Concours Mondial de Bruxelles – Plovdiv 2016 / SLJEDEĆE GODINE – 10.000 UZORAKA?!

United Nations of Fine Wines

UNITED NATIONS of FINES WINES

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA OVOGODIŠNJEM IZDANJU CMB-a u GRADU PRIJESTOLNICI KULTURE EUROPSKE UNIJE ZA 2019. HRVATSKA JE OSVOJILA DVA ZLATA i JEDNO SREBRO

Ove godine Concours Mondial de Bruxelles, sada i s dodatkom u nazivu – United Nations of Fines Wines, odvijao se u Plovdivu, bugarskome gradu izabranome da 2019. godine bude prijestolnica kulture Europske Unije. Manifestacija – da, manifestacija, jer je riječ ne samo o jednom od najvećih ocjenjivanja vina nego i o priredbi s više događanja edukacijsko-kulturološkog (vođeni obilazak grada-domaćina i njegovih lokalnih kulturnih institucija), te primidžbenog karaktera (promocija načina života zemlje-domaćina, običaja i navika u prehrani i piću, promocija turizma, te promocija lokalne vinske proizvodnje), završio je u nedjelju na pravoslavni Uskrs, s pompoznom gala-večeri s folklornim i zabavnim programom u hotelu Park Sankt Petersburg.

Na kušanju/ocjenjivanju: 8750 uzoraka! Da bi se zadatak ocjenjivanja svladao kako treba formirano je 59 žirija sa po pet članova, dakle ukupno je oko 300 kušača. Iz Hrvatske tri degustatora: Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Saša Špiranec iz Vinarta, Željko Suhadolnik iz revije Svijet u čaši.

Hrvatska se ovaj put zakitila s tri medalje, dvama zlatima i jednim srebrom Dobitnik je Kutjevo d.d. Zlato su osvojili Graševina de Gotho 2015, Graševina 2015 vrhunsko, a srebro Graševina 2012 ledeno vino.

Ocjenjivanje: 59 komisija sa po pet članova. Ikebana stolova

Ocjenjivanje: 59 komisija sa po pet članova. Ikebana stolova. Na malome prostoru, rekao bih, idealan raspored stolova s kušačima

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Degustacija: puna dvorana

Degustacija: puna dvorana

Važno je spomenuti pragove za medalje, naime nisu ti pragovi na svim ocjenjivanjima jednaki: na CMB-u se kreću od 84 do 86,5 bodova za srebro, od 86,6 do 91,99 bodova za zlato, od 92 do 100 bodova za veliko zlato…

Žiri br. 31, gdje je bio i Svijet u čaši! Uz predsjednika komisije Xaviera Leclerca iz Francuske smo, slijeva: Paola Luppi iz Italije, Željko Suhadolnik, zatim sommelier koji nam je točio vino, Stephane Liegois iz Belgije, i Anton Moisenko iz Rusije

Žiri br. 31, gdje je bio i Svijet u čaši! Uz predsjednika komisije Xaviera Leclerca iz Francuske smo, slijeva: Paola Luppi iz Italije, Željko Suhadolnik, zatim sommelier koji nam je točio vino, Stephane Liegois iz Belgije, i Anton Moisenko iz Rusije

Bitno je reći i ovo: CMB je jedno od rijetkih ocjenjivanja – ako ne i jedino ocjenjivanje! – u svijetu koje nakon podjele priznanja uzima nagradjene etikete vina iz prometu pa ih daje na analizu, i ako ne prođu na testu – a to se lani dogodilo nekoliko puta – tada se pokrene postupak protiv muljatora, kaže organizator kojemu je, veli, stalo da bude maksimalno na usluzi potrošaču i koji objašnjava da upravo takvim pristupom protiv nepoštenih proizvođača stječe takvo povjerenje da mu svake godine na vrednovanje stiže znatno više uzoraka pa očekuje da bi ih 2017. već moglo biti i 10.000!

Direktor i vlasnik cijelog Concours Mondiala Baudoin Havaux i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble na pozornici s degustatorima iz Španjolske i s delegacijom iz Valladolida koja se predstavljala kao domaćin CMB-a iduće godine

Direktor i vlasnik cijelog Concours Mondiala Baudoin Havaux i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble na pozornici s degustatorima iz Španjolske i s delegacijom iz Valladolida koja se predstavljala kao domaćin CMB-a iduće godine

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Concours Mondial de Bruxelles jedino je svjetsko ocjenjivanje vina koje – od sredine prošlog desetljeća – seli svake godine u drugi grad i zemlju. Start je bio dakako u Belgiji, a kad se krenulo u inozemstvo obišlo se Francusku, Portugal, Španjolsku, Luxembourg, s Bratislavom u Slovačkoj ušlo se po prvi put i u zemlje članice Europske Unije koje su nekad bile u istočnoeuropskome bloku, Bugarska ove godine drugi je takav istočni skok CMB-a. Nagađanja su, s obzirom na otvorenje Grada vina (Cité du vin) u Bordeauxu, bila da će domaćin iduće godine biti Francuska, možda, ponovno, i Bordeaux, međutim odlučeno je da idući grad-domaćin bude španjolski Valladolid u području Ruede, znane inače po bijeloj kapljici te gdje je 2016. Na proljeće bilo svjetsko prvenstvo sauvignona Concours Mondial de Sauvignon.

____________________________

Foklor: sjajna izvedba

Foklor: sjajna izvedba

Bugarski specijaliteti na tanjuru i vina (uvelike od domaćih sorata Mavrud i Rubin a to je križanac između Nebbiola i Syraha dobiven 1944. u Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo Pleven na sjeveru Bugarske) različitih ponajboljih lokalnih proizvođača u čašama, atraktivan nastup ‘’čelosica’’, tj. ženskog kvarteta koji svira – i to izvrsno! – stilom našeg majstorskog dvojca 2 Cellos, pa sjajan šou folklornog ansambla koji je pak izvedbom stilski na kolosijeku našeg Lada, nazočnost vremešnog ali još uvijek živahnog osnivača Concoursa Louisa Havauxa koji je sa sinom Baudoinom, inače od prije više godina godina direktorom ovoga vrednovanja plemenite kapljice, stvorio jedno od najvećih i najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, plava krv grofa Stephana von Neipperga, vlasnika čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffelière ali i imanja Bessa Valley kod Plovdiva… I ja u društvu s grofom Neippergom  i Louisom Havauxom,  uz bocu Enira 2011 reserve Bessa Valley

Grof Stephan von Neipperg, inače u bordoškome kraju vlasnik uglednog Chateau-la-Gaffeliere, a u Bugarskoj vlasnik imanja Bessa Valley, Louis Havaux, osnivač Concours Mondiala, te Zeljko Suhadolnik, Svijet u čaši

Grof Stephan von Neipperg, inače u bordoškome kraju vlasnik uglednog Chateaua Canon la-Gaffeliere a u Bugarskoj vlasnik imanja Bessa Valley, Louis Havaux, osnivač Concours Mondiala, te Željko Suhadolnik, Svijet u čaši

Najednom, spontano, svi – i sviračice i folkoloraši i degustatori, na podiju, u zajedničkome plesu, interesantna atmosfera koja je od zvuka cellosa preko folklora postupno i bez stanke prelazila u disko ritam…

Opći ples!

Opći ples!

______________________________

VINSKA BUGARSKA

Svaki put prije početka ocjenjivanja organizator Concours Mondiala de Bruxelles u suradnji s lokalnim autoritetima organizira prezentaciju vinske branše i vina u zemlji domaćinu ocjenjivanja. A svako popodne nakon ocjenjivanja povede degustatore u posjet raznim podrumima u okolici grada gdje je ocjenjivanje. Tako je bilo i sada.

Bugari – čija vinogradarsko-vinska tradicija traje nekih 3000 godina i koji se sve jače hvale da je Dioniz, znan kao grčki bog vina, zapravo njihov naime on se rodio u Trakiji što sada većinom pripada upravo Bugarskoj – mogu se podičiti u novije vrijeme velikim napretkom u proizvodnji vina. Još je Homer drevne Tračane opisivao kao hrabre ratnike koji nose teško oružje, jašu na konju brzinom vjetra i proizvode dobra vina što ih piju iz lijepih vrčeva. Na visoku kakvoću moderne bugarske kapljice ukazuju i brojne medalje koje su za svoja snažna posebice crna vina osvojili na nekoliko najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice ove i prošle godine, konkretno na Concours Mondialu de Bruxelles, Mundus Viniju, Vinalies Internationales, Decanter World Wide Award…

Bugarska je brdovita zemlja i resi je mnogo različitih mikroklimata koji u kombinaciji s puno sunca i s različitim tlima poput vapnenačnog, laporastog, smeđe i crne zemlje pružaju idealne uvjete za vinogradarstvo. Bugari imaju dosta autohtonih sorata poput Pamida, Misketa, Dimyata, Gamze, Mavruda i Široke Melniške Loze, i, dakako, smatrajući ih svojim adutima, stalno ih guraju u prvi plan. Međutim u Bugarskoj ima i dosta  francuskih kultivara kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Chardonnay…

Angelus Estate, pogled izvana te iznutra: u stroju kao vojnici velike drvene bačve s jedne i cisterne s druge strane, barricaia, jajolike posude od terakote, te finalni proizvod crnjak Stallion. Direktor proizvodnje Konstantin Vellianov. Zbog naziva Angelus ovaj bugarski podrum ima problema s poznatim bordoškim Châteauom Angélus

Angelus Estate, pogled izvana te iznutra: u stroju kao vojnici velike drvene bačve s jedne i cisterne s druge strane, barricaia, jajolike posude od terakote, te finalni proizvod crnjak Stallion. Direktor proizvodnje je Konstantin Vellianov. Zbog naziva Angelus ovaj bugarski podrum ima problema s poznatim bordoškim Châteauom Angélus

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAKad su se Slaveni naselili na teritorij današnje Bugarske, a bilo je to negdje u šestom-sedmom stoljeću, naišli su na vrlo razvijeno vinogradarstvo, koje je prvi istinski procvat doživjelo nakon dolaska, tamo, kršćanstva, negdje u devetom stoljeću, i širenja manastira u Srednjem vijeku. Niti 500 godina vladavine otomanske okupacije nije moglo iskorijeniti vinogradarstvo i vinarstvo.

Kons

Konstantin Velianov

Nakon oslobođenja od Turaka u 19. stoljeću, vinogradarstvo je u ponovnom procvatu. Nekih 100.000 hektara terena našlo se zasađeno vinovom lozom! Ali, onda je stigla filoksera, koja je uništila polovinu vinograda. Nakon 1945. Bugarska pripada istočnome bloku i razvija velike vinarije koje su trebale opskrbljivati Sovjetski Savez i druge članice Varšavskog pakta velikim količinama jeftinoga vina. Posađeno je mnogo Cabernet Sauvignona, Merlota, Muscat Ottonela, Chardonnaya, Sauvignona i Traminca, i Bugarska je dostigla površinu vinograda od 200.000 hektara. Poslije pak pada željezne zavjese a pogotovu nakon pristupanja Bugarske Europskoj Uniji situacija se preokreće: velike državne vinarije privatizirane su, a rađaju se i manji vinogradarsko-vinarski posjedi, mnogo se ulaže u vinogradarstvo i vinarstvo, dosta je investicija i iz inozemstva, konkretno iz Italije i Francuske.

Odlična Vinarija Dragomir: vlasnik Konstantin Stoev i enoilog Galin Milkov

Odlična Vinarija Dragomir: vlasnik Konstantin Stoev i enolog Galin Milkov

njim su njegova djelatnica Svetlana Karaslavova i enolog Dimitri Panov (lijevo)

njim su njegova djelatnica Svetlana Karaslavova i enolog Dimitri Panov (lijevo)

Vinska kuća Asenovgrad: upravitelj Ljuben Jočkov i enolog Petar Bošnjakov

Vinska kuća Asenovgrad: upravitelj Ljuben Jočkov i enolog Petar Bošnjakov

U 2000. godini utemeljena je Nacionaolna komora za vinovu lozu i vino, sa šest predstavništava u vinogradarskim područljima Sliven, Sandanski, Plovdiv, Pleven, Burgas i Varna. Izmijenjen je Zakon o vinu, postavljeni su novi standardi u proizvodnji vina, i s tim ustrojem zajednički se dosta uspješno počelo promocijski nastupati  i na vanjskim tržištima.

Britanski list Daily Telegraph objavio je bio da je Plovdiv najstariji kontinuirano naseljeni grad Europe. Navodno se diči poviješću od osam tisuća godina, i vidio je osam civilizacija i kultura – prethistorijsku, trakijsku, makedonsku, rimsku, bizantijsku, bugarsku, otomansku i modernu… Ima krasnu staru gradsku jezgru. Na slici je amfiteatar iz drevnoga doba

Britanski list Daily Telegraph objavio je bio da je Plovdiv najstariji kontinuirano naseljeni grad Europe. Navodno se diči poviješću od osam tisuća godina, i vidio je osam civilizacija i kultura – prethistorijsku, trakijsku, makedonsku, rimsku, bizantijsku, bugarsku, otomansku i modernu… Ima krasnu staru gradsku jezgru. Na slici je amfiteatar iz drevnoga doba

Sada Bugarska bilježi oko 60.000 hektara zasađenih vinovom lozom. Površina je razdijeljena u četiri vinogradarske regije – Dunavska ravnica na sjeveru, Dolina Strume na jugozapadu, Crno more na istoku i Trakija na jugu. Te četiri regije pak podijeljene su na ukupno 52 vinogorja. Godišnja proizvodnja kreće se od 1,5 do dva milijuna hektolitara vina, od toga 60 posto izvozi se u nekih 70 zemalja…   ♣                                                                                              SuČ – 05/2016

_____________________________

Sorte

MAVRUD

Priča kaže ovako: strogi bugarski kan bio je naredio da se iskrči sva vinova loza u Bugarskoj, kako se više ne bi moglo proizvoditi vino. Zakonom je bila predviđena smrtna kazna za onoga tko se ogluši o tu kanovu zapovijed. Međutim udovica Ilaja ipak je u svom vrtu zadržala mali vinograd, i od grožđa što bi ga pobrala potajice je proizvodila vino. To je vino svakodnevno davala za okrepu sinu, koji je inače bio pripadnik kanove vojske. Jednoga dana, kad je vojnik bio na dopustu, lav je pobjegao iz kanova zoološkog vrta, te je došao u središte grada i ubijao prolaznike. Vojnik je začuo riku i pošao da vidi o čemu je riječ. Najednom se našao pred lavom koji je iskezio zube i na njega, međutim hrabri vojnik nije ustuknuo, nego je mačem dotukao lava. Kan je saznao za događaj i htio je upoznati smjelog čovjeka, koji mu je u razgovoru priznao da je njegova majka unatoč kanovoj zabrani nastavila uzgajati vinovu lozu i proizvoditi vino, kojime ga je krijepila, i eto otud mu snaga da svlada lava. Kan ne samo da nije kaznio mladićevu majku nego je dopustio da se u zemlji ponvno sadi loza i proizvodi vino, a sortu koju je uzgajala mama hrabrog vojnika nazvao je po imenu mladića: Mavrud!

Mavrud je vrlo stara bugarska crna sorta, a raširena je oko Plovdiva i ponešto u vinogorjima Pazardjik i Stara Zagora. Voli dublja, svježa aluvijalna tla te toplinu, osjetljiva je na niske temperature zimi. Srednje je rodna, a dozrijeva kasnije – u prvoj polovici. Dobro nakuplja slador a uspješno zadržava kiseline. Vino od Mavruda, kojemu paše boravak u drvenom suđu, lijepe je tamne rubinske boje, s mirisom na tamno bobičasto voće poput kupine, puno, te s dosta živosti i s taninom koji mu pomažu da bolje izdržava kroz vrijeme i pri tome se lijepo razvija. ∎

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: