork(ast)og – srednje dugog grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♡ ♡ ♡ ♡  (XL – XXL) ⇗18° C
CORIMBO 2010 – BODEGAS la HORRA
RIBERA del DUERO, Burgos, La Horra & Roa ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo • loze stare: 20 godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 18 dana • dozrijevanje: 12 mjeseci • barrique • francuska 80 % – američka hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Španjolskoj: Ribera del Duero d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je višeslojno • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi u-kuhani / dud, trešnja), izraženu dobro – floralno, dodir – začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; prženo/kava…), iskazane jače s mjerom vrlo dobro uklopljeno – herbalno (sušena trava), diskretno • osjet nijansi kože ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim, prašnastim taninom • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom– vrlo vrlo dobro • gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za lijep razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti obvezno uz hranu.

————————————————————————-

kušano još… / tasted too   –  veterani dostojni divljenja / impressive oldies

BAROLO 2003 Brunate – VIETTI
PIEMONT, CASTIGLIONE FALLETTO, Barolo docg, suho, 14,5 vol %

BARBARESCO 2001 Maria Adelaide – Bruno ROCCA RABAJA
PIEMONT, BARBARESCO, Barbaresco docg, suho, 14,5 vol %

—————————————————————————

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t