Archive | June 2016

Svijet vina 2015-2016 / AKTUALNA BAKHOVA KRVNA SLIKA PO OIV-u

 

OIV znak 1Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UKUPNA POVRŠINA VINOGRADA u SVIJETU JE 7534 MILIJUNA HEKTARA, PRVI PO VINOGRADIMA SU i DALJE ŠPANJOLCI, ODMAH DO NJIH SU KINEZI… UKUPNA PROIZVODNJA VINA JE 274,4 MILIJUNA hl, A POTROŠNJA JE OKO 240 MILIJUNA hl, NAJVAŽNIJI IGRAČI SU FRANCUSKA, ITALIJA, ŠPANJOLSKA, SAD…

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino sa sjedištem u Parizu, koja okuplja 46 država članica, objavila je najnoviju krvnu sliku svijeta vina, za 2015/2016. godinu. Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand govorio je o površinama vinograda na Zemlji, o proizvodnji vina i konzumaciji te o međunarodnoj razmjeni u plasmanu.

Po podatku iz 2015., ukupna površina vinograda u svijetu dosiže 7534 milijuna hektara. Zemlja s najviše vinograda je Španjolska. Veliki skok naprijed u vinogradarskoj površini napravili su Kinezi, koji su s povećanjem od 34 milijuna hektara sada dospjeli na drugo mjesto zemalja s najviše vinograda.

Najviše vinograda i dalje ima Španjolska – jedina u svijetu s više od milijuh hektara!

Najviše vinograda i dalje ima Španjolska – jedina u svijetu s više od milijuh hektara!

Uz Kinu, s površinama pod trsjem raste i Novi Zeland. Međutim vinogradi unutar Europske Unije lagano se smanjuju, pad je bio od 2014. do 2015. godine nekih 26.000 hektara. Španjolska je po površinama pod vinovom lozom ne samo i dalje prva u svijetu, nego je zasad i jedina s više od milijun hektara, precizno riječ je o 1,021 milijun hektara, Kina slijedi s oko 820.000 hektara, a treća je Francuska sa 780.000 ha.

Pet je država koje zauzimaju 50 posto vinogradskih površina svijeta. To su Španjolska, Kina, Francuska, Italija (682.000 ha) i Turska (497.000 ha).

Evo i nekih drugih zemalja i njihovih hektara pod trsjem: SAD – 419.000 ha, Argentina – 225.000 ha, Portugal – 217.000 ha, Čile – 211.000 ha, Rumunjska – 192.000 ha, Australija – 149.000 ha, Južna Afrika – 130.000 ha, Grčka – 107.000 ha, Njemačka – 102.000 ha…

Pretpostavka je da Iran ima 223.000 hektara, a Moldavja 140.000 ha pod vinovom lozom.

Globalna proizvodnja vina povećana je za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, i službeni podatak za 2015. govori da ona iznosi 274,4 milijuna  hektolitara. Ukupna proizvodnja vina u svijetu u 2015. bila je 5,9 milijuna hektolitara veća u odnosu na onu u 2014. S povećanjem od 12 posto u odnosu na 2014, Italija je na čelu po proizvedenoj količini, sa 49,5 milijuna hl, slijede Francuska sa 47,5 milijuna hl i Španjolska sa 37,2 milijuna hl. SAD već treću godinu zaredom imaju proizvodnju od 22,1 milijun hl. Na južnoj polukugli Argentina bilježi blagi pad proizvodnje, koja je u 2015 iznosila 13,3 milijuna hl, dok je Čile zabilježio porast i sad je na 12,8 milijuna hl. Australija ostaje stabilna na svojih oko 11,9 milijuna hl. Južna Afrika se drži na 11,2 milijuna hl. I sad, povratak na sjevernu polukuglu: Kina je dostigla proizvodnju vina od 11,1 milijuna hl!

Pregled produkcije vina u svijetu po najznačajnijim zemljama-proizvođačima. Prvi u proizvodnji su Talijani, slijede Francuzi, pa Španjolci i SAD…

Pregled produkcije vina u svijetu po najznačajnijim zemljama-proizvođačima. Prvi u proizvodnji su Talijani, slijede Francuzi, pa Španjolci i SAD…

Prve procjene berbe 2016 za južnu hemisferu: u odnosu na 2015. uglavnom su količine nešto manje, osim u Australiji i Novome Zelandu gdje se hvale s kvantitativno jako dobrom berbom. Evo rang-liste zemalja po količini proizvedenoga vina u 2015.:

Italija: 49,5 milijuna hl; 2. Francuska – 47,5 milijuna hl; 3. Španjolska – 37,2 milijuna hl; 4. SAD – 22,1 milijun hl; 5. Argentina – 13,3 milijuna hl; 6. Čile – 12,8 milijun hl; 7. Australija – 11,9; 8. Južna Afrika – 11,2; 9. Kina – 11 milijuna hl; 10. Njemačka – 8,8 do 8,9 milijuna hl; 11. Portugal – 6,7 milijuna hl; 12. Rumunjska – 3,5 milijuna hl; 13. Mađarska – 2,9 milijuna hl; 14. Brazil – 2,8 milijuna hl; 15. Grčka – 2,7 milijuna hl; 16. Novi Zeland – 2,3 milijuna hl; 17. Austrija – 2,3 milijuna hl; 18. Bugarska – 1,5 milijuna hl.

Svjetska potrošnja vina, iznosi Aurand dalje u izvještaju, stabilizirala se nakon gospodarske krize u 2008., i u 2015. zabilježena je konzumacija od 240 milijuna hl.

Pregled konzumacije vina po zemljama, i u postocima u odnosu na ukupnu svjetsku potrošnju u 2015. Žutom bojom označena su područja gdje je od 2000. do danas potrošnja ponešto opala, plavom bojom označena su područja gdje ona u porastu, a zelenom gdje je stabilna

Pregled konzumacije vina po zemljama, i u postocima u odnosu na ukupnu svjetsku potrošnju u 2015. Žutom bojom označena su područja gdje je od 2000. do danas potrošnja ponešto opala, plavom bojom označena su područja gdje ona u porastu, a zelenom gdje je stabilna

Registrirana konzumacija u svijetu u 2015. bila je 0,9 milijuna hl veća nego u 2014. SAD se sa 31 milijunom hl (oko 13 posto) pokazuju kao najveći svjetski potrošač vina, Francuzi su drugi sa 27,2 milijuna hl (11 posto), Talijani i Nijemci treći sa 20,5 milijuna hl  (9 %), dok su četvrti Kinezi sa 16 milijuna hl (7 %), u Kini je, odnosu na 2014., u 2015. zabilježeno povećanje potrošnje od 0,5 milijuna hl. Po potrošnji slijede Velika Britanija s 12,9 milijuna hl, pa Argentina s 10,3, Španjolska sa 10, Rusija s 8,9 milijuna hl, i Australija s 5,4 milijuna hl.

Rezultati u plasmanu poboljšavaju se kako u kontekstu količina plasiranoga vina tako i u financijskome smislu, s time da se manji rast odnosi na količinu a veći na ostvarenu financijsku vrijednost. Razmjena se u 2015. kretala oko 104,3 milijuna hektolitara, što je 1,8 postotno količinsko povećanje u odnosu na godinu prije, a ostvareni novčani promet pak vrtio se oko 28,3 milijarde eura, što je povećanje od 10,6 posto.

Butelje pokrivaju 54 posto tržišne razmjene, pjenušci osam posto ali ova je kategorija u porastu i po količini i glede ostvarenog financijskog prihoda, a otvoreno vino 38 posto

Butelje pokrivaju 54 posto tržišne razmjene, pjenušci osam posto ali ova je kategorija u porastu i po količini i glede ostvarenog financijskog prihoda, a otvoreno vino 38 posto

Primjećuje se da se plasman vina u buteljama smanjuje količinski, ali u kontekstu novčane vrijednosti povećan je, pjenušci rastu i u količini i glede ostvarene financijske vrijednosti, a otvorena vina (vins en vrac odnosno bulk wines) u plasmanu se povećavaju količinski. Trenutno, vino u butelji drži oko 54 posto ukupnog plasmana kapljice, otvoreno vino 38, a pjenušci osam posto.

U najnovijem vremenu najjači izvoznici vina istodobno u količini i u ostvarenoj novčanoj vrijednosti su SAD, u toj kategoriji istodobno količina i vrijednosti slijede Čile, Novi Zeland, Australija, Argentina, Špnjoloska. Amerikanci se mogu pohvaliti da su u 2015. u odnosu na 2014. ostvarili najveći skok u financijskoj vrijednosti izvoza (26,5 posto), a Novozelanđani se pak mogu pohvaliti da su osjetno (11,5 posto)  skočili u količini izvoza.

Francuska, Italija i Portugal bilježe u posljednje dvije godine nešto manji količinski izvoz, ali i znatno veću ostvarenu financijsku dobit, dok Nijemci bilježe podjednako smanjenje izvoza u količinama i u ostvarenoj novčanoj dobit od tog izvoza.

Izvozom vina u svijetu već godinama dominiraju Italija, Francuska i Španjoloska, koje svojom kapljicom na svjetskom tržištu pokrivaju 56 posto izvezenih količina. Što se tiče vrijednosti, tu tržištem dominiraju Francuska i Italija, prva s 29, a druga s 19 posto.

Po OIV-u, trenutna službena rang-lista glavnih izvoznika vina u hektolitrima izgleda ovako: 1. Španjolska – 24 milijuna hl; Italija – 20 milijuna hl; Francuska – 14 milijuna hl; Čile – 8,8 milijuna hl; Australija – 7,4 milijuna; Južna Afrika – 4,2 milijuna hl; SAD – 4,2 milijuna hl, Njemačka – 3,6 milijuna, Portugal 2,8 milijuna, Argentina – 2,7 milijuna i Novi Zeland – 2,1 milijun hektolitara.

Rang-lista izvoznika po ostvarenoj vrijednosti u milijunima eura izgleda ovako: 1. Francuska – 8244 milijuna; 2. Italija 5353 milijuna; 3. Španjolska 2641 milijun; 4. Čile – 1650 milijuna; 5. Australija – 1459 milijuna; 6. SAD – 1395 milijuna eura; 7. Novi Zeland 963  milijuna; 8. Njemačka – 953 milijuna; 9. Portugal – 738 milijuna; 10. Argentina – 737 milijuna eura i kao 11. Južna Afrika – 629 milijuna eura.

U 2015. ukupni uvoz vina vrti se oko 102,6 milijuna hl. Od toga najviše količinski uvozi Njemačka – 15,1 posto, slijede Velika Britanija s 13,6 posto, pa SAD s 11 posto, Francuska sa 7,8 posto, Kina s 5,6 posto, Kanada s 4,1 i Rusija sa četiri posto.

Kad se govori o novčanoj vrijednosti uvezenoga vina, tada su na prvom mjestu SAD sa, u 2015., na uvoz potrošenih 4855 milijuna eura, slijede Velika Britanija s 3915 milijuna, Njemačka s 2466 milijuna, Kina s 1840 milijuna, Kanada s 1618 i Japan s 1319 milijuna eura. ♣

 

Advertisements

Concours Mondial de Bruxelles – Plovdiv 2016 / SLJEDEĆE GODINE – 10.000 UZORAKA?!

United Nations of Fine Wines

UNITED NATIONS of FINES WINES

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA OVOGODIŠNJEM IZDANJU CMB-a u GRADU PRIJESTOLNICI KULTURE EUROPSKE UNIJE ZA 2019. HRVATSKA JE OSVOJILA DVA ZLATA i JEDNO SREBRO

Ove godine Concours Mondial de Bruxelles, sada i s dodatkom u nazivu – United Nations of Fines Wines, odvijao se u Plovdivu, bugarskome gradu izabranome da 2019. godine bude prijestolnica kulture Europske Unije. Manifestacija – da, manifestacija, jer je riječ ne samo o jednom od najvećih ocjenjivanja vina nego i o priredbi s više događanja edukacijsko-kulturološkog (vođeni obilazak grada-domaćina i njegovih lokalnih kulturnih institucija), te primidžbenog karaktera (promocija načina života zemlje-domaćina, običaja i navika u prehrani i piću, promocija turizma, te promocija lokalne vinske proizvodnje), završio je u nedjelju na pravoslavni Uskrs, s pompoznom gala-večeri s folklornim i zabavnim programom u hotelu Park Sankt Petersburg.

Na kušanju/ocjenjivanju: 8750 uzoraka! Da bi se zadatak ocjenjivanja svladao kako treba formirano je 59 žirija sa po pet članova, dakle ukupno je oko 300 kušača. Iz Hrvatske tri degustatora: Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Saša Špiranec iz Vinarta, Željko Suhadolnik iz revije Svijet u čaši.

Hrvatska se ovaj put zakitila s tri medalje, dvama zlatima i jednim srebrom Dobitnik je Kutjevo d.d. Zlato su osvojili Graševina de Gotho 2015, Graševina 2015 vrhunsko, a srebro Graševina 2012 ledeno vino.

Ocjenjivanje: 59 komisija sa po pet članova. Ikebana stolova

Ocjenjivanje: 59 komisija sa po pet članova. Ikebana stolova. Na malome prostoru, rekao bih, idealan raspored stolova s kušačima

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Degustacija: puna dvorana

Degustacija: puna dvorana

Važno je spomenuti pragove za medalje, naime nisu ti pragovi na svim ocjenjivanjima jednaki: na CMB-u se kreću od 84 do 86,5 bodova za srebro, od 86,6 do 91,99 bodova za zlato, od 92 do 100 bodova za veliko zlato…

Žiri br. 31, gdje je bio i Svijet u čaši! Uz predsjednika komisije Xaviera Leclerca iz Francuske smo, slijeva: Paola Luppi iz Italije, Željko Suhadolnik, zatim sommelier koji nam je točio vino, Stephane Liegois iz Belgije, i Anton Moisenko iz Rusije

Žiri br. 31, gdje je bio i Svijet u čaši! Uz predsjednika komisije Xaviera Leclerca iz Francuske smo, slijeva: Paola Luppi iz Italije, Željko Suhadolnik, zatim sommelier koji nam je točio vino, Stephane Liegois iz Belgije, i Anton Moisenko iz Rusije

Bitno je reći i ovo: CMB je jedno od rijetkih ocjenjivanja – ako ne i jedino ocjenjivanje! – u svijetu koje nakon podjele priznanja uzima nagradjene etikete vina iz prometu pa ih daje na analizu, i ako ne prođu na testu – a to se lani dogodilo nekoliko puta – tada se pokrene postupak protiv muljatora, kaže organizator kojemu je, veli, stalo da bude maksimalno na usluzi potrošaču i koji objašnjava da upravo takvim pristupom protiv nepoštenih proizvođača stječe takvo povjerenje da mu svake godine na vrednovanje stiže znatno više uzoraka pa očekuje da bi ih 2017. već moglo biti i 10.000!

Direktor i vlasnik cijelog Concours Mondiala Baudoin Havaux i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble na pozornici s degustatorima iz Španjolske i s delegacijom iz Valladolida koja se predstavljala kao domaćin CMB-a iduće godine

Direktor i vlasnik cijelog Concours Mondiala Baudoin Havaux i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble na pozornici s degustatorima iz Španjolske i s delegacijom iz Valladolida koja se predstavljala kao domaćin CMB-a iduće godine

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Concours Mondial de Bruxelles jedino je svjetsko ocjenjivanje vina koje – od sredine prošlog desetljeća – seli svake godine u drugi grad i zemlju. Start je bio dakako u Belgiji, a kad se krenulo u inozemstvo obišlo se Francusku, Portugal, Španjolsku, Luxembourg, s Bratislavom u Slovačkoj ušlo se po prvi put i u zemlje članice Europske Unije koje su nekad bile u istočnoeuropskome bloku, Bugarska ove godine drugi je takav istočni skok CMB-a. Nagađanja su, s obzirom na otvorenje Grada vina (Cité du vin) u Bordeauxu, bila da će domaćin iduće godine biti Francuska, možda, ponovno, i Bordeaux, međutim odlučeno je da idući grad-domaćin bude španjolski Valladolid u području Ruede, znane inače po bijeloj kapljici te gdje je 2016. Na proljeće bilo svjetsko prvenstvo sauvignona Concours Mondial de Sauvignon.

____________________________

Foklor: sjajna izvedba

Foklor: sjajna izvedba

Bugarski specijaliteti na tanjuru i vina (uvelike od domaćih sorata Mavrud i Rubin a to je križanac između Nebbiola i Syraha dobiven 1944. u Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo Pleven na sjeveru Bugarske) različitih ponajboljih lokalnih proizvođača u čašama, atraktivan nastup ‘’čelosica’’, tj. ženskog kvarteta koji svira – i to izvrsno! – stilom našeg majstorskog dvojca 2 Cellos, pa sjajan šou folklornog ansambla koji je pak izvedbom stilski na kolosijeku našeg Lada, nazočnost vremešnog ali još uvijek živahnog osnivača Concoursa Louisa Havauxa koji je sa sinom Baudoinom, inače od prije više godina godina direktorom ovoga vrednovanja plemenite kapljice, stvorio jedno od najvećih i najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, plava krv grofa Stephana von Neipperga, vlasnika čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffelière ali i imanja Bessa Valley kod Plovdiva… I ja u društvu s grofom Neippergom  i Louisom Havauxom,  uz bocu Enira 2011 reserve Bessa Valley

Grof Stephan von Neipperg, inače u bordoškome kraju vlasnik uglednog Chateau-la-Gaffeliere, a u Bugarskoj vlasnik imanja Bessa Valley, Louis Havaux, osnivač Concours Mondiala, te Zeljko Suhadolnik, Svijet u čaši

Grof Stephan von Neipperg, inače u bordoškome kraju vlasnik uglednog Chateaua Canon la-Gaffeliere a u Bugarskoj vlasnik imanja Bessa Valley, Louis Havaux, osnivač Concours Mondiala, te Željko Suhadolnik, Svijet u čaši

Najednom, spontano, svi – i sviračice i folkoloraši i degustatori, na podiju, u zajedničkome plesu, interesantna atmosfera koja je od zvuka cellosa preko folklora postupno i bez stanke prelazila u disko ritam…

Opći ples!

Opći ples!

______________________________

VINSKA BUGARSKA

Svaki put prije početka ocjenjivanja organizator Concours Mondiala de Bruxelles u suradnji s lokalnim autoritetima organizira prezentaciju vinske branše i vina u zemlji domaćinu ocjenjivanja. A svako popodne nakon ocjenjivanja povede degustatore u posjet raznim podrumima u okolici grada gdje je ocjenjivanje. Tako je bilo i sada.

Bugari – čija vinogradarsko-vinska tradicija traje nekih 3000 godina i koji se sve jače hvale da je Dioniz, znan kao grčki bog vina, zapravo njihov naime on se rodio u Trakiji što sada većinom pripada upravo Bugarskoj – mogu se podičiti u novije vrijeme velikim napretkom u proizvodnji vina. Još je Homer drevne Tračane opisivao kao hrabre ratnike koji nose teško oružje, jašu na konju brzinom vjetra i proizvode dobra vina što ih piju iz lijepih vrčeva. Na visoku kakvoću moderne bugarske kapljice ukazuju i brojne medalje koje su za svoja snažna posebice crna vina osvojili na nekoliko najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice ove i prošle godine, konkretno na Concours Mondialu de Bruxelles, Mundus Viniju, Vinalies Internationales, Decanter World Wide Award…

Bugarska je brdovita zemlja i resi je mnogo različitih mikroklimata koji u kombinaciji s puno sunca i s različitim tlima poput vapnenačnog, laporastog, smeđe i crne zemlje pružaju idealne uvjete za vinogradarstvo. Bugari imaju dosta autohtonih sorata poput Pamida, Misketa, Dimyata, Gamze, Mavruda i Široke Melniške Loze, i, dakako, smatrajući ih svojim adutima, stalno ih guraju u prvi plan. Međutim u Bugarskoj ima i dosta  francuskih kultivara kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Chardonnay…

Angelus Estate, pogled izvana te iznutra: u stroju kao vojnici velike drvene bačve s jedne i cisterne s druge strane, barricaia, jajolike posude od terakote, te finalni proizvod crnjak Stallion. Direktor proizvodnje Konstantin Vellianov. Zbog naziva Angelus ovaj bugarski podrum ima problema s poznatim bordoškim Châteauom Angélus

Angelus Estate, pogled izvana te iznutra: u stroju kao vojnici velike drvene bačve s jedne i cisterne s druge strane, barricaia, jajolike posude od terakote, te finalni proizvod crnjak Stallion. Direktor proizvodnje je Konstantin Vellianov. Zbog naziva Angelus ovaj bugarski podrum ima problema s poznatim bordoškim Châteauom Angélus

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAKad su se Slaveni naselili na teritorij današnje Bugarske, a bilo je to negdje u šestom-sedmom stoljeću, naišli su na vrlo razvijeno vinogradarstvo, koje je prvi istinski procvat doživjelo nakon dolaska, tamo, kršćanstva, negdje u devetom stoljeću, i širenja manastira u Srednjem vijeku. Niti 500 godina vladavine otomanske okupacije nije moglo iskorijeniti vinogradarstvo i vinarstvo.

Kons

Konstantin Velianov

Nakon oslobođenja od Turaka u 19. stoljeću, vinogradarstvo je u ponovnom procvatu. Nekih 100.000 hektara terena našlo se zasađeno vinovom lozom! Ali, onda je stigla filoksera, koja je uništila polovinu vinograda. Nakon 1945. Bugarska pripada istočnome bloku i razvija velike vinarije koje su trebale opskrbljivati Sovjetski Savez i druge članice Varšavskog pakta velikim količinama jeftinoga vina. Posađeno je mnogo Cabernet Sauvignona, Merlota, Muscat Ottonela, Chardonnaya, Sauvignona i Traminca, i Bugarska je dostigla površinu vinograda od 200.000 hektara. Poslije pak pada željezne zavjese a pogotovu nakon pristupanja Bugarske Europskoj Uniji situacija se preokreće: velike državne vinarije privatizirane su, a rađaju se i manji vinogradarsko-vinarski posjedi, mnogo se ulaže u vinogradarstvo i vinarstvo, dosta je investicija i iz inozemstva, konkretno iz Italije i Francuske.

Odlična Vinarija Dragomir: vlasnik Konstantin Stoev i enoilog Galin Milkov

Odlična Vinarija Dragomir: vlasnik Konstantin Stoev i enolog Galin Milkov

njim su njegova djelatnica Svetlana Karaslavova i enolog Dimitri Panov (lijevo)

njim su njegova djelatnica Svetlana Karaslavova i enolog Dimitri Panov (lijevo)

Vinska kuća Asenovgrad: upravitelj Ljuben Jočkov i enolog Petar Bošnjakov

Vinska kuća Asenovgrad: upravitelj Ljuben Jočkov i enolog Petar Bošnjakov

U 2000. godini utemeljena je Nacionaolna komora za vinovu lozu i vino, sa šest predstavništava u vinogradarskim područljima Sliven, Sandanski, Plovdiv, Pleven, Burgas i Varna. Izmijenjen je Zakon o vinu, postavljeni su novi standardi u proizvodnji vina, i s tim ustrojem zajednički se dosta uspješno počelo promocijski nastupati  i na vanjskim tržištima.

Britanski list Daily Telegraph objavio je bio da je Plovdiv najstariji kontinuirano naseljeni grad Europe. Navodno se diči poviješću od osam tisuća godina, i vidio je osam civilizacija i kultura – prethistorijsku, trakijsku, makedonsku, rimsku, bizantijsku, bugarsku, otomansku i modernu… Ima krasnu staru gradsku jezgru. Na slici je amfiteatar iz drevnoga doba

Britanski list Daily Telegraph objavio je bio da je Plovdiv najstariji kontinuirano naseljeni grad Europe. Navodno se diči poviješću od osam tisuća godina, i vidio je osam civilizacija i kultura – prethistorijsku, trakijsku, makedonsku, rimsku, bizantijsku, bugarsku, otomansku i modernu… Ima krasnu staru gradsku jezgru. Na slici je amfiteatar iz drevnoga doba

Sada Bugarska bilježi oko 60.000 hektara zasađenih vinovom lozom. Površina je razdijeljena u četiri vinogradarske regije – Dunavska ravnica na sjeveru, Dolina Strume na jugozapadu, Crno more na istoku i Trakija na jugu. Te četiri regije pak podijeljene su na ukupno 52 vinogorja. Godišnja proizvodnja kreće se od 1,5 do dva milijuna hektolitara vina, od toga 60 posto izvozi se u nekih 70 zemalja…   ♣                                                                                              SuČ – 05/2016

_____________________________

Sorte

MAVRUD

Priča kaže ovako: strogi bugarski kan bio je naredio da se iskrči sva vinova loza u Bugarskoj, kako se više ne bi moglo proizvoditi vino. Zakonom je bila predviđena smrtna kazna za onoga tko se ogluši o tu kanovu zapovijed. Međutim udovica Ilaja ipak je u svom vrtu zadržala mali vinograd, i od grožđa što bi ga pobrala potajice je proizvodila vino. To je vino svakodnevno davala za okrepu sinu, koji je inače bio pripadnik kanove vojske. Jednoga dana, kad je vojnik bio na dopustu, lav je pobjegao iz kanova zoološkog vrta, te je došao u središte grada i ubijao prolaznike. Vojnik je začuo riku i pošao da vidi o čemu je riječ. Najednom se našao pred lavom koji je iskezio zube i na njega, međutim hrabri vojnik nije ustuknuo, nego je mačem dotukao lava. Kan je saznao za događaj i htio je upoznati smjelog čovjeka, koji mu je u razgovoru priznao da je njegova majka unatoč kanovoj zabrani nastavila uzgajati vinovu lozu i proizvoditi vino, kojime ga je krijepila, i eto otud mu snaga da svlada lava. Kan ne samo da nije kaznio mladićevu majku nego je dopustio da se u zemlji ponvno sadi loza i proizvodi vino, a sortu koju je uzgajala mama hrabrog vojnika nazvao je po imenu mladića: Mavrud!

Mavrud je vrlo stara bugarska crna sorta, a raširena je oko Plovdiva i ponešto u vinogorjima Pazardjik i Stara Zagora. Voli dublja, svježa aluvijalna tla te toplinu, osjetljiva je na niske temperature zimi. Srednje je rodna, a dozrijeva kasnije – u prvoj polovici. Dobro nakuplja slador a uspješno zadržava kiseline. Vino od Mavruda, kojemu paše boravak u drvenom suđu, lijepe je tamne rubinske boje, s mirisom na tamno bobičasto voće poput kupine, puno, te s dosta živosti i s taninom koji mu pomažu da bolje izdržava kroz vrijeme i pri tome se lijepo razvija. ∎

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06/2016 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberlySvijet u casi logo

  Suhi u casi logo

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.

LIPANJ – 2016 – JUNE

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIAAUSTRIJA – ÖSTERREICHČILE – CHILE • MAĐARSKA – MAGYARORSZAGNJEMAČKA – DEUTSCHLANDŠPANJOLSKA – ESPAÑA

Abadia

Kultni španjolski podrumi: Abadia Retuerta i Marques de Riscal. Abadia Retuerta, u  mjestu Sardon del Duero, inače je nekadašnji samostan iz 12. stoljeća, a danas je i ekskluzivni, luksuzni mali hotel LeDOMAINE. Građevina, okružena morem vinograda, uz samu je rijeku Douro / Podrum kuće Marques de Riscal nov je i moderan, kreacija je arhitekta Franka Gehryja, koji je napravio i projekt za Muzej Guggenheim u Burgosu. Ovaj objekt također je i luksuzni hotel, a ima i restoran s jednom Michelinovom zvjezdicom

Marques de Riscal vinarija Frank Gehry

 

 VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

         Smjesko  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Šampion/Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

        ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine.

     ♣ ♣ ♣ ♣  – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

  ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣   (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

 ⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova

 HRVATSKA Zastava Hrvatska CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (♣)  (L) KORLAT SYRAH 2012 – BADEL 1682 

BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: Korlat • visoravan – blaga kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta: Syrah ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta, teška • osnovni model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno, decentno, prepoznatljivo iz daleka

VINO je višeslojno, sadržajno, bogato, sasma blago odaje boravak u bačvi(ci). Dinamično, ozbiljno, dotjerano, skladno, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom. Lijepo se pije uz hranu. U usponu – traži još vremena u boci. Izgledom živahno, rubinsko, tamno. Na nosu fino iskazano, upućuje na voćnost izraženu vrlo dobro, na mineralno, začine/mirodije – fino uklopljeno. U ustima zaobljeno, sa uglađenim taninom, sugerira slast, slano te sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, svježeg, dugačkog, grijućeg završetka ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (L) KORLAT MERLOT 2012 – BADEL 1862

BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: Korlat • visoravan – blaga kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • 13,5 vol% • ostatak sladora: 6 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta, teška • osnovni model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno, decentno, prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno, dinamično i s nervom, toplo, u usponu, treba mu još vremena u butelji. Izgledom živahno, rubinsko, tamno. Sasma blago odaje boravak u bačvici, Na nosu upućuje na mineralno, voćnost, te na začine/mirodije – prikazano u tragu i vrlo dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, sa uglađenim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, traje ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (L) KORLAT CABERNET SAUVIGON 2012 – BADEL 1862

BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: Korlat • visoravan – blaga kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s kzp • 13,5 vol% • ostatak sladora: 8 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta, teška • osnovni model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno, decentno, prepoznatljivo iz daleka

VINO je zrelo, dotjerano, skladno, složeno, dopadljivo. U suglasju sa: terroireom, sortom. U usponu – u špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko, tamno. Na nosu osobito lijepo, upućuje na voćnost – izraženu dobro, herbalno, začine/mirodije – s mjerom, osjet čokolade, mineralno. U ustima zaobljeno, s mekanim taninom, slatkasto, ali i sa vrlo dobro pratećom kiselosti koja donekle ublažava slatkoću. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkastog, dosta dugog, grijućeg završetka ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

________________________________

DEGUSTACIJA kod STAROG PUNTIJARA – Degustacija s ocjenjivanjem za potrošački putokaz bila je u novom lijepom hotelu Puntijar u zagrebačkim Gračanima. O rezultatima toga kušanja u idućem izdanju Potrošačkog putokaza.

Hotel Puntijar

Hotel Puntijar

Pročitat će se moći i na blogovima VitoVino, Bakhov sin, suhiucasi.wordpress.com, te u 24 sata, u Svijetu u čaši. ■

_________________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2015 – POLETTI

HRVATSKA ISTRA VIŠNJAN ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: malo šareno

VINO je s mladenačkim nabojem, nekomplicirano, lako se pije. Slamnato-žuto, svijetlo. Na nosu umjereno, upućuje na voćnost (voće: domaće, bijelo). U ustima zaobljeno, blago sugerira slast, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, srednje trajnog završetka ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ (M) CHARDONNAY 2015 – POLETTI

HRVATSKA ISTRA VIŠNJAN ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan

VINO je čisto, uredno, nekomplicirano, djeluje kao da je s već pomalo potrošenom svježinom. Izgledom  živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu diskretno, upućuje na floralno, voćnost. U ustima mekano, zaobljeno, tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (M) MUŠKAT MOMJANSKI  2015 KABOLA organic by nature – MARKEŽIĆ KABOLA

HRVATSKA ISTRA MOMJAN ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Muškat momjanski • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/organski (certificirano) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • poluslatko • 13,5 vol% • ostatak sladora: 22  g/ ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ

VINO je zanimljivo, složeno, dosta bogato, dotjerano, toplo, u suglasju sa: terroireom – sortom, Primjer je harmonije između alkoholne jačine, mineralnosti, slanosti i neprovrelog sladora. U usponu. Izgledom živahno, svijetlo, slamnato žuto. Na nosu lijepo iskazano, razvijeno, diskretno upućuje na mirodije (muškatna nota), mineralno, voćnost – izraženu dobro. U ustima blago sirupasto, slatko, ali i slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ (♣) (M) ROSA 2015 – KABOLA

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Teran • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/organski (certificirano) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – od prozirnog stakla – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – stražnji dio teško čitljiv zbog slabog kontrasta između slova i podloge

VINO je svježe, dotjerano, ne doima se pretencioznim i kompliciranime, lijepo / lako se pije, fino će poslužiti za ljetno osvježenje. Izgledom živahno, moderno ružičasto (s nijansom između pink pantera i boje kožice luka). Na nosu diskretno, upućuje na voćnost, (voće: domaće / crveno), u ustima uglađeno, sa dosta dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg, ugodno gorkastog srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 10° C

pjenušci  / sparklings

♣ ♣ ♣  (L)  RE brut – KABOLA

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska većinom, uz dodatak Chardonnaya i Pinota sivoga • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/organski (certificirano) ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne ■ OPREMA, DESIGN: decentno, etiketa, prednji dio: simpatično, živahno, prepoznatljivo iz daljega

VINO je dinamično, svježe i osvježavajuće, vrlo prikladno za tople-vruće ljetne dane, lijepo / lako se pije i na dužu stazu. Izgledom živahno, slamnato-žuto, svijetlo, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurićima, na nosu upućuje na voćnost, floralno, osjet kvasaca/kruha – nijanse. U ustima sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: veća čaša (za pjenušac – bordoška sa šiljastim dnom) • 8-10° C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ (♣)  (S-M) TRAMINAC 2015 kvalitetno – ILOČKI PODRUMI

HRVATSKO PODUNAVLJE, SRIJEM, ILOK ■ VINOGRAD, sorta: Traminac ■ PODRUM, vinifikacija, dozrijevanje: inoks ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% • ukupna kiselost:  5,5 g/ℓ • ostatak sladora: 1,0 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je skladno, dopadljivo, mladenačko. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto. Na nosu umjerene jačine, tipično sortno, upućuje na floralno (cvijeće: svježe tamno / latica ruže), med – nijansa, voćnost. Okus se fino dovezuje na miris. U ustima vino se pokazuje slankastime i fino gorkastime, tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: srednje velika čaša • 10-12° C

♣ ♣ (♣) (M) SAUVIGNON 2015 – PERAK

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je skladno, dotjerano, svježe i s dosta živosti, dopadljivo, u suglasju sa: sortom, lijepo / lako se pije, i na dužu stazu. U špici. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto. Na nosu umjereno, upućuje na vegetalno – umjereno (list rajčice, trava), voćnost. U ustima blago sugerira slast, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro – vitko, svježeg završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2015 vrhunsko – BELJE

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa • tlo: s dosta prapora • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je sočno, prilično skladno, relativno toplo, dopadljivo, ima svježinu. S primarnim je aromama, lako se pije. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, vrlo svijetlo. Na nosu umjerene jačine. Upućuje na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo), nijansu floralnoga, niti mineralnoga… U ustima solidno zaobljeno, sugerira slast, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, svježeg, srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣  (S-M) GRAŠEVINA 2015 vrhunsko – ILOČKI PODRUMI

HRVATSKO PODUNAVLJE, SRIJEM, ILOK ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ PODRUM, vinifikacija, dozrijevanje: inoks ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,5 vol% • ukupna kiselost:  5,9 g/ℓ • ostatak sladora: 2,1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ČEP: pluteno ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je izgledom bistro, zelenkasto-žuto, na nosu upućuje na voćnost (voće: domaće/ bijelo), floralno, med – nijansa. U ustima sugerira slast, slankasto. Djeluje malo prerazvijeno za sadašnji trenutak. Tijelom & strukturom dobro, srednje dugog završetka. ■ SERVIS: 10-12° C

♣ ♣ (M) GRAŠEVINA 2015 – PERAK

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Graševina bijela ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je sočno, skladno, dotjerano, umireno i malo ravno, mlohavo. U suglasju sa: sortom, dobi, lijepo / lako se pije i na dužu stazu. U špici. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto, svijetlo. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost (voće: domaće/zeleno – bijelo – koštićavo – svježe/ jabuka), floralno (cvijeće: svježe, bijelo). U ustima uglađeno, sugerira slast, sa dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro,, svježeg, srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša  • 10° C

♣ ♣  (S-M) GRAŠEVINA 2015 kvalitetno – BELJE

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO djeluje dopadljivo. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi zeleni – bijeli – koštićavi), floralno (cvijeće: svijetlo – svježe), osjet kvasaca. U ustima slankasto, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro, svježeg, kiselkastog, gorkastog završetka. ■ SERVIS: 10° C

♣(♣)  (S-M) GRAŠEVINA 2015 kvalitetno – ILOČKI PODRUMI

HRVATSKO PODUNAVLJE, SRIJEM, ILOK ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ PODRUM, vinifikacija, dozrijevanje: inoks ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 11,5 vol% • ukupna kiselost:  5,7 g/ℓ • ostatak sladora: 1,1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je živo, svježe, nekomplicirano, slankasto. izgledom bistro. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost. Tijelom dobro, kraćeg završetka ■ SERVIS: manja čaša (bordoška) • 8-10° C

♣ ♣  (L) FRANKOVKA 2012 Miraz – FERAVINO

FERIČANCI-ORAHNOVICA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Frankovka ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje vina: bačva, barrique ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% • ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: uglavnom teško /dijelom sitna slova, dijelom slab kontrast između slova i podloge

VINO je vrlo toplo, ali i s dosta živosti, mesnato i gusto, međutim očito jako dobru sirovinu na žalost preopteretio je boravak u bačvici od koje je kapljica dobila jači drveni štih. Šteta! Uz kvalitetniji pristup barriqueu mogla je ovo biti ne samo reprezentativna hrvatska frankovka nego i reprezentativno hrvatsko vino. Izgledom živahno, rubinsko, tamno. Na nosu relativno intenzivno, upućuje u prvome redu na začine/mirodije, osjet paljenoga drva, čokolade, pa sladunjave vanilije, pokazuje se i voćnost, na trenutke se, možda baš zbog naglašene barikne note, stječe dojam malo povišene hlapljive kiselosti. U ustima vino je lijepo zaobljeno, tanin je uglađen. Zapažaju se fina slanost i kvalitetno prateća kiselost. Tijelo vrlo dobro, završetak slastan, barikni, dugačak. ■ SERVIS: 16-18° C

slatko desertno  / sweet desert

♣ ♣ ♣  (XL) TRAMINAC 2011 izborna berba bobica – ILOČKI PODRUMI

HRVATSKO PODUNAVLJE, SRIJEM, ILOK ■ VINOGRAD, sorta: Traminac ■ OZNAKA na etiketi: predikatno, vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,2 vol% • ostatak sladora: 97,0 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ • boca: normalna ■ ČEP: pluto

VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, zrelo, skladno, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, lijepo se pije uz hranu, a i za meditaciju. U špici. Izgledom živahno, zlaćano, na nosu fino iskazano, upućuje na floralno, med, voćnost (voće: bijelo sušeno, a i orašasto), osjet karamela, zerica i plemenite plijesni. U ustima zaobljeno, kremasto prema sirupastome, slatko, i slankasto. Tijelom vrlo dobro, slatkog i istodobno ugodno gorkastog, dosta dugačkog završetka. ■ SERVIS: (kolači, prvenstveno oni s orašastim voćem ) • manja čaša (za specijalna vina) • 10-12° C

_______________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_______________________________

AUSTRIJA  Zastava Austrija   ÖSTERREICHVieVinum logo

Carska palača Hofburg u središtu Beča - VieVinum 2016

Carska palača Hofburg u središtu Beča – VieVinum 2016

Burgenland

Frankovka / Blaufrankisch

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2011  – JULIANA WIEDER

MITTELBURGENLAND DAC RESERVE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka • 14,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BLAUFRÄNKISCH 2013 Dürrau – FRANZ WENINGER

Franz Weninger mlađi: odlična frankovka Blaufränkisch 2013 Dürrau

Franz Weninger mlađi: odlična frankovka Blaufränkisch 2013 Dürrau

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) BLAUFRÄNKISCH 2013 Mariental  – ERNST TRIEBAUMER

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) BLAUFRÄNKISCH 2011 Kirschgarten  – UMATHUM

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka • 13,9 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) BLAUFRÄNKISCH UNGERBERG 2013  – PAUL ACHS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka • 13,0 vol %

Jako dobar vinogradar i vinar Helmuth Renner iz Golsa u Gradišću, u društvu i u vinskom razgovoru s poznatom austrijskom eno-gastro novinarkom i degustatoricom Luzijom Schrampf iz bečkog Der Standarda

Jako dobar vinogradar i vinar Helmuth Renner iz Golsa u Gradišću, u društvu i u vinskom razgovoru s poznatom austrijskom eno-gastro novinarkom i degustatoricom Luzijom Schrampf iz bečkog Der Standarda

Cuvee

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) ALTENBERG 2012  – RENNER

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka 50 %, ZweigeLt 50 % • 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) INA-MERA 2013 Reserve  – JURIS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon 40 %, Merlot 30 %, Frankovka 30 % • 14,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) PANNOBILE ROT 2013  – RENNER

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka 45 %, Zweigelt 55 % • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) PANNOBILE ROT 2013  – PAUL ACHS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka 60 %, Zweigelt 40 % • 12,5 vol %

Kamptal

Zeleni veltlinac / Gruner Veltliner

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER RIED LAMM 2012 – SCHLOSS GOBELSBURG

KAMPTAL DAC RESERVE ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol %

Sjajni zeleni veltlinci Schloss Gobelsburga s položaja Lamm u Kamptalu u Donjoj Austriji

Sjajni zeleni veltlinci Schloss Gobelsburga s položaja Lamm u Kamptalu u Donjoj Austriji

Sjajni zeleni veltlinci Schloss Gobelsburga s položaja Lamm u Kamptalu u Donjoj Austriji

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER RIED LAMM 2010 – SCHLOSS GOBELSBURG

KAMPTAL DAC RESERVE ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER RIED LAMM 2008 – SCHLOSS GOBELSBURG

KAMPTAL DAC RESERVE ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER RIED LAMM 2014 – SCHLOSS GOBELSBURG

KAMPTAL DAC RESERVE ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol % 

Thermenregion

Lovrijenac / St. Laurent

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) St.LAURENT 2011 reserve – JURIS

THERMENREGION ■ VINOGRAD, sorta: Lovrijenac / St.Laurent • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) St.LAURENT 2013 reserve – Johann GISPERG

THERMENREGION ■ VINOGRAD, sorta: Lovrijenac / St.Laurent • 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) St.LAURENT 2012 reserve  – HEINRICH HARTL

THERMENREGION ■ VINOGRAD, sorta: Lovrijenac / St.Laurent • 13,3 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) St.LAURENT 2013 reserve – WEINGUT AUER

THERMENREGION ■ VINOGRAD, sorta: Lovrijenac / St.Laurent • 12,5 vol %

Wachau

Zeleni veltlinac / Gruner Veltliner

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER HONIVOGL 2015 Smaragd – HIRTZBERGER

WACHAU ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol %

Ponajbolji za zelene veltlince i rajnske rizlinge u Wachauu: Franz Hirtzberger

Ponajbolji za zelene veltlince i rajnske rizlinge u Wachauu: Franz Hirtzberger

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) GRÜNER VELTLINER LIEBENBERG 2015 Smaragd – JAMEK

WACHAU ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner • 13,5 vol %

Riesling

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) RIESLING 2015 Hochrain Smaragd – HIRTZBERGER

WACHAU ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) RIESLING 2015 Smaragd – EMMERICH & MONIKA KNOLL

WACHAU ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) RIESLING FREIHEIT 2015 Smaragd – JAMEK

WACHAU ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,5 vol %

ČILE Zastava Cile  CHILE

♣ ♣ ♣  (M) SAUVIGNON BLANC 2014 reserva Castillo de Molina – VINA SAN PEDRO

CASABLANCA VALLEY ■ VINOGRAD, sorta: Sauvignon blanc ■ OZNAKA na etiketi: 13,2 vol% • ukupna kiselost: 6,54  g/ℓ • ostatak sladora:  2,3  g/ℓ ■ NAPUNJENO: 0,75 ℓ (81.000 ℓ) • boca: normalna • model, tip: bordeaux – prozirnog, bezbojnog stakla • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je moderno, novosvjetskog tipa, donekle složeno, dinamično. S obzirom na svježinu i lijepo iskazanu ali ne i agresivno pikantnu aromatiku moglo bi proći kao jako dobro za osvježavajuće pijuckanje, uz čavrljanje, u vrućim danima, npr. kao dobra (čisto vinska!) zamjena različitim koktelima kakvi se ljeti nude u kafićima i na šankovima na plažama. Izgledom živahno, slamnato-žuto, svijetlo. Na nosu neobično, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo – tropsko, egzotično/citrusi), vegetalno (začinsko bilje/metvica, bosiljak…), začine/mirodije (zeleni papar…). U ustima dosta živo, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, solidno trajućeg završetka ■ SERVIS:  aperitiv, plodovi mora kao sirovi… • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ALTAÏR 2011 – VIÑA SAN PEDRO

San Pedro AltairCACHAPOAL ANDES VALLEY ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon 78 %, Syrah 10 %, Cabernet franc 7 %, Petit verdot 5 % ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje:  bačva ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,4 vol% • ukupna kiselost: 5,44  g/ℓ • ostatak sladora: 2,55 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ (ukupno: 13.500 ℓ) • boca: normalna • model, tip: bordeaux – oblikom i težinom odgovara vinu • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je višeslojno, sadržajno, ozbiljno, bogato, mesnato, skladno, elegantno, toplo, s dosta živosti. Veliko vino! Zasad još jako mlado. Ipak, lijepo se pije uz hranu, a za koju godinu bit će sjajno i uz meditaciju. U usponu, dojam je golemog potencijala za odležavanje s razvojem do još dodane vrijednosti. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom, tamno/neprobojno. Na nosu diskretno ali i te kako obećavajuće, upućuje na voćnost, zastupljenu dobro (voće: crveno – bobičasto) • začine/mirodije (papar…) iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, zatim osjet fino paljenoga, čokolade. U ustima zaobljeno, tanin: živ ali i uglađen. Sugestija slasti, slankasto, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka. ■ SERVIS: rafinirana jela od tamnoga mesa, četveronožne divljači, zreli tvrdi plemeniti sirevi   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) SIDERAL 2013 – VINA SAN PEDRO

San Pedro SideralCACHAPOAL ANDES VALLEY ■ VINOGRAD: sorta: Cabernet sauvignon 73 %, Syrah 18 %, Carmenère 5 %, Cabernet franc 3 %, Petit verdot 1 % ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje:   bačva – francusko drvo ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,7 vol% • ukupna kiselost:  5,44 g/ℓ • ostatak sladora: 3,0 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  – 1,5 ℓ (ukupno: 81.000 lit ℓ ) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, sočno, ozbiljno, skladno, toplo, s puno živosti. Lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju. U usponu. Izgledom živahno rubinsko, tamno/neprobojno. Na nosu upućuje na voćnost, začine/mirodije iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno, vegetalno/herbalno (začinsko bilje, nijansa eukaliptusa…), osjet čokolade. U ustima gusto, zaobljeno, tanin živ i uglađen. Okusom sugerira slast, slano. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog završetka. ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) CABERNET SAUVIGNON 2013 etiqueta negra gran reserva – TARAPACA

MAIPO VALLEY ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM, dozrijevanje: bačvice ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% • ukupna kiselost: 5,45 g/ℓ • ostatak sladora: 3,30 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ (ukupno: 126.000 ℓ)• boca: normalna • model, tip: loire • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u crnome tonu.

VINO je složeno, mesnato, ozbiljno, dotjerano no i s dozom rustikalnoga, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: sortom, odmah nedvojbeno ukazuje na svoj boravak u barriqueu. U usponu. Izgledom živahno, rubinsko tamno. Na nosu dosta intenzivno, upućuje na začine/mirodije, osjet paljenog drva, vanilije, čokolade, te potom i na voćnost, pa donekle i na mineralno. U ustima podatno, s mekanim taninom, slano, snažnoga tijela, dugačkog završetka. ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (M) CABERNET SAUVIGNON 2013 reserva Castillo de Molina – VINA SAN PEDRO

CENTRAL VALLEY ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 14,2 vol% • ukupna kiselost: 5,40 g/ℓ • ostatak sladora: 3,80 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (153.000 ℓ) • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA:  vrlo dobar

VINO je nepretenciozno ali ne i banalno, za trošiti uz svakodnevni ručak i/ili večeru. Zrelo, skladno, umireno, s dovoljno živosti, u suglasju sa: sortom, lijepo pitko. U špici. Izgledom živahno, tamno ali i providno, mirisom dobro izraženo, razvijeno, u pravcu crvenog voća, vegetalnih nota i čokoladnih niti, u ustima fino zaobljeno, slankasto, tijelom dobro do vrlo dobro, ne predugog ali solidno dugačkog završetka. ■ SERVIS: jela s roštilja! • srednje velika do veća čaša (bordoška) • 16° C

MAĐARSKA Zastava Madjarska  MAGYARORSZÁG

Pannon

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) VILLANY Syrah 2012 selection – ATTILA GERE

Gere Syrah 2012PANNON, VILLANY ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Syrah ■ PODRUM: dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: Villany DHC premium vörös bor • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, sočno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, konkretno, dotjerano, elegantno, vrlo toplo, dinamično. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, i za meditaciju, mada je još premlado da iskaže sve što ima i što može reći. U usponu je, traži još vremena u boci. Izgledom živahno, rubinsko, tamno/neprobojno. Na nosu koncentrirano, upućuje na začine/mirodije (tipično: papar!) – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet fino paljenoga, čokolade, mineralno, voćnost… U ustima zaobljeno, kremasto, gusto, tanin: živ, uglađen, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog jače grijućeg završetka. ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

NJEMAČKA Zastava Njemacka  DEUTSCHLAND

Riesling

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) SONNENUHR GG ALTE REBEN 2012 trocken – WEINGUT S.A. PRÜM

MOSEL VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,0 vol % ■ SERVIS:    • 12° C

Saskia Prum iz vinske kuće Weingut S.A.Prum s Mosele

Saskia Prum iz vinske kuće Weingut S.A.Prum s Mosele

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) GOLDLOCH GG 2014 – SCHLOSSGUT DIEL

NAHE VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 12,0 vol % ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BURG LAYEN 2014 – SCHLOSSGUT DIEL

NAHE VDP ORTSWEIN ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 14,0 vol % ■ SERVIS:  12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) HÖLLE HOCHHEIM GG 2013 – WEINGUT KÜNSTLER

RHEINGAU VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,0 vol % ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) WEISS ERD GG 2014 – WEINGUT KÜNSTLER

RHEINGAU VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 12,5 vol % ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) LAY GRAND LEY GG 2012 trocken – WEINGUT S.A. PRÜM

BERNKASTEL VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 13,0 vol % ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) HOCHHEIMER STIELWEG ALTE REBEN GG 2015 – WEINGUT KÜNSTLER

RHEINGAU VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Riesling • 14,0 vol % ■ SERVIS: 12° C

 Württemberg

Frankovka / Lemberger

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) LÄMMLER BERGMANDEL GG 2011 – ALDINGER

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 14,0 vol % ■ SERVIS: 16-18° C

Izvrsne njemačke frankovke iz Württemberga, tamo zvane Lemberger

Izvrsne njemačke frankovke iz Württemberga, tamo zvane Lemberger

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) DER SCHWARZE LOEWE OBERER BERG GG 2012 – ADELMANN

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 14,0 vol % ■ SERVIS: 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) MONCHBERG GG 2011 – KARL HAIDLE

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 14,5 vol % ■ SERVIS:16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) RUTHE GG 2010 – GRAF NEIPPERG

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 13,5 vol % ■ SERVIS: 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) HOHENBERG GLAUKÓS GG 2012 – WACHTSTETTER

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 13,5 vol % ■ SERVIS: 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) LÄMMLER BERGMANDEL GG 2012 – RAINER SCHNAITMANN

WÜRTTEMBERG VDP GROSSE LAGE ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka / Lemberger • 13,0 vol % ■ SERVIS: 16-18° C

ŠPANJOLSKA Zastava Spanjolska   ESPAÑA

Rueda

Verdejo

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) NAJALES 2012 – BODEGAS NAIA

RUEDA ■ VINOGRAD, sorta: Verdejo • loze stare između 80 i 100 godina • hladna maceracija • dozrijevanje u bačvici na finom talogu ■ OZNAKA na etiketi: DO Rueda • 13,5 vol% ■ SERVIS:     12° C

Bodegas Naia: jako dobri bazni verdejo, zatim verdejo pomiješan sa sauvignonom te verdejo njegovan u drvu i na finom talogu – Naja, od loza starih do 30 godina, i impresivni Najales od grožđa s loza starih od 80 do 100 godina

Bodegas Naia: jako dobri bazni verdejo, zatim verdejo pomiješan sa sauvignonom te verdejo njegovan u drvu i na finom talogu – Naja, od loza starih do 30 godina, i impresivni Najales od grožđa s loza starih od 80 do 100 godina

♣ ♣ ♣ (♣)  (M) NAJA 2015 – BODEGAS NAIA

RUEDA ■ VINOGRAD, sorta: Verdejo • loze stare između 25 i 30 godina • hladna maceracija: 12 sati • dozrijevanje u bačvici na finom talogu ■ OZNAKA na etiketi: DO Rueda • 13,5 vol% ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (M-L) VERDEJO 2014 – MARQUES de RISCAL

RUEDA ■ VINOGRAD sorta: Verdejo • dozrijevanje u barriqueu od francuske hrastovine Allier ■ OZNAKA na etiketi: Rueda do • 13,5 vol%  ■ SERVIS:  veća čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣  (M) VERDEJO 2010 – FINCA MONTEPEDROSA (Martinez Bujanda)

RUEDA ■ VINOGRAD sorta: Verdejo ■ OZNAKA na etiketi: DO Rueda • 13,0 vol% ■ SERVIS: 12° C

♣ ♣ ♣ (L) VERDEJO 2015 sobre lias vinedos centenarias – CASTELANA QUATRO RAYAS

RUEDA ■ VINOGRAD sorta: Verdejo ■ OZNAKA na etiketi: DO Rueda • 13,0 vol% ■ SERVIS: 12° C

Castilla y Leon

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) MAURO 2012 vendimia seleccionada – BODEGAS MAURO

CASTILLA y LEON ■ VINOGRAD: visoravan i kosina • nadmorska visina: 720 – 750 m • tlo: ilovasto-vapnenasto gdje-gdje s udjelom i pijeska • toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna, od 10 – 15°C • eko-pristup • sorta: Tempranillo • dozrijevanje: 32 mjeseca u barriqueu ■ OZNAKA na etiketi: Vino de la Tierra Castilla y Leon • 14,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

Prvoligaška vina Bodegas Mauro, vlasnika Mariana Garcije, koji je 30 godina bio glavni enolog glasovite Vega Sicilije

Prvoligaška vina Bodegas Mauro, vlasnika Mariana Garcije, koji je 30 godina bio glavni enolog glasovite Vega Sicilije

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXL-XXXL) SAN ROMAN 2012 – BODEGA SAN ROMAN (BODEGAS MAURO)

CASTILLA y LEON, TORO ■ VINOGRAD : loze stare stotinjak godina • sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XL-XXL) SELECTION ESPECIAL 2012 vinedos propios – ABADIA RETUERTA

CASTILLA y LEON SARDON del DUERO ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Tempranillo 75 %, Cabernet sauvignon 15 %, Syrah 10 % ■ OZNAKA na etiketi: Vino della Tierra Castilla y Leon • 14,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

Ribera del Duero

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) LC SELECCION 2011 – LOPEZ CRISTOBAL

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: Ribera del Duero DO • 15,0 vol % ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) VINA PEDROSA 2010 gran reserva – VINA PEDROSA PEREZ PASCUAS

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: 750 – 800 m • sorta: Tempranillo 90 %, Cabernet sauvignon 10 % • dozrijevanje: 18 mjeseci – barrique ■ OZNAKA na etiketi: Ribera del Duero DO gran reserva • 14,5 vol% ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) VINA PEDROSA 2012 reserva – VINA PEDROSA PEREZ PASCUAS

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD:  kosina • nadmorska visina: 750 m • sorta: Tempranillo 90 %, Cabernet sauvignon 10 % • dozrijevanje: 24 mjeseca – barrique ■ OZNAKA na etiketi: Ribera del Duero DO reserva • 14,0 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BAGUS 2011 – LOPEZ CRISTOBAL

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo loze stare 80 godina • 14 mjeseci barriquea ■ OZNAKA na etiketi: Ribera del Duero DO • 13,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) MAJUELOS de CALLEJO 2011 – FELIX CALLEJO

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD s kamenitim tlom • sorta:  Tempranillo • dozrijevanje: 18 mjeseci – francuski barrique ■ OZNAKA na etiketi: 14,5  vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

Felix Callejo: od ukupno desetak vina u različitim kategorijama od bazne do one na najvišem stupnju ponuđenih na kušanje prije ručka i potom i uz ručak sva su bila izvrsna

Felix Callejo: od ukupno desetak vina u različitim kategorijama od bazne do one na najvišem stupnju ponuđenih na kušanje prije ručka i potom i uz ručak sva su bila izvrsna

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) FINCA VALDELROBLE 2011 – FELIX CALLEJO

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD na visini od 900 m • sorta:  Tempranillo, Merlot, Syrah ■ OZNAKA na etiketi: 14,5  vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) CALLEJO 2013 crianza – FELIX CALLEJO

RIBERA del DUERO ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo • 12 mjeseci francuskog barriquea ■ OZNAKA na etiketi: zaštićena • 14,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

Rioja

♣ ♣ ♣ (♣) (L) BLANCO 2015 – BAIGORRI

RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Viura 90 %, Malvasia 10 % • loze stare od 55 do 100 godina • 10 sati maceracije u preši • vrenje u drvenom suđu i nakon toga, do punjenja, odležavanje u drvu još dva mjeseca na finom talogu ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 13,5 vol%  ■ SERVIS: veća čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) DEGARAGE 2010 – BAIGORRI

RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo • loze stare 60 godina ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,5 vol% ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) GARNACHA 2012 – BAIGORRI

RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Grenache • loze stare 65 i više godina • dozrijevanje vina: tonneaux 500 lit ■ OZNAKA na etiketi: Rioja do • 14,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) FINCA TORREA 2011 – MARQUES de RISCAL

RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 90 %, Graciano 10 % • 18 mjeseci u francuskom barriqueu Allier ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,0 vol%  ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Finca Torrea, Marques de Riscal: odlično vino, zanimljiva etiketa, prikazuje vinogradsku parcelu s koje je došlo grožđe za to vino

Finca Torrea, Marques de Riscal: odlično vino, zanimljiva etiketa, prikazuje vinogradsku parcelu s koje je došlo grožđe za to vino

Finca Torrea, Marques de Riscal: odlično vino, zanimljiva etiketa, prikazuje vinogradsku parcelu s koje je došlo grožđe za to vino

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) TEMPRANILLO 2009 reserva – BAIGORRI

RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,5 vol% ■ SERVIS:  odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) EXOPTO 2014 – BODEGAS EXOPTO Tom Puyaubert

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Graciano 60 %, Tempranillo 30 %, Garnacha 10 % ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,0 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) HORIZONTE 2014 – BODEGAS EXOPTO Tom Puyaubert

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 80 %, Garnacha & Graciano 20 % • Rioja doc ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14 ,0 vol%  ■ SERVIS: 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L) MARQUES de RISCAL 2011 reserva – MARQUES de RISCAL

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 90 %, Graciano & Mazuelo 10 % • 24 mjeseca u američkom barriqueu ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,0 vol% ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) GANKO 2014 – OLIVIER RIVIERE VINOS

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Garnacha 50 %, Mazuelo 50 % • 15 mjeseci u velikim hrastovim bačvama ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 14,0 vol%  ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) EUSEBIO 2013 – OLIVIER RIVIERE VINOS

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 13,5 vol%  ■ SERVIS:  velika čaša (bordoška) • 18° C

Vina Tondonia, podrum Lopez Heredia u Rioji: tamo i dalje rade vina na tradicijski, netko će reci starinski način. Vino Tondonia, sa šest godina sazrijevanja u velikim hrastovim bačvama vrlo je osebujno

Vina Tondonia, podrum Lopez Heredia u Rioji: tamo i dalje rade vina na tradicijski, netko će reci starinski način. Vino Tondonia, sa šest godina sazrijevanja u velikim hrastovim bačvama vrlo je osebujno

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VIÑA TONDONIA 2004 reserva – LOPEZ HEREDIA

RIOJA ALTA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Tempranillo • šest godina velike bačve ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 13,0 vol% ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) FV 2012 limited edition – FINCA VALDEQUINEA

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo • loze stare 100 godina • dozrijevalo 15 mjeseci u francuskom barriqueu ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 13,5 vol% ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) FINCA de los LOCOS 2014 – ARTUKE

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo 80 %, Graciano 20 % • dozrijevalo u velikim bačvama ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc ■ SERVIS: velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ (XL) FINCA VALDEQUINEA 2015 – FINCA VALDEQUINEA

RIOJA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo • dozrijevalo u velikim bačvama ■ OZNAKA na etiketi: Rioja doc • 13,5 vol% ■ SERVIS:  velika čaša (bordoška) • 16-18° C

___________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

Ribera del Duero

Vino Espana 07Finca ValpiedraCALLEJO 2005 crianza; CALLEJO 2004 reserva; FELIX CALLEJO 2005 seleccion de viñedos de la familia – FELIX CALLEJO

Rioja

FINCA VALPIEDRA 2004 reserva – FINCA VALPIEDRA MARTINEZ BUJANDA

Vina koja su pokazala sjajni potencijal za starenje i, kroz to, i vrlo lijepi razvoj

 

06_­2016

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU -05-06.2016- THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON THE PLATE

Sadržaj/Contents

MALVAZIJA KROZ RAZLIČITI TERROIR • DUBROVAČKA PRESUDA • SAMOBORSKA PROVJERA i FRANCUSKA ŠANSONA • DOBRIČIĆ SE ŠIRI ŠOLTOM • IPAK TO NIJE ZA GALIĆA • JAKOB 2013 • BODREN TREĆI PUT ZAREDOM • BADEL 1862 u SAD • KORLAT, i NE MOLAT! – SUPERPREMIUM NA VIDIKU • STARI RIBAR BARRIQUE • K & K: TAKO SE TO RADI! • SVIJET VINA i MEAT THE KING • RIVICA: VINSKE ĆAKULE • OH NONO, DOBRI MOJ NONO! • PJENUŠAC OSAMDESETOGODIŠNJAKA • DOMAĆE RAZMNOŽAVANJE KVASACA • POŠIPI i PLAVCI • BELJE SLAVI GRAŠEVINU • CA’ DEL BOSCO u HRVATSKOJ – VUK U JANJEĆOJ KOŽI • HRVATSKO SAVRŠENSTVO • SASSICAIA u ALHAMBRI • VIEVINUM 2016

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

______________________________

MALVAZIJA KROZ RAZLIČITI TERROIR – Priča o vinu iste sorte ali iz različitih vinogorja koju je prije nekoliko mjeseci pokrenuo Hrvatski sommelier klub s plavcem nastavila se s malvazijom iz istre. Voditelj Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, okupio je sommeliere u prostoriji Akademije vina Agrokor u Zagrebu i podastro im na kušanje i komentar 21 malvaziju prikupljenu od istarskih proizvođača. Malvazije su podijeljene u četiri grupe – Istočna Istra, Središnja Istra i Zapadna Istra, tu su sva vina bila iz berbe 2015., te Malvazija starijih godišta. Niti nakon kušanja nije otkriveno o kojim je proizvođačima malvazije bila riječ. To uostalom nije ovaj put ni bilo primarno, najvažnije je bilo uočiti i zapisati razlike u organoleptici između navedenih grupa vina.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vina iz 2015 pokazivala su izražene arome bijeloga voća te cvijeća, mineralnost, sklad, dosta vitko tijelo, rekao bih i ne baš izraženu svježinu i sabiji potencijal odležavanja. Po meni, razlike po grupama u intenzitetu izričaja pojedinih stavki bile su male. Vina Istočne Istre doimala su se nešto lepršavijima, ona iz Središnje Istre s nešto jačim tijelom a ona iz Zapadne Istre nekako najkompletnijima. Starija vina iz četvrte grupe posve su zakazala, suviše su ostarjela i deformirala se, što, po nekima, ukazuje na to da Malvazija istarska nije sorta za vino koje bi se duže čuvalo, ali opet po nekima ukazuje na to da je za malvaziju od koje se želi dobiti vino sposobno da duže traje nužan posve drukčiji pristup, od izbora terena za vinograd, rada u vinogradu, visine prinosa, termina berbe do prikladne tehnologije u podrumu.

Među nazočnim sommelierima u Akademiji vina bio je i Ivan Jug, koji se osobito afirmirao radom u Bistrou Apetit blizu zagrebačkog Cmroka, a koji je nedavno primio i međunarodnu diplomu sommeliera, kakvu u nas imaju samo još njegovi kolege Filip Savić i Siniša Lasan. Prije kratkog vremena Jug je pred žirijem sastavljenim od članova Međunarodne udruge sommeliera AIS polagao sommelierstvo u Salzburgu. Kaže da mu ova diploma može poslužiti kao certifikat za službena ocjenjivanja vina, ali i kao pomoć u pronalaženju posla u boljim restoranima. ♣

DUBROVAČKA PRESUDA 2016 – Proširilo se začas: Svjetski velikani pokleknuli pred hrvatskim vinima!Lasan Sinisa

U dubrovačkom hotelu Excelsior lanjski hrvatski prvak u sommelijerstvu i aktualni hrvatski sommelijerski doprvak Siniša Lasan, trenutno na privremenom radu u znanom restoranu Proto u Dubrovniku, organizirao je, ohrabren i svojim nedavnim nastupom u ulozi kušača i ocjenjivača na svjetskom natjecanju Decanter World Wide Award u Londonu, zanimljivu degustaciju kojom je htio, ističe, široj javnosti i to ne samo u Lijepoj našoj nego i u inozemstvu, skrenuti pažnju na to da Hrvatska ima vina što kakvoćom mogu ravnopravno stati uz bok najrazvikanijih svjetskih vinskih robnih marki. Skupio je 42 uzorka glasovitih svjetskih i izabranih hrvatskih vina te je – iz redova uglavnom južnodalmatinskih sommeliera, ugostitelja, vinskih trgovaca i vinara – sastavio 14-člani ocjenjivački žiri. Vina je tematski podijelio u sedam grupa – pjenušac&šampanjac, sauvignon, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon i crna klasična bordoška kupaža (dvije skupine) – sa po šest uzoraka, i ponudio ih na vrednovanje. Na kraju je rezultat bio taj da je u četiri grupe od njih sedam, priča mi, pobijedilo hrvatsko vino!Lasan PjenusciLasanChardonnayLasan Merloti

Već u prvoj grupi senzacija: pjenušac Šember brut iz 2005. godine (mješavina bijelih sorata uz 50 posto Plaveca žutoga, pjenušac degoržiran u svibnju ove godine, Šemberi ga imaju još stotinjak boca u kojima leži na kvascu) bodovno je iza sebe ostavio čuveni Krug Grande Cuvée!!! Odlično je prošao i pjenušac Diplomat od Tomca. Kod chardonnaya uvjerljivo najjaču pobjedu odnio je  Chardonnay sur lie 2013 Velimira Koraka ispred burgundijskih vina Meursault 2012 Oliviera Leflaivea i Corton Charlemagne 2012  Jeana Chartrona, u grupi merlota dva hrvatska vina – Merlot 2007 riserva od Degrassija  te Merlotina  2007 Dubrovačkih podruma plasirala su se ispred famoznog Château Pétrusa iz 2007! U prvoj grupi bordoških kupaža Meneghetti crno 2010 nadjačao je supertoskanca Sassicaiju 2010 i bordožanina Clerc Millona 1990, tik do kojih se plasirao Krauthakerov Mercs 2012. U drugoj grupi kupaža, istina, pobjedu je odnijelo vino Opus One 2010, ali za vrat mu je disala zadarska kreacija Moja krv i tvoja krv berbe 2012 od G & J, koja je bodovno pretekla famoznu Ornellaiju 2011… Inače, najbolje ocijenjeno vino ukupno bilo je Caymus Special Selection 2012.

Ideja za ovakvo događanje vrlo dobra, kako s aspekta promidžbe hrvatskoga vina tako i s aspekta novog atraktivnog turističkog sadržaja i za imućne Dubrovčane ali i njihove goste dublja džepa bilo iz Lijepe naše, bilo iz inozemstva, a tih gostiju u gradu pod Srđom je puno. Čestitke pobjednicima, u svakome slučaju!

Sad bismo se mogli šepuriti, kad bi baš sve to – ne umanjujem ovime kakvoću tih visoko ocijenjenih hrvatskih vina niti uvećavam kakvoću stranih uzoraka! – i djelovalo realno. Kao prvo, nije bilo imenom i prezimenom obznanjeno tko su sve bili degustatori (sa slike prepoznao sam Borisa Mrgudića i vinara Volarevića), a, kao drugo, ocjenjivanje, iako su boce bile zamotane i otkrivene tek po završetku kušanja, i nije baš bilo posve naslijepo, naime Siniša, koji je inozemna vina kupio i skupo ih platio morao je, da bi privukao degustatore koji su za ovo događanje trebali platiti ulaznicu od 2500 kuna, obznaniti nazive tih velikih svjetskih robnih maraka-magneta. Pitanje pitanja: bi li nakon ovog Izazova, odnosno Dubrovačke presude 2016, s takvim trijumfom naših vina nad onim inozemnima, baš ti hrvatski pobjednici s ovoga ocjenjivanja mogli poslužiti u nekoj drugoj prilici kao glavni aduti/magneti za animaciju degustatora spremnih platit ovakvoi kušanje 2000 kuna po osobi?

Agilni Siniša Lasan za srpanj najavljuje u Dubrovniku seriju ocjenjivanja da se proglase najbolja bijela dalmatinska vina po sortama i ukupno, slijedilo bi vrednovanje ponajboljih hrvatskih crnih pinota i onih iz Burgundije, Alto Adigea/Južnog Tirola, Palatinata, američkog Oregona, a pred kraj pune turističke sezone bio bi dvoboj ponajboljih dalmatinskiih plavaca malih s moćnim crnjacima mediteranskih zemalja. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERASAMOBORSKA PROVJERA i FRANCUSKA ŠANSONA – Aktivnu reakciju na dubrovačku presudu nije trebalo čekati dugo: samo dan poslije degustacije i uspjeha hrvatskih vina u Dubrovniku, provjeru visoke vrijednosti plešivičkih eno-uradaka prisutnih u Dubrovniku organizirao je samoborski ugostitelj Marijan Žganjer u svojoj kušaonici U Prolazu, na glavnom trgu Samobora. Pozvani da dođu s vinima bili su Zdenko Šember, Zvonimir Tomac i Velimir Korak. Donijeli su oni i druga vina (od najmlađih iz 2015. do onih starih i više od jednog desetljeća, od onih od najznačajnijih svjetskih bijelih sorata do onih od lokalnih sorata, npr. od Plaveca žutoga, od onih redovne tehnologije proizvodnje do onih dugo maceriranih u amfori, onako kako to tradicijski rade u Gruziji) s kojima bi bez straha mogli sudjelovati na bilo kojem ocjenjivanju. Šember je uspjehom na ocjenjivanju u Dubrovniku samo učvrstio svoju odluku da dio pjenušaca iz novije proizvodnje ostavlja duže na kvascima, najmanje po pet godina, pa kaže da će s nekih 5000 butelja pjenušca od vina od Chardonnaya iz berbe 2013 stavljenoga na šampanjizaciju početkom 2014 na tržište izaći tek  krajem 2018…

Uz koncert francuske šansone na glavnom trgu u Samoboru: francuska veleposlanica u Hrvatskoj njena ekselencija Mme Michele Boccoz u Tinu s kraljem kremšnita Marijanom Žganjerom i plešivičkim vinogradarom/vinarom zdenkom Šemberom

Uz koncert francuske šansone na glavnom trgu u Samoboru: francuska veleposlanica u Hrvatskoj njena ekselencija Mme Michele Boccoz u Tinu s kraljem kremšnita Marijanom Žganjerom i plešivičkim vinogradarom/vinarom Zdenkom Šemberom

Poklopilo se da se na središnjem samoborskom trgu tog popodneva odvijao program vezan uz francusku šansonu a u povodu Svjetskog dana glazbe, pa se dogodilo i to da se tamo, kraće vrijeme i u društvu hrvatskih proizvođača vina i domaćina Žganjera, našla i francuska veleposlanica u Hrvatskoj gdja Michèle Boccoz, koja je sa zanimanjem kušala Šemberov pjenušac i Šemberovo vino Qvevri 2011 iz amfore, te kojoj je Zvonimir Tomac kao znak pažnje darovao svoj Chardonnay, da ona vidi što to francuska sorta daje na Plešivici… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERADOBRIČIĆ SE ŠIRI ŠOLTOM – Sorta Dobričić sa Šolte, inače znana i kao roditelj Plavca maloga, počela se ozbiljno širiti spomenutim otokom. Dosad je vino od nje praktički nemoguće bilo naći finalizirano u butelji, ali čini se da su se Šoltani napokon trgnuli, shvatili da bi mogli i jače valorizirati slavno roditeljstvo, pa su krenuli nova sadnja i bolja briga o lozi.

Šoltanski poduzetnik Kalebić ove je godine posadio 10 hektara vinograda od čega tri hektara zauzima Dobričić, dva su hektara Pošipa, dva hektara Plavca maloga, po jedan hektar Solta Kalebic 1Crljenka i Merlota, te hektar Cabernet sauvignona, Syraha i Petit verdota svakoga po trećinu. Kalebić, čuje se, posjeduje ukupno 60 hektara terena, i namjera mu je saditi još, dok ne dosegne 30 hektara pod trsjem, Dobričić bi u novoj sadnji trebao dobiti još dosta prostora. Ideja je od Kalebića, koji posjeduje i lijepi maslinik, stvoriti zaokruženi vinogradarsko-vinarsko ugostiteljsko-turistički kompleks. U prvoj fazi investicija iznosi oko 10 milijuna eura. Za brigu o vinogradu angažiran je vrlo eksponirani mladi enolog Slaven Jeličić, inače rodom sa Šolte, koji je svojedobno radio u zagrebačkoj eno-savjetodavnoj kući Vinolab a sad je zaposlen kod kutjevačkog vinara Galića.

Solta DobricicJeličić navodi da bi se za Šoltu uskoro osim po modernom dobričiću moglo čuti i po maslinovome ulju: sve je više, kaže, šoltanskih maslinara koji pedantnije obavljaju posao u masliniku i u berbi masline te gledaju da se maslina odmah preradi, a od prije nekog vremena na Šolti postoji i moderna uljara zahvaljujući kojoj također je ulje dobilo na kvaliteti i dostiže, kod nekih je i dostiglo, visoku istarsku razinu kakvoće. Po Slavenovim riječima, jako dobro maslinovo ulje na Šolti imaju OPG Kaštelanac i OPG Marinković, oba na eko-kolosijeku. ♣

IPAK TO NIJE ZA GALIĆA! – Djelo studija Dva arhitekta, koji su osnovali Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, oduzima dah. Riječ je o projektu vinarije s površinom od oko 3350 četvornih metara što je u Radovancima pokraj Požege u Zlatnoj dolini trebala biti sagrađena do kraja 2020. godine.Vinarija za 22 stoljece

Nekako su, navodno, i klijenta, istaknutog vinara u požeškoj Zlatnoj dolini, uspjeli uvjeriti u svoju ideju. Pričalo se da je taj vinar Galić. Ali – ipak, koliko čujem iz prve ruke, na kraju nije. Trošak je prevelik pa se Galić odmaknuo od ovog ješenja, i otvorit će podrum u Kutjevu.

Duo Ćurković-Zidarić veli: Željeli smo izgraditi izvana nevidljivi objekt i prirodu ostaviti kakva jeste. Brdašce smo za smještaj vinarije kanili iskoristiti dubeći ga samo gdje je bilo nužno. Odluka se činila razumnom i opravdanom i u smislu energje i tehnologije. Stalna temperatura, vlaga, svjetlo, sve je riješeno na prirodan način, što odgovara glavnom stanovniku kuće – vinu. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJAKOB 2013Zdravko Ilija Jakobović, vinogradar na strminama ponad brodskog Stupnika u Slavoniji a vinar u prikladno za to uređenoj i opremljenoj garaži vlastite kuće na zagrebačkoj Gramači podno Medvednice, osobito se diči svojim vinima Jakob i Syrah iz berbe 2013. On i njegova enologinja Ivona Đipalo iz zagrebačkog Vinolaba (Jakobović i Ivona na slici su uz brojna odličja što ih su ih vina Jakob i Syrah osvojila na domaćim i vanjskim ocjenjivanjima), ali i Ivonin suprug enolog Slaven Jeličić, ističu da su ti crnjaci (Jakob se sastoji od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota) nešto najbolje i najelegantnije što je Jakobović imao u posljednjih nekoliko godina. Jakobović toliko polaže u dugovječnost tih dvaju vina da je odlučio butelje začepiti prestižnim čepom DIAM 30 koji je s tvorničkom garancijom od 30 godina! Zdravko Ilija, inače i predstavnik DIAM-a za Hrvatsku, veli da će to biti prvi slučaj uporabe DIAM-a 30 u nas!

Vina od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota koja su provela dvije godine u barriqueu od slavonskoga hrasta nedavno su pomiješana u cuvée Jakob, te sada, kao počivaju na sljubljivanju u velikim cisternama od inoksa, punjenje će vjerojatno biti potkraj kolovoza, a izlazak butelja na tržište jednim manjim dijelom valjda pred Božić, ostatak bi u boci od punjenja do izlaska iz podruma trebao provesti punih šest mjeseci.

Jakobović je inače znan po vrlo kvalitetnom crnime vinu iz bag-in-boxa zapremnine po 10 litara. U bag-in-box puni vino dobiveno od grožđa iz vlastitog vinograda ali sa mlađih loza i vino pušta van u mlađoj dobi. Novo punjenje bag-in-boxa očekuje se u listopadu, cijena ostaje nepromijenjena – 40 kuna po litri. ♣

Boris Drenški Bodren i, do njega, Jasminka Šaško, enologinja Vuglec-brega

Boris Drenški Bodren i, do njega, Jasminka Šaško, enologinja Vuglec-brega

BEDEKOVČINA 2016: BODREN TREĆI PUT ZAREDOMBodren – treći put zaredom! Boris Drenški Bodren, proizvođač visokopredikatnih vina iz Huma na Sutli, i ove je godine, kao i lani i predlani, zasjeo na pobjednički tron na sajmu i izložbi zagorskih vina u Bedekovčini. Na nedavno održanoj 49. po redu manifestaciji na bedekovačkim jezerima slavio je kao ukupni šampion priredbe sa svojim vinom Triptih cuvée 2011 ledenom berbom (93 od 100 mogućih bodova), ali – okitio se i još jednom titulom šampiona unutar kategorija, i to u grupi bijelih mirnih vina redovne berbe s uratkom Cuvée sweet 2015! Bodren je inače ove godine i šampion 48. Izložbe vina kontinetalne Hrvatske u Zelini, također s predikatom Triptih.

Još je jedno znano zagorsko vinsko ime – Boris Vuglec Vuglec-breg – imalo razloga za osobito veselje: u Bedekovčini je na ocjenjivanju 2016. pobjednik u grupi pjenušaca, i to sa svojim ružičastim pjenušcem Rozalia. Istodobno, Vuglec-breg je s pjenušcem prvak i u Zelini, međutim ne s ružičastime, nego s bijelme, pod nazivom Baronial.

Zvonko Sever

Zvonko Sever

Upravo sad s lijepim toplim danima vrijeme je i za posjet kompleksu Vuglec-breg ponad Krapinskih Toplica, naime mjesto nudi ne samo obilazak Vuglecova podruma i degustaciju vina nego i restoransku uslugu s većim izborom domaćih jela, zatim noćenje u drvenim zagorskim kućicama koje su unutra adaptirane tako da pružaju komfor visoke kategorije, spomenuti svakako treba i mogućnosti rekreacije i sporta na teniskim terenima i igralištu za male sportove, zatim mogućnost šetnje lijepim vinogradarskim krajolikom, kao najnovije tu je i zagorski wellness, naime kućica s imenom Imbra, predviđena za dvoje, unutra je luksuzno uređena i opremljena saunom i hidromasažnim bazenom.

Zagorski vinogradarsko/vinski veteran Zvonko Sever iz Klanjca: šampion u kategoriji mirnih suhih bijelih vina, s Graševinom 2015. Sever je sada u Bedekovčini dobio zlatnu medalju za vino Sokol 2014 od autohtone sorte Sokol. On ima 650 trsova toga kultivara i proizvede oko 180 litara vina. Izašao je s inicijativom da Zagorci posade još Sokola, ali i Krapinske beline velike, znane kao Heunisch Weiss odnosno Gouais Blanc odnosno kao jednog od roditelja slavnoga Chardonnaya, te da se i Sokol i ta Belina zaštite. U projekt su uz Severa uključeni proizvođači Petrišić, Lovrek, Posavec i Borošak. Namjera je u prvoj fazi posaditi oko 2500 loza Sokola. Navedeni proizvođači u berbi bi svo grožđe Sokola objedinili i na jednome mjestu proizvelo bi se zajedničko vino sokol….

Ostale šampionske nagrade su: u grupi crnih vina redovite berbe Cabernet sauvignon n 2015 vinarije Kopjar.

Vina prijavljena za ocjenjivanje su podijeljena u dvije grupe – ona od robnih proizvođača i ona od hobista. Svi uzorci ocjenjivani su istim načinom, a organizatoru pohvala što je u katalogu razdvojeno objavio popis dobitnika medalja iz grupe robnih proizvošača te popis nagrađenih hobista. Podjela u objavljivanju praktična je jer zainteresiranim vinskim trgovcima i ugostiteljima odmah ukazuje na to tko je količinski ozbiljniji proizvođač i vrijedan kontaktiranja odmah, radi sklapanja posla. Objava dobitnika medalja medju hobistima pak dobra je kao stimulans da hobisti jednoga dana prijeđu u profesionalce. ♣

USA amblem americkih sommeliera

USA amblem americkih sommeliera

BADEL 1862 u SAD – U New Yorku i Miami Beachu, u organizaciji Udruženja sommeliera SAD-a (United States Sommelier Association Miami), vinskim stručnjacima, sommelierima, uvoznicima, trgovcima na malo i industrijskim konzultantima SAD, prezentirat će se 16 hrvatskih, konkretno Badelovih vina.

Kad su u travnju objavljeni rezultati na 16. ocjenjivanja Finger Lakes International Wine Competition 2015 u Rochesteru, SAD, a koje je treće u po veličini ocjenjivanje vina u SAD (ove godine prijavljeno je bilo 4000 uzoraka), vidjelo se da su čak četiri vina Badela 1862 osvojila zlatne i srebrne medalje (Ivan Dolac Barrique 2009, Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011, Dingač 50°).

Badel tri bocePriznanja su zainteresirala Udruženje sommeliera SAD koje je predložilo organizaciju prezentacije Badelovih vina u Americi. Nagrade s ovako jakih natjecanja veliki su magnet za potrošače.

Dvije velike promocije, u organizaciji Udruženja sommeliera SAD, planirane su u Culinary institute i Steak house Smith & Wollensky u Miamiju te potom i u restoranu Dubrovnik u New Yorku. Vina prezentira Aleksandar Noršić, član upravnog odbora United States Sommelier Association Wine School-a te enologinja Badela 1862 Tina Klepac. Predstavlja se 16 vina koje proizvodi Badel 1862 u svojim vinarijama u Benkovcu, Daruvaru, Križevcima, na Hvaru i Pelješcu. Hrvatska turistička zajednica u SAD pomaže u medijskoj prezentaciji i populariziranju hrvatskih vina i Hrvatske kao poželjne turističke destinacije. ♣

KORLÁT, i NE MOLÁT: SUPERPREMIUM NA VIDIKU! – Počelo je prije nekih 12 godina: na benkovačkome platou u kamenjaru i makiji na nadmorskoj visini od oko 300 metara krenulo je stvaranje vinograda Korlat. Buldožeri su gotovo godinu dana razbijali kamene ploče da bi se uspjelo zasaditi stotinjak hektara Merlotom, Cabernet sauvignonom i Syrahom, ali i još nekim crnim sortama među kojima su i Plavac mali i Crljenak. Danas su loze u punome rodu, i daju neka od ponajboljih hrvatskih crnih vina.

Vinogradi na Korlatu

Vinogradi na Korlatu

Sva tri glavna Korlata – cabernet sauvignon, merlot i syrah, dosad su osvojila čitav niz domaćih i međunarodnh domaćih priznanja: u prvih pet berbi (2007 – 2011) dobila su 43 međunarodna odličja od kojih je osam zlatnih medalja. Riječ je o dotjeranim elegantnim vinima koja temperamentno govore o benkovačkom terroiru, i koja predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac: ovo elaborirano hrvatsko crno vino je po maloprodajnoj cijeni jedva stotinjak kuna za butelju.

Badelova vinarija Korlat u Benkovcu

Badelova vinarija Korlat u Benkovcu

Odnedavno na tržištu je berba 2012., osobno – syrah mi se u kompletu najviše dopada, cabernet sauvignonu moram priznati sjajan miris…

Ali, ima još: u listopadu izlaze i superpremium Korlati! Selekcija glavnog enologa – ne Dalmatinca nego Zagorca Dubravka Ćuka, butelje će imati nešto drukčiju etiketu ali i dalje u stilu ovih dosadašnjih kreacija dizajnera Vanje Cuculića. Istaknuta će biti i oznaka da je to specijalno izdanje enologa Dubravka Ćuka. Od svake od tih triju sorata na tržište će biti pušteno po 10.000 butelja. Razlika od klasičnog Korlata je u tome je što je drukčije rađeno u trsju i u podrumu, detaljnije uskoro u Svijetu u čaši.

Inače, bilo bi dobro kad bi se od merlota, caberneta i syraha s dodatkom crljenka i plavca maloga kreirao i jedan cuvée Korlat, tako da vino s Korlata bude i tješnje povezano s hrvatskim teritorijem! ♣

Vrsa-bacvicaSTARI RIBAR BARRIQUE! – Čujem: sprema se novost koja počiva na starome! Tehnologija tradicijska, u uporabi i danas. Stari ribar-vinar zna: bačvica se najprije rabi kao vrša, a onda se, nakon tri godine, prednji dio, do tada vrše, izmijeni prikladnim poklopcem da se od vrše dobije bačvica, i onda se ona onda koristi za vino. Izričaj porijekla i kompleksnost zajamčeni… ♣

K & K: TAKO SE TO RADI! – Tako se to radi! Jedva da je sajam Vinistra 2016 u Poreču završio, a Franco Kozlović već je bio u Zagrebu, da promovira svoja nova mlada vina, iz 2015., a to su Valle, Malvazija istarska (na Vinistri zlato), Muškat, te Muškat momjanski (srebro),  Violeta rosé (srebro), njima je priključio i teran iz 2014. Santa Luciju 2012 crnu (drugo vinistarsko zlato 2016) na žalost nije ovaj put donio. Degustacija i druženje, dakako, u režiji MIVA-e, u bistròu Jadranka, kako je riječ bila i o nogometnoj srijedi s Kozlovićem na slici su čelnici MIVA-e Gordan Mohor i Vlado Šušak.OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prilika da se u vinskom miljeu koja važna zanimljivost proširi i o njemu ukazala se našem znanom skladatelju Alfiju Kabilju, velikom ljubitelju vina, osobito Kozlovićevih: upravo ovih dana Kabiljo je dobio nagradu Vladimir Nazor za životno djelo! Bravo! A na Malti (ne na Jalti!) izašao mu je CD s glazbom koju je skladao za film Vatroslava Mimice Banović Strahinja. CD je objelodanila tvrtka Kronos Records (nema veze sa Slavkom Kalazićem Kronosom), najjača europska kuća koja izdaje CD-e s filmskom glazbom. K & K na slici zajedno! Dok Kabiljo čestita Kozloviću na medaljama na Vinistri i na mladim vinima, Kozlović čestita Kabilju na Nazoru i na novom CD-u na međunarodnoj pozornici… ♣

SVIJET VINA i MEAT THE KING – Boćarski dom ili BoCarski dom u Zagrebu? Ma, nema veze, važno je da je najavljeno subotnje dnevno druženje počelo. Nekad se znalo: subotom i nedjeljom prije podne u Zagrebu se ide na Špicu (Jelačić-plac), a sad bi primat mogao privući prostor kod Boćarskog doma, ispred vinoteke Svijet Vina i boutiquea s mesnim prerađevinama Meat The King.OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

                Najprije naresci iz produkcije Meat The King, potom mali zalogaji od pečenog suho dozrijevanog mesa, a uz to, da se, kako Zagorci vele, lakše posméeknée, vina sa zagorskih brega, ponad Krapinskih Toplica, iz podruma Petrač. U čast Majčinog dana ponuđen je lijepi pjenušac (klasična metoda) od graševine star cijelo desetljeće, a bili su tu i mlađi pjenušci, jedan od charodnnaya a drugi, rosé, od cabernet sauvignona, k tome i mirna vina graševina, crnjak Karizma 2011 i Cabernet sauvignon 2009. Ukazao se i big chief Hrvoje Petrač. Bilo je zgodno.  Stvarno, pa – pošto ići na Špicu?… ♣

RIVICA: VINSKE ĆAKULE – Njivice, vinske ćakule u Rivice! Svakoga petka u svibnju restoran Rivica na rivi u Njivicama na otoku Krku organizira druženje s vinarima i ćakulanje s njima. Ovogodišnju sezonu ćakulanja otvorio je kao gost-vinar Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun iz Vrbnika.  Uz sitne slasne zalogajčiće kuhinje vlasnika i voditelja Rivice Dražena Lesice prezentirao je svoja vina Žlahtinu 2015, Žlahtinu 2014, Trojiščinu 2015, te Sansigot 2015 njegovan u barriqueu od trešnjinog drva, i Sansigot 2013.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Za petak po slije Rivica je najavila Davora Zdjelarevića, potom je u petak 20. svibnja na redu bila kuća Roxanich, a slijedio je  Bruno Trapan

Kao što se iz priloženoga vidi, svaki put gostuje po jedan vinar, ali možda nije loša zamisao jednom dovesti u program i više gostiju. Kao jedna od osoba koja bi mogla osigurati zanimljiv grupni nastup tipa ne mini nego mikro-festivala kod Lesice čini se Ivan Dropuljić, na slici s Draženom Lesicom. Dropuljić, osnivač i direktor i afirmiranog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, nakon uspješnih prvih dviju petoljetki ove godine ulazi u novo desetljetno razdoblje, priprema za novu eru neke novitete, a kroz nastup s nekoliko drukčijih, zanimljivih hrvatskih vinara, npr. do petero njih, mogao bi i odraditi svojevrsnu pressicu te otkriti što sprema za svoj 11. Zagreb Vino.com, na rasporedu posljednjeg petka i posljednje subote u studenome… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOH NONO, NONO, DOBRI MOJ NONO… – Ivan Dropuljić priprema se da postane djed, dida, nono… Pa vježba s malim manekenima kad mu se nađu na raspolaganju. Oh, nono, nono, dobri moj nono… S ovim mališanom s imenom Toni, koji ni trenutka nije zaplakao u rukama skorašnjeg djedice, professor se, očito, dobro razumije. Inače, stara izreka veli da se djedovi i unuci odlično razumiju jer su iste pameti. Ovdje su eto, mališan i budući deda i – iste frizure…  ♣

PJENUŠAC OSAMDESETOGODIŠNJAKAAlessandro François i njegova supruga Maria Antonietta, vlasnici  vinogradarsko-vinskog posjeda Castello di Querceto u Toscani, unatoč poodmakloj dobi – njemu je navršenih 80, a njoj 77 – hrabro su se automobilom odlučili na srednjeeuropsku turneju i u posjet uvoznicima njihove kapljice. Prva stanica nakon što su prošli Sloveniju a na putu za Beograd, pa za Budimpeštu i onda za Beč, bio im je Zagreb. S obzirom na višegodišnje prijateljstvo s ugostiteljem Bobom Čimburom, vlasnikom restorana Baltazar, zajedno sa svojim uvoznikom Mišeom Matićem, vlasnikom Vrutka, odlučili su večerati u spomenutom lokalu. Na kraju sjajne večere na bazi jadranskih plodova mora i ribe Čimbur je, znajući da je Alessandro nedavno navršio punih osam desetljeća, priredio ugodno iznenađenje otvaranjem butelje pjenušca 80 koji je Castello di Querceto bio izdao prigodno u povodu 80. rođendana vrlo vitalnog vlasnika…  ♣OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERARAZMNOŽAVANJE KVASACA – Dominik Jagunić s Plešivice odlučio je razmnožavati kvasce za svoja vina. Kaže da na taj način ima šanse da kvasci kvalitetnije odrade svoj primarni posao ali i da omoguće bolji lokalni izričaj vina. Jagunić za svoja mirna i pjenušava vina rabi kvasce Lallemand, i kad smo nedavno bili kod njega pokazao je cisternu s nešto baznog vina za pjenušac u koje je stavio određenu količinu kvasaca Lallemand na razmnožavanje, za uporabu za drugo vrenje u boci za pjenušac rađen klasičnom metodom. Na taj način postiže eto to da može smanjiti kupovnu dozu kvasaca (ušteda i u troškovima), te to da se Lallemandovi kvasci privikavaju na njegovo vino pa on očekuje da vino odnosno u ovome slučaju pjenušac u izričaju bolje pokaže pripadnost plešivičkome teritoriju… ♣

                OLYMPUS DIGITAL CAMERAPOŠIPI i PLAVCI! – Maltene istodobno – prezentacija, u Zagrebu, pošipa iz 2015 i plavca starijih godišta a od dvaju peljeških proizvođača, Domagoja Antunovića u Vrutku i Korta Katarine u Galeriji MIVA.

Antunović je u iz Zagreb donio i svoj postup 2013, ali i novo vino nazvano Plavac mali selekcija 2013, od biranog najboljeg grožđe s Postupa, kapljica je provela 14 mjeseci na dozrijevanju u barriqueu.

Korta Katarina bila je šire ruke: u galeriji MIVA promovirala je pjenušac od pošipa, te mirne pošip i rosé, a iako je u najavi naglasak dan na novu berbu pošipa i na premijerni pjenušac od pošipa, zvijezda programa bio je snažni (16,0 vol %) i konkretni Plavac mali Decent 2009, od biranoga grožđa s Postupa i s Dingača, dozrijevan u barriqueu, označen s X (rimsko 10) i upravo izdan uz 10. godišnjicu vinarije Korta Katarina.   ♣Korta Katarina Plavac 09 Decent

OLYMPUS DIGITAL CAMERABELJE SLAVI GRAŠEVINU – Baranjska vinska kuća Belje, koja je ubrzo nakon Vincelova izašla na tržište s kvalitetnom graševinom 2015, želeći očito nakon manje kvalitetne berbe 2014. ljubitelje Bakhova nektara što prije obradovati boljom berbom 2015., ovih je dana partyjem u zagrebačkom ugostiteljskom objektu Johann Frank (prije: Gradska kavana) pred brojnom publikom promovirala i vrhunsku graševinu iz 2015. Na prezentaciji je bila i osobno glavna enologinja Belja Suzana Zovko, a potporu joj je davao Gastronomad Rene Bakalović…  Oni su zajedno otvorili prvi magnum beljske vrhunske graševine 2015. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERACA’ DEL BOSCO u HRVATSKOJ – U Hrvatsku je preko Dobrih vina ušao i pjenušac vrlo cijenjene kuće Ca’ del Bosco iz Franciacorte, predjela između Brescije i Bergama koji nazivaju talijanskom Champagneom jer brojni tamošnji proizvođači specijalizirali su se za pjenušce i u tome imaju mnogo uspjeha. Dobra vina prezentirala su Cuvée Préstige (mpc. 230 kn), Curtefranca Saten (saten je u Franciacorti oznaka za pjenušce sa oko 1,5 bara slabijim pritiskom od onoga kod klasičnih pjenušaca; mpc. je 350 kn), a dostupna su i mirna vina Curtefranca bijelo (chardonnay i bijeli pinot) i Curtefranca rosso (cabernet franc, merlot i barbera). Osobito zanimljiv je na kušanju bio Carmenero 2008, kako organoleptikom tako i zbog ilustracije na etiketi: crtež prikazuje vuka ogrnutoga janjećom kožom. Objašnjenje: Ca’ del Bosco namjeravala je svojedobno pri sadnji vinograda kupiti cijepove Cabernet franca i Merlota, a isporučen im je, nehajem ili podvalom, bio – Carmenère, no kako se Carmenère pokazao jako dobrime nisu ga htjeli iskopati nego su ga nastavili uzgajati a vino su preko etikete ukrasili spomenutim neobičnim motivom. Evo, možda, i našim proizvođačima poticaja da vina označe na originalan način a ne suhoparno samo nazivom sorte…  ♣


SavrstenstvoHRVATSKO SAVRŠENSTVO / ČA JE LONDRA KONTRA SPLITU GRADU!!
– Uh, tolikog li savršenstva u toj našoj Hrvatskoj! Bio bi kod nas raj na Zemlji, da puno toga nije po onoj staroj što se babi milo, to se babi snilo… Ipak, hrvatsko savršenstvo postoji – u pretjerivanju. ♣

Priscilla Incisa della Rocchetta s uvoznikom Sassicaije u Hrvatsku Dinom Kušenom

Priscilla Incisa della Rocchetta s uvoznikom Sassicaije u Hrvatsku Dinom Kušenom

SASSICAIA u ALHAMBRI – Glasovita Sassicaia u lošinjskoj Alhambri! U društvu korporativnog direktora sommeliera u tvrtki Jadranka Kristijana Merkaša prezentirala ju je osobno Priscilla Incisa della Rocchetta, kćerka legendarnog ali i vremešnog vlasnika markiza Niccolòa Incise della Rocchetta, koja pomalo preuzima kormilo posjeda San Guido u Bolgheriju u zapadnome priobalju Toscane.

Tenuta San Guido na kojemu se rađa svjetski glasovita kapljica Sassicaia danas obuhvaća popriličnu površinu zemljišta – oko 2500 hektara

Priscilla i Kristijan Merkaš

Priscilla i Kristijan Merkaš

ukupno, unutar koje je za Sassicaiju 75 hektara vinograda što se protežu u dužini od 13 kilometara od mora i sa 100 metara nadmorske visine prema brdu, s kamenitim tlom (sasso = kamen, otud i naziv vinu!) do visine od oko 400 metara, zatim 15 ha za još dva vina, ostalo zauzimaju maslinik i druge poljoprivredne kulture – žitarice, pa ljekovito bilje, potom livade i pašnjaci naime 80-godišnji markiz Niccolò veliki je ljubitelj konja i ima ih oko 100, a tu je, blizu mora, i prostrani šumoviti park prirode s raznim životinjama.

Ukupna proizvodnja vina kreće se oko 900.000 boca, od čega na glavno odnoisno prvo vino kuće – Sassicaiju, kreiranu od cabernet sauvignona i cabernet franca, otpada 220.000, ostala vina su, po bordoškome uzoru, tzv. druga vina kuće –  GuidAlberto i le Difese.

Priscilla i Sassicaia

Priscilla i Sassicaia

Čikat- boutique hotel Alhambra

Čikat- boutique hotel Alhambra

Trenutno je što se tiče Tenute San Guido na tržištu aktualna Sassicaia berbe 2013, provela u barriqueu od francuske a manjim dijelom i od slavonske hrastovine 24 mjeseca. Sjajne, kristalno bistre žive tamnije rubinske boje s blagom granatnom nijansom. Vrlo elegantno, kompleksno, mineralno, sa živim ali uglađenim taninom, slano, s kvalitetno pratećom kiselosti, punog tijela i prilične dužine u ustima, medjutim još zapravo – mlado, i u razvoju. Slaže se s time Priscilla Incisa della Rocchetta, ali ne misli da je vino možda prije izlaska na tržište trebalo još pričekati u boci u podrumu. Filozofija Tenute San Guido je, također po receptu Bordeauxa, pustiti vino van u redovnu prodaju kad je već lijepo pitko ali i kad je zapravo u butelji tek gotovo još na početku organoleptičkog razvoja, preporuka je da kupac, ako želi i maksimalan doživljaj, sam pričuva bocu još neko vrijeme, dok vino ne razvije i dovoljnu dodanu vrijednost… Potrošač koji je nestrpljiv i vino kad ga kupi odmah popije, u to što je nakon koje godine čuvanja u dobrim uvjetima ono u stanju pružiti može se uvjeriti kupnjom starije butelje kod boljeg i pouzdanog vinotekara ili na aukciji, samo što u tome slučaju u vinoteci za starije godište mora odvojiti dosta više novca, a što se tiče aukcija tu pak cijene znaju odletjeti i prema nebeskim visinama… ♣

Vinski festivali / Hofburg – BečHofburg 2 +

Roxanich Rozanic Mladen i Mato MAtic

Mladen Rožanić i Mato Matić iz istarske kuće Roxanich. Oko njihova stola bilo je stalno vrlo živo, od austrijskih posjetitelja čulo se puno pohvala za vina Roxanich, koja se uvoze u Austriju i, kažu, nalaze se na vinskim kartama više boljih restorana u Beču

VIEVINUM 2016 – U alternaciji sa sajmom Vinexpo u Bordeauxu, svake druge godine u luksuznom ambijentu bečkog carskog dvorca Hofburg u središtu metropole odvija se u lipnju izvanredan vinski festival VieVinum. Red mu je pao da bude ove godine. Svijet u čaši nakon dužeg vremena zavirio je na tu prestižnu manifestaciju, doslovno zavirio naime stjecajem okolnosti uspjeli smo skoknuti do Beča tek posljednjeg dana. U vrlo kratkome vremenu na raspolaganju nam obišli smo naše proizvođače koji su se eto ohrabrili doći i to u nešto većem broju – Roxanich, Saints Hills, Matošević, Krauthaker, Iločki podrumi, Belje (osim Roxanicha, koji je naveo dva svoja vina, u katalogu naši nisu, poput ostalih, spomenuli vina koja su došli pokazati?!), te se koncentrirali na dvije-tri stvari koje bi mogle biti od interesa za hrvatsku produkciju plemenite kapljice a koje su veliki aduti Njemačke i Austrije, a to su konkretno rajnski rizlinzi i frankovke, pa i lovrijenci, toga crnog kultivara, koji može dati vrlo fina nježna ali i puna lijepo pitka vina nekad je bilo dosta u Hrvatskoj a i Sloveniji međutim on se uglavnom prerađivao zajedno s drugim sortama u vinogradima i na ovim prostorima nije stekao takvo ime kao primjerice upravo u Austriji.

Ikona austrijskog vina – Franz Hirtzberger sa suprugom. Sjajni rizlinzi i zeleni veltlinci, posebice Riesling Smaragd Hochrain 2015 te Grüner veltliner Smaragd Honivogl 2015

Ikona austrijskog vina – Franz Hirtzberger sa suprugom. Sjajni rizlinzi i zeleni veltlinci, posebice Riesling Smaragd Hochrain 2015 te Grüner veltliner Smaragd Honivogl 2015

Odlične frankovke iz njemačkog Württemberga, tamo zvane Lemberger. Predstavila ih je direktorica ispostave Verband Deutscher Prädikatsweingüter Württemberg Diana Maisenholder. Der Schwarze Loewe Oberer Berg Grosse Lage GG 2012 – Graf Adelmann; Lämmler Bergmandel GG 2011 – Graf Aldinger; Michaelsberg St.Michaelsfeder GG 2013 – Dautel; Monchberg GG 2011 – Karl Haidle; Ruthe GG 2010 – Graf Neipperg; Lämmler Bergmandel GG 2012 Rainer Schnaitmann; Hohenberg Glaukos GG 2012 Wachtstetter… Bogme, cijene od 35 do 40 eura za butelju!

Izvrsne pak frankovke (Blaufränkisch) iz austrijskog Gradišća (Burgenland). Blaufränkisch 2013 Hohacker, Blaufränkisch Kirchholz Alte Reben 2013, Blaufränkisch Kalkofen 2013, te Blaufränkisch 2013 Dürrau kuće Franz Weninger. ♣  SuC 06.2016.

Frankovke iz Wurttemberga, tamo s nazivom Lemberger

Frankovke iz Wurttemberga, tamo s nazivom Lemberger. Predstavila ih je Diana Maisenholder

Franz Weninger junior, iz Horitschona u Gradišću

Franz Weninger junior ( s bradom), iz Horitschona u Gradišću

Schloss Gobelsburg, Kamptal, vertikala: izvanredni zeleni veltlinci: Gruner Veltliner Reserve Ried Lamm 2014, 2012, 2010, 2008 i 2002!

Schloss Gobelsburg, Kamptal, vertikala: izvanredni zeleni veltlinci: Gruner Veltliner Reserve Ried Lamm 2014, 2012, 2010, 2008 i 2002!

Direktor Austrijske Vinske akademije dr. Josef Schuller i Tomislav Stiplošek iz zagrebačkog G.E.T. Reporta

Direktor Austrijske Vinske akademije dr. Josef Schuller i Tomislav Stiplošek iz zagrebačkog G.E.T. Reporta

48. Izložba vina Zelina 2016/ BODREN!

 

Zelina logoPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UKUPNI JE ŠAMPION TRIPTIH CUVÉE 2011 LEDENO VINO IZ HRVATSKOG ZAGORJA

Dobit

Šampion Boris Drenški Bodren i osvajači medalja po kategorijama

Sveti Ivan Zelina u dva dana početkom lipnja s punim je pravom nosio epitet vinske metropole, naime na 48. Izložbi vina kontinentalne Hrvatske okupili smo najveći broj vinara i predstavili najbolje što kontinentalna Hrvatska može ponuditi. Ove je godine na ocjenjivanje prijavljeno 313 uzoraka vina od kojih su tri osvojila veliku zlatnu medalju, 88 ih je dobilo zlato, 141 srebro, 46 brončanu medalju a 10 ih je primilo priznanje – pohvalio se Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline na otvorenju manifestacije održane pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i uz supokroviteljstvo Zagrebačke županije, te uz podršku Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline kao i uz partnerstvo Hrvatske gospodarske Komore, Komore Zagreb.

Dakle, od 313 uzoraka samo ih nešto više od 20 nije dobilo ništa! Što se tiče navoda da se u Zelini predstavilo ono najbolje što kontinenlatna Hrvatska može dati, treba ga ipak uzeti s rezervom. Istina je da su na ocjenjivanju sudjelovali znani i veliki naši podrumi poput Badela 1862, Belja, Iločkih podruma, Fera-vina (sada je naziv: Osilovac), Kutjeva d.d. i Misnih vina (ex Đakovačka biskupija), pa, od manjih privatnika, i npr. Boris Drebški Bodren, kao i sve uspješniji Vuglec breg, ali – gdje su, i na ocjenjivanju i kao izlagači, u Zelini, poznatija – za publiku svakako atraktivna imena s Plešivice, poput npr. Tomca, Koraka, Šembera, gdje su Međimurci, gdje su ostali Zagorci poput Bolfana, Petrača, gdje su ostali Kutjevčani poput Krauthakera, Enjingija, Mihalja, Adžića… S druge strane, kao sudionici se spominju jedno vrlo poznato ime – Milan Bandić iz Zagreba (s Blatinom 2015 = zlatna medalja; kako blatina spada u vino kontinentalne Hrvatske ne znam) i brojna manje poznata imena od kojih je pitanje tko je uopće istinski robni proizvođač a tko je više proizvođač iz hobija. Možda bi bilo korisno da se ubuduće u katalogu sudionika uz svakog vinara navede i njegova za tržište raspoloživa količina vina, pa da vinski trgovci i ugostitelji odmah znaju s kime im vrijedi poslovno razgovarati. Inače katalog u kojemu su robni proizvođači i proizvođači hobisti razdvojeni izdao je ove godine Sajam vina u Bedekovčini…

Forum

Forum 48 Izložbe vina kontinentalne Hrvatske.Juraj Orenda, Darko Preiner, Jasminka Šaško, Franjo Francem, Ivana Puhelek, Ivana Vladimira Petric… Auditorij je bio neznatan

Događanja su u petak započela stručnim predavanjima i radionicama. Mirjana Herak Čustić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o folijarnoj pristupu kao ključu uspjeha u vinogradarstvu i vinarstvu. Nakon nje su bili na rasporedu gosti iz Francuske: Pierre-Yves Bournerias, Institut Oenologique de Champagne, s predavanjem Proizvodnja pjenušavog vina klasičnom metodom; pregled tehnologije te Eric Taillet iz Champagne s prezentacijom i degustacijom svojigh šampanjaca. Nakon toga je na rasporedu bio Forum 48. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, na temu Trendovi i perspektive razvoja vinarstva i vinogradarstva u Hrvatskoj. Svoja su viđenja na zadanu temu dali mr.sc. Juraj Orenda (Ministarstvo poljoprivrede, voditelj službe za prehrambeno prerađivačku industriju), doc.dr.sc. Darko Preiner (Agronomski fakultet Zagreb), dipl. ing. agr. Jasminka Šaško (Hrvatska gospodarska komora), dipl.oec. mr.sc. Franjo Francem (Hrvatski Sommelier Klub), dipl. ing. agr. Ivana Puhelek (Udruga vinogradara i vinara Sv. Ivana Zeline) i dr. sc. Ivana Vladimira Petric (Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo). Za održavanje ovoga Foruma ni mjesto ni vrijeme a ni razglas nisu odabrani baš sretno, naime u blizini pozornice gdje su sjedili stručnjaci i ispred publike od tek nekoliko ljudi iznosili svoja mišljenja, uzvanici posjetitelji umjesto da prate diskusiju u većem su se broju okupili uz proizvođače-izlagače što su točili svoja vina, a uz čašu dakako – ne ide tišina, pitanje je koliko je zapravo i ono nekoliko osoba što je odlučilo pratiti izlaganja čulo i razumjelo to što se govorilo.

Hrvatsko društvo karikaturista dodijelilo je i nagrade najboljim karikaturama u sklopu natječaja Zlatna vinska mušica.

U sklopu ceremonijala službenog otvorenja Izložbe kao centralnog dijela priredbe podijeljene su nagrade najbolje ocijenjenim vinima po kategorijama. Vina je, inače, pod vodstvom prof.dr.sc. Stanke Herjavec, ocjenjivalo strukovno povjerenstvo od 19 degustatora te pet predstavnika zelinskih proizvođača marke vina Kraljevina Zelina.

Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina: OPG PUHELEK – PUREK, vino: Kraljevina 2015.

Nagrada

Nagrada za kraljevinu i nagrada za vizualni identitet vina, konkretno pjenušca Kraljica: Ivana Puhelek Purek s ministrom poljoprivrede Davorom Romićem

Nagrada Milan Pažić – za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino iz prethodne berbe: ILOČKI PODRUMI d.d, vino: TRAMINAC 2015.

Nagrada za najbolje ocjenjeno bijelo suho mirno vino staro dvije i više godina: ILOČKI PODRUMI d.d, vino: GRAŠEVINA Velika berba 2011.

Nagrada Pero Krznarić – za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina: PODRUMI KOLAR, vino: CHARDONNAY 2015.

Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino: BODREN d.o.o: TRIPTIH cuvée 2011 ledena berba.

Nagrada za najbolje ocijenjeno crno mirno vino iz prethodne dvije godine berbe: VINARIJA PINKERT, vino: CUVÉE 2014.

Nagrada za najbolje ocijenjeno crno mirno vino staro tri i više godina: Vinarija Feravino, OSILOVAC d.o.o, vino: FRANKOVKA 2012.

Nagrada za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino: VUGLEC BREG d.o.o., vino: pjenušac BARONIAL 2011.

Nagrada za najbolje ocijenjeno voćno vino: OPG JADRANKO MIHALIĆ, vino: TAYBERRY 2015.

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera podregije Sjeverozapadna Hrvatska: VINARIJA ŠAFRAN, vino: TRAMINAC 2012.

Zelinska ikebana

Zelinska ikebana

Nagrada Dragutin Stražimir za najbolje ocijenjeni vizualni identitet boce: OPG PUHELEK PUREK, za pjenušac KRALJICA.

Posebno dobro prošao je na ocjenjivanju u Zelini JOSIP RAJAKOVIĆ iz Krašića, čija su vina GRAŠEVINA 2015, MUŠKAT ŽUTI 2015 i MUŠKAT OTTONEL 2015, RAJNSKI RIZLING 2015 i jedan pjenušac od miješanih bijelh sorti osvojili zlata, a jedan pjenušac pak srebro.

Od svih najbolje ocjenjeno vino i ukupni šampion 48. izložbe vina kontinentalne Hrvatske: BODREN d.o.o.,  TRIPTIH 2011 ledena berba.

Gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec s dvjema sestričnama iz znane zelinske vinske obitelji Stjepana Jareca: Janom i Magdalenom

Gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec s dvjema sestričnama iz znane zelinske vinske obitelji Stjepana Jareca: Janom i Magdalenom

Predavanje o proizvodnji pjenušca šamoanjskom metodom održao je Pierre-Yves Bournerias (na slici s Nenadom Maslekom iz Lallemanda) iz Enološkog institute Champagne. On već neko vrijeme o tome savjetuje vinare Zagrebačke županije. Očito se odlično snašao u Hrvatskoj: začas je shvatio koja je znakovita poza u nas – desna ruka na lijevoj strani prsa…

Predavanje o proizvodnji pjenušca šamoanjskom metodom održao je Pierre-Yves Bournerias (na slici s Nenadom Maslekom iz Lallemanda) iz Enološkog institute Champagne. On već neko vrijeme o tome savjetuje vinare Zagrebačke županije. Očito se odlično snašao u Hrvatskoj: začas je shvatio koja je znakovita poza u nas – desna ruka na lijevoj strani prsa…

Naravno, ništa bez nazočnosti Vinske kraljice Zagrebačke županije Lucije Šember. Najavljeno je bilo da će zaplesati s - Kraljem zelinskog gemišta, ali Lucija je ovdje još bez tog Kralja, u društvu sa zelinskim vinogradarom i vinarom Vladom Kosom i njegovom suprugom. Vlado Kos od sorata Dornfelder i Zweigelt proizvodi vrlo ugodnu, nepretencioznu crnu kapljicu koja može odlično poslužiti u ugostiteljskom objektu kao vino kuće za točenje na čašu i npr. jela s roštilja

Naravno, ništa bez nazočnosti Vinske kraljice Zagrebačke županije Lucije Šember. Najavljeno je bilo da će zaplesati s – Kraljem zelinskog gemišta, ali Lucija je ovdje još bez tog Kralja, u društvu sa zelinskim vinogradarom i vinarom Vladom Kosom i njegovom suprugom. Vlado Kos od sorata Dornfelder i Zweigelt proizvodi vrlo ugodnu, nepretencioznu crnu kapljicu koja može odlično poslužiti u ugostiteljskom objektu kao vino kuće za točenje na čašu i npr. jela s roštilja

Kao vinar gost bio je Ranko Anđelini iz istarskog Gračišća, gdje na uskrsni ponedjeljak imaju zanimljiv vinski festival

Kao vinar gost bio je Ranko Anđelini iz istarskog Gračišća, gdje na uskrsni ponedjeljak imaju zanimljiv vinski festival

Za subotu su bila predviđena različita događanja. Najprije program pod nazivom Hrana i vino, s kulinarskim showom. Zamišljeno je bilo da blogerice pripremaju hranu, uz koju je Darko Lugarić, predavač i sommelier Hrvatskog sommelierskog kluba, trebao sljubljivati vino. Pod vodstvom Ivane Puhelek na kušanje je ponuđena Kraljevina Zelina. Biran je i – Kralj zelinskih gemišta. Kao poseban gost Izložbe vina pozvan je i ove godine Viktor Drago

Prvog dana bilo je u sportskoj dvorani u Zelini dosta gužvovito, međutim tako je manje-više uvijek s obzirom da tada redovito dođu političari od kojih netko i službeno otvara priredbu – ove godine vrpcu je prerezao ministar poljoprivrede Davor Romić, te s obzirom da otvorenje prati i bogati stol a uzvanici su uglavnom svi. Drugog dana posjet je, unatoč blizini mnogoljudnog Zagreba i unatoč besplatnoj ulaznici i unatoč medijskom pokroviteljstvu Styrie Hrvatska bio slab. Iz godine u godinu ponavlja se to da Zelinskoj izložbi nedostaje posjetitelja. Manifestacije ovoga tipa rade se da privuku ne samo proizvođače koji će dati vino na ocjenjivanje i poslije ga nuditi na kušanje na sajmu nego i da okupe vinske trgovce, ugostitelje, krajnje potrošače (ne samo uzvanike, nego i one koji će kupiti vino)…  ♣         SuČ – 06/2016

________________________________

VIZUALNI IDENTITET VINA – Vizualni identitet vina, koji čine boca, etiketa, ukrasna kapica, eventualno i kakva privjesnica, a i čep kad se butelja otvara, vrlo je važan. Izbor butelje, te izgled etikete i ukrasne kapice kao i način na koji su one postavljene na bocu, ali, eto, ponovno da ga spomenem – i čep, govore o estetskoj razini na kojoj je proizvođač, o stupnju njegova poštivanja, u označavanju, određenih regijskih odnosno lokalnih prepoznatljivih tradicijskih vrijednosti, o njegovima brizi za vino, ozbiljnosti u proizvodnji i ozbiljnosti pristupa potrošaču. Model boce (bordoška, burgundijska, šampanjska, rajnska, albeisa, clavelin…. ) i boja stakla te etiketa mogu kupcu lijepo komunicirati o kojemu se tipu/vrsti vina radi po geografskoj pripadnosti, sorti (sortama), boji i po tipičnosti za neki teritorij, ali i o tome je li riječ o mladoj lepršavoj kapljici ili pak ozbiljnoj zreloj odnosno onoj odležanoj, a to sve povezano je i s pozicijom toga vina u sustavu posluživanja.

Žiri za izbor najboljeg vizualnog identiteta vina.

Žiri za izbor najboljeg vizualnog identiteta vina.

S aspekta stalnog podizanja estetskog nivoa vizualnog identiteta vina što može značajno utjecati na bolje pozicioniranje neke robne marke na tržištu, ali i s aspekta – u moru ponude u kojemu danas nije nimalo lako plivati – pružanja potrošaču dobre informacije o kapljici i prije nego li bocu uzme s police i odčepi je, jako je dobro to što se uz klasično ocjenjivanje vina degustacijom provodi upravo i vrednovanje dizajna, dakle izražajnosti, pedantnosti i sklada kompozicije butelje, etikete i ukrasne kapice te eventualno još nekih dodataka kao što su privjesnice ili pak na bocu stavljene naljepnice što ukazuju na osvojene medalje.

Ocjenjivanje vizualnog identiteta vina u sklopu Zelinske izložbe vina održava se već dugi niz godina, a strukovni žiri čine eno-gastro novinari, dizajneri, fotografi, osobe potkovane u domeni likovne i primijenjene umjetnosti, te u marketingu i, dakako, u vinu kao proizvodu oko kojega se stvar vrti. Ove godine u žiriju su bili Vitomir Andrić, Damir Fabijanić, Ivan Dropuljić, Tomislav Radić, Tomislav Stiplošek, Željko Suhadolnik i Stjepan Šagovac. Pravilnik ocjenjivanja kaže da u obzir za vrednovanje dolaze isključivo kompletno opremljene boce spremne za tržište, dakle i bez ispravaka penkalom podataka npr. o godištu berbe i o alkoholu. U obzir za nagradu dolaze boce s vinom koje je na degustaciji osvojilo bodove za zlatnu medalju i viš, odnosno bodove za visoko srebno. samo boce s etiketom na kojoj su navedeni svi podaci koje nalaže zakon. Odlučeno je i to da se ne ocjenjuju boce s etiketom koja je već osvojila nagradu na nekom od prethodnih zelinskih ocjenjivanja. Princip ocjenjivanja je da članovi žirija sistemom eliminacije iz mase uzoraka maknu uzorke koji već na prvi pogled ne zadovoljavaju kriterije. Na kraju kad na stolu ostane pet do šest butelja pristupa se tajnom glasanju.

Butelje koje su se našle u finalu izbora 2016

Butelje koje su se našle u finalu izbora 2016

Ovogodišnji pobjednik i dobitnik nagrade Dragutin Stražimir je pjenušac Kraljica zelinskog OPG-a Puhelek Purek. Ivana Puhelek Purek bila je svojedovno vinska kraljica i otud naziv pjenušcu, inače rađenom klasičnom, šampanjskom metodom. Paralelno sa svojim poslom u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivana Puhelek vrlo je aktivna na obiteljskom posjedu i preuzima proizvodnju vina od oca Stjepana. Osobito se zalaže na promidžbi zelinske kraljivine, među ostalime i kroz proizvodnju pjenušaca kojom želi pokazati da Kraljevina može pružiti mnogo više nego što se u širim krugovima misli. U pjenušcima Ivana Puhelek relativno je nova, i tek se sprema za najviše dosege s tom proizvodnjom. Njenim pjenušcima koji su već ozbiljni ali još uvijek s notom mladenačke lepršavosti jako dobro odgovara upravo ozbiljno-lepršava etiketa koja je prevagnula u odluci da se nagrada 2016. dodijeli  OPG-u Purek Puhelek. ∎

______________________________

  1. OCJENJIVANJE VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – 2016

JOSIP RAJAKOVIĆ – PREMOĆNO

Ove godine tradicijsko ocjenjivanje vina Zagrebačke županije odvijalo se na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Jagunić na Plešivici.  Prijavljeno je bilo 128 uzoraka, od kojih ih je 44 osvojilo zlatnu medalju, 67 srebrnu, a 12 brončanu.

Nadmoćni šampion Zagrebačke županije za 2016: Josip Rajaković slavi uz dobru papicu i dobru kapljicu te pjesmu, s prijateljima Božom Jelenićem (gitara) i s Marinom (harmonikom)

Nadmoćni šampion Zagrebačke županije za 2016: Josip Rajaković slavi uz dobru papicu i dobru kapljicu te pjesmu, s prijateljima Božom Jelenićem (gitara) i s Marinom (harmonika)

Premoćni pobjednik je Josip Rajaković, poduzetnik iz Krašića (Že-Ma). On je sa svojim Muškatom žutim 2015 (89/100 bodova) ukupni šampion ocjenjivanja, a prvak je u svim kategorijama vina osim u kategoriji ružičastog i crvenog. Najbolji je u bijelim mirnim suhim vinima bio sa Sauvignonom 2015, u grupi bijelih mirnih vina s ostatkom šećera s Muškatom žutim 2015, u kategoriji pjenušaca sa Pjenušcem iz 2014, i u kategoriji vina iz posljednje berbe sa Sauvignonom 2015. Osvojio je i zlata za Graševinu 2015 i Muškat ottonel 2015.

U kategoriji crnoga vina s mješavinom crnih sorata 2012 prvak je vinarija Voštinić-Klasnić iz Ivanić-Grada.

Žiri za ocjenu i rajnskog rizlinga, s domaćinom Dominikom Jagunićem

Žiri za ocjenu i rajnskog rizlinga, s domaćinom Dominikom Jagunićem

Pobjednička vina: Chardonnay 2015 Sirovica i Rajnski rizling 2015 Matković

Pobjednička vina: Chardonnay 2015 Sirovica i Rajnski rizling 2015 Matković

S obzirom na veliki potencijal koji su u Zagrebačkoj županiji pokazale sorte Chardonnay i Rizling rajnski, Zagrebačka županija uvela je i zasebno ocjenjivanje vina tih dvaju kultivara, s ciljem da se proglase najbolji chardonnay i najbolji rajnski rilzing. Vina kuša i vrednije poseban žiri sastavljen od vinskih novinara kojima organizator podastre chardonnaye i rajnske rizlinge što su s izlučnih degustacija u finale došli s osvojenim zlatnim medaljama. Ove godine žiri u sastavu Vitomir Andrić, Dražen Kopač, Ivo Kozarčanin, Sanja Muzaferija, Tomislav Radić te Željko Suhadolnik kao predsjednik dobila je šest chardonnaya i 12 rajnskih rizlinga, sva vina bila su iz 2015 osim jednog rajnskog rizlinga iz 2013

Pobjednik u kategoriji chardonnaya je suhi Chardonnay 2015 od Davora Sirovice s Plešivice, a u grupi rajnskih rizlinga suhi Rajnski rizling 2015 od Franje Matkovića iz Vukomeričkih gorica.   ♣                                                                                                                           SuČ – 06/2016

Svjetski grad vina u Bordeauxu: LA CITÉ DU VIN EST ARRIVÉE

La Cite du Vin, svemirska arhitektura, na meti fotoaparata

La Cite du Vin, svemirska arhitektura, na meti fotoaparata

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

La Cite du Vin iz zraka

La Cite  du Vin iz zraka

U SRIJEDU 1. LIPNJA, UOČI EUROPSKOG NOGOMETNOG PRVENSTVA u FRANCUSKOJ, OTVORENA JE u GLAVNOM ŽIRONDINSKOME SREDIŠTU GOLEMA POZORNICA s BOGATIM SADRŽAJEM NAMIJENJENIME DA SLUŽI PROMOCIJI KULTURE BAKHOVA NEKTARA i OČUVANJU JEDNOG VAŽNOG ČOVJEKOVOGA NASLJEĐA. U VELIKOJ SVJETSKOJ VINOTECI NALAZI SE i 1000 BUTELJA HRVATSKE KAPLJICE 

Cite du vin - red za ulazCite du vin otvorenje publika

Tisuću hvatskih vina u svjetskome gradu vina La Cité du Vin u Bordeauxu!

