SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS
kroz /through
ŽELJKO SUHADOLNIK
______s vama od – 11.11.1992 – since, with you_______
Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman
___________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁
⦁ VIJESTI/NEWS
Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA ⦁
⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE ⦁
________________________
Vino Zagorje i Bajka na dlanu
Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)
ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE
Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.
Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji. Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.
Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)
– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc… Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.
Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)
– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.
_________________________
In Memoriam
ŽELJKO PETROVEČKI
U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…
Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.
Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.
Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)
Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.
Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.
Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj… Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁
__________________________
Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.
Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)
– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.
Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)
Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.
– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.
Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)
Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.
Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)
ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina, Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina, uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.
Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:
| Parametar | Min. | Max. |
| Alkohol (vol%) | 9,5 | 12,0 |
| Ekstrakt bez šećera (g/L) | >17,0 | 21,0 |
| Šećer reducirajući (g/L) | <1,0 | 4,0 |
| Ukupna kiselost kao vinska (g/L) | 5,5 | 8,0 |
| Hlapljiva kiselost kao octena (g/L) | do 1,0 | |
| Pepeo (g/L) | >1,4 | 2,0 |
– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.
Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!
– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.
Bajka na dlanu
Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.
Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.
Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.
Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)
Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)
Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško. ♣
____________________
Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI – U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.
Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova
Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.
Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁
____________________________
Nova era Tomčevih
SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…
Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa – prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.
Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)
S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro kad se razrastu trava i ukrasno bilje!
Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom
Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…
Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac
Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!
Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje… ♣
OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.
Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.
Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu… ⦁
_______________________
_________________________
Najjača međunarodna ocjenjivanja vina
MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI…
Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…
Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.
Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik
Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.
Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb
Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac
Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika, moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana…
Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti
Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).
DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.
Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.
Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.
Iz HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34 srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:
Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.
Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)
Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.
Jelena Balog, Vinolog
Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak
Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:
Platinum
Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)
Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)
Vinski posjed Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje
Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine. U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.
Zlato
Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)
Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018 – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević
Srebro
Slovenija: 50 medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!
Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)
Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;
Srbija: 16 srebrnih medalja
A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:
Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola
Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862
Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!
Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!
Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…
Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.
https://www.decanter.com/?s=CROATIA ⦁ https://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/ ⦁ https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/ ⦁ https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/
NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.
S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.
A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.
Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!
Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji
Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od 50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:
Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.
Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…
Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.
S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.
SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….
Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!
A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.
Willy Klinger
Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor: Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu
ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.
Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere
Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere
Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of Experience – Wine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge iz Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.
Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.
Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora
Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:
– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea. Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.
Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom, stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.
Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta
– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone. Program traje po dva sata a u publici bude po između 30 i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.
Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.
– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće. Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…
– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.
_______________________
TAMPERE WINE FEST – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁
___________________________
Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim priznajima certificiranim odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.
– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fi ⦁ www.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi ♣
______________________________
VIJESTI / NEWS
Ususret praznicima i novoj godini
HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.
Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣
________________________
AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA
Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina
____________________________
piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase
HRVATSKA 
CROATIA
Dalmacija / Dalmatia
.
(mpc/pp: XL)
DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good
■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C
(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko etno s kzp/premium quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK
■ VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18 ̊C
(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good
■ VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS: ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C
Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region
(mpc/pp: ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small
■ VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli • na začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika bordeaux • 12-14 ̊C
ITALIJA 
ITALY
Piemonte – Pijemont
(mpc/pp: XXXL) BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good
■ VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • (preporuka za jelo: rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C
(mpc/pp: XXXL) BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good
■ VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C
(mpc/pp: XXXL) BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good
■ VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C
SLOVENIJA
SLOVENIA
(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko • suho • 13,0 vol%
■ VINO je: ne baš komplicirano • s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C
_________________________
Kušano još…
BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.
Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2, suho, 13,0 vol %, proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.
Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.
S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka. ♣ .
__________________________
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential
– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.
– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.
– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer
– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting
– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use
Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid
CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l: S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •
. ⇑ – trošiti/drink • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • 
– trošiti uz hranu/drink with food
__________________________
Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021
VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.
Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)
Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali. Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog; mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar), Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.
Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).
Evo i rezultata, po grupama:
Bogdanuše
- Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina
Ostala bijela vina otoka
- Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana; 2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020 (90,00) – Ventus vina
Plavac mali
- Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3. Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše
-
Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)
Najbolje ocijenjeno vino – pobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills
Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)
Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.
Suhi u čaši 