Svjetski grad vina u Bordeauxu: LA CITÉ DU VIN EST ARRIVÉE

La Cite du Vin, svemirska arhitektura, na meti fotoaparata

La Cite du Vin, svemirska arhitektura, na meti fotoaparata

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

La Cite du Vin iz zraka

La Cite  du Vin iz zraka

U SRIJEDU 1. LIPNJA, UOČI EUROPSKOG NOGOMETNOG PRVENSTVA u FRANCUSKOJ, OTVORENA JE u GLAVNOM ŽIRONDINSKOME SREDIŠTU GOLEMA POZORNICA s BOGATIM SADRŽAJEM NAMIJENJENIME DA SLUŽI PROMOCIJI KULTURE BAKHOVA NEKTARA i OČUVANJU JEDNOG VAŽNOG ČOVJEKOVOGA NASLJEĐA. U VELIKOJ SVJETSKOJ VINOTECI NALAZI SE i 1000 BUTELJA HRVATSKE KAPLJICE 

Cite du vin - red za ulazCite du vin otvorenje publika

Tisuću hvatskih vina u svjetskome gradu vina La Cité du Vin u Bordeauxu!

Uz bok najznačajnijim svjetskim proizvođačima vina – Francuske, Španjolske, Portugala, Italije, Čilea, Australije, i hrvatska vina, od 1. lipnja 2016. Sudjelujemo, tako, u zasigurno najvećem i najistaknutijem, najspektakularnijem predstavljanju plemenite kapljice ikad. Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dogovorilo je trogodišnju suradnju s Gradom vina – La Cité du Vin – u Bordeauxu, području koje godišnje upravo radi vina i gastronomije posjete milijuni turista. Naši će vinari imati priliku predstaviti više od 3000 boca najznačajnijih hrvatskih vina, svake godine najmanje po 1000. Zasad smo, kako se čuje,jantarni partneri bordoškoga Grada vina. Protagonisti hrvatskoga dijela divovske vinoteke svjetske kapljice u kojoj su zastupljena vina iz više od 80 zemalja, su, dakako, Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali kao najrašireniji kultivari u Hrvatskoj, ali na policama su i vina drugih autohtonih sorata poput Pošipa i Tribidraga… Na svečanosti otvorenja točila se kapljica od Krauthakera, Iločkih podruma i od Stina-vina

Na otvorenju

Na otvorenju: francuski predsjednik Francois Hollande i gradonačelnik Bordeauxa Alain Juppe nazdravljaju šampanjcem

U bordoškome Gradu vina ove se godine prezentiraju vina od 19 hrvatskih podruma, a to su: Agroprodukt, Badel 1892, Belje, Degrassi, Dingač Skaramuča, Dubrovački podrumi, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Osilovac (Feravino!!!; neshvatljiva promjena naziva već znane, godinama stvarane robne marke), Poljopromet, PP Orahovica, PZ Maslina i Vino, Rizman, Jako-vino, Matošević, Poletti, Benvenuti, Zlatan Otok Plenković. Mogućnost odlične promocije na svjetskoj razini! Valjda ćemo to umjeti odlično iskoristiti, te napokon i izaći iz, još uvijek, anonimnosti na međunarodnoj vinskoj pozornici. U kuloarima se priča kako je bilo muke oko skupljanja vina za Bordeaux, naime da bi se ušlo u tu bordošku vinoteku uvjet je bio dostaviti najmanje 1000 etiketa vina u tijeku jedne godine, što dakako nije malo, ali potencijal promidžbe kroz nazočnost naših vina tamo, posebice ako ćemo imati povremeno i kakav aktivan program, čini se velikime pa je dobro da smo na kraju zastupljeni na tako reprezentativnome mjestu. Ideja je da se nakon utakmice Hrvatska – Španjolska upravo u Gradu vina u Bordeauxu napravi vinska večer uz hrvatska i španjolska vina, to bi nam, posebice ako u nogometu pobijedimo, zasigurno moglo donijeti dosta pozitivnih bodova i u napretku vinskog imagea…

Hrvatska

Hrvatska, u društvu s Njemačkom, Argentinom, Gruzijom, Grčkom, Italijom, Kinom,  Turskom.., među jantarnim partnerima Grada vina u Bordeauxu.