Uz bok najznačajnijim svjetskim proizvođačima vina – Francuske, Španjolske, Portugala, Italije, Čilea, Australije, i hrvatska vina, od 1. lipnja 2016. Sudjelujemo, tako, u zasigurno najvećem i najistaknutijem, najspektakularnijem predstavljanju plemenite kapljice ikad. Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dogovorilo je trogodišnju suradnju s Gradom vina – La Cité du Vin – u Bordeauxu, području koje godišnje upravo radi vina i gastronomije posjete milijuni turista. Naši će vinari imati priliku predstaviti više od 3000 boca najznačajnijih hrvatskih vina, svake godine najmanje po 1000. Zasad smo, kako se čuje,jantarni partneri bordoškoga Grada vina. Protagonisti hrvatskoga dijela divovske vinoteke svjetske kapljice u kojoj su zastupljena vina iz više od 80 zemalja, su, dakako, Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali kao najrašireniji kultivari u Hrvatskoj, ali na policama su i vina drugih autohtonih sorata poput Pošipa i Tribidraga… Na svečanosti otvorenja točila se kapljica od Krauthakera, Iločkih podruma i od Stina-vina

Na otvorenju

Na otvorenju: francuski predsjednik Francois Hollande i gradonačelnik Bordeauxa Alain Juppe nazdravljaju šampanjcem

U bordoškome Gradu vina ove se godine prezentiraju vina od 19 hrvatskih podruma, a to su: Agroprodukt, Badel 1892, Belje, Degrassi, Dingač Skaramuča, Dubrovački podrumi, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Osilovac (Feravino!!!; neshvatljiva promjena naziva već znane, godinama stvarane robne marke), Poljopromet, PP Orahovica, PZ Maslina i Vino, Rizman, Jako-vino, Matošević, Poletti, Benvenuti, Zlatan Otok Plenković. Mogućnost odlične promocije na svjetskoj razini! Valjda ćemo to umjeti odlično iskoristiti, te napokon i izaći iz, još uvijek, anonimnosti na međunarodnoj vinskoj pozornici. U kuloarima se priča kako je bilo muke oko skupljanja vina za Bordeaux, naime da bi se ušlo u tu bordošku vinoteku uvjet je bio dostaviti najmanje 1000 etiketa vina u tijeku jedne godine, što dakako nije malo, ali potencijal promidžbe kroz nazočnost naših vina tamo, posebice ako ćemo imati povremeno i kakav aktivan program, čini se velikime pa je dobro da smo na kraju zastupljeni na tako reprezentativnome mjestu. Ideja je da se nakon utakmice Hrvatska – Španjolska upravo u Gradu vina u Bordeauxu napravi vinska večer uz hrvatska i španjolska vina, to bi nam, posebice ako u nogometu pobijedimo, zasigurno moglo donijeti dosta pozitivnih bodova i u napretku vinskog imagea…

Hrvatska

Hrvatska, u društvu s Njemačkom, Argentinom, Gruzijom, Grčkom, Italijom, Kinom,  Turskom.., među jantarnim partnerima Grada vina u Bordeauxu.

Što je Grad vina u Bordeauxu? La Cité du Vin mjesto je koje je izgradila francuska Fundacija za kulturu i promociju vina kako bi posjetiteljima, strukovnoj javnosti i svim zaljubljenicima u enologiju omogućila da se na jednome mjestu upoznaju sa svim vinima svijeta. Christophe Chateau s kojim sam se susreo na ocjenjivanju vina Concours Mondial de Bruxelles ovog proljeća u Plovdivu a koji je u čelništvu tijela CIVB (Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux – to je međuprofesionalno udruženje proizvođača vina u bordoškome području) rado će reći da La Cité du Vin nije ni muzej ni golema trgovina vinom nego da je to Katedrala vina posvećena plemenitome napitku što ga Biblija spominje nekih 400 puta!…

Stvar se počela konkretno realizirati 2008/2009 godine za vrijeme i odmah nakon kampanje Alaina Juppéa. Tada je osnovan Kulturalni i turistički centar vina, a predsjednica je postala Sylvie Cazes, inače vlasnica glasovitog bordoškog Châteaua Lynch-Bages, u ono vrijeme i savjetnica u Gradskom poglavarstvu Bordeauxa.

Sylvie Cazes

Sylvie Cazes

Osnivačima Grada vina, a to su Grad Bordeaux, Crédit Agricole d’Aquitane i Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux, cilj je bio preko Grada vina – što su ga, inače, projektirali arhitekti Anouk Legendre i Nicolas Desmazières a koji je svojim izgledom začas izazvao usporedbe s Guggenheimovim Muzejem moderne i suvremene umjetnosti u španjolskom gradu Bilbaou, nastao po projektu kanadsko-američog arhitekta Franka Gehryja – u bordoški kraj u što većemu broju privlačiti ljubitelje Bakhova nektara i one koji bi to mogli i postati. Privlačiti ne samo, dakako, stoga da se slavi vino i širi kultura vina, nego i da se poboljšaju prihodi od turističke ponude bordoške regije.

Christophe Chateau iz CIVB-a: La Cité du Vin je – vinska kadedrala

Christophe Chateau iz CIVB-a: La Cité du Vin je – Kadedrala vina

Očekivanja su da bi do kraja 2016. u Bordeaux u posjet Gradu vina moglo stići oko 315.000 turista kako bi prisustvovali brojnim radionicama i prezentacijama vinogradarstva, vinarstva, vinskih sorata, vina, obilazili potom i vinske podrume, a od 2017. računa se na najmanje 450 tisuća posjeditelja godišnje, predviđa se da bi, barem sada, na početku, do 60 posto bilo francuskih a 40 posto inozemnih gostiju, Na najveći posjet u tijeku godine računa se od svibnja do listopada, s time da visoko nad svim mjesecima prednjači kolovoz.

Grad vina koštao je 81 milijun eura, grad Bordeaux sudjelovao je u troškovima s 38 posto, francuska država s dva posto, departman Gironde s jedan posto, CIVB i regija Akvitanija svaki sa po sedam posto, dobar dio financirale su 82 velike poduzetničke tvrtke a dio i privatne osobe. Predviđa se da bi se zahvaljujući ovome Gradu vina, koji je omogućio otvaranje oko 750 novih radnih mjesta, godišnje ostvarivao prihod od najmanje 40 milijuna eura. Cité du Vin trebao bi dati novi i snažan vjetar regijskom vinskom turizmu. Promocijska kuća Gironde Tourisme, koja je u novi dizajn šest vinskih cesta Bordeauxa uložila oko 100.000 eura, gaji naravno velike nade upravo na tom željenom mogućem jakom zamahu vinskog turizma.

Što nudi La Cité du vin, za ulaznicu od 20 eura po osobi?

Turneja svjetskim vinogorjima

Odmah na početku obilaska: turneja najpoznatijim svjetskim vinogorjima

Turneja vinogorja

Na površini od nešto više od 3000 četvornih metara 19 je etapa za razgled. Posjetitelj na ulazu dobije na posudbu spravicu sa slušalicama koja mu je pratitelj-vodič. U tome aparatu što se lako nosi snimljeno je materijala za nekih desetak sati slušanja, ali dakako toliko ne traje obilazak, on je sveden na otprilike dva sata, pa je tako i podešen program u pratitelju-vodiču.

Koje su to etape? Na početku se na prostoru gdje su smještena preko tri golema ekrana polazi na turneju svjetskim vinogradarskim područjima. Druga točka je Planet vina, i tu se saznaje općenito o vinu. Treći punkt nazvan je Stol terroirea. Pokazani su vinogradi pedesetak vinogradara iz 10 najpoznatijih vinskih regija svijeta. Slijede prikaz rada u trsju, pa potom, pod nazivom Metaformoza vina, i prikaz vinskog podruma te prezentacija načina proizvodnje plemenite kapljice. Poslije toga, točka je nazvana Portreti vina.

Metaformoza vina

Metaformoza vina

Sest

Divovske boce koje simboliziraju šest velikih obitelji vina

Šest golemih boca vina govore, svaka, o po jednoj velikoj obitelji vina. Nakon toga su dva punkta vezana uz vino i vodu (blizina voda), tu se pokazuje kako se vino rijekama i morem transportiralo do bližih i daljih tržišta. Pod brojem 9 je postaja nazvana Galerija civilizacija. Tu je moguće upoznati se s raznim predmetima vezanm uz vinogradarstvo i vinarstvo od davnina pa do današnjih dana. Logičan slijed je postaja Zid tenedencija, o vizualnom identitetu vina, tj. o posudama u koje se ono puni i o dizajnu te opremi tih posuda. A dolaskom na točku 11 stiže se do Buffeta s pet osjetila, tu se ne samo gleda, nego miriše, kuša. Pod brojem 12 je Banket slavnih, o glasovitim osobama i njihovoj ljubavi te njihovoj povezanosti s vinom. Nije zaboravljena ni erotska dimenzija: o vinu u kontekstu erotike može se saznati u dijelu nazvanome Bacchus (Bakho) i Venus (Venera). A onda skok na nešto sasma drugo: Le vin divin – o vinu i religijama. Postoji i točka Piti i napiti se, s upozorenjima vezanima uz prekomjernu konzumaciju alkohola. Kako je danas vino visoko hedonistički medij, postavljen je i sadržaj vezan uz umjetnost življenja, dakle o vinu i gastronomiji, o tome kako uz prikladan način posluživanja i prikladan način izbora vina ovisno o prigodi ostvariti visoki užitak u plemenitoj kapljici. Na točki br. 17 oni koji manje znaju o vinu i za one koji su izrazito znatiželjni kutak je Licem u lice sa stručnjakom, i tu se mogu postavljati različita pitanja vezana uz vino a odgovore daje ekspert. Finale, dakle točka 18 i točka 19, posvećeno je Bordeauxu, najprije se razlaže odnos između grada Bordeauxa i njegove svjetski slavne vinogradske okolice, a potom se, pod nazivom Saga o Bordeauxu, prikazuje film o povijesti Bordeauxa i, opet, o njegovoj tijesnoj povezanosti s vinom kroz cijelu tu povijest.

Virtualni brod, koji plovi rijekama i morima ilustrirajući prijevoz vina od mjesta nastanka do zacrtanog tržišta

Virtualni brod, koji plovi rijekama i morima ilustrirajući prijevoz vina od mjesta nastanka do zacrtanog tržišta

Wine bar – vidikovac na visini od 35 metara

Wine bar – vidikovac na visini od 35 metara

Pogled s Belvederea (vidikovca) na rijeku i dio Bordeauxa

Pogled s Belvederea (vidikovca) na rijeku i dio Bordeauxa

Spomenutih 19 točaka je službeno svakako preporučeno u obilasku, ali ima i još pažnje vrijedih dijelova Grada vina, primjerice već spomenuta golema vinoteka sa svim relevantnim svjetskim vinima po zemljama, restorani, manji ateljei za razne radionice od upoznavanja s mirisima i aromamama što ih nalazimo u vinu, ateljei za mališane koje se upoznaje s aromama vina, s ljepotom vinogradskih krajolika, s kulturom i umjetnosti te ih se priprema za odgovoran pristup vinu i alkoholnom piću, dvorane za degustacije, prostor od 700 četvornoih metara namijenjen izložbama likovne umjetnosti, dvorana Thomas Jefferson sa 250 sjedećih mjesta za kongrese, koncerte, poeziju, filmove, biblioteka s knjigama na vinsku temu…  ♣      SuČ – 06/2016

Vinistra 2016 / FAKIN, CATTUNAR, BENVENUTI, DEGRASSI, DOBRAVAC

 Vinistra logo

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Šampioni Vinistre 2016

Šampioni Vinistre 2016 s pročelnikom Odjela za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem

Sajam vina Vinistra u Poreču ove je godine održan po 23. put. Prethodilo mu je ocjenjivanje vina, maslinovoga ulja i rakija u porečkom hotelu Parentium.

Prijavljeno je 487 uzoraka vina, ulja i rakija. Ocjenjivanje vina odvijalo se u dvije faze – jedna, pod nazivom Svijet malvazija, međunarodno je natjecanje posvećeno isključivo malvazijama, a druga obuhvaća i vina ostalih sorata. Ocjenjivačkom komisijom i ove godine predsjedavala je dr.sc. Caroline Gilby MW, znana autorica članaka za časopise Decanter, Harpers, Wine Business International. Na Svijetu malvazija okupila su se 202 vina, a to je 62 uzorka više nego što ih je bilo lani. Etikete su bile iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke i Španjolske. Na vrednovanje maslinovoga ulja poslano je 19 uzoraka, a na degustaciju jakih alkoholnih pića 26 uzoraka. Neki od ponajboljih istarskih proizvođača vina (npr. Coronica, Radovan, Agrolaguna, Franc Arman, Kabola…) i maslinovoga ulja nisu dali vino na ocjenjivanje, neki od njih to objašnjavaju željom da se – prepusti mjesto novim imenima, međutim iz razgovora s nekima koji vele da vjerojatno njihova vina nisu dovoljno dobra za ocjenjivanje na Vinistri moglo bi se zaključiti i drukčije…

Dobitnici oznake IQ 2016 za malvaziju istarsku

Dobitnici oznake IQ 2016 za malvaziju istarsku

 Evo i rezultata:

Najboljom mladom malvazijom istarskom proglašena je Malvazija 2015 Fakin (po osvojenoj ocjeni – 88,25 – to je bilo na rang-listi najbolje ocijenjenih malvazija  četvrto vino, a najboljom zrelom malvazijom Malvazija 2013 Collina posjeda Cattunar. Najbolji mladi teran  je Fuga 2015 obiteji Dobravac, a najbolji zreli teran je onaj iz berbe 2012. a od obitelji Benvenuti. Inače, najbolje ocijenjeni teran bio je, s 88,25 bodova, Gran riserva 2013 od Giancarla Zigantea (zlato), s bodom manje prošao je spomenuti Teran 2012 od Benvenutija, a s dva boda manje Fuga 2015 od Dobravca i Teran 2012 od Geržinića; nakon doigravanja šampionsku su titulu eto ponijeli Fuga od Dobravca u grupi mladih i Teran 2012 od  Benvenutija u kategoriji zrelih.

Benvenuti – prvak s Coronom Grande, momjanskim muškatom San Salvatore i teranom

Benvenuti – prvak s Coronom Grande, momjanskim muškatom San Salvatore i teranom

Najbolji mladi refošk je onaj iz 2015 a s posjeda Brič ponad Kopra, a najbolji zreli refošk je Refošk 2011 reserva od Degrassija.

Najviše ocijenjeno mirno vino od miješanih sorata je Corona grande 2013 od Benvenutija (zlato), najbolje ocijenjena Borgonja je ona iz 2015 od Ivana Damjanića (srebro), najbolji Cabernet sauvignon je vino iz 2013 od obitelji Ritoša (zlato) najbolje ocijenjeni chardonnay je od Medee, a iz 2015 (zlato), najbolje ocijenjeno crno miješano vino je Santa Lucia crno 2012 od Gianfranca Kozlovića (zlato), a najbolje ocijenjeni merlot je San Tommaso 2015 (zlato). Najbolje ocijenjeni muškat bijeli je Dolce anima 2015 od obitelji Tomaz (srebro), najbolji momjanski muškat je San Salvatore 2011 od Benvenutija (zlato),  a najbolji muškat žuti je Allegro 2011 obitelji Dobravac (zlato). OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Najviša ocjena za teran: Giancarlo Zigante. Na štandu ga je posjetio premijer Tihomir Orešković

Najviša ocjena za teran: Giancarlo Zigante. Na štandu ga je posjetio i premijer Tihomir Orešković

Gosti sajma ove godine bili su vinari iz Dalmacije.

STJENOVITI MINIMALIZAM - Stina vino s Brača prezentirala je nove butelje s novim etiketama minimalističkih dimenzija. Odmah se proširila šala da je stvar ne u novom marketinškom štosu nego u štedljivosti Bračana na papiru i na toneru za tisak. Nazivi vina su, inače, odlični, i počivaju na lokalnom dijalektu: Godiment, Noda, Bogondon…

STJENOVITI MINIMALIZAM – Stina vino s Brača na Vinistri je prezentirala nove butelje s novim etiketama minimalističkih dimenzija. Odmah se proširila šala da je stvar ne u novom marketinškom štosu nego u štedljivosti Bračana na papiru i na toneru za tisak. Nazivi vina su, inače, odlični, i počivaju na lokalnom dijalektu: Godiment, Noda, Bogondon…

U tijeku sajma bilo je mnogo vođenih degustacija, ne samo vina nego i sira, različitih jela koja su prigotavljali znani naši chefovi, udruga WOW pobrinula se za degustaciju muškata. Prezentirani su razni sirevi, te slatke delikatese kao istarski cukerančići, tradicijske slastice iz središnje Istre. Za taj je cukerančić nedavno pokrenut postupak za uvrštenje u popis nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.   ♣                                     SuČ – 05/2016

Druga najviša ocjena za malvaziju, ali ne i šampionska tiitula! Štand obitelji Deklić (lijevo)

Druga najviša ocjena za malvaziju, ali ne i šampionska tiitula! Štand obitelji Deklić

Prvaci u kategoriji cabernet sauvignona: Vili i Ana Ritoša

Prvaci u kategoriji cabernet sauvignona: Vili i Ana Ritoša

Nisu dali vina na ocjenjivanje! A na štandu, pokazali su odlične refošk, merlot i cabernet sauvignon iz 2013: Franko Radovan sa suprugom i kćerkom

Nisu dali vina na ocjenjivanje! A na štandu, pokazali su odlične refošk, merlot i cabernet sauvignon iz 2013: Franko Radovan sa suprugom i kćerkom

Oliver Franc Arman: jako dobri Teran barrique 2011 i Merlot 2011 superior

Oliver Franc Arman: jako dobri Teran barrique 2011 i Merlot 2011 superior

Koquelicot: Belaigra 2013 - za pet!

Koquelicot: Belaigra 2013 – za pet!

Majstori za bijeli pinot: Sanjin i Eligio Pilato

Majstori za bijeli pinot: Sanjin i Eligio Pilato

Chef Nenad Posavac iz opatijskog restorana Navis oduševio je svojim kreacijama na tanjuru

Chef Nenad Posavac iz opatijskog restorana Navis oduševio je svojim kreacijama na tanjuru