TURIZAM U LIJEPOJ NAŠOJ/ Najbolje u Hrvatskoj: izabrali građani

knjiga 100 restorana

NA TRSATU PONAD RIJEKE PROMOVIRANA JE KNJIGA 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, KORISNA KAO VODIČ ALI i KAO POKAZATELJ ŠTO NAŠI POTROŠAČI OČEKUJU OD PONUDE U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA, A U ZAGREBAČKOJ ESPLANADI PREZENTIRANI SU REZULTATI ISTRAŽIVANJA O TOME KAKO HRVATI PROVODE VIKENDE, KAMO PUTUJU i ŠTO IM SE IZ NAŠE PONUDE DOPADA A ŠTO NE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Riječki Trsat – hodočastilište vjernika, ali, bogme, i ljubitelja dobre papice i kapljice. Tisućljetna trsatska gradina bila je i ove godine pozornica promocije nove knjige 100 vodećih hrvatskih restorana – vodič za 2013./ 2014. godinu te dodjele plaketa Restaurant Croatica za 100 hrvatskih restorana proglašenih vodećima za 2013. godinu. Nazočni, u počasnoj loži, uz domaćine i organizatore, Ivo Bašić iz Ministarstva turizma RH, te Nikola Serdar, Šime Ćoza Nikica Karamarko, Siniša Križanec, ali i Jerko Čutura, koji kao ugostitelj propagira Hrvatsku i Restaurant Croatica već dugo u Njemačkoj. Prije nekih dvadesetak godina upravo Čutura, zatim Nikola Serdar, pa Selimir Ognjenović dali su ideju za akciju Restaurant Croatica, a prije 18 godina gastronautkinja prof. Karin Mimica iz Opatije sa suradnicima iz Abisala krenula je u izdavanje vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana. Suorganizatori najnovijeg događanja bili su Primorsko-goranska županija, Turističke zajednice grada Rijeke i Kvarnera i Udruga hrvatskih restoratera.

Basic Karin Serdar coza karamarko

Na Trsatu, s knjigom u ruci: članovi Časnog suda Nikica Karamarko, Šime Ćoza, Nikola Serdar, zatim Karin Mimica, te Ivo Bašić iz Ministarstva turizma i Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera

U izboru najboljih hrvatskih restorana u 2012. godini obuhvaćeno je više od 2400 samostalnih i hotelskih restorana u Hrvatskoj. Prvi dio izbora održan je preko internet portala http://www.gastronaut.hr s time da je bilo programski onemogućeno glasovati dva puta s istog računala. Internetski glasovi spojeni su s glasovima voditelja restorana, a preporuka voditelja restorana nosila je šest puta više bodova od preporuke internetskih glasača. Ukupnu listu i materijale restorana pregledao je i potvrdio Časni odbor projekta, u sastavu Šime Ćoza, Nikica Karamarko, Ivo Kirigin, Siniša Križanec, Miljenko Magdić, Bože Mimica i Ivan Sokolić.

U knjizi su restorani prezentirani opisom ponude, tekstom o objektu te navodom prirodnog, povijesnog i kulturnog okružja, kao i fotografijama svojih aduta na tanjuru. Većina restorana poklonila je gostima koji im dodju s ovom knjigom-vodičem jednokratni popust od 10 posto na konzumaciju.

Za lakše kontaktiranje i navigaciju do restorana na vrhu svake stranice restorana se nalazi QR kod.

Pavo Jerkovic

Najprije su diplome uručene restoranima koji su u svih dosadašnjih 18 godina bili bili uvršteni u knjigu najboljih, a to su Bevanda iz Opatije, Boban iz Splita, Milan iz Pule, Nada iz Vrbnika, Najade iz Lovrana, Nautika iz Dubrovnika, Okrugljak iz Zagreba, Rivica iz Njivica, Stari Puntijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića – na slici je vlasnik Pavo Jerković dok prima priznanje – i Zlatna Ribica iz Brodarice kod Šibenika.

Knjiga je zanimljiva ne samo kao dobar vodič koji daje pregled dobitnika sada, pregled dobitnika i kroz posljednja gotovo dva desetljeća, I pregled učestalosti objekata u dobivanju priznanja što je bitno da se spozna kontinuitet kakvoće, nego i stoga što pruža određena korisna objašnjenja stručnjaka za nutricionizam o kakvoći hrane i prehrane te stoga što daje i uvid u razmišljanja hrvatskih potrošača o kakvoći ponude u našim ugostiteljskim objektima, a to će reći, s obzirom da danas kakvoća turizma bitno počiva upravo i na eno-gastronomiji, i dobrim dijelom u turističkoj ponudi naše zemlje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Među najboljima iz Istre i Kvarnera: hotel-restoran San Rocco, Brtonigla, vlasnik Tullio Fernetich, i restoran Plavi podrum iz Voloskoga, na slici je sjajna voditeljica Danijela Tariba Kramarić.

Daniela KramaricDobitnici s kontinenta, sa sjeverozapada: Boris Vuglec, Vuglec Breg. Na Trsatu je plijenio svojim pjenušcem! S istočnoga dijela, iz Stupnika kod Slavonskoga Broda: Davor Zdjelarević. Uzvanicima na Trsatu ponudio je svoje Klinke i cabernet sauvignon

OLYMPUS DIGITAL CAMERADSC_0062

Kakvoća hrane i prehrane bitna je, dakako, s aspekta zdravlja, ali, kroz to, i šire – s aspekta gastronomije/hedonizma i turizma. Zahtjevniji potrošači, a time i potencijalni i gosti ugostiteljskih objekata dobro će paziti kamo će sjesti na ručak ili večeru, a kako oni, ili mnogi od njih, uglavnom nisu plitka džepa – ponuđač o tome i te kako treba voditi računa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ignac Kulier: Što i kako jedemo /Sve je pod kontrolom?

Dr.sc. Ignac Kulier jedan je od vodećih naših autoriteta u domeni prehrane. Do sada je objavio 17 knjiga o hrani i prehrani te mršavljenju. Njegova prva knjiga, iz 1986., za ono doba ekološke svijesti bila je daleko ispred svojega vremena. Najnovija njegova knjiga nosi naslov Što i kako jedemo/sve je pod kontrolom? Autor u njoj daje odgovore na brojna pitanja o tome što se događa s hranom oko nas i što sve nalazi put do naših stolova. Iznosi gole činjenice i manirom istraživača analizira pojave, njihove uzroke i posljedice. Priča o rizicima kontaminacije namirnica kancerogenim tvarima, o rizicima novih tehnologija i posebno o rizicima krivotvorenja namirnica. Glede izbora namirnica, analizira ljudsku psihologiju navodeći da čovjek lako prihvaća rizik od ulaska u automobil ili avion, ali nikako da razmisli o riziku od onoga što se nalazi u njegovu tanjuru.

– Jelo je najintimnije emocionalno iskustvo čovjeka tijekom kojega on dio svojega okoliša stavlja u svoj organizam. Znanje tu vrlo teško ulazi, a nasljeđe je ključni čimbenik – rado će reći dr.sc. Ignac Kulier. – Svi jedu da bi podmirili svoje prehrambene, energetske i hedonističke potrebe, ali što jedu i kako jedu, to je tema za razgovor. Bez obzira je li hrana iz kućne radinosti ili iz industrijskih pogona, ona može biti manje ili više kontaminirana. Hranom se može preživjeti, od hrane se može udebljati i oboljeti, otrovati, od hrane se može i umrijeti. Hrana znači isodobno i zdravlje i užitak ali i bolest, tegobe. Istina, najgore je kad je nema nikako! Briga o hrani znači brigu za sutrašjicu. Jedemo ono što sami napravimo, odnosno ono što nam servira prerambena industrija. Kad netko kaže sve je pod kontrolom, to može djelovati umirujuće, ali kod onoga tko iole razmišlja izaziva osip. Prirodne hrane u doslovnom smislu bit će sve manje, možda je više uopće i nema! Ono što se nalazi u prometu, na tržištu, to po zakonu jeste higijenski ispravno, ali nipošto ne znači da je dobro za zdravlje. Ne treba očekivati da nam netko kod hrane i pića nešto jamči: naše, vlastito znanje je jedino jamstvo!

Hrana i prehrana u moderno su vrijeme vrlo važni i u gospodarskome smislu i svakako je bitno da se o njima razmišlja u kontekstu eno-gastronomije, a to, eto, opet znači i u kontekstu turizma. Dobro je stoga da su se razmišljanja Ignaca Kuliera našla i u ovoj knjizi.

Knjiga 100 vodećih hrvatskih restorana u svojih nekoliko posljednjih izdanja donosi i rezultate anketa o navikama i potrebama gostiju u restoranima. Zgodno je to što je neke točke moguće i uspoređivati po godinama, od 2008. i 2009. pa do 2012.

– U cilju boljeg razumijevanja potreba gostiju, posljednjih nekoliko godina provodimo anketu među gostima restorana. Njome smo obuhvatili nešto više od 500 najčešćih posjetitelja restorana, od kojih je među ispitanicima ovaj out bilo 44 posto žena i 56 posto muškaraca. Prosječna dob ispitanika kretala se između 36 i 45 godina. Prosječan broj posjeta naših ispitanika restoranima u 2012. je bio 4,5 puta mjesečno, a to je, na žalost, čak oko 40 posto manje nego prethodne godine. Prosječna potrošnja bila je u 2012. oko 1300 kuna mjesečno, a to je oko 21 posto manje nego u 2011. Anketa je pokazala da je zahtjevnost gosta porasla, a da je potrošnja i te kako smanjena. Kakvoća i ljubeznost osoblja, široka ponuda hrane i pića te svježina namirnica pokazali su se osobito važnima u izboru restorana za posjet. Čak 13 posto više nego u 2011. restoran se bira po svježini namirnica, oko 10 posto više nego u 2011. traži se širi izbor hrane i pića, 14 posto više gostiju inzistira na visokom profesionalizimu i ljubaznosti osoblja. Zahtijeva se osjetno više jela iz segmenta onoga što možemo nazvati autohtoina kuhinja, i kreativnih jela pripremljenih od svježih, domaćih namirnica. Nekih 91 posto gostiju ne želi se vratiti u restoran u kojemu osoblje nije bilo ljubazno. Gosti su statistički u odnosu na 2011. manje zahtjevni jedino kad je je pitanju blizina parkirališta. U komentarima najviše zamjeraju ugostiteljima što ih drukčije tretiraju ovisno o tome koliko su u određenom trenutku spremni potrošiti. Dakle, na prvome mjestu po važnosti gostu su ponuda hrane i pića, slijede svježina namirnica, profesionalno i diskretno osoblje, cijene, odnos cijene i kakvoće, pozicija i ambijent lokala, mogućnost parkiranja, brzina usluge, tradicija, kreativnost, način plaćanja (narudžbenice, kreditne kartice…), poznanstvo s vlasnikom restorana, mogućnost dolaska s kućnim ljubimcima. Među jače naglašenim razlozima nedolaska u neki ugostiteljski objekt su, ovim redosljedom: neurednost i nečistoća, neljubaznost osoblja, loša usluga, loša ponuda, loš omjer cijene i kakvoće, previsoke cijene, dim i zagušljivost, buka i loša te preglasna muzika, loša ventilacija i mirisi iz kuhinje, osoblje restorana koje želi potaknuti na veći trošak, neprimanje kreditnih kartica – rekla je Karin Mimica.

Lorencin Matesic KrizmanicMax itd

Sa skupa o turizmu u zagrebačkoj Esplanadi: Vesna Pritchard, potpredsjednica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Dražen Cvijetić, autor projekta Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani 2013, Tatjana Rajković, direktorica istraživanja GfK – centra za istraživanje tržišta, Darko Lorencin, ministar turizma RH, Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice i Ivica Max Krizmanić, direktor hotela Esplanade

SPORNI CIJENE i DODATNI SADRŽAJI
Nekako u isto vrijeme prezentirani su u Zagrebu, pod nazivom Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani, rezultati istraživanja o tome kako Hrvati provode vikende, kamo putuju, kako traže smještaj, tko nam je uzor u turizmu, po čemu se Hrvatska razlikuje od ostalih destinacija, koja zemlja nam može biti uzor u dobroj organizaciji ponude za turiste. Evo nešto i o tome. Istraživanje su u lipnju 2013. putem Interneta na reprezentativnom uzorku internet populacije u dobi od 18 do 65 godina proveli mobilna aplikacija bestCROATIA i portali http://www.NAJBOLJEuHRVATSKOJ.info i http://www.VIKENDPLANER.info u suradnji sa GfK,

Po ovome istraživanju, hrvatski građani u prosjeku deset puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend izlete van svog mjesta boravka koji ne uključuju noćenje. Maksimalno četiri puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23 posto, pet do deset puta njih 44 posto, a više od deset puta 27 posto. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje šest posto hrvatskih građana.

Kad su u pitanju jednodnevni vikend izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Pa tako stanovnici Zagreba, Sjeverne Hrvatske, Like i Slavoniie najčešće idu u kontinentalni dio Hrvatske, Istrani na Sjeverni Jadran, dok Dalmatinci kombiniraju Srednji i Južni Jadran.

Na vikende van mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje, odlazi se rjeđe – u prosjeku pet puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, sedam puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske (34 posto), zatim na Srednji (23 posto) i Sjeverni Jadran (21 posto), u inozemstvo (15 posto), a na Južni Jadran samo sedam posto.

Na dulji vikend (s noćenjem), češće od ostalih, Zagrepčani odlaze na Sjeverni Jadran (38 posto), Istrani u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije češće od ostalih otputuju i u inozemstvo (24 posto). Više od polovice Slavonaca (57 posto) bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci, vjerojatno bježeći od svoje morske svakodnevice i sunca, preferiraju kontinentalni dio zemlje (39 posto).

Koliko se način na koji se provodi vikend razlikuje od načina na koji bi se želio provoditi vikend (idealan vikend)?

Hrvatski građani vikend najčešće provode odmarajući se kod kuće (40 posto) ili šetajući prirodom (37 posto). Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće (51 posto), dok Istrani češće provode vikende u prirodi (46 posto), mlađi (od 18 do 24 godine) češće od ostalih vikende provode na kavi s društvom (35 posto), a oni malo stariji (25 do 29 godina) češće od ostalih se druže s prijateljima izvan kuće (39 posto).

Najveći dio (29 posto) idealnim vikendom smatra odlazak na izlet van svog mjesta boravka, dok je za 24 posto idealan vikend kombinacija rekreacije, zabave i odmora. Za 14 posto idealan vikend je šetnja pored mora s doručkom na sunčanoj terasi, jednom riječju, romantičan vikend.

Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora (38 posto), dok je osobama srednjih godina (41 do 55 godina) idealan vikend izlet u prirodu (38 posto). Ljudi s mora (Dalmatinci i Istrani) rjeđe od ostalih idealnim vikendom zamišljaju šetnju uz more i kavu na suncu. Njima je češće od ostalih idealan vikend putovanje (Istrani – 22%), a Dalmatincima party uz roštilj i dobro piće (18 posto).

Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana namjeravalo je otputovati na Srednji Jadran (30 posto), slijedi Sjeverni Jadran (21 posto), dok je na Južni Jadran željelo otići njih 12 posto. U inozemstvo je planiralo otputovati 10 posto ispitanika. Ovo ljeta nije imalo namjeru nigdje otputovati 26 posto hrvatskih građana, bilo iz financijskih razloga, obaveza…

Kada se već odluče za putovanje, hrvatski građani informacije o smještaju, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, najčešće traže preko poznatih ili prijatelja (na osnovi njihovih preporuka) – 47%. Osim preporuka prijatelja, o smještaju se informiraju i na Internetu, bilo preko službenih adresa gradova (24 posto), web stranica hotela (21 posto), web stranica turističkih agencija (20 posto). U turističke agencije odlazi manji postotak – njih 10 posto.

Velika većina (88 posto) provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija/ocjena ljudi na portalima za rezervaciju (npr. booking.com i dr.) – 46%, slijede provjere preko poznanika (42 posto), kao i provjera na osnovi komentara na blogovima/forumima (39 posto).

Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma hrvatski građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30 posto) ili o gastronomskoj ponudi (23 posto), te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19 posto).

Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46 posto) smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more to koje Hrvatsku razlikuje od ostalih destinacija.

Austrija i Španjolska su zemlje za koje najveći broj hrvatskih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu. Kad bi hrvatski građani mogli sjesti u fotelju Ministra turizma s ciljem poboljšanja ove gospodarske grane, najveći broj bi prvo unaprijedio dodatnu ponudu (25 posto), a zatim snizio cijene (14 posto).

Na prezentaciji rezultata istraživanja u zagrebačkom hotelu Esplanade bili su Darko Lorencin, ministar turizma RH, Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajednice, Ivica Max Krizmanić, direktor hotela Esplanade, Vesna Pritchard, potpredsjednica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Tatjana Rajković, direktorica istraživanja GfK – centra za istraživanje tržišta i Dražen Cvijetić, autor projekta Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani 2013.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: