Archive | Turizam & promocija/Tourism & promotion RSS for this section

SVIJET u ČAŠI Kronika – 02.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS



kroz
/through
   

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you__________

Dok se čeka na novo ZRELO vince – sjet na prizor iz doba lanjske berbe: pogled na vinograd traminca obitelji Jagunić na Plešivici

 IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije 2020: ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020 ⦁ En Primeur 2020: BERBA 2019 IZVANREDNA u ISTRI! ⦁ HRVATSKI VINARI NA VINEXPO-WINE PARIS 2020 ⦁ LAUBA, WineRI, FESTIWINE, ZARA ARSENAL, SUMMA LAGEDER ⦁ PROLJETNI MUNDUS VINI 2020: HRVATSKA MAKEDONIJA… ⦁ CONCOURS MONDIAL: BEZALKOHOLNO i NISKOALKOHOLNO ⦁ Priznanje našima: MALETIĆ i BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO ⦁ Maslina-ulje-vino: PUNTA CISSANA i PUNTA GRECA ⦁ Eno-gastro i turizam: GRAN CORONICA & MORGAN, CONCERTO GROSSO SELVAGGINA ⦁ DRAGULJI PLEŠIVICE – ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN dOLA ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2020: NA VIŠE NAČINA NA NEBESKOJ VISINI

            Bilo je već u Zagrebu i Hrvatskoj mnogo relevantnih vinskih događanja, od klasičnih sajmova na klasičnim sajamskom prostorima do manifestacija festivalskog tipa s izlagačima raspoređenima ne po paviljonskim štandovima nego za stolovima u reprezentativnim i chic-prostorima poput hotela (vrlo) visoke kategorije, odnosno muzeja, galerija, koncertnih dvorana, finih restorana. Nakon toliko godina, kao dosad najače priredbe te vrste nametnule su se novembarski međunarodni festival Zagreb vino.com na ekskluzivnoj lokaciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade *****, ovog studenoga bit će mu 15. jubilarno izdanje, te Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj dvorani Lauba, na programu obično početkom ožujka, ove godine (6. i 7. 03.2020.) bilježi peto izdanje. Dojam je da se polagano ali sigurno diže WineOS… Zagreb Vino.com i Vinart Grand Tasting u Laubi statusno slove kao događaji koji su premašili okvire Hrvatske i po važnosti su na određeni način postali šire regijski.

                Međutim sredina veljače 2020. donijela je dosad na ovim našim prostorima s obzirom na koncentraciju elitnih internacionalnih imena kao izlagača još neviđeni event – Acrobat Portfolio Tasting, u prijevodu bi to bilo kušanje proizvoda iz ponude zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino, jaka pića i delikatese Acrobat, koja inače u Metropoli ima dva punkta za maloprodaju – vinoteke pod nazivom Svijet Vina, jedna je u Boćarskom domu a druga kod Europskog trga u najstrožem središtu grada. APT 2020 u Zagrebu bio je na niz načina na nebeskoj razini: tik pod oblačićma na osmom katu hotela Hilton Garden Inn, značajan skup proizvođača iz svijeta s reputacijom na nebeskoj visini, proizvodi nebeske kakvoće ali i – nebeskih cijena, u publici niz naših najpoznatijih sommeliera, ugostitelja…

Ostvareni san – svjetske vinske legende u Zagrebu, na jednom mjestu istoga dana u isto vrijeme, pod njegovom dirigentskom palicom: u društvu s Gaiom Gajom, kćerkom legendarnog Angela Gaje je Dino Kušen kao organizator elitne smotre Acrobat Portfolio Tasting u zagrebačkom Hiltonu Garden Inn-u. Gaia Gaja u Zagrebu nudila je barolo, barbaresco, brunello i Ca’marcandu. Na njenoj radionici još i, konkretno, Barolo Sperss 1995, Barbaresco 1999 te Brunello di Montalcino Rennina (2004, sjajno) i cuvée Ca’Marcanda 2000 (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc). Evo i što je kao svoju impresiju rekla o manifestaciji: – Vrlo mi se dopalo događanje Acrobat Portfolio Tasting u Zagrebu. Za uspjeh priredbe bitne su kvaliteta izlagača i kvaliteta posjetitelja, a po meni i izlagači i posjetitelji bili su na visokom nivou, dakle priredba je svakako uspjela. Jako mi se svidio elegantni ambijent u kojemu je APT održan, organizator se i te kako pobrinuo da vina budu na prikladnoj temperaturi a i da se poslužuju u vrhunskoj čaši. Tako je pokazao koliko cijeni nas kao proizvođače i naša vina. Šteta je što j izostao katalog s popisom izlagača i nazivima vina, ipak je tu riječ bila o izlagačima i proizvodima svjetske špice

               Kroz druge sajamske i festivalske manifestacije vezane uz vino prošlo je u ulozi izlagača ukupno već dosta vrlo vrlo renomiranih inozemnih proizvođačkih imena vezanih uz vino i jaka pića, ali do sada ih se, ako me pamćenje dobro služi, još nikad kao sada u Hiltonu nije skupilo organizirano i na jednoj istoj lokaciji istodobno i toliki broj s uistinu elitnim pedigreom. Doduše, nešto tek slično dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja, inspirirana dakako ulaskom Hrvatske u EU, organizirala kao Europsku vinsku cestu.

          Elitna prva liga ne samo visoko afirmiranih nego i legendarnih europskih proizvođača vina i jakih pića te čaša (Zalto!; kaucija caše za posjetitelje iznosila je 200 kuna) u režiji tvrtke Acrobat okupila se u sljedećem sastavu: Adami, Gaja, Biancavigna, Château la Nerthe, Château Pontet-Canet, Clarence Dillon, Dal Forno Romano, Christian Moreau, Dr.Loosen, Marchesi de’ Frescobaldi, Marchesi di Barolo, Billecart-Salmon, Juve & Camps, Marjan Simčič, Olivier Lefaive, Paraschoss, Pascal Jolivet, Roberto Voerzio, Accordini, Trudon, Tua Rita, Le Macchiole, Vega Sicilia, Château Fuisse, Machler Besse, Maison Sichel, Vista Hill (Lepa Brena), od hrvatskih vinara nazočni su bili Meneghetti, Galić i primoštenski Vina Prgin. Od proizvođača i ponuđača jakih pića, u odvojenome prostoru: Delamain, Tesseron, Berta, Black Fire, Robi Marton Gin, Gin Mare, Capucana, Ysabel Regina, Chartron, Chase, Cocchi, Crystal Head Vodka. U predvorju su izlagali Artesan (voda), Franck (kava), Castillo de Canena (posebno cijenjeno španjolsko maslinovo ulje), Coravin, Zalto

                Na sto muka – odakle početi! Svaki je stol privlačio kao jak magnet, događaj je trajao od podneva do 20 sati. A vrebale su još, istodobno, i radionice: Marjan Simčič vertikala sauvignona Opoka cru Jordano, pa Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano

Marchesi di Barolo, iz mjesta Barolo u Langama u Pijemontu: Anna Maria Abbona i njena kćerka Valentina. Pažnju je osobito privlačio njihov Barolo Cannubi (Cannubi je izdvojena vinogradska pozicija tipa grand cru a smještena uz mjesto Barolo). Dolje: moj sjet na posjet Barolu prije koju godinu – impresivni povijesni Castello di Barolo u Barolu, zatim sjedište tvrtke Marchesi di Barolo i vinski podrum kuće. Inače Anna Abbona vrlo se pohvalno izrazila o manifestaciji APT u Zagrebu, evo i njenih riječi (slobodan prijevod): Smatram da je manifestacija APT imala snažan pozitivni odjek. Oduševljene smo kćerka i ja bile kad smo vidjele da se program odvija u ekskluzivnom ambijentu, uz ekskluzivne čaše i s brojnim elitnim proizvođačima kao izlagačima. Bile smo ponosne što smo imale priliku biti sudionici takvog događanja na visokoj razini. Publika je bila vrlo stručna i zainteresirana za to što joj je ponuđeno. Nadam se da će se naša suradnja s Dinom Kušenom i s Acrobatom lijepo razvijati. (In generale riteniamo che l’evento APT sia stato decisamente di grande effetto positivo: già all’arrivo in aeroporto abbiamo sentito parlare della degustazione che si sarebbe svolta il girono successivo, il primo tasting di risonanza a Zagabria. Siamo rimaste colpite dalla precisa organizzazione ed attenzione per i dettagli: una location di prestigio e dettagli molto accurati per. es. calici e accessori Zalto, molti brand esclusivi del portfolio di Acrobat, e la presentazione nella sala. Il pubblico, locale e non, era molto interessante (è stato gratificante che fosse riservato solo ad invitati selezionati: stampa, potenziali clienti specializzati e privati alto-spendenti) ed entusiasta dell’offerta a loro dedicata. L’impressione personale è stata quella di un evento esclusivo e di alto livello, ed è stato per noi motivo di orgoglio averne fatto parte e con la sensazione che la collaborazione iniziata da poco con Dino Kusen possa crescere con grandi soddisfazioni)

_________________________________________

Pogled u prošlost: EUROPSKA VINSKA CESTA u ZAGREBU – Dakle, nešto tek slično summitu na priredbi Acrobata dogodilo se u zagrebačkom hotelu Antunović na samom početku 2008. godine kad je prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši proslavu 15. godišnjice svojega izdavanja (prvi broj svjetlo dana ugledao je na Martinje 11.11.1992.) organizirala kao manifestaciju Europska vinska cesta. Tom prigodom smo na cjelodnevnom događanju kao izlagače, uz ponajbolje hrvatske kuhare i vinare, okupili i renomirane vinske kuće iz Austrije (prvenstveno Burgenlanda), Francuske (mahom Bordeaux – Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Chateau Thiuley…), Italije (Collio, Toscana, Pijemont – Joško Gravner, Stanko Radikon, Gorolamo Dorigo, Gianluca Grasso di Elio Grasso, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Siro Pacenti, Castello di Querceto, Fontodi…), Mađarske (Villany – Attila Gere, Joszef Bock), Makedonije (Negotino, Bovin), Njemačke (rajnska oblast – Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel), Slovenije (od stranaca Slovenaca je bilo najviše, odazvali su se npr. konkretno Batič, Mlečnik, Movia, Marjan Simčič, Ščurek, Santomas, Vinakoper…)…◾

Europska vinska cesta Svijeta u čaši, početkom 2008.: uz Tomislava Antunovića, vlasnika hotela Antunović, i Vladu Krauthakera, su slovenski vinar Valter Mlečnik, vinari s Collija Stanko Radikon i Franco Sosol Il Carpino, te ugostitelj Devetak, a dolje, uz naše Plenkovića i Enjingija, Ivan i Miha Batič, Mate Kliković i Joško Gravner. Iz austrijskog Burgenlanda došla je cijela delegacija vinara na čelu s tadašnjim visokim funkcionarom u Trgovinskoj komori Gradišća Hermannom Schoenom

Iz vinogorja Colli orientali del Friuli – Girolamo Dorigo, koji rastače svoj pjenušac jer tog je dana slavio rođendan. Pored je Gianluca Grasso iz znane pijemonske vinske kuće Elio Grasso. Iz mađarskog Villanya s vinima su bili prisutni Attila Gere i Joszef Bock, a iz bordoškog vinogorja Brane Cantenac, Branaire du Cru Beaucaillou, Canon la Gaffelière, Château Thiuley, iz Njemačke Reichsrat von Buhl, Basserman Jordan, Armin Diel

______________________________________________

S Robertom Voerziom i Cesareom

Ambijent u Hilton Garden Innu vrlo ugodan, prostran, na osmom katu hotela, kroz široke staklene stijenke ulazilo je unutra puno svjetla, a prema van pružao se lijepi pogled na grad. Posjetitelja mnogo – bolje reći uzvanika jer ulazilo se ne s kupljenom ulaznicom nego na poziv organizatora koji je htio okupiti poslovnu publiku dakle distributere vina, ugostitelje vlasnike lokala, sommeliere, eno-gastro i turističke novinare (među pokroviteljima priredbe navedena je i Turistička zajednica Zagreba), blogere. Gužvi nije bilo. Iz razgovora s izlagačima mogao sam zaključiti da su zadovoljni s nastupom i općenito s time što su došli u Zagreb, nekima je ovo bio i prvi put, i u više navrata su mi ponovili da će gledati da ponovno dođu već uskoro…. Jedan od onih od kojega sam najviše puta čuo tu rečenicu da će uskoro ponovno doći bio je Roberto Voerzio, pijemontski vinogradar i vinar z sela La Morra u vinogorju Barolo.

                Roberto Voerzio opredijelio se za ekstra visoku kakvoću proizvoda, ekološki pristup, pomno je – dok se to još moglo! – izabrao pozicije za svoje trsje, prinosi su po lozi od 0,5 kg za najveće špice do maksimalno kilogram. Voerzio uzgaja nebbiolo, za vino barolo (po različitim ekstra pozicijama npr. Cerequio, Sarmassa, Serra, Rocche dell’Annunziata, Fossati…) te za vino Nebbiolo Langhe, zatim barberu, pa merlot. Nagli njegov uzlet prema nebu u komercijalnome smislu počeo je kad mu je prije ima tome već dosta godina američka vinska revija Wine Spectator za nekoliko vina u recenzijama, koje obuhvaćaju i prognozu o dugovječnosti (vremenskom roku trajanja kroz koji vino ne samo da izdržava u jako dobroj kondiciji nego kroz koji se i još razvija i postaje boljime!) dodijelila po 100 od mogućih 100 bodova. Voerzijeva velika vrijednost su ne samo vina sa 100 od mogućih 100 bodova nego i stalnost u ekstra visokoj performansi, iskrenost i pouzdanost. Sukladno tom njegovom permanentno visoko-kvalitativnom letu su, dakako, i visokoleteće cijene Robertovim buteljama – 120, 130 € i više)

Dar za dobrodošlicu: na samom ulasku u izložbeni dio posjetitelje su dočekivali za svojim stolom jedan od najboljih vinara današnjice Roberto Voerzio iz La Morre u Pijemontu i njegov djelatnik Cesare. Na čaši su se u pratnji nasmijane dame zaustavili naš znani sommelier Filip Savić i sve popularniji chef Ivan Pažanin. Voerzio je ubrzo poslije otvorenja priredbe održao vinsku radionicu i prezentirao svoje izvrsne Barbere d’Alba – Ceretto 2017 i Pozzo dell’Annunziata 2015, pa Barolo Fossati 2015, Barolo Cerequio 2014 i, kao špicu, Barolo Fossati Case Nere 2008 Riservu. U svom radu oko plemenite kapljice Roberto Voerzio vodi se mottom Ne samo u dobrim godištima nego svake godine nastojati proizvesti zamamno vino. Zasad mu to i uspijeva!

Vinogorje Châteauneuf du Pape zastupao je Château la Nerthe. Vrlo lijepi Châteauneuf blanc (bijeli) 2018, ali naprosto sjajan snažni Châteauneuf Cuvée des Cadettes rouge 2016. Stol pored, lijevo, bio je u znaku Bordeauxa i crnjaka Château Anglondet obitelji Sichel iz Margauxa, izvanredan, vrlo elegantan slani crnjak 2010

Krivac za taj APT u luksuznom hotelu Hilton Garden Hill Inn je Dino Kušen, osnivač uvozničke i distribucijske kuće Acrobat. U najavama priredbe spomenuo sam već da je on dugo maštao o takvom skupu zvijezda vina i pića u glavnome gradu RH i sad mu se, eto, san ostvario. Prva Kušenova ovako velika i zahtjevna organizacija prošla je, sudeći po zadovoljstvu izlagača i iskazanoj njihovoj spemnosti da dođu ponovno, na ispitu održanome tog subotnjeg popodneva u Hiltonu, Dino Kušen najavljuje da namjerava nastaviti s ovom priredbom i da bi ona bila bienalna.

Istina, nije baš da je i sve organizacijski-realizacijski bilo perfektno, moja velika primjedba je da ovakva manifestacija nije smjela proći bez odgovarajućeg kataloga s popisom ne samo izlagača nego i s navodom etiketa koje se izlažu (katalog je dokument o postojanju, a ujedno i odličan priručnik i vinskim trgovcu i novinaru za bilješke pri obilasku izlagača). Zatim, uoči manifestacije trebalo više raditi na marketingu kroz koji onda, već sada na završetku debitantske manifestacije, početii učvršćivati temelje za buduće uspješne priredbe. Svakako ubuduće vidjeti da se ne ponove određeni propusti koje možda ovaj put dobar dio nazočnih nije ni primijetio, ali i vidjeti kako dograditi priredbu u konceptu i, možda, sadržajima. Jedno od razmišljanja moglo bi ići i u pravcu toga da se, unatoč nastojanju da se prvenstveno maksimalno privuku profesionalci iz branše, uz pojačani angažman na privlačenju tzv. poslovnih posjetitelja, vrata na priredbu otvore i za prikladan sloj šire publike, dakako uz ulaznicu plaćenu po adekvatnoj cijeni. Često se u marketingu krajnji potrošači zanemare, a tome tako ne bi trebalo biti, nužno je kroz promidžbu naglasiti kojem se sloju publike, s obzirom na ono što nudi, organizator obraća. Mnogo je ljudi općenito koji imaju mnogo novaca ali istodobno nemaju i filing kako taj novac trošiti na kvaltetan način, dakle od njih valja boljim informiranjem i nuđenjem mogućnosti edukacije stvoriti kvalitetne potrošače.

Jedna promjena u odnosu na ovo što se dešavalo u Hiltonu sada mogla bi biti i uvedena mogućnost kupnje ii narudžbe nekih boca izravno na određenom Acrobatovu pultu u hotelu. I, rekao bih, još nešto: što se tiče izlagača svakako energičnije i elastičnije poraditi na tome da na događanju bude u ulozi izlagača više naših za ovaj profil i ovu razinu biranih imena, te se pobrinuti da se poveća broj vinskih trgovaca a pogotovu vinskih novinara iz inozemstva, tako da se priredba može sjajno iskoristiti i za promidžbu viskokvalitetng i osebujnog hrvatskog vina pa i naše domaće gastro(čitaj:turističke) ponude prema van.

Konjaci prve lige: Tesseron, te Delamain

Kamo će suza neg’ na oko! Znana opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić sa kćerkom, naravno, nije mogla tek tako proći pored stola sjajnog bordoškog (Pauillac) Châteaua Pontet Canet, mamu i kćer tu je primio Noé Tesseron, sin vlasnika Alfreda Tesserona. Sjajan Château Pontet Canet 2016 Pauillac (mpc. butelje: oko 70 €)

Primoštenski kraj, babić i poziciju Bucavac promovirala je vinarija Prgin, OPG-a Prgin Horvat. Poslovnjaka par excellence Alena Bibića, kojemu bi svakako kao izlagaču bilo mjesto na ovoj manifestaciji APT, vidjeli smo tog dana u Hiltonu kao posjetitelja, možda je samo istraživao da vidi bi li bilo odnosno koliko bi bilo dobro za njega da izlaže sljedeći put . Dolje: kutjevačka vina Galić

S Tizianom Accordinijem, uz odličan Amarone Forneto Riserva kuće Stefano Accordini iz okolice Verone, obitelj je u podrumu

Odličnu radionicu pripremio je Marjan Simčič iz Goriških brda, a predstavio je vertikalu Sauvignon blanc Opoka Jordano cru od berbe 2017 (aktualne na tržištu) do berbe 2012. Cilj je bio pokazati kako ekstra položaji, poput laporastog Jordana, i stare loze, u ovome slučaju 55 godina, mogu dati izvanredno vino maltene u svakoj a ne samo u vrlo dobroj do izvanrednoj godini. Od šest vina posebno su mi se dopali sauvignoni Opoka cru Jordano snagom, mineralnošću i elegancijom berbe 2016 i 2013, a profinjenošću i delikatnošću 2017, te kao vrlo ugodno iznenađenje iz slabijeg godišta – berba 2014

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

Iz razgovora s izlagačima oko nastupa na najmovima i festivalima učinilo mi se da kao slijed razvoja tržišta općenito dolazi vrijeme naglašenog nastupanja na promocijskim smotrama vina prvenstveno u suradnji sa svojim uvoznikom i distributerom vina za neko ciljano zemljopisno područja. Dosta tih renomiranih svjetskih vinara nazočnih sada u zagrebačkom Hiltonu kazalo mi je da razmišlja o osjetnom smanjenju nastupa na danas već, inače brojnim, klasičnim sajmovima i festivalima. namjera im je kao svoje izlagačko mjesto zadržati samo jedan svjetski relevantan sajam koji ima moć privlačenja dovoljnog broja poslovne publike iz svijeta (ProWein pa, možda i Wine Paris?, pa Merano, praktički na tromeđi zemalja koje su interesantne kao tržišta: Italija, Švicarska, Austrija, velika blizina i Njemačke). Sve više se gleda da se nastupa na ovakvim priredbama u organizaciji baš vinskih trgovaca (razumljivo!) s kojima se tijesno radi na određenome geografskom prostoru. Vrijedilo bi Dini Kušenu obići događanja u organizaciji Gerharda Krachera iz austrijskog Burgenlanda, on je ne samo proizvođač vina nego i vlasnik uvozničke I distribucijske kuće, i svake godine u ranu jesen kod sebe na posjedu u Ilmmitzu priredi za poslovnjake ali i za širu a imućnu publiku ovakvu smotru što vlastitih etiketa što etiketa koje on uvozi i distribuira, imena izlagača su zvjezdana a ulaznica se masno naplaćuje. Vrijedi vidjeti i kako svoju priredbu Summa organizira vinar Alois Lageder u Magrèu u Južnom Tirolu. Na takvim manifestacijama promatranjem detlaja moguće je naučiti mnogo toga što se onda korisno i uz eventualnu prilagodbu može lijepo primijeniti u svojemu poslu.♣

____________________________________

2020 – Kao što mi sa svojim proizvodima želimo prodrijeti van, tako eto, logično, i stranci sa svojim uradcima i ponudom nastoje sebi osigurati i dio našeg tržišta. Svako malo u nas se, najčešće uz pomoć/potporu veleposlanstava, održavaju prezentacije između ostaloga i vina. Prije nekoliko mjeseci u Zagrebu je Španjolska ambasada pomogla predstavljanje vina Španjolske, a sada u veljači neposredno po održavanju Acrobat Portfolio Tastinga, u zagrebačkom hotelu Esplanade Veleposlanstvo Francuske bilo je uključeno u događanje Tastin’ France.

Na slikama su Emma Barbier iz kuće Henri de Villamont i Damien Depret, podrumar kod Domaine la Suffrene

Iz Burgundije su sa svojim vinima stigli Domaine Gérard Tremblay iz Chablisa (10 etiketa), zatim Pascal Bouchard također iz Chablisa (10 uzoraka ali ne samo apelacije Chablis nego i drugih apelacija – Burgundije i Languedoca), Domaine la Suffrène iz Provence (s 10 uzoraka apelacija Provence i Bandol), pa Henri de Villamont iz mjesta Savigny les Beaune (8 uzoraka, apelacije vezane uz Burgundiju i Côtes du Rhone), Domaine Gayda s vinima Languedoca.

Vina su bila raznih cijena, od vrlo niskih do prilično visokih., dakle za svaki džep ponešto. Moji favoriti: Henri de Villamont – Chassagne Montrachet 1er cru Les Embazées 2016, zatim Chambolle Musigny 1er cru Les Chatelots 2015, Savigny 1er cru Clos des Guettes 2017 aoc Savigny les Beaune, potom, od Gerarda Tremblaya Chablis 1er cru Fourchaume Vieilles Vignes 2018, Chablis Grand Cru Vaudesir 2917, i od Domaine la Suffrène Cuvée less Lauves 2016 Provence aoc Bandol rouge (mourvèdre i carignan) i Domaine la Suffrène Cuvée Tradition 2014 (mourvèdre, grenache noir, cinsault, carignan).◾

_______________________________

En Primeur 2020

            BERBA 2019 – IZVANREDNA NA NAŠEM NAJVEĆEM POLUOTOKU!

Vino je od svojega nastanka napitak bogova i vladara, u pučanstvu lijek za dušu (da tužni trenuci budu podnošljiviji a veseli još veseliji) i hrana za tijelo (snaga). Pa se onda shvatilo da je ono, kao proizvod sa zemlje, na svoj način ogledalo i reprezentant kraja, specifičnost za neku pedološku, (mikro)klimatsku a i tradicijom povezanu sredinu, i da kao takvo može biti snažan magnet za turiste i za gospodarski razvoj određenog ambijenta. Danas je ono i kolekcionarski dragulj i protagonist licitacija na kojima se vrti ogroman novac. Nije, onda, čudno što se upravo oko njega vrte brojne trgovačke, društvene i mondene aktivnosti, primjerice sajmovi, festivali, prezentacije, ocjenjivanja, aukcije. Jedna od tih aktivnosti aktualna je primjerice već odsada, siječnja i veljače, riječ je o smotri nove mlade kapljice nazvanoj En Primeur. Koja ima puni smisao u temeljima na kojima je nastala, a jedan bitan dio tih temelja upravo je osebujnost terroirea što omogućuje rođenje osebujnog proizvoda, dok je drugi vezan uz vrlo praktični aspekt, a to je da vinogradar/vinar prodajom kapljice po povoljnijoj cijeni i prije nego što je ona postala gotov proizvod spreman za konzumaciju dođe do financijskih sredstava nužnih da daljnje financiranje svoje poslovne aktivnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Moderno ili najmodernije vrijeme donijelo je i stanovito izvitoperenje, u smislu da je u nekim sredinama En Primeur postao slavlje nelogičnosti, tj. nedovršenog proizvoda! A želi se širiti kultura pijenja, želi se biti globalno cijenjen upravo i po vinu, želi se i eno-uratke plasirati po višoj cijeni, visokoj do nivoa koji izaziva poštovanje…

En Primeur 2020 istarska malvazija i moslavački škrlet: Gianfranco Kozlović i Marko Miklaužić, te Dragan Kovačević iz HGK, Nikola Benvenuti kao predsjednik udruge Vinistra, i Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede

U nas smo prvi En Primeur ove godine imali krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Westin, tada su se s mladim novim vinima predstavili sjeverozapadni i središnji dio Hrvatske, Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Dalmacija. Na početku veljače, u zagrebačkoj Esplanadi, gostovala je Istra, a uz nju u manjem broju i proizvođači moslavačkog škrleta i zelinske kraljevine.

Istarski proizvođači vina nisu se ove godine žurili s prezentacijom En Primeur u Zagrebu, nastup su u hotelu Esplanade imali nekih gotovo dva tjedna nakon svojih kolega iz Bregovite Hrvatske, Slavonije & Podunavlja te Dalmacije. Početak manifestacije posvećene prvenstveno malvaziji istarskoj a na kojoj je, po navodu organizatora, izlagalo 67 istarskih vinara i koju je obišlo više od 750 posjetitelja, označila je radionica gdje je istaknuti istarski sommelier Emil Perdec prezentirao sedam novih mladih vina od malvazije istarske ali ne po proizvođačima, nego po užim vinogradarskim područjima, da se vide razlike u terroireu. Radionicom ali zapravo i cjelokupnom priredbom htjelo se široj javnosti pokazati kako je berba 2019 u Istri bila, pogotovu za malvaziju, izvrsna.

Veliko zanimanje kod mladih, posebice kod djevojaka!

Emil Perdec istaknuo je da će se 2019. u Istri pamtiti kao meteorološki vrlo povoljna vinogradarska godina i da je dala malvazije iznimnog potencijala u svim dijelovima poluotoka.

– Bez obzira s kojeg terroira dolaze, a na poluotoku ih imamo čak pet, konkretno južnu, zapadnu, sjever-sjeverozapadnu, centralnu i istočnu Istru, u vinima dominira klasična zelenkasto-žuta boja. Vina su izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, lijepih mirisa svježe breskve, marelice, jabuke, tropskog voća, ponegdje se s tom voćnosti isprepliću mirisi bijelog cvijeća, akacije, ima i nekih cvjetno-herbalnih aroma. Okusi dobro prate mirisne karakteristike. Kapljica je srednjeg tijela – rekao je Perdec.

Da su prošlom godinom jako zadovoljni vinogradari i vinari potvrdio je mag. ing. Kristijan Damijanić iz Poljoprivrednog odjela Poreč, uz objašnjenje ida su travanj i svibanj bili izrazito kišni i hladni pa je cvatnja kasnila oko deset dana, a s prvim danima lipnja počelo je razdoblje relativno suhog i toplog vremena koje je trajalo sve do rujna.

– Kvaliteti ovogodišnjih vina pridonijele su umjerene ljetne temperature, bez većih ekstrema. Kasnilo je dozrijevanje pa se prvi put u posljednjih desetak godina grožđe bralo desetak dana kasnije od uobičajenih termina za to posljednje desetljeće. Riječ je o iznimnoj berbi koja će sigurno dati velika vina – oglasio se predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra Nikola Benvenuti.

Istarskim vinarima, koje je s vrhunskim istarskim pršutom popratila pršutana Jelenić, ove su se godine u Esplanadi pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske.

– Malvazija kao istarski brend postala je atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200.000 gostiju u Istru dolazi uvelike zbog naših vina. Istraživanja su pokazala da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku. Takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produžuje sezonu – napomenuo je Benvenuti.

Gas do daske, u ovome slučaju – do kosti! Na slast posjetitelja nastradao je pršut istarske proizvođačke kuće Jelenić

Pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić na En Primeuru se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Jedna od ljepših novih mladih malvazija bila je kod obitelji Radovan, točio ju je Antonio Radovan…

…a lijepi merlot koji tek treba izaći na tržište pokazala je Martina iz kuće Franca Armana

– Zakon o vinu koji je lani stupio na snagu ukinuo je evidencijske markice te naknade za kontrole stavljanja vina u promet i uspostavio marketinško označavanje vina prema četiri nove vinogradarske regije a to su Hrvatska Istra te Kvarner, Dalmacija, Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje – spomenuo je Karalić, i dodao: – Ako Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura (devet milijuna! – prim. aut.) onda sukladno svojim mogućnostima na marketing treba dobro osmišljeno trošiti i Hrvatska jer za nas je vino ne samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego snažan protagonist u turističkoj ponudi. Vino može lijepo pridonijeti brendiranju Hrvatske kao atraktivne eno-gastro turističke destinacije. Zato je HGK zajedno s našim vinarima počela razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postala stavka u državnom proračunu za 2021. – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

Ovdje primjedba: za uspješnu promidžbu i afirmaciju Hrvatske kao vinske zemlje moralo bi se najprije – a to već po tko zna koji put spominjem u svojim napisima i, kad je prilika, i usmeno – pomoći vinskoj branši, pa ako treba i na neki način natjerati je, da se poslovno organizira po užim područjima koja u agro-ekološkom smislu (orografija, pedologija, klima i mikroklima, sorta, rad u vinogradu i podrumu…) i tradicijskom smislu (čovjek, njegove navike temeljene na lokalnome, sorta…) predstavljaju jednu, vlastitu, specifičnu makar i po nijansama, cjelinu.

Valter Valenta, koji je, inače, u kratkom razmaku dvaput prezentirao svoju kapljicu – malvaziju, sauvignon i teran – u Zagrebu, najprije u Malim vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom iz udruge G.E.T., a onda na En Primeuru

Smisao i cilj je dakle ustanoviti osebujnosti (komparativne prednosti) proizvoda koji se nudi, proizvodnju (kvalitativno i KVANTITATIVNO) i marketing razvijati tako da te osobnosti po užim područjima dođu maksimalno do izražaja, bitno je dakle da se svaki predio odredi u tome što će biti tzv. paradni konj kraja odnosno lokomotiva što će vući vlak, te da tog proizvoda određenog organoleptičkog profila bude za tržište u nekoj tržišno interesantnoj količini. Nema li toga vrata se otvaraju širom onima koji se na tržištu žele prošvercati proizvodom nedostojnim da se njima prezentira teritorij. Da bi se to prije spomenuto ostvarilo potrebna su POSLOVNA udruženja proizvođača po tim užim područjima, naime ta udruženja proizvođača imaju ulogu i da sama kontroliraju odvijaju li se na terenu stvari onako kako treba, na dobrobit općeg napretka. Tim udruženjima valja ići na ruku da profunkcioniraju, da uspostave kvalitetnu suradnju s nadležnim znanstvenim ustanovama koje mogu savjetima na zemlji, u podrumu i pri izradi pravilnika ponašanja svakoga člana udruge u vinogradu, podrumu i komercijaizaciji, pomoći u unaprjeđenju agronomskog i enološkog i marketinškog dijela projekta, da se dođe do proizvoda-vjernog ogledala teritorija kao solidnog temelja za učinkovitu promidžbu i vina i kraja. Ovako kako je to sada, po regijama, riječ je o administrativnoj podjeli političkog tipa, i tu maltene svatko radi maltene kako mu drago.

Daniela Tomaz iz kuće Tomaz, i Elvis Visintin Capo

Škrleti na ogledu: Ilovčak, Florijanović i Trdenić

Valentina Tuščić -Voštinić-Klasnić i nova nada moslavačkog vinogradarstva i vinarstva – mladi Nikica Katić, iz obitelji Drage i Nade Romića, koji su, oboje, ovih dana proslavili svoju 80. godišnjicu života. Katić je u Zagreb došao s vrlo dobrom bijelom mješavinom od chardonnaya 90 posto i bijelog pinota iz 2017 koja je njegovana na finom talogu u barriqueu i tek sad treba izaći na tržište, zatim sa škrletom 2019, te s novitetom – Škrletom 2018 koji je rađen uz maceraciju od 313 dana, fermentirao je na vlastitom kvascu, dozrijevao je u bačvici od bagrema na finom talogu uz miješanje taloga po mjesečevim mjenama… Pokazao je i vrlo vrlo solidnu frankovku

                 ____________________________________

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan u Pupirtresu

VARAŽDINSKA PRIČA SCOUT-SOMMELIERA – Postoje sommelieri zadovoljni svojim poslom u smislu brige za vino u ugostiteljskim lokalima odnosno prodavaonicama vina gdje rade te time što će potencijalnom gostu/kupcu znati lijepo objasniti pojedino vino u ponudi te mu time dati putokaz za koju etiketu da se opredijeli s obzirom na osobne afinitete vezano uz plemenitu kapljicu, s obzirom na prigodu u kojoj će je i jelo uz koje će je konzumirati. Ima i sommeliera koji su skloni putovanjima i istraživanjima noviteta na tržištu i pronalaženja novih proizvođačkih imena i etiketa dostojnih pozornosti. Takve bi se moglo nazvati scout-sommelierima, somelijerskim skautovima. U tu grupu spada aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu i ocjenjivač na prestižnom Decanter World Wide Awardsu Zagrepčanin Siniša Lasan.

Jelena Šimić Valentić, Siniša Lasan i Mntonija Mrgudić

Tragove svoje lutalačke i istraživalačke sklonosti pokazao je Lasan ovih dana u wine-baru Pupitres zagrebačke sommelijerke-voditeljice lokala i Male vinske škole Jelene Šimić-Valentić. Lasan je upravo završio sa svojom najnovijom skitnjom varaždinskim vinorodnim područjem, i na uvid svojim kolegama sommelijerima i ugostiteljima, te vinskim trgovcima i vinskim piscima podastro je sada 14 vina što ih je izdvojio nakon svojih kušanja u podrumima najviše kod Varaždina i u Ludbregu. Svoju Varaždinsku vinsku priču u Pupitresu počeo je uvodom u kojemu je predstavio varaždinski vinski kraj, Od Agencije za plaćanje u poljoprivredi službeni podatak je da u Varaždinskoj županiji postoji 489,22 hektara pod vinovom lozom, međutim Lasan je izašao i s informacijom da je stvarna ukupna površina vinograda veća od upravo navedene službene za barem pet puta, objašnjenje je bilo da su to sve male parcele i da je riječ o vinogradima odakle vino ne ide na tržište nego služi za potrošnju u obitelji vlasnika (u Varaždinskoj županiji APPRR ima registrirana 3522 poljoprivredna gospodarstva… ). Lasan je iznio kako su proizvođači u Varaždinskoj županiji uglavnom orijentirani na svježa mlada laganija kiselkasta vrlo pitka vina i da ono što plasiraju na tržištu najviše plasiraju u rinfuzi. Siniša je i donio većinom mlada vina a nekoliko ih je bilo novih mladih (berba 2019), nekoliko iz 2018, dva su bijela bila iz 2016, dok su sva tri crna pinota iz berbe 2017., a što se tiče sorata nekoliko je bilo sauvignona, nekoliko graševina, nekoliko rajnskih rizlinga (sorte tipične za to područje, problem je što se proizvođači ne znaju ili, bolje reći, ne zele složiti oko jednog vina – jednosortnog ili mješavine tih sorata u nekim optimalnim i dogovorenim postocima) koje bi bilo paradni konj kraja pa da na njemu grade učinkoviti marketing, zatim bilo je nekoliko manzonija, nekoliko muškata (jedan bijeli i jedan žuti), te tri crna pinota. Od onoga što je Lasan donio osobno sam kao bilo po potencijalu te svježini bilo skladu pažnje više vrijedna izdvojio Graševinu 2018 od Kopjara, Rajnski rizling 2016 Stručić, Manzoni bijeli 2019 Makar, Crni pinot 2017 Najman, Pinot crni 2017 Kopjar, te kao najbolji, a rekao ih i kao najbolje vino degustacije, Crni pinot Marvel Noir 2017 od Mežnarića.

Jelena Šimić Vačlentić u Pupitresu s Vladom Krauthakerom

Od skaut-somelijera Lasana, koji inače dobar dio godine provede radeći u Dubrovniku, u restoranu Proto, sad se očekuje nova prezentacija, mogao bi prirediti kakvu dobru degustaciju s vinima juga – Pelješa, Konavala, Korčule…

Jelena Šimić Valentić i Siniša Lasan dobro surađuju, i nedavno je Jelena odlučila svoj lokal – inače wine bar – Pupitres, koji već 2,5 godine postoji u središtu Zagreba i u kojemu ona oodržava Malu vinsku školu, predstaviti još i kao pozornicu za redovite susrete šire publike s najpoznatijim vinarima Hrvatske a i onima iz vana. Jelena i Lasan u tom novom ciklusu djelovanja kao prvog gosta-vinara doveli su podrum Bura & Mrgudić s Pelješca, a drugi po redu, potkraj veljače, kao gost bio je Vlado Krauthaker, koji je pedesetak nazočnih posebno iznenadio vinima nekih od 20 sorata što ih ima u pokusnom nasadu, konkretno donio je na kušanje neuburger i blauburger te svoju verziju pijemontskog nebbiola od kojega inače nastaju glasoviti barolo i barabresco, to je izmamilo buran pljesak… Predviđeno je da gostovanja poznatih vinara u Pupitresu budu po dva mjeasečno.◾

_____________________________________________

Država ne može pomagati tek tako (podobnim) pojedincima, jer na taj način naprijed ili porividno naprijed idu samo ti pojedinci, nego mora i smije pomagati cehovskom poslovnom udruženju u kojemu onda svaki pojedinac iz branše mora tražiti, i naći način da optimalno iskoristi i za sebe pomoć pruženu branši tako da se omogući da ona i njeni članovi idu naprijed a s njom i okolina u kojoj gospodarski branša djeluje, dakle bitno je da onda i društvo ima korist od društvene investicije. Ne znači da i takva regijska tijela, kao i krovno tj. nacionano udruženje vinara ne trebaju više postojati, no kuća se gradi od temelja prema gore a ne od krova i prvog kata prema dolje. Bregovita Hrvatska ne čini se velikom, ali u vinu bitne su razlike npr. od Međimurja i Hrvatskog zagorja do npr. Plešivice, Moslavina sa škrletom je nešto treće, priča za sebe su Slavonija i Podunavlje gdje su Daruvar na istoku, pa Kutjevo u središtu, potom Brodski Stupnik, pa Đakovo, Baranja i Ilok na krajnjem istoku, oni svi jednostavno ne mogu biti u istome košu, kao bogme ni područje cijele Dalmacije, od one sjeverne preko srednje do južne i Konavala, te s otocima. Pa i Istra, ma kako se, gledajući je geografski i promatrajući je samo kroz nazočnost malvazije, čini kompaktnom. nije ista, područje Zapadne Istre npr. oko Umaga je jedno, središnja Istra s vinogradima na brdima drugo je, jug je treće… Uostalom i Perdecov masterclass na početku istarskog En Primeura a na kojemu se htjelo upravo pokazati različitosti i baš i ukazati na različitosti pet terroirea ilustrira upravo to o čemu pričam. ♣

HRVATSKI VINARI NA WINEXPO – WINE PARIS 2020           Već se neko vrijeme spominjalo kako bienalni Vinexpo u Bordeauxu, dugo s aureolom najvažnijeg svjetskog sajma vina i jakih pića, gubi pomalo na sjaju i snazi, za razliku od npr. diseldorfskog ProWeina koji ostavlja dojam stalnog rasta i koji, moglo bi se reći, od Vinexpoa preuzima krunu najboljega, tako da je trenutačno u svijetu Düsseldorf vjerojatno opsegom i kakvoćom glavno mjesto susreta protagonista globalne vinske scene. Francuskoj kao jednoj od zemalja s najviše vinograda, kao jednom od troje ili četvero najvećih proizvođača vina na našem planetu, kao zemlji s najvećom slavom vezano uz vino i gastronomiju, dakako nije svejedno to što pozornica najznačajnijeg okupljanja vinskoga svijeta u svijetu kao da seli s njenog teritorija, pa su tamo poduzete određene mjere da se spriječi izmiještanje glavnog Bakhovog događanja u inozemstvo. Renomirani sajam kapljice Mediterana Vinisud iz Montpelliera i pariški sajam Vinovision potpisali su sporazum o tijesnoj suradnji u smislu da se spoje u stvaranju novog snažnog sajma WineParis, koji je startao 2019. godine. Od ove godine u WineParisu, na izložbenom prostoru Porte de Versailles u glavnom francuskome gradu, našao se kao potpora i bordoški Vinexpo, koji, inače, iza sebe ima 40 godina uspješnog samostalnog vinskog sajmovanja.

Kako je službeno objavljeno, kao odgovor na novu situaciju na svjetskom tržištu vinom i ohrabreni – na istraživanju baziranome – predviđanjem IWSR-a (International Wine and Spirit Research) da će zasigurno najmanje sljedećih pet godina Europa, u opsegu od najmanje 60 posto, zadržati status najjačeg svjetskog potrošača vina i glavnog svjetskog tržišta plemenitom kapljicom, Bordožani su se odlučili priključiti Wine Parisu i pomoći da taj sajam na teritoriju Francuske bude najveće i najjače globalno događanje vezano uz vino i jaka pića. Iako se ne nalazi u središtu nekog od svjetski famoznih francuskih vinogradarskih područja poput Champagne, Burgundije, Bordeauxa (međutim nije ni daleko od njih!), Pariz kao sjedište takve najznačajnije svjetske vinske manifestacije bio je najlogičniji izbor zbog svoje svjetske reputacije kao metropole kulture i umjetnosti te gastronomije, zbog svojega značenja u politici i u mnogim raznim sektorima društvenog života, zbog svojeg geografskog smještaja i odlične prometne povezanosti sa svijetom.

Ne zaboravimo da vinska industrija u svijetu godišnje vrti oko 30 milijardi eura, dakle riječ je o lijepom zalogaju. O tome koliko je Francuskoj stalo da u svijetu bude (ostane) glavna u vinu govori visoko pokroviteljstvo što ga je dobio Wine Paris, konkretno pokrovitelj manifestaciji Wine Paris je predsjednik države Emanuel Macron.

Tomislav Bolfan – sve više okrenut izvozu vina. Prve butelje nedavno su mu otišle i za Kinu!

Premijera Wine Parisa bila je upravo ovih dana, tj. od 10. do 12. veljače. Vinexpo je obično bio potkraj svibnja odnosno u lipnju, što se očito s vremenom pokazalo kao ipak malo prekasno za dogovaranje poslova oko vina u tekućoj godini. Svakako za udarni dio turističke sezone mora biti sve dogovoreno između proizvođača/ponuđača, trgovaca, ugostiteljskih djelatnika. ProWein je obično u ožujku, a Vinitaly u travnju, VieVinum je početkom lipnja, Francuzi su sad gledali pronaći što raniji termin i odabrana je prva polovica veljače.

Inače, uz vino tema sajma su i jaka pića, a kao novitet uvedena je, s obzirom da je sve širi pokret proizvođača okrenutih ekološkom pristupu i da je sve veći broj potrošača okrenut proizvodima rađenima na maksimalno moguće prirodan način, i kategorija tzv. prirodnih vina.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u EU znatno rastu iz godine u godinu – u posljednjih su se deset godina povećale 70 posto. Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških proizvoda u ukupnoj vrijednosti maloprodaje prehrambenih proizvoda u EU procjenjuje se na oko pet posto, uz prisutan trend rasta. Premda ekološki proizvođači u pravilu ostvaruju niže prinose u odnosnu na konvencionalne poljoprivredne proizvođače, veće cijene koje postižu na tržištu, i do 150 posto u odnosu na cijene konvencionalnih proizvoda, te EU operativne potpore i potpore za investicije u dugotrajnu imovinu, magnet su koji privlači sve više i više primarnih poljoprivrednih proizvođača u sustav certificirane ekološke proizvodnje u EU

Na sajmu WineParis-Vinexpo 2020 okupilo se, kažu izvještaji, više od 2200 izlagača iz Francuske i inozemstva, a očekivalo se više od 30.000 posjetitelja iz profesionalnog sektora, od ukupnog broja oko 35 posto iz inozemstva, iz stotinjak zemalja svijeta..

Na međunarodnom sajmu Wine Paris 2020. u Parizu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod brendom Vina Croatia – vina mosaica predstavilo se i šest vinskih kuća iz Hrvatske – Krauthaker, Osilovac (Feravino), Jako-vino, Bolfan Vinski vrh, Dingač-Skaramuča i Buzdovan.

S obzirom na broj strukovnih posjetitelja iz tako mnogo zemalja vinari su imali lijepu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta. Vinariji Bolfan Vinski vrh, koja je izložila svoja eko-vina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu. Tomislav Bolfan u Francusku je otputovao praktički direktno s jedne simpatične prezentacije vina s kolačima u organizaciji vinskog pisca Mustafe Topčagića u lijepoj zagrebačkoj kavani Procaffe u prolaznicima uvijek punoj Tkalči. Bolfan je tu oduševio s rajnskim rizlingom Primus 2015. Impresioniran sajmom u Parizu Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu – nedavno je njegovo prvo vino dospjelo i na kinesko tržište!, kazao je na završetku Wine Parisa:

– Dosadašnji su se moji kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno i za njihova posjeta vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hraščni. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi. Od sudjelovanja na ovome sajmu očekujem barem jednog novog partnera.

Feravino je prvi put predstavilo svoja vina u Parizu prošle godine

Među glavnim adutima kuće Bolfan Vinski vrh su rajnski rizling Primus, te sauvignon i crni pinot

– Zadovoljni smo kontaktima i rezultatima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje vina – rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje od ukupne proizvodnje izvozi oko 20 posto u dvadesetak zemalja svijeta. – U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bili Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje.

Osvrt na primjedbu da su potrebna dodatna ulaganje države za brendiranje hrvatskoga vina: rečenica je nepotpuna i kao takva neprihvatljiva! Točno je da država treba dati svoj novčani i drugi doprinos za brendiranje hrvatskoga vina u svijetu, ali kao da se u nas zaboravlja – pa to opet ponavljam – da u akciju moraju biti maksimalno uključeni i proizvođači. Vinska branša u nas nije dovoljno samoorganizirana, pojedinci na određenim prostorima kao zasebnim cjelinama u agroekološkom (tlo, mikroklima, sorte, rad u vinogradu, pa i način plasmana…) i tradicijskom smislu (običaji vezani uz hranu i piće) svi bi radili sami za sebe, umjesto da se ujedine u interesnu poslovnu udrugu koja bi iznjedrila proizvod kao perjanicu posebnost svakog dotičnog teritorija te proizvodila komercijalno dovoljnu količinu takvog proizvoda ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te tako stvorila čvrsti temelj visoke i ujednačene kakvoće te za dobar marketing a time i mogućnost plasmana proizvoda u većoj količini i po višim cijenama… Pa, kad se stvar poslovno dobro osmisli I nakon što se krene s realizacijom tada neka država, koja jednostavno mora od investicije tražiti povratni efekt za društvenu zajednicu, pomaže novcem u brendiranju…. ♣

 LAUBA, WineRI, FESTI WINE, ZARA

Zahuktalo se, bogme, na vinskoj sceni! Onaj tko želi obići sve vinske festivale koji upravo slijede morao bi za cijeli ožujak uzeti godišnji odmor!

Dakle, umjesto u ljetnom razdoblju – dopust u ožujku? Kroz cijeli mjesec! Evo, imalo bi se što činiti kroz sve martovske dane: sajmovi i festivali vina, a između njih potkrade se i poneki dan za odmor, da se dođe k sebi. Sajmova i festival koliko hoćeš, organizatori u određivanju termina mudro brižni da se datumi ne preklapaju.

Aktualno: zabraniti višak festivala? Ma naravno – NE! Kao što ne treba ni zabranjivati rad nedjeljom, neka, kako vele brojni naši vrli političari, stvar regulira tržište. Sajmova i festivala će biti toliko koliko ih ima, ako ne, možda, i još više – sve dok god se bude našlo dovoljno zainteresiranih za izlaganje (koje nije mali trošak!) i dok god bude iz ovih ili onih ali svakako osobno proračunatih razloga za sponzoriranje tih izlaganja, te dok god bude dovoljno zainteresiranih za posjet ali ne besplatni nego uz uredno i po adekvatnoj cijeni plaćenu ulaznicu.

Saša Špiranec i beogradski vinski stručnjak Igor Luković, najavljeni i kao vodielji vinskih radionica

Hajdemo redom: eto nas tik uz peto izdanje manifestacije Vinart Grand Tasting koju je u Metropoli pripremila zagrebačka kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem.

Vinart Grand Tasting kao skup događanja posvećenih vinu podijeljen je u dva dijela – početak je u znaku vrlo zanimljivih radionica prve su održane 28. i 29. veljače, a druge će biti 4. i 5. ožujka u kongresnom centru Forum, za naglasiti je da je pripremljeno ukupno nekih 25 radionica!, dok je veliko finale dvotjedne manifestacije sajam vina 6. i 7. ožujka u Kući za ljude i umjetnost Lauba u glavnom hrvatskome gradu. U Zagrebu će se ponovo okupiti 120 najboljih i najzanimljivijih vinarija što ih je prethodno odabrao organizator, kako je rekao Špiranec kao autor projekta, uzimajući u obzir isključivo njihovu kvalitetu.

– Lauba je nezaobilazno mjesto za sve koji se žele ozbiljno baviti vinom – ističe Saša Špiranec, i dodaje:Priredba se održava u vrijeme kad su i vina i iz zadnje berbe spremna za predstavljanje, te kad većina ugostiteljskih objekata, posebice onih na obali, počinje pripremu za novu turističku sezonu. Svim poslovnim posjetiteljima, sommelierima, ugostiteljima, F&B menadžerima, trgovcima i distributerima osiguran je besplatan ulaz na sajam u Laubi, trebalo se samo prethodno registrirati na web stranici manifestacije. Uvijek težimo izvrsnosti, pa tako želimo potaknuti i hrvatske ugostitelje da još više pažnje posvete izboru vina što će ih imati u ponudi u svome ugostiteljskom objektu. Za prezentaciju na sajmu, a kako bismo omogućili zainteresiranima da kapljicu kušaju na jednom mjestu, zaista smo odabrali dobra vina iz svih hrvatskih regija, i u različitim cjenovnim razredima.

________________________________________________

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, a to je festival plemenite kapljice 6. i 7. ožujka u dvorani Lauba. Naime još u posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali i slijede nova dva dana radionica – 4. i 5. ožujka – prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Moreno Degrassi i Alen Matelić

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećna povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvee rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni s ove degustacije najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

_______________________________________________

Novost ove godine je da se na sajmu u Laubi, uz vina, predstavljaju i premium jaka alkoholna pića, koja donose Roto Svijet Pića i Alca. Dukat pak omogućava sljubljivanje vina sa sirevima Sirela, President i Galbani, a Argeta predstavlja svoju Exclusive liniju namaza s potpisima kuharskih majstora.

Nakon prvog dana sajma, 6.ožujka, u večernjim satima program je nazvan Vinart Godišnja Postignuća, a riječ je o dodjeli godišnjih nagrada za postignuća na hrvatskoj vinskoj sceni za 2019. godinu.

________________________________________________

KREMA SLOVENSKIH BRDA i DALMATINSKI PLAVCI – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013). U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota, berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća, začinskih nota. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj.

AljošaJakončič sa svojim Carolinama

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica! Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

____________________________________________________

Sajam je otvoren i za širu publiku, dnevna ulaznica stoji 150 kuna, zanimljivo je spomenuti da cijena pokriva i vaučer u iznosu od 40 kuna koji se može iskoristiti kupnjom butelje u Pop-up Vinoteci na sajmu ali i za prijevoz kući taksijem. Ulaznice se prodaju na dane sajma na ulazu u Laubu.

Poseban napor Vinart ulaže, veli Saša Špiranec, u dovođenje na sajam odabranih ključnih vinskih autoriteta iz Europe i SAD-a, pa će tako na manifestaciji biti prisutni predstavnici Decantera, Wine Enthusiasta, The Independenta, The Wine Bible, The World of Fine Wine, The Drinks Business i, dodaje Saša, još mnogi. Za njih se organizira i trodnevno studijsko putovanje hrvatskim vinorodnim krajevima. Među tim mnogima, napomenuto je, od europskih zemalja najbolje će medijski biti zastupljena Poljska, koja se pokazuje kao rastuće tržište za hrvatsko vino, kako u količini tako i u vrijednosti uvoza. A svakako za zanemariti nije i činjenica što nam iz Poljske stiže i dosta turista. Dobro je pri pozivanju medija iz drugih zemalja u Hrvatsku upravo voditi brigu ne samo o potencijalnu nekog vanjskog tržišta u smislu uvoza hrvatskoga vina nego i o zastupljenosti turista iz pojedine zemlje u Hrvatskoj, naime dobar način da značajnije dignemo Lijepu našu po vinu u očima svijeta je i u tome da turisti koji nam stižu budu dobro informirani o kakvoći pojedinih vina tako da ne zaziru od kupnje, kod nas, i neke skuplje etikete, naime dok ne budu dovoljno obaviješteni da i mi imamo vina koja kakvoćom i osebujnošću mogu ravnopravno stati uz bok nekim stranim razvikanim i vrlo skupim etiketama i da konkretno znaju o kojim etiketama je riječ dotle ćemo u očima stranca sloviti kao zemlja u kojoj i vrhunski proizvodi moraju biti po nižoj cijeni i u kojoj se zbog nesigurnosti u to što će se pod naručenime dobiti od vina po nekoj za nekoga, iz neznanja, neobično visoku cijenu radije okreće potrošnji standardnog piva.

– Namjera nam je pokazati bogatstvo hrvatske proizvodnje vina uglednim vinskim poznavateljima iz vana, te tako pridonijeti sve boljem pozicioniranju Hrvatske na vinskoj mapi svijeta. Uložili smo puno da ovdje okupimo važne stručnjake i sigurni smo da će riječ o hrvatskim vinima odjeknuti u svijetu – navodi Špiranec.

Raspored radionica i nabavka ulaznica na web stranici sajma: grandtasting-vinart.hr. ♣

VINSKA SETEMANA POD SRĐOM

Ovogodišnji, sedmi po redu Dubrovnik FestiWine održat će se u tjednu od 16. do 22. ožujka 2020. godine, dakle dosta ranije nego što je bio prijašnjih godina. Manifestacija ostaje u okviru Dubrovačke vinske setemane, a to je vinski tjedan u kojemu domaći ugostitelji gostima sladokuscima nude posebno atraktivne delicije dubrovačkog kraja sljubljene s najboljim vinima. Restorani, konobe i vinski barovi uključeni u manifestaciju imat će kroz taj tjedan oznaku Wine Friendly.

Dubrovnik živi vino

       Nakon godina s medjunarodnim ocjenjivanjem vina ove godine ocjenjivanja u Dubrovniku više nema, Ali, neki od prijašnjih programa ostaju. Jedno od događanja od prije a koje ostaje je Blind date, na kojemu se naslijepo kušaju vina i bira kapljica koja najbolje prati izvornu deliciju – malostonsku kamenicu. Blind date: In love with Ston Oysters postao je omiljeni događaj festivalskih sponzora, medijskih partnera, organizatora i naravno vinskih stručnjaka, a ove će se godine održati 18. ožujka 2020., u Prvom hrvatskom muzeju vina u Putnikovićima na Pelješcu.

Iz organizacijske ekipe: Tilda Bogdanović (desno) te Marija Vukelić

Za 19. ožujka 2020. godine u hotelu Dubrovnik Palace predviđena je donatorska svečana večera FestiWine Gala na kojoj će se uz sedam prošlogodišnjih pobjedničkih vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik Wine Trophy predstaviti sedam kreativnih jela dvaju vrhunskih chefova. Broj gostiju je ograničen, a cjelokupan prihod namijenjen je stipendiranju mladih talenata Dubrovačko-neretvanske županije iz područja kulinarstva i sommelijerstva.

Kamenice vole vino

Središnji događaj festivala je predstavljanje vina i vinara, smotra se održava se u petak, 20. ožujka 2020. godine na Sunset Beachu u uvali Lapad. Počinje profesionalnim susretom vinara s ugostiteljima, hotelijerima, vinskim trgovcima i drugim vinskim stručnjacima B2B od 10 do 14 sati. Od 14 do 20,00 sati vinska izložba otvorena je za sve posjetitelje vinoljupce koji mogu kušati izvrsna vina te sudjelovati na organiziranim edukativnim vinskim radionicama.

                Više na: E: festiwine@dubrovnikpr.com W: www.dubrovnikfestiwine.com

ČETVRTI PUTA u ARSENALU

            U prostoru zadarskog Arsenala, jedinstvenog spomenika nulte kategorije sagrađenog u 16. stoljeću, 27. i 28. ožujka 2020. odvijat će se četvrto izdanje Zadar Wine Festivala. Pokrovitelji su Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Grada Zadra, Turistička zajednica Zadarske županije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski sommelier klub. O organizaciji festivala brine Ivan Štiblik, sommelier i direktor Odjela hrane i pića pri hotelu Falkensteiner u Petrčanima. Zagrebačka udruga G.E.T. za vino i turizam uključila se u najavu festivala organiziranjem susreta Ivana Štiblika i predstavnika mlade zadarske vinarije Fiolić s predstavnicimaa medija javnog informiranja a na svojim već tradicijskim Malim vinskim razgovorima predsjednika udruge Tomislava Stiplošeka u Procaffeu u zagrebačkoj turističkoj Tkalči.

Ivan Stiblik, Tomislav Stiplošek G.E.T. i Mladen iz vinarije Fiolić

– Zadarsko područje postupno se diže i u vinskom segmentu i danas je u Zadru i okolici 25 vinara s vrlo solidnom proizvodnjom vina za tržište. Jedna od tih vinarija vrijednih spomena upravo je i ova od obitelji Fiolić, a koja se nalazi na području Dikla i koja u zakupu ima tri hektara vinograda glede radova u trsju posve pod vlastitom kontrolom. Ali Zadar je i turističko područje, pa je interesantan i vinarima iz drugih dijelova Hrvatske da se i tu pokažu, s ciljem da poboljšaju plasman svojega vina na ovome dijelu naše jadranske obale. Obično na festivalu imamo stotinjak izlagača, pa očekujem da će tako biti i ove godine. Uz domaće, dalmatinske vinare bude i onih iz Istre, ali i onih iz susjednih zemalja npr. Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske. Za dva festivalska dana osigurali smo više zanimljivih stručno vođenih vinskih radionica, te besplatne ulaznice za ugostitelje i hotelijere iz regije – veli Stiblik.

Mali vinski razgovori-pressica u Zagrebu protekli su u vrlo ugodnome tonu, uz lijepa vina od Maraštine 2018 (skladno, podatno, živo, fino pitko) i ozbiljnije Maraštine 2017 sur lie rađene s 12 sati maceracije, s fermentacijom na vlastitom kvascu i s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u barriqueu (izlazak na tržište predviđen je za lipanj 2020.), te s vrlo solidnom crnom mješavinom grenachea i syraha 2918 i s prilično ozbiljnim složenim i zanimljivim Merlotom 2016 (20 mjeseci u barriqueu) . Vlasnik vinarije obitelj Fiolić kao primarno zanimanje navodi vođenje knjigovodstvenog servisa, a enologinja je Nikolina Paleka.  ♣

Must go!

Nastupaju/Present are:

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

PROLJETNI MUNDUS VINI GRAND INTERNATIONAL WINE AWARD

Uobičajena grupna slika ocjenjivača, snimljeno u dvorani Saalbaua – kazališta u Neustadtu gdje se ocjenjivanje održava

Upravo prije koji dan zavšilo je tzv. proljetno ocjenjivanje Mundus Vini Grand International Wine Award 2020. Jedno od najvećih i najznačajnijih međunarodnih (svjetskih!) vrednovanja odvija se u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Izraz proljetno znači da postoji i ljetno-jesensko kušanje, ono se održava krajem kolovoza – početkom rujna. Nekad je ocjenjivanje Mundus Vini bilo samo jednom u godini, ali – to znam jer sam gotovo petnaestak godina i ja bio među kušačima u Neustadtu – s vremenom se, od npr. početnih ukupno oko 3700 vina u 2004. godini, broj uzoraka toliko povećavao da je naprosto bilo nužno ići na dva termina, i to je učinjeno 2014.

                Samo za ovo februarsko kušanje sada prijavljeno je bilo 7500 vina iz 45 zemalja. Fortificiranih vina pristiglo je 68, muzirajućih 30, pjenušavih 642, mirnih bijelih, ružičastih i crnih 6741.

                Najčešće je na ocjenjivanjima najviše uzoraka iz zemlje domaćina, ali kod Mundus Vinija unatrag dosta godina tome više nije tako. Ovaj put s etiketama su prednjačili Talijani (1747), slijede Španolci (1543), Francuzi (819), pa Portugalci 724, i tek onda su Nijemci (620).

Naprijed naši! Čini se da će Makedonci jako jako dobro iskoristiti Mundus Vini i povezanost Meiningera s ProWeinom za promociju vina od sorte vranac. Na ovoj fotki žiri je sastavljen polovicom od našijenaca – tu su Vesna Maraš iz Crne Gore, Elena Miloshevska iz Makedonije i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, pored Vesne Maraš je Španjolka Maria Antonia Fernandez Daza koju znam već godinama. Zamislite internacionalni EU Cuvée od sorata plavac mali, crljenak/tribidrag/kratošija, pa vranac/vranec i – tempranillo! Trnjak svakako ostaviti za neku drugu prigodu!!! Izabrane vinogradske pozicije, mjesec dana maceracije, najmanje tri godine na finom kvascu u velikoj bačvi, punjenje u magnum, ograničena količina, ekskluzivna marka, sukladna svemu tome i cijena.

Hrvatski proizvođači svake su godine na Mundusu bili prisutni s relativno dosta vina, ove godine poslali su ih 20. Naši susjedi Slovenci sudjelovali su sa 21 uzorkom, Srbija ih je dostavila 38, Crna Gora 15, Bosna i Hercegovina tri, Makedonija 62, Mađari 96, Austrijanci 102, iz daleke Kine su došla također 102 vina.

                Bilo je i dosta uzoraka iz zemalja koje bismo s obzirom na zemljopisni smješaj i glede Bakhova nektara nazvali egzotičnima, i iz država Europe koje nikad nisu slovile kao proizvođači plemenite kapljice od grožđa nego su bile poznatije po pivi, evo kako su te zemlje, od kojih ih većina klimatske promjene u novije vrijeme koristi za razvoj vinogradarstva, bile zastupljene u Neustadtu: Azerbajdžan – devet uzoraka, Danska četiri, Egipat dva, Velika Britanija tri, Kazahstan sedam, Nizozemska pet, Poljska tri, Tajland pet uzoraka.

Među članovima žirija bio je i Dane Jovanov, enolog iz Makedonije koji u svojoj zemlji vodi podrum slovenskog investitora Vladimira Puklavca iz Ormoža

Sada na proljetnom ocjenjivanju u Neustadtu sudjelovalo je u ulozi degustatora-ocjenjivača 268 vinskih stručnjaka iz 54 zemlje, čak 40 posto ocjenjivača bile su žene! Najviše degustatora dala je Njemačka – 78, drugi po broju kušača bili su Talijani, sa 22 ocjenjivača. Iz Hrvatske su bila trojica – Franjo Francem, Ivo Kozarčanin i Krešimir Ivančić, iz Crne Gore 2 , iz Makedonije 6, iz Srbije dva i iz Slovenije dva.

                Opći je dojam da su na ovom ocjenjivanju, koje je, inače, trajalo šest dana, vina u ukupnosti pokazala visok kvalitativni nivo, znatno viši od razine iz prijašnjih godina. Na 26. Mundus Viniju dodijeljena su 43 velika zlata, 1546 zlata i 1406 srebra. Talijani su osvojili najviše medalja – 658, slijede Španjolci sa 631, na trećem mjestu su Francuzi sa 325 medalja. Portugalci su kući odnijeli 286 odličja, Nijemci su se počastili s 239 medalja.

Nekih 650 vina koja su sada na Mundusu osvojila medalje bit će prezentirano specijaliziranoj publici na sajmu ProWein od 15. do 17. ožujka.

Hrvatska je na proljetnom Mundus Viniju 2020 osvojila osam zlatnih medalja i tri srebrne medalje. Zlata su raspoređena ovako:

Maximo Oro 2017 – Kutjevo dd; Graševina 2019 – Kutjevo d.d., Graševina Dika 2019 – Feravino, riječ je o vinima od grožđa iz hrvatskih vinograda. Nekoliko zlata za Hrvatsku pokupila je tvrtka Wine Business iz Zagreba, registrirana za djelatnost trgovine na veliko pićima, a riječ je o vinima od grožđa iz Sjeverne Makedonije. Jedno od tih zlatnih hrvatskih ili hrvatsko-makedonskih vina je Touch Premium Grande Cuvée 2017 (evo njegove osobne karte: Country of origin – North Macedonia; Product category – still wine; Wine type – red, Vignification – barrique; Blend – yes; Grape variety – vranec, cabernet sauvignon, merlot; Vintage – 2017; Bottle content – 0,75 l; Type of closure – agglomerate cork; Alcoholic level – 16.00 % vol; Residual sugar – 3.00 g/l; Total acidity – 5.10 g/l; Recommended retail price – € 25.00; Serving temperature – 14-18°C; Flavour profile – dry). Ostala zlata za Wine Business: Touch Premium 2017 Syrah, Touch Premium 2017 Merlot; Touch Premium Cuvée Superior 2016 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Touch Grande Cuvee 2017 (vranec, cabernet sauvignon, merlot).

Posrebreni Hrvati: Graševina 2019 – Kutjevo dd; Graševina Goldberg 2019 – Belje; Touch Merlot 2017 – Wine Business

                Toliko o hrvatskom nastojnju da Lijepa naša kao vinska zemlja na svjetskoj pozornici zauzme neko relevantno visoko mjesto na rang listi najboljih. U svakom slučaju, čestitke zagrebačkom Wine Businessu na vinu koje je internacionalno prepoznato kao vrijednost zlatne i kao vrijednost srebrne medlje. Funkcioneri iz sektora gospodarstva u RH rado se hvale kako imamo mnogo zaštićenih proizvoda na razini EU, međutim iz iskaza Mundus Vinija nije jasno kojoj zaštićnoj hrvatskoj kategoiji pripadaju ova vina porijeklom iz Makedonije a predstavljena pod hrvatskom zastavom.

Svi rezultati ocjenjivanja su na https://www.meininger.de/en/mundus-vini

https://www.meininger.de/en

Paul Robert Blom kao dugogodišnji ocjenjivač na Mundus Viniju i kao predsjednik komisije u kojoj je Jadranka Klarić iz makedonske vinske kuće Stobi

Vrijednost ocjenjivanja na Mundus Viniju čine ne samo dobra organizacija i dobro izabrani degustatori (iz redova enologa, vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, vinskih novinara) nego i to što je organizator ovog turnira publicistička kuća Meininger Verlag koja za internacionalno tržite izdaje nekih šest revija na temu eno-gastronomije – najjača revija je Meininger Wein & Business International, tako da je moć internacionalne promidžbe velika, te to što je kuća Meininger Verlag vrlo dobro i tijesno povezana s danas vjerojatno najjačim svjetskim sajmom vina ProWeinom (ove godine od 15. do 17. ožujka) i to na način da na sajmu ima veliki izlagački prostor pa sebi može dozvoliti da najuspješnije sudionike Mundus Vinija sjajno promovira, među ostalime i na načn što će tamo svečano javno dobitnicima dodijeliti medalje. ♣

Concours Mondial de Bruxelles: BEZALKOHOLNO, i NISKO ALKOHOLNO

            Dosad toga nije bilo, ali stvari se eto mijenjaju!

                Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno je od najvažnijih ocjenjivanja vina na svijetu, ove godine odvijat će se od 1. do 3. svibnja u Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj i metropoli Južne Moravske, koja, inače, s vinogradima granični s austrijskim vinorodnim područjem Weinviertel. To je treći put da se Concours održava u zemlji koja je nekad bila s druge strane željezne zavjese. Prije nekoliko godina grad-domaćin CMB-u bi je bugarski Plovdiv, u to vrijeme europska prijestolnica kulture, a nekoliko godina prije toga CMB je održan u Bratislavi u Slovačkoj.

Rok za prijavu uzoraka službeno ističe 28. veljače 2020, međutim zacijelo će biti produžen još za neko vrijeme. Iz ureda CMB stiže vijest da s prijavama (website: https://concoursmondial.com/en/registration/ ) kasne proizvođači iz Centralne i Jugo-istočne Europe koji su se u najnovije vrijeme upravo na Concoursu zakitile osjetno većim brojem medalja visokoga sjaja nego što je to bivalo još prije desetak godina, pa se CMB nada da lijepi niz odličja što je otišao u spomenute dijelove Europe neće prekinuti aljkavost vezana uz (ne)prijavu na vrijeme. Naglašava se da su zemlje poput Češke, Slovačke bitno podignule kakvoću svojih vina i da se u tim zemljama, ali i u Poljskoj koja (još!) nije afirmirana u produkciji Bakhova nektara (ali klimatske promjene mogle bi učiniti svoje!) bitno povećala potrošnja vina, ne nužno samo vlastitih, i da su one sad već i zanimljiva vinska tržišta pa eto i stoga sudjelovanje na ocjenjivanju CMB u Brnu može biti vrlo zanimljivo i poslovno korisno.

Očekuje se da će ove godine u Brnu na ocjenjivanju biti i više od 9000 uzoraka, koje će ocjenjivati na bazi kompetencije pomno izabranih 350 degustatora iz raznih zemalja svijeta, gotovo polovica od njih du znani vinski novinari, čime se računa da će medijska pokrivenost ocjenjivanja na zadovoljstvo i proizvođača i potrošača biti jako dobra.

                Low & alcohol free category – Zanimljivost: novitet na ovogodišnjem izdanju Concours Mondiala de Bruxelles je upravo uvedena još jedna kategorija za ocjenjivanje, a riječ je o vinima s vrlo niskim alkoholnim stupnjem odnosno bez alkohola. Za odličja najboljima brine se belgijska tvrtka M.I.S. specijaliirana u dealkoholizaciji pića pa u tome smislu nudi i usluge vinarima koji pića (svu produkciju ili dio nje) dobivenog alkoholnom fermentacijom žele u potpunosti ili djelomično dezalkoholizirati. Ta nova kategorija za ocjenjivanje uspostavljena je kao razultat istraživanja tržišta vezano uz navike i želje potrošača što se tiče pića a koje je pokazalo da je takvih pilaca bezalkoholnih ili vrlo niskoalkoholnih pića opsegom već dovoljno zanimljiv da se i takvim proizvodima na visokorenomiranim ocjenjivanjima posveti pažnja kako bi potrošači bili bolje upućeni u kakvoću pojedinih etiketa.

Bakho iz limenkeMožemo li na velikim svjetskim ocjenjivanjima vina za koju godinu očekivati i još jednu kategoriju za ocjenjivanje, a to bi bila ona vezana uz vino iz limenke?

                Bezalkoholna pića u limenki – nikakvo čudo, pivo u limenki također. Kod tih pića već smo se debelo naviknuli na taj način pakiranja. Limenka je međutim u novije vrijeme duboko ušla i u vinska svijet. Ovih dana na sajamskom prostoru u američkom gradu Mendocino održano je prvo svjetsko ocjenjivanje vina iz limenke. Prijavljeno je bilo nešto više od 200 uzoraka, uz one iz SAD i oni iz Francuske, Italije, Španjolske, Argentine, Australije, Novog Zelanda i Engleske. Degustatori-ocjenjivači bile su osobe iz akademskog svijeta, svijeta marketinga i iz miljea vinskih trgovaca. Kao predsjednik komisije ostaje zapisan dr. Robert Williams, pridruženi professor marketinga i predavač na tečajevima vezanim uz poslovnost na Sveučilištu Susquehanna u Pennsylvaniji. i osnvač tijela Wine In Cane Research. Direktor ocjenjivanja bio je Allen Greene, koji je inače u vinskom biznisu već 45 godina, a koordinatorica Lisa Gagliardi. Čak 37 uzoraka osvojilo je zlatnu medalju! Organizatori su vrlo zadovoljni s odzivom proizvođača, i u velikoj nadi su da će se na idućim natjecanjima broj uzoraka povećavati jer računaju na ozbiljan rast popularnosti limenke kao ambalaže i za vino, pa su odlučili održati novo ocjenjivanje, to drugo vrednovanje trebalo bi biti 22. srpnja 2020. Danas, barem tako je objavljeno, u svijetu postoji nešto manje od 200 proizvođača koji pune vino u limenke, različitih vina u limenkama na tržištu je zasad oko 475. ♣

Internacionalno priznanje našim znanstvenicima

EDI MALETIĆ i MARIJAN BUBOLA u TALIJANSKOJ AKADEMIJI ZA LOZU i VINO!

Marijan Bubola, Antonio Calò i Edi Maletić

Sjajno priznanje hrvatskim znanstvenicima: prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču postali su inozemni dopisni članovi Talijanske akademije za vinovu lozu i vino (Accademia Italiana della Vite e del Vino). Primanje novih članova održano je u gradu Trento, u zadružnoj vinariji CAVIT. Tom je prigodom u Akademiju primljeno ukupno 28 novih članova.

Dokument o primitku u Akademiju novim je članovima uručio umirovljeni prof. Antonio Calò koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Talijanske akademije za lozu i vino.

Talijanska akademija za lozu i vino osnovana je 1949. godine na prijedlog Nacionalnog vinogradarsko-vinarskog odbora (Comitato Nazionale Vitivinicolo), ona organizira razne simpozije, seminare i radionice, cilj njena djelovanja je da pridonese napretku znanstveno-istraživačkog rada iz područja vinogradarstva i vinarstva te primjeni rezultata istraživanja u praksi.

Članovi Talijanske akademije za lozu i vino su znanstvenici i stručnjaci iz područja vinogradarstva i vinarstva u prvom redu iz Italije, ali onda i iz ostalih država. Prema statutu, Akademija može imati najviše 300 redovitih članova (među kojima se biraju i akademici emeritusi, koji trebaju minimalno 10 godina biti redoviti članovi) te najviše 300 dopisnih članova (koji nakon tri godine članstva mogu postati redoviti članovi).

                Primitak u Talijansku akademiju za lozu i vino predstavlja veliku čast i potvrđuje uspjeh spomenute dvojice hrvatskih znanstvenika u znanstveno-istraživalačkom radu na područja vinogradarstva i vinarstva na međunarodnoj razini, a mnogo govori i vezano uz dobru suradnju naših znanstvenka s kolegama iz talijanskih institucija. Čestitke! ♣

Ulika i plemenita kapljica

MASLINA-ULJE-VINO, PUNTA CISSA i PUNTA GRECA

Kako li je lijepo čuti nešto lijepo! Sada konkretno mislim na dobar glas koji globalno prati našu maslinarsku Istru: istarsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje jedno je od najboljih, ako ne i najbolje na svijetu!

Podsjetnik na to bile su mi recentne prezentacije novih mladih maslinovih ulja iz Istre i Festival masline u Zagrebu, u njegovu srcu! Glavni grad Hrvatske nije maslinarski kraj, ali mogao bi postati glavnim gradom (i) masline i maslinova ulja. U Zagrebu su Maslinarski institut, snažni vinotekari koji uz Bakhov nektar nude i visokokvalitetno maslinovo ulje, ovdje je eto Festival masline, ovdje je i dobro tržište. Proizvođači koji se žele pokazati kakvoćom redovito prezentacije imaju u Zagrebu. Krajem prošle godine u wine-baru vinoteke Vivat Fina Vina odlično se sa svojim uljem predstavila istarska obitelj Chiavalon, poslije nje nedavno je svoja nova mlada ulja Salvela i na tržištu najnoviju berbu Merlota Medea Punta Greca 2016 na kušanje podastro vodnjanski Agroprodukt, pa je u elegantnom ambijentu hotela Westin održan peti Festival maslina s mnogo maslinara/uljara, ne samo iz Istre nego i iz Dalmacije, a uskoro će u sklopu festivala rosé vina Pink Day u Mimari biti i izložba maslinovih ulja Green in Pink. Vodnjanski stručnjak za masline i maslinovo ulje Edi Družetić, jedan od najvećih naših eksperata na temu masline i ulja, na Pink Dayu će imati radionicu o maslinovu ulju.

OPG Gardoš Nevia iz Buja prezentirao se s ekstra djevičanskim maslinovim uljima od više sorata (npr. buža, belica, mješavine), zatim s maslinovim uljem sa (za nekoga obogaćenim a za nekoga upropaštenim) čilijem, te s maslinovim uljem sa češnjakom i ružmarinom, pa s maslinama u teglici i sa šalšom koju OPG kuha od, kaže Roberto Gardoš, na slici sa sinom Goranom, od domaće uzgojene rajčice

Likovni uradci na drvu masline, autorica je Valentina Prekalj, OPG Prekalj iz Poreča

U Westinu na Maslini u srcu Zagreba, gdje je izložba bila prodajnog tipa, pojavilo se 34 izlagača, većinom iz Istre i većinom s uljem, naime, uz ponuđače maslinovoga ulja bilo je i onih koji su pokazivali suvenire i ukrasne predmete ali i predmete za posluživanje hrane (npr. pladnjeve) izrađene od maslinova drveta i na maslinovu drvu, zatim predstavnika tvrtki koje se bave proizvodnjom strojeva i opreme za poljoprivredu poglavito za maslinarstvo i uljarstvo, kao izlagača vidio sam i jednog proizvođača bučinog ulja iz okolice Siska, pozvanog da nastupi kao gost. Na festivalu se predstavilo i baranjsko Belje – s kobasicama od crne slavonske svinje! U sklopu festivala bilo je dosta radionica a i vrlo zanimljivih predavanja, primjerice Maslinova ulja s povišenom razinom fenola – nova kategorija ulja, Klimatske promjene i njihov utjecaj na maslinike, Maslinarstvo u Crnoj Gori, Maslinovo ulje – nutritivno superiorno popularnim mastima.

Špekmez OPG-a Gross iz Svetvinčenta. U teglicama su u ekstra-djevičanskom maslinovom ulju masline, pržena slanina, rajčice, suha šljiva, luk, dimljena paprika, sol, čili, smeđi šećer i balzamski ocat

Vrlo važan dio Festivala maslina je strukovno vrednovanje maslinovoga ulja. Ove godine za ocjenjivanje je prijavljeno 220 uzoraka, od toga 160 ekstra-djevičanske kategorije.

Evo i tko su glavni nagrađeni:

                Šampion 5. Festivala maslina u Zagrebu – Đani Lubiana

                Priznanja:
                Najbolje monosortno maslinovo ulje – OPG (Elena) Lupić, sorta rožinjola; Najbolje višesortno maslinovo ulje – Đani Lubiana; Najbolja udruga maslinara – Udruga Agroturist, Vodnjan; Najbolje ekološko ulje – Stancija st. Antonio d.o.o., sorta istarska bjelica; Najbolja uljaraStancija st. Antonio d.o.o.

Valja međutim ovdje navesti kako za ocjenjivanje svoja ulja nisu – osim Agroprodukta iz Vodnjana – prijavilia ni poslala najspominjanija naša proizvdođačka imena poput Chiavalona, Belića, Ipše, Claija, Zigantea

Prezentacija ulja Salvela Punta Cissana i vina Medea Punta Greca u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina: uz domaćina Borisa Ivančića su enolog Agroprodukta Marko Krstačić i majstor za maslinarstvo i maslinovo ulje Edi Družetić

Agroprpodukt je u Zagrebu u wine-baru Vivat Fina Vina uz klasična svoja monosortna ulja iz berbe 2019. a to su Salvela Buža, Istarska bjelica, Pendolino, Leccino, Leccione te mješavina sorata Salvela Aurum, predstavila i jedan posve novi proizvod a to je Salvela Punta Cissana. Edi Družetić koji je u Agroproduktu zadužen za maslinarstvo i za ulje objašnjava da se htjelo napraviti nešto posebno, ekstra. Za Puntu Cissanu izabrane su sorte buža, zatim buža muška ili plominka, pa rošinjola (rossignola) i puntoža (puntosa), probrane su najbolje masline od svake.

Maslinik Salvele nalazi se na krajnjem jugu Istre u Babarigi na rtu Punta Cissana gdje su masline uzgajane i gdje se proizvodilo ulje još u prvom stoljeću nakon Krista. Teren je na nadmorskoj visini između pet i 10 metara, klima, kaže Družetić, odlična – proljeće stiže prije kalendarskoga a hladnoća kasnije nego drugdje. Masline su u roku od nekoliko sati nakon berbe prerađene u vlastitoj uljari u Vodnjanu.

Maslinik Punta Cissana

Ulje Salvela punta Cissana je sjajno, vrlo pikantno, kremasto, s ugodnom gorčinom, profinjeno i elegantno.

Medea Merlot Punta greca 2016

Na samome jugu Istre nalazi se i vinograd Agroprodukta Punta Greca, odakle je grožđe sorte merlot za vino Medea Merlot Punta Greca 2016. Punta greca, s 3,4 hektara površine i s ukupno 25.400 trsova sorte merlot, najjužniji je istarski vinograd, nalazi se na poluotočiću-rtu Punta Greca, praktički na razini mora. Tlo je, kaže enolog Agroprodukta Marko Krstačić, crvenica s dobrim udjelom gline i pijeska. Crvenica je bogata mineralima, sloj pijeska omogućuje dobru propusnost a najdonji sloj gline dobro zadržava vlagu tako da trsje nikad ne pati od stresa vezanoga uz sušu. Vinograd je cijeli dan pod suncem, a stalno ga oplahuje vjetrić koji ne dopušta stvaranje povećane vlage na lozi i razvoj gljivičnih bolesti, preko dana ne dopušta razvoj previsokih temperatura na kojima bi izgorile arome, a preko noći dodatno rashlađuje vinograd što je također vrlo korisno za očuvanje kiselina i svježine u grožđu i, poslije, u vinu.

Navodnjavanja nema. Trsje je sađeno gustoćom od 6500 loza na hektar i održavano uzgojnim oblikom niskog kordonca s kratkim rezom, što omogućuje nizak prinos po panju a to je preduvjet za veću kakvoću ploda. U berbi pri tehnološkoj i fenolnoj zrelosti grožđe ima niski pH (bitno), dobru ukupnu kiselost, slanost (mineralnost) i visoki slador, u vinu, koje je suho, i visoki alkohol (15 vol %). Podrum: 14 dana maceracije grožđa i alkoholne fermentacije, potom dozrijevanje, u prvom periodu, na finom talogu u novim i rabljenim hrastovim bačvama u vremenu od dvije godine, u posljednjem razdoblju dozrijevanja vino bude sedam puta pretočeno kako bi se posve izbistrilo i takvo, bez bistrenja enološkim sredstvima i bez filtracije, punilo u bocu. Vino Medea Merlot Punta Greca proizvedeno je u ograničenoj količini od 7000 litara… ♣

Enogastronomija i turizam: lice i naličje divljači – zaboravljeni okusi

GRAN CORONICA CONCERTO PER LA SELVAGGINA!

            Teatro Gran Moreno, zaselak Koreniki blizu Umaga. Concerto grosso per la selvaggina. Autori & dirigenti: Moreno Coronica & Ana Morgan. Koncert za divljač! Sve po pravilu, redosljedom: andante, allegro, allegro con brio, fortissimo, pa moderato decantabile, pa allegro gioioso…

Pogled u kušaonicu gdje je bio ručak. Zdravica za tatu Ottaviana i mamu Rosu

                S jedne strane glazba tanjura s blistavim naličjem divljači iskazanime vinogradarskom osvetom kroz zaboravljene okuse, s druge strane kristalni zvukovi skupocjenih čaša zacrnjenih zaraznim Coronicama GranTeranom i Grabarom..!

Svako zlo za neko dobro, kaže poslovica. Tako npr. vinogradaru i ne treba baš uvijek očajavati kad u (svom) trsju vidi neku divljač, pogotovu veću. Ponešto od onoga što se kao mogući štetnik pokaže u vinogradu može, kao nadoknada počinjene štete na lozi, završiti u hladioniku, zamrzivaču, a ono što slijedi ogledat će se u, kako se lijepo dosjetio izraziti se ugledni istarski vinogradar i vinar Moreno Cornica, upravo u divnim zaboravljenim okusima divljači.

Andante, adagio, allegro, allegro con brio, forte-fortissimo, moderato decantabile… Doček kod obitelji Coronica, uz pjenušac COdue, novo mlado maslinovo ulje Monte Castiglione Selection i pâté od patke s domaćom muštardom, potom uz juhu od fazanke s mesnim okruglicama i gljivama i s Malvazjom 2017, a poslije toga stigli su tortelloni s nadjevom od mesa šljuke i s dunjom, kao i Gran malvazija 2017. Za Gran Teran i – Gran Decanter!

U suradnji s prijateljima – vlasnicima znane istarske konobe Morgan iz Brtonigle, za grupu privatnih i poslovnih prijatelja Moreno Coronica odlučio je kod sebe u prostranoj kušaonici novog podruma sagrađenog uz obiteljsku kuću u selu Koreniki kod Umaga, prirediti druženje upravo uz zaboravljene okuse divljači, te uz svoje Gran Malvaziju, Gran Teran i Grabar (po meni također kategorija Gran). Ne samo vinogradarstvo i proizvodnja vina te maslinarstvo, nego je i lovstvo dugačka tradicija u obitelji Coronica pater familias koje je, još čili, 92-godišnji Ottaviano a mater familias koje je, također vrlo čila, 82-godišnja Rosa, nekad majstorica za prigotavljanje specijaliteta od suprugova ulova. Gran Moreno, kao treća i kakvoćom vina i maslinova ulja te u poslovnom smislu čini se daleko najuspješnija gerenacija u obitelji, pozvao je k sebi na druženje uz razgled (vožnjom turističkim vlakićem) nekadašnjeg carstva stoljetnih hrastova Boscogrando a od prije nekoliko desetljeća odličnog (sada njegovog) vinograda Boscogrando, zatim uz obilazak njegova Parka maslina, pa obilazak novog podruma i, onda, u nedavno uređenoj kušaonici, i uz ručak na bazi divljači popraćen njegovim vinima. Bila je to prilika podsjetiti se na zaboravljene okuse divljači naime Moreno sa žaljenjem naglašava kako se u novije vrijeme u Istri donekle zanemaruje prigotavljanje jela od divljači, srećom chefica Ana Morgan i konoba Morgan ostali su joj uvjerljivo vjerni, i kušati (uživati!) GranTeran 2015 koji je lani na Decanterovu ocjenjivanju osvojio zlatnu medalju (po meni trebao je i veliku zlatnu!), zatim izvrstan pjenušac od malvazije odličnog naziva CO due (tri godine na kvascu u boci nakon druge fermentacije!), pa malvazije iz 2017 (baznu i GranMalvaziju) rađene novim stilom kojime Coronica izbjegava doticaj bijelog vina s drvom, te osebujne Grabar (cabernet sauvignon i merlot) i Gran Teran iz berbe 2016, sada aktualne na tržištu.

Domaćini Moreno Coronica sa suprugom Suzanom, s vlasnikom konobe Morgan Joškom Morganom te s predsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom (stoji)

Ekipa konobe Morgan: chefica Ana Morgan, njen brat Marko, te, u bijelome, kuhari Vjekoslav Podunavac i Ivan Pandžić

U veselom gotovo šestosatnom druženju nekih 60 a možda i 70 nazočnih – uz domaćine je gostiju (sommelijera i ugostitelja, hotelijera, chefova, diplomata, novinara… ) bilo ne samo iz raznih krajeva Hrvatske nego i iz Slovenije i Italije, vrijeme je proletjelo začas, za nadati se da je na plodno tlo pala poruka koju su ovom prigodom protagonistima-kreatorima eno-gastro scene i turističke ponude na našem najvećem poluotoku uputili Coronica i obitelj Morgan da je i te kakav adut na istarskome tanjuru, uz ribu i boškarina, i divljač!

Među gostima – ugledna opatijska ugostiteljska i sommelijerka Danijela Kramarić sa suprugom, te znani splitski chef Braco Sanjin

Dodao bih i ovo: vrijedilo bi za Coroniku i za konobu Morgan da razmišljaju o tome da ovakvo događanje i takva događanja na razne gastro-teme dakako uvijek s naglaskom na ono tipično istarsko ponove na visokom nivou i uz plaćene ulaznice u nekim drugim sredinama u Hrvatskoj ali i izvan granica Lijepe naše, kao gosti nekih boljih restorana u tim drugim sredinama. Takva gostovanja mogla bi lijepo poslužiti kao model kako učinkovito propagirati komparativne prednosti pojedinoga područja u turizmu. Za uzvrat, bolji restorani iz drugih sredina mogli bi povremeno prezentirati svoje posebnosti i specijalitete vlastitoga kraja u kušaonici Morena Coronike u Istri s time da se gostujuća jela ili barem dio njih adekvatno spoji s Morenovom kapljicom.

Prostor Boscogrando, nekad znan po stoljetnim hrastovima, a sada znan kao visokovrijedni vinograd na istarskoj crvenici (terra rossa, duboko tlo, s dosta gline koja dobro zadržava vlagu, te s puno željeza i raznih minerala). Takvo tlo posebno je pogodno za teran i cabernet sauvignon, koji za dozrijevanje traže puno sunca i koji ne smiju biti u stresu od suše. Obitelj Coronica tu ima 21 hektar pod trsjem, ali pomalo se i širi, ukupni potencijal Boscogrando je 30 hektara. Gustoća sadnje terana za Gran teran je 6250 trsova/ha, a rod je do najviše 1 kg grožđa po trsu. Uz vinovu lozu su i nasadi masline. Moreno Coronica ima oko 450 stabala masline i godišnje, ovisno o kakvoći sezone, proizvede između 400 i 700 litara odličnog maslinovoga ulja, sorte su istarska belica, crnica, i buža te, u maloj mjeri, talijanski leccino. Coronica ne rabi herbicide, sistemike, umjetna gnojiva, od materijala iz vinograda radi kompost za gnojidbu

Dragulji Plešivice

ANA GRGIĆ IZ LOKOŠIN-DOLA

Izvornost i iskrenost, sjajan spoj rustikalnoga i domaćeg tradicijskoga (ambijent, namirnice uglavnom iz vlastita uzgoja i proizvodnje) te maštovitosti i rafiniranosti modernoga (kreacija-izvedba jela, posluženje), kontinuitet.

Doček punih ruku: chefica Sanda Braje, izletište Vinogradarska kuća Braje

Sanda Braje, chefica izletišta Vinogradarska kuća Braje u Lokošin-Dolu kod Mladine i u općini Jastrebarsko, na određeni način jeste plešivička Ana Grgić. Mogla je u kuhinji ostati na uobičajenom naresku i klasično prigotovljenim pečenicama i češnjofkama, pečenju, gulašu, ali izabrala je zahtjevniji put. Inovativni način rezultat kojega maksimalno mobilizira i oko, i nos i nepce gosta, i koji u ruralni prostor donosi dah suvremenog urbanoga ne narušavajući nimalo autentičnost domaćega. Estetski dojam pojačava elegantno, kao u kakvom zvjezdanom restoranu, uređeni stol, s finim pažljivo izabranim tanjurima i priborom za jelo te s voluminoznim kristalnim čašama tankih stijenki namijenjenim vrhunskim vinima i hedonistima koji i te kako znaju što baš takva čaša znači za prvorazredno, pogotovu duže odležano vino.

Plešivica se, nakon što se u zadnjim godinama preko grupe sjajnih vinogradara/vinara i odličnih vina osobito afirmirala u široj javnosti u svim Bakhovim kategorijama, konkretno visoko kompleksnim pjenušcima, osebujnim mirnim bijelim i crnim vinima od chardonnaya, sauvignona, rizlinga rajnskoga, pinota crnoga ali i dugo maceriranom jantarnom kapljicom, postaje, pomalo, i šire gastro središte.

Vinogradarska kuća Braje i vina Roberta Brajea: rajnski rizling, crni pinot, sivi pinot i crveni veltlinac. Kuća je u Lokošin-dolu kod Mladine, uz vinograde, ambijent vani i unutra lijep. Mogućnost šetnje, u blizini je i biciklistička staza

Uz vinare koji primaju na kušanje vina i eventualno nareska, te restoran Karlo i restoran Ivančić (popularno zvan Galica) koji je u najnovije vrijeme osjetno digao kakvoću ponude, a i vinsku kuću Jagunić što može ponuditi topla jela, tu je, što se tiče hrane, u žiži i vinogradarska kuća Braje, a uskoro se napokon, nakon dugog iščekivanja, treba oficijelno otvoriti i elitni restoran Korak u okviru istoimenog vinogradarsko-vinarskog posjeda. Plešivica eto već može ili će za koji tren, kad i službeno proradi restoran Korak a i kad se – ako se – obitelj Braje odluči organizirati na način da radi stalno i ne više kao sada tek po narudžbi, moći istodobro zadovoljiti i najzahtjevnije nepce, nos i oko i šireg kruga štovatelja fine papice i kapljice.

Obitelj Braje: Robert, Sanda i sin Patrik

Da bi postala i ostala turističkim rajem, što bi, uz održivi pristup priči, bilo logično (tà, kakva li joj je prednost to što se nalazi uz sam autoput Zagreb – more, a i na niti pola sata vožnje od Metropole odnosno, s druge strane, od Karlovca, niti slovenska granica nije daleko…), nužno bi, da se osnaži magnetski učinak, bilo da se svi segmenti lokalnih djelatnosti prikladno poslovno povežu i sinhroniziraju aktivnosti kako bi se lakše i brže stiglo do obećavajućega cilja, konkretno to znači da se svaka strana bolje samoorganizira i da kvalitetno i za opću dobrobit profunkcionira suradnja svih segmenata, od službi koje vode grad Jastrebarsko kao urbanog središta Plešivice i koje bi morale bolje paziti na čuvanje okoliša i brinuti o uređenju lokalnih vrijednih kulturno-povijesnih spomenika i razvoju izletišta (nekad omiljelo izletište Zagrepčana Mladina već godinama djeluje zapušteno, legendarni Erdödyjev vinski podrum djeluje ruševno… vidi se dosta neobrađenih parcela i korova…), preko vinogradarsko/vinskih posjeda i ugostiteljskih djelatnika i domaćih ljudi što nude smještaj za namjernike i turiste, pa do službi zaduženih za promidžbu, marketing.

Domaći sirevi Sande Braje, te naresci Roberta Brajea

Evo u kratkim crtama i kroz nekoliko fotografija kako funkcionira obitelj Roberta Brajea, koju vrijedi posjetiti: Brajeovi su odavna znani kao proizvođači vina – sad Robert gospodari s pet hektara i radi jednosortna mirna vina od veltlinca crvenoga, pinota sivota, rizlinga rajnskoga, pinota crnoga, portugisca, te mješavnu cabernet sauvignona, pinota crnoga i portugisca, a tu su i bijeli i ružičasti pjenušac klasične metode. Ali Brajeovi su odavna znani i kao uzgajivači povrća te, u umjerenom opsegu, svinja, krava, peradi. Robertov otac bio je vješt u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama dobra kuharica. Dio vještina od oca usvojio je Robert, a dio znanja od Robertove mame odnosno svoje svekrve preuzela je Robertova supruga Sanda, koja je od početka pokazivala ne samo volju nego i veliki talent za kuhanje. Dok se Robert s vremenom razvijao kao vinogradar i vinar te kao majstor za svinjariju (kolinje, kobasičarstvo, šunke…) dotle se Sanda razvijala kao prerađivačica mlijeka u maslac, vrhnje, sir, kao proizvođačica pašteta i kao kuharica i slastičarka, i to na višem nivou, težila je onome što se naziva haute cuisine. Kad su Brajeovi u svom prostranom dvorištu uz stambenu zgradu i uz vinograde podignuli oveću drvenu kuću obitelj se okrenula i ugostiteljstvu, međutim ne na način da vodi stalno otvoreni restoran i tipa kakvi su drugi lokalni objekti, nego da kuća bude otvorena samo za namjernike koji će doći na kušanje vina i nareska a da se veće grupe – u prostor u unutrašnjosti može se komotno smjestiti 80 osoba – i na topla jela dakle kompletne ručkove odnosno večere – obroci kakve ih vidi Sanda zahtijevaju dosta vremena za prigotavljanje naime Sanda očekuje da posjetitelji izađu iz kuće impresionirani – primaju goste samo po najavi. Osim na degustaciju vina i narezaka, Brajeovi goste primaju u dogovorenim terminima na ručkovima, na proslavama vjenčanja, rođendana, krštenja, kod njih je moguće za razna poduzeća organizirati i razne prezentacije koje će završiti bogatom zakuskom, bio sam na jednoj izvrsnoj kad je neke svoje nove programe predstavljala kompanija Croatia Airlines. Sad Robert i Sanda iskustvo i znanje prenose na sina Patrika, koji je student vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i na kćerku…

Plešivička brusketa – prepečeni domaći kruh s paštetom od pačje jetre te s komadom fileta od košute, i domaća češnjovka u štrudli

Češnjovke pečene s rajčicom

Prije nešto više od godine dana revija Svijet u Čaši i Hrvatski radio te čelnik međunarodnog festivala vina i delicija Zagreb Vino.com bili su na prezentaciji sjajnog menua u režiji chefice Sande Braje, a sad nas eto ponovno, na prezentaciji novih Sandinih kreacija. Evo kroz nazive ali, unutar priloga, i kroz fotografije, što je Sanda Braje priredila ovaj put:

Juha od gljiva, pačja prsa sous vide, pečena i zapečena patka s mlincima, juneći ossobuco

Predjelo: selekcija domaćih sireva Sanda – svježi s vlascem, s bučinim košticama te domaći sušeni kravlji. Pratitelj u čaši: Crveni veltlinac Braje 2018. Posluženo na drvenom pladnju iz radionice majstora Igora Zlatkova: prepečene kriške domaćeg kruha s paštetom od pačje jetre i sa džemom od luka na redukciji od portugisca i šećera. Posebno: prepečene kriške domaćeg kruha s nadjevom od karamelizirane ljutike i s komadom fileta od košute izravno iz lovišta. Naresci Braje: salama od košute, salama od medvjeda, kobasica tipa kulenove seke od svinje stare četiri godine, buđola. Pratitelj u čaši: Portugizac Braje 2019

                Toplo predjelo: češnjovke (obitelji Braje!) na tri načina – u štrudli (savijača), pečene s rajčicom, te najprije kuhane pa zapečene. Kao prilog: krema od batata, te salata od sirovog domaćeg kiselog zelja, jabuke i luka, s domaćim vrhnjem. U čaši: Portugizac Braje 2019.

Juha od vrganja s domaće tučenim vrhnjem. U čaši: Rajnski rizling Braje 2018

Prvo glavno jelo: pačja prsa sous vide, pečena dugo na 63 stupnja Celzija , s domaćim raviolom punjenim komadićima kruške i umakom od redukcije portugisca s cimetom i klinčićem. U čaši: Crni pinot Braje 2016 (aktualan na tržištu)

                Drugo glavno jelo: patka tri sata pečena na pačjoj masti u pećnici i potom u tavi zapečena, prilog – domaći mlinci

Treće glavno jelo: juneći osso buco s povrćem i crnim vinom, te domaći raviol punjen svježim sirom. U čaši: kušanje dvaju crnih pinota – 2019 i 2018, iz bačve, te, za piće, Crni pinot 2017 koji će uskoro na punjenje, i spomenuti 2016.

Slatka janjetina

Kruška kuhana u crvenom veltlincu, poslužena s domaćim sirom na Sandin način

Prijelaz na desert: Slatka janjetina (zapravo slana, ali slatko se jede!), klasično na domaćoj masti i u pećnici pečeni komad janjetine. U čaši: Sivi pinot Braje 2000 (riječ je o godini rođenja Robertova i Sandinog sina Patrika). Podastrto je i prvo Patrikovo vlastito vino – mješavina u amfori četiri mjeseca maceriranih pinota sivog, traminca crvenog i veltlinca crvenog iz 2019, krajem veljače vino je trebalo biti pretočeno na barem polugodišnje dozrijevanje u drvene bačvice.

Slatki desert: kruške kuhane u crvenom veltlincu začinjenime cimetom i limunom te popraćene kremom od domaćeg svježeg sira, te savijača od višnje. ♣

Vino iz mora

BAROLO i BARBARESCO POSTAJU NA PAGU CORRAL WINES

            Je li itko mogao pretpostaviti da će svjetski slavni barolo i barbaresco – na našem Pagu postati Corral Wines? A, istina je! Marko Dušević, zadarski uzgajivač školjaka i račića Adriatic Shell na lijepoj površini u uvali paškog akvatorija, prije sedam godina odlučio se kao ljubitelj i plemenite kapljice i kao osoba koja živi na izrazito turističkom području stvarati Corral Wine, konkretno polagati butelje vina u podmorje na dodatnu obradu, ma što to dodatna obrada bilo, da li (samo) nov, interesantan izgled boce obrasle koraljima i travama, ili pak (i) određeno poboljšanje u organoleptici, ili pak (najvjerojatnije) i jedno i drugo.

Corral Wines u restoranu Fino & Vino: Marko Dušević objašnjava, a sommelieri Krešimir Šesnić, voditelj restorana, i Marin Galinac rastaču uzorke

Vina ispod mora, Fino & Vino: nekako najbolji dojam i kao vina iz podruma (bez mora) i kao vina iz mora ostavili su Barolo 2015 Brune Grimaldi i Barolo Bussia 2015 Stefana Bolmide. Inače lijepim se pokazao i originalni Nebbiolo 2015 Edoarda Sobrina, ali Sobrinova podmorska verzija, radi usporedbe, još nije bila gotova i donesena na prezentaciju

Startao je, Dušević, logično, s hrvatskim vinom, a eto malo-pomalo za svoju ideju zainteresirao je i strane proizvođače, pa je u najnovije vrijeme skupio lijepu količinu pijemontskih barola, barbaresca, nebbiola i barbere ali i ponešto amaronea iz Veneta te ih neko vrijeme, uglavnom ne više od 10 mjeseci, držao u kavezu u svom podmorskom vinskom podrumu, ne bi li im jadransko ljuljuškanje dalo novu dimenziju (u organoleptici i plasmanu). Ovih dana u zagrebačkom restoranu Fino & Vino Marko je održao prezentaciju tridesetak pijemontskih vina od kojih su neka i od vrlo cijenjenih tamošnjih vinara, primjerice od kuća Pio Cesare, Bruna Grimaldi, Edoardo Sobrino, Silvano Bolmida, Ettore Germano…., ali i par crnih vina iz veronske okolice, kao i nekoliko slađih do jako slatkih, npr. zeleni veltlinac od čuvenog Nicolaihofa iz austrijskog Wachaua i visoki predikat Triptih 2013 od našeg Bodrena.

I tako su, eto, pijemontske vinske legende na Pagu postale Corral Wines! Butelje iz vana obrasle koraljima, i mogle bi se kad se vino popije iskoristiti kao lijep ukrasni predmet, a vina organoleptikom različita, budući da je na kušanju bilo istih uzoraka bez mora i s dodirom mora kapljicu se moglo kušati u dvijema varijantama i usporediti ih pa vidjeti kako su neka bila izvrsna u obje varijante, neka su bila bolja bez mora (možda i zato što je kroz čep more u manjoj količini prodrlo u bocu i napavilo stanoviti nered), a neka iz mora bila su bogme za nijansu finija, mekanija, nježnija, kao da ih je blago zibanje malkice ubrzalo u razvoju i povećalo im pitkost…

Ako me sjećanje ne vara, prvi ili jedan među prvima koji se – a bilo je to prije dosta godina – dosjetio staviti gotovu butelju u vodeni vinski podrum bio je francuski vinogradar i vinar iz područja uz rijeku Loireu. Potom su se raširile vijesti o dosta drugih vinskih poduzetnika koji su također htjeli doznati kako funkcionira podrum ispod vodene površine, ali ti su butelje stavljali pod more, što je bitna razlika jer ako ništa drugo more je slano, i mogući njegov prodor kroz pluteni čep do vina ostavlja sasma drukčii učinak na vino od onoga u doticaju sa slatkom vodom. U Hrvatskoj je prije nešto godina butelje pjenušca od žlahtine pod more počela stavljati PZ Vrbnik, i na tome raditi dobar posao, naime nakon stanovitog vremena butelje su krasno pokrile alge i taj njihov novi i ukrašeni vanjski izgled omogućio je plasman butelje po čak 1000 kuna, višestruko skuplje od podrumskog pjenušca. Po Duševićevim riječima, takvih koji eksperimentiraju s buteljama ispod mora danas je popriličan broj, najmanje njih dvadesetak.

Marko Dušević namjerava od ovoga morskog toucha napraviti međunarodni biznis većih razmjera, ali hoće li mu to poći za rukom vidjet će se. Isprva je, zainteresiravši proizvođače kao sugovornike za projekt, butelje dobivao, a sad su se donacije bitno smanjile, u najnovije vrijeme butelje kupuje. Dušević navodi kako je uspio u SAD naći nekoliko jakih uvozničkih i distributerskjih kuća za vino koje su mu oko projekta zainteresirane u određenoj mjeri novčano pomoći.

Suočen je međutim s dosta problema, naime mora kroz kontakt s vinarom pa i kroz kušanje vina saznati je li vino kad ga se kreiralo bilo predviđeno za duže odležavanje u boci te je li za zatvaranje butelje korišten uistinu vrhunski pluteni čep odnosno neki novi visokokvalitetni konstruirani čepovi tipa DIAM-a, tako da sigurnost da voda iz rijeke odnosno more neće uspjeti kroz ili uza stijenke čepa pronaći put do vina u butelji. Marko će još morati sa sigurnošću utvrditi i optimalnu dužinu čuvanja pojedinog tipa vina pod morem. Kroz posljednjih sedam godina ustanovio je, kaže, kako se u prvih šest mjeseci ležanja vina pod morem, gdje je temperatura stalna, otprilike kao i u vinskom podrumu, i gdje je za razliku od situacije u podrumu gdje je leži polegnuta i nepomično, stalno u laganom pokretu od strujanja. Iznosi mi kako mu dosadašnje iskustvo govori da bi optimalna dužina boravka butelje pod morem bila do 10 mjeseci odnsno jednu godinu, istraživanja na taj aspekt idu dalje. Zatim, javlja se i pitanje koje je doba godine optimalno za stavljanje vina pod more, dosadašnje Markove spoznaje o tome svode se na to da postoje dva termina, jedan je proljetni, konkretno svibanjski, kad se priroda budi i kad temperatura mora pomalo raste, tada butelja može izvana dobiti lijepi sloj od morskih algi i koralja kao kompaktan i čvrst ukras, a drugi je termin jesenski, kad temperatura mora pada da bi se spustila do oko 12 odnosno 11 ili 10 stupnjeva Celzijevih, taj je manje podesan za stjecanje ukrasa po butelji a čini se povoljnijime za promjene u organoleptici. Prije nekoliko godina, praktički još na samome početku bavljenja podmorskim vinom Marko Dušević Adriatic Shell & Corral Wine priredio je degustaciju podrumskih vina i istih tih etiketa njegovanih neko vrijeme pod morem, i pokazalo se općenito da je boravak vina pod morem, kao, malo ubrzao razvoj kapljice, ona vina koja su bila proizvedena vrlo korektno, bez mane, djelovala su mekanije i nešto pitkije od onih bez mora. I na ovoj degustaciji sada u Fino & Vino činilo mi se isto, uzorci su upravo na temu mekanosti i stupnja spremnosti bili od sorte nebbiolo, znane po snažnom taninu i visokoj ukupnoj kiselosti. Tako eto da bi ponajviše proizvođači plemenite kapljice od takvih izrazito taninskih sorata mogli biti jače zainteresirani za sudjelovanje u Corral Wineu, jer imali bi vino nešto ranije mekanije i spremnije za šire tržište, a k tome i butelju obraslu koraljima i algama kao ukras. Za uspješan biznis Corral Winesa Marko Dušević mora u svakom slučaju biti 100 i više posto siguran da je vino bez mane i da je priređeno za trajanje na duži rok, zatim da je za butelju korišten visokokvalitetni zatvarač koji neće propuštati vodu odnosno more u bocu, a svakako je bitno i to da se riješi pitanje etikete. S obzirom da papir more pojede a koralji prekriju, svaki proizvođač koji pristane na sudjelovanje u Corral Wineu i ustanovi da boravak pod morem ako nije poboljšao vino nije ga ni za trunku osiromašio ili drukčije mu naštetio u odnosu na podrumski original želi kupcu i jasno pokazati o kojemu vinu riječ i da je on proizvođač. Najvjerojatnije kao rješenje dolazi etiketa kao provjesnica. ♣

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

_________________________________________________

Vino & glazba

POP VINUM & MUSICA

U više navrata svjedočili smo pokušajima spajanja Bakhova nektara, delikatesa na tanjuru i glazbe, nekako najčešće koncept je bio prirediti mini-festival plemenite kapljice i u istom prostoru u isto vrijeme praktički više kao kulisu nego kao jednako vrijednog protagonista instalirati neki glazbeni sastav odnosno disko-džokeja da sviraju dok publika obilazeći stolove s vinarima i ponuđačima specijaliteta kuša vino i hranu. Stari vuk s glazbene scene i veliki gurman klavijaturist Tihomir Pop Asanović, znan kao član popularnih rock-sastava poput npr. grupe Time, a sada voditelj, jako kaže, rock jazz fusion muzičke skupine Pop, Sabrina Kebiri & Prijatelji, nakon što je nedavno izdao album CD Povratak prvoj ljubavi kao svoj projekt s time što su mu potporu dali kolege Vlatko Stefanovski, Vadran Božić, Dragan Jelić, Primož Drašić, Jani Moder, Amir Grizman, krenuo je u sljubjivanje hrane, vina i muzike na neki svoj način. Prvog dana veljače sa spomenutom svojom ekipom u zagrebačkoj kavani Johann Franck na Trgu bana Jelačića u središtu Zagreba priredio je večernji show na kojemu je brojnoj publici prezentirao novi album Povratak prvoj ljubavi, zatim jela, tipično zimska, koja je za tu prigodu osmislio i prigotovio njegov prijatelj splitski publicist duboko fokusiran na svijet glazbe i na svijet eno-gastronomije Zlatko Gall, inače i autor nedavno izdane knjige o legendarnome Oliveru Dragojeviću, a za vina su se za ovaj put pobrinule dvije vrsne makedonske vinske kuće Bovin i Tikveš. Pop Asanović inače planira i turneju Od Vardara pa do Triglava!

Tihomir Pop Asanović, Sabrina Kebiri & Prijatelji u Johannu Francku (Julio Frangen)

Pop Asanović, Zlatko Gall kao kuhar u Johannu Francku i Julio Frangen kao degustator Gallovih kreacija

Tihomir Pop Asanović i Zlatko Gall te Pop Asanović sa Sabrinom Kebiri

Prijedlog Popu Asanoviću, koji inače planira uskoro prirediti veliki glazbeni spektakl u vinogradu jednog od istaknutih hrvatskih proizvođača Bakhova nektara, je da se veže uz nekoliko vinarija čija vina osobito cijeni i da postane na određeni način ambasador tih vinarija i njihovih vina najprije po cijelom prostoru Balkana, a onda i znatno šire… ♣

__________________________________________­­­­­­­­­­­­­­­­­________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju / Hints to the smart purchase

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ –  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or wait  •   ⇒ – čuvati/wait  •   – trošiti svakako uz hranu/drink with food

SVIJET u ČAŠI Kronika – 12.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Otok Hvar, južna strana, s glasovitim vinogradskim pozicijama Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala / Southern Dalmatia, island of Hvar, south-southwest facing slopes with the grand cru and premier cru quality vineyards Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advent 2019: ČVARAK u DRUŠTVU s PJENUŠCEM ⦁ Sličice iz predbožićnog Zagreba: DRELE KAD KUHA VINO / CHEESE DADO s DEMOGRAFSKIM PROGRAMOM / BRATSTVO i JEDINSTVO TE JALTA PRED VITRINOM / ROUGEMARIN CITY: WE LOVE THE LOCAL FOOD, BUT NOT SO MUCH THE MOTHER LANGUAGE ⦁ SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU ⦁ ORAŠAR ESPLANADINE ANE GRGIĆ ⦁ Hedonizam i zdravlje: BADNJAK u ZNAKU GADUSA ⦁ Hedonizam i zdravlje: MASLINOVO ULJE KAO IJEK, SAN ROCCO KAO AMBULANTA ⦁ Ne s jelom u otpad!: WWF i GASTRONOMADI PROTIV BACANJA HRANE ⦁ Gran odluke: MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO ⦁ Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića: VINORETUM INTERNATIONAL ⦁ Novo ruho moslavačkog cro-aduta: ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO? ⦁ U novu godinu s novim vinskim časopisom: VINUM IN No. 2, SRETNO! ⦁ HENDRIXOV MOST ⦁ NAGRAĐENI NA CRO-AGRO 2019 ⦁ Wine OS 2020: ATRAKTIVNE RADIONICE ⦁ SUMMA LAGEDER 18-19. TRAVNJA 2020. ⦁ SVIJET ŽENA u VINU

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2019 – BUYING GUIDE

__________________________

Advent 2019

ČVARAK u DRUŠTVU S PJENUŠCEM!

Ne Bad Company, nego Excellent Company: čvarci i pjenušci Šember brut, Jasminka Vuglec, Sanabor Pallidia i Monteclassico Monterosso

Mogu li se – izvorno jeftina – selska namirnica koja se konzumira praktički prva nakon kolinja, i piće – od vajkada – s aureolom pripadnosti visokom društvu uspješno podružiti? O ooo, DA! Čovjek bi se iznenadio kako ne samo rafnirane kulinarske kreacije na tanjuru nego i namirnice s pedigreom rustikalnoga mogu na radost gourmeta, po naški gurmana, pokazati sjajan suživot s pjenušcima, Jednako kao i s toliko raznih tipova odličnih (i osobito skupih!) mirnih vina, sve te skupocjenosti odlično prijaju s hranom pripremljenom s pažnjom bez obzira je li hrana stilom rustikalna ili je rafiniranog tipa.

Prisjećam se nekih davnih vremena kad je slovenski šampanjer mr. Janez Istenič, s vinogradima i podrumom na Bizeljskome, odmah kod našeg Klanjca, pozvao k sebi na selo na pressicu u povodu izlaska na tržište njegove tada nove najgornje linije šampusa Prestige. Nakon prezentacije noviteta slijedio je domijenak, i to vrlo raskošan, tada sam prvi put doživio spoj otmjenoga i pučkoga, naime domaćin je, bez predrasuda, hranu naručio iz obližnje Gostilne Šekoranja, onda je uz Reziku, suprugu legendarnog bizeljskog gostioničara Renéa Sinea Šekoranje, aktivna u proizvodnji namirnica te u izboru namirnica i u prigotavljanju jela u kuhinji bila i Sineova mama, znana kao baka Šekoranja. Na Isteničev stol i do elegantnog servisa tanjura i pribora (bešteka!) stigle su domaće krvavice, domaće češnjovke, pečenice, domaće kiselo zelje, restani krumpir, grah salata s bučinim uljem… A u čaši – pjenušci No1 (Janez Istenič nekad je bio uspješni nogometni golman!), Gourmet bijeli i Gourmet Rosé, te, dakako, nova linija Prestige… BINGO! Kobasice sjajne, kiselo zelje i restani krumpir u svojoj rustikalnosti prvoligaški, a staleški visoki pjenušci, točeni u prikladnu kristalnu čašu tankih stijenki, punoćom, svježinom, finim sitnim mjehurićima, dotjeranošću pokazali su se odličnim partnerom jelima ponuđenih kroz ovaj zaista pedantno pripremljeni kolinjski domaći ručak. Pobijeno je bilo uvriježeno mišljenje da pjenušac mora biti samo u visokom društvu cijenjenih oblizeka poput npr. kamenica odnosno lososa itd. a koje ponekad performansom znaju objektivno biti i na nižoj razini od te neke plemenitaške reputacije što ih po automatici prati…

Pjenušac i čvarci, buncek, pečenice, krvavice, kiselo zelje, te repnjak (zmska savijača s ribanom repom, ljetni pandan joj je bućnica!)

A, zašto čvarak i ne bi s pjenušcem činio atraktivnu kombinaciju? To više i zato što je – to će valjda sada kao opravdanje odgovarati i onima koji paze više na staleže i pedigre nego na suštinu – eto došlo vrijeme da se po kilogramu taj čvarak, dobiven ne primarno od mesa nego od špeka i sala uz koji se prošverca kakva mesna mrvica…, po kilogramu danas vrlo skupo prodaje, dakle i CJENOVNO je dobio na cijeni…

Nužno je tek da, kao što se i pjenušac radi s više ambicije (mada kod nekih vinara uvjerenih da će se provući ne i uvijek s dovoljno više ambicije i požrtvovnosti!), čvarci budu dobro napravljeni, prhki a istodobno na svoj način i sočni, ne preprženi (pregoreni), ne glomazni te ne prestisnuti do stupnja žilavosti i osjećaja tvrdoće koštice od pri rezanju table špeka na kocke za topljenje moguće zaostalih komadića kožice odnosno mesa,

Kombinacija čvaraka i pjenušaca bila je dobra tema za vinsku radionicu – specijalno pripremljenu u restoranu Vuglec–breg u Hrvatskom zagorju – kao uvod u sljedeću radionicu na temu pjenušaca na posjedu Penine Istenič mr. Janeza Isteniča na Bizeljskom pa, odmah potom, i u ocjenjivanje pjenušaca početkom prosinca 2019. u Zagrebu, priređeno vezano uz već tradicijski, 4. Salon pjenušavih vina planiran za 31. siječnja 2010. u Zagrebnu u hotelu Dubrovnik, a ubrzo poslije – 14. veljače 2020. – i u Ljubljani.

Radionicu Magnum Monday – Pjenušac i čvarci organizirala je i na poznatom zagorskom eno-gastro i turističkom odredištu Vuglec breg na Vuglec-Bregu moderirala prof. Marija Vukelić, Zagrepčanka koja sa svojom promocijskom tvrtkom Zlatne riječi vrlo aktivno sudjeluje u cro-slo projektu Saloni pjenušaca Zagreb & Ljubljana i koja je i direktorica četvrtog Salona pjenušavog vina u Zagrebu ali i direktorica, za Zagreb, slovensko-hrvatskog projekta Vinski Univerzum što s 2020. po prvi put ulazi u Hrvatsku. Predstavnici medija i partneri događanja mogli su, uz vodstvo sommelijera Darka Lugarića Agave, koji je nastupio i u ime Hrvatskog sommelier kluba, kušati naslijepo četiri pjenušca (dva hrvatska i dva slovenska) s dvije vrste čvaraka (jedni stisnuti do daske, a drugi ne baš tako do kraja pa su imali malčice masnoće, dovoljno da ih se svrsta u zasebnu grupu), i s pogačicama od čvaraka, po domaće zvanima kram-pogačice a internacionalno čvarkuše.

Degustacija čvaraka i pjenušaca na Vuglec-bregu

Kod Vugleca – najava Salona pjenušavih vina u Zagrebu i Ljubljani: Darko Lugarić, Zdenko Šember, Jasminka Šaško, Boris Vuglec, Marija Vukelić, Ivanka Šember i Špela Štokelj (Julio Frangen)

Darko Lugarić objasnio je kategorije pjenušavih vina prema ostatku šećera te, tijekom kušanja i vrlo interaktivne radionice, vodio uzvanike na stručan ali lako razumljiv način kroz sljubljivanje. Pjenušci koji su se kušali sa čvarcima:  Sanabor Pallidia brut nature, NV (malvazija istarska, 35 mjeseci na kvascu u butelji, 13,3 vol %) i Monte Classico zero dosage NV od kuće Monterosso koja trsje ima u Istri i na slovenskoj i na hrvatskoj strani, zatim Jasminka NV demi-sec od Vugleca i Blanc de Blancs 2013 brut od Šembera. Mislim da i u ime svih nazočnih na radionici – od vinara prisustvovali su domaćin Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško te Zdenko Šember, a iz Slovenije je osobno stigla Špela Štokelj s granice Vipavskog vinogorja i vinorodnog Krasa – mogu i ponovno reći da pjenušac i čvarci idu lijepo skupa. Uđemo li u raščlambu, evo: čvarci su bili kako treba posoljeni, oni do kraja stisnuti i posve prhki. Druga grupa čvaraka bila je ne tako do kraja ali ipak vrlo solidno stisnuta, komadići su zbog te malenkosti masnoće lakše klizili grlom i, rekao bih, pružali doživljaj više. Pjenušci su bili različiti po stilovima i ostatku sladora, kazao bih da je u startu više trebalo više paziti na redosljed njihova posluživanja, tako da linija bude uzlazna, primjerice kao što je savjetovano da se najprije kušaju posve prhki čvarci, potom oni malčice masniji i onda da na red dođe čvarkuša odnosno još i čvarak zajedno s njom, tako je, po meni, trebalo i poredati pjenušce: najprije Monte Classico, potom Šemberov 2013, pa Pallidia 36 mjeseci na kvascu i na kraju vrlo aromatična poluslatka Jasminka, takva zbog toga što su kao ekspedicijski liker poslužili visoki predikati Vuglecovog prijatelja i susjeda Borisa Drenškog Bodrena. Iako je Jasminka i kao slatka sasvim dobro popratila čvarke, i to, po meni, one masnije pa i u kombinaciji sa čvarkušom, ne smatram da bi je trebalo preporučivati baš i uz čvarke, ona je izvan kategorije, i ipak aromatski, zaobljenošću i slasnoj kremoznosti uvjerljivo bolje pripada slatkom desertu, posebice kakvoj dobro nafilanoj orehnjači (kakvu Vuglec zna imati!). No dobro je da je ipak Jasminka ovdje servirana, radionica je bila i zamišljena da se kuša nešto drugo, da se nešto sazna i nauči. Vrlo profinjena Pallidia, iako je odlično prijala uz čvarke, prekompleksna mi je bila za čvarke i, osobno, radije bih je ipak pričuvao za uz neko kompleksno jelo iz slane kategorije. Monterossa Classic u ovoj mjehuričavoj konkurenciji i s čvarcima? Za nj bih se opredijelio kao pratitelja do kraja stisnutih, prhkih čvaraka. A u izboru dobitne, najbolje kombinacije sa čvarcima koje smo kušali opredijelio bih se, i to za spoj s onim nešto slabije stisnutim čvarcima, među spomenuta ponuđena četiri pjenušca za odličan Šemberov Blanc de Blancs s dodanom vrijednosti, koji bi svakako sjajno prijao uz neko kompliciranije jelo. ♣

Boris Vuglec ponosno poslužuje svoj pjenušac!

O PROJEKTU VINSKI UNIVERZUM – U nastavku degustacije čvaraka i pjenušaca pa potom i uz Vuglecov kolinjski ručak predstavljena je akcija Vinski Univerzum koja nam, kako je rečeno, dolazi iz Slovenije. Riječ je o obrazovno-promocijskoj priredbi, prvi put organiziranoj u prosincu 2015. u Ljubljani. Ona je odmah, sudeći po reakcijama posjetitelja i vinara, polučila velik uspjeh. Na događanju se tada okupilo preko 700 mladih, koji su preko vinara–svojih vršnjaka, različitih radionica i festivalskog programa ušli dosta duboko u domenu kulture vina općenito a pjenušaca zasebno. Svake je godine slovenski Vinski univerzum kao svojevrsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. rsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. Sad se eto Vinski unverzum, s ciljem da se širenjem objašnjenja i s mogućnošću kušanja za mlade (nove) potrošače usmjeri prema boljoj kakvoći proizvoda i da se vinare tim podizanjem svijesti novih mladih potrošača o kakvoći dodatno stimulira da  sami stalno dižu pragove kvalitete unutar svoje ponude, prenosi i u glavni grad Hrvatske, vidjet ćemo reakcije ovdje. Vinski univerzum Zagreb 2020 preuzima slovenski model i prilagođava ga hrvatskim uvjetima. Priredba je dakle tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima kao novoj publici, a da vinarima kroz dodatne aktivnosti pokuša otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku. Plan je na priredbu pozvati do 500 studenata iz Hrvatske i inozemstva čija je zajednička želja upoznati vinske priče i vina raznih vinara. Kao uvod u priredbu Vinski Univerzum Zagreb 2020. trebao je poslužiti susret na Agronomskom fakultetu gdje se sa studentima razgovara o vinskoj kulturi, vinorodnim područjima, proizvodnji i degustaciji pjenušaca. Na Vinskom univerzumu u Zagrebu organizirat će se i dvije radionice sa zanimljivim temama. Festival se realizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta, Hrvatskog sommelier kluba te Turističke zajednica Zagrebačke županije. ◾

MASTERCLASS UMJESTO FESTIVALA – Ubrzo nakon radionice Pjenušci i čvarci, na Vuglec-bregu, slijedila je nova radionica posvećena pjenušcu, eto kao i ona prethodna zagorska datumski smještena u punu sezonu kolinja (čvarci) i vrijeme Adventa (pjenušci). I ova druga, a s lokacijom na posjedu Penine Istenič na Bizeljskom, po logici je uvrštena u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme kad su baš pjenušci posebno aktualni. Prijašnjih godina Isteničevi, koji rado kažu kako su najveći obiteljski proizvođači pjenušaca u Sloveniji, priređivali su u prvoj polovici prosinca festival perlica ili, kako oni vele, mehurčkov, za ovu godinu promijenili su koncept i umjesto za festival opredijelili se za manifestaciju drukčijeg tipa od festivala međutim na kojoj bi također okupili brojne pjenušare osobno, zatim krug profesionalaca s eno-gastro scene kao npr. enologe, sommelijere i ugostitelje te vinske novinare, a nije izostao ni treći bitan segment kojim se nužno zatvara krug a to su ljubitelji vina i dakako, posebno pjenušaca, kao potrošači.

Domaćin Miha Istenič (u sredini) s komentatorima pjenušaca i s voditeljem kroz program Valentinom Bufolinom, dopredsjednikom Udruženja sommeliera Slovenije, slijeva su: Željko Suhadolnik, Miran Sirk Bjana, Sergij Cesar, Jure Tomič, Miha i Bufolin, zatim Tomaž Sršen i François Botton Slapšak. Dolje: Janez Istenič

Radionica je tako spojila edukativnu notu, hedonizam i poslovni aspekt. Nazočni proizvođači koji su donijeli svoje zapjenjene uzorke za kušanje – a tih uzoraka bilo je oko 30, među njima i dva iz Hrvatske! – imali su priliku široj publici (prostrana dvorana bila je puna!) prezentirati sebe kao proizvođača i svoj proizvod, S pjenušcima su se – netko s jednim uzorkom, netko s dva a netko i s tri uzorka – pokazali Berkovič, Pinterič, Zagmajster, Albiana, Kerin, Kunej, Marič, Mastnak, Kozinc, Domaine Slapšak, Istenič, Štokelj, Bjana, Ščurek, Silveri, Guerila, Kobal, a iz Hrvatske obitelj Tomac iz Jastrebarskoga (Classic brut nature 2006 i Amfora brut nature 2015). Po jedan član spomenute grupe izabranih enologa, ugostitelja, sommeliera i novinara predstavljene kao svojevrsna stručna komisija, komentirao je po par kušanih uzraka. U toj komentatorskoj grupi bili su, uz domaćina, Janeza Isteniča, znani tršćanski sommelier Sergij Cesar – sada nastanjen u Genevi, zatim François Botton – enolog iz Francuske koji radi za slovenski podrum Domaine Slapšak, pa Tomaž Sršen – publicist-vinski pisac, Miran Sirk – šampanjer kuće Bjana iz Goriških brda, Jure Tomič – istaknuti ugostitelj i sommelijer s restoranom Debeluh u Brežicana, inače član prestižne međunarodne udruge Mladi restorateri Europe (JRE), i Željko Suhadolnik, novinar i vinski pisac iz Zagreba. Kroz program je vodio Valentin Bufolin, dopredsjednik Udruženja sommeliera Slovenije. Publika koja se došla upoznati s pjenucima i pjenušarima i uživati u mjehurićima i prigodnom zalogaju ulaznicu je platila. Lijepo uspjela priredba! ◾

Najnovije! Čep DIAM za najgorljivije zagovornike eko-produkcije

O SALONU PJENUŠAVIH VINA ZAGREBČetvrti Salon pjenušavih vina Zagreb održat će se dan nakon Vinskog univerzuma, konkretno u petak, 31. siječnja 2010. popodne u hotelu Dubrovnik, vrata su otvorena od 15 do 21 sat. Priredba će okupiti, kao i prethodnih godina, četrdesetak izlagača.

Novost u vezi sa Salonom je da se ove godine međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES po prvi put održalo u Zagrebu, a bilo je to u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. Pobjednici – konkretno proizvođači triju najbolje ocijenjenih bijelih i triju najbolje ocijenjenih ružičastih pjenušaca – svečano će se proglasiti i primit će odličja na salonima u Zagrebu i Ljubljani. Za vrednovanje je prijavljeno više od 80 uzoraka pjenušavih vina. Pjenušce je ocjenjivalo 16 strukovno potkovanih ocjenjivača iz regije, podijeljenih u dvije komisije. Predsjednica žirija s hrvatske strane bila je enologinja Ivana Nemet inače zaposlena u PP Orahovica, a sa slovenske enolog Dušan Brejc. U komisiji br. 1 pod predsjedanjem Ivane Nemet radili su Zelinčanka Ivana Puhelek iz vinske obitelji Puhelek Purek, pa slovenski vinski pisac Jože Rozman, zatim sommelijerka Milena Zaharić iz Novog Sada, proglašena u Srbiji najboljom ocjenjivačicom upravo pjenušaca, pa zagrebački sommelier i ugostitelj Darko Lugarić Agava, Špela Štokelj iz vinske obitelji iz Vipave, te enolog Saša Zec. U komisiji br. 2 pod predsjedanjem Dušana Brejca radili su enologinja Antonija Čeme, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kajzer, novinari i vinski pisci Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, zatim slovenska sommelijerka Vanja Mramor, pa Nikola Šember iz znane plešivičke vinske obitelji, i enolog i sommelijer mr. Franjo Francem.

Moji osobni dojmovi s ocjenjivanja, dakako, mogu govoriti samo o pjenušcima koji su potočeni žiriju br. 2. Izdvojio bih kao jače pažnje vrijedne sljedeće pjenušce: Lucidia 2015 extra brut – Vina Sanabor (Primorska Slovenija, Kras, 12,5 vol %, 5 g/lit slador); Cuvée Prestige 2013 extra brut – Kurtalj (Središnja bregovita Hrvatska, Plešivica, 12,8 vol %, 3 g/lit ostatak sladora); Penina Vintage 2011 brut natureZlati Grič (Štajerka Slovenija, Podravlje, 13,0 vol %, 2 g/lit slador); Zlata radgonska penina Ciconia brut 2008Radgonske gorice (Štajerska Slovenija Podravlje, 12,5 vol %, 9 g/lit slador); Penina brut klasična metoda NVPuklavec Family Wines (Štajerska Slovenija, Podravlje 11,6 vol %, 6,8 g/lit sladora); Brut Moscato 2018Family Estate Leber -Vračko (Štajerska Slovenija, podravlje, 12,0 vol %, 9,5 g/lit sladora; za charmat metodu učinilo mi se baš prikladnime kao bazno vino rabiti ono od aromatične sorte ali u posve suhoj varijanti!).

Službeno, najbolje ocijenjeni u bijelim i ružičaastim pjenušcima sljedeći su uzorci:

Bijela pjenušava vina

Prestige extra brut 2013 – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija; 1 a) Penina vintage 2011 brut natureZlati Grič, Štajerska Slovenija; 2) Muscat brut 2010 – Vina Kauran, Štajerska Slovenija; 3) No. 1 brut NV – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija

Rosé pjenušava vina

Bregh rosé brut 2017 – Petrač, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska; 2) Penina rosé brut 2017 – Vipava 1894, Vipavska dolina, Slovenija; 3) Ružica Vinodola brut 2017 – Vinska kuća Pavlomir, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska

U pripetavanju za najboljega: Prestige od Isteniča i Konjiška penina od Zlatog Griča

_______________________________

ŠAMPIONOVA MOGUĆA KORISTJanez Istenič (79) na vinskoj je pozornici i uglavnom u pjenušavom segmentu već više od pola stoljeća. Nakon što je prestao aktivno s nogometom, 1964. se okrenuo posve Bakhu i kao individualni proizvođač krenuo s vinogradom od oko 1,5 hektara na području Bizeljskoga na samoj granici s Hrvatskom. U sferu pjenušaca ušao je 1968. Razvio se u jednog od ne samo najcjenjenijih proizvođača pjenušaca nego i u jednog od najvećih pjenušara u Sloveniji, najvećime u smislu obiteljske produkcije. U prvih 51 godinu bavljenja pjenušcima, sa članovima svoje obitelji i s nekoliko suradnika proizveo je oko četiri milijuna boca pjenušavog vina. Danas godišnje napravi oko 130.000 do 150.000 boca, ovisno o berbi.

– Kad sam počeo, pjenušac je smatran kao nešto aristokratko i tajanstveno, tako da je start bio pun istraživanja i improvizacija, ali sve je sjelo na svoje mjesto zahvaljujući mojoj velikoj ljubavi prema tome poslu i uz puno učenja iz stručnih knjiga kao i uz posjete podrumima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj – reći će šampion 2019. Janez istenič

Na zalihi i sazrijevanju u podrumu Istenič stalno drži oko 400.000 do 500.000 boca, sirovina je 70 posto iz vlastitih vinograda, ostatak je od grožđa iz otkupa.

Istenič je afirmiran ne samo u Deželi nego i u Hrvatskoj, znan je i cijenjen i šire u europskim krugovima, uvršten u knjige šampanjera autori kojih su utjecajni vinski pisci.

– Za naše pjenušce smo u prošlosti u Parizu, Londonu i u Veroni primili barem stotinu medalja i oko 10 šampionskih naslova u Bruxellesu, New Yorku, Gornjoj Radgoni i Ljubljani. U 2019. smo osvojili srebrnu medalju na Decanterovom World Wide Awardsu i zlatnu medalju na Bubbles of Sparkling wines u Londonu. Što se tiče knjige, 2013. godine uvršteni smo u World Encyclopedia of Champagne & Sparkling Wine, autorica je Essi Avellan.

S legendom Janezom Istenicem

Što Isteniču, inače ove godine nositelju priznanja za doprinos razvoju vinskog turizma koji i na međunarodnoj razini dodjeljuje hrvatska udruga G.E.T. Report iz Zagreba, može u poslovnom smislu značiti ovaj trijumf na ocjenjivanju za Salon pjenušaca Zagreb-Ljubljana?

Ocjenjivanje naslijepo, strukovna komisija sastavljena od kušača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, konkurencija uzoraka jaka posebice iz Slovenije (Radgonske gorice, Zlati Grič, Sanabor, Klet Brda, Puklavec…), mada treba reći i to da, nažalost, nije bilo Bjane i Silverija, a iz Hrvatske nedostajali su teški artiljerci Tomac, Korak, Šember… Smještaj Isteničeva pogona u geografskom smislu i prirodna gravitacija prema na 45 minuta vožnje autom blizom Zagrebu kao značajnom tržištu odakle se otvara put prema jadranskome jugu… I dnevna politika koja međutim traje i koja uporno razdvaja i ono što može biti logički povezano i što je prije i bilo povezano do mjere da se skok odavde do Isteniča smatrao ne odlaskom nekome u drugu državu nego nekome maltene našemu ali na susjednoj strani Sutle.

– Ova odličja s ocjenjivanja za Salone pjenušca u Zagrebu i Ljubljani znače nam mnogo, ona, jednostavno, upućuju na kakvoću. Istina je da medalja sama za sebe u kontekstu posla ne predstavlja mnogo, svaki dobitnik mora se potruditi kroz svoju komercijalnu službu da nagradu dobro valorizira. Svjestan sam da ćemo i mi morati intenzivirati našu markretinšku aktivnost. Mogu reći da je naš podrum omiljeno odredište ljubitelja vina tj. pjenušaca, ali taj interes treba stalno i podgrijavati određenim akcijama na tržištu. Iz Hrvatske nam dođe godišnje između 30 i 40 posto od ukupnog broja posjetitelja, a u odnosu na našu produkciju pjenušaca u Hrvatsku izvezemo oko 35 posto boca, međutim prostora, smatram, ima i za jače povećanje, posebice u kontekstu naših najboljih proizvoda, a to su Prestige, linija Gourmet te No1, tako da već radimo novu strategiju marketinga baš i posebno za Hrvatsku – dodao je mr. Istenič.

Isteniče dakle čeka i te kako ozbiljan angažman u marketingu prema hrvatskome tržištu, bilo i smislu poboljšanja plasmana butelja u Lijepoj nasoj, bilo u privlačenju i većeg broja gostiju iz Hrvatske u Staru Vas kod Bizeljskoga. ◾

_______________________________

Prizor s ocjenjia, i, dolje, svi ocjenjivači (Julio Frangen)

Siniša Lasan, novi – i po treći put! – hrvatski sommelijerski prvak, u društvu s drugoplasiranim Ivanom Jugom i trećim Markom Škaricom, te s predsjednikom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom i Franjom Francemom, kao i s voditeljem edukacije pri HSK-u prof. Krešimirom Mikincem. Dolje: Lasan s uglednim peljeakim vingradarima/vinarima Marijom Bura Mrgudić i s njenim bratom Nikom

Sada, nakon ocjenjivanja, oči su proizvođača svakako osobito uprte u sommeliere koji su bili članovi žirija za vrednovanje, konkretno Marija Meštrovića koji se, nedavnim preuzimanjem objekta Kajzer vratio izravno ugostiteljstvu (nekad je odlično vodio velikogorički restoran Mon Ami), zatim Darka Lugarića, asa iz restorana Agava, a i u Novosađanku Milenu Zakarić kao specijalisticu za mjehuriće. Šteta je što u žiriju nije bio i Zagrepčanin Siniša Lasan. Lasan je naime nedavno postao i po treći put hrvatski sommelijerski prvak, a zamalo mu je u Londonu izmakla prestižna međunarodna titula MS ili Master Sommelier, no to mu je bio tek prvi pokušaj da je se domogne. Lasan unatrag nekoliko godina s velikim uspjehom i utjecajem radi na dubrovačkom području, u uglednom restoranu Proto, i zahvaljujući upravo njegovu zalaganju na vinskim listama toga dijela Lijepe naše našlo se dosta (mirnih i pjenušavih!) vina s hrvatskog sjevera koja i te kako odgovaraju lokalnoj, morskoj spizi!

_________________________________

HRVATSKI PJENUŠCI – RAST IZVOZA! – Lijepa vijest za kraj ove godine i ulazak u novu, s mogućim novim značajnim, kako se to kaže, radnim pobjedama. Nakon što je dovršena obrada podataka, iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da je izvoz hrvatskih pjenušaca u 2018. u odnosu na 2017. porastao za 35 posto, konkretno s u 2017. ostvarenih 748.000 € na 1,08 milijuna € u 2018. Količinski, radi se o porastu od 117 hektolitara, konkretno sa 324 hektolitra u 2017., u 2018. dosegnut je 441 hektolitar.

Najviše se izvezlo u Nizozemsku (346.500 eura), a slijede Italija (178.100 eura) i Njemačka (140.300 eura). Četvrto najveće izvozno tržište za hrvatske pjenušce je Singapur, u koji smo prošle godine izvezli pjenušaca u vrijednosti 136.000 eura.

S druge strane, uvoz pjenušavih vina nam je prošle godine narastao za 19 posto, ali riječ je o mnogo većim iznosima. Tako smo u 2017. uvezli pjenušaca u vrijednosti 7,6 milijuna eura, a u 2018. u vrijednosti većoj od devet milijuna eura (porast sa 14.300 hektolitara na 17.900).

Najviše pjenušaca uvozimo iz Francuske (3,3 milijuna eura), Italije (2,8 milijuna) i Njemačke (1,1 milijun eura).

U prvih devet mjeseci 2019. godine izvoz je već količinski premašio cijelu prošlu godinu (476 hektolitara, inače vrijednih 683.000 eura), Prema podacima za prvih devet mjeseci 2019., najviše izvozimo pjenušce za zaštićenom oznakom izvornosti (211 hektolitara, vrijednih 546.000 eura). Uvoz je ove godine u odnosu na 2018. nešto usporio, do kraja rujna uvezeno je 12.800 hektolitara u vrijednosti 7,9 milijuna eura.◾

_______________________________

Zagrebačka smotra iz mreže Salon of Sparkling Wines, s kojom se, odmah nakon sajma WineOs u prvoj polovici siječnja u Osijeku otvara sezona festivala plemenite kapljice u 2020., predstavit će ponajbolje hrvatske i slovenske pjenušare ali i neka pjenušava vina nekolicine stranih proizvođača. Smisao Salona je, kaže prof. Marija Vukelić, zagrebačka direktorica, širenje svijesti da se pjenušava vina konzumiraju ne samo za praznike i svečanosti, nego i svaki dan, k tome želja je da se, kroz izobrazbu, i podiže razina kulture pijenja pjenušavih vina, tako da će na manifestaciji biti priređeno nekoliko vođenih radionice besplatnih za posjetitelje iz šire javnosti. A još i do Salona bit će još nekoliko najavnih događanja. Kao i prošlih godina, na festivalu pjenušaca u hotelu Dubrovnik dio prostora bit će u znaku ponude i kulinarskih delicija koje se lijepo sljubljuju s pjenušavim vinima.

Za četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb, 31.1 2020., cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Prodaja na entrio.hr. Info: www.salonofsparkingwine.com

Sličice iz predbožićnog vremena Zagreba 2019

Adventski vijenac na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

OD JELAČIĆ-PLACA PREKO TKALČE DO VITRINE i CHEESE BARA uz EUROPSKI TRG

Prekrasna subota, preko podneva sunce, makar zubato, idealno za jesti na cesti – moderno se to veli Street Food, pa dobro društvo, afrodizijak iz Malog Stona za duge zimske velegradske noći, i sirova i kuhana vina s istoka i zapada, od Fruške gore kroz Plešivicu do Collija u Italiji…. Vu tem Zagrebu, s’ega na volju, s’ega ima, to j’ istina, vu tem Zagrebu!…

Nakon debija na priredbi Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu, Davor Dretar Drele – glumac, radio i tv-voditelj, sve više se posvećuje ugostiteljstvu ali s one, unutrašnje strane šanka a manje s ove vanjske strane. U odnosu na malenu pečenjarnicu u Vrbovcu, ovo na Jelačić-placu na zagrebačkom Adventu prava je kuća dostoijna Djeda Božićnjaka odnosno Djeda Mraza…

Dado Tašner – briga za demografsku obnovu

Toga dana počelo je na Jelačić-placu – punom mirisa crnogorice (tu je postavljen i okićen golemi bor od 15 metara, najveći u Zagrebu u kojemu je, inače, ove godine Zrinjevac postavio 104 božićna stabla!), kobasica i kuhanog vina – upravo s vrućim kuhanim crnjakom (fino kuhano vino!!!) u kućici kod Dreleta DEdeka Mraza ili DEdeka Božičnjaka, i onda, dalje, uzlazno krenulo kod DAdeka Tašnera. Dado za predsjednika! Pripremao je marljivo malostonske kamenice za konzumaciju, jesti na cesti ili Street Food. U Metropoli na najboljem Adventu na svijetu nesebična propaganda za zimski turizam na jugu Lijepe naše Ali, i još važnije: briga za demografsku obnovu zemlje! Kad nas je već tako krenulo s izvozom Hrvata, pa da bude materijala i za nastavak!… Što reći u vrijeme zahuktale predsjedničke kampanje do li: Dado za predsjednika! Dado, Dado!…

Ni znani naš chef Hrvoje Zirojević nije odolio pružanju potpore demografskoj obnovi u društvu s kameničarom Dadom i pjenušarom Zdenkom Šemberom

Dva koraka preko Europskog trga do Vitrine, a tamo – delegati s Fruške gore, Plešivice i Collija tj. talijanske strane Goriških brda. Bratstvo i jedinstvo. Narančasta odnosno jantarna vina, pjenušci, rajski rizling. Đorđe Bikicki s Fruške gore, Zdenko Šember s Plešivice, Dario Prinčić s Colija. Jelena Bulum i Maras Manuela, pa cha cha cha…

Stiže i pajdaš Alfi Kabiljo, maestro od Jalte. Mjuzikl pred Vitrinom se nastavlja u sve jačem tonu, bogme – ne ideme dime dime… A kad se napokon odande krenulo, opet stop – kod demografa Dade Cheesea. Kao as na desetku odnekud laganinskim korakom bane chef nad chefovima Hrvoje Zirojević! Tome što on ponudi na tanjuru nema premca na ovim prostorima a i šire, riječ je ne samo o okusu, nego, bogme, kako to izgleda na tanjuru, nečemu što je stvarno i za izložbu, u Akademiji za LIKOVNU umjetnost!

Na tom starom ljetu veselimo se!…

Neizostavan na degustaciji visokokvalotetnog i osebujnog vina – proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabiljo, u društvu s vinarima Zdenkom Šemberom (mirna vina, bijela i crna, pjenušci), zatim Darijom Prinčičem s Collija (jantarna vina Jakot i Trebež, crnjaci merlot i cabernet sauvignon, 10 ha, 7000 trsova, 35.000 butelja) i Đorđem Bikickijem s vinogradima na Fruškoj gori nedaleko od Iloka (bijela, rosé, crno i jantarno)

Rougemarin City Journal pop up we love local: WE LOVE LOCAL, EXCEPT OUR MOTHER LANGUAGE… – Kažu kako je zagrebački Advent postao čarobniji za još jedno gastro iskustvo – Rougemarin City u Petrinjskoj ulici kod Trga bana Jelačića na mjesec je dana postao Journal pop up We Love Local. Obožavateljima vrhunskih gastro užitaka omogućeno je da kroz cijeli prosinac u samom srcu grada kušaju specijalni We Love Xmas menu, maštovitu reinterpretaciju tradicionalnih hrvatskih jela u street food varijanti (zašto ne u varijanti jesti na cesti?). Sva adventska i božićna jela spravljena su bila isključivo od lokalnih namirnica koje su uzgojili i proizveli sjajni mali domaći proizvođači, baš u skladu s filozofijom gastronomske platforme We Love Local. Međutim očito nikako da se zavoli i vlastiti jezik. We love local, except our mother language….

Novi adventski punkt uz Jelačić-plac, na početku Petrinjske – Rougemarin. chefa Marina Medaka. We love local, a ako je već tako moglo je i pisati Obožavamo domaće!

Domaća jela koja je ponudio Journal pop up We Love Local a koja je potpisao chef Marin Medak bila su u dva različita posluženja: u porcijama normalne veličine i u novim malim porcijama small plates, izvrsnima za degustaciju. Organizatori kažu da su htjeli ići na ruku gurmanima koji vole uroniti u lokalne okuse, naime oni koji žele istraživati mogli su sebi priuštiti više različitih zalogaja We Love Xmas menua, a da im to ne bude preveliki financijski zalogaj.

Na pladnjevima su stizala redom jela neobičnih – ali, hvala Bogu, ipak hrvatskih – naziva: Smotani pršut, Livada i pastir, Bombon brudet, Batat juha, Skradinski rižoto, Tuna paštašuta i neobična Ramen purica. Kao glavna jela, Božićna patka, Janjeća koljenica u sarmi, Badnji mix i Vučena pašticada su kao kruna večeri, na kraju, dakako, poslužene su slastice. ◾

 Enogastronomija i trbušnjaci: PA, i LJUBAV IDE KROZ ŽELUDAC!… – U tijeku Adventa, na jednoj prezentaciji vezanoj strogo uz eno-gastronomiju u središtu pažnje – trbušnjaci! Pa, što da ne?! Ionako stara izreka kaže kako ljubav najprije ide kroz želudac, a s propovjedaonica pojačano slušamo da trebamo živjeti u ljubavi.

Evo famoznih rasplesanih želučeka…◾

SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU – Rapsod je u staroj Grčkoj bio putujući pjevač koji je uz pratnju lire izvodio epske pjesme, a rapsodija je pjesma rapsoda odnosno muzička fantazija na temu narodne predaje, tako barem kaže Veliki rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića. Rapsodija u širem kontekstu može se odnositi i na gastro-segment, dakle biti i gastro-fantazija na temu delicija (ne delirija!). Dojmljivim ateljeom okusa u zagrebačkom Procaffeu na Adventu 2019 to je pokazao Klaster slavonskih turističkih zajednica. Čvarci, kulin i kulinova seka, slanina, razni sirevi, bajadera od svinjetine, šunka pečena u kruhu, požeški vinogradarski ćevap kao jelo kojime se otjeruje neprijatelj, sarmica, kuhane ljute kobase, tačkrle s orasima ali i s makom, orahnjača (masnica) i makovnjača, suhi kolačići poput sjajnih prhkih šapa…

Raskoš Slavonije na tanjuru. Njam, njam…

Što li je to bajadera od svinjetine? Riječ je o svinjetini pečenoj u komadu, pa ohlađenoj i izrezanoj na komade pravokutnog oblika (baš kako izgleda bajadera iz bombonijere) i tako posluženoj… A što je to požeški vinogradarski ćevap, jelo kojime se otjeruje neprijatelj?

Za 15 osoba treba: 25 komada svinjske vratine i 15 komada juneće vratine ili mesa od buta, 0,5 kg slanine, tri glavice luka, tri paprike, sol, papar, mljevena crvena paprika, krumpir. Komade mesa narezati na debljinu prsta, začiniti solju, paprom i mljevenom paprikom te ostaviti u pacu barem 24 sata. Na ražanj naizmjenice nabadati po komad svinjetine, slanine i junetine, sve dok se meso ne potroši. Da se meso ne bi vrtjelo oko ražnja, na svakih po desetak centimetara nabosti i kožu od slanine. Nabodeno meso zamotati svinjskom ili telećom maramicom i povezati špagom. Ako nema maramice, poslužit će, kažu, i papir za pečenje odnosno aluminijska folija. Peći vrteći uz laganu vatru, dok meso ne bude gotovo. Skinuti s ražnja i servirati vruće. Dok se meso peče, skuhati krumpir i narezati ga te istresti u tavu u kojoj se skupljala masnoća pri pečenju mesa, promiješati i kratko zapeći na vatri. Jelo prati uzrećica da se njime tjera neprijatelj naravno ne stoga što ne bi bilo dobro za jesti nego stoga što se u povijesti još za najezde Turaka na ove naše prostore pokazalo efikasnom prijevarom neprijatelja koji je određene prostore držao pod opsadom a kad mu se učinilo da se okruženi domaći stanovnici konstantno dobro hrane, misleći da će se opsada odužiti u nedogled, radije je napustio pozicije…

Adventski summit slavonskog turizma u Zagrebu: Martina Jakelić, Maja Jakobović Vukušić, Ružica Vidaković, Mislav Matišić i Rujana Bušić Srpak  (Marko Colić)

Adventski susret sa Slavonijom koji je u Metropoli priredilo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica bio je prilika da se nešto novo nauči iz povijesti Slavonije ili da se podsjeti na neke detalje vezane uz tu našu regiju.

Evo tih nekih cveba kojih mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni: na području Slavonije živi se dugih već osam tisuća godina, u Slavoniji je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije nego u Burgundiji i Bordeauxu, tu su se proizveli jedno od prvih piva u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u našoj zemlji upravo u Slavoniji zakotrljala nogometna lopta, a i zaigrao tenis…

Poziv na fine wine & dine u restoran novog kutjevačkog vinskog podruma Galić

A, sada, po prvi puta su se upravo u Slavoniji u Hrvatskoj i okupili direktori pet turističkih zajednica kako bi zajednički promovirali ljepote i turističku ponudu regije. Pod simboličnim nazivom Divani (od: divaniti), u vinoteci kavane Procaffe u srcu Zagreba održana je prezentacija ove jedinstvene regije uz vrhunska slavonska vina i najfinija jela koja potpisuje iločki hotel Dunav, prvi nositelj Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.

Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, prezentirali su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije, poznate po gostoljubivosti i ljudima otvorena srca.

Ovo je snažan i konkretan iskorak u promociji i prezentaciji Slavonije kao turističke destinacije Hrvatske. Sporazumom o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija, što su ga je prošle godine potpisali svih pet županijskih turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, utvrdili smo okvire i aktivnosti kojima želimo ostvariti konačni cilj a to su razvoj i promocija proizvoda i usluga kao generatora povećanja turističkih rezultata. Nitko od potpisnika taj cilj ne može relizirati sam i stoga je zajedništvo u spremnosti da ostvarimo sve ono što Slavonija u turizmu može ključan faktor uspjeha. Imamo još jako puno toga čime se svijetu možemo pohvaliti. Kako je riječ o novom pristupu promociji, prvi je korak bio izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje od 2019. do 2025. koji će uskoro na usvajanje, iz tiska je ove godine izišla brošura Slavonija, a zajednički nastupi na sajmovima i posebnim prezentacijama već daju prve rezultate, ističe Rujana Bušić Srpak.

Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode, Kopački rit i Papuk, koji izgledaju božanstveno u svako godišnje doba. Slavonija nudi najljepši spoj tradicije i urbanog, a svi koji dođu prvi put oduševe se kad okuse boje i mirise, dožive moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, nepregledne vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu i otkriju da Slavonija nije samo nepregledna dosadna ravnica.

Visoka kuhinja/Haute cuisine, Esplanade Hotel: chefica ANA GRGIĆ – Po tradiciji, i ove godine zagrebački hotel Esplanade, i te kako znan po eno-gastro zbivanjima – posljednji veliki spektakl u 2019. bio je Zagreb Vino.com – priredio je u predpraznično vrijeme svečanost hrane i vina već i prije blagdana, tj. Božića i Nove godinu. Chefica Ana Grgić ponovno se dokazala da je kao umjetnica s kuhačom na vrhu hrvatske gastronomije, a hotel Esplanade i te kako je potvrdio svoju dugogodišnju reputaciju baš u tom profinjenom hedonističkom aspektu uz tanjur i čašu. Nije bilo uz Badnjak uobičajenog bakalara te uz Božić pečenih purice ili patke a uz novogodišnje slavlje odojka, ali je od ribe bila jadranska tuna, bilo je slanine (lardo), gljiva – tartufi i smrčci, bilo je prženog kukuruza i kreme od kukuriza, praha od dimljenog ružmarina, tamne čokolade u kremi…

U počast Božiću: hotel Esplanade Zagreb, chefica Ana Grgić u kuhinji sa svojom ekipom

Za početak: focaccia i razni oblici kruha s maslacem s tartufom i s maslacem s maslinama, te s maslinovim uljem, zatim potrbušnica od jadranske tune s ukiseljenom gorušicom u soku od cikle, artičoke, popraćno s pjenušcem Rosé brut Tomac, pa gnudi sa sušenim vrganjima, hrskavi lardo i tartufi, popraćeno sa Kuvlakhe Zelencom 2015 od Krauthakera, onda karamelizirani goveđi jezik (jabuka, krema od sira, gel od orahovca, smrčci), s Pinot noirom Marquis 2016 obitelji Barundić iz Doline kardinala, odrezak od noja na kremi od kukuruza, s prženim kukuruzom s prahom od dimljenog ružmarina, s korijandarom, praćeno Malbecom Terrazas reserva 2017 Bodegas Mendoza, i u finišu čokoladna cigara s kremom od tamne čokolade, rumom, prahom o gelom od hibiskusa, kremom od vanilije, popraćeno slatkastim Badelovim Merlotom boutique s Korlata kod Stankovaca. ◾

Pozdrav publici uz jela: Sanda Sokol, te uz vina: sommelier Ivan Šneler

Hedonizam i zdravlje

BADNJAK u ZNAKU – GADUSA!

            Na sjevernoj polukugli Božić, a s njime naravno i dan koji mu prethodi – Badnjak, su zimi. U zimsko vrijeme za tanjur, od namirnica poput mesa i ribe, češće se, logično, bira meso, nerijetko svinjetina, za masna pečenja. Ali, Badnjak je uvodni dan u mesne gozbe, pa je logično da se za badnju večer iz koje se s ponoći prelazi u Božić preferira riba. Kralj na tanjuru za badnju večer postao nam je bakalar, latinskim nazivom Gadus morhua, bez obzira na to što nam on stiže s dalekog sjevera (uglavnom Norveške) i na to što je Hrvatska zemlja na jugu Europe, k tome smještena uz obalu mora, Jadranskog mora kao staništa najplemenitijih ribljih vrsta. Nismo mi iznimka što se tiče popularnosti te arktičke ribe na južnim paralelama, bakalar je nadaleko znana delikatesa primjerice i u Italiji, s kojom dijelimo Jadransko more ali koja more ima i duž druge strane svoje Čizme, te u – Portugalu, čija je morska obala na Atlantiku!

Bakalar Gadus morhua

Priča iz 16. stoljeća govori da je mletački pomorac i trgovac stanoviti Pietro Querini krivac za dolazak bakalara na Mediteran, poslije je ta riba preko Mletaka stigla i u naše krajeve. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali pripremanu kao svježu. I odlučio je ponijeti u svoje krajeve. Naravno, to nije bilo moguće sa svježom ribom, jer putem bi se, dakako, pokvarila. Queridi je vidio da je Norvežani suše kako bi je mogli koristiti stalno kroz godinu i u drugim krajevima zemlje a ne samo u onim priobalnima, te kako bi je mogli i prodati drugim zemljama, pa je nakon mjeseci izbivanja iz domovine i pred povratak u domaju svoju brodicu nakrcao sušenom ribom intenzivni miris koje je zgrozio njegove suputnike, nenavikle na tako nešto. Venecijanci su kao gurmani kroz načine pripreme bakalar pretvorili u izvanrednu deliciju koja se začas dopala širem krugu ljudi na Mediteranu, tako da bi se njih moglo smatrati odgovornima za najezdu bakalara na tanjure i na jugu Europe. S posebnim su se umijećem u prigotavljanju bakalara istaknuli i Portugalci, do mjere da je u toj zemlji na Iberijskom poluotoku bakalar, ili bacalhau kako ga tamo nazivaju stekao status nacionalnog specijaliteta. Portugalci pripremaju bakalar kao namaz, pa na bijelo s krumpirom, pa s porilukom, s bešamelom, pa iz pećnice itd, kako bi se to slikovito rado kazalo, na 100 načina, no za Portugal vrijedi izreka na 365 načina, za svaki dan drukčije.

Kako se vremena i običaji mijenjaju! Zgodno je spomenuti da je bakalar nekad bio hrana za siromašne, možda bismo ga ovdje mogli po tome usporediti s nečim što nam je ovdje odavna poznato, npr. sa špekom/slaninom i sa čvarcima, a onda je, s vremenom, nastupio značajan preokret za sve te tri namirnice, kojima se – cijena vinula prema nebu. Od, nekad davno, siromaške hrane, bakalar se zbog osjetno pojačane potražnje nakon njegova slučajna prvog improviziranog izvoza na brodici Venecijanca Querinija pretvorio u super-skupu ribu koju eto, najednom, oni s tanjim džepom više sebi nisu mogli (i još ne mogu) priuštiti. Jednaki slučaj sa čvarcima čija maloprodajna cijena po kilogramu je danas i dvostruko pa i trostruko veća od one za kilogram biranih komada svinjetine poput fileta, vratine, buta, karea…

Upravo visoka cijena bakalara bila je poticaj za pojačanu snalažljivost kako potrošača tanjeg novčanika tako i ponuđača hrane, u smislu okretanja ka vrstama ribe s kojima bi se moglo pokušati kao zamjenom za bakalar. Prisjećam se nekih godina kad se u nas u domaćinstvima u nemogućnosti da sebi priušte bakalar dosta rabila u našem Jadranu ulovljena pa posušena raža što bi se prigotavljala na brudet. U sjevernim dijelovima države kao što su Slavonija i Podunavlje koristile su se riječne ribe, poput npr. šarana. S druge strane, trgovci su za društvene slojeve s manje para u džepu ponudili jeftinije vrste ribe, među njima i oslića koji pripada obitelji bakalara. Sušenih riba u trgovinama je više vrsta, neke izgledom upućuju na bakalar ali to nisu, pa kod izbora treba pripaziti ne samo na cijenu nego i na što se pod kojim nazivom proizvoda kupuje.

Više je načina konzerviranja ribe sušenjem, primjerice nakon ulova samo njenim vješanjem na štap i boravkom na zraku (u periodu sušenja od siječnja do travnja u surovim zimskim uvjetima sjevera bakalar izgubi oko 70 posto vode, ali ništa od svojih prehrambenih vrijednosti), a pribjegava se i soljenju ribe nakon ulova pa onda njenim ostavljenjem na zraku. Soljenje pomaže da riba brže izgubi vodu. Otud i nazivi stockfish odnosno po njemački stockfisch (Stock=štap), te salt cod ili clip cod odnosno, po njemački, Klippfisch za ribu koja je nasoljena prije stavljanja na sušenje – obično na stijenu. Na taj način, dakle uz prethodno soljenje, konzerviraju se najčašće neke jeftinije vrste ribe. Neke ribe konzerviraju se i dubokim smrzavanjem. U nas se može naći i smrznuti bakalar, pod više naziva. Jedan je Pollachius virens, no tu je riječ o – crnoj kolji. Na filetima bakalara Pedro je pak latinski naziv Gadus Macrocephalus, prema popisu hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva riječ je o pacifičkom bakalaru. Da bi se bilo sigurno u kupnju onog pravog bakalara oznaka proizvoda mora biti latinski naziv Gadus morhua. Mnogi koji se razumiju govore da se pravi bakalar prepoznaje po repu koji mora biti u obliku metle, a ne u obliku slova V. Svi bakalari imaju intenzivan miris, no pravi miriše jako ali zdravo, bez arome plijesni. Loš miris može značiti da riba nije dobro osušena.

Bakalar, kralj Badnjaka! Norveški ponuđač suhog bakalara Gadus murhua preporučuje najprije najmanje osam sati namakanja ribe u hladnoj vodi prije kuhanja ribe. Dobro namočenu i vodom ponovno ispunjenu ribu narezati na manje komade i očistiti je od kosti i kožice, potom čisto meso kuhati oko pola sata u slanoj vodi. Kad je riba kuhana, usitnite je prstima na listiće (manje komade). Na ulju popirjajte glavicu sitno kosanog luka, zatim u posudu u kojoj će se jelo finalizirati stavite ulje s tim pirjanim lukom, na to složite ploške krumpira rezanog otprilike na debljinu kao za krumpirovu salatu, na te ploške pravilno rasporedite komadiće bakalara, na njih metnite sitno kosani češnjak, pospite po vrhu sitno sjeckanim peršinovim listom te s mljevenim paprom i s malo soli s time da vodite računa o tome da je riba bila kuhana u slanoj vodi! Pa opet na sve to složite ploške krumpira i na njih ribu, češnjak, peršinov list, papar, sol, pa tako dalje sve dok ima materijala. Zaliti s vodom u kojoj se kuhala riba tako da voda prekrije ribu i krumpir. Kuhati na laganoj vatri a kad krumpir dovoljno omekša podliti s malo bijeloga vina te još prokuhati koju minutu, poklopiti zdjelu i pustiti jelo da počine prije posluženja. Netko voli na tanjur s tako prigotovljenim bakalarom kao dopunu staviti krišku do dvije tanje rezane slanine.

Atlantski bakalar odnosno  atlantic cod odnosno Gadus morhua je riba iz obitelji Gadidae, značajne u ljudskoj prehrani. Komercijalno je znan kao  cod odnosno codling, bakalar sušen bez prethodnog soljenja naziva se, da ponovim, i  stockfish, dok je onaj posoljen pa stavljen na sušenje znan kao  salt cod ili clipfish.

Najveći primjerak bakalara dosad ulovljen bio je 1,8 metara dugačak i 98 kg težak, no obično bakalar bude između 61 cm i 1,2 metra dužine i do otprilike 40 kilograma težine. Mužjaci i ženke uglavnom su podjednake dužine i težine.

Bakalar je riba iznimnih nutritivnih vrijednosti. Odličan je izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama, jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u prehrambenom smislu. Zbog vitamina D bakalar bi trebao biti nezaobilazna namirnica u prehrani djece. Bakalar obiluje i vitaminom B, pa kalcijem, jodom, magnezijem, željezom, selenijem koji štiti membrane stanica od posljedica oksidacije, ali i natrijem i kalijem, elementima nužnima za održavanje ravnoteže tekućina u tijelu. S druge strane, s vrlo malo je masti. U bakalaru je i vrlo malo ugljikohidrata. Masti koje posjeduje iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i povoljno utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. U 100 grama bakalara bude 307 kcal, 1,4 g masti od kojih su nezasićene masne kiseline u količini od 0,8 g, ugljikohidrata je 0,41 g, od čega šećera 0 g, bjelančevina je 68,1 g, soli 0,6 g . ♣

Hedonizam i zdravlje

HRVATSKO MASLINOVO ULJE KAO LIJEK!

Evo u cijelome ovom našem cro-džumbusu i nove LIJEPE vijesti, pristigle da nam baš i adventske dane učini ljepšima: nakon što je prije nekog vremena Istra proglašena najboljom regijom maslinovog ulja na svijetu, upravo je došla nova pohvala – znanstvena istraživanja na razini Europske Unije a vezana uz zdravlje pokazala su da je hrvatsko maslinovo ulje, za koje smo se već u mnogo navrata – dosad ponajviše u Istri – uvjerili da je posebno ukusno, i – najzdravije od svih drugih u Europi! Lijek!

Sandi i Tedy Chiavalon: tekuće zeleno zlato!

 U kontekstu zdravlja istraživalo se u prvom redu sadržaj fenola, kao snažnih antioksidanata, i tu je hrvatsko ulje pokazalo najveće bogatstvo u odnosu na ulja ostalih najznačanjijih EU-proizvođača – Italije, Španjolske, Francuske i Grčke!

Među najboljm proizvođačima maslinovog ulja kod nas su braća Sandi i Tedi Chiavalon, obitelj Belić (Duvilio i Bosiljka), Klaudio Ipša, Tullio Fernetich San Rocco, Giorgio Clai te Danijel Cuj Kraljević koji inače ima vlastitu uljaru i pruža i uslugu prerade masline, Od količinski većih proizvođača svakako u kontekstu kvalitetnoga maslinova ulja treba spomenuti porečku Agrolagunu. Čuo sam se ovih dana i vidio s tim uljarima, svi oni oduševljeni su kakvoćom mladog novog ulja iz berbe 2019. koja će se, međutim, uz po tome što je dala iznadprosječnu kvalitetu, pamtiti i po tome da je uvelike zakazala glede količine. U skladu s kvalitetom i sa visokom zdravstvenom podobnošću su i maloprodajne cijene maslinovog ulja: po riječima Tedija Chiavalona koji je nedavno prezentirao novo ulje i u Zagrebu u vinoteci Vivat Fina Vina, pola Chiavalonove litre stoji najmanje 140 kuna! Znani vinogradar, maslinar i vinar Giorgio Clai iz Krasice za bocu od pola litre, kad se ulje kupuje kod njega u podrumu u Brajkima (Krasica), traži 100 kuna. Zbog nestašice ove godine, i porečka Agrolaguna, veliki proizvođač i maslinova ulja i to vrlo kvalitetnoga a u maloprodaji po relativno prihvatljivoj cijeni, također je poskupjela berbu 2019., i to za nekih dvadesetak posto… Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne pomaže!

_________________________

Giorgio Clai

EXTRAVERGINE TERREBIANCHE – Giorgio Clai, odličan vinogradar i vinar, maksimalno okrenut prema naturalnome, sa svojim novim mladim uljem extra vergine Terrebianche. Kod Claia bitne novosti: zahvaljujući poslovnom partnerstvu s braćom Penavić od kojih je jedan kirurg i živi u Zagrebu a drugi pak živi u SAD, Giorgio Clai povećao je površinu vinograda, i sad obrađuje 11 hektara. Kad mladi nasadi dođu u puni rod ukupna proizvodnja vina kod Claia bit će nekih 50.000 boca! Da podsjetim: uz svoju standardnu liniju vina u koju ulaze Malvazija sv. Jakob (podrumski mpc. 220 kn), bijela i crna mješavina sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni (mpc. svaki po 174 kn) te kao crna špica Refošk Brombonero (mpc 298 kn butelja), Clai je na tržištu sada prisutan i s linijom Baracija (grožđe s mlađih nasada), bijela Baracija je malvazija istarska, a crna je refošk (mpc svakoga je po 93 kn). Clai je proširio i vinski podrum, iznad kojega je planirao veliko parkiralište. S plasmanom je zadovoioljan, navodi da oko 60 do 65 posto njegove ukupne proizvodnje ide u izvoz! ◾

_______________________

Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada startao je s maslinovim uljem, a onda se, prije koju godinu, počeo baviti – opet vrlo uspješno! – i s vinom!

San Rocco iz Brtonigle kao ambulanta: BELICA, BUŽA i LECCINO TULLIJA FERNETICHA – Znani istarski hotelijer i ugostitelj Tullio Fernetich ovih je dana u svom luxury heritage boutique hotelu San Rocco u Brtonigli, inače pet puta nagrađenom kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj, ali i uvrštenom u vodič Gault & Millau l’expert gourmand i učlanjenom u udrugu mladih restoratera Europe Jeunes Restaurateurs d’Europe (štaviše Tullijev sin Theo predsjednik je hrvatskog ogranka udruge JRE koji broji 15 objekata!), predstavio tri svoja nova maslinova ulja extra vergine, riječ je o monosortnim uljima buža (busa), bjelica (bianchera) i leccino, one se eto sada pridružuju San Rocco selekciji od miješanih kultivara.

Tullio Fernetich i jedan od uzvanika – njegov kolega po maslini Duvilio Belić. Od uljara kao gosta smo vidjeli Danijela Kraljevića Cuja, a od vinara Morena Coroniku

Hotel San Rocco sa svojim Gourmet Restaurantom nositelj je četiriju zvjezdica vodiča Gault & Millau, posebnost su mu ne samo izvrsna kuhinja i ponuda odličnih ulja, vina i pića, nego i to što od tradicijskih lokalnih namirnica izlazi pred gosta s majstorski prigotovljenim izvornim jelima prezentiranima na moderan način, ali, u kontekstu baš ulja, i to što je maslinik Fernetichevih, star 160 godina (zasadio ga je pranono Fernetich!), smješten upravo oko hotela i na svoj je način u ambijentalnom smislu i jedinstveni park, ukras objekta. Obitelj Fernetich uz objekt San Rocco ima još dva restorana gdje može plasirati svoju ponudu, npr. Primizia Food@ Wine. Maslinarstvo kod Fernetichevih zauzima sve značajnu ulogu. Nakon sadnje, 2005., dodatnih 800 stabala masline sada se maslinici prostiru ukupno na pet hektara na teritoriju općine Brtonigla, na bijeloj, crnoj i crvenoj zemlji i na nadmorskoj visini od 50 do 130 metara.

– Zbog vlastita uvjerenja a i zbog specifičnih agroekoloških karakteristika pojedinih pozicija, opredijelio sam se za sorte bjelicu, bužu i leccino, koje se eto po prvi put ove godine kod nas komercijaliziraju kao monosortna ulja. San Rocco Selection je blend spomenutih triju sorata uz dodatak frantoia i pendolina. Cijela kolekcija izlazi u novom pakiranju. Ulja su izvrsne organoleptičke kvalitete. Masline su brane ručno od 3. do 20. listopada i prerađene nakon nekoliko sati – rekao je Tullio Fernetich.

Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault & Millaua Croatia (vodič prezentira 150 top hrvatskih restorana, 113 top vina RH, 25 hotela), sa suprugom, svojedobno veleposlanikom Švedske u Hrvatskoj

Ovom predbožićnom i prednovogodišnjom promocijom triju novih ulja odmah nakon ovogodišnje berbe maslina obitelj Fernetich je s grupom biranih uzvanika iz svijeta maslinarstva i uljarstva, turizma, eno-gastronomije i ugostiteljstva, strukovne publicistike, diplomacije, proslavila 15 godina djelovanja hotela San Rocco, 35 godina svoje tvrtke Primizia i – 45 godina braka Tullija i Rite, koji za sobom ostavljaju vrijedne i u poslu na polju gastronomije, ugostiteljstva i turizma, vrlo kompetentne nasljednike sinove Thea i Rocca te kćerku Luanu.

Obitelj Fernetich: Tullio, Luana, Rita, Theo (Dean Duboković)

San Rocco, koji slovi kao rasadnik dobrih kuhara i gdje je sada na čelu bijelog odreda kuhača chefica Floriana Ružić, ponudio je, nakon aperitiva i koktela od gina i maslinova ulja!), za svečanu večeru ove sljedove koje će lako privući ljubitelje fine hrane i iz daleka:

Iz majstorske radionice chefice Floriane Ružić

Jaje (žumanjak) s tartufom (Tuber Magnatum Pico) i s mladim špinatom, školjke capesante umotane u tanke kriške špeka od istarskog pršuta i popraćene domaćom marmeladom od šljive (sortno ulje buža), zatim Ječam s bučom i bijelim tartufom magnatum (ulje: San Rocco Selection blend), List u mirisu aromatičnog bilja (San Rocco leccino), Istarsku kobasicu na drukčiji način – na ljubičastom zelju i s cvjetačom (San Rocco bianchera), slastice su dakako došle u finalu. ♣

Ne s jelom u otpad!

WWF & GASTRONOMADI u BORBI PROTIV BACANJA HRANE

            A sad dosta o (finom) papanju! Ali – ne i o hrani!

Na hranu treba gledati ne samo s hedonističkog stanovišta nego i iz drugog kuta, a taj je da se toj dragocjenosti pristupa često, na žalost, vrlo nemarno i neprimjereno činjenici da dok se neki na razne načine razbacuju njome a od prejedanja i (i pretjeranog sjedenja) postaju pretilima, toliki drugi ljudi ne da nemaju priliku uživati u delicijama za blagdane nego nerijetko i inače kroz godinu nemaju priliku pošteno napuniti želudac. Čuju se podaci da trenutačno na svijetu devet milijuna ljudi umire od gladi, a da je čak 850 milijuna pretilih, u Hrvatskoj se 20 posto odraslih osoba smatra se pretilima.

Govorim ovdje o neprihvatljivom običaju da se hrana baca, bilo u sebe, bilo u otpad! Godišnje na svjetskoj razini u otpadu završi oko trećina proizvedene hrane, što je oko 1,3 milijarde tona (u vrijednosti od 700 milijardi eura), a na razini EU baci se 88 milijuna tona (143 milijardi), dok Hrvatska baca 400.000 tona. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog svojeg nepravilnog oblika, i to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Čula se ovih dana i informacija da u prosjeku svatko od nas kroz godinu u smeće baci oko 75 kilograma hrabne.

Uz to što bi se tim bačenim količinama mogli nahraniti mnogi koji gladuju, bacanje hrane ima i štetan učinak s drugih, konkretno: eko-aspekata, jedan je, primjerice, taj što taj otpad stvara veliki pritisak na deponije, a jedan je i taj što takav nepravilno odloženi otpad pri svom rastvaranju razvija metan. Za odlaganje hrane kao otpada potrebne su ogromne površine tla, a za proizvodnju te hrane koja se na kraju baci potrebne su i goleme količine vode i energije. Smatra se da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja prirodnih staništa da bi se određeni prostori prenamijenili u poljoprivredna zemljišta.

U prostoru Gastronomada u Zagrebu: Robert Ripli iz Gastronomada i Fabijan Peronja iz WWF Adria prilikom predstavljanja projekta za smanjenje otpada iz hrane i demonstracije ukusnih jela od namirnica ili dijelova što se nerijetko a posve nepotrebno, nekad iz obijesti a nekad iz neznanja, bacaju u koš za otpad

S problemima vezanim uz zagađenja ukoštac se uhvatila WWF, jedna od, kako se predstavlja, vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode, osnovana 1961. godine. WWF kao svoju glavnu misiju ističe zaustavljanje propadanja Zemljina prirodnog okoliša i gradnju budućnosti u kojoj bi ljudi živjeli posve u skladu s prirodom, a zacrtani bi cilj trebalo ostvariti kroz tri osnovna pravca – čuvajući/razvijajući (već i te kako ugroženu!) svjetsku biološku raznolikost, osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva, te promovirajući smanjenje zagađenja i maksimalno obuzdavanje rasipne potrošnje. Teški – da li uopće savladivi?! – zadaci u današnjem društvu toliko okrenutom konzumerizmu da je potrošački mentalitet pustio korijenje vrlo duboko.

Početkom 2015. osnovana je podružnica WWF Adria, sjedište joj je u Hrvatskoj ali predviđeno je da bude aktivna ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim okolnim zemljama, konkretno Albaniji, Bosni i Herecegovini, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. WWF brine o zaštićenim područjima i vodi brigu o tome kako se njima upravlja, u segmentu slatkih voda provodi projekte obnove i zaštite riječnih eko-sustava i močvara, podiže svijest o opasnostima izgradnje hidroelektrana, što se tiče šuma radi na unaprjeđenju procesa izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, provodi edukacije o upravljanju šumama i o njihovoj zaštiti, u domeni mora radi na razvoju održivih gospodarskih aktivnosti i promicanju održivog turizma, aktivna je u edukacijskom smislu u školama s namjerom osvještavanja djece i njihovih roditelja o okolišnim problemima, provodi treninge i aktivnosti oko razmjene iskustava za djelatnike u zaštićenim područjima i institucija te nevladinih orgnizacija kako bi se osigurala učinkovitija zaštita prirode u regiji. U sferi održivog poslovanja suradjuje s tvrtkama da bi se podigla svijest o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti u poslovanju, potiče tvrtke da aktivno sudjeluju u rješavanju problema vezanih uz okoliš.

______________________________

OPET AFERA s MESOM – Mi kao da ne možemo bez afera u prehrambenom sektoru, konkretno npr. vezano uz meso. S jednom završavamo ovu godinu, naime upravo u vrijeme kad se što zbog godišnjeg doba koje traži nešto veći unos kalorija u organizam a što zbog blagdana uz koje se tijesno vezuju užici za stolom – pojačano jede i pije, sredstva javnog informiranja obavještavaju da je inspekcija što nadzire namirnice na našem tržištu od ukupnog broja uzoraka mljevenog mesa uzetih za analizu ustanovila da ih jedna petina ne odgovara propisu. Na žalost nije objavljeno – a trebalo je biti! – koji točno proizvodi nisu u redu i od kojih su oni proizvođača odnosno od kojih tvrtki što su tu robu stavile na tržište. Ne sjećam se da je i u prijašnjim objavama povezanim s nekvalitetnim mesom na našem tržištu službeno objavljeno tko su krivci, tek o nekima ulicom su – valjda s nekim razlogom upućujući na neka imena i nazive – kolale priče.

Hrana je iznimno osjetljiva tema, s obzirom da bez nje NE MOŽEMO i s obzirom da je riječ o nečemu što unosimo u organizam i što je tijesno povezano ne tek s užitkom nego i sa zdravljem, pa i s čuvanjem okoliša. Česte kontrole uzoraka s tržišta nužne su, ali ne tek stoga da se javnost obavijesti o nekoj nepravilnosti ili nekim nepravilnostima i manguparijama i time samo uznemiri, nego da se potrošačima dade do znanja koji su ponuđači mangupi – pa i češćim javnim objavama i crne liste prekršitelja! – te da se ti mangupi strogo kazne tako da se okane manipulacija, kad bi k tome klasična zatvorska kazna bila popraćena i jačim udarcem po džepu, a to i te kako boli, državni proračun u nas mogao bi lijepo profitirati!…

Često se govori o oznakama i deklaracijama koje potrošaču trebaju s aspekata sastojaka, trajnosti, nutritivne vrijednosti, zdravlja, osobnog afiniteta, te geografskog porijekla ali i uzgojno-proizvodnog oblika, biti koristan putokaz pri kupnji namirnice odnosno pića, ali,rekao bih da zakonodavac o njima ne vodi dovoljno računa u smislu da one i stvarno budu takav koristan putokaz, a ne tek pro forma. Naime na ambalaži većine proizvoda dominiraju šarene šarmirajuće ilustracije a dio koji po zakonu treba dati relevantne obavijesti o proizvodu nerijetko je sveden na sasvim maleni prostor i tu se, otkako smo u EU, uz poruku na hrvatskome nastoje uvrstiti poruke i na nekoliko drugih jezika, pa onda ako se nekako i uspiju uvrstiti uglavnom potrebne informacije slova budu toliko sitna, k tome ponekad je kontrast između boje slova i podloge vrlo slab, pa je deklaraciju i s dvostrukim naočarima maltene nemoguće pročitati. Ispada da bi potrošač, želi li biti obaviješten, uvijek sa sobom morao nositi i povećalo, te da bi, pođe li u prodavaonicu s namjerom da kupi nekoliko proizvoda, morao uzeti nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi uspio dešifrirati za nj bitne obavijesti sa zakonom propisane deklaracije! ◾

_____________________________

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u 2019. je u široj regiji ovdje surađivala s trima hotelima kako bi im pomogla smanjiti ekološki otisak. Jedan od ta tri hotela je zagrebački Esplanade, jedan je hotel Jezero na Plitvičkim jezerima, a jedan je Cortiyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju sa znanom hrvatskom udrugom Gastronomadi iz Zagreba.

– Borba protiv otpada hrane jako nam je važna, i želimo potaknuti na ozbiljne promjene u ponašanju u hotelima ovdje. Tri su hotela eto prepoznala problem i pokrenula su promjene s ciljem smanjenja otpada u hrani. Po podacima što smo ih dobili nakon uviđaja i mjerenja uvidjeli smo gdje je trebalo napraviti značajne promjene, a ubrzo nakon što su promjene stupile na snagu i otpad od hrane smanjen je za 20 posto, osoblje hotela primijetila je ostvarenje prednosti ne samo u ekološkom nego i u ekonomskom smislu. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se uključe u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane – istaknuo je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWW i Gastronomadi predstavili su ovih dana rezultate projekta za smanjenje otpada od hrane u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, pokazali su okupljenima kako se mogu dobro iskoristiti mogući ostaci hrane prilikom kuhanja a koje neki kuhari očito smatraju otpacima. Prisutnima su poslužili, kako su se izrazili, ostatke hrane, ali ponuđeno kao ukusna jela, tako da je ovaj adventski i predbožićni domijenak koji je s tim ostacima pokazao da i takav može biti vrlo ukusan, te pokazao kako svi možemo kuhati pametnije i proizvoditi manje otpada od hrane.

– Iako je problem otpada iz hrane sveprisutan u svim okolnostima gdje se pojavljuje hrana, tj. od uzgoja i primarne prerade, preko prijevoza do proizvodnje hrane a onda i prijevoza namirnice do mjesta plasmana, pa trgovine, domaćinstva i ugostiteljstva, u ovom smo se programu fokusirali na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaska namirnica u objekte pa do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima u kojima smo radili pokazala su zanimljive rezultate, naime u pripremi namirnica naišli smo na mnogo više standarde od onih koji su zabilježeni u jednakim istraživanjim u SAD. U SAD su stručnjaci uočili da se namirnice u prigotavljanju jela ne iskorištavaju dovoljno, naime najčešće se, iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu i zbog nemaštovitosti kuhara, odbacuju dijelovi namirnica za koje se tek po izgledu smatra da su nejestivi ali koji se ipak prikladnim tretmanom mogu iskoristiti u stvaranju vrlo ukusnog jela. U ovim hotelima koje smo pratili ovdje to nije bio slučaj, namirnice su vrlo pažljivo i znalački korištene – kazao je Robert Ripli iz Gastronomada.

Ripli je dodao kako je veliki potencijal za uštedu pronađen u domeni posluživanja i konzumacije jela, naime pokazalo se da se dnevno u otpad bacaju velike količine gotove hrane ponuđene za doručak, te na domijencima.

– Aktivnostima u edukaciji gostiju prilikom dogovaranja domijenaka i edukacijom gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima postigle su se velike uštende već nakon nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo nastaviti prakticirati u sklopu naših redovnih aktivnosti jer sjajno je bilo vidjeti pozitivne rezultate I reakcije zaposlenih u hotelu i restoranu ali i reakcije pa i određeno povećanje svijesti gostiju kojima je postalo jasnije da je globalno zagađenje poprimilo ogromne razmjere, pri čemu je upravo otpad iz hrane jedan od jačih krivaca.

Umjesto bacanja u smeće, hranu koja je u nekom trenutku u kućanstvu ili ugostiteljstvu viška moguće je iskoristiti kroz duboko zamrzavanje u škrinji, bitno je međutim ovdje napomenuti da ipak,, tako je barem izjavila stručnjakinja za hranu u tv-intervjuu, jedino mliječne proizvode nije preporučljivo zamrzavati i onda ih odmrzavati pa jesti. Među rješenjima za viškove hrane koji nam ostaju je ono da se taj višak daruje pučkim kuhinjama.

            NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA – U Italiji se u zadnje vrijeme također dosta ukazuje na prilično ležerno pa i do jako neodgovorno ponašanje prema hrani u smislu da se premalo vodi briga da je se prikladno (o)čuva i da ona kao još dobra ne završi u otpadu. Evo nekoliko preporuka koje su se upravo u posljednjem kvartalu 2019. često spominjale kod naših susjeda s Apeninskog poluotoka a u vezi su sa spašavanjem hrane što je bila predviđena da se potroši ali ipak je u nekim prigodama skončala kao višak i ostatak. Intenzivno se naglašavalo da loizinka za uspjeh glasi okus.

                Ne nagomilavanju hrane u hladioniku – Naravno da se hrana koja nije potrošena ali je još i te kako dobra za konzumaciju i za užitak mora do sljedećeg posluženja čuvati u prikladnim uvjetima, jedan od njih svakako je temperatura, u pravilu niža jer kao takva usporava degradativne procese. Uvjet svježine ambijenta zadovoljava hladionik, danas prisutan uglavnom u svakom domaćinstvu. Bitno je međutim paziti kako hranu stavljati u nj, konkretno namirnice odnosno hrana što se nije potrošila kako je zamišljeno pa je ostala, ne bi se smjele naguravati u hladionik jedna tijesno uz drugu, tako da zrak može dobro cirkulirati i svježina ambijenta kvalitetno se prenositi. Da bi se izbjegli gubitak vlage, odnosno moguće kapanje s nekog jela na drugo a i širenje mirisa neke hrane na ambijent pa onda tako i na drugu hranu, nužno je da su namirnice odnosno jela u posudama i da su posude dobro pokrivene poklopcem.

Upozorenje: nikad u hladionik ne stavljati hranu koja je još topla, naime to može podignuti temperaturu ambijenta u hladioniku na razinu kod koje se javlja opasnost za degradaciju druge hrane u hladioniku. Najbolje mjesto u hladioniku za čuvanje lakše/brže kvarljivih namirnica i jela poput umaka, ribe, pa i mesa, je donji dio hladionika. Preporuka je da se hranu koja je iz ovih ili onih razloga ostala kao višak od nekog obroka ne zagrijava više puta, dakle valja računati na to da se namirnicu ili dio jela koji se izvadi iz hladionika pa se zagriju taj put i potroši, dakle da se ista i eventualno ponovno preostala hrana ne zagrijava još jednom. Hranu zaostalu od nekog prethodnog obroka a čuva se u hladioniku trebalo bi konzumirati najkasnije unutar dva do najkasnije tri dana otkako stoji u hladioniku.

                Čuvati hranu razdijeljenu u manje porcije – Ugostiteljski objekti ovisno o veličini imaju rashladne prostorije većih odnosno manjih dimenzija, imaju i posebne uređaje za duboko zamrzavanje, a već i dosta kućanstava uz klasičan hladionik posjeduje zasebnu tzv. škrinju za duboko smrzavanje. Danas većina hladionika za kućanstvo sadrži i dio za duboko zamrzavanje hrane. Za čuvanje u škrinjama za duboko zamrzavanje odnosno dijelovima hladionika s ladicama na temperaturi dovoljno niskoj da namirnicu duboko zamrzne potrebno je namirnice razdvojiti i svaku zasebno staviti na duboko smrzavanje, a pametno je kad je riječ o nekoj većoj namirnici poput npr. komada mesa tu namirnicu izrezati na porcije veličine koja se namjerava koristiti za predviđeni obrok. Dobro je i to da se u škrinju odnosno ladice smrzivača ne naguraju odjednom i jedna na drugu sve namirnice na smrzavanje, nego da se paketići stavljaju postupno, naime na taj način hladnoća se brže širi i brže prodire u namirnicu te je smrzava. Kad se namirnice vade sa smrzavanja valja izvaditi onoliko paketića za koliko postoje stvarni izgledi da će se pojesti, naime jednom odmrznute namirnice, koje inače treba konzumirati unutar oko 24 sata otkako se odmrznu, nije dobro ponovno smrzavati. Kad se duboko smrznuta namirnica odmrzne bakterijska aktivnost se povećava maltene eksponencijalno i na izvornu hranu djeluje negativno dosta brzo.

                Ne zagrijavati više puta! – Jednom kad se hrana izvadi iz hladionika preporuka je da je se ne podgrijava više puta, jer to ide na ruku razmnožavanju bakterija. Kod prvog i jedinog grijanja iz hladionika izvađene hrane prije konzumacije bitno je da se juha i umaci zagriju do točke vrenja, dok je za drugu hranu dovoljno zagrivavanje do 75 stupnjeva, važno je međutim da se jelo pravilno rasporedi u tavici ili zdjeli kako bi zagrijavanje bilo za sve dijelove hrane istodobno podjednako.

                Život namirnica produžiti čuvanjem u staklenkama – Praktičan i učinkovit način čuvanja namirnica na duži rok je uporaba staklenki. Staklene posude za čuvanje hrane odlične su za domaćinstva, bolja su varijanta od plastičnig posuda jer su prirodi prijateljske. Razni umaci koji su ostali od nekog obroka, pa i prilozi od svježeg povrća mogu se lijepo očuvati u takvoj posudi, pogotovu ako ona ima poklopac koji dobro prianja. Dobra opcija može biti staklenku s namirnicom odnosno jelom stavljenom u nju i s čvrsto prianjajućim poklopcem da zrak ne može ulaziti, nakratko staviti u kućnu mikrovalku, tada se zahvaljujući mikrovalovima u staklenki stvore uvjeti koji pomažu da ne dođe do promjena u hrani i da hrana ne izgubi na prehambenoj vrijednosti i na okusu.

                Vakumiranje! – Jako dobar način za čuvanje namirnica je vakumiranje, dakle držanje namirnice u ambijentu bez zraka/kisika. Kisik je taj koji djeluje s jedne strane na razvoj namirnice ali, s druge strane, nakon određenog momenta dovodi i do oksidiranosti, degradacije. Čuvajući namirnice u ambijentu bez kisika postiže se to da one dulje izdrže u punoj ili barem jako dobroj formi, s time da je, ako je još riječ o nečemu bogatom aromama, kod prigotavljanja jela s dodatkim i tih aromatičnim biljem i travama finalni rezultat kuhanja izvrstan. U slučaju nedostatka uređaja za vakumiranje, moguće je kod npr. slanine, pršuta, kobasica za rezanje i jelo odmah, pa i tvrdih zrelih masnih sireva pomoći si zamotavanjem komada u masni papir pa ih tako zamotane staviti u vrećicu i onda sa strana rukama stisnuti da što je više moguće zraka izađe i da se papir tijesno pripije uz namirnicu, pa otvor vrećice tako stisnuti da se što je više moguće spriječi dotok zraka u paketić, i tada paketić, ovisno o tome je li namjera zamotano jesti prije ili tek nakon nekog vremena, staviti na čuvanje u hladionik odnosno u škrinju za zamrzavanje… ♣

Gran odluka

MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO

Gran personality, Gran Teran, Gran Grabar, Gran Malvazija, Gran Prosciutto fatto in casa… = GRAN MORENO!

Moreno Coronica

Moreno to što radi radi na neki svoj način. I treba! Gran Coronica: My Way!, odnosno His Way! Stvar je ne u pukoj tvrdoglavosti nego u logičnom zaključivanju temeljenom na golemom dugogodišnjem iskustvu u vinogradu i podrumu ali i na tržištu vina, zatim na impresijama s raznih putovanja vinskim svijetom, pa na onome što je čuo i naučio na raznim tečajevima i predavanjima vezanim u rad u vinogradu i podrumu, ali temeljenom i na nekim njegovim preferencijama glede vina, želji da vino proizvodi na način da se dopadne najprije njemu a ne da ga, kao mnogi drugi njegovi kolege, radi tako da se ponajprije svidi ukusu šireg tržišta.

Gran teran izbrusio je do razine crnog istarskog dijamanta i jedan je od prvih vinara ako ne i prvi koji je pokazao da se i od te sorte, što je zbog vrlo izražene kiselosti a i zamjetnih tanina (oporost i kiselost ne idu dobro zajedno!) neki znaju nazivati divljom, može kreirati veliko vino. A s Grabarom, koji je startao kao cabernet sauvignon a onda mu je pridodan merlot, pokazao je kako od bordošnih sorata, istina već odavna udomaćenih u Istri, može nastati francuz sa značajnom istarskom dimenzijom! Njegovu Gran Malvaziju od prije rado pamtim jer me svojom kompleksnosti znala vući prema velikim burgundijskim bijelim vinima, nasuprot brojnim drugim istarskim malvazijama što počivaju na dosta izraženom banalnom jednostavnom sauvignonskome kolosijeku.

Gran Teran s gran pršutom

Ali, Moreno Coronica sad više nije zadovoljan s takvom Gran Malvazijom iz drva! Objašnjava da je primijetio da mu bijelo vino u drvu prebrzo stari, a on ne želi to hitro starenje. Oduševio se bio svojedovno s nekim vinima Cantine Terlan iz Terlana u Alto Adigeu/Južnom Tirolu koja mu je donio naš znani sommelier Željko Bročilović Carlos, s dugim radnim stažem u restoranima upravo u Alto Adigeu, riječ je o bijeloj kapljici koja je na finom talogu dozrijevala – neka čak i puno godina – isključivo u inoks posudama, dakle bez sekunde kontakta s drvom. I, Coronica se opredijelio za to da ubuduće svoju Gran Malvaziju proizvodi također bez dodira s drvom, znači na finom talogu u inoksu!

Gran Grabar, Gran Teran i Gran Malvazija

– Željku Bročiloviću sam vrlo zahvalan! Ta južnotirolska vina pažljivo sam kušao i o njima puno razmišljao, ali je ipak trebalo proći više godina da u meni dozrije odluka za kretanje k novom stilu moje Gran Malvazije, vinu bez kontakta s drvom. Danas sam zbog toga jako sretan! Inače, Hrvatska je, rekao bih, još uvijek nedefinirano tržište pogotovu u kontekastu svježih vina. Mnoga bijela svježa vina i previše liče vinima iz Novog svijeta. Što se tiče crvenih vina, ona se sve više rade u podrumu s velikim utjecajem stila enologa!

Moreno spada u treću generaciju vinogradarsko-vinarske obitelji Coronica. Prvi put Coronike su napunili vino u bocu 1993. godine.

– Počeli smo s 2,5 hektara, a danas nam se vinogradi protežu na dvadesetak hektara. Fokus nam je na autohtonim sortama, malvaziji i teranu, a manji dio pripada internacionalnim sortama, merlotu i cabernet sauvignonu. Od etiketa imamo Malvaziju, GranMalvaziju, pjenušac klasične metode Due, Teran, GranTeran i Grabar u kojemu su zajedno merlot i cabernet sauvignon. Napomenuo bih da je svo grožđe koje rabimo iz našeg vinograda!

Coronica nastavlja:

– U proizvodnji Gran Malvazije počeo sam bio s barriqueom, naravno novim, a onda sam postupno smanjivao nove bačvice i povećavao udio rabljenih kako bi se u vinu reducirao dojam drvenosti. S obzirom da uz Gran Malvaziju ja proizvodim, od mlađih loza i s bržim izlaskom na tržuište, i tzv. baznu malvaziju, rekao bih svježi tip malvazije, bez drveta, imam mogućnost usporedbe, ne govorim sada o punoći, tijelu, kompleksnosti, nego prvenstveno o stupnju svježine. U najnovije vrijeme sve češće svako toliko otvorim po koju butelju bazne malvazije i istodobnp i Gran Malvazije, i primjećujem koliko mi se mnogo ova prva više dopada, upravo zato što bazna malvazija istog godišta kao što je i Gran Malvazija bude dosta svježija – kaže Moreno Coronica.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i ocem Ottavianom koji upravo u 2020. puni 92 godina! Eto što su učinili svakodnevni rad (fizička aktivnost na čistome zraku) te čaša terana uz ručak!

Malvazija inače dobro podnosi odležavanje u hrastu, dodaje Coronica, koji veli da misli da nije i nužno da se s njom ide u drvo.

– Hrast ubrzava dozrijevanje, a u bijelim vinima cilj je upravo suprotan, tj. poželjno je što duže očuvati ih svježim. Moj najnoviji odabir je napuštanje hrasta u dozrijevanju bijelog vina.

Samo neka GranTeran i Grabar i dalje budu na dozrijevanju u drvu, za Gran Malvaziju bih možda, makar teško, bio spreman Morenu i oprostiti taj odmak od drva u procesu dozrijevanja. Nota bene: imao sam prilike svojedobno piti neka stara (ne ostarjela, dakle u negativnoj konotaciji!) velika bijela vina, konkretno npr. Puligny Montrachet kuće Domaine de la Romanée Conti koji je već bio punoljetan, navršio je tada kad mi je ponuđen 21 godinu, i bio je sjajan!…

Uz dužno poštovanje Morenova stava primijetio bih da se ja osobno ne bih odlučio za to da se za Gran Malvaziju drvo posve makne, jer vino boravkom u drvenoj bačvi ipak dobiva novu dimenziju, ali da treba biti opzezan s bačvom točno je. Ispravna bačva i te kako pridonosi kompleksnosti kapljice, elago tanin iz bačv(ic)e može vinu pomoći baš i glede dužeg trajanja u punoj kondiciji. Kad segovori o bačvi, valja reći kako mnogo ovisi o drvetu (hrastovina – lužnjak ilii kitnjak, zatim bagrem, koji je inče povezan s Istrom), zatim o tome jesu li dužice dovoljno dugo vremena sezonirane, o kvaliteti bačvara i njegovoj umješnosti pri paljenju dužice, o stupnju paljenja, spremnosti vina da uđe u drvo na duže dozrijevanje, dužini držanja vina u bačvici naime utvrđeno je da u prvo vrijeme vino najjače upija ono što mu drvo kani ispustiti i stoga je nužno vino u barriqueu držati do trenutka kad linija intenziteta upijanja iz drveta krene u silaznu putanju pri čemu se u vinu stvara ravnoteža, a ako se vino, u strahu da će biti drveno, izvadi iz bačvice prerano, tj. dok je linija upijanja u uzlaznoj putanji, kapljica ostaje drvena i gubi se šansa za spomenutu ravnotežu. No, u obzir kod korištenja drva za dozrijevanje treba uzeti i činjenicu da postoje bačve različitih dimenzija, uz barrique od 225 litara i burgundijski pièce od 228 litara, postoji i tonneau od 500 i 600 litara, a postoje i velike bačve od 1000, 2000 i više litara. Glede razvoja vina, najbrže se ono odvija u barriqueu, pogotovu ako bačvica nije od hrasta kitnjaka koji je vrlo gust, nego je od lužnjaka. Kod barriquea vino je najviše i najbrže zahvaćeno kisikom koji, s jedne strane, omogućuje brži razvoj kapljice ali, s druge strane, može pospješiti proces oksidacije prema starenju/starosti. Velike bačve imaju znatno deblju i, osobito ako je riječ o hrastu kitnjaku, za kisik slabije propusnu dužicu od barriquea, k tome kod njih s obzirom na zapremninu i veliku količinu vina te osjetno veću vanjsku površinu drvene mase kroz koju zrak može proći nužno je i osjetno više kisika (duže vremena) za jači razvoj oksidativnih procesa. Moglo bi se reći da se vino unutar nekoliko prvih godina boravka u velikim bačvama više razvija nego što stari. S obzirom na nepropusnost inoksa, da bi se vino ipak bolje razvijalo obično se posiže za postupkom mikooksigenacije, dakle dok se ona kad je riječ o velikim bačvama odvija spontano, ovdje kod inoksa čovjek intervenira…

Moreno Coronica uz cisternu od inoksa s malvazijom 2018 koja bi trebala biti punjena kao Gran Malvazija. Vino je rađeno s izdvojenim kvascima iz grupe kvasaca uzete iz obiteljskog vinograda starog 97 godina, te, dolje, uz veliku drvenu posudu u kojoj sazrijeva teran za etiketu Gran Teran

– Jedna od stvari koju najviše cijenim u vinskom svijetu je kad vinar istražuje potencijal autohtone sorte. Kad, osluškujući gledanjem i kušanjem što nekoj lozi treba, kako ona najbolje raste i sazrijeva, koje su njene specifičnosti, što je čini drukčijom i posebnom itd., vinar pronalazi stil vina u kojemu će sorta pokazati najviše – izjavio je Moreno Coronica, i dodao: – Svaka mlada, nova, nepoznata ili stara pa zaboravljena sorta kad stupa na vinsku scenu prolazi poznatim nizom koraka kroz koje se ona dokazuje i traži. Osnova od koje vinar mora poći je rad na čistoći, urednosti, tehničkoj ispravnosti vina. U tome dijelu zna doći i do spuštanja alkohola. Neki se željeni rezultati postignu određenim postupcima zbog kojih kultivar slabije pokazuje svoje sortne specifičnosti i slabije odaje geografsku, ambijentalnu poziciju vinograda, ali vina budu vrlo ugodna, pristupačna široj publici i tržišno, potencijalno, vrlo isplativa. Međutim pravi potezi vinogradara/vinara vezani su uz sortni izričaj, iskaz geografske pripadnosti, sklad i, svakako, eleganciju, pa dugotrajnost u nosu i ustima te dugovječnost kroz vrijeme, Sortu treba interpretirati stilom koji će vino odrediti i identificirati i okolišem, tj. tlom, ekspozicijom, količinom sunca, kiše, načinom rezidbe, prinosom, datumom berbe, kvascima, procesom fermentacije, dozrijevanjem itd.

Podrumska zgrada Moreno Coronica, te, dolje, ispred nje,park maslina kao prelijepa dekoracija u Morenovu selu Koreniki

Gran Malvazija 2017 prva je, eto, Coronikina malvazija iz ranga Gran bez utjecaja drva. Odležana je na vlastitim kvascima 16 mjeseci, a dobiva se iz vinograda starijih od 20 godina, s niskim prinosom po trsu. Izražena je više vinoznost, a manje voćnost, reći će Moreno, i dodati kako je jako svježa i mineralna, na nepcu dugo traje, upravo je namijenjena za uživanje.

– Od velike važnosti bili su mikrolokacija, starost loza. Kvasci su sigurno bitni, ali je ipak najvažnija kvaliteta grožđa. Zasad rabim tzv. komercijalne kvasce, ali to će se promijeniti, naime unatrag četiri godine radimo na istraživanju autohtonih kvasaca koje smo izolirali u našem vinogradu starom 97 godina. Izostavljanjem hrasta iz procesa, u vinu, ponavljam, više osjećamo teritorij i sortnost. Hrast otpušta vinu tanine i mikrokoličine kisika (mikrooksigenacija). Kvasci, nakon što odrade posao alkoholne fermentacije, štite vino od oksidacije i usporavaju starenje, k tome njihovom razgradnjom stvaraju se manoporoteini koji vinu pojačavaju strukturu i koji mu daju kremoznost i slast a bez ostatka neprovrelog sladora. Što da još kažem o Gran Malvaziji? Bitno je da se malvazija kao kultivar bolje izražava, te da meni paše taj stil. Tržište će s vremenom pokazati koliko dobru odluku sam donio… – kazao je Moreno Coronica. ♣

Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića

VINORETUM INTERNATIONAL

            U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad smo grubi, nekad ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni. Rekao je to svojedobno Davor Zdjelarević, koji se sa suprugom Višnjom od 1985. godine bavi vinom, isprva kao direktni proizvođač (jedan je među prvim službeno priznatim privatnim vinarima u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji), potom, 2003. postaje i hotelijer (uz novu vinariju u Brodskom Stupniku otvorio je lijepi hotel), a od 2014. sudionik vinske scene je kao osnivač tvrtke Zdjelarević Vino Selekcija s projektom tzv. difuznih vinarija, što znači da je najprije prodao vinograde, podrum i hotel u Brodskom Stupniku (danas je tamo gazda kutjevački poduzetnik Galić) i da se potom upustio u suradnju s brojnim vinskim podrumima diljem Hrvatske (Antunović, Siber, Kronos-Kalazić, zatim Kašner i Miklaužić, pa Vinarum, Rota i PZ Pošip Čara), ali i nekima u Bosni i Hercegovini (podrum Andrija Paoča), Sloveniji (Posestvo Mastnak) i Makedoniji (Chateau Lazar), kod kojih od izabranih sirovina u vlasništvu tih podruma i u prostorima tih podruma kreira vina što će ih puniti i plasirati pod svojom etiketom Zdjelarević Vino Selekcija (Zdjelarević Wine Selection).

U vinoteci Vinoretum: Davor Zdjelarević s uzvanicima s otvorenja, dio njih su vinari njegovi poslovni partneri npr. Miro Palinkaš iz primorskog Pavlomira, a dio njih su ugostitelji koji plasiraju negovo vino, primjerice Ivan Srakovčić, vlasnik karlovačkog hotela Srakovčić i turističkog resorta Srakovčić u Ribniku na Žumberku, pa Nenad Kukurin, čelnik Kukuriku hotela u Kastvu… (Julio Frangen)

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom, te s njihovim vinskim biserom Nagualom bijelim 2013 (Julio Frangen)

Najnovije u ukupnoj i bogatoj Zdjelinoj vinskoj priči je nedavno otvorenje, u zagrebačkom hotelu International, male elegantne vinoteke Vinoretum, s lijepim izborom vlastitih etiketa. U svom portfelju Zdjelarević sad ima vina za nove mlade generacije klink@, zatim vina za opuštena dnevna druženja, etikete za ljubitelje karakternih zrelih sortnih vina, pa odabrana sortna vina probirnih berbi Limited Edition, velike kupaže za zahtjevne enofile pod nazivom Nagual, tu su i pjenušci Grof, bijeli i ružičasti. Vinoteka Vinoretum zamišljena je ne samo kao klasična specijalizirana prodavaonica vina nego i kao pozornica elitnih i ekskuzivnih događanja poput npr. aukcija posebnih vina, iz njegove ponude to su svakako Nagual bijeli (2013) i Nagual crni (2016), prvi je cuvée od chardonnaya i sauvignona, dozrijevano u barriqueu, proizvedeno u podrumu Jasne Antunović u Erdutu, a drugi je od cabernet sauvignona i merlota, kreirano u podrumu Šime Škaulja u benkovačkom kraju. ♣

Novo ruho moslavačkog eno-aduta

ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO?

Vinari članovi udruge Škrlet

Škrlet, odnosno sinonimima ovnek žuti i ovinek slatki, autohtona je moslavačka vinska sorta s kojom su vinogradari/vinari Moslavine, logično, htjeli koliko god je moguće više skrenuti pažnju javnosti na svoj kraj. Za pomoć su se obratili stručnjacima sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je 1999. počeo s klonskom selekcijom škrleta i 2014. godine prezentirao tri izabrana certificirana klona. Različite pokusne vinifikacije koje su javnosti svojedobno kroz predavanje ali, istodobno, i kušanje, predstavljene na susretu kod moslavačkog vinogradara/vinara Vlade Kašnera pokazale su da je doista vrijedilo uložiti toga truda oko škrleta. Vina, i ona još neuglađena, demonstrirala su, sjećam se dobro!, lijepu aromatiku, a neka, i s 14 vol % (što je za onda bilo čudo s obzirom da su dotadašnji škrleti bili polusuhe ili poluslatke vodice s uglavnom ne više od 11 ili 12 vol %), i popriličnu snagu. Potencjal!

Nekoliko ambicioznijih proizvođača škrleta prihvatilo se ozbiljnije posla, počelo je i suradjivati s enolozima savjetnicima, i malo pomalo modernijim pristupom nastao je tip (ne još I posve ujednačen, standardizirani organoleptički profil) lijepo pitkog uglavnom suhog dakle šećerom neopterećenog vina, vina s finom kiselošću a i s određenom slanošću povezanom s mineralnošću. Zanimljiva prezentacija bila je na imanju Kezele.

Tomislav Trdenić

I onda, nakon što su se s ciljem kvalitetne i učinkovite a i za svakog pojedinog ponuđača ekonomičnije promidžbe vina od moslavačke sorte škrlet bili udružili u poljoprivrednu proizvođačku organizaciju Škrlet, osmorica profesionalnih robnih proizvođača vina uvelike posvećenih spomenutoj lokalnoj sorti iz Moslavačkog vinogorja, koje se, inače, proteže u trima županijama – Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj, odlučila je nedavno udružiti i – škrlet! Do prije nekog vremena Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić i Kezele svoja su vina na tržište plasirali svaki pod svojom etiketom, a onda je krenulo, po novome, tj. da van idu i sa škrletom pod jednom zajedničkom etiketom, s time da zajedničko vino nastaje ne miješanjem kapljice spomenutih proizvođača nego istodobnom vinifikacijom grožđa iz berbe 2019. što ga je iz svojega vinograda i to, rečeno je, s najboljih parcela, kod jednog prerađivača – nije se službeno htjelo obznaniti kojega! – dovezao svaki od članova udruge. Na taj način htjelo se, objašnjeno je, dobiti veću i moguće tržišno zanimljiviju količinu vina od škrleta u jednom profilu. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kazao je Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet.

Vrlo lijepi objekt turističkog posjeda Moslavačka priča u Maloj Ludini. Dolje: na prezentaciji zajedničkog vina od škrleta vinari koji su sudjelovali u projektu, s njima su Snježana Ožetski, domaćica iz Moslavačke priče, zatim Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede

Već 30. studenoga 2019. na lijepom (turistički vrlo atraktivnom!) seoskom imanju Moslavačka priča u Maloj/Velikoj Ludini na susretu nazvanom znanstveno-stručnim skupom Novo ruho škrleta u organizaciji udruge Škrlet, Grada Popovače, Udruge vinogradara i voćara Škrlet, Turističke zajednice Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije, održana je promocija tog zajedničkog vina. Prisutne su pozdravili domaćica Moslavačkih priča Snježana Ožetski, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i moderatorica programa doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, te zamjenik župana Sisačko–moslavačke županije Roman Rosavec.

Zvjezdana Marković doc. dr. sc. sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, moderatorica u programu prezentacije zajedničkog škrleta

Međutim škrlet je podastrt ne pod oznakom novog mladog vina, kako bi s obzirom na datume bilo logično, nego pod klasičnom etiketom, inače, rekao bih, dizajnerski vrlo uspjelom (autori: Bruketa-Žinić!), usput: za izbor butelje ne bih mogao reći da je uspio jer preteška je i premasivna za u nju napunjeni tip vina.

Rečeno je na skupu da je toga zajedničkog škrleta iz 2019. napunjeno 5000 butelja. Spominjalo se s ponosom i kako ima izgleda da se taj škrlet toči na svečanostima vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU koje je počelo s Novom godinom, pa u ubrzanom punjenju i promociji već kajem studenoga ima neke logike, ali je pitanje koliko ima i opravdanja u toj brzini naime teško je povjerovati da osobe kojima je na svečanostima vino namijenjeno s obzirom na svoje imovinsko stanje i iskustvo po prijemima nisu probirljive i zahtjevne… Od istaknutog moslavačkog vinogradara/vinara Marka Miklaužića, koji je inače sada i predsjednik novoosnovane udruge vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, čuo sam, međutim, da bi se s tim zajedničkim škrletom i dalje izlazilo ovako rano, dakle da je to budućnost škrleta, jer po njegovom iskustvu škrlet se najbolje proda ovako mlad..

Zajednički škrlet: na retro etiketi na kojoj su navedeni vinari-sudionici u projektu nema prezimena Kezele!?

Nisam siguran da je takvo razmišljanje o žurbi s izlaskom na tržište pravi put za škrlet. Na temelju kušanja ovog novog mladog zajedničkog škrleta ne govorim protiv zajedničke vinifikacije grožđa pogotovu kad je probrano ono (naj)bolje, nego govorim o izlasku vina pred potrošača puno puno prije od termina do kojega bi se vinu dopustilo da se razvije i uskladi i onda pokaže u pravoj svjetlosti. Ovo vino po meni svakako je oštećeno uskratom razvoja, uvjeren sam da bi, da ga se pustilo van negdje na proljeće, možda pred Uskrs, pokazalo u sasvim drukčijem, vrlo lijepom sjaju.

Agencija za plaćanje u poljprivredi (APPRR) s datumom 15. svibnja 2019. na popisu sorata prisutnih na teritoriju Hrvatske tek na 65. mjestu spominje škrlet ili ovnek žuti, uz napomenu da se prostire na 73,60 ha površine, a podatak sa tzv. znanstvenog skupa u objektu Moslavačka priča govori kako od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji škrlet zauzima 76 ha. Marko Miklaužić mi je pak spominjao da bi ukupno škrleta u dijelovima vinogorja Moslavina koji pripadaju Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji moglo biti i stotinjak hektara. Po meni, budućnost škrleta trebalo bi graditi ponajrije na sadnji novih vinograda s tom sortom, da se uopće dobije relevantna površina za sirovinu i ozbiljan (unosan) posao sa škrletom. Svakako treba prikladno izabrati terene (ekspozicija, nadmorska visina, tip tla…) za nove vinograde. Saditi gušće po jedinici povšrine da bi se po trsu mogao smanjiti prinos, time se ne gubi na količini ali se povećava kakvoća roda. Možda ne bi bilo loše neke druge sorte a koje se nalaze na boljim pozicijama precijepiti na škrlet, tako bi se dobilo i na vremenu. Za škrlet koji bi nosio znak ZOI rabiti preporučene certificirane klonove. Maksimalno moguće krenuti u prirodi prijateljsku proizvodnju (uzgoj i pri radu u podrumu). Dogovoriti se za početak barem ugrubo oko načina vinifikacije (odvajanje odmah tekućeg dijela od krutoga ili maceracija od eventualno dan ili dva na nešto nižoj ali ne preniskoj temperaturi) i dozrijevanja (samo inoks, odnosno inoks i drvo…, sur lie?, minimalna dužina dozrijevanja…), te oko najranijeg mogućeg i dopušenog izlaska vina na tržište. Na određeni način ujednačiti rad u trsu i u podrumu, napraviti što prije osnovne standarde, detalje se može unijeti i u hodu. Neposredno prije izlaska vina na tržište prirediti internu degustaciju/ocjenjivanje uzoraka da se vidi je li to to, i može li s aspekta udruge ići van kao Škrlet ZOI Moslavina. Ne zadovolji li nečije vino standarde, upozoriti proizvođača za iducu godinu, da se greške/nepodopštine ponove. Vino koje nije u standard I na razini ne smije van pod oznakom Škrlet ZOI Moslavina. U udrugu nove članove primati samo ako se obvežu da će poštovati pravilnik udruge, te potom kontrolirati drže li se svoje riječi ili potpisa. Za uspjeh na tržištu i to ne samo kroz veći broj prodanih boca nego i kroz višu cijenu za buteju, nužno je da škrlet s oznakom ZOI Moslavina organoleoptikom predstavlja Moslavinu u izvornom smislu. Oznake moraju biti ne tek navod na etiketi nego i odraz apelacije, ona je ta koja kvalitetno i autentično prezentira određeno geografsko područje.

Stvar kod kreiranja zajedničkog vina od izabranog ponajboljeg grožđa više proizvođača kako bi se dobila veća količina vina ujednačenog profila dosta je osjetljiva, naime činjenica je da svaki vinogradar i vinar nije podjednako pedantan u trsju i u podrumu, pogotovu i ako mu određeni pravilnik nije za vratom, činjenica je i to da neki proizvođač proizvede bolje grožđe kako zbog bolje pozicije vinograda tako i zbog svog pristupa radu u trsju i zbog nižeg prinosa, a da je teško da će neki proizvođač koji nije toliko pedantan a i nema trsje na nekim ekstra pozicijama proizvesti grožđe istog ranga kvaltete kao onaj prvi. Ovako, u zajedničkom projektu moguće je, barem teoretski, određeno švercanje… Iako je s ovim projektom zajedničkog vina članovima udruge škrlet ostavljena mogućnost da nešto škrleta plasiraju i pod svojom, vlastitom etiketom, pitanje je vremena koliko će dugo vinogradari/vinari koji su u stanju s obzirom na vinogradsku poziciju i svoj rad dobiti vrhunsko grožđe pa i od njega vino htjeti davati svoje bolje grožđe da se miješa s drugime, i moguće slabije kakvoće, naime tim boljima koji zacijelo uspješnije od drugih prodaju svoje vino s vremenom će sve više nedostajati upravo onog najboljeg grožđa za vino koje bi plasirali pod vlastitim imenom i prezimenom, robnom markom i oznakom Škrlet ZOI Moslavina. Još i ova napomena: bit će problema ne bude li se strogo pazilo da se oznaka ZOI dodjeljuje za korištenje u smislu apelacije, a to je da se njena uporaba temelji na od grupe proizvođača usvojenog pravilnika o proizvodnji moslavačkog škrleta a ne samo na tome da je vino kao vino enološki ispravno odnosno bez mana.

Tomislav Voštinić, voditelj vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Od svih proizvođača škrleta jedini on ima paletu etiketa od škrleta koja može pokriti cijeli menu, od pjenušca i mladog vina kao aperitiva preko, zrelog vina, kasne berbe, arhive… Dolje: u podrumu uz inoks posude I bačve iz koji izlaze i crnjaci od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca iz vinograda u Moslavačkom vinogorju i iz trsja što radte u dalmatinskom Nadinu

 VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Jedan od proizvođača vina i član poslovne udruge Škrlet je, kako je već prije navedeno, Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada u Zagrebačkoj županiji. Na brdu Graberje na visini od 190 metara ima vinograd od oko 4,5 hektara, te moderan lijep vinski podrum, s obzirom na koncepciju i izgled očito usmjeren ne samo na produkciju Bakhova nektara nego i prema turizmu. U svoje vinograde puno ulaže, trsje je dao mikorizirati da bi iz dubine tla što bolje koristilo hranu. Iz kooperacijie Voštinić ima i grožđe s oko još četiri hektara. Od tih osam hektara škrlet pokriva šest, a preostala dva vezana su uz merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc te syrah iz Nadina kod Benkovca. Voštinić je jedini vinar koji se bavi škrletom i koji ima škrlet u tipologijama što mogu pokriti cijeli menu, konkretno su tu aperitivni pjenušac Škrlet brut (škrlet 85 % i chardonnay 15 %; sad ima 1000 butelja!), zatim škrlet kao novo mlado vino, škrlet 2018 kasnu berbu kao polusuho zrelo vino za uz predjelo, Škrlet 2012 Arhivu (škrlet 80 posto, ostatak graševina moslavačka) kao vino za uz glavno jelo ili za uz meditaciju i uz glazbu, te crnjake Red (me, cs, cf) i Syrah, neka poznija godišta su i iz vinograda u Suzi u Baranji. Mješavinu merlota, cabernet sauvignona, cabernet sauvignona, syraha i crljenka, dijelom od grožđa iz Nadina a dijelom iz Moslavine, nudi u magnumu pod nazivom Fabula 2016. Kaže da godišnje proizvede i bez problema proda 24000 butelja suhih vina te najmanje 1000 butelja vina kasnijih berbi.

Ponuda kod Voštinić-Klasnića: domaći kruh, vanjkuši, domaće pacana pa pečena vratina, vina škrleta u nekoliko različitih tipova i etiketa. U proljetnom i ljetnom razdoblju nude se druženja uz finu domaću papicu i kapljicu te suvremenu gklazbu, od proljeća-ljeta ove godine radit će, uz vinska podrum I trsje,bazen sa šankom, za višestruko osvježenje….

Voštinić se dosta oslanja na turizam, prostor za prijem gostiju i degustacije lijep mu je i s pogledom na trsje. Počeo je nuditi i hranu – tipične i na domaći način pripremljene i prigotovljene namirnice i jela npr. domaću pacanu i u kruhu pečenu vratinu, domaće kobasice, sir s vrhnjem, grah, bučino ulje, domaći kruh… Na platou ispred vinskog podruma priređuje disko večeri uglavnom s hip-hop glazbom tako da su mu gosti pripadnici mlađih generacija koji žele uživati i u vinu, organizira i svojevrsne likovne radionice gdje gosti nastoje olovkom i kičicom stvarati likovne radove na kojima bojama prikazuju svoje osjećaje proizašle iz kušanja nekog Voštinićevog vina (škrlet u raznim varijantama!), sada Tomislav uz vinograd gradi bazen dimenzija 9 X 6 metara sa šankom gdje će se ljeti gosti moći osvježavati kupanjem i degustacijom pjenušaca i mlađeg škrleta, planira, pretežito za žene, večeri uz vina od muškata… a nudi i mogućnost noćenja naime posjeduje kućicu s 18 soba… Domišljati i poduzetni Voštinić veli da mu potporu u tim turističkim aktivnostima uvelike daju Grad Ivanić-Grad I Zagrebačka županija, posebice kroz marketing, te se nada da će za pola godine turizam kod njega biti u punom cvatu.

Od ekipe iz udruge Škrlet u turističkom segmentu vrlo su aktivni Drago Kezele i njegov sin Janko, oni imaju vrlo lijepo gospodarstvo za prihvat gostiju, uz vino vlastite produkcije nude i hranu u svom restoranu, tu su i mogućnosti rekreacije šetnjom i jahanjem (konji su hrvatski posavci) a na raspolaganju su i kućice za noćenje. Drago Kezele pohvalio se da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario 3500 noćenja! I obitelj Trdenić uključena je u turizam i ima u planu i širiti se u turističkom smislu. Od zagrebačke udruge G.E.T. Report koja pomno prati vinarije uključene u turizam i svake godine, po ugledu na vodiče Michelin odnosno Gault & Millau nagrađuje zvjezdicama one za koje misli da su to zavrijedile Kezele je prije kratkog vremena primio priznanje s tri zvjezdice, Voštinić te Trdenići Tomislav i Krešimir po dvije, a Miklaužić i Mikša po jednu. ♣

U novu godinu s novim vinskim časopisom

VINUM IN br. 2, SRETNO!

Vinum.In br.2

U novu, 2020. godinu ušli smo s novim vinskim časopisom, riječ je o reviji Vinum.In koju je pokrenula Dijana Grgić. Prvi broj, koji međutim nije stavljen u kioske, izašao je uoči 14. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i promocija je održana u zagrebačkom bistròu Fino & Vino što je na Ivanje obilježio (slavio!) godišnjicu rada, a drugi broj, koji jeste krenuo na tržište, i to s cijenom od 39 kuna, promoviran je uoči Badnjaka u restoranu Kajzer(ica) na zagrebačkom Hipodromu, lokalu koji je upravo, kao voditelj, preuzeo znani naš sommelier Mario Meštrović, svojedobno inače vrlo uspješni eno-gastro kormilar velikogoričkog restorana Mon Ami.

Vinum.In br 2, te Dijana Grgić i Mario Meštrović

Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te novinari-suradnici Vinum.Ina Ivo Kozarčanin i Tomislav Radić

Moderno prelomljeni i elegantni Vinum.In, za koji je predviđeno da izlazi četiri puta godišnje, u svom izdanju br. 2 sa 112 stranica a što pokriva prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020., između ostaloga donosi: kao temu broja prilog o pjenušcima iz pera našeg znanog (vinskog) novinara Ive Kozarčanina, intervju s dugogodišnjim vinskim piscem Vitomirom Andrićem, prezentaciju vinogorja Komarna kao čarobnog bisera juga Dalmacije, u rubrici Vino na visokoj peti razgovor s istarskom pjenušarkom Anom Peršurić Palčić, Mustafa Topčagić predlaž pak a na izlet u segment craft piva vodi Domagoj Jakopović Ribafish…! ♣

Na badnju večer 2019

HENDRIXOV MOST!

Hey Joe, where are you goin’ with that camera in your hand? I am going to shoot my lady Sava river, messin’ around with the some other men, Hendrix is the name…
Hendrixov most, rijeka Sava, Zagreb, badnja večer 2019.
Nedostajali su Jimijevi gitara i glas…♣

Sajmovi, festivali: Cro Agro 2019

NAGRAĐENI, i PAŽNJE VRIJEDNI

            Snažna prosinačka živost na prostoru Zagrebačkog velesajma: veliki sajam poljoprivrede Cro Agro, s naglaskom na mehanizaciju i opremu za radove na zemlji te na opremu za vinske podrume, manji dio posvećen gotovim prehrambenim proizvodima. Nekih 180 izlagača iz 24 zemlje. Na inicijativu i uz zalaganje Društva agroturističkih novinara Hrvatske bilo je i nagrada, s obznanom – u dvorani Kongresnog centra ZV-a – najboljih proizvođača za 2019. godinu.

Laureatima su proglašeni iz Bakhova sektora Ivo Cibilić iz Potomja u grupi malih vinara, zatim Vlado Krauthaker iz Kutjeva u grupi srednje velikih proizvođača, te Iločki Podrumi iz Iloka u grupi velikih kuća. Kao temelj za taj izbor korištene su ocjene što ih je strukovna degustacijska ocjenjivačka komisija koja Ministarstvu poljoprivrede daje prijedloge koje uzorke plemenite kapljice i pod kojom oznakom kakvoće pustiti na tržište. Cibiliću je trofej donio njegov Dingač 2018, koji tek treba izaći (?!), Krauthakeru, koji, inače, uzgaja 39 sorata vinove loze a na tržište izlazi sa čak 32 etikete, za odličje je poslužilo vino Zelenac Kutjevo izborne berbe prosušenih bobica 2018, dodatno priznanje primio je i za to što je spomenuta strukovna komisija dala tom vinu i najviše bodova na ocjenjivanju), dok su se Iločkim podrumima, za koje je rečeno da su vinska kuća s najviše etiketa vrhunskih vina na tržištu – pa je to bio razlog i za dodatno priznanje, kao snažni asevi pokazali traminci izborne berbe i izborne berbe bobica 2017.

Ostali nagrađeni poljoprivrednici su, po grupama vezanim uz veličinu pogona, Zdravko Kušec iz Kamenice, Marijan Porkulabić iz Prilesja, Branko Horvatinčić iz Gusakovca, Žitar iz Donjeg Miholjca, Salaš iz Marijanaca, za uspješnost u uzgoju krava za mlijeko, zatim Capra Domestica iz Perkovića za uzgoj koza za mlijeko, Pro Lika iz Ličkog Petrovog Sela za uzgoj ovaca za mlijeko, pa Marija Stručić iz Treme i Pero Dulikravić iz Velikog Poganca, Darko Remuš iz Svetg Petra Čvrsteca i Belje Plus iz Mece za uzgoj junadi, onda Miljenko Letoja iz Pavlovca Ravenskog, Tomislav Smoljo iz Sapaca, tvrtka Protein iz Bobote za tov svinja, Mate Tomašević OPG iz Stružana za uzgoj pšenice visoke kakvoće, Zlatko Jelošek iz Beketinaca za uzgoj uljane repice i Ernest Nađ iz Ernestinova za uzgoj soje. Dobitnici su na slici sa čelnikom Društva agrarnih novinara Martinom Vukovićem, inače urednikom-novinarem na Hrvatskom radiju, i s Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

Na štandu AgroKokota, uz vlasnika Ivicu Kokota su enolog Miodrag Hruškar Enoexpert (lijevo na slici) i specijalist za agronomiju David Gluhić Agroexpert

U halama prepunim strojevima za obradu zemlje te strojevima i opremom za obradu nasada, posebice vinove loze, ali i punima opreme za podrume, osobito se isticala tvrtka Agro Kokot iz Jastrebarskoga. Kuća je to s dugom tradicijom u prodaji svega što treba poljoprivrednicima a posebice vinogradarima i vinarima, opsegom rada dugo je bila relativno malena (ali unatoč tome – jer vodstvo i djelatnici u poslu grizu – izrazito učinkovita!), a sad eto pokazuje golemi dimenzijski napredak i uz PA-Vin čini Jastrebarsko nezaobilaznim središtem za nabavku opreme za rad na zemlji i u podrumu. Jastrebarsko i Plešivica postali su u zadnjih desetak godina pak, s obzirom kvalitetu i na veći broj stilova produkcije jedno od najznačajnijih i najzanimljivijih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. Sad se, s obzirom na restoran Karlo sa chefom Karlom Navojem i na restoran Ivančić koji je bitno podigao kakvoću, ali i na obiteljsko gospodarstvo Robert Braje na kojemu se sjajnim jelima posebno ističe Robertova supruga Sanda, te pogotovu nakon što se ovih dana i službeno otvori fini restoran vođen chefom Bernardom, i preuređeni podrum s vinotekom obitelji Korak, očekuje da se Jastrebarsko i Plešivica (Plešivica curica!) – na pola sata vožnje od Zagreba i na pet minuta vožnje od autoputa Zagreb-Karlovac-more, kako treba razvijaju i napokon razviju i u turističkom segmentu!… ♣

6. WineOS – RADIONICE OSOBITO VRIJEDNE PAŽNJE

            Zavirimo sada malo i u novu godinu: početak 2020. obilježit će šesti po redu WineOS, osječki festival vina, delicija i ugodnog življenja. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja 2020. u dvorani Gradski vrt, ponudit će posjetiteljima brojne novosti i zanimljivosti. Za ovu godinu najavljuju se, uz renomirana imena za izlagačkim punktovima, znatno privlačnije radionice od svih koje su održane do sada, kaže Boris Ocić, iz organizacijske ekipe Wine OS-a.

Autor vinskih radionica ponovno je vinski novinar, pisac i bloger Željko Garmaz. Njegove su vinske priče prethodnih godina privukle mnoge posjetitelje i goste, mahom one izvan Osijeka. U 2020., Garmaz na WineOS-u i opet dovodi brojne vinare i njihove priče iz svih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.

Na nekim radionicama posjetitelji Wine OS-a imat će prigodu iskusiti nešto za ovu manifestaciju potpuno novo: organizator, u suradnji s udrugom Panonski pivarski sindikat, osigurao je dvije radionice o kućnom kuhanju i stilovima piva.

Festivalski program počinje u petak 10. siječnja u 13 sati, pričom o bijelim sortama Dalmacije. Sat vremena kasnije najbolji hrvatski sommelier Siniša Lasan predstavit će vina Hercegovine, a u 15,30 sati predviđeno je upoznavanje s arhivom Davora Zdjelarevića. Od 16,30 bit će predstavljena vinarija Tri oraha, za koju se kaže da je najmističnija i najskuplja vinarija Balkana. Pa da otkrijemo široj javnosti ponešto o njoj: nema vino jeftinije od 60 eura!. Kirurg i ravnatelj KBC Dedinje, Radisav Šćepanović, vlasnik vinarije, za svoja vina kaže da su opasnija od kokaina, a bolja od bensedina! Ovo je njihov prvi i dosad jedini festivalski nastup od osnutka vinarije. Čista ekskluziva! Cabernet sauvignon 2009 (sedam godina u bačvama), Cabernet sauvignon 2010 (šest godina u bačvama), Merlot 2011 (šest godina u bačvama), 500 cuvée (1-8 godina iz 500 različitih bačava), Cabernet sauvignon 2009 i Merlot 2011 (75/25). Moderatori: Radisav Šćepanović i Željko Garmaz.

Mađarska prva vinska liga na okupu: Czaba Malatinski je treći zdesna, ostali su Valer Bock, Suzan Hanauer, Monika Debreczeni, Horst Hummel, Ede Tiffan i Attila Gere. Sasvim lijevo je novinar Zsoltan Gyorffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo (suhiucasi)

Slijedi, u 17,30 sati, prezentacija poznatog mađarskog vinara Csabe Malatinskog iz Villanyja, Csaba Malatinszky mađarski je vinski genije za kojega je Caroline Gilby MW svojedobno rekla da u njegovim venama umjesto krvi teče – cabernet franc! Ne sudjeluje na vinskim festivalima i natjecanjima od 2004. godine, u marketing ne ulaže niti kunu, jer ne želi uljepšavati svoju vinsku priču. Jedinstvena prilika svjedočiti ponajboljim svjetskim izdanjima cabernet franca! Noblesse Chardonnay Kúria, Cabernet franc 2003 unfiltered, Kúria cabernet franc 2004, Kúria cabernet franc 2005, Kúria cabernet franc 2006, Kúria cabernet franc 2007, Kúria cabernet franc 2008, Kúria cabernet franc 2009

A u 19 sati počinje radionica o velikim crvenim vinima Makedonije. Najbolji makedonski crnjaci, u najvećoj mjeri vranci, dosegli su svjetski vrh, Ivana Simjanovska, vinska kritičarka, autorica dva makedonska vinska vodiča i pokretačica Skopje Wine Salona, potrudila se donijeti i predstaviti najbolje od najboljeg iz Makedonije, Imperator Vranec – Bovin, Heritage Cabernet sauvignon Grand Reserva – Chateau Kamnik, Vranec Orle 2016 – Venec, Private Reserve Vranec – Stobi, Smolnik Vranec – Popov, Black Diamond Vranec – Imako

_________________

(O vinskoj Makedoniji i vrancu opširno može se pročitati na www.suhiucasi.wordpress.com / Svijet u Casi Kronika – 11. 2019 – Chronicle World in a Glass)

________________

I drugi festivalski dan, subota 11. siječnja, pun je događanja, koja kreću od 13 sati radionicom o pelješkom vinu i kamenicama. Od 15 sati poznati vinski novinar Ivo Kozarčanin predstavlja macerirana bijela vina s Plešivice. Od 16 sati vinski pisac Tomislav Ivanović govorit će o manje poznatim sortama grožđa iz Srbije, a u 17 sati slijedi radionica na kojoj će nazočni imati prigodu kušati raritete iz arhive znanog istarskog vinara Morena Degrassija. Posljednja radionica šestog WineOS-a starta u 18 sati, legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi donosi na kušanje svoja vina iz 2003. godine.

Ulaznice za radionice mogu se kupiti u osječkoj vinoteci Vinita. Cijena ulaznica za vinske radionice iznosi 100 kuna, a za pivske je 50 kuna. Na istom će se mjestu prodavati i ulaznice za WineOS po cijeni od 80 kuna. Festival će oba dana biti otvoren za posjetitelje od 15 do 21 sat. Više informacija o festivalu i pratećem programu možete pronaći na Facebooku i na službenoj stranici WineOS-a. ♣

Must go … 2020!

 

            Počelo je prije dosta godina kad znani južnotirolski vinogradar/vinar Alois Lageder više nije htio trpjeti gungulu na Vinitalyju, i odlučio je odmaknuti se od tog sajma te nekako paralelno s njime kod sebe na posjedu Tòr Löwengang & Casòn Hirschprunn u Magréu ili, po njemački, Margreidu organizirati elitnu sajamsku manifestaciju po svojoj mjeri, ideja je bila na poziv okupiti kao izlagače globalno najistaknutija imena iz vinskog svijeta, te imena najpoznatijih pretežito domaćih, čitaj južnotirolskih proizvođača/ponuđača delikatesa, pa i šire znane chefove.

Tenuta Tòr Löwengang: Alois Lageder i Željko Suhadolnik

S imenima priredba je od početka bila u špici, ali opsegom je dugo bila relativno mala, međutim evo u što je prerasla sada: bogme, i glasoviti Merano Wine & Gourmet Festival, koji se održava u prvoj polovici studenoga, dobio je jaki proljetni pandan! Na priredbi Summa u Magreu 18. i 19. travnja 2020. kod Aloisa Lagedera nastupit će sljedeći proizvođači, dovoljno je samo kliknuti mišem po imenu odnosno nazivu i o svakome za koga se to želi saznati ono bitno :

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________________________

SIMEI 2019, Milano

SVIJET ŽENA U VINU!

            Uh, kakve li kombinacije: Žene u vinu, Žene o vinu, Women on Wine, The Women of Wine Worldwide! Muškarce već vidim kako se koprcaju u vinu, ali žene u vinu sjajno plivaju. Nešto što je još odavna osmišljeno za užitak pa se pretvorilo i u jak turistički magnet ali i nešto što lako i prijeđe rub na onu drugu stranu, žene s umijećem koriste i u kulturalne i poslovne svrhe. Prije kratkog vremena u Milanu je, za vrijeme znanog sajma opreme SIMEI, održan susret udruga žena u vinu iz cijeloga svijeta, cilj je bio ne tek zajedničko guštanje uz čašicu nego stvaranje jake, utjecajne međunarodne mreže koja bi pridonosila širenju kulture vina, pogotovu propagandi odgovorne konzumacije vina, turizmu na bazi vina a i s obzirom da se radi o mediju jako dragom muškarcima, i podizanju opće svijesti o ulozi žena i važnosti žene u svijetu, na kraju krajeva ali i ne manje važno, širenju kontakata i prijateljstava, razmjene iskustava.

Žene u vinu – predstavnice iz cijelog svijeta na susretu u Milanu

Naše Sanja Muzaferija i Suzana Zovko WoW u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, čelnicom talijanske udruge Le donne del vino

Planirane aktivnosti sljedeće su: tješnje povezivanje članica svih zemalja, pomaganje članicama u stvaranju kontakata s predstavnicima ne samo vinske industrije u drugim zemljama nego i s predstavnicima turističkih organizacija i raznih poslovnih institucija, razmjena informacija kako iz svijeta vina tako i iz drugih područja života od zajedničkog interesa, lakši pristup konferencijama i tečajevima s edukacijskom notom.

Administrativno sjedište i referentno mjesto za koordinaciju, razmjenu informacija bit će kod udruge Le Donne del Vino u Milanu, Via San Vittore al Tetro no 3, rekla je Donatella Cinelli Colombini inače iz Montalcina u Toscani, vlasnica vinske kuće za proizvodnju brunella Casato prime Donne. Iz Hrvatske je na sastanku u Milanu sudjelovala udruga Women on Wine, s predstavnicama Sanjom Muzaferojom, predsjednicom WoW-a, i glavnom enologinjom podruma Belje Suzanom Zovkom. Evo i drugih sudionica:

A.MU.VA – Susana Hemsy; THE FABULOUS LADIES’ WINE SOCIETY – Jane Thomson; 11 Frauen und ihre Weine – Heidi Schroeck (Austrija); MUV Chile – Nadia Parra Monroe; FEMMES DE VIN – Melanie Pfister; BAIA’S WINE – Tamara Gvaladze; VINISSIMA – Stefanie Dreissigacker; Women in Wine – Nicola Grandorge; Las Damas del Pisco – Gladys Torres Urday; Wonder Women Of Wine – Rania Zayyat. ♣

Za kraj 2019. i početak 2020: sučeljavanje

VEŠ-MAŠINA, NAŽALOST – BEZ DETERDŽENTA!

            Famozno sučeljavanje kandidata za novog predsjednika Hrvatske. Televizor je tih posljednjih i, po nekima, najveselijih dana u godini postao obična perilica prljavog rublja. Nažalost, perilica – bez derdženta… ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly  

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

 Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣  (pc/pp: M – L) SAUVIGNON BLANC 2018 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: sauvignon blanc PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno /from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, sortno tipično, elegantno, vrlo dobroga tijela, u ustima traje. Kristalno bistre žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, miris lijepo izražen ali ne i napadački, pun i trajan, s notama slatke jabuke, začinskog bilja, usta topla, mekana, fino zaobljena, s nastavkom aromatike iz mirisa, okus slastan ali i slankast, s vrlo dobrom kiselosti, živ, struktura čvrsta. Vino koje ima život pred sobom / complex, varietal typical, dense and strong but elegant. Very good body, long finish. On the nose expressive, nice, full and persistent, not vulgar as many sauvignons can be, with notes of sweet apple, spicy herbs. In the mouth rounded, sapid, fine acidity, somewhat creamy, long lasting finish ■ SERVIS: ⇗ •  13-14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeau….

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – Krešimir REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: rizling rajnski  ■ BOCA/BOTTLE: 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: mekano, dotjerano, lijepo pitko, s blago iskazanim sortnm miriom, u ustima živahno, skladno, dosta solidnog tijela i solidne trajnosti/ smooth, nice drinking,, with the discreet riesling notes on the nose, in the mouth vivid, rounded, good structure, ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PINOT CRNI 2017 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno/from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, toplo, dotjerano, s odlično uklopljenim drvom, na prvu loptu djeluje nježno, ali je zapravo, poslije se pokaže, vrlo čvrsto. Na nosu je s fino izraženom voćnosti prema koštićavom crvenom voću te s finom herbalnom nijansom koja pridonosi zanimljivosti. U ustima se spomenute voćnost te fenolna nit – rekao bih ne od drveta bačve nego od vlastite pokožice i koštice – nastavljaju. Tanin je dobro pripitomljen tako da je vino lijepo zaobljeno, elegantno je, tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti / complex, warm, with fine incorporated wood. At first moment is leaving the impression of docility, gracility, but afterwards showing the firmness. On the nose nice red stone fruit and a tiny herbal line making it more interesting. In the mouth the fruiteness and the phenolic touch are continuing to show up. Tannin is well tamed so the wine iz rounded, elegant, very good body, solid persistence ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT NOIR 2016 limited edition – Drago KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hrvojka • kosina/slope 45 % • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: pinot noir • berba/harvest: kasnija, u trećoj dekadi / a bit later than usual, in the 3rd decade – selekcija grozdova/ selection of grapes PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u drvenim kacama /fermentation and maceration in open wooden cascs • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc (barrique), new and used ones: 1 godina/year • na finom kvascu /on the fine lees • poslije još u boci/after the wood, in the bottle: 1 godina/year ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivoica ZOI • suho/dry • 12,8 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, skladno, na kolosijeku elegancije, dobrog je tijela, za trošiti sada. Rubinsko s nijansama granatnoga, diskretno na nosu, s voćnošću – u pravcu crvenih koštićavih plodova – prepliću se note od dozrijevanja u drvu i note vremena (ta ipak su vinu tri pune godine!) ali ne i starine! U ustima vino je mekano, zaobljeno, slankasto, i solidne je trajnosti / mature, complex, harmonious, with a certain elegance too, very good body, to drink now. Ruby with the grenat nuances, discreet on te nose, showing fruiteness in the direction of red stone fruit, wood good incorporated. In the mouth rounded, sapid, quite long finish ■ SERVIS: ⇑ • • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci / Sparklings

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CUVÉE PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: chardonnay 80%, pinot crni 20 % PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu /fermentation in stainless steel • dozrijevanje baznog vina /maturation base wine: velika bačva/big barrel: 2 mjeseca/months • na kvascu/on the lees PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja/in the bottle on the lees before degorging: 52 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo/premium sparkling • extra brut • 12,8 vol%, RS 3 g/l DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – moderno, razigrano /from the points of esthetics and marketing very good – modern • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava / very vivid, fresh, complex and elegant, firm structure, long lasting fnish. Crystal slightly golden colour, fine expressed nose with the fruiteness (pear?) mixing in harmony with the bread crust and brioche, effervescence excellent. Mouth sapid, salty, mineral ■ SERVIS: ⇗ • • 10 -12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) POSTUP 2016 – MIKULIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: kopija/copy of DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški ne baš motivirajuće za kupovinu/from the points of esthetics and marketing not motivating VINO je/WINE is: složeno, puno u nosu i u ustima, tipičan plavac. Nešto svjetlije međutim još uvijek dovoljno tamne rubinske boje s nijansom granata, s diskretnim postojanim mirisom s notom suhe šljive i sugestijom orašastog voća. U ustima toplo, dobro zaobljeno, živo, puno, tanin solidno pripitomljen. Tijelo vrlo dobro, završetak dosta dugačak. Retronazalno javlja se badem… /complex, rich on the nose and in the mouth, typical plavac. Nice ruby-grenat, not to dark, nose is descreet but steady, suggesting dried plum and some nut-fruit such as wallnut and mandle. In the mouth warm, fullbodied, well rounded since tannin is well adomesticated, finish quite long, restronasaly – mandle nuance ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL)  PLAVAC IVAN DOLAC 2010 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition;  južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom / poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski / nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:   vrhunsko s kzp – eko • suho/dry • 14,5 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is:  kompleksno, zrelo, ima karakter, dotjerano i elegantno, u ustima solidno traje. Tamnije ali providne rubinske boje s granatnom nijansom, diskretno na nosu, bouquet u znaku suhe šljive, začinskog bilja, borovih iglica u tragu, nijansi tamne čokolade i dima. Usta se aromatski nastavljaju na nos, zaobljena su, mekana, tanin nazočan ali odlično je ispeglan,. Osjeća se kao da vino počinje gubiti dah/complex, mature, with character, elegant, good to very good body, relatively long finish. Grenat in colour, on the nose quite discreet, bouquet in the sign of dried plum, mediterranean herbs, nuance of dark chocolate and smoke. Rounded in themouth,tannin well tamed. It seems as if the wine is slowly beginning to loose the breath  ■ SERVIS:  ⇑ • poslužiti na/ serve on 16 – 18  ̊C – bilo bi poželjno dekantirati 1,5 h – 2 h prije konzumacije / recommended: decantation 1,5 – 2 h before serving the wine • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) L’AMOUR 2016 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: marselan ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – simpatično/from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, živo, dotjerano, lijepo pitko, vrlo dobra tijela, u ustima traje. Vrlo tamne gotovo neprobojne živahne rubinske boje, s dosta suza na stijenkama čaše. Mirisom diskretno ali postojano, na nosu puno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, prisutna i nit šipka (nar). Usta živahna, voćni segment dolazi do izražaja, fina kiselost lijepo je poduprta nijansom slanoga. Okus je dobro zaokružen, prisutnost tanina se osjeti ali je on dobro obuzdan. Retronazalno; blagi štih začina-mirodija, jako dobro uklopljeno / complex, elaborated, nicely drinkable, very good body, fine finish. Very dark ruby, on the nose discreet but steady, suggesting dark berry an stone fruit, even a bit the pomegranat. In the mouth vivid, fruiteness on the palate also present in a way, good acidity supported well by certain saltiness. Tannin present, but well tamed. Retro: light spiceness, well incorporated ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT WINERY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija – organic • suho/dry • 13,5 vol% • nefiltrirano/unfiltered DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: Dotjerano, živahno, ugodno, lijepo pitko. Tamne rubinske boje, s diskretnim mirisom na tamno bobičasto i koštićavo voće, malo i na orašasto voće. U ustima skladno, dosta mekano, zaobljeno toplo, vrlo dobra tijela, dosta dugačke trajnosti/Vivid, nice drinkable. Dark ruby, discreet nose towards blue berry and stone fruit, hint of the nutty fruit (mandel) too. In the mouth harmonious, rounded, warm, very good body, quite a long finish ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Pirovac-Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacja • suho/dry • 14,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK VINO je/WINE is: kompleksno, toplo, živo, voćnost obogaćena mirodijskim nitima, Tamni neprobojni rubin s blagom granatnom nijansom, nos diskretan, donekle na prosušeno tamno-crveno koštićavo voće, nit mliječne čokolade. U ustima slankasto, s dobrom kiselosti, lijepo zaobljeno, donekle kremasto, retronazalno otkriva trag orašastog voća (badem) te, sasvim blago, cimeta i vanilije, tijelo dosta snažno, trošiti svakako uz jelo /complex, warm, vivid, fruiteness tied to the mature and a bit dried dark stone fruit, nuance of milk chocolate. In the mouth sapid, with a good acidity, rounded, somewhat creamy, retronasal sensation with traces of mandle, cinamon, vanilla. Fullbodied. Drink with food ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra /Centralna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra – kzp • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK • čitljivo/legible: dobro / good VINO je/WINE is: kristalno bistro, svijetlo-žućkasto (slamnati tonovi), s dobro iskazanim i postojanim mirisom prema suhom bijelom voću i orašastim plodovima, ali i kamenu, u ustima slano, mineralno, vrlo dobre kičme, živo, svježe, uvjerljivije nego na nosu / crystal clear, light yellow in colour, with quite a lasting nose towards the white stone fruit, nuts and a stone, in the mouth sapid, salty, mineral, very good backbone, vivid, good finish ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Umag ■ VINOGRAD/VINEYARD: tlo/soil: crvenica/red soil • sorta/variety: malvazija istarska pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna/normal PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu – in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – jednostavno/from the points of esthetics and marketing good – simple • čitljivo/legible: dobro VINO je/WINE is: višeslojno, zanimljivo, žive svijetle slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno, miris zreo, i kao da se već pomalo predaje vremenu, upućuje na zrelo bijelo koštićavo voće, pomalo i na orašasto voće (badem), dojam je i aromatičnog bilja u tragovima. U ustima zaobljeno, mekano, slankasto i, rekao bih, s nešto izraženijom kiselosti nego što su druge malvazije (što mu dobro dođe!), tijelom dobro do vrlo dobro, u ustima solidno traje/multilayered, interesting, light yellow straw in colour, discreet on the nose, bouquet mature and as if it is somewhat surrendering to the time, suggesting some mature white stone fruit, some nut fruit (mandle?), hints of aromatic herbs in traces. In the mouth rounded, salty, acidity pronounced a bit more than in other malvasias (what is good!), body good to very good, quite long finish. ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) MALVAZIJA 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarskapristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic,) • berba/harvest: redovna ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp. • eco certification • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK, • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: malo u starinskom štihu, dojam blage maceracije, punije slamnato-žuto, nos solidne jačine, malo na prosušeno voće, orašasto voće, usta lijepo zaobljena, živa, uvjerljivija od nosa, tijelo snažno, u ustima traje / remembering the old style winemaking, impression of certan (not orange!) maceration, yellow straw colour, on the nose relatively intense, showing some dried white stone fruit, some nut fruit. In the mouth vivid and more convincing than on the nose, well rounded, full bodied, finish pretty long ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MERLOT 2016 Festigia – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra-Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra-Zapadna Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro, bogato /from the points of esthetics and marketing very good, rich • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: profinjeno, zrelo, kompleksno, s dovoljno voćnosti i sa suptilno uklopljenim drvom, puno, toplo a istodobno i izvrsno pitko. Tamnije rubinske boje s nijansom granatne, na nosu lijepo izraženo, u pravcu tamnog bobičastog i koštićavog voća, popunu daju fine začinske note od boravka u bačvici ali i note razvoja kroz godine. U ustima mekano, zaobljeno, mirodijske niti javljaju se i retronazalno. Tijelo vrlo dobro, trajnost dugačka / Fine, mature, complex, with enough fruiteness and with the subtle incorporated wood. Full, warm but at the same time nice drinkable. Dark ruby-grenat, good expression on the nose, towards the dark berry and stone fruit, enrichment coming by the slightly spicy notes from the barrel and notes developed through the time. In the mouth rounded, slightly spicy nuances again, retronasaly, Very good body, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) GRABAR 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando parcela Grabar • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot • gustoća nasada/plantation density: 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski(organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (kraj rujna-početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (end of september-beginning october) – selection of grapes for the line Gran PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bačave/cascs 600 lit & velike bačve/ big barrels 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood certain time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 3230 butelja/bottles DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, s visoko izraženim karakterom, dotjerano i elegantno. Odličan primjer kako bordoški cabernet i merlot, rašireni svuda po svijetu, ne moraju uvijek i biti baš na bordoškom kolosijeku, naime u ovome vinu sorte se lijepo prepoznaju ali tlo (crvenica, bogata mineralima), obrada trsja, rad u podrumu od vinifikacije preko njege do punjenja rekli su svoje na način da maksimalno afirmiraju Istru kao područje rođenja vina. Vino lijepo pokazuje vrlo živahnu voćnost, u pravcu tamnog bobičastog voća, blagi fenolni štih svojstven cabernetu, osjeti se sanoviti začinski štih koji kao da malo upućuje na borove iglice, drvo se ni na koji način (tanin, prženo, vanilija) ne nameće i ne ukalupljuje vino u znane klišeje. Usta voćno svježa, lijepo zaobljena, struktura i tijelo vrlo dobri, trajnost u ustima dugačka / multilayered, with character, refined and elegant. Example of how the bordeaux cabernet and merlot are not necessarily always bordeaux (sometimes also boredeaux) style wines, this wine with nice and vivid fruiteness and pronounced minerality is showing the istrian face of the marriage of these two french varieties. Dark in colour, typical fruiteness – dark berry fruit, nice phoenolic touch of the cabernet, spice herbs, pin, wood very discreet, contributing to the complexity and richness ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) GRAN TERAN 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: teran • gustoća nasada/plantation density: cca 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (beginning of october) – selection of grapes for the line Gran PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – od bačava od 600 lit do velikih bačava od 2600 lit/from the cascs of 600 lit to the big barrels of 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood some time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 7950 butelja/bottles DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro VINO je/WINE is: izvanredna interpretacija terana, vrlo kompleksno, s karakterom, dotjerano, elegantno. Tamne (gotovo) neprobojne rubinske boje, lijepo iskazano na nosu, s dosta voćnosti – zrelo tamno bobičasto voće, boravak u drvu, koje je odlično uklopljeno, dao je svoj doprinos na najbolji način, U ustima zaobljeno, dobro pripitomljenog tanina, s dobrom kiselosti s time da je međuigra tanina i kiselina koja zna nerijetko biti problematična ovdje besprijekorna. Tijelom vrlo dobro, zavšetak dugačak / perfect interpretation of the istrian variety teran. Very complex, with character, elabor<ated, eklegant. Dark ruby, nice nose, fine fruiteness – mature dark berry fruit, wood ageing result very fine. In the mouth rounded, tannin tamed, acidity appropriate, interplay between the tannin and acidity excellent. Very good structure, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) TERAN TERRE DI PARADISO 2017 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina /slope • sorta/variety: teran PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: – • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska istra  • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: Ambicioznije rađeni teran, sortno raspoznatljiv, u ustima donekle grub. Pokazuje voćne arome ali i fenolne niti. U ustima djeluje kao moćno i puno, toplo, tanin se osjeti, između njega i kiselina međuigra nije idealna. Tijelo vrlo dobro./ Teran created with ambition, varietaly recognizable, somewhat rough in the mouth. Fruiteness ok, phenolic note present. The interplay tanin-acidity not ideal. Body very good. ■ SERVIS: ⇗ • (poslužiti s krepkijim,rustikalnim jelima) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) REFOŠK 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • loze mlade/vines young • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno vino s kzp / quality wine with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: Uredno, čisto, lijepo pitko, nekompicirano, na kolosijeku sorte. Tamnije rubinske boije, s iskazanom voćnosti na nosu, miris ide u pravcu koštićavg i jadičastog tamnog voća,. U ustima lijpo zaobljeno, skladno, toplo, tijelom dobro do vrlo dobro,/ Nice, clean, fine drinkable. Not complicated, good rapresenting the variety. Dark ruby, fine fruiteness on te nose, in the mouth rounded, harmoinious, warm, body good to very good ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CUVÉE 13 – RITOŠA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra (Poreč) ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran 60 %, merlot & cabernet sauvignon 40 % PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood (barrique, tonneau) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 13,0 vol%l DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: ugodno, lijepo pitko, ne baš komplicirano, te neobvezujuće, ukazuje na to da nije mlado ali za vino staro šest godina očekivao bi se veći razvoj. Na nosu je s notama zrelog tamnog voća, u ustima živahno i zaobljeno, tijelom srednje jačine i srednje dugačke trajnosti / nice drinkable, not complicated, showing that has got some years on it’s shoulders but for the (red) wine six years old one would expect more development. On the nose with notes of mature red fruit, in the mouth rounded, good to very good body, medium long finish ■ SERVIS: ⇑ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

 Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2018 Rosenberg – KRAUTHAKER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, rotgipfler…) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, s lijepim aromama, puno, skladno i profinjeno, ima karakter, čaša zove drugu! Miris isprva malo suzdržan, poslije se lijepo otvara, pokazuje dosta voća (kruška, jabuka…), finu začinsku notu. U ustima vino je ozbiljno, lijepo zaobljeno, slankasto, toplo, tijelom čvrsto, u ustima traje / complex, mineral, with nice aroma, full, harmonious, with character. On the nose at first a bit closed, after a while is opening, and showing fruits (pear, apple…) and some light, elegant spiceness. In the mouth serious, nice rounded, sapid, warm. Body very good, persistence quite long ■ SERVIS: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) ZELENAC KUTJEVO 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo Slavonija ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% VINO je/WINE is: vrlo ugodno, skladno, živo, pitko, dosta aromatično, na tragu bijelog koštićavog voća (kruška) i s nitima začinskog bilja, fino zaobljeno, dosta puno, s lijepom kiselosti i s nijansom dopadljive slasti . Tijelom dosta dobro, u ustima traje / harmonious, vivid, nice drinkable, pretty aromatic in the direction of white stone fruit (pear) and with a hint of spice, nice rounded, fine acidity and a nuance of coquette sweetnes. Very good in body, enough long in the mouth ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) CHARDONNAY 2017 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina / slught slope • sorta/variety: chardonnaypristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: na kvascu /on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, toplo, zrelo i zaobljeno, donekle kremasto. Lijepe pune žive žućkaste boje, finog umjerenog mirisa na orašasto voće (badem, orah), snažna tijela, s fino gorkastim završetkom, duge trajnosti u ustima / Complex, serious, warm, mature, rounded, a bit creamy. Nice vivid straw yellow colour, fine bouquet of the nut-fruit like mandel, wallnut, powerfull body, slightly bittery and quite long finish ■ SERVIS: ⇗ • (bijela mesa, bakalar na brudet, složenci…) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON 2016 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina – • sorta/variety: cabernet sauvignonpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: drvo / wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja – vrhunsko s kzp./premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro / good VINO je/WINE is: ■ SERVIS: ⇑ • 17 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) VRANEC VERITAS 2016 Private Reserve barrique – STOBI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: vranac PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, u crnom tonu i dosta elegantno, stražnja etiketa jedva čitljiva zbog sićušnih slova/from the points of aesthetics good, in a black tone and elegant, the rear label hardly legible because of a to small font VINO je/WINE is: moćno, toplo, gusto, jako dobro strukturirano, uglađeno, s neopterećujućim, dosta mekanim taninom, u ustima traje prilično dugo. Vrlo tamne rubinske boje s još donekle ljubičastom nijansom, na nosu lijepo izraženo, s finom voćnosti (borovnica, višnja…) te sa začinskim nitima. Ne žuriti se s potrošnjom / powerfull, warm, dense and very good structured, fine rounded, with not bothering tannin, pretty long finish. Dark ruby with still violet nuances, on the nose nice fruiteness (blackberry, wild cherry…) and some refined spiceness. No need to hurry with the consumption ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – osnovni tip/basic type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L – XL) PINOT GRIGIO 2018 SEVEN NUMBERS 3 Single Vineyard handpicked – PUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kajžar • kosina/slope • sorta/variety: pinot grigio ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (10.000) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Štajerska Slovenija – zgp – PDO • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, moćno, snažna tijela, živo. Nježne ružičaste boje s bakrenom nijansom, lijepo izražen ali ne i napadan nos, u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele jabuke, ali i orašastog voća – rekao bih badema, popunu daje blaga vanilijska nijansa. Usta mekana, topla, živahna, dojam fine kremoznosti, slankasto i s vrlo dobrom kiselosti, dugačkog završetka/multilayered, powerfull, well structured, vivid. Gentle ruby with copper nuances, quite intensive but not at all agressive nose in the direction of white stone fruit like mature apple, hints also of the nutty fruit like mandel, certain richness coming from a tiny vanilla lines. Mouth souple, rounded, warm, somewhat creamy, sapid & salty, fine acidity, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) MALVAZIJA ISTRAS WHITE 2018 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • berba/harvest: malo kasnija/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp /quality wit controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% serija/series: LO1 DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, vrlo toplo, s notama bijelog koštićavog voća, zrelog ali i posušenoga, nazočna fina nijansa smole. U ustima lijepo zaobljeno, kremozno, alkohol malkice peče, stoga je preporuka ovo vino svakako konzumirati uz (krepku) hranu/serious, complex, very warm, with notes of white stone fruit, matured and also a bit dried. In the mouth nicely rounded, creamy, alcohol at the finish is a bit burning, therefore recommendation is to drink this wine with food ■ SERVIS: ⇗ • 14-16 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) PINOT NOIR TINJA CRU 2016 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni/noir • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than normal PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp • suho/dry • 15,0 vol% • nefiltrirano DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, snažno, vrlo toplo, dugo traje u ustima. Vrlo tamne boje, na nosu dobro iskazano, s dosta voćnosti (tamno koštićavo voće), pokazuje se nijansa marcipana, dobro se osjeti da je vino dozrijevalo u bačvi, zanimljivosti bouqueta pridonosi malo povišena hlapljiva kiselost. U ustima vino je lijepo zaobljeno, grije, traje, a retzronazalno opet se javlja nit marcipana. Ne treba žuriti s potrošnjom, svakako trošiti uz krepku hranu / seroius, complex, corpulent and powerfull, warm, long lasting. Very dark colour, on the nose with nice fruiteness (stone fruit), traces of marzipan, a bit higher volatile acidity making the bouquet more interesting. In the mouth wine is rounded, retronasal sensation on the nuance of marzipan. No need to hurry with the consumption of this wine. Drink with food ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) REFOŠK ISTRAS 2017 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp/quality with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%l DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant VINO je/WINE is: robusno, vrlo tamne, nepropusne boje, s notama tamnog voća i začina, dosta se osjeti i utjecaj drveta. Usta gusta, topla, vrlo dobra kiselost, tanin ne baš još uglađen. Čekati s konzumacijom, obvezno trošiti uz hranu / robust, dark ruby, with blue berry fruit, spicy lines, wood quite pronounced. In the mouth dense, warm, nice acidity, tanin not yet enough smooth. Drink with food. ■ SERVIS:   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci / sparklings

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) LUCIDIA extra brut – SANABOR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kras ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula, chardonnay PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvo zgp /quality with controlled origin • extra brut • 13,0 vol%, RS 5 g/l DIZAJN/DESIGN: minimalistički stil, etikete male te teže čitljivo zbog sitnih slova/ minimalistic, labels quite small, fonts small therefore legiblity is not very good VINO je/WINE is: složeno, živo, puno, s finim i dugotrajnim mjehurićima, mirisom u pravcu bijelog koštićavog voća ali i korice kruha, brioša, u ustima lijepo zaobljeno, slankasto, s finom kiselošću, tijelom vrlo dobro, traje u ustima / complex, vivid, with very fine long lasting perlage. On the nose in the direction of the white stone fruit but also bread crust, brioche, in the mouth refined, well rouded, sapid, nice acidity, good do very good bodied, long finish ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne 

SuČ 12.2019.

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 11.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through
ŽELJKO SUHADOLNIK
Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić
_________s vama već – 27 godina/years – with you___________

Plešivica: jesenje boje u vinogradu, kamerom Marka Čolića

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Trsje i podrum, dakle tu, gdje stvari počinju: OIV – AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 ⦁ Festivali, dakle tu gdje je nastavak, u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Ples dvostrukih magnuma: RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI ⦁ Martin je v Zagrebu: SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆ-PLACU ⦁ Martinje s novom dimenzijom: DAN HRVATSKE GASTRO-NEOVISNOSTI?!? ⦁ Dani okusa hrvatske tradicije: BEZ GABREKA, KOJI SLAVI 90 GODINA POSTOJANJA ?! ⦁ Dani otvorenih vrata peljeških podruma: KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICIPOTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2019 – BUYING GUIDE

_______________________________

Trsje i podrum: tu gdje stvari počinju
OIV: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 – UGLAVNOM KOLIČINSKI MINUS

Pri kraju smo kalendarske godine i u vremenu kad se rade bilanse, a kako je svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu vrlo ažurna i u 12 mjeseci dvaput, jednom na proljeće i jednom potkraj studenoga obavještava o novostima u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu, evo i njenog najnovijeg izvještaja. Ovih dana u sjedištu OIV-a u Parizu održana je pressica na kojoj je generalni direktor OIV-a Pau Roca govorio o najnovijem stanju stvari – dakle nakon berbe 2019. – na svjetskoj vinskoj pozornici.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Nakon obilate berbe 2018., po procjenama sada – pred kraj tekuće kalendarske godine – o proizvodnji vina vezano uz najnoviju berbu ispada da bi svijet od berbe 2019. na tržište mogao izaći s oko 263 milijuna hektolitara, što je manje od 2018. i što također znači povratak ka razini svjetskog prosjeka posljednje praćene i podatkovno obrađene petoljetke.
Nepovoljne vremenske okolnosti imale su znatan utjecaj na situaciju u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, u tim trima zemljama će se ovogodišnja proizvodnja pamtiti kao ispodprosječna. Jedina europska zemlja koja će se od netom završenog trganja moći pohvaliti produkcijom većom od one lani je Portugal. Blagi pad u količini očekuje se u SAD. U Južnoj Americi pak osjetno manju proizvodnju u odnosu na 2018. ponudit će Argentina i Čile. Južna Afrika već drugu godinu zaredom pogođena je produkcijom manjom od posljednjeg višegodišnjeg svojega prosjeka. I Australija i Novi Zeland ove godine s manjim su količinama nego što su bili u 2018.

Svjetska proizvodnja vina za 2019 procjenjuje se konkretno na između pesimističkih 258 i optimističnih 267 milijuna hektolitara, neka sredina bila bi oko 262,8 milijuna hl.
U odnosu na prošlu godinu, količina u 2019. vinificiranog grožđa (dakle onoga grožđa što je išlo u vino a ne u voćne sokove odnosno u moštove za druge namjene) u svijetu niža je od lanjske za desetak posto.
U Europskoj Uniji, za količinski slabiju berbu unutar izraza nepovoljne vremenske prilike glavni su krivci smrzavica i suša. Procjena je da će EU iz berbe 2019. moći tržištu ponuditi nekih 150 milijuna hektolitara vina (to bi otprilike bilo 60 posto od ukupne svjetske produkcije), riječ je o 15 posto nižoj količini od one lani (182,7 milijuna hl). U odnosu la lanjsku berbu Italija je ove godine (46,6 miijuna hl) količinski kraća za 15 posto, Francuska (41,9 milijuna hl) također za 15 posto, a Španjolska (34,3 milijuna hl) za 24 posto. Objašnjenje za to su hladno i vrlo kišovito proljeće kojemu je slijedilo dugo ekstremno suho i vruće ljeto. U tim trima zemljama količine u 2019. slabije su ne samo u odnosu na prethodnu berbu, 2018., nego i u odnosu na njihove prosjeke u prošlom petogodišnjem razdoblju.

Italija će od berbe 2019. dati oko 15 posto manje vina nego što je dala 2018, a Austrija četiri posto manje. Na slici su Francesco Leanza, odličan proizvođač brunella Podere Salicutti iz Montalcina u Toscani. Desno: Fred Loimer, zvijezda iz austrijskog Kamptala

 Smanjenje kvantitete u 2019. u odnosu na 2018. registrirano je i u većini drugih država EU, međutim kod tih drugih država brojke uglavnom nisu bile i niže od njihova posljednjeg petogodišnjeg prosjeka, čak u nekima od tih drugih zemalja proizvodnja vina iz 2019., iako će biti količinski niža od one u 2018., ipak bi mogla biti čak i mrvicu veća od njihova prosjeka u posljednjem petogodišnjem periodu. Njemačka (9 milijuna hl) se iz 2019. u odnosu na 2018. čini tanjom za 12 posto, Austrija (2,4 milijuna hl) za četiri posto, Rumunjska (4,9 milijuna hl) također za četiri posto lošija nego u 2018., Mađarska (3,2 milijuna hl) za šest posto slabija.
Austrijanci su, kažu, prilično zadovoljni berbom 2019. Zbog sušnog vremena koje je uslijedilo nakon cvatnje vinove loze bobice grozdova su znatno manje nego inače, i iz tog razloga moštovi su bili koncentriraniji nego inače. Arome su izraženije nego inače, a kiselost, koja je bitna za svježinu, pokazala se vrlo dobrom.

Francuska je s berbom 2019. tanja za 15 posto! Na slici su ekipa znane istarske konobe Bušćina na čelu s Fabijanom Mijanović te istarski vinar i uljar Danijel Kraljević Cuj nedavno u posjetu, s Antom i Barbarom Bačić, glasovitom bordoškom  Chateauu Smith Haut Lafitte u apelaciji Pessac-Léognan

Po podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ukupna proizvodnja vina za 2018. godinu u Lijepoj našoj iznosila je 952.000 hl, uključujući auto-potrošnju. Međutim po izjavama o proizvodnji za 2018. godinu prijavljena produkcija vina za tržište iznosila je 732.577 hl (APPRRR). Za 2019. godinu očekuje se smanjenje proizvodnje od 22,6 % u odnosu na ukupnu proizvodnju vina u 2018. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dakle, držeći se podatka DZS-a za 2018., od berbe 2019. očekuje se ukupna proizvodnja vina od cca. 737.000 hl. Uzmu li se pak kao polazište u 2018. Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prijavljena berba s podatakom o količini od 732.577 hl vina te predviđanje o padu od 22,6 posto u 2019, količina vina za tržište od ovogodišnje berbe kretala bi se, ugrubo, oko otprilike 550.000 hl.

Hrvatska, Dalmacija, Hvar, južna strana Ivan Dolac (Julio Frangen)

Portugal (6,7 milijuna hl u 2019.) u odnosu na 2018. bolji je za 10 posto!

Od zemalja EU jedino Portugal količinski je pozitivan i u plusu s berbom 2019! Vinogradi uz rijeku Douro u Portugalu! Dolje: grupa ponajbojih portugalskih proizvođača vina Douro Boys: Niepoort, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Crasto, Quinta do Vallado, Quinta Vale Meao

U zemljama sjeverne hemisphere zemlje koje ne pripadaju Europskoj Uniji proizvodnja vina od berbe 2019. predviđa se, u odnosu na onu u 2018., sedam posto većom za Rusiju (šest milijuna hl) i jedan posto za Gruziju (1,8 milijuna hl). Iako šest posto slabija u 2019. u odnosu na 2018., Švicarska (1,1 milijun hl) je 2019. ipak količinom nadmašila svoj količinski prosjek za period od 2014. do 2018.
SAD, proizvodnja vina kojih predstavlja oko 12 posto ukupne produkcije Bakhova nektara na sjevernoj polukugli, sa nekih čini se 23,6 milijuna hl iz berbe 2019. u minusu su u odnosu na 2018. samo za jedan posto, međutim ovaj podatak ne treba, ističu u OIV-u, još uzimati kao zdravo za gotovo jer brojka o produkciji u 2019. bazirana je ne na prvim iole opipljivijim podacima o berbi nego o predviđanjima iz vremena od dosta prije nego li je berba završila. Ne zaboravimo da su vinorodnim dijelovima SAD harali jaki požari koji su i uništili dosta vinograda i oštetiti dosta podruma (Sonoma), tako da valja još pričekati informacije s terena.
Južna polukugla imala je berbe u prvoj polovici ove godine, tako da su podaci o količinama već u solidnoj mjeri sređeni i mogu se smatrati uvelike pouzdanijima od prvih podataka što su u centralu OIV-a stigli o berbi 2019. sa sjeverne polukugle. I na južnoj hemisferi količine su manje nego u prethodnoj godini, ali su po zemljama uglavnom u skladu s njihovim prosjecima unutar posljednjeg petogodišnjeg perioda.

Iz daleke Južne Afrike: Matija Lesković, koji je studirao enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa se otisnuo u inozemstvo i sad se kali u podrumima Južnoafričke Republike, primio je u goste djelatnice Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agro-faksa iz Zagreba Ivanu Puhelek i Anu Mariju Jagatić Korenika

Od vinogradarskih dijelova južne hemisfere Južna Amerika prijavila je 2019. ukupno najveći količinski pad u berbi u odnosu na vrlo visoku produkciju u 2018. Dosad dobiveni podaci upućuju na to da će Argentina od berbe 2019. proizvesti 13 milijuna hektolitara vina, a to je 10 posto manje nego što je bilo u 2018. Čile iz 2019 računa na produkciju oko 11,9 milijuna hl, što je sedam posto slabije nego što je bilo u 2018, ali i povećanje od osam posto u odnosu na čileanski prosjek iz posljednjeg podacima obrađenoga petogodišnjeg razdoblja vezano uz tu zemlju. Brazil, nakon dvije uzastopne godine s proizvodnjom ispod tri miijuna hl, javlja da bi od berbe 2019 mogao na tržište izaći s 2,9 milijuna hl.
Jugom Afrike ove je godine vladala jaka suša i Južnoafrička Republika od 2019. također se, eto već drugu godinu zaredom, žali na smanjenje, računa na oko 9,7 milijuna hl vina što je devet posto manje od prosjeka njene proizvodnje kroz praćenih i podatkovno obrađenih pet posljednjih godina.
Australija iz berbe 2019. izlazi s oko 12,5 milijuna hl, što je tri posto manje od produkcije registrirane u 2018, ali uglavnom ostaje na razini petogodišnjeg njenog prosjeka. Što se tiče Novog Zelanda, tamo se eto već četvrtu godinu zaredom proizvodnja kreće oko tri milijuna hl, a to je jedan posto manje nego što je ostvareno u 2018. ♣

Festivali, s nastavkom priče: u znaku kapljice i delicija
ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA HRVATSKA NA DLANU: I DALJE NAJZNAČAJNIJE VINSKO DOGAĐANJE u OVOME DIJELU BALKANA

Hotel Esplanade***** Zagreb, Smaragdna dvorana: Zagreb Vino.com 2019

Evo nas već sa gotovim i 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u hotelu Esplanade u Metropoli. Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da se odvijala tjedan dana ranije, dakle pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, već uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, a dosta vinara bilo je i iz inozemstva. Ovogodišnja priredba okupila je više od 300 izlagača, proizvođača i ponuđača vina, pršuta, sira i slatkih delicija, rekao je osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić. Zemlja partner bila je Slovačka. Iz vana stigli su izlagači i iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Italije, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije… Zgodno je spomenuti da je, potaknut zacijelo i činjenicom da posljednjih godina Zagreb Vino.com nastoji posebno istaknuti one svoje izlagače koji osvoje zlatne i šampionske medalje na praktički zadnjem značajnom međunarodnom ocjenjivanju vina kako u tekućoj godini tako i neposredno pred samim Vino.comom – a to je vrednovanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme krajem listopada u Bergamu, iz Austrije došao izalgati i Helmut Gangl iz Illmitza u Burgenlandu, šampion ovogodišnjeg izdanja Emozioni u Bergamu s kojega se, inače, kao višetruko pozlaćena vratila kući porečka Agrolaguna!

Osnivač I direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić (desno), s Janom Starkom iz Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu i s Mirelom Tassev iz Veleposlanstva Bugarske u Zagrebu. Slovačka kao zemlja partner, te Bugarska prezentirale su svaka po nekoliko svojih vinskih podruma, za njihovim stolovima bila je prigoda kušati i vina od nekih sorata koje nisu česte na tržištu, na hrvatskome ih možda niti još uopće nema, a riječ je bijeloj palavi i o crnom alibernetu, križancu alicante bouscheta i cabernet sauvignona dobivenom 1948. u Odesi i dosta raširenime u Slovačkoj i Češkoj, te o rubinu, koji je križanac između talijanskog nebbiola i francuskog syraha, dobiven 1944. u – Bugarskoj! S izlagačkog mjesta Slovačke: uz djevojke vino je na kušanje nudio i Jan Stark, pri Slovačkoj ambasadi u Zagrebu savjetnik za gospodarstvo

Puno delikatesa vrlo visokoga sjaja (naglasak na siru i pršutu/pata negra, mangulica, crna slavonska svinja, istarski i dalmatinski pršut, prosciutto di Parma), kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Godišnje dodjele priznanja Vinske zvijezde uzorcima s tržišta ocjenjivanima kroz posljednjih 12 mjeseci za potrošački putokaz, te priznanja G.E.T.-a vinarima koji su se u posljednjih 12 mjeseci osobito istaknuli ne samo s vinom nego i svojim angažmanom u turističkom smislu. S obzirom na ponovno pokazani iznimno visoki interes posjetitelja i medija javnog informiranja, Zagreb Vino.com potvrdio se i ovaj put kao vodeća vinska manifestacija u regiji potkraj kalendarske godine!

Zagreb Vino.com od Pelješca do – Wachaua! Domagoj Domo Antunović i Antonija Mrgudić, te Rabljanka Maja Plech uposlena u Domäne Wachau i njen suprug Roland Plech, koji radi kod glasovitog Franza Hirtzbergera

Ove godine direktor Ivan Dropuljić ponovno je aktivirao i dvoranu nekadašnjeg Esplanadina Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Nekad prije dosta godina na Vino.comu tu su se održavale radionice, a ovaj put prostor su zauzeli pršutari, te vinari koji su se htjeli odmaknuti od uobičajene velike gužve i gungule u prostorima iznad, kao i oni koji su se prijavili za nastup u posljednji trenutak, pa im više nije bilo prilike da biraju poziciju. Prijašnjih godina nekako najveća navala posjetitelja bila je u središnju hotelsku Smaragdnu dvoranu, osobito gužvovito je znalo biti i u prostoru Zinfandela, s druge strane, nasuprot tome, znalo se dogoditi da su neke manje dvorane bilježile dosta slabiji posjet, međutim dobro osmišljenim rasporedom izlagača prof. Dropuljić je sad postigao to da je zanimanje publike bilo podjednako jako za sve dvorane tako da se nitko od izlagača nije mogao potužiti da je dobio mjesto u zanemarenoj prostoriji.

U reaktiviranoj dvorani bivšeg Casinòa: Lepa Brena, najavljujući time svoj concert sredinom prosinca u Zagrebu, uz pomoć Natalije Žarković prezentirala je kapljicu podruma Vista Hills, u vlasništvu njena supruga Bobe Živojinovića, nekad znanog tenisača, te Aleksandra Vinčića. Podrum Vista Hills je u Šidu, u blizini autoputa Zagreb-Beograd. Vinogradi – oko 70 hektara! – nalaze se na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 220 metara. Sortiment: rizling rajnski, graševina, traminac, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon. Vina donesena na Vino.com: Vista Hills White Selection 2017, mješavina triju spomenutih bijelih sorata (inoks), te Vista Hills Red Selection 2017 od merlota i cabernet sauvignona (inox i barrique), zatim Vista Hills Rosé 2017 Premium (inox), te moćni Vista Hills White Reserve 2012 od graševine (inox) i moćni i dosta elegantni Vista Hills Red Reserve 2010 (barrique)

U Casinòu je bilo vrlo prometno: rezali su se pršuti – rezala je i Dropuljićeva supruga Ivanka, velika stručnjakinja u tome poslu. Dolje: Plemenitaš Maximilian Habsburg-Lothringen, koji se školovao za enologa, predočio je vina svoje vinarije Habsburg iz austrijskog vinogorja Wagram – Zeleni veltlinac Goldberg 2018, pa (vrlo elegantni) Zweigelt barrique 2016 Reserve i Cuvée Maximilian 500 JAhre 2015 – u kombinaciji s raznim bijelim, ružičastim i tamnim čokoladama manufakturne izrade s kojima svako od tih vina najbolje prija

Ivan Enjingi plijenio je svojim bijelim i crnim Venjima, a Ante Sladić iz OPG-a Marinko Sladić iz Plastova koji je donio debit, maraštinu, plavinu i lasinu s Lasinom 2017 (skradinski crni pinot!) od loza starih 35 godina, te sjajnim maslinovim uljima od sorata oblica i krvavica. Planovi ovog OPG-a Sladić (Sladića u skradinskome kraju ima nekoliko) su da na proljeće 2020. na kraškom terenu na 300 metara nadmorske visine zasade babić i tribidrag, za novu ekskluzivnu liniju vina super-premium kakvoće

 

Enologinja PP Orahovice Ivana Nemet (u crnoj haljini) dovela je donedavnog hrvatskog ministra poljoprivrede Ivana Tolušića na teran na štand Istranina Valtera Valente iz Kaldira. Kod Valente bilo je interesantno kušati Sauvignon bijeli 2018!

U ovome trenutku kad je već krenulo otkucavanje sata prema jubilarnom 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2020 dobro bi bilo ozbiljno razmišljati o tome da se vrijedan jubilej obilježi komotnijim prostorom za izlagače za stolom a i komotnijim prostorom, uz stolove izlagača, za posjetitelje koji su istinski zainteresirani za svako pojedino vino a ne samo za brzinski čin-čin. Ključ pravog uspjeha i jamstvo za daljnje dugo trajanje manifestacije – rekao bih, pogotovu i stoga što se u Esplanadi naprosto više ne može širiti izlagački prostor, ali i stoga što već postoji brdo vinskih festivala – leži svakako u stalnome podizanju nivoa ekskluzivnosti manifestacije, naime izlagači s jačom reputacijom počinju sve više paziti na to u kojem se društvu nalaze na nekoj manifestaciji a tzv. bolji gosti koje svaki domaćin želi rado vidjeti kod sebe postaju sve zahtjevniji kao potrošači i u poplavi vinskih manifestacija izbirljiviji pri odlučivanju koju će obvezno posjetiti makar ulaznica bila i skuplja.

G.E.T. Awards: BIJELI GROZD 2019 – Iako održana dan prije službenog otvorenja 14. festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, podjela godišnjih nagrada Bijeli grozd što ih vinskim podrumima na izrazit način povezanima i s turizmom dodjeljuje zagrebačka udruga G.E.T. Report tijesno je vezana uz Festival, već godinama se i odvija neposredno prije Zagreb Vino.coma. Nagradu Bijeli grozd je 2012. godine utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma. Osnivači udruge Silvija Munda i Tomislav Stiplošek više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije. Unatrag koju godinu Bijeli grozd pokriva ne samo Hrvatsku, nego i države regije. Nagrada Regional Trophy dodjeljuje se i na temelju glasova publike iz cijele regije. Za najbolje vinarije u turističkom smislu, po svojem mišljenju i iskustvu glasuju eno-gastro znalci i putnici kroz otvorene ankete, ove godine svoja je opredjeljenja na uvid predsjedniku udruge G.E.T. Stiplošeku poslalo više od 2000 takvih kvalificiranih osoba. Unutar Hrvatske, priznanja su podijeljena na 5 regija: Bregovitu Hrvatsku, Sjevernu i Srednju Dalmaciju, Južnu Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Na ovogodišnjem Zagreb vino.comu diplome su predane i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Nagrada za životno djelo pripala je Ivanu Enjingiju iz Kutjeva. Na slici: Enjingi prima čestitke od našeg znanog pop-rock orguljaša Tihomira Popa Asanoviča (nekad super-grupa Time) koji sa sadašnjim svojim glazbenim sastavom želi prirediti veliki koncert u Enjingijevu vinogradu na Venju (slično kako je nedavno Goran Bregović sa svojim ansamblom nastupio u vinogradu Plantaža 13. Jul na Ćemovskom polju u Podgorici)

Među brojnim uzvanicima iz svijeta vina i gastronomije, svečanosti su nazočili: Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH, Dejan Jaić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kao izaslanik Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića; Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije; Nj.E. gđa Mira Nikolić, veleposlanica Republike Srbije u RH; Nj.E. g. Aleksandar Vranješ, veleposlanik BiH u RH i Nj.E. g. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u RH, kao i g. Nazif Xhaferi, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Sjeverne Makedonije u RH. Oni su i sudjelovali u predaji diploma nagrađenim vinarima.
Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH obratio se nazočnima u uvodnom dijelu programa i tom prilikom istaknuo kako su Bijeli grozd i drugi projekti koji se bave promicanjem vinskog turizma hvalevrijedne akcije i da bismo svi zajedno trebali podržati vinare i sve ostale koji rade na razvoju vinskog turizma.

Posebno priznanje za promicanje kulture vina i vinskog turizma primio je osječki vinski pisac Željko Garmaz, autor brojnih članaka o vinarima iz Hrvatske i okolnih zemalja te autor nekoliko knjiga o hrvatskim vinskim regijama

Odličja su, po kategorijama, regijama i po zemljama: Dobar Start – pohvala vinarijama koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu ali planiraju to učiniti uskoro, i krenule su dobro te s puno entuzijazma. Bitno je bilo pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Dobitnik za 2019. godinu je vinarija Magistra iz Erduta. Posebna priznanja, za doprinos u razvoju vinske kulture: Vinska Klet Kurtalj Zagreb, vlasnika Drage Kurtalja s Plešivice; za promicanje razvoja vinskog turizma: vinski pisac Željko Garmaz, Osijek; za životno djelo: Ivan Enjingi, Kutjevo
Najbolje vinarije u turističkom smislu: Bregovita Hrvatska 1. Kolarić, Hrastje Plešivičko; 2. Vuglec breg, Škarićevo, Krapinske Toplice, 3. Vinogradarska kuća Braje, Lokošin Dol ⦁ Južna Dalmacija: 1. Rizman, Slano (vinogorje Komarna), 2. Korta Katarina, Orebić, Pelješac 3. Terra Madre, Komarna ⦁ Sjeverna i Srednja Dalmacija: 1. Bibich, Plastovo, Skradin, 2 Stina, Bol, otok Brač, PZ MasVin (Maslina i vino), Polača ⦁ Istra i Kvarner: 1. Roxanich, Motovun, 2. Boškinac, Novalja, 3. PZ Gospoja, Vrbnik ⦁ Slavonija i Podunavlje: 1. Galić, Kutjevo, 2. Iločki podrumi, Ilok, 3. Belje, Kneževi Vinogradi

Najboljim vinskim podrumom u turističkom smislu u Bregovitoj Hrvatskoj (gdje li je ta Bregovita Hrvatska?) proglašen je onaj u vlasništvu Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog kod Jastrebarskogaa. Nagradu mu je uručio Ivo Bašić. Posebno pak priznanje za razvoj vinskog turizma išlo je u ruke Drage i Dubravke Kurtalj, plešivičke vinska obitelji koja uspješno, kao svoju ispostavu i svojevrsnu plešivičku vinsku ambasadu, vodi ugostiteljski objekt Vinska klet u središtu Zagreba

Najbolji vinski podrumi u regiji u kontekstu turističke ponude u 2019, slijeva: Chateau Kamnik (predstavnica: Natalija Kuzmanovska), Makedonija; Radovan Vukoje (vlasnik), Bosna i Hercegovina); obitelj Kopitović (predstavnica obitelji), Crna Gora), Janez Istenič (vlasnik), Slovenija); Bibich (Darko Petrović Skradinjanin, predstavnik), Hrvatska

Najbolji u vinskom turizmu za 2019.:
Hrvatska: 1. Bibich, Plastovo, 2. Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3. Rizman, Slano (Komarna) ⦁ Slovenija: šampanjerija Istenič, Bizeljsko ⦁ Bosna i Hercegovina: Vukoje, Trebinje ⦁ Srbija: Erdevik, Erdevik ⦁ Crna Gora: Kopitović, Brčeli ⦁ Makedonija: Chateau Kamnik, Skopje. ⦁

_____________________________________

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine, u prostranom šatoru na Terasi Oleander gdje su jedni uz druge nastupili ponuđači i vina i jakih pića i delikatesa i pribora za posluživanje hrane i pića, održana je humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju tog atraktivnog gastro-showa u operativnome smislu se svojski pobrinuo eno-gastronom i pisac o hrani i pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo. Ribafish i Saša Stanković, tajnik dobrotvorne udruge Rok-Otok na inicijativu upravo Jakopovića osnovane 2019. u Zagrebu s ciljem da kroz igru, predavanja i istraživanja pomogne djeci i roditeljima u tome da kvalitetnije zajednički provode slobodno vrijeme (druženje uz igre, sportsko-rekreacijsku aktivnost posebice plivanje, razgovore o prirodnim ljepotama Hrvatske i ekologiji, putovanja…) – doveli su u Esplanadu ekipu kuhara kako bi na licu mjesta prigotavljali razna jela te ih prodavali po prigodnoj cijeni, s time da prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-Otok za nastavak i unaprjeđenje rada udruge. RokOtok kao kuhare je na festival pozvao Matiju Bogdana i Marka Palfija, Darka Kontina i Vedrana Boškovića, Časlava Matijevića, Ivanu Čuljak i Igora Gudeca.

Ribafish u akciji, a jedan od kuhara koji je nastupio za RokOtok bio je Časlav Matijević kojega smo u predahu zatekli na duhovnoj obnovi kod drniškog pršutara Ante Reljanovića

I ove godine Zagreb Vino.com pokazao je svoju veliku snagu u vinskim radionicama, održanima, s dosta ekskluzivnim gostima i na posebno atraktivne teme, u Club Board Roomu. Evo što je bilo na repertoaru:

HORIZONTALA ZA CHAMPAGNEU POVIJESNOG GODIŠTA 2008: Agapart Venu 2008, Larmandier-Bernier vieilles vignes du Levant 2008, Ierre Peters cuvée spéciale les Chétillons 2008, Drappier Grande Sendrée 2008, Philipponnat Clos des Goisses 2008, Jacquesson Ay Vauzelle Terme 2008, Moet & Chandon grand vintage 2008, Billecart-Salmon vintage 2008, Bollinger Grande Année 2008, Pol Roger Winston Churchil 2008, Dom Pérignon 2008, Cristal 2008. Voditelj Roko Bekavac. ⦁

_______________________________________

Bakho i u službi politike: S VINOM, UVOD DO PREDSJEDANJA u EU! – U povodu hrvatskog preuzimanja predsjedanja u EU, na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u svjetskom vinskom velegradu Bordeauxu nedavno je održana degustacija plemenite kapljice i delikatesa (pršut, sir) iz Lijepe naše koju je za francuske enologe – odazvalo ih se 65! – organizirala tvrtka Les Robes de l’Est (Proizvodi s Istoka) što je vodi Barbara Bačić, kćerka u Francuskoj priženjenog Dalmatinca Ante Bačića, također uposlenoga u vinskome svijetu, više oko vinogradarske i podrumarske opreme a ponešto i oko plasmana hrvatskoga vina u Francusku odnosno promidžbe bordoškog vina u Hrvatskoj. Inače, Les Robes de l’Est je uvoznik u Francusku vina iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i dalje, sve do Gruzije! Barbara Bačić vodila je kušanje zajedno s francuskom enologinjom Marie Laurence Porte, koju već godinama poznajem s velikih međunardnih ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini.
Na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Pušipel 2018 Cmrečnjak; Malavazija 2017 Coronica; Pošip Intrada 2018 Krajančić; Babić 2016 Matošin, Plavac barrique 2015 Stina Vino; Crljenak/Zinfandel 2013 Zlatan Otok; Gran Teran 2015 Coronica; Graševina IBPB 2012 Krauthaker; Prošek 2012 Stina Vino. Najviše ocjene dobili su Krajančić za Intradu, Zlatan otok za Crljenak, Coronica za Gran teran te Krauthaker za izbornu berbu prosušenih bobica i Stina-vino za prošek.
Nazočni enolozi ostali su zapanjeni kvalitetom prezentiranih vina, vidjelo se to ne samo iz njihovih usmenih reakcija nego i iz bilježaka koje su o svakom vinu ostavili organizatorima. Na kraju događaja enolozi su se izjasnili da je to u tijeku ove godine bila jedna od najboljih degustacija kojoj su prisustvovali! Lijepo za čuti!

Barbara Bačić, voditeljica bordoške tvrtke Les Robes de l’Est, uvoznica u Francusku i distributerka po Francuskoj vina s istoka Europe a i dalje (sve do Gruzije!), nedavno je – neposredno prije Zagreb Vino.coma 2019 – za grupu francuskih enologa priredičla kušanje desetak hrvatskih vina iz njena portfolija, svi nazočni ostali su oduševljeni. S ocem Antom Bačićem na festivalu Zagreb Vino.com, Toni Bačić i enolog Fabien Teitgen održali su uspješnu prezentaciju bijelih i crnih vina ponajboljih berbi glasovite bordoške kuće Château Smith Haut Lafitte

Radionica na Zagreb vino-comu – CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, bijelo, vertikala top-godišta: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017.

Enolog Fabien Teitgen i Chateau Smith Haut Lafitte

CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, vertikala top-godišta, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor proizvoidnje u Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. ⦁

THE WORLD GLASS of BUBBLY, London 2019, Champion & Trophy Winners. Radionica, pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudila je na kušanje ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Kategorija Bijeli i rosé – Michael Edwards Award: Tenuta Mazzolino – Cruasé Oltrepò Pavese Pinot Nero Rosé (Italy); Trophy Classic & Elegant: Champagne Frerejean Frères – Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru (France); Trophy Light & Fruity: Fitz Sparkling Wine – Fitz Pink (England); Trophy Zesty & Zingy: Radgonske Gorice – Zlata Radgonska Penina Selection Brut 2016 (Slovenija); Trophy Forget me Not: Lumiere – Kakitsubata (Japan; vrlo interesantan!). Crni pjenušci: Trophy Fireworks: Vina Kobal – penina Tera (Slovenija; od terana); Trophy Winter Warmer: Vinarstvo Rebula – Br’stovska Penina Teran (Slovenija); Trophy Hint of Spice: Vina Štoka – Prima Teran; Chateau Intanto Jazbec – Sparkling Teran old (Slovenija).

Prof. Marin Berović uz Champagne Frerejean Frères Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru, japanca Lumiere Kakitsubata, te s pjenušcima od terana sa sežanskog Krasa Tera (mladi) i Chateau Intanto Joška Jazbeca (star desetak godina)

ČA JE PUSTI ALSACE KONTRA IVANA ENJINGIJA: Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel (Alsace). Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin. ⦁

FRANCUSKE IKONE 1930 – 1990,: Primarni cilj radionice bio je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama u uglednim vinskim kućama. Prošarano je Champagneom, Alsaceom i Burgundijom, sjeverom Rhône i potom jugom Francuske sve do do Bordeauxa. Na kušanju su bili 1990 Trimbach Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon Cuvée Brut. Moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia.

HORIZONTALNA DEGUSTACIJA PET VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE – GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855.: četiri vina Médoca i jedno Pessac Léognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre Margaux 1996, Chateau Lafon Rochet St Estephe 1996, Leoville Barton St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo. ⦁

_______________________________________

U počast velikanu: Poprsje Stanka Čurina u aleji velikana u Ormožu – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice – pa i zagrebački hotel Esplanade! – je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobio je posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji velikana kod Starog grada pred brojnim skupom početkom studenoga u nazočnosti obitelji – unuka Aleksandre Pivec, aktualne ministrice poljoprivrede, te Boruta Prapotnika, ali i načelnika općine Ormož Danijela Vrbnjaka, svečano je otkriveno Čurinovo poprsje a u Bijeloj dvorani Grada prikazan je film o njegovu životu.

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici pionira poput Stanka Čurina koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?… (Marko Čolić) ⦁

______________________________________

ZADNJA VINA VELIKOG STANKA ČURINA: degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca iz 2002, preko mirnih Sivog pinota 2008, Cuvéea 2007, Laškog rizlinga/graševine 1999, Ranine 1999, Šipona/moslavca 1997, Sauvignona 1993, crnog pinota (1990) do visokih slatkih predikata – Laškog rizlinga/graševine 1990 izborne berbe prosušenih bobica, te ledenog vina Rajnskog rizlinga 1986 i Šipona/moslavca 1973, oba vina sui z kategorije ledenih (ice wine). Moderator: Marin Berovič. ⦁

__________________________

Vinska smotra u Ljubljani uvod u Zagreb vino.com – Dobar uvod u 14. Zagreb Vino.com 2019 bila je, tjedan dana prije zagrebačkog događanja, 22. festivalska vinska smotra u Cankarevu domu u Ljubljani. U novoj organizaciji – direktor je sada Tihomir Kovačić, više nema dugogodišnjeg čelnika Rade Stojanovića – manifestacija u elegantnom prostoru na dva nivoa okupila je više od 150 vinara iz Slovenije (više slovenskih vinara prijavilo se i za Zagreb Vino.com 2019) te proizvođače iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Makedonije, na kušanje je ponuđeno ukupno više od 500 različitih vinskih etiketa. Svjež još uvijek od boravka u Makedoniji i Crnoj Gori po pitanju vranca, nastavio sam sada u Ljubljani dijelom putevima tekućeg crnog pastuha a, logično, dobrim dijelom i putevima sorte karateristične za Istru, posebice slovensku, riječ je o refošku. Kao i teran, i refošk je dugo dugo bio bagateliziran, ali, jednako kao što se dogodilo s teranom tako je posljednjih godina i refošku posvećena pažnja koju, pokazuje se u najnovije vrijeme kroz razne uzorke vina, i te kako zavrjeđuje!

Izvanredni refoški kod Mojce Bordon (Ivanov Refošk 2009, prinos cca 0,5 kg/trs, 15,0 vol %, mpc 28 €) iz Dekana kod Kopra, pa Refošk 2016 i sjajni cuvée Grand Morer 2016 (od 50 % refoška i po 25 % merlota i cabernet sauvignona, 16,0 vol %, mpc. 25 €) od vinskog podruma Zaro iz Izole,, a bogme i Refošk 2015 Capris (13,5 vol %, mpc 8 €) od Vinakopera Dolje: Uroš Rojac Renero, sa suprugom Vitom, i, desno, Jozef Prus, višestruki Vinar godine u Sloveniji

Među refoškima vrijednima pozornosti svakako je bio i Renero 2015 (15,5 vol %) Uroša Rojca iz Koparštine, na slici, ovdje, sa suprugom Vitom (lijevo). Jedan od careva slovenskih predikatnih vina Jožef Prus ističe se sve više i s crnim suhim vinom od frankovke te od lovrijenca, taj proizvođač iz okolice Metlike točnije iz sela Krmačina uz samu granicu s Hrvatskom (Vivodina), inače već eto po peti put proglašen Vinarom leta (2009, 2010, 2011, 2012 i 2019 ) u Sloveniji, kreirao je vrlo uspjeli cuvée Rdeči trio 2016, sastavjlen od frankovke, lovrijenca i gamaya, dozrijevan dvije godine u barriqueu

Makedonski Bovin u Ljubljani je točio vrance. Uz Kostadina Kitanova iz službe prodaje i enologa Borisa Nećeva su Lili Vodušek iz slovenske uvozničke kuće i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma. Bovin je inače nastupio, sada, i na Zagreb Vino.comu!

Crnogorske Plantaže 13. jul stigle su s vrancem Pro Corde za srce, ali i s nečime za dušu – vinima Pro Anima od bijelog pinota te, drugime, od chardonnaya i sauvignona. I Plantaže izlagale su i na Zagreb Vino.comu

Bojan Kobal, na slici s Majdom Debevc, nekad djelatnicom Mercatora na vinskom programu, dugo je godina bio glavni enolog Ptujske kleti, a onda je krenuo samostalno i sad, također uspješno, vodi Kobal Wine Estate. Kod njega se moglo kušali odličan Sauvignon 2016 Veliki vrh single vineyard (vinograd star 40 godina), te odličnu frankovku Blaufränkisch 2018 craft. Kobal je inače već godinama i predsjednik ocjenjivačke komisije na Dubrovnik FestiWineu

Zanimljivost iz Dolenjske: Frelihov pjenušac od zelenog silvancaa koji je nakon druge fermentacije čak 10 godina proveo na kvascu u butelji! Frelih je nastupio na Zagreb Vino.comu. Kad već nije moglo na Vinistri i u Zagrebu, moglo je u Ljubljani: susret u Cankarevu domu s Istraninom Marinom Markežićem Kabolom, koji se na štandu svog uvoznika Mabata podičio, među ostalime, i sa svojim najnovijim sjajnim proizvodom crnjakom Supremo, od caberneta i merlota, te s malo terana. Kabola se na Zagreb Vino.comu 2019 nije pojavio kao izlagač

Oveći prostor u sklopu 22. ljubljanskog vinskog festivala bio je u znaku trgovačke kuće Lidl Slovenija, naime ovo je već sedma godina otkako se na toj manifestaciji pojavljuje Lidl kao pokrovitelj s ciljem da u skladu sa sloganom Na mladim vinarima počiva naša vinska ponuda široj publici – dakako svojim pravim i potencijalnim kupcima – skrene pažnju na dio kojime obogaćuje ponudu butelja u vlastitim prodavaonicama. Mladi vinari u dobi do 35 godina prijavljuju se za nastup za Lidl na festivalu, a poseban strukovni žiri uoči festivala kuša i ocijeni njihove uzorke poslane u kategorijama bijelo i crno mirno, te pjenušavo vino. Šest najbolje ocijenjenih vina ne samo da se posebno prezentira na festivalu nego ulazi i na police Lidlovih prodavaonica… Proglašenje šampiona, koji bi za nagradu mogao dobiti i mogućnost obavljanja prakse u nekom znanom inozemnom vinskom podrumu, bit će na ljubljanskom Vinskom univerzumu u prosincu. Ovakva suradnja festivala i velikog trgovačkog centra (nije nužno da to bude samo Lidl, postoje i drugi lanci) čini se kao dobar način kako za poboljšanje kakvoće ponude u prodavaonicama centra tako i kao dobar stimulans mladima da se jače trse na poboljšanju kakvoće, možda bi bilo zgodno da se nešto takvo ostvari i na sljedećem Zagreb Vino.comu koji iduće godine treba slavi jubilarnih 15 godina!… ⦁

__________________________

DOBITNICI 2019 – U sklopu Zagreb vino.coma 2019. podijeljena su i odličja vinskim kućama kapljica kojih je u tijeku 2019. godine strukovno vrednovana na ocjenjivanju Vinske zvijezde, zamišljenome da posluži kao potrošački putokaz. Ove godine degustirano je nešto više od 230 uzoraka domaćih i stranih uzoraka. Devet vina osvojilo je najvrijednije odličje, ono s pet zvjezdica, veliko zlato, dakle ocijenjeno je s 95 i više bodova, 61 vino dobilo je četiri zvjezdice i zlato (90-94,99 bodova), 90 vina prošlo je s tri zvjezdice (srebro, 85 do 89,99 bodova), a 29 vina s dvije zvjezdice (bronca, 80-84,99 bodova), tri uzorka nije dosegnulo 80 bodova, rekla je aktualna voditeljica Vinskih zvijezda prof. Marija Vukelić.

Dobitnici priznanja Vinskih zvijezda za 2019. godinu. Uz njih su Marija Vukelić, aktualna voditeljica ocjenjivanja i Saša Zec, član organizacijske ekipe i ocjenjivač. Šampion 2019. Stjepan Đurinski treći je zdesna, a sasvim lijevo je Zdravko Ilija Jakobović (Vino Jakob), osvajač dvaju priznanja sa četiri zvjezdice, s Cuveeom 2013 bio je na pragu pet zvjezdica.

Evo velikih zlata: Leona 2016, ledeno vino – OPG Đurinski; Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče; Rajnski rizling 2006 izborna berba bobica – Enjingi, Kutjevo; Bordeaux Superieur 2011 – Château La Ronde Désormes; Moscatel 2016 – Finca Antiqua; Sauternes 2010 Grand Cru classé – Chateau d’Arcie; Allegro Muškat žuti 2013 – Dobravac; Felix Grüner Veltliner 2017 – Weszeli; Chardonnay Eclat 2013 – Vinolog.
Posebna priznanja: Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte: Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče (Badel 1862); Šampion za 2019, kao najbolje ocijenjeno vino u sezoni: Leona 2016 ledeno vino – OPG Đurinski

___________________________

Što donosi 2020.? ACROBAT PORTFOLIO TASTING, WINEOs, DIOKLECIJANOVI PODRUMI – Na Zagreb Vino.comu 2019 najavljeno je, što izravno što neizravno, nekoliko značajnih vinskih događanja u prvoj polovici 2020. Ako se ostvari rečeno, veliki hit mogla bi biti međunarodna revija vina i proizvođača koju pod nazivom Acrobat Portfolio Tasting 15. veljače u Zagrebu, kako čujem u hotelu Hilton, priprema Dino Kušen iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Akrobat. Zamišljeno je da manifestacija bude festivalskog tipa, ali ne i otvorena za širu javnost nego samo za pozvane profesionalce iz svijeta eno-gastronomije. Uz vina predstavila bi se i jaka pića, maslinova ulja, pršuti Pata negra, čaše (Zalto). Najavljuju se dolazak osobno Roberta Voerzija te dolazak Angela Gaje odnosno kćerke mu Gaie Gaja iz Pijemonta, dolazak nekoga od članova obitelji Alvarez koja je vlasnik Vega Sicilije, nekoga iz obitelji Tesseron koja je vlasnik glasovitog Châteaua Pontet Canet a i kuće za proizvodnju konjaka, pa dolazak predstavnika kuća Frescobaldi, Tua Rita, Château Haut Brion

La Morra: Dino Kušen Akrobat s Robertom Voerzijom i njegovim buteljama

King Roberto  u Hrvatskoj! – Mora, srećom, nije, ali, srećom, La Morra jeste!
Barolo iz područja La Morra s glasovitih izdvojenih pozicija Rocche dell’Annunziata, Cerequio, Brunate, smještenih unutar apelacije Barolo docg, stigao je, eto, u Hrvatsku, i to na najbolji mogući način: u interpretaciji najboljega – Roberta Voerzija! Nisam baš neki pristalica uvoza vina jer uvozi se sve i svašta, ali jesam pristalica uvoza kad se ovamo dovoze visokokvalitetni proizvodi što mogu ne samo dobro obogatiti obvdašnju ponudu nego dobro poslužiti i kao inspiracija većem broju domaćih naših vinara da u svojim kreacijama idu putevima i do ekstremnih kakvoće i osebujnosti. Vjerujem da je dobrim dijelom u temeljima za baš taj uvoz Voerzijevih barola ugrađena i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, sa mnom na čelu! O Robertu Voerziju i njegovim vinima pišem već dugo, od svog prvog sudjelovanja na svakogodišnjoj manifestaciji Alba Wines Exhibition u pijemontskom gradu Albi a koja je s vremenom promijenila naziv u Nebbiolo Prima… Roberto Voerzio nositelj je niza priznanja (i) Svijeta u čaši s maksimalnih pet zlatnih grozdova (u više navrata u Wine Spectatoru osvajao je za vina po 100/100 bodova!), trofeja koje je ta revija svake godine dodjeljivala najboljim uzorcima ocijenjenima te godine za rubriku Potrošački putokaz,
Uvoznik vina (uz barolo tu su i nebbiolo i barbera) Roberta Voerzija? A tko drugi do li Akrobat! Dino Kušen kaže mi da će vino na policama Akrobatovih vinoteka Svijet Vina (sada su dvije u Zagrebu) biti sljedeći tjedan!
Kulminacija bi trebala, ponavljam, biti 15. veljače na smotri plemenite kapljice vrhunskih svjetskih vinskih imena u ponudi kuće Akrobat.

Wine Os – Ulazak u novu, 2020. godinu, obilježit će šesto izdanje osječkog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS-a. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja sljedeće godine, ponudit će brojne novosti i zanimljivosti za sve posjetitelje. Prva i najznačajnija među njima je novi, značajno veći izložbeni prostor.

WineOs – atmosfera s posljednje priredbe

Ljubitelji vina i delicija zasigurno su već navikli na redovite promjene lokacije održavanja festivala. Nakon Arheološkog muzeja, Essekera i Muzeja okusa, novi prostor ističe se svojom veličinom. Šesti WineOS održat će se, rečeno je, na čak 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt. Značajno povećanje prostora donosi i puno bogatiji program oba dana festivala te, logično, i veći broj izlagača.
Posjetitelje će dočekati oko 90 izlagačkih mjesta koja će izlagačima ponuditi osjetno veći komfor nego što je to bivalo do sada. Pojedinačni štandovi zauzimat će površinu od devet četvornih metara. Uz vinare i proizvođače delicija, predstavit će se i proizvođači rakija i craft piva. Publiku očekuje i velika pozornica na kojoj će se tijekom oba festivalska dana održavati brojne prezentacije i promocije. Jedan će dio dvorane biti rezerviran za restoransku ponudu, kaže Vinko Ručević iz organizacijske ekipe.

Među važnijim izlagačima na proljetnom sajmu u Spitu svakako će biti i vinari Šibensko-kninske županije, koji ozbiljnije kreću u osvajanje tržišta i koji su se, uz to što su u većem broju nastupili na Zagreb Vino.comu, i dodatno, posebno, predstavili, u organizaciji svoje županije, na odvojenoj priredbi u prostorima zagrebačkog Muzeja Mimara. Osobitu pažnju izazvali su Filip Baraka, sa svojim Debitom 2017 Riserva (vrlo lijepi ozbiljni debit – 12,1 vol % – njegovan duže vrijeme na kvascu dijelom u cementnoj bačvi oblika jajeta a dijelom u hrastovoj bačvici) i s pažnje vrijednim Babićem 2016 (13,5 vol % – dozrijevan razumno u bačvicama od francuskog i američkog hrasta) i Juraj Sladić (desno) tj. relativno nova vinska kuća Testament s 50 hektara vinograda na Jadrtovcu i s 25 ha maslinika, proizvodnja je na kolosijeku ekološkoga, naglasak je na sorti babić

Sajam vina i delicija u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu – U krasnom podrumskom prostoru splitske Dioklecijanove palače koja je, inače, pod zaštitom UNESCO-a, za 15. i 16. svibnja priprema se osmi Sajam vina i delicija. Uz ponuđače vina izlagat će i ponuđači maslinovog ulja, sira, pršuta. Za razliku od drugih festivala vina i delikatesa, ovaj splitski ide jače na ruku široj publici, naime koncipiran je tako da bude i prodajnog tipa, dakle izlošci će se, najavljuje organizator a to je Slobodna Dalmacija, moći na licu mjesta i kupiti za ponijeti doma. Evo par cveba vezano uz sajam: najatraktivnija lokacija, stara 1700 godina, očekuje se oko 150 izlagača iz Hrvatske i iz inozemstva, na kušanje će biti ponuđeno oko 500 etiketa vina.

Predviđene su zanimljive radionice i strukovna predavanja, Najavljuje se tijesna suradnja s najboljim splitskim restoranima tako da se i nakon zatvaranja festivalskih vrata tog pojedinog dana u lokalima po Splitu može nastaviti uživati u festivalskom tonu. U sklopu festivala predviđen je i Vinski party.

Salon pjenušavih vina u Zagrebu – U zagrebačkom hotelu Dubrovnik u središtu grada 31. siječnja 2020. održat će se već tradicijski Salon pjenušavih vina, koji, inače, svoje izdanje ima potom i u Ljubljani.

Ana Peršurić Palčić sa suprugom na Zagreb Vino.comu 2019 u Esplanadi

Ocjenjivanje pjenušaca što će biti podastrti na oba salona predviđeno je za 9. prosinca ove godine u Zagrebu, također u hotelu Dubrovnik. Prošle godine ocjenjivanje je održano u Ljubljani.

Uvijek među najboljim hrvatskim pjenušcima etikete su iz podruma Peršurić iz Istre. Ana Peršurić Palčić posebno je vesela jer upravo ovih dana primila je sjajan trofej i od udruge Women on Wine. U već tradicionalnom godišnjem izboru top-vina godine u organizaciji udruge WoW, ovaj put za 2019., u borbi s glavnim perlajućim konkurentom, Šemberovim pjenušcem Pavel, Blanc de Noir od Peršurićevih proglašen je prvakom kategorije. Uskoro ćemo eto saznati rezultate i s ocjenjivanja za Salon pjenušavih vina 2020. u Zagrebu i poslije u Ljubljani! ⦁

____________________________________

Manifestacija ovakvih razmjera kao što je Zagreb Vino.com, sada na pragu 15. jubilarnog izdanja!, pokazala je da nadilazi termin festival vina i da, pogotovu bude li se dobro osmišljeno i svakako uz podršku/konkretnu pomoć institucija unaprjeđivala (pa i proširenjem izlagačkog prostora, međutim uz obvezno ostanak na elegantnom ambijentu!) i obogaćivala određenim akcijama ozbiljno okrenutima i prema inozemstvu, ulazi u sferu ozbiljnih gospodarskih događanja čak i ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju.

DIAM-prezentacija u bistrou Fino & Vino

U prigodi Zagreb Vino.coma glavni grad Lijepe naše privukao je iz inozemstva predstavnike više značajnih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom i trgovinom opremom za podrumastvo i priborom za enogastronomiju. Jedna od kuća koja neizostavno dođe i ugosti vinare u nekom od finih zagrebačkih restorana je francuski DIAM bouchage SaS, glasovit po čepovima za butelje. Jacques-Olivier Bauguier iz DIAM-a ovaj put odlučio je vinare odvesti na večeru u bistro Fino & Vino na Kaptolu. I tamo je objavio novost iz DIAM-a što bi mogla zanimati posebno i proizvođače vina priklonjene organskoj i biodinamskoj produkciji a koji su pokazivali skeptičnost prema čepu od DIAM-a: najnoviji proizvod DIAM-a je Origine by DIAM, kreiran na inovacijama što počivaju u potpunosti na ekološkim osnovama. Zasad je Origine by DIAM izdan za mirno vino i u verzijama 10 i 30, a uskoro bi trebao izaći i u modelima za mirno vino u kojima je već izašao DIAM classic, te za pjenušac.

Vinari s juga Dalmacije – Bire, Zure, PZ Pošip (Janko Jovanov), Matela… i jedna Cipelica lutalica

Zagreb Vino.com je kao priredba već neko vrijeme relevantna vinska Hrvatska na dlanu, u najnovije vrijeme plemenitoj kapjici pridružuju se, u većoj mjeri i razne delicije poput pršuta, kulena, slanine, ribljih prerađevina, tartufa i prerađevina od gljiva, maslinova ulja pa donekle i bučina ulja…, a tu bi trebali biti svakako još i neki naši tipični kolači kao rapska torta, imotska torta, makarana, skradinska torta, međimurska gibanica, rafioli…. da imamo i kompletnu eno-gastro Hrvatsku na dlanu. Srećom, u sve većem broju kao izlagači u Zagrebu se javljaju i afirmirana proizvođačka imena iz zemalja u okruženju, bilo bi jako dobro još kad bi se ponovno tu našle vinske zvijezde iz Slovenije, nekad redovite na ovakvim priredbama u Zagrebu.

Slavonija i Dalmacija, veselo: Vlado Krauthaker, Slavko Kalazić, Frano Milina Bire, Sabo Markus, Mladen Siber

Jacques-Olivier Bauguier DIAM i Zdravko Jakobović Vino Jakob

To bi u Zagrebu, koji je geografski dobro smješten i komotan za dolaske (autoputevi, vlakovi, avion), moglo na manifestaciju privlačiti bitno veći broj poslovnih gostiju (vinskih trgovaca ali i ponuđača razne opreme i pribora za podrumarstvo i posluživanje jela i pića, zatim specijalizirane eno-gastro i turističke novinare) iz svijeta koji, to je nedvojbeno, žele, i trebaju!, otkriti nešto novo kvalitetno te u dovoljnoj mjeri prepoznati da roba s ovih prostora zavrjeđuje veliku pažnju kao i da i ovi prostori – a ne samo već dugogodišnja klasika poput npr. Burgundije, Bordeauax, Toscane, Pijemonta, rajnske oblasti i te kako vrijede posjeta i boravka tu ne samo kad su ljetne vrućine i ne samo na morskoj obali nego i u unutrašnjosti i kroz cijelu godinu. Da ne bi predugo trajalo to da poslovni stranci koji su nam nužni upišu u svoju osobnu memoriju činjenicu da valja doći ovamo bilo bi dobro da se neki veći broj relevantnih imena pozove k nama u goste u festivalskome tjednu te da se tim ljudima omogući i obilazak naših vinogorja i najatraktivnijih turističkih odredišta, za širenje informacija i dobrih vibracija odavde sigurno je da bi se barem u prvo vrijeme naglasak pri pozivanju isplatilo bi staviti na medije javnog informiranja i njihova najeksponiranija i najutjecajnija imena. ♣

Emocije od doma / Emozioni dal Mondo

RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI! PLES MAGNUMA i DUPLIH MAGNUMA!

Dugo ih nije baš bilo istaknuto za vidjet’, a onda su, i ove godine ponovno, bljesnuli, i to na širokom frontu, pred domaćom i vanjskom publikom. Ovdje, eto, slučaj koji nam je, ovdje na ovim prostorima, do prije nekog vremena bio nepojmljiv: velika tvrtka, ali ne tek obični proizvodi industrijskog tipa nego i oni iz emocijski vrlo osjetljivog segmenta, vrlo dobri vinski i delikatesni, iznadprosječne kakvoće do i vrlo osebujni. Kičma s tercetom bez kojega, u smislu vrste proizvoda i terroirskog karaktera, nema vrhunske eno-gastronomije: sir, maslinovo ulje, vino!

Agrolagunina ikebana ispred ulaza u Cheese-bar u Zagrebu

Dojmljivi – makar se odvijao na cesti! – tulum priredila je na subotnjoj podnevnoj zagrebačkoj špici, na vanjskom prostoru zagrebačkog Cheese-bara na Europskom trgu kod kod Trga bana Jelačića, porečka Agrolaguna, kako bi na najbolji način pokazala što se krije iza brojnih međunarodnih nagrada koje Agrolagunini proizvodi posljednjih mjeseci redovito donose u Hrvatsku. Na terasi popularnog Cheese-bara Agrolaguna je ikebanom svojih vrhunskih artikala pred ulazom u Cheese-bar oduševila najprije u dizajnerskom smislu a potom, kad se i bolje pogledalo što je izloženo i pogotovu nakon što je počelo kušanje, i izborom delicija među kojima su se našle i etikete limitiranih serija ulja Ol Istria, vina Laguna i sira Špin. Uz kraj godine i u pretprazničkoj atmosferi htjelo se istaknuti ono što se i pred međunarodnom javnosti i službeno dokazalo kao zlata vrijedno. Agrolaguna je priredila nešto što drugi nisu: ples magnuma i dvostrukih magnuma!

Ples duplih magnuma: Milan Budinski, direktor proizvodnje u Laguna Vinu, s dvostrukim magnumom vina Castello koje je (i) ove godine u Bergamu na svjetskom ocjenjivanju merlota i caberneta osvojilo zlatnu medalju

Fokus u subotnjem predstavljanju Laguna-vina bio je na liniji Festigia koja se kušala i iz velikih pakiranja – magnum i jeroboam. Potočene su Malvazija istarska Festigia 2018, Malvazija istarska riserva Vižinada 2015, Malvazija istarska riserva Akacija 2015, Malvazija istarska riserva 2012 duga maceracija 210 (to 210 znači da je tekući dio na pokožici proveo oko 210 dana odnosno oko sedam mjeseci!), Malvazija istarska kasna berba 2016, Cabernet sauvignon Festigia 2016, Merlot Festigia 2016, Castello Festigia 2016 (od merlota, cabernet sauvignona i malo syraha), Terra Rossa limited edition 2018, kao i Riserva LV 2013 (merlot i teran insieme plus malo malvazije istarske, namjera je Agrolagune u idućim godištima tim sortama, veli Milan Budinski, pridružiti i cabernet sauvignon i/ili cabernet franc). Krajem listopada na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, a to je svojevrsno svjetsko prvenstvo u vinima od spomenutih sorata, Merlot Festigia, Castello Festigia te LV Riserva 2013 primili su, već sam o tome pisao, zlatne medalje, Merlot Festigia osvojio je, po odabiru novinara sudaca, i titulu najboljeg hrvatskog vina na tom natjecanju.
Nešto posve novo u ponudi Agrolagune je vrlo dobar pjenušac Blanc de Mo1 klasična metoda. Rađen je od malvazije 70 % i bijelog pinota, s time da je bazno vino prije šampanjizacije provelo u inoksu godinu dana na talogu a nakon sekundarnog vrenja u butelji na kvascu je odležavalo dvije godine, plan je da se boravak na kvascu u butelji s vremenom i produžava tako da dostigne i do pet godina! Pjenušac je nazvan, kako je upravo rečeno, Blanc de MO1, naziv je pisan takvim fontom da se jedva razaznaje da riječ MO1 završava brojkom 1, na prvu mi se činilo da je umjesto jedinice tu slovo I, tako da sam naziv pjenušca shvatio kao Blanc de MOI, što bi značilo moje bijelo ili bijelo od mene a kako sam, eto, u žurbi krivo pročitao upitao sam domaćine što to znači Blanc de MO1, odgovor je bio Bijelo, Model br. 1. A nadao sam se ipak nazivu Blanc de MOI, nekako mi je važnije istaknuti da je riječ o bijelom pjenušcu NA MOJ (odnosno enologov) način (Blanc de MOI) nego ići na to da se označi to je da je riječ o prvom pjenušcu Agrolagune (kuća već unatrag nešto godina ima pjenušavi rosé rađen metodom charmat) rađenom po klasičnoj metodi. Gledano na duži rok nije bitno to što je riječ o prvom Agrolaguninom pjenušcu rađenom klasičnom metodom, ali je, smatram, bitno oznakom istaknuti ono što je svoje, vlastito – Blanc de moi!
Od sireva u Zagreb na kušanje doneseni su, pod brandom Špin, Istarski kravlji sir, Istarski miješani sir, Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir u teranu, Istarski kravlji sir s tartufima kao i Istarski miješani sir u orahovom lišću. Tijekom posljednjih mjeseci Agrolagunini sirevi Špin sudjelovali su na dva prestižna svjetska natjecanja u kvaliteti sira. Na Global Cheese Awards u Engleskoj sirevi Špin osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly Commended. Broncom su se okitili Grana Istriano i Sir s tartufima, dok je Miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. A na World Cheese Awards u Bergamu u Italiji Agrolaguna je osvojila čak šest nagrada. Miješanom siru u orahovom lišću pripalo je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir i Istarski miješani sir.

Sirna plata Špin, i, dolje, istarski zgvacet u Cheese baru

– Medalje sa sajmova uvijek su veliko priznanje i za sve uključene u proizvodni proces, i dokaz kako se dobro osmišljen i naporan rad uvijek na kraju isplati. Kontinuiranim ulaganjima i učenjem nastavljamo i dalje razvijati sve naše proizvode, a sigurni smo kako će ovakve nagrade prepoznati i naši kupci. Naši sirevi proizvode se isključivo od domaćeg neobranog kravljeg i ovčjeg mlijeka, i to prema tradicionalnoj recepturi, a kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i održavanju najvišeg standarda te planiramo i širiti asortiman razvijanjem novih proizvoda – istaknuo je Krunoslav Salaj, voditelj sirane Špin pri predstavljanju nagrađenih sireva u Cheese-baru.
– Smisao današnjeg druženja je bio predstaviti izravno i široj publici našu premium liniju vina koja s puno znanja, truda i ljubavi stvaramo u našem vinskom podrumu. Ova vina najbolji su dokaz da kad se spoje vrhunska sirovina, vrsni profesionalci, iskustvo, entuzijazam odlični rezultati neće izostati. Vina iz naše ultra-premium serije prepoznata su, eto, i u svijetu. Inače, stalno se dičimo i s našim maslinovim uljem, ovogodišnje, dakle još posve mlado maslinovo ulje iznimne je kvalitete ali godište je bilo takvo da smo, a da ništa nismo mogli učiniti da to izbjegnemo, popriličlno zakinuti u količini. Za naša nagrađivana monosortna ulja, te osobito za Ol Istria Selection ekstra djevičansko maslinovo ulje svake godine ručno izdvajamo samo vrhunske plodove maslina kako bismo pomnom selekcijom i, za selekciju, kombinacijom nekoliko sorti realizirali ovaj vrhunski brend – rekao je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Vina Laguna.

Ispred Cheese-bara: Milan Budinski i voditelj lokala Dado. U posljednje vrijeme u zagrebačkom Cheese-baru subotom s početkom u podne odvijaju se zanimljiva eno-gastro događanja, neki prisutni su uzvanici ali dobrodošao je svatko tko tuda prođe. Jeste trošak jer konzumira se puno toga ali istodobno nije (barem nije bila!) i pijanka, rekao bih da je dobra ideja barem jednom godišnje raditi promidđbu i na ovaj način, uz dobrodošlicu širem sloju potrošača izravno

Na druženju na špici okupili su se brojni važni partneri, distributeri, ključni kupci, sommelieri, novinari i opinion makeri u gastro svijetu i svijetu vina. Gosti su imali priliku uživati i u tradicionalnom istarskom jelu zgvacet.
Porečani su u Zagrebu bili uistinu široke ruke, i ne samo uzvanici nego i svatko tko je tog lijepog subotnjeg dana prolazio uz Cheese-bar mogao je zastati i kušati zalogaj i gutljaj. Ovakva su okupljanja uvijek prilika da kompanija ne samo poslovnim partnerima nego i izravno krajnjim kupcima predstavi široku lepezu svojih proizvoda, ukaže na njihovu kvalitetu i kompatibilnost te da kroz proizvode predstavi svoju strategiju. Mislim da je Agrolagunina strategija očita: kvaliteta, inovacije, razvoj i ljudi, rekao je Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za poljoprivredu Fortenova grupe i direktor Agrolagune. Možda će se nekome ovakva prezentacija naširoko kakvu je sada u Cheese-baru imala Agrolaguna učiniti pretjeranom jer iziskivala je oveću potrošnju dragocjenih delikatesa, međutim smatram da je ona baš u takvom obliku i opsegu s promotivnog aspekta i s, poslije, aspekta plasmana, jednom godišnje u nekom većem centru potencijalno dobrom odnosno obećavajućem tržištu korisna bez obzira što iziskuje veći trošak, naime vrijedno je, kako bi se stvarali vjerni kupci s vremena na vrijeme prirediti ovakav nastup da se krajnjem potrošaču i izravno omogući prvi doticaj s ponuđenim artiklima a ne da je, prije nego što se odluči kupiti neki proizvod, osuđen isključivo na to da preko medija o tom proizvodu ili tim proizvodima saznaje mišljenje nekog drugoga tko jeste, mora i može biti vrhunski stručnjak, ali i tko u nekim slučajevima možda to baš i – nije (u dovoljnoj mjeri)! ♣

Martin je v Zagrebu i posvud, s novim mladima portugiscem, frankovkom, graševinom…

SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆEVOM PLACU

U povijesti je dosta toga krenulo od bana Josipa Jelačića, pa nije čudno to što i radost vezana uz imendan svetog Martina naokolo kreće od njega, iz srca Metropole. Ljetne praznike smo naravno već o, ho ho… zaboravili, a onda je, sa studenom, počela serija novih, sezonskih vinsko-kolinjskih blagdana uglavnom pod zastavom novog mladog portugisca (sada bez petokrake), ponegdje i s novima mladima frankovkom, graševinom, zelenim silvancem itd…. Bogati rezime događanja u mjesecu studenome u Zagrebu: Festival novog portugisca, Martinje i krštenje mladoga vinca, Agrolagunino ulično slavlje najnovijih zlata s međunarodnog ocjenjivanja vina od merlota i cabernet sauvignona u Bergamu, vrlo konkretne i uvjerljve najave Dana otvorenih podruma na Pelješcu i Dana okusa hrvastske tradicije po cijeloj zemlji (15-25 11., 10 županija, iz Zagrebačke 11 objekata), pa Zagreb Vino.com kao pladanj Vinska Hrvatska na dlanu, pa dani oko 29. novembra pretvoreni u intenzivno druženje s pajcekima, za prosinac su ostavljeni dolazak sv. Nikole, pa Božić, ispraćaj Stare godine… Ča je suha Londra kontra Zagreb-gradu…

Sanda Braje

Dragica Režek

Vučinić vina

Snježana Gregurić

Zagrebačka županija vrlo aktivno se uključila u pripremu Festivala mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, a Grad Zagreb u pripremu martinjske svečanosti krštenja mošta. Vezano uz Festival, operativni dio posla izravno na terenu, na Trgu bana Jelačića, pripao je Udruzi Portugizac Plešivica i Udruzi malih sirara Sirek koji su se sa svojim proizvodima pojavili na prodajnoj izložbi u više drvenih kućica pravilno raspoređenih po Jelačić-placu. Jedno od mjesta prigodnog događanja bio je i Klub književnika, gdje je promoviran portugizac ne samo kao novo vino iz 2019, nego gdje je predstavljen i drukčiji pristup novom mladom portugiscu kao robnoj marki Zagrebačke županije, i gdje su na temelju rezultata strukovnog vrednovanja uzoraka proglašeni najbolji županijski sirevi i mali sirari Zagrebačke županije.
– Kao što druge zemlje i vinske regije promoviraju svoja nova mlada vina, tako smo i mi plešivički vinari svojedobno odlučili činiti s našim portugiscem, koji je nekad bio jako zastupljen u vinogradima jaskanskoga kraja, pa smo u 2000. uz potporu Zagrebačke županije osnovali udrugu Portugizac Plešivica. Rad udruge prekinuo se 2012., slijedila je stanka i onda je 11 plešivičkih vinara krenulo u obnovu udruge, i ona je s radom ponovno počela 2018., danas broji 17 članova. Novost u kontekstu mladog portugisca je ta da se dobar dio članstva udruge složio u tome da izdvoji dio svojega portugisca iz vinograda na najboljim pozicijama i da grožđe doveze na preradu u Poljoprivrednu zadrugu Plešivica, tako da novo mlado vino izađe i s još jednom, novom etiketom, kao Portugizac Plešivica Selekcija novo mlado vino. U projekt su, uz PZ Plešivica, uključeni obiteljska gospodarstva Gregorić Željko, Gregorić Franjo, Golubić, Braje Robert, Braje Josip, Damir Drago Režek, Ciban, Jurkovac… Od selekcioniranoga grožđa proizvedeno je oko 1300 litara vina – rekao je predsjednik udruge Portugizac Plešivica enolog Tomislav Haramija, inače i direktor PZ Plešivica, uz napomenu da spomenuta gospodarstva od preostalog im dijela portugisca rade i dalje portugizac i u svojim podrumima i na tržište ga puštaju pod vlastitom etiketom.

Tomislav Haramija, udruga Portugizac Plešivica, direktor PZ Plešivica

Portugizac Plešivica Selection 2019 novo mlado vino

Na pitanje postoji li u udruzi kakav pravilnik vezan uz novi mladi portugizac županijske robne marke Portugizac Plešivica glede proizvodnje, glede najranijeg mogućeg izlaska na tržište i glede označavanja vina na etiketi – sve to bitno je za potrošača jer definira profil vina i kakvoću te može spriječiti da se pojedinci svojim loši(ji)m proizvodom švercaju pod oznakom zaštićene robne marke, odgovor je bio da se stvar uređuje i dotjeruje..

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr, Josip Kraljičković istaknuo je da se Županija kani jače posvetiti i sirarima, dakle uzgajivačima domaćih životinja za mlijeko koji nastoje osnovni svoj proizvod finalizirati do sira, maslaca, jogurta, kiselog mlijeka. Zagrebačka županija pomogla je osnutak udruge sirara Sirek i formiranja turističke županijske Ceste sira, u porojekt se inicijalno uključilo 14 a naknadno još sedam sirana djelujućih u okvirima Zagrebačke županije a na područjima Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Kupinec, Jastrebarsko, Pisarovina, Zaprešić… Sirevi su, čuli smo od predsjednice Sireka Romine Zadravec, rađeni dobrim dijelom od sirovog nepasteriziranog mlijeka, nude se u raznim tipovima, kao svježi, meki, polutvrdi, tvrdi, s raznim začinima/mirodijama, dodatni proizvodi su jogurt i skuta. Zagrebačka županija, Grad Zagreb i udruga Sirek zajedniki su pokrenule postupak zaštite svježeg sira pod nazivom Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Petra Martić, direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga najavile su nove marketinške aktivnosti kako bi se vino, sir ali i drugi proizvodi i prikladni županijski resursi učinkovito valorizirali i kroz turizam.

Uoči martinjskog nastupa na Trgu bana Jelačića održano je strukovno ocjenjivanje sireva udruge Sirek, a žiri pod predsjedanjem prof.dr.sc. Samira Kalita među 13 kravljih sireva i tri kozja sira šampionom je proglasio goudu s ljutom paprikom sirane Jurkas, Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice/Šenkovec, taj je sir jedini osvojio 20 od mogućih 20 bodova. Za istaknuti još svježi kravlji sir Romine Zadravec iz Kuršanca (19,75 bodova), kuhani kozji sir te kuhani kozji sir s medom OPG-a Grčević iz Gradeca Pokupskoga (19,50) i meki sir škripavac OPG-a Katarina Führnkrantz iz Brdovca (19,50)