SUHI u CASI – 12.2023

                              _____12.2023 ____

SVAKO DOBRO SVIMA / ALL THE BEST TO EVERYONE!

______________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ 16 Zagreb Vino.com: UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023. ⦁Suncokret hrvatskog turizma: BOŠKINAC i KUKURIN ⦁ Diplomatsko vino: OD KURIJE NESPEŠ  DO VINARIJE LITTERARII ⦁ Hrvatska vinska ikona: IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA … ⦁ Bakho sa žlicom: MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK ⦁ 50. jubilarna Vinska srijeda u Metropoli:  NAJBOLJE OD HVARA ZA ZAGREPČANE ⦁ Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva: GOLUB – BOUTES iz Jaske  ⦁ Živahne legende: TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

In Memoriam: Miljenko Mike Grgich

_______________________

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Hotel Esplanade – posebno svečano uređen za adventsko razdoblje

16 Zagreb Vino.com, i oko njega…

UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023.

(Snimio Marko Čolić)

Završetak 2023. pamtit ćemo u Metropoli po više lijepih događanja u Bakhovu znaku. Lijep ulazak u adventsko razdoblje svakako je bio – makar, nakon pauze uzrokovane covidom, osiromašen za popriličan i vrlo atraktivan izlagački prostor – 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2023.

Zagreb Vino.com od davne prvotne priredbice u Maloj dvorani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski brzo se razvijao i širio do mjere da mu u posljednje vrijeme elitni hotel Esplanade više nije mogao koliko treba udovoljavati prostorom raspoloživim za smještaj izlagača, pa se na osobito popularnoj manifestaciji, dakako zamišljenoj da ima ne tek rekreativno nego i jače edukativno i poslovno značenje, ubrzo počela stvarati gužva i do već maltene nesnosnog ranga. Posjetitelji profesionalci – vinski trgovci, ugostitelji, novinari… a i potrošači-istinski poznavatelji kao i štovatelji plemenite kapljice koji su dolazili da se kroz kušanje uzoraka i razgovore s izlagačima bolje upoznaju s ponudom kako bi se poslije, spremniji, odlučili na kupnju, negodovali su zbog vreve onih nesputanih i ležernih posjetitelja koji bi kao prikovani stajali pored izlagačkih stolova čekajući da im se čaša natoči da bi pili i sve veseliji uz piće zabavljali se cjeloga dana za prihvatljivu cijenu jednodnevne ulaznice. A i među ponuđačima na zbijenim izlagačkim mjestima koji su dobro platili za svoje izlagačko mjesto i koji su, dakako, od nastupa očekivali povratne poslovne efekte, čulo se gunđanje.

Otvorenje: govorio je prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednk Hrvatske gospodarske komore. Nazočan je bio i Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. Svečanost su svojom nazočnošću oplemenili i vinski vitezovi – članovi viteških udruga iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Među Austrijancima – gradišćanska zvijezda Mate Kliković!

Grupa vitezova i vitezica odmah je krenula u obilazak…

___________________

NAOČITI  VITEZ  MATE KLIKOVIĆ  i – ISTARSKA MALVAZIJA! – Među austrijskim vinskim vitezovima lako je u grupi bilo prepoznati – naočitog osobito visinom i gustom sijedom bradom! – Matu Klikovića iz Burgenlanda/Gradišća, osnivača vinskog podruma MATE u Zagersdorfu ili Cogrštofu, najstarijoj vinskoj općini u Austriji. Mate je prije nekih gotovo pola stoljeća bio vrlo aktivno krenuo vinogradarsko-vinskim putevima, a prije pet godina vodstvo vinskog posjeda pepustio je zetu Igoru Preselju, također Gradišćanskom Hrvatu. Sad Mate, inače 18. generacija Klikovića, kao vinski vitez istupa u javnosti ponajviše u ulozi svojevrsnog ambasadora vina ali i hrvatstva.

Kliković, čija obitelj, kako kaže, potječe iz sela Klikovići kod Dubrovnika a u pravcu Trebinja i koja je rodnu grudu pred najezdom Turaka morala  napustiti prije 600 godina s time da se skrasila u Gradišću prije pet stoljeća, dosegnuo je u  Burgenlandu vinogradarsku površinu od 10 hektara. Ali, osim u trsju bio je posebno aktivan i u društvenom i političkom životu  Gradišćanskih Hrvata. Nekih 43 godine proveo je kao predsjednik  tamburaškog društva Tamburitza. U Gradišću je, inače, osnovao ukupno četiri tamburaške grupe, 27 godina radio je kao glavni tajnik  najvećeg udruženja Gradišćanskih Hrvata a to je Hrvatsko kulturno društvo iz Gradišća. Kao obnašatelj te funkcije kročio je i u područje sporta, i osnovao je takmičenje Nogometni kup Gradišćanskih Hrvata u kojemu se natjecalo 26 momčadi. Kliković je inače zaslužan i za stvaranje nogometne reprezentacije Gradišća. Nogometne staze dovele su ga jedne davne godine do Poreča, gdje je htio da gradišćanski nogometaši obave zimske pripreme. Kao vinar, logično, iskoristio je priliku da pokuca i na vrata vinarije tada glasovitog porečkog vinskog kombinata, zbližio se s tadašnjim glavnim enologom Agrolagune Antom Gavranićem i zaljubio se u vino od sorte Malvazija istarska, do mjere  da je zamolio Gavranića da mu pripremi plemke za sadnju te hrvatske sorte kod njega u Cogrštofu u Gradišću. Na Vino.comu u Zagrebu prije pet godina imao je štand na kojemu je uz svoju poznatu frankovku predstavio i istarsku malvaziju odgojenu u Gradišću!…

Prigodom susreta s Matom Klikovićem u hotelu Esplanade sada na Zagreb Vino.comu 2023 uz gutljaje  njegove lijepe svježe gradišćanske istarske malvazije 2022. pročulo se da se upravo priprema knjiga o Klikoviću s radnim naslovom MATE,  rečeno je međutim da ona neće biti  u redovnoj prodaji nego će se dio primjeraka spremiti u arhivu a zamišljeno je i da se nešto primjeraka knjige ostavi na raspolaganju za darivanje… •

________________

Direktor festivala Ivan Dropuljić, kao uzorni domaćin, gošće iz drugih krajeva – novinarku i urednicu u Slobodnoj Dalmaciji Meri Šilović iz Splita i propagatoricu škrleta Ivanu Pranjić Vješticu iz Ivanić-Grada dočekao je odmah na ulazu pored prigodno okićene božićno-novogodišnje jelke

Činilo da će se oduzimanje terase Oleander kako bi hotel na njoj u svojoj režiji organizirao adventsko događanje na Vino.com značajnije negativno odraziti, ali to se – nije dogodilo! Zagreb Vino.com 2023 produžen je vremenski na četiri dana, izlagači a i publika su mu se pokazali vjernima do kraja, publika je u Esplanadu nastavila hrliti…

Potpora festivalu stigla je i iz Ureda Predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je u službenom dopisu osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću najavio svoj dolazak na otvorenje, a potporu su svojim pojavljivanjem na otvorenju i poslije obilaskom izlagača dali Vinski vitezovi Hrvatske, Vinski vitezovi i sommelieri Slovenije, Vinski vitezovi iz austrijskog Burgenlanda odnoso po naški Gradišća (bio je i Mate Kliković!), na manifestaciji sam susreo i neke inozemne vinska pisce, konkretno iz Slovenije, Srbije…

Gužve u dvoranama su ostale međutim, što je bilo jako dobro, ovaj put s dosta izraženim promjenama intenziteta tako da se ipak povremeno osjedno lakše disalo. Istaknuti treba da je u svim prostorima, i među izlagačima i medju posjetiteljima, vladalo vrlo veselo raspoloženje; čulo se, sa svih strana,  puno smijeha, k tome sada se NIJE baš vidjelo nešto što se maltene na svakom koraku znalo zapaziti redovito prijašnjih godina, a to je da brojni pojedinci po dvoranama lelujaju s čašom u ruci, brundajući sebi u brk nešto nerazumljivo i nesuvislo…

Očekivana vreva na Vino.comu 2023, posebice u Smaragdnoj dvorani

Broj izlagača ove se godine kretao oko 240, najviše je bilo, logično, onih iz Hrvatske, ostali su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Italije, Njemačke, Belgije, Francuske…  Raspoređeni su bili u Smaragdnoj dvorani (Emerald ballroom) – E • dvorani  Paris – P  • dvorani Istanbul – I, te  dvorani Venice, Venecija – V.

Svakog dana održavane su odlične vinske radionice tematski vezane ne samo za vina odavde nego i za vina iz glasovitih svjetskih apelacija i podruma.

Neprikladno bi, međutim, bilo reći da nakon dosadašnjih 16 izdanja nije potrebno nekoliko jačih intervencija u kontekstu ukupne realizacije Zagreb Vino.coma. Manifestacija se već prije više godina počela pokazivati kao mogući vrlo snažan poligon za efikasnu širu promidžbu hrvatskoga vina pa time i za bolji izvoz hrvatskog vina, i ubuduće bi na nju napokon trebalo početi tako gledati ne samo iz kruga organzatora nego i iz redova drugih za hrvatsko gospodarstvo bitnih političkih i ekonomskih krugova.

Konkretno, primjerice, idealno bi bilo da se na festival vrati nešto s čime je prof. Dropuljić svojedobno već bio i startao prije više godina i što se kroz nekih oko četiri sezone trajanja pokazalo poslovno vrlo obećavajućime, ali što je najednom – neobjašnjivo otkazano, koliko sam čuo zbog nedovoljne društvene potpore!  Govorim ovdje o redovitom pozivanju/ugošćavanju  kako relevantnih domaćih tako i afirmiranih inozemnih specijalizranih vinskih novinara i eno-gastro turističkih novinara ali dakako i relevantnih vanjskih vinskih trgovaca prvenstveno iz zemalja nama posebno interesantnima kao dobro tržite za vino,  na festival Zagreb Vino.com, a u sklopu toga – bilo u terminu uoči ili pak neposredno nakon završetka manifestacije – i na organiziranje nekolikodnevnih obilazaka hrvatskih vinogorja i u posjete, pojedinačno, vinskim kućama…

Ono drugo što vezano uz Zagreb Vino.Com želim naglasiti, to je da se akreditiranim važnim vinskim piscima i predstavnicima značajnih vinskim uvozničkih i trgovačkih kuća omogući, paralelno s radnim vremenom festivala, u nekoj prostoriji pored onih gužvovitih festvalskih, kušanje vina na način da sjede u miru i neometani za stolovima i koncentrirano degustiraju, uz zapisivanje utisaka, željene uzorke označene u katalogu kao ponuda kod imena/naziva svakog izlagača a koje bi im po njihovoj zamolbi konobar-sommelier u butelji donosio izravno od proizvođača, te iz nje natočio pa potom butelju vratio izlagaču.  Na brojnim mojim vinskim putovanjima  svijetom vidio sam da je tako nešto i te kako bitno za vinske trgovce i za vinske kritičare i autore ozbiljnih priloga o vinu, gastronomiji, turizmu, a ne iziskuje nužno neki veći dodatni napor da se realizira.

Zadovoljni smješak! Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., može biti i te kako zadovoljan, naime vina što ih je ponudio na Zagreb Vino.comu sva jako dobra, namjerno sam odlučio nakon kušanja najboljih etiketa degustirati i baznu graševinu, u butelji cjenovno vrlo prihvatljivu na tržištu. Dojam također vrlo dobar! Kutjevo je jedno od naših najpoznatijih i najcjenjenijih vinogorja, a uz Kutjevo d.d. najpoznatiji i najcjenjeniji vinari su Ivan Enjingi, te Vlado Krauthaker i Ivica Perak, ta dvojica inače Marinclinovi prethodnici na mjestu glavnog enologa u Kutjevu d.d. Ove godine na Zagteb Vino.comu kao izlagači NISU sudjelovali ni Enjingi, ni Krauthaker ni Perak… Kutjevo d.d. nastupilo je sa čak 10 vina a to su pjenušac De Gotho Chardonnay brut 2018, te mirni Graševina vrhunska 2022, Graševina Vinkomir 2022, De Gotho graševina 2020, Pinot crni De Gotho 2019, pa Maximo Oro 2020, Maximo bianco 2020, Maximo nero 2019, Rosé premium 2022

Još nešto, à propos lokacije festivala. Prof. Dropuljić kao osnivač i kao direktor manifestacije u svojem očekivanju razvoja priredbe sasvim je ispravno i prikladno odlučio da festival bude u hotelskoj ikoni Zagreba – hotelu Esplanade, instituciji s dugačkom uspješnom povijesti i klasificiranoj u najvišem rangu kakvoće. Međutim s vremenom je prostor što ga je hotel mogao staviti na raspolaganje festivalu postao nedostatan, posebice nakon što je prije koju godinu Vino.comu uskraćena terasa Oleander. Izlagača sve više, zainteresirane publike sve više, i, kao posljedica toga – i dalje prava košnica u dvoranama, velike gužve s obje strane izlagačkih stolova. I manifestacija, zamišljena da bude u velikoj mjeri poslovna – da promovira u prvom redu hrvatsko vino i proizvođače a onda i vino iz šire regije, te nadasve, kvalitetu kapljice s ovih naših prostora, sve više je ostavljala dojam lijepe vinske fešte, tako da su neki proizvođači počeli gubiti interes za nastupom. Svakako bi bilo lijepo da se priča nastavi u Esplanadi, ali ako taj hotel ne iznađe dovoljno prostora, rješenje bi trebalo potražiti drugdje, dakako na odgovarajućem nivou, možda u Sheratonu, Westinu, Hiltonu… koji također elegancijom i kakvoćom spadaju u vrh.

Potrebno je, k tome, riješiti i problem što ga organizator Vino.coma ima s izlagačima, naime čujem da izlagači uglavnom NE reagiraju odmah nakon što od organzatora prime poziv da se prijave za izlaganje, eventualno tek usmeno potvrde svoje sudjelovanje, te da od vinarija zaintresiranh za nastup konkretna službena prijava, sa izraženom željom gdje – u koju dvoranu da ga se smjesti,  organizatoru stigne maltene u posljednji trenutak. To onda ne ide na ruku domaćinu da, rekao bih, prikladnjje osmisli i u kontekstu promidžbe hrvatske kapljice logično odredi raspored izlagača u smislu da najprije predvidi prostore  što će ih pokrivati  svaka od četiri službeno određene hrvatske vinske regije – Bregoviti sjeverozapad, Slavonija & Podunavlje, Istra & Kvarner, te Dalmacija, a onda da se eventualno unutar svakog tog prostora predvide i značajnija vinogorja za svaku regiju. Ovako kako je sada svi su stavljeni – uđuture.

Nužno je da odgovarajuću podršku i konkretnu pomoć u dovojnoj mjeri pruže društvene institucije, ponavljam: da se odabrani relevantni i strani vinski pisci, sommelieri i vinski trgovci vrate na festival, kao gosti priredjivača…

VINSKE RADIONICE – CLUB BOARD ROOM

Evo radionica održanih ove godine, s navodom etiketa, porijekla vina te imena moderatora kroz program:

Vuelta a España – đir kroz Španjolsku u dvije etape. Moderator: Roko Bekavac.  Opis: U dva MasterClassa išlo se na najznačajnije vinske regije na Pirenejskom poluotoku: *Recaredo Serral del Vell 2017 *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015   *Pazo Señorans Albariño 2022  *Puro Rofe Blanco 2021 *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021    *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021 *Barco del Corneta La Sillería 2020  *El Vunculo Alejairén 2020  *Abel Mendoza Malvasia 2022  *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018   *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020

Splitski sommelier Roko Bekavac detaljno se na svojim dvjema radionicama posvetio španjolskome vinu

 Vuelta a España II, moderator: Roko Bekavac Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021  *Vina Tondonia Rose Gran Reserva 2012   *Suertes del Marqués Las Suertes 2021   *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020 *Villa de Corullon Mencia 2020  *Ultreia Valtuille Mencia 2020   *San Román 2020   *Dominio de Pingus PSI 2020   *Clos I Terrasses Laurel 2019, *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019 *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012 *Tradicion Amontillado Tradición VORS

Vina Domano Bosna i Hercegovina  Moderatori: Tomo Jakopović, sommelier-edukator, i  Ivo Kozarčanin, novinar-vinski pisac, edukator – Vinski klub –  Opis: Kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot..

Vina Domano iz BiH: enologinja Josipa Andrijanić te Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović otvaraju butelje, desno: degustacija uz objašnjenja i komentare. Posebno: enologinja Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica koja se, inače, kalila u najpoznatijim vinarijama Novoga svijeta, te koja je svojedobno, a nakon lutanja svijetom, mnogo pridnijela usponu hercegovačke vinska kuće Nuić, sada diže vinariju Domano iz hercegovačkih Domanovića

 Katich Winery – Imotska vinska senzacija. Moderatori: Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin – Vinski klub Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhône.  Opširan prilog o vinariji Katich objavljen je u prethdnom izdanju Kronike.

Imoćanska vinarija Katich u osjetnom kvalitativnom usponu, lijevo, te, desno, Nenad Trifunović Vinopija, koji je odlučio na vagu staviti naše Dingače

 Dingač na slijepo. Moderator: Nenad Trifunović (Vinopija), Opis: Zaron u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača, uz priliku vlastitog odabira svojega favorite. Možda povijesno kušanje na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja, kazao je Vinopija.

Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998.  Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Marle, berbi od 2002. do 1998.  enologa Niela Bestera, koji je znanje usvajao u Château Margauxu.

Mario Meštrović i Frane Ševo o cabernet sauvignonima

Lynch Bages vertikala 1998. do 1966. Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije i čuvene apelacije Bordeauxa Pauillac, glasovita vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih.  1 Blanc de Lynch Bages 1998.  2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986.  5.Chateau Lynch Bages 1966.

DIAM pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina. Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o). Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove linije čepova Origine.

 Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela. Moderator: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj, s puno prakse i u Nizozemskoj Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da je se uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje budu ocijenjena s najboljim ocjenama,. Zasađena je u nas gotovo jedino u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je za detaljno upoznvanje s njenima prošlošću i sadašnjosti ali i da za upoznavanjem s njenim potencijalom. Na kušanju su vina od najmlađih do starih, neka nikad nisu bila nigdje predstavljena Vina su bila od suhih do slatkih, sa uporabom i bez upotrebe bačve u proizvodnji.

Malvasija dubrovačka: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj sa šireg dubrovačkog područja, novinar Ivo Kozarčanin i vinski pisac Vinopija

 Pinot Noir: Old World vs New World Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA.  Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata.  Kakve su sličnosti i razlike? Koje je sve stilske izričaje moguće pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?  Gdje je tu Hrvatska?

Neke od butelja s crnim pinotima predstavljenima na radionici. Korakova boca druga je zdesna. Šteta je što na ovu prezentaciju nije uvrštena i još koja hrvatska etiketa, to više što je ovo, gledajući ukupno, bio prikaz crnih pinota iz različitih država i s više kontinenata, a mi smo domaćini i imamo konje za utrku…. U smislu blizine burgundijskome izričaju odgovarao bi tu npr. Crni pinot podruma Drago Damir Režek Plešivice, a u smislu onoga što nam je u kontekstu klimatskih promjena već stiglo ili nam uskoro stiže mogli su se, rekao bih, ovdje dobro uklopiti Crni pinot Vučjak od Šembera, također s Plešivice, te Pinot noir Contarini riserva od Morena Degrassija iz Istre

Daniel Čečavac skupio je za svoju radionicu pravo svjetsko vinsko blago – crne pinote iz njihova glavnog doma Burgundije te one s različitih drugih meridijana i paralela na kojima se sorta i te kako iskazala kroz vino. Među tom elitom bio je i jedan crni pinot od plešivičke obitelji Korak, koji se, možemo biti ponosni, vrlo ravnopravno nosio s vrhunskom bjelosvjetskom produkcijom

Premier cru selection  – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina ⋆ Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika • Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA • By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija • Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland • Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija • Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska • Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska • Korak, Crni Pinot Cimbuščak Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska • Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka

 Bodega Catena Zapata Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: u. Istraživanje karaktera argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na svjetsku kartu. Ossam uzoraka: 1) Catena chardonnay 2022; 2) Catena Alta chardonnay 2021;  3) Catena Adriana chardonnay wb 2021;  5) Catena malbec 2021;  6) DV Catena Tinto historico 2021;  7) Catena Alta cabernet sauvignon 2020;  8) Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020.

Darko Lugarić, sommelier, znan kao ugostitelj a u posljednje vrijeme vrlo aktivan kao prezenter vina i vinara, ponudio je putovanje do Argentine i tamošnje vrlo cijenjene vinske kuće Catena Zapata, a u radioici nakon toga pod lupu je stavio naša domaća macerirana vina različitih proizvođača iz različitih vinogorja. Dolje: 12 prezentiranih hrvatskih maceriranih vina

Dvanaest  maceriranih  vina ispod radara  by Darko Lugarić Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja (još) nisu doprla  do svoje publike u dovoljnoj mjeri. Evo na rasporedu je 12 uzoraka:  1) Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera;  2) Jagunić Stare sorte 2020; 3) Glavica Graševina amfora 2021 pretpremiera;  4) Klet Romić Škrlet 2019;  5) Korija Graševina 2017;  6) Testament Pošip Zenit 2018;  7) Kurtalj Rajnski rizlng 2017; 8) Gregorić Sivi pinot  2019; 9) Dobravac Siminor 2018; 10) Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021; 11) Bolfan Natura traminac 2017; 12) Braje VelTraPi 2020

Ivana Pranjić s nadimkom Vještica slovi kao ambasadorica moslavačkih vina i to posebice od tamošnje sorte Škrlet. S radionicom koju je vodila sa sommelijerom Tomom Jakopovićem htjela je, među stalime, da se na određeni način raščisti pitanje je li Škrlet sorta samo za sasvim mlada odnosno najduže jednogodišnja do dvogodišnja vina, ili vino od nje podnosi i dugo starenje. Dolje: Sav u znaku škrleta – Ivica Florijanović

Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić  Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Iz arhiva moslavačkih vinara su uzorci zaovo kušanje.  1. Klet Romić – macerirani Škrlet 2018; 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017; 3. Vinarija Košutić – Škrlet 2017; 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru); 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015; 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015; 7. Vinarty wines – Škrlet 2012; 8. Vinarija Mesarić – Škrlet 2011; 9. OPG  Ivan Kosovec – Selekcija 2011; 10. Vinarija Voštinić Klasnić – Škrlet 1992.

 Simfonija Ljubavi. Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di, koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohtonih blaga.  Opis: Kakva vina nudi Lastovo? Koje su autohtone otočke vinske sorte? Kako se lokalni vinari bore sa izazovnom godinom? Što su to umjetnička lastovska vina? To su vina u buteljama odjevenima u etikete sa slikama (akril, ulje) – svaka etiketa je sa temom vezanom za tradiciju Lastova i s jednim poetskim tekstom iz otočkog mjesta gdje se vino rodilo. Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim se vinom s Lastova može impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbiljnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskih poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Za radionicu su za kušanje pripremljena sljedeća vina: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim  Lastovski pečenjak  + novo brandirana umjetnička vina (limited edition): Teuta Bianca, Teuta`s Crown: Teuta,  Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje, Crni Fumar,  Fumar: Muško vino bilo, crno,  Katarina`s Crown: Vino za dvorac

MEDALJE hrvatskim pjenušarima

Dogovoreno je bilo da se u okviru Zagreb Vino.coma podijele medalje što su ih birani hrvatski proizvođači  pjenušaca ove godine osvojili na ocjenjivanju organiziranome od strane Europske federacije za biotehnologiju  u  Supetru na Braču. Evo dobitnika:

Velika zlatna medalja i Šampion:  MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

U sklopu Zagreb Vino.coma podijeljene su medalje najbolje ocjenjenim hrvatskim penušcima koje su vrednovali ugledni enolozi i biotehnolozi na degustaciji prigodno organiziranoj za vrijeme nedavnog kongresa Europske federacije za biotehnologiju održanome u rujnu ove godine u Supetru na Braču. U odsutnosti prof. Marina Beroviča s ljubljanskog Biotehnološkog fakulteta, u predaji medalja dobitnicima što su se odazvali na podjelu sudjelovali su Vesna Zechner Krpan sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnolokog fakuteta, inače članica ocjenjivačke komisije ove godine u Supetru, novinar Željko Suhadolnik koji je kao glavni urednik revije Svijet u Čaši prije nekoliko godina bio u žiriju, te, dakako, domaćin sa Zagreb Vino.coma prof. Ivan Dropuljić koji je u nekoliko navrata bio počasni gost na supetarskom kongresu. Od dobitnika, uz Istranku Katarinu Peršurić ispred obiteljske šampanjerije Peršurić kao šampiona, nazočni su bili osvajač Zlata Miroslav Palinkaš iz primorske Vinarije Pavlomir te, kao predstavnik osvajača Srebra Vislandera, enolog Robert Brkić

Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

Evo, u nastavku, rječju i slikom još detalja s ovogodišnjeg Zagreb Vino.coma:

Dok se Vedran Šupuković, osoba s vrha u rukometnom klubu Zagreb, kod Mare Barundić iz vinarije Barun iz Doline kardinala interesirao za pjenušce s kojima bi se proslavljale buduće pobjede zagrebaša, dotle su Marin suprug Josip, također kao predstavnik Doline kardinala, i Ivica Dilber, koji u Tomislavgradu na vrhu brda tik pod nebom posjeduje vinograde i podrum nazvan K nebu, raspravjali o nebeskim temama…Vinarija Barun na Vino.comu izložila je, uz pjenušce, i mirna vina Manzoni 2022, Chardonnay 2019 Seigneur te Pinot noir koji je Barundić mogao uspoređivati s Dilberovim crnim pinotom. Inače, pjenušac 100+ koji je Šupukoviću zapeo za oko nastao je – nakon što su Baruni na brdu ponad Krašića kupili vinograd s trsjem starijim od 100 godina – kao plod razgovora i razmjene ideja obitelji Barundić, zatim direktora Vino.coma Ivana Dropuljića te novinara Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika… Zamišljeno je bilo da to bude pjenušac s dužim odležavanjem na kvascu u butelji. Barundići su očito vrlo zadovoljni s perlicama 100+, naime upravo sada na Vino.comu 23 najavili su da se u 2024. ide u novu akciju 100+ …

Boris Drenški Bodren bio je sa svojim visokopredikatnim vinima i slatkim pjenušcem By The Way neodoljivi mamac za dame, posebice iz susjedne nam Slovenije, konkretno predstavnice Turističke zajednice općine Krško. Drenški je izložio i Bodren Cuvée sweet 2018, zatim Bodren ledeno vino 2015, Bodren Rizling 2015, te suhi Zagorski bregi cuvée

Veselih mladih very chic ljepotica na Zagreb Vino.comu nije nedostajalo…

Sve visoki predikati! I među izlagačima bilo je ljepotica… Stjepan Đurinski, čuvar desnog boka, sa sobom je donio osam vina – Graševinu 2022, Pinot blanc 2021, Muškat žuti 2021, te visoke predikate Traminac 2012 ledenu berbu, Leona 2016 ledenu berbu 2016, Traminac IBPB 2015 i Graševinu IBPB 2015, Ivan Sokač, čuvar lijevog boka, predstavio je svoje Graševinu 2021, Graševinu 2016, Rajnski rizling 2015 Rajnski rizling 2021, Sauvignon 2021, Traminac 2021, Cabernet sauvignon 2021 i Frankovku 2021

Hrvatsko zagorje predstavilo se, ukupno, kao što se vidi i na slikama, u jakom sastavu: Bolfan Vinski vrh, Robert Kopjar, Boris Vuglec…

Ivana Kolarić, supruga jaskanskog vinogradara i vinara Franje Kolarića, pozivala je na kušanje vina Coletti, prvestveno na ona od sorte Pinot sivi, jedno je s nazivom Pinot grigio 2022, a drugo Amfora Grigio 2020 (macerirano). Odmah do Ivane stajali su Drago i supruga mu Mirjana Kurtalj s Plešivice, ponosni na svoja nova vina!

VESELNICA MARL! – Kurtaljevi, koji u Zagrebu na Novoj Vesi imaju lijepu kušaonicu, službenu promociju novih eno-uradaka, koji su izazvali dosta pažnje, imali su upravo u toj kušaonici neposredno prije Vino.coma, prezenter je bio poznati zagrebački sommelier Siniša Lasan koji inače već godinama radi u visokom ugostiteljstvu na dubrovačkom području. Najnovija – jako dobra! – vina Kurtaljevih, inače od grožđa s pozicije Veselnica gdje je tip tla lapor, označena su dodatnim nazivm Marl, prevedeno s engleskoga to je lapor. Pod nazivom Marl 2021 bijeli (13 vol%) vino je od 90 posto Rizlinga rajnskoga i 10 posto Pinota crnoga, grožđe je pomiješano stavljeno na maceraciju u trajanju od nekih 40 dana i na alkoholnu fermentaciju, poslije je vino godinu dana dozrijevalo u hrastovoj bačvi zapremnine 2000 litara. Marl crveni 2016 Veselnica sastavljeno je od 90 posto Merlota i 10 posto Pinota crnoga. Kurtaljevi su prezentirali i Crni pinot 2019 Hrvojka (iz vinograda Hrvojka) te pjenušac Karle (Karle je po imenu pradjeda) extra brut od 80 posto chardonnaya i oko 20 posto pinota crnoga. Grožđe obiju sorata zajedno je fermentiralo, a poslije je vino provelo godinu dana u barriqueu, a onda je nakon drugog vrenja u boci pjenušac proveo nešto više od dvije godine na finom talogu u butelji, egoržiran je bio u svibnju 2023. Obitelj Kurtalj raspolaže s 15.000 vlastitih trsova a dio grožđa otkupljuje od probranh kooperanata. Na slici gore lijevo su, prigodom promocije i u društvu s domaćinom Dragom Kurtaljem, uzvanici Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, i zagrebački novinar Vito Andrić, a gore desno su, pri kušanju noviteta u miru, mr. Franjo Francem i domaćica u kušaonici Andrea

Promociju je vodio sommelier Siniša Lasan

__________________________

Hvarski enolog-umjetnik Andro Tomić zaigrao je na sigurnu kartu i kao prezentere svojih odličnih vina Bastijana izabrao je – istodobno i damu i mladića na slici…

S maslinovim uljem Torkul pozivala je Marija Žuvela iz korčulanskog obrta Fanito, a sa sjajnim mesnim prerađevinama obitelj Bođirković iz Borova

Igor Runtas, koji je od tate Zdravka nedavno preuzeo vodstvo renomirane kuće Igo-Mat za produkciju mesnih prerađevina iz okolice Samobora, pobrinuo se zaista za vrlo raskošan i ukusan stol s nizom različitih proizvoda

I opet dame u prvom planu: enologinja sjajnog skopskog Châteaua Kamnik Sandra Krstevska s veseljem je primila na kušanje Kamnikovih najvećih uspješnica Anu Mariju Jagatić-Korenika i Bernarda Kozinu sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Château Kamnik u Zagrebu se predstavio s čak 15 vina, i time pokazao konkretno koliko drži do Zagreb Vino.coma. Evo Kamnikovih najjačih aduta: Vranec Terroir 2018 gran reserva, Signature Merlot 2017 grand reserva, Heritage Cabernet sauvignon 2019 grand reerva, Ten barrels Cabernet sauvignon 2020, Merlot single vineyard 2020 reserva, Ten barrels Syrah 2021 reserva Desno: Iz Makedonije je u Zagreb na Vino.com stigao i jako dobar podrum Bovin, enolog Boris Nećev te Kostadin Kitanov doduše nisu sa sobom donijeli i crnjak Era, ali su ponosno točili svoju više puta na Mundus Viniju u Njemačkoj zlatom nagrađivanu A’giupku

Iz Bosne i Hercegovine na festivalu su izlagali podrumi Krš/Carsus obitelji Škegro (Carsus Žilavka 2020; Carsus Trnjak 2018, Carsus Blatina 2017…) i Milas od Zdenka Milasa, inače odvjetnika, koji se eksponirao u organizaciji prvog festivala Trnjka lani u Hercegovini. Na pitanje miče li se, nakon zaista velebne priredbe posvećene sorti velikog ne samo proizvodnog nego i poslovnog potencijala, išta prema naprijed u formiranju pravilnika o funkcioniranju udruge Trnjak i na izradi programa oko prikladne komercijalne valorizacije sorte i vina Trnjak i teritorija Trnjaka, od Milasa nismo čuli konkretan odgovor.

Slovenija i BiH – susjedi!? Naravno, ne u zemljopisnom smislu, ali eto da u kontekstu izlagačkih mjesta što im ih je ovaj put dodijelio organizator Vino.coma. Lijevo na slici je enolog mr. Janez Istenič s Bizeljskoga, istaknuti slovenski pjenušar, a s njim u društvu je jedan od najboljih vinogradara/vinara ne samo u BiH nego i šire iz regije Radovan Vukoje iz Trebinja, koji se, inače, u enološkom smislu više godina usavršavao u Italiji, osobito i na pjenušcima i na crnim vinima, autor izvanrednih blatina, vranca i trnjka, ali i organizator uspješnog Festivala žilavke u Trebinju, vlasnik sjajnog restorana uz vinariju. Istenič, s 80 na plećima, i njegov sin Miha pokazali su se s pjenušcima No1, Rare 2019 i Cuvée natura 2020 , a Radovan je posebno oduševio s Velikom selekcijom crvenom 2015, s Vrancem 2016 rezervom, Syrahom 2019, Velikom selekcijom bijelom 2018 ….

U novije vrijeme sve se jače upečatljivošćom, posebice glede crnih i moćnih vina (15 vol% i 16 vol%), nameće vinarija Jungić iz Čelinca u Republici srpskoj u Bosni i Hercegovini. Irena Jungić i njen suradnik prezentirali su ukupno 10 vina, izvrsni Vranac premium 2015 (16,5 vol %), Cabernet franc premium 2019, te dva Šikara (Šikar je, objasila je Irena, naziv vinima stoga što grožđe dolazi iz vinograda koji je nekad bio šikara, a smješten ne na nadmorskoj visini od 250 do 300 metara) – Šikar premium 2015 (cabenet sauvignon, merlot, vranac, syrah, cabernet franc), te Šikar riserva (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc; 15 vol%)

Susret starih prijatelja i poslovnih suradnika: Ivica Radović nekad je bio direktor PZ Dingač, a Mato Violić Matuško bio je u istoj zadruzi enolog. S promjenama u društvu i jedan i drugi otišli su iz zadruge i krenuli neovisno svaki svojim putem. Matuško je ustrojio svoje vinsko carstvo u Potomju i kao majstor i biznisa uspio je godišnje u vinariju privlačiti i do 65.000 turista, sad je odlučio promijeniti ploču i s početne masovnosti okrenuti se manjem posjetu ali što kvalitetnijih gostiju. Odlučio je obnoviti te za 500 četvornih metara povšrine proširiti vinski podrum, vrijednost investicije kreće se navodno oko 500.000 eura. Ivica Radović skrasio se u Orebiću i uspješno izlazi samostalno s više etiketa s vinom uglavnom baziranim na grožđu s Dingača i Postupa. Nedavno su se srdačno pozdravili i nazdravili usjesima na Sabatini 2023, a potom su eto stigli i na Zagreb vino.com.

Ivica Radović na svojoj izlagačkoj poziciji u Zagrebu, u društvu sa znanim bračkim ugostiteljem Stankom Stenlyjem Marinkovićem, Stenly eto uživa u Radovićevim crnjacima Postup 2020, Dingač 2020, President 2019 i Divinus 2018. A onda se na svom izlagačkom mjestu pored Birea (Grk, Grk Defora…) pojavio Luka Krajančić, korčulanski meštar za pošip (Statut, Intrada, Sur lie, Macerirano) i pravo veselje je počelo…

Mato Violić Matuško, koji je u Zagreb stigao sa svojim pošipom, grkom, postupom, dingačem (Riserva i Royal) našao se s vinarem Nikšom Mimicom iz omiške Kuće Pribidraga i Kuće sritnog čovika, zatim Antom Grubišićem iz tvrtke što se bavi plasmanom enoloških sredstava iz Imotskoga, s uspješnim zagrebačkim vinskim prezenterom a u novije vrijeme i piscem o vinu i vinarima Vjekoslavom Madunićem na čašici grka kod korčulanskog vinara Frane Miline Birea. Matuško je odlučio saditi još Grka pa se o njemu došao i dodatno informirati na pravo mjesto…

Kuća Zlatak otok s Hvara donijela je gotovo cijelu paletu svojih proizvoda visoke kategorije., npr. Zlatan pošip Grand select 2022 u magnumu, pa Zlatan crljenak grand sslect 2018 u magnumu, Zlatan plavac grand select 2018, Zlatan plavac Grand select 2016, Zlatan plavac exclusive… Prilika je ovo i pokazati osobu koja je posljednjih godina posebno zaslužna za visoku kakvoću vina Zlatan otok – to je enolog Davor Šestanović

Obitelj Siber iz Osijeka: Mladen i Dušica – roditelji, te sin i snaha. Mnoštvo butelja s neobičnim i zanimljivim etiketama nastalima po sugestiji Mladena Sibera, inače znanog osječkog zubara, kojemu su od unatrag nešto posljednjih godina glavna ordinacija vinogradi i vinski podrum u Erdutu. Na izbor: Cabernet sauvignon 2018, Sauvignon b 2022, Chardonnay 2020, Orange 2017, te Sibernet 2018, slatko aromatizirano vino na bazi cabernet sauvignona njegovnog, uz dodatak rakije od višnje i nekoliko začina, u barrique-bačvici…

Davor Zdjelarević pokazao je na Zagreb Vino.comu 12 vina pod svojom etiketom, tri od toga su pjenušci Grof grassecco, Grof classic bijeli i Grof millenium. Na svoje najbolje dane na vinskoj pozornici Zdjela je podsjetio s nekoliko mirnih vina, pod nazivima Nagual bijeli i Nagual crni, prvi je od sauvignona 40 posto i chardonnaya 60 posto iz Erdutskog vinogorja, a drugi od Cabernet sauvignona 60 posto, Zinfandela 10 posto i Merlota 30 posto, grožđe je uzgajano u Nadinu, a vino je nastalo u kooperaciji s nadinskom vinskom obitelji Škaulj. Vrijedan spomena svakako je i Zdjelarevićev crnjak Cabernet sauvignon cru superior 2020 od 70 posto Cabernet sauvignona te 30 posto Merlota i Syraha iz vinograda u Brodskom Stupniku, gdje je svojedobno imao vinariju i lijep hotel koje je prodao, Zdjela tvrdi da su 32 hektara vinograda u Brodskom Stupniku još u njegovom vlasništvu… Davor Zdjelarević imao je izlagačko mjesto uz ono od proizvođača rakija Branko i na slici je s njegovom predstavnicom, u ponudi je bilo pet odležanih rakija, dvije od klasične šljive (premium barrique i traditional barrique), jedna od marelice (premium barrique), jedna od dunje (premium barrique) i jedna vilijamovka (traditional), najviše pohvala bilo je za Šljivovicu premium barrique. Na Vino.comu su prezemtorana I razna aromatizirana vina, jedno od njih s dahom banane…

Neki vinski podrumi na Zagreb Vino.comu predstavili su nove generacije kao svoje nasljednike. Tomislav i Martina Tomac doveli su sa sobom sina Marina, Zdenko Šember za prezentaciju u Esplanadi zadužio je svojega sina Nikolu (bogme lijepa prezentacija Šemberovih, sa čak četiri dojmljiva pjenušca (Rosé, Blanc, Blanc de noir i Pavel), a sina Petra, koji ga je zamalo već prerastao, sa sobom je s otoka Visa u Zagreb poveo i Antonio Lipanović, znan po vugavi i plavcima…

I, desert za kraj: San Salvatore Muškat Benvenuti među Top 15 slatkih vina na Decanteru 2023!

Na listi Decanter World Wine Awards 2023, vodećeg autoriteta u svijetu vina, istarska vinarija Benvenuti zauzela je s vinom San Salvatore Muškat, 2018 prestižno mjesto među najboljih 15 slatkih vina svijeta. To je vino očaralo je stručnjake kompleksnošću i baršunastom teksturom. Ovaj izuzetan uspjeh, baziran na osvojenih 95 bodova, vinariju obitelji Benvenuti svrstava među najuspješnije proizvođače vina na svjetskoj sceni. Obitelj Benvenuti je ove godine s tri vina trijumfirala i na Decanterovoj listi 25 hrvatskih zlata. Plasman u top 15 slatkih vina svijeta zaokružio je uspješnu priču vinarije Benvenuti u 2023. godini.

S novom, 2024. – u  nova saznanja i u nove radne pobjede!

Ivo Iwek Kozarčanin, Bakhov sin – Vinski klub, Željko Suhadolnik – Svijet u Čaši i SuhiuČaši, Jana Košćec iz sektora trgovine vinom, Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te Damir Folnegović Blaž i Mladen Horvat Denis iz nekad popularne TV-serije Večernja škola…, oni su na Vino.com stigli paktički izravno s uspješne turneje Posljednje Večernje… po Bosni i Hercegovini. Večernješkolac Blaž svojedobnno je kao Damir Folnegović  bio umiješan u izdavanje knjiga recepata, vrijeme je eto da ponovno napavi kakav ozbiljan izlet u sferu eno-gastronomije…   

Suncokret hrvatsklog turizma i Čovjek – ključ uspjeha 2023

BOŠKINAC i KUKURIN!

Razdoblje pred sam kraj tekuće kalendarske godine vrijeme je objava dobitnika najnovijih značajnih nagrada i priznanja tvrtkama i pojedincima za djelovanje na javnoj sceni u proteklih 12 mjeseci. Kako smo turistička zemlja, logično je da u žiži bude ono što je vezano uz gospodarstvo, primjerice npr. ugostiteljstvo, sport, ponudu naših aduta dovoljno uvjerljivih da u ove naše karajeve skrene dovoljan broj korisnih nam tzv. suvremenih nomada.

Istaknuo bih ovdje dvije nagrade i dvojicu nagrađenih, a to su Zlatni suncokret hrvatskog turizma, i Čovjek – ključ uspjeha 2023, te dobitnici Boris Šuljić Boškinac iz Novalje na otoku Pagu i Nenad Kukurin iz hotela-restorana Kukuriku Heritage iz mjesta Kastav ponad Rijeke.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, upravo je za 2023. godinu dodijelila 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalnog nagrađivanja zvanog  Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award, a koje se održava evo već 11. godinu.

Boris Šuljić Boškinac u trenutku primanja trofeja

Jedna šampionska nagrada  Veliki zlatni suncokret  u kategoriji Vinski turizam pripala je Vinariji Boškinac cijelom turističkom kompleksu Boškinac (hotel, park, sportski sadržaji)  i vlasniku Borisu Šuljiću  iz Novalje, jedna je šampionska nagrada Veliki zlatni suncokret u kategoriji  Aktivni turistički sadržaji  pripala Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je jedna šampoionska nagrada Veliki zlatni suncokret a u kategoriji Ruralno turistički projekti  predana Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županija.

Turistička zajednica Primorsko-goranske županije ima pak svoju značajnu nagradu – Čovjek-ključ uspjeha. Ove godine župan Zlatko Komadina predao ju je znanom hotelijeru, ugostitelju, sommelieru Nenadu Kukurinu, koji je na čelu hotela-restorana Kukuriku heritage u Kastvu. Kukurin je inače već godinama legenda kastavskog i primorskog ugostiteljstva. Stalno smišlja neke nove poteze da privuče nove goste, a kao sommelier i član Hrvatskog sommelier kluba rado se intenzivnije koncentrira na ponudu plemenite kapljice u svom objektu. Ne staje tek na tome da za svoju vinsku kartu napravi selekciju etiketa s tržišta za koje smatra da trebaju biti prisutne u ponudi u njegovu restoranu, nego se u suradnji s ponajboljim našim vinarima aktivno upušta i u kreacije vina što će ih nuditi svojim gostima.

Najnovije takvo ostvarenje u butelji rezultat je Kukurinove suradnje s jednm od najpoznatijih i najcjenjenijih vinogradara/vinara u Hrvatskoj, Vladom Krauthakerom iz Kutjeva. Kod Krauthakera je Kukurina posebno privuklo to što Vlado u okviru svojega ovećeg posjeda ima posebno odabrane parcele gdje eksperimentalno uzgaja niz – više od 20 – različitih vinskih sorata od kojih su mnoge došljaci u Kutjevo bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz svijeta.  Kroz niz kušanja vina kod Krauthakera, Kukurin ih je za kreaciju vina po njegovome izabrao  10 – a to su: Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac i Frankovka, grožđe za sve te sorte brano je istog dana 2019, sve je stavljeno na maceraciju zajedno, dozrijevanje je bilo dijelom u bačvicama a dijelom u većoj bačvi  – i tako je nastala crna mješavina K2 (skladno i elegantno,  suho, 14,5 vol %) nazvana tako po početnim slovima njegovog prezimena i prezimena  slavonskog mu poslovnog partnera (Kuki & Kraut).

Priznanje je Nenadu Kukurinu osobno uručio župan Zlatko Komadina

Uz standardnu ponudu vina s Kvarnera, Nenad Kukurin na vinsku kartu svojega restorana uvrštava i neke posebnosti, jedna od tih svakako je vino K2, rađeno po Nenadovim zamislima u podrumu Vlade Krauthakera u Kutjevu, a od desetak sorata iz jednog Vladinog posebnog vinograda. Evo dolje, snimljenih iz zraka, kutjevačkih vinograda – među njima i onih u Krauthakerovu vlasništvu…

Proizvedeno je i etiketirano tisuću butelja. Kukurin i Krauthaker tu se ne zaustavljaju: Nenad najavjuje novu seriju iz berbe 2021, predviđena količina bila bi 3000 butelja, dio od toga spremio bi se i na duže čuvanje u arhivu

Diplomatsko vino

OD KURIJE NESPEŠ DO VINARIJE LITTERARII

Sredina prosinca 2023., i prigodan posjet Nespešu u Zelinskome vinogorju: odabrana mala zagrebačka ekipa sastavljena od enologa i vinskih novinara aktivnih još od vremena prijelaska iz prošlog stoljeća i tisućljeća u ovo sadašnje doba uputila se u današnju vinariju Litterarii, od 2020. u vlasništvu Gorana Hanžeka, a inače nekadašnju Kuriju Nespeš, jedno duže vrijeme pod ingerencijom zagrebačkog vinskog diva Badela 1862. Povod: prvo hrvatsko Diplomatsko vino, nastalo u suradnji prve hrvatske revije za vino i kulturu stola SVIJET u ČAŠi i Badela 1862/Kurije Nespeš. Ovaj termin za naš skok do Litterariija dogovoren je bio  za sada, kako s obzirom na svečano ozračje vezano najprije uz festival Zagreb Vino.com 2023 kao jednu od najznačajnijih vinskih manifestacija kroz godinu u nas, zatim uz Božić i uz kraj kalendarske godine, tako i stoga što je odlučeno da se određena količina butelja s tim spomenutim vinom što je dosegnulo lijepu starost od punih 20 godina, iz vinskog podruma znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskog restorana i hotela Stari Punrijar a gdje je kapljica od svoje promocije bila pohranjena, jš u 2023. prenese u arhivu Litterrariija, dakle na prostor gdje je nastala i gdje je logično da bude svjedočanstvo ne samo uspješne enologije (vino je naime i sada u jako dobroj formi!) nego i svjedočanstvo o društvenoj aktivnosti na korist promidžbe dijela značajnih hrvatskih resursa temeljenih na poljoprivrednoj (tj. vinskoj) produkciji.

U glavnoj ulozi: Diplomatska vina Svijeta u Čaši i Badela 1862 nastala prije dva desetljeća u nekadašnjoj Kuriji Nespeš u vlasništvu Badela 1862, danas je to vinarija Litterarii u vlasništvu nekadašnjeg Badelovog zaposlenika Gorana Hanžeka (Marko Colic)

Diplomatsko vino nastalo je na temelju zamisli da bi u promidžbu naše plemenite kapljice na internacionalnoj razini bilo korisno uključiti izravno i što više naših i inozemnih diplomata, od veleposlanika na niže, u službi u Hrvatskoj, te hrvatskih veleposlanika visokih diplomata na službi u veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima u inozemstvu. To uključivanje realizirano je u ovome slučaju na način da je Svijet u Čaši skupa s Badelom 1862 kao poslovnim partnerom spremnime da u priču uključi upravo svoj pogon u okviru Kurije Nespeš, nekoliko mjeseci nakon berbe, kad se vina različitih sorata pojedinačno držana na odležavanju prirodno izbistre u svojim posudama  i kad počnu koliko-toliko otkrivati svoju tipičnu finalnu fizionomiju, u podrum na kušanje uzoraka pozovu inozemni veleposlanici i konzuli da izaberu uzorak koji im se najviše dopada, veleposlaniku svake pojedine zemlje ostavljeno je da se odluči kojemu bi vinu dao svoje kumstvo. Izabrano vino ostavljeno je, dakako, da odradi svoj posao do kraja, dakle da dozori, tada je vino iz bačvice (bile su između 225 i 300 litara) napunjeno u butelje, najveći dio butelja napunjenih iz te jedne izabrane bačvice i etiketiranih kao diplomatsko vino išao je kumu-veleposlaniku s preporukom da njime počasti svoje goste, a manji dio vina ostajao bi, također za potrebe promidžbe, Svijetu u Čaši i kući Badel 1862. Kao prvi kum ovom Diplomatskom vinu (više godina nakon izlaska našeg Diplomatskog vina zaredale su na Plešivici,  u drugoj organizaciji, diplomatske berbe) ostat će zapamćen veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraassen, koji se nakon degustacija iz raznih bačvica opredijelio za snažni  (14 vol %) Nespeški Chardonnay 2003.

Nakon pozdravnih govora domaćina Gorana Hanžeka te mr. Franje Francema ispred nas nekolicine novinara i predaje butelja Diplomatskog vina Goranu Hanžeku za arhivu vinarije Litterarii s nestrpljenjem je, za informativno kušanje, otvoreno nekoliko donesenih CD butelja, kakvoćom je opet dominirao Chardonnay Kurija Nespeš 2023 kojemu je kum i svojevrsni ambassador bio veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toiraassen. Naravno, poslije su kušana i vina iz portfelja Litterariija – Zeleni silvanac 2021, Sauvignon 2021, Chardonnay 2022 i Traminac 2022, te kategoriju Emeritus (vina odležavana i u drvenim sudovima – Chardonnay 2020, Rajnski rizling 2021), te Crni pinot 2020. (Marko Čolić)

Uz to da se vino – taj Chardonnay 2003. sada star puna dva desetljeća mada nije nije bilo specijalno pripremano za dugo odležavanje – pokazalo u jako dobroj formi, bitno je reći kako smo se u bivšoj Kuriji Nespeš a sadašnjoj vinariji Litterarii prije koji dan sastali mi – i mi također još u punoj formi!  – koji smo krenuli s akcijom Diplomatskog vina, to konkretno poimence znači sadašnji vlasnik Litterariija Goran Hanžek, u ono vrijeme zaposlenik Badela 1862 u sektoru promidžbe i prodaje, zatim enolog mr. Franjo Francem koji je dugo vremena radio na visokim funkcijama u ukupnoj Badelovoj vinskoj produkciji i koji je dugo vremena obnašao ulogu predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, te koji je bio jedan od glavnih protagonista na svečanosti predaje povelje o kumstvu norveškom veleposlaniku Toraassenu, pa fotograf Marko Čolić koji je kamerom ovjekovječio priču od početka, i ja kao glavni urednik predstavnik časopisa Svijet u Čaši. S ma,aje bio i vinski pisac Bakhov sin Ivo Kozarčnin. Vinariji Litterarii, proizašloj iz Kurije Nespeš, uručili smo službeno određeni broj butelja Diplomatskih vina koje su u prikladnim uvjetima ležale u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskih restorana i hotela Stari Puntijar, na svoj način eto također uključenoga u akciju. Usput: Puntijar, koji zbog nekih svojih poslovnih obveza ovaj put nije mogao s nama do Nespeša, zatim enolog Francem te nekoliko naših znanin vinskih pisaca u tijeku posljedjih desetak godina znali bismo zajedno, da vidimo u kakvom se stanju nalaze vina, otvarati butelje Diplomatskih vina, i redovito smo imali zadovoljstvo utvrditi da ih je veći broj bio u jako dobroj do gotovo izvrsnoj kondiciji. Redoviti bi se kao najbolji od svih pokazivali Chardonnay 2003 te Zeleni silvanac 2004, a i Rajnski rizling 2004. Nakon službenog uručenja butelja Diplomatskog vina za arhivu vinarija Litterarii slijedila je naravno primo-predajna degustacija, otvoreno je nekoliko butelja a kao šampion i opet je izašao spomenuti Chardonnay 2003.

U ugodnom druženju poslie, a za vrijeme kojega nam je Goran Hanžek predstavio paletu vina iz aktualne produkcije te pokazao interijere kurije, vinski podrum te vinograd uz kuću, vidjeli smo mogućnosti kurije u smislu proizvodnje vina a i upoznali se s  potencijalom u kontekstu organizacije različitih događanja pa i prihvata gostiju na noćenje i višednevni boravak.

Paralelno kušanje Chardonnaya 2022 vinarije Litterarii (svjetlije boje) i negova imenjaka upravo 20-godišnjaka: izrazi lica dovoljno govore…

I poslije promjene vlasnika i naziva iz Kurija Nespeš u Litterarii objekt ostaje s određenim obilježjima kurije – lijepa kuća na kat i s više atraktivnih elegantno uređenih prostorija te s vinskim podrumom, a smještena tik uz lijep vinograd na ulazu u selo Nespeš.  Od  aktualnog vlasnika Gorana Hanžeka čujemo da Litterarii  posjeduje oko pet hektara pod trsjem a kroz razgled objekta vidimo da je vinski podrum s modernom i posve odgovarajućom opremom za preradu i s nizom manjih inoks posuda te s drvenim bačvicama ukupnog kapaciteta oko 40 tisuća litara. Dvorište, te lijepo uređene prostorije unutar kuće na prvome katu služe kao kušaonice za goste po dogovoru i za različita prigodno priređena događanja.

U podrumu Litterarii: uz ekipu članovi koje su – Franjo Francem, Goran Hanžek, Ivica Sušec… – prije radili baš u podrumu nekadašne Kurije Nespeš, tada u vlasništvu Badela 1862, odnsno izravno u Badelu 1862, su vinski novinari Ivo Kozarčanin, te Željko Suhadolnik, svojedobno glavni urednik revije Svijet u Čaši (Marko Čolić)

Nakon Martinja ove godine organizirane su u Litterariju različite prigodne vinske radionice, primjerice svečanost u povodu dviju Brončanih medalja što ih je – za uzorke Litterarii Emeritus Chardonnay 2020 i Litterariii Sauvignon blanc – Litterarii osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wine Award 2023, tjedan dana poslije na programu je, uz degustaciju vina kuće i domaće kiflice, bila radionica za temu izrade božićnih vijenaca, poslije su protagonisti bili mali zalogaji vlastite izrade i kuhano vino, slijedio je susret uz kompletnu ponudu Litterarii mirnih vina (vinska karta Litterarii nudi sljedeće etikete mirne kapljice: Chardonnay Literrarii, Sauvignon blanc, Rajnski rizling, Zeleni silvanac, Traminac i Crni pinot, treba naglasiti da su vina označena s bijelim i elegantno crnim etikatama, crne etikete a i dodatni naziv Emeritus znak su boravka kapljice na dozrijevanju u drvenoj bačvici). Jedno je događanje bilo povezano s pjenušcem Litterarii, a za tjedan dana prije Božića najavljen je bio banket uz odabrana jela iz repertoara Sanje Gregorius, te dakako uz biranu kapljicu kuće.

Goran Hanžek najavljuje da u potkrovlju zgrade ima još prostora koji se planira dodatno iskoristiti za prihvat gostiju, priprema se, tako, uređenje još triju soba za različite svečanosti, te šest spavaćih soba!…

Hrvatska vinska ikona

IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA…

Ove godine nije sudjelovao na međunarodnom 16. festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com, ali njegov nastup na radionici ENJINGI: Jučer, danas sutra što su je u Metropoli neposredno prije festivala vodili sommelier Tomo Jakopović i novinar Ivo Kozarčanin, inače od nedavna duo koji upravlja utjecajnim portalom Vinski klub, bio je perfektan uvod u spomenutu manifestaciju kao jednog od najznačajnijih događanja na vinskoj sceni kod nas kroz godinu.

U odličnoj formi u svojoj 82., hrvatska vinska ikona neumorni Ivan Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih pola milijuna!), o eko-uzgoju i o, pokazalo se, do sada nepogrešivoj njegovoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu crvenih angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o oko 20 svojih na degustaciju donesenih različitih vina, najstarije je bilo Venje bijelo 1998  i danas u odličnoj kondiciji, te o svojoj komovici s kojom se kao Slavonac posebno ponosi…

__________________

Vina donesena na povijesno zagrebačko kušanje u režiji Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina s portala Vinski klub (Marko Čolić)

Uzorci ponuđeni na jedinstvenom, ekskluzivnom kušanju na radionici u Zagrebu:

1. Graševina 2004 kasna berba (pamtim je odavna kao sjajnu, sjajnom se pokazala i sada!), 2. Graševina Mitrovac 2002 kasna berba, 3. Venje 1998 (graševna, rajnski rizling, sivi pinot, mirisavi traminac, dozrijevalo u barriqueu); 4. Graševina 2022; 5. Graševina 2020 kasna berba, 13,5 vol %; 6. Graševina 2015 kasna berba, 14,2 vol %; 7. Sivi pinot 2018 kasna berba, 13,5 vol %; 8. Sauvignon 2013 kasna berba; 9. Rajnski rizling 2012 kasna berba, 13,4 vol %;

Bijelo Venje kasna berba 2008 barrique

10. Venje 2015 kasna berba, 14 vol %; 11. Mirisavi traminac 2009 izborna berba polusuho, 15,9 vol %!; 12. Venje 2006 (15,5 vol%); 13. Rajnski rizling 2008 izborna berba (15,6 vol %); 14. Frankovka 2020 (12,5 vol%); 15. Zweigelt 2916 kasna berba, 13 vol %; 16. Cabernet sauvignon 2018, 13,5 vol %, izvrstan; 17. Crni pinot 2019, 2,5 godine barriquea, 13,5 vol %; 18. Crno Venje 2009 (frankovka i zweigelt), 14 vol %; 19. Graševina 1998 izborna berba 11,2 vol %; 20 Venje 2003 slatko.
    

    Aktualno pred praznike: poklon košarica Enjingi

 

Na kraju: komovica koja je 20 godina odležavala u bačvi i sad se puni u bocu! A onda naravno – i to jako dobrim ritmom – i prazni iz buteljkica…

_______________

Prisjećam se dobro Enjingija iz tih davnih vremena njegova uspona: čvrsto uvjeren u ispravnost svojih zamisli, tvrd, nepokolebljiv, za mnoge i pretjerano i nepotrebno odan onome što je zamislio kao ispravno. Ali vrijednost mu je bila u tome što je volio i poslušati reakcije, razmišljanja i primjedbe drugih. Na kraju se pokazalo: u većini suštinskih stvari bio je u pravu! Njegov motto: ekologija na prvome mjestu. Priroda radi vina, a mi je trebamo slušati i paziti da nešto ne pođe po zlu. Ići detaljno i pomalo, te strpljivo, ne požurivati ni u vinogradu, osobito s berbom, a niti u podrumu, s punjenjem brže-bolje kako bi vino, u skladu s očekivanjem mnogih pilaca, izašlo u javnost čim pije. Eko-oznaka kao i službeno ogledalo opredjeljenja u pristupu proizvodnji prati ga nekih već gotovo 35  godina.

Srcem i dušom posvetio se graševini kao zaštitnom znaku Slavonije, publici ju je predstavio kao visoko-kompleksan proizvod s visokom dodanom vrijednosti posebice u na nosu iskazanoj predikatnoj kategoriji kasne berbe no istodobno i ne nužno u smislu nisko-alkoholnog, kako je možda netko pretpostavio i očekivao da će biti tek slabašno i slatkasto do slatko s donekle pomodnom komercijalnom notom. Sauvignon je ponudio na način da se prepoznaju i sorta ali i njegov dodir. Zaljubljenik u rajnski rizling, pun i s jačim alkoholnim stupnjem, obogaćen, taman koliko treba, s intrigantnom petrolejskom nijansom u mirisu kao slijed toga u okusu. Upečatljiv polusuhi traminac kod kojega se ni miris ni ostatak sladora a ni alkoholni stupanj, ponekad  i do 16 vol %, ne osjete kao naporni.

S kupnjom vinograda na sjajnoj vinogradarskoj poziciji na brdu Venje (nadmorska visina između 350 i 420 metara, tlo s dosta kamena vulkanskog porijekla) Enjingijeva razmišljanja u Bakhovu nektaru dosižu vrhunac: nakon što je spoznao što mu odande uspijeva proizvoesti u kategorijama jednosortnog vina odlučuje se, za razliku od mnogih drugih svojih tadašnjih kolega, izaći i s vinom kao mješavinom sorata zasađenh na Venju. U to neko sada davnašnje vrijeme često sam dolazio kod Enjingija, kušavali smo bezbroj puta vina, razgovarali o njima. Mnogo smo zajedno i putovali po Europi, obilazili sajmove vina i vinogradarske i podrumarske opreme, posjećivali posebno ugledne proizvođače po Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj koji su nam, kad su vidjeli na kojem stupnju iskrenosti i želje za saznanjima vezanima uz iskustva najafirmiranijih  postavlja pitanja, ponudili na kušanje svoje dragulje, bez naplate inače nedostupne drugim posjetiteljima. Uvidjevši u potpunosti blistave dosage u finalnoj kapljici od grožđa s pozicije Venje i od sorata što ih je tamo zasadio, Enjingi se, u vrijeme kad su se u nas maltene svi k’o pijan plota držali JEDNOSORTNE kapljice, odlučio, s time da bi postupno, kroz godine (kod vrhunske kreacije vina ništa ne ide na brzinu!) tražio najbolji omjer pojedinih sorata s obzirom i na obilježja same berbe i utjecaja godišta na rod, spojiti sorte u jednu finalnu kapljicu.

U jednom trenutku rekao mi je: Ne znam kojim bi izrazom kao najboljime nazvao tu mješavinu sorata. Moram se, s ponosom, pohvaliti da sam, s obzirom da je ovdje vinogradska pozicija protagonist te s obzirom da je Venje kratka, lako pamtljiva i na svim jezicima izgovorljiva riječ, predložio da vino nazove jednostavno – VENJE! Možda mu je – to ne znam – i još netko drugi sugerirao da se opredijeli za taj sasvim logičan naziv Venje, bitno je da ga je prihvatio.  S obzirom da je na Venju Enjingi zasadio i crne sorte – Frankovku, Zweigelt i Pinot crni, na tržištu su dva Venja – jedno bijelo i jedno crno…

JUČER: Ivan Enjingi iz vinogradarske obitelji je Kolomana Enjingija, koji je 1890. u Hrnjevcu posadio prvi vinograd, s Graševinom i Kadarkom. Ivan Enjingi kao Kolomanov praunuk  vinograde je preuzeo 1957. godine, tada je bilo zasađeno oko 2000 čokota. Ivana Enjingija pamti se po tome što je 1972. godine kao prvi individualni privatni vinogradar/vinar u Hrvatskoj kapljicu počeo prodavati napunjenu u boci, među prvim jačim kupcima bio mu je zagrebački hotel Esplanade. Godine 1991. Enjingi dobiva zeleni znak ekološke proizvodnje. Enjingi 1994. otvara novi vinski podrum sagrađen na površini od 2500 četvornih metara površine, i suvremeno opremljen za njegovanje i čuvanje kapljice. Prva berba s pozicije Venje bila mu je 1998. Godine 2004. vino Venje 1998 na Decanterovom ocjenjianju proglašeno je najboljom mirnom bijelom kapljicom u cjenovnom rangu do 10 funti. Enjingijeva Graševina 2002 tada je osvojila Zlato i titulu regioonalnog prvaka. Ivan Enjingi je 2005. u izboru specijalne stručne komisije prve hrvatske revije za vino Svijet u Čaši progašen Vinarem godine.

Godine 2013. Orkestar Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu je izveo Vinsku simfoniju Enjingi varaždinskog skladatlja Davora Bobića. Stavci su bili Vinski podrum – rajnski rizling, pa Vinski valcer – Graševina, Arhiva Slavonica i, za finale – Venje. Sviralo se. na čašama, bocama i bačvama!. Godine 2014 Rajnski rizling kasne berbe 2007. proglašen je najboljim bijelim vinom na hrvatskom tržištu

Enjingijevi crveni angusi

Pogled u dio Enjingijeva podruma s bačvama za dozrijevanje vina

Enjingi – turistička ponuda

DANAS: Ivan Enjingi gospodari sa 60 hektara vinograda s ukupno oko 500.000 trsova na pozicijama Venje, Hrnjevac i Mitrovac, te na Papuku. Sorte su Graševina, Rizvanac, Rizling rajnski, Pinot sivi, Traminac mirisavi, Pinot crni, Frankovka, Zweigelt, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot. Loza se štiti samo sredstvima na bazi sumpora, bakra i vapna. Vina se proizvode od sasvim zrelog grožđa i uz pomoć originalnih autohtonih a ne dodavanih kupovnih kvasaca. Za gnojidbu vinograda rabi se izmet od crvenog angusa, Enjingi posjeduje 300 goveda. Inače, ima i smještajni objekt za prihvat i turista!

SUTRA: Vinogradi zasađeni na 10 hektara na Papuku na nadmorskoj visini od gotovo 400 metara došli su u puni rod i pod Enjingijevim imenom i prezimenom pojavila su se nova vina, npr. odličan cabernet sauvignon.. Lani je Enjingi podigao najnoviji vinograd, taj je s kultivarom Bianca..

Idemo dalje, pun optimizma kaže Ivan Enjingi.

SRETNO, majstore! 

Bakho sa žlicom

MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK

Mustafa Topčagić kao izvoznik iz Zagreba, a Nejc Kunst kao umjetnik u Krškome!

Mustafa, znan kao Mus, glavni i odgovorni za portal FAMA, prije stanovitog je vremena stupio na scenu s eno-gastro događanjima nazvanima Vino uz žlicu, a organiziranima prvenstveno za medije javnog informiranja a da bi se promovirala rafinirana kuhinja s vinom kao protagonistom ne samo u čaši nego i na tanjuru, dakle kroz jela uz koja se rabi i žlica. Nakon poduže serije takvih događanja najprije u Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu, Mus i njegova prva pratilja i poslovna suradnica Renata Cissar odlučili su svoj izum i izvesti, a debut vani bio je u Metropoli bliskome Krškom, u finom hotelu-restoranu Kunst  u vlasništvu obitelji Kunst, koja se može pohvaliti s 57- godišnjom uspješnom tradicijom u ugostiteljstvu. U ulozi umjetnika otkrio se direktor objekta Nejc Kunst (Kunst je riječ koja na njemačkome znači umjetnost) iz vlasničke obitelji. Jela rađena na bazi lokalne tradicije a oplemenjena modernim štihom popratili su pjenušac, zatim tradicijski lokalni cviček, pa zeleni silvanac i frankovka u nekoliko verzija a iz serije Turn podruma Klet Krško u kojemu su sudjelovanje na ovoj manifestaciji pred brojnim zagrebačkim eno-gastro novinarima bili odlična reklama u Lijepoj našoj a i jako dobar uvod u nastup krške kleti na festivalu Zagreb vino.com 2023.

Organizatori gourmetskog povezivanja dviju zemalja – Mustafa Topčagić (sasvim lijevo) i Renata Cissar sa zagrebačkog portala FAMA te, u sredini, Nejc Kunst, direktor restorana Kunst u Krškome, i glavni enolog i direkor Krške vinske kleti Jure Grubar (Marko Čolić)

Nakon što je chef Milan Jendrić predstavio jela, zagrebaćčki sommelier i, uz novinara Ivu Kozarčanina, urednik i vlasnik portala Vinski blog Tomo Jakopović govorio je o vinima i njihovom sljubljivanju s jelom

Menu su kreirali Nejc Kunst, direktor hotela-restorana Kunst te chef Milan Jandrić. Dolje su butelje s vinima koja su pratila slijedove, nastojalo se da naglasak, s obzirom na lokalnu vinsku tradiciju i razdoblje u godini, bude na ružičastome cvičeku 2023 (većinom žametna črnina i frankovka popraćeno s ukupno desetak posto žutog plavca i kraljevine), te na zreloj (2019 i 2020) ozbiljnoj frankovki (kategorije Classic te Gourmet) iz Kleti Krško. Od bijelih vina posluženi su, na početku za dobrodošlicu i kao aperitiv, Turn bela penina extra brut (dvije godine odležavanja na finom talogu nakon druge fermentacije u butelji), te vrlo ugodan lokalni zeleni silvanac

– Na našoj ukupno do sada 19. priredbbi Vino uz žlicu i na prvom našem događanju  Vino na žlico u Sloveniji, u nekih pedesetak kilometara od Zagreba udaljenome Krškom, dobrosusjedske odnose odlučili smo razvijati uz pet sljedova vrhunskih jela u izvedbi chefa kuhinje i njegove kuharske ekipše, dok je vina odabrao enolog Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško. Evo menua: 1. Delicije od krškopoljca (krškopoljac je jedina autohtona slovenska pasmina svinja) i lokalni sirevi + pjenušac Extra brut  2019;  2. Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira + Cviček 2023 (cviček, uz frankovku tradicija slovenskog Posavja, sastoji se od žametne črnine ili crne kavčine, zatim frankovke te s desetak posto žutog plavca i kraljevine);  3. Pohana pačja okruglica, pirjani crveni kupus i krema od naranče + Zeleni silvanec 2022;  4. Lungić od krškopoljca, bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija od frankovke, čips od kore krškopoljca + Modra frankinja Classic 2020; 5. Klobuk krškopoljca (čokolada sa slaninom i bučinim sladoledom + Sauvignon izbor 2010 – predstavlja ponudu Mus.

Pogled na poprište događanja – gore, te, dolje: Vidno zadovoljne i raspoložene bile su zagrebačke ljepotice koje pišu o eno-gastronomiji za različite hrvatske medije, neke od njih i organizatorice su različitih vinskih događanja po Zagrebu (Marko Čolić)

Događanju je nazočio oveći broj vinskih pisaca iz raznih medija iz Zagreba, raspoloženje uz finu hranu i kapljicu vedro i veselo, ukupan dojam jako dobar.

50. jubilarna Vinska srijeda

NAJBOLJE OD HVARA

prof. Marija Vukelić

Veliku svoju promotoricu otok Hvar našao je u prof. Mariji Vukelić, koja je svoj boravak na vinskoj pozornici počela kao članica udruge WoW odnosno Žene u (o) vinu, pa se odmetnula, i službu na promidžbi Bakhova nektara nastavila samostalno, uvelike vežući se upravo i za spomenuti naš najveći otok. Uvidjevši koliko za promidžbu Bakhova nektara  znače stručna ocjenjivanja vina i objave za širu javnost rezultata s njih, prof. Vukelić se vrlo brzo nakon donošenja odluke o svom aktivnom profesionalnom stupanju na vinsku scenu nastojala tijesno priključiti tim ocjenjivanjima i malo-pomalo približavala se npr. i ocjenjivanju Vinske zvijezde koje smo svojedobno zajednički pokrenuli i godina uspješno realizirali Vitomir Andrić, novinar i urednik u Večernjem listu, zatim Ivo Kozarčanin kao novnar u tada tiražnom časopisu 24sata, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Stječući iskustva, profesorica (francuskog i talijanskog jezika: gle, obje zemlje – Francuska i Italija spadaju u svjetski vrh po plemenitoj kapljici!) Marija je svoje organizacijske sposobnosti sve jače usmjeravala baš na stručno ocjenjivanje vina, te je prije koju godinu, kad se za to ukazala prigoda, i preuzala vodstvo i realizaciju vrednovanja Vinske zvijezde, s time da se potrudila da neka tematska ocjenjivanja poslije poprate i, opet u njenoj režiji a najčešće i u Metropoli kao vrlo jakom tržištu, prezentacije najbolje ocijenjenih uzoraka i njihovih tvoraca.

Prezentacija dragulja otoka Hvara – zagrebački restoran Frida (Julio Frangen)

Dobru je suradnju uspostavila s Hvaranima, koji su očito odmah shvatili koliko je važno da prezentacija otočkih vrijednosti na samome otoku, ma kako glamurozna bila, nije dovoljna te da je nužno na promidžbi raditi i na tzv. turistički emitivnim tržištima, tako da prof. Vukelić uz to što, među ostalime, organizira ocjenjivanja na Hvaru organizira i prezentacije hvarskih, u ovome slučaju primarno vinskih vrlina i u Zagrebu kao u nas svekolikom centru događanja i snažnom magnetu za potencijalne turiste, potrošače i po cijeooj zemlji. Upravo koji dan prije posebno značajnog Zagreb Vino.coma i pred sam početak razdoblja predblagdanskog kupovanja, prof. Vukelić priredila je u lijepom zagrebačkom restoranu  Frida  (tipično hrvatsko ime!) u Kaptol-centru prezentaciju, za širu zainteresiranu javnost, ponajboljih uzoraka okićenih najsjajnijim medaljama na nedavnom redovnom godišnjem ocjenjivanju vina otoka Hvara, dakako, uzorci su popraćeni odgovarajućim delicijama na tanjuru, a prof. Vukelić potrudila se da goste te večeri povede malo i u vinsku povijest Hvara a i da im predoči i još neke druge posebnosti otoka u smislu tipičnih lokalnih začina te iz domene slatkih specijaliteta.

______________________

Crtice o Hvaru

Šteta bi bilo ne dodati ovdje i nekoliko crtica o Hvaru koje se za  lijepo obogaćenje ukupnog doživljaja i kao dodanu vrijednost cijelog događanja u restoranu Frida u Zagrebu, iz raznih zapisa potrudila izdvojiti prof. Vukelić:

• Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu, a dolaskom Rimljana u 2. st.pr. Kr. unaprjeđuje se njegova proizvodnja.
• U vrijeme mletačke uprave Hvar je najbogatije središte Dalmacije. Izvoz vina bio je tada vodeća gospodarska djelatnost, a Hvarani su u Veneciji imali svoje bankove (stolove) za prodaju vina, suhih smokava, maslinova ulja, bajama, rogača i drugih proizvoda. Otvaranje novih tržišta u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, ali i propast europskih vinograda dolaskom peronospore, pepelnice i filoksere, dovode do povećane potražnje za hvarskim vinom I do povećanja površina pod vinogradima (5750 ha).
• Krajem 19. stoljeća osnivaju se prve otočne zadruge, koje organiziraju otkup i prodaju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Procvat se zatim pretvora u katastrofu. Vinska klauzula, kojom Austro-Ugarska dopušta povlašten uvoz Italiji, snižava cijenu vina 3,5 do čak pet puta. Krajem 19. stoljeća. i hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga vinogradi na otoku uvelike propadaju. Ove nevolje zajedno dovode do osiromašenja stanovništva otoka Hvara, ali i cijele Dalmacije, pa slijedi iseljavanje u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.

∎ Vinogorje Hvar – Danas komercijalni vinogradi čine tek nekih 336 ha (izvor: APPRRR 2022.g.),  Otok Hvar nudi raznovrsnost proizvodnih uvjeta, od osunčanih strmih padina s južne strane otoka (Sveta Nedjelja, Ivan Dolac…) preko visoravni na vrhu otoka koju karakterizira nešto svježjia mikroklima pa do terasastih vinograda i Starogradskog i Jelšanskog polja na sjevernoj strani te manjih kraških polja na istočnoj strani otoka.

_______________________

Zagrebačka radionica ponudila je nabolje ocijenjena vina s hvarskog ocjenjivanja Jelsa Summer Wine tasting 2023 by Vinske zvijezde, u organizaciji kojega su bile uključene  udruga Hvarski vinari i Turistička zajednica Općine Jelsa . Prigoda je to bila da i Zagrepčani okuse ono najbolje od Hvara, točnije prva tri mjesta svih ljetošnjih pet kategorija vina, a to su: bogdanuše, druga bijela vina, ružičasta vina, plavci i druga crna vina. Degustacija se odvijala naslijepo, naime etiketa svake boce bila je prekrivena, tako da nazočni, od kojih su se očekivale reakcije na to što se probavalo, nisu bili opterećeni zvučnim imenima, i mogli su se se maksimalno koncentrirati na kvalitetu vina u čaši. Restoran Frida je pripremio tapase, a uz njih su poslužena hvarska maslinova ulja Božić i Seca Eva Marija te ekološki začini mediteranskog bilja Fjori Fora iz hvarskoga sela Gdinj.

Najbolje s Hvara u buteljama (Julio Frangen)

______________________

Vinske zvijezde za kraj godine u Zagrebu: PREDBLAGDANSKA PREPORUKA – Ovu godinu ocjenjivanje Vinske zvijezde završilo je u Zagrebu, u znanom Michelin restoranu Noel. Potrošačima je trebalo preporučiti etikete za blagdanski stol.  Na kušanju su se našla 23 vina. Komisija je radila u sastavu:  Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i  vinogradarstvo),  dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović, sa studija Vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije.

Vinske zvijezde 2023 u predblagdanskom ugođaju u Michelin-restoranu Noel u Zagrebu – komisija na degustaciji (Julio Frangen)

Osvajači velikog zlata

Evo rezultata:

Pet zvjezdica – Veliko zlato  (95-98,5): Prošek Šibenski Jakov 2019 – Vinoplod-vinarija (95); Korlat Merlot Boutique 2019 – Badel 1862  (94,8); Glamour Rosé Extra brut 2017 – Miklaužić (94,8)

Četiri zvjezdice – Zlato (90-94,5 bodova): Traminac IBPB 2017 – Vina Papak; Traminac Primus 2018 – Bolfan • ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut – Petrač; Ružica Vinodola Brut – Pavlomir, Viška bonda brut – Vislander; La Pien brut – Gregorić, Lilith extra brut – Degrassi, La vie en Rosé brut – Degrassi, Radosh Rosé – Vina Papak Ilok • bijela pjenušava: Baronial brut – Vina Vuglec; Meandar brut – Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut – Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec – Kopjar, Jasminka demi sec – Vuglec&Bodren,  By the Way doux – Bodren.

Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova): Klasik Brut – Kašner; Memoria Brut Nature – Enosophia •

________________________

Na radionici vezanoj uz otok Hvar u restoranu Frida kušana su sljedeća vina: Bogdanuša  2022 -Tomić; Bogdanjuša 2022 – Carić; Bogdanuša 2022 – Zlatan Otok; Prč 2022 – Vujnović; Luviji Longo 2022; Luviji Pošip 2022;  Pošip  Selekcija 202 – Pavičić;  Rosé 2022 – Carić; Rosetta 2022 – Luviji;  Rosé 2022 – Pavičić;  Dobričić 2021 – Bell’Iakov  (11.7%); Drnekuša 2020 – Lučić  2020 (13,5);  Boanerges 2021 – Bell’Iakov (15 %); Caplar 2018 – Tomić  (14.5 %);  Plavac mali Grand Select 2018 – Zlatan otok; Plavac Pharos Maxvimus 2016 – Hvar Hills; Plavac mali Svirče Rezerva 2013- PZ Svirče.

Budući da je šećer dolazi na kraju, desert s Hvara bile su  čuvene čokolade Gamulin, ovaj put s rogačem, upravo te odlično su se sljubile s odležanim plavcem.

Na kraju radionice, bilo je nekoliko nagradnih pitanja i nagradnih boca vina, s kojima je večer doista završila sa slatkim okusom i lijepim rastankom.

Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva

BOUTES IZ JASTREBARSKOGA

Drugi program HRT-a, emisija posvećena skromnom, poštenom, i radu predanom hrvatskom bačvaru Milivoju Golubu iz Jastrebarskog. Iz malog pogona ne izlazi (još) veliki broj bačava, ali to što izađe vrlo je visoke kakvoće.

Milivoj Golub, bacvar iz Jastrebarskoga

Vrijedni jaskanski bačvar Milivoj Golub dospio i na male ekrane. Rado napominje kako je bačvarija nadgradnja drvodjelstva

Ponajbolji plešivički proizvođači, dakako, otkrili su ga, a bilo bi dobro da mu šansu pruže i vinari iz drugih krajeva kako bi se Golub mogao i bolje organizirati na način da se kvalitetno proširi i da bude u stanju svoje usluge pružiti istodobno i većem broju naručitelja…

Legende: Fiko & Mick za sva vremena

TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

Još samo večeras…?  Let’s spend the night together…? Ma, ne! Još PUNO večeras, i Let’s spend the LIFE  together, TOUR 2024!  Neuništivi Drago Diklić Fiko (80+) i Mick Jagger (80)!

Recept za tako dobru formu?

– Kupicu v ruke, ruke vu vinklina! Spijemo još jenu, pa gremo domov… – prisjećam se kako je, uvijek sporeman na šalu i uvijek nasmijan, Fiko znao pozivati društvo na akciju…

Pajdaši,  sretno vam bilo,  pozdrav od zamalo (78!) vršnjaka!

____________________

In Memoriam

MILJENKO MIKE GRGICH

Neretljanin rodom a svjetski čovjek, osebujna ličnost, veliki vinar koji je u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu, srcu europskog a tada i svjetskog vinogradarstva i vinarstva na Pariškoj presudi tj. sučeljavanju francuske kapljice i kapljice iz SAD, Kalifornije, svojom pobjedom nad do tada neprikosnovenim Francuzima, unio nova razmišljanja o Bakhovu nektaru iz Novoga svijeta, čovjeku koji je nakon godina rada u najpoznatijim vinskim podrumima kao što su oni od Roberta Mondavija, u Kaliforniji utemeljio svoje imanje Grgich Hills Cellars, međutim koji je ostao i duboko vjeran svojoj domovini Hrvatskoj, gdje je, na Pelješcu, otvorio vinariju Grgić-vina i usredotočio se prvenstveno na sorte Plavac mali i Pošip.

Za jednog posjeta Hrvatskoj: Miljenko Mike Grgić u društvu sa splitskom novinarkom Meri Šilović iz Slobodne Dalmacije, i s Ivanom Sokolićem, autorom, između ostaloga, i Velikog hrvatskjog vinogradarsko-vinarskog leksikona (Boris Kragić)

Miljenko Grgić u Splitu, s poznatim fotografom i fotoreporterom Borisom Kragićem, inače znanime i kao organizatorom događanja Smojina Marenda, posvećenog znanom piscu, slično dgađanje Kragić je kanio posvetiti upravo i legendi Grgicu, medjutim neki od kojih je očekivao bitnu podršku u organizaciji – nisu se odazvali

Grgić-vina, Trstenk (Boris Kragić)

U planu je bilo snimanje filma i Miljenku Mikeu Grgiću i njegovu putu do svjetske slave, a jedna od opcija bila je da glasovitog vinara glumi i naš Mile Rupčić – na slici – koji već godinama živi i radi u SAD…

Osoba je to koja se uvelike angažirala u traženju znanstvenih dokaza da je tada već globalno proslavljeni kalifornijski Zinfandel zapravo sorta porijeklom iz jugoistočnog europskog bazena, ovdje znana kao Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo. On je s profesorima hrvatskih fakulteta agronomskih zanosti ali i sa svjetski čuvenog profesoricom Meredith pomogao u otkrivanju zavičaja Zinfandela. Mnogo je napravio i na promociji i plasmanu vina od kultivara Plavac mali, kako u Hrvatskoj tako i vani.

Nakon što je i kalifornijski vinski posjed Grgich Hills i vinariju na Pelješcu kako u enološkom smislu I u poslovnom smislu čvrsto postavio na noge – otišao je eto uoči Božića 2023, nakon prvih sto godina sadržajnog i društveno korisnog života.

Neka mu je laka zemljica!

________________________

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ dobro odaje da je prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do i naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Tablice za ocjenjivanje mirnog vina

Tablica za ocjenjivanje pjenšavog vina

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u CASI – 05.2023

_____05.2023 ____

OIV Pau Roca, director general – State of the World Vine and Wine sector 2022-2023

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Godišnji izvještaj OIV-a: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU ⦁ Pogled: HRVATSKA ⦁ Bakho i Internet: VINSKI KLUB KAO PORTAL ⦁ 29 Vinistra: TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA ⦁ Concours Mondial de Bruxelles u Poreču: NAJVIŠA NAGRADA MENEGHETTIJU ⦁ Hercegovački lipanj 2023: PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM ⦁ Kultura: FOTO GALERIJA MARKO ČOLIĆ ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Godišnji izvještaj OIV-a za 2022. i  2023.

AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU!

Ustalilo se da međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – OIV (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin) svake godine na posebnoj konferenciji za medije javnog informiranja u svom glavnom sjedištu – a, inače, sada ono više nije u Parizu nego je u Dijonu – podnese za javnost detaljan isvještaj o najnovijem stanju u vinogradarstvu i vinarstvu na globalnoj razini. Glavni direktor OIV-a Pau Roca obznanio je ovih dana u opsežnom izlaganju svježe podatke vezane uz spomenutu temu, prenosim ih, evo, izravno iz prve ruke.

OIV – Organisation Internationale de la Vigne et du Vin: STANJE u VINOGRADARSKOM i VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU 2022/2023

SADRŽAJ: Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu u 2022 – Površine pod vinogradima – Proizvodnja vina – Potrošnja vina – Međunarodna trgovina vinom – Prve procjene vezano uz proizvodnju vina 2023. na južnoj polukugli – Veći izazovi koji nas očekuju

POVRŠINA pod vinogradima UKUPNO u svijetu, godina 2022: 7,3 milijuna hektara, što je 0,4 posto manje od stanja u 2021. Pad u ukupnoj površini nasada bilježi se u razdoblju od 2002. do 2005., ali 2006. Nastupa blagi porast nakon kojega je uslijedio uglavnom opet pad.

PREGLED površina po područjima u svijetu: u 2022 zabilježene su 93 zemlje s ozbiljnijim površinama zasađenima vinovom lozom. Najvećih šest vinogradarskih zemalja pokriva sada oko 56 posto ukupnog nasada na globalnoj razini. Tih šest zemalja su Španjolska, s 13 posto, Francuska i Kina sa po oko 11 posto, Italija s 10 posto, Turska sa šest posto, SAD s pet posto

POVRŠINE vinograda PO ZEMLJAMA, podatak za 2022. godinu: najviše vinograda je u Španjolskoj – 955 tisuća hektara, slijede Francuska sa 812, Kina sa 785, Italija sa 718, Turska sa 410, SAD s 390 tisuća hektara… U donjem dijelu liste nalaze se Indija sa 170 tisuća ha, Iran sa 158, Australija sa 146, Južna Afrika sa 124, Moldavija 122, Uzbekistan 118, Afganistan 104, Njemačka sa 103, Rusija s 99 i Grčka sa 96 tisuća hektara.

PROIZVODNJA vina u svijetu ukupno: grafikon od 2000. do 2022. pokazuje liniju s dosta skokova gore u i padova. U 2022. ukupna produkcija u svijetu iznosila je 258 milijuna hektolitara, i to je jedan posto manje od proizvodnje u 2021, a i manje je od 20-godišnjeg prosjeka.

PROIZVODNJA u svijetu po najvažnijim vinogradarskim područjima. U 2022. u svijetu je zabilježeno 85 zemalja koje su relevantni proizvođači plemenite kapljice. Pet zemalja od tih 85 – Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska – pokrivaju gotovo polovicu spomenute ukupne površine pod trsjem. U Europskoj Uniji, koja obuhvaća oko 62 posto ukupne svjetske površine pod vinovom lozom, proizvede se sada nešto više od 161 milijun hl vina

PROIZVODNJA vina u svijetu detaljnije po količini i po vrijednosti kroz godinu (2022.) po zemljama: Količinski najveći proizvođač vina na svijetu je Italija, s 49,8 milijuna hektolitara godišnje (u postocima Talijani pokrivaju oko 19 %), slijede Francuska s 45,6 mhl (18 %), Španjolska s 35,7mhl (14 %), SAD sa 22,4 mhl (9%), Australija (12,7), Čile (12,4), Argentna (11,5) , Južna Afrika (10,2), Njemačka (8,9), Portugal (6,8), Rusija (4,7), Kina (4,2), Rumunjska (3,9), Novi Zeland (3,8), Brazil (3,2), Mađarska (2,9), Austrija (2,3), Gruzija i Grčka (svaka po 2,1), Moldavija (1,4) i Švicarska (1 milijun hl)

POTROŠNJA vina u svijetu – grafikon po godinama. Vezano uz potrošnju vina u 2022. spominje se količina od 232 milijuna hl, a to bi bilo oko jedan posto manje od one u 2021. Uz godišnju potrošnju vina samo u Europskoj Uniji navodi se 111 mhl, odnosno oko 48 posto u odnosu na ukupnu potrošnju u svijetu. Negativan trend u konzumaciji koji je ozbiljnije startao negdje sa 2017. godinom pripisuje se najprije ozbiljnom zastoju potražnje za vinom u Kini, a nastavak neželjenih kretanja vezuje se 2020. uz covid-pandemiju, i 2021. uz energetsku krizu koja je rezultirala s povećanjem cijena vinu ali i s povećanjem inflacije, što je smanjivala kupovnu moć.

NAJVEĆI POTROŠAČI vina po količini u svijetu su SAD s oko 34 mhl (= cca 15 %), Francuska s 25,3mhl (11 %), Italija s 23 mhl (10 %), Njemačka s 19,4mhl (8 %) posto i Velika Britanija sa 12,8 mhl (6 posto). Slijede Rusija s 10,8 mhl (5 %), Španjolska s 10,3 mhl (4 %), pa Kina i Argentina također sa po četiri posto, Portugal s 3%… Na dnu tablice potrošnje kao zemlje su Švicarska s 2,6 mhl, Austrija s 2,4 mhl, Češka s 2,2 gl, Belgija i Švedska sa po oko 2,0 mhl

POTROŠNJA vina po zemljama po ukupnoj količini (lijevo, crvenim slovima), te, desno – što baca sasma drugi, na prvu za neke možda čak i zbunjujući dojam (Švicarska, Austrija…)! – i po glavi stanovnika (plavim slovima). Prvih pet zemalja s najvećom potrošnjom vina po stanovniku: Portugal – 67,5 litara; Francuska – 47,4 litre; Italija – 44,4 litre; Švicarska – 35,5 litara; Austrija – 30,8 litara. Slijede Njemačka – 27 litara, Australija – 26,1, Češka – 25,3, Španjolska – 25,3, Nizozemska – 24,5, Argentina 23,8, Velika Britanija – 23,2, Rumunjska – 22,8, Kanada – 13,1, SAD – 12,6, Južna Afrika – 10,7, Japan – 3,1, Brazil – 2,1 i Kina s 0,8 litara

TRŽIŠTE: Najnoviji podatak, za 2022., kaže da je svjetski izvoz vina iznosio 107 milijuna hl, što je oko pet posto slabije od rezultata ostvarenog u 2021., kad je, od 2000. na ovamo, zabilježen najveći količinski eksport. Govori li se, međutim, o VRIJEDNOSTI izvoza, ona, kako i pokazuje linija na grafikonu, od 2000. konstantno i značajno samo raste, te je u 2022. iznosila 37,6 milijardi €,što je devet posto više nego što je bilo u 2021.

Međunarodno tržište vinom u 2022., kroz količinu i kroz cjenovnu vrijednost po VRSTAMA/NAČINIMA PONUDE/PAKIRANJA. U odnosu na 2021, u 2022. količina izvezenog UBOČENOG vina smanjena je za četiri posto, ali je istodobno vrijednost izvezenog tog ubočenog vina porasla za sedam posto. Kod BULK vina odnosno OTVORENOGA vina, količina se u odnosu na ostvareni izvoz u 2021. smanjila za sedam posto, ali istodobno novčana vrijednost izvoza povećana je za pet posto. BAG-in-BOX u 2022. bilježi četiri posto manji izvoz NEGO U 2021., ali istodobno i šest-postotno povećanje vrijednosti vina traženog u tom pakiranju. NAJBOLJII POZITIVNI REZULTAT kao kategorija OSTVARILI su PJENUŠCI, u 2022. realizirano je pet-postotno povećanje ukupno izvezene količine, te 18-postotno povećanje novčane vrijednosti izvoza!

Prema stručnoj obradi podataka o ukupno izvezenoj količini vina u 2022. i o ostvarenoj ukupnoj financijskoj vijednosti toga izvoza stručnjaci zaključuju da je u 2022. godini već oko 46 posto od ukupno izvezenog vina bilo u nešto višem kvalitativnom razredu u odnosu na prijašnje godine, dakle potrošači se očito više nego prije priklanjaju kakvoći, koja je, logično, i skuplja!

Glavni svjetski IZVOZNICI vina u KOLIČINI su TALIJANI s 21,9 milijuna hl godišnje, slijede Španjolci sa 21,2, Francuzi s 14, pa Čileanci s 8,3, Australija sa 6,4, Južna Afrika s 4,4 mhl, Njemačka s 3,5 mhl, Portugal s 3,3, Novi Zeland sa 3,0 mhl. Što se tiče novčane VRIJEDNOSTI izvoza, uvjerljivo prednjače FRANCUZI, na tablici prvih 10 po najvećoj vijednosti izvezenog vina godišnje slijede Talijani, Španjolci, pa Čile, SAD, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Portugal i Argentina.

Zemlje NAJVEĆI svjetski UVOZNICI vina po KOLIČINI su SAD, s 14,4 mhl, slijede Njemačka s 13,4, Velika Britanija s 13,0, Francuska sa 6,1, Nizozemska sa 4,6, Kanada sa 4,2, Rusija s 3,9, Kina s 3,4, Belgija s 3,3, te Portugal s 2,8 mhl. U kategoriji VRIJEDNOSTI UVOZA prednjače uvjerljivo SAD, redosljed ostalih na tablici je: Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Japan, Nizozemska, Kina, Belgija, Švicarska, Francuska

PREDVIĐANJA za JUŽNU hemisferu a vezano uz BERBU 2023, koja je u nekim zemljama već završila, a negdje – barem za neka posebna vina – još je potrajala. Procjene su da bi Argentina u 2023 mogla imati 21 posto količinski slabiji urod od onoga u 2022, Australija najavljuje pad od 13,1 posto, Brazil također muči pad ali od 29,7 posto, Novi Zeland mogao bi imati 22,2 posto manji urod nego što je bio 2022, a Južna Afrika pomirila se sa oko šest posto manjom količinom. Jedini s porastom je Čile, očekuje se da će berba 2023. biti u količini oko 1,3 posto veća od one u 2022.

Prezenter izvještaja PAU ROCA, glavni direktor OIV-a, zahvaljuje čitateljima na pažnji!

_________________________

LIJEPA NAŠA  – NIGDJE SPOMENUTA!

Kao što se iz izvještaja vidi, OIV Hrvatsku uopće  ne spominje, međutim, kao što je kod mene bilo uvijek do sada, namjera mi je ionako bila kao dodatak ovom izvještaju OIV-a objaviti prilog s podacima o vinogradima, srtama, proizvodji vina, potrošnji vina te trgovini vinom (uvoz-izvoz) u nas, u tom smislu podatke sam, kao i uvijek do sada, zatražio od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu (APPR) i od Hrvatske gospodarske komore. Iz HGK stigli su mi odgovor da se podaci naplaćuju i preporuka da pogledam na priloženi cjenik koliko bi to bilo za platiti… ♣

Lijepa naša 2022 / 2023

AKTUALNA HRVATSKA u TRSJU, PODRUMU i BOCI

Evo sada i nešto svježih podataka vezanih uz vinsku Hrvatsku, koju u svom godišnjem izvještaju o aktualnom globalnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovačkoj razmjeni na kolosijeku Bakhova nektara OIV nije spomenuo, kao što se vidi, ni u jednoj od svojih brojnih info- tablica što ocrtavaju postojeće okolnosti. Kao da nas i nema!

Kao što običavam već godinama, tako eto postupam i sada: uz OIV-ov godišnji raport objavim prilog i o situaciji ovdje kod nas. Zahvaljujući Agenciji za plaćanje u poljoprivredi dobijem uvijek ažurirane podatke o ukupnoj površini na kojoj se u nas prostire vinova loza, informacije o nazočnosti kultivara vinove loze u nas i o količinskoj zastupljenosti pojedinih sorata (broj trsova) na hrvatskom području, zatim podatke o novoj berbi grožđa ukupno, zatim posebno glede količina bijelog te crvenkastog odnosno crveno obojenog u tonama, kao i o ukupnoj proizvodnji vina u hektolitrima, od toga i zasebno bijelog a zasebno ružičasstog i crnog vina.

POVRŠINEDakle, ukupno je sada u nas 17.317 hektara pod vinovom lozom, 62.849 je parcela, a broj poljoprivrednih gospodarstava u sektoru je 32.136

SORTE i NJIHOVA RASPROSTRANJENOST (u prvoj koloni hektari, a u drugoj koloni broj trsova)

Evo i dijela popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

PROIZVODNJA GROŽĐA (u tonama) i VINA (u hektolitrima)

Proizvodnja, po županijama, grožđa (u tonama), i vina (u hektolitrima), kod vina dvije su kolone, jedna se odnosi na crno i ružičasto zajedno, a druga na bijelo vino. Dakle, ukupna proizvodnja grožđa na nacionalnoj razini u berbi 2022. iznosila je oko 85.760 tona, produkcija bijeloga vina bila je gotovo 423.435 hl, a roséa i crnoga skupa zericu viša od 137.354 hl, dok nam ukupno i na nacionalnom nivou proizvodnja iznosi 560.789 hl vina

ROBNA RAZMJENA (UVOZ/IZVOZ), i POTROŠNJA VINA u HRVATSKOJ?

Podatke vezane za uvoz i izvoz, a i onaj – ako već ne služben i precizan  onda barem kao mišljenje osoba iz vinskog bisnisa – vezan uz godišnju potrošnju vina u Hrvatskoj prijašnjih godina dobivao sam bez problema od Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj je djelovalo Udruženje vinogradarstva i vinarstva, međutim,ponavljam, ove godine na upit za svježu informaciju dobio sam odgovor da za obavijest treba platiti, po cjeniku što mi je dostavljen. U APPR-u ljubazno su mi sugerirali da za robnu razmjenu nazovem Carinu i poslali mi broj telefona na koji da se obratim, zvao sam ali nitko se nije javio… Glede informacije o godišnjoj potrošnji ostao mi je, dakako, Hrvatski državi zavod za statistiku…

_________________________

Mala zemlja velikih mogućnosti ali s neadekvatno organiziranom vinskom branšom

ONO ŠTO VANI FUNKCIONIRA KAO POSLOVNO UČINKOVITO NIKAKO DA PRIHVATIMO! – Rado se hvalimo s potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu i s kakvoćom vina koja ostvarujemo pa za njh eto dobivamo brojne pohvale, priznanja i izvana, međutim u globalnom vinskom sektoru na žalost ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli jer smo daleko od poslovnog promišljanja te koncepta poslovne organizirnosti vinske branše kakav postoji u zemljama što i te kako predstavljaju NEŠTO na svjetskom tržištu. A riječ je o zemljama koje su nam najbliži susjedi ili posve blizi susjedi – Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…

I ne treba nam izmišljati toplu vodu, dovoljno bi bilo od njih kopirati nešto što nam je, inače, iz povijesti znano kao svojevrsni cehovski ustroj a što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz Konzorcije za vina (Consorzio del vino) po različitim vinogradarskim regijama odnosno vinogorjima, a u Francuskoj kroz Međuprofesionalne urede ili biroe za vina (Office / Bureau / Comité interprofessionel(le) du vin de…), osmišljene tako da se – na temelju onoga najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju Bakhova nektara originalnih svojstava u nekome kraju pruža priroda i onoga najboljega što je ukorijenjeno u lokalnu eno-gastro tradiciju, kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke, pa vinogradara i vinara kao izvršnih tvoraca osnovnog proizvoda postigne pozitivni i osebujni maksimum. A taj se onda, uz dakako odgovarajuću financijsku pomoć društvene zajednice i pomoć i iskusnih poslovnjaka zaduženih za marketing osnovnog proizvoda, tj. kapljice, ali i za marketing čitavoga pojedinoga kraja, može kompleksno (kapljica, delikatese, ugostiteljstvo, turizam…) valozirirati na najviši način.

Kod nas doduše postoje određene udruge vinogradara i vinara, ali to je daleko od onoga što upravo spominjem kao primjere iz Italije i Francuske i što, na podlozi poslovnih rezultata koji takav sustav postiže, zagovaram. Jedina ozbiljnija udruga vinogradara i vinara koja u nas postoji je Vinistra, ona, inače, okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali i ta udruga ima još dosta toga da u poslovnom segmentu usvoji od talijanskih Konzorcija odnosno francuskih Međuprofesionalnih ureda što ih, inače, u relativno novije vrijeme u poslovnom smislu uspješno kopiraju Nijemci a i  Austrijanci.

diWINE klub u Zagrebu – svečanost u povodu 16-godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb: visoki predstavnik Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin, predsjednica Udruge talijanske manjine Zagreb Daniela Dapas, te Ilario Schettino, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Italije u Lijepoj našoj (Marko Čolić)

UDRUGE TALIJANA u RH – Kako efikasno približiti i realizirati spomenuti talijanski odnoso francuski koncept našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, i nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj?…

U simpatičnom nedavno otvorenom malom diWINE baru u Zagrebu nedavno je, u nazočnosti prvog tajnika Veleposlanstva Republike Italije Ilarija Schettina, predsjednice Zajednice Talijana u Zagrebu Daniele Dapas i politički istaknutog visokog predstavnika talijanske nacionalne manjine u Lijepoj našoj Furija Radina te uz vina istarskih proizvođača talijanske nacionalne pripadnosti (Poletti, Benvenuti, Degrassi, Kozlović, Capo, Cattunar, Ravalico, Cossetto), održana svečanost u povodu 16. godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb, koja danas okuplja više od 400 članova. U Istri pak udruga talijanske manjine Circolo italiano postoji već duže vrijeme. Obje udruge priređuju na svojim područjima djelovanja različite manifestacije namijenjene i široj javnosti, pa su tako u segmentu vina istarski Talijani u Istri organiziraili, zahvaljujući uvelike angažmanu i Glauca Bevilacque, člana Upravnog odbora udruge, veliki festival vina sa sudjelovanjem istaknutih vinskih zvijezda s Apeninakog poluotoka, a ZG-Talijani, pod pokroviteljstvnom Ambasade Republike Italije u Metropoli organizirali su smotru pjenušaca prosecco te, poslije, zasebno, u hotelu Westin, smotru vina iz južne talijanske regije Apulije (Puglia), gdje se uvelike uzgaja sorta Primitivo, u nas znana kao Crljenak ili Tribidrag. S obzirom na današnje sve snažnije ne samo hedonističko nego i gospodarsko (turizam) značenje vina u suvremenoj društvenoj zajednici općenito te s obzirom na dugu tradiciju (od VI stoljeća prije Krista!) uzgoja vinove loze na području današnje Lijepe naše, a i s obzirom na naše visoke aspiracije da se svijetu nametnemo sa svojom kapljicom kao i na isto tako visoke aspiracije upravo i u eno-gastro segmentu i u turizmu, pretpostavljam da bi moglo biti vrlo korisno to da možda npr. Hrvatska gospodarska komora, ili, možda, Hrvatska obrtnička komora, inicira povremeno održavanje u nas – vjerojatno bi najveći odjek bio kad bi se to učinilo u Metropoli – na određeni jači način i edukativnih vinskih manifestacija s proizvođačima i proizvodima iz vana, konkretno Italije, događanja ne tek namijenjenima široj publici da pijuckajući šeće od štanda do štanda nego i zamišljenima da budu i s visoko iskazanim poslovnim značenjem, a u realizaciju da budu uključene i obje udruge Talijana u RH.  U sklopu takvih priredbi vrijedilo bi naći prostora još i za izolirane susrete predstavnika naše vinske branše s eksponentima talijanske vinske branše pa da Talijani našima izravno prenesu svoja iskustva o njihovim zaštićenim oznakama za vino i o osnutku i značenju njihovih konzorcija za vina.

diWine klub – vlasnica i voditeljica diWine kluba Irena Lučić i Furio Radin te veseli uzvanici uz vina istarskih proizvođača-pripadnika talijanske manjine (Marko Čolić)

Italija, koja je izgradila nacionalni brend na vrhunskoj enogastronomiji, i koja je najveći svjetski proizvođač vina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika plemenite kapljice, i Hrvatska desetljećima njeguju dobrosusjedske odnose i kvalitetnu gospodarsku, političku i kulturnu suradnju.

– Talijanska manjina značajno pridonosi kvaliteti spomenutih dobrosusjedskih odnosa. Kad je riječ o Zajednici Talijana u Zagrebu, koja kroz svoje djelovanje okuplja ne samo Talijane, već i pridružene članove povezujući tako pojedince, tvrtke i udruge kroz brojne aktivnosti iz područja umjetnosti, kulture, sporta, obrazovanja i školstva, istraživačkog znanstvenog rada – rekla je riječi predsjednica Zajednice Daniela Dapas.

– Sjajna atmosfera dovela je do zaključka kako ne treba čekati sve do idućeg rođendana kako bi se organiziralo novo talijansko-hrvatsko vinsko okupljanje, možda će ono biti već ubrzo i možda i opet u diWine baru – kazala je Irena Lučić, voditeljica diWine kluba, inače već godinama znana kao organizatorica vinskih događanja posebice u Zagrebu.

Kad spominjem značajnije priredbe realizirane uz moguću određenu pomoć i članova Talijanske zajednice u nas mislim, konkretno, ponavljam, na povremene svojevrsne smotre vina raznih pojedinih područja s Apenina s objašnjavajućim masterclassovima glede Bakhova nektara sa zaštićenim oznakama i.g.t, doc, docg (po kategorijama, od početne bazne, preko riserve, gran reserve) iz najpoznatijih talijanskih vinskih regija npr. Toscane, Pijemonta, Umbrije, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, oblasti oko Verone te izmedju Brescije i Bergama (Franciacorta – pjenušci) a uglavnom od domaćih sorata kao Sangiovese, Sagrantino, Nebbiolo, Barbera, Teroldego, Lagrein, Corvina… Dakle festivalski dio, za širu publiku, trebale bi svakako pratiti objašnjavajuće radionice s naglaskom na poslovnu važnost apelacijskih oznaka i istaknutih (domaćih!) kultivara i uradaka od njih i na bazi njih kao izvornih ADUTA teritorija.

Glauco Bevilacqua iz Zajednice talijanske manjine u Istri bio je lani organizator velikog festivala vina s brojnim zvučnim imenima talijanske vinska scene kao sudionicim, upravo je za uskoro ali ne precizirajući još i datum najavio novo takvo događanje. Na sici s njim je Nedeljka Krupljan, sommelijerka za vino i maslinovo ulje (Marko Čolić)

A to znači i info-radionice vezano uz organiziranost vinske branše u smislu kreiranja i razvoja – kroz pridržavanje osnovnih stožernih pravila ponašanja u vinogradu (izbor terena, preporučeni klonovi i gustoća nasada, prinosi po trsu, odgovarajući termin berbe), podrumu te glede primjerenog datuma izlaska pojedine etikete na tržište, stalnog unaprijedjenja kakvoće, adekvatne kontrole a i primjerenog marketingoa) ZAŠTIĆENE autenticne robne marke pojedinog geografskog područja. Talijani eto sa svojim konzorcijima za vino (koji obuhvaćaju istodobno i kontrolnu funkciju!) po vinorodnim oblastima imaju dosta iskustva a i poslovnog uspjeha u izvozu vina i privlačenju turista. O značenju i važnosti Konzorcija za vino i o tome koliko su njegov osnutak, ustroj i vođenje te o tome što sve ulazi u sadržaj djelovanja takve institucije uvjerili smo se koliko je to složen projekt  enolog mr. Franjo Francem i ja još daleke 2000. godine kad smo bili pozvani u Toscanu, u Firenzu na prezentaciju tada novog i vrlo opsežnog projekta Chianti Classico 2000 s vrlo mnogo uključenih detalja samo da temelj vezan uz zaštitu i kvalitetan marketing vina Chianti Classico docg  bude čvrst i pouzdan.

Dr Josef Pepi Schuller, direktor Austrijske vinske akademije (suhiucasi)

Dakako, slično bi se, kao ukazivanje na primjer njihove poslovne uspješnosti s vinom, moglo dogovoriti i s blizim nam Austrijancima.   Ima  nešto što bi nam  u ovome kontekstu  tu moglo ići na ruku a što ne koristimo. Susrete opisanog tipa mogli bismo (i mogli smo već) prireditii s Austrijancima kao govornicima, Austrijanci, pogotovu oni iz Burgenlanda, tj. Gradišćanci, već mnogo toga su u ustroju svjega sektora vina preuzeli od Francuza, a na vrlo visokoj funkciji u austrijskom vinskom svijetu, konkretno na funkciji direktora Austrijske vinske akademije je naš Gradišćanac dr. Josef Pepi Schuller, koji nam je vrlo sklon…

Punim pogotkom mogli bi rezultirati dogovori s Francuzima, koji su se počeli u vinu najozbiljnije poslovno organizirati još sredinom 19. stoljeća kad su u Bordeauxu kretali s famoznim klasifikacijama i stvaranjem medjuprofesionalnih biroa/ureda za vino (Bureau interprofessionel odnosno Comité interprofessionelle du vin de…) što vode brigu vezano uz proizvodnju, plasman, nadzor vezan uz pridrzavanje pravilnika te pravnu zastitu robne marke. Ne bismo li učeći od Talijana i Francuza (kako čine npr. i Nijemci i Austrijanci a već i Madjari pogotovu u oblasti susjednih nam Villanyja i Pečuha) i koristeći njihova iskustva i mi, pogotovu i stoga sto smo mala zemlja i nismo za igru s količinski velikom produkcijom, mogli krenuti tim putem što se pokazao poslovno ispravnim i vrlo učinkovitime? ♣

Vinski klub kao portal

KAD NEĆE ZA STVARNO, HOĆE INTERNETSKI!

Taman se bio sjajno uhodao, prezentacijama plemenite kapljice, radionicama, stručnim degustacijama s ocjenjivanjima Bakhova nektara, ali i kao prodajni punkt za izabrane etikete, posjetitelji su doista tamo hrlili, a onda – pljuska! Nož u leđa. Vlasnik prostora u prizemlju i podrumu u sklopu oveće stambene nije htio produžiti ugovor o najmu s vinskim entuzijastima iz redova ugostiteljstva, sommelijerstva i novinarstva a, koliko sam čuo, nije htio ni prodati prostor, i nastao je kuršlus. Zagrebački sommelier Tomo Jakopović tješio se da će u gradu uskoro pronaći novi prostor gdje bi Vinski klub ponovno proradio u svarnosti, međutim u toj svojoj zamisli nije (još!) uspio, a kako se traganje odužilo, u dogovoru sa znanim našim vinskim novinarom Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom odlučeno je da se, za početak nastavka njihove zajedničke aktivnosti njih dvojica kao domaćini presele na Internet i da Vinski klub vode kroz istoimeni portal. Dvojcu Ivo & Tomo pridružio se Davor Huić.

S prezentacije portala vinskiklub.hr u Bornsteinu: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, te desno Davor Huić (Marko Čolić)

Portal su sadržajno osmislili vrlo ambciozno, i uz pomoć stručnjaka za elektroniku postavili ga na Internet, pa su ga ovih dana, uz prigodne fine male zalogaje i fine pjenušce i mirna vina, za javnost predstavili u vrlo prikladno odabranom lijepom ambijentu znane zagrebačke vinoteke-wine-bara Bornstein.

Sve o vinima, a i još ponešto objavljivat će portal  vinskiklub.hr  koji su eto pokrenuli Bakhov sin Ivo Kozarčanin i lovac na vina Tomo Jakopović te njihov novi  partner Davor Huić. Među brojnim adutima za osvajanje čitatelja i sljedbenika trio je istaknuo interaktivnu kartu Hrvatske s prikazima stotina vinarija iz sve četiri naše vinske regije i uputama kako do njih doći.

– Veliku većinu vinskih posjeda smo obišli, i uvjerili smo se u kvalitetu njihovih kapljica pa našim čitateljima želimo olakšati put do njih. Portal će biti interaktivan. Redovito ćemo objavljivati vinski kviz s lakšim i težim vinskim pitanjima ali i s lijepim vinskim nagradama, a naši prijatelji, stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo, sljubljivanje hrane i vina te ostale vinske zagonetke odgovarat će i na pitanja čitatelja – rekao je Ivo Kozarčanin, koji je tijekom 30-godišnje novinarske karijere objavio više od tisuću članaka o vinima u najznačajnijim hrvatskim dnevnim novinama i periodičkim life style tiskovinama te na portalima.

– Portal vinskiklub.hr početak je i temelj projekta koji će obuhvaćati prezentacije vina, vinarija i regija, edukacije poput Škole vina u tri stupnja, organizaciju izleta, kvizove, a ni karta neće ostati samo na vinarijama – dodao je Tomo Jakopović, sommelier istančana nosa i nepca te savjetnik brojnim hrvatskim vinarima koja je predstavljao na više od 200 vinskih radionica, a posebno je angažiran u promociji hrvatskih autohtonih sorti za koje smatra da su istinsko nacionalno blago.

Prizor s prezentacije u Bornsteinu (Marko Čolić)

Na predstavljanju portala posjetitelji su kušali birana vina iz svih hrvatskih regija. Kao vinarije partneri te su se večeri iskazali Zlatno brdo iz Baranje, Trdenić iz Moslavine, Podrum Štrigova iz Međimurja, Kopjar iz Zagorja, Degrassi iz Istre te Šain Marelić i Miloš iz Dalmacije. Krepku podlogu za kušanje vina osigurala je poznta tvrtka Igomat – Samoborske mesne delicije koja već 28 godina proizvodi i prodaje svježe meso te suhomesnate delikatese.

Veterani na okupu, ali ne uz okrugli nego uz četvrtasti stol! (Nikola Zoko)

– Suradnici portala bit će i dr. Ines Matić Matešković, docentica s riječkog Pravnog fakulteta te sommelijerka s diplomom Hrvatskog sommelier kluba, pa Lucija Biondić, lutalica koja zna sve ceste, staze i putove u Hrvatskoj i piše lijepe reportaže a voli vino, Domagoj Jakobović Ribafish koji će, naravno, pisati o pivu, Mato Jakopović, odličan poznavatelj kave, te svima znani Željko Suhadolnik, dobri duh vinskog svijeta. Portal će ponuditi prostor i biranim restoranima te kvalitetnim proizvođačima prehrambenih proizvoda, a objavljivat će i lifestyle teme iz prelijepog svijeta vina, hrane i turizma. Budite s nama, bit će vam lijepo! – dodao je, uz odobravanje svojih kolega i prijatelja Davora Huića i Tome Jakopovića,  Ivo Kozarčanin.

DEČKI, ČIN ČIN!, te: SRETNO i USPJEŠNO!  ♣

__________________________

Porečka 29. Vinistra

TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA!

Porečani imaju razloga da veselo trljaju ruke, najprije posebno zadovoljni uspjehom svog vinskog sajma Vinistra 2023., ove godine u predjubilarnim 29. izdanju. U dvorani Žatika nešto više od 80 vinara s istarskog poluotoka promoviralo je ne samo svoja vina nego i vino općenito, događanje se odvijalo u ponešto drukčijoj scenografiji od uobičajene, naime podij Žatike ovaj je put bio u znaku manjih te unificiranih štandova jer trećinu inače prostrane dvorane moralo se ogradom odvojiti za potrebe – konkretno: pripremu uzoraka za ocjenjivanje – u okviru svjetskog mega-događanja predviđenog da uslijedi za nekoliko dana, riječ je o  jednom od najznačajnijih globalnih vinskih natjecanja a to je Concours Mondial de Bruxelles. Najava Concours Mondiala bila je i te ako vidljiva na sajmu Vinistra, naime i spomenuti Concours Mondial imao je svoj izložbeni prostor… Kroz porečku dvoranu Žatika na Vinistri od petka do nedjelje prošlo je više od 10 tisuća posjetitelja, među njima bio je veliki broj stranih gostiju koji su tih dana boravili u suncem okupanoj toploj Istri.

Vinistra 2023 – Žatika iznutra (Marko Čolić)

Voditeljica jedne od ocjenjivačkih komisija – prof. Ana Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Priredba Vinistra 2023 sastojala se, po običaju, od tri dijela, a to su strukovna ocjenjivanja vina i jakih alkohonih pića te podjela nagrada, zatim od izlagačkog dijela uz mogućnost promenadnog kušanja za posjetitelje, te od radionica.

Vrednovanje Bakhova nektara odvijalo se na tri kolosijeka – s uzorcima od raznih sorata za klasičnu Vinistru, posebno su bili Svijet malvazije, predviđen samo za uzorke od sorte iz grupe Malvazija, te IQ (Istrian Quality = Istarska kvaliteta) za vina što su ove godine aplicirala za oznaku.

Ekipi za ocjenjivanje vina Vinistra 2023 na čelo je postavljena Caroline Gilby MW a za tajnika određen je Kristijan Damijanić. Komisija je bilo osam, evo i njihovih voditelja: Ana Marija Jagatić Korenika, Nina Jurinjak Brajko, Danijela Katarinčić, Sanja Radeka, Ivanka Rosati, Miljenko Bošnjak, Valter Legović i Boštijan Zidar. Komisijom za IQ rukovodio je Kristijan Damijanić. Pragovi za medalje: Platinasta medalja od 95 bodova naviše, Zlatna medalja – od 90 do 94 boda, Srebrna od 85 do 89 bodova, a Brončana medalja – od 80 do 84 boda. Na mjestu predsjednika Komisije za jaka alkoholna pića radio je Zoran Lukić.

Što se tiče radionica, ovaj put za spomenuti su ona s nazivom Decanteri s Kvarnera i one o sve traženijim istarskim vinskim kupažama.

___________________

Dobravci su primili i zlato za Teran Gašpar 2022 (Marko Čolić)

Najbolje ocijenjena vina  po kategorijama

Vina od autohtonih sorata Istre

Najboljom među odležanim malvazijama proglašeno je vino Sonata 2020 rovinjske obitelji Dobravac. Dobravci su primili i zlatnu medalju za Teran Gašpar 2022

Malvazija zrela, odležana:  Sonata 2020 riserva – Dobravac (95/100); Mavazija mlada: Malvazija istarska 2022 – Kadum (94)

Teran (mladi): Teran 2022 – Fakin (95); Teran (zreli): Teran Livio 2019 – Benvenuti (93) Refošk (mladi): Refošk 2022 – Jogan (Slovenija; 91)

Bijela miješana /white cuvees :  Corona grande 2020 – Benvenuti (92); Meneghetti white 2021 – Meneghetti (88); Clemente blanc 2020 – Damjanić Wines (86)

Borgonja (Frankovka): Borgonja 2022 – Poleis (91); Borgonja 2022 – Brčić (90)

Cabernet franc: Cabernet franc 2020 – Vinrija Fiore (90)

Cabernet sauvignon:  Cabernet sauvignon 2022 – Vinarija Fiore (92)

Chardonnay:  Chardonnay sur Lie 2018 – Pilato (91); Chardonnay Deklić 2022 – Deklić (90)

Ljepotice na sceni: kuća Pilato iz okolice Vižinade – nagrada za Chardonnay sur lie 2018, lijevo. Klaudio Tomaz zorno je, desno, prezentirao svoja dva novodobivena IQ-a – za Malvaziju istarsku 2022 i za Teran 2020 (Marko Čolić)

Crno miješano/Red cuvee: Riserva LV 2015 – Vina Laguna (92); Familia 2019 – Deklić (92); Familia Deklić 2020 – Deklić (91): Arbor Cuvée 2021 – In Sylvis vina (90), Meneghetti Red 2018 – Meneghetti (90); Moro 2021 – Vinarija Rossi (90); Calypsa nera 2018 – Baćac (90); Clemente 2018 – Damjanić wines (90); Fiore Nero 2020 – Vinarija Fiore (90)

Merlot:  Merlot riserva San Tommaso 2016 – San Tommaso (92); Merlot 2020 – Deklić (91); Castello Festigia 2020 – Vina Laguna (90); Merlot Premijera 2020 – Mario Banko (90); Merlot 2021- Vina Davalentinis (90); Merlot  San Tommaso 2022 – San Tommaso (90); Merlot San Tommaso 2020 – San Tommaso (90)

Etikete koje je sa sobom ponio Moreno Degrassi, na slici sa svojim enologom Alenom Matelićem, jedva da su stale na njegov pult. On je, čini se, od izlagača donio najviše različitih vina. Osobitu pažnju privlačili su sjajni, vanserijski crnjaci Terre bianche Petit verdot Rouge Riserva 2013 (zlatna medalja), Pinot crni Contarini Riserva 2013 i Syrah Contarini Riserva 2013, sva tri osvojila su na ocjenjivanju zlatnu medalju, po meni, posebice Petit verdot i Pinot crni zavrjeđuju bogme i Platinu! (Marko Čolić)

Muškat bijeli: Muškat San Salvatore 2017 – Benvenuti (97); Muškat bijeli 2022 – Vina Dešković (90)

Muškat Momjanski Luna d’Oro 2021 – Vina Franković (91); Muškat Momjanski 2022 – Vina Prelac (90)

Muškat ruža:  Muškat ruža Festigia 2022 – Vina Laguna (91); Ljubavno vino 2017 – Vina Pulin (90)

Muškat žuti:  Muškat žuti 2022 – Fakin (91); Muškat 2022 – Novacco (91); Muškat žuti 2022 –Vina Siljan (90)

Pinot crni:  Pinot crni Contarini riserva 2013 – Degrassi (92)

Refošk 2022:  Refošk 2022 – Perinić (91); Refošk 2022 – Jogan (91); Refošk 2022 – Domačija Ražman (90)

Refošk zreli: Refošk Santomas 2020 – vinska klet Santomas (96); Refošk 2020 – Rino Prelac (95); Refošk Capris 2020 – Vinakoper (95); Refošk Capo d’Istria 2018 – Vinakoper (92); Refošk Kortinca 2011 – Korenika Moskon (91); Rex Refošk 2020 – Vinakoper (90); Camera 2021 – Diković winery (90)

Braća Albert (lijevo) i Nikola Benvenuti osvojili su visoka odličja za zreli Teran Livio 2019, za bijelu mješavinu Corona grande 2020, te za Muškat San Salvatore 2017, a Rino Prelac (drugi zdesna) za svoj Refošk 2020 i Muškat momjanski 2022, kuća pak Vinakoper iz Kopra diči se s odličjima za Refošk Capris 2020, Refošk Capo d’Istria 2018 i Rex Refošk 2020, priznanja su preuzeli glavni enolog Boštjan Zidar (drugi slijeva) i direktor Borut Fakin (sasvim desno)

____________________________

U Zagrebu je u režiji bloga Svijet u Čaši/Suhi u Čaši neposredno nakon nedavnog festivala Refuscus Mundi 2023 u Izoli održana degustacija s ocjenjivanjem uzoraka refoška što ih je organizator Refuscus Mundija 2023 osigurao za tu prigodu. Evo, za usporedbu s rezultatima vrednovanja u sklopu Vinistre 2023, kako su refoški prošli u Metropoli. Bitnih razlika u principu nema, makar nekoliko vina u Zagrebu je nagradjeno bodovno nešto slabije nego u Poreču, ali ne zato što su smatrana u principu lošijima, nego zato što im, zapravo – a o tome govore znakovi zapisani uz te uzorke, još nedostaje nešto vremena da se pokažu u punome sjaju. Franco Radovan, čiji refošk je u Zagrebu prošao vrlo lijepo, na žalost  svoj refošk nije poslao na degustaciju na Vinistru 2023… Giorgio Clai, te vinarija Rojac iz slovenskoga dijela Istre kod Kopra, u Zagrebu pobjednici degustacije, također nisu poslali uzorke na službeno kušanje u Istri, a niti nastupili na sajmu Vinistra

Među najbolje ocijenjenima na kušanju u Zagrebu – Brombonero, Renero i Radovan, te, desno, prisjećanje na susret s Urošom Rojcem prije dosta godina i na moje prvo kušanje njegova Renera…

_______________________

_________________________

Sansigot: Sansigot 2018 – Ivan Katunar (91)

Syrah:  Syrah Contarini Riserva 2013 – Degrassi (90)

Teran berba 2022: Teran 2022 – Fakin (95); Teran 2022 – Bernobić (93); Teran 2022 Gašpar – Dobravac (93); Teran Flaminio 2022 – Fakin (90); Teran 2022 – Vivoda (90); Teran 2022 – Kozlović (90)

Teran zreli: Teran Livio 2019 – Benvenuti (93); Teran Santa Lucia 2019 – Kozlović (93); Teran 2021 – Deklić (93); Teran il Primo 2019 – Fakin (92); Teran il Primo 2020 – Fakin (91); Teran Selekcija 2021 – Kozlović (91); Teran Terre di Paradiso 2018 – Valenta Wines (90); Teran barrique 2017 – Vina Brčić (90); Teran 2021 – Vina Kos (90); Teran San Tommaso 2021 – San Tommaso (90); Teran Deklić 2020 – Vina Deklić (90)

Ove godine pravo na oznaku IQ = Istarska kvaliteta dobili su sljedeći vinari:

ISTARSKA MALVAZIJA berbe 2022 –  Benvenuti vina, Vina Bernobić, Vina Brčić, Capo vina, Vina Cattunar, Fakin, Vina Franković, Geržinić, Kozlović vina, Legovina – obitelj Legović, Vina Matošević, Medea vinarija, Novacco, Vina Mario Peršurić, Vina Pilato, Ravalico, Rossi Winery, D&D Sirotić, obitelj Terzolo, Vina Tomaz, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o.

TERAN berba 2020 – Vina Brčić, Vina Cattunar, Vina Dešković, Fakin, Geržinić, Vina Tomaz, Vina Zigante

_____________________

SPORNO, a VEZANO UZ OCJENJIVANJE na VINISTRI 2023 – Kad sam eto kod ocjenjivanja na Vinistri, nužno je spomenuti kako ove godine neka istarska proizvođačka imena od visokog značenja, posebice u nekim kategorijama u kojima inače slove kao ponajbolji, uopće nisam našao (npr. Franko Radovan) na listama nagrađenih makar to bilo i s niže bodova nego što bih kod njih za to vino očekivao, a, k tome, i nekih imena koja sam i te kako očekivao vidjeti na Vinistri uopće nije ni bilo kao izlagača, konkretno tu mislim svakako na kralja Terana Morena Coronicu.

Propitao sam se o čemu je riječ i dobio odgovor da neki vinari odustaju od davanja uzoraka na ocjenu na Vinistri jer se, umjesto da se na ocjenu primaju samo ubočena finalizirana vina koja upravo trebaju izaći ili su već na tržištu, na ocjenu primaju i vina koja  nisu finalizirana i u boci, primaju se, čujem, po jednom istome uzorku i do tri primjerka,  izvorno i može biti riječ o istome vinu ali njegovanome u više bačava, očito eto proizvođači na Vinistri koriste priliku da vide koji od tih nekoliko primjeraka će se najviše dopasti komisiji.

Ovo ocjenjivanje na Vinistri ne bi trebalo u tolikoj mjeri služiti kao savjetodavna usluga proizvođaču, nego s obzirom da se javno dodjeljuju medalje i uz svako bolje ocijenjeno vino službeno objavljuje se po jedan uzorak i uza nj  broj osvojenih bodova, logika kaže da bi ocjenjivanje i objava rezultata trebali maksimalno biti okrenuti prema POTROŠAČIMA!

_______________________

Organizator sajma Vinistra odlično je riješio pitanje lokacije izlagača koji nisu iz vinskih krugova ali ono što nude i te kako je komplementarno s Bakhovim nektarom. Riječ je o ponuđačima delikatesa na tanjuru, primjerice o bakalaru na različite načine, o vrhunskim sirevima, suhomesnatim proizvodima, čokoladama i drugim slatkišima. U prolazu neposredno prije ulaska na parket dvorane Žatika smjestio je izlagački punkt destilerije Rossi, da se pomogne otvorenje apetita posjetitelja na dolasku ali i da se oni koji odlaze na kraju počaste dižestivom, a što se tiče jela pažnju su dakako privlačili razni proizvodi Mame Milene a od bakalara (na kušanje su se nudile i kreme iz tube a od različito začinjenog bakalar), pa Gianfranco Crepaldi, specijaliziran za okuse Italije a koji je prezentirao je tvrde sireve pecorino sardo i grana padano, slijedili su štandovi sa slavonskim mesnim prerađevinama, pa onda i štandovi s manufakturno rađenim čokoladama i čokoladnim bombonima, pralinama, rafiniranim kolačićima… U vinski izložbeni dio moglo se, dakle, krenuti s finom papicom dobro popunjenim želucem.

Jaka pića destilerije Rossi, te ponuda različitih pašteta od bakalara iz produkcije tvrtke Mama Milena (Marko Čolić)

Gianfranco Crepald isa svojom ponudom tvrdih talijanskih sireva pecorino sardo i grana padano (Marko Čolić)

U dvorani među izlagačima – gužva na svim punktovima, a posebno na izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojemu se mogla kušati (nagrađivana) vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim prvenstvom ove sorte.

– S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, ali one iz berbi 2020. i 2021. pokazale su se u sjajnoj formi, što su potvrđuju brojne platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., makar i jako su dobri i oni mladi, iz 2021. i 2022. Međutim tih je sve manje na tržištu jer se vinari sve više odlučuju za odležane varijante – prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec.

Bilo je dakako zgodno čuti i mišljenje o Vinistri i od iskusnih bjelosvjetskih imena, osoba poslovno tijesno vezanih uz plemenitu kapljicu, jedna od tih svakako je Thomas Costenoble, direktor direktno ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Enolog Thomas Costenoble, direktor izravno ocjenjivanja za Concours Mondial de Bruxelles

– Kao organizator sajma u Belgiji dobro znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije. Vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam se naprosto zaljubio u malvaziju i njen široki spektar stilova. Inače, općenito, jako su mi se svidjeli Poreč i Istra – kazao je Costenoble.

Najviše komplimente Vinistri i ove je godine uputio i direktor znanog koparskog podruma Vinakoper Borut Fakin:

– Koliko znam ukupan broj uzoraka na ovogodišnjem ocjenjivanju na Vinistri dsegnuo je zaista lijepu brojku od 700, to je, rekli su mi, oko 30-postotno povećanje u odnosu na lani. Mi smo osvojili također lijepi broj medalja najvišega sjaja i svakako je to rezultiralo golemim zanimanjem publike okupljene oko našeg štanda u želji da se kušaju odličnici iz naše produkcije. Biti najboljši na Vinistri je izjemen dosežek, še posebej če vina istih linij iz leta v leto uspejo ohranjati svojo pozicijo najboljših – rekao je ushićeni slovenski Fakin (postoji i na hrvatskome dijelu Istre vrlo uspješan proizvođač, posebice terana, Fakin!)

Među gostima-izlagačima s brojnim svojim etiketama bila je na Vinistri i kuća Vinski vrh Tomislava Bolfana iz Hraščine kod Zlatara u Hrvatskom zagorju, vina dakako na visokom nivou, ali posebno je oduševio crni pinot (Marko Čolić)

Piero Poletti sa suprugom Loredanom: iz njihove ponude kao izvrstan iskače Cabernet sauvignon 2016, koji je, kaže Piero, količinski sada već pri kraju, tako da ovih dana treba pred kupce izaći berba 2017, čekamo priliku da kušamo i nju… (suhiucsi)

Vina Radovan, i bijela i crna majstorski uradci, odskaču cabernet sauvignon i refošk. Kreator kapljice Franco izvrsno razmišlja i marketinški: nagovorio je nježni dio svoje obitelji da na sajmu prezentira njegove eno-kreacije! (lijevo). Temeljite pripreme za ocjenjivanje na ovogodišnjem, porečkom izdanju Concours Mondiala de Bruxelles, na rasporedu u Žatici odmah poslije Vinistre: Josip Orišković, sommelier, zaposlen u istarskoj vinariji Dvorac Belaj, i Tomislav Tuđen iz trgovačkih krugova – zaposlen u renomiranoj kući za promidžbu i plasman vina MIVA iz Zagreba. Kuriozitet kod Dvorca Belaj – bratstvo i jedinstvo inače na vinskom tržištu velikih rivala Bordeauxa i Burgundije, konkretno mješavina merlota i crnog pinota!  Možda bi zvodno bilo to vino nazvati  spojenim kraticama  B & J! (Marko Čolić)

Izlagačko mjesto na ovogodišnjoj Vinistri našli su i ANDJELI ČUVARI vinograda, tvrtka Alti Agro iz Zagreba, na čelu s prof. Ivanom Rendulić Jelušić dipl.ing.agr. i njenim suprugom Augustinom Jelušićem dipl. ing. el. Tvrtka zagovara pametno vinogradarstvo a to su, kažu Ivana i Augustin, na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma, sustavno praćenje i stručna analiza vinograda u periodu vegetacije, analiza i obrada prikupljenih podataka u realnom vremenu, identifikacija i analiza problematičnih zona u vinogradu, kvalitativno zoniranje vinograda za selektivnu berbu, izrada i analiza mape bujnosti i zdravstvenog stanja vinograda, prilagođene preporuke navodnjavanja, gnojidbe i zaštite vinograda, detekcija i lociranje nedostajućih trsova, sustavna stručna potpora u donošenju odluka o proizvodnji na osnovi prikupljenih podataka, optimizacija i digitalizacija vinogradarske proizvodnje. Konkretno nude se usluge snimanja vinograda specijalnm dronom opremljenim multispektralnom kamerom, analiza snimaka, zatim konzultantske usluge – izrada stručnih elaborata za pametno vinogradarstvo i priprema projekta za EU-sufinanciranje (oprema i senzori, poslovni planovi, digitalizacija vinogradarske proizvodnje… (Marko Čolić)

Malvazijski kvintet u punom zamahu (Marko Čolić)

_______________________

CLAI: IZOSTANAK, i NOVI VLASNICI – Na Vinistri 2023 kao sajmu i kao ocjenjivanju izostao je i Giorgio Clai. Kako je objavljeno u prošlom izdanju bloga, Giorgio Clai, vlasnik vinarije od 2014. godine, dakle nepuno desetljeće, odlučio je potpno se povući i prodati posjed, a novi vlasnik je hrvatsko/američka obitelj Penavić, kako je službeno objavljeno kozmopoliti hrvatsko-američkih korijena i njujorške adrese, veliki ljubitelji umjetnosti, vina i putovanja, koji su pretočili svoje strasti u viziju high-end hospitality projekata u Hrvatskoj. Od vinarije Clai (koja je za službeni oproštaj u objektu Stara škola buteljirala ekskluzivnu seriju svoga kultnog Brombonera), zatim od susjedne, preuređene Stancije Baracija, jednog od najljepših imanja u Hrvatskoj, te restorana Stara škola, Penavići, kažu, kane pomaknuti granice doživljaja, naglasak stavljajući na izvrsnost ambijenta i usluge, zaokružuju svoju high-end hospitality ponudu u Hrvatskoj, veliku pomoć u svemu tome očekuju od znane chefice Priske Thuring, svojedobno kuharske zvijezde zagrebačkog restorana u Tuškancu, sada njihove zaposlenice.

Jedan od braće Penavić – Krešimir, u društvu s novim enologom Timothyjem Whitfieldom te uz jednu od vinskih ikona Giorgia Claia Malvaziju sv. Jakov, a i (dolje) uz ostale etikete, najavljuje da stil vina što ga je afirmirao Giorgio Clai ostaje nepromijenjen, dakle na svom originalnom kolosijeku (Marko Čolić)

Pogled na novu kušaonicu Clai, te pogled, dolje, na novi ulaz na posjed (Marko Čolić)

_________________________

          Organizatori sajma Vinistra za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi slavljenički spektakl!. ♣

ISTRA SEDAM PUTA u MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

_______________________________________

Uzbudljivi istarski svibanj: glavni grad EU – u Poreču!

Na prvu, fotografije, posebic lijeva, izgledaju kao kakvi dizajnerski predlošci za veći ukrasni pokrivač ili stolnjak, međutim kad se bolje pogleda, i uz povećan, vidi se da je riječ o stolovima za degustatore CMB-a u dvorani Žatika

UNUTAR DVA TJEDNA DVA BAKHOVA IKONIČNA DOGAĐANJA – uz 29. VINISTRU, i ČUVENI 30. CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES!

 Svjetska metropola i istodobno glavni grad Europske Unije spustio se u svibanjskim dana u Poreč, i to ne samo radno nego i slavljenički, naime upravo spomenuti popularni obalni turistički grad na našem navećem poluotoku izabran je za domaćina značajnog, k tome i jubilarnog 30. izdanja glasovite međunarodne institucije – jednog od već godinama najvećih/najjačih i najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice, s aspekta enogastronomije i turizma posebno važnog Concours Mondiala de Bruxelles.

Uvod u ovu elitnu svjetsku manifestaciju ali i u svoj 30-godišnji jubilej sljedeće godine, bila je naša također ikonična,  manifestacija – 29. Vinistra, događanje isprva zamišljeno prvenstveno kao festival vina, destilata i maslinovog ulja, međutim s vemenom, postavši globalni zaštitni znak sorte Malvazija, s ocjenjivanjem malvazija iz cijeloga svijeta debelo prerasla prvotne sadržajne, a i domaće okvire.

Ocjenjivanje

Concours Mondial de Bruxelles slovi kao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priređuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja svijeta znanih proizvođača Bakhova nektara.

S obzirom na svake godine sve veći i ukupno uistinu golemi  broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju, na koju pristižu i na kojoj su isprva u istom terminu kušavani i vrednovani uzorci svih kategorija vina, rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice. Kategorija mirno bijelo i crno vino statusno se smatra najjačom. Ove godine Poreč je bio domaćin vrednovanju upravo mirnog bijelog i mirnog crnog vina.

Uobićajena grupna fotka uz svako izdanje CMB-a – svi ocjenjivači ispred dvorane, u ovome slučaju Žatike

Po najnovijim vijestima iz CMB-a, u Poreču se degustiralo i ocijenilo nešto više od 7500 uzraka (da budem precizan: službeni podatak kaže 7504), ocjenjivača je bilo oko 320 iz pedesetak zemalja. Hrvatsko vino zastupljeno je bilo s oko 220 uzoraka, od čega ih je iz Istre poslano 150. Iz Lijepe naše u ulozi ocjenjivača sudjelovalo je 16 sudaca, konkretno  Ivan Jug, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Josip Barišić, Sandi Paris, Danijela Katarinčić, Toni Babić, Toni Batel, Filip Božić, Ana Marija Jagatić Korenika, Sanja Radeka, Matea Jagar, Marko Krstačić, Saša Špiranec, Tomislav Tuđen i Josip Orišković.

CMB Poreč 2023 – ocjenjivači iz Hrvatske

– Za ovako veliki događaj u Žatiku je stiglo 600 stolova i više od 500 stolica, a na manifestaciji je tijekom tri dana radilo 50 konobara Plave Lagune te još 55 učenika srednjih škola iz Osijeka, Virovitice, Buja, Pule, Rovinja i Poreča, na eno-gastro događanjima pak radili su polaznici Kuharske akademije u Plavoj Laguni. U našim hotelima boravilo je više od 600 sudionika Concoursa Mondial de Bruxelles. Ovakav vinski event u Hrvatskoj još se nije dogodio, slobodno se može reći da je ovo Liga prvaka vinskog svijeta – istaknuo je Emil Perdec, menadžer hrane i pića Plave Lagune, zlatnog sponzora, smještajnog i logističkog partnera Vinistre na ovom vinskom događanju iznimno važnom za promociju istarskih vina i Istre a i Hrvatske u svijetu.

Rezultati ocjenjivanja bili su objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

Žiri br. 11 u kojemu je iz Lijepe naše bila prof. Ana Marija Jagatić Korenika, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Evo kako su na ovogodišnjm Concours Mondialu u Poreču prošli uzorci iz Hrvatske:

Val Gambalera 2015. posjeda Meneghetti najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu. Uz Veliko zlato vinariji Meneghetti za Val Gambaleru 2015., Hrvatska je osvojila još i 23 zlatne i 27 srebrnih odličja.

Podsjetimo: među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom  se okitilo čak 14 istarskih vina, i to su: Castello Festigia 2020 – Agrolaguna, Palun Cuvée 2020 i Merlot 2020 – Marčeta,  Amfora Malvazija 2020 – Kabola, Malvazija istarska 2022 – Vivoda, Simminor 2018 i Fuga 2019 – Dobravac, Malvazija Istarska 2022 – OPG-a Poleis, Merlot 2021 – Živolić, Chardonnay barrique 2021 – Dešković, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva  2013 – Degrassi, Cabernet Sauvignon 2016 – Poletti. Familia Deklić 2016. – Vina Deklić i Chardonnay 2022 – Fakin

Jedno Zlato je stiglo i na Kvarner za Žlahtinu Sveta Lucija 2020 – Anton Katunar, a  četiri Zlata u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, a za vina:  Maximo Nero 2019 – Kutjevo d.d. Frankovka 2009 – Belje plus, Cabernet Sauvignon/Merlot 2020 i Goldberg Chardonnay 2006 – Belje

Četiri zlata i za Dalmaciju: Syrah Riserva 2020 – Grabovac, Korlat Merlot Eco 2019 i Korlat Supreme 2015.- Badel 1862 ; Dux 2019.- Vinarstvo Prović

Srebrne medalje: Vicinim Malvazija Istarska 2022 – Marko Bernobić, Malvazija Venka 2019 – Marčeta, Malvazija istarska 2022 AB vina – Anđelo Brčić, Amfora Muškat Momjanski 2020 – Kabola, Malvazija Livio Benvenuti 2021 – Benvenuti, Sonata Riserva 2020 – Dobravac, Malvazija istarska 2022 – Robi Damijanić, Malvazija istarska Festigia 202, Vina Laguna Malvazija Istarska 2022 i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada 2016 – Agrolaguna, Malvazija istarska 2021 – Deklić, WM Malvazija 365 2022 – Vina MonteIstra, Teran Il Primo 2019 – Fakin, Santa Elena White 2019 – Ipša,  i Malvazija Istarska iz 2022 – Kadum

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja srebro su osvojili Sauvignon Blanc 2022 – Galić, Cabernet Sauvignon 2020 i Merlot 2020 – Belje, Vezak Sauvignon 2021 – Badel 1862 i Frankovka Martin Albus 2018 – PP Orahovica; srebrni laureati iz Dalmacije su Crljenak 2020 – Miljas, Crljenak 2016 – Kairos, Pošip The American White 2021 – Korta Katarina, Korlat Cabernet Sauvignon 2019 – Badel 1862 i Pošip 2022 – Hvar Hills

Službeni dio 30. Concoursa Mondial de Bruxelles završen je u prigodnim ceremonijalom predaje domaćinstva u nove ruke, sljedeći domaćin je meksička vinska regija Guanajuato. Štafetnu palicu za 2024. guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu predao je, uz čestitke i najbolje želje, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi.

– Vrhunska organizacija, odlična afmosfera, iznimno smo zadovoljni. Čestitao bih Vinistri i njezinim partnerima na sjajno obavljenom poslu. Impresionirani smo prekrasnim istarskim vinarijama, iznimnim malvazijama i teranima, atraktivnim pejzažima i općenito ljepotama Istre. Zasigurno ću dolaziti i privatno u ovu vašu prekrasnu vinsku regiju – kazao je Baudouin Havaux, predsjednik Concoursa Mondial de Bruxelles.

Nakon što sam redovito kao degustator na Concourseu Mondial sudjeovao nešto manje od 20 godina i nakon prekida usljed covida, među kušače u Poreč bio sam pozvan i ja, ali nažalost morao sam otkazati iz zdravstvenih razloga. Na slici, snimljenoj na pressici (i evociranju uspomena iz nekih prijašnjih CMB-godina), s direktorom sam degustacije Thomasom Costenobleom i s predsjednikom Concoursea Baudouainom Havauxom

Prisjetio sam se jednog davnog izdanja Concoursa Mondial de Bruxelles u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem, tada predsjednik Društva enloga Hrvatske, Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u Čaši. Andrić i ja bili smo jedni od prvih iz Hrvatske koji su pozivani kao ocjenjivači na CMB, nas dvojica tamo smo odlazili još u vrijeme kad se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu.

Concours Mondial je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednika cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu svojega oca. Ubrzo po svom osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, za proizvođače vina pak pokazala se kao vrlo učinkovita lansirna rampa na tržištu. Godine 2006. Concours Mondial de Bruxelles krenuo je i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, konkretno npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, nakon što je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, pa u Brno, i Plovdiv, u međuvremenu je jedne godine kao domaćin uskočio i daleki Peking!  Posebno pak izdanje CMB-a uglavnom za južno-američka vina bilo je i u Čileu. Sad je napokon CMB eto stigao i k nama. Ne mogu a da ne spomenem da sam i ja imao malo prste u tome dolasku, naime kao dugogodišnji sudionik-ocjenjivač, vidio sam dobro kako manifestacija funkcionira i izvan same ocjenjiačke dvorane, i jednostavno sam osjetio potrebu više puta napomenuti Louisu i Baudouinu Havauxu kako bi bilo jako dobro da domaćina potraže i u Hrvatskoj. Moje posljednje sudjelovanje kao degustatora na CMB-u bilo je 2016. u Plovdivu, onda se stvar zakomplicirala kad je nastupio problem s pandemijom. Bio sam pozvan da kao kušač dođem opet sada, u Poreč, ali godine su učinile svoje i tempo degustacije i broj uzoraka dnevno više mi nisu bili prihvatljivi pa sam, ne želeći da u ozbiljnom poslu budem tek kao figura,  odustao…

Predsjednik Concoursa Baudouin Havaux i predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

Gradovi-domaćini CMB-a lijepo su se okoristili promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Vodstvo CMB-a sjajno se dosjetilo kako se gradu domaćinu ocjenjivanja na neki način kvalitetno odužiti za domaćinstvo: uz enologe i sommeliere te vinske trgovce iz svijeta kao ocjenjivače CMB pozove i veći broj novinara specijaliziranih za vino, eno-gastronomiju i turizam, te nakon prijepodnevne degustacije/ocjenjivanja u slobodno vrijeme, a to je odmah poslije ručka i traje cijelo popodne pa i dobar dio večeri, za ocjenjivače u dogovoru s odgovarajućim institucijama iz grada-domaćina organizira obilazak kulturnih, povijesnih  prirodnih znamenisosti te posjete ponajboljim lokalnim vinskim podrumima, tako da eto ne nedostaje niti štofa za komuniciranje a ni vještih profesionalno osposobljenih komunikatora.

Vrijednost domaćinstva CMB-u  prepoznale su vodeće osobe ne samo iz istarskih turističkih i političkih institucija i vinskih krugova nego i Hrvatska turistička zajednica, tako da su svoja velika očekivanja u marketinškom smislu za Istru ali i za cijelu Lijepu našu u svojm izjavama pokazali i Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice, i Boris Miletić, istarski župan, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi…

– Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima. Vjerujem da će se na ovom značajnom globalnom ocjenjivanju brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama – rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luca Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se jako dobro pripremila za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja priredila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

Uz Lucu Rossija predsjednika Vinistre te predstavnike Concoursa Mondial de Bruxelles – osnivača Louisa Havauxa, njegova sina predsjednika manifestacije Baudouina Havauxa i direktora izravno ocjenjivanja uzoraka enologa Thomasa Costenoblea, na svečanom otvorenju govorili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Boris Miletić, župan Istarske županije i Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Veliko zadovoljstvo domaćinstvom Poreča ocjenjivanju Concours Mondial nije krio Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Naglasio je kako se Poreč i Istra sada nalaze u prestižnom društvu destinacija što su imale priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina

Kristijan Staničić

– Hrvatska je idealni domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja čini identitet i kulturu naših regija, od obale do kontinenta zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske vinska produkcije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina – rekao je Staničić.

– Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, naša bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, i kako smo mi, kao što uvijek ističem, premali da bismo bili prosječni mi moramo težiti izvrsnosti u svemu što radimo, upravo na taj način i pristupamo i to se pokazalo dobitnom kombinacijom – kazao je istarski župan Boris Miletić.

U nazočnosti istarskog župana Miletića Luca Rossi, predsjednik Vinistre, predaje domaćinstvo sljedećeg Concoursa guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu

Oduševljenje Istrom i Lijepom našom!  Izbor Istre za domaćina jubilarnog 30. izdanje Concoursa Mondial de Bruxelles komentirao je, dodatno, predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdom svog zadovoljstva:.

– Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održao u Istri. Cilj i smisao ovog ocjenjivanja su promidžba kakvoće proizvoda te ne samo pomoć potrošačima u izboru vina, nego i u izboru odredišta koje posjetiti u slobodnom vremenu odnsno u turističkoj sezoni. Više nego ikad prije vino je sada integralni dio turizma. Ne samo kroz degustaciju i javnu podjelu medalja nego i dovođenjem na poprište ocjenjivanja brojnih strukovno dakako etabliranih kušača iz čitavoga svijeta a među kojima je i dosta novinara, omogućavamo, dakako uz svesrdnu pomoć službi i osoba iz zemlje-domaćina, najprije ocjenjivačima da se upoznaju s najljepšim dijelovima vinske regije što nas ugošćuje, ponajprije s impresivnim krajolicima, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim vinom, a preko tih ocjenjivača, posebice onih iz novinarskih krugova, dajemo priliku i široj publici u zemljama odnosno regijama gdje ti naši degustatori djeluju da se i ona upozna s time što to sve u eno-gastro i turističkom segmentu nudi naš aktualni domaćin, u ovome slučaju sada eto to je bio Poreč – kazao je Baudouin Havaux na kraju lijepe porečke priče globalnih razmjera. ♣

Ocjenjivanja17 izdanje – svibnja 2023 – Ampuis, Francuska ⦁  Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu: 450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta ⦁  80 medalja – 34 zlata, 46 srebra ⦁ Nekad je bilo i više uzoraka iz Hrvatske i okolnih zemalja, pa i nagrada za izlagače odavde, ovaj put među nagrađenima nije objavljen nitko iz Lijepe naše

Evo najboljih 10 Syraha na svijetu, po ocjenjivanju Syrah du Monde 2023

Top Ten Best Syrah du Monde 2023*
Country	Product	Winery
Australia	Peter Lehmann – The Barossan – Shiraz 2020	Casella Family Brands
Australia	William Light Shiraz – Clare Valley 2021	Pinnacle Drinks
Australia	Kellermeister – the Meister Shiraz 2021	Kellermeister
Italia	Delia Nivolelli Doc – Syrah Riserva 2016	Caruso & Minini
Italia	Sicilia Doc – Alessandro di Camporeale – Kaid – Syrah – Vendemia Tardiva 2022	Alessandro Di Camporeale
Australia	Kaesler – Old Vine Shiraz 2020	Kaesler Wines
France	Pays d’Oc IGP – Tribu Montahut – Syrah 2022	Calmel & Joseph
South Africa	Cape Winemakers Guild – Teen Die Hoog Shiraz 2020	Cederberg Private Cellar
Spain	Vino de la Tierra de Mallorca IGP – Son Prim – Son Prim Sira 2020	Jaime Llabres Cladera Sl
Morocco	Zenata AOG – S. de Siroua – Syrah	Thalvin
Turkey	Suvla – Grand Reserve Syrah 2020	Suvla Wines
South Africa	Hartenberg – The Stork Shiraz 2019	Hartenberg Farm (Pty) Ltd
South Africa	Kleine Zalze – Family Reserve Shiraz 2019	Kleine Zalze Wines
USA	Sixth Sense – Syrah 2021	Michael David Winery

_____________________________

Uzbudljivi hercegovački lipanj 2023

PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM!

U posljednjih nekoliko godina vrlo aktivan u prezentacijama vinara u Zagrebu je Vjekoslav Madunić, danas inače službeno umirovljenik a još do koju godinu prije redovni spiker Hrvatskog radija, zgodno je spomenuti da Madunić svoje vinske prezentacije sada održava upravo u prostorijama u Šubićevoj ulici u kojima su prije bile redakcije Hrvatskog radija, u ovim trenucima valja malo jače od drugih istaknuti Radio Sljeme što je prije koji mjesec proslavio 70 godina.

Madunić je prije dosta godina, još zaposlen na HRT-u kao prvenstveno spiker, počeo suradjivati s Turistickim zajednicama u Lijepoj našoj i objavljivao je priloge o turistickoj ponudi, tijekom vremena malo pomalo se, kaže, upoznavao s našim kuharima i vinarima i prije oko tri godine krenuo je sa stalnim i redovnim svakotjednim dobro zamišljenim prezentacijama vinskih posjeda. Izabere neku na vinskoj sceni aktualnu vinariju i auditoriju – s uzvanicima što ih uglavnom čine vinski novinari i blogeri, sommelijeri i ugostitelji i vinski trgovci ali i poneki Maduniću bliski kolega s Radio Zagreba s aktualnog slavljenika Radija Sljeme (Božidar Mikulan, Tomislav Radić…) – uvodno iznese bitne podatke o svom gostu i njegovoj kapljici, potom profesionalni sommelier (jedno vrijeme bio je to Tomo Jakopović a sad je to Darko Lugarić) u suradnji s vinarom-gostom stručno prezentira vino, a onda publika, uz kušanje uzoraka, iznosi svoje impresije i postavlja svoja pitanja o detaljima što je još zanimaju, najčešće su pitanja vezana, logično,  uz maloprodajnu cijenu uzoraka i gdje se sve vino može kupiti.

Vjekoslav Madunić (sasvim desno), Vlatko Nuić (u sredni) i Darko Lugaruić (Marko Čolić)

Prizor s radionice. Nakon službenog dijela prezentacije, Madunićev svojedobno radijski kolega Božo Mikulan (na sličici dolje je lijevo), koji ima pjesničkog dara, odrecitira neki svoj uradak, a Papageno (desno), kojemu bi na GLAŠČINI pozavidio mnogi profesionalni operni umjetnik, obara nazočne pjesmom! (Marko Čolić)

U posljednjih par godina prezentirani su brojni i uistinu neki sjajni vinski podrumi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a, evo, prva polovica 2023. završila je s predstavljanjem hercegovačkog posjeda Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog, jednog od najkvalitetnijih vinara ne samo u BiH nego i u široj regiji. Obitelj Nuić je, inače, već gostovala kod Madunića, prije nekih dvije godine, tada je kapljicu – koja je iskočila i zadivila uvelike zahvaljujuči kako enologu Ivanu Marinoviću (sada evo već 15 godina radi kod Nuićevih) i tadašnjoj eno-savjetnici Josipi Andrijanić, mladoj enologinji ispraksiranoj u struci u elitnim vinarijama u Novome svijetu – prezentirala starija generacija obitelji, a sada je nastupio Josipov sin Vlatko Nuić, novi snažni kotač-zamašnjak tvrtke kao završeni student enologije u vinski i eno-prosvjetno čuvenim austrijskim regijama Wachauu i Krems te s praksom još i u vinskim podrumima u glasovitom njemačkom Pfalzu (Palatinatu)

Vlatko Nuić ponsno pozira s buteljem trnjaka, glavnog aduta vinarije (Marko Čolić)

Danas vinarija Nuić na krškom terenu u Crnopoodu i u Dugolazama, gdje je kao dio tla postojeći kamen samljeven, ima nekih 6,5 hektara vinograda zasađenih Žilavkom (oko 25 posto od ukupnog nasada), Blatinom (oko 40 posto nasada), Trnjkom (oko 10.000 loza na tri hektara), Pošipom i Grkom (po 4000 trsova), Merlotom, Syrahom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom i Tourigom nacional, te građevinski objekt s vinarijom u stalnom širenju tako da bi ona uskoro s ukupnim kapaciteom uskoro trebala dosegnuti milijun hektolitara!  Zamišljeno je da već sada opsegom impozantna ukupna građevina u Crnopodu uz postojeći vinski podrum s dakako posebnim prostorima za preradu grožđa i vinifikaciju te za dozrijevanje pa i za punjenje i skladištenje vina u roku od narednih tri do pet godina otvori i prostranu degustacijsku dvoranu i restoranski dio, kao i smještajni kapacitet s više gostinjskih soba za turiste.

Dobro se prisjećam: prije tamo nekog vremena vinarija Nuić isprsila je kakvoćom prvenstveno s vinima od Merlota, Cabernet sauvignona i Syraha, a potom se bolje posvetila Žilavki i Blatini, i onda značajno, srećom, okrenula prema kultivaru Trnjak, danas nesumnjivo stjegonoši kakvoće kuće Nuić. Trnjak nije nešto strano u vinogradima u Hercegovini, naime već odavna ima ga uvijek po koji red zasađenoga uz trsje Blatine, sorte s isključivo ženskim cvijetom i kojoj treba oprašivač. Dugo je, nažalost – zasigurno stoga što je u ono neko doba količina imala bitnu prednost u odnosu na kakvoću – trebalo da hercegovački proizvođači vina uvide koliki je, uz donžuansku funkciju, potencijal te hrvatske sorte u kontekstu osebujnosti i kvalitete vina. Sad je već dosta vinogradara/vinara koji se vrlo ozbiljno posvećuju Trnjku, i eto sada skraćenica naziva iz kojih je nastao izraz identičan osobnom imenu BLAŽ i koji se rabi za festival BLAtine i Žilavke u Međugorju, dobiva pratnju baš zahvaljujući Trnjku, naime s veseljem mogu reći da ove godine u susjednom Ljubuškome starta Trnjak Fest, na rasporedu je konkretno 17. lipnja kad bi, kažu organizatori, trebao biti proglašen i Međunarodni dan Trnjka!

S gostovanja Vjekoslava Majića iz Ljubuškoga. I on je u Zagreb, na Madunićevu prezentaciju, izmedju ostaloga donio izvrstan, mada doduše još premladi svoj trnjak (Marko Čolić)

Gostovanje vinskog posjeda Nuić sada u Zagrebu bilo je, eto, krasna najava Trnjak Festa! Uz Trnjak 2019 (15,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, suho), diva koji je, uz napomenu da mu puni sjaj tek slijedi za koju godinu (tada, po meni, bez sumnje 95-96/100 bodova, Platinasta medalja), plijenio kombinacijom snage, punoće, svježine, mineralnosšću, voćnosti i začinskim segmentom kao i sočnošću i kompleksnošću a istodobno i elegancijom, naprosto briljantnime se pokazao i Cabernet sauvignon 2018 Limited Edition (3000 butelja ukupno), još u usponu, po meni 92 – 93 boda svakako, naknadno je rečeno da je na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini dobio 92/100, a odlična i Blatina 2020 barrique kojoj će također dobro doći još koja godina u butelji (89-90/100). Lijepe, vrlo mineralne i složene, u ustima dugotrajne bazna Žilavka 2022 (12,5 vol %, 5,8 ukupna kiselost; 86-87/100) i Žilavka selekcija 2022 (13,5 vol %, 5,5 ukupna kiselost, blagi osjet drva; 88 – 89/100). Kuriozitet prezentacije – Blatina BIJELA  (blanc de noir) iz berbe 2022…  Prvo vino od portugalske sorte Touriga nacional iz berbe 2020 na tržište bi trebalo izaći krajem ove godine. Nuićeva vina u Zagrebu se, inače, nude u velikom Vrutku i u maloj vinoteci Vitrina.

Nekoliko tjedana prije Nuića kod Madunića je gost bila vinarija Vjekoslava Majića iz okolice Ljubuškoga koja je na zagrebačko kušanje donijela svoj Trnjak berbe 2021., on se pokazao također u respektabilno visokom sjaju, napomenuti međutim valja reći da rabi još barem par godina da se pokaže i u punoj formi. U odličnom svjetlu predstavili su se i Majićevi Cabernet sauvignon 2019 (14,0 vol %) i vino Cuvée Red Two Sisters 2021 i 2020 (cabernet sauvignon 50 %, trnjak 30 %  i merlot 20 %)

Na festivalu Trnjka tako će eto sudjeloovati 11 hercegovačkih vinskih posjeda, primjerice, uz Nuića i Majića i Vinarija Čitluk, pa Carski vinogradi  (također su bili gosti Vjeke Madunića u Zagrebu), pa Domano, Matić, Vilinka… Jaka će na priredbi biti i reprezentacija Hrvatske, uglavnom iz imoćanskog i vrgoračkog kraja  primjerice najavljeni su npr. Grabovac, Gašpar, Jerković, Đuzel, Katich….

 

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17. 06.2023 – LJUBUŠKI

TRNJAK odnosno TRNAK – Trnjak, kako govori i piše većina, ili Trnak? Više mi se dopada izraz Trnak, naime kao što cvjetnjak označava prostor s dosta cvijeća, tako, analogno, trnjak kao da označava prostor s dosta trnja… Trnak pak kao izraz više sugerira mali trn. U oba slučaja pomisao je vezana uz trn, a zašto baš uz trn?…

Evo što o sorti Trnjak kaže velika i opsežna knjiga Wine Grapes s prikazima niza svjetskih kultivara, a autora Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding,  ovdje valja dodati da su u nastanku knjige svojim  stručnim prilozima o kultivaima tipičnima za svoj kraj dali i eksperti iz struke s područja i Hrvatske i okolnih zemalja.

Kao SINONIMI za Trnjak navode se Trnjak crni i Rudedžuša. Što se PORIJEKLA tiče, objavljeno je da  kultivar dolazi iz predjela oko Imotskoga iz unutrašnjosti i u južnome dijelu Dalmacije.VINOGRADARSKE KARAKTERISTIKE: srednje do kasnijeg pupanja i dozrijevanja, grozda srednje veličine, kompaktnoga, s bobicama s dosta debelom pokožicom, prinos srednje velik. PROSTOR UZGOJA obuhvaća  predjele oko Imotskoga i kod Vrgorca u Hrvatskoj, a dosta Trnjka ima i u Bosni i Hercegovini ispod Mostara i blizu državne granice s Hrvatskom, oko Ljubuškoga. Predaja kaže kako je iz Imotske krajine završio u dijelu BiH ponajprije kao oprašivač lokalne sorte Blatina koja ima samo ženski funkionalni cvijet i u doba cvatnje mora imati u blizini odgovarajućeg partnera, da je oplodi. U Hercegovini se obično, vino blatina od sorte Blatina u boji popravlja s malim dodatkom Alicante Bouscheta, po domaće zvanog Kambuša, te eventualno i s malo Gamaya, a ponekad se pribjegne i Trnjku kao korektoru i boje i punoće.  U novije vrijeme ambiciozniji hercegovački vinari obraćaju Trnjku sve jaču pažnju, videći da kultivar može pružiti sjajnu kvalitetu vina, to ih je ponukalo i na organizaciju Trnjak Festa kao moguće vrlo učinkovite marketinške akcije. Kao prednost sorte spominje se upravo debljina pokožice zahvajujući kojoj kultvar uspješno odolijeva mnogim bolestima što napadaju vinovu lozu i oštećuju osjetljivije plodove.  ♣

__________________________TRIJUMF HRVATSKIH PJENUŠACA!!

___________________________

______________________________

SJAJNA PRILIKA ZA KUŠANJE ODLIČNIH VINA, IZ HRVATSKE ALI I SUSJEDNIH ZEMALJA! 

Ovogodišnji vinski trofeji vinarije Belje

Dragulji  Zlatan otokaMakedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vino uz žlicu

 NICO’s u SRCU ZAGREBA!

U Zagrebu su u novije vrijeme učestale eno i gastro prezentacije različitog tipa, a jednu su na svoj način osmislili zagrebački bloger Mustafa Topčagić Mus (FAMA) i njegova kolegica Renata Cisar, ono što je kod njih drukčije u odnosu na većinu ostalih događanja je to da se akcija uvijek odvija u nekom drugom i s posebnim razlogom izabranom ugostiteljskom objektu te to da spomenuti par u prvi plan uvijek stavlja ne tek vino, nego kombinaciju jela s vinom, Mus će rado će reći kako je program Vino uz žlicu eno-gastronomski projekt kojim se želi promovirati kultura konzumacije vrhunskih vina i vrhunske  hrane.

Poslužena jela, i vina uz njih

U kuhinji: chef Marko Berečić, te voditelj bistroa Ivan Srdar (Marko Čolić)

Najnovije događanje, inače 17. izdanje po redu do sada, bilo je u bistrou Nico’s, u najstrožem središtu Zagreba otvorenom krajem prošle godine. Lijepo i moderno uređeni lokal okrenut je mediteranskom tipu prehrane, njeguje kuhinju blisku talijanskoj, a valja sada istaknuti i to da se novi chef kuhinje Marko Berečić doista iskazao!

Počelo je s vrlo finim zalogajčićima s tartarskim biftekom i s jako dobrim bijelim pjenušcem Enosophia Memoria brut nature (rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca, odležan tri godine na kvascu nakon druge fermentacije u boci, 12,5 vol %), a nastavilo se s osobito ukusnim toplim predjelom – raviolima punjenima sirom ricotta i špinatom u šalši s bosiljkom, pratitelj je tu bio mirni Rizling berbe 2022 iz nove kutjevačke vinarije Consul iz Vetova (12 ha vinograda, njeguju se sorte Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli i Zweigelt). Ossobuco je u čaši popraćen Blatinom Barrique hercegovčkog podruma Nuić.

Malo neuobičajeno, nakon osso buca poslužen je prženi filet od trlje obogaćen bjelanjkom i bademima, pored je servirana krumpirova salata s bijelim lukom, radičem i pestom od rige, uz to jelo točena je viška Vugava 2021 od Vislandera.

Uz jela servirana su vrlo posebna maslinova ulja brenda KuSshh , ona su otkrila zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet su različitih okusa: ekstra djevičansko čisto, pa ona s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavila ravnodušnim.

Zadovoljni uzvanici (Marko Čolić)

Predstavnici bistròa Nico’s, zatim organizatori događanja, te predstavnici vinskih podruma vina kojih su poslužena uz jela

Gastronomska avantura okončana je pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutima kokosovim mrvicama. Ovaj desert popraćen je ne vinom nego osvježavajućim koktelima od Tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 destilerije Sempervivum iz sela Veleniki kod Poreča.  ♣

Kultura: izložba fotografija u Zagrebu, svibnja 2023.

FOTO-GALERIJA MARKA ČOLIĆA

Nema toga, i što, on nije fotogafirao a da uradak nije bio vrijedan pažnje! Programiran da u hipu u motivu pronađe zanimljiv do intrigantan detalj!

S puno radnog staža – što kao honorarac a što kao stalni zaposlenik – provedenog u NIŠP-u Vjesnik, od čega nekih barem tridesetak godina u reviji Studio, tjedniku za radio, televiziju, film, kazalište, glazbu.

Kamerom je pratio glazbene i filmske festivale, od onih na ovim našim prostorima – Pula, Zagreb, Split…, pa do onih u Sanremu i Cannesu (MIDEM), Sopotu, Euroviziji u Haagu, Amsterdamu, Stockholmu… Slikao je i za znanstvene publikacije, pa za vrijedne knjige koje govore o prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zdanjima Lijepe naše, a i za izdanja na temu eno-gastronomije. Snimao, konkretno, za knjige-fotomonografije – Ščitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja; grupa autora: Konavle; Međimurje; Zagrebačka zelena potkova; tu su i knjiga Hrvatski sabor, knjige Biskupski i kaptolski Zagreb i Kraljevski grad Zagreb, sa svojim fotkama prisutan je i knjigama o eno-gastronomiji. Tridesetak godina bio je jedan od tri stupa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. MARKO ČOLIĆ!

S otvorenja izložbe: Marko Čolić s nekad glavnim urednikom revije Studio u kojoj je radio, Marijom Bošnjakom (sasvim desno), autorom popratnog teksta vezano uz izložbu fotografija i njihovog autora, te sa Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši, i s prijateljem i kolegom likovnim ujetnikom Antunom Krešićem

Aktivan s kamerom još i sada, u 86., fletan kao da mu je na plećima upola manje. Pokazuje se sa slušnim aparatićem u uhu ne da bi uživao, kako je sada moderno, u glazbi s mobitela, nego stoga što je, logično, oslabjela sluha, a zbunjuje to što, kad se to najmanje očekuje, on nešto… i te kako čuje! Svaka mu čast: čuje, barem se tako dade zaključiti po njegovoj reakciji – ono što mu odgovara! Bravo, valjda je i to – kao, svakako, i to što je velika dobričina u duši – pomoglo da i u ovoj dobi kad se već opasno približava stotKi bude u dobroj kondiciji… Bog mu dal zdravlje!…

U tijeku svibnja  ljubiteljima fotografije bilo je omogućeno druženje s dijelom Markova opusa na izložbi u Narodnom sveučilištu Dubrava u fotogaleriji Dubrava u zagrebačkoj Dubravi 51a. Evo nekoliko fotografija koje je autor Marko Čolić odlučio na ovoj izložbi pokazati široj publici:

Ljepote Trakošćana   i   Jabuka

Ftiček v trsju    i     Graševina

Šarani u vrućem kolu   i    Mrtva trka

Mefistokolo    i    Šuma stoborova

Vallis aurea – Napušeno stablo   i   Ivan Enjingi, foto Čolić 2023: Sretno, uz ročkas, mladjem vršnjaku!

Zvjezdana Josipa    i    Marko papparazzo

Na stazi glagoljaša     i   Zadnja stanica – poluvedra nebesa

U brošuri izdanoj uz izložbu predgovor je napisao novinar Mario Bošnjak, svojedobno višegodišnji glavni urednik tjednika Studio, koji navodi: Marko Čolić, specijalist, postao je majstor opće prakse. Velemajstorski se snalazi u prominentnim fotografskim žanrovima, raznim monografijama, zbornicima… Ta ukoričena izdanja zapravo su pomno filtrirani zbir njegove dugogodišnje prakse foto-ilustriranja, ili, kako je već i zapisano, riječ je o proumljenim foto-esejima o svemu i svačemu u svijetu oko nas…. ♣

_____________________

IN MEMORIAM

BRANKO MIHALJ

Nakon duge i teže bolesti u 72. godini preminuo je poznati kutjevački stomatolog i vinar Branko Mihalj.

U vinski svijet obitelj Mihalj ušla je još 1953. godine nakon što su roditelji s petero djece doselili iz Hercegovine u Kutjevo i kupili kuću s vinograom. Dr. Branko Mihalj vinariju je osnovao 1992. godine, a njegova vina osvajala su brojne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Dr. Mihalj posebno se isticao s graševinom.

– Svaka bačva ima svoju priču. Vino traži pažnju kao i vinograd. Bitno je da je genetika dobra. Ima ona stara poslovica kako vinograd treba slugu i s time se slažem, ali vinograd mora imati i gazdu – znao je govoriti dr. Branko Mihalj.

Počivao u miru! ♣

____________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-Vin, te Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 05. 2023 – hints to the smart purchase

Pravi izbor čaša – za optimalan doživljaj!

 vrednovanje  – LEGENDA –  kapljice

Ocjenjivački listić mirno vino – Tasting sheet still wine

Ocjenjivački listić  pjenušci-Tasting sheet sparkling wine

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom / u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒- čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

SUHI u ČAŠI – 04.2023

 

_____o4.2023 ____

kroz/through

 

ŽELJKO  SUHADOLNIK

ALWAYS young to rock’n’roll, never to old to FLY

And now, finally – CMB in POREČ!

____________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog jugoistoka: ZNAČAJNA UZDANICA – i REFOŠK! ⦁ Pogled na vinsku scenu naših prvih istočnih susjeda: NAJBOLJA VINA SRBIJE u IZBORU PORTALA VINO.RS u ZAGREBU ⦁ Proljeće u Metropoli, boja dominantno ružičasta: PINK DAY, 10. JUBILARNO IZDANJE… ⦁ Enogastro vodiči, i najnovije nagrađeni chefovi: GAULT & MILLAU Croatia 2023  ⦁ Sad kad su se laste vratile s juga sjever se okreće prema Jadranu: POREČ – 29.  VINISTRA – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  ⦁ Rijeka – Dani hrvatskog pršuta:  ŠAMPION 2023 je  SMJELI DALMATINAC

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ –  BUYING GUIDE/ Rue de la soif

f

Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog  jugoistoka

ZNAČAJNA UZDANICA – i  REFOŠK!

            Neko vrijeme svjedočili smo pravoj euforiji u nas nakon što je renomirana ekipa hrvatskih i američkih fakultetskih profesora i stručnjaka za ampelografiju otkrila da je svjetski famozni Zinfandel, u svijetu znan i pod nazivom Primitivo a kod nas poznat kao Crljenak i Tribidrag i u Crnoj Gori i Makedoniji kao Kratošija, rodom iz ovih naših krajeva. Činilo se da ponosu ovdje nema kraja i da napokon postajemo doista spremni odlučno svijetu pokazati kako ovaj bazen jugoistočne Europe ima i još autohtonih kultivara vinove loze što potencijalom i kakvoćom vina mogu ne samo ravnopravno stati uz bok globalno najrazvikanijim i posvuda već raširenim – uglavnom  francuskim – sortama  s čijim vinom je Zapad naprosto preplavio svijet. Mi u Lijepoj našoj uzdali smo se u Crljenak i Tribidrag, pa onda i u Plavac mali za koji je objavljeno da je potomak Zinfandela, smatralo se, opravdano, da bi veza Zinfandel-Crljenak-Plavac mogla biti i te kako korisna za nas u marketinškom smislu, pa je u Kaštelima svojedobno otvoren objekt tipa spomen-parka na navedeno famozno znanstveno otkriće, govorilo se kako će to u velikom broju k nama privlačiti turiste, osobito strane, ali već dugo o tom objektu i njegovoj magnetskoj snazi za goste – nema ni riječi. Da se dotaknem i sjevera – o Graševini, s kojom se već tako dugo busamo u prsa a s kojom u širim razmjerima u poslovnom smislu zapravo nismo napravili gotovo ništa – bolje je ne pričati…  Frankovka takodjer u nas nije još dobila ono mjesto koje zaslužuje!

U međuvremenu, nakon velike bure, s našeg jadranskog sjevera afirmirao se, pokazanim vrlinama, barem donekle, Teran, a s juga svoje visoke vrline počeli su šire otkrivati Vranac, Trnjak… Kao najnovija moguća zvijezda s jadranskog sjevera nekako još, usudio bih se reći, (neopravdano) stidljivo pokazuje se Refošk…

Moglo bi biti vrlo učinkovito da se što prije na međunarodnoj razini (Hrvatska i susjedne nam zemlje) aktivira tijelo za promidžbu sorata rođenih na ovome kraju našeg planeta a s dovoljnim su i uvjerljivim sjajem tako da ih, te dakako i vina od njih, maksimalno uvaži cijeli svijet….

Evo, u nastavku, ono što treba reći za upravo spomenuti Refošk. Izvor su znanstveni i stručni krugovi.

Istrapedija kaže sljedeće: Refošk je crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv. Refošk) koja potječe iz crnomorskoga bazena, a pripada skupini Pontica. Nalazi ge se u Furlaniji u Italiji (Friuli/Furlanija), na Krasu u Sloveniji, Koparštini, osim na slovenskom dijelu Istre te sorte ima i na hrvatskom dijeu Istre. Čini se da su najbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te predio kod Kopra. Kao najbolji položaji za sortu slove oni na južnim stranama brda od Korta preko Šareda do sela Gažon, dalje po brdima nad vanganelskom dolinom i preko Mareziga u unutrašnjosti Istre.

Grozd Refoška

Refošk karakterizira srednje velik do veliki i široki, piramidalni, srednje zbijeni i razgranati grozd. Peteljka je crveno-smeđe boje, srednje dužine, jaka te do članka odrvenjena. List je okruglast i donekle izdužen, prilično velik, jedinstven, trodijelan ili peterodijelan. Gornja strana lista jako je zelena, a donja je obrasla dlačicama. Zrno je srednje veličine i blago ovalno, a kožica mu je debela i tvrda, izrazito tamno-plave, gotovo crne boje. Meso je svjetlo-crvene do plave boje, sočno i kiselkasto-slatkasta okusa.

U službenom sortimentu Republike Slovenije Refošk je preporučena sorta u Koparskom i Kraškom vinogorju. Crno vino koje se dobiva iz Refoška izrazito je tamno i gusto. Smatralo se da je Refošk sorta za proizvodnju jednogodišnjeg vina s, u prosjeku, oko 11 – 11,5 vol.% alkohola., međutim u novije vrijeme sve više proizvođača uviđa da je i te kako vrijedno u vinogradu smanjiti prinos i poslije u proizvodnji Bakhova nektara pristupiti mu na način da se kapljici ostavi vremena da duže odležava, dozrijeva u drvu. Mlado, jednogodišnje vino ima ljubičasto-crvenu boju, gotovo crnu, s karakterističnim crveno-ljubičastim rubom, izvanredno svježa je mirisa koji podsjeća na maline i višnje te neke začine (klek). Okus mu je bogat i ekstraktan. I odležano vino s naglašenim je voćnim okusom s karakterističnom, nešto povećanom kiselošću.

Refošk se pokazao korisnim za zdravlje zbog visokog sadržaja svojih vrijednih fenolnih sastavnica, osobito resveratrola.

Od 1972. održava se u Marezigama Praznik refoška s godišnjim ocjenjivanjem vina, a od nedavno u Izoli, u palači Manzioli, je festival Refuscus Mundi, ovogodišnje izdanje bilo je prije kratkog vremena.

Evo što se tiče Refoška nešto iz talijanskih izvora, najprije o porijeklu i raspostranjenosti: prof. Calò navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, dok u knjizi Vino è… koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv obitelji kultivara nastalih u Furlaniji i Venetu, a nazočnih u malom opsegu i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk je, po upravo spomenutim autorima, rođen u Furlaniji i tu je bio najznačajnija sorta dok tamo, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenim peteljkovinom.

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i s jačom kiselosti u ustima, vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, snažnije, robusnije. Boja mu je tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je i u pravcu sitnog šumskog voća kao npr. i borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, ukupna kiselost se kreće uglavnom između 7 i 9 g/lit.

Refošk iz Slovenije i Hrvatske: vina po redosljedu kušanja, od broja 1 do osam

U opsežnom vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:

Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.

PORIJEKLO: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…

Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često znalo reči da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:

• Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
• Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
• Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
• Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
• Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
• Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu, te u gornjem dijelu Hrvatske Istre. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk naglašeno razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz Hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.

Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i suradnici, 2010.) identificirano je sedam različitih genotipova Refoška, i nameće se zaključak da je vjerojatno naziv Refošk, u svojim različitim jezičnim varijantama, zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.

Teran bi mogao biti puno starija sorta, kojoj se tek posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk. Mogući razlog tome je velika morfološka sličnost i što kod obje sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski tijesno povezan: on je npr. unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, crna sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk na zagrebačkom kušanju, butelje od broja 9 do broja 14

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

Svojstva: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima.

Refošk dosta dugo zadržava kiselost što je, uz bogatstvo fenolima prednost u smislu bolje sposobosti lijepog dugog odležavanja i razvoja kroz svo to vrijeme, on, što je također bitno, jako dobro nakuplja slador, i isplati se, dakle, u vinogradu ići na niži prinos i na pozniju berbe, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa od 13 pa, na Koparštini šire, i sa 13,5 i 14,5 vol %, u dijelu zaleđa Kopra dosta je refoška i s 15 i 16 vol %, Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero s 15 vol %, u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, najčešće se susreće 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…) !

Dakle: izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Da ponovim: boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

Čaša za mladi svježi refošk , te, desno, čaša za odležani ozbiljni refošk

JELO i SERVIS: refošk traži jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Refošk je dobro poslužiti na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

REFUSCUS MUNDI 2023

Najnoviji festival  Refuscus Mundi u Izoli stjecajem okolnosti, na žalost, nisam uspio posjetiti, ali organizator se ipak za Svijet/Suhi u Čaši pobrinuo i za naknadno kušanje, i to selekcije po njemu najboljih slovenskih uzoraka, a zahvaljujući susretljivosti hrvatskih proizvođača-sudionika festivala na degustaciji su se našli i relevantni refoški iz Lijepe naše. Hvala svima koji su omogućili ovaj posebni bliski susret s kapljicom od spomenutog kultivara.

Na kušanju uzoraka što su svi osim jednoga – koji je, kao slijed tehnološkog postupka u produkciji u bouquetu ponudio note prezrelog a i prosušenog grožđa a u okusu stanovitu diskretnu slast pa bi po tome glede stilistike spadao u zasebnu kategoriju – bili u okvirima iste stilistike, lijepo je došlo do izražaja ono što je glede organoleptike navedeno u gornjem, glavnom tekstu na temu refoška. A to su vrlo tamna gotovo neprobojna rubinska do, kod vina starijih berbi, rubinsko-granatna (još živa) boja, vrlo ljepo izražena voćnost u pravcu tamng bobčastog i jagodičastog te manjeg tamnog koštićavog voća, zamjetne ali ne i grube fenolne note te, naravno, s obzirom i na dozrijevanje u bačvama pa i na dugo do vrlo dugo odležavanje u boci i na popriličnu dob vina i začinske niti i naznake nota stvorenih kroz to njegovo dugačko provedeno vrijeme do otvaranja boce i degustacije. Zatim, vina su resili gustoća, toplina od visokih ali inače dobro uklopljenih vrijednosti alkohola (i do 16 vol %), snažna struktura te dugački završetak, jako dobra kiselost, nevjerojatna izdržljivost – visoki potencijal odležavanja – kroz vrijeme uz starenje međutim ne i starenje uz neželjenu degradaciju.

Najboljima su se – sa po pet zlatnih grozdića – pokazali Brombonero 2015 od Claija i Renero 2017 od Rojca. Bodovni pragovi iz prakse revije Svijet u Čaši: Champion je s osvojenih 99 i 100 bodova, pet zlatnih grozdića odnosno Veliko zlato, odnosn Platinasto odličje – od 96/100 na više, Zlato pokriva raspon od 91 do 95 bodova, a Srebro od 86 do 90 bodova

Rezultati

  BROMBONERO 2015 – Giorgio CLAI ∎ Hrvatska Istra, Buje ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko s kzp; suho; 15,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •   

RENERO 2017 – ROJAC ∎ Slovenska Istra, Šmarje ⋆ Refošk ⋆ polusuho; 16,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOSCO aMORUS 2013  – MONTE MORO ∎ Slovenska Istra, Koparština; tlo s dosta kamena ⋆ Refošk ⋆ organsko s pgi ⋆ suho; 14,6 vol % ⋆ oznake eko i bio-proizvodnje ⋆ 0,75 vol % ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOŠK PIVOL Bio Selection 2019 – vina ZARO 1348 Insula ∎ Slovenska Istra, Izola ⋆ Refošk ⋆ kakovostno zgp ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ s oznakom eko-proizvodnje ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗  •

  IVANOV REFOŠK 2009 – BORDON ∎ Slovenska Istra, koparski kraj ⋆ Refošk ⋆ kakovostvo s kzp ⋆ suho; 15 vol % ⋆ vino posvećeno Ivanu Bordonu, osnivaču vinarije u Dekanima kod Kopra. Proizvodi se samo u najboljim godištima, od izbora ponajboljeg grožđa s najboljih mikrolokacija, prinos je nizak, maceracija traje oko 20 dana, nakon fermentacije vino odležava u drvenim bačvama najmanje 60 mjeseci. Veliki potencijal u smislu lijepog starenja i razvoja kroz duže vrijeme. Za ovo vino stručnjaci su procijenili da u izvanrednom stanju može dočekati čak 2035. godinu! ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

   SANTA ELENA (crveno) 2019 – Klaudio IPŠA ∎ Hrvatska Istra (okolica Motovuna) ⋆ Refošk, u društvu s Merlotom ⋆ suho; 14,8 vol % ⋆ oznaka organskog uzgoja ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

REFOŠK 2019 – Franko RADOVAN ∎ ZOI Hrvatska Istra, Višnjan ⋆ Refošk ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ 0,75 l ⋆ ⇑   ⇗   •

 REFOŠK 2018 Capo d’Istria Limited Edition – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗ •

  KORTINCA 2011 – KORENIKA & MOSCON ∎ Slovenska Istra, okolica Izole, Primorska ⋆ Refošk ⋆ deželno vino pgo ⋆ suho; 16,0 vol %; ukupna kiselost 7,7 g/l, hlapljiva kislost 0,45 g/l, ukupni SO2 60 mg/lit, slobodni SO2 10 mg/lit ⋆ nije filtrirano ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗   •

   REFOŠK 2016 – STERAS (Tilen Prapotnik) ∎ Slovenska Istra, Primorska, deželno vino pgo ⋆ Refošk; prinos 0,5kg/trs, 24 mjeseca na talogu u drvenim bačvama, punjeno bez filtracije ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

  REFOŠK 2020 Capris  – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra – ZOI; pozicije: Šantoma i Purissima ⋆ Refošk; 15 mjeseci dozrijevalo u izabranim bačvama od francuskog, američkog i  slavonskohg hrasta ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇗   ⇒  •

REFOŠK 2020 – Rino PRELAC ∎ ZOI Hrvatska Istra ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

  REFOSCO TERRE ROSSE Riserva 2015 – Moreno DEGRASSI ∎ Hrvatska Istra Zapadna Istra, Savudrija ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  •

REFOŠK 2021 – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ZOI ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆  0,75 lit ⋆ ⇗ •

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food   ♣

Pogled na scenu naših prvih istočnih susjeda

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2022 u IZBORU VINO.RS u ZAGREBU

Popularni portal Vino.rs vlasnik i voditelj kojega je Viktor Čikeš, te Vladan Stanojlović Kika, vinski promotor, ponudili su da u Zagrebu održe degustaciju vina koja su se na tržištu u Srbiji pojavila u tijeku 2022. godine.

Prijedlog, dakako, radosno prihvaćen, operativni domaćini druženja bili su direktor festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić i njegova supruga Ivanka, inače majstorica u rezanju pršuta (na stolovima su bile i postavljene raskošne plate s pršutom, špekom, raznim sirevima, za uživanje nakon službene degustacije vina!), u njihovoj privatnoj vinoteci. Očekivanja glede vina u ovoj degustaciji bila su dosta visoka, naime Vino.rs nastupilo je s vrlo zanimljivim uzorcima prvi put prošle godine u zagrebačkom Vinskom klubu…

Frane Ševo, Viktor Čikeš, Siniša Medenca, Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović (suhiucasi)

Skupu smo, uz spomenute goste iz Beograda te prof. Dropuljića i supruge mu, prisustvovali sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski promotor Siniša Medenica i vinski pisci Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja. Kušali smo 10 vina u različitim kategorijama – pjenušci, bijela, ružičasta, crna, te slatko desertno. Posebnu pažnju izazvala je kapljica od ovdje kod nas praktički nepoznaih odnosnno slabo poznatih kultivara, npr. Morave i Prokupca. S velikom znatiželjom očekivali smo trenutak kušanja crnog pinota od Sagmeistera, koji nas se prošli put u Vinskom klubu osobito dojmio (odmah da kažem: Sagmeister se ovdje potvrdio kao veliki majstor!). Na molbu gostiju, koji su htjeli steći što precizniji dojam o tome kako su nam se vina dopala, uzorci su i ocjenjivani, klasično, po tablici do 100 bodova.

Evo popisa predočenih uzoraka, navoda kategorije i redosljeda pri kušanju:

Pjenušac

THE 2019 – Deurić (Chardonnay s Fruške gore, tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na kvascima; 10,5 vol %) ⦁ Lijepe svježine, finog perlaža i pamtljivog okusa. Izvrstan primjer pjenušca za širenje vinske kulture, potpuno razumljiv, dovoljno kompleksan.

Bijelo vino od lokalne sorte

VELIKA MORAVA  2021 – Chateau Prince

(hibridna sorta Morava nastala je, pojasnili su gosti iz Beograda, u Institutu u Sremskim Karlovcima križanjem Rizlinga rajnskog i genotipa SK 86-2/293 /Kunbarat x Traminer x Bianca. Zahvalna je za organski uzgoj. Navodno je Rusi imaju zasađenu na nekoliko stotina hektara na Krimu! Vinogradi i vinarija Chateau Prince u selu su Lipovac u Šumadiji. Fermentacija i odležavanje u tankovima; suho, 13,0 vol %) ⦁ Dosta nježno vino, izraženog aromatskog intenziteta muškatnog profila, ali i s nazočnošću mirisa vinogradarske breskve. Na nepcu se nastavljaju zapažene senzacije iz nosa. Vitkog prema srednjem tijelu, taman kako i priliči ovakvom tipu vina. Dojam je da bi uz samo malo veću ukupnu kiselost bilo uzbudljivije.

Etikete vina iz Srbije ponuđene na kušanje

Bijelo organsko vino

GRATIANUS 2018 – Imperator

(Traminac iz biodinamički uzgajanog vinograda na južnim obroncima Fruške gore. Fermentacija i odležavanje u inoksu; suho, 13,5 vol %) ⦁ Lijepo suho vino od velike sorte koju prečesto susrećemo u slatkim izvedbama a istodobno i bez dovoljno argumenata u svježini za potrebnu ravnotežu. Duboke zlatno-žute boje. Na nosu intenzivno, sortno i te kako prepoznatljivo, obojeno mirisom žute ruže, u okusu fino, toplo i meko, moćnog tijela i s ugodnom slasti. Međutim, za pet godina staro vino očekivalo bi se ipak malo više nadgradnje.

Bijelo vino

AKSION BELI 2019 – Deurić

(Kupaža lokalne sorte Morava /70%, zatim Chardonaya i Sauvignon blanca. Morava je fermentirala na divljim kvascima u tanku, internacionalne sorte nakon fermentacije su odležavale u francuskom hrastu, Chardonnay godinu dana a Sauvignon tri mjeseca; 13,5 vol %) ⦁ Moćno vino puno slasti koje će se urezati u pamćenje svakom pasioniranom vinoznalcu. Zanatski jako dobro oblikovano, čestitke autorima.

Rosé

ERGO ROSE 2021 – Temet

(Prvo srpsko ružičasto vino s certifikatom o organskoj produkciji. Vinorodna oblast: Tri Morave. Blend sorti Pinot noir /70%, te Syrah) ⦁ Finih, preciznih aroma crvenog voća, izraženog intenziteta, ali nenametljivo. U okusu fino, sočno i svježe, dubinu mu daju ekstrakti velikih sorti, a na karakter svakako utječe lagani, dobro odmjereni dodir kvalitetne bačve.

Jantarno vino

FURMINT 2019 – Baša

(Vinogradi: Sremski Karlovci. Sorta Furmint, Moslavac, Šipon… Šest dana maceracije, spontana fermentacija. Odležavanje 36 mjeseci u velikim bačvama od bagrema; 14,0 vol %) ⦁ Maglušast do malo mutan, ne baš čista mirisa, ostavlja veliki prostor u interpretaciji… Dobro ukomponirani alkoholi, omekšani tanini, svježina i čvrsto tijelo glavni su aduti ovog kontraverznog vina. vina koje je  izazvao najviše intrige i burne polemike na zagrebačkoj degustaciji.

Crno vino od lokalne sorte

PRINCE RSKAVAC 2018 – Braća Rajković

(Oblast: Župa. Sorta: Prokupac. Fermentacija u barriqueu, odležavanje: 18 mjeseci u drvenim bačvama; 14,0 vol %) ⦁ Koncentrirano vino, možda bi se moglo reći na gornjoj granici potencijala sorte. Lijep miris višnje, umjerene začinske note, te kava i blagi dim glavne su aromatske karakteristike. Okus se sljedljivo nastavlja na miris.

Domaćini Ivan Dropuljić i supruga Ivanka, nakon njenog poznatog reza pršuta svoj način rezanja pokazao je i gost Viktor Čikeš  (suhiucasi)

Crveno organsko

PINOT NOIR 2018 – Sagmeister

(Vinogradi Fruška gora, Irig. Maceracija tjedan dana, spontana fermentacija, na vlastitom kvascu, u otvorenim posudama od 500 litara, potom dozrijevanje 36 meseci u bačvama od 500 i 225 litara; 13,5 vol %) ⦁ Relativno sporo se otvara u čaši, ali je jako zanimljivo promatrati taj razvoj do konačnog, bogatog i slojevitog mirisa tamnog koštićavog i bobičastog voća. Elegantno, lijepe strukture, odlično ukomponiranog alkohola, a prikladna kiselost i mineralnost čine ga svježim i osobito podatnim. Potencijal za odležavanje.

Crveno vino

KREMEN KAMEN 2019 – Matalj

(Negotinska krajina, Cabernet sauvignon. Odležavanje 18 mjeseci u barriqueu. Enolog: Mladen;15,0 vol %) ⦁ Malo riječi treba kad se voli!, kaže pjesma, i time je kazano gotovo sve najvažnije, ipak treba dodati kako je ovo vino kao stvoreno da svakim svojim danom više bude – za meditaciju! U svakom segmentu izražava moć, autoritet ali i dovoljnu eleganciju.

Desertno

ALIZ 2019 k.b. – DiBonis

(Palićko vinogorje, kasna berba sorte čiji je plod ostavljen da dehidrira na čokotu; slatko, 130 gr neprevrelog šećera, 10,5 vol %) ⦁  Na nosu raskošno i slojevito, aroma suhih marelica, zrelog žutog voća, mednih nota, pa čak i začinskih poput kima. U okusu vrlo fino, veliki ostatak neprevrelog šećera našao je argumente u visokoj kiselini tako da je drži vino u punoj ravnoteži, i upravo se tu vidi majstorska ruka enologa

Prosječne ocjene po uzorku (uobičajena bodovna tablica do 100)

The 2019 Deurić – 89 / Velika Morava 2021 Chateau Prince – 87 /  Gratianus 2018 Imperator – 89 / Aksion beli 2019 Deurić – 91 / Ergo Rose 2021 Temet – 88 / Furmint 2019 Baša – 86 /  Prince Rskavac 2018 Braća Rajković – 90  / Pinot Noir 2018 Sagmeister – 91  /  Kremen Kamen 2019 Matalj – 94 /  Aliz 2019 DiBonis – 88

Domijenak nakon degustacije vina (suhiucasi)

 Pred kraj ugodnog druženja, uz (ponovljeni) Mataljev Kremen Kamen, kušalo se još nekoliko vina za koja se smatralo da ih je u ovoj prilici svakako tebalo istaknuti, a prof. Dropuljić ih je imao u svojoj arhivi i rado ih ponudio – Vranac Rezervu 2012 od Radovana Vukoja iz BiH te Gran Teran 2011 od Coronike, od slatkih dragulja pak Triptih 2013 ledeno vino zagorskog majstora visokih predikata Borisa Drenškog Bodrena, i u počast velikoj zvijezdi ovih prostora koja je na žalost morala otići ali koja ovdje još uvijek i te kako snažno svijetli – Sivi pinot 2007 suhi jagodni izbor od Stanka Čurina.

Prof. Dropuljić i braća Jelić

U tim trenucima povratka u prošlost i raznježen ovim eno-događanjem u njegovoj vinoteci, prof. Dropuljić istaknuo je srdačan susret u Zagrebu, dan prije, s alfom i omegom svojedobno iznimno popularne, legendarne rock Yu-grupe – braćom Jelić. A onda je, u trenucima prisjećanja na velikane, u počast nedavno preminulom plešivičkom vinogradaru/vinaru legendi Zvonimiru Tomcu, pioniru visokokvalitetnog plešivičkog vina i jednom od pionira suvremenog visokokvalitetnog hrvatskog pjenušca otvoren i Tomac Classic iz 2006!… ♣

________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Proljeće je stiglo u Metropolu! Općenito – dominacija ružičastoga!

PINK DAY – 10. JUBILARNO IZDANJE

Manduševac u znaku aktualnog godišnjeg doba. Dvorana Lauba za ljude i umjetnost bila je ružičasta i zelena

Proljeće je stiglo u grad! Veliko prikladno slavlje njemu u čast, a kakvo pamtimo još iz vremena dok je kao pozornica festivalu služilo prizemlje impozantne zgrade muzeja Mimara, bilo je ovaj put na sasvim drugom kraju grada, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, te oko nje. Atmosfera u dvjema bojama – ružičastoj i zelenoj, s time da je ružičasta bila uvelike dominantna. Festival PINK DAY Zagreb 2023 – jubilarni, 10. po redu! – ponovno je okupio veliki broj posjetitelja, mahom odjevenih u ružičastom tonu i željnih druženja, proslave proljeća, optimizma, visoke estetike, odličnog maslinovog ulja te izvrsnih ružičastih vina Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a…

Veselo, uz 10-godišnjicu Pink Daya (Marko Ćolić)

U lijepom dekoru – veliki broj (vrlo lijepih) žena! Nemoguće je bilo ne primijetiti da je jedna od njih – Fakin! Blaženo okruženi Joža Barun imao je, bogme, razloga za ponos i posebno dobro raspoloženje (Marko Ćolić)

Osnivačica i direktorica manifestacije, inače novinarka i predsjednica udruge WoW odnosno Women on Wine pa onda i po naški: Žene u vinu, Sanja Muzaferija bila je izvan sebe:

– PINK DAY Zagreb spaja zabavu, nježna vina i edukativne sadržaje, okuplja vinske profesionalce i znalce, ali i obične ljubitelje ovih finih vina idealnih za toplije dane što nam dolaze. Uz to što je to svetkovina roséa, PINK DAY Zagreb je i svojevrsna posveta ženskoj energiji i ljepoti života; lepršava svečanost ružičastog pogleda na svijet. Jer rosé i jest upravo takav: vedar! – rekla je Sanja, i dodala: – Tijekom posljednjeg desetljeća Festival se visoko etablirao zbog svojih edukativnih sadržaja, razmjene iskustava izlagača, veselog i optimističnog ozračja, dosljednih promocija umjerene konzumacije vina. Po priznanju samih vinara, značajno je pripomogao da se stav prema roséu na ovim našim prostorima izmijeni nabolje. Ponosna sam na to što je PINK DAY Zagreb pridonio da roséi u široj javnosti steknu bolji renome. Kao osobitu vrijednost manifestacije vidim i u Zelenome u ružičastome, što bismo po rekli Green in Pink, taj dio slavi vrhunska domaća ekstra djevičanska maslinova ulja.  Inače, od prošle godine imamo i vrlo značajan treći segment, tj. ružičaste ginove, tonike, likere, koktele…

Na punktu zagrebačke vinoteke Wine & Spirits Drage i Sandre Bulić isticali su se posebno Rosé Pinot noir Grand Selection 2022 od Jasne Antunović iz Erduta, te rosé sicilijanskog podruma Donnafugata Sicilia Etna 2022 iz vinograda na većim visinama na padinama Etne te vrlo mondenog naziva – Dolce & Gabanna (suhiucasi)

U ovoj slavljeničkoj godini festival je – saznaje se iz redova organizatora (šteta je što takva priredba s tolikim pohvalama da je s mnogo edukativnih sadržaja te pogotovu i stoga što je riječ o njenome jubilarnom desetom izdanju, nije imala katalog kojime bi, s jedne strane, olakšala rad onima što su došli radno i ozbiljno je popratiti a, s druge strane, svojim pisanim tragovima utisnula bi manifestaciju i šire i dublje u sjećanje) –  ponudio više od stotinu etiketa vina, tridesetak etiketa vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja a nemaloj grupi od, kako veli organzator, više stotina posjetitelja predstavio je nekoliko premium brandova jakih pića i koktela. Bio je to, rečeno je u službenom izvještaju s priredbe, najbogatiji Pink festivalski program do sada.

Čitav program Pink Daya 2023, podsjetit će organizator, odvijao se ne samo tog jednog festivalskog subotnjeg dana u Laubi, naime gotovo cijeli  travanj bio je okupan u ružičasto, ta već je na konferenciji za medije u Laubi početkom mjeseca, radionicu vina Bregovite Hrvatske vodio iskusni sommelier Mario Meštrović, pink-druženje nastavilo se sredinom travnja u jedinom zagrebačkom restoranu s Michelinovom zvjezdicom – Noelu, gdje se pred prepunim auditorijem odvijao Masterclass rosé vina Château d’Esclans Pinks That made History, kušalo se iz vrhunskih Riedelovih čaša a pod vodstvom Teda Lelekasa, brand ambasadora Moët Hennessy-ja..

Klaudio Ipša sa suprugom Irenom prezentirao je u prvom redu svoja nova maslinova ulja, u bocama opremljenim novim etiketama, a nekako malo u pozadini držao se sa svojim blago rozasto-žućkastim 25 dana maceriranim i potom 11 mjeseci, uz bâtonage, u drvenoj bačvi na vlastitom kvascu odležavanim i sazrijevanim odličnim sivim ponotom iz berbe 2020. Najavio je mogućnost održavanja, u svibnju ili lipnju ove godine, AlpeAdria Amber Wine festivala u Oprtlju (suhiucasi)

Valja svakako spomenuti i festivalske radionice: za Ružičasti američki zapad pod vodstvom Mirene Bagur (Croatian Premium Wine Import iz Bostona) s vinima američke Zapadne obale koja (još) nisu na hrvatskom tržištu, tražilo se mjesto više. Dok je Bagur predstavljala vinarije i njihovu pozicioniranost na golemom američkom tržištu, njen suprug i poslovni partner Win Burke pričao je o karakteristikama i stilu svakog od pet vina koja su stigla od sjevernog dijela američkog Zapada, Oregona, sve do kalifornijskog juga i Napa Valleyja. Među njima je bio i Grgich Hills Rosé Mikea Grgicha. Kao gost iznenađenja pojavio s vrhunski američki kuhar chef Johnny Sheehan koji je rekao i nekoliko riječi o kombiniranju ovih vina s hranom.

Okrugli stol – govornici: Darko Cenbauer HAPIH, Jelena Đugum Hrvatska gospodarska komora, Morana Zibar koja se sjajno snašla u ulozi voditeljice, Dino Galić iz Kutjeva i Mladen Papak Vina Papak, s njima na slici je na otvorenju okruglog stola Sanja Muzaferija, direktorica Pink Daya (suhiucasi)

Na okruglom stolu posvećenom roséima hrvatskog istoka – Ružičasti vinski istok: 10 godina kasnije, nastojalo  se, pod pokroviteljskom HGK, prikazati proces napretka (u kakvoći a i u plasmanu) ružičastih vina ovoga kraja. Sjajna moderatorica bila je TV-lovkinja i čašna sestra odana Velečašnome  Morana Zibar, a sudjelovali su predstavnici HGK Jelena Đugum; HAPIH-a: Darko Cenbauer;Vinarije Kutjevo: Dino Galić i ispred Vina Papak enolog Mladen Papak vlasnik vinograda Radoš, najistočnijega trsja u Hrvatskoj.

Mirela Žanetić iz Splita vodila je vrlo poučnu radionicu o maslinovom ulju, a Korčulanka Marija Žuvela, na slici sa sinčićem, promovirala je ekstra djevičansko ulje Torkul iz obiteljske produkcije koju je ima tome već dugo osnovao njen otac Fanito. Marija vodi vlastitu uljaru, i za ulje je dobila već više značajnih nagrada zs msdlovo ulje (Marko Čolić)

S ovog odlično posjećenog skupa na kojemu su maltene svu publiku činile pripadnice nježnog spola, dobar dio njih bio je u vrlo mladim godinama, izdvojio bih rečenicu kojom se najavljuju, kao posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, skorašnje bitne promjene u sortimentu vinove loze u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju, naime istaknuto je kako okolnosti u tome dijelu Lijepe naše gdje su debelo dominirale bijele sorte, posebice Graševna, idu sve više na ruku crnim kultivarima tako da bi uskoro, uz Dalmaciju, uvelike vezanu uz crnjake, i to područje dobar dio svoje sadašnje žućkasto-zelenkaste boje mogao već uskoro zamijeniti rosé odnosno intenzivno crvenom/crnom bojom.

Masterclass vezan uz ekstra djevičanska maslinovih ulja Šampionska ulja Istre i Dalmacije  vodila je docentica sa Sveučilišta u Splitu dr. sc. Mirella Žanetić, tu su posjetitelji mogli saznati sve o tajnama dobroga ulja.

Matteo Poletti iz istarske kuće Poletti nudio je vrlo ozbiljan rose Rossella (po mami!). Desno: Kuriozitet s otoka Visa – ružičasti pjenušac Rosé classique brut podruma Vislander kod kojega kao eno-konzultant radi – Đakovčanin Robert Brkić. To pjenušavo vino začudjujuće svježine nastalo je od baze sastavljene od plavca maloga s položaja Vošćice na 150 metara nadmorske visine, te od nešto kuča, berbe su bile 2021. (Marko Čolić)

Radionicu pak PINK COCKTAILIZATION pod pokroviteljstvom zagrebačkog hotela Esplanade osmislio Vjenceslav Madić, Master Kishoni: na svoje su tu došli ljubitelji ružičastih koktela, začudne alkemije – naime na toj su se radionici, navodi šefica Sanja Muzaferija, doslovce događala čuda u čaši.

Pogled u dvoranu s izlagačima bio je posve u skladu s proklamiranom proljetnom pink-filozofijom i s najavom organizatora da će i ove godine dodijeliti brojne nagrade  za najljepše uređene štandove.  Žiri koji je izdvojio najljepše izlagačke stolove činile su dizajnerica Marina Dimić Kepeski, Sanja Muzaferija i njena partnerica u Pink Dayu Zagreb marketingašica Zrinku Jelić Belinić.

Jedan od najljepše uređenih stolova – Bastian, ako ne i najljepši, po službenom izvještaju organzatora vezanome uz nagrade – nije dobio nikakvo priznanje… (suhiucasi)

Ove godine je za uređenost štanda prvu nagradu, 12 Riedel čaša iz linije Restaurant Extreme Rosé, osvojila vinarija Kutjevo. Ostale nagrade: ružičasti toaster SMEG model TSF02PKEU, tvrtke Gemma, dobila je tvrtka je Astoria Wines. Miris Elie Saab iz portfolia Martimex parfumerija Le parfum essentiel dodijeljen je Udruzi Kvarner Wines. Izlagački punkt talijanskog proizvođača prosecca Bottega primio je poklon-paket izdavačke kuće Media Bar s tri knjige – Stanley Tucci Okus, Anđa Marić Moja revolucija u 365 dana, te Arijana Čulina Dva puta u pet minuta. Bogati paket IKEA (dekica, jastučići, sitnice za kuću..) dobila je MIVA Galerija vina kao nagradu za kreativnost i dugogodišnju vjernu suradnju. ♣

 Enogastro vodiči i najnovije nagradjeni chefovi

Croatia 2023 –  MARIJO CURIĆ i 360!

 

Na ekskluzivnoj večeri sredinom travnja u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade predstavljeno je šesto izdanje dvojezičnog  međunarodnog eno-gastronomskog vodiča Gault & Millau 2023 za Hrvatsku. U to izdanje uvršteno je 270 top hrvatskih restorana, 100 POPularnih lokala (bistro, street food, zalogajnica, slastičarnica) i 100 vina iz cijele Hrvatske, te po prvi put i selekcija najboljih maslinovih ulja Hrvatske. Unutar grupe objavljenih restorana i POP lokala 39 je novih, njima je ovo i prvo uvrštenje u vodič. Na svečanosti, na kojoj su, po tradiciji, i podijeljene nagrade ugostiteljskim objektima i kuharima, okupilo se više od 90 vodećih chefova hrvatskih restorana. Gault&Millau večera najveće je godišnje okupljanje chefova hrvatskih restorana, jedinstvena prigoda kad su chefovi gosti, a vrhunac večeri je dodjela priznanja za njihovu kreativnost.

Dobitnici trofeja za 2023 – ovogodišnji osvajači kuharskih kapica (toques), uz koje su ministrica turizma Nikolina Brnjac, Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice i Fabris Peruško iz grupe Fortenova (Marko Colic)

Najbolji chef – Marijo Curić, te jedan od najboljih retsorana – 360 iz Dubrovnika. Uz Curića su Ingrid Badurina i Fabris Peruško (Marko Colić)

– Veseli nas da unatoč svim izazovima s kojima se susreće naša gastronomija raste svijest o njenom značenju za razvoj turizma i napredak gospodarstva te da neke hrvatske regije ulažu i dodatne napore kako bi potakle svoje ugostitelje i male proizvođače hrane i vina da poboljšaju kvalitetu ponude. Osobito nam je drago da chefovi i gosti sve više prepoznaju relevantnost našeg vodiča. Želim zahvaliti i našim partnerima koji nas podržavaju i vjeruju u kvalietu hrvatske gastronomije – rekla je na otvorenju događanja Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua.

Uzvanike na gala-svečanosti posebno su pozdravili Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, oni su i uručili neke od trofeja mladim talentima, odnosno najboljim restoranima.

– Vrijednost enologije i gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i te kako je prepoznala, što je vidljivo kroz strategiju razvoja održivog turizma do 2030. kao i kroz niz predviđenih mjera u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. Čestitam svim dobitnicima Gault&Millau nagrada, kao i svima drugima koji svojom kreativnošću svakim danom obogaćuju turistiučku ponudu kroz autentične okuse te kroz iskrenu i strastvenu  interpretaciju – rekla je ministrica Brnjac.

Chef godine prema izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia je Marijo Curić, glavni kuhar dubrovačkog restorana 360. Trofej Chef godine Mariju Curiću uručili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, i Uroš Kalinić, član uprave Konzuma, čija tvrtka Velpro je premium partner Gault&Millaua Croatia.

Trofej Veliki chef sutrašnjice osvojila su dva majstora kuhače – Saša Began iz restorana Foša u Zadru i Aleksandar Grubić, iz restorana Badi, u Lovrečici kraj  Umaga.

Odličje Chef tradicijske kuhinje pripalo je Tomici Đukiću i Damiru Josiću, chefovima restorana-vinarije Josić u Zmajevcu, dok je Nenad Kukurin iz restorana Kukuriku u Kastvu osvojio trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. Trofej Mladi talent godine osvojili su Katarina Vrenc, chefica u restoranu Sopal u Zagrebu, i Mate Sučić, vlasnik i chef konobe Campanelo u Mirlović Zagori.

Zdravko Kalabrić, jedini hrvatski chef član udruge World Master Chefs, primio je visoko Priznanje za zasluge u gastronomiji. Samoborska slastičarnica U prolazu obitelji Žganjer osvojila je titulu Najbolji POP lokal.

Chef Zdravko Kalabrić – visoko priznanje za zasluge u gastronomiji. Lijevo uz Kalabrića je splitska legenda chef Zlatko Marinović Noštromo. Najbolji POP-objekt – samoborska slastičarnica U Prolazu, pod vodstvom obitelji Žganjer. S plaketom U Prolazu je Ivana Alilnvić, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije. Desno, i dolje: Ovaj red za kolače pred slastičarnicom U Prolazu sjajna je potvrda zasluženosti nagrade od Gault & Millaua. Uz kvalitetne kolače, jedan od temelja popularnosti U Prolazu je i konobarica Lila koja uvijek ovako nasminjana goste dočekuje i u slastičarnici U prolazu i u susjednom café-baru Tin (Marko Čolić)

U kategoriji najboljih restorana, s osvojene četiri toke (kuharska kapica) slavili su 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, restoran Cap Aureo i chef Jeffrey Vella, Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV chefa Tvrtka Šakote, restoran Nebo chefa Denija Srdoča iz Rijeke, šibenski Pelegrini chefa Rudolfa Štefana, restoran Noel  iz Zagreba i chef Bruno Vokal (inače Noelu je pripala i posebna nagrada za najbolji servis), te restoranZinfandel’s hotela Esplanadeu Zagrebu i chef Ana Grgić Tomić.

Dobitnici četiri toques

Dodjelu trofeja vodio je Frano Ridjan.

________________________________________

Chef Marijo Curić

TROFEJ CHEF GODINE 2023 – Marijo Curić – 360° Dubrovnik: Dugogodišnji chef najboljeg dubrovačkog restorana više od pola života posvetio je gastronomiji. Iza njegovih na prvi dojam jednostavnih, vizualno savršenih i duboko promišljenih kulinrskih kreacija, 25 je godina predanog rada i usavršavanja, ustrajnosti na najboljim namirnicama, tehničkoj preciznosti i tradiciji kao stalnom nadahnuću. Kad se rodiš u Dubrovniku i odmalena si okružen čudesnom ljepotom Grada, estetiku nosiš sa sobom i usput je kroz svoj poziv prenosiš i na druge. Marijo Curić još je u djetinjstvu odlučio da će njegov poziv biti kuhanje. Nakon završene srednje kuharske škole startao je kao pomoćni kuhar, a dolazak u restoran Gil’s usmjerio ga je ka visokoj gastronomiji. Kada je 2015. preuzeo poziciju executive chefa u restoranu 360, okupio je tim suradnika koji s njime dijele strast prema francuskoj klasičnoj kuhinji, ali i prema posebnosti lokalnih namirnica i pomalo zaboravljenih starih recepata. Obogatiti ih novim okusima i dati im novo, moderno ruho bio je veliki izazov. Svladali su ga uspješno: tri godine kasnije restoran 360 dobio je Michelinovu zvjezdicu, mjesto za večeru kod njih treba rezervirati tjednima unaprijed, a lista čekanja na vrhuncu turističke sezone je zavidna. Svoju profesionalnu znatiželju i težnju za stalnim napretkom chef Curić ispunjava zimi, kada 360 nakratko zatvori svoja vrata za goste, a on otputuje u svjetske metropole poput Londona, Pariza i Milana razmjenjivati iskustvo s kolegama u najprestižnijim restoranima. Petu godinu zaredom, 360 je među najboljim hrvatskim restoranima prema izboru Gault&Millau Croatia. Chef Curić i njegov tim od pedesetak suradnika svaku novu sezonu obogaćuju novim kulinarskim kreacijama. S kakvim će dojmom gost izaći iz restorana najveća je chefova briga, jer on i njegov tim uvijek moraju biti na visini zadatka. ⦁

________________________________________________

Na svečanosti Gault&Millau Croatia i ovaj put uručene su stipendije Raise the Bar programa čiji je cilj povećanje kvalitete obrazovane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu. Do sada je 14  mladih kuhara i slastičara osvojilo vrijedne stipendije Raise the Bar koje su im omogućile usavršavanje na najboljim svjetskim učilištima kao i praksu u nekima od najprestižnijih restorana. Sada im se pridružuju nova četiri stipendista: Stella Pasek, Željka Bleuš i Nikola Tomašić iz Hrvatske te Tilen Utenkar iz Slovenije. Nagrade stipendistima uručio je Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu u ugostiteljstvo Coca Cola HBC.

Noć kulinarskih oscara započela je aperitivom uz šampanjac Veuve Clicquot Brut i Presidentov zreli ribanac, a večeru za 200 gostiju u Smaragdnoj dvorani zajedno su kuhali Paul Ivić, chef  restorana TIAN u Beču, Michelin* i vlasnik četiri toke Gault&Millau Austria te Ana Grgić Tomić, G&M Croatia Chef godine 2022. Posluživana su vrhunska vina iz vinarija Laguna, Belje i Mladina.

Gault&Millau Croatia 2023 gastro-vodič globalno je dostupan na webu hr.gaultmillau.com  te u knjižarama Tisakmedia i dućanima Tisakplus po cijeni od 18 eura. ♣

________________________________

___________________________________

Sad kad  su se laste vratile sa juga… sjever se okreće ka Jadranu

VINISTRA i CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

Sad kad su se laste, na što je u proljetnom razdoblju godinama pjesmom podsjećala Lidija Percan, vratile sa juga, sjever se, od (doslovno!) Bruxellesa pa i od gradova i mjesta daleko iznad njega, okreće prema Jadranu. Uz  Mirka Cetinskoga, koji pjeva o tome kako … partija je stari barba…, te nakon zagrebačke prezentacije vina Ottaviano što ga je istarski vinogradar/vinar i kralj terana Moreno Coronica posvetio svom nedavno otišlome ocu, u mislima prema dragim osobama kojih eto fizički više nema ovdje, ali i s obzirom na bogatstvo višestruko važnih događanja naglašeno baš sada na našem najvećem poluotoku, krećemo prema Istri. Mega događanje na svjetskom nivou – Concours Mondial de Bruxelles, pa je tu i iznimno značajna 29. Vinistra… a i bitne se promjene događaju u jednoj od najcjenjenijih vinarija Istre – onoj od Giorgia Claija, promocije i još nekih vina što su ih mladi naraštaji a istaknuti vinogradari i vinari posvetili  svojim očevima.

Krenimo redom:

Čarolija ovog proljeća počinje 5. svibnja, kad u porečkoj dvorani Žatika starta Vinistra, dvodnevna vinska smotra s respektabilnim uspješnim stažem od gotovo tri desetljeća! Nositelji užitka u čaši =  80 istarskih vinara sa svojom vrhunskom kapljicom.

Uz klasičnu formula promenadnog kušanja na štandovima izlagača, Vinistra  je i ove godine za hedoniste pripremila dvije posebne zone – vinoteku i gourmet odjel. U vinoteci uz kupnju omiljenog vina može se iskoristiti vaučer od pet eura dobiven uz kupljenu ulaznicu, a u ekskluzivnoj gourmet zoni u petak 5. svibnja posjetitelje očekuje sljubljivanje koktela i sireva, dok će u subotu, 6. svibnja, ljubitelji cigara i jakih alkoholnih pića moći uživati u toj jedinstvenoj kombinaciji.

Sva tri dana sljubljivat će se vino i hrana, birani istarski zalogajčići s potpisom Plave Lagune i naresci Histrisa.

S naglaskom na održivost i kvalitetu – I ove su godine na izlagačkom štandu Svijet malvazija u ponudi na kušanje, uz stručno vodstvo poznatih sommeliera, sve nagrađene malvazije iz Istre i svijeta.  A prostorija na katu iznad izlagačke dvorane rezervirana je za razna tematska stručna događanja. Tamo će već u petak, 5. svibnja dr. sc. Marijan Bubola govoriti o sustavu zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog porijekla EU kod vina, a u subotu će grupa agronoma pričati o održivom vinogradarstvu koje je hit u svijetu. Istog dana bit će riječi i o tehnologiji u proizvodnji rakije, procesu od berbe do destilacije te o tehnologiji pripreme primarne sirovine i tehnologiji očuvanja kvalitete komine uz predstavljanje proizvoda tvrtke DES – Marin Žulj. Stručni dio u subotu završava degustacijom na Decanterovom ocjenjivanju nagrađenih vina s Kvarnera u organizaciji Turističke zajednice Kvarnera i udruge Vina Kvarnera.

U sali za stručna događanja nedjeljni program otvara degustacija istarskih kupaža pod voditeljskom palicom Tomislava Mikinca, sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, a – kako umjetnom inteligencijom do boljih vina otkrit će dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.

Nedjelja završava radionicom 5 za 5 studija vinarstva, na kojoj će dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, predstaviti nagrađena vina studenata koji su znanja stjecali na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

U tjednu održavanja Vinistre porečki ugostitelji pripremili su posebne jelovnike s pićem dobrodošlice, a na porečkoj rivi 5. i  6. svibnja prigodno je zagrijavanje uoči dva atraktivna koncerta – u petak nastupa Night Express, a u subotu na redu su Gustafi.

                Kupnja  ulaznice online putem Vinistrinog webshopa: Dobra je vijest da se ulaznice za 29. Vinistru i radionice od ove godine mogu se kupiti i preko interneta.

Svjetski glasovito ime na ocjenjivanju u Poreču: na čelu komisije – Caroline Gilby MW!

Šampioni Vinistrinog ocjenjivanja vina 2023: KADUM, DOBRAVAC, FAKIN, BENVENUTI, CANTINE COLOSI!…

A sada i nešto o vrednovanju vina na Vinistri 2023: na Vinistrinom ocjenjivanju od prošle godine postoji i platinasta medalja, za njeno osvajanje treba skupiti najmanje 95 bodova. A za zlatnu medalju potrebno je dosegnuti minimalno 90 bodova.

                Ove godine šampionsku titulu za svježu malvaziju (berba: 2022) dobila je porečka vinarija Kadum, a rovinjska vinarija Dobravacsa  svojomSonatom Riserva 2020 šampion je u kategoriji zrelih malvazija. Vinarija Fakin prvak je u grupi mladih terana, dok je prvak u kategoriji zrelih terana vino Livio Benvenuti 2019, braće Nikole i Alberta Benvenutija iz Kaldira! Šampionsku titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija  Jogan iz Pobega.

A titula Best in Show na 14. Svijetu malvazija pripala je talijanskom vinu Passito Na’jm 2020., od sorte Malvasia delle Lipari, a od vinarije Cantine Colosi. Tako će se, eto, ova kapljica pamtiti kao, službeno, najbolja malvazija na našem planetu za ovu godinu.

Šampion u mladim malvazijama je Kadum, dok je sa svojim refoškom platinasti Rino Prelac

Na Svijetu malvazija 2023 platinastom su se medaljom okitila i dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva Malvazija 2020., treći pak dobitnik Platine je Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire.

Od vina ostalih sorata, uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastom medaljom okitila su se i tri refoška: onaj iz 2020. od momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

U kategoriji jakih alkoholnih pića, Platinu za Fernet Amaro 78 osvojila je buzetska Aura.

Medalje proizvođačima, po običaju, svečano će se dodijeliti uoči 29. Vinistre, bit će to u srijedu 3. svibnja.

Na ovogodišnje Vinistrino kušanje vina i jakih alkoholnih pića i na 14. Svijet malvazija stiglo je nešto više od 700 uzoraka, a o najboljima je odlučivalo 90 degustatora iz 17 zemalja.

–  U Poreč je u 2023. poslano 30 posto više uzoraka nego prošle godine, konkretno primljeno je 317 malvazija iz sedam zemalja, te 325 drugih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Čestitao bih svim pobjednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – istaknuo je Luca Rossi, ssadašnjii predsjednik Vinistre.

VINA POSVEĆENA PREMINULiM OČEVIMA – Evo jedne od niti vodilja o tome što, uz nagrađena vina, još obvezno kušati na 29. Vinistri: vina posvećena preminulim očevima. Istra ih ima nekoliko, među prvima izašlo kao vino posvećeno ocu je Gašpar od sorte Teran a iz podruma Damira Dobravca iz Rovinja. Vino, iz berbe 2016, pojavilo je pod nazivom Gašpar i posvećeno ocu – koji je i pokrenuo obiteljski vinski bznis – nakon što je na Vinistri dvije godine zaredom teran Dobravac – iz berbi 2015. i 2016. – proglašavan najboljim mladim teranom.  Sad je aktualna na tržištu berba 2020. Dobravci inače imaju i zreli teran, s nazivom Fuga.

Damir Dobravac sa sommelijerkom Karin Rupena Perdec i s vinom Gašpar 2020

Nedavno je u Zagrebu na prigodnoj svečanosti svoje vino posvećeno ocu prezentirao i promovirao Moreno Coronica, riječ je o vinu Ottaviano, kako je bilo očevo ime, a od sorte Malvazija istarska. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji kao ostavštini tate Ottaviana, a to je na maksimalno ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano ali kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem. (suhiucasi)

Snimljeni u vinskom podrumu Coronica kratko vrijeme prije očeve partence zauvijek: uz tatu Ottaviana su sin Moreno i prijatelj kuće prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com (suhiucasi)

Prije nekoliko dana pak vino Livio posvećeno njihovu ocu Liviju prezentirala su javnosti braća Nikola i Albert Benvenuti. Promocija je održana na ovećoj prigodnoj svečanosti u dvorištu uz podrum Benvenutijevih u Kaldiru kod Motovuna.

Na prezentaciji nove linije Livio Benvenuti prikazana je fotografija Nikole i Alberta Benvenutija s tatom Livijom u njihovu vinogradu

Braća Benvenuti na svečanosti u Kaldiru, s majkom. Nikola i Albert Benvenuti s vinom Teran 2019 prvaci su na Vinistri 2023 u kategoriji zrelog terana

Životni put svake vinarije sastoji se od niza ključnih dionica, kod tate Livija bile su to kreiranje  razvoj  malvazije i terana, afirmacija motovunskog terroira, etabliranje na domaćem i stranom tržištu, kaže Nikola Benvenuti. Zaredale su šampionske titule na Vinistri, IWC-u i na Decanteru, lansirana su prva single-vineyard vina pod etiketom San Salvatore i, konačno, kreacija Santa Elisabette.

– Tržištu smo upravo predstavili novu liniju vina Livio Benvenuti, nazvanu po našem ocu, osnivaču vinarije. Radi se o pomno odabranim selekcijama od kojih se kreiraju naša odležana vina od malvazije i terana, a koja su do sada nosila oznaku Anno Domini. Vjerujemo da smo nakon godina prikupljanja iskustva dosegli novu razinu kvalitete s našim odležanim vinima i zbog toga smo odlučili izdvojiti je u novu liniju, zasebnog dizajna – rekao je Nikola Benvenuti, inače jedan od dosadašnjih predsjednika udruge Vinistra a koji je funkciju obavljao do nedavno.

Oba ta vina Livio Benvenuti – teran i malvazija, prije iz linije Anno Domini nisu single vineyard, već su dobivena od grožđa s različitih premium položaja Motovunštine.

– Zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter rodnog nam Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama našeg kraja smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor – kazao je na svečanosti Albert Benvenuti.

Svečano kod Benvenutijevih

Prvijenci nove linije su Teran iz 2019 i Malvazija iz 2021. Život nove linije od samog početka je krenuo s velikim uspjehom, naime, eto, teranje na ovogodišnjem natjecanju Vinistra osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri. Vinski publicist i međunarodni vinski sudac Saša Špiranec prilikom predstavljanja vina istaknuo da se po njegovom mišljenju radi ne samo o promjeni naziva i dizajna linije nego i o vidljivom stilskom i kvalitativnom iskoraku. Osobito kad je u pitanju malvazija. Za teran može se reći da nastavlja put izvrsnosti koji su Benvenutiji utabali u prethodnom desetljeću, nijansu je, ovaj, kao vrlo zreo i bogat, uvjerljiviji, s gotovo je savršenim kiselinskim i taninskim balansom, karakterističnim za velika vina, ali malvazija je znatan iskorak u novo, do sada neistraženo područje kad je u pitanju Motovunština. Istovremeno je raskošna i elegantna, intenzivnog malvazijskog teka, bez utjecaja drva, s obiljem svježine, dugačkog i kompleksnog finiša s mineralnom notom na retrookusu. Jako dobro je iskoristila potencijal iznimne 2021. berbe i dala možda najbolju malvaziju u povijesti obitelji Benvenuti do sada., zaključuje Špiranec. ♣

S vinskog posjeda Clai

 KRUPNE  PROMJENE u KRASICI  –  Bitne promjene  vezane uz posjed i, lako moguće, i vino Giorgia Claija u Brajkima kod Krasice pored Buja.  Giorgio Clai, osnivač vinarije Clai u Brajkima/Krasici objavio je da je odlučio poći u mirovinu! Ovih dana u restoranu Stara škola u Krasici održana je Claijeva oproštajna večer, a ubrzo potom bila je i prezentacija nove na tržištu aktualne berbe 2018. njegovog ikonskog vina Brombonero.

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom odlučio se za mirovinu Desno: Top marke kuće Clai – Brombonero od Refoška, te Malvazija sv. Jakov i mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni (suhiucasi)

Čuje se da je Clai prodao svoj vinski posjed, ali službeno nije objavljeno i kome, dakle to tko je novi vlasnik. Spomenuto je tek da na enološko kormilo kuće dolazi osoba iz vana, riječ je o Timothyju Whitfieldu, koji je završio studij na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi i koji se, kazano se, usavršavao u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi. Vidjet će se u kojem će pravcu vino Clai dalje, naime to ovisi zapravo ponajviše o tome kako će se postaviti novi vlasnik.

Giorgio Clai priznati je pionir u održavanju i uzdizanju istarske tradicije proizvodnje ekološkog vina. Nakon godina i godina produkcije u malenom zbitom prostoru podrumčića u okviru obiteljske kuće i nakon već stečenog ugleda u produkciji lokalne malazije ali i bijelih vina međunarodni kultivara te crnjaka na bazi Refoška kao i slatkog desertnoig vina Tasel, Giorgio Clai unaprijedio je svoju vinsku priču prostranim lijepim modernim podrumom s visokokvalitetnima opremom za primarnu preradu i posudama za dozrijevanje kapljice te punilicom za vina. U sklopu podruma otvorena je prostrana je kušaonica vina, koja se s dolaskom lijepog i toplog vremena može proširiti na terasu s atraktivnim pogledom na okoliš. Turistički punkt od visoke vrijednosti.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević u novom prostranom Claijevom podrumu. Dolje: terasa s kušaonicom iznad vinskog podruma (suhiucasi)

Posljednjih sedam godina Giorgio je načinima proizvodnje vina što vjerno I pošteno slijede prirodne i biodinamičke principe radio u vinogradima i u podrumu s mladim vinarom Dimitrijem Brečevićem na proizvodnji Brombonera, Sv. Jakova, Tasela i Ottocenta, tj. vina koja su i certificirana kao ekološka. U Giorgiovoj suradnji s Dimitrijem rodila je i najnovija etiketa Baracija (refošk i malvazija), nazvanu po vinogradima unutar stancije Baracija. Clai i Brečević uspješno su se okušali i u pjenušcu. Uz vino, Clai proizvodi i odlično maslinovo ulje.

Vrlo veselo na Claijevom oproštaju: Giorgio u društvu spoznatih sommelierima Karin Ruena Perdec i Nenadom Kukurinom, te desno, novi enolog Timothy Whitefield

Sada s Giorgiovim odlaskom u mirovinu i Dimitri Brečević mora nekim drugim putem,  on kreće svojim stazama, već duže vrijeme ima svoju etiketu Piquentum  koja nije dolazila toliko do izražaja s obzirom da je Brečević velik dio radnog vremena provodio u podrumu kod Claia, postoji nada da će Dimitrij svoje bogato iskustvo stečeno kroz suradnju s Claijem sada prikladno iskoristiti za razvoj svoje robne marke… ♣

Od Belgije do Istre

CMB, i SJEĆANJE NA GUIMARAES, od PRIJE VIŠE od DESETLJEĆA

Napokon se ostvaruje nešto što sam kao dugogodišnji sudionik Concours Mondiala de Bruxelles, jednog od najafirmiranijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, predlagao osnivaču ocjenjivanja Louisu Havauxu i tadašnjem direktoru ocjenjivanja njegovu sinu Baudouinu Havauxu odmah nakon što je Concours, svake godine dogovarajući za domaćinstvo s nekim drugim europskim gradom, prvi put krenuo i u zonu izvan Europske Unije, konkretno u Bratislavu u Slovačku, nekad prije, skupa sa Češkom, u tzv. istočnome bloku: tatu i sina Havauxe nagovarao sam da najozbiljnije razmišljaju o dolasku i u Hrvatsku, kasnije na CMB 2017 u Plovdivu ponavljao sam priču. I eto, CMB je stigao i na naše područje, u Poreč!

Susret relevantnih: domaćini Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra, i Ivan Marić, direktor, u razgovoru s predsjednikom Concours Mondiala Baudouainom Havauxom, direktorom ocjenjivanja enlogom Thomasom Costenobleom i s Thomasom Brandlom iz Stuttgarta a koji vodi dio promidžbe za CMB (suhiucasi)

Uz predsjednika Concours Mondiala Baudouina Havauxa su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, zatim Boris Miletić, župan istarske županije, pa direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, onda Nenad Velenika, direktor Turističke zajednice Poreča, Emil Perdec, Food&Beverage manager Plave Lagune, izaslanik premijera Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak (Marko Čolić)

Stigli su! Eto me s njima u Zagrebu, na njihovu polasku prema Poreču: No 1 Baudouin Havaux (desno) i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble (Julio Frangen)

Quentin Havaux, sin Baudouina Havauxa preuzima funkciju dirrektora ocjenjivanja CMB

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, IWSC, Mundus Vini, ali ostaje neprikosnoveno kao jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji okuplja sve tipove vina krene u nekoliko razdvojenih vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Concours Mondial osmišljen je ne samo kao klasično strukovno ocjenjivanje vina, nego i kao priredba kroz koju se može puno saznati i naučiti o posjećenome području pa i zemlji što taj put pruža gostoprimstvo. CMB ima i svoje vinske ambasadore, koje čine upravo poznati eno-gasto novinari pozivani u ocjenjivački žiri. Concours Mondial brine o tome da kao ocjenjivače pozove mnoge kvalificirane osobe iz niza različitih zemalja, zatim da u većem broju pozove ne samo enologe i istaknute sommeliere nego i novinare, publiciste specijalizirane za vino, ali i za – jer jedno čvrsto ide s drugime! – enogastronomiju i turizam, a pobrine se i za to da te svoje ocjenjivače, nakon odrađenog degustatorskog posla prije podne i nakon ručka u popodnevnim satima odvede u razgled i upoznavanje kraja, dakako uz zaustavljanje u (renomiranim) vinskim podrumima. Sudionici imaju priliku kući ponijeti niz impresivnih uspomena (i opipljivih suvenira!), a u kojem će to biti opsegu ovisi uvelike dakako o gradu domaćinu. Turistička industrija danas je silno razvijena, putuje se masovno i posvuda, zemlja s aspiracijomm da postane poznata kao snažno turističko odredište zasigurno i kroz suradnju s CMB-om može lijepo profitirati. Istra doduše već slovi kao najrazvijenija hrvatska turstička destinacija, a dobra njena prezentacija ove godine dodatno i kroz CMB koristit će zasigurno i drugim našim regijama-aspiranticama na bolji dolazak gostiju, i to ne tek u smislu broja gostiju (masa), nego i u smislu jako dobrih ostvarenih financijskih rezultata (platežno sposobniji gosti).

CMB ambasadori snimljeni na pressici u Zagrebu i, dolje, za obilaska Istre, s Ivicom Matoševićem na njegovu vinskom posjedu Kao CMB vinski ambasadori sada u Hrvatsku su stigli Švicarac Pierre Thomas, Španjolac Alejandro López Facorro Paadino, Nijemac Thomas Brandl i Talijan Luigi Salvo

________________________

PROSLAVA 30. JUBILEJA! –  Istra je sredinom svibnja ne samo domaćin velikog svjetskog ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nego je i poprište proslave lijepog jubileja te institucije, naime Concours Mondial sada u Poreču obilježava svoje 30 izdanje!

CMB je 1994. u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednica cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina, koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu oca.  Ubrzo po osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, a za proizvođače se pokazala kao učinkovita lansirna rampa na tržištu. Mjesta domaćini CMB-a lijepo su se okoristila promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Isprva se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu, a 2006. okrenulo se i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, kad je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, Brno, Plovdiv, pa čak i u daleki Peking!  Posebno izdanje CMB-a bilo je i u Čileu.

Concours Mondial de Bruxelles postao je i ostao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priredjuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja proizvođača Bakhova nektara. Otvoriti više od po 10.000 butelja iz cijeloga svijeta i ponuditi vino iz njih na kušanje kroz tri dana zaista je pothvat vrijedan pažnje i divljenja. S obzirom na svake godine sve već veliki broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju na koju su pristizali uzorci svih kategorija vina rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice.

Ove godine Poreč je, da ponovim, domaćin vrednovanju mirnog bijelog i mirnog crnog vina. Po najnovijim vijestima iz CMB-a u Poreču će se degustirati i ocijeniti nešto više od 7500 uzraka, hrvatsko vino zastupljeno je s nešto više od 220 uzoraka.

Ocjenjivača će biti 320 iz 50 zemalja. Evo i tko će iz Hrvatske ove godine na CMB-u sudjelovati kao degustator-ocjenjivač: Toni Babić, Josip Barišić, Toni Batel, Filip Božić, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Ana Marija Jagatić Korenika, Ivan Jug, Josip Orišković, Sandi Paris, Sanja Radeka, Saša Špiranec i Tomislav Tuđen. 

Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

___________________________

Prisjetio sam se, kao, sada, na neki način, i ja u ulozi svojevrsnog CMB-ambasadora, jednog davnog izdanja Concours Mondial de Bruxellesa u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem nekad predsjednik Društva enloga Hrvatske, pa Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja iz Svijeta u Čaši. Vodili su nas impresivnom vinorodnom dolinom rijeke Douro i kod proizvođača Dirka Niepoorta, jednog od članova famoznih Douro Boysa, čuvene vinske grupe najboljih tamošnjih (obiteljskih) proizvođača i promotora Bakhova nektara s područja Doura (obitelji: Roquette – Quinta do Crasto, Olazabal – Quinta do Vale Meao, van Zeller – Quinta do Vale Dona Maria, Niepoort – Quinta do Napoles i Ferreira – Quinta do Vallado), posjetili smo Porto i susjedno mu područje Vila Nova de Gaia gdje su, duž obale Doura, koncentrirana skladišta proizvođača čuvenog vina porto…

Svojedobno u Portugalu: Saša Špiranec, Franjo Francem, Vito Andrić i ja. Dolje, u nastavku: Evo i nekih ocjenjivača iz svijeta s kojima sam na CMB-u bio u istom žiriju odnosno s kojima sam se znao družiti:

Maria Joao de Almeida (Portugal), Marius Kapcszinsky (Poljska),Charlie Arturaola (SAD,  Mario Viotti (Brazil),  pa…

…Pascale Gullier i Michel Blanc Chateauneuf-du-Pape (Francuska), te Pierre Thomas (Švicarska) i Thomas Brandl (Njemačka),

Emmanuele Pellucci, Giovanni Paterno’, Luigi Salvo, prof. Roberto Zironi (Italija),pa

Jean Smullen (Irska), Chris Alblas (Nizozemska),  Constantin Stergides (Grčka), ali  i…

Subhash Arora i Rojita Tiwari  iz Indije…

 

Moje sjećanje na prekrasne prizore vidjene zahvaljujući Concours Mondialu prije dosta godina kad se CMB odvijao u Portugalu i kad sam na CMB-u sudjelovao kao degustator u stručnom ocjenjivačkom žiriju. Vodili su nas i jedinstvenim krajolikom vinorodne doline uz rijeku Douro. Pogled na vinograde uz Douro s posjeda Dirka Niepoorta (suhiucasi)

Douro Boys na okupu

Prizor iz Vila Nove – čamac s bačvicama plovi u pravcu svojega skladišta na obali pri ušću Doura

Istrani su se zasigurno dobro pripremili za promidžbu svojega kraja a i Hrvatske! Evo kako je u Istri planiran boravak za goste – organzatore CMB-a i ocjenjivače:  srijeda 10. svibnja: dolazak degustatora – koktel dobrodošlice i večera ⦁ četvrtak 11. svibnja : Detaljna prezentacija Istre s naglaskom na lokalnom vinu, vodi je Caroline Gilby MW, Masterclasses o Istri i Vinskoj Hrvatskoj, posjet Nacionalnom parku Brijuni ⦁ petak 12 svibnja: prvi dan degustacija/ocjenjivanja, nakon ručka u popodnevnim satima, posjet nekoj od vinarija u Istri ⦁ subota 13 svinjja: drugi dan degustacija, popodne obilazak istarskih vinskih podruma ⦁ nedjelja 14 svibnja: treći dan degustacija & gala večer(a) ⦁ ponedjeljak 15. svibnja: odlazak degustatora. ♣

Ocjenjivanja

Enter the world of the best Syrah/Shiraz wine

17 izdanje – svibanj 11-12, 2023 – Ampuis, Francuska

Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu:
450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta

Posljednji je trenutak za prijavu i slanje uzoraka

www.syrah-du-monde.com

________________________________________________

Sjajna prilika za kušanje odličnih vina, iz Hrvatske ali i iz susjednih zemalja!

Najnovija odličja za vna Belje

Dragulji Zlatan otoka

Makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

______________________________________________________

Dani hrvatskog pršuta

TRIJUMF DALMACIJE u RIJECI

Nekad je u Lijepoj našoj glavna pozornica za prezentaciju pršuta bio istarski Tinjan, međutim sada iz Istre skačemo u Rijeku, naime tamo su održani deveti Dani hrvatskog pršuta i podijeljene nagrade najboljim uradcima, napomenuti valja kako su svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji zaštite na razini EU. Pozvani da prisustvuju svečanosti dodjele priznanja bili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, predstavnici Mnistarstva poljoprivrede, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević. Nagrađeni pršuti sutradan su na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije vezane uz ovu vrhunsku deliciju predstavljeni su i široj javnosti.

Šampion devetih Dana hrvatskog pršuta u Rijeci – Vlade Prančić Smjeli iz Dugopolja kod Splita

Titula za najbolji pršut zaobišla je Istru i otišla je u Dalmaciju, u Dugopolje kod Splita! A laureat je već godinama dobro znan hrvatskim poklonicima pršuta – to je Vlade Prančić Smjeli, koji sada slovi kao najnagrađivaniji hrvatski pršutar! Vlade Prančić, vlasnik pršutane, s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, tako eto ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su bila zastupljena sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom, te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma te kako u ovo teško vrijeme kad raste inflacija  proizvođači pršuta trebaju jače raditi na tome da svojim uradcima osim na hrvatskome tržištu osiguraju plasman i na drugim tržištima.

– Koliko možemo biti zadovoljni time što se pokazuje kako je proizvodnja pršuta u porastu, toliko moramo biti svjesni da neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje na ovom našem području . Zbog tih neizvjesnosti mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na razne zemlje unutar Europske unije. Taj korak naravno nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing… tako da su veliki izazovi pred nama – istaknuo je naskupu Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednim godinama, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine zabilježen je veći izvoz mesnih prerađevina iz hrvatske, i izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać skrenuo je pažnju na to kako je izvoz pršuta jedan od jakih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta. Naveo je i da uz istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Kazao je i to da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

– Prošle godine hrvatska je u razmjeni visoko-finaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno imali smo vanjsko-trgovinski suficit veći od 34 milijuna eura – iznio je, Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam pri HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti boljem plasmanu.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se taj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja… . ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima

Iz Irske je stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo.

_____________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 04. 2023 – hints to the smart purchase

 

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

–  Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,1 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

–  80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 3,0) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.                         – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 2.o) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 02.2023

_____02.2023 ____

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIKalways young to ROCK’n’ROLL …  never to old to… FLY AWAY

Poreč calling 2023!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vještičja posla: PLUTO, UKRAS, NAKIT, EKOLOGIJA ⦁ Graševina 2022 u Esplanadi: MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA ⦁ En Primeur Vinistre: MALVAZIJA, ŽLAHTINA i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE / MALVAZIJA & TERAN IQ ⦁ Svijet Refoška: REFUSCUS MUNDI u IZOLI ⦁ Vinart 2023 u zagrebačkoj Laubi: GRAND & PETIT TASTIGS, DISCOVERY & ICONS ⦁ Velika svjetska ocjenjivanja vina / Poreč calling 2023:  CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI ⦁ Bezalkoholna vina: KYLIE MINOGUE SPARKLING 0,0 vol% ⦁ ŽIVJETI ZDRAVO I ŽIVJETI VESELO ⦁ Klimatske promjene: ŽIVOT LAVA i LAFA

⦁ In Memoriam: ZVONIMIR TOMAC i MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ

Ulica žeđi/POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2023 – consumer’s BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Vještičja posla!

PLUTO, UKRAS, NAKIT i – EKOLOGIJA!

     Na spomen pluta obično se misli na čepove za vino ili neka druga pića, međutim od nekog vremena svoj doprinos da se, barem u nas, ta percepcija vezana uz pluto promijeni daje mlada i poduzetna k tome i eko-osvještena Ivana Pranjić s nadimkom – gle ti to! – Vještica!…

Ivana Pranjić Vještica tijesno je vezana uz Moslavinu i tamošnjeg proizvođača vina – na eko-kolosijeku! – Antuna Glavicu. Ona je odlučila krenuti u proizvodnju ukrasa i nakita upravo od pluta, i to onoga uglavnom iskorištenog kroz primarnu namjenu, dakle kao čepa. Tako u svom poslu estetskoj i umjetnčkoj dimenziji pridodaje i onu pogotovu danas i te kako važnu – ekološku! Ivana je vlasnica obrta Cork Croatia/Cork craft design koji – primjećuju predstavnice nježnog spola – čuda stvara od korištenih vinskih čepova, i nedavno je sa svojim kreacijama izašla pred brojne predstavnike medija javnog nformiranja na skupu u zagrebačkom novootvorenom diWINE vinskom klubu, gdje ju je spomenuti prijatelj Glavica popratio sa svojim tekućim  proizvodima što su, vrlo uvjerljivo i na – za stvaranje dobre atmosfere – najbolji mogući način, poduprli događanje.

Ivana Pranjić Vještica uz stol sa svojim nakitima a na nedavnoj prezentaciji za javnost u klubu diWINE u Zagrebu (Marko Čolić)

Kako je Ivana došla na to da se bavi plutenim čepovima kao sirovinom za svoje kreacije u domeni ukrasa i nakita? Evo što kaže:

– Tijekom lockdowna, vino, u kojemu  inače uživam, pila sam, kao i svi,  kod kuće, a plutene čepove sam stavljala u zdjelu. Nakon što mi je dragi prijatelj Antun Glavica poslao nešto butelja svog vina i kad sam u zdjelu ubacila još jedan čep, bila je to svojevrsna kap koja je prelila čašu, naime čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je stigao trenutak da od njih napravim nešto lijepo, pa sam, žensko k’o žensko, odabrala ukrase i nakite. Vrlo sam zadovoljna time što se ova moja radna aktivnost odlično uklopila i u segment ekologije  – veli Ivana o svojim počecima u bisinessu, koji, srećom, eto, poprilično cvate.

Od pluta – pločice za igranje domina

Ivana dodaje:

– Pijem i recikliram može postati i vaš moto! Imate li kod kuće viška plutenih čepova, slobodno ih donesite do diWINE bara, gdje se možete usput okrijepiti čašom Glavica Marmor Collisa ili Škrleta, koji su od veljače na vinskoj karti lokala. Proizvode Cork Croatia, osim putem web stranice, možete pogledati i kupiti u zagrebačkom diWINE Baru, kao i u sklopu Projekta Ilica Q’ART koji se održava četiri puta godišnje.

Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene ljupkosti, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju pečat svojim poklon-paketima. Logično bi bilo da se ostvari i kakva čvrsta i dugoročna suradnja između Cork Croatije i proizvođača i distributera čepova…  Proizvode Corka Croatia naručuju i privatni, pojedinačni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi s personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u akciju, pa za nju i sâmi prikupljaju čepove nakon što popiju vino.

Razlog zbog kojega je brend Cork Croatia popraćen vinima Glavica je ne samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, nego i ekološka osviještenost kao nit poveznica. Naime, Antun Glavica, pripadnik nove generacije, prvi je moslavački vinar koji, od 2022., posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Važno je napomenuti i to da Antun, inače s vinogradima na Mramornom brdu (Marmor Collis) između Kutine i Popovače, ne slijedi slijepo stope drugih vinara, nego sam utire svoje puteve za (zelenu) budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti pa njih nije potrebno klasično prskati da bi se na kraju dobili izvrsni rezultati.

Naglasiti vrijedi i to da je u eko-smislu u brigu o svojim vinogradima  Glavica uključio ovna i dvije ovce, te jato gusaka i pataka, trave se dakle ne rješava herbicidima, popasu je spomenute životinje, koje se poslije pobrinu i za to da, eto, na zdrav način, pognoje vinograd. Glavica proizvede oko 15.000 boca vina godišnje I, rado će se pohvaliti – sve vrlo brzo proda.

Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu. Dolje: prizor iz Glavičinog vinograda

Na prezentaciji u diWine Baru Antun je predstavio četiri etikete – Škrlet 2021, Graševinu 2020, Marmor Collis 2021 – kupažu šest piwi sorti, te, pretpremijerno (lijepu, obećavajuću!) Frankovku 2020 koja je još na dozrijevanju, te odležavanju predviđenome da traje koju godinu.

Obitelj Glavica, čija se vinarija nalazi u blizini Repušnice, odlučila je razviti ekološko seosko gospodarsko ne samo vezano uz vinovu lozu i vino, nego i šire, npr. i u turističkom segmentu. Nakon uređenja kušaonice i impresivnog podruma, sa amforama i arhivom, sada je u planu i obnova nekoliko malih okolnih kućica koje uskoro – očekuje se već za ovu sezonu –  trebaju postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju. ♣

__________________________

UKLETI TJEDAN

In memoriam

ZVONIMIR TOMAC u NEBESKOM PLAVETNILU

Bezbrojne razigrane perlice i osmijesi na licima braće Zvonimira i Tome Tomca nisu ni po čemu dali naslutiti skorašnje posljednje putovanje…

 A otišao je, zauvijek, ZVONIMIR TOMAC, veliki čovjek, vizionar, maksimalno sklon prirodi i prirodnome, pionir suvremenog hrvatskog pjenušca i pionir jantarnog vina na ovim našim prostorima, veseljak, dobričina, osoba za vječno pamćenje…

 Bezbrojne razigrane perlice najednom su se pretvorile u bezbrojne suze…

 Dragi Zvonac, počivaj u miru, to si zavredil, ali NISI zaslužil prejti tak puno, puno prije vremena!… ♣

Zvonko Tomac (desno) s bratom Tomom

Dvorište obitelji Tomac u Donjoj Reki, novi podrum – istinski Spomen-park ZVONIMIR (suhiucasi)

Živio u vinogradu s trsjem i za trsje, pokopan uz trsje… Kapelica uz vinograde I grobnice u Pavlovčanima (Zoran Lutz)

———- 00000 ———-

On Route 88

OPORUKA KAO SJAJ ZA KRAJ

 Dragi ĆIRO, treneru svih trenera, majstore, šampione… utabao si cestu gdje ti je svaka bila na mjestu. Nakon silnh trijumfa u sportu, eto, i za kraj – za sve nas, dakle i za one izvan sporta – tvoja oporuka-dragocjena preporuka kao sjaj:

SINE, UPOZNAJ STRUKU, i ŽIVI OD SVOJIH RUKU!

Uspomena na Ćiru iz daleke 1982, i iz prostorija popularnog tjednika Vikend

Uspomena na Miroslava Ćiru Blaževića, iz daleke 1982. godine. Redakcija popularnog tjednika Vikend, u kojoj sam, prije rođenja revije Svijet u Čaši, radio i ja. Ćiro nas je posjetio, a u društvu Drage Bujana, jedno vrijeme zamjenika glavnog urednika Vikenda a potom i glavnog urednika, kolega Zlatko Vrabec, član Tehničkog dijela redakcije i zadrti dinamovac, popularnom treneru predaje svoj autorski rad – original kratko vrijeme prije toga objavljene karikature trenera svih trenera.

– Slika je nastala 1982. godine kad je Dinamo osvojio prvenstvo Juge. Imali smo članak o Ćiri u Vikendu, a ja sam nacrtao njegovu karikaturu. Ćiro se javio da bi volio imati original i da će doći upoznati mladog crtača i navijača Dinama. I, zamisli, došao je i donio mi maskotu Dinama, pepeljaru, neki tanjur i … godišnju kartu za ložu na zapadnoj tribini. Naravno da sam se raspametio i nikad mu to nisam zaboravio, niti ću zaboraviti – rekao je Zlatko Vrabec, uz poruku Ćiri: R.I.P. ♣

_____­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­__________________________

Graševina 2022 i drugo, u zagrebačkoj Esplanadi

MLADA VINA SLAVONIJE i HRVATSKOG PODUNAVLJA

 Promenadno kušanje bilo je, kao što je bivalo i prije, u najvećoj i elitnoj Smaragdnoj dvorani, s time da se, da se izbjegne prevelika gužva, u prvome dijelu tj. od 12 do 16 sati u dvoranu puštaju samo prethodno za ovu prigodu prijavljene stručne osobe iz svijeta vina i gastronomije, a od 16 sati da se vrata otvaraju i za šire pučanstvo.

Enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren u prvom planu, iza su Samir Nađ i Slavko Kalazić (suhiucasi)

Jedna od Smaragdnoj dvorani susjednih manjih prostorija najavljena je bila kao poprište rasprave o tržištu vina u Hrvatskoj s naglaskom na trendove koji se ukazuju za 2023 godinu, u planu je bilo da se poslije predstavi nova generacija Graševine croatike, međutim – neobično! – na ulazu u službeni prostor događanja kad sam na jednom od stolova zamolio da mi kao priručni podsjetnik daju vremenski raspored tih događanja u manjim zatvorenim prostorima dobio sam samo listu i satnicu radionica kao jedino što je bilo od popratnog programa tako da sam, misleći da je došlo do promjene, na žalost propustio raspravu o tržištu, a – inače uobičajeno – naknadno priopćenje nije mi stiglo, posebno sam ga poslije priredbe tražio međutim – opet ništa. Toliko o poslovnosti udruge Graševina Croatica

Vinske radionice bile su vrlo dobre.

Mladen Papak, Vina Papak iz Iloka

Kad već u segmentu Graševina nije bilo službene prezentacije vegetacijske sezone 2022 i karakteristika berbe 2022 po područjima Slavoninje, od Daruvara prema istoku preko Zlatne doline (Požega, Kutjevo), pa Đakova i osječkog dijela do dubine Baranje i Iločkog područja, propitao sam se o tome kod stučnjaka što sam ih kao izlagače i posjetitelje susreo na ulazu u Smaragdnu dvoranu, konkretno kod enologa Miodraga Hruškara i Krešimira Hrena pa kod enologa Mladena Papka iz Iloka te kod baranjskog enologa Samira Nađa i proizvođača Slavka Kalazića. Kutjevčanin Mićo Hruškar za Vallis Aureu veli kako je vinogradarska godina bila dosta komplicirana, klimatske promjene sve se jače vide, kroz češće i duže suše, sada sve više do izražaja dolazi to na kojim je pozicijama i na kojim nadmorskim visinama sađen koji vinograd. Što se baranjskog dijela tiče, rečeno mi je da je 2022. bila godina puna sunca, s time što oborine ipak nisu nedostajale a k tome bile su, iskaknuli su i Nađ i Kalazić, kroz sezonu jako dobro raspoređene. Nađ naglašava kako je 2022. bila sjajna za proizvodnju upečatljivog crnog vina, a i on i Kalazić navode nešto što je logično kad je riječ o bijelim kultivarima ali je, ovdje, istodobno i svojevrssni kuriozitet: Graševina, znana kao kasna sorta, brala se u 2022. u Baranji – najprije od svih kultivara!

Smaragdna dvorana prihvatila je, uz brojne posjetitelje, i brojne vinare kao izlagače i – brojna vina. Iznenadilo je to što su izlagači uz naglašeno najavljivanu novu mladu graševinu en primeur donijeli i razna druga vina tako da je na stolovima stolovala različitost glede kultivara, tipologija /mirna vina, bijela, ružičasta, pa i crvena, pjenušci, slatka desertna.  Smaragdna dvorana – još jednom velika gužvovita pijačnica ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

En Primeur Vinistre

Na radionici s kojom je počela prezentacija u Esplanadi istarske malvazije i berbu 2022 prezentirali su dr. sc. Kristijan Damijanić i sommelier Fillip Savić (suhiucasi)

MALVAZIJE, ŽLAHTINE i AUTOHTONE SORTE BREGOVITE HRVATSKE

Udruga Vinistra imala je svoje (pret)premijerno kušanje mladih malvazija u Zagrebu dan prije Valentinova.

Da podsjetim: Vinistra je prva u Hrvatskoj prije 13 godina organizirala manifestaciju En Primeur, po uzoru na ono što u ovo doba, dakle početkom kalendarske godine, rade Francuzi. Događanje je ove godine Vinstra počela u podne masterclassom u tijeku kojega su Istrani htjeli prezenirati novu berbu i pokazati najbolje istarske malvazije 2022.  s različitih pozicija i tala našeg najvećeg pluotoka. Radionicu su vodili dr.sc. Kristijan Damijanić, te sommelier Filip Savić.

– Malvazije berbe 2022. iznimnog su potencijala i svi oni koji su bili sada na En Primeuru mogli su uživati u odličnim mladim vinima. S ovim vinskim događanjem u Metropoli otvorili smo sezonu manifestacija u organizaciji naše udruge, posebno bih istaknuo da u tu seriju važnih priredbi spada, dakako, i ona na kojoj smo domaćini Concours Mondiala de Bruxelles, prestižnog svjetskog ocjenjivanja vina što će u svibnju u Poreču okupiti brojna bijela i crna vina iz čitavoga svijeta te više od 350 vinskih degustatora/ocjenjivača sa cijelog planeta – kazao je u Zagrebu Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i dodao:  – Prošla vinogradarska godina bila je vrlo izazovna i obilježena velikim sušama, ali istarski vinari imaju puno utakmica u nogama pa su ponovo odradili vrhunski posao. Siguran sam da će javnost nakon En Primeura 2023 još jednom zaključiti kako imamo jako dobre mlade malvazije.

Na radionici je predstavljeno sedam, kako je rečeno, najboljih novih mladih vina od Malvazije istarske 2022, slijeva prema desno su butelje Vivoda, Festigia Laguna, Kadum, Franković, Dešković, Valenta i Benazić (suhiucasi)

Uoči Dana zaljubljenih u glavni grad stiglo je više od 60 vinara s istarskog poluotoka. Ove godine manifestacija u zagrebačkom hotelu Esplanade obuhvatila je i novu mladu kapljicu iz podruma dvadesetak proizvođača (uvelike žlahtine!) s Kvarnera, te proizvođača članova udruge Bregovita Hrvatska. Izlagači s Kvarnera smješteni su bili uklopljeni uz istarske vinare u Smaragdnoj dvorani, svojom nazočnošću podržao ih je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Marino Markežić Kabola, Dario Sirotić, Vina Tomaz, Valter Valenta (Marko Čolić)

Bregovita Hrvatska – Međimurci (pušipel!) i Moslavac (škrlet!) Marko Miklaužić, donedavno predsjednik udruge Bregovita Hrvatska a sada član Upravnog odbora (Marko Čolić)

Podrška svojima – istarski župan Boris Miletić i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (Marko Čolić)

Ponuđači iz udruge Bregovita Hrvatska, prisutni u (neočekivano?!!) malome broju, našli su se odvojeni u manjoj prostoriji tik uz spomenutu središnju Smaragdnu. Aktualng predsjednika Josipa Tržeca nije bilo ali nazočan je bio donedavni predsneskik a sada član Upravnog odbora Bregovite udruge Marko Miklaužić. Hrvatsko zagorje, očkivano, zastupao je proizvođač Prekratić, ali, sasma neočekivano, nisam vidio i još neke druge bitne kajkavske protagoniste – Borisa Vugleca s Vuglec-brega i Tomislava Bolfana s Vinskog vrha…

– Impresionira me kako Istrani savršeno spajaju proizvodnju vina i maslinovog ulja s turizmom i u tome smislu je genijalno to da se Concours Mondial de Bruxelles održava ovdje kod nas gdje se Istra uz to što je kvalitativno značajna proizvođačica Bakhova nektara i maslinovoga ulja ima prigodu prezentirati i kao osobito atraktivna turistička destinacija – istaknula je Sandra Zokić, izaslanica ministrice poljoprivrede i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Boris Miletić, istarski župan, također je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo.  ♣

______________________________

MALVAZIJA IQ

Već godinama od čelnika udruge Vinistra pokušavam saznati suštinske  detalje vezane uz zaštitu Malvazije istarske i Terana istarskoga kao robnih maraka s odgovarajućom oznakom na tržišu kao pouzdanim jamstvom teritorijalne autentičnosti i pune kakvoće (detalji vezani uz izbor vinogradarske pozicije, sadnju u smislu minimalno nužnog broja trsova po hektaru, podrobnosti u radu u vinogradu, podrumu, dužini i načinu dozrijevanja, o najranijem mogućem termin izlaska na tržište… kontrole) slično onome što, bazirano na određenim vrlo konkretnim pravilnicima što ih se moraju pridržavati svi proizvođači željni da svojukapljicu plasiraju pod tom određenom oznakom zaštićene isprofilirane robne marke a koje imaju u Italiji konzorciji za vino pojedinog teritorija a u francuskoj međuprofesionarlni uredi za vina pojedinih područja, međutim moja nastojanja ostala su bezuspješna, konkretno na temu malvazije istarske a i na temu  terana odgovori su bili da postoje oznake IQ odnosno istarska kvaliteta, pa, evo, donosim to što je službeno objavljeno kao Malvazija istarska IQ i Teran IQ-

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska

Opće odredbe Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska. Vino Malvazija istarska u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Malvazija istarska. Vinom Malvazija istarska u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju vina za odležavanje, predikatna vina i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Malvazija istarska, kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Malvazije istarske na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. 2 Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Proizvodnja i kvaliteta vina Malvazija istarska Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Malvazije istarske, odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju proizvodnju na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji će se saditi nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru iznosi 9.000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,25 kg, osim na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,75 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake “Istarska kvaliteta” mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 3 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se mora prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. U iznimnim slučajevima, kada vremenski uvjeti u razdoblju dozrijevanja grožđa nisu omogućili nakupljanje uobičajenih količina šećera, masulj, mošt ili mlado vino u vrenju se mogu doslađivati sukladno člancima 29. – 31. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03). Za proizvodnju vina Malvazija istarska koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Malvaziju istarsku. Članak 13. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 30. travnja u godini nakon berbe. Vino se u prometu može nalaziti najviše jednu godinu i šest mjeseci od godine berbe. Članak 14. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati sljedeće karakteristike: Bistroća: bistro; Boja: žuto-zelena do svijetlo žuta; Miris: čist, sortni; Okus: voćni, harmoničan s laganim tonom gorčine; Alkohol: od 11,5 vol %; Ukupna kiselost: isto kao u Pravilniku o proizvodnji vina NN 2/2005 (min 4 g/l); Suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 18 g/l; Slobodni SO2: 30 mg/l; Ukupni SO2:170 mg/l; Organoleptička ocjena vina: najmanje 81 bodova. Članak 15. Vino Malvazija Istarska s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama od 0,75 litara . Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osiguravati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta se može dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina.

4 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake“Istarska kvaliteta” za vino Malvazija istarska Članak 17. Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. 5 Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake „Istarska kvaliteta“. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 6 Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre i Upravni odbor Istarske razvojne agencije. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg predlaže Savjet, a usvaja IDA. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 15. svibnja do 1. kolovoza na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora u razdoblju od 1. do 10. travnja u godini nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. 7 Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta: prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. 8 Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta. Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Malvazija istarska stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. 9 Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; – neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. 10 U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG POGLAVARSTVA: Ivan Jakovčić, dipl.oec.

TERAN IQ

Pravilnik o dodjeli oznake Istarska kvaliteta za vino Teran

Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran. Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika se ne smatraju predikatna i pjenušava vina. Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina. Članak 2. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. Članak 3. Visoko kvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštiti proizvođača, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane. Članak 4. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo proizvođačima vina koja imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koja su upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće Rješenje za stavljanje vina u promet. Članak 5. Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika. Članak 6. Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika. 3 Proizvodnja i kvaliteta vina Teran Članak 7. Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku “Istarska kvaliteta” može biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04). Članak 8. Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će im omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje. Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama izuzev posebno pogodnih mikrolokacija. Članak 9. Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicionalno koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa. Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje. Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4.000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2.700 trsova na hektar. Članak 10. Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8 000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg, osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8.000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9. na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg. U iznimno dobrim godinama, količina proizvedenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti na gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino. Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake “Istarska kvaliteta”. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. 4 Članak 11. U slučaju potrebe grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu. Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda koji su stariji od 4 godine. Članak 12. Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra. Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. Članak 13. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu. Članak 14. Vino Teran s oznakom “Istarska kvaliteta” u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike: bistroća: bistro; boja: rubin-crvena do različitih nijansi crvene boje; miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva; okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva; alkohol: od 12,5 vol; ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l; suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l; slobodni SO2: najviše 30 mg/l; ukupni SO2: najviše 140 mg/l; ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. Članak 15. Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda. Članak 16. Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran.

5 Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran Članak 17. Sustav dodjele oznake “Istarska kvaliteta” za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od: Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet); Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija); Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo); – Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu. Članak 18. Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA. Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA). Savjet: 1. odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te 2. o tome obavještava Vinistru i IDA-u, 3. utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, 4. odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, 5. utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, 6. predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, 7. predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, 8. predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, 9. posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, 10. surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, p 11. redlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te 12. rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom. Savjet donosi poslovnik o svome radu. Tehničke poslove za savjet vodi udruga Vinistra. Članak 19. Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar 6 korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet. Članak 20. Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta. Komisija se sastoji od 9 članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet. Članove komisije imenuje Savjet na osnovu prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije (od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina). Članak 21. Dužnosti predsjednika Komisije su da: 1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja, 2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije, 3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka, 4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju, 5. kontrolira izračun konačne ocjene. Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka: 1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača, 2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača, 3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci, 4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu, 5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Ponovno ocjenjivanje radi se pod novom šifrom. Članak 22. Dužnosti tajnika su da: 1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka, 2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja, 3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije, 4. obračunava konačnu ocjenu, 5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje. Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja. 7 Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja. Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri. Članak 23. Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). Članak 24. Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuju Upravni odbor Vinistre. Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika. Članak 25. Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija. Postupak dodjele oznake Članak 26. Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se slijedeća dokumentacija: – rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra; – rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina; – tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja; Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake. 8 Osim toga, podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti: – godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina; – uzorke vina (4 butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet. Članak 27. Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev. Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje. Članak 28. Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen. O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku. Članak 29. Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet. Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika. Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika. Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe. Članak 30. Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori. U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake. 9 Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke. Članak 31. Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake “Istarska kvaliteta”: – prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva; – prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake. Nadzor uporabe oznake Članak 32. Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika. Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zlouporabi korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje. Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora. Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje. Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA. Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu. Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i. Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta Članak 33. Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule. Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika 10 Članak 34. Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA. IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta. Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja. Članak 35. Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake “Istarska kvaliteta” za one količine vina Malvazije istarske koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika. Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ. Članak 36. Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.). U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom. Promidžba Članak 37. Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu). Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama. Mjere i sankcije Članak 38. Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju: – uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena; – isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika; 11 – uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.; – nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada; neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika. Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna. Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od 7 dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida. Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja. U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta. Prijelazne i završne odredbe Članak 39. U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 40. Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda. Članak 41. U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake “Istarska kvaliteta”. Članak 42. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u “Službenim novinama Istarske županije”. Župan Istarske županije. ♣

Svijet Refoška

REFUSCUS MUNDI 2023 u IZOLI!

U prvoj polovici veljače putevi su vodili i u – Izolu!  U subotnje u popodne u Manziolijevoj palači u Izoli odvijao se međunarodni vinski festival Refuscus Mundi, posvećen Refošku!

 Je li to, nakon što se već nekoliko godina u Makedoniji i Crnoj Gori održava velika manfestacija vezana uz sjajnu sortu Vranac i vina vranac,  neka nova istinska najava da se mi na ovim našim prostorima jugoistočne Europe doista napokon počinjemo buditi/truditi u smislu da danas-sutra svijetu napokon efikasno pokažemo velike (i na svjetskom nivou!) vrijednosti nekih kultivara odavde, konkretno eto baš i Refoška, uglavnom, riječ je o sortama zasad u  tržišnom smislu debelo – a glede kakvoće posve nepravedno! –  u sjeni bjelosvjetskih Chardonnaya, Sauvignona, Rizlinga, Caberneta, Merlota, Syraha?… Pa, zar nije krajnje vrijeme – kad se već kroz priču toliko, i rado, hvalimo s njima, da Graševina, Pošip, Grk, Teran i Refošk, Vranac, Trnjak… na međunarodnoj sceni VEĆ stoje čvrsto uz bok globalno proslavljenim upravo spomenutim internacionalcima?

 Nije međutim dovoljno to što je sve više proizvođača odavde koji su kroz svoje eno-uratke pokazali visoke domete navedenih sorata rodom iz ovog našeg šireg područja, potrebno nam je svima raditi energično i ispravno na zaštiti robnih marki vina po područjima, te na pravi način organizirati i provoditi marketinšku aktivnost. Francuzi i Talijani npr. s time su bili krenuli prije jednog do dva soljeća i zato na svjetskoj sceni i jesu tu gdje jesu, a mi ovdje oklijevamo i treba nam, sada, na neki način nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

Baš ovo što sam upravo naveo bitan je dio temelja svjetskog uspjeha i globalne visoke popularnosti Chardonnaya, Sauvignona, Caberneta, ali i, da tu dodam, i Furminta i Zinfandela/Primitiva, te dvije zadnje iznesene sorte koje su, inače, i te kako vezane i uz ovaj naš prostor, planetarno su jako poznate i cijenjene, ali na žalost vani ih u percepciji (gotovo) nitko ne spaja s područjem Slovenije (Šipon), Hrvatske i Crne Gore (Moslavac, Pušipel, Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Trnjak, pa i Vranac…). U više sam navrata pisao i o Frankovki, koja je uspjela probiti se na svjetsku vinsku scenu po izvrsnim vinima Blaufränkisch (austrijski Burgenland, tj. Gradišće) i Lemberger iz njemačkih vinorodnih područja pokrajine Baden/Württemberg, te donekle kao Kekfrankos iz dijela Mađarske kod Pečuha i Villanyja  uz državnu granicu s Hrvatskom. Slovenci će rado kazati kako je Modra Frankinja tijesno i od samog početka vezana uz njih, a i mi glede Frankovke imamo što za reći. Što se tiče Frankovke, tradicija proizvodnje upravo frankovke u Hrvatskoj dugačka je u Feričanačkom vinogorju a veliki, do zavidni uspjesi s njom se ostvaruju osobito u novije vrijeme i u hrvatskome dijelu Baranje, posebno na području kod Belja.

Refošk slovi kao najvažnija lokalna crvena sorta  Slovenske Istre, jedna je od najvažnijih u susjednoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija, a ima je i u Hrvatskoj Istri, samo ovdje kod nas je prema javnosti eksponirana manje nego kod Slovenaca, nekako je kod nas od lokalnih crnih kultivara Istre više u žiži Teran. Slovenci tvrde da je Teran zapravo varijanta Refoška, a naši stručnjaci kažu da je ipak riječ o dvjema sortama makar s dosta sličnosti. Kod Terana i Refoška, za neke, dakle, u suštini jedne sorte a za neke ipak dviju sorata ali s puno zajedničkih svojstava, u smislu internacionaliziranosti naziva situacija je nešto povoljnija jer i Teran i Refošk, uz to što su sađeni u hrvatskom i slovenskome dijelu Istre te na Krasu, nalaze se i u pograničnim vinogradima u Furlaniji Veneciji Juliji u susjednoj Italiji, vina su tu znana pod nazivima terano i refosco, maltene identičnima našim izrazima.

U posljednjim godinama na više vinskih sajmova i festivala općeg tipa u Hrvatskoj i Sloveniji i kroz posjete nekim vinarima u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre uvjerio sam se u zaista visoku kakvoću vina od Refoška, dakle ponuda  bisera postoji, samo s poslovnog aspekta iznimno je važno pitanje u kojem količinskm opsegu dostupnome na tržištu, naime mala butikna produkcija, bitna da pokaže kvalitativne dosege, nije dovoljna za širi i kompleksni komercijani odjek. Bitan faktor u smislu poslovnog uspjeha proizvoda je, ponavljam, i stupanj cehovske organiziranosti proizvođača/ponuđača, tj. organiziranosti na način kako je to u znanim nam talijanskim konzorcijima za vino svake pojedine regije odnosno francuskim interprofesionalnim uredima za vino svakog određenog kraja, i te kako aktivnima i pedantnima u razvoju kakvoće svojih zaštićenih robnih maraka i u maketinčkim aktivnostima.

Iz Hrvatske na festivalu Refuscus Mundi 2023 u Izoli  nastupio je I Moreno Degrassi. Uz klasično crno vino od Refoška izloženi su bili mirni rosé i ružičasti pjenušac od te sorte

Posjet festivalu Refuscus Mundi bio je prilika ne samo kušati nesumnjivo fina vina nego, i saznati više upravo i o tom organizacijskom aspektu proizvođača refoška u Sloveniji.  Ozbiljne manifestacije posvećene svakoj od spomenutih sorata s ovog našeg šireg prostora svakako mogu puno pridonijeti tome da ih svjetska publika bolje upozna i potom i prikladno prihvati na tržištu. Bitno je, po meni, istaknuo bih i to, da festival odnosno manifestacija bude i realizirana tematski posve u duhu najavljenoga, smatram da ne bi bilo korisno da se Refuscus Mundi na kraju pokaže tek kao još jedna tutti frutti pijačnica.

U sklopu manifestacije Refuscus Mundi predviđen je bio razgovor s uglednim stručnjacima o neiskorištenom potencijalu dviju najvažnijih domaćih crvenih sorata u Sloveniji, a možemo reći i osobito važnih i u Hrvatskoj – sredozemnog Refoška i srednjeeuropske Frankovke.  Frankovka je odabrana kao gost u raspravi i stoga što te sorte ima i u Iastri, pogotovu hrvatskome dijelu, tu joj je naziv Borgonja.  U raspravi su pozvani da sudjeluju  Matej Zaro (Zaro 1348), Boštjan Zidar (Vinakoper), Primož Lavrenčič (Burja), Uroš Valcl (Marof), Janko Kobal (Kobal 1931) i Guillaume Antalick (Šuklje). Valcl, Kobal i Antalick su se, sa svojim frankovkama ali sa sjevera i sjeveroistoka zemlje (vaja reći da frankovke ima i u Istri, posebuice Hrvatskoj, a tu je ona znana pod nazivom Borgonja!), predstavili, prigodno, i kao izlagači.

Za smotru u Izoli organizator je najavio nastup 40 vinara iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Evo imena izlagača: Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – CV Colja – Čotova klet – Degrassi – Durcik-Petelin – Emil Tavčar – Fedora – Galliussi – Hreščak – Ipša – Jogan Damijan – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac  – Lah – Livio Felluga – MonteMoro – R&D Korenika – Rakar – Ražman – Refosco di Faedis – Rojac – Sancin  – Santomas – Simčič Karol&Igor&Marjan  – SteraS – Širca-Kodrič – Štemberger – Štoka – Valenčak – Veralda – Vinakoper – Vinakras  – Vistorta – Zaro. Dakle, iz Hrvatske su uz Degrassija bili prisutni Ipša, i Veralda. Šteta što na sužbenom popisu pozvanih i najavljenih izlagača nije bilo iz Lijepe naše Franka Radovana pa ni Rina Prelca a ni Giorgia Claija, koji imaju sjajne uratke baš i od Refoška, posebice bih tu istaknuo famozni Brombonero od Claija.

Degrassi te Klaudio Ipša nose lijepe utiske s manifestacije, kažu da su imali prilike kušati niz odličnih uzoraka u različitim tipologijama – klasično crno mirno vrlo ozbiljno vino prikladno i za duže čuvanje, zatim ružičasta mirna vina, pjenušce, a bilo je i mješavina Refoška s drugim sortama, Ipšu su posebno zanimale baš kombinacije sorata, naime i njegova odlična Santa Elena crno  sastoji se od Refoška i Merlota. S obzirom na to da je na priredbi bilo dosta vrsta vina bilo samo od Refoška bilo u kombinacijama s drugim kultivarima Refuscus Mundi nekako ipak kao da pokazuje kako nije primarno manifestacija za podizanje sorte Refošk na pijedestal ozbiljnog i dugovječnog specifičnog crnjaka Istre, a možda bi je u tom pravcu, zajedno sa zaštićivanjem, pod prepoznatljivom oznakom, takvog ozbiljnog crnog vina od refoška  trebalo usmjeriti jače na to.

U skladu s navedenim mojim razmišljanjem da trebamo svi ozbiljno poraditi na GLOBALNOJ promidžbi vrlo vrijednih vinskih kultivara iz srednje-jugoistične regije Europe, predlažem prof. Ivanu Dropuljiću, koji je kao osnivač i direktor apsolvirao 15 izdanja svojeg festivala Zagreb Vino.com, da na ovogodišnjoj manifestaciji krajem studenoga predvidi neki prostor na kojemu bi se – kroz kušanja u društvu s proizvođačima I kroz nekoliko radionica – pokazali crni kultivari snažni aduti ovog dijela Europe prema svijetu, a to bi bili i Refošk / Teran i Frankovka i Crljenak/Tribidrag/Kratošija, Plavac mali, Vranac, Trnjak…  Što će biti, vidjet ćemo.   ♣

Vinart Lauba 2023 od 23. veljače do 4. ožujka!

GRAND TASTING, PETIT TASTINGS, DISCOVERY & ICONS TASTINGS

Vrijeme leti i, eto, tik smo pred trenucima otvaranja prve ovogodišnje a inače ukupno osme očito vrlo ambiciozno manifestacije VINART GRAND TASTING LAUBA 2023. Program se, kaže direktor tvrtke Vinart Saša Špiranec, sastoji od tri dijela, a to su:

Direktor Vinarta Saša Špiranec pred brojnim novinarima prezentira ovogodišnju manifestaciju Grand Tasting i Petit Tasting u Laubi te u hotelu Dubrovnik (Marko Čolić)

PRVI DIO – Vinart Grand Tasting radionice u hotelu Dubrovnik, one počinju već u četvrtak 23. veljače u 14 sati a odvijaju se i u petak 24. veljače, utorak 28. veljače i u srijedu 1. ožujka. Na slici je popis radionica svih spomenutih dana s navoima početka svake od njih. Treba priznati, vrlo su su intrigantne! Dobro je da se Vinart odlučio radionice prirediti datumski odvojeno od središnje priredbe Grand Tasting u Laubi, tako zainteresirani imaju prigodu vremenski dovoljno te koncentrirano prisustvovati svim programima.

Velike stvari najavjuju Gianfranco Kozlović, na slici sa kćerkom, oni na radionici predstavljaju svoja najbolja bijela i crna vina s glasovite pozicije Santa Lucia, te njegov istarski kolega Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić, oni pak kane na svojoj radionici prezentirati velika vina podruma Degrassi iz berbi 2011. do 2015.

Na prezentaciji u Vitrini uz Nuića juniora je naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, veliki wein-schmecker koji se instantno zaljubio u trnjak… (Željko Novaković)

Na festivalu Lauba 2023 nastupa i obitelj Nuić iz Crnopoda iz Hercegovine. Aduti te kuće uz žilavku su svakako crnjaci od sorata Trnjak, Cabenet sauvignon, Merlot, Syrah… Uvod u Laubu 2023 i u kakvoćom upečatljivo vinsko carsvo Nuić u Zagrebu je nedavno napravio Vlatko Nuić, koji studira enologiju u Austriji i koji je ponajbolji dio proizvodnje Nuićevih predstavio u zagrebačkoj vinoteci Vitrina u programu što ga subotom priprema sommelijerka Manuela Maras. Vlatko Nuić sudjelovat će, u sklopu Laube 2023. i na masterclassu o zvijezdi u punom usponu – sorti i vinu Trnjak, po vodstvom Monike Prović

DRUGI DIO – Vinart Petit Tasting Discovery & Icons također je u hotelu Dubrovnik i to 25. veljače. Najprije će se na degustaciju ponuditi pomno izabrana mlađa kapljica s velikim potencijalom za budućnost i koja je na putu da s vremenom dostigne vrhunske za divljenje, dakle ona s kolekcionarskom vrijednosti, a potom slijedi degustacija vinskih ikona, tj. vina koja su već uglavnom dostigla te vrhunce i koja više nisu na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara.

⦁ Majstorski ciklus – DISCOVERY session: od 13h do 16h

Milan Budinski, do nedavno glavni enolog porečke Agrolagune, sad je privatni proizvođač i na više mjesta enolog savjetnik, stoji iza vina Malvazija OMO 2020 i, od crnjaka i jednog refoška, te Juraj Sladić, koji će prezentirati Pošip 2021 Crna Ovca

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020;  Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019;  Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

⦁ Majstorski ciklus – ICONS session: od 17h do 20h

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević –  Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvee J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;  Markus –  Babić 2018;  Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel 2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Dosta je vina starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano veliki broj vina još vrlo/relativno mladih godišta  u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce, zapravo ih više nema na širem tržištu, u Laubu će za ovu prigodu stići iz arhive vinara ili pak kolekcionara…)

TREĆI  DIO – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Za radionice i za kušanje Discovery & Icons treba se prijaviti, evo linka: https://grandtasting-vinart.com/hr/radionice_i_ulaznice/

Inače, cijena ulaznice za Grand Tasting u Laubi je 30 € po osobi, u tu cijenu je uključen vaučer u iznosu od 5€ za korištenje u Pop-up vinoteci. ♣

Svjetska vinska ocjenjivanja: Poreč calling/poziva 2023

GLASOVITI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES u SVIBNJU u ISTRI

Start je bio davno, davno u Belgijii, i veliko međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles  (Unitd Nations of Fine Wines) u organizaciji agencije Vinopres dugo je godina sjedište imalo u metropoli što se, eto, danas smatra na određeni način glavnim gradom ujedinjene Europe. Prije nekih dvadesetak godina otprilike, manifestaciji koja je ubrzo po svom startu stekla visoku međunarodnu reputaciju i sa svakim svojim novim izdanjem obarala je rekorde po broju prijavljenih uzoraka s čitavog našeg planeta, odlučeno je – u raznim metropolama svijeta, inače smještenima uz neko poznatije vinorodno područje – naći za svako daljnje novo izdanje nove gradove domaćine, i to ne samo one u Europi nego i na drugim kontinentima. Unatrag nekoliko godina CMB se održava i u gradovima nekadašnjeg tzv. istočnog bloka, debut je bio u Bratislavi, potom se išlo u Plovdiv, sad je domaćin naš Poreč.

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, te IWSC-u, Mundus Viniju, ali ostao je jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji bi okupljao sve tipove vina krene u nekoliko vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Prisjećam se da sam u više navrata osnivača CMB-a Louisa Havauxa i potom njegovog sina Baudoina koji je s vremenom preuzeo vodstvo pitao jesu li razmišljali o tome i kakve su šanse za to da kao jedan od gradova što bi ugostio CMB nađu i neki u Hrvatskoj, odgovori su bili kako bi to svakako bilo zanimljivo ali tada se Havauxi ipak nisu i ozbiljnije pozabavili na temu CMB-a u RH. Trenutak zaokreta i prema Lijepoj našoj počeo je, rekao bih, nakon uspješno održanog gostovanja CMB-a u Bratislavi, kao prvom gradu-domaćinu izvan Zapadne Europe, namjere su se intenzivirale potom i na boravku CMB-a u Plovdivu. I, evo, došao je,ponavljam, trenutak da i mi ugostimo Concours Mondial, za domaćina ocjenjivanja izabrano je vrlo jako naše turističko središte Poreč u snažnoj vinorodnoj regiji Istri.

Ocjenjivanje CMB u Poreču bit će od 11. do 14. svibnja ove godine. Iz CMB-a mi javljaju da se očekuju najmanje oko 7000 uzoraka i 350 degustatora iz raznih dijelova svijeta, nekih tridesetak pozvano ih je iz Hrvatske. Prijave za ovo ocjenjivanje primaju se na

www.concoursmondial.com

Inače, ove godine od 8. do 10. ožujka u francuskom Montpellieru CMB će na tapeti imati ružičastu kapljicu, a nakon porečkog svibanjskog ocjenjivanja koje će obuhvatiti mirna bijela i crna vina i koje se smatra najvažnijim susretom u godini, od 31. svibnja do 4. lipnja u Ageroli u Campaniji  u Italiji na redu su pjenušci. Posljednje ocjenjivanje u ovoj godini odvijat će se nakon ljetnog predaha – datum i mjesto održavanja još nisu definirani, međutim zna se da će se za kraj na kušanje ponuditi slatka desertna vina.

Inače, u sklopu ocjenjivačkih aktivnosti agencije Vinopres,  mimo ovih općih vrednovanja Concours Mondial de Bruxelles postoji još jedno, specijalizirano natjecanje a to je Concours Mondial de Sauvignon, u 2023. ono će se odvijati od 14. do 16 ožujka  u Franschhoeku u Južnoj Africi.

Za vodeće ljude Concours Mondiala, konkretno za Baudoina Havauxa i direktora degustacije enologa Thomasa Costenoblea, imao sam nekoliko pitanja vezano uz eventualne promjene i novosti glede pristupa degustaciji i vrednovanju te dodjeli medalja. Jedno od njih bilo je koje su svjetske ocjenjivačke zvijezde radno prisutne sada na ocjenjivanjima CMB-a, a jedno hoće li se s obzirom na ipak manju svjetsku razvikanost pa i poznatost nekih vinskih sorata što rastu ovdje (i znaju dati odličan rezultat!), primjerice  Graševine, Malvasije dubrovačke, Grka, Žilavke, Terana, Refoška, Vranca, Trnjaka, Babića… sada u Poreču formirati više ocjenjivačkih komisija s članovima porijeklom naglašenije iz šire ove naše regije a koji dobro poznaju te ovdašnje kultivare i njihova vina. Evo i nekih drugih pitanja: osjeti li se, i ako da, u kojoj mjeri u posljednje vrijeme otkako hrvatski uzorci osvajaju medalje vrlo visokog sjaja na DWWA, možda pad u broju prijavljenih hrvatskih uzoraka na Concoursu? Ima li kakvih promjena u formaciji ocjenjivačkog listića CMB-a u smislu npr. izmjena (nabolje!) predviđenih količina bodova po točkama-sastavnicama ocjenjivačkog listića (boja, bistroća, jačina mirisa, izvornost, kakvoća mirisa, jačina okusa, izvornost vezana uz okus, kakvoća okusa, ukupni dojam…), kao i ima li kakvih promjena glede pragova (nužnog minimuma) skupljenih bodova za osvajanje brončane, srebrne, zlatne i velike zlatne medalje.

Evo nekih već dobivenih odgovora: što se tiče hrvatskih ocjenjivača ove godine, još se ne može dati pouzdani podatak o imenima, naime još se čekaju odgovori-potvrde nekih od pozvanih da dođu kao degustatori. Što se tiče prijava uzoraka od strane hrvatskih proizvođača, zasad se, kao rezultat svakako i vrlo dobre suradnje između CMB-a i udruge Vinistra i Udruge dalmatinskih vinogradara i vinara na čelu s Leom Gracinom, vidi veliki interes za sudjelovanjem u Poreču. Treba istaknuti kako je u stvaranju čvrstih kontakata i dobre suradnje CMB-a posebice s Vinistrom osobito pomogao Saša Špiranec, koji je kroz protekle godine postao redoviti i vrlo cijenjeni član ocjenjivačke ekipe Concours Mondiala. CMB je bio posebno aktivan i u tome da dobijemo relevantan broj vinskih kuća i uzoraka iz Hrvatskoj okolnih država kao Slovenije, BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova, Mađarske. I iz tih zemalja pozvali su ocjenjivače na CMB u Poreč. Što se tiče uzoraka od domaćih sorata spomenutih u pitanjima a koje zasigurno stići na CMB u Poreč, jamstvo da će degustatori jako dobro odraditi svoj posao svakako bi trebalo ružiti to što među degustatorima imamo vinske novinare iz čak 52 zemlje, te to što će u Poreču CMB  na temu tih specifičnih lokalnih kultivara, navedenih u pitanjima, dan prije službenog početka ocjenjivanja za degustatore prirediti stručno vođene radionice na kojima će se na pet različlitih jezika – engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i njemačkome – predstaviti ti specifični kultivari i kroz degustaciju na licu mjesta neka vina s tim kultivarima. Detaljno, o bitnim pojedinostima vezanim uz ovogodišnje porečko ocjenjivanje hrvatski mediji za javno informiranje bit će obaviješteni na press-konferenciji 14. travnja 2023. u Zagrebu.

Baudoin Havaux (sada Glavni), Louis Havaux (tata koji je u mirovini), te direktor ocjenjivanja enolog Thomas Costenoble

Što se tiče usporedbi Concours Mondiala s DWWA i s Mundus Vinijem: prvi je u svojem ocjenjivanju prvenstveno usmjeren na britansko tržište, s time da treba i ponovno podsjetiti da je Velika Britanija Brexitom istupila iz EU, a što se tiče Mundus Vinija, on je pak, logično, usmjeren ponajviše prema potrošačima i kupcima u Njemačkoj. Medalje Concours Mondiala međutim imaju veliku važnost u zemljama Beneluxa, Skandinavije, Poljske, Češke, Slovačke te u zemljama velikim proizvođačima i velikim tržištima poput Francuske, Italje, Španjolske I Portugala. Iako se naročito u posljednjim godinama vidi da na DWWA u Londonu dosta medalja visokog sjaja ide i u zemlje Srednje Europe, ipak britanskim vinskim tržišteme debelo dominiraju vina iz najcjenjenjih i najvećih zemalja svjetskih proizvođača te, pogotovu, iz zemalja što su nekad bile engeske kolonije, primjerice Južna Afrike, Australije i Novog Zelanda. CMB smatra  se europskim ocjenjivanjem okrenutime Europi, tu bi trebalo vidjeti prednosti CMB-a, dakle Concours  se ne treba bojati da će mu ostala spomenuta ocjenjivanja ma kako bila ugledna i svjetski glasobvita preoteti neki znatan broj proizvođača-sudionika na vrednovanju Bakhova nektara. ♣

Nisko-alkoholna i bezalkoholna vina

KYLIE MINOGUE – PJENUŠAC 0,0 vol %

I dok se u Irskoj brinu zbog prevelike konzumacije alkoholnih pića i kod zakonodavca nastoje ishoditi to da se na buteljama uz vinsku etiketu obvezno nađu i upozorenja o štetnosti alkohola po zdravlje, s druge strane stižu vijesti kako je kategorija bezalkoholnih odnosno vrlo nisko alkoholnih vina sve traženija na tržištu, po nekim istraživanjima sada na globalnoj razini bilježi prodaju u vrijednosti od gotovo 10 milijarda dolara godišnje (podatak za 2022.!). Predviđa se da bi svake godine, do 2026., plasman takvih vina mogao na svjetskoj razini rasti po stopi od sedam posto godišnje,  a u Velikoj Britaniji navodno i stopom od gotovo 30 posto. Kroz inozemni tisak provlači se objašnjenje da je to rezultat promjene navika kod potrošača, mentalno zdravlje je, kaže se, sada na prvome mjestu na popisu čimbenika smanjenja potrošnje alkohola! Da čovjek ne povjeruje!…

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i  s drugim alkoholnim pićima

Ima onih koji likuju nad vijestima o tom snažnom uzlaznom trendu potražnje za bezalkoholnim vinom, ali to nije baš iz nekih iskrenih razloga zabrinutosti za zdravlje ljudi, nego stoga što shvaćaju da bi se proizvodnjom i plasmanom bezalkoholnog vina moglo napraviti odličan biznis. Jedna od osoba već neko vrijeme vrlo aktivno uključena u produkciju i plasman bezalkoholnog vina je i znana pjevačica Kylie Minogue, koja je izašla sa svojim brandom Kylie Minogue Wines s devet etiketa i prisutna je na tržištu u 21 zemlji. Njena vina Signature Rosé i Prosecco rosé što se u Velikoj Britaniji prodaju preko njenog londonskog distributera Benchmark Drinksa nakon manje od dvije godine prisutnosti u Engleskoj ostvarila su od prodaje 21,6 milijuna funti. Sa samo 22 kalorije na 100 ml,  Sparkling Rose 0% alcohol lansiran je u listopadu 2022. u 700 prodavaonoca Tesco u Ujedinjenom Kraljevstvu po cijeni od sedam funti za butelju.

Kylie Minogue Wines

– Interes i želja za bezalkoholnim vinom sve su evidentniji. Primila sam bila puno poruka od mladih obožavatelja i mnogih osoba koje se klone alkoholnih pića, uglavnom svi koji su mi pisali izrazili su želju da se uključe u veliku KMW Family odnosno obitelj Kylie Minogue Wines – kazala je slavna pjevačica u intervjuu za medij Drink Business, i dodala da su upravo ta potpora njenim niskoalkoholnoj kapljici i prijedlozi upućeni joj da se potrudi lansirati i vino bez alkohola bili snažan poticaj da se glumica uključi i u keiranje vina s 0,0 vol % alkohola.

Kylie je rekla da je stvaranje Kylie 0,0 vol% alcohol bilo najzahttjevniji pothvat u njenom poslovnom druženju s vinom. Navodi kako je nekoliko verzija svojedobno degustirano u New Yorku, ali da ona nije bila zadovoljna niti s jednim od prezentiranih uzoraka, naime, svi ti eno-uradci bili su preslatki, pa je ona, kaže se, inzistirala da se slatkoća u velikoj mjeri ukloni. Službeni izlazak njenih vina s 0 vol % alkohola pokazao se začas punim pogotkom u smislu plasmana u zemlje s muslimanskim stanovništvom, naime dosta je muslimanskih zemalja u kojima s obzirom na uspješan plasman nafte kola vrlo mnogo novaca. Kylie i njena ekipa posebno su pazili na detalje u opremanju tog pjenušca, od posebnog izgleda butelje preko dizajnerski luksuzne etikete do sitnih ukrasnih pojedinosti od srebra, i bogataši, kojima cijena nije bila problem, nisu morali ustručavati ni po pitanju vjere. Dakako da se Kylie pobrinula i za reklamiranje načina kako posluživati taj njen pjenušac 0 vol %, konkretno pazilo se da se uvijek naglašava kako taj pjenušac treba popiti iz najboljih, najskupljih šampanjskih čaša, i ta briga i te kako se lijepo dodatno pokazala na bankovnom računu poduzetne i promućurne glazbene zvijezde …  ♣

________________________________________

ŠTO SU TO NISKOALKOHOLNA i BEZALKOHOLNA VINA?

Što su to nisko-alkoholna i bezalkoholna vina? Upravo to što im govori naziv – ona s vrlo malim količinama alkohola, tj. niskim volumnim postotkom alkohola (vol%). Zagovornici tih vina veličaju ih time da ih se, logično, može popiti dosta više nego onih klasičnih a pri tome u organizam unijeti osjetno manji sadržaj alkohola od onoga pri potrošnji iste količine klasičnoga vina.

Iako zasad još ujednačene službene kategorizacije nema, kad govorimo konkretno o kategoriji nisko-alkoholne kapljice riječ je o vinima što sadrže do oko 6 vol% do najviše 11 vol% alkohola. Za ta vina njihovi pobornici – želeći uvjeriti nevjerne Tome koji takvoj kapljici osporavaju gastronomsku vrijednost – tvrde da su i ona sa samo 5 do 6 vol% alkohola još uvijek s obzirom na arome što ih pružaju gastronomski vrlo vrijedna i lako prikladno sljubljiva s hranom. U svakom slučaju, vina s nižim stupnjem alkohola korisna su za jače žedne osobe i, istodobno, za osobe osjetljivije na alkohol naime – sljedeći dan i uz koju popijenu čašu više te osobe neće (ne bi trebale) imati problem s glavoboljom, omamljenošću i osjećajem stanovite opće slabine.

Kod klasičnih vina podatak o sadržaju alkohola trebao bi se nalaziti na etiketi od 8 vol%, a ako je sadržaj alkohola niži onda je to pod posebnim okolnostima, primjer je tu pijemontski Moscato d’Asti. Ostali proizvodi s manje alkohola od 8 vol% ne bi se smjeli službeno nazivati vinom, moguće je međutim za njih legalno rabiti izraz napitak baziran na vinu. U moderno vrijeme počeli su se pojavljivati termini nisko-alkoholno odnoso low alcohol wine, za kapljicu što sadrži i tek 1,2 vol% alkohola a i manje, te izrazi bezalkoholno (non alcoholic), dezalkoholizrano – riječ je o uzorcima kod kojih je alkohol ekstrahiran i koji ga još ipak sadrže do 0,5 vol%, te alcohol free kad su maligani gotovo posve izvučeni i kad napitak u mjerenjima pokaže najviše do 0,05 vol% alkohola. U Njemačkoj postoji propis po kojemu je dopušteno i za vino sa do 0,5 vol% alkohola rabiti oznaku Alkohol Frei Wein ili alcohol free wine, a dojam je da su izgledi da se takva odluka uskoro potvrdi i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zagrebački sommelier i vinski trgovac Igor Grubač s dvama vinima (nisko-alkoholno te 0,0 vol%) koja se u nas mogu dobiti i preko njega (suhiucasi)

Bezalkoholno vino unatrag koji mjesec je i u Hrvatskoj! Kako čujem, uvoznici su, zasad, kuće Vrutak i Vinolog, a nabaviti ga se može i preko Igora Grubača, vlasnika i voditelja zagrebakog poduzeća za distribuciju i prodaju vina, jakih pića i piva Enofilia d.o.o. iz Zagreba. Grubač u vinskom bisznisu ima gotovo 30 godina iskustva, prije nego što se u vlastitoj režiji uključio u trgovinu radio je kao sommelier u našim boljim restoranima i hotelima te na kruzerima, ali i kao direktor Odjela za hranu i piće u hotelima. Predstavio mi je dva bezalkhoholna vina – mirni Riesling (Rizling rajnski) Alkohol Frei (0,0 vol%) kuće dr. Zenzen iz Njemačke (cijena: € 7,65), te pjenušac Medbubbles mediterranean sparkling alcohol free kuće Cofarna vins iz Barcelone, uz koju se nalazi znano vinoodno područje Penedes (cijena: € 9,5). Na etiketi rizlinga stoje podaci: bezalkoholno vino od sorte Riesling, sastojci: bezalkoholno vino (Alkohol Removed), ispravljeni (?) koncentrat mošta od grožđa, CO2, prirodne arome, konzervans, SO2. Oznaku berbe nisam našao. Kušavši ga osjetio sam umjereno iskazanu tipičnu sortnu aromu rajnskog rizlinga, te vrlo izražene kiselost i slatkoću, tijelo se pokazalo vitkime, okus se izgubio dosta brzo, ipak vino je imalo svoju glavu i (makar ne baš i dugi) rep... Pjenušac podsjeća na voćni sok, vrlo je izraženih kiselost i slatkoće, sklad je uvelike zaostajao za onime kod rajnskog rizlinga… (suhiucasi)

Pa, onda – što su, konkretno, bezalkoholna vina i kako se ona proizvode?  Važno je odmah reći: bezalkoholna vina isprva prolaze tehnološki proces kao i sva druga, klasična vina, to znači nakon berbe grožđa gnječenje i alkoholnu fermentaciju pa određeno barem neko minimalno vrijeme dozrijevanja.            

S obzirom na to koliko se o tome već mnogo govorilo i pisalo, svima je zacijelo posve jasno da alkohol u vinu nastaje pri fermentaciji, odnosno pri pretvaranju šećera iz mošta u maligane u vinu. Viši sadržaj sladora u grožđu i moštu znači potencijalno veći postotak alkohola u vinu. O stupnju alkohola u gotovome vinu odlučuju vinogradar i vinar, po tome gdje su im – u kojoj klimatskoj zoni i na kojoj nadmorskoj visini te na kakvoj ekspoziciji trsjem zasađene parcele – vinogradi, pa po tome koje sorte rabe (neke šećer nakupljaju bolje i brže a neke obratno), zatim po tome kad se odredi termin berbe – kasnija berba znači veći sadržaj sladora u grožđu, ali i o tome pojačava li se mošt dodanim šećerom ili nekom količinom osjetno ugušćenog dijela mošta. Ključni čimbenik su i kvasci, tj. mikroorganizmi koji u alkoholnoj fermentaciji slador u moštu pretvaraju u etanol i ugljični dioksid u budućem vinu. Neki kvasci nemaju sposobnost uhvatiti se u jači koštac sa sladorom i pretvoriti ga posve u etanol i CO2, pa se njihova aktivost spontano ugasi, a neki su kvasci visoke moći, međutim čovjek ih može kontrolirati i u nekom željenom trenutku, kako bi ostvario željenu količinu alkohola u vinu i istodobno sačuvao slatkoću, zaustaviti u radu prije nego što konzuimiraju sav slador. Fermentacija je eto vrlo složeni process u tijeku kojega kod početne mase/sirovine dolazi do više bitnih promjena.

Mikroorganizmi kroz konzumaciju sladora proizvode ne samo alkohol nego, kako je rečeno, i ugljični dioksid, ali i cijelu paletu aroma i okusa, a stvara se i drukčija tekstura u odnosu na onu s početka postupka.  Glavni izazov u produkciji nisko-alkoholnih bezalkoholnih vina je kako kroz postupak eliminacije alkohola u vinu – a koji se može kretati i do visokih 13 i 14 vol% – ne izgubiti arome, okuse, balans, a to znači dakako i kakvoću.

Neki vinari odlučuju se na podešavanje, tj. snižavanje alkoholnog stupnja u vinu i drastičnim načinima, tj. raznim tehnološko-tehničkim procesima. Tri su najčešća načina takva interveniranja – vakuumska destilacija, vrtnja stupova stošca, te reverzna, odnosno obrnuta odnosno povratna osmoza.

Vacuum distillation odnosno vakumska destilacija postupak je kod kojega se za evaporizaciju alkohola iz vina koristi nešto viša ali ne i baš previsoka temperatura, na kraju procesa moguće je da ne ishlapi baš sav alkohol ali ono što ga ostane praktički je tek u tragovima. Vakuumskom destilacijom moguće je, prema objašnjenju, vino osloboditi alkohola i odvojiti neke hlapljive elemente na relativno nižim temperaturama konkretno od 25 do 30 Celzijevih stupnjeva, kasnije se arome mogu vinu vratiti natrag, umiješati u njega. Drugi je način djelovanja – tzv. spinning cone columns odnosno vrtnja stupova stošca, tu se također ne ide na jako visoke temperature ali se postupak evaporacije te, potom, uz obrnute stupove i centrifugalnu silu, i kondenzacija ponavljaju nekoliko puta. I ovdje je moguće kvalitetno odvojiti alkohol i hlapljive elemente, te kasnije arome vratiti vinu. U oba ova postupka rabi se vrlo vrlo skupa oprema. Financijski prihvatljivija tehničko-tehnološka alternativa je obrnuta odnosno povratna osmoza, sofisticirani cross-flow filtracijski sustav kojime je moguće odvojiti sastavne dijelove neke mase na temelju različitosti u molekularnoj veličini, pa onda masi vratiti natrag one koje se želi. Najčešće se pri postupku povratne osmoze, radi dobivanja osjeta veće punoće u dezalkoholizirano vino dodaju slador odnosno koncentrirani mošt od grožđa, u nekim slučajevima i arome raznih voćnih sokova, zelenog čaja, pa i – neki derivati konoplje…  ♣

____________________________________________

Živjeti zdravo, i živjeti zadovoljno

BIRANE EKO-NAMIRNICE, VITAMINI, REDOVNI OBROCI, DOVOLJNO TEKUĆINE, MIR u KUĆI

Hrvatski (slavonski) doručak, biljni račići, hranjive ribice, patka za one koji inače ne vole meso

Varaždinsko zelje i B-vitamin

Literatura za tijelo i dušu, zaštitna anti-covid maskica, najjeftiniji izvor energije, čudesna moć zelenog čaja protiv virusa, te, dolje: mir u kući – konačno sve funkcionira kako treba. Ispod: korisne vježbe, naročito za gibljivost prstiju

KRAFNE U PROLAZU IZ PROLAZA

U prolazu i kod prolaza

Slatki krafni i uvijek vedra Lila

Fašnik u Samoboru, tko zna koje već izdanje, toliko je već dugačka (i svijetla!) tradiija! Znaju to, bogme, tamošnji dečki i cure organizirati!  A domaći ugostitelji, koji su imali razloga da veselo trljaju ruke do usijanja, to i sjajno dodatno začiniti. Primjerice i krafnima u glavnoj ulozi. Na središnjem samobrskom trgu pred prodajnim punktovima dugački redovi, ali čekanje je na ukusnu i za fašničko vrijeme primjerenu deliciju, na lijepom i toplom vremenu i uz bogat program na golemoj pozornici, bilo ugodno. Pogotovu u predvečerje kad je zapjevao glasoviti Zvonko Bogdan! Mnoštvo u muvingu, grickajući krafnu i pjevušeći. A krafne U hitrom PROLAZU  iz PROLAZA ispred kojega se u dva kraka ispružilo barem 50 metara dugački red nestrpljivih. Da ne spominjem vrlo veliku gužvu zadovoljnika između pozornice i kafića TIN gazda kojega, nadaleko poznati samoborski ugostitelj s dugačkom tradicijom i u vinskoj proizvodnji Marijan Žganjer , je uz pomoć Tinove ikone konobarice Lile, ponudu popratio proširenom ponudom Bakhova napitka uz Bogdanov pjev…  ♣

Klimatske promjene…

ŽIVOTI LAVA i LAFA

U novije vrijeme mnogo se govori o klimatskim promjenama na Zemlji i mogućim njihovim posljedicama.  Svijetom kruži priča, popraćena fotografijama, kako je upravo – i to bez imalo primjene sile! –  detronoziran čuveni Simba, lav kao, na svjetskoj razini,  dugo dugo godina simbol snage, moći, poštovanja…  danas nešto sasvim drugo. Njegovu poziciju pomalo kao da zauzima znani laF Željac iz Osijeka, na slici u šetnji i u pratnji svojih očito krotkih afričkih prijateljica, koje je, navodno, osvojio bouquetima slanine, kulina i frankovke…. ♣

Osječki laf lavova i njegove umiljate afričke prijateljice

__________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 04.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Uskrs 2022. Svijet danas, samo – ne daj Bože…

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Hrvatski kulinarski summit 2022: GAULT & MILLAU CROATIA ⦁ Zeleni silvanac: DRAGULJ GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI ⦁  Tomaz vina rebranding: MALVAZIJE BIJELA i CRNA te TERAN u PRVOM PLANU ⦁ Saloni, festivali, sajmovi: PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU ⦁ Vinistra 2022: KOZLOVIĆ!!! ⦁ Vinitaly 2022: ORGAZMIČKA VINA ⦁ Uoči početka turističke sezone 2022: MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE ⦁

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2022 – BUYING GUIDE___

_____________________________________________

Hrvatski kuharski summit 2022

            Što se bijeli u dvorani Smaragdnoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to je –hrvatski kuharski summit!

Legendarni  zagrebački hotel Esplanade, iz kojega su – to svakako treba naglasiti! – potekli brojni vrsni naši kuhari i ugostitelji, bio je u prvoj polovici travnja domaćin velikom kuharskom skupu bijelih bluza tako da je znana prostrana Smaragdna dvorana kroz to vrijeme, s obzirom da su chefovi – ukupno stotinjak, dio njih i iz inozemstva – došli u svojim radnim odijelima, kompletno promijenila boju, zabijelila se kao da je okupila golemo jato labudova! Povod okupljanja: predstavljanje petog izdanja međunarodnog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 i dodjela trofeja najboljim chefovima i restoranima.

Kome čestitati, i s kolikim divljenjem? Po izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 chef godine je Ana Grgić Tomić, s kulinarske strane glavna i odgovorna za restoran Zinfandel’s i za Le Bistro u hotelu Esplanade. Trofej veliki chef sutrašnjice osvojila su tri kuhara – Michael Gollenz iz restorana Alfred Keller u hotelu Alhambra na otoku Lošinju, Nikola Marušić iz splitskog restorana PiNKU Fish & Wine te Stiven Vunić, vlasnik restorana Zijavica iz Mošćeničke Drage.

Postoji i odličje chef tradicijske kuhinje, ono je pripalo Nebojši Rajkoviću iz restorana Čingi Lingi čarda u Bilju, a proglašava se i najbolji chef NOVE tradicijske kuhinje ta je titula predana Ani Morgan, iz restorana Morgan u Brtonigli. Priznanje Mladi talent godine osvojili su Matea Jurec, chefica restorana Loora u Đakovu, te Marko Jantolek, chef restorana Matrix u Zagrebu.

Laureatica – glavna chefica u Esplanadinom Zinfandel’su te odgovorna i za Le Bistro – Ana Grgić Tomić! Svečanu večeru za uzvanike na promociji novog vodiča Gault & Millau Croatia i na dodjeli nagrada pripremali su Ana Grgić Tomić i Stefan Heilemann, chef Widder Restauranta u Zurichu, nagrađen s 2 Michelin** i 4 toke Gault&Millau, a proglašen i Gault&Millau chefom godine u Švicarskoj 2021. Uz šest sljedova njihovih delicija posluživana su vrhunska vina iz vinarija Belje, Krauthaker, Laguna i Veralda (suhiucasi)

            Daniela Kramarić, vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, izdvojena je kao najbolja u promicanju hrvatske gastronomije i enologije, a restoran Martinis Marchi na otoku Šolti istaknut je po najboljem servisu. Restoran Pandora Greenbox iz Splita službeni je prvak u kategoriji POP-lokala.

U kategoriji najboljih restorana i ove su godine slavili 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, zatim restoran Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV  i chef Tvrtko Šakota, šibenski Pelegrini i njegov vlasnik i chef Rudolf Štefan, restoran Pergola iz Zambratije i vlasnik i chef Fabricio Vežnaver, te restoran Zinfandel’s hotela Esplanade u Zagrebu i chefica Ana Grgić Tomić, svi su osvojili po 4 toques (toke  = kuharske kapice kao simbole) Gault&Millau.

Chef i vlasnik restorana Mala hiža kod Čakovca Branimir Tomašić, u društvu sa sommelierom i kuharom i vlasnikom kastavskog hotela i restorana Kukuriku Nenadom Kukurinom i njegovom suprugom Tamarom (suhiucasi)

Diplomatski stol: francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gayel (drugi slijeva) i, do njega, švedski diplomat Danielsson (suhiucasi)

Legendarni splitski Noštromo chef Zlatko Marinović i bračni par Tihomir i Vesna Miletić, vlasnici i voditelji zagrebačkog (uvijek prepunog!) restorana Tač! (suhiucasi)

Veseli chef Marin Rendić želi vam – Bon Appetit! U istarskom zavoju – Fabiana Mijanović iz znane konobe Bušćina, te do nje, s bijelim naočarima i u bijelj bluzi, majstorica za slastice Dragica Lukin, Villa Soći (suhiucasi)

Dobitnik četiriju Gault & Milauovih kapica (toques) Rudolf Stefan slavi s prijateljima i profesionalnim kolegama, na slici lijevo od njega su gosti iz Slovenije sommelier, gastronom i ugostitelj Tomaž Kavčič iz Gostilne Pri Lojzetu dvorca Zemono u Vipavi te sommelier i ugostitelj Jure Tomič, voditelj objekta Debeluh u Brežicama, a desno od njega je Vjeko Basić iz konobe Boba na Murteru (suhiucasi)

U Smaragdnoj dvorani okupilo više od 100 vodećih chefova hrvatskih restorana na svečanoj večeri, dodjeli nagrada i prezentaciji petog izdanja dvojezičnog međunarodnog gastronomskog vodiča Gault & Millau Croatia u koji je uvršteno 265 TOP-restorana, 105 POPularnih lokala (bistroa, zalogajnica, slastičarnica, street food objekata) i 105 vina iz cijele Hrvatske. Spomenuti etablirani internacionalni vodič, pokrenut 1965. u Francuskoj, prisutan je u 18 zemalja svijeta i snažan je poticaj promidžbi restoranske scene i nacionalnih gastronomija na domaćem i inozemnom tržištu. Kuharske kapice (toke) otisnute na prepoznatljivoj žutoj naljepnici turistima jamče provjerenu kvalitetu, a uvrštenim restoranima i chefovima snažan su podstrek za razvijanje kreativnosti i poboljšanje usluga u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. S početnih 150 restorana i POP-mjesta uvrštenih u prvo izdanje vodiča Gault&Millau Croatia, u posljednjih pet godina taj se broj povećao na ukupno 370 restorana i POP mjesta.

– Ponosni smo da veliki trud i rad koji ulažemo u izradu ovog vodiča i promociju hrvatske gastronomije prepoznaju chefovi, ali i gosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Osobito nam je drago što je u proteklih  godinu dana stasala nova generacija mladih chefova i chefica, koja s puno strasti i znatiželje pristupa gastronomiji i kreira uzbudljiva jela. Namjeravamo ih i dalje poticati da ustraju u poboljšanju kvalitete, da ostanu posvećeni jelima, vinima i autentičnim namirnicama svoga kraja. Želimo zahvaliti našim stalnim partnerima – HTZ-u te proizvođačima hrane i vina koji nas podržavaju i vjeruju u snagu i kvalitetu hrvatske gastronomije – rekla je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua, dodajući kako je gastro-vodič Gault&Millau Croatia 2022 globalno dostupan i na webu hr.gaultmillau.com  a knjigu kao tiskano izdanje moguće je kupiti na prodajnim mjestima Tiska po cijeni od 120 kuna.

Jela iz Noela (Julio Frangen)

________________________________________________

Kneževi(ćevi) vinogradi / MARIJAN SE VRAĆA KUĆI… – U sklopu promocije najnovijeg izdanja gastronomskog vodiča Gault & Millau u Esplanadi, uz menu za svečanu večeru i kuhare prezentirani su i vina predviđena da se posluže na svečanoj večeri kao i  vinari-autori te, za ovu prigodu odabrane kapljice. Za stolom s buteljama Vina Belje bio je Marijan Knežević! Nakon nekoliko godina izbivanja iz Belja i rada u par vinskih podruma npr. u Feravinu, pa kod Slavka Kalazića, te potom i nekog vremena direktorovanja u kompaniji znanoj prije pod nazivom Agrokor, enolog Marijan Knežević vratio se u Kneževe vinograde (sad im neki kažu Kneževićevi vinogradi!) i vinariju Belje gdje je za njegove odsutnosti podrum vodila enologinja Suzana Zovko.

Enolog Marijan Knežević (desno) s kolegom, na prezentaciji vina Belje i šampionska Frankovka Premium 2012 s ocjenjivanja Kekfrankos Grand Tasting 2022 nedavno u Mađarskoj (suhiucasi)

Kao glavni enolog, 2010.  godine Knežević je primio je priznanje za Belje (pa time i za sebe!) osvojeno na temelju glasanja struke (enolozi, sommelieri/ugostitelji, vinski trgovci, vinski znalci…) u izboru Vinara godine u organizaciji revije Svijet u čaši. Na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkom hotelu Esplanade, gdje je s kolegom prezentirao etikete Vina Belje, zatekao sam ga prilično uzbuđenoga, jer pjenušac Belja La Belle Grand Graševina charmat na Mundus Viniju 2022 u Njemačkoj dobio je zlatnu medalju, ali i prilično našpananoga, naime očekivao je nestrpljivo rezultate s međunarodnog ocjenjivanja frankovki Kekfrankos Grand Tasting 2022 upravo održanoga u Harkanyju u susjednoj Mađarskoj (na granici s Hrvatskom). Procurilo je bilo, iz krugova bliskih ocjenjivanju, da je nekoliko etiketa frankovke iz Vina Belje s velikim izgledima da osvoji čak i platinastu medalju I titulu šampiona! Glasine vrlo često, ako ne i najčešće budu – čak i zlonamjerne – dezinformacije, međutim (neke) ipak znaju imati i dobru stranu, u tome što pružaju nadu, a ponekad se nada i ostvari! U ovome slučaju pokazale su se za Marijana, za Belje pa i za Hrvatsku – u sjajnom svjetlu!

Vinska cesta – Kneževi(ćevi)m vinogradima

Belje je, dakle, na spomenutoj međunarodnoj smotri frankovki i dobilo jednu od tri ukupno podijeljene šampionske platinaste medalje, i to za Frankovku Premium 2012.

Vinski podrum Vina Belje

Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje, za osvojene medalje kaže

– Ciljano smo na ocjenjivanje poslali vina različitih godišta berbe, od mlade frankovke iz 2019. do one zrele i odležane iz berbe 2009., kako bismo i na ovom specijaliziranom ocjenjivanu ponajboljih frankovki Srednje Europe pokazali da i frankovka iz hrvatske Baranje može biti prestižno vino najviše kvalitete s potencijalom za dugo čuvanje. Visoki bodovi za svaku od naših frankovki pokazali su da je riječ o iznimnim uradcima izraženog terroirskog karaktera neovisno o tome je li riječ o vinima koja su godinama odležavala u podrumu ili o novijim berbama koje su kraće vrijeme na tržištu. Posebno smo ponosni na frankovku iz 2012., jedne od najboljih berbi u povijesti Vina Belje. Uz Graševinu, i Frankovka je vrlo važna sorta našeg podneblja. Vina Belje su jedan od najznačajnijih proizvođača frankovke u Hrvatskoj pa su ove medalje za kvalitetu posebno važne za daljnju promociju frankovke a i našeg kraja i našeg podruma i na domaćem i na međunarodnom tržištu. ⦁

__________________________________________________

Inače Gault&Millau Croatia je ne samo institucija koja prati i provjerava kreativnost i kakvoću kuhara i kakvoću usluge te na bazi toga javno dodjeljuje odličja i o svemu tome prikladno informira javnost, nego je i ustanova koja pomno prati i ponudu pića posebuice vina u restoranima, ali je i ustanova koja pokazuje želju i napore na poticanju osobito mladih kuhara, slastičara i restoranskog osoblju da se usavršavaju na najboljim svjetskim učilištima kako bi mogli povećati kakvoću radne snage u ugostiteljstvu i turizmu, pa u tu svrhu brine o uručenju stipendija Raise the Bar fondacije, platforme Coca Cole HBC Hrvatska. Vrijedne stipendije dobili su Rok Smonkar – chef u Gostinstvu Jezeršek, Monika Gubić, zaposlena u restoranu ManO, Marija Prša iz restorana Dubravkin put, te Ante Kapović, koji je tijekom školovanja stažirao u brojnim domaćim restoranima. ♣

BOŠKINAC GRAND CUVÉE, OCÚ i LASINA – Boris Šuljić i Boškinac iz Novalje na otoku Pagu sinonimi su ne samo za dobru, ukusnu hranu, nego i za elaborirana vrlo profinjena jela, a i za fina, natprosječno dobra vina. Iako je ove godine od Gault & Millaua Boškinac dobio priznanje s tri kuharske kapice, Šuljića na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkoj Esplanadi na žalost nisam vidio – a svakako mu je tamo bilo mjesto!, k tome nije ga u Zagrebu bilo niti, poslije tog događanja u Esplanadi, na već tradicijskom zagrebačkom Salonu pjenušavih vina – a i tamo mu je i te kako bilo mjesto! – održanome, inače, ovaj put ne u hotelu Dubrovnik u središtu Metropole nego u lijepome prostoru u preuređenom restoranu Maksimir na ulazu u park Maksimir. Ali, srećom, bio je u Zagrebu u međuvremenu na prezentaciji – u organizaciji ex-spikera na Hrvatskome radiju a u novije vrijeme sve aktivnijeg prezentera vinara Vjekoslava Madunića – posvećenoj njemu kao gastronomu, ugostitelju i proizvođaču Bakhova nektara, te dakako njegovim vinima, navedene izostanke objasnio je time da je danas već uistinu previše događanja posvećenih vinu i da na sve njih – ne stiže…

Boris Šuljić (suhiucasi)

Boškinac ponad Novalje mali je boutique-hotel-vinarija s osam gstinjskih soba i tri apartmana te s finim restoranom i modernim podrumom. Još 2007. godine objekt je dobio nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, slijedio je i prvi trofej Adrian kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj u anketi Slobodne Dalmacije. Restoran Boškinac je 2020. osvojio Michelinovu zvijezdicu, i tako je ušao u društvo sedam po Michelinu odabranih restorana u Hrvatskoj. K tome, Šuljić, koji je vinsku priču počeo s lokalnim sortama konkretno Gegićem, proslavio se i s vinom, konkretno Cuvéeom Boškinac, na bazi Merlota i Cabernet sauvignona.

U jednoj od rijetkih zelenih oaza na otoku Pagu – Novaljskom polju Šuljić ima zasađeno oko 30.000 trsova Gegića, pa Chardonnaya, Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Merlota. Prve berbe istaknule su, kaže Boris Šuljić, veliki potencijal spomenutog prostora za vina crnih sorata i Boris dakako nije dvoumio – odlučio se da glavninu njegove najbolje produkcije čini klasična bordoška kupažu. Zauzvrat, već za prve berbe crnih kultivara za Cuvée Boškinac 2006 i 2007 godine dobiva ovacije. Malo pomalo, igrajući se sa sortama, tehnologijama i blendiranjem, kvalitativno unaprjeđuje i svoj bijeli portfelj. U međuvremenu Šuljić širi izvor sirovine – glede kultivara dolazi još i do do Debita, Maraštine i Pošipa pa i do Lasina, a glede površine pod lozom stiže do ukupno osam hektara s više od 35.000 trsova u rodu, u njegovu su vlasništvu četiri hektara, dok se druga četiri hektara, u najmu, nalaze se na posedarskom kamenitome tlu na oko 120 metara nadmorske visine, sorte su tu uglavnom crne, konkretno Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Sada je Šuljić, kako veli, uglavnom upotpunio ono što je kao proizvodni plan zamislio oko vina, ponudu butelja uspio je zaokružiti na oko 40.000 godišnje, od čega gotovo trećinu čini perjanica vinarije – Boškinac Cuvée.

U Boškinčevoj kuhinji, veselo, u društvu s legendom – chefom Stevom Karapandžom

Prezentacija je počela s vrlo ugodnim svježim pjenušcem Viaz, i te kako podesnim za aperitiv, za uz lagana predjela i za pijuckanje za ljetno osvježenje. Naziv Viaz izraz je na paškom dijalektu a dolazi od talijanske riječi viaggio, te znači putovanje, Šuljić dodaje da se misli na putovanje s okusnom ugodom. Pjenušac je proizveden klasičnom metodom a od sorata Ugni blanc, Gegić i Chardonnay, grožđe je iz berbe 2014. koja nije bila na nekoj razini kakvoće za bolju mirnu kapljicu, međutim s obzirom na niži stupanj šećera u grožđu pa potom i sadržaja alkohola a i na višu kiselost u baznom vinu pokazala se i te kako prikladnom za pjenušac. Šuljić kaže kako u ovom svom pjenušavom debiju, kad je Viaz nakon drugog vrenja na kvascu držao u boci samo godinu dana, nije išao na najviši kvalitativni rang, taj korak tek slijedi u narednim odgovarajućim berbama. Maloprodajna cijena butelji Viaza u podrumu Boškinac je 110 kuna.

Potom su na red došli bijela mješavina Calma 2021, od debita (60%) i maraštine (40 %), nekomplicirana ali ne i banalna, te Grand cuvée bijeli 2020 od chardonnaya, sauvignona, debita, pošipa i gegića. Luzar rosé 2020 je od merlota, s 13,5 vol %, i s vrlo čvrstim tijelom, znatno je ozbiljniji od većine drugih ružičastih vina na tržištu. Uvod u obojeno finale bio je vrlo zanimljiv Gegić Ocú orange 2020, posvećen Šuljićevom tati, i rađenom uz 21 dan maceracije s alkoholnom fermentacijom te dozrijevanome godinu dana na finom talogu u bačvicama od 500 litara. Vrlo zanimljivo, mineralno vino bilo je svjetlo-crvenkasta Lasina 2021, doneseno je na kušanje kao kuriozitet,  Šuljić priznaje da mu treba još vremena u butelji. Grožđe Lasina je iz Oklaja, maceracija je trajala sedam dana a dozrijevanje je proteklo u inoksu. Vrijedilo bi, rekao bih, pokušati s barem 14 dana maceracije i barem s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u bačvicama ali – bez komercijalnog palenja koje često daje previše začina što onda prekrije arome sorte.

Skladni pitki Boškinčić je jednostavna varijanta cuvéea Boškinac, rađena dijelom u inoksu a dijelom u barriqueu, maloprodajna cijena butelji iz 2021. u podrumu Boškinac je 110 kuna. Kruna Boškinac Cuvée 2016 je od merlota i cabernet sauvignona sa starijih loza, te s dozrijevanjem dvije godine u bačvicama od kojih je 70 francuske proizvodnje, količina je iznad 12.000 butelja, a maloprodajna cijena u podrumu 240 kn.

Na kraju – razmišljanje Borisa Šuljića koje otkriva njegovu vinsku i poslovnu filozofiju:

– Jedna generacija ne bi se trebala zanositi hitrim osvajanjem visoke pozicije u tržišnom smislu. Važno je da se izgrađuju know how, povjerenje… Važni su vjera u to da to što radiš ima smisla, kao i to da te nitko na to nije nije tjerao. Ne znam ja li me moja ustrajnost učinila boljim, ali znam da me učinila jačim i istrajnijim. I o je već nešto! U poduzetništvu postoji više kategorija energenata, bitno je odabrati one koje tebi odgovaraju i koje će na kraju dati dobar rezultat.  ♣

Uz Uskrs 2022: Zeleni silvanac!

DRAGULJ, GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI

Veliki je četvrtak dan kad se prisjećamo muka Isusovih, ali ipak s obzirom da Uskrs, vremenski pozicioniran začas nakon Velikog četvrtka, donosi i radost, zdušno se pripremamo i za vedre trenutke, uvelike u obiteljskom krugu i uz prijatelje, okupljeni uz tanjur sa šunkicom, kuhanim jajima, mladim lukom, rotkvicama, te uz čašicu s nečim finim što lijepo ispire grlo i što uzdiže profinjenošću. I drago nam je kad su takvi topli (kalorični!) susreti češći. Ništa čudno kad se kaže da onaj tko uistinu uživa u životu jednostavno ne može imati ravan trbuh!…

E, pa kad je već definiran blagdanski tanjur, pitanje je za što se konkretno – a odgovarajuće i dostojanstvu trenutka i pravilima gastronomije pa i nekim drugim bitnim parametrima – odlučiti da tog svečanog dana bude u čaši!

Izbor se čini popriličnime glede posebne kakvoće i glede prikladnosti s gastro-aspekta, ali je možda ipak malo suženiji što se, uz to da zadovoljava dva prethodno spomenuta uvjeta ali i umjerenost u konzumaciji, tiče i cijene. Imam privilegiju u tome što se profesionalno i s osobitom voljom krećem u krugovima eno-gastronomije, i evo mojega izbora vina što bi, uvjeren sam, u ovoj prigodi posve zadovoljio i aspekt kakvoće i vrsnosti, originalnosti, aspekt pripadnosti (sjeverozapadni dio Hrvatske), zatim aspekt jako dobrog suglasja s definiranom hranom, i, teže je vjerovati, zaista i aspekt maloprodajne cijene!

Damir Režek, Agro Damir Drago Režek i butelja Zelenog silvanca Rezek (suhiucasi)

Riječ je o Zelenom silvancu konkretno iz berbe 2019, 13,5 vol %, iz podruma Agro Drago Damir Režek s Plešivice. Kompleksno, skladno, vrlo elegantno, puno vino s profinjeno izraženom aromom na tragu voća fino prošaranom nježnim nitima što blago podsjećaju na šumski ambijent, živo, sjajno zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačke trajnosti u ustima! Maloprodajna cijena butelji: oko 50 kuna!!!

Ali, kako bi to u nas bilo – bez problema?!

Tog zelenog silvanca Režekovih – nema u vinotekama, prodavaonicama plemenite kapljice! Međutim moguće ga je, kao i druga vina te obitelji – a to su također uobičajeno jako dobri portugizac, crni pinot, rizvanac, sauvignon i chardonnay – kupiti na Plešivici na kućnom pragu proizvođača. Znači, treba to saznati, a zatim treba surfati internetom da se dođe do kontakta s proizvođačem. Pa onda treba autom potegnuti prema Jaski i zatim ubrdo. Srećom, čuo sam, i eto ovdje prenosim (jer prigoda za gurmanski užitak ima i dakako poslije Uskrsa), da postoji opcija što je onima koji ne voze automobil nudi obitelj Režek – Agro Damir Drago Režek a riječ je o tome da se Režeke nazove radi dogovora, naime moguća je, za stanovnike bliže okolice a tu je uključen i Zagreb, dostava naručenog vina na kućnu adresu!

Silvanac zeleni, kao i Moslavac, Veltlinac crveni, Neuburger, Pinot bijeli, Plavec žuti spada u one kultivare koje plešivički proizvođači vina skupno nazivaju Stare plešivičke sorte. Iako taj naziv može sugerirati to da su sorte i porijeklom s Plešivice, to nije točno, točno je da se one vrlo dugo, što bismo danas rekli, od davnina, uzgajaju na Plešivici. Točno je i to što su se i Silvanac zeleni a i Moslavac osobito u Mađarskoj i regiji Tokaj, pa Veltlinac crveni, Neuburger, pretvoreni u vino i u hrvatskim podrumima pokazali da kakvoćom što su je kadri pružiti zavrjeđuju mnogo mnogo više nego to što je to svrstavanje u grupu Stare plešivičke sorte.

Upravo obitelj Režek, pokojnog majstora Drage Režeka te vrhunske ekspertice za vinogradarstvo njegove supruge Dragice Režek pokazuje vrhunske dosege Silvanca zelenoga! Veltlinac crveni pokazao se u sjajnom svjetlu iz produkcije proslavljene obitelji Tomac, a Neuburger pamtim kao vrlo dobar s posjeda Vlade Brace Nežića, na žalost također već pojkonoga. Bijeli pinot pak memorirao sam kao izvrstan od grožđa iz izdvojenih nasada nekadašnjeg podruma Mladina!  Sigurno je da grupa Plešivačke (lokalni izraz) stare sorte u kojoj je mnogo kultivara, među njima su i Kraljevina i razne beline, ima svoju vrijednost jer sadržava brojne vrline što mogu u ukupnosti dati visok doprinos u proizvodnji određenih vrsta kvalitetnoga vina, ali to ne znači da ih se ne bi, barem neke, s ponosom rabilo, ako su zasađene na boljim pozicijama i kad to u meteorološkom smislu godina dopusti, i za zasebna, jednosortna vina.

Ne zaboravimo TO da je Pinot bijeli odavna prisutan konkretno na Plešivici, doduše poslije se ispostavilo da je većina nasada zapravo Chardonnay, ne zaboravimo na Portugizac – koji se reklamno puno spominje ali na kojemu se, dojam je, i u vinogradu i u podrumu ne radi kako i koliko treba, ne zaboravimo i to da je u vinogradima između samoborskog i jaskanskog dijela brda Plešivice bilo puno Lovrijenca – ali tek u par navrata I prikazanoga u pažnje vrijednome svjetlu u samostalnoj kapljici… A budimo i svjesni toga da su na Plešivici već odavno prisutni Rizling rajnski i Chardonnay koji se, kad izađu u butelji, vrlo često znaju pokazati u izvanrednom svjetlu, budimo svjesni i toga da sad već, nakon toliko godina što su tu, i RR i Chardonnay pa i Pinot crni zapravo spadaju u stare plešivačke sorte….

Sve je više pojedinaca koji sebi daju truda na što bolji način uz hranu sljubiti vino, ali ne treba se u tome uvijek držati samo  već odavna etabliranih kultivara, klasičnih velikana poput Chardonnaya, Sauvignona bijeloga, Rizlinga rajnskog, Malvazije istarske, Graševine, Plavca malog, Merlota, Cabernet sauvignona, Syraha. Lako za dobitnu gric & guc kombinaciju, s obzirom da su u sjeni spomenutih sorata-zvijezda,  promaknu vina nekih sorata što na određeni način zapostavl jene. Jedna od tih svakako je, kazao bih, upravo Silvanac zeleni. Dok je u kraju oko Jastrebarskoga, osim u jednom relevantnom slučaju a to je posjed Agro Damir Drago Režek, gurnut je u grupu starih plešivačkih sorata, kao samostalno ipak je kao vino dostupan u određenom opsegu u Međimurju, ali u Slavoniji opet nezgoda: kao jednosortno vino izlazi praktički tek kroz etiketu PP Orahovice….

DOSIJE SILVANAC ZELENI 

            SINONIMI: Balint, Gros Rhin, Grüner Silvaner, Grüner Zierfandler ili Zierfandl, Franken, Johannisberg, Gentil vert, Picardon blanc, Clozier, Gamay blanc, Österreichisch, Salfin, Silvaner vert, Silvaner verde, Silvanske zelene, Zsold szilvani, Zeleni silvanec.

Kao pogrešni  sinonimi nerijetko se čuju nazivi Elbling, Sauvignon blanc (nekad označavan i kao Würzel Silvaner).

U nekim krajevima, npr. austrijskoj i slovenskoj Štajerskoj, a gdje-gdje i u sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske (Međimurje) rabi se izraz Muškatni silvanac (Muškatni silvanec, Muskat Sylvaner), ali to ime i prezime zapravo nikako ne pripada sorti Silvanac nego se pod time misli  Sauvignon bijeli, s kojim, inače, Silvanac zeleni nije u rodu.

PORIJEKLO: Po nekim izvorima još do relativno nedavno smatralo se da kultivar potječe iz više zemalja, konkretno Austrije, Njemačke, Mađarske (oko Srijema!), naime neki ampelografi iznijeli su, oslanjajući se na riječ silva što na latinski znači šuma, pretpostavku o njegovu nastanku kao rezultatu križanja divlje loze u raslinju na obalama Dunava, bilo je i onih koji su tvrdili da je kultivar u Srednju Europu stigao iz Transilvanije u Rumunjskoj, neki su opet kao polazište njegova puta svijetom od istoka ka zapadu spominjali kao kolijevku i Kurdistan. Ubrzo je odbačeno mišljenje da Silvanac dolazi iz Transilvanije, naime naknadno pronađeni zapisi kažu kako je njegova prisutnost u Transilvaniji zabilježena sadnjom tek u 1875. godini.

Moderne analize na bazi DNA upućuju na to da bi Silvanac mogao biti u Austriji ostvareni križanac između Savagnina i Österreichisch Weissa, objavili su u svom velikom Atlasu vinskih sorata svijeta ugledni autori Engleskinja Jancis Robinson i Švicarac José Vouillamoz. No, prvi zapisi o Silvancu datiraju iz 1665. iz Njemačke, i u njima stoji da je u vinograde cistercitskog samostana u Ebrachu u Južnoj Njemačkoj introduciran kultivar nazvan Österreichische Rebe, zapravo Sylvaner. Savagnin se pak prvi put spominje u Austriji 1349. godine, ali pod sinonimom Traminer. Za Österreichisch Weiss kazano je kako je to stara sorta, dosta uzgajana u Austriji u okolici Beča, a budući da je Österreichisch Weiss uzgojem bio ograničen na od Beča istočni dio Austrije, najvjerojatnijime se čini da je Silvanac rođen na tom austrijskome području prema Mađarskoj. Pobornici stava da je Silvanac nastao u Austriji a blizu Mađarske reći će da to podupire činjenica da DNA-profil sorte Balint s mađarskim prizvukom pokazuje da su Silvanac i Balint dva naziva za isti kultivar! (José Vouillamoz). Kako se našlo dosta onih koji bi htjeli da se prizna kako je Silvanac svjetlo dana ugledao još istočnije, zapravo na jugoistoku Mađarske blizu Srijema, kraja uz današnju državnu granicu između Mađarske te, Hrvatske i Srbije, s obzirom na znanstveno utvrđene roditeljstvo te predio uzgoja oba roditelja zaključak o austrijskom podrijetlu nedvojbeno ide na stranu onih što podupiru Silvančevu čistu austrijsku nacionalnost.

Jancis Robinson (suhiucasi) i Jose Vouillamoz

Što su još utvrdili znanstvenici? Pinot i Savagnin u odnosu su roditelj-potomak, a Osterreichisch Weiss potomak je sorte Gouais blanc odnosno Heunisch Weissa, a to bi bila sorta hrvatski sinonimi koje su Belina drobna te Krapinska belina!  Iz toga proizlazi da je Silvanac unuk ili pak polubrat Pinota, te unuk Gouais blanca odnosno Krapinske beline.

Silvanac, inače, ima dva potomka, od križanja s Veltlincem crvenim nastao je Frühroter Veltliner, njegov drugi potomak je sorta Neuburger.

Iako je Silvanac, eto, rođen u Austriji, tamo ga više i nema puno, prije nekoliko godina objavljen je podatak o oko ukupno samo 44 njime zasađenih hektara, uglavnom u Donjoj Austriji. Sorte je najviše u Njemačkoj i Francuskoj. Njemačka ga ima na ukupno oko 5500 hektara, najviše u predjelu RheinHessena i Frankena, glede organoleptike u Frankenu daje bolji rezultat. U Francuskoj je u značajnom opsegu nazočan u pokrajini Alsace, uz državnu granicu s Njemačkom, tamo ga je, navodno, oko 1400 ha. Kao najbolji proizvođači silvanca u Alsaceu slove Josmeyer, Ostertag i Domaine Weinbach sestara Faller. U Italiji se Silvanac prostire na ko 113 hektara, uglavnom u pokrajini Alto Adige (Sud Tirol). Sorta se njeguje i u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini, Moldaviji, Sloveniji i nešto, eto, i u Hrvatskoj, po svježim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi u Lijepoj našoj ga je ukupno oko 140  hektara.  U Hrvatskoj se nekad dosta uzgajao u Međimurju, pa se od njega odustalo, da bi ga se u novije vrijeme počelo vraćati u vinograde. Sad je u Hrvatskoj najviše vinograda Silvanca zelenoga u Virovitičko-podravskoj županiji = 36 ha, slijede po površinama Krapinsko-zagorska županija s oko 28 ha, u Zagrebačkoj županiji ga je nekih 24,5 ha, a u Međimurju se ta sorta proteže na površini od ukupno 23 hektara.

Kazati treba da postoje još i Roter (crveni) i Blauer (plavi) Silvaner, riječ je također o kultivaru Silvaner a, s obzirom na boje, o njegovim mutantima. Roter Silvaner znan je i pod sinonimima Cirfandler, Österreicher Roth, Piros Cirfandli, Piros Szilvani, Rother Zierfandler, Schönfeiner Roth, a Blauer Silvaner, raširen dosta u njemačkom Württembergu, po sinonimima Blauer Österreicher, Blauer Reifler, Blauer Schönfeilner, Blauer Zierfandler, Bodenseeburgunder, Bodenseetraube, Schwarzer Österreicher, Schwarzer Silvaner.

____________________________________

Znanje je bogatstvo!

Moram ovdje reći da o zelenom silvancu i Silvancu zelenome nisam osobito razmišljao dok neke davne godine na putovanju Alsaceom nisam stigao i do podruma Domaine Weinbach sestara Faller.

Klasična degustacija bila je sjajna, RR i Pinot gris izvanredni a bogme Grüner Sylvaner nije zaostajao. Te arome, strukturu ali i profinjenost i eleganciju sada nalazim u ovome Silvancu od Režekovih. Katastrofa je ako ponuđač nije svjestan vrijednosti što je nudi, a drsko i sramotno je kad netko za nešto drsko traži više novaca nego što njegov proizvod objektivno vrijedi, neshvatljivo je pak da ima potrošača-kupaca koji si ne daju dovoljno truda da spoznaju što je to što vrijedi, i za što se iako je nekad cijena i viša (opravdano) isplati potrošiti nesto više…⦁

____________________________________

ROD: Silvanac zeleni traži plodnije tlo i pozicije na brežuljku, voli umjerenu ili sjeverniju klimu. Vrhunsku kakvoću daje samo na najboljim položajima. Sorta je relativno osjetljiva na mraz, a dosta osjetljiva na napad botrytisa, peronospore, oidiuma, kloroze. Prinos nije osobito velik, a ni redovit. Sazrijeva potkraj rujna (južniji krajevi) do sredine listopada.

SVOJSTVA: Daje vino natprosječne kakvoće, vrlo fino i na nosu i u ustima, skladno, zelenkasto-žute je boje, nenametljivog, lijepog, specifičnog bouqueta s dosta voćnosti, cvijetnih nota i mirisa šume, mio i nježan, s umjerenom ali dovoljnom ukupnom kiselosti te, obično, i s ne previše maligana. Najčešće se proizvodi kao suho vino. Kao vino redovne berbe najbolji je dok je mlad odnosno relativno mlad, u suhoj varijanti tek u iznimnim slučajevima uspješno se arhivira na duži rok. Od njega se mogu postići fina predikatna vina.

JELO i SERVlS: prija uz brojna jela, npr. uz šparoge, srca od artičoka, avokado s plodovima mora, njoke i tjesteninu s umacima na bazi sira, uz kuhanu bijelu ribu i perad, jaja na razne načine, ementaler, topljeni sir. Poslužite ga u tzv. riesling-čaši na osam Celzijevih stupnjeva ako je mlađi, suh i s nešto nižim alkoholom, odnosno u nešto većoj Riesling čaši i na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva ako je s alkoholom od 13,0 odnosno 13,5 vol %, suh po ostatku neprovrela sladora ali s dozrijevanjem kroz neko vrijeme na finom kvascu prije punjenja, te ako je u dobi od dvije do četiri godine.  ♣

Tomaz vino – rebranding

MALVAZIJE BIJELA i CRNA, te TERAN PRVOM PLANU

Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz motovunskoga kraja koji je oduvijek pokazivao ambicije da što hitrije što jače preraste konvencionalni status još jednog u nizu istarskih proizvođača plemenite kapljice, u novije vrijeme, očito je, napreduje ka punom ostvarenju cilja još bržim i čvrstijim koracima. Vina uvjerljiva, snažna, složena, u odnosu na ona od prije nekoliko godina bitno su dobila na skladu i na eleganciji. Da bi ona stekla još i višu dimenziju, obitelj Tomaz ubrzano se širi s vinarijom i osobito pažljivim izborom opreme za proizvodnju modernizira vinski podrum. A, bitno je poradila i na rebrandingu! Prije kratkog vremena s novostima i novitetima odlučila se široj javnosti uz pomoć medija, od kojih se najjajči i najutjecajniji nalaze u Zagrebu, predstaviti  i šire oznateu hotelu Sheraton u glavnome gradu Lijepe naše. Tomazi su donijeli vina iz berbi koje su upravo izašle ili trebaju uskoro izaći a napunjena su u nove, prikladno odabrane, vrlo elegantne butelje, te opremljena s novo-kreiranom, vrlo lijepom etiketom. Klaudio Tomaz donio je na kušanje, uz ostale svoje, šire poznate, još jedan svoj adut, ali nešto raritetno – vino od sorte Malvazija crna, odnosno Malvasia nera!

Klaudio i Danijela Tomaz – obitelj pored stola i na stolu: BOGATSTVO! (Marko Čolić)

S obzirom na veliku popularnost vina od Malvazije (istarske) u nas, te s obzirom da se u posljednje vrijeme (napokon!) sve jače ovdje čuje i za Malvasiju (dubrovačku), mnogi ljubitelji plemenite kapljice – promatrajući stvar tek kroz hedonistički aspekt uživanja za stolom uz tanjur i čašu – bilo znajući jer su nešto načuli, bilo svjesni jer dobro osjećaju razliku u organoleptici, prihvaćaju da  je riječ o dvjema različitim gotovo identično nazvanim sortama i misle da tu s malvazijama priča staje.

Međutim, Malvazija je naziv vrlo velike grupe vinskih kultivara kojoj pripada pedesetak –  ako ne i više! – sorata što nisu nužno sve u međusobnom srodstvu ali nose taj naziv, doduše kod svake sorte  obogaćen, radi preciznosti u identifikaciji, nekim dodatnim izrazom. U svom velikom atlasu vinskih sorata svijeta Wine Grapes (prvo izdanje bilo je 2012.) unutar ukupno oko 1370 predstavljenih sorata plemenite vinove loze svjetski čuveni trio vinskih pisaca i znanstvenika Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz  popriličan su prostor posvetili malvazijama, kojih je najviše njih s grožđem s bijelom kožicom, međutim kojih ima i obojanih, od crvenog do gotovo plavoga.  U Atlasu su, od tih tamnih, navedene sljedeće: Malvasia di Casorzo, Malvasia di Schierano, Malvasia nera di Basilicata, Malvasia nera di Brindisi, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera lunga, Malvasia Preta.

U Istri uz klasičnu Malvaziju istarsku uzgaja se u određenoj mjeri također i Malvasia nera, prije nekoliko godina kad sam je po prvi put kušao oduševila me baš ona iz butelje vinogradara i vinara motovunskoga kraja Klaudija Tomaza. Upravo sada u travnju bila je prigoda za ponovno kušanje (naravno, druge, nivije berbe), i pozitivni dojam je u potpunosti potvrđen. E, sad, koja bi crna malvazija od ovih upravo spomenutih iz atlasa Wine Grapes bila ta što se nalazi u uzgoju kod Tomaza?  Klaudio Tomaz kaže da je njegova crna malvazija Malvasia nera di Brindisi, s krajnjeg talijanskog juga! I objašnjava:

Tomaz – novi podrum! (Marko Čolić)

– U Istru je, po mojim saznanjima dobivenim od oca, sorta introducirana negdje u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je Istra bila još pod Talijanima.

Tomaz-aduti: Malvasia nera (di Brindisi) 2018, Barbarossa Teran istarski 2018, Sesto senso Malvazija istarska 2019 i Avantgarde Malvazija istarska 2021 te Klaudio Tomaz s buteljom Nera, napunjenom vinom od Malvazije crne 2018 – HIT!! (Marko Čolić)

Pa, evo nešto o malvazijama općenito, a potom i, posebno, o ovoj što je uzgaja Klaudio Tomaz.

MALVAZIJA – Grupa

Malvasia/ Malvazija je  generički naziv u uporabi za oveći broj vinskih sorata – pedesetak, a moguće i više!, koje nisu nužno i rodbinski povezane te koje mogu imati različite boje pokožice – žućkastu/bijelu, ružičastu, sivkastu te crvenu/crnu, a kojima je kao glavno zajedničko to što se od njih proizvodi i vrlo fino slatko desertno vino s poprilično visokim sadržajem alkohola.

Glavni SINONIMI, zapravo ovdje prijevodi osnovnog naziva, su, za Malvaziju kao općeniti izraz, sljedeći: Malmsey (Engleska), Malvagia (Španjolska), Malvasier (Njemačka), Malvazija (Hrvatska), Malvelzevec (Slovenija), Malvoisie (Francuska).

PORIJEKLO: Pretpostavka je bila da je ishodišna točka Malvazije  prema svijetu grčka luka Monemvassia na istočnoj obali Peloponeza, izvorno poluotoka a onda, nakon otvorenja Korintskog kanala, otoka, u svakom slučaju prostora gdje je vinogradarstvo bilo vrlo rašireno. Grožđe se inače dosta uzgajalo i na susjednim otocima u južnome dijelu Egejskog područja. Uvriježilo se  to da su sorte što su kroz luku Monemvassiju odlazile u svijet i označavane nazivom Monemvassia.

A onda je stigao nov oblik – Malfasia, ubrzo su se Talijani i Portugalci opredijelili za minimalnu izmjenu i od Malfasije  je nastalo Malvasia, Španjolci su se odlučili za naziv Malvagia, Nijemci su počeli koristiti oblik Malvasier, a Englezi Malmsey, Francuzi Malvoisie, u Hrvatskoj je u uporabu ušao i ostao izraz Malvazija.

Najstariji spomen slatkog vina od Monemvassije seže u 1214. godinu. registriran je u Efesosu u Grčkoj. Relativno brzo nakon toga, godine 1278. u Republici Veneciji spominje se Vinum de Malvasias, izraz se odnosio na tadašnji venecijanski uvoz vina od Malvazija. Identitet sorata od kojih se proizvodilo to tada uglavnom slatko vino nije znanstveno i posve utvrđen/potvrđen, po pretpostavkama moglo bi biti da je riječ o sortama odnosno nekim mutacijama sorata Aidani, Assyrtico, Athiri, Kydonitsa, Liatico, Monemvassia, Therapsathiri i Vilana.

Recentne analize na bazi DNA NE potvrdjuju da su sve sorte koje se znaju spomenuti kao pripadnice grupe Malvazija grčkog porijekla, a s druge strane rezultati analiza DNA govore da kultivari što su se našli u grupi Malvazija međusobno mogu biti genetski i dosta različiti, tako da dok bi izraz Grupa Malvazija i mogao proći nema ipak nikakvog smisla govoriti i o OBITELJI Malvazija.

Evo, iz atlasa svjetskih vinskih sorata Wine Grapes  autora Jancis Robinson, Josea Vouillamoza i Julije Harding, navoda nekih sorata koje u nazivu nose riječ Malvazija, a uz svaku od njih su dodatak u nazivu, zatim naznaka boje kožice bobice grozda i spomen ispravnih postojećih sinonima.

MALVASIA BIANCA di BASILICATA = bijelo; ima naznaka nekih sličnosti s Malvasijom biancom di Candia

MALVASIA BIANCA di CANDIA = bijelo; Malvasia Bianca Calabria, Malvasia Candia

MALVASIA BIANCA di PIEMONTE = bijelo; Caccarella; Malvasia greca, Moscatella; Greco, Mosella

MALVASIA BIANCA LUNGA = bijelo; Malvasia Bianca, Malvasia Bianca siciliana, Malvsia Bianca Toscana, Mavasia del Chianti, Mavasia di Arezzo, Malvasia di Brolio, pa Krizal, Maraskin, Maraština, Rukatac, Višan(k)a  (Hrvatska), Menuetta (Slovenija), Pavlos (Grčka), Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Racina di Monacu Bianca, Tundullilu bianco

MALVASIA BRANCA de SAO JORGE = bijelo; rabi se za proizvodnju madere.

MALVASIA CANDIDA = Malvasia di Lipari

MALVASIA CASTELLANA = bijelo; sinonim je Siria a to je vrlo stara sorta s Ibeijskog poluotoka, u Portugalu je znaju pod nazivima Malvasia branca i Roupeiro

MALVASIA de COLARES  = bijelo

MALVASIA di LANZAROTE = bijelo; Malaga, Tacoronte–Acentejo Teneriffe, Malvasia, Malvasia portuguesa, Malvasia volcanica, Peregril, Pejeril, Sebastian Garcia

MALVASIA de SITGES  = Malvasia di Lipari

MALVASIA del LAZIO = bijelo; Malvasia col puntino, Malvasia gentile, Malvasia puntinata

MALVASIA di CANDIA AROMATICA = bijelo; genetski donekle bliza Malvaziji di Casorzo

MALVASIA di CASORZO Piemonte = crno; rabi se u Pijemontu za slatka desertna vina i za pjenušce

MALVASIA di LIPARI = bijelo; Greco bianco di Gerace, Malmsey, Malvagia, Malvasia candida, Malvasia de la Palma, Malvasia de Sitges, Malvasia de Teneriffe, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Mavasia di Sardegna, Malvasija dubrovačka

MALVASIA di SCHIERANO = crno; Malvasia a grappolo corto, Malvasia di Castelnuovo Don Bosco

MALVASIA FINA = bijelo; Arinto do Dao, Assario branco, Boal, Boal canchudo, Boal da graciosa, Boal de Madeira, Cachudo, Galego, Terrantez do Pico, Torrontes

MALVASIA NERA di BASILICATA = crno; Malvasia nera, pokazuje određene sličnosti s Mavasijom nerom di Brindisi

MALVASIA NERA di BRINDISI = crno; Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Mavasia nera di Bitonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera di Trani, Malvasia niura

MALVASIA NERA LUNGA = crno; Moscatella; pokazuje neke sličnosti s Malvasijom di Casorzo

MALVASIA PRETA = crno; Moreto, Mureto, Pinheira Roxa

MALVAZIJA ISTARSKA = bijelo; Istrska malvazija, Malvasia del Carso, Malvasia friulana, Malvasia istriana, Malvazija istarska bijela, Polšakica Drnovk ⦁

A sada – MALVASIA NERA di BRINDISI

Grozd Malvasije nere di Brindisi

SINONIMI: Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Malvasia di Bistonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia niura…

PORIJEKLO: Do prije relativno kratkog vremena vjerovalo se da su Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Lecce dvije zasebne sorte iz predjela Salento u Apuliji, na jugu Apeninskog poluotoka, ali je onda iz DNA-istraživanja isplivalo da je riječ o JEDNOM, istom kultivaru, nastalom spontanim križanjem sorte Malvasia bianca lunga i sorte Negroamaro. S obzirom na to da se oba roditelja stoljećima uzgajaju u Apuliji, logičan bi bio zaključak da se križanje dogodilo tamo.

Smatra se i da bi jedna ista sorta mogle biti i Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Basilicata, ali do sada još nije provedeno odgovarajuće testiranje usporedbom DNA, pa zato zasad o tome nema i potvrde sa znanstvenom težinom.  Inače, u Basilicati a i u nekim vinogradima Toscani za koje se dugo vremena mislilo da su čisti nasadi Malvasije nere di Basilicata pronađeno je nešto starih trsova – španjolskog Tempranilla…

OBILJEŽJA SORTE – Malvasia nera di Brindisi dozrijeva u srednoj do kasnoj epohi. Plod je blago aromatičan. Od te sorte proizvode se puna  topla a i elegantna crna vina, ali, uz prosušivanje grožđa, i ona gusta slatka desertna iz kategorije znane kao passito.

PODRUČJE UZGOJA – Malvasia nera di Brindisi najraširenija je u Apuliji, u provincijama Lecce, Taranto i Brindisi, a ima je dosta i u Toscani i u Calabriji. Mnogo je se koristi u proizvodnji roséa, za dio mješavine s jednim od roditelja – Negroamarom, i s kultivaroim Susumantellom. U dobrom dijelu vina plasiranih pod apelacijom DOCG (denominazione d’origine controllata e garantita), ulazi, s učešćem od 15 do 30 posto, u blend s lokalnim Negroamarom, za ozbiljne crnjake. Kao samostano vino djeluje nesto slađe nego u mješavinama sorata. ♣

Saloni, festivali, sajmovi

PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU

Peti zagrebački salon pjenušaca, ove godine ne više u hotelu u središtu Metropole,  nego, u skladu s godišnjim dobom, u zagrebačkom parku Maksimir! Kakve li prigodne kombinacije: proljetna eksplozija cvijeća, mjehurića i ljepote! Cvjetnjak na Maksimirskoj pokazuje put, pred obnovljenim restoranom Maksimir na samom ulazu u park ekipa lokala koji se, s obnovljenim ruhom pretvorio u gric & guc zagrebačkih tradicijskih jela i pića, srdačno dočekuje goste, za eksploziju mjehurića pobrinulo će se 28 vinara s nizom pjenušaca iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a s obzirom na njihov zamjetno sve veći odaziv na vinska događanja nije iznenadilo to što su se za eksploziju ljepote pobrinule brojne pripadnice nježnog spola.

Ove je godine program prilagođen novoj lokaciji i proljetnom terminu te novom modernome makar, istina, sada bitno liberaliziranome u odnosu na ono kako je, s obzirom na coronu, bilo još do nedavno. Izlagači su svoje pjenušce predstavili u velikoj restoranskoj dvorani, a u maloj dvorani bile su radionice. Predviđeno je bilo i to da domaćin ponudi neka prigodna jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana Maksimir za ovu prigodu. Da bi doživljaj bio kao na filmu pobrinuli su se Elma & Admir iz sastava Filmmusicorkestar.

Radionice – susret hrvatskih i slovenskih pjenušaca, te susret pjenušaca Hrvatskog zagorja i Istre (Kota-Degrassi). Voditeljice: Marija Vukelić i Nina Levičnik (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeni pjenušci na ovogodišnjem vrednovanju: Istenič, Kota, Degrassi, Kozinc, Protner, Albiana. Jedan od najboljih pjenušaca na Salonu u Zagrebu bio je, rekao bih, onaj što se točio pod etiketomm Meneghetti Valle d’Istria Reserva brut 2016 (12,5 vol%) Stancije Meneghetti iz Bala, riječ je o pjenušcu od Chardonnaya i Pinota bijeloga. Možda nije toliko došao do izražaja, jer istodobno se ponajviše nudila i Meneghetti Riserva 2015 brut, kojoj je – nedostajalo živosti što ju je imao brut 2015. (Julio Frangen)

Poslovni dogovori: Miha Istenič (desno) iz Hiže penin Istenič s Bizeljskoga, u razgovoru s vinskim trgovcem Tomislavom Sagrakom iz zagrebačke tvrtke Vino.hr (Marko Čolić)

Ozračje, kako su mnogi komentirali, dosta drukčije od drugih vinskih događaja u Hrvatskoj.  Posjetitelja je došlo poprilično, međutim nije se stvorila nesnosna gužva kao što zna biti slučaj na drugim festivalima. Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali I više od dviju minimalno predviđenih etikete, te je broj različitih butelja na kušanju bio oko 100.

Posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala koliko je obrazovanje vinske publike važno i kako treba biti dostupno svima koji se vinom bave. Kad je već riječ o edukaciji svakako, vezano uz pjenušce, vrijedi i sada, ponovno, spomenuti vrlo informativnu i poučnu knjižicu Pjenušci Plešivica autora Ive Kozarčanina.

Plešivički pet nat Braje i slovenska klasična metoda Kozinc i Joannes. Dosta proizvođača iz slovenskog Posavja za bazno vino za šampanjizaciju rabi domaću sortu Žematna črnina ili Kavčina crna (Marko Čolić)

– Nakon uspjeha lanjskog Festivala pjenušaca i jagoda koji je okupio brojne posjetitelje, odlučili smo izdati jedinstvenu brošuru sa svim plešivičkim proizvođačima pjenušaca. Tako ljubitelji pjenušaca, ali i oni koji ih tek upoznaju te struka i distributeri na jednom mjestu mogu saznati važne informacije o pjenušcima i njihovim tvorcima s Plešivice. Brošura je dostupna u uredu Turističke zajednice grada Jastrebarskog i plešivičkim vinarijama  – rekla je Petra Masnec, voditeljica ureda TZ Jastrebarsko, dodajući da je kultura pijenja pjenušaca vrlo razvijena baš u plešivičkom kraju koji već mnogi znalci nazivaju Hrvatsklom Champagneom!

Prvu radionicu, već tradicionalnoga naziva PJENUŠAVI SUSRET u ČAŠI: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb. U neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce s ovogodišnjeg ocjenjivanja, a to su bili oni s posjeda Istenič, Kota, Degrassi, Albiana, Protner i Kozinc polaznici su prepoznavali šampanjske note ali i neke nove utjecaje vezane uz terroir, naime u nekim slovenskim pjenušavim vinima kao jedna od uporabljenih sorti bila je i Žametna črnina, po hrvatski rečeno Kavčina crna. Na drugoj radionici  Zagorski & istarski mjehurići: Kota & Degrassi po dva pjenušca su na kušanje ponudili vinari Tihomir Kota iz Hrvatskog Zagorja i Moreno Degrassi iz Istre, oni su eto osobno prezentirali ne samo te svoje izabrane pjenušce nego i općenito svoje vinarije, sorte, terroire, mirna vina i pjenušave pravce, planove za budućnost!

Pjenušac kao barem mali poticaj za inspiraciju u poeziji: pjesnik Enes Kišević! Vino Zagorje od B preko K do V: Tomislav Bolfan, vlasnik Vinskog vrha, Jasminka Šaško, predsjednica udruge i enologinja pri Vuglec bregu, te veliki zlatarski iskorak vinarija Kota poduzetnika Tihomira Kote iz Zlatara koji, mada nije iz enološke struke, kaže kako sve oko pjenušca radi sam…  Kota, inače, svoje pjenušce označava ne nazivima, nego brojkama, brojka na etiketi govori na kojoj se nadmorskoj visininalazi vinograd  (Marko Čolić))

Salon pjenušavih vina Zagreb 2022 bio je lijepa prigoda i za najavu novih perlajućih događanja u najskorijoj budućnosti, konkretno za 8. Salon penečih vin Ljubljana sada, 6. svibnja u glavnom gradu Dežele, te za, ubrzo poslije, vrlo popularne regionalne pjenušave doručke diljem Hrvatske, organizirane  u suradnji s lokalnim i županijskim turističkim zajednicama. Evo zasad poznatog rasporeda tih doručaka za sljedećih nekoliko mjeseci: 14.05.2022. – Pjenušavi doručak Međimurje, u vinariji Štampar, Mađerkin Breg, uz podršku TZ Međimurske županije; 21.05.2022. – Pjenušavi doručak Zagorje, u vinariji Kota, uz podršku grada Zlatara i TZ Krapinsko-zagorske županije; 12.06.2022.– Pjenušavi doručak Plešivica, u vinariji Braje, uz podršku TZ i grada Jastrebarsko te TZ Zagrebačke županije; 02.7.2022 – Pjenušavi doručak Srijem, u vinariji Papak, uz podršku TZ Vukovarsko-srijemske županije; 10.7.2022. – Pjenušavi doručak Erdut, u vinariji Siber, uz podršku TZ Osječko- baranjske županije.

Leđa s leđa, i leđa en face (Marko Colic)

Prof. Marija Vukelić kazala je i to da, budući da je Salon pjenušavih vina Zagreb jedini vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina te podiže vidljivost pjenušavim eno-gastro destinacijama, serija zgodnih priredbi koje su eto ove godine već dosegnule lijep broj, može izvrsno poslužiti u promidžbi mnogo čega obuhvaćenog pojmom vinski turizam! ♣

Knjižica o plešivičkim pjenušcima autora novinara Ive Kozarčanina

__________________________________________

PLEŠIVIČKI PJENUŠCI i MACERATI – Dominik Jagunić, četvrta vinogradarsko-vinarska generacija plešivičke obitelji, jedan je od trojice braće Jagunić i jedan od dvojice mladih Jagunića koji su završili studij agronomije, i to vinskog smjera. Jagunići su se, uključujući i tatu Velimira, bavili za Plešivicu uobičajenom proizvodnjom mirnog vina, a kad je zasjeo na kormilo Dominik je odlučio gotovo maksimalno, primjerice do 70 posto u odnosu na ukupnu produkciju, posvetiti se pjenušcima, te u preostalih 30 posto kreacijama od bijelih sorata ali podvrgnutih dužoj maceraciji praćenoj alkoholnom fermentacijom, dakle stvaranju tzv. jantarnih vina.

Dominik Jagunić sa suprugom Matejom, koja također zagovara strpljenje s izlaskom Blanc de Noirsa na tržište Dolje: pinot sivi amber (Marko Čolić)

Mladi Dominik u novije vrijeme sve se jače nameće kakvoćom proizvoda. On je taj koji stoji iza klasična dva pjenušca među kojima je već dosta cijenjeni Three Stars brut nazvan tako jer je od grožđa (Chardonnay 50 %, Rizling rajnski 10 posto i tzv. stare plešivačke sorte – njih oko 20 – u količini od 40 posto) iz triju obiteljskih vinograda a jedan od njih je Hrvojka što osjetno iskače. Drugi je ružičasti pjenušac, à la française nazvan La Boule Rosé brut od 70 posto portugisca i 30 posto crnog pinota. Uskoro će, najavljuje, na tržištu biti i s trećime, a to je Blanc de Noirs 2019 extra brut od crnog pinota, polovica baznog vina dozrijevala je u inoksu a polovica u drvenim bačvama, za ekspedicijski liker korišten je samo ugušćeni mošt, proizvedeno ga je oko 3000 butelja. I taj novitet donio je na kušanje nedavno na radionicu pod vodstvom sommeliera Tomislava Jakopovića iz zagrebaččkog Vinskog kluba, dojam bio da taj pjenušac obećava mnogo, ali i da je šteta žuriti se s njegovim izlaskom jer uz dovoljno dugo sazrijevanje i, kroz to, razvoj na kvascima u butelji nakon druge fermentacije mogao bi pružiti daleko više nego na svom moguće preranom izlasku. Jagunić je prezentirao i tri svoja macerirana ali mirna vina – od Traminca, Pinota sivog i Pinota crnoga iz 2020, maceriranih, svaki, po pola godine, sigurno u njima, što se veli, ima štofa, međutim rekao bih da takva vina nisu za žurbu glede izlaska te da zavrjeđuju da ih se ostavi duže na sazrijevanju u tijeku kojega ne samo da još mogu dobivati na kompleksnosti nego bitno dobivati i na profinjenosti. ⦁

_______________________________________________

Sajmovi, izložbe

KOZLOVIĆ!!!

Poreč je početkom svibnja domaćin 28. međunarodnoj izložbi vina i vinarske opreme Vinistra 2022. Pozornica događanja ponovno je dvorana Žatika. Po već odavna ustaljenom običaju, uoči izložbe odvijaju se međunarodno ocjenjivanje vina i alkoholnih pića, ali i zasebno ocjejivanje Svijet malvazija, vrednovanje kapljice od sorte Malvazija istarska koja je jedan od glavnih eno-aduta područja. Degustacija Svijet malvazija održana je po 13. put. S obzirom na lokalnu pripadnst I raširenost, posebnu pažnju dobivaju i vina od kultivara Teran i Refošk. U konkurenciji se nalaze ne samo malvazije te Terani i Refoški iz Hrvatske nego i kapljica iz inozemstva, malvazije čak sa šireg područja svijeta, a članovi stručnog žirija su ne samo degustatori iz Lijepe naše nego i istaknuta imena s tog područja iz vana, jedno od takvih imena je i Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, već više godina predsjednica ocjenjivanja. Evo i nekih drugih: Annemarie Foidl, predsjednica Austrijskog sommelier kluba, Thomas Costenoble, enolog i direktor ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, Izabela Kaminska, poljska blogerice i youtuberice s WSET diplomom, Igor Sotric, britanski sommelier i ocjenjivač na Decanteru Worfld Wide Award, Đurđice Katić, sommelijerka iz Srbije, Ivan Jug, aktualni Hrvatski sommelijerski prvak…

Predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, predsjednica ocjenjivačkog suda Carolyne Gilby MW, te znani istarski sommelier Emil Berdec, sasvi desno Thomas Costenoble, član ocjenjivačkpog žirija, inače predsjednik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles

            Obitelj Gianfranca Kozlovića ima više razloga za slavlje: Malvazija Santa Lucia iz 2018. okitila se s dvije titule na 13. Svijetu malvazija održanom u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. To vino s obzirom na ocjene postalo je svjetskim šampionom u kategoriji odležanih malvazija, a izabrano je i kao najbolje na svijetu u kategoriji Best in Show. Uz ovo poznato istarsko prezime iz Momjana, slavi i obitelj Dešković iz Kostanjice pored Grožnjana. Vino od te obitelji postalo je šampionom u kategoriji svježih malvazija.

Glasoviti istarski vinogradski položaj Santa Lucia – živopisne boje jeseni

_________________________________________

VINSKA DAMA 2022: ANTONELLA SORGO KOZLOVIĆ – Za obitelj Kozlović sjajno se poklopilo to što je na nedavno završenom izboru Vinske dame godine i Vinskog gospodina godine, u organizaciji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) iz Zagreba, Vinskom damom 2022 proglašena Antonella Sorgo Kozlović, supruga Gianfranca Kozlovića, šampiona ovogodišnje Vinistre!

Antonella Sorgo Kozlović, Vinska dama 2022 godine!

Bračni par Gianfranco i Antonella Kozlović

– Biti proglašena Vinskom Damom u ovom izboru znači posebno poštovanje i uvažavanje svega onoga što radimo, ne samo ja nego i cijela moja obitelj. Imamo veliku čast i moć biti ambasadori takve priče i pravi je užitak to prenijeti na naše goste, gdje god ih mi susretali: na sajmu vina, na posebnim događanjima, na prezentacijskim večerama ili u našim domovina/vinarijama – izjavia je Antonella Kozlović na dodjeli trofeja kojega je, inače, u muškoj konkurenciji dakle kao Vinski gospodin godine primio vinar Ivan Sladić iz Plastova kod Skradina.

– Tko su vinari i vinarke koji stoje iza sjajne ponude nekih od vrhunskih hrvatskih vina te koji ulažu puno ljubavi i strasti u uzgoj najboljih sorti i u proizvodnju kapljice vrhunske kakvoće? To je pitanje zaintrigiralo Udrugu za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), pa je ona 2020. godine pokrenula projekt Vinska Dama i Vinski Gospodin godine. Na temelju postignutih rezultata u proizvodnji, pa osobnog stila u nastupu, karizme, načina komunikacije s medijima i s publikom, pristupa prezentaciji i marketingu na društvenim mrežama… nominiraju se kandidati, a onda one najbolje  ravnopravno biraju publika glasanjem za svoje favorite na stranici Udruge www.get4u.hr  te žiri koji ocjene šalje izravno uredništvu G.E.T. Reporta kao organizatoru natjecanja – objašnjava Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T.

Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T., organizatora izbora Vinske dame i Vinskog gospodina godine

S obzirom da su se kod Kozlovićevih, kod kojih je Giancarlo svakako iznimno zaslužan za najviša odličja na Vinistri 2022 ali i za vinske  uspjehe općenito,  poklopile šampionska titula na ocjenjivanju i titula Vinska dama godine spontano se, bez ikakve zle namjere da se na bilo koji način umanjuje Sladićevo osvajanje ovogodišnjeg naslova Vinski gospodin godine, nameće stav da bi ovaj izbor Dame i Gospodina GODINE trebalo svakako s prve polovice godine pomaknuti na kraj tekuće godine, kad se mnogo jasnije vidi tko su u tom trenutku najbolji kandidati za titulu dobivenu na rezultatu svojega rada i ponašanja TE GODINE!… ⦁

__________________________________________

Vinarija Kozlović imala je na ovogodišnjem vrednovanju i najbolji mladi teran, dok je u kategoriji zrelih terana najviše bodova dobio onaj iz 2018. buzetske vinarije Vina Agapito. Slovenski Vinakoper s vinom Capo d’ Istria iz 2018. potvrdio je prošlogodišnju šampionsku titulu u kategoriji najboljih zrelih refoška.

                Inače, može se reći kako su medalje na Vinistri sada vrijednije nego što su bile prije, jer podignuti su bodovni pragovi pragovi za trofeje, konkretno ove godine za zlatnu medalju potrebno je bilo osvojiti 90 i više bodova. Uvedena je i Platinasta medalja, ona je zapravo ekvivalent Velikoj zlatnoj medalji a  dodjejuje se za uzorak što skupi 95 i više bodova. Sad eto postoji i kategorija Best in Show, za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu.

Po prvi puta, dakle, ove godine dodjeljivana su i platinasta odličja, za vina koja su osvojila 95 i više bodova. Čak četiri platinaste medalje otišle su u Vižinadu, i to podrumima Vina Bruno Ferenac a za Istarsku malvaziju 2021, Pilatu za Malvaziju sur lie 2018. i za Serafin 2018. pa u vinariju nedavno preminulog Marijana Armana za Malvaziju Grand Cru. Inače, ovim odličjem okitili su se i San Salvatore muškat 2017. Benvenuti vina iz Kaldira kod Motovuna, talijanski Le Solane 2008., vinarije Mossi 1558 i slovenski Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

Uz tih sedam platinastih medalja dodijelnjene su i 152 zlatne i 36 srebrnih medalja. Ostali proizvođači dobivaju diplome.

Nekih 16 zlatnih medalja otišlo je jakim alkoholnim pićima, a ove je godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta dobilo je 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran, iz berbe 2019.

Na Vinistrinom ocjenjivanju 2022 ponovo su postavljeni rekordi! Rekordan broj malvazija i sudaca! Nikad veći broj malvazija, čak 273 uzorka iz deset zemalja (Hrvatska, Italija, Slovenia, Grčka, Španjolska, Njemačka, SAD, Portugal, Crne Gora i Srbija!), ali i nikad veći boj ocjenjivača- njih 70 iz 15 zemalja.

Što se tiče jakih alkoholnih pića, u Poreč ih je na ocjenu ove godine stiglo 35 uzoraka, također najveći broj do sada. Na Vinistrino međunarodno ocjenjivanje sveukupno je pristiglo 565 uzoraka.

– Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti da su se šampionskom titulom uz etablirane vinare okitila i nova mlada imena koja inzistiraju na kvaliteti. Upravo su im Vinistrino ocjenjivanje a i izložba značajna odskočna daska – kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra. ♣

ORGAZMIČKA VINA!

Dočekali smo i to: nakon što su vina podijeljena na industrijska, ekološka, biodinamska, prirodna, iskrena, prava (autentična), evo i nove kategorije – orgazmička! A to su ona proizašla iz, dakako, orgazmičkog vinogradarstva.  Nova kategorija vina, predstavljena nedavno na međunarodnom sajmu plemenite kaplice Vinitaly u Veroni, bila su, naravno, za široklu publiku pravi hit!

Golišavci u trsju angažirani i na eko-planu – prosvjeduju protiv globalnog zatopljenja, upozoravajući na negativne posljedice koje bi ono moglo donijeti i proizvodnji Bakhova nektara

Što bi to bila orgazmička vina, i gdje su im korijeni? Priča kaže kako je stvar krenula još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, dakako, u SAD i, dakako, u Kaliforniji, te s trendom propagande slobodne ljubavi. Mnogi mladi ljudi priklonili su se pokretu za slobodnu ljubav kao nečemu novome, ali primijećeno je i kako su mnogi mladi, koji su suvremeni život na gradskom asfaltu smatrali deprimirajućime, odlučili krenuti u ruralno područje, na selo, posebice su ih privlačila prostranstva vinograda u Kaliforniji. Tu su, kaže se, na miru i u miru, kao, prepoznali sjajan ambijent za razvoj slobodne ljubavi. I onda su, s vremenom, kao, osjetili da njhovo razgolićeno druženje međusobno i s vinovom lozom i slobodno te veselo izvikivanje parola na temu slobodne ljubavi – vinovoj lozi daje dodatnu snagu u rastu i razvoju, da pospješuje formiranje zdravih grozdova s tvrđom i na bolesti otpornijom kožicom. Potom se, nastavlja se priča, došlo do zaključka da je, navodno, pozitivan rezultat u uzgoju efikasniji ako se u vinogradu primjenjuje tehnika kordonskog uzgoja! Mladi i goli  odlučili su koketirati s eko-postulatima u uzgoju loze i kreiranju Bakhova nektara- I tako je eto napredovalo stasanje orgazmičkog vinogradarstva!

Kao prvi proizvođač orgazmičkog vina kao rezultata orgazmičkog vinogradarstva slovi mladić po imenu Hugh Hefner (!!!),  tada u dolini Napa u Kaliforniji vlasnik oveće parcele na ilovastom terenu od grožđa s kojeg je dobiveno i napunjeno vino Clayboy….

Glede tog orgazmičkog vinogradarstva koje se barem na početku prikazivalo uvelike fotografijama velikog broja golih muškaraca i žena među trsjem, stavovi onih koje bi se moglo svrstati u ozbiljnije osobe isprva su bili uglavnom na razini podsmijeha, međutim – orgazmičko vino je tu!… ♣

Uoči početka turističke sezone 2022…

MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE

Uoči početka turističke sezone: privatna zbirka obitelji Mikulić u Mokalu pored Orebića na više od 400 četvornih metara ispričat će toplu priču o tradiciji poluotoka poznatog po vrhunskim vinima, javlja suradnica Alma Radoš.

Obitelj Mikulić

Impresivna zbirka amfora stara više od dvije tisuće godina, muljače, bačve, kotao za rakiju, stari alati, ognjište, peć za kruh, slika Bogorodice zaštitnice vinograda, samari, kamenice, mlinica za maslinovo ulje poznate dubrovačke obitelji Sorkočević iz 19. stoljeća – samo su neki od eksponata jedinstvene zbirke koje su godinama prikupljali članovi obitelji Mikulić.  U želji da ispričaju toplu priču o tradiciji i ljepoti života na Pelješcu, u sklopu svoje poznate boutique-vinarije u Mokalu otvorila je Muzej pelješke tradicije. Doživljaj za sva čula, jer obilazak završava degustacijom njihovih vrhunskih pošipa i postupa, među kojima se posebno ističe Don Josip.

– Našem postupu naziv je dao moj sin Antonio u znak poštovanja prema svom djedu Josipu, od kojega je naslijedio ljubav prema vinogradarstvu i vinarstvu ali i proizvodnji maslina. Generacijama se bavimo uzgojem vinove loze i vinarstvom kao i mnoge obitelji na Pelješcu. Pelješkim težacima posvetili smo ovaj muzej. Obilazak simbolično započinje ispred slike djeda Josipa i unuka Antonija, u fokusu je vino koje se u antici s Pelješca transportiralo amforama, a još do sredine prošlog stoljeća u mijehovima na tovarima i mazgama u karavni poznatoj kao Ponos. Sve smo to prikazali u našem Muzeju, a za kraj dojmovi se najbolje sabiru uz vino – ističe Igor Mikulić, koji je otvorenjem Muzeja pelješke tradicije ostvario san.

Otvorenjem Muzeja pelješke tradicije uoči Uskrsa i nove turističke sezone zaokružena je bogata ponuda poluotoka. Obitelj Mikulić je, inače, vlasnik jedinstvenog vinskog resorta – kampa i glampinga Adriatic i nagrađivane butikne vinarije u Mokalu, ali i luksuznog heritage hotela Adriatic s vrhunskim à la carte restoranom… ♣

_____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(XL) GRK 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Lumbarda; Grk; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇗

(M) POŠIP 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Smokvica; Pošip; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 8-10 °C ■  ⇑

(XXL) DINGAČ 2017 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit;  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL) TERAN BARRIQUE 2016 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

(XL) TERAN 2019 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bordeaux ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

 (L) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Graševina; suho, 13,5 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

(M-L)  ZELENAC KUTJEVO 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Rotgipfler/Crvenovršac; suho, 13,0 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

________________________________________

Ocjenjivanje frankovki

KEKFRANKOS GRAND TASTING 2022 HARKANY

Na međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Frankovka, Modra frankinja, Kekfrankos, Blaufränkisch pod dirigentskom palicom glavnog urednika vinskog časopisa Pecsi borozo Zoltana Györffyja a na kojemu su kao degustatori iz Hrvatske sudjelovali novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, na kušanje je ponuđeno 126 uzoraka iz 72 podruma iz sedam zemalja, konkretno Mađarske (88 uzoraka, najviše), Hrvatske (16; od Belja, Feravina, Vupika, Krauthakera, Iločkih podruma, Ivana Ivanića…), Austrije (14), potom Slovenije, Srbije, Slovačke i Njemačke.

Žiri u kojemu su bili Tomo Jakopović iz Hrvatske te Tomislav Ivanović iz Srbije, te, dolje, žiri u kojemu je radio Ivo Kozarčanin

Bodovi kao pragovi za medalje: Platina = 92 – 100; Zlato = 86 – 91,99; Srebro = 80 – 85,99; Bronca 74 – 79,99.

Mađarskoj je pripao najveći broj odličja – sedam platinastih medalja, 41 zlato i 31 srebro, Hrvatska je dobila dvije Platine, 10 zlata i 3 srebra, Austrija jednu Platinu, pet Zlata i sedam Srebra, Slovenija dvije Platine i  jedno Srebro, Srbija dva  Zlata.

ŠAMPIONI Kekfrankos Grand Tastinga 2022 s PLATINASTIM sjajem su:

Pálffy Szőlőbirtok és Pince Káli Királyi Kékfranos 2017 (Balatonfelvidék, Mađarska) 95/100 bodova ⦁Vina Belje Frankovka Premium 2012 (Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska) 95/100 ⦁ Vinska Klet Prus Modra Frankinja Barrique 2016 (Bela Krajina, Slovenija) 95/100

PLATINU je iz Lijepe naše dobile su još i Frankovka 2016 ledena berba od Feravina

ZLATA su u Hrvatsku donijeli: Belje vino, za Frankovku Goldberg 2012, Frankovku Premium 2009 i Frankovku premium 2019, zatim Feravino za Frankovku Miraz 2017, Frankovku Miraz 2018 i Frankovku Dika 2018, pa Vlado Krauthaker za Frankovku 2019, Igor Ivanić za Frankovku 2017, te Vupik za Frankovku Goldšmit 2017.

A SREBRA –  Krauthaker za Frankovku 2020 i Iločki Podrumi za pjenušac Princeps Rosé.

FRANKOVKA petit tasting ZAGREB

Kao slijed spomenutog nedavnog vrednovanja Kekfrankos Grand Tasting u Mađarskoj, sommelier Tomo Jakopović, priredio je ovih dana u zagrebačkom Vinskom klubu, u čijoj se nalazi vlasničkoj strukturi, kušanje frankovki manjeg opsega – 22 uzorka, a za domaće vinske profesionalce… Kušači su, uz domaćina Jakopovića, bili i Ivo Kozarčanin, zatim sommelier Predrag Pedja Čavić, sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u Njemačkoj Frane Ševo, osnivač i direktor festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, pa vinski kolekcionar a i djelatnik u sektoru promidžbe Bakhova nektara Siniša Medenica, te ja kao glavni i odgovorni iz Svjeta u Čaši.

Frankovka Petit Tasting – Vinski kkub, Zagreb. Slijeva nadesno: Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Frano Ševo, Ivan Dropuljić, Predrag Čavić, Tomo Jakopović. Kozarčanin i Jakopović ocjenjivali su frankovke nedavno na Kekfrankos Grand tastingu u Harkanyju u Mađarskoj (suhiucasi)

Pa, evo kako smo mi ovdje reagirali na frankovku…- izraženo brojem zlatnih grozdova kako je uobičajeno u Potrošačkom putokazu Svijeta u Čaši

FRANKOVKA PREMIUM 2012– VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

DÜLLÕ VALOGATAS KEKFRANKOS 2018 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS 2019 – LAJVER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA GOLDBERG 2012 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; (polu)suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

S ponajboljim buteljama u finalu ocjenjivanja u Vinskom klubu u Zgrebu

MENEK KEKFRANKOS 2018 – HALMUT CZABA ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KETTVÕGLY KEKFRANKOS 2018 – VESTERGOMBI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2019 – VINA BELJE ■ Hrvatsko porunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

HIDASPETRE KEKFRANKOS 2018 – VIDA PETRE ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2009 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 15,2 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

TELIHOLD KEKFRANKOS 2019 – JANES ESZTEBAUER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KEKFRANKOS SZELEKCIO 2019 – BUJDOZSO SZOLOBIRTOK ■ Balaton ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

VILLANY KEKFRANKOS 2020– GERE TAMAS ■ Villany ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS TRADICIO 2020 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

FRANKOVKA 2017– IVANIĆ ■ Moslavija, Kutina ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA MARTIN ALBUS 2017 – PP ORAHOVICA ■ Slavonija, Orahovica ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA 2021 – SOKAČ ■ Zagorje-Međimurje ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

ORDOGSZIKLA KEKFRANKOS 2020 – VALIBOR ■ Badacsony ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZIGET DUNA KEKFRANKOS 2019 – GAL ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA SUZA BARANJE Personal Collection 2012– KOLAR ■ Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZEKSZARDI BENDEGUZ KEKFRANKOS VALOGATAS 2019 – ATILA BIRTOK ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

BAG-in-BOX

Graševina 2020. Iločkih podruma, Debit 2021. Dalmacijavina i crni Cuvée Benkovac 2020 Badela 1862 bili su najbolji na ocjenjivanju vina u bag-in-box pakiranju održanom u zagrebačkom Vinskom klubu, i zavrijedila su titulu zlatnih.

Srebrna vina su Bijelo 2021 (mješavina graševine i rizlinga) Dobre berbe, Žlahtina 2021. vinarije Gospoja i Merlot 2018 Dalmacijavina, a brončani su Graševina 2021. Đakovačkih vina, Graševina Vezak 2020 Badela 1862. te Vupikova Graševina Terra Vinea 2020.

Ocjenjivali su enolog mr. Franjo Francem, sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski kritičar i novinar Željko Suhadolnik te urednica časopisa Vinum.in Dijana Grgić.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz sve četiri hrvatske vinogradarske regije. Sva su, prema službenim oznakama na ambalaži, u kategoriji kvalitetnih, a prema kriteriju s organoleptičkog ocjenjivanja u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tri ovdje spomenuta zlatna vina zavrijedila bi i kategoriju vrhunskih, kaže novinar Ivo Kozarčanin, također ukljuen u ovu akciju vrednovanja bag-in-boxova.

Dio uzoraka stiglih na ocjenjivanje

Pakiranje bag-in-box iznimno je praktično zato što slavina ne dopušta ulazak kisika u posebnu vrećicu pa vino tjednima zadržava organoleptička svojstva koja je imalo u trenutku punjenja. Zato je bag-in-box pogodan za ugostitelje koji žele vino točiti na čaše. Ne trebaju se bojati ni da ga neće istočiti s obzirom da je cijena po litri 20-ak kuna pa i gostu može čaša biti iznimno pristupačna. Bag-in-box vrlo je praktično pakiranje i za domaćinstva, a posebno za izletnike.

Baš smo radi izletnika, a i drugih ljubitelja gemišta, nakon ocjenjivanja čistih vina probrali i ona s izraženijom svježinom pogodna za miješanje s mineralnom vodom. Uz precizno točenje na čašice svaki je ocjenjivač dobio jednak omjer vina i vode, a odabir najboljih bio je jednoglasan: Debit Dalmacijavina osvojio je prvo mjesto, Žlahtina Gospoja drugo, a Bijelo Dobre berbe treće.

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u ČAŠI – 12.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_____

SVIJET u ČEŠI u 30. godini! Tvorci: MLADEN HORIĆ, direktor (u sredini), ŽELJKO SUHADOLNIK, glavni urednik (lijevo), te MARKO ČOLIĆ , urednik fotografije (Zoran Lutz, Indugraf)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Razdoblje svođenja računa i slavlja: U PRVOM PLANU – ŠKAULJ IZ NADINA NA ŠVEDSKOM KRALJEVSKOM DVORU;  ZDENKO MILAS – TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA; VINA SENJANOVIĆ – NAPOKON VIS, i VUGAVA; LUVIJI u METROPOLI; FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU OLEANDERICE; PLEŠIVIČKI MASTERCHEF BERNARD i VINAR GODINE VELIMIR u OČEKIVANJU BOŽIĆA ⦁ BRAIDA ZIMSKE RADOSTI – BARBERA i BIJELI TARTUF PLEŠU NA SNIJEGU ⦁  BEST OF CHILE, POD HRVATSKIM PREDSJEDNIKOM ⦁ ANTUN KATUNAR – FEŠTA OD MEDAJ’  ⦁ MJEHURIĆI NA KRAJU i NA POČETKU GODINE – ISTENIČ, DEGRASSI, KOTA ⦁ WOW – PRVO DESETLJEĆE ⦁ VINARIJA CMREČNJAK i REVIJA SVIJET U ČAŠI – TRI DESETLJEĆA

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

Razdoblje kad se slavi, ali i – kad se svode računi…

A PROSINAC JE KRENUO TAKO DOBRO…

Kraj kalendarske godine razdoblje je, uobičajeno, slavlja, ali i doba svođenja računa vezano uz ono što je u toj godini radom ostvareno. Prosinac 2021. u više aspekata počeo je jako dobro. Nakon perioda zabrinjavajućeg porasta broja zaraženih, broj oboljelih krenuo je u Lijepoj našoj jače silaznom putanjom, i to je dalo dodatni polet priređivačima adventskih događanja, i posjetiteljima tih događanja.

Zagreb su na prijelazu iz studenoga u prosinac i u prvim danima prosinca, zahvaljujući angažmanu Vjekoslava Madunića, umirovljenog spikera Hrvatskog radija koji je posljednjih nekoliko godina svog redovnog radnog staža na HRT-u posvetio i izvještavanju o događanjima na vinskoj sceni Lijepe naše i zemalja u okruženju, posjetile vinske kuće upečatljivo zlatnog sjaja, ipak, začudo glede kakvoće svojih proizvoda svakako u javnosti nekako preslabo vidljive s obzirom na dragulje što ih nude u boci, riječ je u prvom redu o vinogradarsko-vinskim posjedima Šime Škaulja iz Nadina u zadarskom zaleđu, te Zdenka Milasa iz Ljubuškog u BiH. Pažnji Kronike nisu promaknuli nastupi, u Metropoli, Milana Senjanovića, vrlo ozbiljnog, ambicioznog, materijalno potkovanog i, što je također bitno – obećavajućeg za vinogradarsko-vinarski otok Vis (da se ne zaboravi: priča o povijesti vinogradarstva i vinarstva na prostoru što ga je obuhvaćala bivša država, Jugoslavija, počela je, sudeći po arheološkim nalazima, upravo na Visu, šest stoljeća prije Kristova rođenja!), te hvarske obitelji Bracanović Luviji, koja sada, napokon s pojavom mladih snaga – sina Roka i snahe Đurđe, ima dodatnu snagu i šansu napraviti dosta za hvarski pošip i, posebice, za dalmatinski prošek, u međunarodnim okvirima osporavan zbog tvrdog stava proizvođača talijanskog prosecca.

Vrijedno je u nastavku navesti ponešto i o berbi međunarodnih medalja u 2021, te o obljetnicama, nekima koje dosižu i 10 godina, a nekima bogme koje pokrivaju i po tri desetljeća…  Ali, krenimo redom.

ŠKAULJ iz NADINA do ŠVEDSKOG KRALJEVSKOG DVORA – Prijelaz iz studenoga u prosinac te početak prosinca u Zagrebu su obilježili nastupi dviju dragulj-vinarija –  od Šime Škaulja iz Nadina kod Benkovca, te od odvjetnika Zdenka Milasa iz Ljubuškoga.

Tomislav Škaulj, Vjekoslav Madunić, Šime Škaulj i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Jedna od posebnih hrvatskih vinskih priča počela je, i još uvijek traje, u Ravnim kotarima u Nadinu. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina a nakon Oluje i povratka stanovništva 1996. krenulo se tamo u podjelu zemljišta lokalnom stanovništvu, te s obradom vinograda. Odlukom gradskoga vijeća Benkovca, polja u vlasništvu države i PK Zadar, poznata pod nazivom Nadinsko blato, dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a. Onaj tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2,5 hektara vinograda na rok od tri godine. Nadinjani su se vrijedno prihvatili posla, i kad je istekao prvobitni rok 1999. Ugovor im je produžavan godinu za godinom. A 2006. su se stekli uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine, koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 posto vinograda novim sortama. Krenulo se sa Merlotom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom te autohtonima Maraštinom, Pošipom, Plavinom, Crljenkom a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su i Grk.

Špica Škauljevih – Merlot barrique, Cabernet sauvignon barrique, Carl Gustaf Private Collection, te desertni Merlot. Dolje lijevo: Šime Škaulj u svom podrumu (suhiucasi)

Škaulji su 2013., kao i drugi iz sela, konačno otkupili zemlju u Nadinskom blatu i postali vlasnici.

Danas Škauljevi imaju oko 15 hektara vinograda u vlasništvu i 3.5 ha u najmu, što im omogućava prosječni godišnji urod  za  90 do 100.000 litara vina na isto toliko trsova. Inače ukupni je kapacitet 200.000 litara ali po riječima sina Šime Škaulja Tomislava proizvodnja će se zadržati u sadašnjim okvirima. Još prije dvadesetak godina Škaulji su prešli na eko uzgoj, tako je i danas a kontrolu tijekom godine radi Agribiocert, ovlaštena agencija. U Nadinskom blatu više od 70 posto od ukupnih 370 hektara vinograda se tretira na taj način.

Enolog-savjetnik Miodrag Mićo Hruškar

U Zagrebu su Škaulji predstavili devet mirnih vina i završno, kao iznenađenje kuće, novitet pjenušac od Crljenka. Počelo se s Bilim cuvéeom 2020 od maraštine, debita i chardonnaya, nastavilo s Maraštinm 2020, pa Roséom 2020 od syraha i grenachea i crnom mješavinom Tomislav 2020 od plavine, merlota, syraha i cabernet sauvignona. Na kvalitativnoj i dakako cjenovnoj stepenici iznad zasjao je Syrah 2018. A izvanserijskima su se, potom, pokazali Merlot iz 2017, pa Cabernet sauvignon 2017 (39 g/lit suhog ekstrakta!), i mješavina u omjeru pola-pola merlota i cabernet sauvignona Carl GUSTAF cuvée 2016., posvećena švedskoj kraljevskoj obitelji članovi koje su 2013. godine bili u gostima kod Škauljevih u podrumu i tom prigodom dali su odobrenje da vino ponese naziv Carl Gustaf!

Škauljevi, koji u enološkom smislu tijesno surađuju s enologom Miodragom Hruškarom i sa zagrebačkom savjetodavnom kućom Eno-ekspert, inače, pripremaju još iznenađenja u svojoj ponudi etiketa, a riječ je o tome da su, što se tiče bijelih kultivara, zagrizli za korčulanski Grk te su pokusno posadili četiri izabrana njegova klona. A na nagovor našeg iskaknutog stručnjaka za vinogradarstvo Edija Maletića zasadili su, također pokusno, neke portugalske bijele sorte kao Arinto i Fernao Pires. Što se pak tiče crnjaka, koji u Ravnim kotarima, pokazalo se to eto u više navrata, mogu snažno zablistati, opet na nagovor Edija Maletića, pokusno su zasadili francuske sorte Malbec i Mourvèdre i postugalske kultivare Touriga franca i Vinhao. Eksperimentalni vinograd proteže se na oko 1,5 hektara. Za nekoliko godina, nakon što se vidi kakav će rezultat pokazati koja od spomenutih eksperimentalno uvrštenih sorata odlučit će se koje kultivare saditi u većoj mjeri.

Vinarija Škaulj na kućnom pragu plasira oko 50 posto svoje vinske produkcije, a nekih 30 posto ide u lanac HORECA.  Nešto se vina i izveze – u zvozi u Njemačku, Austriju, Švedsku i Češku. ♣

ZDENKO MILAS: TRADICIJA KAO VJEČNA INSPIRACIJA – U svom višedesetljetnom profesionalnom druženju s vinom imao sam se prilike susresti uistinu s pravim jednim morem Bakhova nektara i s etiketama iz cijeloga svijeta. Unutar toga, s uistinu fantastičnim, prestižnim eno-uradcima! Kao veliko veselje i veliku čast doživio sam prisustvovanje prezentaciji, u prosincu 2021., serije butelja iz portfelja Zdenka Milasa iz Humca kod Ljubuškoga, predsjednika tamošnje Udruge vinogradara i vinara.

Zdenko Milas (desno) i sommelier Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Zdenko Milas je odvjetnik i, sa sinom Tomislavom, magistrom ekonomije, na degustaciju u Zagreb je donio sedam vina, jedno bolje od drugoga, vina koja su, moram to reći, na najboljem putu do, maltene, savršenstva!  Žilavka 2018, Žilavka 2016, Blatina 2015, Blatina reserve 2012, Trnjak 2017, Merlot 2013 barrique i Merlot 2011 reserve. Puna, kompleksna, upečatljiva i elegantna terroirska vina. Još me nikad žilavka nije tako oduševila kao ova dva prvospomenuta uzorka, posebice ovaj drugi, stariji. 13,5 vol % govori o snazi. Crnjaci su dozrijevali po dvije godine u novim bačvicama Seguin Moreau, međutim drvo je odlično uklopljeno. Blatine  također jedinstvene, posebice rezerva 2012, tu je uz 80 posto nosećeg kultivara i malo Alicante bouscheta te Trnjka. Trnjak 2017 barrique gust, složen, obećavajuć, vino još nije bilo dovršeno bio je to uzorak izvađen iz bačvice samo za ovo kušanje, osebujno. 14,5 vol %! Merloti, obogaćeni sa po 10 posto cabernet sauvignona, izvanredni. Slani, mineralni, intrigantni, ovaj iz 2011. sa čak 37 g/lit suhog ekstrakta! Moje ocjene: Žilavka 2016 – 92/100; Blatina reserve 2012 – 93), Merlot barrique 2013 – 92, Merlot reserve 2011 – 94/100

Milas vina (Marko Čolić)

Tako je to kad se vinom bavi osoba koja je u svojoj devetoj godini počela raditi u trsju – u obiteljskom vinogradu s tada 1100 loza, osoba posebno privržena vlastitom zavičaju te tradiciji, prihvaćenoj kao nadahnuće. Intelektualac koji je karijeru napravio kao odvjetnik i koji je u zreloj dobi ponovno ušao u vino međutim ne tek, kako je to nerijetko običaj, kao investitor u financijski obećavajući biznis, nego sa srcem i s osobitom poštovanjem prema zavičaju, sebi je dao dodatnog truda i uložio dodatno vijeme I trud da bitno osuvremeni, usavrši svoja osnovna uz roditelje stečene tehnološka saznanja vezana uz uzgoj vinove loze i rad u podrumu.

– Iz djetinjstva i mladosti još nosim slike starih vinograda te ljudi koji su teško živjeli i radili ali su se borili da u kući imaju dobru kapljicu vina za sebe i za prijatelja. Poslije, u zreloj dobi, promatrao sam te ostatke loze koja se još bori sâma da ostane na životu iako je odavno nitko nije posjetio! To me nadahnjivalo! Da učinim neki korak u svom životu, da pokušam promijeniti tu sliku zapuštenih vinograda, da stvorim jednu novu ljepotu, da skrenem pogled na ono što sam radio kao klinac, da sa članovima svoje obitelji zadržim čvrstu vezu s našom prošlošću. Tradicija, vječna inspiracija. Sve što danas radimo na zemlji povezali smo sa znamenitostima našeg zavičaja, dakako i s Humačkom pločom kao velikim znakom povijesti kulture ovoga kraja – kazao je Zdenko Milas.

Danas Milasi imaju deset hektara vinograda s 35.000 trsova, ulgavnom na pjeskovitom terenu bogatom kremenom. Godišnje proizvode oko 40.000 litara vrhunskoga vina. Zdenku u poslu pomažu tri sina i supruga Marija.

Zdenko Milas u svom vinogradu, te, dolje, u podrumu…

Širenje starog obiteljskog nasada iz 1955. godine počelo je 2004., kupnjom novih terena i novom sadnjom, te kupnjom novih vinograda od tete. Sorte su Žilavka, Bena, Krkošija, Blatina, Trnjak, Alicante Bouschet, Cabernet sauvignon i, od 2011. godine Merlot. Milasi planiraju u 2022. zasaditi vinovom lozom još 7,6 ha terena, uz domaće kultivare sadili bi još Merlota i Cabernet sauvignona.

Vinarija Milas se nalazi u Humcu kraj samostana sv. Ane gdje je najstariji muzej u BiH, a tamo je i Humačka ploča pisana glagoljicom s elementima bosančice, datirana negdje početkom 12. stoljeća. Milasi su je stavili na etiketu boce… Na početku su osnivanja tvrtke u Hrvatskoj koja bi vino uvozila u Lijepu našu a onda dio izvozila i dalje u Europu. ♣

VINA SENJANOVIĆ: NAPOKON VIS, i VUGAVA! – Silno smo se, u Hrvatskoj, raspričali o kapljici Lijepe naše, ali posljednjih više godina nekako smo zaboravili na otok Vis kao jedno od ishodišta hrvatskoga vina i kao kolijevke vrlo značajne ali nažalost i s vremenom marginalizirane sorte Vugava. Valjda kao jedini koji je na otoku Visu ostao konstantno, u kontinuitetu, vjeran vinovoj lozi i Vugavi pamtit će se Antonio Lipanović. Tek ove godine, napokon, imali smo priliku nazočiti ohrabrujućim prezentacijama akcija na revitalizaciji vinogradarstva i vinarstva  na otoku – najprije su se sa svojim uradcima pokazali  poslovnjaci i bračni par Marko i Marina Vojković, koji su izašli s vugavama i plavcima pod etiketom Vislander, a onda je, u prosincu, pred širu javnost izašao i Milan Senjanović,  s jako dobrim vugavama i plavcima što nastaju od grožđa s viških pješčanih polja.

Milan Senjanović, Vina Senjanović, prezentacija, s večerom za goste, u zagrebačkom restoraniu Trilogija Fino & Vino, organizatorica i voditeljica bila je prof. Marija Vukelić (Julio Frangen)

Na večeri vina Senjanović u zagrebačkom restoranu Trilogija fino& vino, vinar Senjanović  ispričao je svoju znimljivu priču bijega iz Splita na otok, u prirodu…

Senjanović je inače po profesiji inžinjer brodogradnje i dugo je bio zaposlen u splitskom brodogradilištu. On i njegova supruga, kao veliki ljubitelji boravka u prirodi, na otvorenome, i već zasićeni skučenošću u modernim stambenim neboderima te splitskom gradskom vreveom a i predviđajući – očito: ispravno! – poslovni krah brodogradilišta, počeli su krstarenjem Jadranom svojom jahtom tražiti tiho i mirno mjesto kamo bi se preselili i skrasili. Ono što su tražili našli su upravo na otoku Visu u Tihobraće polju, gdje su odlučili kupiti zemlju, posaditi vinograde i posvetiti se vinogradarstvu i vinarstvu.

Senjanovićeve butelje pripremljene za Fino & Vino – vugava, rosé, pa crljenak, plavac mali nekoliko berbi, te prošek Lovre Dolje: Fina vina uz finu, u Trilogiji Fino & Vino po domaćem receptu prigotovljenoj hrani ( Julio Frangen)

Vinski hobi počeo je 2003. godine, a ubrzo je prerastao u posao: vinogradi se danas protežu na nešto više od tri hektara, a ukupna je proizvodnja godišnje oko 15.000 butelja vina. Vinarija Senjanović nastavlja svoj put obiteljske vinarije s vinima vrhunske kvalitete: u vinograde i podrum sve više ulazi i mlađi sin Ante, ujedno autor zanimljive etikete.

– Tvrtka Senjanović vina d.o.o. u potpunosti je u vlasništvu članova obitelji. Početak poslovanja datira s 2003. godinom kupnjom prvog dijela poljoprivrednog zemljišta na otoku Visu u području Tihobraće polje, prvorazrednog zemljišta za kvalitetnu vinogradarsku proizvodnju. Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda dovršeno je 2005. godine kada se u registar poljoprivrednih gospodarstava upisuje cca 1,7 ha vinograda i cca 1,3 ha maslinika. Tijekom 2005. i do 2007. posađeno je ukupno 8.500 trsova vinove loze sorte Plavac mali i 220 stabala masline.

Senjanovici: vinograd

Ukupna površina imanja u vlasništvu gospodarstva je oko 3,5 ha čime se ispunilo uvjet za mogućnost gradnje poslovno–stambenog objekta na poljoprivrednom zemljištu. U sklopu imanja tijekom 2006 i 2007. izgrađena je zgrada prvog dijela vinskog podruma radne površine cca 200 četvornih metara i opremljena osnovnom podrumarskom opremom. Od tada razvoj poslovanja teče postupno, ovisno o mogućnostima ulaganja vlastitih sredstava – ispričao mi je Milan Senjanović.

Senjanovici – pejsaž, te detalj vezan uz obiteljsku kuću i vinski podrum

Započevši kao OPG, gospodarstvo prelazi o formu obrta 2006. godine radi mogućnosti povremenog zapošljavanja radnika, ovisno o opsegu radova vezano za podizanje vinogradarskih nasada. Temeljem predviđanja daljnjeg rasta poslovanja gospodarstvo se kroz Ugovor o prijenosu gospodarske cjeline transformira u trgovačko društvo Senjanović vina d.o.o. Komercijalno relevantna prodaja vina započinje 2009. godine, a već 2010. godine vina dobivaju vrhunsku kategoriju.

– Temeljem dobrih proizvodnih i prodajnih rezultata počeli smo planirati daljnji razvoj, te smo u sklopu takvih razmišljanja 2009. godine sklopili ugovore s RH o zakupu vinogradarskog zemljišta ukupne površine cca 1,8 ha na kojem su posađena dva vinograda: jedan s oko 1.000 sadnica sorte crljenak i drugi s pretežito bijelim sortama, to su konkretno Vugava, Pošip, Rukatac i Kuč, svaka po 1.000 sadnica, te crnom sortom Dobričić sa 600 sadnica. Porastom asortimana i količine proizvodne pokazala se, dakako, nužnost ulaska u investiciju proširenja podruma i pratećih sadržaja. Tijekom 2021 godine odnosno početkom 2022. planiramo u potpunosti dovršiti projekt proširenja vinskog podruma tako da će mu ukupna površina biti oko 400 četvrnih, time će se omogućiti postupno povećanje godišnje proizvodnje vrhunskih vina. Inače, prosječna godišnja proizvodnja je oko 70 do 80 hl plavca malog i 40 hl vugave. Vino se većinom prodaje ugostiteljskim objektima na otoku Visu te u manjoj mjeri u Splitu i Zagrebu, izravnom dostavom – kazao je još Milan Senjanović.

Milan Senjanović sa sinom Antom, na prezentaciji u Zagrebu, te Senjanović senior u vinskom podrumu, uz bačvice

Večera u Trilogiji Fino & Vino počela je s vrlo ugodnom izvornom viškom Vugavom 2020, vinom mediteranskoga karaktera: posjetitelji su ga opisali kao opojno, mednih nota, bogatog okusa.  Ružičasti Opol 2020 pratio je zagrebačku verziju viške pogače, otočkoga poznatoga jela. Uz  vrlo ukusno težačko jelo na žlicu – paštu fažol, serviran je Crljenak 2019, vino koje se zasad može naći samo u podrumu vinara Senjanovića. Plavci obitelji Senjanović pokazuju fini sklad i lijepu pitkost. Uzgajaju se na Tihobraće polju, na putu iz Visa prema Milni, po njemu su i nazvani. Na degustaciji su bila tri Plavca Tihe Braće, godišta 2018., 2017., 2016. Kod plavaca su naglašeni mekoća i elegancija koje potječu od pješčanoga tla. Uz plavce je kuhinja restorana Trilogija Fino i  Vino poslužila ukusni Beefsteak u umaku od plavca i suhih šljiva. Posebno iznenađenje iz vinarije bio je Prošek Lovre 2015, dalmatinsko desertno vino, proizvedeno od plavca maloga. Naziv je dobilo po unuku Milana Senjanovića, i dok se čeka njegov 18. rođendan, otvara se samo u posebnim prigodama.

Vinar Milan Senjanović pozvao je goste restorana da dođu na otok, osjete „terroir“, obiđu vinograde i podrum Senjanović, a do posjeta Visu,  preporučio je vugavu za Badnjak odnosno za Staru godinu, a Plavac Tihe Braće 2017 uz božićni odnosno novogodišnji ručak. Vina se, konkretno, mogu kupiti u vinotekama Vivat Fina Vina. ♣

LUVIJI u METROPOLI – Posebna, samozatajna, s autentičnim vinima, vinarija Luviji nudi svoj pogled na hvarsku kapljicu. Vrlo dugo je prisutna na hrvatskoj vinskoj pozornici, međutim istodobno i premalo je poznata izvan svojega otoka Hvara. Vinarija, smještena na samom ulazu u grad Hvar, naglasak je u plasmanu svoje kapljice, među kojom se oduvijek isticao prošek, stavila na konobu Luviji RoofTop, s koje se, inače, pruža lijep pogled na hvarsku kadetralu. Vina Luviji prate izvorna dalmatinska jela u tom obiteljskom ugostiteljskom objektu koji postoji i dobro radi od 1996. godine.  Luviji je, inače, stari obiteljski nadimak nastao od talijanskog Luigi (Vjeko), pa su po njemu nazvani obrt, vinarija i konoba.

Vina Luviji na prezentaciji u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Sad kad su posao od roditelja Vjeke Luvijija i mame Ette Bracanović preuzeli mladi naraštaji – sin Roko i njegova supruga Đurđa, valjda je stiglo vrijeme i za širu afirmaciju kapjice Luviji! Roko i Đurđa Bracanović s buteljama Luviji nastupili su u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, poznatome po vrlo profinjeno prigotovljenim gastro-delicijama i po jako dobroj vinskoj karti.

Nastup Luvijija i Zagrebu organizirala je promotorica vinske kulture prof. Marija Vukelić, nakon što se i osobno uvjerila u kvalitetu vina Luviji na 3. Jelsa Summer Wine Tastingu u kolovozu 2021 (kušanju naslijepo u okviru projekta Vinskih zvijezda i udruge Hvar Otok vina). Pošip Luviji  2020. bio je  jedan od boljih u kategoriji bijelih vina otoka. Na jesenskoj zagrebačkoj prezentaciji Najboje  od Hvara  isti je pošip dobio najviše glasova publike, a na radionici Prošek vs Prosecco (6.10.2021.), briljirao je upravo prošek Luviji! Nedavno je u Splitu održana B2B prezentacija hvarskih vina i tu je i mladi Pošip 2021. osvojio publiku!

Prezentacija kapljice Luviji s jelima prigodno prigotovljenima uz vina za večeru, a dolje Đurđa i Roko Bracanović uz organzatoricu večeri/večere i prezentericu prof. Mariju Vukelić (Julio Frangen)

Vinogradi Luviji nalaze se na unutrašnjoj strani otoka, između Hvara i Milne. Tamo je četiri hektara zasađenih vinovom lozom, uglavnom bijelim sortama. Za razliku od južnih padina otoka zvanih Hvarske plaže, gdje prevladavaju crne sorte, posebice Plavac mali, ovo je područje bijelih kultivara. Bracanovići su se bili okušali i s crnjacima nazvanima Pakleno vino – od cabernet sauvignona i merlota zasađenim na Paklenskim otocima kod Hvara, gdje je trsje imao i znani hvarski vinar Andro Tomić, ali veselje nije dugo potrajalo, naime divlje svinje postajale su sve agresivnije i malo pomalo – uništile su vinograde… Danas Luviji proizvode ukupno oko 12.000 litara vina. Roko je uključen u proizvodnju vina, i tu značajnu podršku ima u enologu-savjetniku Viktoru Zdilaru koji je zanat pekao u Imotskome, a njegova supruga Đurđa se bavi marketingom i prodajom.

Bracanovići proizvode dva bijela vina, vrhunski Pošip, koji redovito prati epitet vrhunskoga, i cuvée Luviji, kvalitetno vino od maraštine, tribjana, zlatarice i kurtelaške. Imaju i nešto crnog vina, nakon što je propala avantura na Paklenskim otocima napušteni su i cabernet sauvignon i merlot, danas nešto crnjaka Luviji rade od lokalnog Plavca maloga.  U Trilogiji Fino & Vino u Zagrebu Luviji su predstavili mlad i veseo, pitak Luviji 2021, zatim Pošip Luviji 2021, kombinacija grožđa iz oko 40 godina starog nasada i petogodišnjeg nasada iz najnovijeg vinograda, pa Rosé Luviji 2021 od Plavca malog, te Pakleno vino Luviji 2019 – od Plavca maloga koji je odležavao samo  u inoxu, i Pakleno vino Luviji barrique 2017  dozrijevan u drvenim bačvicam, za kraj ponuđen je Prošek Luviji 2016, proizveden od više sorti – Maraštine, Trbljana, Kurtelaške, Smederevke i malo Zlatarice. Prošek odležava na starom finom talogu, u bačvi staroj preko sto godina.  Vino je kompleksno, slasno više nego slatko, s ugodnom kiselinom, paše uz desert od smokava, badema, datulja,  uz orahnjaču, rožatu… ♣

Magnetska moć Esplanadine Oleanderice

FULIRANJE NA SVJEŽEM ZRAKU

            Terasa Oleander zagrebačkog hotela Esplanade i ponovno je, i u hladnim danima prosinca, pokazala svoju magičnu privlačnost. U decembarsko vrijeme zgodno osmišljenim scenskim izgledom, bogatim sadržajem i s ponudom odličnih zalogaja i sjajnih pića, posebice pjenušaca, brojne Zagrepčane i goste metropole okupila je na menifestaciji nazvanoj Fuliranje, fuliranje dakako u smislu druženja i određenog simpatičnog udvaranja, a nipošto i fOliranja. Vedro, uz mnogo glasno prštećeg smijeha…

Esplanadina Oleanderica već dvije godine otkako nam pandemija gospodari padala mi na pamet po tome da se upravo na njoj, a gdje bi bile zadovoljene tražene protuepidemijske mjere, moglo organizirati posebno izdanje festivala Zagreb Vino.com koji je stekao veliki ugled ne samo unutar granica Hrvatske, a koji je upravo predlani trebao proslaviti jubilarnih 15 godina održavanja, od čega 14 upravo u Esplanadi. Na temelju viđenoga za vrijeme zagrebačkog Advenata na Zrinjevcu da publici u Zagrebu nimalno ne smeta boravak na otvorenome na događanjima i zimi a na kojima se može lijepo podružiti te nešto fino pojesti i popiti, predlagao sam bio prof. Ivanu Dropuljiću da se, s obzirom na posebne okolnosti, odluči na posebno, smanjeno izdanje Zagreb Vino.coma upravo na Terasi Oleander, tako da se znaačajni jubilej ipak na neki način dostojno obilježi, međutim on nekako nije bio sklon takvom rješenju.  Vesela atmosfera sada na Fuliranju na Oleanderici pokazala je da je šteta što mu nije bila draga ta mogućnost improvizacije… ♣

Velimir Korak i njegova kćerka Vera, koja gostima objašnjava ponuđena jela i vina kuće (suhiucasi)

Kod plešivičkog Masterchefa Bernarda i kod Vinara godine Velimira Koraka

U OČEKIVANJU BOŽIĆA…

Ekskluzivni fine & dine restoran Korak, na vinorodnoj Plešivici. MasterChef Bernard Korak, tradicijska kuhinja: baka Katarina i mama Mirjana, enolog Josip Korak, sommelijerka Vera Korak, glava svega – vinogradar i enolog Velimir Korak, jedan od onih s diplomom Vinara godine  u izboru prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. U ovome trenutku bez sumnje jedno od najjačih imena hrvatske vinske scene, s iznimnim uspjehom okušao se u najrazličitijim stilovima vina – od mladog novog portugisca i laganije svježe mlađe bijele mirne kapljice preko ozbiljniih bijelih mirnih vina njegovanih u drvu metodom sur lie, preko ozbiljnih mirnih crnih vina i jantarnih vina do pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom te do visokih slatkih predikata, nije se klonio ni destilata, među kojima je i calvados!…

Evo prigodne ponude i atmosfere kod obitelji Korak, u očekivanju blagdana:

                Od Katarine s ljubavlju – ovaj tradicionalni uvod koji je uvijek na meniju bez obzira što se menu mijenja ovisno o dostupnosti namirnica i sezonski. Uključuje sourdough kruh sa 48 sati fermentacije rađen od kombinacije brašna, čipsa od odstajalog sourdough kruha kuhanog  u sirutki (dobivene u procesu izrade bakinog svježeg sira) sa rižom uz koju su kozji sirevi, domaći tučeni maslac rađen od kiselog vrhnja kojega, objašnjava sommelijerka Vera Korak, dobijemo od susjedovog svežeg kravljeg  mlijeka i soli od cvjetne peludi. Tu je i Velimirova šunka, koja je dimljena i sušena godinu i pol. Nudi se i svježi kravlji sir što ga radi baka Katarina, a od susjedinog svježeg mlijeka. Sir je obogaćen s uljem od domaćih sušenih rajčica. Ovaj uvod je pogled u filozofiju Korakovih, a to je da je svježa namirnica najvažnija, naravno mora biti i prezentirana najbolje što se možemo – rekla je za stolom Vera Korak.

Od bake Katarine, s ljubavlju…

Pastrva – repovi pastrve (losos pastrva sa Žumberka) lagano začinjeni sa godinu dana usoljenim limunom, dimljenim samoniklim billjem (stolisnik, mišijakinja i bročika) koje chef Bernard nađe trenutak prije servisa u polju oko našeg imanja, dodan je i čips od kože od pastrve.

Tortellini – tortellini punjeni domaćom skutom, u divljoj cikoriji i peršinu te s pjenom od bunceka i lješnjaka, uz to je i čips od kiselog zelja.

Odojak – konfitirani zatim zapečeni odojak u aromatiziranom soku od odojka, grilanim paprikama, tostiranim pinjolima sa čipsom od kelja, uljem od ljupčeca i prahom od crnog češnjaka

Pastrva i tortellini, te odojak, i ocvirak

Krumpir – janjeće brizle kuhane u piru i njoki od batata glazirani u rajnskom rizlingu iz 2007, karameliziranim jabukama i ciderom od jabuka sa čipsom od mladog i ljubičastog krumpira, te kremom od mladog krumpira i stepke

Fazan – cijeli fazan pečen na grilu, sa kremom od kestena, božićnicama (jabukama) mariniranim u verjusu zatim konfitiranim u smeđem putra, te jus od verjusa

Ocvirak – sladoled od koštica od marelica sa crumbleom od čvaraka.

Velimir Korak, u sredini, u društvu s prof. Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala vina I kulinarike Zagreb Vino.com, te Željkom Suhadolnikom, koji i ovom prigodom ukazuje na priznanje Koraku za Vinara 2008. godine u tadašnjem izboru što ga je Svijet u Čaši imao za Vinara godine i za Kuhara godine. Za prof. Dropuljića je važno spomenuti to što u 2022. i on, kao i Svijet u Čaši, obilježava jubilej od tri desetljeća, naime u svijet vina, isprva u smislu vinskog trgovca, Dropuljić je ušao 1992. godine

Čičoka i šipak – crumble od žira, sorbet od šipka, mousse od bijele čokolade i čičoka te karamelizirana bijela čokolada. U ovom desertu nema ni grama dodanog šećera, svu slast je od korištenih namirnica., npr. šipak za sorbet kuhan je u soku od kruške.

Vina Korak u ponudi. Paleta od pjenušaca – bijelog brut nature i roséa nature preko mirnih bijelih (rajnski rizling, sauvignon i chardonnay) i crnih (crni pinot i syrah) do jantarnog vina rađenog dugom maceracijom bijelog grožđa

Vina – sva impresivna! ♣

Ipak bijela praznična idila

PLES BARBERE u SNIJEGU i uz BIJELI TARTUF!

Ipak bijela praznična idila! Evo, na slici: božićni ples k’o ugljen crne barbere po snijegu u vinogradu ponad pijemontskog grada Asti! Riječ je o ponajboljim svjetskim vinima od sorte Barbera – Ai Suma, Bricco dell’Uccellone i Bricco della Bigota, s posjeda Braida. Lomova stakla (boca) u ovom rock’n’rollu na slici nije bilo, tako da okolo po snijegu nema tamno-plavih do gotovo crnih mrlja i točkica, s obzirom da Barbera daje naglašeno tamni crnjak… Koji, inače, kao partner u plesu za stolom izvanredno  paše i uz bijeli tartuf!. Kao i naša Istra naročito dio u okolici Buzeta, tako je i Pijemont, posebice dio između Astija i grada Albe, poznat  kao nalazište tartufa, s kojim se evo, držeći ga u jednoj ruci dok u drugoj pokazuje Barberu, diči Raffaella Bologna, s bratom Beppeom (enologom) vlasnica navedenog imanja Braida…. ♣

U Čileu, po novome s –  predsjednikom hrvatskih korijena

BEST OF CHILE

Gabriel Boric, novi predsjednik Čilea!

Kraj 2021. donio je vijest  zbog koje je vrijedilo – i u vinskom kontekstu! – zaviriti čak u Čile: novim predsjednikom te zemlje, značajnog svjetskog proizvođača Bakhova nektara i voća a u kojoj ima puno doseljenika iz Hrvatske te koja se potezom sjever-jug proteže gotovo cijelom dužinom južno-američkog kontinenta, postao je – Gabriel Boric, hrvatskih korijena, porijekom s otoka Ugljana kod Zadra!

Boric, koji službeno dužnost preuzima 11. ožujka 2022., spominje se kao najmlađi čileanski predsjednik u povijesti te zemlje. Iz Čilea mi se, gle podudarnosti, javio znani tamošnji enolog Sergio Correa Undurraga, s kojim sam se godinama susretao na nekoliko svjetskih ocjenjivanja vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles, i on mi javlja kako je početkom prosinca važna čileanska vinska bratovština Cofradia al Merito Vitivinicola u najvećoj bačvariji Latinske Amerike zvanoj Toneleria Nacional organizirala kušanje-ocjenjivanje najskupljih čileanskih etiketa cijene kojih se kreću između 103.000 i 610.000 čileanskih pesosa za butelju (tečaj je: 1000 čileanskih pezosa = 1,03 €). Riječ je o vinima za koje najjača specijalizirana novinska vinska izdanja kažu da se nalaze i unutar jedan posto najboljih vina svijeta. Iako u Čileu ima dosta, i to i vrlo uspješnih proizvođača vina hrvatskog porijekla (npr. Matetić, Lukšić Viña San Pedro Tarapaca, Altaiïr Tabalie…), njihovih vina nema na ovom popisu (osobito) skupih etiketa. Evo kako nakon tog vrednovanja izgleda tablica od 10 najboljih čileanaca:

Najboljih čileanskih 10!

1.- CLOS de APALTA 2017 – LAPOSTOLLE,  Apalta Valley, Colchagua Region,  Carmenère  48%, 26% Cabernet Sauvignon, 25% Merlot i 1% Petit Verdot. Alkohol: 15,0 vol %

Sergio Correa Undurraga

2.- CLOS de APALTA 2011 – LAPOSTOLLE, Apalta Valley, Colchagua, 57% Carmenère, 34% Cabernet Sauvignon, 9% Merlot. Alkohol: 14.8 vol %

3.- SEñA 2019 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI,  Ocoa , Aconcagua Valley, 60% Cabernet Sauvignon, 21%, Malbec, 15% Carmenère i 4% Petit Verdot. Alkohol: 13.5 vol %

4.- SEñA 2015 – EDUARDO CHADWICK & ROBERT MONDAVI, 57% Cabernet Sauvignon, 21% Carmenere, 12% Malbec & 3% Petit Verdot. Alkohol: 13.6 vol %

5.- ALMAVIVA 2017 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, in Puente Alto, Maipo Valley, 65% Cabernet Sauvignon, 23% Carmenere, 5% Cabernet Franc, 5% Petit Verdot, 2% Merlot. Alcohol: 15,0 vol %

6.- ALMAVIVA 2009 – CONCHA Y TORO & BARON PHILIPPE de ROTHSCHILD, 73% Cabernet Sauvignon, 22% Carmenere, 4% Cabernet Franc & 1% Merlot. Alkohol:  15,0 vl %

7.- VIñEDO CHADWICK  2018 – CHADWICK VINEYARDS, Puente Alto, Maipo Valley, 97% Cabernet Sauvignon, 3% Petit Verdot. Alkohol :13.5vol %

8.- VIñEDO CHADWICK  2014 – CHADWICK VINEYARDS,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol:13.5 vol %

9.- CASA REAL 2018 –  SANTA RITA, Alto Jahuel,  Maipo Valley, 100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 14.3 vol %

10.- CASA REAL 1995 – SANTA RITA,100% Cabernet Sauvignon. Alkohol: 13.5 vol %.  ♣

Analiza 2021

FEŠTA OD MEDAJ’ ANTONA i TONIJA KATUNARA

Raspištoljili se, bogme, Anton i Toni Katunar iz Vrbnika na otoku Krku: odlučili su bogato proslaviti obilje medalja što su ih za vina osvojili većma u tijeku 2021.

Fotka za uspomenu na poziciji Šupele u Katunarovu vinogradu Sveta Lucija

Evo popisa trofeja:

Vinistra 2021: Kurykta reserva 2017, 87,33 bodova i Zlato; Zlatna berba žlahtina 2017,  87,76 bodova Zlato;  Sv. Lucija 2017, 87 bodova Zlato; Festivum žlahtina 2017, 87 bodova Zlato;   Sv. Lucija 2020, 85 bodova Srebro

                Vina od davnina 2021: Kurykta Reserva 2017, 88 bodova Zlato; Sansigot 2019. 86 bodova Zlato; Sv. Lucija 2018, 85 bodova Zlato, Sv Lucija 2020, 83 boda Srebro; Plavac mali 2017. 80 bodova Srebro

CRO Red Blend 2021 – Kurykta Reserva 2018, Srebrno vino s 86,25 bodova, 7.  između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata; Kurykta Šupele 2017. Magnum – 85,50 bodova 10. između 57 hrvatskih mješavina crvenih sorata

                Decanter World Wine Awards 2021 – Žlahtina Sveta Lucija 2020. 89 bodova Bronca;  DWWA 2020: Plavac mali 2017. 93 boda Srebro; Žlahtina Sveta Lucija 2019. 87 bodova Bronca; DWWA 2019: Plavac mali 2015. 88 bodova Bronca

Revija butelja obitelji Katunar

                Katunari su ovom prigodom na druženju s oko 30 novinara i drugih uzvanika i to ne samo iz Hrvatske nego i iz Srbije i Austrije još jednom željeli istaknuti svoj strmi vinograd na kamenitome tlu Šupele na poziciji Sveta Lucija u Dragi Bašćanskoj, pa je prihvat uzvanika na slavljenički skup organiziran upravo tamo: pjenušac Porin, mlada Žlahtina Sveta Lucija 2021. i mladi Plavac mali 2020. iz bokala uz pršut i sir, pa brancin, dagnje, ježinac, alge i pinza sa Žlahtinom Sveta Lucija 2020., hobotnica, grah, komorač i kulen uz Plavac mali 2017., prasac s porilukom, gorgonzolom i ljutikom s Kuryktom Riserva 2017. i presnac s vanilijom uz Prošek 2017. Za pripremu hrane pobrinuo se chef lošinjskog hotela Bellevue Saša Pribičević.

Anton Katunar : bolje umrijeti od litre nego od kapi! Desno: arhiva

Pozicija Sveta Lucija impresivna: prije 13 godina Katunar je spajajući oko tisuću malih parcela kreirao krasan vinograd površine oko 30 hektara, sorte koje je zasadio su autohtone Žlahtina, Sansigot ili Sušćan, Debejan i Kamenina, a od internacionalnih uvršteni su Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon i Grenache. Posebna zanimljivost je da se u tom društvu nalazi i Plavac mali kao ponos Dalmacije. To je inače najsjeverniji nasad najznačajnije hrvatske crne sorte s kojeg vina izlaze na tržište, a osvojene medalje dokazuju kako se Plavac mali tamo jako dobro snašao, od južnodalmatinskih plavaca razlikuje se prvenstveno višim stupnjem elegancije. Veliki je potencijal iskazalo i vino od Plavca iz 2020. izvađeno za ovo kušanje iz bačve, njemu samo vrijeme nedostaje da dosegne uglađenost tri godine starijeg brata.

Uz to što je prvi sadio Plavac na Krku, Anton Katunar prvi je vinom od grožđa s položaja Šupele pokazao da Žlahtina ne mora biti samo jednogodišnje vino za osvježenje, nego da može biti i vrlo ozbiljna kapljica. Stanica na putu od vinograda do vinarije bila je crkvica Svete Lucije u kojoj je pronađena Bašćanska ploča, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, najdulji i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima, nastao oko 1100. godine.

Karin Rupena Perdec, Emil Perdec, Ivanka Rosati, Tomislav Radić

Nakon marendajućeg boravka na svježem zraku na Šupeleu prešlo se, dakle, na ručak u vinski podrum Katunarovih. O vinima i mogućnostima njihova sljubljivanja uz hranu puno su lijepih riječi imali sommelieri Josip Orišković, aktualni hrvatski sommelierski viceprvak, Tomo Jakopović iz zagrebačkog Vinskog kluba, Emil Perdec iz Plave Lagune, Karin Rupena Perdec iz rovinjske Ville Dobravac, enologinja Ivanka Rosati te Igor Zlatkov iz creskog turističkog raja Art Farm Filozići, koji proizvodi prekrasne tanjure i pladnjeve od drveta, a donio je i svoj stalak za rezanje pršuta. U dva je navrata, u vinogradu pa u vinariji, praktično pokazivao koliko je stalak dobar.

Jedan od prijatelja-uzvanika – Igor Zlatkov, majstor za izradu drvenih pladnjeva za posluživanje jela, u borbi s pršutima

Anton Katunar sa žlahtinama i Dijana Grgic Vinum In uz kamin na zagrijavanju sa sušćanom ili sansigotom

A poslije ručka prešlo se na rad po sekcijama u susjednu prostoriju u kojoj su izložena i vina. Odličan su dojam ostavile macerirane žlahtine Festivum i Amfora, monosortni sansigot, Kurykta Riserva 2017. od Sansigota i Debejana uz malo Kamenine kao i Kurykta Šupele 2018., mješavina šest crnih sorata iz magnum-boce. Riječ o ovom, riječ o onom i došlo je vrijeme rastanka. Uz punu košaru lijepih uspomena i sa zajedničkom željom za ponovnim sličnim susretom… ♣

_____________________________________________

ABC SIR – IZVOZNI ADUT BELJA

ABC svježi krem sir spade među najsnažnije regionalne brendove, on je, osim na našem tržištu, dostupan i na brojnim inozemnim tržištima. Sa 40 godina tradicije, ABC sir je jedan od najdugovječnijih brendova na tržištu, uza nj su odrastale generacije potrošača. U posljednjih pet godina  zanimanje za taj sir je toliko da je aktualna produkcija sada već pri vrhu maksimalnih kapaciteta. Više od polovice ukupne proizvodnje ide u izvoz. ABC sir se danas može naći na 20 tržišta na tri kontinenta, a rast prodaje nije usporila ni globalna pandemija. Vrhunac potražnje zabilježen je u tijeku uspješne turističke sezone, rast prodaje bio je 15 posto.

ABC sir je pravi, iskreni domaći proizvod jer nastaje isključivo od mlijeka s farmi Belja. Ima sljedljiivost Od polja do stola. Hrvatska je veliki uvoznik hrane, posebno one s dodanom vrijednosti, a primjer Belja pokazuje da nakon zadovoljenja domaćih potreba dio visokokvalitetnih proizvoda možemo uspješno izvoziti. Kao što su brojne zemlje Europske unije globalno poznate po svojoj hrani i kulinarskoj tradiciji, tako i Hrvatska ima svoje prehrambene adute koji su autentični a univerzalno prihvatljivi, jedan od tih je svakako ABC svježi krem sir. ABC sir je, inače, u osnovi vrlo jednostavan proizvod a nastaje od samo tri sastojka: mlijeka (ali od brižljivo njegovanih i kvalitetno hranjenih krava na farmama Belja!!), zatim vrhnja i malo morske, konkretno jadranske soli. ◾

_____________________________________________

Mjehurići na kraju i na početku godine…

EFFERVESCENTS du MONDE & ZAGREB – LJUBLJANA SALONI PJENUŠACA!

Kako godina ide kraju, tako je pjenušac sve više u žiži, ima tu logike jer prosinac je, spomenuo sam već, vrijeme svođenja računa i – slavlja! Ali, s druge strane, siječanj je – vrijeme novog početka, pa su i opet perlice i te kako dobrodošle.

Godina 2021 završila je velikim međunarodnim ocjenjiivanjem pjenušaca Effervescents du Monde a gdje drugdje do li u Francuskoj, riječ je o organizaciji francuske udruge enologa Forum Oenologie koji se kroz godine isprofilirao u priređivanju vrednovanja vina po temama, npr. po sortama, po tipu (mirno, barrique, pjenušci…), a Zagrebački i Ljubljanski salon pjenušaca uoči blagdanskog slavlja održali su zajedničko ocjenjivanje te najavili pjenušave salone odmah s početkom – nadajmo se, Sretne Nove! – konkretno  28.  siječnja u Zagrebu, i dva tjedna poslije, znači  sredinom veljače, u Ljubljani.

Na 19. ocjenjivanju Effervescents du Monde 2021. održanome u Burgundiji s pjenušcma je sudjelovalo 18 zemalja svijeta,  uzoraka za ocjenu poslano je oko 500, a na ocjenjivanju je radilo oko 80 stručnjaka za pjenušce iz niza zemalja, 50 posto ih je bilo izvan Francuske. Dodijeljeno je 160 medalja, od čega 52 zlata i 108 srebra.  Evo, dolje, kroz zastave kao ilustracije, koje su zemlje poslale svoje pjenšce ove godine u Francusku na ocjenu, rezultate je lako moguće vidjeti ulaskom na Internet i na web-stranicu www.effervescents-du-monde.com i klikom na Results/Resultats 2021 i na naziv države ispod svake zastave. A to su zastave Francuske, Švicarske, Italije, Mađarske, Južne Afrike, Kanade, Brazila, Bugarske, Španjolske, Grčke, Belgije, Moldavije, Portugala, Rumunjske, Danske, Rusije, Turske I Čilea. Dakle, pravo svjetsko prvenstvo u kategoriji pjenušaca! Iz zemalja nekadašnje zajedničke države, a koje su znale slati pjenušce upravo i na ovu utakmicu,  s Balkana ove godine ništa.

Na ocjenjivanje pak na ovim našim prostorima a održano u Ljubljani vezano uz oba spomenuta festivala, onaj u Zagrebu o realizaciji kojega brine prof. Marija Vukelić, i onaj u Ljubljani o kojemu brigu vodi Nina Levičnik, stiglo je 76 uzoraka koje su  prijavili i poslali vinari odnosno vinski trgovci iz Slovenije, Hrvatske i Italije. Pjenušce je ocijenila sedmeročlana komisija (tri enologa, dva sommelijera, jedan WSET diplomant i jedan vinski novinar), predsjednik komisije bio je slovenski enolog Dušan Brejc, koji inače vina ocjenjuje već godinama po raznim znanim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice. Rezultati su službeno objavljeni tik uz kraj 2021. u novootvorenom zagrebaškom sushi-wine baru Nomu ispod nebodera na Trgu bana Jelačića odnosno na samom početku Ilice.

Cro-Slo pjenušci uz japanski sush, ikreaciji chefa Rochana – na Jelačić-placu! (Julio Frangen)

Prvonagrađeni na ocjenjivanju pjenušaca za festivale krajem siječnja u Zagrebu i sredinom veljače u Ljubljani: Miha Istenič iz Bizeljskoga (u sredini), te Moreno Degrassi i Tihomir Cota iz Hrvatske. Na slici su i prof. Marija Vukelić i Nina Levičnik, koje brinu o održavanju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani (Julio Frangen)

Najvišu ocjenu (90,6) dobilo je pjenušavo vino iz slovenskog podruma Istenič – Prestige extra brut 2013, ono je ukupni pobjednik ocjenjivanja i pobjednik u kategoriji bijelih pjenušavih vina.

Druga dva najbolje ocijenjena vina u ukupnom poretku i u istoj kategoriji su hrvatski pjenušci vinarije Kota i vinarije Degrassi. Na dodjeli priznanja su osobno sudjelovali vinari Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. U nastavku su ocjene triju najboljih predstavnika u dvjema najzastupljenijim kategorijama – bijelih i ružičastih pjenušaca.

Bijela pjenušava vina

1. Istenič – Prestige extra brut, extra brut 2013, Bizeljsko, Slovenija (90,6)
2. Degrassi – Ferné brut nature 2018, Istra, Hrvatska (88,4)
3. Vina Kota – 235 extra brut 2016, Bregovita Hrvatska, Hrvatska (88,4)

                Rosé pjenušci

1. Vino Kozinc – Zara brut NV, Dolenjska, Slovenija  (87,6)
2. Hiša Joannes Protner – Joannes rosé brut NV, Štajerska Slovenija, Slovenija (86,6)
3. Albiana – Albiana brut rosé NV, Dolenjska, Štajerska Slovenija (86,4)

Na službenom proglašenju najbolje ocijenjenih pjenušavih vina mreže Salon of sparkling Wines 2022, u objektu Nomu najboljima među bijelim pjenušcima tada su uručena su priznanja, osobno su ih primili Miha Istenič, Tihomir Kota i Moreno Degrassi. Svečanost s degustacijom ponajboljih pjenušaca s ovih naših prostora oplemenile su kreacije chefa Rochana iz Nomua. ♣

Obljetnice

WOW – PRVO DESETLJEĆE!

Novinarka Sanja Muzaferija puca od sreće i sjaji od zadovoljstva: hrvatska udruga Žene i vino odnosno Women on Wine odnosno, skraćeno, udruga WoW-ice kojom predsjeda, bilježi svoje prvo desetljeće!

Vesele WoW-ice na proslavi prvog desetljeća udruge

– Udruga WOW/Žene i vino vrlo je intenzivno angažirana na području njegovanja kulture stola. Ženska snaga, dakako, uz visoku kvalitetu uvjerljivo promovira umjereno uživanje u kapljici. U ljeto 2021. navršilo se prvo desetljeće postojanja udruge i planirano je da se jubilej već tada svečano proslavi, međutim posljedice potresa i problemi vezani uz pandemiju bili su razlog da se proslava odgodi za kraj godine. WOW-ice su u prvotno predviđenom terminu uspjele organizirati tek svoj festival Pink Day na kojemu uz ružičastu kapljicu špicu pozornosti javnosti drže i hrvatska maslinova ulja – kaže Sanja.

Uz eksponirane WoW-ice Sanju Muzaferiju i Vlastu Pirnat te sommelijerku Jelenu Šimić Valentić koja je komentirala vina – nagradjeni vinari za 2021: David Štampar, Tina Jakob i enologinja Vina Jakob Ivona Djipalo, predstavnik kuće Krauthaker… (Marko Colic)

WoWice su osmislile svoj način na koji će svake godine odati priznanja hrvatskim vinarima što se trse u tome da ostvare što bolju kakvoću i osebujnost vina.  Krenule su u akciju nazvanu Što žene žele? a riječ je o tome da svake godine najprije nekom od najboljih hrvatskih sommeliera povjere zadatak da na temelju svojega znanja i svojeg iskustva sastavi širu listu uzoraka u različitim kategorijama kapljice za koju smatra da se u toj godini posebno istaknula originalnošću i kvalitetom a te kategorije su pjenušac, mirno bijelo, mirno ružičasto, mirno crno vino i slatko desertno vino. Sljedeći korak je sastavljanje kompetentnog žirija koji pred kraj godine kuša naslijepo vina s predložene sommelijerove liste i na temelju rezultata s tog kušanja kao i na temelju glasovanja članica udruge WOW elektronskim putem dobiva se lista najozbiljnijih kandidata za nagrade. Tada na red stupa još jedan, poseban žiri koji vrednovanjem uzoraka s te finalne liste kandidata donosi odluku o pobjednicima te godine za svaku od predviđenih pet kategorija. Ove godine za WOW-nagrade finalno je odlučivao žiri u sastavu: vinska stručnjakinja i poznavateljica Ines Zemlić iz Rotodinamica, zatim enologinja i vinska konzultantica Ivana Nemet s WSET3 diplomom, te voditeljica zagrebačkog restorana Matrix, Manuela Maras, WSET1. Pobjednici po kategorijama dobivaju prikladna priznanja, a autoru vina s najviše osvojenih bodova dodjeljuje se posebno i Grand Prix, što uz statuu kao svjevrsni dokument-uspomenu znači i nagradno studijsko putovanje u neku poznatu svjetsku vinsku regiju.

– Do sada su u ulozi vinskih selektora bili ugledni sommelieri Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Roko Bekavac, Jelena Šimić Valentić i Željko Bročilović Carlos,  Filip Savić a, ovog puta sommelier-predlagatelj bio je Emil Perdec. S  WOW-om su do sada kao pobjednici-osvajači Grand Prixa putovali Gianfranco Kozlović u Bordeaux; Saša Senjković u Champagneu; Moreno Coronica u Barcelonu i Penedès; Luka Krajančić u Burgundiju; Frano Milina Bire u Austriju, Meneghetti u Toscanu a Fakin u mađarski Villany – napominje Sanja Muzaferija.

U finale su ušli, od pjenušaca: Blanc de Blancs, 2016. – Jagunić i Urban White extra brut – Štampar. Od bijelih: Pinot grigio 2017 Coletti vinarije Kolarić; Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk i Pušipel X 2016 vinarije Cmrečnjak. Od roséa tu su Rosé Geržinić i Rosé Krauthaker a od crnih vina Vučjak 2018 od  Šembera; Cuvée 2015 vinarije Jakob te Cuvée Supreme 2013 Korlat od Badela 1862. Od slatkih, u finale su ušli Vin de rosa 2017 vinarije Teraboto i Prošek 2015. Stina. Nakon detaljnog kušanja naslijepo, članice žirija su donijele odluku o pobjedniku u svakoj kategoriji, ali i o ukupnom pobjedniku i dobitniku WOW grand Prixa.

Na tradicionalnom WOW Božićnom okupljanju u zagrebačkom restoranu Cavallino, koje je ovoga puta bilo osobito svečano s obzirom na okruglu obljetnicu, dodijeljene su nagrade pobjednicima a to su: Urban White extra brut vinarije Štampar za pjenušac, zatim Chardonnay sur lie 2017 Jasne Antunović Turk za bijelo mirno, u ružičastim vinima pobijedio je  Rosé 2020 od Krauthakera, kod crvenog vina trijumfirao je Jakob 2015 Cuvee Vina Jakob, a kod slatkoga Prošek 2015 Stina vina.

Grad Prix pripao je Cuvéeu Jakob. Planirano je da, ne bude li problema s Covidom19, ukupni pobjednik za 2021. na putovanje u neko znano europsko vinorodno područje krene sada na proljeće.

Pobjednička vina i, dolje, vina udruge Kvarner Wines

Inače, uz pobjednička vina, na proslavi su se kušala i kapljica proizvođača udruženih u novu udrugu – Kvarner Wines.  Bila su to vina PZ Vrbnik, Kuće vina Ivan Katunar, vinarije Plovanić, Nada i Gospoja te vina od predsjednika udruge koji ju je i predstavio – vinara i rasadničara Ivice Dobrinčića iz vinarije Šipun. ♣

Obljetnice od 30 i 50 godina

VINARIJA CMREČNJAK – TRI DESETLJEĆA!

Startali su početkom devedesetih godina kao, kako sami kažu, osrednje poljoprivredno gospodarstvo.

Otac Rajko Cmrečnjak (desno), otac, od kojega je krenuo ozbiljan razvoj posjeda, i sin Marko Cmrečnjak, koji pomalo preuzima kormilo znane međimurske kuće (Marko Čolić)

– Bavili smo se različitim poslovima, od stočarstva, osobito svinjogojstva, do ratarstva, kombajniranja… Nakon završene srednje poljoprivredne škole rodila se velika želja za jačim poslovnim uspjehom. Desetak godina tražilo se načina da se taj uspjeh postigne. Sa tadašnjih dva hektara vinograda moglo se već solidno zaraditi, međutim namjera je bila postupno znatno povećavati produkciju, pa se sve intenzivnije krenulo u proizvodnju grožđa i plemenite kapljice – prisjeća se pater familias i glavni gazda OPG-a Rajko Cmrečnjak. – Dosta hitro širili smo nasade, no onda se pokazalo da tada ipak tržišta za neke veće, tolike količine vina kakve smo mi već dostignuli u produkciji, nije bilo, pa smo bili primorani ući u kooperiaciju s tadašnjom Poljoprivrednom zadrugom u Štrigovi. Tu međutim, vidjeli smo, iz različitih razloga nije bilo baš osobitog prostora za zaradu. Odmah po uspostavi hrvatske  neovisnosti i proglašenju samostalne Republike Hrvatske, čvrsto vjerujući u bolje dane, krenuli smo sami dalje u ozbiljnu  proizvodnju vina, ali sada i u, dobro osmišljeno, osvajanje tržište. Zaštita zemljopisnog porijekla bila je prvi glavni preduvjet za jači iskorak s vlastitom etiketom na šire tržište. Za našu vinariju ključnom se pokazala 1992. godina,  kad smo se odlučili posvetiti isključivo vinu, i to u smislu postizanja najbolje moguće kakvoće, te kad smo zaista svim snagama krenuli još jače u bitku za tržište. Lokalne izložbe na kojima smo do tada potvrđivali kvalitetu nisu više bile dovoljne. Počeli smo izlaziti na izložbe na državnoj razini, npr. najprije na Vino u Hrvata 1993. godine. To je bio i te kako jači iskorak, stigle su vrlo relevantne zlatne medalje kao potvrda da smo na pravome putu. Takva prezentacija otvorila nam je prodor na veličinom i jačinom platežne moći bitno zagrebačko tržište, to je bilo ono čemu smo isprva najviše težili. Naša prisutnost na izložbama Vinovita na Zagrebačkom velesajmu te brojne osvojene medalje na tim izložbama bile su za potrošače veliko jamstvo glede kakvoće proizvoda kuće Cmrečnjak. Djeca su se nakon svojega školovanja uključila u posao te se time otvorila mogućnosti dodatnog širenja podrumom i vinogradima. Kupovali smo vinogradarske terene tako da danas pod trsjem imamo 22 vlastita hektara vrhunskih vinogradarskih položaja, jedan manji dio preostao je  još za sadnju.

Rajko i Marko Cmrečnjak u dijelu podruma namijenjenom dozrijevanju pjenušaca. Danas Cmrečnjaci, koji uzgajaju 16 različitih vinskih sorata, izlaze na tržište s bijelim i crvenim mirnim vinima, svježima i onima njegovanima duže u drvenoj bačvi(ci), te s onima iz kategorije jantarnih, ali i s pjenušcima i s predikatima (Marko Colić)

Vinarija Cmrečnjak, s iskustvom od više od tri desetljeća, sad je moderni vinski podrum sa suvremenom tehnologijom u svim fazama proizvodnje. Uz 22 hektara vinograda u svom vlasništvu obrađuje i 22 ha u najmu. Na tržištu je prisutna s vinom od 12 sorata te sa 18 etiketa.

_____________________________

POVIJEST

Priča o imanju Cmrečnjak od davnih dana pa do danas

1992. – Dobiven certifikat o geografskom podrijetlu te proizvodnja prve butelje s vlastitom etiketom.
1993. – Početak gradnje modernog podruma i kušaonice. Izlazak s graševinom, te proširenje tržišta na zagrebačko područje.
1994.  – Otvorienje kušaonice Sudjelovanje na ocjenjivanju vina Vino u Hrvata i osvajanje četiri zlatna odličja i jednog srebra srebrno.

1995.- Prva daljnja nova modernizacija podruma, puštanje u rad suvremene pneumatske preše. Uvođenje kontrolirane fermentacije vina. Sudjelovanje na prvoj Vinoviti.

1997-  Proizvodnja prvog  ledenog vina.

1998  – Prvo zajedničko obilježavanje Martinja Društva vinara.

1999.  – Znatno proširenje nasada i asortimana vina.
2000. – Godina se ekstremno visokim temperaturama te s berbom krajem kolovoza.

2002.- Novo proširenje podruma, te redizajn etikete.

2007. – Novo značajno proširenje podruma te uvođenje nove tehnologije u proizvodnju vina.

2008.- Proizvodnja prve butelje Pušipela. Na ocjenjivanju vina International Wine Challenge u Londonu smo osvajanje dviju brončanih medalja. Prvi koraci na svjetsko tržište.

2010. – Početak proizvodnje pjenušavih vina.
2011. -Berba graševine 13. prosinca, na -12 Celzijevih stupnjeva
2012. 2013. – Novo, značajnije opremanje, te dogradnja podruma za proizvodnju pjenušca.
2013. – Kupovina posjeda Mađerkin breg.

2016.- Na ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award osvajanje srebrnog odličja za Sauvignon 2015.

2017. – Prva berba na Mađerkinom bregu
2018. – Na ocjenjivanju vina Decanter osvajanje triju srebrnih odličja. Na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2020 Sauvignon Cmrečnjak proglašen šampionom kvalitete. Na Vinu iz davnina dobivena četiri zlatna odličja, Pušipel Classic 2019. proglašen šampionom kvalitete.

U vinogradima provedeno 12.568 sati /  Broj etiketa na tržištu: 18 / Osvojenih nagrada: 528 / Zadovoljnih klijenata: gotovo 10.000

NE MOGU ZAOBIĆI:

Obitelj CMREČNJAK, koju (mnogi) smatraju jednim od najboljih proizvođača ako ne i najboljim proizvođačem vina u Međimurju, uz to što nudi kapljicu doista visoke kakvoće i koja djeluje kao vrlo iskrena, pokazuje veliku zrelost i u trgovačkom/tržišnom smislu po načinu pakiranja i likovnog opremanja svojih vina. Ne ide, proračunano, na busterirane (možda je upravo to trenutno dobar suvremeni izraz!) i kako ih ja rado nazivam teške teretne boce ovakvog ili onakvog kićčenog oblika (takve su već odavna, kao štetne za okoliš, na zubu ekologa!), nego senzibilnost pokazuje prikladnim izborom tzv. normalnog tipa butelje u smislu zemljopisnog porijekla vlastitog vina i originalnog g.p.-a pojedine korištene sorte, te u nenametljivoj i u jednostavnoj elegantnoj opremi butelja svojih vina. Tako npr. pušipel (sorta Moslavac, Šipon, Furmint…) puni u butelju koju je s obzirom da je Pušipel izabran kao sorta-perjanica Međimurja, odredila (ima nekih dodirnih točaka s klasičnom mađarskog buteljicom za furmint…) udruga međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, rajnski rizling puni u klasičnu visoku rajnsku butelju, pinotne sorte u burgundijski tip boce, merlot (kad se već odlučila za nj) s Mađerke, koji je možda tijkom produkcije mogla nabildati, ostavila je manje gustim i nešto manje alkoholnim  da bolje odaje međimursko porijeklo, puni u bordoški tip boce…

Bravo, i sretno dalje Cmrečnjaci!  ✠

_____________________________

– Kvaliteta vina odigrala je u našem uspjehu, logično, ključnu ulogu. Prepoznati smo na tržištu ne samo u Hrvatskoj, nego i u nekim drugim zemljama Europe. Prodaja je uvelike porasla. Najveći iskorak naše vinarije u novije vrijeme bio je kupnja terena na lokaciji Mađerkin breg. To je područje zasigurno najkvalitetniji vinogradarski položaj u Međimurju, a i šire – reći će Marko Cmrečnjak. – Jedan dio Mađerkinog brega odmah je je zasađen lozom, a sadnja vinograda na preostalih pet hektara je u tijeku. Paralelno smo išli i u daljnje postupno proširenje podruma.

Saborski zastupnik u kušaonici podruma Cmrečnjakovih: čavrljanje Rajka Cmrečnjaka sa saborskim zastupnikom Davorom Dretarom Dreleom, dakako uz plementu kapljicu, poglavito međimursku uzdanicu Pušipel (Marko Čolić)

– U novije vrijeme sve više pažnje posvećujemo odležavanju i dozrijevanju vina kako bismo proizveli vrhunski elaborirana  razvijena vina rekao je još Marko Cmrečnjak, Rajkov sin koji je već uvelike preuzeo vođenje vinskog posjeda. – Živimo u prekrasnom kraju u kojemu su Bogom dani tereni za vinovu lozu i mi smo i te kako toga svjesni. Inače, posebno smo ponosni na to što su se baš u našoj kušaonici vina dogodili brojni važni događaji za razvoj vinogradarstva i vinarstva u Međimurju… ♣

SVIJET u ČAŠI – TRI DESETLJEĆA!

Nova uskoro kreće! Vrijeme je i za novi kalendar! Možda ovaj koji ukazuje na 30 godina prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI!  Izašao iz tiskare u studenome, u režiji izdavačke kuće Indugraf  iz Zagreba, kojemu hvala što je odlučio popratiti jubilej časopisa.

Naslovnica prvog broja revije Svijet u Čaši, iz 1992. godine. Reviji je prethodila neposredno prije, a u izdanju MAM-vina, izašla knjiga Željka Suhadolnika Svijet u Čaši

Kalendar međutim preporučujem ne radi samo-reklame, nego stoga što je vrlo pregledan, estetski prihvatljiv za svaku prostoriju, s lijepim je slikama vezanim uz hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo te godišnja doba, a i vrlo je informativan, uz prikaz hrvatskih vinogradarskih regija na početnoj stranici u svom kalendarskome dijelu daje klasičan glavni prikaz datuma svakog mjeseca, svaki list uz vrlo istaknuto tzv. uredsko kalendarsko rješenje za svaki mjesec sadrži, u manjem obliku, i katolički kalendar s naznakom imendana, zatim, posebno, i prikaz datuma i dana u sljedećem mjesecu, te oveću fotografiju nekog prigodnog motiva u vinogradu i, u potpisu, informaciju o raznim događanjima predviđenima da se po tradiciji odvijaju dotičnog mjeseca u nekom našem vinorodnom kraju. Koncept je osmislio prekaljeni grafički djelatnik Zoran Lutz, nekad zaposlen u tiskari u novinskoj izdavačkoj kući Vjesnik u Zagrebu.

Kao najava obilježavanja nekoliko vrlo značajnih obljetnica vezanih uz eno-gastro scenu ali i kao svojevrsni uvod u prvu jaču vinsku svečanost u godini a to je Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, u kultnom zagrebačom ugostiteljskom objektu doista debelog i zavidnog pedigrea sastalo se spontano nekoliko slavljenika-veterana koji se mogu podičiti s jubilejima od 30 godina pa do čak i – pola stoljeća aktivnosti na eno-gastonomskoj i turističkoj sceni!

Inicijator okupljanja u restoranu Okrugljak bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih proizvođača vina i svojedobno i Vinar godine u Hrvatskoj i Vitez hrvatskog vina, Vlado Krauthaker, sa željom da se poslije ponovno nađemo ali kod njega na imanju u Kutjevu, na proslavi Vincelova, službeno: 22. siječnja!

Susret jubilaraca u restoranu Okrugljak – Vlado Krauthaker, Dražen, Jinx, prof. Ivan Dropuljić, Ivo Šindilj i ja te, sasvim desno, legenda Božo Crnjac. Evocirane su uspomene, a bilo je i osobito zanimljivo pa i poučno naime uz sjajan ručak odvijala se degustacija vina naslijepo (da provjerimo jesu li osjeti mirisa i okusa još u dobroj funkciji ili su zarđali), etikete je kao prikladne partnere posluženoj hrani sjajno izabrao tada dežurni Okrugljakov sommelier a za vina se, da događanje bude što zanimljivije, na Krauthakerovu inicijativu svatko od nas morao izjasniti o kojoj je sorti, o kojemu porijeklu i o kojoj je dobi riječ, tek potom sommelier je otkrio u kojim je buteljama bila riječ… U tom gađanju bilo je tek par neznatnih pogrešaka

 

Vina ponuđena uz ručak: Rajnski rizling Letterari – Kurija Nespeš, Merlot superior – Franc Arman, Festigia Cabernet sauvignon – Vina Laguna, Dante plavac iPlavac Winemaker selection – Korta Katarina

Vlado Krauthaker, nekad, nakon završenog studija enolog a potom i glavni enolog Kutjevačkog podruma, 1992. godine napustio je kutjevački kombinat i prešao u individualne proizvođače te izašao po prvi put na tržište s vinom pod svojim imenom, a onda se kapacitetima i proizvodnjom pomalo širio. U 2022., u svojstvu jednog od najznačajnijeg vinara u Hrvatskoj, slavi 30. godišnjicu samostalnog rada u vinskoj produkciji. Na druženje u zagrebački Okrugljak je pozvao prof. Ivana Dropuljića, osnivača, prije nekih 17 godina, i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com, koji je, otvaranjem točionice i prodavaonice Bakhova nektara kod tržnice na zagrebačkom Krešimirovu trgu u vinski svijet ušao također prije tri desetljeća, pa predstavnika elitnog i legendarnog dugovječnog zagrebačkog hotela Esplanade Ivu Šindilja, onda Jinxa iz vrlo popularnog dugovječnog glazbenog ansambla Ex Pannonia, zatim svog komercijalnog predstavnika u Zagrebu Dražena te mene iz Svijeta u čaši, a naknadno nam se pridružio vlasnik Okrugljaka Božo Crnjac, legenda zagrebačkog i hrvatskog ugostiteljstva. Krauthaker je htio ovom prigodom lijepo se podružiti ne samo s prijateljima, nego, eto baš i s protagonistima s vrlo dugim stažem u sferi hotelijerstva, ugostiteljstva, eno-gastro i glazbene scene u Lijepoj našoj.

Uz slavljeničku tortu Svijeta u Čaši: među osvajačima titula Kuhar godine i Vinar godine te su godine istodobno bili sjajna Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Malog Stona na Pelješcu i legendarni Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru

S najviše jubilarnih godišnjica u ovome društvu svakako prednjači  hotel Esplanade, znan još iz davnih vremena čuvenog vlaka Orient-Express što je povezivao Pariz s Istanbulom s time da mu je jedno od važnijih zaustavljanja kao stanica bio upravo Zagreb. Po dužini aktivnosti slijedi – moj, saznao sam to upravo toga dana!,  dobni vršnjak – Božo Crnjac, s ukupno nešto više od pola stoljeća rada u ugostiteljstvu i, od čuvene naše privatizacije u devedesetem godinama prošlog stoljeća, vlasnik restorana Okrugljak, onda je tu tamburaški ansabmbl Ex Panonia, oformljen u zagrebačkom naselju Markuševac 1989. godine, dakle s nešto više od tri desetljeća na plećima. Revija Svijet u Čaši, kao slijed knjige Svijet u Čaši u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-Vin sa svojim prvim brojem ugledala je svjetlost dana na Martinje 1992, dakle upravo ulazimo u jubilarnu 30. godišnjicu, makar, treba reći, na žalost i prilično osakaćeni, naime zdravstvene nevolje koje su se najjače odrazile na Mladena Horića kao člana ključnog trija Horić (poslovni dio) – Čolić (foto) – Suhadolnik (glavni urednik) prisilile su nas iznenada da stanemo s tiskanim izdanjem revije, ali Marko Čolić i ja koliko smo mogli održali smo reviju na životu do sada jednomjesečnim ritmom u elektroničkom izdanju, putem bloga www.suhiucasi.wordpress.com   /  SVIJET u ČAŠI Kronika…

Evo, dalje, kroz nekoliko fotografija, malog  podsjetnika na to što je revija Svijet u Čaši  radila u posljednja tri desetljeća.

Među našim najvažnijim akcijama bili su Atelje okusa, godišnja revija najboljih kuhara i najboljih vina(ra) Lijepe naše s proglašenjima i nagrađivanjima Kuhara godine i Vinara godine, popularizacija hrvatskih vinskih sorata te najpoznatijih vinogradarskih položaja, redovita ocjenjivanja vina u sklopu Potrošačkog putokaza, izdavanje, uz časopis, knjiga vezanih uz hrvatske kulinarske specijalitete te publikacija s tekstovima tradicijskih i najpopularnijih naših pjesama za vesela društva, povezivanje vina i glazbe i muzičkih zvijezda kroz projekt Naša su vina pjesma, izbor Diplomatskog vina – povezivanje hrvatskog vina s veleposlanicima raznih zemalja u Lijepoj našoj, kreacija pojedinih vina u suradnji s najpoznatijim našim vinarima, organiziranje posjeta hrvatskih vinara ponajboljim vinskim posjedima u Europi, povezivanje, kroz razmjenu posjeta nazvanu Dobro mi došel, prijatelj!, hrvatskih vinara s renomiranim kolegama iz susjednih zemalja, organiziranje, u smislu podizanja vinska kulture u nas, prezetnacija, pojedinačno, različitih ponajboljih svjetskih proizvodjača plemenite kapljice u Hrvatskoj, prikaza – kroz organizaciju manifestacije u znanom zagrebačkom hotelu – Europske vinske ceste s nastupom najjačih domaćih i vanjskih zvijezda iz segmenta Bakhova nektara …  ♣

Što se bijeli u gori zelenoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, već su kape i bijeli kuhara kaputići… Snimka je sa susreta članova Hrvatskog kuharskog saveza na velebnom skupu u Varaždinskim Toplicama. Većina chefova, odnosno najpoznatiji kuhari s ove smotre članova Hrvatskog kuharskog saveza na čelu sudjelovala je od početka na tradicijskim godišnjim Ateljeima okusa – revijama najboljih hrvatskih majstora kuhače na kojima je Svijet u Ćaši na temelju rezultata ankete među chefovima i vinarima profesionalcima te ugostiteljima a dakako i istraživanja tržišta proglašavao po 20 najboljih kuhara i po 20 najboljih vinara u svakoj godini te posebnim proglašavao najboljeg chefa i najboljeg proizvođača vina dodjelom priznanja Kuhar godine i Vinar godine

Atelje okusa revije Svijet u Čaši u zagrebačkom Intercontinentalu. Zvijezde u bijelom – vrhuška hrvatske gastronomije. Dolje, u režiji Svijeta u Čaši: summit najboljih hrvatskih chefova na Ateljeu okusa u karlovačkom hotelu Srakovčić

Međudržavni prijateljski sportski i eno-gastro susreti Hrvata i Slovenaca Sutla-Sotla uz gostilnu Šekoranja i kod gostilne Šekoranja legendarnog Sinea Šekoranje na Bizeljskom kod Klanjca

Revija Svijet u Čaši priređivala je razne atraktivne eno-gastro programe u nezaobilaznom kultnom zagrebačkom restoranu Baltazar Bobe Čimbura, koji sada slavi svoja vrlo aktivna i iznimno uspješna četiri desetljeća na ugostiteljskoj sceni. Na slici, uz Čimbura (drugi slijeva) gosti te večeri bili su slavni vinari iz Goriških brda Stojan Ščurek, Marko Skočaj Dolfo i Marjan Simčič

Akcija Diplomatsko vino koju je osmislila revija Svijet u čaši. Pronalazili bismo veleposlanike iz raznih država zainteresirane i za eno-gastronomiju i poznavatelje vina pa im predložili da se uključe u našu akciju Diplomatsko vino, zamišljenu da se i njome pridonese promidžbi naše kapljice u internacionalnim okvirima.  U dogovoru s proizvođačima vina, najčešće je to bila kuća Badel 1862 koja je objedinjavala nekoliko vrlo relevantnih podruma u Hrvatskoj, pozivali bismo veleposlanike na proljeće na kušanje novog mladog vina još na dozrijevanju u bačvicama od 225 litara i zamolili ih da izaberu uzorak koji im se najviše dopada da ga se, kad vino bude posve spremno za punjenje, napuni u butelje i opremi odgovarajućom etiketom s oznakom Diplomatskog vina. Dio diplomatskog vina darovan je veleposlaniku, da njime počasti svoje goste u posjetu veleposlanstvu u Zagrebu, dio je ostao proizvođaču a dio je pripao Svijetu u čaši da na svojim nastupima i mi njime možemo počastiti izabrane goste.

Na slici je prvi veleposlanik s našim diplomatskim vinom – Knut Thoraassen iz Norveške (drugi zdesna, s buteljom). Vino je bilo iz proizvodnje Kurije Nespeš, nekad u sklopu Badela 1862. Sasvim desno je mr. Franjo Francem, tada jedan od glavnih enologa Badela 1862, na lijevome krilu fotke su predstavnice Udruge Hrvatsko-norveškog prijateljstva i, u tamnoj majici, direktor MAM-Vin-a Mladen Horić (Marko Čolić)

Jedan od dobitnika titule Vinar godine bio je upravo i Vlado Krauthaker.  Revija Svijet u Čaši s njim u suradnji izašla je pred javnost s magnumom sa zajednički kreiranim crnim vinom Zajedno 2006  nastalim nakon niza degustacija kapljice od raznih sorata iz Krauthakerovih stalnog i pokusnog nasada i uz obvezno dozrijevanje te njegu u drvu. Svijet u čaši je, inače, aktivno sudjelovao u kreiranju još jednog vina, ali u – inozemstvu, riječ je o mješavini crnog pinota i frankovke u kući Simona Pinteriča na Bizeljskom, vino je još u bačvici i čeka na punjenje…

Zajedno, s Krauthakerom, i, desno, slična suradnja sa Simonom Pinteričem

Akcije Zagrebu s ljubavlju i Naša su vina pjesma. U zagrebačkom Lovačkom rogu, nekad kultnom restoranu u središtu grada, priređivali bismo nastupe najjačih pjevačkih zvijezda koje bi izvodile skladbe vezane uz Zagreb. Poslije smo u dogovoru s raznim našim popularnim glazbenicima, uglavnom pjevačima, izlazili s buteljama vina koje bi, nakon što bismo ponudili uzorke na kušanje, svaki izvođač odabrao u skladu sa svojim afinitetom prema vinu i prema nekom proizvođaču. Butelje su dakako imale privjesnicu Naša su vina pjesma.

Antologijska!  Na gornjoj slici u zajedničkom nastupu u Lovačkom rogu: Drago Diklić Fiko, Ivo Robić, Elvira Voća, Stjepan Džimi Stanić i njegova Barbara, Zvonko Špišić, Ivica Krajač , sasvim desno, Paolo Sfeci, nekad bubnjar Parnog valjka. Dolje su pak fanovi Svijeta u čaši glasoviti vibrafonist Boško Petrović i nekad iznimno popularnoi Tomisčlav Ivčić ֍ Na slici desno dolje: jedno od naših dodatnih tiskanih izdanja – knjiga Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja

Vodili smo brigu i o potrošačima, i uveli rubriku Potrošački putokaz da bismo detaljno, uključujući  tu i ocjenu uzorka s kušanja i objavu maloprodajne cijene butelje, predstavili vina uzeta s tržišta (izravno s polica vinoteka)  i  kušana naslijepo, u kušanjima smo u žiriju uvijek imali enologe, vinska trgovce, sommeliere/ugostitelje, novinare specijalizirane da pišu o vinu.

S jednog od ocjenjivanja vina za Potrošački putoklaz Svijeta u čaši u zagrebačkom hotelu Esplanade

Godinama je redovito na najjača svjetska ocjenjivanja vina kao Mundus Vini I Concours Mondial de Bruxelles iz Hrvatske pozivan i glavni urednik Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik, na slikama kao član žirija na oba ta dva ocjenjivanja a na manjoim slikama u društvu s osnivačem Concours Mondiala Louisom Havauxom i s vlasnikom čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffeliere grofom Stephaneom de Neippergom, te, na Concoursu u Čileu, s predsjednikom žirija Patrickom Valetteom

USPOMENE  NA DRUŽENJA SA SVJETSKIM VINSKIM ZVIJEZDAMA:

Grofica PhilLipine de Rothschild kao vlasnica bordoškog posjeda Château Mouton-Rothshiled, Marcel Guigal iz Ampuisa uz rijeku Rhônu, Angelo Gaja iz Barbaresca

PIJEMONT, oblasti Barolo: Roberto Voerzio, Enrico (Paolo) Scavino, te Bruno i Luisa Rocca Rabajà iz Barbaresca

TOSCANA: Markiz Lodovico Antinori, osnivač glasovite Ornellaije, danas čelnik tokanskog imanja Tenuta di Biserno, te Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico i vlasnik sjajnog posjeda Fontodi

Markizi Francesco Marone Cinzano, vasnik posjeda Col d’Orcia iz Montalcina te famozni Piero Antinori, zatim glavni enolog i direktor proizvodnje kuće Antinori Renzo Cotarella, i Fabio Ratto, direktor imanja Pian delle Vigne koje Piero Antinori ima u Montalcinu gdje proizvodi čuveni brunello

COLLIO i ALTO ADIGE – S guruom s Collija Francescom Joskom Gravnerom u njegovom vinogradu u Oslavju kod Gorizije, te s velikanom iz Alto Adigea odnosno Južnog Tirola Aloisom Lagederom kod njega na imanju Tor Loewengang u Magréu/Margreid, gdje ima i objekt Casòn Hirschprun

 

KREMA na KRAJU: Priznanje Vinarta dobiveno 2017. godine!

____________________________________________________

__________________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 12. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKACROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly north-west

Pjenušci/Sparklings

.(XXXL) PC & CH 2014 brut nature – KORAK ■ Pinot crni & Chardonnay,  méthode traditionelle, vrhunsko prirodno pjenušavo, ZOI Plešivica, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(XL) POLARIS brut nature – CMREČNJAK ■ klasična metoda, vrhunsko prirodno pjenušavo, 12,5 vol %; 0,75 lit

Mirno bijelo suho/still white, dry

.(M-L) RAJNSKI RIZLING 2019 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Rizling rajnski (Riesling), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(L) SAUVIGNON Sv. URBAN 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Sauvignon bijeli, kvalitetno s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

.(XL) SAUVIGNON KRČE 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 11,0 vol %; 0,75 lit

. (L) PUŠIPEL MAĐERKA sur lie 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; 0,75 lit

.(L) PUŠIPEL CLASSIC 2020 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint), vrhunsko s kzp, suho, 11,5 vol %; 0,75 lit

.(M-L) PINOT SIVI 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot sivi (Pinot gris, Pinot grigio), vrhunsko s kzp, suho, 12,0 vol %; 0,75 lit

. (M) MUŠKAT ŽUTI 2020 –  ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje, Međimurje, Sv. Urban, Muškat žuti, kvalitetno s kzp, poluslatko, 9,5 vol %; 0,75 lit

.(XXL) MARANY crno 2019 – TOMAC ■ Plešivica-Okić, Pinot crni (Pinot noir), suho, nefiltrirano, 12,5 vol %; 0,75 lit

Slatko desertno/ Sweet dessert

(XXL) CHARDONNAY ledeno vino / ice wine 2016 –  BODREN ■ Zagorje-Međimurje,  ZOI, Chardonnay, vrhunsko s kzp, slatko,  7,5 vol %; 0,375 lit

Jantarno/amber

. (XXL) PUŠIPEL Xtreme2 orange 2016 –  CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  ZOI, Pušipel (Moslavac, Šipon, Furmint),  vrhunsko, suho,  13,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(M) SAUVIGNON VIDIM 2020 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, vinograd Vidim.  ZOI, Sauvignon bijeli, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

Jantarno/amber

. (XL) GRAŠEVINA KUVLAKHE 2015 –  KRAUTHAKER ■ Zlatna dolina, Kutjevo, dugo macerirano, suho, 13,5 vol %

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.- Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

. – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI Kronika – 11.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

.

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Advent u Zagrebu, 2021., nakon niza godina sada, u novom normalnome, ponešto drukčiji (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ The New OIV Report: IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017! ⦁ Najnovije, i optimistično protiv covida19: VINUM & ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2022 u OPATIJI ⦁ Mi i svijet… još o prošeku i proseccu: U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT ⦁ Kraj godine – mjeseci nove berbe u čaši: JE LI MLAĐE (VINO) ZDRAVIJE? ⦁ Mlado Međimurje: NOVO BIJELO s KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA ⦁ Ususret Božiću i Novoj godini: THE FLÛTE STARS OF CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI ⦁ Praznici uz kraj godine – razdoblje za posebne užitke i kurioziteti iz našeg neposrednog susjedstva: PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM! ⦁ Go, oeno-gastro: DIJAMANTI HRVATSKE ISTRE  – SIR, ULJE VINO ⦁  Dragulj posebna sjaja: TERAN SANTA ELISABETTA 2017 ⦁ Premijerno kušanje vrhunskih eno-uradaka Iločkih podruma:: SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE DO 2011. ⦁ U gostima u Zagrebu – Vrijeme je za… Hercegovinu: GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA… ⦁ Novi izazovi za Lijepu našu: DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU ⦁ Sommelieri u utrci za titulom 2021: PRVAK EUROPE JE TALIJAN;  SINIŠA LASAN – 11. /NOVI HRVATSKI PRVAK:  IVAN JUG ⦁

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

The new OIV Report

IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017!

Speaking from the OIV headquarters in Paris, Director General Pau Roca presented the first estimations of the 2021 world wine production.

• Low production volume registered in the EU, notably in Italy, Spain, and France, which together lost about 22 million hl in comparison to the 2020 and due to late spring frost and overall unfavourable climatic conditions.
• The only large EU wine producing countries that recorded harvests bigger than 2020 are Germany, Portugal, Romania and Hungary.
• First harvest forecasts in the USA indicate production volumes slightly above those of 2020.
• Very positive year for Southern Hemisphere’s vineyards where relatively favourable climatic conditions led to record high production levels in countries of South America, South Africa and Australia, New Zealand being the only exception.
• OIV Director General Pau Roca, speaking about the newest world wine production

WORLD in GENERAL

Based on the information collected on 28 countries, which represent 85% of the world production in 2020, the 2021 world wine production (excluding juices and musts) is estimated between 247.1 and 253.5 millions hl, with a mid-range estimate at 250.3 mhl.

The 2021 wine production can be considered extremely low, only slightly above the historically small production of 2017. This year’s expected volume seems to have fallen by 4% compared to 2020.

Northern hemisphere

EUROPEAN UNION

For the 2021 the EU wine production is estimated at 145 mhl (excluding juices and musts). This volume shows for the EU an annual decrease of 21 mhl (13%) compared to 2020.

ITALY, still ranking first at 44.5 mhl, estimates a drop of 9% in its 2021 wine production compared to the 2020 as well as its last five year average.

SPAIN, before on the 3rd place, is now the 2nd largest wine producer in the world, its 2021 production is estimated to 35.0 mhl. This level, however, is expected to be 14% lower compared to 2020 and 9% lower than its five year average.

FRANCE, before on the 2nd place, bore the hardest brunt of a disastrous vintage with severe frost in April, followed by summer rains, hailstorms, and mildew. Consequently, for the 2021 it foresees a production level of  34.2 mhl , representing a drop of 27% compared to 2020.

AUSTRIA is reaching 2.3 mhl (- 4% regarding the 2020), and GREECE 1.7 mhl (-26% /2020).

Moreover, CROATIA is estimated to register approximately 0.7 mhl, with a 13% drop compared to the 2020; SLOVENIA 0.5 mhl (- 26%/2020), SLOVAKIA with its 0.3 mhl (- 2%/2020) also is joining the group of countries that saw a fall in their wine production levels.

On the other hand, several countries within the EU expect a positive growth with respect to the last year. For example GERMANY, the fourth largest European wine producer, has an estimated production volume of 8.8 mhl (+4%/2020). PORTUGAL, with 6.5 mhl, is expected to record a wine production volume slightly above its 2020 level (+1%). Another large producer, ROMANIA, whose harvests have been subject to very high volatility in the recent years, anticipates a surge in wine production in 2021, with 5.3 mhl (+37%/2020), a level 29% above its last five-year average.

HUNGARY’s estimated wine production in the 2021 is 3.1 mhl, a level 6% above 2020 and 4% higher than its five-year average. BULGARIA, with a production level of 0.9 mhl is 7% higher compared to last year, but 15% lower than its last five-year average. Lastly, CZECH REPUBLIC expects a wine production of 0.6 mhl, a level 2% higher than 2020 and in line with its average.

Outside EU

Wine production volume in SWITZERLAND continues to decline in 2021, thereby recording 0.8 mhl, the lowest volume in 20 years.

In the USA, the preliminary estimate for 2021 wine production is 24.1 mhl. For CHINA there are no datas yet, RUSSIA’s 2021 wine production is estimated at 4.5 mhl, GEORGIA is with a record-high level of 2.2 mhl, MOLDOVA is speaking about 1.1 mh.

SOUTHERN HEMISPHERE

CHILE reported 13.4 mhl, ARGENTINA 12.5 mhl, BRAZIL 3.6 mhl, AUSTRALIA 14.2 mhl, and NEW ZEALAND 2.7 mhl, which is 19% lower than last year and 13% below the last five-year average. ♣

_____________________________

Najnovije, i s optimizmom: najava, napokon, ODLASKA pošasti zvane covid19!

VAPT u KVARNERSKOJ MUZIKALNOJ KRISTALKI

Što li je sad to – VAPT?! Što li je to kvarnerska muzikalna kristalka?

VAPT je kratica od Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, dakle riječ je o kušanju vina iz vrlo ekskluzivne palete ponude svjetski relevantnih Bakhovih etiketa koje na našem tržištu nude zagrebački Vinotrade kao kultna i jedna od najstarijih, ako ne i najstarija hrvatska vinoteka – u njoj je, inače rođen Hrvatski sommelier klub!, te vinoteka Acrobat, također iz glavnog grada ali kao jedna od mlađih kuća specijaliziranih za plasman visoko-kvalitetne svjetske kapljice u Lijepoj našoj. Kvarnerska pak muzikalna kristalka je nadaleko čuvena Kristalna dvorana glasovitog opatijskog hotela Kvarner, proslavljena, među ostalima, po festivalima zabavne glazbe što su se odvijali u njoj  godinama, a sad je eto izabrana da bude poprište osebujnog vinskog spektakla na globalnom nivou, riječ je o jedinstvenom festivalu plemenite kapljice ali i destilata najvišeg međunarodnog renomea.

Juraj Dusper, vinoteka Vinum, i Dino Kušen, Acrobat: ujedinjenim snagama organiziraju manifestaciju Vinum Acrobat Portfolio Tasting, 19. veljače 2022 u Opatiji (suhiucasi)

Manifestacija Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting bi se, kako je kao plan događanja najavljeno još prije nešto manje od dvije godine, u Zagrebu na sjajnom prvom festivalu Acrobat Portfolio Tasting u jednom od hotela iz Hiltonova lanca, trebala održavati svake dvije godine, uvijek u nekom drugom hrvatskome gradu. Sad je eto vrijeme zahuktanih priprema za manifestaciju u 2022, predviđenu za 19. veljače  (a baš se moglo i poigrati brojkama i kao datum odrediti 20. 02.2022, da sve nekako bude u znaku broja 2!). Dino Kušen, glavni i odgovorni za Acrobat Portfolio Tasting početkom 2020. godine šalje optimističnu poruku: Prva priredba organizirana je bila neposredno prije nego što je scenom zloćudno zagospodario covid19, a što se tiče sljedeće priredbe, 2022., računamo na to da ćemo s njom proslaviti odlazak covida19 sa scene!

Kao podsjetnuik, prizori s prvog festivala Acrobat Portfolio Tasting 2020 u Zagrebu: mojamalenkost s Gaiom Gaja, opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić na štandu Pontet Canet sa sinom od Alfreda Tesserona, te ja s Robertom Voerzijom (Marko Colic)

VAPT 2022 predviđen je samo za jedan dan, a s trajanjem od 11 pa do oko 18 sati, ali, poslije, i sa specijalnim dodatkom – vinski tematskim večerama za po otprilike 40 gostiju u nekoliko opatijskih restorana i uz nazočnost osobno vinara čija će se vina te večeri u u dotičnom lokalu točiti uz hranu. A kad je već raskoš, neka bude raskoš i do kraja: postoji mogućnost da se kao lijepi uvod u sljedeći dan održi i svojevrsna vinska simfonija, kao moguća zvijezda večeri spominje se sin svjetski znamenite kuharice-gastronomke Lidije Bastijanich istarskog porijekla a s boravkom u SAD, riječ je o Joeu Bastianichu, znanome kao vlasniku više desetaka ekskluzivnih restorana po svijetu i kao voditelju vinskog podruma Bastianich u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia), sklonome inače i glazbenim nastupima!

Cognac Tesseron

O ovoj manifestaciji u Opatiji u veljači 2022, pravoj poslastici na hrvatskoj vinskoj sceni a za koju se računa da će privući veliku pažnju i izvan granica Lijepe naše upravo su za javnost službeno (pro)govorili Juraj Dusper, sin legendarnog vinotekara i osnivača Hrvatskog somelier kluba Ninoslava Duspera i voditelj vinoteke Vinum, i Dino Kušen iz tvrtke Acrobat, koji su se eto ove godine udružili u organizaciji ovog drugog festivala globalnih vinskih zvijezda u Hrvatskoj, te koji su kao novo mjesto događanja izabrali naš turistički biser Opatiju, želeći, suradnjom s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, dati svoj doprinos daljnjoj svjetskoj popularizaciji Kvarnera.

Kušen i Dusper iznijeli su da je, zacijelo zadovoljno nastupom prije dvije godine u Zagrebu odnosno odjekom o manifestaciji iz Zagreba, sudjelovanje na festivalu izvrsnosti 2022. u Opatiji potvrdilo već nekih šezdesetak glasovitih vinskih kuća, no očekuju se i nove potvrde. Među ino-zvijezdama na koje Dusper jr. i Kušen računaju u Opatiji su velikani poput Gaje, Ornellaije, Frescobaldija, Roberta Voerzija, Oliviera Leflaivea, Billecart Salmona, Pontet-Caneta, Tesserona (cognac), Roederera, Deutza, Piper Heidsieka, Jean-Marc Brocarda, Ladoucettea, Biondi Santija, Viettija, Kristančiča, Simčiča, Torresa, Lopez Heredije, Vega Sicilije, Bodegas Mauro (sjajna vinarija)… I Dusper i Kušen očekuju i dobar odaziv hrvatskih proizvođača, kojima bi ovo mogla biti lijepa prigoda da svoje eno-uratke i izravno usporede s onima svjetski glasovitima, i (s razlogom!) razvikanima, te da, možda, pronađu (nove) puteve uspješnog izvoza. Kakvoća na svjetskoj razini svakako postoji u podrumima u Lijepoj našoj, ali koliko će vinari iz Lijepe naše i oni iz Hrvatskoj susjednih zemalja osjetiti potrebu i moguće prednosti nastupa u najprestižnijem svjetskom vinskom društvu vidjet će se. Organzatori obećavaju da će se pobrinuti da na festival dođu relevantni uvoznici i distributeri vina iz svijeta i relevantni strani novinari što pišu o vinu, eno-gastru i turizmu, dakle, iako se za sudjelovanje u izlagačkom smislu poprilično plaća, izazov (i) za naše svakako je značajan. I Vinotrade i Acrobat naglašavaju da događanje nije zamišljeno kao cuganje nego kao koncentrirana degustacija kroz koju vinski trgovci mogu naći nove zanimljivosti za svoju ponudu a posjetitelji iz redova potrošača mogu i trebaju mnogo doživjeti i oni koji možda znaju manje i puno toga naučiti i o vinu i o jakim pićima (ponavljam: dio manifestacije bit će posvećen i destilatima). Na određenu selekciju posjetitelja će svakako utjecati cijena ulaznice od 1000 kuna, ulaznice će se moći naručiti i kupiti na temelju rezervacija kod Vinotradea i Acrobata… ♣

Mi i svijet…  još o prošeku i proseccu

U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT

Mislio sam da sam kad sam u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI br 7.2021 (srpanj ove godine) opširno pisao o tim nesretnim odnosima prošek-prosecco iznio sve bitno, međutim sad vidim da o toj temi treba još objavljivati. Naime čini se da neki od kojih bi se očekivalo da će shvatiti nisu shvatili, ili se ponašaju kao da nisu shvatili, POSLOVNU DIMENZIJU priče.

Stol s organizatorima, među kojima se vide Tonino Picula, u sredini, Tugomir Majdak, s Piculine desne strane, i Ana Marušić Lisac, sasvim lijevo na slici (suhiucasi)

Ovih dana stigao je poziv na panel-raspravu pod nazivom Hrvatska kvaliteta na europskom stolu, na kojoj bi se razgovaralo o perspektivama zaštite hrvatskih tradicijskih proizvoda, s naglaskom upravo na prošek. Poziv za susret u zagrebačkom hotelu Dubrovnik poslan je iz ureda Tonina Picule, predstavnika Lijepe naše u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Najprije je najavljeno da će, uz Tonina Piculu, na panel-raspravi sudjelovati ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković (ali nije došla!; umjesto nje nazočan je ispred Ministarstva bio Tugomir Majdak), zatim prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, Ana Marušić-Lisac, direktorica poduzetničkog centra Biotechnicon, i Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo, a kao proizvođači Niko Karaman (OPG), Antonija Mrgudić ispred vinarije Bura-Mrgudić, Zure (nije ga bilo), Stina-vino (Rikard Petrić), Andro Tomić (osobno nije bio prisutan), Šime Škaulj (OPG; nije došao), Stjepan Vučemilović (OPG), Vinoplod Šibenik, a na dan događanja lista je proširena na odvjetnika Ivana Krnića, na tri predstavnika Vinoploda (Mandica Erceg, Damir Lasan i Krešimir Lokas), Željka Paskovića Zore vina, Mariju Vukobratović iz Savjeta za poljoprivredu i hranu, te Mladena Zrnu iz Badela 1862. Za poslije okruglog stola predviđeno je bilo neformalno druženje uz kušanje prošeka i prosecca, a za dan kasnije na Trgu Petra Preradovića, poznatom i pod nazivom Cvjetni trg, degustacija prošeka i prosecca te hrvatskih proizvoda s europskim oznakama izvornosti.

Stol s proizvođačima – Rikard Petrić iz Stina vina i trojac iz Vinoploda (suhiucasi)

Skup u hotelu Dubrovnik otvorili su kao uvodničari funkcioneri, zatim je poučno-informativno izlaganje imala direktorica Biotechnicona Ana Marušić-Lisac općenito o zaštićenim oznakama za proizvode i značenju takve zaštite na tržištu, a prof. dr. Edi Maletić iznio je informaciju (objavio sam je u svom spomenutom prijašnjem napisu!) koja je, činilo mi se, iznenadila većinu nazočnih na skupu, riječ je o tome da je jedan od sinonima sorte Glera kao ishodišta za talijanski pjenušac prosecco Prosecco tondo a još jedan sinonim je Teran bijeli (stoji to i u velikom Atlasu vinskih sorata svijeta čuvene Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding). Većina govornika zborila o tome kako je prošek u Dalmaciji stoljećima prisutan – iznošeni su podaci o proizvodnji prošeka u Dalmaciji navodno još u 15. stoljeću, opširno je pričano o tome kako nam Talijani ne bi smjeli osporavati pravo na naziv prošek i time zagorčavati život. Kasnije su se u raspravu uključili i nazočni proizvođači prošeka iz Dalmacije, također uglavnom s izlaganjima o nepravdi što nam je rade naši susjedi s Apeninskog poluotoka. Naslušali smo se, dakle, o nečemu što smo već čuli, nečemu što je neupitno i što je valjda svakome ovdje tko se iole bavi vinom sasvim jasno, a to je da su prošek i prosecco dva bitno drukčija proizvoda – prvi je južno slatko desertno vino, a drugi je lagani i osvježavajući pjenušac. Ali, nikome od govornika nije padalo napamet npr. nešto reći za bitnu i očito u borbi s Talijanima spornu riječ PROŠEK. Možda bi uvelike za bolji administrativni međunarodni položaj prošeka pridonijelo to da se u našem obraćanju europskim institucijama i Talijanima vezano uz izraz prošek inzistiralo na tome da se skrene pažnja na to da taj izraz NIJE nikakvo naše oruđe za bolju poziciju na tržištu nakon što su Talijani postigli golemi svjetski komercijalni uspjeh s proseccom pa se sad mi na to želimo šlepati, nego da je taj izraz u Dalmaciji jednostavno slijed toga što je taj dio Hrvatske dugo vremena bio pod okupacijom upravo Italije pa nije čudno da je puno talijanskih riječi ušlo u lokalni govor i ostalo u izvornom ili, s vremenom, modificiranom obliku u upotrebi kod naših ljudi kao stanovnika (tada okupirane) Dalmacije. Trebalo je inzistirati i na tome da – s obzirom da izraz prosecco u ovome kontekstu i te kako ima smisla, naime na neki način sugerira (secco=suh) prosušeno – nije ništa čudno i nije uopće u smislu neke zavjere protiv pjenušca prosecca naime prošek se sasvim LOGIČNO rabi za vino nastalo od prosušivanoga grožđa!

Proizvođači Niko Karaman iz Dubrovnika i Antonija Mrgudić s Pelješca (suhiucasi)

Umoran od slušanja toliko ponavljanih jalovih žalopojki taman sam se kanio uključiti u raspravu, kad je, srećom,  istupio Zadranin Stjepan Vučemilović, koji je, napokon, prvi progovorio i o TRŽIŠNOM ASPEKTU vezanom uz prošek. Hvala Vučemiloviću, koji se, inače, ozbiljno bavi proizvodnjom baš i prošeka, BITNO je bilo to što je KLJUČNE  REČENICE na ovome skupu izgovorio upravo on, iz redova producenata. A što je to kazao?

To da je prva specifikacija ili jedna od prvih specifikacija o proizvodnji prošeka donesena  2013., ali dobar dio vinara koji su sa svojim prošekom izašli na tržište nije se pridržavao pravilnika, zatim to da je te iste 2013. godine na tržištu zabilježeno 972 hektolitra prošeka a u 2018. i 2019. prošeka napunjenog u butelju opremljenu odgovarajućom etiketom za tržište bilo je, kao se Vučemimović izrazio NULA litara! Usput, kad sam pripremao prilog o prošeku za svoju Kroniku Svijeta u Čaši za srpanj (br. 7, 2021) raspitivao sam se kod vinotekara u nas, te kod dalmatinskih proizvođača vina a i kod predsjednika udruge Vino Dalmacije Lea Gracina o tome tko proizvodi,  dakako i po propisanom novom pravilniku (Vučemilović je imao primjedbu da je neusklađen!), te puni i etiketira pa onda na suvremeni način nudi i na tržištu ima svoj prošek, priča se svela na to da svaka obitelj u Dalmaciji proizvede nešto prošeka da ima što ponijeti sa sobom kad ide doturu te na tek nekoliko etiketa, konkretno na prošek Hektorović Tomićeve Bastijane, na prošek Stina-vina, na Ambru od Bibića, inače osobno sam imao prilike vidjeti bočice etiketirane kao prošek od podruma Bura Mrgudić te kod pelješke obitelji Matković, kao i od Zadranina Vučemilovića, vezano uz proizvodnju baziranu na Pravilniku ispalo je da sigurno po njemu radi Stina vino. Kako očekivati pobjedu ako na borilištu nema prikladno pripremljenog konja za utrku?!

Zadranin Stjepan Vučemilović obratio se prisutnima s nekoliko ključnih rečenica vezanih uz prošek i njegovu prisutnst na tržištu (suhiucasi)

Ana Marušić Lisac uz poster koji objašnjava što je prošek a što prosecco (suhiucasi)

Iz Vučemilovićeva nastupa moglo se iščitati i to da se NITKO ovdje ne trudi u promidžbi prošeka i u skretanju pažnje i šire i međunarodne javnosti i potrošača na to da se prošek i prosecco kao proizvodi bitno razlikuju u tipologiji (slatko desertno, te lagano svježe i pjenušavo), već i na prvi pogled razlika je i te kako uočljiva po bocama u koje se ta pića pune, prošek ide u manju bocu uglavnom zapremnine do 0,375 lit, eventualno 0,50 lit dok se prosecco puni u butelju na vrhu koje je veliki poseban čep što ga je teško ne zamijetiti i prepoznati kao šampanjskoga…

Neobično mi je da je Toninu Piculi, koji je pokazao kako dobro zna vrijednost promidžbe i kako umije lijepo iskoristiti prigodu i za samo-reklamu a koji se eto zalaže za to da se odupremo nastojanjima Talijana da nam se na razini EU ne dopusti uporaba naziva prošek za naš tradicijski proizvod, promakao taj toliko važan tržišni aspekt vezan uz naš prošek. Smatram da je (i) s ovog skupa dalmatinskim proizvođačima prošeka trebala biti upućena poruka da je zaštita vrlo ozbiljna i kompleksna stvar koja ide na ruku ne samo proizvođaču izravno nego i društvenoj zajednici tog nekog dotičnog teritorija, tako da eto Društvo ima interesa i opravdanja ulagati u razvoj  i plasman proizvoda, te da vinari napokon moraju staviti glave skupa, kako bi, kao ozbiljno i dobro organizirani, iznjedrili kvalitetan pravilnik o proizvodnji i ostvarili za početak barem minimalno nužnu tržišnu količinu prošeka, dokument striktno vezan uz dotično podneblje, uz propisani termin izlaska na tržište, uz NUŽNU efikasnu samo-kontrolu i u procesu nastanka proizvoda (vinogradi, podrum, izlazak iz podruma), zatim edukaciji potencijalnih kupaca, koordiniranoj promidžbi i plasmanu i samog proizvoda i čitavog dotičnog teritorija… ♣

Kraj kalendarske godine – mjeseci nove berbe već u čaši

JE LI MLAĐE (VINO!) ZDRAVIJE?

Studeni je već odavna na glasu kao mjesec novog, tek rođenog vina. U cijelome svijetu dva su novembarska datuma da tako kažem i službeno vezana upravo uz novo mlado vino, riječ je o Martinju, 11. studenoga, i trećem četvrtku – ove godine to je 18. 11., gle kako se poklopilo: na kalendarima taj je treći četvrtak u studenome ove godine označen crvenom bojom kao znakom da je riječ o prazniku, ali taj je praznik sasma druge vrste. Što se tiče Martinja, siguran sam da je svima ovdje – i pilcima i nepilcima –  sve jasno o čemu je riječ, a što se tiče trećeg četvrtka u studenome možda ipak nekim pojedincima treba pomoć, bilo da saznaju o čemu se radi, bilo tek da ih se podsjeti: treći četvrtak u studenome dan je kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur.

Ono što se ovdje u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu. Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, ali nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se Portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica  (71%).

Enologinja dr. Ivana Alpeza kao članica ocjenjivačkog suda u žiriju na međunarodnom vrednovanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot & Cabernet insieme u Bergamu. Lijevo od nje (s brkovima) sjedi dr. Marin Berović, s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani… (suhiucasi)

Lijepo kaže dr.sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):

– Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije, prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.

U nastavku dr.sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno upravo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada. Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu a iz kojih je  vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od Portugizca, koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

– Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks a uz koji se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se das u majvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke su, ponavljam, polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.

Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda, 13 posto etanol, a tri magična postotka polifenoli. Prijevod s engleskoga na desnom crtežu: glycerol = glycerol, organic acids = organske kiseline, amino acids – aminokiseline, sugars – šećeri, Otjer alcohols = ostali alkoholi. Minerals = minerali

Dakle, vezano uz Francuski paradoks i bazirano uvelike na polifenolima kojima su crna vina značajno bogatija ostvareni su značajni pozitivni učinci na popularizaciji crnjaka..

Godine 1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans, ali je samo trans-oblik bioaktivan i stoga važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje.

(https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

RESVERATROL U VINU

Crno: 0.03-1.07 mg/L

Bijelo: 0.01-0.27 mg/L

Pozitivni učinci resveratrola vezani su uz rak, artritis, starenje, asmu, jetru, dijabetes, srce (https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

            Grožđe i vino, a nije grožđe i vino… Rezultat istraživanja biodostupnostii učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci, najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu.

            Dozrijevanje cr(ve)nog vina i polifenoli: Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.

Znanje o vinu i polifenolima je ogromno, ali i dalje nedostatno, osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju.

S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol …) kao potencijalane potpore zdravlja.

Istraživanje utjecaja dozrijevanja/starenja vina u boci na sadržaj trans-resveratrola u crnim vinima različitih područja Australije pokazalo je da vina s vremenom drastično  gube trans-resveratrol, čak do 96 posto, a prosječno 76 posto (Naikeri dr., 2020).

Čuvanje vina u boci rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala koji je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva, kao i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).

Novi mladi portugizac i pečeni kesteni – plešivičk i vinar Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica. Od njega stigao je, napokon, za 1. prosinca, poziv na radionicu dr.sc. Ivane Alpeze na temu za zdravlje korisnih polifenola upravo u mladom vinu portugizac

Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).

Mlado vino i portugizac

Grozd portugisca

Mlado vino je tradicijski izraz, može biti korišten za sva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i podrazumijeva vino koje mora biti stavljeno na tržište do kraja kalendarske godine berbe grožđa (EU 1308/2013, EU 2019/33, 2019/34., https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/).

Na hrvatskom tržištu sve je veći broj mladih vina, i od bijelih i od crnih sorata, ali tradicija proizvodnje i potrošnje novog mladog vina prvenstveno se veže uz crno (crveno) vino i sortu Portugizac.

Portugizac je sorta ranog dozrijevanja, dobre rodnosti i potencijala za proizvodnju svježih, živo obojenih vina s nježnom, privlačnom voćnom aromom i bez izražene trpkoće, dakle vina koje se najradije pije dok je sasvim  mlado.

Potrošnja mladog vina na globalnoj vinskoj sceni nije ekonomski značajna, međutim, novo mlado vino može biti izvrstan lokalan proizvod koji je lokalno i ekonomski važan (Vino Beaujolais Noveau – Francuska, Vino Novello-Italija, Mlado vino – Slovenija, Mlado vino Portugizac Plešivica – Hrvatska).

Posljednjih godina zabilježen je porast potrošnje mladih vina u svijetu, osobito kod mlađih potrošača (osobe između 25 i 40 godina)

Uz vizualni identitet boce i privlačna senzorna svojsava, izvrstan alat u promociji mladog vina mogu biti i konkretni podaci o kakvoći, primjerice polifenolni sastav

– Zašto smo izabrali Portugizac Mlado vino? Prvo, stoga što su o tehnologijama i kakvoći vina sorte Portugizac dostupne informacije bile su vrlo skromne, a, kao drugo, o promjenama kakvoće tijekom čuvanja mladog vina u boci podataka uopće nije bilo – objašnjava dr. sc. Alpeza.

Cilj istraživanja, materijal i metode

Cilj istraživanja: novo znanje o mladom vinu Portugizac, ZOI Plešivica i o konkretnim parametrima kakvoće koji se vežu uz potencijalne dobrobiti umjerene potrošnje, te o promjenama u vinu tijekom njegova čuvanja u boci. Materijal: originalna pretpakiranja vina Portugizac Plešivica, Mlado vino berbe 2019. Parametri kakvoće analizirani su u mladim vinima tri mjeseca nakon punjenja i 12 mjeseci nakon prve analize, vino je čuvano u kontroliranim uvjetima, na 16°C. Traženi parametri u analizi: ukupni fenoli (mg/L, galnakiselina), antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II)) i stilbeni(cis-i trans-resveratroli cis-i trans-piceid)

Rezultati

Sadržaj ukupnih fenola (mg/L, galnakiselina)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 1430 mg/L (1326 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1324 mg/L (1221 mg/L)

Antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II))

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 17,4 mmol/L Fe (II) (16,3 mmol/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 16,0 mmol/L Fe (II) (14,79 mmol/L)

Ukupni stilbeni(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 7,34 mg/L (7,95 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 7,15 mg/L (6,85 mg/L)

 trans-resveratrol(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 2,17 mg/L  (2,37 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1,29 mg/L (1,24 mg/L)

 Zaključak

– Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16°C, promjene su bile slijedeće: sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9%, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14%, sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48%. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci – istaknula je dr.sc. Ivana Alpeza.  ♣

ANTIOKSIDACIJSKA SVOJSTVA VINA – Zahvaljujući ljubaznosti dr. sc. Ivane Alpeze evo i priloga o antioksidansima o kojima se u kontekstu zdravlja toliko govori:

U ljudskom organizmu kao posljedica normalnog metabolizma nastaju slobodni radikali, a to su spojevi sa slobodnim (nesparenim) elektronima. Upravo zbog slobodnih elektrona ovakvi spojevi su vrlo reaktivni, te mogu prouzročiti oksidativnu štetu biomolekulama stanica u organizmu ljudi. Spojevi koji neutraliziraju slobodne radikale i tako umanjuju oksidativan stres u stanicama nazivaju se antioksidansima. Za održavanje ravnoteže antioksidansa u tijelu važni su endogeni antioksidansi, a kako oni u nekim stresnim situacijama nisu dovoljni, u organizam treba unositi i dodatne antioksidanse zdravom hranom, poput voća, povrća, žitarica i sl.

Najvažniji u vodi topivi antioksidansi se polifenoli, kojih u određenim koncentracijama ima u grožđu, pa i u vinu. U bobici grozda neflavonoidni polifenolni spojevi su smješteni uglavnom u mesu, dok se flavonoidni polifenoli najvećim dijelom nalaze u kožici, sjemenkama i peteljci. Procesom vinifikacije spomenuti spojevi prelaze u vino, i najzaslužniji su upravo za zdravstvene učinke vina, ali i za doprinos senzorskim karakteristikama vina poput boje, okusa, stupnja gorčine i oporosti.

U dobrom zdravlju i dobrom raspoloženju: nasmijana dr.sc. Ivana Alpeza uz vesele lokalne folkloraše i u društvu s istaknutim slovenskim enolozima Iztokom Klenarom i Darinkom Ribolicom (suhiucasi)

Najvažniji flavonoid u vinu je resveratrol, jaki antioksidans, koji hvata slobodne radikale te zaustavlja pojačano razaranje stanica štiteći ljubitelje vina od preuranjena starenja. Ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje ljudi: sprječava kljenut srčanog mišića i tvorbu nakupina na mozgu i krvnim žilama, usporava grušanje krvi, blagtvoran je kod upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest) i dijabetesa. Među važne fenolne spojeva spada i katehin, koji sprječava nastajanje krvnih ugrušaka. Tu su još kvercetin i epikatehin, koji zaustavljaju rast stanica raka i štite LDL kolestrol od oksidacije. Svi spomenuti fenolni spojevi usporavaju protok hrane kroz crijeva poslije obroka, spječavaju oscilacije u razini šećera u krvi nakon apsorpcije hrane u krvotok. Na taj način pomažu pri liječenju dijabetesa, djelujući na razgradnju glukoze u stanicama isto kao i sintetski lijekovi. Antioksidacijska aktivnost vina je u korelaciji s koncentracijom ukupnih fenola u vinu te ovisi i o koncentraciji pojedinih fenolnih spojeva te o njihovim međusobnim odnosima. Primjenom različitih analitičkih metoda poput ORAC, DPPH i ABTS moguće je utvrditi koncentraciju fenola u vinu kao i antioksidacijsku aktivnost vina.

RESVERATROL – Najznačajniji i najviše proučavan stilben je trans-resveratrol. Sintetizira se u kožici bobice. Resveratrol se nalazi u hrani poput poput sjemenki i kožici grožđa, a nastaje kao posljedica okolišnog stresa ili gljivičnog oboljenja. Njegova je koncentracija do deset puta veća u crvenim (oko 5 mg/L) u odnosu na bijela vina, te je odgovoran za smanjenje rizika raznovrsnih oboljenja, a ponajviše kroničnih bolesti poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja uporabu resveratrola dovode u vezu s produženjem životnog vijeka testiranih životinja. Pretpostavlja se da bi jedan od načina djelovanja mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija te zaštita stanične opne i staničnih stuktura od propadanja uslijed oksidacije (Gambuti i sur., 2004; Perrone i sur., 2007).

MJERENJE ANTIOKSIDATIVNE AKTIVNOSTI – Za određivanje antioksidacijske aktivnosti u vinu, potrebno je nekoliko različitih metoda zbog kompleksnosti oksido-redukcijskih reakcija koje se odvijaju. Te metode temelje se na inhibiciji slobodnih radikala, kelaciji metalnih iona ili lipidnoj peroksidaciji. Metode za mjerenje antioksidacijskog kapaciteta dijele se na direktne poput ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) i indirektne poput DPPH i ABTS, FRAP koje se temelje na inhibiciji slobodnih radikala pomoću sinetičkih odnosno radikalnih kationa. ♣

Mlado Međimurje!

NOVO BIJELO S KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA

Deset međimurskih vinarija je i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo na tržište s Mladim Međimurjem, novim (bijelim) vinima iz berbe 2021.

Prvo ovogodišnje službeno otvoreno i promotivno kušanje uradaka iz berbe 2021. međimurski vinari upriličili su u Zagrebu, naravno uz potpuno pridržavanje protuepidemijskih mjera na otvorenome (srećom, kiše nije bilo a i temperatura je za boravak vani bila podnošljiva, pogotovu i jer su se u središtu prostora događanja uz jaču vatru prigotavljali bogato nadjeveni sočni burgeri, mljac mljac!), kao pozornica je poslužilo dvorište Cogito Cafea u okviru stambene zgrade u  središtu grada, kao uzvanici okupili su se brojni novinari što prate eno-gastro scenu i ljubitelji mladog vina iz Metropole.

Na promociji novog Mladog Međimurja u Zagrebu, u organizaciji kuće Vinart, sudjelovalo je devet međimurskih vinara od ukupno 10 koji su odlučili izlaziti na tržište s novim mladim vinom (Marko Čolić)

Na prosudbu je svoje uratke ponudilo devet vinarija uključenih u projekt Mlado Međimurje, a to su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar.

Promenadna degustacija, obilazak vinara (Vinart)

 Mlado Međimurje je živahno i atraktivno nekomplicirano ali istodobno i nimalo banalno vino. Karakteriziraju ga lagani okus, nizak alkohol (uglavnom 11,0 i 11,5 vol%), intenzivan i privlačan miris, vitko tijelo i lepršava svježina, podloga za koju su primjerena ukupna kiselost i stanovita slanost. Jako dobro funkcionira kao vino za predah, zatim uz neformalna druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete, kažu Međimurci, u periodu od tri do četiri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko (skorašnjih!) Božićnih blagdana.

Mini-spektakl na sredini pozornice: burger chef – ne u bijelom, nego u crnome! Vatra gori, burgeri pomalo nastaju… do finalne kreacije na tanjuru (Marko Čolić)

Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera kapljice širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naći u brojnim restoranima i barovima, a mogu se naručiti i direktno od vinara.

Kako svaka marka, želi li biti ozbiljno shvaćena pa time i komercijalno uspješna na dugi rok i korisna općenito za teritorij na kojemu se rađa i kojega promovira (što podrazumijeva i pomoć društvene zajednice iz dotičnoga kraja!), mora počivati na određenim temeljima, zanimao sam se kod prisutnih međimurskih proizvođača, a posebice kod altualnog predsjednika udruge vinogradar/vinara Međimurja Hortus Croatiae Davida Štampara, na kojim temeljnim parametrima je zamišljeno Mlado Međimurje, i evo što Štampar kaže:

– Osnovno je to da ovo novo mlado vino ne smije imati veći sadržaj alkohola, svih nas deset proizvođača koji smo odlučili izlaziti s novim vinom Mlado Međimurje složilo se da maksimum alkohola ne prelazi 12,0 vo%. Većina od nas desetero mišljenja je da za novo mlado vino ne rabimo jače aromatične sorte, odnosno ako bi se ipak i one koristile da to bude u sasvim maloj mjeri i kao sasma blagi začin. Usuglašeni smo bili i u tome da prvi izlazak mladog vina iz podruma pred javnost i na tržište bude u prvom tjednu u mjesecu studenome u godini berbe. Smatramo da bi to novo mlado vino moglo u najboljem svom izdanju, dakle u špici, biti u drugoj polovici prosinca, super, dakle, za božićne i novogodišnje praznike. Uvjereni smo u to da u vrlo dobroj kondiciji može svakako izdržati do kraja veljače-početka ožujka u godini što slijedi berbu. S cijenama smo umjereni, kod svakoga od nas u vinariji butelja se može u maloprodaji dobiti za oko 40 kuna, a u vinotekama s kojima radimo cijena je neznatno, za nekih tri do četiri kune viša.

David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinara Hortus Croatiae, zatim Nenad Preiner, Štamparova supruga Monika i Marko Cmrečnjak, on se za Međimursko mlado opredijelio za sortu Rizvanac i za kapljicu u suhoj varijanti . Petar Kocijan odlučio se pak za Mlado Međimurje za sortu Silvanac zeleni i također za posve suho. (Marko Čolić)

Petar Kocijan

Neki vinari Mlado Međimurje rade od tradicijskih domaćih sorata Silvanac zeleni, Rizvanac, neki pak od internacionalnih sorata poput Pinota bijelog i Pinota sivoga, dva od 10 vinara inizistiraju na tome da rabe i one jače aromatične kultivare. Neka vina su suha, a neka polusuha… a razlike toga tipa unutar jedne zaštićene robne marke nisu baš korisne.

Međimurje, koje ima sjajne prirodne uvjete (pedologija, reljef, nadmorske visine prikladne za vinograd, ekspozicije, osunčanost, klima koja u posljednje vrijeme donosi i nešto više temperature pogodne za bolje dozrijevanje a zasad ne i nužno pogubne za gubitak kiselina i svježine u kapljici…) za produkciju odličnih karakternih tipičnih vina te koje je posljednjih godina otkako se sve više proizvođača odlučuje za izlazak s vinom u butelji a sve više ugostitelja trsi u ponudi izvornih lokalnih specijaliteta i s njima i kapljice, znatno je dobilo na renomeu. Valjalo bi se potruditi na jačanju tog trenda što mora rezultirati učinkovitom (turstičkom) propagandom za područje i još boljim komercijalnim efektima za pojedince-ponuđače i za cijeli teritorij. To zahtijeva da se ipak kod stvaranja robnih maraka obvezno u obzir uzme još nekoliko ključnih parametara, a to su oni vezani uz optimalan izbor sorte/sorata/klonova (naime neki su kultivari za berbu spremni ranije a neki tek prilično kasno i svakako je za mlado novo vino logično preferirati kultivare što se ranije beru tako da i novo mlado vino kad izađe bude bolje formirano, zatim neki kultivari nisu baš aromatični a neki su umjereno, neki pak i vrlo izraženo aromatični a za kategoriju novog mladog vina ipak ne bi trebalo trošiti aromatično grožđe…) kao nositelja pojedine marke, dobro bi bilo definirati i gustoću sadnje loza u smislu da bude gušća tako da se po hektaru kao jedinici površine zadržava zadovoljavajuća količina sirovine i pri jačem smanjenju roda po trsu a što je neophodno za dobivanje bolje kakvoće,  zatim   poželjan je svakako i eko- odnosno prirodi prijateljski pristup i u vinogradu (zaštitna sredstva!)  i u podrumu (enološki preparati), nužno je za svaku marku – jer unutar nje vino radi uspjeha kod šireg kruga potrošača mora, kad se već naviknu na određeni, specifični okvir što ga pojedina marka nudi, imati određen i kontinuirano prepoznatljiv organleptički profil. Bitno je svakako, baš za one pilce koji ne vole slatko osim u desertnome vinu te, čak presudno bitno, za moguće potrošače što imaju problem s dijabetesom, i odmah u startu odrediti za svaku marku predstavnicu dotičnog teritorija dopušteni raspon (suho, polusuho, poluslatko,slatko) ostatka neprovrelog sladora… ♣

Ususret Božiću i Novoj godini

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Ocjenjivanje hrvatskih pjenušavih vina, Esplanade Hotel, Zagreb, studeni 2021.

S nedavnog ocjenjivanja hrvatskih pjenušaca u Esplanadi, uz organizatore i domaćine Ivu Kozarčanina i Anu Rogač (stoje). Žiri je bio u sastavu Ivan Dropuljić, Jelena Šimić Valentić, Franjo Francem, Darko Lugarić i Silvio Dedić, ja sam bio u svojstvu gosta-promatrača.

Eto nas u prosincu, mjesecu Adventa, blagdana, proslava… Prvo decembarsko veselje u ovim u posljednje vrijeme izvanrednim – netko ih naziva novo-normalnima  – okolnostima donosi nam sv. Nikola, a onda stižu Božić, uz Uskrs najveći kršćanski praznik, ubrzo nakon njega i Stara godina iz koje u novu, 2022. ulazimo s očekivanjem da će se na nekim kriznim frontovima prvenstveno nastalima zbog Covida19 stvari smiriti, pa onda napokon i okrenuti bitno nabolje. Prosinac je mjesec u kojemu se, s obzirom na tradiciju slavlja (ovaj put svakako punog nastojanja da se zaboravi ono što u proteklih 11 i više mjeseci nije bilo dobro!)  traži pjenušac više.

U najbolje moguće vrijeme, a to je u ovome slučaju bila druga polovica studenoga 2021., novoformirano društvo-klub-projekt iVino by Ana & Ivo, kormilo kojega drže novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač, priredilo je u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade strukovno vrednovanje pjenušaca hrvatske proizvodnje i prisutnih na tržištu u Lijepoj našoj. Ukupno je kroz oko, nos, usta i mozak svakog od članova ocjenjivačkog suda prošlo više od 50 uzoraka. Na dosad najveće ocjenjivanje hrvatskih pjenušaca najznačajniji proizvođači iz svih 12 vinorodnih podregija, od Podunavlja do Srednje i Južne Dalmacije, poslali su 53 bijela, ružičasta te crvena, odnosno crna pjenušava vina proizvedena tankovskom (charmat) i klasičnom metodom.

Ivo Kozarčanin autor je nedavno izašle informativno poučne knjižice Pjenušci Plešivice, u kojoj – nakon uvodnog dijela s objašnjenjima vezanim uz pjenušac općenito – predstavlja tekstom i fotografijama proizvode relevantnih lokalnih kreatora perlica u boci (suhiucasi)

Kušači-ocjenjivači bili su iskusni enolog mr. Franjo Francem, danas aktivan u vinariji Đakovačke nadbiskupije, sommelijerka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i kreatorica-voditeljica  raznih edukacijskih i prezentacijskih programa u njemu, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Darko Lugarić, sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač, te Silvio Dedić, sommelier u hotelu Esplanade.

Bilo je to treće ocjenjivanje u okviru projekta iVino. Drink pink je bilo vrednovanje ružičastih vina u lipnju, a Red Blend mješavina crvenih sorata u rujnu. Zlatna, srebrna i brončana priznanja za najbolja vina sa sva tri ocjenjivanja trebala su biti dodijeljena na posebnoj svečanosti na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Vino.com u Esplanade Hotelu Zagreb, no kakoi je Festival otkazan zbog epidemije dobitnicima će priznanja stići poštom.

U nastavku je navod najbolje ocijenjenih pjenušaca po grupama, a grupe su bile Bijeli pjenušci charmat metoda, Bijeli i ružičasti pjenušci klasične metode – svrstani, u obje boje, u podskupine Brut nature, Extra brut, brut, Extra dry (Extra sec), Dry (sec), zasebni dio sasma na kraju činili su pjenušci nešto tamnije crvene boje.

U nadi da će rezultati ove degustacije sada uoči praznovanja biti na pomoć pri  izboru pjenuš(a)ca koji će posve  zadovoljiti i glede užitnosti i glede odnosa kakvoća-cijena  želim ispred Svijeta u Čaši i u svoje osobno ime svima svako dobro uz blagdane, te u novoj 2022. godini!

Bijeli / White, klasična metoda – classical method

Brut Nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,0 vol % – KORAK ; BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%, Pinot crni), 12,8 vol %   – KURTALJ  ;   BARUN ELEGANCE  extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN VINA   ;   KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  (magnum) – KOTA ; MISAL PRESTIGE extra brut  (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ;  VUGLEC extra Brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG

Brut

THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ  ; BLANC de MOI 2016 brut (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA; DININ SAN brut (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ; VIAZ brut (Gegić,  Chardonnay, Ugni blanc),  11,5 vol %  – BOŠKINAC

Ružičasti/ Rosé

Brut nature & extra brut

VUGLEC ROSALIA extra brut  (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC_BREG

Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI

Kompletni rezultati ocjenjivanja u rubrici POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE, na kraju ove Kronike Svijeta u Čaši ♣

Prosinac i praznici – razdoblje za posebne užitke: kurioziteti iz našeg susjedstva

PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM!

Najljepše se stvari događaju noću … čuo sam u društvima kako pojedinci rado potiho pjevuše kad se nađu u lijepome društvu, i, doista, toliko se toga lijepoga – i to u raznim sferama! – može događati noću, odnosno u mraku!

Tako se, eto, po mraku stvaraju i – pjenusci! Jedan od njih je i onaj, slijedom okolnosti i nazvan, doduše, ne Touched by Night, nego UNtouched by LIGHT – riječ je, koliko čujem, o prvom pjenušavom vinu na svijetu koje se proizvodi (uz korištenje specijalnih naočala!), prodaje i kuša – u potpunome mraku! Prema profesorici Ann C. Noble, izloženost vina danjoj svjetlosti ili pak umjetnoj rasvjeti rezultira promjenom aroma (goût de lumière=okus svjetlosti). Iz tog je razloga znana kuća pjenušaca Radgonske gorice iz Gornje Radgone odlučila prijeći, kako kaže njena glavna i višestruko za vina nagrađivana enologinja Klavdija Topolovec, na mračnu stranu te daleko od svjetla kreirati pjenušavo vino klasičnom šampanjskom metodom – Untouched by Light – Nedodirnuto svjetlošću.

Na drugoj strani Slovenije, na Bizeljskom u neposrednom susjedstvu našeg Klanjca, rodio se, također klasičnom metodom, pjenušac Cuvée Natura, bez grama dodanog SO2! Stvorio ga je i krajem studenoga službeno promovirao nekad u mladosti cijenjeni nogometni golman (NK Olimpija, reprezentacija Jugoslavije…) a nekoliko posljednjih desetljeća uvaženi enolog mr. Janez Istenič. Imamo dakle, ovdje, perlice netaknute svjetlošću i sumporom!

Oba pjenušaca onako kako se nude na tržištu (suhiucasi)

Iako je kao zaštitno sredstvo za vino odavna u uporabi, sumpor je u vinu, zbog toga što se s dodanim količinama znalo i pretjeravati, stekao jako loš glas. Dobar dio vinara već neko vrijeme nastoji ga smanjiti u mirnoj kapljici do minimuma minimuma. Ali, ovo je sada pjenušac! Pri proizvodnji baznog vina za pjenušac i kod finalizacije šampusa sumpor se rabi u minimalnoj količini, ali Janez Istenič je eto ulazak u svoje osmo desetljeće života htio obilježiti i proslaviti s pjenušcem bez imalo dodanog SO2. Vezano uz totalnu eliminaciju sumpora konzultirao se sa stručnjacima Enološkog instituta Champagne, ponajviše s enologom Pierreom-Yvesom Bourneriasom.

Eto nas, ponavljam, u predblagdanskom raspoloženju, prigoda je za razvedriti se i pobjeci barem nakratko iz ovog novog normalnog u nešto što smatramo starim normalnime, na izbor za pomoć u tome su sada, kao noviteti dostojni svjetske pažnje – i Untouched by Light i Cuvée Natura!…

Detaljnije o perlicama Untouched by Night govorili su mi enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec, a o Cuvéeu Natura bez sumpora mr. Janez Istenič, njegov sin Miha, te prof. Marin Berović, stručnjak s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani i dugogodišnji ocjenjivač i predsjednik ocjenjivačkih komisija na raznim vrednovanjima upravo pjenušaca po svijetu, u posljednje vrijeme najčešće je prisutan na onome s nazivom The World Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji.

                UNTOUCHED… Ono što ovaj pjenušac nedodirnut svjetlošću čini jedinstvenim to je već i njegov proces proizvodnje. Sve u mraku! Za vrijeme noćne berbe, rotacije boca i pakiranja koriste se naočale za gledanje u tami. Vino sazrijeva dvije do tri godine u potpunom mraku špilje u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Djelatnici Radgonskih gorica to u žargonu nazivaju mračnom metodom. U vremenu kad jednom izađe iz špilje, pjenušac je zaštitićen bocom od 99% crnoga stakla, a radi dodatne zaštite od svjetla i zraka pakira se u vakuumirane tamne vrećice. Untouched by Light proizvodi se od najboljih grozdova Chardonnaya (Blanc de Blancs) korištenjem francuske klasične metode druge fermentacije u boci.

Pravi je, prilično – i na svjetlu a kako ne i, po preporuci, u mraku – prilično trajni ritual da se postupnom eliminacijom ambalaže dođe do butelje iz koje rastočiti pjenušac Untouched by Light (suhiucasi)

Untouched by Light je naše najnovije pjenušavo vino. Preporučujemo da ga se kuša u mraku, s nekime tko vam je posebno drag –  kazao je Borut Cvetkovič iz Radgonskih gorica.

– Boja je intenzivno zlatna, a mjehurići su minijaturni i brojni. Ovo je pjenušavo vino bogato i primamljivo na nosu s razvijenim notama zreloga žutog i bijelog voća poput breskve, kruške, tu je i nagovještaj manga… Vrlo zavodljivo. Prvi dojam u ustima je potpuna svježina sa živahnim citrusnim notama. Zatim polagano slijede kremoznost i nježnost, naglašeni vrlo blagim i delikatnim mjehurićima, zaokruženost lijepa. Retrookus je dug, i dalje svjež s naznakom mineralnosti. Usta žude za sljedećim gutljajem! – rekao je Pierre-Yves Bournerias, stručnjak iz Instituta Oenologique de Champagne.

Pierre Yves Bournerias, Institut Oenologique de Champagne (suhiucasi)

– Untouched by Light je jedinstveno pjenušavo vino originalni terroir kojega je maksimalno došao do izražaja, naime na njega svjetlo ne utječe ni u procesu proizvodnje, ni u distribuciji pa ni, kako preporučujemo, u trenucima kušanja –  izjavilala je enologinja Radgonskih gorica, Klavdija Topolovec Špur.

                Prva berba za pjenušac Untouched by Light bila je 2016. a lansirana je prije godinu dana po cijeni od 100 eura za butelju, te je odmah pobudila interes svjetske javnosti i ubrzo je rasprodana. U međuvremenu je pjenušac osvojio Decanterovo srebro, pa zlato na Glass of Bubbly, a tu je i titula Zlatna nacionalna inovacija Slovenije. Ovaj pjenušac distribuira se od SAD-a sve do Japana. Ovih je dana izašla je na tržište druga berba, iz 2017. Broj butelja limitiran je na  2000, boce su dostupne preko  untouchedbylight.com.

Tvrtka Radgonske Gorice ima gotovo 170 godina dugu tradiciju proizvodnje pjenušavih vina. Početak je bio kad je Alojz Klenošek proizveo prve primjerke, zatim je nadvojvoda Ivan Habsburško-Lorenski proširio proizvodnju vina na području Radgone, a poslije su podrumi bili u vlasništvu švicarsko-francuske obitelji Bouvier…

                Tehnički podaci i karakteristike aktualnog izdanja Untouched by Light brut:  berba: 2017.;  méthode classique; ukupna kiselost: 7,8 g/l; malolaktična fermentacija: ne; alkohol: 12,5 vol %; ostatak neprovrelog sladora: brut 8,5 g/l; vrijeme dozrijevanja/odležavanja na kvascu: 36 mjeseci; degoržiranje: početkom 2021.

                Terroir:  Parcela na osunčanom južnome položaju s koje se bere grožđe za ovaj pjenušac odabrana je na temelju proučavanja profila tla, praćenja rasta vinove loze, dozrijevanja grožđa i kemijskih parametara mošta i vina; Tlo: euterično smeđe s primjesom vapnenca i šljunka; Nasad: stariji, vlastita selekcija, sadnja je bila 1989. godine; Sustav uzgoja: dvostruki guyot; Prinos: 2 kg po trsu.

Glavna enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec s osvojenom Decanterovom diplomom, i vidno razdragani veteran No1 Janez Istenič s još jednim svojim ponosom – sinom Mihom, koji pomalo operativno preuzima kormilo šampanjerije. Mr. Janez Istenič i njegov sin Miha osobito su zadovoljni berbom 2021. osobito za pjenušce.

Novo postignuće u paleti Janeza Isteniča – Sumporni dioksid SO2 u enologiji djeluje antimikrobno i suzbija štetnu mikrofloru, sprječava oksidaciju, čuva arome i boju. Glavni je i nužni dodatak u proizvodnji i čuvanju kakvoće plemenite kapljice.  Sumpor kao dodatak u prehrambebnim proizvodima kod nekih osoba lako uzrokuje alergije i probleme vezane uz astmu, glavobolju.

Uporaba sumpora u vinarstvu odavna se prati i temeljito je dokumentrana. Nekad se paljenjem sumpora konzerviralo vino i raskuživane su posude u kojoj je ono trebalo biti čuvano. Prve analize o sumporu u vinima datiraju iz 1472. Godine, veli prof. Berović. Prije više od deset godina uvedena je obveza da se na stražnjoj etiketi navede da vino u toj boci sarži sumpor. Gornja granica u vinu dopuštenog ukupnog sumpora na razini Europske Unije je 160 ppm za cr(ve)no vino, a 210 ppm za bijelo i ružičasto vino. Vina s manje od 10 mg/l slobodnog sumpora oslobođena su obveze navoda. Ukoliko je koncentracija SO2 u vinu niska, sumpor je u vinu vrlo teško prepoznati mirisanjem, međutim bude li  sadržaj slobodnog sumpora 50 mg i više sumpor se lako razaznaje i u mirisuu i u okusu. U posljednjem desetljeću osjetno su smanjene količine SO2 u vinu i dobar dio vina na tržištu danas je već čak i s upola manjom količinom sumpora od zakonski dopuštenog maksimuma.

Janez Istenič, legenda slovenske proizvodnje pjenušaca, iskusni i kreativni tehnolog s karijerom od nekih 40 godina, na slovensku je scenu pjenušavih vina uveo mnogo tehnoloških postupaka kao novina,. Janez i njegov sin Miha upravo su službeno predstavili novo tehnološko dostignuće kuće Istenič – pjenušac bez dodanog sumpora! Postupak je razvijen u Champagnei gdje su mnogi proizvođači razinu ukupnog SO2 spustili ispod 50 mg/l, želje i težnja su sada da se što skorije u budućnosti gornja granica spusti na 30 mg/l! Zahvaljujući provedbi novih postupaka i znatnom sniženju količine sumpora prvenstveno mali proizvođači posebno su zadovoljni jer im se to čini kao dobar put za stvaranje novoga identiteta s poboljšanjem svojih izgleda na tržištu. Osnova cijele priče o pjenušcu bez dodavanoga SO2 su besprijekrno zdravo i tehnološki posve zrelo grožđe, za postizanje čega  su bitne posebno dobre pozicije vinograda i provjereno kvalitetne sorte te za što se osobito u nekim zahtjevnim godištima treba dodatno osobito potruditi I u trsju i u podrumu, kao sortno ishodište zasad se ponajviše preporučuje Chardonnay.

Isteničevi imaju vinograd Chardonnaya na Drenovcu kod Bizeljskoga, i u 2020. Berba im je dala čudesnu osnovu za produkciju upravo ovakvog pjenušca bez iole dodavanog sumpora. Chardonnayu je dodano malčice Pinota crnoga. pH u berbi iznosio je 2,8, i to je Isteniče ohrabrilo da se okušaju u ovom novom postupku u produkciji pjenušca. U cijelome procesu proizvodnje, dakle ni na početku, od berbe do preše, nije kao zaštita korištena niti zerica SO2. Na fermentaciju je išao isključivo samotok. Na početku fermentacije korišteno je tek nešto askorbinske kisleine i vitamina dobivenih preradom grožđanih koštica. Poastupak zahtijeva što manji broj pretakanja i izbjegavanje filtracije. U ekspedicijskom dodatku nema udjela odležavanog vina. Mladi pjenušci nakon fermentacije u butelji odležavaju na kvascima najmanje dvije godine prije nego što izađu na tržište. Preživi li taj novi pjenušac u dobroj kondiciji prvih 12 mjeseci, u sljedećih 12 mjeseci dobiva i punu stabilnost. Za prvu seriju, za ovaj izlazak u javost sada, Isteniči su predvidjeli 1000 boca, a 7000 butelja ostavili su još na odležavanju, da pjenušac razvije dodatne arome i dobije visoko cijenjeni tercijarni bouquet.

Janez i Miha Istenič novi pjenušac Cuvée Natura promovirali su svečano, uz sjajan ručak chefa i istaknutog slovenskog sommeliera Jure Tomiča u gostilni Debeluh u Brežicama

Cuvée Nature, neopterećen sumporom, pokazuje se sada kao vrlo zanimljivi savršeno čisti mladi pjenušac što ga odlikuje bouquet mladosti s  lijepim mirisom na jabuku, te elegantna svježina. U okusu besprijekorno je skladan, s finim voćnim nitima svježih i zrelih jabuka. Perlanje odlično, okus solidno traje, tek pookus (naknadni)  je zasad nešto kraći.

Prof. Marin Berović, već godinama ocjenjivač upravo na međunarodnim vrednovanjima pjenušaca i već duže vrijeme i predsjednik ocjenjivačkih komisija, posebice na degustaciji The Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji

Inače, druga značajna novost u kući Istenič uporaba je jettinga u klasičnom načinu produkcije pjenušaca. Jetting, donosi prednost u tome što se zahvaljujući njemu u pjenušcu u finalnoj fazi produkcije smanjuje ostatak pri finalizaciji dodavanog SO2 i istodobno se onemogućava pristup kisika u pjenušac pri degoržiranju i pri dodavanju ekspedicijskog likera prije čepljenja. Postupak se temelji na ubrizganju mikro-curka pjenušca u bocu, što izazove dizanje mjehurića ugljičnog dioksida, koji napuni grlić boce i odande istisne zrak s kisikom te svojom težinom kao zaštita bude u grliću boce. Taj sloj stvara inertnu atmosferu, što omogućava daljnju zaštitu prije moguće oksidacije a s time i kvalitetnije dozrijevanje pjenušca u boci. Maksimalna koncentracija kisika u pjenušcu na taj se način smanji s 10 na 1 mg/l a to poprilično smanjuje daljnju mikrobnu aktivnost pa se time i smanjuje potreba za SO2 u ekspedicijskom likeru za dobrih 30 posto. Inače postupak jetting obvezan je u proizvodnji pjenušaca bez SO2.

Ponavljam: oba opisana i objašnjena postupka Isteniči su uveli u svoju produkciju u suradnji sa stručnjacima IOC-a, a to je Institut Oenologique de Champagne u Épernayu. Eto, novi tehnološki pristupi donose novu kakvoću u razvoju tehnologije dozrijevanja Isteničevih pjenušavih vina i otvaraju novi put tehnologije proizvodnje pjenušaca bez dodavanog sumpora… ♣

Go, OenoGastro! Dijamanti našeg najvećeg poluotoka

 SIR ŠPIN DRUGI NA SVIJETU! ISTRA PONOVNO NAJBOLJA NA SVIJETU S MASLINOVIM ULJEM! A OSVAJA i S VINOM…

Lijepe novosti stigle su s našeg najvećeg poluotoka: istarski sir Špin drugi je na svijetu, a Istra kao regija ponovno je najbolja u svijetu s maslinovim uljem!

Porečka  Agrolaguna sa svojim punomasnim ovčjim sirom Špin osvojila je drugo mjesto na svjetskom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2021. Ali, uz taj ovčji sir briljirali su i kravlji sir Špin i Istarski miješani sir Špin, koji su u svojim kategorijama osvojili brončane medalje!  Inače, u kategoriji kozjeg sira prvak je bio uradak andaluzijske sirane Quesos y Besos (u prijevodu: Sir i poljupci!, rime kao u originalu nema!) koji je proglašen ukupnim šampionom natjecanja.

Ukupni šampion ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Punomasni tvrdi ovčji sir istarske mljekare Špin – drugi na svijetu na ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu. Ukupni šampion natjecanja je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Ove godine 33. ocjenjivanje sira održano je u Oviedu u Španjolskoj, a za vrednovanje u kojemu je sudjelovalo 230 degustatora-stručnjaka za sir iz 38 država prijaviljeno je bilo rekordnih 4.000 sireva iz 40 zemalja svijeta. U svakoj kategoriji proglašena su službeno po tri najbolja sira na svijetu. Djelatnici sirane Špin izuzetno su ponosni na osvojene medalje, a izvrsno je to što su sirevi Špina dostupni u prodajnoj mreži diljem Hrvatske. Od zadovoljstva i sreće posebno je, logično, sjao Krunoslav Salaj, majstor-sirar u Špinu, on rado ističe kako sirana Špin sir proizvodi od domaćeg mlijeka, s time da se mlijeko za spomenuti visokonagrađeni ovčji sir proizvodi na vlastitoj farmi s 800 ovaca, a farma se nalazi u neposrednoj blizini sirane!

Sirevi Spin, u sastavu porečke Agrolagune, nagrađeni na ovogodišnjem svjetskom vrednovanju sira World Cheese Awards Desno: Ponosni majstor sirar Spina Krunoi Salaj

Dio ovaca iz stada uz siranu Špin

Agrolaguna se inače osobito trsi u stalnom unaprjeđivanju kakvoće proizvoda svih triju svojih maraka, a uz Špin to su maslinovo ulje Ol Istria i Vino Laguna.

            ULIKA/OLJKA i ulje – Što se pak maslinova ulja tiče, lošu vijest o značajnom smanjenju prinosa masline u 2021. (navodno i za 50 posto u odnosu na uobiajeni prosjek!) i o osjetnom povećanju cijena koštanja za litru (najmanje za 30 do 40 posto!) u ovogodišnjoj berbi debelo je zasjenila vijest o u svjetskim razmjerima superiornoj kakvoći istarskog ulja (i) ove godine. Potkraj svake godine u Rimu izlazi najvjerojatnije najrelevantniji vodič (ekstra-djevičanskim) maslinovim uljima svijeta, s nazivom Flos Olei. U tom najnovijem vodiču. objavljena su, okićena blistavim reakcijama stručnog žirija, čak 66 uzorka od 79 koliko su ih poslali na ocjenu istarski uljari! Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Franka Červara iz Novigrada proglašeno je najboljim na svijetu u klasi monosortnog ulja srednje voćnosti. Prvi put jedno istarsko ekstra djevičansko ulje dobilo ocjenu 99, bilo je to Mate od Aleksandre Vekić. Treći puta zaredom, čak dva maslinara – a to su Klaudio Ipša, te Duvilio i Bosiljka Belić Olea BB, dostigla su ocjenu 98, time su za četiri boda prešli granicu s kojom počinje (94/100) ekstra klasa kakvoće.

Istru će tako i kroz cijelu 2022. godinu ponovo – a to je sedmi put zaredom! – krasiti titula najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičansko maslinovo ulje. O tome koliko je značenje te titule dovoljno govori i to  da su u vodiču Flos Olei ulja iz cijelog svijeta, preciznije iz 55 maslinarskih država s pet kontinenata. Tako su se istarski maslinari našli u društvu 500 najboljih s ukupnim udjelom od čak 13 posto. U novo izdanje tzv. biblije za ekstra maslinovo ulje, uvršteno je ukupno 67 ulja iz Hrvatske, uz spomenuta 66 iz Istre jedno je iz Dalmacije. Konstantno izvrsni rezultati istarskih maslinara s uljem rezultat su intenzivnog truda, edukacije, primjene najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća u maslinarstvu, a i novčanih ulaganja u podizanje kvalitete.

_______________________________

GOURMET TURIZAM – Pred kraj studenoga u Samoboru je održana promocija projekta GOURMET TURIZAM, nastalog udruživanjem triju Turističkih zajednica –  iz Svetog Ivana Zeline, Samobora i Jastrebarskog. Projekt se provodi uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije, a udruživanje je odobrilo Ministarstvo turizma i sporta. Predstavljeni su zajednički slogan projekta GoWine, web stranicu, tiskanu kartu s tri vinske ceste te  WebVR aplikaciju interaktivne virtualne šetnje kroz vinske ceste. Interaktivna karta posjetiteljima i turistima olakšava odabir destinacija, pruže sve potrebne podatke o pojedinoj vinariji i popratne navigacijske alate.

Rene Bakalović i Saša Špiranec s Mirjanom Jarec Kure iz zelinske obitelji koja je prezentirala kraljevinu i chardonnay, te Samoborac Toni Filipec, majstor za bermet, koji je uz tradicijski crni, od frankovke i portugisca, sada kao novitet predstavio i bijeli bermet nastao od – gotovo 20 godina odležavane graševine…

Naš znani Gastronomad Rene Bakalović uzvanike je proveo kroz tradicijska jela tog dijela Zagrebačke županije s time da je kruna uživanja za stolom bio Zimski kraljevski ručak, a Saša špiranec izabrao je za kušanje vina toga kraja. ⦁

______________________________

Denis Ivošević

Osobito je tim sjajnim rezultatima sa sirom i uljem ali i s medaljama zlatnoga sjaja koje su osvojila vina Agrolagune na raznim međunarodnim ocjenjivanjima ushićen i Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Turističkim djelatnicima istarske županije treba svakako odati priznanje na tome što su već odavna shvatili ono što tek sada pomalo shvaćaju njihovi kolege u drugim regijama Lijepe naše, a to je da je eno-gastronomija s naglaskom na ono svoje, izvorno, snažan magnet i od iznimne je važnosti za turizam – kroz koji  je moguće sjajno valorizirati ne tek poneki proizvod, nego i CIJELI teritorij. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­______

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________

Dragulj posebnog sjaja

TERAN SANTA ELISABETTA 2017,

Ljubitelji karakternih vina, eto, prije koji tjedan su dočekali: u primjerenom ambijentu riječkog elitnog hotela Hilton Costabella i na najvišem nivou održana je svečana premijera Terana Santa Elisabetta 2017 (suho, 14,5 vol%), dragulja s pozicije Santa Elisabetta kojega, kao kvalitativnu nadgradnju redovitog, odličng terana Anno Domini, kreira istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna a kojega publika, već od prvog njegovog izdanja, 2015., na tržištu svake godine iščekuje s nevjerojatnom nestrpljivosti. Prve dvije berbe, 2015. i 2016., rasprodane su, unatoč za naše uvjete a i navike moglo bi se reći po ne baš nježnim ali s obzirom na uložene trud, brigu, znanje i financijska sredstva tvoraca opravdanim cijenama, začas po izlasku iz podruma, i već odavna se mogu naći još samo u kolekcijama strastvenih zaljubljenika u vino.

Složna braća i dobri prijatelji – Nikola i Albert Benvenuti, u sredini, te Sandi Chiavalon, sasvim lijevo, i Tedi Chavalon, sasma desno. Iako su glavni protagonisti manifestacije bili k’o ugljen črni teran i krasno zeleno novo maslinovo ulje, zdravica je u – žućkastome tonu i puna razigranih mjehurića, dakle pjenušcem, kako je i običaj kod različitih proslava (Vinart)

Tata braće Benvenuti – Nikole, inače aktualnog predsjednika udruge Vinistra, i Alberta, Livio Benvenuti, kojega pamtim kao čovjeka nježna stasa ali i kao istinsku i svojoj grudi posvećenu ljudinu, zacijelo sada likuje …na plavom nebu iznad Kaldira…, ponosan time što mu dva sina uspješno dosljedno nastavljaju njegovim stopama u vinogradarstvu i vinarstvu, konkretno naglašenoj njezi domaćih, istarskih sorata – Malvazije istarske, Terana i Muškata momjanskoga, dakle vjerni primarno proizvodnji autentičnih lokalnih vina od ta tri nesumnjivo, kad su prezentirana u iskrenom izdanju, velika aduta našeg najvećeg poluotoka te dijela iznimno vrijedne kulturne baštine ne samo Istre nego i cjele Lijepe naše, i te kako važna za turizam i gospodarstvo.

Događanje u Hiltonu Costabella uveličala su braća Sandi i Tedi Chiavalon, koji su također prezentirali jedan istarski dijamant, ali bitno drukčijih boje, mirisa i okusa, a to je njihovo ekstra djevičansko maslinovo ulje, ove godine kakvoćom još i bolje nego inače ali, na žalost, dobiveno u manjoj količini nego inače. Ovaj proizvod i te kako pridonosi tome da Istra bude i po sedmi put proglašena regijom najboljeg maslinovoga ulja na svijetu!

Među prvim komentarima koji su se mogli čuti o vinu Teran Santa Elisabetta 2017 bio je taj da ovo novo izdanje Santa Elisabette u čaši nudi besprijekornu ravnotežu između koncentracije, snage i elegancije.

                Santa Elisabetta 2017 dobivena je od Terana, za koji su autori vina, braća Albert i Nikola Benvenuti, uvjereni da je sorta budućnosti, jer u sebi utjelovljuje neizmjerni potencijal kad je u pitanju kvaliteta, savršeno je prilagođen klimatskim promjenama, a istovremeno posjeduje jedinstveni okus, karakterističan samo za centralnu Istru, preciznije Motovunštinu.

Pogled na vinograd Santa Elisabetta

  Santa Elisabetta je rezultat upravo ideje da se publici ponudi autentično istarsko, ali iz kategorije najfinijih vina svijeta, rado govore braća Benvenuti.

                – Santa Elisabetta je plod naše težnje da dosegnemo savršenu verziju terana. U teran vjerujemo iz sveg srca i toj potrazi smo potpuno posvećeni. Vjerujemo u njegov čvrsti i živi karakter, u njegovu finesu i dugovječnost, u potencijal da u pravim uvjetima dade vino najviše klase. Uvjereni smo da je Santa Elisabetta, položaj na nadmorskoj visini od 330 metara, s optimalnom izloženošću suncu i strujanju zraka, s bijelim istarskim tlom koji teran obožava, upravo taj vinograd koji mu omogućava da pokaže najbolje od sebe – rekao je u Rijeci na promociji Albert Benvenuti.

            – U podrumu je sve podređeno očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti sorte jer, nakon žestokih redukcija u vinogradu u vidu zelene berbe i selekcije najkvalitetnijih grozdova, želimo da okus tog koncentracijom i zdravljem savršenog i idealno dozrelog grožđa bude prenesen u bocu na što vjerniji način. Nakon fermentacije vino njegujemo u drvenim bačvama različite starosti i različitih veličina čime mu dajemo priliku da se razvije na različite načine. Tako stvaramo dobar materijal za finalnu kupažu. Pazimo da su bačve što neutralnije i da njihov ključan doprinos bude samo u tome da vino prevede iz mlade u zrelu dob, da se na tom putu razvije i izgradi otpornost i vlastiti potencijal za dugo čuvanje u boci – kazao je pak Nikola Benvenuti.

Ništa bez WoW-ica: sommelijerka i ugledna ugostiteljka Danijela Kramarić i novinarka Sanja Muzaferija, peedsjednica udruge Žene u vinu WoW, svojom nazočnošću začinile su promociju Terana Santa Elisabetta 2017!

Treba istaknuti i ovo, a što baš i nije uobičajeno u (našem) vinskome svijetu: nakon što Santa Elisabetta završi proces dozrijevanja u bačvama, braća Benvenuti vino iz svake bačv(ic)e daju na prosudbu komisiji sastavljenu od iskusnih poznavatelja vina i tržišnih trendova pozvaniu kod njih u podrum u Kaldir, na taj način dobiju dragocjenu pomoć u kreiranju finalne, dobitne kupaže. Komisija za odabir vina za 2017. godište bila je u sastavu Rene Bakalović, Davor Butković, Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Sanja Simić i Saša Špiranec. Kušanjem šifriranih uzoraka naslijepo odabran je najbolji omjer vina iz različitih bačava. Boce napunjene finalnom kreacijom  ostavljene na dodatnom odležavanju od šest mjeseci.

I na kraju tehnički podaci: Teran Santa Elisabetta 2017 napunjen je u 3900 butelja od 0.75 lit zapremnine te u 100 magnuma. Butelje se prodaju, ovisno o vinoteci, po cijeni od 250 do oko 280 kuna. Magnumi barem zasad još nisu na prodaji, još vremena u magnumu svakako im može samo dobro doći, braća Benvenuti još trebaju odlučiti na koji će način one naći put do kupca odnosno kada i pod kojim uvjetima će do magnuma moći doći zainteresirani ljubitelji plemenite kapljice… ♣

______________________

ROVINJOLA, Rovinj

__________________

Premijerno kušanje vrhunskih vina Iločkih podruma

SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE do 2011.

Bila je to, u otmjenom ambijentu prostrane dvorane zagrebačkog hotela Academia, ne, kako bi lako ovaj naslov te ova prva fotka sugerirali, svečanost primarno ljepote, lepršavosti, mode, plemenitog metala, dragog kamenja i visokog društva, nego akademija (prilika za stjecanje i širenje znanja) vezana uz neko drugo suho zlato – Zlato Principovca. A Principovac je jedna od najboljih vinogradarskih pozicija Hrvatske, nalazi se u Iloku, u vinogorju Srijem na samoj državnoj granici sa Srbijom. Suho zlato o kojemu govorim u skladu je sa sugeriranom  bojom, međutim zapravo je  tekuće, u ovome slučaju suho – inače riječ što spojena u ulozi pridjeva s imenicom zlato daje izraz posebnog značenjea – a što korištena u kontekstu okusa vina, upućuje na s minimalnim ostatkom neprovrela sladora.

Ekipa s vrha Iločkih podruma, pored jedinstvenog buketa etiketa na kolicima: uz vlasnika Jurja Mihaljevića, koji stoji sasvim desno na slici, su, redom s lijeva nadesno: Renato Krčmar – savjetnik Uprave; Ines Štivić – članica Uprave za logistiku, enologinja Ivana Raguž – voditeljica vinarske proizvodnje, Karmela Tancabel – zadužena za marketing i plasman vani, Antonijo Kraljević – predsjednik Uprave, i Darija Rotim – članica Uprave za tuzemnu prodaju. Dolje: vina ponuđena na kušanje (Marko Čolić)

Tvrtka Iločki podrumi, ne samo najveći i najjači proizvođač vina u hrvatskome Srijemu nego i u čitavoj državi, priredila je premijerno kušanje svojih vrhunskih SUHIH vina iz punjenja i godišta što tek izlaze pred širu publiku, međutim na raspolaganju je tog popodneva ipak bilo i nekih hvale vrijednih godinama odležanih etiketa, da se pokaže što u segmentu starijih vina iločki teritorij i eno-uradci odgovorne ekipe Iločkih podruma mogu pružiti ljubiteljima i poznavateljima plemenite kapljice. Priredbu je dinamično te pružajući mnoštvo korisnih informacija o vinima, vodila Karmela Tancabel, članica Uprave Iločkih podruma i voditeljica odjela za marketing i za izvoz.

Kušani su: Graševina vrhunska 2020, Graševina Grand Collection 2018 magnum, Graševina Velika Berba 2011, Chardonnay vrhunski 2020, Chardonnay Grand Collection 2018 magnum, Traminac vrhunski 2020, Traminac Grand Collection 2019 magnum.

Kako bi se ipak i ovdje pokazalo da zlata Iločkih podruma nisu samo suha, za kraj je sačuvan poluslatki Traminac Principovac 2019., i izazvao je oduševljenje uzvanika. To vino dobilo je prestižna priznanja prije samo nekoliko dana na natjecanju Sélections Mondiales des Vins Canada, tamo je, u konkurenciji više od 1900 prijavljenih uzoraka iz 32 zemlje svijeta, osvojilo i zlatnu medalju i titulu Best in show.

Prezentacija vina prošla je interaktivno, većina se uzvanika uključila kako bi podijelili svoje dojmove o vinu i davali konkretne sugestije za određena vina Iločkih podruma.

Zvijezda večeri bila je Graševina s Principovca. Prva u redosljedu i u hijerarhiji, ona iz 2020. (13,0 vol%) predstavila se, u ovome slučaju bazna, u osobito lijepom svjetlu, kao ozbiljna, mineralna te živa i slana, s dosta ali vrlo profinjeno iskazane arome i prilično čvrsta tijela, informacija za one nešto strpljivije potrošače – ima šansu i za odležavanje još neko vrijeme. Uzlazno dalje:  Graševina iz berbe 2018 (13,5 vol %), ovaj put u ruhu premijerno predstavljene Grand kolekcije iz magnuma. Puna mirisa, lijepa i nesumnjivo još ne posve dovršena bouqueta, kompleksna, s početnim naznakama zrelosti, slana, blago kremasta, topla, s vrlo dobrom strukturom i solidnom trajnosti u ustima, nije nužno žuriti se s potrošnjom. Da je Graševina Grand Collection 2018 veliko vino potvrđuju domaća i svjetska priznanja vinskih stručnjaka, spomenuti valja  zlatnu medalju s International Wine Challengea u Londonu 2020. godine, brončana medalja s Decantera WWA 2020, kao i šampionsku titula u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina na Sabatini 2020.  Graševina 2011 Velika berba – zlaćane boje, s mirisom zrelog voća, s donekle slasnim okusom, mekano, nešto tanjeg tijela, za desetgodišnjaka izvrsno održano.

Chardonnay Principovac 2020 (13,0 vol), svjež, mladenački vibrantan, s vrlo ugodnim mirisom te aromama tek na početku formiranju bouqueta, čvrsta tijela, s dobrom kiselosti, slan, traži još vremena. Chardonnay 2018 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) vrlo precizan, pun i čvrst, s aromama na tragu bijelog koštićavog voća, bilo je primjedbi da pokazuje i finu herbalnu nit a meni se učinilo da odaje nijansu orašastog voća npr. badema, puno, blago kremasto,  traži još vremena i dojam je da ima šansu za lijep razvoj. Idealno pristaje uz odabrane zrele sireve, jela od bijelog mesa i plemenite ribe.

Traminac Principovac 2020 (14,0 vol%) djelovao mi je ovom prigodom kao malo raštiman, arome tipične za sortu i alkohol (osobno mi ne smeta visoki sadržaj) kao da se se u ovome trenutku još malo razdvajaju, kao da idu svaki svojom stranom… Rado bih ga kušao za par godina. Traminac 2019 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) precizan, s aromama tipičnim za sortu (naglasak na ružu),  djeluje kao ugodno svježe, puno, bogato, čvrsto, s vrlo dobrim tijelom, skladno ali još je beba, svakako mu treba još dosta vremena za razvoj aroma i okusa te pokaz pune kompleksnosti. Idealno bi pristao uz foie gras, fine deserte i odabrano društvo.

odabrano društvo. Za stolom u dvorani – Juraj Mihaljević (sasvim desno), vlasnik Iločkih podruma, i ugostitelj Nikola Stojanović iz uglednog restorana Potkova na zagrebačkoj Kajzerici (Marko Čolić)

Kao i Kutjevo d.d., s kojime smo se družili nedavno na prezentaciji u restoranu Kaiser u Zagrebu, tako i Iločke podrume – koji su se dugo vrijeme zadovoljavali s produkcijom relativno jenostavnih suhih vina smatrajući, čini se, da se nešto ozbiljno na tržištu može napraviti samo s (visokim) predikatima s jačim ostatkom neprovrela sladora – treba pohvaliti za odluku da i bijelo vino u suhoj varijanti prikladnim pristupom u vinogradu i potom u podrumu dignu na vrlo visoku razinu kompleksnosti. Nadam se da ova priča u Iloku započeta s Principovcem i oznakom Grand Collection nije tek izlet odnosno da neće ostati zapisana kao izlet. Bilo bi jako dobro da se Iločki podrumi u smislu postizanja maksimalne moguće kakvoće i dodane vrijednosti jače potrude i oko crnog suhog vina, ekološki uvjeti na iločkom području zasigurno kao preduvjet i te kako odgovaraju dobivanju ozbiljnih snažnih crnjaka koji mogu dugo trajati, napredovati u razvoju i – dobivati na cijeni.

Po onome koliko vidim i čujem krećući se po terenu, u nas svakako ima i te kako zainteresiranih za takva ozbiljna suha, dobro i dovoljno dugo njegovana vina. Osloniti se svakako treba i na izvoz, s time da se intenzivira promidžba (među otaloime i radom na Internetu!) na raznim boljim i željenim tržištima. Pa – zar nismo dio Europske Unije?! Treba to iskoristiti!

Inače vezano uz njegu vina iz kategorije ozbiljnih i zahtjevnih, osobno bih se složio, na temelju spoznaja stečenih kroz brojna moja putovanja i posjete prvorazrednim vinskim kućama po Europi, s preporukama  da je radi bolje stabilnosti i boljeg izdržavaja vina kroz vrijeme u preradi i kod bijelih sorata dobrodošla kraća maceracija u preši a za dozrijevanje (svakako na finom talogu) drvena bačva provjerenog proizvođača – ne nužno barrique, možda radije ona do 1000 ili 2000 litara velika, te bez paljenja ili evenatualno nekim minimalnim paljenjem…

Prezentacija je bila interaktivna, a na slici je, dok komentira vina, sommelijerka i ugostiteljka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i voditeljica vinskih edukacija i radionica u njemu (Marko Čolić

Svim vlasnicima i voditeljima velikih podruma koji raspolažu – što u vlasništvu što i preko vinogradara-pouzdanih partnera – s popriličnom ukupnm površinom vinograda, poželjno lociranih na različitim pozicijama, jednostavno mora prodrijeti duboko u glavu to da su oni, ako pravilno razmišljaju i opredijele se za osobito kompleksna i ozbiljna vina, u znatno većoj prednosti od malih vinara od kojih su neki svojim zamislima i predanošću napravili čuda glede kakvoće finalnog proizvoda, naime da krenem od sirovine, bez koje – ništa (sine quae non!): što su raspoložive veće površine pod trsjem dakako visokokvalitetnih sorata i što su pozicije na razmim mjestima (tlo, ekspozicija, nadmorska visina, nagib…) gotovo svake godine a možda i svake godine ukazuje se prilika ubrati odgovarajuće količine roda posve prikladnog za različite tipove vina, od baze do špice kakvoće i najskuplje kategorije, dočim tako nešto mali vinogradar/vinar, osim možda ako sve vinograde ima na najboljim položajima u vinogorju, teško da svake godine može postići. Ako se prikladno postavi prema proizvodnji i plasmanu, s pojačanim trudom u kreaciji i proizvodnji skupih do i vrlo (ekskluzivno) skupih vina ne bi se trebala pojaviti opasnost od financijske štete jer produkcija tih vrlo skupih vina mala je i prikazana je u samoj špici piramide kakvoće i vrijednosti, a tu količinu, koja inače, kao nešto elitno i što izaziva pozor, predstavlja vrlo važnu podlogu za odličnu reklamu tvrtke i čitave produkcije – u europskom prostoru ne bi trebalo biti nemoguće plasirati. Postoje i druga interesantna tržišta, npr. SAD, istok Azije…

S obzirom da ovdje govorimo o Iloku, to je turistički sjajno i perspektivno područje i, kako je to slučaj s brojnim drugim vinorodnim područjima u svijetu, upravo s takvim elitnim etiketama može platežno sposobnog i platiti voljnog vanjskog kupca dobiti ina kućni prag kao tržište. A to po logici otvara mogućnost za dobivanje konkretne potpora i drušvene zajednice predviđene za dobro ustrojene poslovne subjekte što izlaze pred domaću i međunarodnu javnost s vrlo uvjerljivim adutima magnetske sposobnosti tijesno vezanima uz baš određeni teritorij, ti aduti u modernom su vremenu upravo i lokalno tipična za kraj prepoznatljiva vina…  ♣

U gostima u Zagrebu: Vrijeme je za…Hercegovinu

GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA…

Sorta Grk i u hercegovačkom kršu u Ljubuškome i te kako ima što za reći, a i – otvara neka pitanja… Uvjerio sam se u to na doista reprezentativnoj prezentaciji deset etiketa plemenite kapljice iz produkcije vinskog posjeda Josipa Nuića iz Crnopoda kod Ljubuškog, trenutno, uz Radovana Vukoju iz Trebinja, a i uz odvjetnika Zdenka Milasa, zacijelo najboljeg proizvođača Bakhova nektara u Hercegovini i svakako jednog od najboljih i najznačajnijih s obzirom i na količine u izvrsnoj performansi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Evo 10 uzoraka ponudjenih na kušanje na nedavnoj reviji vina Nuić u Zagrebu: Grk 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Pošip 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Žilavka vrhunska 2020 – očekivano vrlo dobro, Žilavka selekcija 2020 – kompleksnije i kompletnije od prethodne žilavke, Trnjak rosé 2020 – ugodno pitko, skladno, nekomplicirano, Blatina vrhunska 2016 – očekivano vrlo dobro, Blatina barrique 2017 – kompleksnije i kompletnije, Merlot 2015 – Syrah 2016 – Trnjak 2016 – IZVANREDNI!

Vjekoslav Madunić, organizator prezentacije Nuićevih vina u Zagrebu, te sommelier Tomo Jakopović koji je komentirao uzorke (Marko Čolić)

Josip Nuić, uspješni biznismen iz domene prodaje automobila i autoservisa, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice, do mjere da se eto – ne tek hobistički i kao da je riječ o sentimentalnom nastavku neke obiteljske tradicije nego na poslovno najozbiljniji način – odlučio uključiti u vinogradarstvo i vinarstvo. Okupio je oko sebe sposobne i vrijedne osobe iz vinska struke, te pedantno spremno krenuo u novu pustolovinu. Prisjećam se trenutaka s početka 2015. godine kad sam s grupom uglednih hrvatskih enologa pod vodstvom Nenada Masleka bio na mini-turneji Hercegovinom i kad smo obišli i Nuićevo imanje, s vinarijom smještenom na Orlovcu u Crnopodu. Objekt je to suvremena dizajna, djelo bečkog arhitektonskog studija Spitzbart&Partners. Taj, prvi put kad smo ga obišli Nuićeva je glavna enologinja bila Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica s bogatim eno-iskustvom stečenim radom u znanim podrumima osobito u Novome svijetu. U podrumu kapetana Nuića s vremenom izraslom u jednog od ponajboljih ne samo u susjednoj nam državi nego i na prostoru cijele nekadašnje države, danas je voditelj proizvodnje vina i posebno zadužen za podrum Ivan Marinović a zadužen za vinogad je Marko Marjanović.

Josip Nuić sa sinom Vlatkom, te, u ruci, s buteljom svojeg čuvenog trnjka

Josip Nuić u razgovoru-dogovaranju oko nastupa s Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com, za koji se poslije, maltene u posljednji trenutak prije najavljenog početka, ispostavilo da je – odgođen!

Tik uz vinograde velika je ali do danas još ne i posve dovršena zgrada, donjim dijelom prostro se, dakako, oveći vinski podrum, koji je tada kad smo naišli već bio u punoj funkciji, a prostori iznad i na katovima, predviđeni za prihvat gostiju, tada su još tek čekali završetak radova. Sva i tada kušana vina besprijekorna, a ona iz gornje kategorije, tu prvenstveno mislim na Merlot (2012!) , Syrah i Trnjak – izvanredna.! Potvrdio je to u međuvremenu i svijet, naročito u slučaju Trnjka, sorte s kojom se Hercegovci hvale kao svojom autohtonom ali koja, odmah će se javiti Imoćani (u Imotskoj krajini odličan crnjak-trnjak proizvodi obitelj Grabovac), možda ipak izvorno dolazi s područja i naše Imotske krajine, smještene na samoj državnoj granici s BiH, Imoćani tvrde da su brojni hercegovački uzgajivači Blatine u neko davno doba bili ponajprije posegnuli za Trnjkom prvenstveno kao oprašivačem za Blatinu. Sa svojim trnjkom, koji je slao na razna najjača svjetska ocjenjivanja vina, Josip Nuić pobrao je brojne medalje visokog sjaja (treba mu doista zahvaliti na tome što je skrenuo značajno pažnju svjetske javnosti na trnjak kao iznimno vino od iznimne sorte s ovih prostora.

Josip Nuić bitno je, s vremenom, poslovno napredovao u vinskom segmentu: danas raspolaže s 35 hektara vinograda, sedam ih je uz vinariju na poziciji Orlovac u Crnopodu, a 28 nešto podalje od podruma. Tu s trsjem kod Nuića stvar i ne staje: nedavno je Josip Nuić kupio novu parcelu od devet hektara, koja u sadnju ide iduće godine, pa će od 2022. ukupna površina Nuićevih vinograda iznositi nešto manje od 45 hektara. On i još pet hercegovačkih vinogradara/vinara – Milas, Buntić, Begić, Majić, Keža – zakupili su, kako mi kaže Nuićev sin Vlatko, oveću vinogradsku površinu (oko 40 ha ukupno) od nekadašnjeg kombinata iz Ljubuškoga, većina spomenutih vinara odlučila se, kako čujem, na svojim parcelama saditi Žilavku, Nuić razmišlja i o drugim kultivarima.

Pogled na vinogradi Nuićevih u razdoblju pune vegetacije te, dolje, zimski prizor iz Nuićeva vinograda – tlo govori dovoljno! (suhiucasi)

Vinski podrum Nuićevih, s najboljom je mogućom vinarskom opremom. Uz prostor za primarnu preradu grožđa obuhvaća, dakako, i veliku dvoranu za drvene bačve za dozrijevanje vina. Prema kraju ide  uređenje vinske arhive te na katovima najveće buduće vinoteka u Hercegovini i šire, degustacijske sale i smještajnih, gostinjskih  kapaciteta u vinskim apartmanima.

Nuić je u želji da svoju ukupnu ponudu što je obuhvaćala već spomenute crnjake od tradicijskih domaćih kultivara i one od internacionalnih sorata, te bijelu žilavku, obogatiti s još kojom bijelom sortom prikladnom da u njegovim agroekološkim uvjetima dade snažno i karakterno, veliko bijelo vino, u 2010. godini pokusno zasadio Pošip, a s obzirom da mu se on pokazao jako dobrime nagovorio je, kako mi je rečeno, svog partnera čiji je vinograd površine 20 hektara smješten tik uz Nuićev, da, u 2013., i on, po uputama Nuića i njegovih savjetnika, zasadi Pošipa u većoj količini pa da Nuiću predaje grožđe, a istodobno sâm se opredijelio za pokus s Grkom, za početak sa 4000 cijepova. Uvjerljivi rezultat Grka iz berbe 2020. – koji nam je eto bilo moguće kušati nedavno na zagrebačkoj susretu s Nuićevim vinima u organizaciji Vjeke Madunića – upućuje na zaključak da Nuić neće i ostati na spomenutih 4000 loza Grka.

Josip Nuić – barricaija (suhiucasi)

S obzirom na vrlo ozbiljan i investicijama popraćen Nuićev pristup vinu u kontekstu kakvoće i osebujnosti – npr. prije nekog vremena obitelj se, ne radi širenja svoje proizvodnje u Austriji nego radi vinskog školovanja mlađeg naraštaja, preselila u austrijski Krems, inače jednu od tri (ostale dvije, u susjedstvu, su Kamptal i Wachau) svjetski glasovite vinorodne zone Austrije za (bijelo) vino te grad s vrlo cijenjenim institucijama za školovanje za vinogradara/vinara – Nuićev sin upravo je završio tamošnju srednju školu za vinogradarstvo i podrumarstvo i sad se priprema za majstorski, specijalizacijski ispit, zatim s obzirom na to da Nuić već dobro plasira vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj i Srbiji ali i (zacijelo uvelike zahvaljujući brojnim zlatnim medaljama osvojenima na Decanteru, Mundus Viniju, Concours Mondialu, Austrian Wine Challengeu) na tržištu Zapadne Europe, zatim s obzirom na potencijalno uskoro i veću količinu Nuićevih butelja s odličnim grkom, a, opet, i s obzirom na male količine (treba reći: izvanrednoga kakvoćom!) grka iz podruma korčulanskih/lumbarajskih vinara – pitanje pitanja je koliki su izgledi da svijet Grk/grk doživi i zapamti kao hercegovački, a koliki kao izvorno korčulanski fenomen?… ♣

_____________________

Vrijeme je za…Hercegovinu: NUIĆ, GRGO VASILJ, VINARIJA ČITLUK, MILAS, KEDŽO… – Upečatljivi duboki glas Vjekoslava Madunića kao dugogodišnjeg spikera na Hrvatskom radiju i posebice u Vijestima u posljednje se vrijeme rjeđe čuje preko radio-valova, ali sve više na – vinskoj sceni. Odlaskom u mirovinu, Madunić nije prestao s poslovnom aktivnošću, kao veliki ljubitelj plemenite kapljice marljivo je krenuo, pod parolom Vrijeme je za…, u organizaciju prezentacija raznih vinara i njihovih ponajboljih proizvoda, pozornica mu se ustalila u ovećoj prostoriji u HKD Napredak u središtu Zagreba i sad ga se kao moderatora tamo može čuti na gostovanjima proizvođača Bakhova nektara ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja, a vjerni pomagač u strukovnom smislu, tj. u komentiranju vina mu je zagrebački sommelier Tomo Jakopović.

Najnovija eno-događanja Vrijeme je za… , obično ponedjeljkom u predvečerje, u Madunićevoj režiji u prvi su plan stavila vinske kuće Grgo Vasilj_Carska vina  iz Međugorja i Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog iz Bosne i Hercegovine, potom je na redu je bila Vinarija Čitluk, iz Hercegovine, u ovom BiH-turnusu još su uključene vinarija mostarskog odvjetnika Milasa (jako dobra vina!) te vinarija Kedžo iz Ljubuškoga, Madunić je u ovom svom novembarsko-prosinačkom zaletu s juga Hrvatske  doveo i odličnu vinarij Škaulj, vlasnika  Šime Škaulja  iz Nadina.

Uz domaćine Vjekoslava Madunića (sasvim desno na slici) i pomoćnika mu Tome Jakopovića (sasvim lijevo) su gost iz Hercegovine Andrija Vasilj, te kao uzvanik prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, o tom trenutku još se nije znalo da će Zagreb Vino.com u 2021. biti otkazan

___________________________

 CARSKA VINA VASILJ

Andrija Vasilj

Prezime Vasilj spada u legendu Međugorja i vinske Bosne i Hercegovine. Dugo je (od) tamo svojom žilavkom dominirao Stanko Vasilj Stankela, u posljednje vrijeme – sasvim logično jer ipak mu je danas 85. jesen na ramenima – posustala zvijezda. Iz dinastije Vasilj i Međugorja, prema prvome planu u kontekstu vina plivale su i u prvi plan i isplivale nove snage, primjerice prvi Stankelin rođak Grgo Vasilj, kojega eto sada pomalo zamjenjuje njegov sin Andrija, suočen sa dva velika izazova – obiteljskim hotelom u Međugorju i vinogradarsko-vinskim posjedom Carska vina Grgo Vasilj. Izraz Carska vina u nazivu marke spomen su, objašnjava Andrija Vasilj, na davna vremena kad se žilavka točila kao službeno vino na Bečkom carskom dvoru i kad su se i na raznim drugim dvorovima po Europi dosta trošila hercegovačka vina. Ostavština je značajna i, dakako, treba jako paziti da prezime Vasilj, s tradicijom u vinu dužom od stoljeća, kako doliči sjaji i dalje.

– Danas vinski posjed Carska vina Grgo Vasilj obuhvaća 22 vlastita hektara vinograda, i godišnje proizvede oko 80.000 butelja vina. Dvije su grupe vina s obzirom na to kako idu na tržište: Carska vina namijenjena su lancu HoReCa, a vina s nazivom Fine Edition za vinoteke, maloprodaju, najviše se zasad oslanjamo na sarajevsko tržište. Inače, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima raspolaže s nekih 3600 hektara vinograda i danas proizvodi oko 18 milijuna litara vina, a godišnja potrošnja po stanovniku kreće se oko osam litara. Uz hercegovačke uzdanice Žilavku i Blatinu, moja obitelj uzgaja i neke međunarodne sorte poput Pinota sivoga i Cabernet sauvignona. Uz vino proizvodimo i šest različitih rakija lozovača na bazi svježe prešavine grožđa – kazao je Andrija Vasilj na predstavljaju u Zagrebu.

Vinarija Grgo Vasilj prezentirala je sedam svojih Carskih vina, bile su to sljedeće etikete: Žilavka Premium Edition 2020, Gregorius žilavka 2020 Limited Edition, Sophia Special Edition 2020 od 50% žilavke i 50% sivog pinota, pa Nika Rosé Special Edition 2020 od Cabernet sauvignona, Blatina Premium Edition 2018, David Special Edition 2018 od blatine (50%) i cabernet sauvignona (50%), te Jeanne Cabernet sauvignon Special Edition 2017. Najviše su se dojmile Žilavka Gregorius pa Žilavka Premium edition od bijelih, te Jeanne Cabernet sauvignon od crnih. ♣

 VINARIJA ČITLUK

Na prezentaciju u Zagreb vinarija Čitluk d.d. iz Čitluka stigla je sa statusom  najvećeg vinskog posjeda u Bosni i Hercegovini. Riječima i vinima prezentirali su je Maja Nakić iz Marketinga tvrtke, zatim sommelier Tomo Jakopović te organizator prezentacije i moderator Vjekoslav Madunić. Moglo se čuti kako vinarija Čitluk d.d., danas u većinskom vlasništvu dviju obitelji – Nakić i Čule – zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri), iz kojih se u prosječnoj godini proizvede oko 3,5 milijuna litara vina. Tvrtka i otkupljuje tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Svo grožđe prerađuje se u vinariji u Čitluku.  Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije.

Tomo Jakopović i Maja Nakić uz butelje vinarije Čitluk (Marko Čolić)

Vina izlaze na tržište pod čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija marka Teuta, nazvana po imenu legendarne kraljice Ilira sa devet etiketa namijenjenih grupaciji HORECA dok grupa HERCEGO nudi pet različitih imena. Na kušanje su ponuđena vina Teuta – žilavka 2020, Žilavka selekcija 2020, Vranac 2015 i Trnjak 2018. te crna linija u kojoj prevladavaju blatine i vranac. Od žilavki najviše se svidjela Teuta žilavka selekcija 2020, od kasnije branog grožđa iz Kamenih vinograda.

Potom su stigli crnjaci. Sommelier Tomo Jakopović kaže o trnjaku vinarije Čitluk sljedeće: Tanini su brojni, uglađeni a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrika. Vino prepuno slasti, dobro bi mu došlo još malo kiseline ali i malo manje drva ali je  svakako veliko vino. Na pitanje zašto Trnjaka nema i više u vinogradima Čitluka Maja Nakić odgovara  kako mu popularnost brzo raste i kako će  vrlo vjerojatno ubrzo u ukupnoj zastupljenosti crnih sorata dostići i 50 posto i tako se izravnati sa zasad vodećom crnom sortom Blatinom.

Kušana je dakako i blatina, ona s nazivom  De Broto (De Broto označava hercegovačko područje kod Čitluka koje se u povijesti prvi put spominje još 1306., po posljednjim istraživanjima naziv potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku) a iz 2019, za nju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobro iskazane arome) i da je teško da s vremenom može još rasti. Posljednje vino u testiranju sa područja Dubrava-Međugorje bilo je  Blatina Grand Cru (??!!) 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011. i 2015. Količine su ograničene na po oko 5000 butelja. Cijena ovoga vina je oko 30 eura! Jakopović Vino je besprijekorno, elegantno, istaknuo je Jakopović, s izraženim okusom na šljivu, pekmez od nje. Malo slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Tihomira Prusine, prvog doktora vinarstva u BiH i predavača na Agronomskom fakultetu u Mostaru.

Vinarija Čitluk inače izvozi nešto više od 50 posto svoje produkcije vina,  a uz susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju najveći uvoznik je Njemačka.

Inače, o gostovanju vinara Milasa iz Ljubuškoga te o gostovanju Šime Škaulja iz Nadina kod Zadra, a koji su se predstavili sa sjajnom kapljicom, u idućem izdanju Kronike Svijeta u Čaši, za prosinac 2021. ♣

Novi izazovi za Lijepu našu

DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU!

S vinom smo pokazali što u proizvodnom možemo, mada, nažalost, zasad još nismo i ostvarili komercijalni efekt kakav smo i bismo trebali u odnosu na potencijale što ih posjedujemo. Bez obzira na takvu situaciju na tržištu, nije naodmet dalje krenuti  s većim entuzijazmom i u pokušaje da širu internacionalnu pažnju značajnije usmjerimo i na naše destilate, poglavito na, kad govorimo o voću općenito na (staru) šljivovicu, te, onda, dakako i na lozovaču.

Ima proizvođača koji se tima dvjema rakijama posvećuju u najozbiljnijem i najiskrenijem smislu, međutim problem je što su količine koje oni zasad proizvode na tržištu su premalo dostupne. Pojedince koji su potpuno posvećeni produkciji vrhusnkih destilata potrebno je podržati, stimulirati,  tako da se upuste u proizvodnju ekstra-uradaka koji bi bili u, ono što se kaže: barem u dovoljnoj kritičnoj mjeri prisutni na tržištu. Bitni faktori tu su svakako edukacija, edukacija, edukacija, privrženost višim ciljevima, marljivost i inventivnost u nečemu bez čega se danas ne može – promidžbena aktivnost. Nadam se da u našem napadu na svijet u kontekstu destilata kao određeni korektiv i poželjno usmjerenje mogu pomoći i stručna ocjenjivanja uradaka na razini zemlje odnosno regije u smislu da je uz Hrvatsku obuhvaćeno i neposredno susjedstvo, a jedno takvo upravo se odigralo u Zagrebu. Najprije evo nešto o tome, a potom je i nešto o istraživanju portala JA trgovac na temu jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu.

U prvom dijelu priručnika opisuju se sirovine za proizvodnju voćnih rakija. Potom je detaljno objašnjena ispravna priprema sirovina za alkoholnu fermentaciju te priprema selekcioniranih kvasaca. U sljedećem poglavlju opisan je tehnološki postupak destilacije pomoću destilacijskih kotlova. Zadnja faza proizvodnje je faza dozrijevanja i finalizacije proizvoda koja je također opisana na primjeren način za čitatelja. Na kraju, autor upoznaje čitatelja s najčešćim manama destilata te kako ih izbjeći, opisuje osnovne korake proizvodnje te recepte za proizvodnju likera i travarica, daje osnovne naputke o kušanju i serviranju rakija i likera te naputke o kontroli kvalitete sirovina i potrebne izračune

U organizaciji zagrebačkog časopisa Gospodarski list koji se za suradnju obratio Agronomskom fakultetu i Prehambeno-biotehnloškom fakultetu u Zagrebu u Metropoli je održano 3. Međunarodno ocjenjivanje jakih pića, najviše rakija i likera.

Svoje radove na ocjenjivanje je prijavilo više od 70 proizvođača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, na kušanje je stiglo 120 uzoraka koji se uglavnom svi mogu i naći na tržištu, neki u prodavaonicama a doduše neki samo na kućnom pragu autora-ponuđača.

Doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik ocjenjivačke komisije

Stručni ocjenjivački žiri radio je u sastavu prof. dr. Ninoslav Nikičević (Poljoprivredni fakultet Beograd), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. agr. (Savjetodavna skužba; u mirovini), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr., (Savjetodavna služba), prof. dr. sc. Jasna Mrvčić, (Prehrambeno – biotehnološki fakultet Zagreb) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Savjetodavna služba), predsjednik Komisije bio je doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (Agronomski fakultet Zagreb). Vrednovalo se po bodovnoj skali do 20 bodova. U svakoj kategoriji  poglašen je  najbolji uzorak.

Sve je iznenadila kvaliteta ovih sada kušanih uzoraka. Više od 60 kandidata za medalju dobilo je  ocjene 18 i više, a koje donose zlato odnosno veliko zlato. Vrijedno je istaknuti kako je apsolutni šampion natjecanja dobio maksimalno mogućih ocjenu 20 bodova, i to je po prvi put otkako se priređuje međunarodno ocjenjivanje rakija i likera u Zagrebu. To lijepo govori o sve kvalitetnijim uradcima u kategorijiama rakije, likera, ali i gina na ovim prostorima. Inače, od svih degustiranih uoraka ovaj put odbačena su samo dva. Predsjednik ocjenjivačke komisije doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj bio je vidno zadovoljan ovom revijom kakvoće, ali je i naglasio kako ima još puno prostora za napredak i kako se proizvođači moraju nastaviti educirati.

Puno toga o proizvodnji voćnih rakija, likera i travarica uskoro će (se) moći naučiti i preko njegove knjige Voćne rakije, likeri i travarice  koja se već može naručiti i putem Gospodarskog lista.

Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu

            Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, član komisije ocjenjivača, rekao je kako je sada kušana šampionska šljivova prepečenica jedna od najboljih koje je osobno probao. Kazao je i kako su šljivove prepečenice na posebnoj cijeni te da pripadaju samom vrhu svjetskih pića, uz francuski konjak i škotski viski. Smatra kako se za vrhunski proizvod prvo potrebno dobro educirati, a zatim najozbiljnije krenuti u proizvodnju.

Apsolutni šampion natjecanja i šampion u kategoriji rakija je Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez d.o.o, Srbija). Ona je osvojila maksimalnih 20 bodova.

Šampionsku titulu u kategoriji likera osvojio je liker Teranino iz 2021. destilerije Patrik  Patrika Sračića, s 18,8 bodova.

Ovogodišnji pobjednik u kategoriji gina je Raven’s London dry gin iz 2021. destilerije Gavran Ivana Gavrana, s 18,5 bodova.

Likeri i rakija najpopularniji  

                U nastavku, evo i nešto osobito važno a izravno s tržišta: najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, dok su viski (10,8%) i votka (10,1%) skoro izjednačeni

Jaka alkoholna pića čine život ljepšim i veselijim. Dakako, uz odgovornu konzumaciju. U vremenu u kojem živimo sada već gotovo dvije godine možda nam je pokoja žestica pomogla da u ovim teškim danima lakše podnesemo brojne vijesti i informacije kojima smo svakodnevno bombardirani.

Upravo žestici pribjegava više od polovice hrvatskih građana. Naime, ukupno 55,6% ispitanika iz našeg nacionalno reprezentativnog uzorka ističe da konzumiraju jaka alkoholna pića. Preostalih 44,4% ispitanika navodi pak da ne konzumiraju dastilate.

Kad je riječ o učestalosti konzumacije,  rezultati su pokazali da najviše ima onih koji jaka alkoholna pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno (29,6%) i nekoliko puta godišnje (28,5%), dok je vrlo blizu i broj onih koji žesticu piju na tjednoj bazi (23,9%). Nešto je manje onih koji konzumiraju kategoriju nekoliko puta tjedno (15,9%), a najmanje je svakodnevnih korisnika (2,1%).

Najbolje ocijenjeni na nedavnom vrednovanju jakih pića u organizaciji Gospodarskog lista: Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez DOO, Srbija), Teranino liker 2021 – destilerija Patrik, te Raven’s London dry gin 2021-destilerija Gavran

Najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, a viski (10,8%) i votka (10,1%) gotovoo su izjednačeni. Vrijedne premda male udjele zabilježili su i rum (2%) i tekila (1%). Preostalim vrstama jakih alkoholnih pića pripalo je 2,8% udjela.

Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih radije miješaju sa sokom ili drugim pićima, dosta uvjerljivu prednost ostvarila je samostalna varijanta sa 62,6% udjela, dok 37,4% domaćih konzumenata preferira mikseve.

Ako govorimo o mjestu konzumacije najveći broj hrvatskih građana žesticu pije kod kuće (53,1%), dok izvan kuće (kafić, restoran) najčešće pije 29,1% njih. Da jaka alkoholna pića podjednako konzumiraju i kod kuće i izvan nje navodi pak 17,8% sudionika anketnog istraživanja.

Istraživanje su tijekom listopada 2021. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Kompletni rezultati s ocjenjivanjima su na kraju ovog priloga, u Potrošačkom putokazu! ♣

Sommelieri u utrci za titulom 2021

PRVAK  EUROPE JE TALIJAN; SINIŠA LASAN – 11. u UKUPNOM PORETKU

Na Cipru je upravo završilo prvenstvo sommeliera Europe i Afrike za 2021. godinu. Pobjednik je Talijan Salvatore Castano, drugoplasirana je Nina Jensen iz Danske, a treće je mjesto osvojio Suad Zlatić, zastupajući boje Austrije. Osvajač šampionske titule Castano automatski se kvalificirao za nastup na Svjetskom prvenstvu sommeliera koje će se održati 2023. u Parizu.

Radosno je za nas odjeknulo kad su na svečanosti proglašenja rezultata čitani rezultati plasmana prvih petnaest natjecatelja. Naš predstavnik Siniša Lasan po osvojenim bodovima plasirao se na 11. mjesto!  U nadi da će i budući hrvatski predstavnici na međunarodnim natjecateljima postizati slične, pa i značajnije rezultate upućujemo čestitke Lasanu na odličnom rezultatu, dosad najboljem od nekog hrvatskogg predstavnika na nekom od najvećih dosadašnjih međunarodnih natjecanja sommeliera.

Ovo su bili ciparski polufinaliasti: Suvad Zlatić Austrija, Jacub Pribyl Češka, Roman Sosnovskij Rusija, Ketri Leis Estonija, Maximillian Wilm Njemačka, Salvatore Castano Italija, Nina Jensen Danska, Eric Zwiebel Ujedinjena kraljevina, Jo Wessel Južna Afrika, i Réza Nahaboo Švicarska

24. prvenstvo sommeliera Hrvatske

Početak prosinca 2021. obilježio je i završetak 24. Prvenstva sommeliera Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba. U opatijskom hotelu Palace Bellevue, pod pokroviteljstvom HTZ-a, proglašen je najbolji sommelier Lijepe naše  za 2020/21. godinu.

Siniša Lasan, 11. na Prvenstvu sommeliera Europe i Afrike, a peti na 24. Sommelijerskom prvsnstvu Hrvatske, za 2020/2021 godinu

Podsjećam: 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske počelo je izlučnim natjecanjima u Poreču i Zagrebu, u studenom protekle godine. Kako je zbog epidemioloških razloga Prvenstvo moralo biti prekinuto odlučeno je da se njegova završnica (polufinale i finale) održi potkraj ove godine. Opatijski hotel Palace Bellevue bio je domaćin dvanaestorici (od 26 prijavljenih) najbolje plasiranih hrvatskih smmeliera na izlučnim natjecanjima, oni su 1. prosinca nastavili svoja polufinalna nadmetanja. Obveza im je bila ispuniti test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različitih stilova piva, prepoznavanje i posluživanj različitih stilova pjenušca te usklađivanje jela i vina na konkretnim primjerima jela. U finalu, tri najbolja kandidata pokazala su svoje umijeće u opisu dva domaća i jednog stranog vina kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim jelovnikom, poznavanju općenito svijeta vina, ophođenju s gostima i disciplinom iznenađenja.

Popis polufinalista (abecednim redom): Toni Arbunić, Noel Zagreb, Miljenko Čehuljić, Mano2 Zagreb, Ivan Dušić, Zoran Gregorović, Spinnaker Valamar Poreč, Ivan Jug, Noel Zagreb, Siniša Lasan Rixos Premium Dubrovnik, Lucija Matijević Nebo restaurant Hilton Rijeka, Tomislav Mikinac, Nebo restoran Hilton Rijeka, Mate Negulić, hotel Ikador Opatija, Monika Neral, Josip Orišković, Dvorac Belaj, Marko Škarica, Agli amici, Maistra, Rovinj.

Novi hrvatski prvak u sommelijerstvu Ivan jug (drugi slijeva), uz finaliste Moniku Neral (trećeplasirana) i Josipa Oriškovića (drugoplasirani), te voditelja svečanosti dodjele priznanja Sandija Parisa

Naslov najboljeg sommeliera Hrvatske 2019. osvojio je Siniša Lasan, a NOVI šampion, za 2020/2021, je  Ivan Jug, suvlasnik znanog zagrebačkog restorana Noel.  Uz Ivana Juga, u finale ovog, 24. Državnog prvenstva sommeliera plasirali su se Josip Orišković, Dvorac Belaj, te Monika Neral. Orišković je natjecanje završio na drugom, a Monika Neral na trećem mjestu. Prvak Jug  skupio je najviše bodova u praktičnim disciplinama finala: opisu triju vina različite stilistike I kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, kreiranju menua na temelju zadanih vina, poznavanju svijeta vina i ophođenju s gostima. Kao i prethodne godine, finalno natjecanje odvijalo se na engleskom jeziku. Finalistima, a posebno šampionu: Čestitamo! ♣

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga

KOLINJE 2021!

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga – od dvaju nekad u jedno stopljenih praznika u jedno slavlje ostala je, zacijelo za vječnost, jedna svečanost sine quae non u posljednjim danima 11. mjeseca u godini:  KOLINJE!  Oku, nosu i nepcu ugodniji prizor – topljenje kockica špeka u čvarke i usitnjavanje izabranih komada mesa za kobasice – pečenice, one za kuhanje (češnjofke!), i one koje će se jesti kao suhe. A kad je, k tome, u kolinje uključen i sommelier…  stvar dobiva, logično je pretpostaviti, dimenziju više. U ovome slučaju kobasičari i čvarkeri su Tomo Jakopović i Miro Barec, suvlasnici zagrebačkog Vinskog kluba u zagrebačkoj Paromlinskoj, pozornice brojnih vinskih događanja…

Čarobno gnijezdo – ukusnih riđovki!…

Uglavnom, bez GEMIŠTA, naravno – NEMA NIŠTA! ♣

_______________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(XXL) GRAN TERAN 2017 –  CORONICA ■ Hrvatska zapadna Istra,  ZOI, Teran,  suho,  13,5 vol %; 0,75 lit

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) CARL GUSTAF CUVÉE 2016 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot & Cabernet sauvignon 50:50%, kasnija berba, maceracija 20 dana, dozrijevanje dvije godine u barriqueu, suho, 39 g/lit ekstrakta,   15,5 vol %; 0,75 lit, za prodaju raspoloživo samo 3000 butelja

(XXL) PLAVAC MALI 2018 –  GRGIĆ-vina ■ Srednja i Južna Dalmacija  ZOI, Pelješac, Plavac mali,  suho, 16,0 vol %; 0,75 lit

(XL)  MERLOT barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot,  maceracija: 10 dana,  dozrijevanje: dvije godine u barriqueu,  suho  15,5 vol %; 0,75 lit

  (XL) CABERNET SAUVIGNON barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Cabernet sauvignon,  dozrijevano u barriqueu, suho  15,0 vol %; 0,75 lit, na raspolaganju za tržište: 10.000 butelja

(L)  PLAVAC TIHE BRAĆE 2017 –  SENJANOVIĆ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Vis, Tihobraće polje, Plavac mali,  ZOI,  suho,  16,0 vol %; 0,75 lit

(L)  SYRAH 2018 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Syrah,  dozrijevano u barriqueu, suho,  14,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(XXL) GRAŠEVNA 2018 Grand Collection –  ILOČKI PODRUMI ■ Srijem, Ilok, Principovac ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 1,5 lit

(M) NEUBURGER 2019 –  KRAUTHAKER ■  Kutjevo ZOI  ■ Neuburger, suho,  12,5 vol %; 0,75 lit

(M) ŽERJAVINA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(ML) MUŠKAT RUŽA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Muškat ruža,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(M)  FRANKOVKA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Frankovka, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

_____________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________________________

ooooo  Posebna degustacija mjehurića vezana na praznični prosinaC  ooooo

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

Charmat                                                          ⦁ Bijeli/ White

BISER ŽLAHTINE, 12 ,0 vol % – KATUNAR

 

Klasična metoda – Classique               ⦁ Bijeli / White  –  brut nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,5 vol %  – KORAK

 

BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

GRIFFIN ZERO brut nature (Chardonnay), 12,0 vol % – GRIFFIN ◾ MONTECLASSICO brut nature (Malvazija istarska), 12,5 vol % – MONTEROSSO ◾ CENTURION GOLD BLANC de BLANCS, 12,5 vol% – BOLFAN ◾ FERNÉ BLANC de BLANC brut nature (Chardonnay), 12,0  vol % –  DEGRASSI ◾ BLANC de BLANCS brut nature, 12,7 vol %  – STRUČIĆ ◾

⦁ Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%,Pinot crni),12,8 vol %  – KURTALJ 

 

BARUN ELEGANCE extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN(DIĆ) VINA  

KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ KOTA 235 extra brut (Chardonnay, Pinot bijeli) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ VUGLEC extra brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG ◾ MISAL PRESTIGE extra brut (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ◾ VALOMET brut natur (Žlahtina), 12,0 vol %  ◾ “R” (Graševina, Traminac), 11,5 vol%  – ROGIĆ

⦁ Brut

 THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ

 BLANC de MOI 2016 (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA

DININ SAN (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ◾ MAXIMO brut (Graševina), 12,5 vol %  – KUTJEVO d.d. ◾ JAZZ (Graševina 65%, Rizling rajnski) 12,5 vol % –  JOSIPOVIĆ ◾ GRIFFIN brut (Muller-Thurgau), 12,0 vol% – IVANČIĆ GRIFFIN ◾ RADOSH WHITE brut (Chardonnay), 12,0 vol% – PAPAK  ◾ VIAZ (Gegić, Chardonnay, Ugni blanc), 11,5 vol % – BOŠKINAC ◾ BARONIAL brut (Pinot crni, Chardonnay), 13,0 vol % –VUGLEC, ◾ POLARIS brut (Pušipel) 12,0 vol % – CMREČNJAK ◾ CENTURION SILVER (mješavina sorata), 12,0 vol %  – BOLFAN ◾

Ružičasti / Rose

⦁ Brut nature – extra brut 

VUGLEC ROSALIA extra brut (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC-BREG ◾ LA VIE EN ROSE brut nature (Refošk, Teran ), 12,0 vol %  – DEGRASSI ◾ ROSÉ brut nature dosage zéro (Montepulciano), 12,0 vol %  – MONTEROSSO

 

⦁ Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI ◾ ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol % – ŠEMBER ◾ COLLETTI ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol %  – KOLARIĆ ◾

 

⦁  Extra dry/extra sec

ROSÉ extra dry (Teran, Merlot, Malvazija crna), tankovska metoda, 12,5 vol % – TOMAZ

 

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

BOSNA  HERCEGOVINA

(mpc/pp: M-L)  GRK 2020 – NUIĆ ■ Mostar, Ljubuški, Crnopod, Grk,  selekcija grožđa  iz vinograda zasađenog 2015. godine, suho, 14,0 vol  %

 (mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2018 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

(mpc/pp: M-L)  GREGORIUS ŽILAVKA 2020 limited edition – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Žilavka, selekcija grožđa iz vinograda Medjugorje i Vionica, 12,8 vol  %,

(mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2011 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz dodatak 10 % Cabernet sauvignona), izbor najboljeg grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

(mpc/pp: XL-XXL)  TRNJAK 2016 – NUIĆ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Trnjak, dozrijevalo u drvenom posuđu, suho, 15,0 vol %

 (mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2013 barrique – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz mali dodatak Cabernet sauvignona), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

 (mpc/pp: XXL)  BLATINA 2012 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina (uz mali dodatak Trnjka i Alicante Bouscheta), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, alkohol: 14,5 vol %

 (mpc/pp: XL-XXL)  SYRAH 2016 – NUIĆ ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Syrah, 12 mjeseci barriquea, suho, 14,0 vol %

(mpc/pp: XXXL)  JEANNE CABERNET SAUVIGNON SPECIAL EDITION 2017 – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Cabernet sauvignon, 15 dana maceracije, 13,5 vol %  

 (mpc/pp: XL)  BLATINA  2015 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

(mpc/pp: XXL_XXXL)  BLATINA grand cru 2015 – Vinarija ČITLUK ■ Mostar, Čitluk, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

Vina Milas

SLOVENIJA  SLOVENIA

(mpc/pp: XXL)  CAPO d’ISTRIA REFOŠK 2013 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL)  CAPRIS REFOŠK 2016 –VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

(mpc/pp: XXL-XXXL) VINA PEDROSA 2016 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 24 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol % ■

(mpc/pp: XXL-XXXL)  VINA PEDROSA LA NAVILLA 2017 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL) VINA PEDROSA GAVILÁN 2018 crianza – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo (Gavilán je sinonim za Tempranillo!), selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol %

__________________________

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

   – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

.           – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for an everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

____________________________

JAKA PIĆA

Evo, kako je najavljeno, kao informacija i pomoć za dobar odabir zainteresirnima za čašicu kvalitetne žestice, ovo u tablicama su rezulati recentnog ocjenjivanja rakija, likera i gina što ga je uz pomoć Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu organizirao časopis Gospodarski list:

Najrađene rakije

Nagrađeni likeri

Nagrađeni ginovi

_______________________

Malo smaohvale – lijep osjećaj, posebice tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godišnjicu

ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!

Malo samohvale, nemoguće je ne podičiti se!

Ovih dana, a nakon što je već neko vrijeme u okviru mojega stalnog bloga objavljena redovita mjesečna Kronika SVIJETa u ČAŠI za listopad 2021., te tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godinu od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI  (da podsjetim: prvi broj pojavio se na svjetlu dana, prigodno, na Martinje 1992.), ponovno stigne obavijest tvrtke WordPress preko koje se moj blog pojavljuje na Internetu: na ekranu mobitela zablinkalo je ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!…, kao obavijest da je prilog pobudio priličnu pažnju kod čitatelja.

Kušanje, kod Pinteriča, šipona iz 1992, godine kad je rođena revija Svijet u casi, i crnjaka koji zrije nekoliko godina u bačvici Svijeta u Čaši i čeka na punjenje u butelju

Bio je to dobar povod za skok do vinogradara/vinara Simona Pinteriča na Bizeljsko kod Klanjca, da se radosna vijest proslavi i da se podsjetimo na neka davna vremena početka časopisa i akcija što ih je incirao Svijet u Čaši, među njima je i ona Dobro mi došel, prijatelj!…, s kojom smo htjeli, kroz organizaciju druženja na objema obalama Sutle naizmjence a na podlozi eno-gastronomije, sporta i glazbe, u trenucima kad je rijeka Sutla najednom postala državnom granicom, dati naš doprinos sprječavanju, kao slijedu novih političkih i administrativnih okolnosti, mogućeg zabrinjavajućeg odalečivanja stanovnika jedne obale od onih s druge obale rijeke. Gospodarstvo gotoljubivog Simona Pinteriča bilo je meta našeg recentnog posjeta i stoga što je u Pinteričevu podrumu svojedobno uređen prostor Svijeta u Čaši a za čuvanje nekih butelja proizvođača s obiju strana Sutle, a od tih butelja imali smo mogućnost za osobito prikladnu probnu zdravicu u iščekivanju ispunjenja 30. jubilarne godišnjice Svijeta u Čaši otvoriti  jednu bocu od 0,75 lit obraslu u gustu crnu vunu zvanu Raccodium Cellare, u boci je bio sjajno očuvani žućkasto-još lijepo zelenkasti šipon Pinteričevih rođen istodobno kad i SVIJET u ČAŠI – s berbom 1992!  Trebalo je, inače, i provjeriti u kakvom je stanju crnjak u bačvici Svijet u Čaši, vino je inače iz berbe 2013… i pokazalo se jako dobrime, sad čeka na punjenje u butelju…

Berkovic Bojan, Oljevina

Naravno da nismo zaboravili naše stare i vjerne prijatelje na Bizeljskome – Gostilnu Šekoranja, nezaboravnoga i prerano otišloga Sineka Šekoranje, prostor unutra i uokolo na otvorenome gdje smo organizirali brojne eno-gastro susrete Dobro mi došel prijatelj i brojna natjecanja u tenisu s natjecateljima s obje obale Sutle, dakako neizorstavan posjet na Bizeljskome je uvijek i gospodarstvo Bojana Berkoviča, koji je nakon što se svojedobno proslavio visokim predikatima odlučio posvetiti se ozbiljnim suhim na finom talogu u bačvi(ci) njegovanim bijelim (chardonnay, sauvignon) i crnim (cabernet sauvignon, merlot) vinima što ih nudi pod markom Oljevina…  ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

_______________

SVIJET u CASI – 10.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Eto nas već kod Martinja 2021. To je ne samo vinski praznik, nego i lijep jubilej, iako do punog sjaja (tri desetljeća!) nedostaje godina dana. Ova prigodna fotografija našla se na naslovnoj stranici prvog broja revije Svijet u Čaši, izdanog na Martinje 1992! Vinski biškup Simpy i miništrant Riba u akciji blagoslivljanja, po narodnim običajima. I dok su ovdje u prvom planu sa Simpyjem i Ribom vidljivi dobra hrana i domaći specijaliteti te demižonka s vino, u pozadini je nevidljiva, jezgra, u sastavu, Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ 6. Goût de France – 2021 – Okusi Francuske: SVJETSKA MANIFESTACIJA OKRENUTA EKO-ORIJENTIRANOJ GASTRONOMIJI SUTRAŠNJICE! ⦁ Restaurant Croatica: 26. DODJELA PLAKETA NAJBOLJIMA MEĐU 100 VODEĆIH HRVATSKIH UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ⦁ Domaći restorani novijeg doba: MATRIX u MODERNOM STILU ⦁ Simbioza iće&piće za primjer: JADRANKA GRIC & GUC MIVA ⦁ Mamma mia:  PIZZA KOJA JE NADIŠLA SEBE ⦁ Bakho ispod mora: LJULJUŠKANJEM DO BRŽEG NAPRETKA u ORGANOLEPTICI ⦁ Zagrebačka Kajzerica,: KORIA & KAISER ⦁ Kulturna baština uz vinske ceste Zagrebačke županije: VIA KINO – NO TIME TO DIE! ⦁ Vinske legende Grgić,Lebar, Enjingi, Crvik, Istenič, Kollwentz, Gaja: SENIORI NADOMAK STOTKE ⦁ Sajmovi, festivali i ocjenjivanja 2021, i oni u pripremi za 2022: PROSECCO DAYS u ZAGREBU / DALMATINSKE VINSKE IKONE u SPLITU / EMOZIONI DAL MONDO u BERGAMU / VINITALY SPECIAL SELECTION – JANTARNA VINA u VERONI / ZAGREB VINO.COM RADIONICE (uzbudljivo!) / DECANTER WORLD WINE AWARD 2022, ključni datumi ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________.

6. Goût de France – 2021 – Okusi Francuske

SVJETSKA MANIFESTACIJA OKRENUTA EKO-ORIJENTIRANOJ GASTRONOMIJI SUTRAŠNJICE!

            Nakon godine stanke zbog corone/covida19, s tjednom od 14. do 22. listopada 2021. vratila se eno-gastronomska manifestacija na globalnoj razini Okusi Francuske/Goût de France, za koju organizatori ističu da je, po najnovijemu, čvrsto okrenuta eko-osviještenoj gastronomiji sutrašnjice! U priču je, kao kum i pokrovitelj, umiješan famozni chef Alain Ducasse!

            Izdanje 2021., inače ukupno šesto po redu, bilo je, dakle, u znaku odgovorne gastronomije koja prednost daje lokalnim i sezonskim proizvodima, koja promiče povezivanje s lokalnim proizvođačima te druženja i razmjene, etičko ugostiteljstvo, koja promiče kuhanje bez stvaranja otpada i plasman bez stvaranja otpada, učenje o okusima… Bilo je pitanje trenutka kad će se na svjetskoj razini gastronomija, koja se ponajviše vezuje uz hedonizam, istaknuti i u društveno visoko angažiranome smislu, naime već je s ekološkog stanovišta postalo zabrinjavajuće neodgovorno upravljanje resursima posebice u segmentu hrane a kroz hiperprodukciju i kroz jeftino podilazeće komercijalne (čitaj: nezdrave) kreacije te istodobno i bacanje – inače sve skupljeg! – jela. Podatak iz Hrvatske, ovih dana izrečen na radio-valovima: u 2021. do kraja listopada, s tržišta je iz domene hrane u nas povučeno 87 proizvoda jer nije odgovaralo propisu, zatim: puno hrane završi u kantama za smeće, a, eto, istodobno u nas se 26 posto od kućnog proračuna izdvaja za hranu a to je dva puta više nego u većini drugih zemalja Europske Unije…

Francuski veleposlanik NJ. E. g. Gaël Veyssière dok govori o manifestaciji Okusi Francusku/Goût de France (Marko Čolić)

            O tom opredjeljenju prema odgovornoj gastronomiji na pressici u najavi manifestacije u zagrebačkom Francuskom institutu gvorio je aktuani veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj  Gaël Veyssière:

            – Manifestacija ima za cilj isticati važnost odgovorne kuhinje kako u pogledu zdravlja ljudi i okoliša, tako i na području gospodarstva, energije, kulture, obrazovanja… Svijet ugostiteljstva mora više nego ikad prije biti dio održivog, ekološkog pristupa. Mnogo je pravaca na kojima se može raditi: nabavka sirovina, stavljanje naglaska na lokalne i sezonske namirnice, primjereno formiranje jelovnika, educiranje potrošača o okusima i najboljim svojstvima namirnice koja se uzgaja na licu mjesta i rabi se svježa te bez konzervansa inače nužnih pri dužim transportima. Važno je kuhati u količinski razumnim količinama u smislu da se od iskoristivih namirnica kroz moguće viškove ne stvara otpad, zatim tu su recikliranje, pažljivija potrošnja vode i energije, primjerena ambalaža. U Hrvatskoj, kao i u Francuskoj, postoje mnoge regije usmjerene na razvoj poljoprivrede što  brine o okolišu, i koje su odavno shvatile kako je kvaliteta okusa ne samo plod znanja i umijeća chefa, nego je i u cijelome procesu skladnog odnosa čovjeka s prirodom. Pozitivnih primjera u Hrvatskoj imamo i na kopnu, od Međimurja do Slavonije, ali i diljem obale, od Istre do Dalmacije uključujući dakako i otoke, treba se samo trsiti da ti pozitivni sve jače potiskuju one negativne. Kulinarske i gastronomske tradicije Hrvatske i Francuske, između kopna i mora, podudaraju se s obzirom da se koriste vrlo slične namirnice, a opet se svaka tradicija ističe sebi svojstvenim identitetom. Osim odgovorne kuhinje i stavljanja u središte pozornosti regije Centre-Val-de-Loire, željeli bismo u svijetu pa eto i u Hrvatskoj staviti poseban naglasak i na važnost francuskog jezika u eno-gastronomiji,  dakle u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, taj sektor, tijesno vezan uz turizam, i te kako je gospodarski važan jer zapošljava veliki broj osoba u našim dvjema zemljama. Francusko veleposlanstvo u Zagrebu usko surađuje s brojnim svojim partnerima u cilju promicanja učenja francuskog jezika kao jezika struke. Mreža Francuskih alijansi u Hrvatskoj osmislila je niz tečajeva francuskog jezika posebno namijenjenih turističkim djelatnicima i različitim zanimanjima, bilo da se radi o kuharima te konobarima i barmenima, bilo djelatnicima na recepciji i osoblju koje dočekuje goste u hotelima, odnosno vozačima i vodičima organiziranih grupa, ili pak prodavačima i malim trgovcima. Znanje francuskog jezika važno je radi zapošljavanja te radi mogućnosti što se nude zaposlenima u ovoj sektoru!

Uvod u Okuse Francuske u Hrvatskoj bio je festival Taste the Mediterranean pod vodstvom Ingrid Badurine u Splitu na početku listopada (Marko Čolić)

Francuska zbog specifičnosti i kakvoće svojih prehrambenih proizvoda i zahvaljujući nadarenosti i naporima svojih chefova odavna slovi kao svjetski eno-gastronomski div i logično je da se rodilo ovakvo događanje poput Goût de France koje će simultano na globanoj razini tricolore slaviti specijalno baš za stolom! Manfestacija Goût de France/Okusi Francuske 2015. godine uvrštena je, kao Francuski  gastronomski obrok, na popis nematerijalne baštine UNESCO-a! U 150 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, u priredbu se uključuje više od 5000 talentiranih šefova kuhinja i Goût de France stasao je do najvećeg gastronomskog događanja na planetu.

Svojevrsni uvod u događanje Okusi Francuske u Hrvatskoj bio je festival Taste the Mediterranean, u Splitu od 6. do 9. listopada, a u režiji novinarke a i direktorice za Hrvatsku vodiča Gault & Millau Ingrid Badurina. Chefovi, slastičari i čokolatieri s juga Francuske sudjelovali su na tom festivalu u Splitu.

Slastice-kreacije ponuđene na pressici u sklopu događanja Okusi Francusku u Esplanadi (suhiucasi)

Evo hrvatskih restorana uključenih u manifestaciju Okusi Francusku/Gout de France 2021 od 14. do 22. listopada: ZAGREB – Zinfandel’s (Esplanade), Stara škola, Market Street food & drinks; Bistro Fotić; MAČKOVEC  kod Čakovca: Mala hiža Branka Tomašića; SPLIT: Noštromo i Zora bila; OSIJEK: Waldinger

Claude Krajner u društvu s hrvatskim slastičarima za koje je u Esplanadi održao radioicu na temu čokolade (suhiucasi)

______________________________________

CLAUDE KRAJNER i ZA TVRTKU SWAROWSKY – Claude Krajner jedan je od 50 najboljih čokolatijera u Francuskoj. To priznanje, kao i titulu Maître Artisan Chocolatier dobio je 2015. godine. Iste je godine postao i član prestižne kulinarske akademije Académie Nationale de Cuisine. Zanat je pekao u najboljim pariškim restoranima, ali i na Kanarskim otocima gdje je radio kao slastičar u restoranu Les Moulins de Paris na Lanzaroteu. Stalni je predavač na renomiranoj kulinarskoj školi Villa des Chefs u Aix-en-Provenceu, gdje poznati chefovi i slastičari održavaju tečajeve i masterclassove za polaznike. Claude Krajner također je autor personaliziranih čokoladnih proizvoda za velike tvrtke kao što su Kartell, Swarovsky i Palais des Thés ⦁

_____________________________________

Francuski Slavonac chef Claude Krajner, te ove godine nagrađena Michelinovom tzv. zelenom zvjezdicom (povezivanje gastronomije i ekologije!) chefica u Esplanadi i Zinfandel’su Ana Grgić, osmislili su menu za centralnu večeru Okusi Francuske u Esplanadi. Chefica Ana Grgić Tomić, s buteljom vina Zinfandel, u društvu kutjevačkog vinogradara/vinara Vlade Krauthakera koji brine o mini-vinogradu Crljenka na Esplanadinoj terasi Oleander te o proizvodnji i punjenju zinfandela u bocu za potrebe restorana Zinfandel’s (suhiucasi) .

Esplanadin restoran Zinfandel’s na središnjoj svečanoj večeri Goût de France bio je, unatoč tome što je ulaznica koštala 680 kuna po osobi, što se veli, pun k’o šipak, dosta interesenata ostalo je vani zbog nedostatka mjesta. Predmnijevajući da bi tako moglo biti, na pressici sam bio pitao je li predviđeno da se ponudi u prikladnim paketićima na prodaju za van nešto od ponude (npr. čokolada i kolači od čokolade à la française) odgovoreno mi je da o tome nije bilo govora! Menu su za večeru osmislili chefica Ana Grgić i chef maître-chocolatier Claude Krajner, jedan od 50 najboljih francuskih majstora za čokoladu koji je u popodnevnim satima u hotelu a za profesionalne kuhare održao radionicu na temu čokolade, i koji je u predvečerje dan prije u Francuskom institutu u središtu Metropole vodio kušanje čokolade.

Zgodno je spomenuti da je Krajner porijeklom iz Slavonije, a kad su već u pitanju čokolada, restoran Zinfandel’s, vino zinfandel koje se odlično slaže s čokoladom… palo mi je na pamet da je tih gastro-dana vrijedilo – pa sam i to predlagao – na neki način spojiti Krajnera i kutjevačkog vinara Vladu Krauthakera, naime Vlado je već bio kroz neke svojedobne pokušaje suradnje s gastronomadom Reneom Bakalovićem iskazao interes za kvalitetno sljubljivanje čokolade i čokoladnih proizvoda s njegovom kapljicom. Krauthaker u svom vinogradu ima i nasad Crljenka/Zinfandela, k tome i brine o mini-vinogradu Zinfandela na terasi Oleander uz Esplanadin restoran Zinfandel’s te o proizvodnji i punjenju crljenka u bocu za potrebe restorana Zinfandel’s. I još nešto: ovo događanje Okusi Francuske ima, kako je već navedeno, eko-predznak a Krauthaker također u svojima vinogradu i podrumu nastoji biti prirodi prijateljski, znači na eko-kolosijeku… dakle povezanst tijesna da tješnja ne može biti… ♣

Restaurant Croatica

26. DODJELA PLAKETA NAJBOLJIMA MEĐU 100 VODEĆIH HRVATSKIH UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Evo i o gastronomiji u Lijepoj našoj: na svečanosti na botelu Marina u Rijeci održana je promocija knjige 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2021/22 – tiskovno i on-line hrvatsko i englesko izdanje. Zaslužni za to su prof. Karin Mimica i njena ekipa Abisal biblioteke Gastronaut iz Opatije. Voditeljici projekta i urednici izdanja prof. Karin Mimici najjaču su pomoć u stvaranju ovog vodiča pružili dipl. oec. hot. Marina Selak kao glavna stručna suradnica, te Vlatko Ignatoski kao grafički urednik izdanja. Dodjela plaketa Restaurant Croatica, realizirana je, inače, uz podršku Primorsko-goranske županije, TZ Kvarner, TZ grada Rijeke, Udruge hrvatskih restoratera.                                                 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica projekt je poticanja kvalitete u ugostiteljstvu kroz godišnje izbore najboljih domaćih ugostiteljskih objekata i izdavanje prateće publikacije. S projektom se počelo 1995. godine, a osnovna ideja bila je napraviti istraživanje tržišta o tome koji restorani najbolje zadovoljavaju potrebe i očekivanja gostiju te istaknuti vodeće ne bi li se na taj način motiviralo i ostale na poboljšanje kvalitete ponude i usluge. U 1995. godini istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 700 restorana, dok se 2020. godine ta brojka popela na više od 2400 restorana. Dio glasovanja proveden je preko portala www.gastronaut.hr , a glasači su mogli istaknuti kvalitetu ponude, usluge i ambijenta. Konačnu riječ nakon pregleda svih dobivenih mišljenja dao je Časni odbor projekta koji svaki put i proglašava novu listu 100 vodećih, prezentiranih u knjizi-vodiču. Tijekom 26 godina projekta u grupu Restaurant Croatica je uvršteno ukupno 497 restorana, a titulu je svih 26 godina obranilo šest restorana.

Dobitnici priznanja Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar, pa Branko Greblički Ventek, Vila Zelenjak Kumrovec, Lidija Žganjer, restoran Žganjer iz Jaškova, uz njih su Karin Mimica, voditeljica projekta, Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma RH te, sasvim lijevo, Nikica Karamarko, član Časnog suda (Marko Čolić)

Stotina vodećih hrvatskih restorana 2021/22 dobila je naljepnice Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku.

Restorani su u knjizi 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2021/22 prezentirani tekstom, slikom i specijalitetima kuće te informacijama što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se mogu naći na stolu te destinacije sa svojim gastronomskim i enološkim adutima.

Prisutnima su se, uz Karin Mimicu kao voditeljicu projekta i urednicu izdanja, osobno obratili i Petar Škarpa, direktor TZ grada Rijeke; Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera; Marina Medarić, zamjenica župana  Primorsko-goranske županije; Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta RH; Abi Shalabi ispred Udruge hrvatskih restoratera; Nikola Serdar, savjetnik projekta; Nikica Karamarko, član Časnog odbora;

Ispred nagrađenih ugostitelja se zahvalo Zlatko Puntijar.

Nakon dodjele plaketa i promocije knjige, uslijedio je domijenak tijekom kojeg su ponuđeni na kušanje i prozivodi partnera projekta:

          Aperitivi:  DARNA – pelinkovac, teranino i liker od kave ⦁ Vinari:  BLATO1902, DEKLIĆ, ERDUTSKI-VINOGRADI, MATIĆ,  PZ-GOSPOJA, PZ-SVIRČE, PZ-VRBNIK,  SIRK,  PAVLOMIR ⦁  Proizvođači i distributeri hrane: BACCALLA DELLA MAMA Milena – četiri vrste namaza od bakalara ⦁  DOPO DROPO – ulje iz sjemenki bijelog i crnog grožđa ⦁ DUKAT – sirevi ⦁ KARLIĆ tartufi – tartufi, sirevi i salamini s tartufima ⦁ KOTANYI – začini ⦁ METRO – veleprodaja za ugostitelje ⦁ QIMIQ – sedam vrsta vrhnja za kuhanje ⦁ PG OREHOVEC – salame od jelena i vepra, pašteta od patke, sušena pačja prsa ⦁ ROVINJOLA – ekstra djevičanska maslinova ulja ⦁ VENDRIJA – vrganji, šitake, šampinjoni, bukovače, panjevka, lisičarke. ♣

Hrvatski restorani novijeg doba

MATRIX u MODERNOM STILU

Moderno vrijeme donosi novu ponudu. Mjesto pod suncem prije nešto više od mjesec dana tražiti je počeo restoran Matrix, u Matrix Office Parku, u jednoj od čeličnih/staklenih poslovnih zgrada pomalo futurističkog a moglo bi se reći i industrijskog izgleda u Slavonskoj aveniji u Metropoli (Zagrepčani su tu aveniju prije nego li je proradila obilaznica nazivali autoputom), sasvim blizu križanja s Heinzelovom. Futurističko izvana sa sobom donosi i futurističko unutra – interijer, prostran i jednostavan, prozračan, te jela s kojima teško da bi se s obzirom na količinu u tanjuru na prvi pogled i prije nego što nađu strpljenja da pričekaju da se predviđeni sljedovi izredaju do kraja, složili klasični naši Zagorci i Slavonci…

Zgrade Matrix, te, dolje, na slici Marka Čolića, interijer restorana Matrix  u jednoj od njih

Matrix, se u ponudi opredijelio za više zanimljivih različitih sljedova u manjoj količini svakoga, nastojeći zadovoljiti gosta koji dođe tek na gablec (jedan ili dva slijeda) te omogućiti gostu koji želi ručak da prođe kroz cijeli menu i uživa u bogatstvu aroma i okusa, pa da na kraju kad se digne od stola ne odlazi pretrpana i teška želuca. Za izbor kvalitetnih namirnica, uglavnom od specijaliziranih domaćih OPG-ova, i za kreacije na tanjuru zadužena je mlada ekipa kojoj je na čelu (26-godišnji!) chef Marko Jantolek, on je u Matrix stigao s lijepim pedigreom – prije je radio u zagrebačkom restoranu Noel koji se zakitio Michelinovom zvjezdicom, a potom i u bistròu Pod Zidom kod zagrebačke tržnice Dolac.

Menu: carbonara u tekućem stanju, tartar ramstek, rižoto s grana padanom,cherry rajčicama i ploškama jezika, goveđa obrazina dugo pirjana i lički krumpir kao pire (Marko Čolić)

– U Matrixu prije svega nudimo doživljaj. U kuhinji ćete naći isključivo dnevno svježe namirnice iz probranih hrvatskih OPG-ova i vrhunsku ekipu kuhara koji jela pripremaju na moderan, nesvakidašnji način – istaknuo je mladi chef te dodao kako mu je veliki poticaj u ooslu to što mu se gosti i osobno zahvaljuju i to što se redovno vraćaju.

Chef Marko Jantolek u akciji u kuhnji, i sommelijerka Manuela Maras u akciji uz gosta (suhiucasi)

Da bi se u okviru i visokog emotivnog doživljaja pospješilo klizanje zalogaja prema želucu brine Manuela Maras, sommelijerka inače već duže vrijeme znana i s pozornice trgovine vinom, tako da je Matrixova vinska karta vrlo pažljivo složena. Vinska karta broji više od sto etiketa ponajboljih hrvatskih, ali i desetak vrhunskih svjetskih vinara, u kojima gosti imaju priliku uživati. Zahvaljujući uvelike Manueli kao Istranki, na stolovima restorana Matrix nađe se i prvorazredno maslinovo ulje s našeg najvećeg poluotoka, koji unatrag već šest godina u svjetskim razmjerima slovi kao ponuđač najboljeg ekstra djevičanskog zelenog tekućeg zlata na svijetu.

– Uvijek je izazov pokrenuti nešto novo i drukčije, ali gosti prepoznaju kvalitetu i to znači da smo krenuli u dobrom smjeru. Tim je mlad, energičan, ambiciozan i stručan te uvijek spreman dati pravu kulinarsku i sommelijersku preporuku da doživljaj u lokalu bude potpun –  rekla je Manuela. ♣

Simbioza iće&piće za primjer

JADRANKA GRIC & GUC MIVA

Idealan spoj:  zalogaj i gutljaj, po zagrebački gric & guc, bistrò uz vinoteku, gostima na raspolaganju su interijer i terasa, čašica-dvije su za popiti na licu mjesta uz gablec, butelja za ponijeti doma…

MIVA JADRANKA Gutljaj i zalogaj, po zagrebački gric & guc

Isplati se, i te kako, zaustaviti se: bistro Jadranka i vinoteka MIVA vrata do vrata, zagrebačka Vukovarska ulica.  Jadranka i chefica Olivera svakodnevno za GRIC na menùu, koji se tjedno mijenja, nude, uz juhu, još po 11 finih jela, bilo na bazi tjestenine, bilo mesa, petkom je obvezno na rasporedu riba. Mljac!  Sve fino, ipak valja navesti kako kod gostiju od jela s tjesteninom nekako najbolje prolaze ravioli s raznim umacima te rezanci (tagliatelle) s gamberima, a od jela s mesom  pašticada te gulaš s njokima.  Za GUC na raspolaganju je 60 različitih visokokvalitetnih domaćih i uvoznih vina točenih na čašu. Za ponijeti kući: u vinoteci MIVA na raspolaganju je nekih 700 etiketa domaćih i inozemnih mirnih i pjenušavih, te desertnih vina u bocama različitog opsega – od butelje do magnuma i više… GRIC & GUC!!! ♣

Mamma mia!

PIZZA, KOJA JE NADIŠLA SEBE

Nekad davno siromaško jelo talijanskog juga, a unatrag više desetljeća možda i najpopularnije jelo na svijetu! Nesumnjivo je da su glavnu ulogu u stvaranju svjetskog branda od pizze odigrali brojni talijanski iseljenici i oni Talijani koji su, kako mi ovdje kažemo i za našijence, pošli u tuđinu trbuhom za kruhom na privremeni rad, te u drugim zemljama otvorili ugostiteljske objekte sa snažno izraženim identitetom svoje domovine. Pizza kao jelo i crno vino chianti te poneka kancona s džuboksa bili su idealni za start, jer pri otvaranju lokala za plasman nisu zahtijevali previsoku investiciju, važno je bilo krenuti pa onda eventualno pomalo napredovati. Bitnime za popularnost pizze smatram i to da su se, za razliku od nas – govorim to iz iskustva jer imao sam još dok sam radio u tjedniku Vikend koji je izlazio i s izdanjem za naše ljude vani, putovati zapadnom Europom, posebice Njemačkom i Austrijom, baš radi obilaska naših vani i objave priloga o njima, pa sam vidio kako se hrvatski ugostitelji uvelike drže njemačkih naziva za lokale a i jela  –  naši susjedi Talijani u inozemstvu i pri davanju naziva svojim ugostiteljskim objektima (npr. Bell’Italia, Bella Napoli, Paradiso…) čvrsto držali domovine, jelima koja su nudili kao nešto što (re)prezentira Italiju ostavili su originalne nazive te njima a i sa svojom glazbom se probijali do duše (i džepa) domaćih stanovnika.

Velika prednost pizze u smislu plasmana pokazala se i u tome što je kao jednostavno i po cijeni svakome pristupačno jelo bila i praktična jer prikladna i uz hodanje po ulici, te kao takva i podesna za prodaju i na kioscima, a kako je išlo vrijeme pokazala se da je kad se s njome izađe i u nekom bogatijem izdanju i kao pogodna za ponudu i u ljepšem, profinjenije uređenom ugostiteljskom ambijentu. Kako maštovitosti nikad kraja, pizza je malo pomalo, do sada, zahvaljujući i unaprjeđenju kakvoće tijesta kao baze i nekim vrlo skupocjenim sastojcima (pršut, biftek, skupocjene gljive…) koji se stavljaju na to tijesto dosegnula bogme i luksuzno izdanje, a s time su i neke pizzerije uređenjem svojih interijera napredovale do lokala ambijentalno na vrlo visokoj estetskoj razini.

Mislim da se kao primjer toga može navesti zagrebačka, negdje prije godinu dana na Vrbanima i u susjedstvu znanog trgovačkog centra Point otvorena pizzerija Come to Mama. Upravo ovih jesenskih dana vlasnici i voditelji te pizzerije, koja je, inače, kad je već riječ o specijalitetu Italije, baš i mogla s nazivom – primjerice Mamma mia!… – ostati I u nas u talijanskome duhu, ali koja je, kad je već mama u pitanju, baš mogla iskoristiti i simpatičnu hrvatsku tvorbu već iskušanu u ovdašnjem ugostiteljstvu – K dobroj mamici, odlučili su organizirati prezentaciju svog, kako računaju, novog sezonskog hita na tanjuru – pizze s istarskim tartufom! Uz taj novitet poslužene su i druge vrste pizze, od one siromaške Margherite preko Vezuva i onih s inčunima, tunom do one s odležanim biftekom i tartufom.

Bila je to lijepa prilika doista uživati u pizzama, ali s vremenom je naprosto moralo iskrsnuti pitanje – zašto i mi Hrvati, koji s Talijanima dijelimo Jadransko more i koji u naše krajeve nastojimo privući što više turista, nismo više, odnosno koliko treba i sustavno, radili na popularizaciji nekih naših tradicijskih i nekad siromaških jela bilo u izvornom bilo u mogućem obogaćenom obliku…

Različite pizze, iz široke ponude pizzerije Come to Mama. Uz pizze naručiti je moguće i dvadesetak različitih dodataka u porciji zasebno, zatim platu na bazi pršuta, paškog sira, maslina, pa različite salate,nazivi su burrata (burrata, riga, cherry rajčice, bosiljak, grisini), caprese te od tune,, a nude se i kolači…

MAMA BURRATA TUNA SALATA:  50 g  rukola; 150 g  tuna,  40 g  masline, 50 g  mozzarella, 50 g  cherry rajčice, 200 g burrata, 40 g  grana padano, 150 gr pogače  ⦁ MAMA BEEF : 150 g  pelat,  150 g  mozzarella,  150 g  biftek (odležani),  100 g  krema od sira i tartufa,  10 g  cherry rajčica, 10 g  matovilac, 10 g  masline, 0,025 dl maslinovo ulje ⦁ MAMA TARTUF & PRŠUT
70 g  stracciatella di burrata, 70 g  pršut, 10 g  cherry rajčice, 0,025  dl ulje tartuf, 15 g  ribani svježi tartuf , 0,025 dl  maslinovo ulje, 2 g  bosiljak, 50 g  masline kalamata.

                Cijene:   Margherita –  49 kn, Vesuvio – 52, Capricciosa i Vege – po 54 kn, Panzetta, Quattro Formaggi,  Di Mare, Prosciutto, Bianca, Dalmacija, Slavonija i Inčuni – po 64 kune. Nudi se i Le Kolač: pita od jabuka, yuzu cheesecake, klješnjak i bajadera, po 28 kuna.  ♣

Bakho ispod mora

LJULJUŠKANJEM do (BRŽEG) NAPRETKA U ORGANOLEPTICI

Uzorci koji su se među te večeri kušanim kandidatima za spuštanje pod more na višemjesečni boravak pokazali najboljima

Prije dosta godina, još u prethodnom stoljeću, Francuski proizvođač Bakhova nektara Guy Saget s područja Loire odlučio je dio svoje produkcije na dozrijevanje umjesto u klasičnom vinskom podrumu staviti u sasvim novi ambijent za taj zadatak – na dno korita rijeke Loire. Radoznalost vezano uz to može li u konačnici dobiti ne samo drukčiji nego i bolji, zanimljiviji proizvd u odnosu na onaj klasičan bila je jača od straha od štete zbog mogućeg gubitka u kakvoći potopljene plemenite kapjice. Sagetov postupak izazvao je dosta zanimanja u javnosti, i to je vinaru donijelo jako dobru reklamu.

Nakon određenog perioda što su provele u kavezima ljuljuškajući se u rijeci, Saget, koji je u ono vrijeme dosta svojih vina plasirao i preko tzv. free shopova na aerodromima (butelje sam vidio i u zagrebačkoj zrakoplovnoj luci ali to nisu bile one  doslovno iz rijeke Loire),  mogao je ne samo odahnuti, jer butelje nisu bile oštećene i čepovi nisu u bocu propustili vodu, vino nije pokzivalo degradaciju, ali jeste određene promjene u mirisu i okusu. Međutim, koliko je bilo opravdano i isplativo stavljati ih i držati pod vodom tek je trebalo ustanoviti, no – dobar publicitet bio je na djelu.

Malo pomalo i u drugim krajevima svijeta bilo je pojedinaca koji su krenuli u Sagetovu pustolovinu, u nekim slučajevima razlika je bila u tome da su umjesto u slatkovodne tokove ponegdje vina stavljana u more, koje je pružalo veće mogućnosti glede dubine, temperature čuvanja i glede svojega gibanja putem strujanja.  Prvi površni dojmovi onih manje strpljivih vlasnika pokazali su da more u odnosu na slatku vodu rijeke pruža, ako ništa drugo, ono dobivanje ambijentalnim raslinjem ljepše ukrašene butelje za koju je publika bila spremna platiti (i dosta) više od maloprodajne cijene iste butelje s istim vinom ali čuvanima u klasičnom vinskom podrumu. Iz naših krajeva primjer boljeg količinskog plasmana butelje i po višoj cijene imamo na Krku gdje je vinarija poljoprivredne zadruge svojedobno neko vrijeme bila u žiži s buteljama svojega pjenušca držanima određeno vrijeme u podmorju.

Kako se malo-pomalo s vremenom stjecalo iskustvo s vinom čuvanim pod morskom površinom uvidjelo su da njegovanje vina određeno vrijeme – ovisno o tipu i svojstvima originalne kapljice – pod morem pruža lijep poslovni izazov i s obzirom na novi vanjski izgled izgled boce i s obzirom na promjene u organoleptici kapljice. Steklo se naime dojam da vino kojega je određeno vrijeme ljuljuškala morska struja malko brže sazrijeva i dospijeva za kušanje. Bitno je doci do zaključka za koje vino su optimalne neka dubina i dužina boravka pod morem. Za proizvođača vina bitno je da mu vino djeluje spremno za tržište hitrije tako da prodajom može brže do povrata u produkciju uloženog novca, i  do zarade.

Marko Dušević sa sommelijerom Krešimirom Šesnićem, voditeljem zagrebačkog restorana Trilogija Fino & Vino gdje je priređeno kušanje vina-kandidata za stavljanje na njegu u podmorje (suhiucasi)

U svijetu danas navodno postoji i više od 20 pojedinaca odnosno tvrtki koje se između ostaloga i vrlo ozbiljno bave i čuvanjem butelja vina u podmorskim uvjetima, njima se prije određeni broj godina pridružio i Zadranin Marko Dušević, koji s ocem u jednoj od lijepih uvala otoka Paga već vrlo dugo vodi uzgajalište školjaka, riba i račića i pogon za njihovu preradu i pakiranje i plasman kao jadranskih morskih specijaiteta. Dušević se zdušno prihvatio posla, krenuo je najprije s pokusnim stavljanjem pod more butelja hrvatskih vinara, pa je suradnju proširio i na slovenske vinare, probio se, među osalime nastupajući i na raznim sajmovima, i na tržište Europske Unije, i sad se, kao nečime najnovijime, može pohvaliti da ga sve više traže da im vino njeguje pod morem vinari iz drugih europskih zemalja, posebice Italije. Upravo ovih dana Marko se  vratio se js jednog putovanja po Pijemontu, Toscani, srednjoj i južnoj Italiji i donio je sa sobom mnogo butelja tamošnjih proizvođača zaineresiranih za njegove podmorske usluge.  Često nakon  što se s većom količinom butelja vrati s nekog putovanja Marko okupi grupu vinskih znalaca s kojima kuša određene uzorke i prodiskutira o tome koji bi trebali, da dođu do svojega organoleptičkog maksimuma, pod morem stajati duže i eventualno dublje, a koji kraće vrijeme i na manjoj dubini. Najnovija takva degustacija četrdesetak vina bila je kod sommeliera i ugostitelja Krešimira Šesnića u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, uz zagrebačke sommeliere prisutni su bili i neki vinski trgovci, među njima i Tea DosSantos, uvoznica vina u Nizozemsku. Ona u Hrvatskoj najviše radi s Enjingijem, Kozlovićem i Coronicom, kaže da jako dobro prodaje Kozlovićeve i Coronikine malvazije te Enjingijevo Venje, a da u najnovije vrijeme sve bolje idu i vina Testament.

zagrebačkog restorana Dubravkin put Domagoj Skuliber, i Tea DosSantos, uvoznica vina u Nizozemsku (suhiucasi)

Na kušanju je bilo najprije pet bijelih vina talijanskog juga i od tamošnjih sorata Grillo, Inzolia, Pecorino, Trebbiano, crnjaci, poslije, bili su uglavnom od sorata Nero d’avola,  Negroamaro i Montepulciano d’Abruzzo s juga, Sangiovese (i u verziji famoznog Brunella) iz Toscane, Corvina, Rondinella i Molinara iz Veneta (Valpolicella superiore i Ripasso te Amarone) iz okolice Verone, zatim Barbera i Nebbiolo (i u verzijama Barbaresco i Barolo).  Što Dušević kaže – na što prvenstveno, uz to da, naravno, kapljica bude čista i uredna jer od uzoraka s manom ne može se postići to da mana nestane, treba gledati kod vina koja bi se stavljala pod more? To da su vina dobro strukturirana i s lijepima kiselosti i taninom kao određenim jamstvom da mogu duže trajati i uspješno se razvijati, dakle određenu prednost u odnosu na klasična mirna bijela tu imaju crnjaci i ona od duže maceriranih bijeih kultivara tj. jantarna. Za neka vina poput npr. Brunella od Sangiovesea imaju snažne tanine te ona posebice od Barbatesca i Barola od Nebbiola a koja imaju i snažne tanine i izraženu kiselost postoje konzorcijski pravilnici o najranije mogućem dozvoljenom iszasku na tržište, s time se postiže to da ta vina pred kupca izađu s koliko-toliko pripitomljenim taninom i kiselinama, ali i nakon što ona izađu na tržište treba proći još vremena da lijepo omekane i postanu i posve elegantnima, stoga pojedini proizvođači žele proces omekšavanja malo ubrzati i kao jedan od načina za to vide i u odležavanju butelja neko vrijeme pod morem.

– Iz mojega iskustva vino ne treba držati pod morem duže od godine dana, a kao prednost za vino koje se stavlja pod more u odnosu na klasični pluteni čep ima zatvarač DIAM, posebice modeli 5, 10 i više, naime kod klasičnog pluta događalo mi se da čep propusti more u vino,  dok spomenuti DIAM odlično prijanja – rekao je još Marko Dušević.  ♣

Zagrebačka Kajzerica

KORIA & KAISER!

Protagonisti večeri: Graševina kao bazna, kao de Gotho te kao macerirana i s pozicije Koria, i Koria Cuvée Cabernet sauvignon & crni pinot (Marko Čolić)

Mjesto Kutjevo još odavna naglašeno vinski blista u srcu Zlatne doline, od boga Bakha blagoslovljene Vallis auree i još od starih Rimljana sa slavom na širokom geografskom prostoru. Vinogradi u tome dijelu nalaze se na padinama Krndije na tlu od gline i ilovače te tinčavog škriljevca i silikata, na visinama do 400 metara i na jačim nagibima prema jugu, te Papuka, najstarije planine u tome dijelu Slavonije, na tlu vulkanskog porijekla i na blažim nagibima, a do nadmorske visine i 440 metara. U Kutjevačkom vinogorju najboljim vinogradarskim pozicijama smatraju se Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, međutim, nažalost, do sada nije pokazano dovoljno truda da ti položaji steknu i službenu zaštićenu oznaku u smislu francuske i svjetski cijenjene gradacije cruova. Po mnogima, kad se govori o kakvoći položaja u obzir valja ozbiljno uzeti poziciju Koria, ona tek treba dostići i potpunu afirmaciju. Neki najugledniji kutjevački vinogradari/vinari pokazali su svojim eno-uradcima pod etiketom s nazivom Koria njenu visoku vrijednost, a sad je eto i podrum Kutjevo d.d. kao količinski i kvalitativno jedan od najjačih i kao, kroz svoju povijest, i pravi rasadnik vrsnih majstora vinogradarstva i podrumarstva, danas inače statusno visoko etabliranih privatnih proizvođača plemenite kapljice, odlučio, po, kako čujem, već dugo tinjajućoj želji većinskog vlasnika Envera Moralića, dati svoj puni doprinos u korist uvrštenja i Korie u vinogradarski vrh i nekako uz rame Vinkomiru, Hrnjevcu, Vetovu. U tome smislu ovih je dana Kutjevo d.d. i oficijelno izašlo s novom linijom vina označenom nazivom Koria. Premijerna prezentacija bila je u listopadu u organizaciji agilnog vinskog novinara Ive Kozarčanina i pojekta njega i novinarke Ane Rogač iVino, u restoranu Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici, nastalom od ugostiteljskog objekta Kajzerica i u posljednjih nekoliko godina pod vodstvom našeg istaknutog sommelijera i ugostiteljskog djelatnika Marija Meštrovića (kojemu se, kao najnovije, pridružio sommelijer Ivan Maljevac) u svojevrsni mali hram eno-gastro kulture te istinskog hedonizma što treba počivati ne samo na temeljima instinkta nego i na podlozi spoznaja i saznanja o onome što se poslužuje na tanjuru i u čaši.

Kroz vrlo ugodnu, informativno-poučnu večer, u režiji novinara Ive Kozarčanina u sklopu projekta iVino, vodili su glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin, glava restorana Kaiser Mario Meštrović, chef Mateo Pus, te organizator Kozarčanin (Marko Čolić)

Vinogradarska pozicija Koria nalazi se istočno od spomenutog Vinkomira, a ukupona površina joj je oko 30 hektara. Vinariji Kutjevo d.d. od tih tridesetak hektara pripada oko šest ha, sađenih vinovom lozom 2009. i 2010. godine. Na tri table što pokrivaju oko 3,5 hektara raste Graševina, na četvrtoj tabli i na dijelu pete table što skupa čine površinu od 1,8 ha, nalazi se Cabernet sauvignon, a ostatak te pete table zauzimaju Pinot crni (0,66 ha) i Graševina (0,19 ha).

Prezenteri u Kaiseru bili su, uz organizatora Ivu Kozarčanina, dakako glavni enolog Kutjeva d.d. a to je unatrag više godina Ivan Marinclin, te Mario Meštrović kao domaćin i vrhovni kapetan Kaisera, i mladi chef Mateo Pus.

Evo i priče o vinima – počelo je s pjenušcem Maximo i s baznom graševinom Kutjeva d.d., nastavilo se s Graševinom de Gotho da bi se potom prešlo na kapljicu s pozicije Koria, konkretno maceriranu graševinu i na u nas sasvim novi a inače vrlo rijetko viđeni spoj bordoške i burgundijske sorte Cabernet sauvignon i Pinot crni,  finale bilo je dakako u znaku visokog predikata, naravno, od graševine. Veliko priznanje Kutjevu d.d za sva tri ova navedena vina. Na susretu u restoranu Kaiser na kušanje su, dakle, uvodno ponuđena tri vina od najraširenije vinske sorte u Hrvatskoj i aduta upravo Slavonije u Zlatne doline – Graševine,  vina su to koja već poznajemo iz programa ovog podruma. Riječ je o pjenušcu Maximo bijeli brut, specifičnost kojega je ta da se u njegovo finalizaciji u bocu dodaje ekspedicijski liker predikatne berbe, u ovome slučaju radi se o graševini ledene berbe, taj pjenušac izabran je za ovu prigodu i stoga da se prigodno najavi kako će s idućom berbom uslijediti neke promjene u tehnologiji (s metode drugog vrenja u butelji prešlo bi se na produkciju metodom charmat korištenom za prosecco, a za klasičnu šampanjsku metodu rabila bi se manja količina chardonnaya), zatim je na red došla Graševina 2020 vrhunska, nagrađena zlatom i obilježjem Best ih show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u njemačkom Palatinatu i šampionu ocjenjivanja u Kutjevu i u Vinkovcima, a treće vino u ovoj grupi bila je Graševina de Gotho 2019 u koju se polažu velike nade, ona je nasljednik afirmirane Graševine de Gotho iz 2018 koja je lani bila platinasta na Decanterovu World Wide Awardu 2020.

MAXIMO BRUT – KUTJEVO d.d, brut,  12,5vol %

Pjenušac od čiste graševine, ekspedicijski liker od ledene graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Posebnost je i ekspedicijski liker kojim se prije puštanja pjenušca na tržište reguliraju arome i slatkoća. On je često tajna proizvođača, a u Kutjevu ga ne skrivaju. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine.

Pjenušac nosi oznaku brut, što znači da po propisu može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.

GRAŠEVINA 2020. Vrhunska – KUTJEVO d.d, suho, 13,0 vol %

Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.

Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe ali i ozbiljnije slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa je i jako dobra prijateljica laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.

Graševina, najraširenija vinska sorta u Hrvatskoj, najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine, ima je u gotovo svim zemljama bivše monarhije, a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te naslanjajućem dijelu Vojvodine, ponajprije Srijemu. Nudi nevjerojatnu raznolikost stilova, od pjenušavih do predikatnih bijelih vina.

GRAŠEVINA DE GOTHO 2019 – KUTJEVO d.d. suho,  13,5 vol %

Grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Kasna berba, prezrelo grožđe s 20 posto sušica, sve isto kao i slavna 2018. platinasta, samo o vremenu ovisi koliko može biti na trsu. Berba 2019. morala je krenuti ranije, bilo je 100-200 grama grožđa po trsu više, pa je malo drukčija. Na tržištu vino je oko mjesec dana.

Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo Vallis honesta de Gotho. Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, jedna od teorija je da su naziv dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.

Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju, koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro, i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnik je do 1945. Tad im ga vlast oduzima, od 2004. kombinat preuzima tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića

MACERIRANA GRAŠEVINA KORIA 2017 –  KUTJEVO d.d., suho, 13,5 vol%, proizvedeno 1500 boca zapremnine 0,75 lit, te po 50 magnuma (1,5 lit) i dvostrukih magnuma (3,0 lit)

Grožđe, u fazi prezrelosti, bere se ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavlja se i manja količina prosušenih bobica, ali dobro se pazi da bobe budu bez botritisa, koji bi vodio u truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceracija se odvijala u inoksu i ukupno je trajala šest mjeseci. Alkoholno vrenje na pokožici, po riječima enologa Ivana Marinclina, trajalo je dva mjeseca. Slijedilo je dozrijevanje od oko dvije godine u drvu. Priča o maceriranoj graševini u Kutjevu d.d. počela je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Osjete se u vinu, ali njihove arome nisu napadne nego diskretne. Berba 2018. njegovana je već u jednom rabljenim bačvicama pa vino ide boljim putem. Luda i mlada je berba 2019., a  mlađa 2020. još luđa, no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Tko je pratio razvoj tako dugo maceriranih bijelih vina, zna da se mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu punu ravnotežu i vrhunac. No, zato taj vrhunac i poprilično dugo traje. Vino je vrlo kompleksno, snažne strukture, skladno i elegantno, lijepe pune zlaćane boje, unatoć dugoj maceraciji nije jantarno!), u ustima traje.

KORIA CUVEE CABERNET SAUVIGNON & PINOT CRNI 2017 – KUTJEVO d.d.. suho, 14,5 vol %,  3628 butelja (0,75 lit),  237 magnuma i 156 dvostrukih magnuma,

Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot i u takvoj manjini sasvim se dobro hrva s njim, ma koliko inače bio nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdovi Pinota crnoga odrezani su od trsa kad su sasvim zreli, ali su ostavljeni na stabljikama na lozi u vinogradu da se prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj dovoljno koncentrirao dok sasvim ne dozrije Cabernet sauvignon. Nakon berbe grozdovi oba kultivara skupa se prešaju i prepuštaju maceraciji i fermentaciji zajedno, u drvenim bačvama. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna u velikoj bačvi (1500 i 2000 lit), a one iz 2019. i 2020. dva tjedna, dio je bio u velikoj bačvi a dio u barriqueu ali mirisi i okusi ne pokazuju da drvo iskače. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti – tipično za crni pinot – i crveno voće poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća te zemlje.  Lijepo vino, dobro će mu doći  još nešto vremena u butelji

Neke od majstorija chefa Matea Pusa i njegove ekipe u Kaiserovoj kuhinji

GRAŠEVINA  2018 ledena berba – KUTJEVO d.d., slatko,  13,0 vol %, 0,375 lit

Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego je početkom sljedeće godine, sve ovisi o tome kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to, u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechsleovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.

Zašto? Zato što je i onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje specijalnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe jantarno je žute boje, s malo je alkohola i s puno neprovrela šećera, raskošnog je bukea s vrlo izraženim aromama orašastih plodova i meda. Okus je pun, sladak i, na kraju, istovremeno i ugodno gorkast. Ovakvo visokopredikatno vino savršeno je za popiti ga čašicu u trenucima meditacije a dakako i vrlo je prikladno za spoj sa zrelim sirevima posebice onima s plemenitim plijesnima, zatim s paštetom od gusje jetre i s posebno pripremljenim desertima, uvelike na bazi orašastih plodova. Često se zna reći kako je ovdje riječ o vinu koje jako vole muškarci, posebno kad ga piju žene…  ♣

Kulturna baština uz vinske ceste Zagrebačke županije

VIA KINO: NO TIME TO DIE!

Imali smo, preko ljeta, pjenušave doručke u vinogradu, piknike među trsjem, koncerte uz vinovu lozu, a evo, sad, kad se s obzirom na promjenu godišnjeg doba, skraćenje dana i sniženja tempereature zraka selimo u zatvorene prostore stigle su, u posljednji trenutak, i kino-predstave na vinskim imanjma na otvorenome. Turistička zajednica Zagrebačke županije u sklopu, kako je navedeno u pozivnici, projekta In Cultura Veritas kojemu je cilj povezivanje, razvijanje i promoviranje kulturne baštine uz vinska ceste, u kategoriji Via Kino (lijep hrvatski izraz!) pozvala je na imanje znane plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Roberta Brajea u Lokošin-dol kod Mladine na projekciju jednog od najočekivanijeh filmova krajem ove godine a to je James Bond: No time to die/Nema vremena za umiranje (promoviranje kulturne baštine).

Burger James Bond!

Direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović i Sanda Braje kao domaćica

Robert Braje i supruga mu Sanda Braje

Okupljanje uzvanika kod Brajeovih bilo je predviđeno za dana, od 15 sati, uz prve prigodne ovosezonske kestene i mladi novi portugizac te ove godine u nas veliki hit pjenušac Pét Nat, da bi potom buknula ponuda jela koja voli slavni James Bond a koja je priredila Sanda Braje, supruga spomeutog Roberta. Kao u jednoj od glavnih uloga na tanjuru bio je najavljen Burger James Bond!

Sandin copanjak te druge domaće delicije iz njene kuhinje. Kad Sanda kuha, nema vremena za umiranje…

Prisutni su se lijepo zabavili, zamijećeno je – logično s obzirom da, inače, znam kako se jede i pije kod Brajeovih – kako se gosti zadovoljno glade po trbusima, rekao bih da je poruka s ovoga skupa sljedeća: KAD SANDA BRAJE KUHA, DOISTA NEMA VREMENA ZA UMIRANJE…♣

Novo mlado aktualno

PORTUGIZAC SELECTION KAO PRVE KAPI iz 2021. NA TRŽIŠTU

Novi mladi Portugizac Plešivica Selection 2021 (Marko Čolić)

Prije nešto godina Zagrebačka županija odlučila je pomoći novom mladom portugiscu kao specifičnosti vinorodnog područja Plešivice između Zagreba i Karlovca ne samo da opstane na tržištu nego i da se razvija pod oznakom županijske robne marke. Županija je inicirala osnutak udruge Portugizac  Plešivica i pomagala projektu određenim materijalnim sredstvima i kroz marketing. Smisao je bio da se sorta koja je nekad bila dosta raširena u vinogradima oko Jastrebarskoga očuva na tom prostoru i da se lokalnim vinarima olakša u namjeri da brzo nakon berbe izađu na tržište s prihvatjivim proizvodom što u kućnu blagajnu donosi barem nešto novih sredstava nužnih za financiranje daljnje djelatnosti u nasadu i podrumu.

Promocija novog mladog portugisca iskorištena je i da se podsjeti na uspješno djelovanje malih proizvođača sira Zagrebačke županije, okupljenih u udrugu Sirek

U nekom trenutku činilo se da su stvari krenule putem koji bi omogućio da se i mi u Hrvatskoj u nekoj barem na početklu sasvim maloj mjeri u odnosu na već svjetski razvikane Francuze iz vinogorja Beaujolais, možemo dičiti s mladim novim vinom kao što to rade spomenuti Burgundijci, koji su također s pričom bili krenuli kako bi što prije po berbi vratili kućama barem dio sredstava investiranih u vinograde u tijeku te sezone. Prvih godina nakon što se Zagrebačka županija uključila u novi mladi portugizac i nakon što se ceremonijalno čak i u hotelima svjetskih marki poput Intercontinentala (Zagreb) promotivno svečano otvarala prva butelja novog mladog portugisca, činilo se da će projekt polučiti željeni uspjeh, te da će se područje Plešivice i u potpunosti iskazati po brojnim različitim i uvjerljivim i profiliranim tipovima vina kao nijedno drugo naše (dakle: novo mlado crveno, mirna jednostavnija bijela, mirna bijela vrlo kompleksna, mirno crno vino, pjenušac šampanjske metode i šampanjskoga kvalitativnog dosega, jantarna-dugo macerirana kapljica…)…

Pored Portugisca Plešivica Selection 2021 kao kolektivnog uratka kušati se moglo i nove mlade portugisce još nekolicine individualnih privatnih proizvođača s Plešivice, primjerice Željka Gregorića, obitelji Majcenović, Golubić, Josipa Brajea, Dragutina Cibana… Na slici su Tomislav Haramija i Željko Gregorić, predsjednik i tajnik udruge Portugizac Plešivica, uz predstavljene uzorke (Marko Čolić)

Županija se, rekao bih, nije postavila na dovoljno jasan i čvrst način da lokalni proizvođači budu svjesni društvene pomoći i određene svoje obveze prema društvenoj zajednici kao primatelji pomoći, i udruga je počela stagnirati. Dojam je, potom, da je i Županija na neki način od projekta u nekom trenutku počela dizati ruke, i najnovije vijesti su da se sortu Portugizac u plešivičkim vinogradima počelo u sve većem broju napuštati, da bi se prešlo na glasovite bjelosvjetske kultivare. Spoznaja o nužnosti da u moru ponude budu maksimalno originalni na svim mogućim područjima kao i to da se od portugisca ne mora raditi samo mlado novo vino nego da je od njega moguće proizvesti i ozbiljniju kapljicu, očito nije dovoljno prodrla u mozak dobrog dijela proizvođača navedenog područja. Iako neke iznimke pokazuju da je Portugizac vrijedan uzgoja i da se od te sorte može i te kako proizvesti lijepo vino, pogotovu sada u novije vrijeme kad se klima promijenila na način da je i u ova sjevernija područjima donijela više temperature, općenito očito nije se došlo do toga da portugizac vrijedi zadržati u vinogradima. Tek manji dio proizvođača ostaje mu vjerno. Neki od tih plasiraju ga pod vlastitom etiketom, a neki grožđe predaju u zadrugu, konkretno PZ Plešivica, koja od sakupljenoga roda proizvede novo mlado vino Portugizac Selection.

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josip Kraljičković, predsjednica udruge malih sirara Zagrebačke županije Anđelka Pejaković te Petra Masnec, direktorica TZ Jastrebarskoga I Zagrepčanka Željka Balja kao organizatorica ove promocije novog mladog portugisca u društvu plešivičkih proizvođača vina, ovdje konkretno portugisca (Marko Čolić)

Treće subote u listopadu (Francuzi iz Beaujolaisa već odavna su za cijeli svijet  tempirali izlazak svog novog mladog beaujolaisa za treći četvrtak u studenome!) u Zagrebu je u prostorima Matis Absolut Loungea, u organizaciji udruge Portugizac Plešivica i Autentike te uz potporu Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, održana promocija Portugisca Selection – mladog vina iz berbe 2021. Tada je službeno objavjeno da se sada u cijeloj podregiji Plešivica sorta Portugizac uzgaja na površini od oko 40 hektara, od toga nešto sitno više od polovice (25 ha) otpada na parcele u vlasništvu 17 plešivičkih vinogradara/vinara okupljenih u udrugu Portugizac. Plešivica. PZ Plešivica od skupljenog grožđa Portugisca proizvede, ovisno o godini, između 1500 i 2000 butelja Portugisca Selection, vino se na tržištu nalazi po cijeni od 35 kuna za butelju. Vidjet ćemo kako će se stvari s Portugiscem na Plešivici razvijati idućih godina. Bilo bi svakako dobro da se plešivički vinari na kvalitetniji način bave i marketinškom aktivnosti, malo čudi npr. to da do sada – a očekivalo sam da će se to napokon dogoditi upravo na ovoj svečanosti 2021. u Matizu – uopće se u promidžeben svrhe vezano uz portugizac nisu koristili određenim znanstvenim spoznajama vezano uz koristi za zdravlje koju pružaju fenoli upravo u mladom cr(ve)nom vinu, naime neka znanstvena istraživanja o tome provođena su upravo na portugiscu, a o tome koliko treba zna mag. Ivana Alpeza koja je nekad radila u Zavodu za vinogradarstvo i vinartstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a sad je zaposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH)…

Violinist Dragan marinković gostima Ivanu Dropuljiću i Časlavu Matijeviću te organizatorici dogadjaja Željki Balji svirao i na uho (Marko Colic)

Harfistica Doris Karamatić (Marko Čolić)

Ništa bez glazbe! Za muzički dio u program zaduženi su bili harfistica Doris Karamatić i violinist Dragan Marinković, posao su, sudeći po izrazima lica gostiju, odradili i više nego dobro. Željke Balje, prof. Ivana Dropuljića sa (skorašnjeg) Zagreb Vino.coma i gosta iz Opatije gastronoma Časlava Matijevića, odradili i više nego dobro (Marko Čolić)

Nakon pozdravnih riječi pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josipa Kraljičkovića  i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije uz čašu novog mladog portugisca ponuđenog kroz etiketu Portugizac Selection i kroz privatne etikete nekolicine plešivičkih vinara, primjerice Željka Gregurića, obitelji Josipa Brajea, zatim od obitelji Golubić…, ponuđeni su sirevi članova udruge malih sirara Zagrebačke županije Sirek, dok se grickalo i pijuckalo Petra Masnec ispred Turističke zajednice grada Jastrebarskoga predstavila je prirodna bogatstva, atraktivne biciklističke te vinske ceste Plešivice (dobili smo informaciju da se znani jaskanski dvorac unutar lijepog parka uređuje iznutra i da bi uskoro i interijerom mogao biti otvoren za javnost, ali i to da se pristupa uređenju starog vinskog podruma grofa Erdödyja i susjedne mu zgrade u Mladini u kojoj je nekad bio i restoran, ali i da postoje projekti za kompletno uređenjem Mladine kao izletišta,  ♣

Vinski klub  Zagreb

ŠKRLET NA STAZI IZAZOVA

S rasnih crnjaka – sjajne serije ocjenjivačkih degustacija crljenka/zinfandela, dobričića, plavca maloga, trnjka, vranca ovoga ljeta, u prvim danima listopada u zagrebačkom Vinskom klubu  prijelaz na moslavački škrlet!

Poziv Tome Jakopovića, suvlasnika Vinskog kluba i sommeliera koji se dosta trsi na popularizaciji upravo škrleta, na sudjelovanje na ovom susretu zaintrigirao je, jer riječ je o vinu i sorti na stazi izazova.

S kušanja škrleta u Vinskom klubu: gore, sasvim lijevo, u prvom planu: Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, dolje, za stolom – dr. Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sasvim lijevo na slici je Miro Barec, drugi suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

Htjelo bi se, naime, da škrlet bude slavan i perjanica Moslavine, ali, istodobno, premalo ga uopće ima na tržištu (već godinama riječ je, po podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, o nekih jedva ukupno 60 hektara!), zatim pojavljuje se u raznim stilovima, konkretno rađen konvencionalnom tehnologijom uobičajenom za naše krajeve ali i tehnologijom svojstvenom nekim drugim geografskim područjima npr. dugačkim maceracijama primjenjivanima za dobivanje popularno zvanih narančastih/orange vina (pravilno bi bilo jantarnih/amber). K tome, škrleti se u stilistici mirnog vina redovne berbe znaju i dosta razlikovati u sadržaju neprovrelog sladora, prilično nezgodno je, baš pri tome – ali to vrijedi i općenito kod vina jer podatka o suhoći odnosno stupnju slatkoće već na većini vinskh etiketa više nema. Nedostatak te oznake veliki je to problem za ljubitelje plemenite kapljice koji ne vole ostatak neprovrela sladora i kod nekih vina ne očekuju slatkoću, a pogotovu za osobe koje imaju problema s dijabetesom.

Na ovoj analitičkoj degustaciji sada – održanoj, inače, bez nazočnosti proizvođača i šire publike – htio sam vidjeti do kuda su sa škrletom, o karakteristikama kojega sam od ponajboljih poznavatelja i iz fakultetskog vinogradarskog i enološkog miljea čuo puno pohvala, u enološko-gastro-hedonističkom ali i u poslovnom smislu kroz sve te godine napokon stigli moslavački vinari. Na kušanje, kojemu je prisustvovala i dr. Zvjezdana Marković, profesorica na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, bilo je ponuđeno 14 škrleta najpoznatijih proizvođača iz, uglavnom, berbi 2020. i 2019., jedan uzorak bio je iz 2017. Zastupljene autore pod čijim (prez)imenima butelje izlaze na tržište navodim abecednim redom: Florijanović, Glavica, Ilovčak Lagena, Ivanić, Jančar, Kezele, Košutić, Katić-Romić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić. Najveći proizvođači škrleta su, kako mi je rečeno, Marko Miklaužić s nekih 50.000 litara godišnje (njegovo vino nije ovaj put ponuđeno jer, objašnjeno je, da je prodao svu lanjsku količinu), zatim obitelj Trdenić s nekih 40.000, te obitelj Mikša s oko 30.000 litara. Kao cjenovni rang vina za bocu od 0,75 lit bilo je navedeno oko 35 kuna mpc uglavnom za mlada vina konvencionalne produkcije, dok je tek za neka vina – njih par zamišljenih da budu elaboriranija, kao mpc. navedeno 50 do 70 kuna.

________________________________

Sorte

ŠKRLET KAO ROBNA MARKA i VINSKA LEGITIMACIJA MOSLAVINE – Škrlet je sorta kojom se osobito ponose u Moslavini, krenulo se bilo s tim kultivarom i u stvaranje marke vina Sisačko-moslavačke županije. Sinonimi su mu Škrlet tusti, Ovnek žuti, Ovinek slatki, Vinek žuti, Medenaci, Divljak, Šklec, Škrtec, Osukač, Kanigl Grüner… Naziv Škrlet dolazi najvjerojatnije od toga što su bobice grozda škrletne, odnosno grimizne. Na strani grozda koju jače miluje sunce pojave se ljubičasto crvene pjegice. Škrlet je hrvatska riječ za njemački izraz Scharlach, a to je opasna kožna bolest koja se manifestira upravo u osutosti kože crvenim, grimiznim flekicama.

Grozd Škrleta

 Porijeklo: Prvi zapisi o sorti Škrlet objavljeni su 1856. u Gospodarskom listu u Zagrebu. Znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da sorta potječe s područja Pokuplja i Moslavine, uže gledano iz okolice Petrinje, nekad vrlo razvijenog vinogradarskog kraja. Mnogo se uzgaja oko Popovače, Volodera i Kutine, a za to je jako zaslužan doajen hrvatske vinogradarske i vinarske struke inž. Ljudevit Lujo Miklaužić, koji je sortu izvukao iz zaborava.

Rod: Najbolje rezultate daje na južnim terenima i na lakšim pjeskovitim tlima. Dosta je rodan. Dozrijeva u trećem razdoblju.

Svojstva: Različita su mišljenja o vrijednosti Škrleta. Niz poznatih vinogradara smatra da Škrlet može i mora stajati u rangu Pinota. Škrlet je suho kiselkasto vino nježne svijetle žuto-zelenkaste boje, s koncentracijom alkohola obično od 9,5 do 11 maligana, te s ukupnom kiselosti 6 do 8 g/l. Ambicioznije rađeni škrleti od grožđa s boljih pozicija i s reduciranim prinosom dosižu i 13,5 i više maligana.

Jelo i servis: poslužite ga iz manje čaše na 10 do 12 stupnjeva uz sir i vrhnje, bijelu ribu, piletinu, slane pite od sira. ■

_________________________________________

Uzorci na ovoj degustaciji bili su čisti i uredni, pjenušac, rađen tradicionalnom metodom, čuli smo 24 mjeseca na kvascu u butelji i bez dodavanog ekspedicijskog likera, vrlo ugodan, pun, međutim malo siromašan mjehurićima, dobro bi mu došlo još malo ukupne kiselosti. Mirna inox vina većma iz berbi 2020. i 2019. s finom naznakom arome ali i uglavnom ipak dosta jednoslojna, te s tanjim tijelom, rekao bih namijenjena većma za hitru i ležernu potrošnju. Neka su bila suha, neka polusuha čak i do sasvim blizu granice s poluslatkime. Nekoliko je bilo vina rađenih očito s većom ambicijom.        Vrlo zanimljivom predstavilla se mješavina od 60 posto škrleta i 40 posto graševine, a iz berbe 2019, to je vino, inače s 13,5 vol %, dozrijevalo u novoj, srednje paljenoj bačvi, dobro bi mu došlo ostaviti ga na još barem malo vremena na odležavanju u butelji, da stekne višu notu razvoja i elegancije. Još jedno vino – ovo je bilo iz berbe 2017. – nastalo po konvencionanoj tehnologiji ali nakon ipak 24-satne maceracije međutim na niskoj temperaturi da ne dođe do alkoholnog vrenja, te potom dozrijevano pola godine na kvascu (slast, slanost i dobra kiselost), odisalo je lijepom zrelosti i solidnom kompleksnosti te pokazalo vrlo dobru strukturu i trajnost u ustima, samo ga je, da bi otkrilo vrline u punom smislu, trebalo, nakon što je utočeno u čašu, neko vrijeme pričekati da se ozrači i da mu se malko podigne temperatura.

Ostala vina nastala su uz maceracije od više tjedana pa i  do 190 dana a praćene alkoholnim vrenjem, po receptu za tzv. jantarnu kategoriju. Kod jednog vina, iz 2019., maceracija je trajala tri tjedna a slijedilo je dozrijevanje od četiri mjeseca u srednje paljenom rabljenom barriqueu. Jedno pak vino iz 2019., inače s 13,0 vol %, na maceraciji je provelo 190 dana, u ovome trenutku bilo je još donekle grubo, svakako bi na dozrijevanju trebalo provesti još vremena.

Ovi škrleti izdvojili su se dojmljivošću… (suhiucasi)

Najbolji dojam ostavile su mi ove butelje na slici: Škrlet 2017 (eko-produkcija) – Glavica, pa Škrlet 190 2019 od Romića a i izvedbi mladog enologa Nikice Katića (napomena da mu treba dati još vremena!) i Škrlet Dragonada 2019 (nefiltrirano), također podruma Romić (vlasnici su Drago i Nada, otud naziv vinu) i u izvedbi nećaka Romićevih Nikice Katića (i kod njega se još treba malo strpiti s konzumacijom).

Poruka: Nužno bi bilo da se lokalni vinogradari/vinari potrude da se što prije poveća ukupna površina na kojoj se uzgaja sorta Škrlet, te da se dogovore oko ujednačenog organoleptičkog profila unutar kojega će vino kao rezultat promišljenog pristupa u trsju i u podrumu kao nešto vrlo prepoznatljivo za svoje područje s obzirom na potencijal sorte i s obzirom na lokalne ekološke uvjete (ekspozicije, tlo, mikroklima…) ponuditi javnosti u barem minimalnoj tržišno kritičnoj masi. Može se, dakako, ići na nekoliko kategorija, npr. na bazno vino predviđeno za ležerniju konzumaciju kao mlado i svježe, zatim na stupanj više na koji se pale sladokusci (dubljeg džepa!)  – dobro dozrelu i odležanu ozbiljnu punu  kompleksnu mirnu kapljicu (rezerva ili select) te na bazni ali i na elaborirani pjenušac. ♣

______________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________

Vinske legende

SENIORI NA PUTOVANJU – BLIZU STOTKI! 

Vrijeme leti i godine se začas nakupe na plećima. Nekoliko je vinskih legendi iz Hrvatske i okolnih zemalja koje su se na putu do svoje prve stotKe dobrano približili cilju. Neke unatoč dobi manje-više dobro se osjećaju ali su poslove na vinskom posjedu ipak prepustili mlađima, a neke su od njih pak, makar što na plećima nose 80 i 80+, još i te kako i aktivne u vinogradu, podrumu, u nastupima prema tržištu. Evo nešto o tim 80+ velikanima u nas i u susjednim nam zemljama, BILO BI ZGODNO OKUPITI IH NA DRUŽENJU NA JEDNOME MJESTU…

Miljenko Mike Grgić, još uvijek prilično živahan, a 98 mu je, dvije godine do prve stotKe! Sretno

Miljenko Grgić, Grgich Eills Estate, Kalifornija, SAD, 98 godina proslavio u travnju 2021. Naravno da u vinogradu i podrumu više nije direktno aktivan, vođenje imanja prepustio je kćerki Violet, a bitne odluke vezane uz vino donose njegov dugogodišnji enolog Ivo Jaramaz za kapljicu koja izlazi iz kalifornijskog podruma, a  Krešo Vučković Bagio za vina što izlaze uz njegova podruma na Pelješcu. Pozna dob nije međutim nimalo smanjila njegovo zanimanje za stanje u vinodradima i podrumima pa i na tržištima na obje strane, s obzirom na kakvoću proizvoda Grgić Hills Estate i Grgić-vina, legendarni Mike sada, na samom pragu do svoje prve stotKe, može samo biti zadovoljan!

Legenda iz Međimurja Franjo Lebar, prešao 96! Duboki naklon!

                Franjo Lebar, Železna Gora, Štrigova, Međimurje, prošao 96 godina.  Zasluženi odmor!  Franjo Lebar  začetnik je modernog vinogradarstva i vinarstva u Međimurju. Prvi je počeo buteljirati vina, prvi je dobio pravo na oznaku geografskog porijekla, prvi sadio najbolje sorte grožđa… Zaljubljenik u Sauvignon, taj je kultivar zaštitni znak njegove produkcije! Svoje znanje nesebično je prenosio drugima. Danas više ne može raditi ni u vinogradu, ni u podrumu, ali savjetima i dalje rado pomaže.

Ivan Enjingi, Kutjevo, Slavonija. Osam desetljeća i nešto sitno. Malo je vinskih legendi i veličina poput njega. Prvi je privatni vinar koji je punio vina u butelje u bivšoj državi još 1972. Prvi je ekološki proizvođač na ovim prostorima, od 1985., međutim treba istaknuti da je poštovao je prirodu u vinogradu i podrumu i u godinama u kojima nije imao eko-markicu na etiketi. Prvi je kupio stado goveda, danas ih je oko 300, kako bi imao dovoljno prirodnoga gnojiva za prihranu vinograda. Danas brine o više od 50 hektara vinograda na Venju, Hrnjevcu i Mitrovcu, ponajboljim položajima u Kutjevačkom vinogorju

Ivan Enjingi, prošao 81. Nevjerojatne snaga i izdržljivost, te posvećenost. Sve unikatne osobe posebna su kova. Enjingi je i dalje aktivan u poljoprivredi, ne samo u vinogradu i podrumu nego i oko – stada goveda o kojemju brine da bi dobio prirodno, stajsko gnojivo za trsje. Vrlo fletan i u društvenom životu! (Marko Čolić)

Uza sve to, prvi je privatnik čija su vina prije 30-ak godina uvrštena na vinsku kartu legendarnog zagrebačkog hotela Esplanade, prvi je naš vinar o čijim vinima su skladali pjesme, čak i simfoniju (Vinska simfonija Enjingi za tamburaše, autor Davor Bobić iz Varaždina), te je prvi hrvatski osvajač velikog svjetskog vinskog priznanja. Osvajač je i titule Vinar godine u izboru koji je na razini Hrvatske organizirala revija za eno-gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI. Njegovo Venje (Enjingi je jedan od prvih u Hrvatskoj, ako ne i prvi, koji je svoje vino umjesto po navodu sorte ili sorata nazvao po nazivu vinogradskog položaja, kako mu je poticaj dala upravo revija Svijet u čaši!), vino iz berbe 1998., proglašeno je 2004. najboljim bijelim vinom u kategoriji do 10 funta na prvom ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter koje je danas najveće na svijetu. Zbog te mješavine graševine, rajnskog rizlinga, sivog pinota, sauvignona i traminca s položaja čije ime vino nosi, te vina Graševina 2002., koje je na istom ocjenjivanju dobilo 95 bodova, Decanter je objavio tekst pod naslovom Hvala Bogu na hrvatskim bijelim vinima.

Unatoč godinama Enjingi je i dalje je vrlo aktivan u poslu i u vinogradu i u podrumu, uz stoku, ali i, uz tamburašku glazbu i pajdaše i pajdašice. I red je da ima takva sjajna vina kakva ima.

Andro Crvik. Malvasija Tezoro! (suhiucasi)

Andro Crvik, Komaji, Konavle, s punih 81 na ramenima. U posljednje vrijeme posustao u radu u vinogradu i u podrumu jer, veli, ponestaje mu daha. Proizvodni dio prepustio je prije nekog vremena sinu Petru, koji se svakom godinom na toj svojoj, sada glavnoj poziciji iskazuje u sve boljem svjetlu. Tata Andro veseo je i spreman na šalu, pjesmu, pomalo sklada i piše stihove, jedan mu je uradak, s nazivom Sveti Vinko, nedavno, pohvalio se, izašao na YouTubeu. Andro je aktivan u konavoskom vinskom društvu Kokan koje njeguje lokalne narodne običaje, prvenstveno one vezane uz Bakhov nektar. Veli da se osjeća posve spremnime za veselje u povodu Dana sv. Martina, službena čaša novog mladog vina Martinu u čast popit će se kod gospara Mata, kod kojega će se službeno u siječnju popiti i čaša vina u čast sv. Vinka, supruga gospara Mata će ispeći prikle, a to su fritule.  Očekuje se veselje veće nego prijašnjih godina, naime lokalni vinogradari i vinari iznimno su zadovoljni kakvoćom berbe 2021!

Janez Istenič: odmor nakon završene berbe 2021, s kojom je kvalitativno vrlo zadovoljan (suhiucasi)

Janez Istenič, Penine Istenič, Bizeljsko, Slovenija, 81. rođendan stiže mu ovog prosinca tik pred Božić. Janez je u odličnoj kondiciji i još i te kako u snazi, zacijelo zahvaljujući svom sportskom duhu i predanju, naime dugo vremena aktivan je bio u nogometu, nastupao je kao golman, npr. u ljubljanskom NK Olimpija, u isto vrijeme kad su aktivni bili Jusufi, Vladica Jovanović, Vasovitć, braća Čebinac, Zvonko Bego, kao omladinac bio je i član olimpijske nogometne reprezentacije Jugoslavije. Životni put ponio ga je stazama vina, posebice pjenušca koji je počeo proizvoditi na obiteljskom imanju u Staroj Vasi na Bizeljskome, i s vremenom je narastao do jednog od vodećih slovenskih pjenušara i kakvoćom jednog od ponajboljih proizvođača pjenušavoga vina na području cijele danas bivše Jugoslavije. Zahvaljujući Janezu, kuća Istenič danas u podrumu na dozrijevanjju čuva oko 450.000 butelja pjenušca, a na tržištu se nalazi s desetak različitih etiketa pjenušavog vina, najbolja je s nazivom Prestige unutar koje su pjenušci odležani nakon druge alkoholne fermentacije u butelji na kvascu, veli Istenič, oko pet godina, odmah do su etikete No 1 i Rosé Gourmet sa po najmanje tri godine ležanja na kvascu u boci.

Janez Istenič i sin mu Miha, na njihovu posjedu u Staroj Vasi Bizeljsko. Po pjenušavim vinima kuća je naširoko znana, međutim Isteniči se (uspješno) bave i proizvodnjom vinjaka i balzamskog octa! (Marko Čolić)

Isteniču, koji pomalo kormilo posjeda prepušta mladima, konkretno svojoj djeci sinu Mihi i kćerki Barbari te enolozima koje je dobrim dijelom i sam stvorio ili dodatno odgajao na svom posjedu, vrag, što bi rekli njegovi vršnjaci, nije dao mira, i krenuo je u novu avanturu, a to je proizvodnja pjenušca Blanc des  Blancs od 100 posto chardonnaya i bez dodavanog SO2, tu mu je pomoć i potporu pružio renomirani enolog iz Champagne Pierre-Yves Bournerias, inače uposlen Institutu za enologiju međuprofesionalnog ureda za vino Champagne (CIVC). Prva i za tržište probna količina tog pjenušca kojemu se nakon degoržiranja a prije čepljenja plutom NE dodaje sumpor, trebala bi izaći pred kupce prigodno, uz Božić ove godine. Janez Istenič, osobito zadovoljan kakvoćom roda 2021. pobranog za pjenušac, za početak prosinca na svom posjedu u Staroj Vasi najavljuje nastavak internacionanog festivala pjenušavih vina kojeg je inače, taman nakon što se bio lijepo zahuktao, lani prekinula pandemija.

Anton Kollwentz, Weingut Kollwentz Römerhof, Grösshoflein, Burgenland, Austrija. Nedavno je velikm feštom obilježio punih osam desetljeća. Marljivim dugogodišnjim radom dostigao je svjetsku slavu. Iako se, kako kaže, i sada dobro osjeća, ipak smatra da kormilo treba i posve prepustiti mlađima, mladi svojima agilnošću i svježom energijom mogu posve udovoljiti sadašnjem tempu i sadašnjem zahtjevima života,  a on je tu, veli, da dade poneki koristan savjet  vinogradara i vinara s dugačkim plodnim iskustvom.

Vinska legenda iz Burgenlanda, nasmijani Anton Kollwentz u društvu s, nama u Hrvatskoj i u okolnim državama dobro znaiom novinarom Darrelom Josefom, nedavno na proslavi 80. rođendana

Bitno je bilo, naglašava, postaviti prikladnu filozofiju u pristupu proizvodnji i tržištu i postupno je prenositi je na mlađe snage, ponajprije na svojega sina Andija u kojemu je, pokazalo se, našao vrijednog sljedbenika i pouzdanog suradnika. Anton Kollwentz sagradio je svoje carstvo od 25 hektara vinograda na ponajboljim vinogradarskim pozicijama kod mjesta Grosshöflein uz rijeku Leitha, smještenima na jugo-istoku okrenutim nagibima na ilovasto-vapnenastom, laporastom tlu i na nadmorsim visinama većma od oko 180 do 200 metara, dio vinograda je i na položajima na visinama između 280 do 380 m. Nazivi najpoznatijih pozicija su Gloria, Tatschler, Dürr, Eichkogel, Steinzeiler. Tri četvrtine od ukupnog sortimenta uglavnom čine za Gradišće karakteristični Frankovka i Zweigelt te francuski Chardonnay, što se tiče ostatka bitno je spomenuti Sauvignon bijeli. Vina iz vinograda Steinzeiler i Eichkgel zamišljena su kao cuvéei, dok su jednosortna s pozicija Tatschler i Gloria (Chardonnay) te Steinmühle (Sauvignon)…

Angelo Gaja

Angelo Gaja, Barbaresco, Pijemont, Italija, lani je prebacio osamdeseticu. Gaja je talijanski proizvođač vina iz regije Pijemont, užeg područja Langhe i još uže geografski gledano mjesta Barbaresco. Sadašnji vlasnik posjeda Gaja, Angelo Gaja, nije i osnivač tvrtke, nego je unuk osnivača, Giovannija Gaje. Rođen je 1940. Karijeru je na obiteljskom imanju počeo 1961., dakle u dobi od 21 godine. Studirao je na Institutu za enologiju u pijemontskim gradu Alba te na Sveučilištu u Montpellieru u Francuskoj. Diplomu iz ekonomije stekao je na Sveučilištu u Torinu. U vrijeme njegove mladosti u Pijemontu jedva da je bilo stotinjak proizvođača vina s nazivom barolo i barbaresco. Vinogradi su davani na prodaju po relativno dobrim cijenama, i dalekovidna obitelj Gaja, videći očito veliki ekonomski potencijal u njima ali i u mladom i ambicioznom Angelu, ubrzo je postala jedan od najvećih vinogradarskih posjednika u općini Barbaresco.

Nakon niza putovanja po Francuskoj i nakon čestih prepirki s ocem oko rada u trsju, berbe i proizvodnje vina, Angelo je u sustav rada introducirao niz zahvata viđenh na tim putovanjima a koji su u ono vrijeme za Pijemont i vinifikaciju Nebbiola bili revolucionarni. U šezdesetima prošlog stoljeća uveo je u vinograde politiku smanjenja prinosa i zelenu berbu radi dobivanja konačnog ploda za berbu osjetno više kakvoće. Opredijelio se i za praksu izdvajanja najboljeg grožđa iz vinograda s najboljih pozicija za vina-adute s etiketom s nazivom tih vinograda. Proizvodnju tzv. single-vineyard kapljice pokrenuo je 1967. s izabranim grožđem s položaja Sorì San Lorenzo, pa Sorì Tildin 1970, Costa Russi 1978. Godine 1970. Angelo Gaja zaposlio je eminentnog enologa Guida Rivellu, a ubrzo potom uveo je u Pijemont i malolaktičnu fermentaciju, od 1975. počeo je za dozrijevanje vina uz tradicijske velike bačve primijenjivati i francuski barrique. Posadio je i neke francuske sorte, primjerice Cabernet sauvignon. Uporaba barriquea i sadnja Caberneta toliko su razbjesnile njegova oca da je u jednom momentu bijesno opsovao Darmagi!, što bi na lokalnom dijalektu bilo nešto kao dovraga!, dođavola. Lucidni Angelo Gaja poslije je tu riječ Darmagi  iskoristio za naziv svojega vina upravo od Cabernet sauvignona!

– Cabernet povezujem s Johnom Wayneom, kao što Nebbiolo povezujem s Marcellom Mastroiannijem. Cabernet ima snažnu osobnost, otvoren je i dominantan, relativno lako razumljiv. Kad bi Cabernet bio čovjek, muškarac, on bi svake noći odlično obavio posao u spavaćoj sobi, ali uvijek bi to bilo praktički na posve jednak, isti način. S druge strane, Nebbiolo bi bio poput nekakvog zamišljenog, mirnog čovjeka u kutu, mnogo težeg da ga se pročita razumije, ali neusporedivo kompleksnije osobe – znao bi reći Angelo Gaja vezano uz lokalni kultivar Nebbiolo i uvozni, bordoški Cabernet

Angelo Gaja i Alberto Graci, u obilasku vinograda uz Etnu

Poduzetni i svijetu naglašeno okrenuti Angelo Gaja godine 1977. proširio je poslovnu aktivnost kuće Gaja s proizvodnje vina i na zasebnu trgovačku djelatnost Gaja Distribuzione, za uvoz/izvoz i distribuciju vina i raznih potrepština za posluživanje Bakhova nektara,  prvenstveno je tu riječ o raznim tipovima čaša te dekanterima najpoznatijih svjetskih staklara u tom segmentu, konkretno npr. ponajviše od Riedela.

Kad je bio u punoj snazi u poslu – sad prepušta vodjenje tvrtke kćerki Gaii i sinu – njegov plan bio je i uspostaviti joint-venture s nekim od glasovitih kalifornijskih vinskih podruma, ali je onda ipak odustao od širenja u inozemstvo. A kad je već bila rasplamsana želja za ekspanzijom, radije se Angelo odlučio za neka glasovita područja u Italiji, primjerice za Toscanu gdje je kupio imanje Pieve Santa Restituta u Montalcinu i gdje proizvodi svjetski famozni Brunello, kao i za područle Bolgherija, znanoga upravo po francuskim crnim sportama, tu je kupio teren za vinograde i sagradio podrum pa posjed nazvao Ca’Marcanda.

Opet da upotrijebim onu staru: vrag mu nije ni pod starije dane dao mira, pa je prije relativno kratkog vremena uslijedilo novo širenje – krenuo je, Angelo Gaja,  na sam jug Apeninske čizme, na Siciliju, i to u predio gdje je vulkan Etna. Tamo je involviran u projekt Idda.

Idda je joint-venture između Angela Gaje iz Piemonte i Alberta Gracija koji od sirovine iz vinograda kod Etne proizvodi plemenitu kapljicu. Graci je svojim eno uradcima uvjerio Gaju da je razmišljanjem o vinu i rezultatima kao plodovima tog razmišljanja na dovoljno visokoj razini za suradnju sa zahtjevnim pijemontskim velikanom. Vino iz projekta Idda rađa se od grožđa iz trsja što raste na vulkanskom tlu na južnim padinama vulkana Etna ali onima na većoj nadmorskoj visini na kojoj je ljeti danju vruće ali noću temperatura osjetno padne tako da je velika, idealna razlika između one dnevne i te, noćne, a to je jedan od važnih preduvjeta za dobivanje, pogotovu u južnim predjelima, jako dobro strukturirane kompleksne i vrlo elegantne kapljice s dosta svježine, sposobne i za duže odležavanje. Gaja se odlučio za vino s povišenih pozicija na južnoj strani brda Etna razmišljajući i o klimatskim promjenama s globalnim povećanjem temperatura kojemu svjedočimo u posljednje vrijeme i koje bi se mogle još i dugo nastaviti s još dosta jačim povišenjem prosječne dnevne temperature u nižim i ravničarskim ambijentima.

U sklopu Idda projekta Gaje i Gracija su (zasad) dva vina, jedno je Etna bianco 2020 DOC, od domaće sorte  Carricante 100 posto. Vino je vrlo precizno, dinamično i elegantno, na nosu s finim cvijetnim aromama, u ustima vrlo ukusno, živo, iskazuje slanost/mineralnost, vrlina mu je i prilična dužina trajanja na nepcu i jeziku. Drugo, crno, je Etna Rosso 2019 DOC, od sorata Nerello Mascalese većma te od malog postotka Nerella Capuccio. Kompleksno, delikatno, elegantno, svježe, toplo, na nosu s dosta voća – upućuje na trešnju, šipak i sitno tamno-plavo bobičasto voće, osjeti se i zanimljiva mirodijska nijansa, u ustima puno, s uglađenim taninom, vrlo okusno, s dugačkim završetkom.  ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2021, održani i u pripremi, i za 2022.

DIJAMANTI u ČAŠI – PROSECCO DAYS u ZAGREBU

U jeku stanovitih prijepora između Italije i Hrvatske oko naziva prošek-prosecco sredinom listopada u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan je prvi poslovni vinski sajam Prosecco Days. Dvadeset talijanskih proizvođača Prosecca DOC prezentiralo je ukupno više od 60 vinskih etiketa, među kojima i velik broj Prosecca DOC Rosé – ružičastog charmat-pjenušca koji je novitet i na talijanskom tržištu, pušten je tek 2020. godine. Na popisu izlagača našla su se neka Hrvatima vrlo poznata proizvođačka imena, poput Ville Sandi, Bottege i  Astorie. Većina izlagača je po prvi puta prezentirala svoje pjenušce na hrvatskom tržištu. Organizatori ovog događanja bili su udruga Vinoljupci i Talijansko hrvatska gospodarska komora, potporu su pružili Veleposlanstva Republike Italije i Konzorcij za zaštitu marke Prosecco DOC iz Trevisa.

                Irena Lučić, voditeljica projekta Vinoljupci i Andrea Perkov, direktorica Talijansko hrvatske gospodarske komore, organizatorice sajma, pozdravile su sve prisutne, vidno zadovoljne odazivom talijanskih vinara i hrvatske vinske struke. Veleposlanik Republike Italije u Zagrebu, NJ.E. Pierfrancesco Sacco ukazao je na važnost suradnje Italije i Hrvatske te naglasio kako ovakve manifestacije služe povezivanju i jačanju ne samo poslovne nego i međudržavne suradnje. Vicedirektor Konzorcija za zaštitu Prosecca DOC Andrea Batistela istaknuo je kako se nada da je ovo tek prvi ovakav sajam u nizu, te kako vjeruje u uspješnu buduću suradnju talijanskih vinara i hrvatskih vinskih profesionalaca. Naposlijetku, izaslanica gradonačelnika Zagreba gđa Tanja Operta, voditeljica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, zahvalila je prisutnima na inicijativi jačanja talijansko-hrvatskih poslovnih odnosa i naglasila kako će takvi projekti uvijek naići na podršku Grada Zagreba.

Ines Matić Matešković kao ambasador kuće Bottega u Hrvatskoj (suhiucasi)

Revija butelja kuće Astoria, koju ovdje zastupa Roto

Na dvodnevnom sajamskom programu, uz promenadno kušanje pjenušaca, našlo se i predavanje Andreje Perkov pod nazivom Prosecco DOC – prošlost, sadašnjost, budućnost,  tom prigodom moglo se čuti da prvo spominjanje prosecca datira još iz 13. stoljeća, zatim da to vino svoj boom doživljava u renesansi kad se naglašavalo kako ono daje dugovječnost i ljepotu, istaknuto je da je danas  pjenušac prosecco jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda Italije: svaka četvrta boca vina proizvedena u Italiji je prosecco, a čak 80 posto proizvedenog Prosecca DOC popije se izvan Italije!

Između dvadesetak izlagača koji ovdje tek traže kupce na festivalu su bile kuće Bottega i Astoria, koje su već neko vrijeme prisutne na hrvatskom tržištu

Zgodno je ovdje spomenuti i gala večeru Prosecco&Dijamanti na kojoj su osim sa ukusnim sljedovima hrane, pjenušci sljubljeni sa – dijamantima! Partneri gala-večere – Zlatarnice Rodić, za prisutne su pripremili kratko, ali vrlo edukativno predavanje o dijamantima, a prisutne predstavnice ljepšeg spola imale su priliku fotografirati se s dragocjenim nakitom. Dijamanti nisu slučajno izabrani kao tema večere – najdragocjeniji i najsjajniji kamen najbolje dočarava vrijednost koju prosecco ima za Talijane: uspoređuju ga s draguljem i nazivaju dijamantima u čaši…

Veleposlanika Republike Italije u Zagrebu, NJ.E. Pierfrancesca Sacca i vicedirektora Konzorcija za zaštitu Prosecca DOC Andreu Batistelu te izaslanicu gradonačelnika Zagreba gđu Tanju Operta, voditeljicu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, pozdravile su na festivalu i provele njime Andrea Perkov, direktorica Talijansko hrvatske gospodarske komore, i Irena Lučić, voditeljica projekta Vinoljupci

Pitanje, kao neka vrsta poruke: može li veliki međunarodni uspjeh prosecca motivirati hrvatske vinare na udruženo tržišno djelovanje i potaknuti ih da, po uzoru na uspješne talijanske susjede, ozbiljno prionu na zaštitu i brendiranje domaćih mirnih i pjenušavih i desertnih vina…. ♣

Godišnje kušanje najboljih vina hrvatskog juga

DALMATINSKE VINSKE IKONE

            Dalmatinske vinske ikone naziv je manifestacije u listopadu u Splitu zamišljene kao prestižno dogaĐanje na kojemu bi vinari Dalmacije predstavili isključivo svoja najbolja vina!

Riječ je o prigodnim vinskim radionicama i o jednodnevnom promenadnom kušanju na koje bi vinari iz svih dijelova Dalmacije donijeli samo po jednu ili maksimalno dvije svoje etikete, ali onu/one s kojom/kojima se najviše ponose! Predstavljanjem samo posebnih vina, takozvanih perjanica podruma, vinari bi skrenuli pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji više nego evidentna, ali i na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina, kaže organizator, a to udruga Dalmatinski vinar.

Naime, poručuju iz udruge Dalmatinski vinar,  u Hrvatskoj niti jedna regija ne posjeduje sortno i stilsko bogatstvo kao Dalmacija, broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno, a potvrda najviše kvalitete dalmatinskih vina stiže s renomiranih internacionalnih natjecanja poput britanskog Decantera gdje Dalmacija osvaja više najsjajnijih odličja od bilo koje druge regije iz ovog dijela Europe, ističe organizator. Stoga se manifestacija Dalmatinske vinske ikone postavlja kao uzbudljiva priredba ekskluzivnog karaktera na kojoj se posjetiteljima pruža prilika na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije i o njima pričati s autorima osobno.

Manifestacija u prostoru restorana Kampus u sklopu Sveučilišta u Splitu a potkraj listopada podijeljena je bila u dva dijela – prvog dana na rasporedu su bile radionice: Dalmatinski rosé – Dalmacija je hrvatska Provansa; Odležana bijela vina Dalmacije kolekcionarske vrijednosti; Male sorte s velikim potencijalom – autohtoni kultivari s autentičnim pečatom Dalmacije; Plavac mali, Babić i Tribidrag/Crljenak – tri lokomotive crnih sorti; Decanterovi laureati 2021 – kušanje vina koja su osvojila zlatne i platinaste medalje na zadnjem DWWA natjecanju.

Dan poslije slijedili su promenadno kušanje i susreti s proizvođačima, evo i imena i naziva nekih od onih koji su se prijavili za nastup i naziva vina što su ih izabrali za svoju prezentaciju toga dana: Tomić Veliki Plavac mali 2011; Hvar Hills Pharos Maximvs 2013; Grgić Pošip 2019; Gracin Babić 2016; Zlatan otok Zlatan Plavac Grand Select 2013; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Stina Pošip Majstor 2019; Rizman Nonno 2019; Toreta Pošip sur lie 2017; Birin Babić 2016; Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Ante Sladić Lasina 2018; Škaulj Carl Gustaf 2016; Blato 1893 Notturno 2018; Carić Veli Visko 2018; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Boškinac Cuvée 2016; PZ Nerica Mindel; Kraljevski vinogradi Crljenak 2016; Krolo Pošip 2019, Kuća sretnog čovjeka Pribidrag 2016; Livaić Babić Templar Aurum 2016; Markus Babić 2018; Matela Crljenak kaštelanski Tradicija 2018; Matošin Babić 2017; Zadruga Neretvanski branitelj Opus plavac mali 2017; Prović Naron 2018; Provin Merlot 2017; Skaramuča Dingač Elegance 2017; Vuina Crljenak Štafileo 2016; Zore Malvasija dubrovačka 2019; Bora Cuvée 2017; Prgin Babić 2016…

Začuđuje to što na popisu ikona nema i Vedrana Kiridžije s Dingačem, nazvao sam Vedrana da pitam zašto a on je odgovorio: U malome gradu Splitu održava se nekoliko vinskih festivala godišnje. Dok se broj ne svede samo na JEDAN, koji bi bio sasvim dovoljan, ja ne želim sudjelovati… rekao je Kiridžija, posve u pravu.

Vedran Kiridžija i Leo Gracin

Snimljeno nedavno u podrumu Vedrana Kiridžije u Potomju: Vedran, te Leo Gracin na kušanju ponajboljih peljeških vina. Kiridžija i Gracin inače već godinama dobro suradjuju, čak su prije koju godinu izašli sa zajedničkim vinom Contra, sastavljenim od pola Kiridžjinoga plavca malog s Dingača i pola Gracinova babića iz Primoštena, najnovija vijest je da se ubuduće mješavini pridružuje još jedan kultivar a to je – Syrah. Postavlja se pitanje: iako francuski syrah kao vino mediteranske sorte ima određenoga smisla miješati s dalmatinskim plavcem, je li možda, ako se već u ménage à trois željelo uključiti internacionalca, bilo primjerenije, s obzirom na to da je na Pelješcu već duže vrijeme prisutan također francuski kultivar Marselan, u prvom naletu kao trećeg partnera rabiti  Marselan, a tek potom odlučiti se za Syrah…

Predsjednik udruge vinara Dalmacije Leo Gracin veli: Željeli smo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati odnsno koja će ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili široj distribuciji. Nedavno održano internacionalno natjecanje gdje su dalmatinska vina izuzetno dobro ocijenjena budi među nama vinarima ponos, ali glavno tržište i glavni partneri su u Hrvatskoj te se želimo nastaviti zbližavati s domaćim kupcima jer je to naš temelj razvoja.  ♣

– Tradicijsko, već 17. međunarodno ocjenjivanje vina od Merlota i Caberneta Emozioni dal Mondo 2021 održano je u dvorcu Castello degli Angeli kod Bergama u drugoj polovici listopada. Boravak niza istaknutih degustatora vina iz cijeloga svijeta, među kojima je bilo i poprilično vinskih novinara, domaćin je, priredivši, u popodnevnim satima, i razgled cijeloga kraja i upoznavanje gostiju s kulturno-povijesnim znamenitostima područja, iskoristio za lijepu promidžbu teritorija.

Emozioni dal Mondo – medjunarodni ocjenjivački žiri

Na degustaciji-vrednovanju, pod pokroviteljstvom OIV-a, bilo je 220 uzoraka vina iz 18 zemalja svijeta, a degustiralo ih je 56 degustatora iz 18 zemalja. Po prvi put ove godine na ovome ocjenjivanju, održanome u posebnim uvjetima zbog covida19, nije bilo kušača iz Hrvatske (redoviti ocjenjivači bili smo prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com i ja iz Svijeta u Čaši), a iz našeg okruženja došli su oni iz Slovenije i Srbije ali u manjem broju nego inače.

                Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2021 podijelio je 66 zlatnih medalja i, posebno, 15 priznanja za vina koja su vinski noviari – članovi žirija izdvojili kao najbolja među uzorcima što ih je poslala svaka zemlja, dakle proglašeni su na određeni način uzorci-prvaci  za svaku državu.

Evo i rezultata, s time da odmah ističem da su iz Hrvatske zlatne medalje osvojili porečka Agrolaguna i baranjski posjed Vina Belje, prvakom Hrvatske za 2021. proglašeno je  vino iz Belja.

Izvanredan uspjeh Vina Belje – kombinacija Merlot & Cabernet sauvignon 2019 – po bodovima na drugom mjestu u ukupnom plasmanu u Bergamu. Vino je na temelju odluke vinskih novinara, koji su među kušanim uzorcima birali prvake po državama-sudionicama u Bergamu proglašeno i prvakom Hrvatske Čestitke Belju!

Vinogradi Vina Belje s Merlotom i Cabernet sauvignonom korištenima za kreaciju ovog u Bergamu visoko nagrađenoga vina!

                Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja plus, o ovom velikom svjetskom uspjehu Vina Belje kaže:

-Puno je sličnosti između Baranje i Bordeauxa, a glavna od njih je proizvodnja iznimnih crnih vina. Terroir, položaji vinograda, tehnologija i znanje vrsnih stručnjaka naša su velika vrijednost koja se prezentira u svakom od nagrađenih vina. Ovaj uspjeh nastavak je velikog trofeja koji smo dobili na Decanteru za Merlot berbe 2008. Tada smo prvi put svijetu pokazali koliki su naši potencijali u proizvodnji izvrsnih crnih vina. Osvojen 91 bod lijepo govori o tome da je da je naš blend cabernet sauvignona i merlota među najboljim vinima od ovih sorti, a prihvatljiva cijena i dostupnost na tržištu sigurno će pridonijeti njegovoj daljnjoj popularnosti kod potrošača.

– U Cabernet sauvignon-Merlotu Vina Belje naglasak je na Cabernet sauvignonu koji osigurava tanine, svježinu i naglašenu teksturu vina. Merlot u ovoj kombinaciji daje sočnost i slast s aromama čokolade i crnog bobičastog voća, Cabernet osigurava stanovitu robusnost te zanimljivost a već pri prvom kušanju je jasno da je riječ o vinu s odličnim potencijalom za daljnji razvoj tijekom dozrijevanja – dodao je Dean.

Deset najbolje nagrađenih zlatnih vina na Emozioni dal Mondo 2021 u Bergamu: 1) I due Lauri 2016 Valcalepio Rosso – Medolago Albani (Italija,  91,75 bodova), 2) Cabernet sauvignon & Merlot Premium 2019 – Vina Belje (91,40); 3) Glaude Danuivet Saint Emilion Grand cru 2019 – SARL de Mour (Francuska, 91,27); 4) Salariato rosso Colli trevigiani 2011 – Ricci Luca (Italija, 91,14); 5) Riserva Famiglia Appassimento Cabernet franc Niagara on the Lake 2015 – Pillitteri estate Winery (Kanada, 90,63); 6) Ten Barrels Cabernet 2018 – Chateau Kamnik (Sjeverna Makedonija, 90,0); 7) Rialto Colli euganei cabernet sauvignon 2020 – Cantina Colli Euganei (89,75); 8) Krunski dokal 2017 – Vinarija Despotika (Srbija, 89,75); 9 Regent reserve 2017 Šumadija – Aleksandrović (Srbija, 89,75); 10) Ilustro 2015 – Fautor (Moldavia, 89,38).

Vinarija Belje zlato je osvojila i za vino Merlot premium 2019 (88,10 bodova) te za vino Goldberg red 2019 (87,44 boda)

Porečka Agrolaguna osvojila je pak zlata za vina Festigia Cabernet franc 2018 s 88,71 bodom te Festigia Castello 2018, sa 87,75 bodova.

Agrolagunina zlata u Bergamu 2021

– Velika je čast osvojiti zlato za vina koja ćemo tek predstaviti svojim potrošačima. Ovo nam je još jedna potvrda kontinuirane kvalitete naših vina, ali i poticaj svim našim vrijednim ljudima koji sudjeluju u stvaranju vinske priče. Dat ćemo sve da i dalje proizvodimo vina koja će postizati ovakve prestižne rezultate na natjecanjima s najboljim svjetskim konkurentima – istaknula je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune. – Dokaz da Agrolaguna proizvodi jednu od najboljih crnih kupaža u Hrvatskoj su osvojene 43 medalje, od kojih je 28 zlatnih. Castello Festigia kontinuirano osvaja zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima. Ova nagrada je treće zlato dobiveno u ovoj godini, a ujedno i prva potvrda vrhunske kvalitete za berbu 2018 koja će uskoro na tržište. Radi se o crnoj kupaži u čiji sastav ulaze međunarodne sorte, Merlot i Cabernet Franc. Vino odiše istarskim duhom i terroireom i na najbolji način pokazuje sve karakteristike istarskih vrhunskih crnih vina: eleganciju, kompleksnost, mekoću i zrelost tanina, duboku i živu boju, svježinu posebne istarske umjerene mediteranske klime i toplinu istarske crvenice.

Ispred organizatora ocjenjivanja Sergio i Sara Cantoni objavljuju listu nagrađenih

Prvaci po državama:

Australija – Reserve Parcel Cabernet sauvignon 2020 Wakefield Taylors Wines; Kanada – Riserva Famiglia Appassimento Cabernet franc 2015 Pillitteri; Hrvatska – Cabernet sauvignon & Merlot Premium 2019 Belje; Francuska – Glaude Denivet 2019 Saint Emilion Grand Cru Sarl De Mour; Njemačka – Anselmann Pfalzer Cabernet sauvignon im Barrique gereift trocken – Gebrüder Anselmann; Izrael: Recanati merlot 2018 – Recanati Winery; Italija – Punton del Sorbo Maremma Toscana cabernet sauvignon 2018 – Fattoria Mantelassi; Sjeverna Makedonija – Ten barrels cabernet 2018 Chateau Kamnik; Moldavia: Illustro 2015 Fautor; Češka – Manuscript Moravia Cabernet & Merlot 2018 Baloun; Rumunjska – Babadag Pagaia Merlot Rose 2020 Crama Hamangia; Srbija – The Merlot 2017 – Madžić; Slovačka – Cabernet sauvignon VZH 2020 Miroslav Dudo; Slovenija – Goriška brda Schumacher Selection Cabernet franc 2016 vinska klet Brda; Mađarska – Villany Ordegarok Merlot 2018 – Günzer Tamas Pincesete.  ♣

Vina Laguna, maslinovo ulje Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

Vinitaly special

JANTARNA VINA u VERONI

Pandemija je ostavila traga, dakako, i na velikom međunarodnom sjamu vina Vinitaly u Veroni. Obično se ta manifestacija održava na proljeće, a u 2021. specijalno izdanje priređeno je sredinom listopada. Bilo je znatno smanjeno u odnosu na uobičajeni okvir, i ponajviše namijenjeno tzv. fah-publici, dakle vinskim trgovcima, ugostiteljima, sommelierima i enolozima, vinskim novinarima, bitno je bilo ipak ne prekidati slijed unatoč tim novim nepovoljnim okolnostima. Analize pokazuju da je sajam obišlo poprilično poslovnih ljudi iz 60 država svijeta. Znatan odjek ostavila je posebna prezentacija jantarnih (amber) vina, u svijetu popularno zvanima orange wines. Unatrag nekoliko godina u našem susjedstvu značajniji festivali jantarnih vina odvijali su se u Izoli i u Beču, a evo ove godine velik prostor dobili su i u Veroni. Ekipa Orange Wine Festivala iz Izole u suradnji s organizacijskim timom Vinitalyja priredila je detaljnu prezentaciju jantarnih vina pod nazivom Orange Wine Festival @Verona Masterclass, na kojoj se sa svojim maceriranim vinima predstavilo 15 vinara iz šest država. Deset vinara bilo je iz Slovenije. Ostale zemlje sudionice, svaka sa po jednim poizvođačem: Austrija, Grčka, Gruzija, Hrvatska i Italija. Iz Hrvatske se sa svojom jantarnom kapljicom pokazala istarska kuća vina i maslinova ulja Ipša, iz sela Ipši. Ostali nazočni vinari i njihova vina : Burja bela 2019 – Burja, Vipavska dolina; Retro Selection 2019 – Guerila, Vipavska dolina;  Chardonnay Kramarovci 2018 – Marof, Prekmurje; Veliko rebula Java 2019 –  Movia, Brda;  Rebula opoka Medana Jama cru 2019 – Marjan Simčič, Brda; Orange Alte Reben 2018 – Georg Nigl, Austrija; miNimus 2019 – Chatzivaritis, Grčka; Robinia cuvée 2016 – Sebastjan Štemberger, Kras; Malvazija Pivol 2019 – Zaro, Slovenska Istra; Malvazija 2017 – Ipša, Hrvatska Istra; Pynot Rosso 2018 – Emeran Reya, Brda; Rkatsiteli 2017 – Château Bruale, Gruzija; Malvazija 2016 – Rojac, Slovenska Istra, Rebula selekcija 2015 – Svetlik, Vipavska dolina, te Trebež – Dario Prinčič, Collio Italija. Na radionici su podrobno prezentirana vinorodna područja odakle dolaze vina i načini proizvodnje. Zanimanje publike bilo je veliko, po broju onih koji nisu mogli prisustvovati dvostruko u odnosu one posjetitelje sajma koji su uspjeli naći slobodno mjesto. Uz poslovnjake iz više europskih država. veće grupe onih koji su u Veroni pokazali zanimanje za jantarna vina bile su iz SAD i Kanade.

Organizatori Orange Wine Festivala najavljuju za travanj 2022 dvije priredbe vezane uz jantarno vino: 11. travnja bit će cjelodnevna prezentacija jantarnih vina na sajmu Vinitaly 2022. koji  će se, inače, dvijati u terminu od 10. do 13. travnja, a 29.  dana istog mjeseca  bit će tradicijski festival u Izoli. Valjda će se tada na događanjima u svojstvu izlagača pojaviti i još koji proizvođač iz Hrvatske. ♣

ZAGREB VINO.COM 2021 – ATRAKTIVNE RADIONICE

Prof. Ivan Dropuljić

Prof. Ivan Dropuljić, glavni direktor festivala Zagreb Vino.com, užurbano vodi završne pripreme za 15. međunarodni festival Zagreb Vino.com, koji je svoje jubilarno izdanje trebao proslaviti lani ali u tome ga je omela pandemija

Pripreme za međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2021 predviđen da se I ove godine održi, po tradiciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade posljednjeg petka i subote u studenome, u punom su zamahu i odvijaju se u vrlo delikatnim trenucima naglo pojačane, naprosto divljanja pandemije, tako da osnivač i glavni direktor manifestacije prof. Ivan Dropuljić ozbiljno strahuje da bi se stvari mogle neželjeno drastično poremetiti, istodobno dakako potajno se ipak nadajući da će na kraju festival biti realiziran. O tome koliko je zanimanje za festival lijepo govori ogroman interes proizvođača da nastupe, ali i ogroman broj upita o manifestaciji koje Ivan Dropuljić prima od potencijalnih posjetitelja. Uvid o stanju prijava vidljiv je na Facebooku na stranicama Zagreb Vino.coma, a evo sada ovdje i nešto najnovije, ekskluzivno, a riječ je o vinskim radionicama po kojima je festival postao nadaleko poznat. U dva dana – posljednjeg petka i posljednje subote u studenome 2021. – planirane su iznimno atraktivne, ekskluzivne radionice uvelike vezane za najpoznatija svjetska vinogorja,, najpoznatije svjetske proizvođače i glasovita vina posebno izabranih berbi. Evo popisa radionica:

Club Board Room

PETAK 26. studenoga 2021.

11:00 – 12:30 h – New World Pinot noir

Moderator: Daniel Čečavac, dipl. WSET, Weinakademiker

Opis: 2018 Chacra, Lunita Pinot Noir, Patagonia, Argentina ⦁ 2018 Dog Point, Pinot Noir, Marlborough, New Zealand ⦁ 2018 Giant Steps, Sexton Vineyard Pinot Noir Yarra Valley, Victoria Australia ⦁ 2018 Newton Johnson, Pinot Noir, Upper Hemel en Aarde, Walker Bay, S. Africa ⦁ 2017 Ventisquero, Herú Pinot Noir, Casablanca Valley, Chile ⦁ 2016 Roserock Drouhin, Zéphirine Pinot Noir, Eola-Amity Hills, Oregon, USA

Cijena ulaznice: 300,00 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, 091 577 0053, info@wineclubcroatia.com  (maksimalno 12 osoba)

13,00 -14:30 h – Cool Climate Syrah

Moderator: Daniel Čečavac, dipl. WSET, Weinakademiker

Opis:  2018 Shaw+Smith, Shiraz, Adelaide Hills, Australia ⦁ 2018 Te Mata, Bullnose Syrah, Hawke’s Bay, New Zealand ⦁ 2016 Iona, Solace Syrah, Elgin, South Africa ⦁ 2016 Reynvaan, In The Rocks Estate Syrah, Walla Walla, USA ⦁ 2014 Matetic, EQ Syrah, San Antonio Valley, Chile ⦁ 2018 Maison les Alexandrins, Saint Joseph, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Crozes-Hermitage, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Côte-Rôtie, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Cornas, N. Rhône, France ⦁ 2017 Jaspis Ziereisen, Syrah, Baden, Germany ⦁ 2015 Castell d’Encus, Thalarn Syrah, Costers del Segre, Spain ⦁ 2015 Isole e Olena, Collezione Privata Syrah, Tuscany, Italy

Cijena ulaznice: 450,00 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, 091 577 0053, info@wineclubcroatia.com (maksimalno 12 osoba)

15-16:30 h – Arhiva Kutjeva d.d. jučer, danas, sutra

Ivo Kozarčanin

Moderator: Ivo Kozarčanin

Opis: Pronađite svog vinskog vršnjaka. Kušajte vina stara desetljećima, vina koja su pred vratima arhive, kao i ona koja će tek biti spremna, a imaju potencijal za dugogodišnje odležavanje Arhiva Kutjeva d.d. Jučer, danas, sutra

Kontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com (maksimalno 12 osoba)

SUBOTA  27. studenoga 2021

11:00-12:30 h – Riedel glass tasting

Moderator: Stefano Canello, Riedel brand manager

Opis: jeste li ikada razmišljali o tome kako oblik čaše utječe na vino koje pijete? Koja je najbolja čaša za pojedinu sortu? Znate li da i Hrvatska ima ‘svoju’ čašu kreiranu specijalno za vina sorte Malvazija istarska? Vođeno kušanje 4 vina iz različitih čaša promijenit će vašu percepciju o vinskim čašama zauvijek.

Cijena ulaznice: 200 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: tomislav.tuden@miva.com.hr (broj mjesta ograničen na 12  )

13:00-14,30 h – Rajnski rizlinzi vinarije Kopjar, Zagorje vs. Mosel

Moderator: Tomo Jakopović

Tema: Opis: Vertikalna degustacija rizlinga vinarije Kopjar. Cilj radionice je ukazati na viziju vinara, domet ove velike sorte u Zagorju, kao i na potencijal odležavanja u usporedbi sa eminentnim njemačkim proizvođačima Rizlinga.

Cijena ulaznice: 350,00 kuna ⦁ Kontakt i rezervacije: Tomo Jakopović, tel.099 6538 777 ⦁ email: tomo.jakopovic1@mail.com

15:00-16:30 – Château Lynch Bages, bordoška vinarija s poviješću proizvodnje vina iz 18. stoljeća. Grands crus classés iz glasovitog Pauillaca,  svjetske regije čuvene po iznimnoj kvaliteti, zavidna godišta berbi u Bordeauxu.

Moderatori Mario Meštrović & Frane Ševo

Opis: Malo ljudi u svijetu ima priliku biti na ovakvoj vertikalnoj degustaciji, doživljaju za pamćenje u životu. Sva vina su u izvrsnom stanju, čuvana u originalnim drvenim kutijama na konstantnoj temperaturi od 11 stupnjeva.

1. 1998. Château Lynch Bages Blanc, Pauillac ⦁ 2. 1995. Château Lynch Bages, Pauillac ⦁ 3. 1989. Châeau Lynch Bages, Pauillac ⦁ 4.1986.  Château Lynch Bages, Pauillac ⦁ 5.1966. Château Lynch Bages, Pauillac

Cijena ulaznice po osobi 2000 kn ⦁ Prijave na mail mario.mestrovic@gmail.com (broj mjesta ograničen na 12) ⦁ Kontakt za upite: 00 385 91 6236 555  ♣

DECANTER WORLD WINE AWARD 2022

– Svjetski glasovita vinska revija Decanter najavila je ocjenjivanje Decanter World Wide Award za 2022. godinu!  Prijave se primaju od 16. studenoga 2021. Do 18. veljače 2022. očekuje se da uzorci budu dostavljeni u London i da trošak ocjenjivanja bude podmiren. Posljednji rok za dostavu i plaćanje bio bi 10. ožujka 2022.

Cijene:  predbilježba preko interneta i plaćanje karticom – £165 po uzorku plus 20 posto PDV-a, odnosno plaćanje preko banke ili čekom: £165 po uzorku plus 20 PDV-a plus dodatnih £15, trošak prijevoza je £55 po uzorku.

DWWA 2022 ocjenjivanje & objava rezultata

24-30 travnja2022 – DWWA ocjenjivanje

04-08 svibnja 2022 – DWWA izbor vina za priznanja Best in show i Platinasta medalja

07 lipnja 2022 – DWWA 2022 objava rezultata

03 kolovoza 2022 – DWWA 2022 dodatna degustacija za žiri sastavljen od probranih vinskih trgovaca u Velikoj Britaniji.  ♣

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 10. 2021 – Hints to the smart purchase

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna = platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.⇑ trošiti/drink • ⇗ trošiti ili čuvati/drink or hold • ⇒ čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

_________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar	Min.	Max.
Alkohol (vol%)	9,5	12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L)	>17,0	21,0
Šećer reducirajući (g/L)	<1,0	4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)	5,5	8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L)		do 1,0
Pepeo (g/L)	>1,4	2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI…

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana…

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIA ⦁ https://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/ ⦁ https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/ ⦁ https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of Experience – Wine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fi ⦁ www.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

■ VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

■ VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

■ VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše

2. 

   Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vino – pobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