Što je Grad vina u Bordeauxu? La Cité du Vin mjesto je koje je izgradila francuska Fundacija za kulturu i promociju vina kako bi posjetiteljima, strukovnoj javnosti i svim zaljubljenicima u enologiju omogućila da se na jednome mjestu upoznaju sa svim vinima svijeta. Christophe Chateau s kojim sam se susreo na ocjenjivanju vina Concours Mondial de Bruxelles ovog proljeća u Plovdivu a koji je u čelništvu tijela CIVB (Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux – to je međuprofesionalno udruženje proizvođača vina u bordoškome području) rado će reći da La Cité du Vin nije ni muzej ni golema trgovina vinom nego da je to Katedrala vina posvećena plemenitome napitku što ga Biblija spominje nekih 400 puta!…

Stvar se počela konkretno realizirati 2008/2009 godine za vrijeme i odmah nakon kampanje Alaina Juppéa. Tada je osnovan Kulturalni i turistički centar vina, a predsjednica je postala Sylvie Cazes, inače vlasnica glasovitog bordoškog Châteaua Lynch-Bages, u ono vrijeme i savjetnica u Gradskom poglavarstvu Bordeauxa.

Sylvie Cazes

Sylvie Cazes

Osnivačima Grada vina, a to su Grad Bordeaux, Crédit Agricole d’Aquitane i Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux, cilj je bio preko Grada vina – što su ga, inače, projektirali arhitekti Anouk Legendre i Nicolas Desmazières a koji je svojim izgledom začas izazvao usporedbe s Guggenheimovim Muzejem moderne i suvremene umjetnosti u španjolskom gradu Bilbaou, nastao po projektu kanadsko-američog arhitekta Franka Gehryja – u bordoški kraj u što većemu broju privlačiti ljubitelje Bakhova nektara i one koji bi to mogli i postati. Privlačiti ne samo, dakako, stoga da se slavi vino i širi kultura vina, nego i da se poboljšaju prihodi od turističke ponude bordoške regije.

Christophe Chateau iz CIVB-a: La Cité du Vin je – vinska kadedrala

Christophe Chateau iz CIVB-a: La Cité du Vin je – Kadedrala vina

Očekivanja su da bi do kraja 2016. u Bordeaux u posjet Gradu vina moglo stići oko 315.000 turista kako bi prisustvovali brojnim radionicama i prezentacijama vinogradarstva, vinarstva, vinskih sorata, vina, obilazili potom i vinske podrume, a od 2017. računa se na najmanje 450 tisuća posjeditelja godišnje, predviđa se da bi, barem sada, na početku, do 60 posto bilo francuskih a 40 posto inozemnih gostiju, Na najveći posjet u tijeku godine računa se od svibnja do listopada, s time da visoko nad svim mjesecima prednjači kolovoz.

Grad vina koštao je 81 milijun eura, grad Bordeaux sudjelovao je u troškovima s 38 posto, francuska država s dva posto, departman Gironde s jedan posto, CIVB i regija Akvitanija svaki sa po sedam posto, dobar dio financirale su 82 velike poduzetničke tvrtke a dio i privatne osobe. Predviđa se da bi se zahvaljujući ovome Gradu vina, koji je omogućio otvaranje oko 750 novih radnih mjesta, godišnje ostvarivao prihod od najmanje 40 milijuna eura. Cité du Vin trebao bi dati novi i snažan vjetar regijskom vinskom turizmu. Promocijska kuća Gironde Tourisme, koja je u novi dizajn šest vinskih cesta Bordeauxa uložila oko 100.000 eura, gaji naravno velike nade upravo na tom željenom mogućem jakom zamahu vinskog turizma.

Što nudi La Cité du vin, za ulaznicu od 20 eura po osobi?

Turneja svjetskim vinogorjima

Odmah na početku obilaska: turneja najpoznatijim svjetskim vinogorjima

Turneja vinogorja

Na površini od nešto više od 3000 četvornih metara 19 je etapa za razgled. Posjetitelj na ulazu dobije na posudbu spravicu sa slušalicama koja mu je pratitelj-vodič. U tome aparatu što se lako nosi snimljeno je materijala za nekih desetak sati slušanja, ali dakako toliko ne traje obilazak, on je sveden na otprilike dva sata, pa je tako i podešen program u pratitelju-vodiču.

Koje su to etape? Na početku se na prostoru gdje su smještena preko tri golema ekrana polazi na turneju svjetskim vinogradarskim područjima. Druga točka je Planet vina, i tu se saznaje općenito o vinu. Treći punkt nazvan je Stol terroirea. Pokazani su vinogradi pedesetak vinogradara iz 10 najpoznatijih vinskih regija svijeta. Slijede prikaz rada u trsju, pa potom, pod nazivom Metaformoza vina, i prikaz vinskog podruma te prezentacija načina proizvodnje plemenite kapljice. Poslije toga, točka je nazvana Portreti vina.

Metaformoza vina

Metaformoza vina

Sest

Divovske boce koje simboliziraju šest velikih obitelji vina

Šest golemih boca vina govore, svaka, o po jednoj velikoj obitelji vina. Nakon toga su dva punkta vezana uz vino i vodu (blizina voda), tu se pokazuje kako se vino rijekama i morem transportiralo do bližih i daljih tržišta. Pod brojem 9 je postaja nazvana Galerija civilizacija. Tu je moguće upoznati se s raznim predmetima vezanm uz vinogradarstvo i vinarstvo od davnina pa do današnjih dana. Logičan slijed je postaja Zid tenedencija, o vizualnom identitetu vina, tj. o posudama u koje se ono puni i o dizajnu te opremi tih posuda. A dolaskom na točku 11 stiže se do Buffeta s pet osjetila, tu se ne samo gleda, nego miriše, kuša. Pod brojem 12 je Banket slavnih, o glasovitim osobama i njihovoj ljubavi te njihovoj povezanosti s vinom. Nije zaboravljena ni erotska dimenzija: o vinu u kontekstu erotike može se saznati u dijelu nazvanome Bacchus (Bakho) i Venus (Venera). A onda skok na nešto sasma drugo: Le vin divin – o vinu i religijama. Postoji i točka Piti i napiti se, s upozorenjima vezanima uz prekomjernu konzumaciju alkohola. Kako je danas vino visoko hedonistički medij, postavljen je i sadržaj vezan uz umjetnost življenja, dakle o vinu i gastronomiji, o tome kako uz prikladan način posluživanja i prikladan način izbora vina ovisno o prigodi ostvariti visoki užitak u plemenitoj kapljici. Na točki br. 17 oni koji manje znaju o vinu i za one koji su izrazito znatiželjni kutak je Licem u lice sa stručnjakom, i tu se mogu postavljati različita pitanja vezana uz vino a odgovore daje ekspert. Finale, dakle točka 18 i točka 19, posvećeno je Bordeauxu, najprije se razlaže odnos između grada Bordeauxa i njegove svjetski slavne vinogradske okolice, a potom se, pod nazivom Saga o Bordeauxu, prikazuje film o povijesti Bordeauxa i, opet, o njegovoj tijesnoj povezanosti s vinom kroz cijelu tu povijest.

Virtualni brod, koji plovi rijekama i morima ilustrirajući prijevoz vina od mjesta nastanka do zacrtanog tržišta

Virtualni brod, koji plovi rijekama i morima ilustrirajući prijevoz vina od mjesta nastanka do zacrtanog tržišta

Wine bar – vidikovac na visini od 35 metara

Wine bar – vidikovac na visini od 35 metara

Pogled s Belvederea (vidikovca) na rijeku i dio Bordeauxa

Pogled s Belvederea (vidikovca) na rijeku i dio Bordeauxa

Spomenutih 19 točaka je službeno svakako preporučeno u obilasku, ali ima i još pažnje vrijedih dijelova Grada vina, primjerice već spomenuta golema vinoteka sa svim relevantnim svjetskim vinima po zemljama, restorani, manji ateljei za razne radionice od upoznavanja s mirisima i aromamama što ih nalazimo u vinu, ateljei za mališane koje se upoznaje s aromama vina, s ljepotom vinogradskih krajolika, s kulturom i umjetnosti te ih se priprema za odgovoran pristup vinu i alkoholnom piću, dvorane za degustacije, prostor od 700 četvornoih metara namijenjen izložbama likovne umjetnosti, dvorana Thomas Jefferson sa 250 sjedećih mjesta za kongrese, koncerte, poeziju, filmove, biblioteka s knjigama na vinsku temu…  ♣      SuČ – 06/2016

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: