Archive | Turizam & promocija/Tourism & promotion RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________


BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

  1. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

  1. 11. 2019Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

  1. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.comRadno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEURGaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…


Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

Veliki i mali / AGROLAGUNIN KONTINUIRANI VISOKI SJAJ

     KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

         U onom prijašnjem nekom vremenu nerijetko se znalo u kontekstu Bakhova nektara govoriti o velikim i malima, državnima i domaćima. Tada su scenom dominirali veliki podrumi u društvenom vlasništvu, a na one koji su htjeli ostati individualci-privatnici, manji, domaći, nije se lijepo gledalo, nastojalo ih se kao vinogradare usmjeriti na to da se učlane u velike vinarske poljoprivredne zadruge odnosno da grožđe prodaju vinarijama u društvenom vlasništvu. Pojedinci su ipak ustrajavali u odluci da grožđe iz svojih, obiteljskih vinograda koriste za proizvodnju vlastitoga vina, za sebe i prijatelje, te da eventualne viškove tržišno plasiraju, kao rinfuzu. Tek praktički neposredno prije stvarnog raspada Jugoslavije individualni privatnici koji su proizvodili vino dobili su dopuštenje da pune kapljicu u bocu ali – samo ako su posjedovali 10 hektara vinograda i više, a takvih nije bilo puno. Rezultat: na tržištu – vina iz velikih podruma u većoj količini, ali beskarakternih, i uglavnom kvalitete koja nije baš nadilazila neki osobiti prosjek. Tek s osamostaljenjem Hrvatske počela se priznavati i poštovati privatna inicijativa, i dozvola da individualni proizvođači vina pune i komercijaliziraju butelje proširila se i na one posjednike trsja koji su imali manje od 10 hektara pod vinovom lozom. Malo-pomalo kakvoća vina u Hrvatskoj počela se dizati. Nastavilo se govoriti o velikima i malima, s time da su ovaj put privatni manji podrumi dospjeli u prvi plan.

Moji favoriti, s nedavne degustacije u Poreču: Festigia Malvazija Vižinada 2015, Festigia Malvazija Akacija 2013, Festigia Castello 2016, Festigia Merlot 2016 i, posebno mi se dopao Festigia Cabernet sauvignon 2016

                Danas, ovdje, imamo već niz etiketa uistinu sjajnih vina, ambiciozni individualci-privatnici, među kojima je i dosta onih koji su se u vino uključili iz drugih sektora businessa, jednostavno su na kolosijek kakvoće povukli neke velike, prije društvene a potom privatizirane podrume. Postupno sve veća eno-gastro zahtjevnost domaćih potrošača i razvoj turizma s dolaskom i boljih gostiju pridonijeli su tome da kakvoća vina, općenito, stalno raste, međutim najezdu turista i, istodobno, očito slabu efikasnot inspekcijskih službi mnogi su proizvođači posebice u domaćim izrazito turistički posjećenim predjelima Lijepe naše – onima prvenstveno uz obalu mora i jače na jugu – vidjeli i kao mogućnost i za plasman svega i svačega, po konobama i/ili na debelo osunčanim štandovima na šetnicama na rivi. Od najnovijeg oslobođenja na ovamo promidžbene aktivnosti i na nivou vinskih kuća i na nivou institucija iz gospodarskih segmenata tijesno vezanih uz enogastronomiju i turizam budile su se nekako neočekivano/neobjašnjivo sporo, i Hrvatska, mada se može podičiti odličnim prirodnim uvjetima za produkciju visokokvalitetnoga vina i tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu što seže u doba od šest stoljeća prije Kristova rođenja, te mada se mogla podičiti napretkom u kvaliteti proizvoda u zadnjim godinama, nije se u europskom okviru a kamo li u svjetskim okvirima uspjela bitno afirmirati po plemenitoj kapljici i bitno bolje pozicionirati kao zemlja vina.

Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Ol Istria raznih sorata – pendolino, belica, picholine, ascolana, leccino, te mješavina tih sorata. Odlična kakvoća, a cijene niže od ostalih ponajboljih istarskih proizvođača

                U ovo sadašnje vrijeme i dalje se, umjesto da se priča prvenstveno o kakvoći, govori  o velikim i malima, s time da se, dok se mali proizvođači ponekad i prepretenciozno kuju u zvijezde, dotle veliki, neki čak i posve neopravdano, poprilično omalovažavaju. Došlo je i do toga da, unatoč osjetnom napretku u kvaliteti proizvoda, imamo nešto što, usudio bih se reći, baš i ne ide na ruku stjecanju u globalnom okviru snažnog renomea Hrvatske kao izrazito vinske zemlje, a to je da smo u današnjem trenutku s vrlo mnogo vrlo (pre)malih individualnih proizvođača vina koji neka i jesu uvjerljivi kvalitetom ali koji su količinski na razini oskudne garažne produkcije. S druge strane, kod dosta većih podruma koji imaju količine i koji očito imaju potencijal u kontekstu kakvoće (neočekivano) presporo se budi ambicija glede produkcije i vrlo – ne reklamno nego kvalitativno – ekskluzivne kapljice. Nerijetko se iz tih krugova velikih čuje kako se od takve ekskluzivne kapljice ne živi, što baš i nije točno, jer stvari su relativne: istina, takva kapljica ne donosi u tvrtku novac odmah, ali tvrtki stvara ugled i radi joj dobru reklamu, ugled, tako da se na temelju baš te reklame i toig ugleda bolje plasiraju i tzv. niže kategorije vina, cjenovno niže i, čini se nekome, lake za plasman baš zbog (relativne) jeftinoće, međutim koliko je komplicirano prodati skupo vino pogotovu u društvenoj zajednici s pojedincima sa slabom platežnom moći, toliko je već postalo komplicirano i postaje sve teže za pojedinu tvrtku prodati i cjenovno niže rangiranu kapljicu jer na tržištu je u tom jeftinijem segmentu već obilje (previše!) ponuđenih etiketa.

                Uglavnom: šira međunarodna afirmacija neke zemlje po nekom proizvodu, naprosto, uz kakvoću, zahtijeva i nekakvu nužnu minimalnu kritičnu količinsku masu proizvoda u toj višoj do visokoj kakvoći i klasi, ali i još nešto – definirane stilove i tza svaku pojedinu vinorodnu oblast prepoznatljive tipične organoleptičke profile kapljice. Govorim o nečemu što u nas još nije uspostavljeno, a to su apelacije.

Sirevi: od kravljeg, od ovčjeg mlijeka, od miješanih kravljeg i ovčjeg mlijeka, sir odležavan u teranu, pa u vinu muškat tuža, sirevi s tartufom i s maslinama, sir grana istriano

                Bitno bi dakle za nas bilo da se kako treba ovdje sredi pitanje apelacije a apelacija koja vino predstavlja na etiketi vezana je uz zemljopisno porijeklo u smislu vinogorja i, unutar njega, i užih vinogradarskih te i izdvojenih položaja, sorte/sorata, zatim uz lokalnu tradiciju, pa određene pravilnike o korištenju tehnologije u proizvodnji uključujući i oblik i dužinu dozrijevanja,  kao i uz – dogovorno, a to uz eno i organoleptičku ima i snažnu promidžbenu važnost – prvi mogući izlazak određenoga vina pred kupca.

                Vina Laguna. Jedan od velikih hrvatskih vinskih podruma vrijedan i te kako pažnje je porečka Agrolaguna. Odavna je pratim, i znam da je ta vinarija bila i još u neka prošla vremena, rekao bih zahvaljujući uvelike nekadašnjem glavnom enologu Anti Gavraniću, na strani kakvoće i osebujnosti te geografske pripadnosti proizvoda. Kako je Agrolaguna imala sreću da joj je na eno-kormilu dugo čvrsto stajao Korčulanin Gavranić, potpomognut enolozima iz Istre Alfredom Cossettom i Valterom Legovićem, sada, inače, s obojicom s uspješnim vlastitim vinskim podrumima, tako eto u najnovije vrijeme ima sreću da je od unatrag koju godinu, kad ga je predložio upravo Gavranić, eno-kormilar tvrtke mladi, strukovno dobro potkovani te pedantni Milan Budinski. On je sada glavni enolog kuće i direktor proizvodnje što obuhvaća ne samo vino nego i maslinovo ulje i sir, osoba koja ne tek odrađuje svoj posao nego, što je bitno, grize u poslu.

Direktor proizvodnje, glavni enolog Milan Budinski

                Agrolaguna jedan je od zornih pokaza i dokaza da velika tvrtka – čak i lakše nego mala jer s velike vinogradske površine ima i te kako veću mogućnost, dosta bolju od one što je imaju manji posjednici trsja, izabrati ponajbolje grožđe za svaku željenu kategoriju vina – dakle može redovito izlaziti i s elitnim eno-uradcima. Važno je silno htjeti, posjedovati – i u glavi glavnog direktora kuće! – viziju, te biti strpljiv – a to sve zasad Agrolaguna (je) ima(la), nužno je i osigurati službu koja će znati cijeniti trud uložen u određenu specifičnu produkciju i koja će se potruditi da najbolje vlastite etikete i plasira na tržištu po najboljim mogućim cijenama. Ono čega je najbolje u pravilu je malo, ali to čini sam vrh piramide kvalitete, to intrigira i visoko je cijenjeno, o tome se naveliko priča…

                Porečka Agrolaguna spada među 20 vodećih hrvatskih proizvođača Bakhova nektara. Ovih dana u režiji Društva agrarnih novinara Hrvatske bila je lijepa prigoda posjetiti tog značajnog proizvođača ne samo vina nego i visokokvalitetnih i višestruko međunarodno nagrađivanih ekstra-djevičanskih maslinovih ulja, te sira. Značenje Agrolagune vrlo je veliko u turističkom smislu jer ona svojim proizvodima tipičnima za vlastiti kraj snabdijeva ne samo lanac šire maloprodaje, nego i grupaciju HoReCa s nizom hotela i ugostiteljskih objekata prvenstveno u Istri.

Predsjednik Uprave Agrolagune Vlado Čondić Galiničić, inače i savjetnik za poljoprivredu izvršnog direktora Forte Nove (nekadašnji Agrokor). Na ovu poziciju došao je s mjesta glavnog direktora PP Orahovice

                Osobna karta: Agrolaguna, koja se iz zagrljaja Grgićevog Agrama nedavno vratila u staro Agrokorovo društvo sada s nazivom Forte Nova, a na čelu koje je, po novome, kao predsjednik Uprave Vlado Čondić Galiničić, inače i savjetnik za poljoprivredu izvršnog direktora Forte Nove, brine izravno o nešto više od 600 hektara vinograda, podignutih većma u razdoblju između 2005. i 2007. godine, a dio grožđa – oko 700 tona – dolazi joj i iz kooperacije. Oko 65 posto su bijele sorte, mahom malvazija istarska, od bijelih kultivara tu su još i chardonnay, pinot sivi, viognier, a oko 35 do 40 posto crvene su sorte – teran, borgonja (frankovka), merlot i cabernet sauvignon, syrah. Kapacitet vinskog podruma je 8,5 miijuna litara. Barricaia je, kaže mi enolog Danijel Baćac, pomoćnik direktora proizvodnje Milana Budinskog, s gotovo 490 bačava, većma je riječ o barriqueima, dobrim dijelom i od bagremova drveta, ali tu su i velike hrastove bačve. U sklopu vinarije je i prostrana kušaonica s dijelom uređenim za prodaju vlastitih proizvoda – vina, maslinova ulja, sira…

Enolog Danijel Baćac, pomoćnik Milana Budinskoga, te, desno, Dario Paulišić, direktor poljoprivrede u Agrolaguni

                Vina su svrstana u nekoliko kvalitativnih kategorija, najveća količinski je dakako ona bazna, classic, temelj piramide kakvoće. Ta se vina na tržištu nalaze u bocama od litre, njih je oko 70 posto od ukupne proizvodnje. Gornja kategorija je u Agrolaguni nazvana Select, riječ je o, službeno, kvalitetnom vinu s k.p. punjenom u butelje od 0,75 lit s navojnim zatvaračem, takvih je oko 15 do 20 posto. Stupanj iznad, prema vrhu, su tzv. premium vina, u buteljama s plutenim čepom. A još iznad po kakvoći su Festigia te Festigia Riserva, riječ je tu o špici piramide i količini od nekih 10 do eventualno 15 posto u odnosu na ukupnu produkciju. Uz mirna vina, u ponudi su i dva pjenušca – pitki lepršavi ljetni rosé rađen metodom charmat, te dosta kompleksni bijeli Blanc de Blancs od malvazije i bijelog pinota, rađen klasičnom metodom i s najmanje 1,5 godine na kvascu u boci prije degoržiranja

                Maslinika je, reći će direktor poljoprivrede u Agrolaguni Dario Paulišić, kojega poznajem još od Gavranićevih vremena (u Agrolaguni radi već više od 14 godina!), ukupno 230 hektara, od čega je na području Červara 130 ha, ukupno je 65.000 stabala, sorte su istarska bjelica, pa leccino, pendolino, ascolana, te francuski picholine. Godišnje se, ovisno o meteorološkim prilikama kroz sezonu, ubere od 80 do 120 vagona maslina, i proizvede između 100 i 150 tona ulja. Ulje, koje, čujem, u jako povoljnoj godini sadrži između 500 i 600 mg/lit polifenola (!!), ide van pod markama Ol Istria i Ol Istria Selekcija. Agrolaguna se diči s dvije dobro opremljene uljare, s prešama kapaciteta od po 3,5 tona masline po satu, tako da svoj urod stigne navrijeme preraditi, čak je u stanju i zainteresiranima sa strane pružiti uslugu prerade.

______________________________

Valter Valenta

ŠAMPION i – PRIJE ROĐENJA! – Događa se i to: osvajanje šampionske titule i – prije rođenja! Na ovogodišnjoj Vinistri, vino teran iz 2018 posjeda Valenta Family Wines iz Motovuna, preciznije Kaldira, proglašeno je šampionom u kategoriji mladog terana! E sad, a zašto onaj dodatak: prije rođenja? Pa, zato što je to vino na natjecanje stiglo ne kao posve finalizirano u butelji nego je na ocjenjivanje poslano istočeno samo za tu priliku iz velike posude – bačve od 1200 litara – u kojoj je još dozrijevalo. O tome da je taj teran nešto posebno i da mu treba vremena da se kompletira govori podatak da sadrži 14,7 vol % alkohola! Pater Familias Valter Valenta na stanovištu je da s teranom treba pričekati glede izlaska na tržište, i sada je pred kupcima kao dostupna još uvijek berba 2017, a ovu, šampionsku, 2018., planirao je pustiti van iz podruma ne prije početka sljedeće godine.

I sad je još nužan i odgovor na pitanje zašto ovaj okvirić s vinom Valenta unutar priloga o Agrolaguni? Pa, zato što je svojedobno Valter Valenta bio zaposlenik Agrolagune, a nakon što  je, stjecajem okolnosti, otišao iz te tvrtke odlučio je, sa svoja dva sina, nastaviti baviti se vinom s obzirom na oveći obiteljski vinograd što ga ima i s obzirom na, pohvalit će se, gotovo 200 godina dugačku obiteljsku tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu.  Dakle, zaposlenici Agrolagune pokazuju se uspješnima i kad nastave samostalno…

Valenta Family Wines brine o vlastitih 6,5 hektara trsja, dio grožđa za svoja vina kupuje od kooperanata. Proizvodi su malvazija istarska, sauvignon bijeli i muškat bijeli slatki kao mlada svježa kapljica, te teran koji ide pred kupca u drugoj godini nakon berbe. U vinogradu su zasađeni još i merlot i cabernet sauvignon, ali loza još nije dospjela u rod. ∎

______________________________

                Treći segment Agrolagune je sirana Špin, na lokaciji Špin, ona inače postoji od 1985., a 2013. je rekonstruirana sredstvima iz fondova EU. Sirana ima 140 hektara vlastitih pašnjaka u eko-režimu, te oko 2000 ovaca, važno je reći da se mnogo radilo na tome da se u Špin vrati stara istarska pasmina pramenka. Kravlje mlijeko otkupljuje se od provjerenih kooperanata isključivo iz Istre. Godišnja produkcija sira je 350 tona. Voditelj sirane Krunoslav Salaj navodi da se proizvode skuta, kravlji i ovčji sir te sir od miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka, uz baznu kategoriju tu su i osobito kompleksni sirevi primjerice onaj koji se, kad donekle sazrije, stavlja na mjesec dana u oblog od u orahovac dobro namočenog orahovog lista, te sir koji nakon što donekle sazrije odleži najmanje po mjesec dana u vinu teran, otud mu tamna crvena vanjska boja. Po kolutu sira koji otprilike teži oko 1,8 kg potroši se po litra terana, godišnje sirana Špin za sav svoj sir iz terana potroši oko po 5000 litara terana.  Tu su i sir odležavan u vinu muškat ruža, pa sir s tartufom, s maslinom…. U Špinu su od prije koju godinu krenuli i u produkciju sira tipa grana padano, od kravljeg mlijeka, on je u impozantno velikim kolutovima težine oko 11 kg, kao mlađi je za rezanje a kao zreli odležani – dozrijeva obično barem od 12 do 14 mjeseci – za jelo se poslužuje u grumenovima, a služi i za ribanje.

Za siranu je zadužen Krunoslav Salaj, na slikama sa sirevima gran istrijanom te onome odležavanome u listu oraha i onome odležavanome u vinu teran

Što je osobito važno za reći uz sireve Špin: rade se od  punomasnog pasteriziranog mlijeka, pri čemu se pasterizacijom uništavaju patogene bakterije. Masi se dodaju samo mliječni sastojci, ne dodaju se konzervansi. Izrada sira je ručna, tj. ručno je okretanje i ručno je pranje sira. Sir dozrijeva na daskama u vlastitoj kori  – kako su to radili naši stari, premazivanje sira je isključivo s prirodnim premazom na bazi aktivnih sastojaka češnjaka i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, tako da je i kora jestiva.

_____________________________

KORISNO JE ZNATI  – Sireve je najbolje izvaditi iz hladionika sat vremena prije posluživanja, kako bi došli na sobnu temperaturu i oslobodili svoje prirodne arome. Kod rezanja dobro je imati nož s dvostrukim vrhom. Sireve treba rezati pravilno. Ako se reže cijeli kolut, najrije se on porijeli na polovice, pa onda na četvrtine. Zatim se za kušanje sirevi režu na deblje jednake kriške i, dalje, svaka od njih na dva trokuta,  tako da svatko dobije komadić sira i do kore i unutarnji dio. Arome i struktura se razlikuju – unutarnji dio sira uvijek je blaži i mekši, na nosu i nepcu manje intenzivan, dok je prema kori isti sir sve aromatičniji, odnosno izraženiji. Znači, rezanje je bitno da bi se u potpunosti moglo uživati u aromi sireva. Kora se može maknuti, ali i ne mora.

Sir čuvajte u hladioniku (+4 do +8 ˚C), zamotan u izvornu ambalažu, voštani papir, zrakopropusnu foliju ili u vakumiranoj posudi. Nikako ga ne držati u posudi s drugim namirnicama izrazite arome jer sir diše pa bi mogao preuzeti neki miris i pokvariti se. ∎

____________________________

Stancija Spin – sirana, konoba i, uskoro, i smještajni objekt

Chefica Spina Sanja Morina, janjetina in tecia i dugo pirjana teleća obrazina u teranu

Špin je inače ne samo sirana nego i, u dijelu što ga čine stare kamene kuće lokalne arhitekture, i ugostiteljski objekt tipa konobe, s izvrsnom domaćom hranom, a uskoro bi trebao proraditi i kao turistički smještajni objekt. Domaćini iz Agrolagune nakon obilaska vinograda, maslinika i sirane upriličili su u konobi Špin degustaciju sira, vina i ulja, a potom i ručak na koji je, priredivši rustikalne jagnjetinu in teća s krumpirom  i, posebno, dugo pirjanu teleću obrazinu u teranu, upečatljivo svoj potpis stavila kuharica Sanja Morina.

Agrolaguna – vinogradi

 

Agrolaguna, inače redoviti osvajač medalja visokog sjaja npr. na Decanteru World Wide Award  Londonu, u Bergamu na natjecanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – vina od merlota i cabernet sauvignona, pa na Concours Mondialu i na Mundus Viniju, te osvajač medalja za maslinova ulja u Londonu i na Flos Oleiju u Rimu, i osvajač međunarodnih medalja za sireve, odlično eto pokazuje svoju visoku multifunkcionalnost, kroz istodobno tri različite poljoprivredno-prehrambene produkcije visoke gurmanske vrijednosti i kroz turistički segment. Za to joj eto treba odati priznanje i poželjeti da u ovoj zemlji što se deklarira plavom i zelenom te eko-prihvatljivom na području hrane, imamo što više ovakvih (velikih) tvrtki s lijepim izborom proizvoda za različite ukuse i dubine novčanika, sve do onih elitnih, a s odličnim odnosom između kakvoće i cijene i barem ne, zasad, s onako ekskluzivnim cijenama kakve bi zacijelo ti elitni artikli imali u nekim drugim sredinama/zemljama!…  ♣                                                                                     SuČ 07.2019

 

GRAŠEVINA OD KUTJEVA DO BORDEAUXA

KROZ

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROMIDŽBA: I KLONSKA SELEKCIJA u SLUŽBI i – VINSKOG TURIZMA 

Graševina

Graševina od Kutjeva do… Bordeauxa!

Graševinu imamo mi u Hrvatskoj, ali imaju je u dobrom opsegu i Slovenci, Mađari, Austrijanci, Česi…

A Francuzi? Da, kad im je pošalje Vlado Krauthaker!

Čija odnosno odakle je bolja?!

Graševina u nas je sortni i vinski sinonim Slavonije i Podunavlja, prostor ne osobito velik ali niti baš premalen. Kolika li je uopće razina svijesti o tome da pojedini kultivar pa tako eto i graševina, osim po našemu nazivu odnosno po sinonimima ovisno o zemlji, nije u čaši tek jednostavno samo taj kultivar odnosno u ovome slučaju, obično, graševina? Osnovna organoletipčka nit poveznica svakako postoji, ali, ovisno o klonu ili klonovima sorte, starosti loze, tipu tla, nadmorskoj visini i (eks)poziciji vinograda, mikroklimi, ali i prikladnome, kakvoći okrenutom pristupu u vinogradu dakle i za kvalitetu ploda očekivanome razumnom prinosu, vino unutar istog tipa od sorte istog naziva imat će drugdje neke svoje posebnosti, makar u nijansama. Ali u nijansama što mu mogu i osjetno pojačati izričaj osebujnosti u kontekstu originalnosti, te tako vinu, a i teritoriju odakle je, dati dodanu vrijednost. Da ne govorim o tome da različiti opći ekološki uvjeti omogućuju i posebne upečatljive kreacije više različitih tipova vina, što pojačava interes ne samo za dotičnom kapljicom nego i za prostorom na kojemu ona nastaje.

Graševinu se uglavnom, u (domaćoj) široj javnosti, percepira kao svježe laganije vino s dosta voćnosti u pravcu  jabuke, međutim npr. u Vipavskoj dolini u Sloveniji, gdje je uglavnom sađena na tlu s dosta kamena ona, u tamošnjoj klimi, daje vino s prilično visokim alkoholom i s vrlo izraženom mineralnosti, slanosti, pa je se rado kao poboljšivač koristi u kupažama… Ali, ostanimo u Hrvatskoj, konkretno njenom svjevernome dijelu od recimo Daruvara preko Zlatne doline s Kutjevom te preko Đakova do beljskih i iločkih vinograda na krajnjem istoku.  Razlika se nađe i u običnom, baznome vinu.

Kutjevački ponosi: vinogradi Rosenberg i Vidim

Bit i čar jesu u tome da se uz ambiciozan iskren pristup u vinogradu i podrumu na svakome i užem te po svojim eko-karakteristikama specifičnome području mogu proizvesti vina koja će i unutar jedne iste sorte vjerno oslikavati taj neki svoj eko-geografski prostor. U moru ponude upravo vina potrošači, posebice oni zahtjevniji, u pravilu i s dubljim novčanikom (dakle za domaćina poželjniji!), to i traže! Do mjere da čak i po tom stupnju izričaja izvornosti vina biraju odredišta za svoja putovanja i za kraći odnosno i nešto duži boravak. Ako treba pojašnjenje: idem ne na graševinu u Slavoniju i Podunavlje, nego idem na graševinu ciljano – da li u Daruvar, da li u Kutjevo, da li u Baranju, odnosno Srijem…

Graševina je već odavna najjača istoznačnica za Kutjevo, gdje su cisterciti još početkom 13. stoljeća osnovali opatiju De Gotho i gdje su s obzirom da su se ozbiljno bavili vinom, i sagradili vinski podrum, danas osobito zanimljiv i za turistički razgled. Kutjevčani već godinama, a pogotovu nakon što su njihovu svojedobnu snažnu dominaciju na našem vinskom tržištu podizanjem kakvoće svojih proizvoda i agresivnijim nastupom prema javosti počeli narušavati vinari iz drugih dijelova Slavonije, nastoje održati i ponovno nametnuti svoju robnu marku Graševina Kutjevo. Prije nekog vremena, da bi spremnije odgovorili suvremenim tržišnim izazovima, krenuli su, zahvaljujući uvelike, zapravo rekao bih i najviše, zalaganju Vlade Krauthakera, enologa poteklog iz tamošnjeg tzv. velikog podruma pa onda samostalnog proizvođača, i s osnutkom udruge Kutjevački vinari, ponajviše radi promidžbe upravo svoje graševine. Međutim ono što je obećavalo nije i zablistalo, nažalost nedovoljna sloga među lokalnim proizvođačima i ne osobita spremnost da se, kako bi se s vremenom (stvar ne ide na brzinu!) došlo do željenog rezultata, igra po dobro osmišljenom pravilniku važećem jednako za sve pa, dakle, time i ne velika stvarna privrženost zajedničkom projektu, neodgvarajući marketinški pristup nisu do sada mogli dati uspješan poslovni rezultat.

Vlado Krauthaker u svom podrumu

VINCELOVO i MARTINJE, SURADNJA S VILLANYJEM

Kutjevo je kao svojevrsno slavonsko središte uzgoja graševine bilo zamišljeno da raznim sadržajima s naglaskom na graševinu kroz godinu privlači mnoge posjetitelje iz raznih krajeva Lijepe naše pa i iz inozemstva, ali… Za ostvarenje vizije Krauthakera koji je, pa i sa mnom, proputovao svijeta i vidio kako vani funkcioniraju udruge proizvođača temeljene na poslovnoj osnovi, te za nužnost da sâma branša na svom teritoriju bude glavna u razumnom vođenju lokalne vinske politike, trebalo je imati, što se kaže, kritičnu masu jednako progresivno poslovno razmišljajućih dobro samoorganiziranih lokalnih proizvođača vina. Društvena pak zajednica zbog nesposobnosti odnosno nemara pojedinaca u svojim redovima sa svoje strane učinila je premalo ili ništa da sredstvima što su joj na raspolaganju potiče one koji se zalažu za boljitak, i ignorira one koji žele poticaje ali ničim ne jamče da će društvnenoj zajednici i svojim djelovanjem adekvatno i vratiti u njih uloženu vrijednost. Nedostajala je širina gospodarski usmjerenih pogleda kod lokalnih moćnika, tako da u Kutjevu nastojanja pojedinaca iz vinskog sektora da se ide naprijed nisu, barem ne u dovoljnoj mjeri, pratili i prikladni logistički projekti nužni kao bitna dopuna.

Nije doduše da, kad govorimo o vinu i potencijalu u gospodarskom aspektu, u Kutjevu nije napravljeno ništa: uz klasična okupljanja na veselicama o Vincelovu i Martinju, u Kutjevu se, ponovio bih: ponajviše zahvaljujući trudu opet upravo spomenutog Krauthakera, održava manifestacija Dani graševine, no, na žalost, zasad te priredbe nekako čini se kao da su okrenute samo domaćem življu, one ne okupljaju masovno goste iz drugih krajeva, a mogle bi. Kutjevo kao mjesto nazvalo je svoj glavni trg Trgom Graševine i na njemu kao ilustracijsku potporu podignulo mini vinograd s graševinm, ali nije se pobrinulo za dovoljan broj iole kvalitetnih smještajnih jedinica a ni za neki profinjeniji restoran s lokalnim specijalitetima, tako da se tamo stvari više ne bi svodile tek na cjelodnevno cupkanje uz pečenje kobasica na štapu, pijuckanje, pjevanje lokalnih napjeva, te da se gosta u večernjim i noćnim satima nakon sjelodnevne klope i cuge ne šalje na spavanje npr. u oko 18 km udaljenu Požegu, dakle na putovanje s nizm vrebajućih opasnosti od kojih su najmanje bolne – ali svejedno jako bolne –  oduzimanje vozačke dozvole i plaćanje kazne za vožnju s ponekim promilom više.

Inače, kad smo već kod Dana Graševine, ove godine Dani graševine u Kutjevu (gdje danas, navodno, djeluje nekih 13 do 14 količinski ozbiljnijih proizvođača s time da desetak od njih dostiže od 20.000 do i 50.000 litara vina) – a to je značajno okupljanje proizvođača graševine kao izlagača ne samo iz Kutjeva i Slavonije makar zamišljeno je prvotno bilo da svaki puta kao sudionici dođu i vinari-graševinaši iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Slovenci, Austrijanci, Mađari itd. – bit će 31. svibnja te 1. i 2. lipnja 2019. Kako čujem, u sklopu događanja planiran je simpozij o vinskom turizmu; moguće je da su se i odgovorni koji vode Kutjevo probudili, pa da će napokon stvari krenuti u boljem pravcu. Kutjevo je simpatično maleno mjesto okruženo vinogradarskim krajolikom i te kako vrijednim obilaska i razgleda, u samome mjestu drevni je cistercitski podrum u sklopu Kutjeva d.d., pored je lijepa crkvica, u neposrednom susjedstvu je i stari pa nedavno obnovljeni dvorac Kutjevo za koji bi bilo dobro da je i više okrenut prema javnosti, u blizini dvorca nova je velebna nedavno otvorena vinarija Galić, od individualnih proizvođača tu je nekoliko vrhunskih imena znanih i izvan granica Hrvatske, primjerice Enjingi, Krauthaker… Afirmirani vinari i njihova kapljica ali ponuđena rafinirano, pa i iz starijih godišta kroz vinske radionice, zatim ljepote pejsaža, mogućnost sportske rekreacije u vinogradarskom ambijentu, znamenitosti u mjestu, tipični regijski gurmanski specijaliteti i te kako su razlog za dolazak u Kutjevo i boravak u njemu, međutim želi li se više gostiju sa strane i bolji gost nužno je na licu mjesta osigurati i kvalitetan i opsegom dovoljan smještaj za noćenje kao i kvalitetan ugostiteljski objekt za one koji traže komfor i kvalitetno prigotovljene izvorne domaće specijalitete, stasalo vino.

Ohrabruje da je kroz projekt međunarodne suradnje nedavno uspostavljena tijesna veza s nedalekim znanim mađarskim vinskim i turističkim mjestom Villany, te najava da će Mađari na Danima graševine ove godine u Kutjevu prezentirati svoja vina i svoje specijalitete kao i iskustva u segmentu svog vrlo uspješnog vinskog turizma. Spomenuo bih ovdje odgovor predstavnika znane vilanjske vinske kuće Joszef Bock na moje pitanje postavljeno mu na sajmu vina u Osijeku u siječnju ove godine: Kako to da ste već godinama stalno prisutni na sajmu WineOs, a na hrvatskom tržištu nemate svojih vina? Čovjek je odvratio: Istina je da još nemamo u Hrvatskoj u redovnoj prodaji naših vina, ali svake godine nas nekoliko vilanjskih proizvođača dolazi u Osijek da reklamira ne samo sebe nego Villany kao vinski turistički centar.

 BLAUBURGER i NEBBIOLO VALLIS AUREA, PREDIKATI U SAUTERNESU

Vlado Krauthaker ističe kako je nakon 15 godina rada napokon završen projekt klonske selekcije graševine rađen u suradnji sa zagrebačkom Agronomskim fakultetom. Ekipa stručnjaka izdvojila je četiti klona za sadnju u Kutjevačkom vinogorju. Neki Kutjevački vinari već su počeli saditi te klonove, a Krauthaker će, veli, s tim klonovima zasaditi 1,5 ha terena iduće godine. Inače, Vlado, koji voli istraživati i već godinama ima pokusni vinograd s nekih 20 različitih sorata, izašao je u okviru tog svog eksperimentalnog programa na tržište s crnjacima Nebbiolo, od istoimene pijemontske sorte, te s blauburgerom kojega je kao kultivar donio iz Austrije, u zadnje vrijeme dosta se posvećuje i frankovki

Kao pozitivno vezano uz udrugu Kutjevački vinari još treba navesti realizaciju, u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, projekta klonske selekcije graševine koji je trajao 15 godina a završen je lani. Ekspertna ekipa Agrofaksa na čelu s dr.sc. Edijem Maletićem izdvojila je kao preporučene za sadnju u Kutjevačkom vinogorju iz starih nasada četiri klona graševine, bazni materijal je, kaže Vlado Krauthaker, označen bijelom etiketom, dok plava etiketa znači da je riječ o certificiranom virus free materijalu. Sad su, eto, i ti izdvojeni klonovi ne samo u službi povećanja osebujnosti kutjevačke graševine, nego indirektno i u službi vinskog turizma!

– Na nama kutjevačkim vinogradarima-vinarima je da posadimo te izdvojene klonove i da, naravno, predočimo stručnjacima i široj javnosti vina od njih. Neki vinari već su sadili te nove klonove, neki će ih saditi ovog proljeća, a ja se spremam 1,5 hektara graševine iz klonske selekcije saditi iduće godine – veli Krauthaker koji je lani podigao po dva nova hektara sauvignona bijeloga i chardonnaya, te nešto viogniera i cabernet franca tako da sad ima nešto više od 45 hektara vlastitog loznog nasada i tvrdi da tu staje sa sadnjom, to više što po potrebi dio grožđa može rabiti i iz kooperacije. – Novi klonovi graševine Kutjevo kroz idućih pet godina bit će dostupni samo kutjevačkim proizvođačima vina, a nakon tog razdoblja dat će se na raspolaganje i drugim vinarima…

Vlado Krauthaker je na svoj način i istraživač u vinogradarstvu i vinarstvu, naime prije dosta godina nekoliko hektara svoje vinogradske površine odredio je za pokuse, da vidi kako će u Kutjevačkom vinogorju uspijevati razni domaći ali i bjelosvjetski kultivari koje bi eventualno mogao ponuditi kao kuriozitete samostalno, ali i upotrijebiti za neke svoje posebne eno-kreacije. Pa tako u tom vinogradu ima i austrijskog rotgipflera kojega je ovamo donio barun Turković i za koji se po domaće rabi  naziv Zelenac Kutjevo, nešto plavca malog, zatim crljenka, blauburgera, portugisca, pa čak i pijemontskog nebbiola koji izvan Pijemonta teško daje neki visoki rezultat, Krauthaker je od njega uspio dobiti lijepo vino.

Château La Tour Blanche, Bommes, Sauternes: međunarodna revija slatkih desertnih predikatnih i likerskih vina, na kojoj nastupa i Vlado Krauthaker

Kao diplomirani enolog i čovjek od velikog iskustva Vlado je inače majstor za predikatna slatka vina, i opredijelio se za to da u toj kategoriji forsira graševinu te posebno i zelenac Kutjevo koji mu je osobito prirastao srcu. Velika priznanja upravo za svoje predikate dobio je u bordoškom Sauternesu, kraju čuvenome po slatkim desertnim vinima a gdje se svaki put uoči najprestižnijeg vinskog sajma na svijetu Vinexpoa u kući Château la Tour Blanche održava jednodnevna revija slatkih predikatnih i desertnih vina, uz sudjelovanje svjetske proizvođačke vrhuške. Već godinama Vlado je tamo pozivan kao izlagač, pa će ići i ove godine. Evo tek nekoliko imena uz koja je nastupao i uz koja će i ove godine u svibnju nastupiti i Krauthaker: Château d’Yquem, Clos Haut Peyraguey, Château Suduiraut, dr. Loosen, Alois Kracher, Inniskillin, Domaine de Diznökö, Telmo Rodriguez….

Predikati s kojima će Krauthaker nastupiti u svibnju na smotri u francuskom Sauternesu a uoči sajma Vinexpo: Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica te Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica

Na tržištu su aktualna dva Vladina visoka predikata – Zelenac Kutjevo 2011 izborna berba prosušenih bobica i Graševina 2012 izborna berba prosušenih bobica. ♣   SuC 03.2019

Kult norokamenice / SAMI SMO SEBE ZASRALI…

KROZ

SA ZLATNOG SJAJA NA BAKRENO, PA ONDA…?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZRAZ SVAKAKO NIJE PRIKLADAN ZA SLUŽBENU JAVNU KOMUNIKACIJU, ALI – BRZOPLETO IZREČEN u NOVINARSKI MIKROFON KAO PLOD, REKAO BIH, DOMOLJUBNE LJUTNJE VIŠEG SAVJETNIKA u INSTITUTU ZA MORE i PRIOBALJE u DUBROVNIKU NA TO ŠTO JE UČINJENO JEDNOM OD NAJJAČIH GASTRONOMSKIH (UJEDNO i TURISTIČKIH) ADUTA u ZEMLJI – MOGLO BI SE REĆI DA JE u OVOME TRENUTKU SVAKAKO BAŠ PRIKLADAN ZA OSLIKAVANJE SITUACIJE

            Malo neće biti, malo hoće biti! Dani malostonske kamenice, tradicijske gurmanske svečanosti na otvorenom u Malome Stonu, službeno su za 2019. bili najavljeni za subotu 16. ožujka, pa je onda rečeno kako se otkazuju:  U sklopu obilježavanja feste sv. Josipa i u povodu Dana malostonske kamenice u organizaciji Turističke zajednice općine Ston i Udruge Stonski školjkari, planirani dio pučke feste 16. ožujka na rivi u Malom Stonu  preventive radi za ovu godinu je otkazan – javljeno je iz TZO Ston.

                Nakon što je nalaz Veterinarske inspekcije utvrdio prisutnost norovirusa na tri od ukupno pet kontrolnih točaka u uzgajalištima školjaka u akvatoriju pelješkog Malostonskog zaljeva, izašlo je i sljedeće  priopćenje: Redovnim uzimanjem uzoraka morske vode i školjkaša radi ispitivanja kvalitete utvrđena je prisutnost norovirusa u opsegu od oko 30 posto! Inače, norovirus uzročnik je akutnih infekcija u probavnom sustavu.

How longer?…

                Pa se eto, logično, nastavilo razmišljati o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice. Kamenica, za koju se rado ističe kako je afrodizijak (što joj dodatno diže reputaciju!), te koja se kao vrhunski specijalitet i kao neponovljiva posebna atrakcija razumijeva izvađena taj čas iz čistoga mora gdje se uzgaja i odmah izravno poslužena kao sirova, sâma po sebi vrlo je osjetljiva namirnica, a kako onda ne bi bila i te kako sporna za serviranje kad je u njoj nađen određeni virus, u ovome slučaju norovirus, k tome ne baš i u maloj količini.

Svježe ubrane kamenice pred čišćenje i posluženje…

Ali Hrvatska ne bi bila Hrvatska kad ne bi odmah otvorila put koji, bez obzira na preventivu kao jak argument za otkazivanje gurmanske svečanosti Dani malostonske kamenice 2019, ipak u restoranima dopušta prodaju i posluživanje kamenica! Kakvi li smo mi glumci! Po službenom navodu TZO Ston manifestacija je povučena s rive, a onda i zaokret, bez obzira što je u pitanju nešto što je iznimno značajno – ljudsko zdravlje.

                Načelnik Stona Vedran Antunica poručio je javnosti: Evo ja sad sjedim i upravo jedem kamenice. Restorani normalno poslužuju kamenice… Antuničin potez podsjeća na nekadašnje praćakanje zagrebačkih političara a i liječnika bliskih politici u vodi jednog od zagrebačkih kupališta (Jarun ili Bundek?) za koje su se u neko prošlo vrijeme bile proširile vijesti da ambijent nije podoban za kupanje, a političari i neki njihovi sljedbenici svojim su brčkanjem htjeli uvjeriti širu javnost da je s vodom sve OK…

                Jadno!

Mali Ston – kušanje kamenica lani i sljubljivanje s pelješkim i korčulanskim vinima

ZARAŽENE ZONE

            Virus noro zadržava se u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato je preporučeno da te oblasti budu pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona Brijesta međutim, kaže se, udovoljava uvjetima za javnu potrošnju.

Uz svježe ubrane kamenice servirane odmah nakon što su izvađene iz mora i sirove preporučena pratnja u čaši je pjenušac. Užitak za gosta s dubljim džepom

O tome što je dovelo do zaraze malostonske ostree edulis rekao je ovih dana viši znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Vlado Onofrio. Aktualnu i zabrinjavajuću situaciju s kamenicama u Malostonskom zaljevu povezuje s neriješenom odvodnjom za fekalije. Gradilo se i gradilo, ali se očito pri tome o nekim bitnim aspektima nije vodilo računa, barem ne koliko je bilo potrebno. Kamenice u Malostonskom zaljevu zaražene su norovirusom zbog neuređenog sustava kanalizacije na tom području, izjavio je za Hinu znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i ribarstvo Onofrio.

                – Neum je sredio svoju kanalizaciju još 1984. godine. U to doba BiH je potrošila pet milijuna dolara na taj projekt. Hrvatska je bila obvezna priključiti se na kanalizacijski sustav, ali nije napravila ništa, i to je problem. Prošle godine bilo je doduše nekih radova na uređivanju kanalizacijskog sustava u Malom Stonu, ali nisam siguran je li na kraju i sve i spojeno na neki glavni sustav. Turistički apartmani su nicali na sve strane, a pratile su ih septičke jame, što nije iskrsnulo kao problem dok je bilo tek nekoliko novih obiteljskih kuća, no danas su tu apartmani za mnogo ljudi. Septičke jame nisu mogle izdržati pritisak, i negdje je moralo puknuti. Jednostavno: mi smo sami sebe zasrali – kaže uzrujani Onofrio, koji strahuje kako će situacija biti još gora kad se na lokaciji Lučino Razdolje sagradi županijski Centar za gospodarenje otpadom.

                To je valjda u nas tako: za kanaliziranje uvijek će se naći zainteresiranih, ali, čini se, za uređenje kanalizacije i ne toliko!

VAŽNOST PREVENCIJE

            Na pitanje što sada, Onofri odgovara:

                – Nužni su, naravno, stalna kontrola i odricanje na neko određeno vrijeme od konzumacije školjaka, posebice sirovih. Virus u moru može biti prisutan 20 dana, a ako uđe u živo tkivo školjke, onda je i duže. Treba znati da ako su u moru pronađeni virus ili bakterija to znači da je koncentracija u školjci 20 puta veća! Riječ je o svojevrsnim bakterijskim odnosno virusnim bombama! Ne treba se igrati s time i ne smije se jesti kamenicu dok traje stanje uzbune. Žao mi je proizvođača, ugostitelja, potrošača koji iznimno vole sirove kamenice, ali nema drugog zadovoljavajućeg rješenja. Za one koji se nikako ne mogu suzdržati od konzumacije malostonskih kamenica valjda će se za ponudu ovdje od nekuda uvoziti one ispurificirane. Taman kad smo upravo od malostonske kamenice stvorili brand Stona, Dubrovačke županije a i Hrvatske s magnetskom snagom na svjetskoj razini, našima nemarom na drugoj strani, površnosti, pohlepom a i sklonosti zataškavanju jedinstvene i sjajne stvari za cijelu zemlju upropaštavamo – ljuti se, s pravom, Onofri, ističući kako se slična situacija dogodila i prije nekoliko godina, ali sve je bilo prešućeno, no šutnje je, naglašava, sada stvarno dosta!

                Načelnik općine Ston Vedran Antunica izjavio je za medije kako je pojava norovirusa u kamenicama uobičajena, ali je ove godine došla u nezgodno vrijeme, kad su kamenice najtraženije.

            – Obavljena je druga kontrola i, ako sve bude u redu, (čuj ovo: ako sve bude u redu, međutim i dok se ne sazna je li sve u redu kamenice će se ipak posluživati u resoranima!) kroz mjesec dana će se sve vratiti na staro. Ne očekujem da će ovo ugroziti sezonu kamenica – rekao je stonski načelnik.

                Predsjednik pak Stonskih školjkara Boris Franušić kazao je kako od udruge nije ovlašten davati izjave, a više će moći reći nakon skorog sastanka njezinih članova.

                Upravo briljantna izjava Vedrana Kunice, člana udruge Stonski školjkari i – gle ovo!!!!voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice: Od virusa u kamenicama stvorila se nepotrebna histerija, ali treba završiti sustav odvodnje.

Propitao sam se kod naših znanih chefova o kamenicama: Belizar Miloš iz zagrebačke Agave kaže da se Agava ne oslanja na kamenice pa s obzirom na novonastalu situaciju nema problema, od chefice Ane Grgić i zagrebačkog hotela Esplanade nisam dobio odgovor, a Hrvoje Zirojević koji oduševljava na Palmižani veli da se za svoje kreacije iz mora snalazi s onime što nađe u hvarskom akvatoriju. Rudolf Štefan, zvijezda šibenskog Pelegrinija (sasvim lijevo na slici) rekao mi je da što se tiče školjaka koristi isključivo one iz šibenskoga kraja

           Očekivao sam i od čelnih ljudi što vode ovu zemlju decidirane, konkretne i jasne izjave sa stavovima o ovome slučaju i s aspekta zdravlja ali i, u gospodarskom smislu, s aspekta srozavanja imagea specijaliteta vrlo važnog za turizam kao privrednu granu u koju se toliko uzdajemo, a i s aspekta mogućeg i jačeg narušavanja vjerodostojnosti zaštićenih oznaka izvornosti i kakvoće prehrambenih proizvoda tj. tipičnih regijskih specijaliteta s polja, pašnjaka, mora (kao također naših gospodarskih uzdanica!) a koji kao nešto specifično naše i s dodanom vrijednosti mogu i moraju poslužiti kao učinkovite udice također i za turiste… Pratio sam značajnije medije javnog informiranja, pokušao nešto pronaći preko Googlea na internetu, ali…

                I onda – vijest poslije vijesti: Dani malostonske kamenice, degustacija kamenica i peljeških vina u sklopu tradicijskog obilježavanja blagdana sv. Josipa u Stonu i Malome Stonu priredit će se (ipak!!!) na rivi u Malom Stonu 16.3.2019. od 11 sati kad će se, kako se navodi u priopćenju, moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te, dodatno, i u čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnoj cijeni. Cjelodnevna prezentacija Hrvatskog otočnog proizvoda ponudit će vam naše tradicionalne proizvode vrhunske kvalitete (u kojoj mjeri i virus free!?). Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole

                Nije međutim u toj vijesti poslije vijesti navedeno je li za publiku s tanjim džepom (kamenica ipak slovi kao elitan specijalitet!) predviđena na pokojem kiosku u Malome Stonu i ponuda famoznih ćevapa, pljeskavica i burgera od bjelosvjetskog tako duboko i toliko dugo smrzavanog mesa (dovoljne zdravstvene ispravnosti?) koje je još nedavno raznim kombijima kružilo na žalost sve manje uvjerljivo Lijepom našom u igri lovice s inspekcijskom službom…

SVE MANJE LIJEPA NAŠA…

?!…

Zemlja koja je doista, što se kaže, Bogom dana, koja je na, rekao bih, na jako dobrom geo-političkom položaju, koja ima more, planine, sjajne uvjete za popljoprivredu i proizvodnju zdravo uzgojenih namirnica, za proizvodnju jedinstvenih i danas u svijetu iznimno traženih gastronomskih specijaliteta kako porijeklom iz mora tako i porijeklom s kopna, te uvjete za turizam ali i ne samo kroz sunčanje i kupanje te eventualno skijanje nego i s obzirom na povijest, kulturu, umjetnost, arhitekturu, a eto i visoku eno-gastronomiu. Taman kad je zahvaljujući dijelu svojih marljivih i ambicioznih te rodnoj grudi istinski privrženih stanovnika počela otkrivati svjetu vlastite komparativne prednisti upravo na području ponude brojnih tipičnih svojih, autentičnih specijaliteta kakve upravo gosti dubljega džepa danas i traže i po kojima nerijetko i biraju odredišta svojih putovanja, zbog nonšalantnosti, nebrige i nedovoljne kompetentnosti dijela svojih stanovnika, Hrvatska pokazuje da joj uopće ne treba vanjski neprijatelj i da majstorski umije – uništavati sama sebe.

                Nakon ovoga s kamenicama u Malostonskome zaljevu – a ne treba zaboraviti da su Pelješac i Mali Ston s obzirom na blizinu Dubrovnika a i na blizinu Korčule, praktički u žiži hrvatskog turizma – zapitajmo se: pa tko normalan bi se nakon ovoga što se dogodilo s malostonskom kamenicom pomamio za njom?!  Nasjeo na zlato – bakrenog sjaja!

Nakon što je u Istri put s pjenušcima probio Đordano Peršurić njegovim stopama nastavljaju vrlo uspješno kćeri mu Katarina i Ana, a pojavili su se i drugi proizvođači npr. Coronica, Clai, Danijel Kraljević Cuj koji su također vjerni šampanjskoj metodi, te Kabola, Franc Arman, Agrolaguna… – koji su se opredijelili za pjenušce rađene metodom charmat. Propitivao sam se postoji li i u Limskom kanalu opasnost od problema kakvi su zatekli malostonske kamenice, odgovori su bili da se tu vodilo brige o uređenju kanalizacije

Jedan od možda i najjačih svjetskih specijaliteta – upravo svježa sirova kamenica s lica mjesta, kompromitirana je, eto, zbog visoke i brze apartmanizacije bez dovoljne pratnje dodatne nužne logistike što je dovelo do onečišćenja, ali na području gastronomije imamo još nešto: po meni barem  upitnost vrijednosti raznih oznaka zaštićenog porijekla dodijeljenih, dojam je više po političkoj želji da ih bude što veći broj, a ne i da budu vjerna identifikacija određene apelacije. Podloga apelacije najprije su znanstvena istraživanja što je što, i što koje zemljopisno područje maksimalno može dati uz koja pravila ponašanja nužna za sve proizvođače što stvaraju brand teritorija i što ga onda i žele gospodarski kako treba valorizirati.

                 Ima kod nas primjera zlata bakrenog sjaja. Sasvim logično pitanje tko normalan bi se usudio imati povjerenja i npr. u proizvode članova udruge Dalmatinski pršut – osim ako osobno netko dobro ne poznaje pojedine proizvođače pa se drži njihovih uradaka – kad je među njenim članovima i jedan s izrazito visokom dozom kompromitacije?!…

                U posljedje vrijeme rado se hvalimo kako nas najznačajnije međunarodne institucije specijalizirane da prate eno-gastronomiju hvale po proizvodima prvenstveno poput maslinova ulja, vina, pa i sira, te po ekstra ponudi u pojedinim ugostitljskim objektima. Stigle su nam napokon kapice i zvjezdice Gault & Millaua, Michelina! No treba razmišljati i o tome da kako su sporo i teško dolazile tako i jako brzo mogu otići, uz opasnost da s njima van odu i sjajni naši domaći gastronomi koji su se za njih izborili ovdje a mogli bi sutra raditi negdje vani kod konkurencije…  ♣  SuČ – 03/2019

Turizam, i kako ga steći/ ZA BOLJU GOSPODARSKU VALORIZACIJU PLEŠIVICE!

Plešivički vinogradarski amfiteatar

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

BIT JE PRODATI NE TEK KOJU BUTELJU VIŠE, NEGO TRŽIŠNO DOBRO PLASIRATI CIJELI TERITORIJ

Već dugo svojim napisima ukazujem na to kako Plešivica – koja, zahvaljujući još uvijek na žalost tek nekolicini vinara s inače oveće liste proizvođača Bakhova nektara službeno u prospektima navedenih kao članova Plešivičke vinske ceste, osjetno iskače osebujnošću, kakvoćom i tipovima plemenite kapljice – eno-gastronomski, pejsažno pa i s obzirom na blizinu Zagreba i Karlovca kao značajnih emitivnih središta te s obzirom i na neposrednu blizinu autoceste što vodi od Metropole prema moru i obratno, ima snažan turistički potencijal, ali preslabo gospodarski valoriziran! Prisjećam se da je još nekadašnji gradonačelnik Jastrebarskoga Branimir Passecky rado isticao kako proizvodnju vina i turizam vidi kao okosnicu ekonomskog razvoja i napretka toga teritorija. Čuo sam već od starog i sada ponovnog gradonačelnika Zvonimira Novosela također razmišljanja da bi Plešivicu trebalo i turistički dignuti, ali i priznanje da se, unatoč prijašnjim proklamacijama, u tome pravcu nije činilo pa stoga ni nešto dogodilo, štaviše turizam s vrlo malim postotkom sudjeluje u gospodarskom životu grada i područja koje Jastrebarsko kao administrativni centar pokriva.

Atraktivni plešivički krajolik, i dolje, lijepa kušaonica obitelji Roberta Brajea s dovoljno prostora i za igru djece, ali i za postavljanje, za rekreaciju odraslih, nekoliko jednostavnih kuglana odnosno mini–kuglačkih mjesta s postoljem na tlu za čunjeve i s kuglom što je iznad njih na konopcu obješena na drvenom stupu oblika slova L, naopako postavljenoga

Jastrebarsko već godinama više nema hotela (doduše sad bi se trebao otvoriti jedan, uz cestu između naplatnih kućica s autoputa i željezničke postaje i ulaska u grad; istina, što se tiče noćenja, bitnoga ako se uz vino malo zaruži, na Plešivici ima poneko domaćinstvo gdje je moguće i prespavati, ali – koliko su ti kapaciteti brojčano i razinama komfora i dovoljni zaigra li se ozbiljno na turističku kartu?), a direktorica Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivana Herceg navodi da su i veliki problem Plešivičke vinske ceste to što Jaska nema ni prigodnog i prikladnog objekta u kojemu bi se nudili za konzumaciju na licu mjesta a i za kupnju za ponijeti sa sobom lokalna vina i tipični lokalni specijaliteti (krenulo se svojedovbno u tome pravcu – dakle da Jaska dobije neku vrstu oblasne vinoteke – s lokalom Mezana na središnjem gradskome trgu ali se on ubrzo pretvorio u običan kafić), dakle prostora koji bi mogao biti neka vrsta info-centra i ishodišta za eno-gastro, pješačke, trkačke, biciklističke ture po Plešivici. Zatim, problem je i to što neki najrenomiraniji vinari – a baš oni su, očekivano, najjača meta zanimanja – nisu voljni baviti se turističkom aktivnosti jer, kažu, uz osnovnu vinogradarsko-vinarsku djelatnost ne stižu posvetiti se još i djelatnosti vezanoj uz turizam. Možda bi se tu moglo naći rješenje, da vuk bude sit a koza cijela: na Plešivici ima, okruženo vinogradima, nekoliko vrlo lijepih i ovećih zidanih i drvenih kuća u vlasništvu proizvođača vina za koje nisam baš siguran da sjajno stoje s prodajom svojih proizvoda tako da bi im, i s financijskog stanovišta a i glede stjecanja boljega i osobnog imagea, mogla biti te kako zanimljiva moguća ponuda Grada za ustroj Vinoteke Plešivica s ponudom najboljih plešivičkih vina i s ponudom domaćih specijaliteta za konzumaciju tamo odnosno za kupnju za doma, kao i za, po prethodnom dogovoru, susret s nekim od tih ponajboljih proizvođača koji se prihvatom turističkih posjeta ne žele baviti na svom domaćinstvu…  Problem je i to što Plešivica ima tek dva restoran, no, hajde, dobra je vijest da se krajem ove godine otvara treći, na gospodarstvu obitelji Korak… Problem je na Plešivičkoj vinskoj cesti i to što neka seoska obiteljska gospodarstava koja nemaju ništa protiv prihvata gosta nisu stalno otvorena, a od toga veći je problem, kako čujem, to što na nekim seoskim gospodarstvima bude i ležernijeg ponašanja domaćina pa prema gostu zna i poprilično zaškripiti, naime nema sigurnosti da će domaćin u ponudi i posve ispoštovati ono što je već i dogovoreno…

Odlična hrana i profinjena postava stola kod obitelji Roberta i Sande Braje, te vino koje na Plešivici gotovo nitko osim Roberta Brajea ne puni i butelju, a od sorte veltlinac crveni, vrlo zastupljene u starim plešivičkim nasadima

Žalosno, a neraskidivo od priče o turizmu na Plešivici, kraju koji tamo gdje su vinogradi dobro održavani, nudi prekrasne vidike: u novije vrijeme vrlo deprimirajući izgled nekih oku neizbježnih velikih parcela s trsjem, osobito npr. onoga u Donjoj Reki uz samu glavnu cestu što od Jastrebarskoga vodi prema Samoboru (dakle ne možete a da to ne primijetite!), i onih uz cestu i kompleks starog, povijesnog podruma Mladina, objekta također u jadnome stanju…

Novi objekt obitelji Korak s proširenima kuhinjom i prostorom za goste te s dvije velike prostorije na katu namijenjene konferencijama, proradit će krajem 2017. godine

Inače, logično bi bilo i da Jastrebarsko i Plešivica danas imaju i više pažnje vrijednih priredbi i događanja s turističkim predznakom koji bi tijekom cijele godine u većem broju privlačili goste, posebice one iz urbanih betonskih sredina koji su željni skoka u ruralni prostor i opuštanja uz neki prigodan program. Svojedobno, u vrijeme najjače aktivnosti Kluba prijatelja dobroga vina, udruge osnutak koje je inicirao enolog inž. Franjo Jambrović u želji da potakne natjecanje među lokalnim vinogradarima i vinarima u tome tko će proizvesti bolje vino, postojale su Vinske igre – svečanost dodjele medalja vinarima čija su vina te godine najbolje ocijenjena na strukovnom vrednovanju. Priredba se održavala na platou kod historijskog podruma Mladina, nekad u vlasništvu grofa Erdodyja, prostoru uz koji su se, dakako, u nekom drugom terminu, odvijale moto-cross utrke. Ali to se, kao i sam Klub, razvodnilo i praktički nestalo. Dobra zamisao bilo je uvođenje Jaskanskih vinskih svečanosti, koje su se u prvim svojim – i najboljim! –  izdanjima održavale na središnjem trgu u Jastrebarskome, one su tada doista i bile posvećene vinu te lokalnim specijalitetima npr. domaćim narescima, siru, kukuruznom kruhu, copanjku…

Domaći narezak, te razne vrste sireva, sve domaće produkcije

Bućnica i copanjak, pečenje – kotleti, carsko meso, rebrica, te dugo pirjana govedina, mekana da se rastapa u ustima

S obzirom na uređenje ambijenta a i na poneku nošnju što se tu mogla vidjeti bila je to i svojevrsna (mini)smotra folklora. A onda su se Jaskanske vinske svečanosti, koje su mogle postati odlična prilika za promociju svakoga proizvođača i njegovih vina posebno pa i poligon za ozbiljne dogovore oko plasmana proizvoda, ali i marketinški jak vjetar u leđa razvoju turizma na Plešivici, profanirale i pretvorile u običnu gostionicu s elementom birtije.

Veseli međutim jedna nova inicijativa, vezana uz sportsku rekreaciju te turizam: vjerojatno na poticaj plešivičkih pjenušara, a u organizaciji jaskanskog atletskoga kluba, startalo se s trčanjem plešivičkim stazama Bubble Run, koje završava dodjelom boce pjenušca pobjedniku u muškoj i ženskoj konkurenciji….

Što se tiče događanja, lijepe bi izglede za uspješnu promidžbu Jastrebarskoga i Plešivice mogla imati i nanovije ustrojena akcija Vino gradonačelnika, koja se nastavila na dva ili tri puta održanu akciju Diplomatsko vino što je okupljala uistinu reprezentativne i potencijalno sjajne goste-potrošače na Plešivici – osobe iz samog vrha naše države, te veleposlanike i druge diplomate iz različitih zemalja svijeta, a onda je eto, ne znam iz kojih razloga, stornirana. Vino gradonačelnika  se lanjske jeseni odvijalo na imanju obitelji Roberta Brajea u nazočnosti većeg broja gradonačelnika iz Hrvatske što ih je je čelni čovjek Jastrebarskoga uspio okupiti na berbi grožđa za to vino. Susret gradonačelnika zamišljen na berbi svake godine u trsju drugog vinogradara/vinara dobra je ideja, ali možda bi konkretno za izbor Vina gradonačelnika bolji način bio svake godine raspisati natječaj tako da svake godine više zainteresiranih lokalnih tj. plešivičkih proizvođača podastre uzorke na strukovnu ocjenu pa da onda od najbolje ocijenjenog uzorka Grad za svoje reprezentativne potrebe otkupi dovoljan broj butelja… Grad bi mogao imati i vlastiti podrum i vinoteku s Vinima gradonačelnika iz različitih godišta i od više različitih proizvođača, pa povremeno i organizirati Dane otvorenih vrata, ali, k tome, možda i vezano uz neke plešivičke raritete u smislu sorte/sorata, godišta berbe pa i tehnologije i tipologije, organizirati kakvu aukciju vina na visokom nivou…

U uredu gradonačelnika Jastrebarskog: Zvonimir Novosel, u sredini, lijevo je Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, a desno Ivo Kozarčanin, novinar urednik u 24sata

Evo me, s kolegom Ivom Kozarčaninom, urednikom u tiražnome 24sata, u uredu jaskanskog gradonačelnika, u društvu ne samo sa Zvonimirom Novoselom nego i s direktoricom Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivanom Herceg. Novosel je glatko pobijedio na najnovijim nedavnim izborima za čelništvo Grada, i sad je pred njim još čitav mandat u kojemu bi, kaže, pokušao učiniti što više u pravcu maksimalno mogućeg gospodarskog vrednovanja jaskanskoga kraja kroz turizam baziran na eno-gastronomiji.

Plešivica se u posljednje vrijeme jako izdignula kakvoćom i brojem različitih tipologija vina (mirna konvencionalna, narančasta, te pjenušava…), međutim kao teritorijalni brend nije ni približno dosegnula snagu brendova tih nekoliko ambicioznih vinogradarsko-vinarskih obitelji koje su svojim zalaganjem na kakvoći pokazale koliko je u segmentu vina, a time i turizma Plešivica snažan potencijal. Novosel naglašava kako bi volio da profesionalnih i ambicioznijih proizvođača bude znatno više, pa da se na pravi način, kroz snažnu sinergiju, iskoriste mogućnosti za visoku dobrobit cijeloga kraja. Zvonimir Novosel najavljuje da će u ovom svom novom mandatu sebi dati truda da jačim podrškama proizvođačima i ponuđačima koji rade kvalitetno, ozbiljno i temeljito Grad Jastrebarsko uključi u kreiranje i punu implementaciju strategije vezano uz proizvodnju i plasman vina te uz adekvatne turističke aktivnosti, radi ostvarivanja vrijednih gospodarskih rezultata na razini i teritorija značajnih za sve. Pa zar nije i sasvim logično da prvi čovjek Grada i njegova ekipa čine sve da vlastiti kraj dignu ekonomski na što više grane?

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, te hrvatski sommelijerski prvak Filip Savić i novinar Ivo Kozarčanin s istaknutijim plešivičkim vinarima koji su duboko uronili u pjenušce: Josipom Korakom, Franjom Kolarićem, Dragom Kurtaljem, Zdenkom Šemberom, Tomislavom Tomcem i Dominikom Jagunićem. Inače, Jagunić, Kurtalj i Kolarić otvoreni su za goste, Kolarić u Hrastju ima restoransku dvoranu za svečanosti za 180 osoba i smještajni kapacitet – 15 soba kategoriziranih sa četiri zvjezdice

Posao međutim ovdje nije nimalo jednostavan, naime da bi se postigao uspjeh potrebno je napraviti dosta toga o čemu se do sada u nas, ne samo na području Jastrebarskoga i vinorodne Plešivice nego i općenito Hrvatske, premalo razmišlja(lo).

Treba uvesti reda, i osmisliti programe djelovanja! U lokomotivi koja ovdje vuče, Grad Jastrebarsko jedan je partner, a prikladno udruženi vinogradari/vinari su drugi.

Drago Kurtalj otvorio je u središtu Zagreba kušaonicu, svojevrsnu plešivičku ispostavu u Metropoli. Jako dobro intimno mjestance za različite prezentacije upravo i Plešivice. Svake srijede Kurtalj, na slici u svojoj zagrebačkoj Vinskoj kleti sa suprugom Dubravkom, poziva na besplatni cušpajz, u ponudi uz svoja vina ima i neka od kolega iz svojega kraja. Kurtalji uz svoju kuću i podrum na Plešivici imaju također lijepu malu kušaonicu, sličnu ovoj zagrebačkoj, a, evo, pripremaju i smještajni gostinjski objekt

Nužno je da se napokon lokalni vinogradari i vinari, kao kategorija koja izravno živi od vina pa može, posredno, profitirati i od vinskog turizma, dobro samoorganiziraju, tj. da – bez obzira na to tko se s kime privatno voli više ili manje ili nikako – formiraju POSLOVNU, znači INTERESNU udrugu ne samo sa precizno označenim ciljevima nego i s dobro elaboriranim programom/pravilnikom kako doći do tih ciljeva, a i s internim mehanizmima nadzora da ne bi bilo skretanja sa zacrtanoga puta. To je baza.

PROFESIONALNO, a NE VOLONTERSKI i AMATERSKI

Bitno je da priča funkcionira na profesionalnoj, a ne na volonterskoj i amaterskoj osnovi. Znači, u toj zajednici vinogradara/vinara mora biti i zaposlena osoba odnosno zaposlenih osoba na plaći, a kojima je zadatak da se bave administracijom te da u stvarnost provode zacrtane smjernice. Uz ulogu predsjednika, dakle osobe koja je uvijek iz redova vinara i na čelu je savjeta proizvođača što odlučuje o poslovnoj politici branše u vlastitome kraju, takve poslovne zadruge ili udruge trebaju predvidjeti – tako je barem u svim značajnijim i uspješnim poslovnim asocijacijama producenata istorodnog proizvoda vani – i poziciju izvršnog direktora, profesionalca koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača ali mora biti jako dobro verziran u sve ono što obuhvaća business, a to su ekonomija općenito, razni zakonski propisi, povlačenje financijskih sredstava iz raznih fondova, marketing, modeli formiranja robne marke proizvoda na nivou teritorija, turizam, efikasna zaštita robne marke od zloporabe… Izvršni direktor odgovoran je za to da se od strane odbora proizvođača definirana poslovna politika pretoči u realnost.

Nužno je da takvo poslovno udruženje ima i članarinu, kako bi se skupila sredstva za određene troškove bez kojih ne ide. S druge strane, da se ispune opće željeni zadaci, neophodno je i da relevantne društveno-političke strukture na svoj način kvalitetno idu na ruku djelovanju udruženja na zajedničkome cilju.

Među preduvjetima za dolazak u neki kraj svakako su uređenost i privlačnost ambijenta

Jedan od korisnih poteza Grada, a rekao bih ovdje i Zagrebačke županije, svakako bi bio izboriti se za oporezivanje neobrađenih, zapuštenih poljoprivrednih površina. To bi moglo donijeti višestruku opću korist: maksimiziranje proizvodne iskoristivosti raspoloživih poljoprivrednih terena što je i te kako važno za povećanje količine i osobito kakvoće proizvoda (vina), a dovoljna količina, teritorijalna prepoznatljivost i visoka kvaliteta pak nužni su za ozbiljnu osnovnu ponudu teritorija. Zatim, ambijent ne bi na nekim položajima izgledao ružno i otužno, što je također i te kako važno naime tko li to voli poći da se razonodi i da potroši novac u okoliš što ne izgleda lijepo? Treća korist obrađenog i uređenoga ambijenta svakako može biti prednost u obrani od elementarnih nepogoda (požari!; to je sada jako aktualno), a četvrta je, i ne manje važna, korist: mogući veći ostanak mladih na selu i smanjenje iseljavanja ne samo u druge domaće, najčešće već ionako prepunjene urbane sredine gdje se, tim dolascima i ostancima, povećavaju socijalni problemi, nego i od iseljavanja u inozemstvo (također u Hrvatskoj vrlo aktualno u posljednje vrijeme). Adekvatan prostorni plan te to oporezivanje neobrađenih a vrijednih poljoprivrednih površina ne treba shvatiti i kao način da se nekome otme privatno vlasništvo (onome tko neće ili ne može raditi na zemlji opcija je ili da parcelu po realnoj – a ne ucjenjivačkoj! – cijeni proda nekome tko želi raditi, ili da je takvome dade u najam), nego naprosto da se neki osobito bolji položaji prikladno iskoriste u funkciji ekonomskog boljitka čitave zajednice.

Korak, Šember i Tomac svakako su predvodnici kakvoće na Plešivici. Obitelj Šember i obitelj Tomac, iako imaju lijepe objekte za prihvat gostiju (Šemberov je gore, a Tomčev dolje), ne uključuju se, barem zasad, i u turističku aktivnost, s obrazloženjem da ne bi stigli kvalitetno obavljati dva vrlo zahtjevna posla

Svakako bi bilo dobro da se glede involviranosti proizvođača u projekt na Plešivici krene od postojeće jezgre dosad u kontekstu kakvoće najdokazanijih nekoliko pojedinaca, a ostali, koji još nisu na toj razini kvalitete i razmišljanja o važnosti kreiranja robne marke i od vlastitoga teritorija, pridruživali bi se kad za to sazriju. To znači onda kad pokažu volju da idu tim opće zadanim pravcem i kad se iskažu jačim pomacima nabolje u kvaliteti i prezentaciji prvenstveno izvornosti (od konkurencije se treba razlikovati barem u nijansi!) u ponudi svojega područja.

Rajnski rizling svakako je adut Plešivice

Dalje, bitno je mudro odabrati tip proizvoda (sortu grožđa ili nekoliko za dotični teritorij tradicijskih i karakterističnih sorata grožđa, ili pak neku prikladno kreiranu mješavinu tih lokalnih sorata), odnosno tip vina koji bi dobro prezentirao teritorij i koji bi se kao takav gurao i ustoličio kao perjanica područja (općenito gledano opcije su mirno mlado i mirno odležano, te pjenušavo, desertno visokopredikatno, specijalno…). Svojedobno se, u režiji Zagrebačke županije kojoj Plešivica pripada, i krenulo tim pravcem, međutim kao adut je izabrana kriva sorta – portugizac, koji nema takav potencijal kao što ga imaju npr. s Plešivice znani rizling rajnski i chardonnay.

Jako je za stvaranje renomea i prepoznatljivosti teritorija važno i da se prihvati prikladno označavanje proizvoda, tj. precizno obraćanje konzumentima navodima na etiketama te na promidžbenom kolosijeku.

Kod nas se u najnovije vrijeme, primijetio sam, maltene sva vina – koja to zavrjeđuju i ona koja nemaju podlogu za tako nešto – sada nekako automatski označavaju oznakom ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), kao da ne postoji i – inače ništa manje vrijedna! – oznaka ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla). Nitko nikome ne brani da na svoj način proizvodi vino od ove/ovih ili one/onih sorata odnosno u ovoj ili onoj tipologiji (mirno, narančasto, pjenušavo, visokopredikatno, specijalno…), međutim logika kaže da oznaka ZOI može obuhvaćati samo vina od kultivara što se u tom nekom području oduvijek ili već jako dugo sade i uzgajaju i što su se dokazali i kao kvalitetni, te što su s obzirom na svoju dugačku prisutnost već i tipični za to područje, kao i vina rađena u tipologiji karakterističnoj za taj teritorij. Konkretno za Plešivicu bi, uz šipelj, veltlinac crveni, silvanac zeleni, lovrijenac… iz starih starih nasada, u te tradicijske svakako spadali od prije niza desetljeća tu odlično udomaćeni rajnski rizling te chardonnay (dok se s DNA-testovima nije nepobitno ustanovilo da je riječ o chardonnayu govorilo se, na Plešivici, o pinotu bijelome). Ne vjerujem da bi bilo mudro svakom tom kultivaru posvetiti se u marketinškom smislu zasebno, naime malo ih je ipak previše, pa je razumno koncentrirati se na par opcija koje šira publika može i zapamtiti kao specijalnost i identificirajuće robne marke Plešivičkog vinogorja. Po meni ima rezona da u igru za oznaku ZOI uđu kakvoćom i te kako i ovdje afirmirani te međunarodno vrlo popularni kultivari rizling rajnski i chardonnay, stvar je sada dogovora vezano uz – makar je on relativno novi došljak, ali je riječ o sorti kontinentalnog pojasa – pinot crni, da se pokrije segment crnjaka a i pjenušaca. Ostali kultivari ovdje spomenuti kao stari i tradicijski na Plešivici u određenim postocima, eventualno pojačani i s nekim dogovorenim udjelom rajnskoga i chardonnaya, mogli bi se pomiješati u neki ZOI Plešivica cuvée.

Budući da je Plešivica u Hrvatskoj kolijevka suvremene proizvodnje pjenušaca i to tehnologijom drugog vrenja u boci i s najmanje 18 mjeseci do dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja, opravdano bi bilo i da se pod oznakom ZOI Plešivica nađe baš takav tip pjenušaca, za koji je na etiketi navedeno i da je dobiven tradicijskom odnosno klasičnom metodom (méthode traditionelle, odnosno méthode classique).

Nakon remuagea u proizvodnome procesu, sada remuage na kockama leda…

Želi li netko, tko za pjenušac proizveden od grožđa iz Plešivičkog vinogorja provodi, radi postizanja mjehurića, drugo vrenje u boci, sa svojim pjenušcem na tržište ranije, može rabiti navod metoda drugog vrenja u boci i oznaku ZOZP. Za onoga tko se upusti u produkciju pjenušaca metodom charmat, uz navod drugo vrenje u tanku odnosno drugo vrenje u cisterni, također uz obzir dolazi ZOZP, a ne ZOI.

Za sauvignon kao sortu ne baš davnog početka širenja Plešivicom, bez obzira na to što se na Plešivici pokazuje u jako dobrome svjetlu, ne nalazim opravdanje za ZOI, a bogme, pogotovu, ni za syrah, koji je tipičan mediteranski kultivar i koji je najsvježiji internacionalni doseljenik na Plešivici, ne bi trebalo biti mjesta unutar ZOI-ja Plešivica. Ima li proizvođač s Plešivice vinograd sa syrahom unutar Plešivičkog vinogorja (dakle ako drugdje ne kupuje grožđe) ispravno za to vino je opet ZOZP Plešivica.

Amfore i macerirana vina

Glede tipologije, nisam ni kod narančastih vina za Plešivica ZOI, mada je, uz Istru upravo Plešivica prva u Hrvatskoj prihvatila tu drevnu gruzijsku tehnologiju i mada Plešivica danas u Lijepoj našoj ima najviše – i to vrlo uspješnih – vinara i krasnih vina u tome segmentu. Ipak, taj gruzijski pristup naprosto nije tradicijski i nije karakterističan za hrvatske krajeve. Uostalom, pa zar se treba sramiti oznake ZOZP? Kod narančastih vina Plešivica ZOZP bilo bi dobro da se, iz razloga stilistike i specifične organoleptike, prema javnosti dobro iskomunicira – među ostalime i navodom na etiketi – pravilo što ga s dobrim ishodom primjenjuje nekolicina najboljih plešivičkih proizvođača oranžne kapljice: da maceracija traje oko pola godine i da je potom dozrijevanje u drvu oko dvije godine.

Profesionalno udruženje u skladu s namjerom da kroz proizvod što ga nudi afirmira i široko poznatime učini pa i na tržištu dobro plasira teritorij na kojemu djeluje moralo bi kvalitetno surađivati sa znanstvenim institucijama uz pomoć kojih može stalno unaprjeđivati kakvoću. Ono mora, barem za kategoriju ZOI, a najbolje bi bilo i još i za ZOZP, i donijeti pravilnik ponašanja svojih članova u vinogradu (u to ulaze: izbor pozicija za vinograd, odnosno strukovno potkrijepljena kategorizacija po vrijednosti pojedinih vinogradarskih položaja, opredjeljenje za za teritorij primarnu sortu ili primarne sorte te njihovih klonova, preporučena gustoća sadnje, uzdržavanje trsja – danas se sve više teži eko-pristupu – visina prinosa, rokovi berbe, te, u podrumu, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja. U komercijalizaciji – najraniji dopušteni izlazak pojedine kategorije vina na tržište. Preporučljivo bi bilo kreirati i piramidu kvalitete te dogovoriti se o cjenovnim pragovima za pojedine kategorije. Ponavljam: neophodno je oformiti i vlastito kontrolno tijelo, da se, vidi tko se pridržava regula udruženja a kome zbog neprihvaćanja pravila ne treba otvarati vrata ulaska u asocijaciju odnosno kome tko je unutar saveza zbog opetovanoga nepridržavanja regula valja pokazati vrata izlaska.

Vino, sir, med, mesne prerađevine… Smisao i cilj je plasirati sve to, te još i dosta drugoga, a ne samo koju butelju vina više

Ovo su eto temelji, poprilično opsežno i zahtjevno, s realizacijom mogućom tek u dužem vremenskom razdoblju. Nužna je dakako i dogradnja, svakako i dobrim marketingom za koji bi eto uz ovaj način ustroja napokon bilo vrlo dobre osnove. Podsjetio bih: smisao je priče ne samo da poneki pojedinac proda koju butelju više, nego da se kroz tržišno zanimljivu količinu i konstantnu kakvoću eno-gastronomske ponude stvori a onda i drži ugled cijeloga teritorija kako bi se unosno, uz vino te na bazi vina kao magneta, plasirali krajolik, kulturne i povijesne posebnosti, mogućnosti sporta i rekreacije, narodni običaji, lokalni sir, mesne prerađevine, povrće, kolači, restoranski i smještajni kapaciteti, suveniri, pa i roba široke potrošnje…  ♣                                                                                    SuČ – 07/2017

Vino i turizam – Wine & Tourisme/KONTINENTALNA HRVATSKA – CONTINENTAL CROATIA – SLAVONIJA & PODUNAVLJE

Google translaterhttp://translate.google.com/translate_t

rh-kontinentalna

slavonija-podunavlje-2016

SLAVONIJA & PODUNAVLJE 

– proizvođači/producers –

SLAVONIA & DANUBE AREA

Adžić • Antunović • Belje • Brzica • Buhač • Đakovačka nadbiskupija • Enjingi • Erdutski vinogradi • Feravino • Galić • Geršmajer • Iločki podrumi • Jakob-vina • Josić • Kalazić • Krauthaker • PP Orahovica • Vinarija Daruvar (Badel 1862)

_________________________

BELJE VINA

Adresa/Address: Belje d.d, Industrijska zona 1 MECE, 31326 Darda • tel. fax: +385/31 710-060; +385/31 710-070 • www.vinabelje.hr

Vlasnik/Owner: Agrokor • Odgovorna osoba/Responsible person: Suzana Zovko; e-mail: suzana.zovko@belje.hrKontakt osoba/Contact person: Marko Žeravica; e-mail: marko.zeravica@belje.hr

Suzana Zovko, glavna enloginja Belje/chief oenologist of Belje

Suzana Zovko, glavna enloginja Belje/chief oenologist of Belje

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje/Croatian Danube zone, Baranja

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Suzana Zovko

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars: 650 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, frankovka, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni…

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Goldberg

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 3,9 mil lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 90 %; crno /red: 10%

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina Goldberg vrhunsko – polusuho/premium – off dry • graševina vrhunsko/premium, graševina kvalitetno/quality, chardonnay Goldberg vrhunsko/premium, chardonnay vrhunsko/premium, chardonnay kvalitetno/quality, frankovka  2012 Goldberg  vrhunsko / premium, frankovka  2009 vrhunsko / premium, frankovka kvalitetno/quality, merlot Goldberg vrhunsko/premium, merlot vrhunsko/premium, merlot kvalitetno/quality, cabernet sauvignon vrhunsko/premium, cabernet sauvignon kvalitetno/quality, pinot crni vrhunsko/premium, pinot crni kvalitetno/quality, cabernet sauvignon & merlot 2011 vrhunsko/premium – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: mesne i mliječne prerađevine / baranjski kulen (= traditional meat Baranja’s product) – sir/cheese

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Villa Belje

Villa Belje, u srcu vinograda, elegantno mjesto za zahtjevnije goste/The Villa Belje, in the heart of the vineyards, a place for the exigent guests

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 70 u kušaonici/in the tasting room; 120 u podrumu/in the cellar

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: 10-17 h svakodnevno/every day (nedjeljom po najavi/on Sundays upon appointment)

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are: Maestro, Visa, American Express, Diners)

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode Kopački rit, grad Osijek i Osječka Tvrđa, vinski surduci u Zmajevcu; Vidikovac iznad Dunava/Nature Wildlife Park Kopački rit, Town of Osijek and the Osijek old town, Zmajevac surduks, viewpoint over the Danube river

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vašar u Karancu, Gator-fest, Slama – land art fest, Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, Čvarak fest, Berba grožđa, biciklističke utrke/Kermesse in Karanac, Gator fest, Slama-land art fest, Fishermen’s days in Kopačevo, Etno-festival in Bilje, Čvarak-fest, Harvest Days Fest, bicycle races

__________________________

■ Vina Belje najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Vinogradi se nalaze na području Hrvatskog podunavlja, u vinogorju Baranja.

Vina se rađaju isključivo od grožđa iz vlastitih nasada, a berba se odvija ručno. Prerada grožđa je u podrumu koji je jedan od najmodernijih vinskih kompleksa u Europi, a smješten je u srcu beljskih vinograda. Opremljena najnaprednijom svjetskom tehnologijom, vinarija Belje stvara moderna vina na temeljima tisućljetne vinske tradicije koja seže još u davno treće stoljeće, kad je rimski car Prob lozom oplemenio cijelo područje.

Vina, koja uz puno ljubavi i pažnje nastaju u vinariji, dozrijevaju u podrumu Belje ukopanom u brijeg u središtu Kneževih Vinograda. Podrum star gotovo 500 godina danas je najveći i najimpozantniji vinski podrum u Baranji i u cijeloj regiji. Na tri etaže u drvenim bačvama odležavaju Premium i Goldberg etikete.

Vina Belje is the biggest croatian grape producer from the own vineyards. Vinification is taking place in one of the most modern wine facility in the Croatian Danube area, in Baranja and in the heart of vineyards. Wines are made only out of the own grapes. The harvest is manual. The Belje Winery, known for it’s most advanced equipment, is producing very modern wines. Wines are maturing in the 500 years old biggest and the most imposant wine cellar in the whole Baranja.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

FRANKOVKA 2012 Goldberg

Srebrna medalja/Silver medal

GRAŠEVINA 2013 ⦁ GRAŠEVINA 2013 Goldberg ⦁ MERLOT 2011

_________________________

BRZICA

Adresa/Address: OPG Brzica Ivo, Erdutska planina 18; 31206 Erdut • tel/fax: +385/ 91 297 3410 • www.brzica.com

Vlasnik/Owner: Ivo Brzica • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.comKontakt osoba/Contact person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.com

Vinska regija, vinogorje /Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Erdut

brzica-vino-dunav

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivo Brzica

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars:  6, vlastito /own property

Sorte/Varieties:  graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, vranac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  45.000  lit  ⦁  mirno/still: 100 %;  bijelo/white:  30 %;  crno/red: 70 %;

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, cuvée randevus – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: da/yes, u susjedstvu /in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours:  8-18h, svakodnevno/every day – ali samo po najavi/but only upon appointment

Brzica

Ivo Brzica

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  American, Diners, Visa, Maestro)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: biciklizam, trekking, šetnja, vožnja čamcem po Dunavu, lov i ribolov/biking, trekking, walking around, boat riding, hunting, fishing

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Kula na Dunavu i dvorac u Erdutu, Aljmaško svetište, Vukovar/Danube Tower, Erdut Castle, Aljmaš Sanctuary, Vukovar

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani cvijeća u Dalj planini u travnju, Dani trešanja u Erdutu u lipnju, winebike-tour s kulturno-umjetničkim programom i Danom otvorenih vrata vinarija u Erdutu krajem rujna/Dalj Flower Days in April, Erdut’s Cherry’s Days in June, Wine bike tour and the Days of the Erdut’s wineries’ Open Doors at the end of September

________________________________

■ Vinarija Brzica nalazi se na prekrasnoj lokaciji 150 m iznad Dunava, u samim vinogradima, s pogledom na Baranju i Bačku. U sklopu vinograda je i nasad Vranca što kuću brzica čini jedinstvenim u kontinentalnoj u Hrvatskoj. Erdut i okolica su pogodni za razne rekreacijske aktivnosti

Dunav - pogled s posjeda Brzica/Danube - a view from the Brzica Estate

Dunav – pogled s posjeda Brzica/Danube – a view from the Brzica Estate

The Brzica Winery, from the three sides surrounded by vineyards and from one side with the mighty Danube – view to it and to the part of Baranja and Bačka, is situated at the beautiful spot at the altitude of 150. Also the southern Vranac variety is cultivated here, in this estate’s vineyards…

__________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

MERLOT 2012 • MERLOT 2013

Srebrna medalja/Silver medal

CHARDONNAY 2014

_______________________________

BUHAČ

Adresa/Address: Vino Buhač, Hercegovačka 1; 32 236 Ilok • tel/fax: +385/32  593 100 • www.vino-buhac.com

Vlasnik/Owner: obitelj Buhač family • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivan Buhač; e-mail: ivan.buhac@vk.t-com.hrKontakt osoba/Contact person: Domagoj Buhač; e-mail: Domagoj Buhač;  mobile +385/98 618 461

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok

Domagoj Buhač

Domagoj Buhač

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Domagoj Buhač

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectars:  20, kooperacija/cooperation

Sorte/Varieties:  graševina, chardonnay, traminac, rizling rajnski, merlot, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  150.000  boca/bottles ⦁ mirno: 100 %; bijelo/white: 60 %;  crno/red: 40 %;

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours:  7-20. ponedjeljak – subota/Monday – Saturday

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Iločke zidine, Crkva svetog Ivana Kapistrana, Dvorac Odescalchi u Iloku/The Ilok Walls, St. Ivan Kapistran Church, Odescalchi castle in Ilok

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Kapistranovo u listopadu/Kapistran’s Day in October

__________________________

Buhač je obiteljska vinarija iz Iloka. Proizvodnja vina počela je 1998 godine. Vino se proizvodi od bijelih sorata zasađenih na 16 hektara i od crnih sorata zasađenih na četiri hektara. Vinogradarski položaji: Radoš, Lišćak, Božino Brdo, Ciglana, Principovac, Zaravan, Dekan i Široka Šuma.

The Buhač winery is a familiar one. It is situated in Ilok. The production started in 1998. White varieties are planted on the surface of 16 ha, and the red ones on four. The vineyard position are: Radoš, Lišćak, Božino Brdo, Ciglana, Principovac, Zaravan, Dekan and Široka Šuma.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

GRAŠEVINA 2011 kasna berba

_______________________________

ERDUTSKI VINOGRADI

Adresa/Address: Erdutski vinogradi d.o.o., Trg Branka Hercega 1; 31206 Erdut • tel/fax: +385/31 596-138 • www.erdutski-vinogradi.hr

Odgovorna osoba/Responsible person: Dunja Vukmirović; e-mail:   dunja.vukmirovic@erdutski-vinogradi.hrKontakt osoba/Contact person: Dunja Vukmirovićerdut-drvene-bacve

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, vinogorje Erdut

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Melita Rumbak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Certifikati/Certificates: ISO19000/HACCP

Hektara/Hectars:  455 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 58

Sorte/Varieties: graševina, rizling rajnski, chardonnay, traminac, sauvignon, cabernet sauvignon, merlot, zweigelt, pinot crni, frankovka, cabernet franc

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Varod

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  cca 2.000.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 75 %; ružičasto/rosé: 1,5 %; crno/red:  23,3 %; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 0,2 %;

Golema drvena bačva od 75.000 litara, još u uporabi/The huge 75.000 litres wooden casc, still in use

Golema drvena bačva od 75.000 litara, još u uporabi/The huge 75.000 litres wooden casc, still in use

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, graševina vrhunsko, traminac, sauvignon, cabernet sauvignon, frankovka, merlot, merlot vrhunsko, zweigelt – sve suho/all dry • traminac vrhunsko, rajnski rizling, rosé, meandar portus, meandar castellum – polusuho/off dry • chardonnay vrhunsko – poluslatko/semi sweet • traminac ledena berba/Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes •  topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  da, na posjedu/yes, at the estate

                                                          Radno vrijeme/Opening hours:  svaki dan/every day

                                                            Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  Maestro, Master Card, Visa, Diners, Amex)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: Tenis, nogomet, ribolov, lov, biciklizam, trčanje/Tennis, football, fishing, hunting, biking, running

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Marijansko svetište Gospa od utočišta Aljmaš; Memorijalni centar Milutin Milanković Dalj, Memorijalni centar Vukovar, Kopački rit/Our Lady Sanctuary in Aljmaš, Memorial Center Milutin Milanković Dalj. Memorial Center Vukovar, Kopački rit

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani vina i turizma Osječko-baranjske  županije  (travanj-svibanj); Sajam cvijeća i seoskog turizma – Dalj planina (travanj-svibanj); Smotra folklora i dani trešanja u Erdutu  (lipanj); Svetkovina uznešenja Blažene djevice Marije – Aljmaš (kolovoz); Ribarska noć – Aljmaš (lipanj)/Wine & Tourism Days in the Osijek-Baranja County (April-May); Flower Fair & Fair of the Tourism in the rural area – Dalj (April-May), The Folklore Festival & The Cherry Days – Erdut (June), Holy Mary Days – Aljmaš (August); The Fish Night – Aljmaš (June)

____________________________

erdut_butelje-arhivaErdutski vinogradi mogu se pohvaliti s vrlo dugom tradicijom u proizvodnji vina. Vinarija je utemeljena 1730. godine. Još uvijek postoji podrum iz onoga vremena. Očuvan je i dvorac iz 19. stoljeća. Stari dvorac bio je vlasništvo grofa Adamovich-Cseha koji je u ono vrijeme posjedovao i vinariju. Novi podrum sagrađen je 1985. i tada je bio jedan od najmodernijih. Kapacitet mu je 6.000.000 litara.

Vina se u Erdutskim vinogradima čuvaju u posudama od inoksa ali i u drvenim bačvama. U podrumu se kao kuriozitet može vidjeti golema bačva zapremnine 75.000 litara, a koja je još u upotrebi.

Erdutski vinogradi has a long history of wine producing. Winery has been founded at 1730. The old cellar from that time is still existing, as well as the castle from 19. century. Old castle was property of count Adamovich-Cseh, the owner of the winery at the time. The new cellar was built in 1985 and it was the most modern facility for that time. The capacity of it is  6.000.000 lit.

The wines of the Erdutski vinogradi are stored in stainless steel tanks, as well as in wooden barrels. In the cellar we have the biggest wooden barrel in use,  the capacity is 75.000 lit.

__________________________

FERAVINO

Adresa/Address: Osilovac d.o.o. Feravino, Ferićeva 16; 31512 Feričanci  •  tel: +385/031 603 213;  fax:  +385/ 031 603 013 •  https://www.facebook.com/FeraVinoFericanci

Vlasnik/Owner: Đurđica Ergović • Odgovorna osoba/Responsible person: feravino@nexe.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Jenette Simić; e-mail:  jenette.simic@nexe.hr

Alfa & Omega: Ivan Ergović

Alfa & Omega: Ivan Ergović

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Slavonija, Feričanci

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Marijan Knežević, dipl.ing.

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/ Hectars: 165 ha vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, pinot bijeli (blanc), chardonnay; frankovka (Blaufränkisch), zweigelt, syrah, pinot crni (noir), cabernet sauvignon, merlot

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production:  900.000 – 1.000.000 lit ⦁  mirno/still:  99 %; bijelo/white:  50 %; ružičasto/rosé: 3 %: crno/red: 47 %; pjenušac/sparkling: 1 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, pinot bijeli, chardonnay, frankovka, zweigelt, syrah, cabernet sauvignon, pinot crni, merlot – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Glavni enolog/chief oenologist: Marijan Knežević

Marijan Knežević, glavni enolog/chief oenologist

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  u susjedstvu/in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities:  Turističko–rekreacijski kompleks Jezero, nogometno igralište, tenis tereni, šetnje u prirodi, planinarenje, lov, vožnja biciklom, tematski putovi, promatranje ptica/Touristic and Recreation Complex Jezero, football field, tennis, walking, riding a bike, hunting, bird watching

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Crkva Sv. Duha, Stari podrum, Društveni dom, Feričanačka Kalvarija, Ružica – grad, izletište Jankovac/Holy Spirit Church, Feričanci Calvary, excursions to Jankovac

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Feričanačko Vince – siječanj, Likovna akademija, Likovna kolonija Vinorella, Planinarski susreti/Feričanci Wine – January, Vinorel Art Colony

___________________________

Feravino: Stari preuređeni vinski podrum i danas je u funkciji dozrijevanja premium vina. Uz taj podrum je i velika nova kušaonica. Tu se planira otvoriti restoran.stari-podrum-1

U srcu vinograda na padinama Krndije postoji vincilirska kuća s lijepim pogledom uokolo. Tu je, u predivnoj prirodi, moguće uživati u izvrsnim slavonskim specijalitetima i vinima. U planu je da se tu otvore i turistički apartmani.

Feravino: Renovated old wine cellar is at the same time technological one and used for aging premium red wines. Cellar is also in use as exhibition cellar, with a new tasting room. The company is planning to build here the restaurant.

Feravino - barricaia

Feravino – barricaia

feravino-vinogradVincilir’s house is placed in the midst of vineyards on the slopes of Krndija and from there one can enjoy the beautifull view. In this house one can enjoy excellent  wines and Slavonian food. The company is planning to build there the apartments for guests.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

FRANKOVKA 2012 Miraz

CABERNET SAUVIGNON 2012

___________________________

GALIĆ

Adresa/Address: Galić d.o.o, Vilima Korajca 1; 34330 Velika • tel: +385/34 440 850; fax: +385/34 440 855 • www.galic-vina.hr

Vlasnik/Owner: Josip Galić • Odgovorna osoba/Responsible person: Andrej Markulin; e-mail: andrej.markulin@galic-vina.hr (ili / or: anita.matijevic@galic-vina.hr) • Kontakt osoba/Contact person: Anita Matijević; mobile: +385/99 4400 – 568

Josip Galić te, desno, enolog Slaven Jeličić /Josip Galić, and, right, the oenologist Slaven Jeličić

Josip Galić te, desno, enolog Slaven Jeličić /Josip Galić, and, right, the oenologist Slaven Jeličić

Vinska regija, vinogorje /Vinegrowing region, area: Središnja Slavonija, Kutjevo

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Slaven Jeličić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 26 vlastito /own property; kooperacija /cooperation: 15

Sorte/Varieties: graševina, sauvignon, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon

galic_barriqueGodišnja proizvodnja vina /Annual wine production: 250.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 97 %; bijelo/white: 63 %; ružičasto/rosé; 10 %: crno/red: 25%; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines:  2%; pjenušac/sparkling: 3 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, sauvignon, chardonnay, bijelo 9 (graševina, sauvignon, chardonnay), G točka bijela, pinot crni, Crno 9 (cabernet sauvignon, merlot), G točka crna – sve suho/all dry • Rosé Galić – polusuho/off dry • graševina kasna berba/late harvest – poluslatko /semi sweet • graševina ledena berba/Ice Wine, Leon izbor prosušenih bobica, slatko/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 15

Radno vrijeme/Opening hours: po najavi/upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

■ Vinarija Galić počela je s radom 2008. godine. Vinogradi u njenome vlasništvu na četiri su lokacije: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo.

galic_tankovi

The Galić Winery opened it’s door in 2008. The own property vineyards are situated on four locations: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

BIJELO 9 2013 ⦁ CRNO 9  2013

__________________________

ILOČKI PODRUMI

Adresa/Address: Iločki podrumi d.d., Dr. Franje Tuđmana 72; 32236 Ilok • tel/fax: +385/32 590 003  •  e-mail: info@ilocki-podrumi.hrwww.ilocki-podrumi.hr

Vlasnik/Owner:  Juraj Mihaljević • Odgovorna osoba/Responsible person: Robert Miljković • Kontakt osoba/Contact person: Karmela Tancabel; mobile: +385/98 298 681; e-mail: karmela.tancabel@ilocki-podrumi.hr

ilok-podrumiVinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Vera Zima

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 330 vlastito/own propriety; kooperacija/cooperation: 660

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), traminac, chardonnay, rizling rajnski (Riesling), pinot bijeli (Pinot blanc), frankovka (Blaufränkisch), cabernet sauvignon…

Vera Zima,

Vera Zima, glavna enologinja/chief oenologist

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Principovac,  Vukovo

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 3.550.000 lit ⦁ mirno/still: 3.540.100 lit; bijelo/white: 3.195.000 lit; ružičasto/rosé: 30.000 lit; crno/red: 310.000 lit; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 5000; pjenušci/sparkling: 10.000 lit

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina kvalitetna, traminac kvalitetni, chardonnay kvalitetni, rajnski rizling kvalitetni, bijeli pinot kvalitetni, frankovka rosé kvalitetna, Kapistran crni kvalitetni (red cuvée), graševina vrhunska/premium, traminac vrhunski/premium, chardonnay vrhunski/premium, Graševina velika berba – sve suho/all dry • Principovac traminac, Principovac graševina, Principovac Chardonnay, traminac kasna berba/late harvest – poluslatko/semi sweet • traminac izborna berba/Auslese,  traminac izborna berba bobica/ BA, traminac izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac ledena berba/Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the cellar: da/yes

bbb

Vinogradarski položaj Principovac, s prekrasnim dvorcem u kojemu je i restoran/Vineyard Principovac, on the top of the hill the beautifull castle with a restaurant

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes; fusion

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 100

Smještaj/Accomodation: da/yes; vlastiti apartmani/own apartments:  18 * * * &  6 * * * *

principovac-dvorac

Radno vrijeme/Opening hours: 7-23h – svakodnevno/every day – po najavi i duže/upon  appointment even longer

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Amex, Diners, MasterCard, Maestro, Visa)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: tenis, badminton, golf, trecking

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Pozicija na lesnim zaravnima i surducima uz Dunav, te obroncima Fruške Gore daje Iloku i okolici dinamičan i zanimljiv prirodni krajolik. Okolne šume su očuvane, i u njima obitavaju brojne životinje. Iločko lovište poznato je po jelenu lopataru. Jedino stanište orla krstaša u Hrvatskoj upravo je na obroncima Fruške Gore kod Iloka, a tu je također i jedno od rijetkih staništa zaštićene vrste guštera – ivanjskog rovaša (u iločkom parku). Prirodne cjeline Dunava i Šarengradske ade čine biljni i životinjski svijet močvarnog i riječnog područja, osobito ptica… Dio prirode i krajolika može se doživjeti i hodajući stazom Liska koja vodi  prema najvišem dijelu Fruške Gore na zapadnim obroncima.

Iločka akropola, ponad Dunava, stara srednjovjekovna jezgra – zaštićena kulturno-povijesna cjelina i jedna od najočuvanijih i najvećih u ovom dijelu Podunavlja, u sklopu koje su tvrđava (14.-15.st.), dvorac Odescalchi u kojemu je Muzej grada Iloka. (nekadašnji dvor Nikole Iločkog – Bana Hrvatske i Slavonije,  Kralja Bosne i vojvode od Transilvanije), crkva, svetište i samostan sv. Ivana Kapistrana gdje je posebno zanimljiva Kula Kapistran (14.-15.st.), park-perivoj, i stari vinski podrumi (15.-17.st.), turski spomenici turbe i hamam (16.st), arheološka nalazišta i iskopine, osobito vrijedno prapovijesno nalazište visokog ranga Gradac u Bapskoj. U Šarengradu su srednjovjekovna utvrda te crkva s gotičkim tornjem, u Bapskoj je vrijedni sakralni objekt – svetište i romanička crkva Majke Božje

The position on loess wavy plateaus next to the Danube River on slopes of the Fruška Gora mountain grants Ilok and it’s surroundings a dynamic and interesting natural scenery. The woods on the edges are well preserved, inhabited by many animals.  The Ilok hunting ground is well known of the fallow dear. The only habitat of the Eastern imperial eagle in Croatia are timely the slopes of Fruska Gora near Ilok, also one of the rare habitats protected types of lizards – the Snake-eyed skink (in the Ilok city park).The natural unity of the Danube and the Šarengrad river island consist of the wildlife of the wetland and river areas, especially birds…

A part of this natural beauty scenery can be experienced by tracking the Liska pathway, which is leading toward the highest part of western slopes of the Fruska Gora Mountain.

The Acropolis of Ilok, above the Danube, in the medieval old town center – the protected cultural and historical entity, one of the best preserved and largest in this part of the Danube Basin, surrounded by its city walls consists of a fortress (14th -15th century) the Odescalchi castle- today the Museum of Ilok (former castle of Nicolas of Ilok – the Count of All Slavonia, King of Bosnia, and duke of Transylvania); a church, sanctuary  and monastery of St. John Capistrano, with the particularly interesting Capistrano Tower (14th -15th century), a garden – park, and the old wine cellars (15th-18th century), Ottoman monuments turbe (mausoleum) and hammams (16th century), archaeological sites and excavations, especially valuable prehistoric high ranked site of Gradac in Bapska. The medieval fortress and the church with a Gothic tower located in Sarengrad and the valuable sacral object – sanctuary and the Romanic church of Mother of God in Bapska.

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vinkovo (siječanj), Majpan (lipanj), Petrovo u Šarengradu (lipanj), Iločko-slovačko ljeto (kolovoz),  Schmidtovi dani (kolovoz), Iločka berba grožđa (početak rujna), Kapistranovo (listopad)/St. Vincent day (January), Majpan (June), Peter’s days in Šarengrad (June), Ilok-Slovak Summer (August), Schmidt’s days (August), Harvest in Ilok (beginning of September), Kapistran’s day (October)

________________________

Iločki podrumi najstariji su i najnagrađivaniji vinski podrum u Hrvatskoj i jedini podrum iz Hrvatske koji je uvršten u vinsku kartu Europe. Tradicija proizvodnje vina u Iloku duga je gotovo dva tisućljeća. Loza se kontinuirano uzgajala, čak i za vrijeme turske vladavine. Upravo su u Iločkim podrumima prepoznali kvalitetu svojih vina i još prije Bordeauxa i Burgundije punili vina u butelje kako bi zaštitili kvalitetu i zaštitili se od trgovaca koji su miješanjem vina različitih proizvođača tržištu nudili vina lošije kvalitete. Tako je ostalo do današnjih dana – ako Iločki podrumi nisu na butelji, onda vino nije punjeno tamo, onda to nije prava stvar…ilok-trsje

The oldest and the most awarded winery in Croatia are the Ilok Cellars. Tradition in vine-growing and wine production here is old nearly 2000 years. The vine has been grown continuously, event during the Turks’ presence. Aware of the high quality of its wines, the Ilok Cellars have started bottling the wines bevore the Bordeaux and the Burgundy wine producers. Now the things remain the same…

__________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Šampion bijelih vina nearomatičnih sorata – Zlatna medalja/Gold medal – Champion in the category white wines non aromatic varieties

GRAŠEVINA 2014 vrhunska/premium

Šampion bijelih vina aromatičnih sorata – Zlatna medalja/Gold medal – Champion in the category white wines aromatic varieties

TRAMINAC 2014 vrhunski/premium

Zlatna medalja/Gold medal

TRAMINAC 2011 izborna berba bobica/BA

___________________________

JAKOB VINA

Adresa/Address: Vina Jakob, Gramača 1c; 10000 Zagreb • tel/fax: +385/98 207 901 • www.vinajakob.hr

Vlasnik/Owner:  Ilija Jakobović • Odgovorna osoba/Responsible person: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hrKontakt osoba/Contact person: Ilija Jakobović; e-mail: info@vinajakob.hr    

Zdravko Ilija Jakobovic, Vina Jakob: u vinogradu na 300 metara visine, ponad Stupnika/in the vineyard at 300 altitude, above the place of Stupnik

Zdravko Ilija Jakobovic, Vina Jakob: u vinogradu na 300 metara visine, ponad Stupnika/in the vineyard at 300 altitude, above the place of Stupnik

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Slavonija, Slavonski Brod

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivona Đipalo

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventionalnal

Hektara/Hectars: 6 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 1

Sorte/Varieties:  cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 20 %; ružičasto/rosé: 30 %; crno/red: 50 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Jakob Cuvée, Jakob Syrah, Jakob Rosé, Jakob Sauvignon blanc – sve suho/all dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other products that can be bought at the estate: čepovi DIAM corks

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 15

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: svaki dan, ali samo po najavi/every day, but only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings:  Zagreb: Šestinska crkva/Šestine Church in Zagreb

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Advent u Zagrebu/Advent in Zagreb

_________________________

■ Vina Jakob, obiteljska vinarija s vinogradima na krasnim pozicijama u Stupniku kod Slavonskog Broda a sa sjedištem i s vinskim podrumom u Zagrebu, pod Sljemenom, zacrtala je sebi kao cilj proizvoditi vrhunsko vino koje će moći ponuditi kupcima po razumnoj cijeni. Kao početak vinarije bilježi se 2000.,i u prvih 15 godina djelovanja prepoznana je kao proizvođač odličnog vina. Ukupna produkcija kreće se oko 20.000 litara godišnje. Namjera je možda se još malo proširiti, ali ne i previše, naime  s manjom proizvodnom količinom bolje se pod kontrolom drže svi procesi u proizvodnji, ali i, kasnije, u pozicioniranju na tržištu odnosno zadržavanju dobre pozicije na tržištu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vina Jakob, the family company with the goal to produce premium wines for a best buy price, had started in 2000 and in the first 15 years of existence has become recognized as the premium wine winery. Production of 20,000 bottles per year is important to the proprietor because it gives the possibility of complete control over all processes and of obtaining and maintaining the exclusivity of the wine on the market.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

JAKOB CUVÉE 2012 ⦁ JAKOB SYRAH 2012

___________________________

KALAZIĆ

Adresa/Address: Kronos d.o.o. (Vina Kalazić), Planina Istok 135; 31306 Batina • tel: +385/31 214 511; fax: +385/ 31 214 512 • www.vina-kalazic.com

Vlasnik/Owner: Slavno Kalazić • Odgovorna osoba/Responsible person: Slavko Kalazić; e-mail: kronos@kronos.hrKontakt osoba/Contact person: Slavko Kalazić; e-mailkronos@kronos.hr

Slavko Kalazić

Slavko Kalazić

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Hrvatsko podunavlje, Baranja

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Slavko Kalazić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: ekološki, organski/ecological, organic ⦁ certificirano/certified: da/yes

Hektar/Hectars: 18,4 vlastito/own property

Sorte/Varieties: traminac, graševina, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, sauvignon, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon, frankovka

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 190.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 65 %; ružičasto/rosé: 5 %; crno/red: 30%

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, cabernet sauvignon, pinot crni, pinot bijeli, Batina – suho /dry • sauvignon, traminac, pinot sivi, rajnski rizling, rosé – polusuho /off dry • cabernet sauvignon – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

kalazic-cellar-2

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

kalazic-vineyardPonuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation:  da/yes ⦁ u susjedstvu/in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: 8-16h – svakodnevno/every day

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: golf, ribolov, lov, biciklizam, vožnja Kopačkim ritom/golf, fishing, hunting, biking, boat driving through the park Kopački rit

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Spomenik pobjedi Batinska bitka/Monument to the Victory in the Batina Battle

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Surduk festival; Dani vina i turizma/Surduk festival; Wine & tourism days

___________________________

■ Baranjsko vinogorje leži na obroncima Banovog brda u neposrednoj blizini moćnog Dunava, koji je tu prosječno širok 400 metara i ima veliki utjecaj na mikroklimu čineći je, pored ostalih faktora, pogodnom za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa kao baze za proizvodnju vrhunskih vina.

Vinogradi Kalazić nalaze se na nadmorskoj visini između 180 i 200 m, tlo je propusno, lesno (loess), s velikim sadržajem pijeska i kao takvo je izvrsna podloga za dobivanje izrazito mineralnih i ekstraktnih vina. Klima je s velikim oscilacijama između minimalnih zimskih i maksimalnih ljetnih temperatura. Nisu rijetke zime s temperaturama do -20 stupnjeva C kao ni ljeta s temperaturom do + 40̊ C. Po broju sunačanih sati godišnje Baranja tek nešto malo zaostaje za najosunčanijim hrvatskim otokom Hvarom, a po godišnjoj količini oborina od oko 700mm Baranja i Hvar su izjednačeni.

Sve gore navedeno otkrili su još stari Rimljani pa se tako na brojnim arheološkim nalazištima oko mjesta Batina, a koja sežu u prošlost čak do brončanog doba, došlo do dokaza da se tu odavna proizvodilo vino.

Pogled iz podruma na Dunav/View from the Estate to the Danube River

Pogled iz podruma na Dunav/View from the Estate to the Danube River

Inače, Batina je sa svojim položajem zbog odličnog pogleda na okolicu bila izvrsna kao isturena točka za rimske straže i osmatračnice nasuprot tzv. divljim plemenima koja su dolazila sa sjevera i istoka i prijetila sigurnosti carstva.

Prepoznavši Baranjsko vinogorje kao jedno od najpotentnijih svjetskih vinogorja, kao vlasnik poduzeća Kronos, Slavko Kalazić 2002. godine donio je odluku o investicijama u Baranji u proizvodnju grožđa za vino i vina kao finalnog proizvoda. Godine 2007. bilježi se prvi ozbiljniji urod na površini od 16 ha, u nasadu s deset sorti vinove loze i s ukupno oko 102 tisuće trsova.

Upravo je otvorena i moderna vinarija u Zmajevcu, koja, iako su i dosadašnji rezultati impresivni, prije svega omogućuje daljnje pomicanje granica u kvaliteti vina. Objekt je opremljen vrlo modernom i sofisticiranim sustavom za kontrolu temperature tankova i objekta, te novom linijom za punjenje i etiketiranje.

U kratkom roku od nekoliko godina od pojave na tržištu Vina Kalazić osvojila je više od 60 zlatnih medalja na inozemnim i domaćim ocjenjivanjima vina. Nekoliko je i šampionskih titula: na Beowine 2011 u Beogradu za Traminac, na Gastu u Splitu 2015 za traminac, te u Sv. Ivanu Zelina 2012 i 2013 za Chardonnay i Cabernet sauvignon. Vicešampionski naslov osvojen je na ocjenjivanju Muvina u Slovačkoj, 2011. Trenutno se Vina Kalazić izvoze u Belgiju, Nizozemsku, Švedsku i Poljsku.

Batina, lijepi pogled na most koji preko Dunava spaja Hrvatsku i Srbiju/Nice view to the bridge over the Danube, connecting Croatia and Serbia

Batina, lijepi pogled na most koji preko Dunava spaja Hrvatsku i Srbiju/Nice view to the bridge over the Danube, connecting Croatia and Serbia

Baranja vinegrowing area is spreading on the slopes of the hills of Banovo brdo, very close to the mighty Danube river, which has a big influence to the microclimate of this zone. The Kalazić’s vineyards are at the altitude between 180 and 200 m above the sea level. Soil is sandy with a lot of loess. The sunny days during the year are the same as on the southern Dalmatia islands, the rainfall is about 700 mm per year. The conditions are ideal for the production of mineral wines with a lot od extracts. Slavko Kalazić in the 2002 decided to start a wine production there. In the 2007 he possessed 16 ha of vineyard, planted with 10 grape varieties. Recently he opened a new modern winery in Zmajevac. In the last 5-6 years the Kalazić winery has won many medals at the international wine competitions.

_________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold Medal

CHARDONNAY 2010 • SAUVIGNON 2014 • CABERNET SAUVIGNON 2009 bq • PINOT CRNI 2009 bq

Srebrna medalja/Silver Medal

CHARDONNAY 2014

___________________________

KRAUTHAKER

Adresa/Address: Vinogradarstvo-podrumarstvo Krauthaker, Ivana Jambrovića 6; 34340 Kutjevo • tel/fax: +385/34 315 000 ; +385/34 315 0001 • www.Krauthaker.hr

Vlasnik/Owner: Vlado Krauthaker • Odgovorna osoba/Responsible person: Vlado Krauthaker; e-mail: vlado@krauthaker.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Zdravko Ketović; e-mailzdravko@krauthaker.hr

Vinska regija/Winegrowing region, area: Slavonija, Kutjevo

Vlado Krauthaker

Vlado Krauthaker

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Martina Krauthaker-Grgić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: ekološki/ecological – certificirano/certified:  ne/no

Hektar/Hectars:  40 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 10

Sorte/Varieties: graševina, pinot sivi, sauvignon, zelenac slatki, chardonnay, rizling rajnski, manzoni bijeli, neuburger, viognier, verduzzo, traminac, muškat žuti, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, syrah, cabernet franc, blauburger, crljeank, frankovka

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Mitrovac, Rosenberg, Vidim

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 265.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; redovna berba/normal harvest: 98 %; bijelo/white: 85; ružičasto/rosé: 1 %: crno/red: 14 %;  slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines: 2 %

S konjem u trsju/laboring the vine with a horse

S konjem u trsju/laboring the vine with a horse

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, Graševina Mitrovac, pinot sivi, Zelenac Kutjevo, Sauvignon classic, Sauvignon Vidim, Chardonnay Rosenberg, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, MERCS – suho/dry • narančasto: orange: Kuvlakhe Graševina, Kuvlakhe zelenac, Kuvlakhe verduzzo • graševina kasna berba/late harvest, Madame,muškat žuti – poluslatko/semy sweet • graševina izborna berba/Auslese, graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac izborna berba/Auslese; Kutjevo izborna berba/Auslese; Zelenac Kutjevo izborna berba bobica/BA, Zelenac Kutjevo izborna berba prosušenih bobica/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates (vinjak/brandy)

OLYMPUS DIGITAL CAMERAkraut-kusaonica

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: dvije kušaonice/two tasting rooms, 40 + 60 osoba/persons

Smještaj/Accomodation: da, u susjedstvu/yes, in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: 8-18h – svakodnevno/every day

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are:  Visa, Maestro, MasterCard, Diners)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities:  da, u okruženju/yes, in the neighborhood

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Kutjevo: stari vinski podrum iz 1232., crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, park prirode Papuk, izletište Jankovac/Kutjevo: old wine cellar established in 1232; church od the Birth od the Holy and Blessed Mary, Nature Park Papuk, Jankovac

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincelovo (siječanj), Festival Graševine (svibanj), Martinje (studeni)/St. Vincent’s Day (January), Graševina Festival (May), St. Martin’s Day (November)

_____________________________

Krauthaker: Vinogorje Kutjevo u kojemu se nalaze vinogradi i podrum obitelji Krauthaker smješteno je na 45,3 paraleli, na onoj istoj na kojoj se, idući prema zapadu, nalaze vrlo poznata vinogradarska područja Istra, Pijemont, Dolina Rhone, Bordeau, Oregon. Taj kraj idealno je vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja stoljećima. Višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju u regiji Slavonija uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, inženjer agronomije i enolog, koji je 1992. uz podršku obitelji pokrenuo samostalni obrt u domeni vinogradarstva i vinarstva. U obiteljski posao vezan uz vinogradarstvo i vinarstvo uključena je izravno u enološkom smislu Krauthakerova kćerka Martina Krauthaker Grgić. Kuću Krauthaker resi glas da je vrlo stabilna u kakvoći, bez oscilacija, svi su proizvodi ustaljeno u gornjem kvalitativnom razredu.

Krauthakerovi su skloni istraživanju, i iz tog su razloga podignuti pokusni nasadi s oko 30 različitih sorata, da se vidi kako će se koja od njih pokazati u ekološkim uvjetima Kutjevačkog vinogorja. Znatiželja i sklonost prirodnome naveli su ga da se okuša i u kategoriji narančastoga vina, nastaloga dugom maceracijom bijelih sorata – kod njega su to Graševina, Zelenac i Verduzzo – praćenom alkoholnom fermentacijom. Krauthakerovi narančasti uradci izlaze pod nazivom Kuvlakhe.

Kutjevo, vinogradi Vidim/vineyard named Vidim

Kutjevo, vinogradi Vidim/vineyard named Vidim

Vinegrowing area Kutjevo, where vineyards of the Krauthaker Family are located, is situated on the 45,3 parallel, as for instance some of the world famous vinegrowing areas  Piedmont, Rhône Valley, Bordeaux, Oregon… Kutjevo is ideal for the vine. The centuries long local vinegrowing and wineproducing tradition is continued successfully by Vlado Krauthaker, oenologist who once worked for the big state owned cellar and who in 1992 started the own enterprise. In the wine making since some years also the Vlado’s daughter Martina is involved. Krauthakers have the reputation of stability in quality, with no oscillations, and all the products are on the upper quality level.

Vlado Krauthaker likes experimenting, and because of that he planted several parcels with some 30 different varieties, just to see what results they could achieve in the ecological conditions of the Kutjevo vine growing area. The curiosity led him also to the so called orange wines, wines of white varieties produced with the long maceration during which the alcoholic fermentation is completed.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Velika zlatna medalja/Great gold medal

ZELENAC 2009 izborna berba bobica (Beerenauslese)

Zlatna medalja/Gold medal

PINOT SIVI 2014

Srebrna medalja/Silver medal

ZELENAC 2013 ⦁ ZELENAC 2014 ⦁ MERLOT 2012

___________________________

PP ORAHOVICA

Adresa/Address:  PP Orahovica, Stjepana Mlakara 5; 33515 Orahovica • tel/fax: +385/ 33 673322 ; +385/ 33 673903 • www.pporahovica.hr

Vlasnik/Owner: MSan ulaganja • Odgovorna osoba/Responsible person: Vlado Čondić Galiničić; e-mail: info@pporahovica.hr  • Kontakt osoba/Contact person: Marinko Baljak; e-mailmarinko.baljak@pporahovica.hr

orahovica-silvanac-zeleniVinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area:  Slavonija,  Orahovica-Slatina

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivana Nemet

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectars: 183 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon blanc, frankovka, cabernet sauvignon

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Jezerac (Silvanac zeleni/Grüner Sylvaner)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 650.000 lit ⦁  mirno/still: 100 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé: 1,4 %: crno/red; 28,5 %; slatka desertna i specijalna vina/sweet dessert and special wines:  0,1 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, frankovka – suho/dry • silvanac zeleni – polusuho/off dry • silvanac zeleni – slatko/sweet
ppo-stari-podrum-002

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons:  50

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Ružica grad – srednjovjekovna utvrda/Middle Age fortress

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year:  Orahovačko jezero, Ferragosto festival/Orahovica lake, Ferragosto festival

____________________________

■ Vinogradi PP Orahovica raspoređeni su na 10 lokacija brežuljkastog i nisko-brdovitog reljefa sjevernih strana Papuka i Krndije, na nadmorskoj visini između 150-250 metara. Umjereno-kontinentalni tip klime, karakterističan po optimalnoj količini oborina (800mm), s toplim ljetima, umjereno hladnim zimama uz kratkotrajni snježni pokrov, idealna su pretpostavka za vinogradarsku proizvodnju. Istočni i sjevero-zapadni vjetrovi u jednakim omjerima ravnicom od Drave  donose prohladnu svježinu, penjući se uz obronke gorja.

Uvažavajući pedološke i klimatske karakteristike kraja, za uzgoj su odabrane vinske sorte koje mogu dati maksimalnu kvalitetu: graševina (35%), silvanac zeleni (14%), rizling rajnski (7 %), pinot sivi (5 %), sauvignon (5 %), chardonnay (4 %), te crvene sorte frankovka (23 %), cabernet sauvignon (2 %) i ostale sorte s manjim udjelima.

Graševina, najpoznatija i najzastupljenija sorta Hrvatske glavna je sorta i u PP Orahovica. Ipak, ljupka osobnost Silvanca zelenog učinila je Orahovicu poznatom upravo po tom vinu. Frankovka je također sorta grožđa koja je u orahovačkom kraju pronašla izvrsno stanište, s potencijalom jedne od najboljih frankovki Hrvatske.

Vinograd/vineyard Jezerac

Vinograd/vineyard Jezerac

ppo-vinogradi-010-jezerac

PP Orahovica’s vineyards are covering 10 locations on the lower slopes – at 150 to 200m of altitude – of the Papuk and Krndija mountains. Moderate climate conditions, rainfall of 800 mm, warm summers are ideal for vine growing.  In harmony with the local nature the grape varieties have been chosen: graševina (Welsch Riesling)  – 35%, Grüner Sylvaner – 14 %, Riesling – 7 %, Pinot gris – 5 %, Sauvignon blanc – 5 %, Chardonnay – 4 %, and among the reds Blaufränkisch – 23 %, Cabernet sauvignon 2 %,..

The Orahovica’s flagship is Grüner Veltliner wine, and among the reds soon is likely going to be Blaufränkisch wine, since this variety in the Orahovica microclimate and pedology has found the excellent home and here has the potential to become one of the best croatian Blaufränkisch wine.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SILVANAC ZELENI 2011 izborna berba

Srebrna medalja/Silver medal

SILVANAC ZELENI 2013

__________________________

nastavlja se / to be continued

___________________SuČ – 01/2017

Vino i turizam – Wine &Tourisme/KONTINENTALNA HRVATSKA – CONTINENTAL CROATIA – BREGOVITI SJEVEROZAPAD – NORTHWESTERN UPLANDS

Google translaterhttp://translate.google.com/translate_t

kont

Kontinentalna Hrvatska/Continental Croatia • Dolje, lijevo:Bregoviti hrvatski sjeverozapad/North-western Croatia Uplands

bregoviti-hrvatski-sjeverozapadBREGOVITI HRVATSKI SJEVEROZAPAD – proizvođači / NORTH-WESTERN CROATIAN UPLANDS – producers

Agroslavetić-Vina Jelenić • Bodren • Bolfan Vinski Vrh • Braje (Robert) • Cmrečnjak • Djurinski • Hažić • Jagunić • Jakopić • Jarec-Kure • Kocijan • Kolarić • Korak • Kos-Jurišić • Kos Željko • Kurtalj • Lagradi • Mladina • Petrač • Puhelek Purek • PZ Ivanec • Stručić • Šafran • Šember • Šimanović  • Štampar • Tomac • Trdenić • Vuglec-breg

__________________________________

AGROSLAVETIĆ-VINA JELENIĆ

Adresa/Address: Agroslavetić d.o.o.-Vina Jelenić, Slavetić 30; 10450 Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6599 795; www.agro-slavetić.hr  • Vlasnik/Owner: Božidar Jelenić • Odgovorna osoba/Responsible person: Božidar Jelenić; e-mail: bjelenic@betonlucko.hrKontakt osoba/Contact person: Arnela Brakus; e-mail: info@agro-slavetic.hr

Agroslavetić - vinogradi

Agroslavetić – vinogradi/vineyards

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica, Sv.Jana

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Eno-expert Krešimir Hren

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 14 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), chardonnay, pinot sivi (gris), manzoni, muškat žuti, muškat ottonel, sauvignon, traminac, syrah, merlot, pinot crni (noir), dornfelder, zweigelt, frankovka (Blaufränkisch).agroslaveticGodišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 60.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 30 %; ružičasto/rosé: 10 %: crno/red; 60%

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Dvorsko vino Jelenić, graševina, sivi pinot, chardonnay, muškat ottonel, frankovka, frankovka barrique, rosé – sve suho/all dry • graševina, sivi pinot, chardonnay, muškat ottonel, rosé, frankovka, frankovka barrique – polusuho/off dry • sivi pinot, muškat žuti – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours:  svakodnevno/every day; 7-19 h

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Oršić; Crkva Sv.Antuna; Gregurićev mlin; Slavetić – naselje kao specifična etno gradnja objekata na brežuljkastom području/Village Slavetić with the specific etno houses; Oršić Castle; St. Anthony Churc; Gregurić Mill

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Dani slavetićkog kraja; Blagdan sv. Antuna Pustinjaka/The Slavetić Days, Festivity of st. Anthony

_____________________

■ Posjed Slavetić spominje se prvi put prije osam stoljeća, još davne 1249. godine… Od tada mijenja mnogo vladara, dok 1486. godine darovnicom kralja Matije Korvina ne dolazi pod vlast obitelji Oršić. U drugoj polovini 17. st. Oršići se trajno naseljavaju u slavetićkoj utvrdi koja postaje središte njihova prostranog vlastelinstva. Ujedno pokreću i osnutak župe u Slavetiću, što se i ostvaruje 1661. godine. Ispod dvorca Oršić, svoje mjesto pod suncem našla je Vinarija Jelenić. Sagrađena je 2008. godine. U neposrednoj blizini vinarije teren je površine 16,2 hektara, zasađen različitim sortama grožđa, najviše je Frankovke. Infrastrukturno i tehnološki uređena vinarija Jelenić veličine je 400 četvornih metara. U gradnji su kušaonica, restoran, te prateći ugostiteljski sadržaji…

Slavetić Estate was mentioned for the first time some eight centuries ago. Since the 1486. the owners of it are the members of the Oršić family. In the second half of the 17th century the Oršićs settled themselves there permanently. Under the Oršć Castle there is the modern and well equipped Jelenić Winery, built in 2008, and spreading on the surface of cca 400 m2. Very close to the winery there are some 16 ha of land mostly planted with with the Blaufränkisch grapes. The tasting room and the restaurant should make soon the whole complex complete.

___________________________

BOLFAN VINSKI VRH

Adresa/Address: Bolfan Vinski Vrh, Gornjaki 56; Hrašćina • tel/fax: +385/49 458 287 • e-mail: bolfan@bolfanvinskivrh.hr •  www.bolfanvinskivrh.hrVlasnik/Owner: Tomislav Bolfan • Odgovorna osoba/Responsible person: Tomislav Bolfan, e-mail bolfan@bolfanvinskivrh.hrKontakt osobe/Contact persons: Tomislav Bolfan, mobile +385/98 261 147; Branimir Puškadija, mobile +385/99 703 1797

Tomislav Bolfan

Tomislav Bolfan

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Zabok

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Andrej Rebernišek

Pristup proizvodnji/Approach to the production: biodinamski/biodynamic ⦁ certificirano/certified: da/yes

Hektara/Hectares: 25 vlastito/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), rizvanac (Müller Thurgau), graševina (Welsh Riesling), pinot sivi (Pinot gris), muškat žuti, traminac, chardonnay, pinot crni (Pinot noir), frankovka (Blaufränkisch)

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Vinski vrh (nadmorska visina 250-380 m, nagib 16-30 %, južne i jugoistočne ekspozicije)/Vinski vrh (=Top of the Hill; altitude 250-380 m, slope 16-30%, southern & south-eastern expositions)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 100.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 74 %; ružičasto/rosé: 1 %: crno/red: 25 %; pjenušci/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Bolfan – suha svježa linija/ fresh & dry – riesling,  sauvignon, pinot sivi, breg cuvée, muškat žuti, pinot crni • Primus – odnjegovana kompleksna linija/elaborated complex line – riesling, pinot sivi, sauvignon, pinot crni, cabernet sauvignon (mala količina, proizvodi se samo u najboljim godištima/very small quantity, produced only in the best vintages) • pjenušci/sparklings – Zlatni (Golden) Centurion brut nature, chardonnay, klasična metoda, kompleksan, elaboriran/classical method, complex, elaborated; Srebrni (Silver) Centurion sec, mješavina sorata, klasična metoda, svježe/several different varieties, classical method, fresh

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: ulje od koštica grožđa/grape seed oilbolfangosti

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/ warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 45

Smještaj/Accomodation:  5 dvokrevetnih soba/double-bed rooms

Radno vrijeme/Opening hours: 12,00-20.00 h, srijeda – nedjelja, uz prethodnu najavu/Wednesday – Sunday, upon appointment

Način plaćanja /Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Diners, American Express, Master Card, Maestro)

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnje u prirodi, jahanje, streličarstvo/walking around, horse riding, archery

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivo za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments to recommended to visit in the surroundings:  Svetište  Marija Bistrica, Varaždinske toplice, planina Ivančica, iskopine rimskih termi u Varaždinskim toplicama, Muzej neandertalca u Krapini/pilgrimage town of Marija Bistrica, Thermae Varaždinske Toplice, Roman thermae excavations in Varaždinske Toplice, mountain Ivančica, Neanderthal Man Museum Krapina

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: vođene vinske-blues degustacije na posjedu, Vincekovo, Martinje, Krapinski festival kajkavske popevke/guided wine-blues tastings at the estate, St. Vincent’s day (January), Music festival Krapina (September), St. Martin’s day (November)

_____________________________

Bolfan Vinski vrh nalazi se u općini Hrašćina, kod Zlatara, u Hrvatskom zagorju. Vino se proizvodi od grožđa samo iz vlastitih vinograda, koji se protežu na obroncima ponad Hrašćine. S obzirom na nadmorsku visinu, tlo, nagib i osunčanost tu su idealni uvjeti za uzgoj vinove loze te za proizvodnju visokokvalitetnih biodinamičkih vina.bolfantrsje

Bolfan Vinski vrh Estate is situated at Hraščina, close to the town of  Zlatar, in Hrvatsko zagorje. Wine is produced only from the grapes of the own property. The altitude, soil, exposition and the microclimate here are making ideal conditions for the biodynamic vinegrowing and for the production od high quality wines.

___________________________

CMREČNJAK

Adresa/Address: Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban 273; Štrigova • tel/fax: +385/40 830 103; +385/40 830 033 • e-mail: cmrecnjak1@net.hr •     www.cmrecnjak.hrVlasnik/Owner: Rajko Cmrečnjak • Odgovorna osoba/Responsible person: Rajko Cmrečnjak • Kontakt osoba/Contact person: Marko Cmrečnjak, mobile: +385/98 590 940

Rajko Cmrečnjak i sin mu Markoi

Rajko Cmrečnjak & njegov sin (his son) Marko

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Marko Cmrečnjak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalni/conventional

     Hektara/Hectares: 16 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 19

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), sauvignon, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), rizvanac (Müller Thurgau), muškat žuti, pinot crni (Pinot noir)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 160.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 88 %; ružičasto/rosé: 5 %: crno/red: 5; desertna slatka vina/dessert sweet wines: 2 % • pjenušci/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Urbanski biser, rizvanac, pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, sauvignon, rizling rajnski, pinot crni – suho/dry • pinot sivi, pinot crni-rosé – polusuho/off dry • muškat žuti, graševina kasna berba/late garvest, pušipel prestige izborna berba/Auslese – poluslatko/semi sweet • graševina ledeno vino/Ice Wine – slatko/sweet • pjenušac/sparkling:  Stridon brut  (bijelo/white); Rosé brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Cmrečnjak

Cmrečnjak – vinograd/vineyard

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 45 – 50

Smještaj/Accomodation: ne/no

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: 08-16 h – ponedjeljak-petak/Monday-Friday: 08-12 h subota/Saturday⦁ Nedjelja, blagdani/Sunday, festivity days: zatvoreno/closed

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: Visa, Master Card, American Express)

 Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Vidikovac Mađerkin breg, crkva Svetog Jeronima/Viewpoint Mađerka hill, St.Jeronim’s church

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Festival vina Urbanovo, druga polovica svibnja/Urbanovo wine & folk fest, second half of May

___________________________

■ Obitelji Cmrečnjak iz Međimurja dugo je na području vinogradarstva i podrumarstva. Prvi obiteljski podrum datira iz davne 1884. godine. Ostvarenim rezultatima stalnim unaprjeđivanjem rada u vinogradu i u podrumu i dobivanjem certifikata o zaštićenom geografskom podrijetlu 1992. godine stekli su se preduvjeti za ozbiljan iskorak na tržište. U više navrata prošireni su podrum i nasadi, gdje su brojne međunarodno popularne sorte grožđa. Širok je spektar vina što ih nudi obitelj Cmrečnjak. Najnoviji proizvodi, ujedno i poseban ponos obitelji, prirodna su pjenušava vina nastala klasičnom metodom proizvodnje.cmrecnjak-pjenusac-bijeli

The Cmrečnjak Family is present on the wine scene for a long time. The first family cellar was built in 1884. Dedicated work in vineyard and in the cellar has brought important results – many awards and recognitions. Several times, after the new plantings of the vines also the family cellar has been made bigger and modernized.  Now the Cmrečnjaks are in terms of quantity and the quality among the most important croatian wine producers.

______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

GRAŠEVINA 2012 ledena berba vrhunsko/Icewine

SAUVIGNON 2014 vrhunsko

Srebrna medalja/Silver medal

PUŠIPEL 2014 classic

____________________________

ĐURINSKI

Adresa/Address:  OPG Đurinski, I. odvojak Đurinski 7 Hruševec Kupljenski; 10295 Kupljenovo • tel/fax: + 385/1 33 93 062 ; +385/98 900 98 95 • e-mail: stdjurinski@yahoo.comVlasnik/ Owner: Stjepan Đurinski • Odgovorna osoba /Responsible person: Stjepan Đurinski. e-mail: stdjurinski@yahoo.comKontakt osoba/Contact person: Stjepan Đurinski, mobile: 385/98 900 98 95; e-mailstdjurinski@yahoo.com

Stjepan Đurinski

Stjepan Đurinski 

Vinska regija, vinogorje/ Vinegrowing  region, area: Zagorje – Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master:  Stjepan & Mario Đurinski

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 1 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2

Sorte/Varieties: graševina, traminac, pinot bijeli, muškat žuti, rizling rajnski, sauvignon bijeli, frankovka, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 18.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 97 %; bijelo/white: 70 %; crno/red: 10 %; desertna slatka vina/dessert sweet wines: 20 %; pjenušci/sparkling: 3 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Pepijeva kapljica, graševina, frankovka, cabernet sauvignon, – suho/dry • graševina, rajnski rizling – polusuho/off dry • traminac, graševina, muškat žuti, sauvignon bijeli – poluslatko/semi sweet • graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac ledeno vino/Ice Wine, traminac izborna berba bobica/BA, traminac izborna berba prosušenih boboca/TBA – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of  buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 18

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Jelačićevi Novi dvori, dvorac Lužnica/Jelačić Palace, Lužnica castle

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Tradicijski susreti kulturno umjetničkih društava i  puhačkih orkestara, zaprešička kotlovinijada – natjecanje u pripremi originalne zaprešičke kotlovine (posljednji vikend u svibnju u Hruševcu Kupljenskom)/Traditional folklore festival, competition in preparing traditional Zaprešić area dish named kotlovina (May, last weekend, Hruševec Kupljenski)

_____________________________

■ Obitelj Đurinski počela je s proizvodnjom vina 2003. godine. Isprva se produkcija kapljice temeljila na kupljenom grožđu, a 2005. zasađeni su na lokacijma Kosovčak i Zanovače vlastiti vinogradi sa 4700 trsova. U proizvodnju je uključena cijela obitelj.

Iz vlastitih vinograda danas se proizvede oko 7000 litara vina, a ostalo je grožđe od kooperanata. Vina što se nude su s kontroliranim zemljopisnim porijeklom i spadaju u kategorije redovne berbe ali i visokog predikata. S vinom obitelj Đurinski zapaženo sudjeluje na ocjenjivanjima i izložbama, i postiže vrhunske rezultate, često dobijemo i najviša odličja.djurinski-traminac-1

The Đurinski Family started with the wine production in the 2003. Al memebrs of the family are deeply involved. At first, the grapes were bought, but in the 2005. vine – cca 4700 plants – has been planted on the locations of Kosovčak and Zanovače. Now the annual quantity from the property vineyard is around 7000 litres, the rest is from the grapes purchased from the cooperants. All wines are with the designation of the origin. Part of them are from the regular harvest, part are the high praised dessert sweet wines. The Đurinski family is participating at the wine contests and wine expositions, and is the winner of many medals.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Šampion desertnih i predikatnih vina, zlatna medalja/Champion dessert & Prädikat Wines, Gold medal

TRAMINAC 2012 ledeno vino

Zlatna  medalja/Gold medal

TRAMINAC 2013 izborna berba

_____________________________

HAŽIĆ

Adresa/Address: OPG Hažić-Vinska kuća Hažić, Jurovčak 72; 40313 Sv. Martin na Muri • tel/fax: +385/40 868 325; +385/99 219 94 11 • e-mail: info@opg-hazic.comwww.opg-hazic.com

Vlasnik/Owner: Radenko Hažić • Odgovorna osoba/Responsible person: Radenko Hažić • Kontakt osoba/Contact person: Tatjana Hažić, e-mail: info@opg-hazic.com

Radenko

Radenko Hažić i kćerka (with the daughter) Tatjana

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Radenko Hažić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares:  2,3 vlastito/own propriety

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, sauvignon blanc, traminac mirisavi (Gewürtztraminer)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 100 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, chardonnay, sauvignon – suho/dry • sauvignon, chardonnay – polusuho/off dry • traminac mirisavi – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: unutarnji prostor 50 & terasa za tople mjesece 40/indoors 50, outside on the terrace in summertime: 40

Smještaj/Accomodation: ne na OPG-u za sad, ali 1 km su udaljene Terme sv. Martin s apartmanima i hotelom ****/not, for now, at the estate, but at a distance of 1 km there are hotel and appartments Terme sv. Martin ****

Sestre Hažić

Sestre Hažić

Radno vrijeme/Opening hours: subota 12–18h, nedjelja 10–13h, ostale dane po najavi/Saturday 12-18h, Sunday 10-13h, other days upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: ne na OPG-u – da u Life Class Termama sv. Martin: wellness i razni sportski sadržaji, bicikli u najam/not at the estate – yes at the Life Class Terme sv. Martin: wellness, different sports, bike to rent

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: najsjevernija točka u Hrvatskoj, mlin na rijeci Muri i mlinareva kuća, labirint ljubavi, farma jelena, stari grad Čakovec (20 km)/most northern point of Croatia, mill and the miller’s house at the Mura river, labyrinth of love, deer farm, old town Čakovec (at 20 km distance)

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Valentinovo (veljača), Urbanovo – festival vina & Dani otvorenih podruma (svibanj), Porcijunkulovo u Čakovcu (kolovoz), postavljanje klopoteca u vinskoj kući Hažić (kolovoz), Martinje (studeni)/St. Valentin’s Day (February), Urbanovo Štrigova – wine festival & Days of the open cellars (May), Porcijunkulovo folk fest in Čakovec (August), putting on the Klapotetz at the wine estate Hažić (end of August)

______________________________

■ Izletište-vinska kuća Hažić mala je obiteljska vinarija smještena na krajnjem sjeveru Hrvatske u Svetom Martinu na Muri. Najlakše se do nje stiže krene li se u smjeru Termi sv. Martin. Sadnjom prvih loznih cijepova prije više od 20 godina proizvodnja vina postala je ljubav i posao u životu Hažićevih. Vinska kuća, kako sami kažu, njihov je drugi dom. Svoje sorte obitelj Hažić njeguje na vinorodnim brežuljcima Međimurskog vinogorja. Vino traminac mirisavi sinonim je ove male obiteljske vinarije.

Prostor

Vinska kuća Hažić: prostor za prihvat gostiju/Wine House Hažić: the room for the guests

Wine Estate Hažić is situated at the north of Croatia, in Sveti Martin na Muri (St. Martin on the Mura river). The easiest way to reach it is taking the direction of Therme sv.Martin. Some 20 years ago at the Međimurje’s hills the Hažić famly planted it’s first vines. The wine production now is at the same time the love and the business. The synonym of this small winery is Gewürtztraminer.

_____________________________

JAGUNIĆ

Adresa/Address: PG Jagunić, Plešivica 25, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6293 094 • Vlasnik/Owner: Velimir Jagunić • Odgovorna osoba/Responsible person: Velimir Jagunić; e-mail: velimir_jagunic@yahoo.comKontakt osoba/Contact person: Dominik Jagunić; mobile: +385/98 1856 132

Sin i otac / Son and father: Dominik Jagunic & Velimir Jagunic

Sin i otac / Son and the father: Dominik Jagunić & Velimir Jagunić

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Dominik Jagunić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3,5 vlastitih/own property + otkup grožđa prema potrebi/buying the grapes depending on needs (do/till 10 t)

Sorte/Varieties: traminac, pinot sivi, rizling rajnski, rizvanac (Müller Thurgau), portugizac (Portugieser)

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 15.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 70 %; bijelo/white: 80 %; crno/red: 15 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 5 %; pjenušci/sparkling:  30 %

Vina kao robne marke, po etiketama/Wines by labels: traminac, sivi pinot, rajnski rizling, rizvanac (Müller Thurgau), portugizac (Portugieser), mlado crno/nouveau red – suho/dry ⦁ traminac kasna berba, poluslatko/late harvest, semi-sweet ⦁ pjenušac/sparkling: ThreeStar brut (chardonnay 60 %, rajnski rizling 15 %, etc.), pjenušavo bijelo, tradicijska metoda/sparkling white, classical method

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 80 u zatvorenom i 40 na natkrivenoj terasi (pogled na vinograde)/80 indoors and 40 outdoors on the terrace with roof (nice view to vineyards)

Radno vrijeme/Opening hours: 12.00-02.00h – samo po prethodnoj najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/invoice

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: planinarske staze na Japetić i vrh Plešivice, biciklizam, jahanje, paraglajding/hiking trails towards the Japetić hill and to the top of the Plešivica mountain, bicycling, horse riding, paragliding

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučljivi za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: dvorac grofa Erdȍdyja iz 19. stoljeća – Jastrebarsko; Muzej grada Jastrebarskog; zbirka tradicijskog obrta bačvara Milivoja Goluba – Jastrebarsko; etnografska kolekcija Svetojanskog kraja – Sveta Jana; kapela sv. Franje Ksaverskog iz 18 st. – Plešivica/Count Erdȍdy castle from the 19th century – Jastrebarsko; Museum of the town of Jastrebarsko; traditional craft-work exposition of the Jastrebarsko’s cooper Milivoj Golub – Jastrebarsko; Sveta Jana etno-collection – Sveta Jana;  st.Franjo (Francis) Ksaverski chapel from 18th century – Plešivica

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo – 22. siječnja; Sanjkaški kup Plešivica 1907 – Plešivica, kraj siječnja-početak veljače, ovisno o snijegu; Jaskanske vinske svečanosti – Jastrebarsko, početak rujna; Martinje – 11. studenoga/ St. Vincent’s Day – January 22th; Plešivica 1907 Sledding Cup – Plešivica, end of january-beginning of february, depending on snow;  Jaska Wine Festivities – Jastrebarsko, beginning of  September; St. Martin’s Day – November the 11th

_____________________________

■ U obitelji Jagunić kažu da su svoj život posvetili proizvodnji vina za zahtjevna nepca. Predano rade, imaju iskustva, i neprestano ulažu u tehnologiju. Vinogradi se nalaze na ponajboljim položajima koji u organoleptici daju vinu prepoznatljiv terroir Plešivice. Vinarija Jagunić je na Plešivičkoj vinskoj cesti, oko 30 kilometara od Zagreba. U ponudi svoja vina sljubljuje s domaćim, tradicijskim specijalitetima vlastitog kraja.

The Jagunić family points out it’s devotion to the high quality wine production, to please the exigent consumers. Vineyards on the best positions, the most dedicated work, experience, and investments are giving the results. The Jagunić Estate, situated on the Plešivica Wine Route, cca 30 km far from the croatian capital Zagreb. is successfully pairing their wines with the traditional specialties of this corner of Croatia.

_______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015:

Zlatna medalja/Gold medal

TRAMINAC 2013 ⦁ TRAMINAC 2011 kasna berba/late harvest

___________________________

KOCIJAN

Adresa/Address: OPG Petar Kocijan, Štrigova 131; Štrigova • tel/fax : +385/40 851 109 • e-mail: vinarstvo1@gmail.com • Vlasnik/Owner: Petar Kocijan • Odgovorna osoba/Responsible person: Petar Kocijan • Kontakt osoba/Contact person: Petar Kocijan; mobile: +385/98 1826 118

Petar Kocijan

Petar Kocijan

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Petar Kocijan

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 7 vlastito/own propriety; kooperacija/cooperation: 2

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), graševina, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, traminac mirisavi, cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 litara ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 95 %; crno/red: 5 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines: ovisno o godištu/depending on vintage

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Radno vrijeme/Opening hours: po najavi/upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Urbanovo – festival vina i hrane Urbanovo (svibanj)/Urbanovo wine & food festival (May)

Kocijan vina

Kocijan vina

___________________________

■ Obiteljska vinarija Vina Kocijan smještena je u piktoresknoj Štrigovi na samom ulazu u mjesto iz pravca Čakovca. Vinogradarstvo i vinarstvo tradicija su u obitelji više od 25 godina. Najbolji vinogradi nalaze se na mikrolokacijama Orehovčak i Banfi.kocijan_case

The Vina Kocijan Winery is located at the entrance of the picturesque Štrigova when arriving from the town of Čakovec. Vinegrowing and the wine production is the family tradition since more then 25 years. Best Kocijan’s vineyards are on the micro-locations Orehovčak and Banfi.

___________________________

KORAK

Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo Korak, Plešivica 34, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 629 3088 • e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hrwww.vino-korak.hrVlasnik/Owner: Velimir Korak • Odgovorna osoba/Responsible person: Velimir Korak • Kontakt osoba/Contact person: Josip Korak; mobile: +385/98 815 271

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

kor

Velimir Korak: u vinogradu/in the vineyard

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: dipl.ing.agr Velimir Korak, mag.ing.agr Josip Korak

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalni, uz minimalno korištenje pesticida i bez uporabe herbicida/conventional, with the minimal use of pesticides, no herbicides

Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Križevac, Cimbuščak, Laškovec, Klemenka, Draga

Sorte/Varieties: sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), chardonnay, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), syrah, pinot crni (Pinot noir), portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 40.000 – 50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 90 %; bijelo/white: 30.000; ružičasto/rosé: 2000: crno/red: 8000; pjenušci/sparklings: 10 % (na kvascu/on the lees: 36 mjeseci/months)

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels:

Svježa linija/fresh line – sauvignon, rizling rajnski, rosé Draga, portugizac mlado/nouveau – suho/dry ⦁ Premium: chardonnay sur lie, syrah, pinot crni, pinot sivi (macerirano/long macerated) – suho/dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yeskorak-sala

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati/distillates

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 unutra/inside; 50 vani na terasi/out on the terrace

korak-uz-boce-ch-i-rrSadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: šetnja/walking around

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – kartice/cards (primaju se/accepted are: sve/all)

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Erdödy u Jastrebarskome/Erdödy Castle in Jastrebarsko

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Trofej Snježna kraljica – Zagreb, početak siječnja, Vincekovo – siječanj, Jaskanske vinske svečanosti – rujan, Advent u Zagrebu – prosinac/Snow Queen Trophy Zagreb – January, St. Vincent day – January, Jaska’s Wine Festivities – September, Advent in Zagreb – December

______________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Josip Korak, mladi enolog/young oenologist

■ Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s koje se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Pristup proizvodnji je prirodi prijateljski. Ambicije su pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog, pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce.

Family estate Korak is located in the village of Plešivica on the Plešivica mountain. Vinayards are in the zone clean of industrial pollution. The parcels – eight of them – are at the altitude of 400 m above the sea level. Aproach to the production is nature friendly. Ambition is to offer the wines for the connoisseurs. Wines are divided in the two lines – the basic & fresh one, and with the long maturation elaborated one. The news are the sparkling wines (classical method), and the orange wines made with the long macerations with the alcoholic fermentation, followed by the long maturation in wood.

_________________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SYRAH 2013

__________________________________

KURTALJ

Adresa/Address: Gospodarstvo Kurtalj, Plešivica 59: 10450 Jastrebarsko • tel: +385/1 4666 464; fax:  +385/1 6294 827; mobile: +385/98 315 844 • www.vinska-klet.hr

Vlasnik/Owner: Drago Kurtalj • Odgovorna osoba/Responsible person: Drago Kurtalj; e-mail: drago.kurtalj@gmail.comKontakt osoba/Contact person: Drago Kurtalj; Andrea Štajnkler, tel: +385/1 4666 464; e-mail: klet.vinska@gmail.com

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska/Plešivica

Drago Kurtalj sa suprugom Dubravkom

Drago Kurtalj sa suprugom Dubravkom

                                               Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Drago Kurtalj

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektar/Hectares: 3,5 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 3,5

Sorte/Varieties:  silvanac zeleni, graševina, rizling rajnski, pinot sivi, pinot crni, portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 lit ⦁ mirno/still: 75 %; bijelo/white: 90 %; ružičasto/rosé: 5 %: crno/red; 5 %; pjenušac/sparkling: 25 %;

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: zeleni silvanac, graševina, rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, portugizac, rosé – suho/dry • sivi pinot, rajnski rizling – polusuho/off dry • pjenušci/sparklings: DRI bijeli brut; Kurtalj Rosé brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yeskurtalj-trsjekurtalj-kusaonica


Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate
: mesne i mliječne prerađevine/sausagees, salami, speck, ham, cheesekurtalj-pjenusci

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

kurtalj-bocePonuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: na posjedu/at the estate: 20; Vinska Klet, Zagreb, Nova ves 8: cca 30

Smještaj/Accomodation: ne na posjedu/not at the estate ⦁ da u susjedstvu/yes in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: Vinska klet Zagreb svakodnevno/every day – 10-20 h; na posjedu/at the estate: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice – kartice/cards (Maestro, MasterCard, Visa)

_____________

LAGRADI

Adresa/Address: Lagradi d.o.o., Vlaškovec 98A, Jastrebarsko • tel/fax: +385/98 381 737 • e-mail: lagradi@lagradi.com; mislav.velikanovic@lagradi.com  •  www.lagradi.com

Vlasnik/Owner: obitelj Velikanović • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivan Velikanović • Kontakt osoba/Contact person: Mislav Velikanović, mobile: +385/99 6293 310

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica-Okić

Enolog-podrumar/Oenologist, cellar master: Krešimir Hren, Eno-expert Zagreb

Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirano/integratedlagradi-velikanovic-mislav-trsje

Hektara/Hectares: 6 vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina, silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, manzoni bijeli, muškat, traminac, dornfelder i portugizac

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Topolovec

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 30.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 85 %; ružičasto/rosé: 5 %;  crno/red: 10 %;

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, dornfelder, portugizac – suho/dry • sivi pinot, sauvignon – polusuho/off dry • manzoni bijeli, muškat Lagradi – poluslatko/semi-sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites – topla jela, po narudžbi/warm dishes, by order

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Jastrebarsko

Mislav Velikanović u podrumu Lagradi

Mislav Velikanović u podrumu Lagradi

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: sanjkaški kup – siječanj; Jaskanske vinske svečanosti – rujan/sledding cup – January, Jaska’s Wine Festivities – September

____________________________

■ Vinarija Lagradi je butikna. Proizvodnja se zasniva isključivo na grožđu iz vlastitih nasada, čime se želi od samog početka utjecati na kvalitetu finalnog proizvoda. Cilj je proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina.

Lagradi Winery is a boutique one. Wine production is based only on the grapes of the own vineyard. The aim is to offer the best possible quality that the family can grant for.

______________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Srebrna medalja/Silver medal

MUŠKAT LAGRADI 2011

___________________________

PUHELEK PUREK

Adresa/Address: OPG Puhelek Purek, Gornje Psarjevo 152; 10380 Sveti Ivan Zelina • tel/fax: +385/1 2069 051 • www.puhelek-purek.hr

Vlasnik/Owner: Stjepan Puhelek Purek • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Puhelek Purek •  Kontakt osoba/Contact person: Ivana Puhelek; mobile: +385/91 9479480; e-mail: i.puhelek@gmail.com • Kruno Antolković; mobile: +385/99 8875622; e-mailkruno.antolkovic1@gmail.com

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Prigorje-Bilogora, Zelina /Croatia’s Northwestern Uplands, Prigorje-Bilogora, Zelina

Puh

Enologinja dr.sc. Ivana Puhelek, inače stalno zaposlena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, s ocem Stjepanom Puhelekom Purekom /Oenologist dr. sc. Ivana Puhelek, working steady at the Institute for vitiviniculture of the Faculty od Agronomy in Zagreb, with her father, winegrower Stjepan Puhelek Purek

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivana Puhelek

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3, vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 1

Sorte/Varieties: kraljevina, graševina (grašica), sauvignon blancpuhelek-purek-trsje

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 25.000 lit ⦁ mirno/still: 80 %; bijelo/white: 100 %; pjenušac/sparkling: 20 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels:  Kraljevina Zelina, grašica, sauvignon – suho/dry ⦁ pjenušac/sparkling: Kraljica, vrhunsko, extra brut/Queen, premium, extra brut

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate:  mesne i mliječne prerađevine/sausages, salami, speck, ham, cheese

Puhelek Purek (Stjepan, Ivana & Kruno Antolković) – kušaonica/the tasting room

Puhelek Purek (Stjepan, Ivana & Kruno Antolković) – kušaonica/the tasting room

puhelek-purek-kusaonica

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 35

Smještaj/Accomodation:  ne na posjedu, ali da u susjedstvu/not at the estate but yes in the neighborhood

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Zelingrad, kapela Sv.Juraja/Zelingrad, St. George’s Chapel

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Zagreb, trofej Snježna kraljica – početak siječnja, Viteški turnir – Zelina, svibanj; Izložba vina kontinentalne Hrvatske – Sveti Ivan Zelina, lipanj; Svetoivanjski dani – Zelina, dani Grada, lipanj; Advent u Zagrebu – prosinac/Zagreb Snow Queen Trophy – beginning of January, Knights Tournament – May, Zelina; Exposition of the wines from the continental (northern) part of Croatia – Zelina, June; Days of the town Sveti Ivan Zelina, June, Advent in Zagreb – December

__________________________

■ Vinarija Puhelek Purek nalazi se 30 km sjevero-istočno od Zagreba i ponad Svetog Ivana Zelina. Vinogradi se prostiru na 300 m nadmorske visine. Posebnu pažnju članovi obitelji posvećuju lokaloj sorti kraljevini od koje se klasičnom metodom radi i pjenušac Kraljica, a izuzetno su ponosni i na sauvignon koji se toliko udomaćio na njihovom položaju da svake godine daje vrhunska vina. Već duži niz godina obiteljsko gospodarstvo Puhelek Purek sinonim je za kraljevinu, od autohtone sortu zelinskoga kraja, te za sauvignon.

The Puhelek Purek Winery is situated at cca 30 km north-east from Zagreb, above the town of Sveti Ivan Zelina. The vineyards are at the altitude of 300 m above the sea level. The Family is especially concentrated on the local variety kraljevina, but also on the sauvignon blanc, which each year is bringing a lot of satisfaction. Of the kraljevina grapes the Puhelek Purek Family is producing not only the still wine but also – with the classical method – the sparkling Kraljica (Queen)

_______________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SAUVIGNON 2014

__________________________

PZ IVANEC

Adresa/Address: Poljoprivredna zadruga Ivanec, Trg hrvatskih Ivanovaca 10, Ivanec •    tel/fax: +385/42 781 1151 • e-mail: pp-ivanec@vz.t-com.hrwww.pz-ivanec.hr •  Vlasnik/Owner: zadrugari/cooperative members • Odgovorna osoba/Responsible person: Igor Cerovčec • Kontakt osoba/Contact person: Rudolf Gotal, mobile: +385/98 1971 285

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Hrvatsko zagorje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Igor Cerovčec

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 9, vlastito/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski, pinot bijeli, muškat žuti, traminac, moslavac (Furmint), syrah, pinot crni

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 63.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 60.000 lit; crno/red: 3000 lit

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: Drašković cuvée (syrah & pinot noir) – suho /dry • rajnski rizling, pinot bijeli – suho i polusuho/dry and off dry • muškat žuti, traminac, moslavac – polusuho/off dry

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 osoba

Smještaj/Accomodation: hotel Orion, udaljen 3 km/Orion hotel, 3 km distant

Radno vrijeme/Opening hours:  svakodnevno/every day, 8-17 h

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Dvorac Trakošćan, Pavlinska crkva u Lepoglavi, planina Ivančica/Trakošćan Castle, Paulines Church in Lepoglava, Ivančica mountain

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year:  Špancir-fest Varaždin, kolovoz/august

_____________________________

PZ Ivanec nastavlja tradiciju proizvodnje vina vezanu uz povijest obitelji Drašković koja je u sklopu dvorca Klenovnik 1650. godine sagradila podrum gdje se i danas proizvodi vino. PZ Ivanec raspolaže sa vinogradima na izuzetnim položajima kod Klenovnika. PZ Ivanec osvajač je brojnih medalja od koji su najznačajnije one sa IWC u Londonu i AWC u Beču.

PZ (Cooperative) Ivanec is continuing the family Drašković tradition in wine-making. The Draškovićs have built, in the 1650., in the frame of the Klenovnik Castle,  the wine cellar where still, nowadays, the wine is being produced. The vineyards of the members of PZ Ivanec are situated on the excellent good positions close to Klenovnik. PZ Ivanec has won many medals, the most important trophies are from the London’s IWC and from the AWC Vienna

_____________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Zlatna medalja/Gold medal

MUŠKAT ŽUTI 2014

__________________________

STRUČIĆ

Adresa/Address: Obrt GT Ludbreg – Vinarija Stručić, Kratka 2; Ludbreg • tel/fax: +385/42 819 594 • e-mail: sanja@vinarija-strucic.comwww.vinarija-strucic.comVlasnik/Owner: Obitelj/Family Stručić • Odgovorna osoba/Responsible person: Sanja Stručić • Kontakt osoba/Contact person: Sanja Stručić. mobile: +385/98 1770 719

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje

Tomislav i Sanja Stručić

Tomislav i Sanja Stručić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Tomislav Stručić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 3, vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, portugieser

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 20,000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 95 %; bijelo/white: 90 %; crno/red: 5 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 5 %; pjenušac/sparkling: 5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: chardonnay, portugizac – suho/dry • graševina – suho i polusuho/dry version and off dry version• rajnski rizling, Poštenjak Ludbreške vinske ceste/Poštenjak Ludbreg’s Wine Road brand (cuvee graševina 70 %, chardonnay 20 %, pinot sivi (gris) 10 % – polusuho/off drystrucic-grasevina

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

 Drugi proizvodi vlastite i lokalne produkcije koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: voćni likeri od višnje i zelenoga oraha pripravljeni po tradicijskoj recepturi, voćno vino od višnje Ludbergina utjeha/traditionaly made wild cherry liquor, green nut liquor, Ludberga comfort wild cherry fruit wine

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: može se organizirati/can be organized

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: tenis, nogomet, sportski ribolov/tennis, football, fishing

Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Ludbreg slovi kao kulturno-povijesno središte s bogatom baštinom. Priznato je papinsko svetište Predragocjene Krvi Kristove. Uz crkvu Presvetog Trojstva tu su i dvorac Batthyani te vidikovac s impresivnim kipom sv.Vinka, zaštitnika Ludbreškog vinogorja. Ludbreg ima legendu o Svetoj Ludbergi i oznaku Centra svijeta/Town of Ludbreg is a cultural and historical place with a rich heritage. It is a pilgrimage center with the church of the Precious Chryst blood. Worth visiting is also the St. Trinity church, and Batthyani castle. In Ludbreg there is a legend of St. Ludberga, there is also the sign of Centrum Mundi. Close to the town impressive monument od St. Vincent

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Kroz godinu se u Ludbregu održavaju brojne manifistacije, npr. izložba mladih vina – siječanj, sajam cvijeća Flora Centrum Mundi – svibanj, biciklijada – lipanj, Ludbreški vinski maraton – lipanj, Dan jagoda na ludbreškoj tržnici – lipanj, Dani tradicijske kulture – kolovoz, Deset dana Sv.Nedelje – rujan, festival kajkavske komedije Dani Mladena Kešnera – druga polovica studenoga/Many of events, such as the new wines exhibition – January, flower fair Flora Centrum Mundi – May, Ludbreg Wine Marathon – June, The Strawberry Days at the market place – June, Days of the Traditional Culture – August, Sancta Domenica 10 Days – September, Festival of the comedy in kajkavian dialect Mladen Kešner Days – second half of November

_____________________________

■ U Ludbreškim vinogradima u neposrednoj blizini Ludbrega nalazi se mala vinarija Stručić.

Zatvore li se na čas oči i zamisli li se tipični zagorski pejzaž, na pamet padaju zlatne nizine isprekidane vinorodnim brežuljcima. Fine meke linije obojene komadićima šuma ili dugih redova vinograda kojima je uvijek točka na i mala zagorska klet iz koje se širi miris dobrodošlice. Da, tu su utkani i vinogradi i klijet obitelji Stručić. Njihova vinska priča ne počiva na stoljetnoj tradiciji, ali je logični slijed njegovanja truda, rada i ljubavi prema vinogradima. Spajajući staro i novo, članovi obitelji Stručić trude se svoja vina oplemeniti jasnim regijskim identitetom.strucic-kuca

The wine story of the Stručić family is not based on the century long tradition, but on the love and care about the vineyard. In the combination of the traditional and the new approach, the members of the Stručić family is trying to achieve the wines with the clear regional identity.

_____________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015

Srebrna medalja/Silver medal

GRAŠEVINA 2014

__________________________

ŠAFRAN

Adresa/Address: Vinarija Šafran zajednički obrt za proizvodnju i prodaju vina, Breznica 1D; 42225 Breznički Hum • tel/fax: +385/42 209 834; +385/42 209 835 • www.vinarija-safran.hrVlasnik/Owner: Stjepan Šafran i Josip Tržec • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Šafran; e-mail: info@vinarija-safran.hrKontakt osoba/Contact person: Josip Tržec; e-mail: josip.trzec@vinarija-safran.hr

Vinarija Šafran Winery

Vinarija Šafran Winery

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska, Bregoviti sjeverozapad, regija Zagorje Međimurje, vinogorje Varaždin i Zlatar

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Josip Tržec

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 17 vlastitih/own property

Sorte/Varieties:  graševina, rizling rajnski, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli, traminac mirisavi, muškat žuti, blauburger i portugizac

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 100.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 90 %; crno/red:  5 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines:  5 %

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, rajnski rizling, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli – svi suhi/all dry • traminac mirisavi, muškat žuti – poluslatko/semi sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

safran-vino-buteljaDegustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Radno vrijeme/Opening hours:  samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

_____________________________

 ■ Vinogradarstvo i vinarstvo u obitelji Šafran duge je tradicije. Postoje pisani zapisi vlasništva vinograda još iz 18. stoljeća. Danas Vinarija Šafran iz vinograda sađenih između 2003. i 2014. godine proizvodi sortna vina i kupaže uglavnom redovnih berbi, tek mali dio proizvodnje usmjeren je na predikate. Vina su od grožđa uzgojenog u ekološki čistim uvjetima. Čuvaju se i oplemenjuju u modernom podrumu.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Wine Estate Šafran has, according to the documents, more than two centuries tradition in vine-growing. Today the winery is producing the wines from the vineyards planted in the years between 2003. and 2014. Vines are in an ecologically clean zone. The wines are mostly from the regular harvests, the quantity of the Prädikats Weine is very small.

___________________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

VINA CROATIA 2015

Zlatna medalja/Gold medal

SAUVIGNON 20

__________________________

ŠEMBER

Adresa/Address: Šember PG, Pavlovčani 11 b; 10450 Jastrebarsko •  tel/fax: +385/1 6282 476 • e-mail: zdenko.sember@gmail.comwww.sember.hr

 Vlasnik/Owner: Zdenko Šember • Odgovorna osoba/Responsible person: Zdenko Šember • Kontakt osoba/Contact person: Zdenko Šember, e-mail: zdenkosember@gmail.com

Gospodarstvo Šember: pogled na kusaonicu iz malog parka na ulazu/The Šember Estate: a little park and the tasting facility

Gospodarstvo Šember: pogled na kušaonicu iz malog parka na ulazu/The Šember Estate: a little park and the tasting facility

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica

 Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Zdenko Šember

Pristup proizvodnji/Approach to the production: integrirani/integrated

Hektara/Hectares:  6 vlastitih/own property

Sorte/Varieties: rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, pinot crni, plavec žuti

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Pavel, Vučjak, Mladina

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 50 %; bijelo/white: 85 %; crno/red; 13 %; amfora-narančasta vina/amphora orange wine: 2 %; pjenušac/sparkling: 50 %;

Zdenko

Zdenko Šember s pjenušcem od vina nastalog polugodišnjom maceracijom u amfori. Šemberi u kategoriji mirnog vina proizvedu oko 85 posto bijeloga, 13 posto crnoga i oko dva posto maceriranog u amfori

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: chardonnay, rajnski rizling, crni pinot – mirna vina, suha, i polusuha /still, wines, dry and some of them off dry • pjenušac Šember bijeli/sparkling Šember white brut, pjenušac Šember rosé/sparkling Šember rosé brut; pjenušac/sparkling Šember Amfora

 Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: nema/none

I s crnim vinom

Šember i s crnim vinom

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda i hrane/Food with the wine: da/yes – hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites – topla jela/warm dishes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Smještaj/Accomodation:  ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice

__________________________________

∎ Vino je dugačka obiteljska tradicija u Šemberovih. Zdenko Šember na kormilu imanja naslijedio je oca Stjepana, a kad za to dođe vrijeme vodstvo će najvjerojatnije preuzeti Zdenkov sin Nikola, koji je upravo završio osnovni dio studija na katedri Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo pri zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Kćerka Lucija, aktualna Vinska kraljica Zagrebačke županije, završava studij ekonomije. Klasičnim mirnim bijelim i crvenim vinima Šemberovi su u proizvodnji pridodali i vina od bijelih sorata (rizling rajnski) dugo maceriranih u amfori, i, poslije, po nekoliko godina dozrijevanih u drvenim bačvama. Od takvih, tzv. narančastih vina počeli su, uz klasične pjenušce proizvodnju kojih su eto proširili na čak 50 posto od ukupne proizvedene količine vina, raditi i pjenušce (klasična metoda). U boljm godinama imaju jako dobra crna vina, od pinota crnoga, kojemu plešivički klima i tlo odgovaraju, ali i od – cabernet sauvignona, koji nije tipičan za Plešivicu. Zdenkova mama Ružica i supruga Ivanka odlične su kuharice i specijalistice su za prigotavljanje jela tradicijske, domaće kuhinje.

Zdenko, Nikola i Lucija Šember

Zdenko, Nikola i Lucija Šember

Wine is a long tradition in the Sember Family. Zdenko Šember took over the Estate from his father Stjepan, and most probably the successor of Zdenko is going to be his son Nikola, graduated in oenology at the Zagreb Faculty of Agronomy. Zdenko’s daughter Lucija, actual Wine Queen of the Zagreb County, is now at the end of the study of economy. Šembers are also active in the field of orange wines, producing it out of riesling, with six month maceration in the amphora. Along with the classical sparklings (méthode champénoise) they started making the orange sparkling wine, too. In the best vintage Šembers can offer excellent pinot noir, but also cabernet sauvignon, which is not at all typical for the region. Zdenko’s mother Ružica and wife Ivanka are excellent cooks, specialists for the traditional dishes.

________________________

ŠIMANOVIĆ

Adresa/Address: Obiteljsko gospodarstvo Šimanović, Kostel Pribićki 5; 10454 Krašić • tel/fax: +385/1 6283 185; mobile: +395/99 668 94 93 • wwwhttp://vino-simanovic.freshcreator.com

Vlasnik/Owner:  Stjepan i Željko Šimanović • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan Šimanović • Kontakt osoba/Contact person: Željko Šimanović, tel: +385/1 6283 185; mobile: +385/99 668 94 93 • Stjepan Šimanović: +385/98 382 408; e-mail: zeljko.simanovic@zg.t-com.hr

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica, Krašić

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Željko Šimanović dipl. ing.

Željko Šimanović

Željko Šimanović u zimskoj berbi, za ledeno vino/in the winter harvest for the ice wine

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 5 vlastitih/own propriety; unajmljenih/leased: 1,5

Sorte/Varieties: kraljevina, graševina, rizling rajnski, sauvignon, traminac, frankovka (Blaufränkisch), pinot crni

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi / Own cru vineyards worth mentioning on the label: Kostel, Rebra

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 35.000 – 40.000 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé: 3 %: crno/red: 26 %; desertna i specijalna vina/dessert and special wines: 1 %;

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, frankovka, pinot crni – suho/dry • rajnski rizling, traminac, rosé – polusuho/off dry • graševina ledena berba/ice wine, traminac ledena berba/ice wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne proizvodnje, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made local typical products that can be bought at the estate: med/honey

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Ponuda hrane/Food with the wine: hladni narezak/small cold bites & topla jela/warm dishes by previous order

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50

Smještaj/Accomodation: još ne, ali u planu je 6 komfornih dvokrevetnih soba/not yet, but the plan is to open 6 comfort double rooms

Šimanović: podrum, kušaonica, vinoteka/wine cellar, tasting room, oenotheque

Šimanović: podrum, kušaonica, vinoteka/wine cellar, tasting room, oenotheque

simanovic-vinotekasimanovic-vinotekaa

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Sestre Šimanović, uključene u promidžbu - Iva, ekonomistica, i Dijana, koja završava Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Osijeku / The Šimanović sisters, active in the promotion of the family Estate. Iva is laureated in economy, and Dijana is going to be laureated soon in vitiviniculture at the Faculty of Agronomy in Osijek

Sestre Šimanović, uključene u promidžbu – Iva, ekonomistica, i Dijana, koja završava Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Osijeku / The Šimanović sisters, active in the promotion of the family Estate. Iva is laureated in economy, and Dijana is going to be laureated soon in vitiviniculture at the Faculty of Agronomy in Osijek

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sport and recreation possibilities: nogomet, planinarenje, trčanje, pješačenje, vožnja biciklom, motokros staza za quad vozila, lov u dogovoru s lovačkim društvom Fazan, ribolov na rijeci Kupčini i potoku Slapnici, berba grožđa, berba kestena/football, mountaineering, walking around, riding a bike, motocross (quad), hunting, fishing at the Kupčina and Slapnica, grape picking, chestnut picking

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historic and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode Žumberak, Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću i rodna kuća kardinala Stepinca, Crkva Majke Božje Dolske, Dvorac Pribić, Sveta Gera (30 km), Dvorac Oršić Slavetić/Nature Wildlife park Žumberak, the Church of the Saint Trinity in Krašić, house of the cardinal Stepinac,, the church of our Lady from Dol, Pribić castle, Oršić Castle in Slavetić, Sveta Gera

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo, Dan blaženog Alojzija Stepinca (veljača), Dani Krašićkog kraja (svibanj), Dani Pribićkog kraja (kolovoz)/St. Vincent Day (January), Stepinac day (February), The Days of Krašić (May), The Pribić days (August), St. Martin’s festivity

________________________________

■ Višestoljetna tradicija proizvodnje grožđa i vina u obitelji Šimanović prenosi se s generacije na generaciju. Gospodarstvo s vinskim podrumom smješteno je u općini Krašić, u malom selu Kostel Pribićki, na južnim padinama prigorskog dijela plešivičko-žumberačkog gorja. Južne padine, idealna nadmorska visina vinograda od 200 do 300 m, te umješnost vinogradara i vinara garancija su kvalitete vina, koja je potvrđena osvajanjem najviših priznanja i šampionskih odličja s brojnih renomiranih ocjenjivanja. Unutar palete vina Šimanovići se posebno diče s frankovkom. Ponos obitelji je, po mišljenju mnogih, jedan od najljepših i najvećih vinskih podruma podregije Plešivica, s vinotekom i kušaonicom, te povezan podrumskim tunelom – do izlaza u vinograd. U planu i donekle već i u tijeku su stalna ulaganja u modernizaciju tehnologije. S berbom 2016. kreće i proizvodnja pjenušaca.

The Šimanović Family is in wine business since several centuries. The Estate is located in a small village Kostel Pribićki, close to Krašić. Vineyards are on the southern slopes of the Plešivica and Žumberak hills, at the altitudes between 200 to 300 m. The Family is particularly proud of it’s Blaufränkisch wine, and of it’s wine cellar, allegedly one of the most beautifull in the sub-region of Plešivica. In the frame of the complex there are also the tasting room and the oenotheque. Curiosity: the cellar is connected through a tunnel with the vineyard!

_______________________

ŠTAMPAR

Adresa/Address: Vinogradarstvo i podrumarstvo Štampar, Sveti Urban 2, Štrigova •  tel/fax: +385/40 830 184 • e-mail: stampar@vinarija–stampar.hrwww.vinarija–stampar.hrVlasnik/Owner: obitelj Štampar/Štampar family • Odgovorna osoba/Responsible person: Bojan Štampar • Kontakt osoba/Contact person: David Štampar,  e-mail: stampar@vinarija–stampar.hr

Obitelj Štampar

Otac Bojan Štampar (desno) i sin David (lijevo)/Father Bojan Štampar (right) and his son David (left)

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Zagorje-Međimurje, Međimurje

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: David Štampar

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 7 vlastitih/own property; kooperacija/cooperation: 3

Sorte/Varieties: pušipel (moslavac, šipon, Furmint), pinot sivi (Pinot gris), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), chardonnay, rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli, muškat žuti (muscat yellow), cabernet sauvignon, gamay

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 70.000 lit ⦁ mirno/still: 98 %; bijelo/white: 93 %; crno/red: 7 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines: 2 %; pjenušac/sparkling: 2 %

David Štampar

David Štampar

Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, pinot sivi, chardonnay svježi/fresh • chardonnay sur lie, rajnski rizling, sauvignon muškat žuti, rosé (cabernet sauvignon), cuvée Sv.Urban (cabernet sauvignon & gamay) – suho/dry • pušipel kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino, slatko/Late harvest, Auslese, TBA, Ice Wine – slatko/sweet • graševina kasna berba, izborna berba, izborna berba prosušenih bobica, ledeno vino/Late harvest, Auslese, TBA, Ice Wine – slatko/sweet

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 20

Radno vrijeme/Opening hours: svakodnevno, po najavi/every da, upon appointment

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Crkva Sv. Jeronima – Štrigova; Vidikovac Robadje s pogledom od 360 stupnjeva i na nekoliko zemalja/St. Jeronim’s Church – Štrigova; viewpoint Robadje with the view around of 360 degrees and on several countries

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/Cultural events, folklore, festivals through the year: Urbanovo – Sv.Urban, Štrigova, svibanj/St. Urban’ Day, Štrigova, end of May

____________________________

■ Vinarija Štampar: Kad su u petak popodne, davnog 27. lipnja 1913. godine majstor Ištvan Grabar i vinar Andraš Novak podigli čaše u čast završene freske nad ulazom u podrum – nazdravili su vinskoj viziji koja u Svetom Urbanu i danas, stoljeće poslije, živo kuca. Obična, priprosta i kratkovijeka vina Novakovih poprimaju naglašeniji pečat osobnosti tek sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća kad u posjed imanja i svih vinograda dolazi prva generacija obitelji Štampar. Od toga vremena strast i predanost lozi postaju prva i bezuvjetna moneta svim naraštajima obitelji. Velika vina Štampar počinju život u vinogradu. Nekad na 3000 trsova jedne sorte, u starohrvatskoj hrastovoj preši iz 1927. godine i jedva nekoliko trošnih bačava u malom podrumu, a danas u stalnom traganju za savršenstvom spoja tradicije, znanja i inovacija, Štampari izbirljivom i zahtjevnom tržištu nude iznimno kvalitetna i nagrađivana vina od desetak reprezentativnih sorti vinogorja Međimurje.stampar-podrum

The Štampar Winery: the tradition is a very long one. The wines with some real character were born in the middle of the 20th century, with the fifth generations of Štampars. The beginning of the greater Štampar wines is, of course, in the vineyard. Today one can speak about the fine combination of the tradition, knowledge and the innovation. Štampars offer to the exigent consumers fine quality awarded wines of ten varieties present in the Međimurje winegrowing area.

_______________________

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest

Vina Croatia 2015:

Srebrna medalja/Silver medal

SVETI URBAN 2012

_______________________

TOMAC

Adresa/Address: Vinogradarstvo i vinarstvo obitelji Tomac; Donja Reka 5; 10450 Jastrebarsko • tel. fax: +385/1 6282 617 • www.tomac.hr

Zvonimir Tomac

Zvonimir Tomac

Vlasnik/Owner: Zvonimir Tomac • Odgovorna osoba/Responsible person: Zvonimir Tomac • Kontakt osoba/Contact person: Tomislav Tomac; e-mail: tomac@tomac.hr

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Plešivica

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Tomislav Tomac

Pristup proizvodnji/Approach to the production: tradicionalan, u smjeru organskoga/traditional, in the organic direction

Hektar/Hectares: 7 vlastito/own property

Sorte/Varieties: chardonnay, sauvignon, rizling rajnski, plavec žuti, veltlinac crveni, graševina, traminac, pinot crni

 

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: Šipkovica, Bresnica

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.000-50.000 boca/bottles ⦁ mirno/still: 30 %; bijelo/white: 70 %; ružičasto/rosé & crno/red: 20 %; vina nastala dugom maceracijom u amfori/wines of white grapes long macerated in amphora: 10 %; pjenušac/sparkling: 70 %

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: mirna vina/still wines – sauvignon, crni pinot – suho/dry ⦁ rajnski rizling – suho /dry ⦁ pjenušci/sparklings: Diplomat extra brut; Amphora brut nature

Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: ne/no

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes – samo po najavi/only upon appointment

Tomislav Tomac sa suprugom Martinom/Tomislav Tomac with the wife Martina

Tomislav Tomac sa suprugom Martinom/Tomislav Tomac with the wife Martina

Ponuda i hrane/Food with the wine: ne/no

Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 10

Smještaj/Accomodation: ne/no

Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only upon appointment

__________________________

TRDENIĆ

Adresa/Address: Vinarija Trdenić d.o.o, Trnovka 28; 44317 Popovača • tel/fax:+385/98 216 870 • e-mail: vinarija@vinarija-trdenic.hrwww.vinarija-trdenic.hrVlasnik/Owner: Tomislav Trdenić • Odgovorna osoba/Responsible person: Tomislav Trdenić • Kontakt osoba/Contact person: Tomislav Trdenić, mobile: +385/98 216 870trdenic

Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Moslavina

Enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Krešimir Trdenić

Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/conventional

Hektara/Hectares: 16,  vlastito/own property

Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), škrlet, pinot bijeli (Pinot blanc), pinot sivi (Pinot gris), rajnski rizling (Riesling), traminac, portugizac (Portugieser), cabernet sauvignon

Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.500 lit ⦁ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 33.500 lit; crno/red: 7000 lit

Vina kao robne marke, po etiketama/Wines by labels: graševina, škrlet, Škrlet private collection, pinot bijeli, pinot sivi, Pinot sivi private collection, Rajnski rizling private collection, Cuvée private collection, cabernet sauvignon, portugizac – suho /dry • Traminac private collection, polusuho/off dry