Archive | Turizam & promocija/Tourism & promotion RSS for this section

Veliki i mali / AGROLAGUNIN KONTINUIRANI VISOKI SJAJ

     KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

         U onom prijašnjem nekom vremenu nerijetko se znalo u kontekstu Bakhova nektara govoriti o velikim i malima, državnima i domaćima. Tada su scenom dominirali veliki podrumi u društvenom vlasništvu, a na one koji su htjeli ostati individualci-privatnici, manji, domaći, nije se lijepo gledalo, nastojalo ih se kao vinogradare usmjeriti na to da se učlane u velike vinarske poljoprivredne zadruge odnosno da grožđe prodaju vinarijama u društvenom vlasništvu. Pojedinci su ipak ustrajavali u odluci da grožđe iz svojih, obiteljskih vinograda koriste za proizvodnju vlastitoga vina, za sebe i prijatelje, te da eventualne viškove tržišno plasiraju, kao rinfuzu. Tek praktički neposredno prije stvarnog raspada Jugoslavije individualni privatnici koji su proizvodili vino dobili su dopuštenje da pune kapljicu u bocu ali – samo ako su posjedovali 10 hektara vinograda i više, a takvih nije bilo puno. Rezultat: na tržištu – vina iz velikih podruma u većoj količini, ali beskarakternih, i uglavnom kvalitete koja nije baš nadilazila neki osobiti prosjek. Tek s osamostaljenjem Hrvatske počela se priznavati i poštovati privatna inicijativa, i dozvola da individualni proizvođači vina pune i komercijaliziraju butelje proširila se i na one posjednike trsja koji su imali manje od 10 hektara pod vinovom lozom. Malo-pomalo kakvoća vina u Hrvatskoj počela se dizati. Nastavilo se govoriti o velikima i malima, s time da su ovaj put privatni manji podrumi dospjeli u prvi plan.

Moji favoriti, s nedavne degustacije u Poreču: Festigia Malvazija Vižinada 2015, Festigia Malvazija Akacija 2013, Festigia Castello 2016, Festigia Merlot 2016 i, posebno mi se dopao Festigia Cabernet sauvignon 2016

                Danas, ovdje, imamo već niz etiketa uistinu sjajnih vina, ambiciozni individualci-privatnici, među kojima je i dosta onih koji su se u vino uključili iz drugih sektora businessa, jednostavno su na kolosijek kakvoće povukli neke velike, prije društvene a potom privatizirane podrume. Postupno sve veća eno-gastro zahtjevnost domaćih potrošača i razvoj turizma s dolaskom i boljih gostiju pridonijeli su tome da kakvoća vina, općenito, stalno raste, međutim najezdu turista i, istodobno, očito slabu efikasnot inspekcijskih službi mnogi su proizvođači posebice u domaćim izrazito turistički posjećenim predjelima Lijepe naše – onima prvenstveno uz obalu mora i jače na jugu – vidjeli i kao mogućnost i za plasman svega i svačega, po konobama i/ili na debelo osunčanim štandovima na šetnicama na rivi. Od najnovijeg oslobođenja na ovamo promidžbene aktivnosti i na nivou vinskih kuća i na nivou institucija iz gospodarskih segmenata tijesno vezanih uz enogastronomiju i turizam budile su se nekako neočekivano/neobjašnjivo sporo, i Hrvatska, mada se može podičiti odličnim prirodnim uvjetima za produkciju visokokvalitetnoga vina i tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu što seže u doba od šest stoljeća prije Kristova rođenja, te mada se mogla podičiti napretkom u kvaliteti proizvoda u zadnjim godinama, nije se u europskom okviru a kamo li u svjetskim okvirima uspjela bitno afirmirati po plemenitoj kapljici i bitno bolje pozicionirati kao zemlja vina.

Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Ol Istria raznih sorata – pendolino, belica, picholine, ascolana, leccino, te mješavina tih sorata. Odlična kakvoća, a cijene niže od ostalih ponajboljih istarskih proizvođača

                U ovo sadašnje vrijeme i dalje se, umjesto da se priča prvenstveno o kakvoći, govori  o velikim i malima, s time da se, dok se mali proizvođači ponekad i prepretenciozno kuju u zvijezde, dotle veliki, neki čak i posve neopravdano, poprilično omalovažavaju. Došlo je i do toga da, unatoč osjetnom napretku u kvaliteti proizvoda, imamo nešto što, usudio bih se reći, baš i ne ide na ruku stjecanju u globalnom okviru snažnog renomea Hrvatske kao izrazito vinske zemlje, a to je da smo u današnjem trenutku s vrlo mnogo vrlo (pre)malih individualnih proizvođača vina koji neka i jesu uvjerljivi kvalitetom ali koji su količinski na razini oskudne garažne produkcije. S druge strane, kod dosta većih podruma koji imaju količine i koji očito imaju potencijal u kontekstu kakvoće (neočekivano) presporo se budi ambicija glede produkcije i vrlo – ne reklamno nego kvalitativno – ekskluzivne kapljice. Nerijetko se iz tih krugova velikih čuje kako se od takve ekskluzivne kapljice ne živi, što baš i nije točno, jer stvari su relativne: istina, takva kapljica ne donosi u tvrtku novac odmah, ali tvrtki stvara ugled i radi joj dobru reklamu, ugled, tako da se na temelju baš te reklame i toig ugleda bolje plasiraju i tzv. niže kategorije vina, cjenovno niže i, čini se nekome, lake za plasman baš zbog (relativne) jeftinoće, međutim koliko je komplicirano prodati skupo vino pogotovu u društvenoj zajednici s pojedincima sa slabom platežnom moći, toliko je već postalo komplicirano i postaje sve teže za pojedinu tvrtku prodati i cjenovno niže rangiranu kapljicu jer na tržištu je u tom jeftinijem segmentu već obilje (previše!) ponuđenih etiketa.

                Uglavnom: šira međunarodna afirmacija neke zemlje po nekom proizvodu, naprosto, uz kakvoću, zahtijeva i nekakvu nužnu minimalnu kritičnu količinsku masu proizvoda u toj višoj do visokoj kakvoći i klasi, ali i još nešto – definirane stilove i tza svaku pojedinu vinorodnu oblast prepoznatljive tipične organoleptičke profile kapljice. Govorim o nečemu što u nas još nije uspostavljeno, a to su apelacije.

Sirevi: od kravljeg, od ovčjeg mlijeka, od miješanih kravljeg i ovčjeg mlijeka, sir odležavan u teranu, pa u vinu muškat tuža, sirevi s tartufom i s maslinama, sir grana istriano

                Bitno bi dakle za nas bilo da se kako treba ovdje sredi pitanje apelacije a apelacija koja vino predstavlja na etiketi vezana je uz zemljopisno porijeklo u smislu vinogorja i, unutar njega, i užih vinogradarskih te i izdvojenih položaja, sorte/sorata, zatim uz lokalnu tradiciju, pa određene pravilnike o korištenju tehnologije u proizvodnji uključujući i oblik i dužinu dozrijevanja,  kao i uz – dogovorno, a to uz eno i organoleptičku ima i snažnu promidžbenu važnost – prvi mogući izlazak određenoga vina pred kupca.

                Vina Laguna. Jedan od velikih hrvatskih vinskih podruma vrijedan i te kako pažnje je porečka Agrolaguna. Odavna je pratim, i znam da je ta vinarija bila i još u neka prošla vremena, rekao bih zahvaljujući uvelike nekadašnjem glavnom enologu Anti Gavraniću, na strani kakvoće i osebujnosti te geografske pripadnosti proizvoda. Kako je Agrolaguna imala sreću da joj je na eno-kormilu dugo čvrsto stajao Korčulanin Gavranić, potpomognut enolozima iz Istre Alfredom Cossettom i Valterom Legovićem, sada, inače, s obojicom s uspješnim vlastitim vinskim podrumima, tako eto u najnovije vrijeme ima sreću da je od unatrag koju godinu, kad ga je predložio upravo Gavranić, eno-kormilar tvrtke mladi, strukovno dobro potkovani te pedantni Milan Budinski. On je sada glavni enolog kuće i direktor proizvodnje što obuhvaća ne samo vino nego i maslinovo ulje i sir, osoba koja ne tek odrađuje svoj posao nego, što je bitno, grize u poslu.

Direktor proizvodnje, glavni enolog Milan Budinski

                Agrolaguna jedan je od zornih pokaza i dokaza da velika tvrtka – čak i lakše nego mala jer s velike vinogradske površine ima i te kako veću mogućnost, dosta bolju od one što je imaju manji posjednici trsja, izabrati ponajbolje grožđe za svaku željenu kategoriju vina – dakle može redovito izlaziti i s elitnim eno-uradcima. Važno je silno htjeti, posjedovati – i u glavi glavnog direktora kuće! – viziju, te biti strpljiv – a to sve zasad Agrolaguna (je) ima(la), nužno je i osigurati službu koja će znati cijeniti trud uložen u određenu specifičnu produkciju i koja će se potruditi da najbolje vlastite etikete i plasira na tržištu po najboljim mogućim cijenama. Ono čega je najbolje u pravilu je malo, ali to čini sam vrh piramide kvalitete, to intrigira i visoko je cijenjeno, o tome se naveliko priča…

                Porečka Agrolaguna spada među 20 vodećih hrvatskih proizvođača Bakhova nektara. Ovih dana u režiji Društva agrarnih novinara Hrvatske bila je lijepa prigoda posjetiti tog značajnog proizvođača ne samo vina nego i visokokvalitetnih i višestruko međunarodno nagrađivanih ekstra-djevičanskih maslinovih ulja, te sira. Značenje Agrolagune vrlo je veliko u turističkom smislu jer ona svojim proizvodima tipičnima za vlastiti kraj snabdijeva ne samo lanac šire maloprodaje, nego i grupaciju HoReCa s nizom hotela i ugostiteljskih objekata prvenstveno u Istri.

Predsjednik Uprave Agrolagune Vlado Čondić Galiničić, inače i savjetnik za poljoprivredu izvršnog direktora Forte Nove (nekadašnji Agrokor). Na ovu poziciju došao je s mjesta glavnog direktora PP Orahovice

                Osobna karta: Agrolaguna, koja se iz zagrljaja Grgićevog Agrama nedavno vratila u staro Agrokorovo društvo sada s nazivom Forte Nova, a na čelu koje je, po novome, kao predsjednik Uprave Vlado Čondić Galiničić, inače i savjetnik za poljoprivredu izvršnog direktora Forte Nove, brine izravno o nešto više od 600 hektara vinograda, podignutih većma u razdoblju između 2005. i 2007. godine, a dio grožđa – oko 700 tona – dolazi joj i iz kooperacije. Oko 65 posto su bijele sorte, mahom malvazija istarska, od bijelih kultivara tu su još i chardonnay, pinot sivi, viognier, a oko 35 do 40 posto crvene su sorte – teran, borgonja (frankovka), merlot i cabernet sauvignon, syrah. Kapacitet vinskog podruma je 8,5 miijuna litara. Barricaia je, kaže mi enolog Danijel Baćac, pomoćnik direktora proizvodnje Milana Budinskog, s gotovo 490 bačava, većma je riječ o barriqueima, dobrim dijelom i od bagremova drveta, ali tu su i velike hrastove bačve. U sklopu vinarije je i prostrana kušaonica s dijelom uređenim za prodaju vlastitih proizvoda – vina, maslinova ulja, sira…

Enolog Danijel Baćac, pomoćnik Milana Budinskoga, te, desno, Dario Paulišić, direktor poljoprivrede u Agrolaguni

                Vina su svrstana u nekoliko kvalitativnih kategorija, najveća količinski je dakako ona bazna, classic, temelj piramide kakvoće. Ta se vina na tržištu nalaze u bocama od litre, njih je oko 70 posto od ukupne proizvodnje. Gornja kategorija je u Agrolaguni nazvana Select, riječ je o, službeno, kvalitetnom vinu s k.p. punjenom u butelje od 0,75 lit s navojnim zatvaračem, takvih je oko 15 do 20 posto. Stupanj iznad, prema vrhu, su tzv. premium vina, u buteljama s plutenim čepom. A još iznad po kakvoći su Festigia te Festigia Riserva, riječ je tu o špici piramide i količini od nekih 10 do eventualno 15 posto u odnosu na ukupnu produkciju. Uz mirna vina, u ponudi su i dva pjenušca – pitki lepršavi ljetni rosé rađen metodom charmat, te dosta kompleksni bijeli Blanc de Blancs od malvazije i bijelog pinota, rađen klasičnom metodom i s najmanje 1,5 godine na kvascu u boci prije degoržiranja

                Maslinika je, reći će direktor poljoprivrede u Agrolaguni Dario Paulišić, kojega poznajem još od Gavranićevih vremena (u Agrolaguni radi već više od 14 godina!), ukupno 230 hektara, od čega je na području Červara 130 ha, ukupno je 65.000 stabala, sorte su istarska bjelica, pa leccino, pendolino, ascolana, te francuski picholine. Godišnje se, ovisno o meteorološkim prilikama kroz sezonu, ubere od 80 do 120 vagona maslina, i proizvede između 100 i 150 tona ulja. Ulje, koje, čujem, u jako povoljnoj godini sadrži između 500 i 600 mg/lit polifenola (!!), ide van pod markama Ol Istria i Ol Istria Selekcija. Agrolaguna se diči s dvije dobro opremljene uljare, s prešama kapaciteta od po 3,5 tona masline po satu, tako da svoj urod stigne navrijeme preraditi, čak je u stanju i zainteresiranima sa strane pružiti uslugu prerade.

______________________________

Valter Valenta

ŠAMPION i – PRIJE ROĐENJA! – Događa se i to: osvajanje šampionske titule i – prije rođenja! Na ovogodišnjoj Vinistri, vino teran iz 2018 posjeda Valenta Family Wines iz Motovuna, preciznije Kaldira, proglašeno je šampionom u kategoriji mladog terana! E sad, a zašto onaj dodatak: prije rođenja? Pa, zato što je to vino na natjecanje stiglo ne kao posve finalizirano u butelji nego je na ocjenjivanje poslano istočeno samo za tu priliku iz velike posude – bačve od 1200 litara – u kojoj je još dozrijevalo. O tome da je taj teran nešto posebno i da mu treba vremena da se kompletira govori podatak da sadrži 14,7 vol % alkohola! Pater Familias Valter Valenta na stanovištu je da s teranom treba pričekati glede izlaska na tržište, i sada je pred kupcima kao dostupna još uvijek berba 2017, a ovu, šampionsku, 2018., planirao je pustiti van iz podruma ne prije početka sljedeće godine.

I sad je još nužan i odgovor na pitanje zašto ovaj okvirić s vinom Valenta unutar priloga o Agrolaguni? Pa, zato što je svojedobno Valter Valenta bio zaposlenik Agrolagune, a nakon što  je, stjecajem okolnosti, otišao iz te tvrtke odlučio je, sa svoja dva sina, nastaviti baviti se vinom s obzirom na oveći obiteljski vinograd što ga ima i s obzirom na, pohvalit će se, gotovo 200 godina dugačku obiteljsku tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu.  Dakle, zaposlenici Agrolagune pokazuju se uspješnima i kad nastave samostalno…

Valenta Family Wines brine o vlastitih 6,5 hektara trsja, dio grožđa za svoja vina kupuje od kooperanata. Proizvodi su malvazija istarska, sauvignon bijeli i muškat bijeli slatki kao mlada svježa kapljica, te teran koji ide pred kupca u drugoj godini nakon berbe. U vinogradu su zasađeni još i merlot i cabernet sauvignon, ali loza još nije dospjela u rod. ∎

______________________________

                Treći segment Agrolagune je sirana Špin, na lokaciji Špin, ona inače postoji od 1985., a 2013. je rekonstruirana sredstvima iz fondova EU. Sirana ima 140 hektara vlastitih pašnjaka u eko-režimu, te oko 2000 ovaca, važno je reći da se mnogo radilo na tome da se u Špin vrati stara istarska pasmina pramenka. Kravlje mlijeko otkupljuje se od provjerenih kooperanata isključivo iz Istre. Godišnja produkcija sira je 350 tona. Voditelj sirane Krunoslav Salaj navodi da se proizvode skuta, kravlji i ovčji sir te sir od miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, uz baznu kategoriju tu su i osobito kompleksni sirevi primjerice onaj koji se, kad donekle sazrije, stavlja na mjesec dana u oblog od u orahovac dobro namočenog orahovog lista, te sir koji nakon što donekle sazrije odleži najmanje po mjesec dana u vinu teran, otud mu tamna crvena vanjska boja. Po kolutu sira koji otprilike teži oko 1,8 kg potroši se po litra terana, godišnje sirana Špin za sav svoj sir iz terana potroši oko po 5000 litara terana.  Tu su i sir odležavan u vinu muškat ruža, pa sir s tartufom, s maslinom…. U Špinu su od prije koju godinu krenuli i u produkciju sira tipa grana padano, od kravljeg mlijeka, on je u impozantno velikim kolutovima težine oko 11 kg, kao mlađi je za rezanje a kao zreli odležani – dozrijeva obično barem od 12 do 14 mjeseci – za jelo se poslužuje u grumenovima, a služi i za ribanje.

Za siranu je zadužen Krunoslav Salaj, na slikama sa sirevima gran istrijanom te onome odležavanome u listu oraha i onome odležavanome u vinu teran

Što je osobito važno za reći uz sireve Špin: rade se od  punomasnog pasteriziranog mlijeka, pri čemu se pasterizacijom uništavaju patogene bakterije. Masi se dodaju samo mliječni sastojci, ne dodaju se konzervansi. Izrada sira je ručna, tj. ručno je okretanje i ručno je pranje sira. Sir dozrijeva na daskama u vlastitoj kori  – kako su to radili naši stari, premazivanje sira je isključivo s prirodnim premazom na bazi aktivnih sastojaka češnjaka i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, tako da je i kora jestiva.

_____________________________

KORISNO JE ZNATI  – Sireve je najbolje izvaditi iz hladionika sat vremena prije posluživanja, kako bi došli na sobnu temperaturu i oslobodili svoje prirodne arome. Kod rezanja dobro je imati nož s dvostrukim vrhom. Sireve treba rezati pravilno. Ako se reže cijeli kolut, najrije se on porijeli na polovice, pa onda na četvrtine. Zatim se za kušanje sirevi režu na deblje jednake kriške i, dalje, svaka od njih na dva trokuta,  tako da svatko dobije komadić sira i do kore i unutarnji dio. Arome i struktura se razlikuju – unutarnji dio sira uvijek je blaži i mekši, na nosu i nepcu manje intenzivan, dok je prema kori isti sir sve aromatičniji, odnosno izraženiji. Znači, rezanje je bitno da bi se u potpunosti moglo uživati u aromi sireva. Kora se može maknuti, ali i ne mora.

Sir čuvajte u hladioniku (+4 do +8 ˚C), zamotan u izvornu ambalažu, voštani papir, zrakopropusnu foliju ili u vakumiranoj posudi. Nikako ga ne držati u posudi s drugim namirnicama izrazite arome jer sir diše pa bi mogao preuzeti neki miris i pokvariti se. ∎

____________________________

Stancija Spin – sirana, konoba i, uskoro, i smještajni objekt

Chefica Spina Sanja Morina, janjetina in tecia i dugo pirjana teleća obrazina u teranu

Špin je inače ne samo sirana nego i, u dijelu što ga čine stare kamene kuće lokalne arhitekture, i ugostiteljski objekt tipa konobe, s izvrsnom domaćom hranom, a uskoro bi trebao proraditi i kao turistički smještajni objekt. Domaćini iz Agrolagune nakon obilaska vinograda, maslinika i sirane upriličili su u konobi Špin degustaciju sira, vina i ulja, a potom i ručak na koji je, priredivši rustikalne jagnjetinu in teća s krumpirom  i, posebno, dugo pirjanu teleću obrazinu u teranu, upečatljivo svoj potpis stavila kuharica Sanja Morina.

Agrolaguna – vinogradi

 

Agrolaguna, inače redoviti osvajač medalja visokog sjaja npr. na Decanteru World Wide Award  Londonu, u Bergamu na natjecanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – vina od merlota i cabernet sauvignona, pa na Concours Mondialu i na Mundus Viniju, te osvajač medalja za maslinova ulja u Londonu i na Flos Oleiju u Rimu, i osvajač međunarodnih medalja za sireve, odlično eto pokazuje svoju visoku multifunkcionalnost, kroz istodobno tri različite poljoprivredno-prehrambene produkcije visoke gurmanske vrijednosti i kroz turistički segment. Za to joj eto treba odati priznanje i poželjeti da u ovoj zemlji što se deklarira plavom i zelenom te eko-prihvatljivom na području hrane, imamo što više ovakvih (velikih) tvrtki s lijepim izborom proizvoda za različite ukuse i dubine novčanika, sve do onih elitnih, a s odličnim odnosom između kakvoće i cijene i barem ne, zasad, s onako ekskluzivnim cijenama kakve bi zacijelo ti elitni artikli imali u nekim drugim sredinama/zemljama!…  ♣                                                                                     SuČ 07.2019

 

Advertisements

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA

KROZ

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROMIDŽBA: I KLONSKA SELEKCIJA u SLUŽBI i – VINSKOG TURIZMA 

Graševina

Graševina od Kutjeva do… Bordeauxa!

Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Da, kad im je pošalje Vlado Krauthaker!

Čija odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično, graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu, vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati izričaj osebujnosti u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponosi: vinogradi Rosenberg i Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

VINCELOVO i MARTINJE, SURADNJA S VILLANYJEM

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva, a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije makar zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

 BLAUBURGER i NEBBIOLO VALLIS AUREA, PREDIKATI U SAUTERNESU

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije, u zadnje vrijeme dosta se posvećuje i frankovki

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari još treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju iz starih nasada četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado je tamo pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Na tržištu su aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣   SuC 03.2019

Kult norokamenice / SAMI SMO SEBE ZASRALI…

KROZ

SA ZLATNOG SJAJA NA BAKRENO, PA ONDA…?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZRAZ SVAKAKO NIJE PRIKLADAN ZA SLUŽBENU JAVNU KOMUNIKACIJU, ALI – BRZOPLETO IZREČEN u NOVINARSKI MIKROFON KAO PLOD, REKAO BIH, DOMOLJUBNE LJUTNJE VIŠEG SAVJETNIKA u INSTITUTU ZA MORE i PRIOBALJE u DUBROVNIKU NA TO ŠTO JE UČINJENO JEDNOM OD NAJJAČIH GASTRONOMSKIH (UJEDNO i TURISTIČKIH) ADUTA u ZEMLJI – MOGLO BI SE REĆI DA JE u OVOME TRENUTKU SVAKAKO BAŠ PRIKLADAN ZA OSLIKAVANJE SITUACIJE

            Malo neće biti, malo hoće biti! Dani malostonske kamenice, tradicijske gurmanske svečanosti na otvorenom u Malome Stonu, službeno su za 2019. bili najavljeni za subotu 16. ožujka, pa je onda rečeno kako se otkazuju:  U sklopu obilježavanja feste sv. Josipa i u povodu Dana malostonske kamenice u organizaciji Turističke zajednice općine Ston i Udruge Stonski školjkari, planirani dio pučke feste 16. ožujka na rivi u Malom Stonu  preventive radi za ovu godinu je otkazan – javljeno je iz TZO Ston.

                Nakon što je nalaz Veterinarske inspekcije utvrdio prisutnost norovirusa na tri od ukupno pet kontrolnih točaka u uzgajalištima školjaka u akvatoriju pelješkog Malostonskog zaljeva, izašlo je i sljedeće  priopćenje: Redovnim uzimanjem uzoraka morske vode i školjkaša radi ispitivanja kvalitete utvrđena je prisutnost norovirusa u opsegu od oko 30 posto! Inače, norovirus uzročnik je akutnih infekcija u probavnom sustavu.

How longer?…

                Pa se eto, logično, nastavilo razmišljati o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice. Kamenica, za koju se rado ističe kako je afrodizijak (što joj dodatno diže reputaciju!), te koja se kao vrhunski specijalitet i kao neponovljiva posebna atrakcija razumijeva izvađena taj čas iz čistoga mora gdje se uzgaja i odmah izravno poslužena kao sirova, sâma po sebi vrlo je osjetljiva namirnica, a kako onda ne bi bila i te kako sporna za serviranje kad je u njoj nađen određeni virus, u ovome slučaju norovirus, k tome ne baš i u maloj količini.

Svježe ubrane kamenice pred čišćenje i posluženje…

Ali Hrvatska ne bi bila Hrvatska kad ne bi odmah otvorila put koji, bez obzira na preventivu kao jak argument za otkazivanje gurmanske svečanosti Dani malostonske kamenice 2019, ipak u restoranima dopušta prodaju i posluživanje kamenica! Kakvi li smo mi glumci! Po službenom navodu TZO Ston manifestacija je povučena s rive, a onda i zaokret, bez obzira što je u pitanju nešto što je iznimno značajno – ljudsko zdravlje.

                Načelnik Stona Vedran Antunica poručio je javnosti: Evo ja sad sjedim i upravo jedem kamenice. Restorani normalno poslužuju kamenice… Antuničin potez podsjeća na nekadašnje praćakanje zagrebačkih političara a i liječnika bliskih politici u vodi jednog od zagrebačkih kupališta (Jarun ili Bundek?) za koje su se u neko prošlo vrijeme bile proširile vijesti da ambijent nije podoban za kupanje, a političari i neki njihovi sljedbenici svojim su brčkanjem htjeli uvjeriti širu javnost da je s vodom sve OK…

                Jadno!

Mali Ston – kušanje kamenica lani i sljubljivanje s pelješkim i korčulanskim vinima

ZARAŽENE ZONE

            Virus noro zadržava se u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato je preporučeno da te oblasti budu pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona Brijesta međutim, kaže se, udovoljava uvjetima za javnu potrošnju.

Uz svježe ubrane kamenice servirane odmah nakon što su izvađene iz mora i sirove preporučena pratnja u čaši je pjenušac. Užitak za gosta s dubljim džepom

O tome što je dovelo do zaraze malostonske ostree edulis rekao je ovih dana viši znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Vlado Onofrio. Aktualnu i zabrinjavajuću situaciju s kamenicama u Malostonskom zaljevu povezuje s neriješenom odvodnjom za fekalije. Gradilo se i gradilo, ali se očito pri tome o nekim bitnim aspektima nije vodilo računa, barem ne koliko je bilo potrebno. Kamenice u Malostonskom zaljevu zaražene su norovirusom zbog neuređenog sustava kanalizacije na tom području, izjavio je za Hinu znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i ribarstvo Onofrio.

                – Neum je sredio svoju kanalizaciju još 1984. godine. U to doba BiH je potrošila pet milijuna dolara na taj projekt. Hrvatska je bila obvezna priključiti se na kanalizacijski sustav, ali nije napravila ništa, i to je problem. Prošle godine bilo je doduše nekih radova na uređivanju kanalizacijskog sustava u Malom Stonu, ali nisam siguran je li na kraju i sve i spojeno na neki glavni sustav. Turistički apartmani su nicali na sve strane, a pratile su ih septičke jame, što nije iskrsnulo kao problem dok je bilo tek nekoliko novih obiteljskih kuća, no danas su tu apartmani za mnogo ljudi. Septičke jame nisu mogle izdržati pritisak, i negdje je moralo puknuti. Jednostavno: mi smo sami sebe zasrali – kaže uzrujani Onofrio, koji strahuje kako će situacija biti još gora kad se na lokaciji Lučino Razdolje sagradi županijski Centar za gospodarenje otpadom.

                To je valjda u nas tako: za kanaliziranje uvijek će se naći zainteresiranih, ali, čini se, za uređenje kanalizacije i ne toliko!

VAŽNOST PREVENCIJE

            Na pitanje što sada, Onofri odgovara:

                – Nužni su, naravno, stalna kontrola i odricanje na neko određeno vrijeme od konzumacije školjaka, posebice sirovih. Virus u moru može biti prisutan 20 dana, a ako uđe u živo tkivo školjke, onda je i duže. Treba znati da ako su u moru pronađeni virus ili bakterija to znači da je koncentracija u školjci 20 puta veća! Riječ je o svojevrsnim bakterijskim odnosno virusnim bombama! Ne treba se igrati s time i ne smije se jesti kamenicu dok traje stanje uzbune. Žao mi je proizvođača, ugostitelja, potrošača koji iznimno vole sirove kamenice, ali nema drugog zadovoljavajućeg rješenja. Za one koji se nikako ne mogu suzdržati od konzumacije malostonskih kamenica valjda će se za ponudu ovdje od nekuda uvoziti one ispurificirane. Taman kad smo upravo od malostonske kamenice stvorili brand Stona, Dubrovačke županije a i Hrvatske s magnetskom snagom na svjetskoj razini, našima nemarom na drugoj strani, površnosti, pohlepom a i sklonosti zataškavanju jedinstvene i sjajne stvari za cijelu zemlju upropaštavamo – ljuti se, s pravom, Onofri, ističući kako se slična situacija dogodila i prije nekoliko godina, ali sve je bilo prešućeno, no šutnje je, naglašava, sada stvarno dosta!

                Načelnik općine Ston Vedran Antunica izjavio je za medije kako je pojava norovirusa u kamenicama uobičajena, ali je ove godine došla u nezgodno vrijeme, kad su kamenice najtraženije.

            – Obavljena je druga kontrola i, ako sve bude u redu, (čuj ovo: ako sve bude u redu, međutim i dok se ne sazna je li sve u redu kamenice će se ipak posluživati u resoranima!) kroz mjesec dana će se sve vratiti na staro. Ne očekujem da će ovo ugroziti sezonu kamenica – rekao je stonski načelnik.

                Predsjednik pak Stonskih školjkara Boris Franušić kazao je kako od udruge nije ovlašten davati izjave, a više će moći reći nakon skorog sastanka njezinih članova.

                Upravo briljantna izjava Vedrana Kunice, člana udruge Stonski školjkari i – gle ovo!!!!voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice: Od virusa u kamenicama stvorila se nepotrebna histerija, ali treba završiti sustav odvodnje.

Propitao sam se kod naših znanih chefova o kamenicama: Belizar Miloš iz zagrebačke Agave kaže da se Agava ne oslanja na kamenice pa s obzirom na novonastalu situaciju nema problema, od chefice Ane Grgić i zagrebačkog hotela Esplanade nisam dobio odgovor, a Hrvoje Zirojević koji oduševljava na Palmižani veli da se za svoje kreacije iz mora snalazi s onime što nađe u hvarskom akvatoriju. Rudolf Štefan, zvijezda šibenskog Pelegrinija (sasvim lijevo na slici) rekao mi je da što se tiče školjaka koristi isključivo one iz šibenskoga kraja

           Očekivao sam i od čelnih ljudi što vode ovu zemlju decidirane, konkretne i jasne izjave sa stavovima o ovome slučaju i s aspekta zdravlja ali i, u gospodarskom smislu, s aspekta srozavanja imagea specijaliteta vrlo važnog za turizam kao privrednu granu u koju se toliko uzdajemo, a i s aspekta mogućeg i jačeg narušavanja vjerodostojnosti zaštićenih oznaka izvornosti i kakvoće prehrambenih proizvoda tj. tipičnih regijskih specijaliteta s polja, pašnjaka, mora (kao također naših gospodarskih uzdanica!) a koji kao nešto specifično naše i s dodanom vrijednosti mogu i moraju poslužiti kao učinkovite udice također i za turiste… Pratio sam značajnije medije javnog informiranja, pokušao nešto pronaći preko Googlea na internetu, ali…

                I onda – vijest poslije vijesti: Dani malostonske kamenice, degustacija kamenica i peljeških vina u sklopu tradicijskog obilježavanja blagdana sv. Josipa u Stonu i Malome Stonu priredit će se (ipak!!!) na rivi u Malom Stonu 16.3.2019. od 11 sati kad će se, kako se navodi u priopćenju, moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te, dodatno, i u čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnoj cijeni. Cjelodnevna prezentacija Hrvatskog otočnog proizvoda ponudit će vam naše tradicionalne proizvode vrhunske kvalitete (u kojoj mjeri i virus free!?). Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole

                Nije međutim u toj vijesti poslije vijesti navedeno je li za publiku s tanjim džepom (kamenica ipak slovi kao elitan specijalitet!) predviđena na pokojem kiosku u Malome Stonu i ponuda famoznih ćevapa, pljeskavica i burgera od bjelosvjetskog tako duboko i toliko dugo smrzavanog mesa (dovoljne zdravstvene ispravnosti?) koje je još nedavno raznim kombijima kružilo na žalost sve manje uvjerljivo Lijepom našom u igri lovice s inspekcijskom službom…

SVE MANJE LIJEPA NAŠA…

?!…

Zemlja koja je doista, što se kaže, Bogom dana, koja je na, rekao bih, na jako dobrom geo-političkom položaju, koja ima more, planine, sjajne uvjete za popljoprivredu i proizvodnju zdravo uzgojenih namirnica, za proizvodnju jedinstvenih i danas u svijetu iznimno traženih gastronomskih specijaliteta kako porijeklom iz mora tako i porijeklom s kopna, te uvjete za turizam ali i ne samo kroz sunčanje i kupanje te eventualno skijanje nego i s obzirom na povijest, kulturu, umjetnost, arhitekturu, a eto i visoku eno-gastronomiu. Taman kad je zahvaljujući dijelu svojih marljivih i ambicioznih te rodnoj grudi istinski privrženih stanovnika počela otkrivati svjetu vlastite komparativne prednisti upravo na području ponude brojnih tipičnih svojih, autentičnih specijaliteta kakve upravo gosti dubljega džepa danas i traže i po kojima nerijetko i biraju odredišta svojih putovanja, zbog nonšalantnosti, nebrige i nedovoljne kompetentnosti dijela svojih stanovnika, Hrvatska pokazuje da joj uopće ne treba vanjski neprijatelj i da majstorski umije – uništavati sama sebe.

                Nakon ovoga s kamenicama u Malostonskome zaljevu – a ne treba zaboraviti da su Pelješac i Mali Ston s obzirom na blizinu Dubrovnika a i na blizinu Korčule, praktički u žiži hrvatskog turizma – zapitajmo se: pa tko normalan bi se nakon ovoga što se dogodilo s malostonskom kamenicom pomamio za njom?!  Nasjeo na zlato – bakrenog sjaja!

Nakon što je u Istri put s pjenušcima probio Đordano Peršurić njegovim stopama nastavljaju vrlo uspješno kćeri mu Katarina i Ana, a pojavili su se i drugi proizvođači npr. Coronica, Clai, Danijel Kraljević Cuj koji su također vjerni šampanjskoj metodi, te Kabola, Franc Arman, Agrolaguna… – koji su se opredijelili za pjenušce rađene metodom charmat. Propitivao sam se postoji li i u Limskom kanalu opasnost od problema kakvi su zatekli malostonske kamenice, odgovori su bili da se tu vodilo brige o uređenju kanalizacije

Jedan od možda i najjačih svjetskih specijaliteta – upravo svježa sirova kamenica s lica mjesta, kompromitirana je, eto, zbog visoke i brze apartmanizacije bez dovoljne pratnje dodatne nužne logistike što je dovelo do onečišćenja, ali na području gastronomije imamo još nešto: po meni barem  upitnost vrijednosti raznih oznaka zaštićenog porijekla dodijeljenih, dojam je više po političkoj želji da ih bude što veći broj, a ne i da budu vjerna identifikacija određene apelacije. Podloga apelacije najprije su znanstvena istraživanja što je što, i što koje zemljopisno područje maksimalno može dati uz koja pravila ponašanja nužna za sve proizvođače što stvaraju brand teritorija i što ga onda i žele gospodarski kako treba valorizirati.

                 Ima kod nas primjera zlata bakrenog sjaja. Sasvim logično pitanje tko normalan bi se usudio imati povjerenja i npr. u proizvode članova udruge Dalmatinski pršut – osim ako osobno netko dobro ne poznaje pojedine proizvođače pa se drži njihovih uradaka – kad je među njenim članovima i jedan s izrazito visokom dozom kompromitacije?!…

                U posljedje vrijeme rado se hvalimo kako nas najznačajnije međunarodne institucije specijalizirane da prate eno-gastronomiju hvale po proizvodima prvenstveno poput maslinova ulja, vina, pa i sira, te po ekstra ponudi u pojedinim ugostitljskim objektima. Stigle su nam napokon kapice i zvjezdice Gault & Millaua, Michelina! No treba razmišljati i o tome da kako su sporo i teško dolazile tako i jako brzo mogu otići, uz opasnost da s njima van odu i sjajni naši domaći gastronomi koji su se za njih izborili ovdje a mogli bi sutra raditi negdje vani kod konkurencije…  ♣  SuČ – 03/2019

Turizam, i kako ga steći/ ZA BOLJU GOSPODARSKU VALORIZACIJU PLEŠIVICE!

Plešivički vinogradarski amfiteatar

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

BIT JE PRODATI NE TEK KOJU BUTELJU VIŠE, NEGO TRŽIŠNO DOBRO PLASIRATI CIJELI TERITORIJ

Već dugo svojim napisima ukazujem na to kako Plešivica – koja, zahvaljujući još uvijek na žalost tek nekolicini vinara s inače oveće liste proizvođača Bakhova nektara službeno u prospektima navedenih kao članova Plešivičke vinske ceste, osjetno iskače osebujnošću, kakvoćom i tipovima plemenite kapljice – eno-gastronomski, pejsažno pa i s obzirom na blizinu Zagreba i Karlovca kao značajnih emitivnih središta te s obzirom i na neposrednu blizinu autoceste što vodi od Metropole prema moru i obratno, ima snažan turistički potencijal, ali preslabo gospodarski valoriziran! Prisjećam se da je još nekadašnji gradonačelnik Jastrebarskoga Branimir Passecky rado isticao kako proizvodnju vina i turizam vidi kao okosnicu ekonomskog razvoja i napretka toga teritorija. Čuo sam već od starog i sada ponovnog gradonačelnika Zvonimira Novosela također razmišljanja da bi Plešivicu trebalo i turistički dignuti, ali i priznanje da se, unatoč prijašnjim proklamacijama, u tome pravcu nije činilo pa stoga ni nešto dogodilo, štaviše turizam s vrlo malim postotkom sudjeluje u gospodarskom životu grada i područja koje Jastrebarsko kao administrativni centar pokriva.

Atraktivni plešivički krajolik, i dolje, lijepa kušaonica obitelji Roberta Brajea s dovoljno prostora i za igru djece, ali i za postavljanje, za rekreaciju odraslih, nekoliko jednostavnih kuglana odnosno mini–kuglačkih mjesta s postoljem na tlu za čunjeve i s kuglom što je iznad njih na konopcu obješena na drvenom stupu oblika slova L, naopako postavljenoga

Jastrebarsko već godinama više nema hotela (doduše sad bi se trebao otvoriti jedan, uz cestu između naplatnih kućica s autoputa i željezničke postaje i ulaska u grad; istina, što se tiče noćenja, bitnoga ako se uz vino malo zaruži, na Plešivici ima poneko domaćinstvo gdje je moguće i prespavati, ali – koliko su ti kapaciteti brojčano i razinama komfora i dovoljni zaigra li se ozbiljno na turističku kartu?), a direktorica Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivana Herceg navodi da su i veliki problem Plešivičke vinske ceste to što Jaska nema ni prigodnog i prikladnog objekta u kojemu bi se nudili za konzumaciju na licu mjesta a i za kupnju za ponijeti sa sobom lokalna vina i tipični lokalni specijaliteti (krenulo se svojedovbno u tome pravcu – dakle da Jaska dobije neku vrstu oblasne vinoteke – s lokalom Mezana na središnjem gradskome trgu ali se on ubrzo pretvorio u običan kafić), dakle prostora koji bi mogao biti neka vrsta info-centra i ishodišta za eno-gastro, pješačke, trkačke, biciklističke ture po Plešivici. Zatim, problem je i to što neki najrenomiraniji vinari – a baš oni su, očekivano, najjača meta zanimanja – nisu voljni baviti se turističkom aktivnosti jer, kažu, uz osnovnu vinogradarsko-vinarsku djelatnost ne stižu posvetiti se još i djelatnosti vezanoj uz turizam. Možda bi se tu moglo naći rješenje, da vuk bude sit a koza cijela: na Plešivici ima, okruženo vinogradima, nekoliko vrlo lijepih i ovećih zidanih i drvenih kuća u vlasništvu proizvođača vina za koje nisam baš siguran da sjajno stoje s prodajom svojih proizvoda tako da bi im, i s financijskog stanovišta a i glede stjecanja boljega i osobnog imagea, mogla biti te kako zanimljiva moguća ponuda Grada za ustroj Vinoteke Plešivica s ponudom najboljih plešivičkih vina i s ponudom domaćih specijaliteta za konzumaciju tamo odnosno za kupnju za doma, kao i za, po prethodnom dogovoru, susret s nekim od tih ponajboljih proizvođača koji se prihvatom turističkih posjeta ne žele baviti na svom domaćinstvu…  Problem je i to što Plešivica ima tek dva restoran, no, hajde, dobra je vijest da se krajem ove godine otvara treći, na gospodarstvu obitelji Korak… Problem je na Plešivičkoj vinskoj cesti i to što neka seoska obiteljska gospodarstava koja nemaju ništa protiv prihvata gosta nisu stalno otvorena, a od toga veći je problem, kako čujem, to što na nekim seoskim gospodarstvima bude i ležernijeg ponašanja domaćina pa prema gostu zna i poprilično zaškripiti, naime nema sigurnosti da će domaćin u ponudi i posve ispoštovati ono što je već i dogovoreno…

Odlična hrana i profinjena postava stola kod obitelji Roberta i Sande Braje, te vino koje na Plešivici gotovo nitko osim Roberta Brajea ne puni i butelju, a od sorte veltlinac crveni, vrlo zastupljene u starim plešivičkim nasadima

Žalosno, a neraskidivo od priče o turizmu na Plešivici, kraju koji tamo gdje su vinogradi dobro održavani, nudi prekrasne vidike: u novije vrijeme vrlo deprimirajući izgled nekih oku neizbježnih velikih parcela s trsjem, osobito npr. onoga u Donjoj Reki uz samu glavnu cestu što od Jastrebarskoga vodi prema Samoboru (dakle ne možete a da to ne primijetite!), i onih uz cestu i kompleks starog, povijesnog podruma Mladina, objekta također u jadnome stanju…

Novi objekt obitelji Korak s proširenima kuhinjom i prostorom za goste te s dvije velike prostorije na katu namijenjene konferencijama, proradit će krajem 2017. godine

Inače, logično bi bilo i da Jastrebarsko i Plešivica danas imaju i više pažnje vrijednih priredbi i događanja s turističkim predznakom koji bi tijekom cijele godine u većem broju privlačili goste, posebice one iz urbanih betonskih sredina koji su željni skoka u ruralni prostor i opuštanja uz neki prigodan program. Svojedobno, u vrijeme najjače aktivnosti Kluba prijatelja dobroga vina, udruge osnutak koje je inicirao enolog inž. Franjo Jambrović u želji da potakne natjecanje među lokalnim vinogradarima i vinarima u tome tko će proizvesti bolje vino, postojale su Vinske igre – svečanost dodjele medalja vinarima čija su vina te godine najbolje ocijenjena na strukovnom vrednovanju. Priredba se održavala na platou kod historijskog podruma Mladina, nekad u vlasništvu grofa Erdodyja, prostoru uz koji su se, dakako, u nekom drugom terminu, odvijale moto-cross utrke. Ali to se, kao i sam Klub, razvodnilo i praktički nestalo. Dobra zamisao bilo je uvođenje Jaskanskih vinskih svečanosti, koje su se u prvim svojim – i najboljim! –  izdanjima održavale na središnjem trgu u Jastrebarskome, one su tada doista i bile posvećene vinu te lokalnim specijalitetima npr. domaćim narescima, siru, kukuruznom kruhu, copanjku…

Domaći narezak, te razne vrste sireva, sve domaće produkcije

Bućnica i copanjak, pečenje – kotleti, carsko meso, rebrica, te dugo pirjana govedina, mekana da se rastapa u ustima

S obzirom na uređenje ambijenta a i na poneku nošnju što se tu mogla vidjeti bila je to i svojevrsna (mini)smotra folklora. A onda su se Jaskanske vinske svečanosti, koje su mogle postati odlična prilika za promociju svakoga proizvođača i njegovih vina posebno pa i poligon za ozbiljne dogovore oko plasmana proizvoda, ali i marketinški jak vjetar u leđa razvoju turizma na Plešivici, profanirale i pretvorile u običnu gostionicu s elementom birtije.

Veseli međutim jedna nova inicijativa, vezana uz sportsku rekreaciju te turizam: vjerojatno na poticaj plešivičkih pjenušara, a u organizaciji jaskanskog atletskoga kluba, startalo se s trčanjem plešivičkim stazama Bubble Run, koje završava dodjelom boce pjenušca pobjedniku u muškoj i ženskoj konkurenciji….

Što se tiče događanja, lijepe bi izglede za uspješnu promidžbu Jastrebarskoga i Plešivice mogla imati i nanovije ustrojena akcija Vino gradonačelnika, koja se nastavila na dva ili tri puta održanu akciju Diplomatsko vino što je okupljala uistinu reprezentativne i potencijalno sjajne goste-potrošače na Plešivici – osobe iz samog vrha naše države, te veleposlanike i druge diplomate iz različitih zemalja svijeta, a onda je eto, ne znam iz kojih razloga, stornirana. Vino gradonačelnika  se lanjske jeseni odvijalo na imanju obitelji Roberta Brajea u nazočnosti većeg broja gradonačelnika iz Hrvatske što ih je je čelni čovjek Jastrebarskoga uspio okupiti na berbi grožđa za to vino. Susret gradonačelnika zamišljen na berbi svake godine u trsju drugog vinogradara/vinara dobra je ideja, ali možda bi konkretno za izbor Vina gradonačelnika bolji način bio svake godine raspisati natječaj tako da svake godine više zainteresiranih lokalnih tj. plešivičkih proizvođača podastre uzorke na strukovnu ocjenu pa da onda od najbolje ocijenjenog uzorka Grad za svoje reprezentativne potrebe otkupi dovoljan broj butelja… Grad bi mogao imati i vlastiti podrum i vinoteku s Vinima gradonačelnika iz različitih godišta i od više različitih proizvođača, pa povremeno i organizirati Dane otvorenih vrata, ali, k tome, možda i vezano uz neke plešivičke raritete u smislu sorte/sorata, godišta berbe pa i tehnologije i tipologije, organizirati kakvu aukciju vina na visokom nivou…

U uredu gradonačelnika Jastrebarskog: Zvonimir Novosel, u sredini, lijevo je Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, a desno Ivo Kozarčanin, novinar urednik u 24sata

Evo me, s kolegom Ivom Kozarčaninom, urednikom u tiražnome 24sata, u uredu jaskanskog gradonačelnika, u društvu ne samo sa Zvonimirom Novoselom nego i s direktoricom Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivanom Herceg. Novosel je glatko pobijedio na najnovijim nedavnim izborima za čelništvo Grada, i sad je pred njim još čitav mandat u kojemu bi, kaže, pokušao učiniti što više u pravcu maksimalno mogućeg gospodarskog vrednovanja jaskanskoga kraja kroz turizam baziran na eno-gastronomiji.

Plešivica se u posljednje vrijeme jako izdignula kakvoćom i brojem različitih tipologija vina (mirna konvencionalna, narančasta, te pjenušava…), međutim kao teritorijalni brend nije ni približno dosegnula snagu brendova tih nekoliko ambicioznih vinogradarsko-vinarskih obitelji koje su svojim zalaganjem na kakvoći pokazale koliko je u segmentu vina, a time i turizma Plešivica snažan potencijal. Novosel naglašava kako bi volio da profesionalnih i ambicioznijih proizvođača bude znatno više, pa da se na pravi način, kroz snažnu sinergiju, iskoriste mogućnosti za visoku dobrobit cijeloga kraja. Zvonimir Novosel najavljuje da će u ovom svom novom mandatu sebi dati truda da jačim podrškama proizvođačima i ponuđačima koji rade kvalitetno, ozbiljno i temeljito Grad Jastrebarsko uključi u kreiranje i punu implementaciju strategije vezano uz proizvodnju i plasman vina te uz adekvatne turističke aktivnosti, radi ostvarivanja vrijednih gospodarskih rezultata na razini i teritorija značajnih za sve. Pa zar nije i sasvim logično da prvi čovjek Grada i njegova ekipa čine sve da vlastiti kraj dignu ekonomski na što više grane?

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, te hrvatski sommelijerski prvak Filip Savić i novinar Ivo Kozarčanin s istaknutijim plešivičkim vinarima koji su duboko uronili u pjenušce: Josipom Korakom, Franjom Kolarićem, Dragom Kurtaljem, Zdenkom Šemberom, Tomislavom Tomcem i Dominikom Jagunićem. Inače, Jagunić, Kurtalj i Kolarić otvoreni su za goste, Kolarić u Hrastju ima restoransku dvoranu za svečanosti za 180 osoba i smještajni kapacitet – 15 soba kategoriziranih sa četiri zvjezdice

Posao međutim ovdje nije nimalo jednostavan, naime da bi se postigao uspjeh potrebno je napraviti dosta toga o čemu se do sada u nas, ne samo na području Jastrebarskoga i vinorodne Plešivice nego i općenito Hrvatske, premalo razmišlja(lo).

Treba uvesti reda, i osmisliti programe djelovanja! U lokomotivi koja ovdje vuče, Grad Jastrebarsko jedan je partner, a prikladno udruženi vinogradari/vinari su drugi.

Drago Kurtalj otvorio je u središtu Zagreba kušaonicu, svojevrsnu plešivičku ispostavu u Metropoli. Jako dobro intimno mjestance za različite prezentacije upravo i Plešivice. Svake srijede Kurtalj, na slici u svojoj zagrebačkoj Vinskoj kleti sa suprugom Dubravkom, poziva na besplatni cušpajz, u ponudi uz svoja vina ima i neka od kolega iz svojega kraja. Kurtalji uz svoju kuću i podrum na Plešivici imaju također lijepu malu kušaonicu, sličnu ovoj zagrebačkoj, a, evo, pripremaju i smještajni gostinjski objekt

Nužno je da se napokon lokalni vinogradari i vinari, kao kategorija koja izravno živi od vina pa može, posredno, profitirati i od vinskog turizma, dobro samoorganiziraju, tj. da – bez obzira na to tko se s kime privatno voli više ili manje ili nikako – formiraju POSLOVNU, znači INTERESNU udrugu ne samo sa precizno označenim ciljevima nego i s dobro elaboriranim programom/pravilnikom kako doći do tih ciljeva, a i s internim mehanizmima nadzora da ne bi bilo skretanja sa zacrtanoga puta. To je baza.

PROFESIONALNO, a NE VOLONTERSKI i AMATERSKI

Bitno je da priča funkcionira na profesionalnoj, a ne na volonterskoj i amaterskoj osnovi. Znači, u toj zajednici vinogradara/vinara mora biti i zaposlena osoba odnosno zaposlenih osoba na plaći, a kojima je zadatak da se bave administracijom te da u stvarnost provode zacrtane smjernice. Uz ulogu predsjednika, dakle osobe koja je uvijek iz redova vinara i na čelu je savjeta proizvođača što odlučuje o poslovnoj politici branše u vlastitome kraju, takve poslovne zadruge ili udruge trebaju predvidjeti – tako je barem u svim značajnijim i uspješnim poslovnim asocijacijama producenata istorodnog proizvoda vani – i poziciju izvršnog direktora, profesionalca koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača ali mora biti jako dobro verziran u sve ono što obuhvaća business, a to su ekonomija općenito, razni zakonski propisi, povlačenje financijskih sredstava iz raznih fondova, marketing, modeli formiranja robne marke proizvoda na nivou teritorija, turizam, efikasna zaštita robne marke od zloporabe… Izvršni direktor odgovoran je za to da se od strane odbora proizvođača definirana poslovna politika pretoči u realnost.

Nužno je da takvo poslovno udruženje ima i članarinu, kako bi se skupila sredstva za određene troškove bez kojih ne ide. S druge strane, da se ispune opće željeni zadaci, neophodno je i da relevantne društveno-političke strukture na svoj način kvalitetno idu na ruku djelovanju udruženja na zajedničkome cilju.

Među preduvjetima za dolazak u neki kraj svakako su uređenost i privlačnost ambijenta

Jedan od korisnih poteza Grada, a rekao bih ovdje i Zagrebačke županije, svakako bi bio izboriti se za oporezivanje neobrađenih, zapuštenih poljoprivrednih površina. To bi moglo donijeti višestruku opću korist: maksimiziranje proizvodne iskoristivosti raspoloživih poljoprivrednih terena što je i te kako važno za povećanje količine i osobito kakvoće proizvoda (vina), a dovoljna količina, teritorijalna prepoznatljivost i visoka kvaliteta pak nužni su za ozbiljnu osnovnu ponudu teritorija. Zatim, ambijent ne bi na nekim položajima izgledao ružno i otužno, što je također i te kako važno naime tko li to voli poći da se razonodi i da potroši novac u okoliš što ne izgleda lijepo? Treća korist obrađenog i uređenoga ambijenta svakako može biti prednost u obrani od elementarnih nepogoda (požari!; to je sada jako aktualno), a četvrta je, i ne manje važna, korist: mogući veći ostanak mladih na selu i smanjenje iseljavanja ne samo u druge domaće, najčešće već ionako prepunjene urbane sredine gdje se, tim dolascima i ostancima, povećavaju socijalni problemi, nego i od iseljavanja u inozemstvo (također u Hrvatskoj vrlo aktualno u posljednje vrijeme). Adekvatan prostorni plan te to oporezivanje neobrađenih a vrijednih poljoprivrednih površina ne treba shvatiti i kao način da se nekome otme privatno vlasništvo (onome tko neće ili ne može raditi na zemlji opcija je ili da parcelu po realnoj – a ne ucjenjivačkoj! – cijeni proda nekome tko želi raditi, ili da je takvome dade u najam), nego naprosto da se neki osobito bolji položaji prikladno iskoriste u funkciji ekonomskog boljitka čitave zajednice.

Korak, Šember i Tomac svakako su predvodnici kakvoće na Plešivici. Obitelj Šember i obitelj Tomac, iako imaju lijepe objekte za prihvat gostiju (Šemberov je gore, a Tomčev dolje), ne uključuju se, barem zasad, i u turističku aktivnost, s obrazloženjem da ne bi stigli kvalitetno obavljati dva vrlo zahtjevna posla

Svakako bi bilo dobro da se glede involviranosti proizvođača u projekt na Plešivici krene od postojeće jezgre dosad u kontekstu kakvoće najdokazanijih nekoliko pojedinaca, a ostali, koji još nisu na toj razini kvalitete i razmišljanja o važnosti kreiranja robne marke i od vlastitoga teritorija, pridruživali bi se kad za to sazriju. To znači onda kad pokažu volju da idu tim opće zadanim pravcem i kad se iskažu jačim pomacima nabolje u kvaliteti i prezentaciji prvenstveno izvornosti (od konkurencije se treba razlikovati barem u nijansi!) u ponudi svojega područja.

Rajnski rizling svakako je adut Plešivice

Dalje, bitno je mudro odabrati tip proizvoda (sortu grožđa ili nekoliko za dotični teritorij tradicijskih i karakterističnih sorata grožđa, ili pak neku prikladno kreiranu mješavinu tih lokalnih sorata), odnosno tip vina koji bi dobro prezentirao teritorij i koji bi se kao takav gurao i ustoličio kao perjanica područja (općenito gledano opcije su mirno mlado i mirno odležano, te pjenušavo, desertno visokopredikatno, specijalno…). Svojedobno se, u režiji Zagrebačke županije kojoj Plešivica pripada, i krenulo tim pravcem, međutim kao adut je izabrana kriva sorta – portugizac, koji nema takav potencijal kao što ga imaju npr. s Plešivice znani rizling rajnski i chardonnay.

Jako je za stvaranje renomea i prepoznatljivosti teritorija važno i da se prihvati prikladno označavanje proizvoda, tj. precizno obraćanje konzumentima navodima na etiketama te na promidžbenom kolosijeku.

Kod nas se u najnovije vrijeme, primijetio sam, maltene sva vina – koja to zavrjeđuju i ona koja nemaju podlogu za tako nešto – sada nekako automatski označavaju oznakom ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), kao da ne postoji i – inače ništa manje vrijedna! – oznaka ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla). Nitko nikome ne brani da na svoj način proizvodi vino od ove/ovih ili one/onih sorata odnosno u ovoj ili onoj tipologiji (mirno, narančasto, pjenušavo, visokopredikatno, specijalno…), međutim logika kaže da oznaka ZOI može obuhvaćati samo vina od kultivara što se u tom nekom području oduvijek ili već jako dugo sade i uzgajaju i što su se dokazali i kao kvalitetni, te što su s obzirom na svoju dugačku prisutnost već i tipični za to područje, kao i vina rađena u tipologiji karakterističnoj za taj teritorij. Konkretno za Plešivicu bi, uz šipelj, veltlinac crveni, silvanac zeleni, lovrijenac… iz starih starih nasada, u te tradicijske svakako spadali od prije niza desetljeća tu odlično udomaćeni rajnski rizling te chardonnay (dok se s DNA-testovima nije nepobitno ustanovilo da je riječ o chardonnayu govorilo se, na Plešivici, o pinotu bijelome). Ne vjerujem da bi bilo mudro svakom tom kultivaru posvetiti se u marketinškom smislu zasebno, naime malo ih je ipak previše, pa je razumno koncentrirati se na par opcija koje šira publika može i zapamtiti kao specijalnost i identificirajuće robne marke Plešivičkog vinogorja. Po meni ima rezona da u igru za oznaku ZOI uđu kakvoćom i te kako i ovdje afirmirani te međunarodno vrlo popularni kultivari rizling rajnski i chardonnay, stvar je sada dogovora vezano uz – makar je on relativno novi došljak, ali je riječ o sorti kontinentalnog pojasa – pinot crni, da se pokrije segment crnjaka a i pjenušaca. Ostali kultivari ovdje spomenuti kao stari i tradicijski na Plešivici u određenim postocima, eventualno pojačani i s nekim dogovorenim udjelom rajnskoga i chardonnaya, mogli bi se pomiješati u neki ZOI Plešivica cuvée.

Budući da je Plešivica u Hrvatskoj kolijevka suvremene proizvodnje pjenušaca i to tehnologijom drugog vrenja u boci i s najmanje 18 mjeseci do dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja, opravdano bi bilo i da se pod oznakom ZOI Plešivica nađe baš takav tip pjenušaca, za koji je na etiketi navedeno i da je dobiven tradicijskom odnosno klasičnom metodom (méthode traditionelle, odnosno méthode classique).

Nakon remuagea u proizvodnome procesu, sada remuage na kockama leda…

Želi li netko, tko za pjenušac proizveden od grožđa iz Plešivičkog vinogorja provodi, radi postizanja mjehurića, drugo vrenje u boci, sa svojim pjenušcem na tržište ranije, može rabiti navod metoda drugog vrenja u boci i oznaku ZOZP. Za onoga tko se upusti u produkciju pjenušaca metodom charmat, uz navod drugo vrenje u tanku odnosno drugo vrenje u cisterni, također uz obzir dolazi ZOZP, a ne ZOI.

Za sauvignon kao sortu ne baš davnog početka širenja Plešivicom, bez obzira na to što se na Plešivici pokazuje u jako dobrome svjetlu, ne nalazim opravdanje za ZOI, a bogme, pogotovu, ni za syrah, koji je tipičan mediteranski kultivar i koji je najsvježiji internacionalni doseljenik na Plešivici, ne bi trebalo biti mjesta unutar ZOI-ja Plešivica. Ima li proizvođač s Plešivice vinograd sa syrahom unutar Plešivičkog vinogorja (dakle ako drugdje ne kupuje grožđe) ispravno za to vino je opet ZOZP Plešivica.

Amfore i macerirana vina

Glede tipologije, nisam ni kod narančastih vina za Plešivica ZOI, mada je, uz Istru upravo Plešivica prva u Hrvatskoj prihvatila tu drevnu gruzijsku tehnologiju i mada Plešivica danas u Lijepoj našoj ima najviše – i to vrlo uspješnih – vinara i krasnih vina u tome segmentu. Ipak, taj gruzijski pristup naprosto nije tradicijski i nije karakterističan za hrvatske krajeve. Uostalom, pa zar se treba sramiti oznake ZOZP? Kod narančastih vina Plešivica ZOZP bilo bi dobro da se, iz razloga stilistike i specifične organoleptike, prema javnosti dobro iskomunicira – među ostalime i navodom na etiketi – pravilo što ga s dobrim ishodom primjenjuje nekolicina najboljih plešivičkih proizvođača oranžne kapljice: da maceracija traje oko pola godine i da je potom dozrijevanje u drvu oko dvije godine.

Profesionalno udruženje u skladu s namjerom da kroz proizvod što ga nudi afirmira i široko poznatime učini pa i na tržištu dobro plasira teritorij na kojemu djeluje moralo bi kvalitetno surađivati sa znanstvenim institucijama uz pomoć kojih može stalno unaprjeđivati kakvoću. Ono mora, barem za kategoriju ZOI, a najbolje bi bilo i još i za ZOZP, i donijeti pravilnik ponašanja svojih članova u vinogradu (u to ulaze: izbor pozicija za vinograd, odnosno strukovno potkrijepljena kategorizacija po vrijednosti pojedinih vinogradarskih položaja, opredjeljenje za za teritorij primarnu sortu ili primarne sorte te njihovih klonova, preporučena gustoća sadnje, uzdržavanje trsja – danas se sve više teži eko-pristupu – visina prinosa, rokovi berbe, te, u podrumu, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja. U komercijalizaciji – najraniji dopušteni izlazak pojedine kategorije vina na tržište. Preporučljivo bi bilo kreirati i piramidu kvalitete te dogovoriti se o cjenovnim pragovima za pojedine kategorije. Ponavljam: neophodno je oformiti i vlastito kontrolno tijelo, da se, vidi tko se pridržava regula udruženja a kome zbog neprihvaćanja pravila ne treba otvarati vrata ulaska u asocijaciju odnosno kome tko je unutar saveza zbog opetovanoga nepridržavanja regula valja pokazati vrata izlaska.

Vino, sir, med, mesne prerađevine… Smisao i cilj je plasirati sve to, te još i dosta drugoga, a ne samo koju butelju vina više

Ovo su eto temelji, poprilično opsežno i zahtjevno, s realizacijom mogućom tek u dužem vremenskom razdoblju. Nužna je dakako i dogradnja, svakako i dobrim marketingom za koji bi eto uz ovaj način ustroja napokon bilo vrlo dobre osnove. Podsjetio bih: smisao je priče ne samo da poneki pojedinac proda koju butelju više, nego da se kroz tržišno zanimljivu količinu i konstantnu kakvoću eno-gastronomske ponude stvori a onda i drži ugled cijeloga teritorija kako bi se unosno, uz vino te na bazi vina kao magneta, plasirali krajolik, kulturne i povijesne posebnosti, mogućnosti sporta i rekreacije, narodni običaji, lokalni sir, mesne prerađevine, povrće, kolači, restoranski i smještajni kapaciteti, suveniri, pa i roba široke potrošnje…  ♣                                                                                    SuČ – 07/2017

Vino i turizam – Wine & Tourisme/KONTINENTALNA HRVATSKA – CONTINENTAL CROATIA – SLAVONIJA & PODUNAVLJE

Google translaterhttp://translate.google.com/translate_t

rh-kontinentalna

slavonija-podunavlje-2016

SLAVONIJA & PODUNAVLJE 

– proizvođači/producers –

SLAVONIA & DANUBE AREA

Adžić • Antunović • Belje • Brzica • Buhač • Đakovačka nadbiskupija • Enjingi • Erdutski vinogradi • Feravino • Galić • Geršmajer • Iločki podrumi • Jakob-vina • Josić • Kalazić • Krauthaker • PP Orahovica • Vinarija Daruvar (Badel 1862)

_________________________

BELJE VINA

Adresa/Address: Belje d.d, Industrijska zona 1 MECE, 31326 Darda • tel. fax: +385/31 710-060; +385/31 710-070 • www.vinabelje.hr

Vlasnik/Owner: Agrokor • Odgovorna osoba/Responsible person: Suzana Zovko; e-mail: suzana.zovko@belje.hrKontakt osoba/Contact person: Marko Žeravica; e-mail: marko.zeravica@belje.hr

Suzana Zovko, glavna enloginja Belje/chief oenologist of Belje

Suzana Zovko, glavna enloginja Belje/chief oenologist of Belje

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje/Croatian Danube zone, Baranja

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Suzana Zovko

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars: 650 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, frankovka, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni…

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Goldberg

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 3,9 mil lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 90 %; crno /red: 10%

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina Goldberg vrhunsko – polusuho/premium – off dry • graševina vrhunsko/premium, graševina kvalitetno/quality, chardonnay Goldberg vrhunsko/premium, chardonnay vrhunsko/premium, chardonnay kvalitetno/quality, frankovka  2012 Goldberg  vrhunsko / premium, frankovka  2009 vrhunsko / premium, frankovka kvalitetno/quality, merlot Goldberg vrhunsko/premium, merlot vrhunsko/premium, merlot kvalitetno/quality, cabernet sauvignon vrhunsko/premium, cabernet sauvignon kvalitetno/quality, pinot crni vrhunsko/premium, pinot crni kvalitetno/quality, cabernet sauvignon & merlot 2011 vrhunsko/premium – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: mesne i mliječne prerađevine / baranjski kulen (= traditional meat Baranja’s product) – sir/cheese

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Villa Belje

Villa Belje, u srcu vinograda, elegantno mjesto za zahtjevnije goste/The Villa Belje, in the heart of the vineyards, a place for the exigent guests

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 70 u kušaonici/in the tasting room; 120 u podrumu/in the cellar

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: 10-17 h svakodnevno/every day (nedjeljom po najavi/on Sundays upon appointment)

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are: Maestro, Visa, American Express, Diners)

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode Kopački rit, grad Osijek i Osječka Tvrđa, vinski surduci u Zmajevcu; Vidikovac iznad Dunava/Nature Wildlife Park Kopački rit, Town of Osijek and the Osijek old town, Zmajevac surduks, viewpoint over the Danube river

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vašar u Karancu, Gator-fest, Slama – land art fest, Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, Čvarak fest, Berba grožđa, biciklističke utrke/Kermesse in Karanac, Gator fest, Slama-land art fest, Fishermen’s days in Kopačevo, Etno-festival in Bilje, Čvarak-fest, Harvest Days Fest, bicycle races

__________________________

■ Vina Belje najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Vinogradi se nalaze na području Hrvatskog podunavlja, u vinogorju Baranja.

Vina se rađaju isključivo od grožđa iz vlastitih nasada, a berba se odvija ručno. Prerada grožđa je u podrumu koji je jedan od najmodernijih vinskih kompleksa u Europi, a smješten je u srcu beljskih vinograda. Opremljena najnaprednijom svjetskom tehnologijom, vinarija Belje stvara moderna vina na temeljima tisućljetne vinske tradicije koja seže još u davno treće stoljeće, kad je rimski car Prob lozom oplemenio cijelo područje.

Vina, koja uz puno ljubavi i pažnje nastaju u vinariji, dozrijevaju u podrumu Belje ukopanom u brijeg u središtu Kneževih Vinograda. Podrum star gotovo 500 godina danas je najveći i najimpozantniji vinski podrum u Baranji i u cijeloj regiji. Na tri etaže u drvenim bačvama odležavaju Premium i Goldberg etikete.

Vina Belje is the biggest croatian grape producer from the own vineyards. Vinification is taking place in one of the most modern wine facility in the Croatian Danube area, in Baranja and in the heart of vineyards. Wines are made only out of the own grapes. The harvest is manual. The Belje Winery, known for it’s most advanced equipment, is producing very modern wines. Wines are maturing in the 500 years old biggest and the most imposant wine cellar in the whole Baranja.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

FRANKOVKA 2012 Goldberg

Srebrna medalja/Silver medal

GRAŠEVINA 2013 ⦁ GRAŠEVINA 2013 Goldberg ⦁ MERLOT 2011

_________________________

BRZICA

Adresa/Address: OPG Brzica Ivo, Erdutska planina 18; 31206 Erdut • tel/fax: +385/ 91 297 3410 • www.brzica.com

Vlasnik/Owner: Ivo Brzica • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.comKontakt osoba/Contact person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.com

Vinska regija, vinogorje /Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Erdut

brzica-vino-dunav

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivo Brzica

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars:  6, vlastito /own property

Sorte/Varieties:  graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, vranac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  45.000  lit  ⦁  mirno/still: 100 %;  bijelo/white:  30 %;  crno/red: 70 %;

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, cuvée randevus – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: da/yes, u susjedstvu /in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours:  8-18h, svakodnevno/every day – ali samo po najavi/but only upon appointment

Brzica

Ivo Brzica

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  American, Diners, Visa, Maestro)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: biciklizam, trekking, šetnja, vožnja čamcem po Dunavu, lov i ribolov/biking, trekking, walking around, boat riding, hunting, fishing

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Kula na Dunavu i dvorac u Erdutu, Aljmaško svetište, Vukovar/Danube Tower, Erdut Castle, Aljmaš Sanctuary, Vukovar

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani cvijeća u Dalj planini u travnju, Dani trešanja u Erdutu u lipnju, winebike-tour s kulturno-umjetničkim programom i Danom otvorenih vrata vinarija u Erdutu krajem rujna/Dalj Flower Days in April, Erdut’s Cherry’s Days in June, Wine bike tour and the Days of the Erdut’s wineries’ Open Doors at the end of September

________________________________

■ Vinarija Brzica nalazi se na prekrasnoj lokaciji 150 m iznad Dunava, u samim vinogradima, s pogledom na Baranju i Bačku. U sklopu vinograda je i nasad Vranca što kuću brzica čini jedinstvenim u kontinentalnoj u Hrvatskoj. Erdut i okolica su pogodni za razne rekreacijske aktivnosti

Dunav - pogled s posjeda Brzica/Danube - a view from the Brzica Estate

Dunav – pogled s posjeda Brzica/Danube – a view from the Brzica Estate

The Brzica Winery, from the three sides surrounded by vineyards and from one side with the mighty Danube – view to it and to the part of Baranja and Bačka, is situated at the beautiful spot at the altitude of 150. Also the southern Vranac variety is cultivated here, in this estate’s vineyards…

__________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

MERLOT 2012 • MERLOT 2013

Srebrna medalja/Silver medal

CHARDONNAY 2014

_______________________________

BUHAČ

Adresa/Address: Vino Buhač, Hercegovačka 1; 32 236 Ilok • tel/fax: +385/32  593 100 • www.vino-buhac.com

Vlasnik/Owner: obitelj Buhač family • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivan Buhač; e-mail: ivan.buhac@vk.t-com.hrKontakt osoba/Contact person: Domagoj Buhač; e-mail: Domagoj Buhač;  mobile +385/98 618 461

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok

Domagoj Buhač

Domagoj Buhač

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Domagoj Buhač

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars:  20, kooperacija/cooperation

Sorte/Varieties:  graševina, chardonnay, traminac, rizling rajnski, merlot, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  150.000  boca/bottles ⦁ mirno: 100 %; bijelo/white: 60 %;  crno/red: 40 %;

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours:  7-20. ponedjeljak – subota/Monday – Saturday

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Iločke zidine, Crkva svetog Ivana Kapistrana, Dvorac Odescalchi u Iloku/The Ilok Walls, St. Ivan Kapistran Church, Odescalchi castle in Ilok

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Kapistranovo u listopadu/Kapistran’s Day in October

__________________________

Buhač je obiteljska vinarija iz Iloka. Proizvodnja vina počela je 1998 godine. Vino se proizvodi od bijelih sorata zasađenih na 16 hektara i od crnih sorata zasađenih na četiri hektara. Vinogradarski položaji: Radoš, Lišćak, Božino Brdo, Ciglana, Principovac, Zaravan, Dekan i Široka Šuma.

The Buhač winery is a familiar one. It is situated in Ilok. The production started in 1998. White varieties are planted on the surface of 16 ha, and the red ones on four. The vineyard position are: Radoš, Lišćak, Božino Brdo, Ciglana, Principovac, Zaravan, Dekan and Široka Šuma.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

GRAŠEVINA 2011 kasna berba

_______________________________

ERDUTSKI VINOGRADI

Adresa/Address: Erdutski vinogradi d.o.o., Trg Branka Hercega 1; 31206 Erdut • tel/fax: +385/31 596-138 • www.erdutski-vinogradi.hr

Odgovorna osoba/Responsible person: Dunja Vukmirović; e-mail:   dunja.vukmirovic@erdutski-vinogradi.hrKontakt osoba/Contact person: Dunja Vukmirovićerdut-drvene-bacve

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, vinogorje Erdut

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Melita Rumbak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Certifikati/Certificates: ISO19000/HACCP

Hektara/Hectars:  455 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 58

Sorte/Varieties: graševina, rizling rajnski, chardonnay, traminac, sauvignon, cabernet sauvignon, merlot, zweigelt, pinot crni, frankovka, cabernet franc

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Varod

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  cca 2.000.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 75 %; ružičasto/rosé: 1,5 %; crno/red:  23,3 %; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 0,2 %;

Golema drvena bačva od 75.000 litara, još u uporabi/The huge 75.000 litres wooden casc, still in use

Golema drvena bačva od 75.000 litara, još u uporabi/The huge 75.000 litres wooden casc, still in use

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, graševina vrhunsko, traminac, sauvignon, cabernet sauvignon, frankovka, merlot, merlot vrhunsko, zweigelt – sve suho/all dry • traminac vrhunsko, rajnski rizling, rosé, meandar portus, meandar castellum – polusuho/off dry • chardonnay vrhunsko – poluslatko/semi sweet • traminac ledena berba/Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes •  topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  da, na posjedu/yes, at the estate

                                                          Radno vrijeme/Opening hours:  svaki dan/every day

                                                            Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  Maestro, Master Card, Visa, Diners, Amex)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: Tenis, nogomet, ribolov, lov, biciklizam, trčanje/Tennis, football, fishing, hunting, biking, running

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Marijansko svetište Gospa od utočišta Aljmaš; Memorijalni centar Milutin Milanković Dalj, Memorijalni centar Vukovar, Kopački rit/Our Lady Sanctuary in Aljmaš, Memorial Center Milutin Milanković Dalj. Memorial Center Vukovar, Kopački rit

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani vina i turizma Osječko-baranjske  županije  (travanj-svibanj); Sajam cvijeća i seoskog turizma – Dalj planina (travanj-svibanj); Smotra folklora i dani trešanja u Erdutu  (lipanj); Svetkovina uznešenja Blažene djevice Marije – Aljmaš (kolovoz); Ribarska noć – Aljmaš (lipanj)/Wine & Tourism Days in the Osijek-Baranja County (April-May); Flower Fair & Fair of the Tourism in the rural area – Dalj (April-May), The Folklore Festival & The Cherry Days – Erdut (June), Holy Mary Days – Aljmaš (August); The Fish Night – Aljmaš (June)

____________________________

erdut_butelje-arhivaErdutski vinogradi mogu se pohvaliti s vrlo dugom tradicijom u proizvodnji vina. Vinarija je utemeljena 1730. godine. Još uvijek postoji podrum iz onoga vremena. Očuvan je i dvorac iz 19. stoljeća. Stari dvorac bio je vlasništvo grofa Adamovich-Cseha koji je u ono vrijeme posjedovao i vinariju. Novi podrum sagrađen je 1985. i tada je bio jedan od najmodernijih. Kapacitet mu je 6.000.000 litara.

Vina se u Erdutskim vinogradima čuvaju u posudama od inoksa ali i u drvenim bačvama. U podrumu se kao kuriozitet može vidjeti golema bačva zapremnine 75.000 litara, a koja je još u upotrebi.

Erdutski vinogradi has a long history of wine producing. Winery has been founded at 1730. The old cellar from that time is still existing, as well as the castle from 19. century. Old castle was property of count Adamovich-Cseh, the owner of the winery at the time. The new cellar was built in 1985 and it was the most modern facility for that time. The capacity of it is  6.000.000 lit.

The wines of the Erdutski vinogradi are stored in stainless steel tanks, as well as in wooden barrels. In the cellar we have the biggest wooden barrel in use,  the capacity is 75.000 lit.

__________________________

FERAVINO

Adresa/Address: Osilovac d.o.o. Feravino, Ferićeva 16; 31512 Feričanci  •  tel: +385/031 603 213;  fax:  +385/ 031 603 013 •  https://www.facebook.com/FeraVinoFericanci

Vlasnik/Owner: Đurđica Ergović • Odgovorna osoba/Responsible person: feravino@nexe.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Jenette Simić; e-mail:  jenette.simic@nexe.hr

Alfa & Omega: Ivan Ergović

Alfa & Omega: Ivan Ergović

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Slavonija, Feričanci

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Marijan Knežević, dipl.ing.

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/ Hectars: 165 ha vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, pinot bijeli (blanc), chardonnay; frankovka (Blaufränkisch), zweigelt, syrah, pinot crni (noir), cabernet sauvignon, merlot

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  900.000 – 1.000.000 lit ⦁  mirno/still:  99 %; bijelo/white:  50 %; ružičasto/rosé: 3 %: crno/red: 47 %; pjenušac/sparkling: 1 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, pinot bijeli, chardonnay, frankovka, zweigelt, syrah, cabernet sauvignon, pinot crni, merlot – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Glavni enolog/chief oenologist: Marijan Knežević

Marijan Knežević, glavni enolog/chief oenologist

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  u susjedstvu/in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities:  Turističko–rekreacijski kompleks Jezero, nogometno igralište, tenis tereni, šetnje u prirodi, planinarenje, lov, vožnja biciklom, tematski putovi, promatranje ptica/Touristic and Recreation Complex Jezero, football field, tennis, walking, riding a bike, hunting, bird watching

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Crkva Sv. Duha, Stari podrum, Društveni dom, Feričanačka Kalvarija, Ružica – grad, izletište Jankovac/Holy Spirit Church, Feričanci Calvary, excursions to Jankovac

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Feričanačko Vince – siječanj, Likovna akademija, Likovna kolonija Vinorella, Planinarski susreti/Feričanci Wine – January, Vinorel Art Colony

___________________________

Feravino: Stari preuređeni vinski podrum i danas je u funkciji dozrijevanja premium vina. Uz taj podrum je i velika nova kušaonica. Tu se planira otvoriti restoran.stari-podrum-1

U srcu vinograda na padinama Krndije postoji vincilirska kuća s lijepim pogledom uokolo. Tu je, u predivnoj prirodi, moguće uživati u izvrsnim slavonskim specijalitetima i vinima. U planu je da se tu otvore i turistički apartmani.

Feravino: Renovated old wine cellar is at the same time technological one and used for aging premium red wines. Cellar is also in use as exhibition cellar, with a new tasting room. The company is planning to build here the restaurant.

Feravino - barricaia

Feravino – barricaia

feravino-vinogradVincilir’s house is placed in the midst of vineyards on the slopes of Krndija and from there one can enjoy the beautifull view. In this house one can enjoy excellent  wines and Slavonian food. The company is planning to build there the apartments for guests.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

FRANKOVKA 2012 Miraz

CABERNET SAUVIGNON 2012

___________________________

GALIĆ

Adresa/Address: Galić d.o.o, Vilima Korajca 1; 34330 Velika • tel: +385/34 440 850; fax: +385/34 440 855 • www.galic-vina.hr

Vlasnik/Owner: Josip Galić • Odgovorna osoba/Responsible person: Andrej Markulin; e-mail: andrej.markulin@galic-vina.hr (ili / or: anita.matijevic@galic-vina.hr) • Kontakt osoba/Contact person: Anita Matijević; mobile: +385/99 4400 – 568

Josip Galić te, desno, enolog Slaven Jeličić /Josip Galić, and, right, the oenologist Slaven Jeličić

Josip Galić te, desno, enolog Slaven Jeličić /Josip Galić, and, right, the oenologist Slaven Jeličić

Vinska regija, vinogorje /Vinegrowing region, area: Središnja Slavonija, Kutjevo

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Slaven Jeličić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 26 vlastito /own property; kooperacija /cooperation: 15

Sorte/Varieties: graševina, sauvignon, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon

galic_barriqueGodišnja proizvodnja vina /Annual wine production: 250.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 97 %; bijelo/white: 63 %; ružičasto/rosé; 10 %: crno/red: 25%; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines:  2%; pjenušac/sparkling: 3 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, sauvignon, chardonnay, bijelo 9 (graševina, sauvignon, chardonnay), G točka bijela, pinot crni, Crno 9 (cabernet sauvignon, merlot), G točka crna – sve suho/all dry • Rosé Galić – polusuho/off dry • graševina kasna berba/late harvest – poluslatko /semi sweet • graševina ledena berba/Ice Wine, Leon izbor prosušenih bobica, slatko/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 15

Radno vrijeme/Opening hours: po najavi/upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

■ Vinarija Galić počela je s radom 2008. godine. Vinogradi u njenome vlasništvu na četiri su lokacije: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo.

galic_tankovi

The Galić Winery opened it’s door in 2008. The own property vineyards are situated on four locations: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

BIJELO 9 2013 ⦁ CRNO 9  2013

__________________________

ILOČKI PODRUMI

Adresa/Address: Iločki podrumi d.d., Dr. Franje Tuđmana 72; 32236 Ilok • tel/fax: +385/32 590 003  •  e-mail: info@ilocki-podrumi.hrwww.ilocki-podrumi.hr

Vlasnik/Owner:  Juraj Mihaljević • Odgovorna osoba/Responsible person: Robert Miljković • Kontakt osoba/Contact person: Karmela Tancabel; mobile: +385/98 298 681; e-mail: karmela.tancabel@ilocki-podrumi.hr

ilok-podrumiVinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Vera Zima

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 330 vlastito/own propriety; kooperacija/cooperation: 660

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), traminac, chardonnay, rizling rajnski (Riesling), pinot bijeli (Pinot blanc), frankovka (Blaufränkisch), cabernet sauvignon…

Vera Zima,

Vera Zima, glavna enologinja/chief oenologist

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Principovac,  Vukovo

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 3.550.000 lit ⦁ mirno/still: 3.540.100 lit; bijelo/white: 3.195.000 lit; ružičasto/rosé: 30.000 lit; crno/red: 310.000 lit; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 5000; pjenušci/sparkling: 10.000 lit

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina kvalitetna, traminac kvalitetni, chardonnay kvalitetni, rajnski rizling kvalitetni, bijeli pinot kvalitetni, frankovka rosé kvalitetna, Kapistran crni kvalitetni (red cuvée), graševina vrhunska/premium, traminac vrhunski/premium, chardonnay vrhunski/premium, Graševina velika berba – sve suho/all dry • Principovac traminac, Principovac graševina, Principovac Chardonnay, traminac kasna berba/late harvest – poluslatko/semi sweet • traminac izborna berba/Auslese,  traminac izborna berba bobica/ BA, traminac izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac ledena berba/Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the cellar: da/yes

bbb

Vinogradarski položaj Principovac, s prekrasnim dvorcem u kojemu je i restoran/Vineyard Principovac, on the top of the hill the beautifull castle with a restaurant

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes; fusion

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 100

Smještaj/Accomodation: da/yes; vlastiti apartmani/own apartments:  18 * * * &  6 * * * *

principovac-dvorac

Radno vrijeme/Opening hours: 7-23h – svakodnevno/every day – po najavi i duže/upon  appointment even longer

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Amex, Diners, MasterCard, Maestro, Visa)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: tenis, badminton, golf, trecking

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Pozicija na lesnim zaravnima i surducima uz Dunav, te obroncima Fruške Gore daje Iloku i okolici dinamičan i zanimljiv prirodni krajolik. Okolne šume su očuvane, i u njima obitavaju brojne životinje. Iločko lovište poznato je po jelenu lopataru. Jedino stanište orla krstaša u Hrvatskoj upravo je na obroncima Fruške Gore kod Iloka, a tu je također i jedno od rijetkih staništa zaštićene vrste guštera – ivanjskog rovaša (u iločkom parku). Prirodne cjeline Dunava i Šarengradske ade čine biljni i životinjski svijet močvarnog i riječnog područja, osobito ptica… Dio prirode i krajolika može se doživjeti i hodajući stazom Liska koja vodi  prema najvišem dijelu Fruške Gore na zapadnim obroncima.

Iločka akropola, ponad Dunava, stara srednjovjekovna jezgra – zaštićena kulturno-povijesna cjelina i jedna od najočuvanijih i najvećih u ovom dijelu Podunavlja, u sklopu koje su tvrđava (14.-15.st.), dvorac Odescalchi u kojemu je Muzej grada Iloka. (nekadašnji dvor Nikole Iločkog – Bana Hrvatske i Slavonije,  Kralja Bosne i vojvode od Transilvanije), crkva, svetište i samostan sv. Ivana Kapistrana gdje je posebno zanimljiva Kula Kapistran (14.-15.st.), park-perivoj, i stari vinski podrumi (15.-17.st.), turski spomenici turbe i hamam (16.st), arheološka nalazišta i iskopine, osobito vrijedno prapovijesno nalazište visokog ranga Gradac u Bapskoj. U Šarengradu su srednjovjekovna utvrda te crkva s gotičkim tornjem, u Bapskoj je vrijedni sakralni objekt – svetište i romanička crkva Majke Božje

The position on loess wavy plateaus next to the Danube River on slopes of the Fruška Gora mountain grants Ilok and it’s surroundings a dynamic and interesting natural scenery. The woods on the edges are well preserved, inhabited by many animals.  The Ilok hunting ground is well known of the fallow dear. The only habitat of the Eastern imperial eagle in Croatia are timely the slopes of Fruska Gora near Ilok, also one of the rare habitats protected types of lizards – the Snake-eyed skink (in the Ilok city park).The natural unity of the Danube and the Šarengrad river island consist of the wildlife of the wetland and river areas, especially birds…

A part of this natural beauty scenery can be experienced by tracking the Liska pathway, which is leading toward the highest part of western slopes of the Fruska Gora Mountain.

The Acropolis of Ilok, above the Danube, in the medieval old town center – the protected cultural and historical entity, one of the best preserved and largest in this part of the Danube Basin, surrounded by its city walls consists of a fortress (14th -15th century) the Odescalchi castle- today the Museum of Ilok (former castle of Nicolas of Ilok – the Count of All Slavonia, King of Bosnia, and duke of Transylvania); a church, sanctuary  and monastery of St. John Capistrano, with the particularly interesting Capistrano Tower (14th -15th century), a garden – park, and the old wine cellars (15th-18th century), Ottoman monuments turbe (mausoleum) and hammams (16th century), archaeological sites and excavations, especially valuable prehistoric high ranked site of Gradac in Bapska. The medieval fortress and the church with a Gothic tower located in Sarengrad and the valuable sacral object – sanctuary and the Romanic church of Mother of God in Bapska.

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vinkovo (siječanj), Majpan (lipanj), Petrovo u Šarengradu (lipanj), Iločko-slovačko ljeto (kolovoz),  Schmidtovi dani (kolovoz), Iločka berba grožđa (početak rujna), Kapistranovo (listopad)/St. Vincent day (January), Majpan (June), Peter’s days in Šarengrad (June), Ilok-Slovak Summer (August), Schmidt’s days (August), Harvest in Ilok (beginning of September), Kapistran’s day (October)

________________________

Iločki podrumi najstariji su i najnagrađivaniji vinski podrum u Hrvatskoj i jedini podrum iz Hrvatske koji je uvršten u vinsku kartu Europe. Tradicija proizvodnje vina u Iloku duga je gotovo dva tisućljeća. Loza se kontinuirano uzgajala, čak i za vrijeme turske vladavine. Upravo su u Iločkim podrumima prepoznali kvalitetu svojih vina i još prije Bordeauxa i Burgundije punili vina u butelje kako bi zaštitili kvalitetu i zaštitili se od trgovaca koji su miješanjem vina različitih proizvođača tržištu nudili vina lošije kvalitete. Tako je ostalo do današnjih dana – ako Iločki podrumi nisu na butelji, onda vino nije punjeno tamo, onda to nije prava stvar…ilok-trsje

The oldest and the most awarded winery in Croatia are the Ilok Cellars. Tradition in vine-growing and wine production here is old nearly 2000 years. The vine has been grown continuously, event during the Turks’ presence. Aware of the high quality of its wines, the Ilok Cellars have started bottling the wines bevore the Bordeaux and the Burgundy wine producers. Now the things remain the same…

__________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Šampion bijelih vina nearomatičnih sorata – Zlatna medalja/Gold medal – Champion in the category white wines non aromatic varieties

GRAŠEVINA 2014 vrhunska/premium

Šampion bijelih vina aromatičnih sorata – Zlatna medalja/Gold medal – Champion in the category white wines aromatic varieties

TRAMINAC 2014 vrhunski/premium

Zlatna medalja/Gold medal

TRAMINAC 2011 izborna berba bobica/BA

___________________________

JAKOB VINA

Adresa/Address: Vina Jakob, Gramača 1c; 10000 Zagreb • tel/fax: +385/98 207 901 • www.vinajakob.hr

Vlasnik/Owner:  Ilija Jakobović • Odgovorna osoba/Responsible person: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hrKontakt osoba/Contact person: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hr    

Zdravko Ilija Jakobovic, Vina Jakob: u vinogradu na 300 metara visine, ponad Stupnika/in the vineyard at 300 altitude, above the place of Stupnik

Zdravko Ilija Jakobovic, Vina Jakob: u vinogradu na 300 metara visine, ponad Stupnika/in the vineyard at 300 altitude, above the place of Stupnik

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Slavonija, Slavonski Brod

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivona Đipalo

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventionalnal

Hektara/Hectars: 6 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 1

Sorte/Varieties:  cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 20 %; ružičasto/rosé: 30 %; crno/red: 50 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Jakob Cuvée, Jakob Syrah, Jakob Rosé, Jakob Sauvignon blanc – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other products that can be bought at the estate: čepovi DIAM corks

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 15

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: svaki dan, ali samo po najavi/every day, but only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings:  Zagreb: Šestinska crkva/Šestine Church in Zagreb

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Advent u Zagrebu/Advent in Zagreb

_________________________

■ Vina Jakob, obiteljska vinarija s vinogradima na krasnim pozicijama u Stupniku kod Slavonskog Broda a sa sjedištem i s vinskim podrumom u Zagrebu, pod Sljemenom, zacrtala je sebi kao cilj proizvoditi vrhunsko vino koje će moći ponuditi kupcima po razumnoj cijeni. Kao početak vinarije bilježi se 2000.,i u prvih 15 godina djelovanja prepoznana je kao proizvođač odličnog vina. Ukupna produkcija kreće se oko 20.000 litara godišnje. Namjera je možda se još malo proširiti, ali ne i previše, naime  s manjom proizvodnom količinom bolje se pod kontrolom drže svi procesi u proizvodnji, ali i, kasnije, u pozicioniranju na tržištu odnosno zadržavanju dobre pozicije na tržištu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vina Jakob, the family company with the goal to produce premium wines for a best buy price, had started in 2000 and in the first 15 years of existence has become recognized as the premium wine winery. Production of 20,000 bottles per year is important to the proprietor because it gives the possibility of complete control over all processes and of obtaining and maintaining the exclusivity of the wine on the market.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

JAKOB CUVÉE 2012 ⦁ JAKOB SYRAH 2012

___________________________

KALAZIĆ

Adresa/Address: Kronos d.o.o. (Vina Kalazić), Planina Istok 135; 31306 Batina • tel: +385/31 214 511; fax: +385/ 31 214 512 • www.vina-kalazic.com

Vlasnik/Owner: Slavno Kalazić • Odgovorna osoba/Responsible person: Slavko Kalazić; e-mail: kronos@kronos.hrKontakt osoba/Contact person: Slavko Kalazić; e-mailkronos@kronos.hr

Slavko Kalazić

Slavko Kalazić

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Hrvatsko podunavlje, Baranja

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Slavko Kalazić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: ekološki, organski/ecological, organic ⦁ certificirano/certified: da/yes

Hektar/Hectars: 18,4 vlastito/own property

Sorte/Varieties: traminac, graševina, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, sauvignon, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon, frankovka

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 190.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 65 %; ružičasto/rosé: 5 %; crno/red: 30%

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, cabernet sauvignon, pinot crni, pinot bijeli, Batina – suho /dry • sauvignon, traminac, pinot sivi, rajnski rizling, rosé – polusuho /off dry • cabernet sauvignon – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

kalazic-cellar-2

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

kalazic-vineyardPonuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  da/yes ⦁ u susjedstvu/in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: 8-16h – svakodnevno/every day

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: golf, ribolov, lov, biciklizam, vožnja Kopačkim ritom/golf, fishing, hunting, biking, boat driving through the park Kopački rit

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Spomenik pobjedi Batinska bitka/Monument to the Victory in the Batina Battle

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Surduk festival; Dani vina i turizma/Surduk festival; Wine & tourism days

___________________________

■ Baranjsko vinogorje leži na obroncima Banovog brda u neposrednoj blizini moćnog Dunava, koji je tu prosječno širok 400 metara i ima veliki utjecaj na mikroklimu čineći je, pored ostalih faktora, pogodnom za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa kao baze za proizvodnju vrhunskih vina.

Vinogradi Kalazić nalaze se na nadmorskoj visini između 180 i 200 m, tlo je propusno, lesno (loess), s velikim sadržajem pijeska i kao takvo je izvrsna podloga za dobivanje izrazito mineralnih i ekstraktnih vina. Klima je s velikim oscilacijama između minimalnih zimskih i maksimalnih ljetnih temperatura. Nisu rijetke zime s temperaturama do -20 stupnjeva C kao ni ljeta s temperaturom do + 40̊ C. Po broju sunačanih sati godišnje Baranja tek nešto malo zaostaje za najosunčanijim hrvatskim otokom Hvarom, a po godišnjoj količini oborina od oko 700mm Baranja i Hvar su izjednačeni.

Sve gore navedeno otkrili su još stari Rimljani pa se tako na brojnim arheološkim nalazištima oko mjesta Batina, a koja sežu u prošlost čak do brončanog doba, došlo do dokaza da se tu odavna proizvodilo vino.

Pogled iz podruma na Dunav/View from the Estate to the Danube River

Pogled iz podruma na Dunav/View from the Estate to the Danube River

Inače, Batina je sa svojim položajem zbog odličnog pogleda na okolicu bila izvrsna kao isturena točka za rimske straže i osmatračnice nasuprot tzv. divljim plemenima koja su dolazila sa sjevera i istoka i prijetila sigurnosti carstva.

Prepoznavši Baranjsko vinogorje kao jedno od najpotentnijih svjetskih vinogorja, kao vlasnik poduzeća Kronos, Slavko Kalazić 2002. godine donio je odluku o investicijama u Baranji u proizvodnju grožđa za vino i vina kao finalnog proizvoda. Godine 2007. bilježi se prvi ozbiljniji urod na površini od 16 ha, u nasadu s deset sorti vinove loze i s ukupno oko 102 tisuće trsova.

Upravo je otvorena i moderna vinarija u Zmajevcu, koja, iako su i dosadašnji rezultati impresivni, prije svega omogućuje daljnje pomicanje granica u kvaliteti vina. Objekt je opremljen vrlo modernom i sofisticiranim sustavom za kontrolu temperature tankova i objekta, te novom linijom za punjenje i etiketiranje.

U kratkom roku od nekoliko godina od pojave na tržištu Vina Kalazić osvojila je više od 60 zlatnih medalja na inozemnim i domaćim ocjenjivanjima vina. Nekoliko je i šampionskih titula: na Beowine 2011 u Beogradu za Traminac, na Gastu u Splitu 2015 za traminac, te u Sv. Ivanu Zelina 2012 i 2013 za Chardonnay i Cabernet sauvignon. Vicešampionski naslov osvojen je na ocjenjivanju Muvina u Slovačkoj, 2011. Trenutno se Vina Kalazić izvoze u Belgiju, Nizozemsku, Švedsku i Poljsku.

Batina, lijepi pogled na most koji preko Dunava spaja Hrvatsku i Srbiju/Nice view to the bridge over the Danube, connecting Croatia and Serbia

Batina, lijepi pogled na most koji preko Dunava spaja Hrvatsku i Srbiju/Nice view to the bridge over the Danube, connecting Croatia and Serbia

Baranja vinegrowing area is spreading on the slopes of the hills of Banovo brdo, very close to the mighty Danube river, which has a big influence to the microclimate of this zone. The Kalazić’s vineyards are at the altitude between 180 and 200 m above the sea level. Soil is sandy with a lot of loess. The sunny days during the year are the same as on the southern Dalmatia islands, the rainfall is about 700 mm per year. The conditions are ideal for the production of mineral wines with a lot od extracts. Slavko Kalazić in the 2002 decided to start a wine production there. In the 2007 he possessed 16 ha of vineyard, planted with 10 grape varieties. Recently he opened a new modern winery in Zmajevac. In the last 5-6 years the Kalazić winery has won many medals at the international wine competitions.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold Medal

CHARDONNAY 2010 • SAUVIGNON 2014 • CABERNET SAUVIGNON 2009 bq • PINOT CRNI 2009 bq

Srebrna medalja/Silver Medal

CHARDONNAY 2014

___________________________

KRAUTHAKER

Adresa/Address: Vinogradarstvo-podrumarstvo Krauthaker, Ivana Jambrovića 6; 34340 Kutjevo • tel/fax: +385/34 315 000 ; +385/34 315 0001 • www.Krauthaker.hr

Vlasnik/Owner: Vlado Krauthaker • Odgovorna osoba/Responsible person: Vlado Krauthaker; e-mail: vlado@krauthaker.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Zdravko Ketović; e-mailzdravko@krauthaker.hr

Vinska regija/Winegrowing region, area: Slavonija, Kutjevo

Vlado Krauthaker

Vlado Krauthaker

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Martina Krauthaker-Grgić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: ekološki/ecological – certificirano/certified:  ne/no

Hektar/Hectars:  40 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 10

Sorte/Varieties: graševina, pinot sivi, sauvignon, zelenac slatki, chardonnay, rizling rajnski, manzoni bijeli, neuburger, viognier, verduzzo, traminac, muškat žuti, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, syrah, cabernet franc, blauburger, crljeank, frankovka

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Mitrovac, Rosenberg, Vidim

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 265.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; redovna berba/normal harvest: 98 %; bijelo/white: 85; ružičasto/rosé: 1 %: crno/red: 14 %;  slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 2 %

S konjem u trsju/laboring the vine with a horse

S konjem u trsju/laboring the vine with a horse

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, Graševina Mitrovac, pinot sivi, Zelenac Kutjevo, Sauvignon classic, Sauvignon Vidim, Chardonnay Rosenberg, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, MERCS – suho/dry • narančasto: orange: Kuvlakhe Graševina, Kuvlakhe zelenac, Kuvlakhe verduzzo • graševina kasna berba/late harvest, Madame,muškat žuti – poluslatko/semy sweet • graševina izborna berba/Auslese, graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac izborna berba/Auslese; Kutjevo izborna berba/Auslese; Zelenac Kutjevo izborna berba bobica/BA, Zelenac Kutjevo izborna berba prosušenih bobica/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates (vinjak/brandy)

OLYMPUS DIGITAL CAMERAkraut-kusaonica

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: dvije kušaonice/two tasting rooms, 40 + 60 osoba/persons

Smještaj/Accomodation: da, u susjedstvu/yes, in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: 8-18h – svakodnevno/every day

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  Visa, Maestro, MasterCard, Diners)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities:  da, u okruženju/yes, in the neighborhood

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Kutjevo: stari vinski podrum iz 1232., crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, park prirode Papuk, izletište Jankovac/Kutjevo: old wine cellar established in 1232; church od the Birth od the Holy and Blessed Mary, Nature Park Papuk, Jankovac

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincelovo (siječanj), Festival Graševine (svibanj), Martinje (studeni)/St. Vincent’s Day (January), Graševina Festival (May), St. Martin’s Day (November)

_____________________________

Krauthaker: Vinogorje Kutjevo u kojemu se nalaze vinogradi i podrum obitelji Krauthaker smješteno je na 45,3 paraleli, na onoj istoj na kojoj se, idući prema zapadu, nalaze vrlo poznata vinogradarska područja Istra, Pijemont, Dolina Rhone, Bordeau, Oregon. Taj kraj idealno je vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja stoljećima. Višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju u regiji Slavonija uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, inženjer agronomije i enolog, koji je 1992. uz podršku obitelji pokrenuo samostalni obrt u domeni vinogradarstva i vinarstva. U obiteljski posao vezan uz vinogradarstvo i vinarstvo uključena je izravno u enološkom smislu Krauthakerova kćerka Martina Krauthaker Grgić. Kuću Krauthaker resi glas da je vrlo stabilna u kakvoći, bez oscilacija, svi su proizvodi ustaljeno u gornjem kvalitativnom razredu.

Krauthakerovi su skloni istraživanju, i iz tog su razloga podignuti pokusni nasadi s oko 30 različitih sorata, da se vidi kako će se koja od njih pokazati u ekološkim uvjetima Kutjevačkog vinogorja. Znatiželja i sklonost prirodnome naveli su ga da se okuša i u kategoriji narančastoga vina, nastaloga dugom maceracijom bijelih sorata – kod njega su to Graševina, Zelenac i Verduzzo – praćenom alkoholnom fermentacijom. Krauthakerovi narančasti uradci izlaze pod nazivom Kuvlakhe.

Kutjevo, vinogradi Vidim/vineyard named Vidim

Kutjevo, vinogradi Vidim/vineyard named Vidim

Vinegrowing area Kutjevo, where vineyards of the Krauthaker Family are located, is situated on the 45,3 parallel, as for instance some of the world famous vinegrowing areas  Piedmont, Rhône Valley, Bordeaux, Oregon… Kutjevo is ideal for the vine. The centuries long local vinegrowing and wineproducing tradition is continued successfully by Vlado Krauthaker, oenologist who once worked for the big state owned cellar and who in 1992 started the own enterprise. In the wine making since some years also the Vlado’s daughter Martina is involved. Krauthakers have the reputation of stability in quality, with no oscillations, and all the products are on the upper quality level.

Vlado Krauthaker likes experimenting, and because of that he planted several parcels with some 30 different varieties, just to see what results they could achieve in the ecological conditions of the Kutjevo vine growing area. The curiosity led him also to the so called orange wines, wines of white varieties produced with the long maceration during which the alcoholic fermentation is completed.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Velika zlatna medalja/Great gold medal

ZELENAC 2009 izborna berba bobica (Beerenauslese)

Zlatna medalja/Gold medal

PINOT SIVI 2014

Srebrna medalja/Silver medal

ZELENAC 2013 ⦁ ZELENAC 2014 ⦁ MERLOT 2012

___________________________

PP ORAHOVICA

Adresa/Address:  PP Orahovica, Stjepana Mlakara 5; 33515 Orahovica • tel/fax: +385/ 33 673322 ; +385/ 33 673903 • www.pporahovica.hr

Vlasnik/Owner: MSan ulaganja • Odgovorna osoba/Responsible person: Vlado Čondić Galiničić; e-mail: info@pporahovica.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Marinko Baljak; e-mailmarinko.baljak@pporahovica.hr

orahovica-silvanac-zeleniVinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Slavonija,  Orahovica-Slatina

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivana Nemet

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 183 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon blanc, frankovka, cabernet sauvignon

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Jezerac (Silvanac zeleni/Grüner Sylvaner)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 650.000 lit ⦁  mirno/still: 100 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé: 1,4 %: crno/red; 28,5 %; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines:  0,1 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, frankovka – suho/dry • silvanac zeleni – polusuho/off dry • silvanac zeleni – slatko/sweet
ppo-stari-podrum-002

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons:  50

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Ružica grad – srednjovjekovna utvrda/Middle Age fortress

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year:  Orahovačko jezero, Ferragosto festival/Orahovica lake, Ferragosto festival

____________________________

■ Vinogradi PP Orahovica raspoređeni su na 10 lokacija brežuljkastog i nisko-brdovitog reljefa sjevernih strana Papuka i Krndije, na nadmorskoj visini između 150-250 metara. Umjereno-kontinentalni tip klime, karakterističan po optimalnoj količini oborina (800mm), s toplim ljetima, umjereno hladnim zimama uz kratkotrajni snježni pokrov, idealna su pretpostavka za vinogradarsku proizvodnju. Istočni i sjevero-zapadni vjetrovi u jednakim omjerima ravnicom od Drave  donose prohladnu svježinu, penjući se uz obronke gorja.

Uvažavajući pedološke i klimatske karakteristike kraja, za uzgoj su odabrane vinske sorte koje mogu dati maksimalnu kvalitetu: graševina (35%), silvanac zeleni (14%), rizling rajnski (7 %), pinot sivi (5 %), sauvignon (5 %), chardonnay (4 %), te crvene sorte frankovka (23 %), cabernet sauvignon (2 %) i ostale sorte s manjim udjelima.

Graševina, najpoznatija i najzastupljenija sorta Hrvatske glavna je sorta i u PP Orahovica. Ipak, ljupka osobnost Silvanca zelenog učinila je Orahovicu poznatom upravo po tom vinu. Frankovka je također sorta grožđa koja je u orahovačkom kraju pronašla izvrsno stanište, s potencijalom jedne od najboljih frankovki Hrvatske.

Vinograd/vineyard Jezerac

Vinograd/vineyard Jezerac

ppo-vinogradi-010-jezerac

PP Orahovica’s vineyards are covering 10 locations on the lower slopes – at 150 to 200m of altitude – of the Papuk and Krndija mountains. Moderate climate conditions, rainfall of 800 mm, warm summers are ideal for vine growing.  In harmony with the local nature the grape varieties have been chosen: graševina (Welsch Riesling)  – 35%, Grüner Sylvaner – 14 %, Riesling – 7 %, Pinot gris – 5 %, Sauvignon blanc – 5 %, Chardonnay – 4 %, and among the reds Blaufränkisch – 23 %, Cabernet sauvignon 2 %,..

The Orahovica’s flagship is Grüner Veltliner wine, and among the reds soon is likely going to be Blaufränkisch wine, since this variety in the Orahovica microclimate and pedology has found the excellent home and here has the potential to become one of the best croatian Blaufränkisch wine.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SILVANAC ZELENI 2011 izborna berba

Srebrna medalja/Silver medal

SILVANAC ZELENI 2013

__________________________

nastavlja se / to be continued

___________________SuČ – 01/2017

Vino i turizam – Wine &Tourisme/KONTINENTALNA HRVATSKA – CONTINENTAL CROATIA – BREGOVITI SJEVEROZAPAD – NORTHWESTERN UPLANDS

Google translaterhttp://translate.google.com/translate_t

kont

Kontinentalna Hrvatska/Continental Croatia • Dolje, lijevo:Bregoviti hrvatski sjeverozapad/North-western Croatia Uplands

bregoviti-hrvatski-sjeverozapadBREGOVITI HRVATSKI SJEVEROZAPAD – proizvođači / NORTH-WESTERN CROATIAN UPLANDS – producers

Agroslavetić-Vina Jelenić • Bodren • Bolfan Vinski Vrh • Braje (Robert) • Cmrečnjak • Djurinski • Hažić • Jagunić • Jakopić • Jarec-Kure • Kocijan • Kolarić • Korak • Kos-Jurišić • Kos Željko • Kurtalj • Lagradi • Mladina • Petrač • Puhelek Purek • PZ Ivanec • Stručić • Šafran • Šember • Šimanović  • Štampar • Tomac • Trdenić • Vuglec-breg

__________________________________

AGROSLAVETIĆ-VINA JELENIĆ

Adresa/Address: Agroslavetić d.o.o.-Vina Jelenić, Slavetić 30; 10450 Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6599 795; www.agro-slavetić.hr  • Vlasnik/Owner: Božidar Jelenić • Odgovorna osoba/Responsible person: Božidar Jelenić; e-mail: bjelenic@betonlucko.hrKontakt osoba/Contact person: Arnela Brakus; e-mail: info@agro-slavetic.hr

Agroslavetić - vinogradi

Agroslavetić – vinogradi/vineyards

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica, Sv.Jana

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Eno-expert Krešimir Hren

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 14 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), chardonnay, pinot sivi (gris), manzoni, muškat žuti, muškat ottonel, sauvignon, traminac, syrah, merlot, pinot crni (noir), dornfelder, zweigelt, frankovka (Blaufränkisch).agroslaveticGodišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 60.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 30 %; ružičasto/rosé: 10 %: crno/red; 60%

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Dvorsko vino Jelenić, graševina, sivi pinot, chardonnay, muškat ottonel, frankovka, frankovka barrique, rosé – sve suho/all dry • graševina, sivi pinot, chardonnay, muškat ottonel, rosé, frankovka, frankovka barrique – polusuho/off dry • sivi pinot, muškat žuti – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours:  svakodnevno/every day; 7-19 h

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Oršić; Crkva Sv.Antuna; Gregurićev mlin; Slavetić – naselje kao specifična etno gradnja objekata na brežuljkastom području/Village Slavetić with the specific etno houses; Oršić Castle; St. Anthony Churc; Gregurić Mill

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani slavetićkog kraja; Blagdan sv. Antuna Pustinjaka/The Slavetić Days, Festivity of st. Anthony

_____________________

■ Posjed Slavetić spominje se prvi put prije osam stoljeća, još davne 1249. godine… Od tada mijenja mnogo vladara, dok 1486. godine darovnicom kralja Matije Korvina ne dolazi pod vlast obitelji Oršić. U drugoj polovini 17. st. Oršići se trajno naseljavaju u slavetićkoj utvrdi koja postaje središte njihova prostranog vlastelinstva. Ujedno pokreću i osnutak župe u Slavetiću, što se i ostvaruje 1661. godine. Ispod dvorca Oršić, svoje mjesto pod suncem našla je Vinarija Jelenić. Sagrađena je 2008. godine. U neposrednoj blizini vinarije teren je površine 16,2 hektara, zasađen različitim sortama grožđa, najviše je Frankovke. Infrastrukturno i tehnološki uređena vinarija Jelenić veličine je 400 četvornih metara. U gradnji su kušaonica, restoran, te prateći ugostiteljski sadržaji…

Slavetić Estate was mentioned for the first time some eight centuries ago. Since the 1486. the owners of it are the members of the Oršić family. In the second half of the 17th century the Oršićs settled themselves there permanently. Under the Oršć Castle there is the modern and well equipped Jelenić Winery, built in 2008, and spreading on the surface of cca 400 m2. Very close to the winery there are some 16 ha of land mostly planted with with the Blaufränkisch grapes. The tasting room and the restaurant should make soon the whole complex complete.

___________________________

BOLFAN VINSKI VRH

Adresa/Address: Bolfan Vinski Vrh, Gornjaki 56; Hrašćina • tel/fax: +385/49 458 287 • e-mail: bolfan@bolfanvinskivrh.hr •  www.bolfanvinskivrh.hrVlasnik/Owner: Tomislav Bolfan • Odgovorna osoba/Responsible person: Tomislav Bolfan, e-mail bolfan@bolfanvinskivrh.hrKontakt osobe/Contact persons: Tomislav Bolfan, mobile +385/98 261 147; Branimir Puškadija, mobile +385/99 703 1797

Tomislav Bolfan

Tomislav Bolfan

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Zabok

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Andrej Rebernišek

Pristup proizvodnji/Approach to the production: biodinamski/biodynamic ⦁ certificirano/certified: da/yes

Hektara/Hectares: 25 vlastito/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), rizvanac (Müller Thurgau), graševina (Welsh Riesling), pinot sivi (Pinot gris), muškat žuti, traminac, chardonnay, pinot crni (Pinot noir), frankovka (Blaufränkisch)

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Vinski vrh (nadmorska visina 250-380 m, nagib 16-30 %, južne i jugoistočne ekspozicije)/Vinski vrh (=Top of the Hill; altitude 250-380 m, slope 16-30%, southern & south-eastern expositions)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 100.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 74 %; ružičasto/rosé: 1 %: crno/red: 25 %; pjenušci/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Bolfan – suha svježa linija/ fresh & dry – riesling,  sauvignon, pinot sivi, breg cuvée, muškat žuti, pinot crni • Primus – odnjegovana kompleksna linija/elaborated complex line – riesling, pinot sivi, sauvignon, pinot crni, cabernet sauvignon (mala količina, proizvodi se samo u najboljim godištima/very small quantity, produced only in the best vintages) • pjenušci/sparklings – Zlatni (Golden) Centurion brut nature, chardonnay, klasična metoda, kompleksan, elaboriran/classical method, complex, elaborated; Srebrni (Silver) Centurion sec, mješavina sorata, klasična metoda, svježe/several different varieties, classical method, fresh

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: ulje od koštica grožđa/grape seed oilbolfangosti

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/ warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 45

Smještaj/Accomodation:  5 dvokrevetnih soba/double-bed rooms

Radno vrijeme/Opening hours: 12,00-20.00 h, srijeda – nedjelja, uz prethodnu najavu/Wednesday – Sunday, upon appointment

Način plaćanja /Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Diners, American Express, Master Card, Maestro)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnje u prirodi, jahanje, streličarstvo/walking around, horse riding, archery

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivo za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments to recommended to visit in the surroundings:  Svetište  Marija Bistrica, Varaždinske toplice, planina Ivančica, iskopine rimskih termi u Varaždinskim toplicama, Muzej neandertalca u Krapini/pilgrimage town of Marija Bistrica, Thermae Varaždinske Toplice, Roman thermae excavations in Varaždinske Toplice, mountain Ivančica, Neanderthal Man Museum Krapina

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: vođene vinske-blues degustacije na posjedu, Vincekovo, Martinje, Krapinski festival kajkavske popevke/guided wine-blues tastings at the estate, St. Vincent’s day (January), Music festival Krapina (September), St. Martin’s day (November)

_____________________________

Bolfan Vinski vrh nalazi se u općini Hrašćina, kod Zlatara, u Hrvatskom zagorju. Vino se proizvodi od grožđa samo iz vlastitih vinograda, koji se protežu na obroncima ponad Hrašćine. S obzirom na nadmorsku visinu, tlo, nagib i osunčanost tu su idealni uvjeti za uzgoj vinove loze te za proizvodnju visokokvalitetnih biodinamičkih vina.bolfantrsje

Bolfan Vinski vrh Estate is situated at Hraščina, close to the town of  Zlatar, in Hrvatsko zagorje. Wine is produced only from the grapes of the own property. The altitude, soil, exposition and the microclimate here are making ideal conditions for the biodynamic vinegrowing and for the production od high quality wines.

___________________________

CMREČNJAK

Adresa/Address: Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban 273; Štrigova • tel/fax: +385/40 830 103; +385/40 830 033 • e-mail: cmrecnjak1@net.hr •     www.cmrecnjak.hrVlasnik/Owner: Rajko Cmrečnjak • Odgovorna osoba/Responsible person: Rajko Cmrečnjak • Kontakt osoba/Contact person: Marko Cmrečnjak, mobile: +385/98 590 940

Rajko Cmrečnjak i sin mu Markoi

Rajko Cmrečnjak & njegov sin (his son) Marko

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Marko Cmrečnjak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalni/conventional

     Hektara/Hectares: 16 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 19

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), sauvignon, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), rizvanac (Müller Thurgau), muškat žuti, pinot crni (Pinot noir)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 160.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 88 %; ružičasto/rosé: 5 %: crno/red: 5; desertna slatka vina/dessert sweet wines: 2 % • pjenušci/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Urbanski biser, rizvanac, pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, sauvignon, rizling rajnski, pinot crni – suho/dry • pinot sivi, pinot crni-rosé – polusuho/off dry • muškat žuti, graševina kasna berba/late garvest, pušipel prestige izborna berba/Auslese – poluslatko/semi sweet • graševina ledeno vino/Ice Wine – slatko/sweet • pjenušac/sparkling:  Stridon brut  (bijelo/white); Rosé brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Cmrečnjak

Cmrečnjak – vinograd/vineyard

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 45 – 50

Smještaj/Accomodation: ne/no

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: 08-16 h – ponedjeljak-petak/Monday-Friday: 08-12 h subota/Saturday⦁ Nedjelja, blagdani/Sunday, festivity days: zatvoreno/closed

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Visa, Master Card, American Express)

 Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Vidikovac Mađerkin breg, crkva Svetog Jeronima/Viewpoint Mađerka hill, St.Jeronim’s church

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Festival vina Urbanovo, druga polovica svibnja/Urbanovo wine & folk fest, second half of May

___________________________

■ Obitelji Cmrečnjak iz Međimurja dugo je na području vinogradarstva i podrumarstva. Prvi obiteljski podrum datira iz davne 1884. godine. Ostvarenim rezultatima stalnim unaprjeđivanjem rada u vinogradu i u podrumu i dobivanjem certifikata o zaštićenom geografskom podrijetlu 1992. godine stekli su se preduvjeti za ozbiljan iskorak na tržište. U više navrata prošireni su podrum i nasadi, gdje su brojne međunarodno popularne sorte grožđa. Širok je spektar vina što ih nudi obitelj Cmrečnjak. Najnoviji proizvodi, ujedno i poseban ponos obitelji, prirodna su pjenušava vina nastala klasičnom metodom proizvodnje.cmrecnjak-pjenusac-bijeli

The Cmrečnjak Family is present on the wine scene for a long time. The first family cellar was built in 1884. Dedicated work in vineyard and in the cellar has brought important results – many awards and recognitions. Several times, after the new plantings of the vines also the family cellar has been made bigger and modernized.  Now the Cmrečnjaks are in terms of quantity and the quality among the most important croatian wine producers.

______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

GRAŠEVINA 2012 ledena berba vrhunsko/Icewine

SAUVIGNON 2014 vrhunsko

Srebrna medalja/Silver medal

PUŠIPEL 2014 classic

____________________________

ĐURINSKI

Adresa/Address:  OPG Đurinski, I. odvojak Đurinski 7 Hruševec Kupljenski; 10295 Kupljenovo • tel/fax: + 385/1 33 93 062 ; +385/98 900 98 95 • e-mail: stdjurinski@yahoo.comVlasnik/ Owner: Stjepan Đurinski • Odgovorna osoba /Responsible person: Stjepan Đurinski. e-mail: stdjurinski@yahoo.comKontakt osoba/Contact person: Stjepan Đurinski, mobile: 385/98 900 98 95; e-mailstdjurinski@yahoo.com

Stjepan Đurinski

Stjepan Đurinski 

Vinska regija, vinogorje/ Vinegrowing  region, area: Zagorje – Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Stjepan & Mario Đurinski

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 1 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2

Sorte/Varieties: graševina, traminac, pinot bijeli, muškat žuti, rizling rajnski, sauvignon bijeli, frankovka, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 18.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 97 %; bijelo/white: 70 %; crno/red: 10 %; desertna slatka vina/dessert sweet wines: 20 %; pjenušci/sparkling: 3 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Pepijeva kapljica, graševina, frankovka, cabernet sauvignon, – suho/dry • graševina, rajnski rizling – polusuho/off dry • traminac, graševina, muškat žuti, sauvignon bijeli – poluslatko/semi sweet • graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac ledeno vino/Ice Wine, traminac izborna berba bobica/BA, traminac izborna berba prosušenih boboca/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of  buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 18

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Jelačićevi Novi dvori, dvorac Lužnica/Jelačić Palace, Lužnica castle

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Tradicijski susreti kulturno umjetničkih društava i  puhačkih orkestara, zaprešička kotlovinijada – natjecanje u pripremi originalne zaprešičke kotlovine (posljednji vikend u svibnju u Hruševcu Kupljenskom)/Traditional folklore festival, competition in preparing traditional Zaprešić area dish named kotlovina (May, last weekend, Hruševec Kupljenski)

_____________________________

■ Obitelj Đurinski počela je s proizvodnjom vina 2003. godine. Isprva se produkcija kapljice temeljila na kupljenom grožđu, a 2005. zasađeni su na lokacijma Kosovčak i Zanovače vlastiti vinogradi sa 4700 trsova. U proizvodnju je uključena cijela obitelj.

Iz vlastitih vinograda danas se proizvede oko 7000 litara vina, a ostalo je grožđe od kooperanata. Vina što se nude su s kontroliranim zemljopisnim porijeklom i spadaju u kategorije redovne berbe ali i visokog predikata. S vinom obitelj Đurinski zapaženo sudjeluje na ocjenjivanjima i izložbama, i postiže vrhunske rezultate, često dobijemo i najviša odličja.djurinski-traminac-1

The Đurinski Family started with the wine production in the 2003. Al memebrs of the family are deeply involved. At first, the grapes were bought, but in the 2005. vine – cca 4700 plants – has been planted on the locations of Kosovčak and Zanovače. Now the annual quantity from the property vineyard is around 7000 litres, the rest is from the grapes purchased from the cooperants. All wines are with the designation of the origin. Part of them are from the regular harvest, part are the high praised dessert sweet wines. The Đurinski family is participating at the wine contests and wine expositions, and is the winner of many medals.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Šampion desertnih i predikatnih vina, zlatna medalja/Champion dessert & Prädikat Wines, Gold medal

TRAMINAC 2012 ledeno vino

Zlatna  medalja/Gold medal

TRAMINAC 2013 izborna berba

_____________________________

HAŽIĆ

Adresa/Address: OPG Hažić-Vinska kuća Hažić, Jurovčak 72; 40313 Sv. Martin na Muri • tel/fax: +385/40 868 325; +385/99 219 94 11 • e-mail: info@opg-hazic.comwww.opg-hazic.com

Vlasnik/Owner: Radenko Hažić • Odgovorna osoba/Responsible person: Radenko Hažić • Kontakt osoba/Contact person: Tatjana Hažić, e-mail: info@opg-hazic.com

Radenko

Radenko Hažić i kćerka (with the daughter) Tatjana

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Radenko Hažić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares:  2,3 vlastito/own propriety

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, sauvignon blanc, traminac mirisavi (Gewürtztraminer)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 100 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, chardonnay, sauvignon – suho/dry • sauvignon, chardonnay – polusuho/off dry • traminac mirisavi – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: unutarnji prostor 50 & terasa za tople mjesece 40/indoors 50, outside on the terrace in summertime: 40

Smještaj/Accomodation: ne na OPG-u za sad, ali 1 km su udaljene Terme sv. Martin s apartmanima i hotelom ****/not, for now, at the estate, but at a distance of 1 km there are hotel and appartments Terme sv. Martin ****

Sestre Hažić

Sestre Hažić

Radno vrijeme/Opening hours: subota 12–18h, nedjelja 10–13h, ostale dane po najavi/Saturday 12-18h, Sunday 10-13h, other days upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: ne na OPG-u – da u Life Class Termama sv. Martin: wellness i razni sportski sadržaji, bicikli u najam/not at the estate – yes at the Life Class Terme sv. Martin: wellness, different sports, bike to rent

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: najsjevernija točka u Hrvatskoj, mlin na rijeci Muri i mlinareva kuća, labirint ljubavi, farma jelena, stari grad Čakovec (20 km)/most northern point of Croatia, mill and the miller’s house at the Mura river, labyrinth of love, deer farm, old town Čakovec (at 20 km distance)

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Valentinovo (veljača), Urbanovo – festival vina & Dani otvorenih podruma (svibanj), Porcijunkulovo u Čakovcu (kolovoz), postavljanje klopoteca u vinskoj kući Hažić (kolovoz), Martinje (studeni)/St. Valentin’s Day (February), Urbanovo Štrigova – wine festival & Days of the open cellars (May), Porcijunkulovo folk fest in Čakovec (August), putting on the Klapotetz at the wine estate Hažić (end of August)

______________________________

■ Izletište-vinska kuća Hažić mala je obiteljska vinarija smještena na krajnjem sjeveru Hrvatske u Svetom Martinu na Muri. Najlakše se do nje stiže krene li se u smjeru Termi sv. Martin. Sadnjom prvih loznih cijepova prije više od 20 godina proizvodnja vina postala je ljubav i posao u životu Hažićevih. Vinska kuća, kako sami kažu, njihov je drugi dom. Svoje sorte obitelj Hažić njeguje na vinorodnim brežuljcima Međimurskog vinogorja. Vino traminac mirisavi sinonim je ove male obiteljske vinarije.

Prostor

Vinska kuća Hažić: prostor za prihvat gostiju/Wine House Hažić: the room for the guests

Wine Estate Hažić is situated at the north of Croatia, in Sveti Martin na Muri (St. Martin on the Mura river). The easiest way to reach it is taking the direction of Therme sv.Martin. Some 20 years ago at the Međimurje’s hills the Hažić famly planted it’s first vines. The wine production now is at the same time the love and the business. The synonym of this small winery is Gewürtztraminer.

_____________________________

JAGUNIĆ

Adresa/Address: PG Jagunić, Plešivica 25, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6293 094 • Vlasnik/Owner: Velimir Jagunić • Odgovorna osoba/Responsible person: Velimir Jagunić; e-mail: velimir_jagunic@yahoo.comKontakt osoba/Contact person: Dominik Jagunić; mobile: +385/98 1856 132

Sin i otac / Son and father: Dominik Jagunic & Velimir Jagunic

Sin i otac / Son and the father: Dominik Jagunić & Velimir Jagunić

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Dominik Jagunić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3,5 vlastitih/own property + otkup grožđa prema potrebi/buying the grapes depending on needs (do/till 10 t)

Sorte/Varieties: traminac, pinot sivi, rizling rajnski, rizvanac (Müller Thurgau), portugizac (Portugieser)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 15.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 70 %; bijelo/white: 80 %; crno/red: 15 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 5 %; pjenušci/sparkling:  30 %

Vina kao robne marke, po etiketama/Wines by labels: traminac, sivi pinot, rajnski rizling, rizvanac (Müller Thurgau), portugizac (Portugieser), mlado crno/nouveau red – suho/dry ⦁ traminac kasna berba, poluslatko/late harvest, semi-sweet ⦁ pjenušac/sparkling: ThreeStar brut (chardonnay 60 %, rajnski rizling 15 %, etc.), pjenušavo bijelo, tradicijska metoda/sparkling white, classical method

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 80 u zatvorenom i 40 na natkrivenoj terasi (pogled na vinograde)/80 indoors and 40 outdoors on the terrace with roof (nice view to vineyards)

Radno vrijeme/Opening hours: 12.00-02.00h – samo po prethodnoj najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/invoice

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: planinarske staze na Japetić i vrh Plešivice, biciklizam, jahanje, paraglajding/hiking trails towards the Japetić hill and to the top of the Plešivica mountain, bicycling, horse riding, paragliding

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivi za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: dvorac grofa Erdȍdyja iz 19. stoljeća – Jastrebarsko; Muzej grada Jastrebarskog; zbirka tradicijskog obrta bačvara Milivoja Goluba – Jastrebarsko; etnografska kolekcija Svetojanskog kraja – Sveta Jana; kapela sv. Franje Ksaverskog iz 18 st. – Plešivica/Count Erdȍdy castle from the 19th century – Jastrebarsko; Museum of the town of Jastrebarsko; traditional craft-work exposition of the Jastrebarsko’s cooper Milivoj Golub – Jastrebarsko; Sveta Jana etno-collection – Sveta Jana;  st.Franjo (Francis) Ksaverski chapel from 18th century – Plešivica

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo – 22. siječnja; Sanjkaški kup Plešivica 1907 – Plešivica, kraj siječnja-početak veljače, ovisno o snijegu; Jaskanske vinske svečanosti – Jastrebarsko, početak rujna; Martinje – 11. studenoga/ St. Vincent’s Day – January 22th; Plešivica 1907 Sledding Cup – Plešivica, end of january-beginning of february, depending on snow;  Jaska Wine Festivities – Jastrebarsko, beginning of  September; St. Martin’s Day – November the 11th

_____________________________

■ U obitelji Jagunić kažu da su svoj život posvetili proizvodnji vina za zahtjevna nepca. Predano rade, imaju iskustva, i neprestano ulažu u tehnologiju. Vinogradi se nalaze na ponajboljim položajima koji u organoleptici daju vinu prepoznatljiv terroir Plešivice. Vinarija Jagunić je na Plešivičkoj vinskoj cesti, oko 30 kilometara od Zagreba. U ponudi svoja vina sljubljuje s domaćim, tradicijskim specijalitetima vlastitog kraja.

The Jagunić family points out it’s devotion to the high quality wine production, to please the exigent consumers. Vineyards on the best positions, the most dedicated work, experience, and investments are giving the results. The Jagunić Estate, situated on the Plešivica Wine Route, cca 30 km far from the croatian capital Zagreb. is successfully pairing their wines with the traditional specialties of this corner of Croatia.

_______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015:

Zlatna medalja/Gold medal

TRAMINAC 2013 ⦁ TRAMINAC 2011 kasna berba/late harvest

___________________________

KOCIJAN

Adresa/Address: OPG Petar Kocijan, Štrigova 131; Štrigova • tel/fax : +385/40 851 109 • e-mail: vinarstvo1@gmail.com • Vlasnik/Owner: Petar Kocijan • Odgovorna osoba/Responsible person: Petar Kocijan • Kontakt osoba/Contact person: Petar Kocijan; mobile: +385/98 1826 118

Petar Kocijan

Petar Kocijan

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Petar Kocijan

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 7 vlastito/own propriety; kooperacija/cooperation: 2

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), graševina, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, traminac mirisavi, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 litara ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 95 %; crno/red: 5 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines: ovisno o godištu/depending on vintage

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Radno vrijeme/Opening hours: po najavi/upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Urbanovo – festival vina i hrane Urbanovo (svibanj)/Urbanovo wine & food festival (May)

Kocijan vina

Kocijan vina

___________________________

■ Obiteljska vinarija Vina Kocijan smještena je u piktoresknoj Štrigovi na samom ulazu u mjesto iz pravca Čakovca. Vinogradarstvo i vinarstvo tradicija su u obitelji više od 25 godina. Najbolji vinogradi nalaze se na mikrolokacijama Orehovčak i Banfi.kocijan_case

The Vina Kocijan Winery is located at the entrance of the picturesque Štrigova when arriving from the town of Čakovec. Vinegrowing and the wine production is the family tradition since more then 25 years. Best Kocijan’s vineyards are on the micro-locations Orehovčak and Banfi.

___________________________

KORAK

Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo Korak, Plešivica 34, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 629 3088 • e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hrwww.vino-korak.hrVlasnik/Owner: Velimir Korak • Odgovorna osoba/Responsible person: Velimir Korak • Kontakt osoba/Contact person: Josip Korak; mobile: +385/98 815 271

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

kor

Velimir Korak: u vinogradu/in the vineyard

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: dipl.ing.agr Velimir Korak, mag.ing.agr Josip Korak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalni, uz minimalno korištenje pesticida i bez uporabe herbicida/conventional, with the minimal use of pesticides, no herbicides

Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Križevac, Cimbuščak, Laškovec, Klemenka, Draga

Sorte/Varieties: sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), chardonnay, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), syrah, pinot crni (Pinot noir), portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 40.000 – 50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 90 %; bijelo/white: 30.000; ružičasto/rosé: 2000: crno/red: 8000; pjenušci/sparklings: 10 % (na kvascu/on the lees: 36 mjeseci/months)

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels:

Svježa linija/fresh line – sauvignon, rizling rajnski, rosé Draga, portugizac mlado/nouveau – suho/dry ⦁ Premium: chardonnay sur lie, syrah, pinot crni, pinot sivi (macerirano/long macerated) – suho/dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yeskorak-sala

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 unutra/inside; 50 vani na terasi/out on the terrace

korak-uz-boce-ch-i-rrSadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnja/walking around

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: sve/all)

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Erdödy u Jastrebarskome/Erdödy Castle in Jastrebarsko

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Trofej Snježna kraljica – Zagreb, početak siječnja, Vincekovo – siječanj, Jaskanske vinske svečanosti – rujan, Advent u Zagrebu – prosinac/Snow Queen Trophy Zagreb – January, St. Vincent day – January, Jaska’s Wine Festivities – September, Advent in Zagreb – December

______________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Josip Korak, mladi enolog/young oenologist

■ Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s koje se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Pristup proizvodnji je prirodi prijateljski. Ambicije su pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog, pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce.

Family estate Korak is located in the village of Plešivica on the Plešivica mountain. Vinayards are in the zone clean of industrial pollution. The parcels – eight of them – are at the altitude of 400 m above the sea level. Aproach to the production is nature friendly. Ambition is to offer the wines for the connoisseurs. Wines are divided in the two lines – the basic & fresh one, and with the long maturation elaborated one. The news are the sparkling wines (classical method), and the orange wines made with the long macerations with the alcoholic fermentation, followed by the long maturation in wood.

_________________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SYRAH 2013

__________________________________

KURTALJ

Adresa/Address: Gospodarstvo Kurtalj, Plešivica 59: 10450 Jastrebarsko • tel: +385/1 4666 464; fax:  +385/1 6294 827; mobile: +385/98 315 844 • www.vinska-klet.hr

Vlasnik/Owner: Drago Kurtalj • Odgovorna osoba/Responsible person: Drago Kurtalj; e-mail: drago.kurtalj@gmail.comKontakt osoba/Contact person: Drago Kurtalj; Andrea Štajnkler, tel: +385/1 4666 464; e-mail: klet.vinska@gmail.com

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska/Plešivica

Drago Kurtalj sa suprugom Dubravkom

Drago Kurtalj sa suprugom Dubravkom

                                               Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Drago Kurtalj

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectares: 3,5 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 3,5

Sorte/Varieties:  silvanac zeleni, graševina, rizling rajnski, pinot sivi, pinot crni, portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 lit ⦁ mirno/still: 75 %; bijelo/white: 90 %; ružičasto/rosé: 5 %: crno/red; 5 %; pjenušac/sparkling: 25 %;

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: zeleni silvanac, graševina, rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, portugizac, rosé – suho/dry • sivi pinot, rajnski rizling – polusuho/off dry • pjenušci/sparklings: DRI bijeli brut; Kurtalj Rosé brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yeskurtalj-trsjekurtalj-kusaonica


Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate
: mesne i mliječne prerađevine/sausagees, salami, speck, ham, cheesekurtalj-pjenusci

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

kurtalj-bocePonuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: na posjedu/at the estate: 20; Vinska Klet, Zagreb, Nova ves 8: cca 30

Smještaj/Accomodation: ne na posjedu/not at the estate ⦁ da u susjedstvu/yes in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: Vinska klet Zagreb svakodnevno/every day – 10-20 h; na posjedu/at the estate: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (Maestro, MasterCard, Visa)

_____________

LAGRADI

Adresa/Address: Lagradi d.o.o., Vlaškovec 98A, Jastrebarsko • tel/fax: +385/98 381 737 • e-mail: lagradi@lagradi.com; mislav.velikanovic@lagradi.com  •  www.lagradi.com

Vlasnik/Owner: obitelj Velikanović • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivan Velikanović • Kontakt osoba/Contact person: Mislav Velikanović, mobile: +385/99 6293 310

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

Enolog-podrumar/Oenologist, cellar master: Krešimir Hren, Eno-expert Zagreb

Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirano/integratedlagradi-velikanovic-mislav-trsje

Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina, silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, manzoni bijeli, muškat, traminac, dornfelder i portugizac

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Topolovec

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 30.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 85 %; ružičasto/rosé: 5 %;  crno/red: 10 %;

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, dornfelder, portugizac – suho/dry • sivi pinot, sauvignon – polusuho/off dry • manzoni bijeli, muškat Lagradi – poluslatko/semi-sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela, po narudžbi/warm dishes, by order

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Jastrebarsko

Mislav Velikanović u podrumu Lagradi

Mislav Velikanović u podrumu Lagradi

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: sanjkaški kup – siječanj; Jaskanske vinske svečanosti – rujan/sledding cup – January, Jaska’s Wine Festivities – September

____________________________

■ Vinarija Lagradi je butikna. Proizvodnja se zasniva isključivo na grožđu iz vlastitih nasada, čime se želi od samog početka utjecati na kvalitetu finalnog proizvoda. Cilj je proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina.

Lagradi Winery is a boutique one. Wine production is based only on the grapes of the own vineyard. The aim is to offer the best possible quality that the family can grant for.

______________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Srebrna medalja/Silver medal

MUŠKAT LAGRADI 2011

___________________________

PUHELEK PUREK

Adresa/Address: OPG Puhelek Purek, Gornje Psarjevo 152; 10380 Sveti Ivan Zelina • tel/fax: +385/1 2069 051 • www.puhelek-purek.hr

Vlasnik/Owner: Stjepan Puhelek Purek • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Puhelek Purek •  Kontakt osoba/Contact person: Ivana Puhelek; mobile: +385/91 9479480; e-mail: i.puhelek@gmail.com • Kruno Antolković; mobile: +385/99 8875622; e-mailkruno.antolkovic1@gmail.com

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Prigorje-Bilogora, Zelina /Croatia’s Northwestern Uplands, Prigorje-Bilogora, Zelina

Puh

Enologinja dr.sc. Ivana Puhelek, inače stalno zaposlena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, s ocem Stjepanom Puhelekom Purekom /Oenologist dr. sc. Ivana Puhelek, working steady at the Institute for vitiviniculture of the Faculty od Agronomy in Zagreb, with her father, winegrower Stjepan Puhelek Purek

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivana Puhelek

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3, vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 1

Sorte/Varieties: kraljevina, graševina (grašica), sauvignon blancpuhelek-purek-trsje

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 lit ⦁ mirno/still: 80 %; bijelo/white: 100 %; pjenušac/sparkling: 20 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels:  Kraljevina Zelina, grašica, sauvignon – suho/dry ⦁ pjenušac/sparkling: Kraljica, vrhunsko, extra brut/Queen, premium, extra brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate:  mesne i mliječne prerađevine/sausages, salami, speck, ham, cheese

Puhelek Purek (Stjepan, Ivana & Kruno Antolković) – kušaonica/the tasting room

Puhelek Purek (Stjepan, Ivana & Kruno Antolković) – kušaonica/the tasting room

puhelek-purek-kusaonica

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 35

Smještaj/Accomodation:  ne na posjedu, ali da u susjedstvu/not at the estate but yes in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Zelingrad, kapela Sv.Juraja/Zelingrad, St. George’s Chapel

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Zagreb, trofej Snježna kraljica – početak siječnja, Viteški turnir – Zelina, svibanj; Izložba vina kontinentalne Hrvatske – Sveti Ivan Zelina, lipanj; Svetoivanjski dani – Zelina, dani Grada, lipanj; Advent u Zagrebu – prosinac/Zagreb Snow Queen Trophy – beginning of January, Knights Tournament – May, Zelina; Exposition of the wines from the continental (northern) part of Croatia – Zelina, June; Days of the town Sveti Ivan Zelina, June, Advent in Zagreb – December

__________________________

■ Vinarija Puhelek Purek nalazi se 30 km sjevero-istočno od Zagreba i ponad Svetog Ivana Zelina. Vinogradi se prostiru na 300 m nadmorske visine. Posebnu pažnju članovi obitelji posvećuju lokaloj sorti kraljevini od koje se klasičnom metodom radi i pjenušac Kraljica, a izuzetno su ponosni i na sauvignon koji se toliko udomaćio na njihovom položaju da svake godine daje vrhunska vina. Već duži niz godina obiteljsko gospodarstvo Puhelek Purek sinonim je za kraljevinu, od autohtone sortu zelinskoga kraja, te za sauvignon.

The Puhelek Purek Winery is situated at cca 30 km north-east from Zagreb, above the town of Sveti Ivan Zelina. The vineyards are at the altitude of 300 m above the sea level. The Family is especially concentrated on the local variety kraljevina, but also on the sauvignon blanc, which each year is bringing a lot of satisfaction. Of the kraljevina grapes the Puhelek Purek Family is producing not only the still wine but also – with the classical method – the sparkling Kraljica (Queen)

_______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SAUVIGNON 2014

__________________________

PZ IVANEC

Adresa/Address: Poljoprivredna zadruga Ivanec, Trg hrvatskih Ivanovaca 10, Ivanec •    tel/fax: +385/42 781 1151 • e-mail: pp-ivanec@vz.t-com.hrwww.pz-ivanec.hr •  Vlasnik/Owner: zadrugari/cooperative members • Odgovorna osoba/Responsible person: Igor Cerovčec • Kontakt osoba/Contact person: Rudolf Gotal, mobile: +385/98 1971 285

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Hrvatsko zagorje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Igor Cerovčec

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 9, vlastito/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski, pinot bijeli, muškat žuti, traminac, moslavac (Furmint), syrah, pinot crni

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 63.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 60.000 lit; crno/red: 3000 lit

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Drašković cuvée (syrah & pinot noir) – suho /dry • rajnski rizling, pinot bijeli – suho i polusuho/dry and off dry • muškat žuti, traminac, moslavac – polusuho/off dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 osoba

Smještaj/Accomodation: hotel Orion, udaljen 3 km/Orion hotel, 3 km distant

Radno vrijeme/Opening hours:  svakodnevno/every day, 8-17 h

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Trakošćan, Pavlinska crkva u Lepoglavi, planina Ivančica/Trakošćan Castle, Paulines Church in Lepoglava, Ivančica mountain

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year:  Špancir-fest Varaždin, kolovoz/august

_____________________________

PZ Ivanec nastavlja tradiciju proizvodnje vina vezanu uz povijest obitelji Drašković koja je u sklopu dvorca Klenovnik 1650. godine sagradila podrum gdje se i danas proizvodi vino. PZ Ivanec raspolaže sa vinogradima na izuzetnim položajima kod Klenovnika. PZ Ivanec osvajač je brojnih medalja od koji su najznačajnije one sa IWC u Londonu i AWC u Beču.

PZ (Cooperative) Ivanec is continuing the family Drašković tradition in wine-making. The Draškovićs have built, in the 1650., in the frame of the Klenovnik Castle,  the wine cellar where still, nowadays, the wine is being produced. The vineyards of the members of PZ Ivanec are situated on the excellent good positions close to Klenovnik. PZ Ivanec has won many medals, the most important trophies are from the London’s IWC and from the AWC Vienna

_____________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

MUŠKAT ŽUTI 2014

__________________________

STRUČIĆ

Adresa/Address: Obrt GT Ludbreg – Vinarija Stručić, Kratka 2; Ludbreg • tel/fax: +385/42 819 594 • e-mail: sanja@vinarija-strucic.comwww.vinarija-strucic.comVlasnik/Owner: Obitelj/Family Stručić • Odgovorna osoba/Responsible person: Sanja Stručić • Kontakt osoba/Contact person: Sanja Stručić. mobile: +385/98 1770 719

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje

Tomislav i Sanja Stručić

Tomislav i Sanja Stručić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Tomislav Stručić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3, vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, portugieser

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 20,000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 90 %; crno/red: 5 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 5 %; pjenušac/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: chardonnay, portugizac – suho/dry • graševina – suho i polusuho/dry version and off dry version• rajnski rizling, Poštenjak Ludbreške vinske ceste/Poštenjak Ludbreg’s Wine Road brand (cuvee graševina 70 %, chardonnay 20 %, pinot sivi (gris) 10 % – polusuho/off drystrucic-grasevina

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

 Drugi proizvodi vlastite i lokalne produkcije koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: voćni likeri od višnje i zelenoga oraha pripravljeni po tradicijskoj recepturi, voćno vino od višnje Ludbergina utjeha/traditionaly made wild cherry liquor, green nut liquor, Ludberga comfort wild cherry fruit wine

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: može se organizirati/can be organized

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: tenis, nogomet, sportski ribolov/tennis, football, fishing

Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Ludbreg slovi kao kulturno-povijesno središte s bogatom baštinom. Priznato je papinsko svetište Predragocjene Krvi Kristove. Uz crkvu Presvetog Trojstva tu su i dvorac Batthyani te vidikovac s impresivnim kipom sv.Vinka, zaštitnika Ludbreškog vinogorja. Ludbreg ima legendu o Svetoj Ludbergi i oznaku Centra svijeta/Town of Ludbreg is a cultural and historical place with a rich heritage. It is a pilgrimage center with the church of the Precious Chryst blood. Worth visiting is also the St. Trinity church, and Batthyani castle. In Ludbreg there is a legend of St. Ludberga, there is also the sign of Centrum Mundi. Close to the town impressive monument od St. Vincent

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Kroz godinu se u Ludbregu održavaju brojne manifistacije, npr. izložba mladih vina – siječanj, sajam cvijeća Flora Centrum Mundi – svibanj, biciklijada – lipanj, Ludbreški vinski maraton – lipanj, Dan jagoda na ludbreškoj tržnici – lipanj, Dani tradicijske kulture – kolovoz, Deset dana Sv.Nedelje – rujan, festival kajkavske komedije Dani Mladena Kešnera – druga polovica studenoga/Many of events, such as the new wines exhibition – January, flower fair Flora Centrum Mundi – May, Ludbreg Wine Marathon – June, The Strawberry Days at the market place – June, Days of the Traditional Culture – August, Sancta Domenica 10 Days – September, Festival of the comedy in kajkavian dialect Mladen Kešner Days – second half of November

_____________________________

■ U Ludbreškim vinogradima u neposrednoj blizini Ludbrega nalazi se mala vinarija Stručić.

Zatvore li se na čas oči i zamisli li se tipični zagorski pejzaž, na pamet padaju zlatne nizine isprekidane vinorodnim brežuljcima. Fine meke linije obojene komadićima šuma ili dugih redova vinograda kojima je uvijek točka na i mala zagorska klet iz koje se širi miris dobrodošlice. Da, tu su utkani i vinogradi i klijet obitelji Stručić. Njihova vinska priča ne počiva na stoljetnoj tradiciji, ali je logični slijed njegovanja truda, rada i ljubavi prema vinogradima. Spajajući staro i novo, članovi obitelji Stručić trude se svoja vina oplemeniti jasnim regijskim identitetom.strucic-kuca

The wine story of the Stručić family is not based on the century long tradition, but on the love and care about the vineyard. In the combination of the traditional and the new approach, the members of the Stručić family is trying to achieve the wines with the clear regional identity.

_____________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Srebrna medalja/Silver medal

GRAŠEVINA 2014

__________________________

ŠAFRAN

Adresa/Address: Vinarija Šafran zajednički obrt za proizvodnju i prodaju vina, Breznica 1D; 42225 Breznički Hum • tel/fax: +385/42 209 834; +385/42 209 835 • www.vinarija-safran.hrVlasnik/Owner: Stjepan Šafran i Josip Tržec • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Šafran; e-mail: info@vinarija-safran.hrKontakt osoba/Contact person: Josip Tržec; e-mail: josip.trzec@vinarija-safran.hr

Vinarija Šafran Winery

Vinarija Šafran Winery

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska, Bregoviti sjeverozapad, regija Zagorje Međimurje, vinogorje Varaždin i Zlatar

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Josip Tržec

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 17 vlastitih/own property

Sorte/Varieties:  graševina, rizling rajnski, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli, traminac mirisavi, muškat žuti, blauburger i portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 100.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 90 %; crno/red:  5 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines:  5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, rajnski rizling, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli – svi suhi/all dry • traminac mirisavi, muškat žuti – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

safran-vino-buteljaDegustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

_____________________________

 ■ Vinogradarstvo i vinarstvo u obitelji Šafran duge je tradicije. Postoje pisani zapisi vlasništva vinograda još iz 18. stoljeća. Danas Vinarija Šafran iz vinograda sađenih između 2003. i 2014. godine proizvodi sortna vina i kupaže uglavnom redovnih berbi, tek mali dio proizvodnje usmjeren je na predikate. Vina su od grožđa uzgojenog u ekološki čistim uvjetima. Čuvaju se i oplemenjuju u modernom podrumu.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Wine Estate Šafran has, according to the documents, more than two centuries tradition in vine-growing. Today the winery is producing the wines from the vineyards planted in the years between 2003. and 2014. Vines are in an ecologically clean zone. The wines are mostly from the regular harvests, the quantity of the Prädikats Weine is very small.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SAUVIGNON 20

__________________________

ŠEMBER

Adresa/Address: Šember PG, Pavlovčani 11 b; 10450 Jastrebarsko •  tel/fax: +385/1 6282 476 • e-mail: zdenko.sember@gmail.comwww.sember.hr

 Vlasnik/Owner: Zdenko Šember • Odgovorna osoba/Responsible person: Zdenko Šember • Kontakt osoba/Contact person: Zdenko Šember, e-mail: zdenkosember@gmail.com

Gospodarstvo Šember: pogled na kusaonicu iz malog parka na ulazu/The Šember Estate: a little park and the tasting facility

Gospodarstvo Šember: pogled na kušaonicu iz malog parka na ulazu/The Šember Estate: a little park and the tasting facility

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica

 Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Zdenko Šember

Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirani/integrated

Hektara/Hectares:  6 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, pinot crni, plavec žuti

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Pavel, Vučjak, Mladina

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 50 %; bijelo/white: 85 %; crno/red; 13 %; amfora-narančasta vina/amphora orange wine: 2 %; pjenušac/sparkling: 50 %;

Zdenko

Zdenko Šember s pjenušcem od vina nastalog polugodišnjom maceracijom u amfori. Šemberi u kategoriji mirnog vina proizvedu oko 85 posto bijeloga, 13 posto crnoga i oko dva posto maceriranog u amfori

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: chardonnay, rajnski rizling, crni pinot – mirna vina, suha, i polusuha /still, wines, dry and some of them off dry • pjenušac Šember bijeli/sparkling Šember white brut, pjenušac Šember rosé/sparkling Šember rosé brut; pjenušac/sparkling Šember Amfora

 Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: nema/none

I s crnim vinom

Šember i s crnim vinom

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Smještaj/Accomodation:  ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

__________________________________

∎ Vino je dugačka obiteljska tradicija u Šemberovih. Zdenko Šember na kormilu imanja naslijedio je oca Stjepana, a kad za to dođe vrijeme vodstvo će najvjerojatnije preuzeti Zdenkov sin Nikola, koji je upravo završio osnovni dio studija na katedri Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo pri zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Kćerka Lucija, aktualna Vinska kraljica Zagrebačke županije, završava studij ekonomije. Klasičnim mirnim bijelim i crvenim vinima Šemberovi su u proizvodnji pridodali i vina od bijelih sorata (rizling rajnski) dugo maceriranih u amfori, i, poslije, po nekoliko godina dozrijevanih u drvenim bačvama. Od takvih, tzv. narančastih vina počeli su, uz klasične pjenušce proizvodnju kojih su eto proširili na čak 50 posto od ukupne proizvedene količine vina, raditi i pjenušce (klasična metoda). U boljm godinama imaju jako dobra crna vina, od pinota crnoga, kojemu plešivički klima i tlo odgovaraju, ali i od – cabernet sauvignona, koji nije tipičan za Plešivicu. Zdenkova mama Ružica i supruga Ivanka odlične su kuharice i specijalistice su za prigotavljanje jela tradicijske, domaće kuhinje.

Zdenko, Nikola i Lucija Šember

Zdenko, Nikola i Lucija Šember

Wine is a long tradition in the Sember Family. Zdenko Šember took over the Estate from his father Stjepan, and most probably the successor of Zdenko is going to be his son Nikola, graduated in oenology at the Zagreb Faculty of Agronomy. Zdenko’s daughter Lucija, actual Wine Queen of the Zagreb County, is now at the end of the study of economy. Šembers are also active in the field of orange wines, producing it out of riesling, with six month maceration in the amphora. Along with the classical sparklings (méthode champénoise) they started making the orange sparkling wine, too. In the best vintage Šembers can offer excellent pinot noir, but also cabernet sauvignon, which is not at all typical for the region. Zdenko’s mother Ružica and wife Ivanka are excellent cooks, specialists for the traditional dishes.

________________________

ŠIMANOVIĆ

Adresa/Address: Obiteljsko gospodarstvo Šimanović, Kostel Pribićki 5; 10454 Krašić • tel/fax: +385/1 6283 185; mobile: +395/99 668 94 93 • wwwhttp://vino-simanovic.freshcreator.com

Vlasnik/Owner:  Stjepan i Željko Šimanović • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Šimanović • Kontakt osoba/Contact person: Željko Šimanović, tel: +385/1 6283 185; mobile: +385/99 668 94 93 • Stjepan Šimanović: +385/98 382 408; e-mail: zeljko.simanovic@zg.t-com.hr

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica, Krašić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Željko Šimanović dipl. ing.

Željko Šimanović

Željko Šimanović u zimskoj berbi, za ledeno vino/in the winter harvest for the ice wine

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 5 vlastitih/own propriety; unajmljenih/leased: 1,5

Sorte/Varieties: kraljevina, graševina, rizling rajnski, sauvignon, traminac, frankovka (Blaufränkisch), pinot crni

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi / Own cru vineyards worth mentioning on the label: Kostel, Rebra

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 35.000 – 40.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé: 3 %: crno/red: 26 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 1 %;

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, frankovka, pinot crni – suho/dry • rajnski rizling, traminac, rosé – polusuho/off dry • graševina ledena berba/ice wine, traminac ledena berba/ice wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne proizvodnje, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made local typical products that can be bought at the estate: med/honey

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites & topla jela/warm dishes by previous order

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: još ne, ali u planu je 6 komfornih dvokrevetnih soba/not yet, but the plan is to open 6 comfort double rooms

Šimanović: podrum, kušaonica, vinoteka/wine cellar, tasting room, oenotheque

Šimanović: podrum, kušaonica, vinoteka/wine cellar, tasting room, oenotheque

simanovic-vinotekasimanovic-vinotekaa

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sestre Šimanović, uključene u promidžbu - Iva, ekonomistica, i Dijana, koja završava Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Osijeku / The Šimanović sisters, active in the promotion of the family Estate. Iva is laureated in economy, and Dijana is going to be laureated soon in vitiviniculture at the Faculty of Agronomy in Osijek

Sestre Šimanović, uključene u promidžbu – Iva, ekonomistica, i Dijana, koja završava Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Osijeku / The Šimanović sisters, active in the promotion of the family Estate. Iva is laureated in economy, and Dijana is going to be laureated soon in vitiviniculture at the Faculty of Agronomy in Osijek

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sport and recreation possibilities: nogomet, planinarenje, trčanje, pješačenje, vožnja biciklom, motokros staza za quad vozila, lov u dogovoru s lovačkim društvom Fazan, ribolov na rijeci Kupčini i potoku Slapnici, berba grožđa, berba kestena/football, mountaineering, walking around, riding a bike, motocross (quad), hunting, fishing at the Kupčina and Slapnica, grape picking, chestnut picking

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historic and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode Žumberak, Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću i rodna kuća kardinala Stepinca, Crkva Majke Božje Dolske, Dvorac Pribić, Sveta Gera (30 km), Dvorac Oršić Slavetić/Nature Wildlife park Žumberak, the Church of the Saint Trinity in Krašić, house of the cardinal Stepinac,, the church of our Lady from Dol, Pribić castle, Oršić Castle in Slavetić, Sveta Gera

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo, Dan blaženog Alojzija Stepinca (veljača), Dani Krašićkog kraja (svibanj), Dani Pribićkog kraja (kolovoz)/St. Vincent Day (January), Stepinac day (February), The Days of Krašić (May), The Pribić days (August), St. Martin’s festivity

________________________________

■ Višestoljetna tradicija proizvodnje grožđa i vina u obitelji Šimanović prenosi se s generacije na generaciju. Gospodarstvo s vinskim podrumom smješteno je u općini Krašić, u malom selu Kostel Pribićki, na južnim padinama prigorskog dijela plešivičko-žumberačkog gorja. Južne padine, idealna nadmorska visina vinograda od 200 do 300 m, te umješnost vinogradara i vinara garancija su kvalitete vina, koja je potvrđena osvajanjem najviših priznanja i šampionskih odličja s brojnih renomiranih ocjenjivanja. Unutar palete vina Šimanovići se posebno diče s frankovkom. Ponos obitelji je, po mišljenju mnogih, jedan od najljepših i najvećih vinskih podruma podregije Plešivica, s vinotekom i kušaonicom, te povezan podrumskim tunelom – do izlaza u vinograd. U planu i donekle već i u tijeku su stalna ulaganja u modernizaciju tehnologije. S berbom 2016. kreće i proizvodnja pjenušaca.

The Šimanović Family is in wine business since several centuries. The Estate is located in a small village Kostel Pribićki, close to Krašić. Vineyards are on the southern slopes of the Plešivica and Žumberak hills, at the altitudes between 200 to 300 m. The Family is particularly proud of it’s Blaufränkisch wine, and of it’s wine cellar, allegedly one of the most beautifull in the sub-region of Plešivica. In the frame of the complex there are also the tasting room and the oenotheque. Curiosity: the cellar is connected through a tunnel with the vineyard!

_______________________

ŠTAMPAR

Adresa/Address: Vinogradarstvo i podrumarstvo Štampar, Sveti Urban 2, Štrigova •  tel/fax: +385/40 830 184 • e-mail: stampar@vinarija–stampar.hrwww.vinarija–stampar.hrVlasnik/Owner: obitelj Štampar/Štampar family • Odgovorna osoba/Responsible person: Bojan Štampar • Kontakt osoba/Contact person: David Štampar,  e-mail: stampar@vinarija–stampar.hr

Obitelj Štampar

Otac Bojan Štampar (desno) i sin David (lijevo)/Father Bojan Štampar (right) and his son David (left)

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: David Štampar

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 7 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 3

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), pinot sivi (Pinot gris), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), chardonnay, rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli, muškat žuti (muscat yellow), cabernet sauvignon, gamay

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 70.000 lit ⦁ mirno/still: 98 %; bijelo/white: 93 %; crno/red: 7 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines: 2 %; pjenušac/sparkling: 2 %

David Štampar

David Štampar

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, pinot sivi, chardonnay svježi/fresh • chardonnay sur lie, rajnski rizling, sauvignon muškat žuti, rosé (cabernet sauvignon), cuvée Sv.Urban (cabernet sauvignon & gamay) – suho/dry • pušipel kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino, slatko/Late harvest, Auslese, TBA, Ice Wine – slatko/sweet • graševina kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino/Late harvest, Auslese, TBA, Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Radno vrijeme/Opening hours: svakodnevno, po najavi/every da, upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Crkva Sv. Jeronima – Štrigova; Vidikovac Robadje s pogledom od 360 stupnjeva i na nekoliko zemalja/St. Jeronim’s Church – Štrigova; viewpoint Robadje with the view around of 360 degrees and on several countries

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Urbanovo – Sv.Urban, Štrigova, svibanj/St. Urban’ Day, Štrigova, end of May

____________________________

■ Vinarija Štampar: Kad su u petak popodne, davnog 27. lipnja 1913. godine majstor Ištvan Grabar i vinar Andraš Novak podigli čaše u čast završene freske nad ulazom u podrum – nazdravili su vinskoj viziji koja u Svetom Urbanu i danas, stoljeće poslije, živo kuca. Obična, priprosta i kratkovijeka vina Novakovih poprimaju naglašeniji pečat osobnosti tek sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća kad u posjed imanja i svih vinograda dolazi prva generacija obitelji Štampar. Od toga vremena strast i predanost lozi postaju prva i bezuvjetna moneta svim naraštajima obitelji. Velika vina Štampar počinju život u vinogradu. Nekad na 3000 trsova jedne sorte, u starohrvatskoj hrastovoj preši iz 1927. godine i jedva nekoliko trošnih bačava u malom podrumu, a danas u stalnom traganju za savršenstvom spoja tradicije, znanja i inovacija, Štampari izbirljivom i zahtjevnom tržištu nude iznimno kvalitetna i nagrađivana vina od desetak reprezentativnih sorti vinogorja Međimurje.stampar-podrum

The Štampar Winery: the tradition is a very long one. The wines with some real character were born in the middle of the 20th century, with the fifth generations of Štampars. The beginning of the greater Štampar wines is, of course, in the vineyard. Today one can speak about the fine combination of the tradition, knowledge and the innovation. Štampars offer to the exigent consumers fine quality awarded wines of ten varieties present in the Međimurje winegrowing area.

_______________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015:

Srebrna medalja/Silver medal

SVETI URBAN 2012

_______________________

TOMAC

Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo obitelji Tomac; Donja Reka 5; 10450 Jastrebarsko • tel. fax: +385/1 6282 617 • www.tomac.hr

Zvonimir Tomac

Zvonimir Tomac

Vlasnik/Owner: Zvonimir Tomac • Odgovorna osoba/Responsible person: Zvonimir Tomac • Kontakt osoba/Contact person: Tomislav Tomac; e-mail: tomac@tomac.hr

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Tomislav Tomac

Pristup proizvodnji/Approach to the production: tradicionalan, u smjeru organskoga/traditional, in the organic direction

Hektar/Hectares: 7 vlastito/own property

Sorte/Varieties: chardonnay, sauvignon, rizling rajnski, plavec žuti, veltlinac crveni, graševina, traminac, pinot crni

 

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Šipkovica, Bresnica

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.000-50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 30 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé & crno/red: 20 %; vina nastala dugom maceracijom u amfori/wines of white grapes long macerated in amphora: 10 %; pjenušac/sparkling: 70 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: mirna vina/still wines – sauvignon, crni pinot – suho/dry ⦁ rajnski rizling – suho /dry ⦁ pjenušci/sparklings: Diplomat extra brut; Amphora brut nature

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: ne/no

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes – samo po najavi/only upon appointment

Tomislav Tomac sa suprugom Martinom/Tomislav Tomac with the wife Martina

Tomislav Tomac sa suprugom Martinom/Tomislav Tomac with the wife Martina

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 10

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

__________________________

TRDENIĆ

Adresa/Address: Vinarija Trdenić d.o.o, Trnovka 28; 44317 Popovača • tel/fax:+385/98 216 870 • e-mail: vinarija@vinarija-trdenic.hrwww.vinarija-trdenic.hrVlasnik/Owner: Tomislav Trdenić • Odgovorna osoba/Responsible person: Tomislav Trdenić • Kontakt osoba/Contact person: Tomislav Trdenić, mobile: +385/98 216 870trdenic

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Moslavina

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Krešimir Trdenić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 16,  vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), škrlet, pinot bijeli (Pinot blanc), pinot sivi (Pinot gris), rajnski rizling (Riesling), traminac, portugizac (Portugieser), cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.500 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 33.500 lit; crno/red: 7000 lit

Vina kao robne marke, po etiketama/Wines by labels: graševina, škrlet, Škrlet private collection, pinot bijeli, pinot sivi, Pinot sivi private collection, Rajnski rizling private collection, Cuvée private collection, cabernet sauvignon, portugizac – suho /dry • Traminac private collection, polusuho/off dry

trdenic-podrumMogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 60

Radno vrijeme /Opening hours: ponedjeljak–subota/Monday-Saturday, 07-15h

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode Lonjsko polje/Wildlife Park Lonjsko polje

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo – siječanj/St. Vincent’s day (January)

_____________________________

■ Moslavina je poznati vinogradarski kraj, a vinograde su na ovom području sadili Tračani, Iliri i Kelti. Rimsko doba, kad se Moslavina jače naseljava, obilježava novi val sadnje loze, posebno za cara Claudija, pa se i danas vjeruje da naziv Moslavina dolazi od rimskoga Mons Claudius. Vina ovoga kraja poznata su u Beču i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća. Razvoj suvremenog vinogradarstva obilježila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u Voloderu 1913. Vinarstvo Moslavine danas se temelji na privatnoj inicijativi mnoštva malih i nekoliko većih vinara. Moslavina je domovina sorata moslavac i škrlet. Od ostalih sorti tu su prisutni pinot bijeli, graševina i od crnih frankovka. Vinska cesta između Popovače i Kutine nudi u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina a moguće je uživati u i zakusci od domaćih specijaliteta.

Hilly Moslavina is a vine-growing zone since the Thracians, Illyrians and Celts. Renaissance in vine-growing and the wine production has arrived in the roman times, especially during the period of the Emperor Claudius. It is said that the name Moslavina comes from the latin Mons Claudius. In the 19th century the wines of this part of Croatia were known not only in Zagreb but also in Vienna. The development of the modern wine production started 1913. with the birth of the cooperative in Voloder, Today in Moslavina there are some relatively big and several small producers.

Moslavina is the homeland of the grape varieties moslavac (furmint) and škrlet. Other on a bit larger scale present varieties are Pinot blanc, Graševina, and of reds Blaufränkisch. On the Moslavina Wine Road, from Popovača to Kutina, one can enjoy the local wines and different food specialties in many wine cellars.trdenic-trsje

■ Suvremena Vinarija Trdenić nastala je prije petnaestak godina kao nastavak tradicije stare više od jednog stoljeća u vinogradarstvu i vinarstvu. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji od najstarijeg do najmlađeg člana uključeni su u procese rada.

Prvi koraci vinarije započeli su obradom oko pola hektara vinograda sa 1500 čokota, koji je donio do 2000 litara vin. Danas imanje obuhvaća 16 hektara vinograda, sa preko 85.000 trsova vinove loze. Podrum je kapaciteta 100.000 litara.

Vinarija Trdenić prihvatom gostiju pridonosi i razvoju lokalnog turizma u sklopu vinske ceste Moslavine. Uz vino u ponudi su jela s roštilja, kotlovina, janjetina ili odojak s ražnja, šaran na procjep, fiš paprikaš, lovački gulaš i dr.

Modern Trdenić Winery was born some 15 years ago. All members of the family are involved in the wine business. The start was half of a hectare vineyard, with only 1500 vines, and 2000 litres of wine. Today the estate has 16 hectares covered with some 85.000 vines. Wine cellar capacity is around 100.000 litres. The Trdenić Winery is very active on the Moslavina Wine Road. Along with the wine, it can offer also local food – meat from grill, fish-paprikaš (stew), goulash…

____________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Srebrna medalja/Silver medal

PINOT SIVI 2014

__________________________

VUGLEC-BREG

vuglec-logoAdresa/Address: Vuglec breg d.o.o. Donje vino 1 c; 49217 Krapinske Toplice • tel/fax: +385/49 345 015; +385 49 345 032 • www.vuglec-breg.hrVlasnik/Owner: Vuglec breg d.o.o. • Odgovorna osoba/Responsible person: Mario Vuglec • Kontakt osoba/Contact person: Boris Vuglec, e-mail: boris@vuglec-breg.hr

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Jasminka Šaško

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Boris Vuglec i enologinja/oenologist Jasminka Šaško

Boris Vuglec i enologinja/oenologist Jasminka Šaško

Hektara/Hectares: 4, vlastito /own propriety

Sorte/Varieties: chardonnay, rizling rajnski, graševina, sauvignon, muškat žuti, pinot crni, frankovka, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 35.000 lit • mirno/still: 75 %; bijelo/white: 70 %; crno/red: 30%; pjenušac/sparkling: 25%;

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: chardonnay, rajnski rizling, graševina, sauvignon, crni pinot, cabernet sauvignon – sve suho/all dry • žuti muškat – poluslatko/semi sweet • Vuglec – extra brut • Baronial, Rozalia, crveni pjenušac/sparkling red – brut • Jasminka – demi sec

vuglec-podrum-kusanjeMogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 40

Smještaj/Accommodation: da/yes – na posjedu/at the estate

Radno vrijeme/Opening hours:  svakodnevno/every day, 7-22 h

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se sve kartice/all credit cards are accepted)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnje, nogomet, tenis, brdski bicikli/walking around, football, tennis, mountain bikes

Vinograd Vuglec-breg vineyard

Vinograd Vuglec-breg vineyard

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundingsMuzej krapinskih neandertalaca, rodna kuća i memorijalni muzej Ljudevita Gaja – Krapina; kasno-barokni dvorac Sveti Križ Začretje iz 17. st.; rodna kuća prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana – Veliko Trgovišće; Dvorac Veliki Tabor iz 16. st – Desinić.; Muzej Staro selo, rodna kuća Josipa Broza Tita – Kumrovec; Muzej seljačkih buna u dvorcu Oršić, izgrađenom 1756 g. – Gornja Stubica; Dvorac Trakošćan; hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke – Marija Bistrica; bazeni s termalnom vodom Aquae Vivae – Krapinske Toplice; Terme Tuhelj – Tuheljske Toplice; Terme Jezerčica – Donja Stubica/Museum of the Neanderthal Man; Ljudevit Gaj Museum – Krapina; late barroque castle Sveti Križ Začretje; birth house of the first croatian president Franjo Tuđman – Veliko Trgovišće; Veliki Tabor Castle from the 16th century – Desinić; Staro selo Museum, and the birth house of Josip Broz Tito – Kumrovec; Castle Oršić from 1756 – Gornja Stubica; The Trakošćan Castle; pilgrimage town Marija Bistrica dedicated to the Holy Mary; pools with the thermal water Aquae Vivae – Krapinske Toplice; Terme Tuhelj – Tuheljske Toplice; Terme Jezerčica – Donja Stubica

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Štruklijada, Badl Fest, Noć muzeja/Štrukli-festival, BadlFest, Museum Night

_____________________________

■ Među prelijepim zelenim bregima smjestilo se turističko selo Vuglec Breg koje nudi smještaj u pet autohtonih zagorskih hiža sa 34 kreveta, gastronomski doživljaj u restoranu gdje se pripremaju specijaliteti iz krušne peći bake Roze – poput zagorske purice, race, guske, štrukli, te raznih vrsta domaćeg kruha …

Uživajte i u degustaciji vrhunskih pjenušaca i vina od crvenih i bijelih sorti. Za ljubitelje okrepljujućih šetnji po svježem zraku tu je bezbroj staza i šetnica u predivnom okruženju vinograda, voćnjaka, šuma i pašnjaka s nezaboravnim pogledima na zeleno Zagorje. Na Vuglec Bregu nude se i razni sadržaji za sport, rekreaciju i zabavu; dva su sportska terena s umjetnom travom i rasvjetom namijenjena za tenis, mali nogomet, badminton, odbojku, tu je i poligon za team-building aktivnosti. Postoji i malo uređeno dječje igralište sa ljuljačkama i toboganima. Pony konji razveselit će najmlađe goste.vuglec-podrum

The tourist village Vuglec-breg is located between beautiful green hills, vineyards, chapels, and other monuments, thermal spas. The accommodation is offered in five traditional regional houses with 34 beds. Great gastronomic experience in the restaurant, where different traditional regional dishes are prepared, such as turkey, duck, goose, strudel. On the list also various types of homemade bread.
Vuglec-breg as producer serves still and sparkling wines from white and red grape varieties.

For fans of walking, there are many paths and trails close to the vineyards, orchards, and through forest., Stunning views of the green region of Zagorje. At the Vuglec-breg, there are various facilities for sports, recreation and entertainment; Mountain bikes to rent, two sports grounds for tennis, football, badminton, volleyball, serving as a place for team building activities, too. Small playground with swings and slides, as well as pony-horses will delight the youngest guests.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Šampion u grupi pjenušaca i Zlatna medalja/Champion in the sparkling wines group & Gold medal

VUGLEC 2013 extra brut

__________________________

nastavlja se / to be continued

 

 

 

 

 

Vino i turizam-Wine & Tourisme/HRVATSKA NA DLANU – 2016-2017 – CROATIA AT a GLANCE

Vina Croatia logo

Croatia WineŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NEPOSREDNO PRIJE FESTIVALA VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM 2015 ODRŽANO JE, u ORGANIZACIJI UDRUGE VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, PRVO NACIONALNO OCJENJIVANJE VINA LIJEPE NAŠE, SLIJED KOJEMU JE TREBAO BITI KATALOG-VINSKI i SVOJEVRSNI TURISTIČKI VODIČ, u IZDANJU HGK. KAKO TAJ VODIČ NIJE u PREDVIĐENOME TERMINU UGLEDAO SVJETLO DANA, s PRIPREMLJENIM i u MEĐUVREMENU AŽURIRANIM MATERIJALIMA JA KAO AUTOR IZLAZIM NA OVAJ NAČIN, DA BI IPAK NEKU KORIST IMALI VINARI i ZAINTERESIRANI SUVREMENI NOMADI u TURISTIČKOJ SEZONI 2017.

Točno, ne još jedno međunarodno ocjenjivanje vina u nizu pa locirano, eto, u Hrvatskoj, nego prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskoga vina, ali ipak s – internacionalnom dimenzijom! Održano je u Zagrebu u hotelu Esplanade krajem 2015. Trebalo se nastaviti, ali u 2016. –nije!

S obzirom na način na koji je bio zamišljen, taj je projekt, u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i HGK, uz to što bi vinoljupcima poslužio kao dobar pokazatelj aktualnog trenutka hrvatske plemenite kapljice, mogao biti vrlo učinkovit u smislu promidžbe ali i bržeg boljeg brendiranja kapljice Lijepe naše na internacionalnoj pozornici.

Hrvatska kao tradicijski vinogradarska, vinarska, vinska te turistička zemlja svoju veliku gospodarsku šansu vidi (i) u enogastronomiji, upravo i u tijesnoj sprezi vina i turizma, kombinaciji za koju se, otkako je vino u modernome društvu postalo kultno i pravi turistički magnet, može reći ne samo da je dobitna nego i da je idealna. U turizmu smo se dosta dobro brendirali na međunarodnoj sceni, ali s vinom – iako je posljednjih godina ono kakvoćom bitno napredovalo – zasad još nismo u dovoljnoj mjeri to učinili. Možda dobrim dijelom i stoga što se nije vodilo dovoljno računa i o tome da se barem jednom godišnje – kako to čine afirmirane vinske zemlje – na vlastitome pragu organizira snažna prezentacija Vina Croatia za domaće i vanjske medije javnog informiranja i za vinske trgovce, naime dojmovi izravno s terena gdje se vina proizvode kompletniji su i upečatljiviji od onih s kušanja na klasičnoj prezentaciji odnosno masterclassu u nekoj dvorani tisućama kilometara udaljenoj od izvorišta. U nastojanjima na širenju dobrog glasa hrvatske plemenite kapljice moglo je odlično pridonijeti eto baš i ovo nacionalno strukovno vrednovanje Vina Croatia s međunarodnim karakterom, pogotovu i stoga što se na njega dovezivao festival Zagreb Vino.com kao kompletno ogledalo hrvatske vinske produkcije, i stoga što je bilo predviđeno izdavanje kataloga kao svojevrsnog vinskog i na određeni način i turističkog vodiča.

Prethodno spomenuti pojmovi međunarodni karakter i internacionalna dimenzija znače da su u kušanje, uz naše ocjenjivače, uključeni bili većinom (dvije trećine) inozemni eksperti degustatori – renomirani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari, koji su i članovi ocjenjivačkih sudova na raznim, i najpoznatijim i najcjenjenijim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu.

Ovakva internacionalizacija s višestrukom je prednošću: njome se od relevantnih stranaca dobiva vrijedna informacija o tome kako bi svijet mogao disati na hrvatsko vino, zatim, relevantni vanjski profesionalni krugovi, koncentrirani na vino odavde, upoznaju se s našim prozvodima na mjestu njihova nastanka, što je bitno jer ako su dojmovi jači onda su i veće šanse da se iz tih strukovnih krugova vani prema tržištima širi kompleksna i – jer riječ je u kontekstu hrvatskoga vina o neutralnim osobama – osobito uvjerljiva priča o našoj kapljici i eno-gastronomiji. Zato se pri izboru inozemnih ocjenjivača dosta pazilo da se na početku pozovu prvenstveno oni iz zemalja za koje se ovdje smatra da su za nas najzanimljivje kao vinska ali i turistička tržišta.

Zatim, vezano uz strance kao kušače izbjegavani su u startu mogući prigovori o sukobu interesa kod degustatora. Stranci, naime, barem zasad još, nisu – osim nekoliko iznimaka, na koje se, dakako, nije računalo s ovim pozivom – involvirani u suradnju s hrvatskim vinarima u segmentu enologije, marketinga, trgovine. Naravno, i pri odabiru hrvatskih kušača vodila se briga da ne budu u bilo kakvoj poslovnoj vezi s vinarima a koja bi se mogla protumačiti kao sukob interesa.

Kao bitan promotivni dio projekta smatrano je eto baš i ono što je imalo slijediti ocjenjivanju te službenoj podjeli odličja održanoj u sklopu festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 u zagrebačkom hotelu Esplanade: knjiga praktičnog formata i uveza koja na jednom mjestu objedinjuje značajne podatke o vinskoj Hrvatskoj – daje svojevrsnu osobnu kartu Vina Croatia, te nudi prezentaciju proizvođačkih kuća prijavljenih za ovo ocjenjivanje. Knjiga koncipirana kao vrijedan putokaz zainteresiranima za hrvatsko vino a i za razne tipične lokalne delikatese kao i za teritorij gdje se sve te delicije rađaju. Izložena oku javnosti trebala se naći najkasnije uoči početka turističke sezone, na raznim uz vino i turizam vezanim punktovima u Hrvatskoj, ali i da prati nastupe Lijepe naše na sajmovima vina, turizma…

DEGUSTACIJA i VREDNOVANJE / TASTING & EVALUATION

Na ocjenjivanju Vina Croatia 2015. u luksuznom zagrebačkom hotelu Esplanade * * * * *  radila su tri žirija sa po pet članova. Svaki žiri bio je sastavljen od po troje degustatora iz inozemstva i po dvoje degustatora iz Hrvatske. U strukovnome smislu, pak, struktura je bila sljedeća: u svakome žiriju uglavnom po troje specijaliziranih vinskih novinara, obvezno barem jednan enolog, te po jedan sommelijer ili vinski  trgovac…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOcjenjivanje se odvijalo po međunarodno usvojenom sustavu s tablicom do 100 bodova.

U svakoj kategoriji – bijelo suho vino od nearomatičnih sorata, vino od aromatičnih sorata, crno vino, desertno i predikatno vino, te pjenušci – između po nekoliko najbolje ocijenjenih uzoraka birali su se, naknadno, u doigravanju, šampioni. Radi bolje promidžbe hrvatskoga vina bilo bi međutim dobro i proglašavati prvake po grupama unutar važnijih hrvatskih autohtonih kultivara, i taj se marketinški propust mogao ispraviti odmah na ocjenjivanju koje je trebalo slijediti u 2016…

Najbolje ocijenjene uzorke ponuđene na ocjenu na doigravanju odnosno u izabiranju šampiona kušali su svi članovi svih triju komisija.

LEGENDA/LEGEND:  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja / Great gold medal – 92 – 100 bodova / points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with character, elegant, classic great wine.

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 86 – 91,99 bodova / points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal – 82 – 85,99 = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

________________________________

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Žiri br / Jury No. 3, s predsjednikom /with president prof. Marinom Berovičem s Ljubljanskog sveučilišta, a u sastavu Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisz 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri br / Jury No. 3, predsjednik /president prof. Marin Berovič s Ljubljanskog sveučilišta. Sastav Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisu 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, te Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri br. / Jury No 1, s predsjednikom woth president prof. dr. Edijem Maletićem, pročelnikom Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, zatim s Paulom Robertom Blomom, vinskim trgovcem i vinskim edukatorom iz Nizozemske, pa dopredsjednikom Međunarodne unije enologa Iztokom Klenarom iz Slovenije, Zoltanom Györffyjem, glavnim urednikom vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja - enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Žiri br. / Jury No 1, predsjednik/president prof. dr. Edi Maletić, pročelnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.  Paul Robert Blom, vinski trgovac i vinski edukator iz Nizozemske, dopredsjednik Međunarodne unije enologa Iztok Klenar iz Slovenije, Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, Željko Suhadolnik, glavni urednik časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja – enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

  • Šampioni/The Champions 2015.

Kao prvaci na ovom prvom ocjenjivanju vina ostaju zabilježeni sljedeći proizvođači, po kategorijama/As champions on this first croatian national wine competition remembered will be the following producers, by the categories:

  • Bijela suha mirna vina nearomatičnih sorata/White still dry wines from non-aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Graševina vrhunska 2014

  • Vina od aromatičnih sorata/Wines from the aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Traminac vrhunski 2014

  • Desertna i predikatna vina/Sweet dessert and Prädikat wines:

Kutjevo d.d. – Traminac ledena berba (ice wine) 2014; Stjepan Đurinski – Traminac ledeno vino (ice wine) 2012

  • Crna vina/Red wines:

Crvik d.o.o. – Pomet 2011

  • Pjenušci/Sparklings:

Vuglec-breg – Vuglec 2013 brut

MALA ZEMLJA ZA VELIKA VINA/SMALL COUNTRY FOR THE BIG WINES

Hrvatska ima ravnicu, more i gorje, sunce i – Bakhov nektar!

Nevelika na zemljopisnoj karti, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju s vrlo različitim krajobraznim, pedološkim, klimatskim i mikroklimatskim svojstvima, u stanju je ponuditi široku lepezu vrhunskih vina u različitim stilovima, prikladnih za najrazličitije prigode i uz najrazličitija jela, od onih za ne suviše zahtjevne ukuse i za nepretenciozne prilike, pa sve do onih i za najizbirljivije potrošače.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Plešivica – amfiteatar/amphitheather

Malo se koja država kao Hrvatska može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime, tla i drugih činitelja što bitno utječu na uzgoj vinove loze i na plemenitu kapljicu. Ta se raznolikost ogleda u raskošnom mozaiku vina – od domaćih kultivara do najpoznatijih internacionalnih sorata, od jednostavnijih do vrlo kompleksnih, od bijelih preko ružičastih do crnih pa i tzv. narančastih, od mirnih do pjenušavih, od svježih, kiselkastih manje aromatičnih do aromatičnih, od vina redovne berbe do vina kasnijih termina trganja, od suhih i polusuhih do poluslatkih i slatkih visokopredikatnih bijelih (botritiziranih sirupastih vina iz odgođenih berbi) sjevernog tipa i do slatkih desertnih od prosušivana grožđa s juga, od laganijih do punih i bijelih i crnih s fino iskazanim voćnim aromama izmiješanima – ovisno o terminu berbe i načinu i dužini dozrijevanja – sa začinima, do jakih i punih i vrlo snažnoga tijela ali i elegantnih posebice crnih s juga…

U svijetu, po jednoj od klasifikacija, postoji pet vinogradarskih zona, a određene su po zbiru sunčanih sati i temperatura u toku vegetacijske sezone. Hrvatska posjeduje svih pet tih zona – prva je na sjeverozapadu zemlje, a peta, najosunčanija, južno je od Splita. Dopire do Konavala te uključuje i pripadajuće dalmatinske otoke. Zgodno je ovdje reći da prva svjetska vinogradarsko-vinarska nacija Francuska – nema tu petu zonu…

Zasad se u Hrvatskoj uglavnom teži svježijim i laganijim vinima koja se piju mlada, u prvoj godini od berbe. To vrijedi ponajviše za bijelo vino te za rosé, koji do nedavno i nije bio toliko tražen ali koji hitro stječe popularnost tako da je unatrag par godina u Zagrebu i njemu u čast utemeljen zaseban festival – Pink Day – s terminom održavanja u ožujku. Sa mlađim bijelim i ružičastim vinom igra se dosta na kartu osvježenja u sve toplijem proljetnom razdoblju i u tijeku ljeta koje sada, u svjetlu globalnog zatopljenja, zna biti i vrlo vrlo vruće. U posljednje vrijeme sve popularniji postaju i pjenušci, kako oni jednostavniji i osvježavajući, ljetni, tako i oni kompleksniji.

Crno vino, osim portugisca koji je hrvatska inačica beaujolais nouveaua odnosno primeura, rjeđe se troši kao mlado, njemu se ostavi ipak barem jedna puna godina dana za dozrijevanje.

Hvar

Hvar – južne padine/southern slopes Ivan Dolac

Otkako su se, također recentno, širom otvorile granice i otkako su kormilo u proizvođačkim kućama preuzeli mladi – koji se, za razliku od velike većine njihovih roditelja, odlično snalaze sa stranim jezicima te koji rado odlaze u druge sredine i na međunarodne sajmove i festivale vina pa i u posjete vanjskim vinarijama gdje se dosta toga može vidjeti i naučiti kako što se tiče proizvodnje i načina uživanja u enogastronomiji tako i glede marketinga i plasmana – postupno su se povećavali kriteriji, i ambiciozniji proizvođači upustili su se i u kreacije vrlo ozbiljnih i bijelih i crnih vina što traže dugo dozrijevanje u drvu, pa i u produkciju višeslojnih pjenušaca, ali i u dugačke maceracije bijelih sorata u amfori (u pjenušcima i narančastim vinima prednjači Plešivica kod Zagreba!), naime osjetilo se da je hrvatsko tržište kako s aspekta domaćeg potrošača tako i s aspekta stranih turista postalo kritičnije i da ipak može i apsorbirati i stanovitu količinu posebnih i (vrlo) skupih uradaka. Za bolja i skuplja vina izlaz postoji i u inozemstvu, naime ulaskom Hrvatske u EU nestale su razne administrativne barijere za plasman vani.

Stigao je trenutak da hrvatska vinska branša, dobrom organizacijom i akcijama na popularizaciji ne tek neke sorte i vina općenito nego upravo raznih vinogorja s njihovim specifičnostima, na međunarodnoj pozornici stvori pravi image vinske i vinsko-turističke Hrvatske.

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & WINE

HRVATSKA – zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

CROATIA – location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri i Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

  • Povijest/History

Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga, angažiraju se i ugledni enolozi kao vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i velika zvijezda globalne vinske scene Michel Rolland.

Kutjevo

Kutjevo – stari podrum koji su 1232. osnovali cisterciti/old cellar founded in 1232. by the cistercian monks

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, have been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Marino Markežić Kabola i Natale Favretto

Marino Markežić Kabola & Natale Favretto pored amfora ukopanih u zemlju/by the amphoras dug into the ground

Enolog Tomislav Tomac

Enolog Tomislav Tomac & amfora

Uz klasična mirna bijela, ružičasta i crna vina te pjenušce, kao i desertna slatka vina, u Hrvatskoj se proizvode i visokokvalitetna tzv. narančasta vina, s dugim maceracijama bijelih sorata u amforama i s nekolikogodišnjim dozrijevanjem kapljice u velikim hrastovim bačvama. Istarski proizvođač Marino Markežić Kabola je u Hrvatskoj na tržište krenuo s vinom iz amfore.  Obitelj Tomac s Plešivice, koja se maceriranjem bavi jednako dugo kao i Kabola, vjerojatno je prva u svijetu (i za tržište!) proizvela i pjenušac od baznog vina iz kategorije narančastoga.

Along with the classical still white, rosé and red wines, sparkling wines, as well as the sweet dessert wines, in Croatia are also produced, with the long macerations of the white grapes and, after, with the several years maturation of the wine in large (oak) wooden cascs, the orange wines. The istrian producer Marino Markežić Kabola was the first to introduce on the croatian market the croatian-made orange wine (Malvasia istriana). The Tomac Family from Plešivica was probably the first producer in the world to produce, and release onto the  market, the sparkling wine (classical method) from the orange wine as the basis for the pearls.

Amfora moze lijepo poslužiti i kao ukras/

Amfora može lijepo poslužiti i kao ukras/Amphora can also serve well as a decoration

  • Klasifikacija/Classification

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna Hrvataska (unutrašnjost, sjeverni dio) / Continental Croatia (internal, northern part of the country) & Primorska Hrvatska / littoral Croatia, coastal part at the sea side, and hinterland

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti hrvatski sjeverozapad / Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija / Dalmatia

Vinorodnih oblasti / Vinegrowing territories: 12.

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku / Internal continental part, from the west to the east – Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / Littoral part, from the north-west to the south-east – Hrvatska Istra i Kvarner / Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

  • Površina / Surface

Vinogradi, ukupna površina / Vineyards, in total: cca 20.742 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska / Northern, interior part: 52,7 % (ukupno/ total: 10.552 ha • na istoku / on the east: 6482,5 ha; na zapadu / on the west: 4069,5 ha)

Primorski dio / Littoral part: 47,3 % (10,190 ha)

Broj registriranih parcela vinograda / Number of the registered vineyard’s parcels, total: 83.570 

Najveće površine vinograda po županijama / The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra / Croatian Istria = 3108 ha; 2. Dubrovnik-Neretva = 2462 ha; 3. Osijek-Baranja = 2445,6 ha; 4. Split-Dalmacija = 1908,5 ha; 5. Vukovar-Srijem = 1699 ha; 6. Požega-Slavonija = 1424 ha

Struktura vinogradarskih imanja u posjedu do 1 ha / Structure vineyards – in possesion till 1 ha = 83 % proizvođača/ producers.

 Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj / Wine producers in total in Croatia: cca 40.000 (obiteljska poljoprivredna gospodarstva/family farms; obrt/trade; trgovačka društva/bigger companies; zadruge u poljoprivredi/cooperatives in the agriculture)

  • Sorte/Varieties 
Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Kultivara koji se mogu naći, ukupno / Grape varieties in total: cca 200.

Navedeni kao priznati na službenoj listi / Mentioned on the official list, as approved: 198 • Autohtonih / Indigenous: 60.

 Glavne domaće sorte / Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina) / WELSH RIESLING – 4.699,6 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA / MALVASIA ISTRIANA – 1.736,3 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.716,63 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 8.152 ha.

Slijede / following are: merlot, rizling rajnski (riesling), chardonnay, plavina, cabernet sauvignon, frankovka (franconia, Blaufränkisch, Lemberger), babić (babich), rukatac (rukatatz) or maraština (marashtina), kraljevina / Königstraube, pošip (poship), sauvignon bijeli, trbljan, traminac, kujundžuša (kuiundzusha), trebbiano toscano, ugni blanc, teran, pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, syrah, moslavac (furmint), vranac,  silvanac zeleni, refošk, zweigelt, crljenak/zinfandel/primitivo, škrlet (shkrlet), bogdanuša (bogdanusha), vugava, grk

Crljenak

Crljenak-Tribidrag-Primitivo-Zinfandel & stara krapinska belina velika-Gouais blanc-Heunisch Weiss

   U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, gouais blanc. Taj se kultivar, uz pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog chardonnaya. Postoji indicija da je krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. moslavcem i frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta, gdje je postao famozan zbog roditeljstva chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle-european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before getting the chance to gain the glory of becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / The first croate internationally registered wine: Dingač (13.05.1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

Zaštićeno / Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / Total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik): 1015 ha • od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE/MARKET

Godišnja proizvodnja grožđa (procjena)/Annual grapes production (estimation): cca 99.000.000 kg.

Proizvodnja vina/Wine production: cca 646.129 hl

Bijelo/white: 482.225 hl • Obojeno/coloured: 163.904 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj iz 2015. po županijama/The largest wine production 2015 is in the following counties:  Osijek-Baranja = 123.515 hl; Istra = 116.692 hl; Vukovar-Srijem = 85.422 hl; Požega-Slavonija = 66.582 hl

Registrirani promet hrvatskim vinom u Hrvatskoj u 2015/Croatian wines officially registered on the Croatian market in the 2015: 488.878 hl

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj/Value of the croatian wine production in the value of the total agricultural production: 7,3 %

  • Export-Import 2015

Uvoz vina/Importation of the wine: 290.109 hl, u vrijednosti/in the value of: 29.000.000 €

Izvoz/Exportation: 49.398 hl, u vrijednosti/in the value of: 12.400.000 €

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 24,5 lit

NEKI TRŽIŠNO ZNAČAJNIJI PROIZVOĐAČI/SOME of THE SIGNIFICANT PRODUCERS

Agrolaguna, Arman Franc,  Arman Marijan, Badel 1862, Bastijana Tomić, Belje, Benvenuti,Bibich, Bire, Bodren, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Buhač, Bura-Mrgudić, Capo, Cattunar, Cebalo, Clai, Cmrečnjak, Coronica, Crvik, Degrassi, Enjingi, Erdutski vinogradi, Feravino, Galić, Grabovac, Gracin, Grgić, Iločki podrumi, Jakobović – Jakob, Jakopić, Kabola, Kalazić, Katunar, Kiridžija, Korak,  Korta Katarina, Kos, Kozlović, Krajančić, Krauthaker, Kutjevo d.d., Lipanović, Markota, Matošević, Matuško, Medea, Meneghetti, Đakovačka vina, Miličić, Misal pjenušci Peršurić, Pavlomir, Petrač, Pilato, PP Orahovica, Poljopromet d.o.o, PZ Pošip, PZ Vrbnik, Radovan, Rizman, Saints  Hills, Skaramuča, Stina-JakoVino, Šember, Tomac, Tomaz, Vino Hvar Carić, Volarević, Vuglec-breg, Zlatan otok (Plenković), Zigante…

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia:

Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world:

Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD/USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland/New Zealand) • Matetic (Čile/Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro, Tarapaca, Altaïr, Tabali (Čile/Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika/South Africa).

____________________________

Izvori / sources: Državni zavod za statistiku/Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju/Ministry of agriculture, fishery and rural developmenT, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine; Hrvatska gospodarska komora/Croatian Chamber of Commerce;  OIV • Zagreb, 2016

_____________________________

(nastavlja se / to be continued)