Archive | December 2016

Vino i turizam-Wine & Tourisme/HRVATSKA NA DLANU – 2016-2017 – CROATIA AT a GLANCE

Vina Croatia logo

Croatia WineŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NEPOSREDNO PRIJE FESTIVALA VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM 2015 ODRŽANO JE, u ORGANIZACIJI UDRUGE VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, PRVO NACIONALNO OCJENJIVANJE VINA LIJEPE NAŠE, SLIJED KOJEMU JE TREBAO BITI KATALOG-VINSKI i SVOJEVRSNI TURISTIČKI VODIČ, u IZDANJU HGK. KAKO TAJ VODIČ NIJE u PREDVIĐENOME TERMINU UGLEDAO SVJETLO DANA, s PRIPREMLJENIM i u MEĐUVREMENU AŽURIRANIM MATERIJALIMA JA KAO AUTOR IZLAZIM NA OVAJ NAČIN, DA BI IPAK NEKU KORIST IMALI VINARI i ZAINTERESIRANI SUVREMENI NOMADI u TURISTIČKOJ SEZONI 2017.

Točno, ne još jedno međunarodno ocjenjivanje vina u nizu pa locirano, eto, u Hrvatskoj, nego prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskoga vina, ali ipak s – internacionalnom dimenzijom! Održano je u Zagrebu u hotelu Esplanade krajem 2015. Trebalo se nastaviti, ali u 2016. –nije!

S obzirom na način na koji je bio zamišljen, taj je projekt, u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i HGK, uz to što bi vinoljupcima poslužio kao dobar pokazatelj aktualnog trenutka hrvatske plemenite kapljice, mogao biti vrlo učinkovit u smislu promidžbe ali i bržeg boljeg brendiranja kapljice Lijepe naše na internacionalnoj pozornici.

Hrvatska kao tradicijski vinogradarska, vinarska, vinska te turistička zemlja svoju veliku gospodarsku šansu vidi (i) u enogastronomiji, upravo i u tijesnoj sprezi vina i turizma, kombinaciji za koju se, otkako je vino u modernome društvu postalo kultno i pravi turistički magnet, može reći ne samo da je dobitna nego i da je idealna. U turizmu smo se dosta dobro brendirali na međunarodnoj sceni, ali s vinom – iako je posljednjih godina ono kakvoćom bitno napredovalo – zasad još nismo u dovoljnoj mjeri to učinili. Možda dobrim dijelom i stoga što se nije vodilo dovoljno računa i o tome da se barem jednom godišnje – kako to čine afirmirane vinske zemlje – na vlastitome pragu organizira snažna prezentacija Vina Croatia za domaće i vanjske medije javnog informiranja i za vinske trgovce, naime dojmovi izravno s terena gdje se vina proizvode kompletniji su i upečatljiviji od onih s kušanja na klasičnoj prezentaciji odnosno masterclassu u nekoj dvorani tisućama kilometara udaljenoj od izvorišta. U nastojanjima na širenju dobrog glasa hrvatske plemenite kapljice moglo je odlično pridonijeti eto baš i ovo nacionalno strukovno vrednovanje Vina Croatia s međunarodnim karakterom, pogotovu i stoga što se na njega dovezivao festival Zagreb Vino.com kao kompletno ogledalo hrvatske vinske produkcije, i stoga što je bilo predviđeno izdavanje kataloga kao svojevrsnog vinskog i na određeni način i turističkog vodiča.

Prethodno spomenuti pojmovi međunarodni karakter i internacionalna dimenzija znače da su u kušanje, uz naše ocjenjivače, uključeni bili većinom (dvije trećine) inozemni eksperti degustatori – renomirani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari, koji su i članovi ocjenjivačkih sudova na raznim, i najpoznatijim i najcjenjenijim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu.

Ovakva internacionalizacija s višestrukom je prednošću: njome se od relevantnih stranaca dobiva vrijedna informacija o tome kako bi svijet mogao disati na hrvatsko vino, zatim, relevantni vanjski profesionalni krugovi, koncentrirani na vino odavde, upoznaju se s našim prozvodima na mjestu njihova nastanka, što je bitno jer ako su dojmovi jači onda su i veće šanse da se iz tih strukovnih krugova vani prema tržištima širi kompleksna i – jer riječ je u kontekstu hrvatskoga vina o neutralnim osobama – osobito uvjerljiva priča o našoj kapljici i eno-gastronomiji. Zato se pri izboru inozemnih ocjenjivača dosta pazilo da se na početku pozovu prvenstveno oni iz zemalja za koje se ovdje smatra da su za nas najzanimljivje kao vinska ali i turistička tržišta.

Zatim, vezano uz strance kao kušače izbjegavani su u startu mogući prigovori o sukobu interesa kod degustatora. Stranci, naime, barem zasad još, nisu – osim nekoliko iznimaka, na koje se, dakako, nije računalo s ovim pozivom – involvirani u suradnju s hrvatskim vinarima u segmentu enologije, marketinga, trgovine. Naravno, i pri odabiru hrvatskih kušača vodila se briga da ne budu u bilo kakvoj poslovnoj vezi s vinarima a koja bi se mogla protumačiti kao sukob interesa.

Kao bitan promotivni dio projekta smatrano je eto baš i ono što je imalo slijediti ocjenjivanju te službenoj podjeli odličja održanoj u sklopu festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 u zagrebačkom hotelu Esplanade: knjiga praktičnog formata i uveza koja na jednom mjestu objedinjuje značajne podatke o vinskoj Hrvatskoj – daje svojevrsnu osobnu kartu Vina Croatia, te nudi prezentaciju proizvođačkih kuća prijavljenih za ovo ocjenjivanje. Knjiga koncipirana kao vrijedan putokaz zainteresiranima za hrvatsko vino a i za razne tipične lokalne delikatese kao i za teritorij gdje se sve te delicije rađaju. Izložena oku javnosti trebala se naći najkasnije uoči početka turističke sezone, na raznim uz vino i turizam vezanim punktovima u Hrvatskoj, ali i da prati nastupe Lijepe naše na sajmovima vina, turizma…

DEGUSTACIJA i VREDNOVANJE / TASTING & EVALUATION

Na ocjenjivanju Vina Croatia 2015. u luksuznom zagrebačkom hotelu Esplanade * * * * *  radila su tri žirija sa po pet članova. Svaki žiri bio je sastavljen od po troje degustatora iz inozemstva i po dvoje degustatora iz Hrvatske. U strukovnome smislu, pak, struktura je bila sljedeća: u svakome žiriju uglavnom po troje specijaliziranih vinskih novinara, obvezno barem jednan enolog, te po jedan sommelijer ili vinski  trgovac…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOcjenjivanje se odvijalo po međunarodno usvojenom sustavu s tablicom do 100 bodova.

U svakoj kategoriji – bijelo suho vino od nearomatičnih sorata, vino od aromatičnih sorata, crno vino, desertno i predikatno vino, te pjenušci – između po nekoliko najbolje ocijenjenih uzoraka birali su se, naknadno, u doigravanju, šampioni. Radi bolje promidžbe hrvatskoga vina bilo bi međutim dobro i proglašavati prvake po grupama unutar važnijih hrvatskih autohtonih kultivara, i taj se marketinški propust mogao ispraviti odmah na ocjenjivanju koje je trebalo slijediti u 2016…

Najbolje ocijenjene uzorke ponuđene na ocjenu na doigravanju odnosno u izabiranju šampiona kušali su svi članovi svih triju komisija.

LEGENDA/LEGEND:  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja / Great gold medal – 92 – 100 bodova / points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with character, elegant, classic great wine.

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 86 – 91,99 bodova / points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal – 82 – 85,99 = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

________________________________

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Žiri br / Jury No. 3, s predsjednikom /with president prof. Marinom Berovičem s Ljubljanskog sveučilišta, a u sastavu Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisz 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri br / Jury No. 3, predsjednik /president prof. Marin Berovič s Ljubljanskog sveučilišta. Sastav Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisu 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, te Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri br. / Jury No 1, s predsjednikom woth president prof. dr. Edijem Maletićem, pročelnikom Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, zatim s Paulom Robertom Blomom, vinskim trgovcem i vinskim edukatorom iz Nizozemske, pa dopredsjednikom Međunarodne unije enologa Iztokom Klenarom iz Slovenije, Zoltanom Györffyjem, glavnim urednikom vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja - enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Žiri br. / Jury No 1, predsjednik/president prof. dr. Edi Maletić, pročelnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.  Paul Robert Blom, vinski trgovac i vinski edukator iz Nizozemske, dopredsjednik Međunarodne unije enologa Iztok Klenar iz Slovenije, Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, Željko Suhadolnik, glavni urednik časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja – enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

  • Šampioni/The Champions 2015.

Kao prvaci na ovom prvom ocjenjivanju vina ostaju zabilježeni sljedeći proizvođači, po kategorijama/As champions on this first croatian national wine competition remembered will be the following producers, by the categories:

  • Bijela suha mirna vina nearomatičnih sorata/White still dry wines from non-aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Graševina vrhunska 2014

  • Vina od aromatičnih sorata/Wines from the aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Traminac vrhunski 2014

  • Desertna i predikatna vina/Sweet dessert and Prädikat wines:

Kutjevo d.d. – Traminac ledena berba (ice wine) 2014; Stjepan Đurinski – Traminac ledeno vino (ice wine) 2012

  • Crna vina/Red wines:

Crvik d.o.o. – Pomet 2011

  • Pjenušci/Sparklings:

Vuglec-breg – Vuglec 2013 brut

MALA ZEMLJA ZA VELIKA VINA/SMALL COUNTRY FOR THE BIG WINES

Hrvatska ima ravnicu, more i gorje, sunce i – Bakhov nektar!

Nevelika na zemljopisnoj karti, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju s vrlo različitim krajobraznim, pedološkim, klimatskim i mikroklimatskim svojstvima, u stanju je ponuditi široku lepezu vrhunskih vina u različitim stilovima, prikladnih za najrazličitije prigode i uz najrazličitija jela, od onih za ne suviše zahtjevne ukuse i za nepretenciozne prilike, pa sve do onih i za najizbirljivije potrošače.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Plešivica – amfiteatar/amphitheather

Malo se koja država kao Hrvatska može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime, tla i drugih činitelja što bitno utječu na uzgoj vinove loze i na plemenitu kapljicu. Ta se raznolikost ogleda u raskošnom mozaiku vina – od domaćih kultivara do najpoznatijih internacionalnih sorata, od jednostavnijih do vrlo kompleksnih, od bijelih preko ružičastih do crnih pa i tzv. narančastih, od mirnih do pjenušavih, od svježih, kiselkastih manje aromatičnih do aromatičnih, od vina redovne berbe do vina kasnijih termina trganja, od suhih i polusuhih do poluslatkih i slatkih visokopredikatnih bijelih (botritiziranih sirupastih vina iz odgođenih berbi) sjevernog tipa i do slatkih desertnih od prosušivana grožđa s juga, od laganijih do punih i bijelih i crnih s fino iskazanim voćnim aromama izmiješanima – ovisno o terminu berbe i načinu i dužini dozrijevanja – sa začinima, do jakih i punih i vrlo snažnoga tijela ali i elegantnih posebice crnih s juga…

U svijetu, po jednoj od klasifikacija, postoji pet vinogradarskih zona, a određene su po zbiru sunčanih sati i temperatura u toku vegetacijske sezone. Hrvatska posjeduje svih pet tih zona – prva je na sjeverozapadu zemlje, a peta, najosunčanija, južno je od Splita. Dopire do Konavala te uključuje i pripadajuće dalmatinske otoke. Zgodno je ovdje reći da prva svjetska vinogradarsko-vinarska nacija Francuska – nema tu petu zonu…

Zasad se u Hrvatskoj uglavnom teži svježijim i laganijim vinima koja se piju mlada, u prvoj godini od berbe. To vrijedi ponajviše za bijelo vino te za rosé, koji do nedavno i nije bio toliko tražen ali koji hitro stječe popularnost tako da je unatrag par godina u Zagrebu i njemu u čast utemeljen zaseban festival – Pink Day – s terminom održavanja u ožujku. Sa mlađim bijelim i ružičastim vinom igra se dosta na kartu osvježenja u sve toplijem proljetnom razdoblju i u tijeku ljeta koje sada, u svjetlu globalnog zatopljenja, zna biti i vrlo vrlo vruće. U posljednje vrijeme sve popularniji postaju i pjenušci, kako oni jednostavniji i osvježavajući, ljetni, tako i oni kompleksniji.

Crno vino, osim portugisca koji je hrvatska inačica beaujolais nouveaua odnosno primeura, rjeđe se troši kao mlado, njemu se ostavi ipak barem jedna puna godina dana za dozrijevanje.

Hvar

Hvar – južne padine/southern slopes Ivan Dolac

Otkako su se, također recentno, širom otvorile granice i otkako su kormilo u proizvođačkim kućama preuzeli mladi – koji se, za razliku od velike većine njihovih roditelja, odlično snalaze sa stranim jezicima te koji rado odlaze u druge sredine i na međunarodne sajmove i festivale vina pa i u posjete vanjskim vinarijama gdje se dosta toga može vidjeti i naučiti kako što se tiče proizvodnje i načina uživanja u enogastronomiji tako i glede marketinga i plasmana – postupno su se povećavali kriteriji, i ambiciozniji proizvođači upustili su se i u kreacije vrlo ozbiljnih i bijelih i crnih vina što traže dugo dozrijevanje u drvu, pa i u produkciju višeslojnih pjenušaca, ali i u dugačke maceracije bijelih sorata u amfori (u pjenušcima i narančastim vinima prednjači Plešivica kod Zagreba!), naime osjetilo se da je hrvatsko tržište kako s aspekta domaćeg potrošača tako i s aspekta stranih turista postalo kritičnije i da ipak može i apsorbirati i stanovitu količinu posebnih i (vrlo) skupih uradaka. Za bolja i skuplja vina izlaz postoji i u inozemstvu, naime ulaskom Hrvatske u EU nestale su razne administrativne barijere za plasman vani.

Stigao je trenutak da hrvatska vinska branša, dobrom organizacijom i akcijama na popularizaciji ne tek neke sorte i vina općenito nego upravo raznih vinogorja s njihovim specifičnostima, na međunarodnoj pozornici stvori pravi image vinske i vinsko-turističke Hrvatske.

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & WINE

HRVATSKA – zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

CROATIA – location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri i Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

  • Povijest/History

Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga, angažiraju se i ugledni enolozi kao vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i velika zvijezda globalne vinske scene Michel Rolland.

Kutjevo

Kutjevo – stari podrum koji su 1232. osnovali cisterciti/old cellar founded in 1232. by the cistercian monks

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, have been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Marino Markežić Kabola i Natale Favretto

Marino Markežić Kabola & Natale Favretto pored amfora ukopanih u zemlju/by the amphoras dug into the ground

Enolog Tomislav Tomac

Enolog Tomislav Tomac & amfora

Uz klasična mirna bijela, ružičasta i crna vina te pjenušce, kao i desertna slatka vina, u Hrvatskoj se proizvode i visokokvalitetna tzv. narančasta vina, s dugim maceracijama bijelih sorata u amforama i s nekolikogodišnjim dozrijevanjem kapljice u velikim hrastovim bačvama. Istarski proizvođač Marino Markežić Kabola je u Hrvatskoj na tržište krenuo s vinom iz amfore.  Obitelj Tomac s Plešivice, koja se maceriranjem bavi jednako dugo kao i Kabola, vjerojatno je prva u svijetu (i za tržište!) proizvela i pjenušac od baznog vina iz kategorije narančastoga.

Along with the classical still white, rosé and red wines, sparkling wines, as well as the sweet dessert wines, in Croatia are also produced, with the long macerations of the white grapes and, after, with the several years maturation of the wine in large (oak) wooden cascs, the orange wines. The istrian producer Marino Markežić Kabola was the first to introduce on the croatian market the croatian-made orange wine (Malvasia istriana). The Tomac Family from Plešivica was probably the first producer in the world to produce, and release onto the  market, the sparkling wine (classical method) from the orange wine as the basis for the pearls.

Amfora moze lijepo poslužiti i kao ukras/

Amfora može lijepo poslužiti i kao ukras/Amphora can also serve well as a decoration

  • Klasifikacija/Classification

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna Hrvataska (unutrašnjost, sjeverni dio) / Continental Croatia (internal, northern part of the country) & Primorska Hrvatska / littoral Croatia, coastal part at the sea side, and hinterland

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti hrvatski sjeverozapad / Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija / Dalmatia

Vinorodnih oblasti / Vinegrowing territories: 12.

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku / Internal continental part, from the west to the east – Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / Littoral part, from the north-west to the south-east – Hrvatska Istra i Kvarner / Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

  • Površina / Surface

Vinogradi, ukupna površina / Vineyards, in total: cca 20.742 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska / Northern, interior part: 52,7 % (ukupno/ total: 10.552 ha • na istoku / on the east: 6482,5 ha; na zapadu / on the west: 4069,5 ha)

Primorski dio / Littoral part: 47,3 % (10,190 ha)

Broj registriranih parcela vinograda / Number of the registered vineyard’s parcels, total: 83.570 

Najveće površine vinograda po županijama / The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra / Croatian Istria = 3108 ha; 2. Dubrovnik-Neretva = 2462 ha; 3. Osijek-Baranja = 2445,6 ha; 4. Split-Dalmacija = 1908,5 ha; 5. Vukovar-Srijem = 1699 ha; 6. Požega-Slavonija = 1424 ha

Struktura vinogradarskih imanja u posjedu do 1 ha / Structure vineyards – in possesion till 1 ha = 83 % proizvođača/ producers.

 Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj / Wine producers in total in Croatia: cca 40.000 (obiteljska poljoprivredna gospodarstva/family farms; obrt/trade; trgovačka društva/bigger companies; zadruge u poljoprivredi/cooperatives in the agriculture)

  • Sorte/Varieties 
Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Kultivara koji se mogu naći, ukupno / Grape varieties in total: cca 200.

Navedeni kao priznati na službenoj listi / Mentioned on the official list, as approved: 198 • Autohtonih / Indigenous: 60.

 Glavne domaće sorte / Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina) / WELSH RIESLING – 4.699,6 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA / MALVASIA ISTRIANA – 1.736,3 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.716,63 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 8.152 ha.

Slijede / following are: merlot, rizling rajnski (riesling), chardonnay, plavina, cabernet sauvignon, frankovka (franconia, Blaufränkisch, Lemberger), babić (babich), rukatac (rukatatz) or maraština (marashtina), kraljevina / Königstraube, pošip (poship), sauvignon bijeli, trbljan, traminac, kujundžuša (kuiundzusha), trebbiano toscano, ugni blanc, teran, pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, syrah, moslavac (furmint), vranac,  silvanac zeleni, refošk, zweigelt, crljenak/zinfandel/primitivo, škrlet (shkrlet), bogdanuša (bogdanusha), vugava, grk

Crljenak

Crljenak-Tribidrag-Primitivo-Zinfandel & stara krapinska belina velika-Gouais blanc-Heunisch Weiss

   U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, gouais blanc. Taj se kultivar, uz pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog chardonnaya. Postoji indicija da je krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. moslavcem i frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta, gdje je postao famozan zbog roditeljstva chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle-european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before getting the chance to gain the glory of becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / The first croate internationally registered wine: Dingač (13.05.1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

Zaštićeno / Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / Total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik): 1015 ha • od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE/MARKET

Godišnja proizvodnja grožđa (procjena)/Annual grapes production (estimation): cca 99.000.000 kg.

Proizvodnja vina/Wine production: cca 646.129 hl

Bijelo/white: 482.225 hl • Obojeno/coloured: 163.904 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj iz 2015. po županijama/The largest wine production 2015 is in the following counties:  Osijek-Baranja = 123.515 hl; Istra = 116.692 hl; Vukovar-Srijem = 85.422 hl; Požega-Slavonija = 66.582 hl

Registrirani promet hrvatskim vinom u Hrvatskoj u 2015/Croatian wines officially registered on the Croatian market in the 2015: 488.878 hl

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj/Value of the croatian wine production in the value of the total agricultural production: 7,3 %

  • Export-Import 2015

Uvoz vina/Importation of the wine: 290.109 hl, u vrijednosti/in the value of: 29.000.000 €

Izvoz/Exportation: 49.398 hl, u vrijednosti/in the value of: 12.400.000 €

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 24,5 lit

NEKI TRŽIŠNO ZNAČAJNIJI PROIZVOĐAČI/SOME of THE SIGNIFICANT PRODUCERS

Agrolaguna, Arman Franc,  Arman Marijan, Badel 1862, Bastijana Tomić, Belje, Benvenuti,Bibich, Bire, Bodren, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Buhač, Bura-Mrgudić, Capo, Cattunar, Cebalo, Clai, Cmrečnjak, Coronica, Crvik, Degrassi, Enjingi, Erdutski vinogradi, Feravino, Galić, Grabovac, Gracin, Grgić, Iločki podrumi, Jakobović – Jakob, Jakopić, Kabola, Kalazić, Katunar, Kiridžija, Korak,  Korta Katarina, Kos, Kozlović, Krajančić, Krauthaker, Kutjevo d.d., Lipanović, Markota, Matošević, Matuško, Medea, Meneghetti, Đakovačka vina, Miličić, Misal pjenušci Peršurić, Pavlomir, Petrač, Pilato, PP Orahovica, Poljopromet d.o.o, PZ Pošip, PZ Vrbnik, Radovan, Rizman, Saints  Hills, Skaramuča, Stina-JakoVino, Šember, Tomac, Tomaz, Vino Hvar Carić, Volarević, Vuglec-breg, Zlatan otok (Plenković), Zigante…

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia:

Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world:

Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD/USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland/New Zealand) • Matetic (Čile/Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro, Tarapaca, Altaïr, Tabali (Čile/Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika/South Africa).

____________________________

Izvori / sources: Državni zavod za statistiku/Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju/Ministry of agriculture, fishery and rural developmenT, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine; Hrvatska gospodarska komora/Croatian Chamber of Commerce;  OIV • Zagreb, 2016

_____________________________

(nastavlja se / to be continued)

Advertisements

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2016. – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

  Svijet u casi logo

Vinske zvjezdice - 5
Suhi u casi logo

Uz nagrađene

Vesele praznike i sretnu novu 2017, uz vina nagrađena na ocjenjivanjima Kluba Vinske zvijezde u tijeku 2016. fodine

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.

PROSINAC / DECEMBER – 2016

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • MAKEDONIJA – MACEDONIA • SLOVENIJA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

⍟ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

         ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

       ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova / pts = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

     ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

   ♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, but not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno do nisko prosječno. Jednostavno, bez vrlina i nekih  prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Ordinary, average to low average, with no virtues and no to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Najbolje izbjegavati / best to avoid. Case vinske, komplet

⇑- trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati   •  vino uz jelo  trošiti svakako uz hranu ⇒ – čuvati

   Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT

GENUINITY & BUSINESS, JOY &  PAIN, ANXIETY & EBRIETY

_________________________________

HRVATSKA Zastava Hrvatska CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) CHARDONNAY 2014 sur lie – KORAK    

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: na finom talogu • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je čvrsto, dinamično, mineralno, s nijansama zrelog suhog voća u mirisu, osjeti se i dodir drveta. Okus bogat i kompleksan. tijelo vrlo dobro. Vino u ustima dugo traje. ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša • 12-14° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣  (L) RAJNSKI RIZLING 2015 – KORAK 

PLEŠIVICA-OKIĆ  ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je sortno lijepo prepoznatljivo, čisto i uredno, svježe i živo, fino pitko. U mirisu nudi bijelo koštićavo voće, u ustima blago sugerira slast, slankasto je i s dobro je pratećom kiselosti.  ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10-12° C

pjenušci  – sparklings

tomac-diplomat-plavkasta-etiketa♣ ♣ ♣ ♣  (XL) DIPLOMAT extra brut (plavkasta etiketa) – TOMAC 

PLEŠIVICA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 80 %, Plavec žuti 20 % • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grožđa • bazno vino odležano u velikoj hrastovoj bačvi ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: Plešivica – zaštićena oznaka izvornost (zoi) vrhunsko s k.z.p. • extra brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je vrlo kompleksno, sadržajno, dotjerano, zrelo, skladno, elegantno. U suglasju sa: terroireom, tipologijom. Lijepo se pije. Izgledom živahno i bistro, slamnato žuto, svijetlo, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu diskretno, razvijeno, upućuje na mineralno, osjet korice kruha/brioša. nijanse drveta, voćnost (voće: domaće/bijelo, koštićavo; orašasto). U ustima zaobljeno, sugerira slast, sa vrlo dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta  dugačkog finala ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša • 10° C

♣ ♣ ♣ (♣) (L-XL) ŠEMBER bijeli brut – ŠEMBER 

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 50 %, Pinot bijeli 40 % i Plavec žuti 10 %  ■ PODRUM, na kvascu: 18 mjeseci ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno, sadržajno, dotjerano, ozbiljno, skladno, svježe i s nervom. Izgledom živahno i bistro, slamnato-žućkasto, s veselim trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost (voće: domaće/ zeleno; bijelo/ koštićavo), osjet kvasaca/kruha. U ustima vrlo živo, sugerira slankasto, sa vrlo kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 10-12° C

slatko desertno –  sweet dessert

Vinske zvjezdice - 5⍟ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CHARDONNAY 2007 izborna berba prosušenih bobica (TBA) – BODREN 

ZAGORJE-MEĐIMURJE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • slatko • 9,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,20 ℓ

VINO je šampionsko! Sjajan predikat. Svečanost u čaši, rapsodija, za vrhunski užitak. Kompleksno, još živo, puno, mekano, lijepo iskazano na nosu, voćno (marelica), cvijetno, medasto i s finim notama plemenite plijesni u nosu, u ustima sirupasto, slatko, s jako dobrom kiselosti, dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • manja čaša (za specijalna vina) • 12° C

Dalmacija / Dalmatia

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣  (L) POŠIP 2015 – BASTIJANA/Andro Tomić

HVAR ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je zanimljivo, donekle složeno, s dosta živosti, ima stanovitu osobnost, lijepo se pije. Na nosu izraženo umjereno, ukazuje na blagu oksidativnu njansu (boravak neko vrijeme u bačvici!) koja se miješa s aromama bijeloga voća. U ustima ugodno, slankasto, s dobrom kiselosti, tijelom dobro do vrlo dobro, srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša • 12° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) ZLATAN PLAVAC exclusive 2010 – ZLATAN OTOK (Plenković)

HVAR ■ VINOGRAD: Sveta Nedjelja • kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je izvanserijsko, kompleksno, toplo i moćno, elegantno, u špici koja može još trajati. Tamne rubinske boje s granatnim odsjajem, lijepo iskazana profinjena mirisa, u ustima mekano, s dovoljno živosti, tanin prisutan ali je uglađen, tek na kraju sasma blago suši usta. Tijelo snažno, završetak dugačak. ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 18° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ (XL-XXL) PLAVAC MALI ROTA ELITE 2012 – ROTA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Kuna • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano, složeno, široko, toplo. U ustima dobro zaobljeno, tanin se osjeti ali nije grub, tijelom vrlo dobro, završetak solidne trajnosti, finiš gorkast, blago opor. Kapljica za uz hranu. ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 18° C

slatko desertno –  sweet dessert

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL-XXXL) RUŽA DALMATINSKA PROŠEK FAMILY TRADITION – BURA

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, PELJEŠAC ■ VINOGRAD: kosina – strmina ■ OZNAKA na etiketi: zaštićena izvornost (zoi) • slatko • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,375 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: aglomerirani ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u jednom dijelu – čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, zrelo, skladno, s oksidativnom notom, finim tercijarnim bouquetom, lijepo se pije uz desert, ali i uz meditaciju. U špici (koja može trajati). Izgledom zlatno prema jantarnome. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ žuto; koštićavo/ marelica; južno/ smokva; sušeno, ukuhano; orašasto/ badem), med, osjet fine smole. U ustima zaobljeno, sirupasto, slatko. Tijelom & strukturom dobro, fino slatkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ (kolači s orasima i bademima, poput orahnjače, makarske, imotske torte…) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja • manja čaša za desertno vino • 10-12° C

 ______________________________

Klub   2016 – Vodič za pametnu kupnju

DEGUSTACIJE u VINODOLU i BISTRÒU HOTELA ESPLANADE ***** – Posljednja redovna degustacija Kluba Vinske zvijezde s ocjenjivanjem za potrošački putokaz 2016. bila je u zagrebačkom restoranu VINODOL, a slijedilo je doigravanje u Bistròu hotela ESPLANADE *****  u Zagrebu.■

Retoran Vinodol, Zagreb

U zagrebačkom restoranu Vinodol, s voditeljem Dragom Majsakom i s Janom Širom koji je točio vina

S doigravanja u Esplanadi

S doigravanja u Esplanadi

esplanade-hotel

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranima i hotelima na gostoprimstvu u 2016., a vinotekarima na uzorcima!vinodol oglas novi1

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣ (L) MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: Višnjan, Bačva ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: prirodno pjenušavo s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • extra brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno, dotjerano, puno, skladno, lijepe svijetle boje, s odličnim perlanjem. Finog mirisa u kojemu se bijelo voće miješa s nitima kvasca i brioša. Jako dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti. ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša • 10° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XL) CORONA GRANDE 2013 – BENVENUTI

SREDIŠNJA ISTRA, Motovun ■ VINOGRAD: Kaldir • sorta Malvazija istarska ■ SLATKO DESERTNO ■ OZNAKA na etiketi: slatko • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,375 ℓ • boca: normalna ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno, harmonično, lijepo pitko, za trošiti uz kolače s orasima o praznicima, odnosno uz meditaciju, u tišini. Nešto tamnije žute boje, prema zlatnoj. Sjajan miris, blago na karamel, bijelo voće – prosušeno i ukuhano, herbalnu notu u nosu daje, dojam je, aroma borovih iglica. U ustima sirupasto. Okus dobro prati miris. Tijelo vrlo dobro, trajnost dugačka. ■ SERVIS:  ⇑ • manja čaša, za specijalna vina • 12° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BOŠKINAC 2013 – BOŠKINAC CISSA

PAG ■ VINOGRAD: Novalja • kosina • sorta: Cabernet sauvignon & Merlot ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je bogato, puno, kompleksno i dopadljivo, elegantno, lijepo pitko. U ustima slankasto, snažnoga tijela, traje. Za uz rafniranu hranu. ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 18° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

enjingi-venjeVinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣  (L) VENJE 2008 bijelo – ENJINGI

KUTJEVO ■ VINOGRAD: Hrnjevac, Venje • kosina ■ OZNAKA na etiketi: 14,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: personalizirana • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je kompleksno, puno, skladno, još vrlo živo. Lijepe zlaćane boje, složeno na nosu, u domeni tercijarnog bouqueta, blago kao da se izdvaja aroma traminca. U ustima toplo, donekle slasno, snažna tijela, fino gorkastog dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša • 14° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣ (M-L) RAJNSKI RIZLING 2012 kasna berba – ENJINGI

KUTJEVO ■ VINOGRAD: Hrnjevac • kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • polusuho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – personalizirana • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je složeno, mineralno, s dosta izraženim profinjenim mirisom zrelog i prosušenoga voća, u ustima toplo, slankasto, ali blago i sladi, snažnoga tijela, u ustima traje. ■ SERVIS:  ⇑    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša • 12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (M-L) GRAŠEVINA 2015 Mitrovac – KRAUTHAKER

KUTJEVO ■ VINOGRAD: Mitrovac • kosina • sorta: Graševina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grožđa ■ OZNAKA na etiketi: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% • ostatak sladora: 3,5 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – jači kontrast između prednje etikete i retro-etikete – sprijeda je u bijelome tonu, privlačno – straga u crvenome tonu koji nekako bode u oči – čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, živo, dotjerano, zrelo i skladno, ozbiljno ali istodobno i šarmerski dopadljivo, zbog malog (posve nepotrebnog, rekao bih!) ostatka sladora privlači na prvu loptu, ali onoga tko nije sklon slatkastome nakon par čaša ta slast može i lagano zamarati. Vino je u usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto. Na nosu lijepo iskazano, umjerene jačine, razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; koštićavo), zatim floralno (cvijeće: svježe bijelo), ali i na mineralno. U ustima zaobljeno, sugerira slast, sa vrlo dobro je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 12° C

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣ ♣  (M) ZWEIGELT 2011 kasna berba barrique – ENJINGI

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Zweigelt ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – personalizirana • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je kompleksno, živo, donekle pikantno, s vrlo finim mirisom, voćnost se skladno spojila sa začinima i drvom od bačvice. U ustima prilično mekano, s dobro pratećom kiselosti. Vrlo dobroga tijela. ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša • 18° C

____________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

AUSTRIJA  Zastava Austrija   ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) TRAMINER RESERVE MULTIVINTAGE – GANGL

BURGENLAND, NeusiedlerSee ■ VINOGRAD: Illmitz • sorta: Traminac (Traminer) ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan.

VINO je konkretno, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, sočno i vrlo toplo. Ozbiljno, zrelo, s dosta živosti. Sa finim tercijarnim bouquetom i zanimljivom nijansom oksidativnoga, ali i posve u suglasju sa sortom. Lijepo se pije, uz hranu i za meditaciju. U špici je, koja još može trajati. Izgledom živahno, zlaćano. Na nosu dosta intenzivno, upućuje na floralno, med, mirodije – vrlo dobro uklopljeno, zatim voćnost, osjet fino paljenoga i niti smole. U ustima zaobljeno, kremasto, slatkasto, slankasto, sa taman koliko treba pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, fino gorkastog jače grijućeg završetka. ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 14 -16° C

♣ ♣  (L) GRÜNER VELTLINER 2009 Mate – MATE KLIKOVITS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Veltlinac zeleni (Grüner Veltliner) ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je nekomplicirano, dotjerano, skladno, svježe. Lijepo se pije, i na dužu stazu. U špici. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost (voće: domaće/bijelo – koštićavo). U ustima uglađeno, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša  • 8-10° C

♣ ♣ ♣  (L) BLAUFRÄNKISCH Mate weiss gekeltert 2015 – MATE KLIKOVITS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka (Blaufränklisch) ■ PODRUM: grožđe prerađeno na bijelo ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prozirno – jednostavno

VINO je kompleksno, sadržajno, dotjerano, skladno, svježe, s dosta živosti, u suglasju sa: godištem berbe, dobi. Lijepo se pije, uz hranu. U špici (koja može trajati). Izgledom živahno – bistro, nježno ružičasto. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto, svježe). U ustima zaobljeno slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro. Svježeg, fino kiselkastog prilično dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša  • 12-13° C

♣ ♣ (♣) (L) ZWEIGELT 2015 Mate – MATE KLIKOVITS

BURGENLAND ■ VINOGRAD, sorta: Zweigelt ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je sočno, dotjerano, skladno, s mladenačkim nabojem, svježe, živo. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije, sâmo i uz hranu. Izgledom živahno, rubinsko, tamno. Na nosu vrlo dobre jačine, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / bobičasto; svježe) U ustima dobro zaobljeno, tanin: živ, mekan. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, dosta  dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 14-16° C

    FRANCUSKA   Zastava Francuska  FRANCE

Rhône

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣   (XL) CROZES-HERMITAGE les MEYSONIERES 2013 – CHAPOUTIER

RHÔNE, Crozes-Hermitage ■ VINOGRAD: kosina ■ OZNAKA na etiketi: Crozes-Hermitage a.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône

VINO je puno, čvrsto, lijepa mirisa, u ustima tanin malo dolazi do izražaja ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša • 16-18° C

  ITALIJA  Zastava Italija   ITALIA

Abruzzo

marina-cvetic-masciarelli-montepulciano-dabruzzo♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) MARINA CVETIĆ MONTEPULCIANO d’ABRUZZO 2013 San Martino Rosso Riserva – MASCIARELLI

ABRUZZO ■ VINOGRAD: San Martino • sorta: Montepulciano d’Abruzzo ■ PODRUM, dozrijevanje: 14 mjeseci • barrique (225 ℓ) • u boci, prije izlaska: 10 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Montepulciano d’Abruzzo d.o.c. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: minimalistička – čitljivost: realatvno dobra (dio s vrlo malenim slovima)

VINO je kompleksno, sadržajno, s karakterom, ozbiljno, zrelo, skladno i elegantno. Toplo, dinamično, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, dobi. Lijepo se pije uz hranu, a i uz meditaciju. U špici (koja može trajati). Izgledom živahno, bistro, rubinsko s blagom granatnom nijansom, tamno. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (voće: crveno / koštićavo; bobičasto; ukuhano), herbalno, diskretno (mediteransko bilje), osjet čokolade – dodir. U ustima zaobljeno, tanin: živ, uglađen. Sugestija na slankasto. Sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro svježeg, dosta dugačkog grijućeg završetka. ■ SERVIS: ⇗ • poželjno dekantirati • velika čaša • 18° C

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

⍟ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) RIBOLLA 2008 – GRAVNER

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Ribolla (Rebula) • loze stare • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki• berba: kasna, u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: šest mjeseci • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne • posuda: amfora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: ne • dozrijevanje: 6 godina • velika bačva (25 – 35  hl) • drvo rabljeno • hrastovina • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia  i.g.t. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: originalno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je – vinčina! Impresivno, drukčije, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, sočno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, skladno, elegantno, vrlo toplo. S finim tercijarnim bouquetom, ali dinamično i još puno živosti. U suglasju sa: tipologijom, sortom. Lijepo se pije uz hranu, ali i uz meditaciju. U špici koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, jantarno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: sušeno, ukuhano, orašasto), floralno, med, herbalno – diskretno, maceraciju (s fermentacijom), mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, blagi osjet plemenite plijesni. U ustima zaobljeno, uglađeno.  Vino sugerira slast ali nije slatko, slankasto je, te sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, fino gorkastog, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati velika čaša • 14° C

Paleta vina Joška Gravnera sada na tržištu: Ribolla gialla 2008, Bianco Breg 2008, Sivi pinot 2006, Rosso Breg (Pignolo) 2004, Rosso Rujno 2001 (Merlot 90 %, Cabernet sauvignon 10 %), te desertni ‘8 ‘9 ’10

Paleta vina Joška Gravnera sada na tržištu: Ribolla gialla 2008, Bianco Breg 2008, Sivi pinot 2006, Rosso Breg (Pignolo) 2004, Rosso Rujno 2001 (Merlot 90 %, Cabernet sauvignon 10 %), te desertni ‘8 ‘9 ’10

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) BIANCO BREG 2008 – GRAVNER

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon, Graševina • loze stare • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/organski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 180 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne • posuda: amfora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: ne • dozrijevanje: 6 godina • velika bačva • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je dojmljivo, drukčije, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato i sočno, s karakterom/autorski rad. Ozbiljno, zrelo, elegantno, toplo, dinamično, s još dosta živosti. U suglasju je sa: terroireom, tipologijom. Lijepo se pije uz hranu i uz meditaciju. U špici (koja može trajati). Izgledom živo, bistro, jantarno (nešto tamnija boja je i od Pinota sivoga). Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost (voće: domaće/ bijelo/koštićavo; sušeno, orašasto), herbalno (začinsko bilje) – diskretno, maceraciju (s fermentacijom), začine/mirodije – s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, osjet maslaca, bijele čokolade, niti plemenite plijesni. U ustima zaobljeno, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, svježeg dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša • 14°C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BIANCO 08-09-10 – GRAVNER

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rebula (Ribolla gialla) • loze stare • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/organski • berba: 2008, 2009. i 2010. spojene zajedno, kasne berbe sve dok se nije u dobroj mjeri formirala plemenita plijesan ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: amfora ■ OZNAKA na etiketi: Venezia Giulia i.g.t. • slatko • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (1200) • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u crni papir – stavljene svaka u drvenu kutiju

VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, zrelo i elegantno, s dosta živosti. Lijepo se pije uz hranu ali i uz meditaciju. U špici (koja može duže trajati). Izgledom živahno, bistro, jantarno. Na nosu umjerene jačine, lijepo razvijeno, upućuje na voćnost (voće: bijelo/koštićavo – južno/smokva – sušeno, ukuhano, orašasto), nijansu meda, plemenitu plijesan. U ustima zaobljeno, kremasto, puno, slankasto i neopterećujuće slasno, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • srednje velika čaša • 12° C

♣ ♣ ♣   (XXXL) ROSSO BREG 2004 – GRAVNER

COLLIO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pignolo • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: oko mjesec dana • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne • dozrijevanje: pet godina u drvu, nebistreno i nefiltrirano pa punjeno ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% • suho ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka.

VINO je od autohrone furlanske sorte, nije uglađeno i odmah prijazno ali vrijedi mu se sa strpjivošću i s angažmanom posvetiti. Zanimljivo, drukčije, s izraženijom kiselosti i sa čvrstim taninom, po tim svojstvima malo podsjeća na specifični pijemontski nebbiolo. Kompleksno, sadržajno, s karakterom. Dinamično, s dozom rustikalnoga. U suglasju sa: terroireom, sortom. U usponu. Preporuka je svakako trošiti ga uz hranu. Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno. S puno lijeno cijedećih suza stijenkom čaše. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto – ukuhano), herbalno, diskretno (nijansa borovine), začine/mirodije – s mjerom, vrlo dobro uklopljeno, osjet čokolade. Tanin živ, malo suši usta, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, gorkastog donekle isušujućeg – malo oporog, prilično dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (masnija pečenja – guska, svinjetina, pirjana jela – pašticada, divljač…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša • 18° C

MAKEDONIJA Zastava Makedonija MACEDONIA

♣ ♣  (M-L) DISAN 2014 barrique – BOVIN

TIKVEŠ ■ VINOGRAD: Disan • kosina • sorta: Vranac ■ PODRUM, dozrijevanje: 6 mjeseci • novi barrique (makedonski) ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA: decentno

VINO je, dojam je, proizvedeno od jako dobre sirovine, bogato, s dosta živosti, robusno je i rustikalno, nedostaje mu finoće – naime drveno je i dosta ugušeno naglašenim utjecajima bačvice, a s aspekta sklada i zanimljivosti i nepotrebno je slatkasto. Izgledom živahno, tamno/neprobojno. Na nosu jače upućuje i na drvo i na začine (vaniliju) koji prekrivaju voćnost (voće: crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto / višnja, borovnica) i notu mineralnoga. U ustima također s puno drva, sladunjavo do slatkasto, sa jako dobrom  kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkasto-gorkastog finala. ■ SERVIS: 16-18° C

SLOVENIJA  Zastava Slovenija  SLOVENIA

Dolenjska

Vinske zvjezdice - 5♣ ♣ ♣  (XL) PRESTIGE BELA PENINA extra brut 2011 – ISTENIČ

BIZELJSKO-SREMIČ ■ VINOGRAD: kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • extra brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – teška • model, tip: champagne • ČEP: DIAM Mytik ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je složeno, živo, harmonično. Sa veselim trajnim perlanjem sitnim mjehurićima. U nosu daje pomalo na zrelo žuto voće, ide i prema korici kruha. Iako označeno kao extra brut, u ustima blago sugerira slast, kiselina kvalitetno prati, tijelo je vrlo dobro. ■ SERVIS:  ⇑  • veća čaša • 10° C

Štajerska

♣ ♣ ♣  (L-XL) CHARDONNAY 2012 – MAROF

PREKMURJE ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje: bačva ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, dotjerano, ozbiljno, vrlo toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu. Može trajati. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-slamnato-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na osjet maslaca, plemenitog drveta, fino paljenoga/dima, pa i na mineralno, voćnost (voće: domaće bijelo koštićavo; južno; orašasto), začine/mirodije – vrlo dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, alkohol koji jače grije do i malo peče remeti sklad. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg blago gorkastog, dosta dugačkog grijućeg završetka. ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 14-16° C

_____________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIESsember-ch-2004-sur-lietomac-zvonko-sauvignon-2006santomas-refosk-i-cabernet-sauv

 


 

 

 

 

 

 

sobrino-i-moccagattaCHARDONNAY 2004 sur lie – ŠEMBER, Plešivica-Okić; SAUVIGNON

 2006TOMAC, Plešivica-Okić; GRANDE CUVÉE Certeze 2006SANTOMAS, Koper; CABERNET SAUVIGNON 2006 Antonius – SANTOMAS, Koper; NEBBIOLO d’ALBA 2007 Vigna Scarzelo – Edoardo SOBRINO, Alba Pijemont; BARBARESCO 2008 Bric Balin – MOCCAGATTA, Barbaresco, Pijemont                                                                                                    SuČ – 12.2016.

Afera salmonela 2016 / BOMBA u TANJURU i ČAŠI

 

pilicnjakPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IMA LI RAZLIKE IZMEĐU UZIMANJA ŽIVOTA PIŠTOLJEM, NOŽEM i PODVALOM HRANE? NARAVNO DA NEMA. NEDAVNO JE u NAS OD ZARAŽENE HRANE UMRLO DIJETE, TO SE ETO TREBALO DOGODITI DA SE POJAČA INSPEKCIJSKI NADZOR NAD HRANOM i DA SE u NAŠIM VELIKIM TRGOVAČKIM LANCIMA USTANOVI DA u PONUDI IMAJU NEISPRAVNE NAMIRNICE. MOŽEMO LI SE NADATI DA ĆE SE STVARI DOVESTI u RED, ILI ĆE SVE BITI PO ONOJ TRESLA SE BRDA, RODIO SE MIŠ?…  

Ima li razlike između uzimanja života pištoljem, nožem i podvalom hrane? Naravno da razlike ne bi smjelo biti… Ali, hoće li se ipak, na kraju, pokazati – da je ima?

Lijepu našu posljednjih mjesec dana trese afera s neispravnom hranom što se nudi u prodavaonicama, namirnicama ne samo opterećenima pesticidima i raznim aditivima, istekom roka trajanja, nepoznatim porijeklom, nego i zaraženima, i to salmonelom, koja je – odnijela jedan dječački život. Trebalo je da se dogodi čak smrtni slučaj pa da o zdravstvenoj ispravnosti hrane na našem tržištu nadležni povedu barem nešto malo brige. Ili barem da pokažu kako vode brigu! Odjednom je, kad je novi ministar poljoprivrede Tolušić na tu temu zborio pred medijima javnog informiranja i obećao sređivanje stvari, javnost otkrila da mi u Hrvatskoj, gle!, čak i imamo – inspekcijsku službu zaduženu za prehrambeni sektor. Sa zaposlenima koji primaju plaću iz državnog proračuna, pa su valjda i odgovorni prema građanima ove zemlje.

U aferi salmonella nekako najviše je inkriminirana piletina, a tu su i jaja

U aferi salmonella nekako najviše je inkriminirana piletina, a tu su i jaja

jaja

U više od 10 distributivnih lanaca u koje su po Tolušićevu nalogu poslani inspektori otkrivene su nepravilnosti u hrani, koja je onda, objavljeno je, i povučena s tržišta. Da li radi hitnog uništenja, ili da se na temelju pravni(čki)h razloga još pričuva kao dokaz, pa da se na kraju, s obzirom da je riječ zasigurno o nemaloj vrijednosti potencijalne zarade, kad se prašina slegne – sram bilo onoga tko tako nešto i pomisli! – pokuša ponovno plasirati? Sve je moguće, kad je eto bilo moguće i to da su se, objavljeno je to preko radija, u jednom od trgovačkih lanaca gdje su nađeni proizvodi sa salmonelom pravdali da –  ta salmonela nije opasna!

U kakvome mi to društvu danas živimo? Govorim ne samo za Hrvatsku, iako u ovome trenutku naglasak jeste na njoj (i na Poljskoj!), nego i za druge sredine. Koje li hipokrizije, kamo god da se čovjek okrene! Licemjerja vrlo jaka baš i u domeni prehrane i zdravlja. U silnoj brizi društvene zajednice za zdravlje stalno smo bombardirani porukama o tome što za organizam nije zdravo činiti, jesti, piti. Duhan ubija, može se to i pročitati na mrtvačkom glavom unakaženoj kutiji za cigarete, alkohol je neprijatelj, čak se u nekim zemljama i na vinskim etiketama pojavljuju obavijesti o njegovoj mogućoj štetnosti po zdravlje, ali – koliko god se ti proizvodi optužuju oni su i dalje u nesmanjenoj količini nazočni u svakodnevnom životu. Jednostavno stoga što netko tko s vrha odlučuje zna da, zabrani li ih se zakonom, porezna kasa ostaje bez popriličnog kolača. A, poznavajući i ljudsku narav i slabost prema novcu, pretpostavka je – i pojedinaci i bez lijepog džeparca od kakvog mita.

Stalno se priča o nužnosti čuvanja okoliša od zagađenja, a zagađuje se sve u 16, i ne čuje se baš, barem u nas, o kažnjenim zagađivačima. Zakon dopušta upotrebu stanovitih kemijskih sredstava, npr. upravo i u poljoprivredi, preparata koji ako ne odmah ali svakako na duži rok, opasno zagađuju tlo i koji iz tla preko korijena biljke rabljene za prehranu lako dođu u hranu i piće.

Pravi cinizam je da čak i od PR-agencija za koje se zna da rade ili da su radile za velike i financijski moćne strukture iz industrijske proizvodnje i iz velikih trgovačkih lanaca danas pod lupom zbog slučaja salmonela, dolaze razna upozorenja primjerice protiv kuhinjske soli, šećera…, upozorenja koja u principu jesu hvale vrijedna, međutim koja ne upućuju na potpunu iskrenost odašiljača takvih poruka brige za naše zdravlje jer među tim porukama nema i onih što govore o većim problemima – raznim aditivima, konzervansima koji se stavljaju u prehrambene proizvode i pića i koji mogu biti dosta opasniji od konzumirane malo veće količine soli ili šećera.

____________________________

Kupujmo hrvatsko?

Dalmatinski prsut znakPOVJERENJE u ZAŠTIĆENE OZNAKE – U crni petak 25. studenoga 2016. objavljeni su nazivi 10 distributivnih centara u Hrvatskoj kod kojih je inspekcija pronašla nepravilnosti vezane uz meso. Spomenuto je tada da je otkriveno 42,7 tona mesa kojemu je istekao rok, koje je ponovno smrzavano te koje nije imalo potrebne prateće dokumente što bi govorili o sljedljivosti. Evo i tih deset naziva: Billa, Braća Pivac, Kaufland, Konzum (koji se, gle, reklamira sloganom Od polja do stola…), Lidl, Metro, Petason, Plodine PPK Karlovačka mesna industrija,  Spar.

U prošlome broju revije za vino i gastronomiju Svijet u čaši objavio sam oveći prilog o zaštiti Dalmatinskog pršuta oznakom geografskog porijekla (PGI, protected geographical indication).  Među članovima udruge Dalmatinski pršut dva su koji se na temelju nalaza inspekcije terete za nepravilnosti vezano uz zdravstvenu ispravnost hrane, tj. mesa, doduše ne i pršuta – M.I. Braća Pivac iz Vrgorca i Petason d.o.o. iz Vranjica.

Bilo bi logično da se udruga Dalmatinski pršut – želi li da se vjeruje u nju i proizvode koje zastupa –  javno ogradila od ta dva svoja člana, i ne samo to, nego i da ih je, s ovakvim pedigreom, isključila iz svojih redova. Nisam čuo, a ni u novinama vidio, očitovanje tajnika udruge Dalmatinski pršut dr.vet-med.  Ante Madira...  Griješim li, ispravite me!  Smisao postojanja udruge što proizvod oko kojega se okupila želi bolje plasirati na tržištu nije tek izboriti se za neku od oznaka zaštite i činovnički je zalijepiti na artikla kao stanovitog jamca originalnosti i veće kakvoće pa ga se isplati kupiti. Udruga mora razvijati i štititi kakvoću te kredibilitet.

Nakon što je Afera salmonela puknula, odmah se u nas posegnulo za pozivom Kupujmo hrvatsko! Da, vrlo rado, ali tko jamči da je u ovoj globalizaciji i hrvatska namirnica pošteđena onoga što u njoj ne treba biti? Tko jamči da možda neka jeftino kuljena uvezena namirnica pri prepakiranju završi na polici trgovine u nas s oznakom što sugerira da je doista hrvatska? Salmonela nije jedina problematična. U inspekcijskim nalazima stajalo je da je pronađeno i meso koje je ponvno smrzavano, i koje nije imalo prateće dokumente…  ■

______________________________

Brine ono što se već dugo priča u kuloarima – još dodatno brine što se više priča u kuloarima a manje službeno i što mjerodavne službe kasne u obavještavanju javnosti o opasnosti i izvoru odakle opasnost stiže – da u nas postoji dosta tvrtki koje u inozemstvu jeftino kupuju meso i druge namirnice što ih nitko drugi neće pa im je cijena vrlo niska, zatim ih prepakiravaju i stave u naše trgovine s dosta većom cijenom od svote po kojoj su ih kupili ali još uvijek zanimljivom širokom sloju osiromašenih potrošača ovdje. Povremeno – još uvijek za sebe isplativo – uvode za te proizvode popusne akcije tako da se i dodatno dodvore kupcu, ne brinući očito o tome kakve posljedice zbog neispravnih namirnica mogu nastati po zdravlje ljudi. Govori se kako postoje uvoznički lobiji koji su toliko jaki – kako li su samo stekli takvu snagu?! – da mogu dobrim dijelom upravljati (našim) našim tržištem.

Zabrinjavajuće je i kako nas agresivno napada farmaceutska industrija reklamama o raznim tabletama  protiv ovoga ili onoga, naravno istodobno i ograđujući se ekspresnom brzinom u govornim medijima pročitane rečenice U slučaju nus pojava i smetnji obratite se najbližem liječniku ili ljekarniku. Treba plasirati i dosta farmakoloških preparata, pa, zapravo, malo bolesti među ljudima biznisu valjda i dobro dođe…

SOL i JETRA

Oni koji se predstavljaju kao brižnici o našemu zdravlju uvelike raspravljaju o soli, šećeru, masti, što je, ponavljam, dobro, ali nije dobro to da eto, I to ponavljam, štošta drugoga ostaje pod tepihom.

solenkaPosljedice prekomjernog unosa soli! Umjeren unos soli u organizam pomaže u očuvanju jetre. Najveću količinu soli – da li samo soli?! – u organizam unosimo skrivenim putem, kroz hranu a da to niti ne primjećujemo. Velik broj potrošača već prilikom pripreme hrane dodaje previše soli, dakle, navodi se, svijest o utjecaju prekomjernog unosa soli na zdravlje trebala bi biti puno veća.

Prevelik unos kuhinjske soli rizik je za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, a također ima i štetan utjecaj na jetru, povezan je s pojavom upalnih procesa što dovode do uništavanja stanica jetre. U današnje vrijeme velik broj osoba ima masnu jetru, tzv. nealkoholnu masnu bolest jetre, a jedan od glavnih razloga leži upravo i u prevelikoj količini soli koja se unosi u organizam hranom. Prehrana i jetra povezane su na mnoge načine i zato raznovrsni i uravnoteženi obroci mogu pomoći zadržati jetru zdravom.

Nužno je jako paziti s dosoljavanjem hrane, u principu ono se, zapravo, ne preporučuje. Savjet je ograničiti dnevni unos kuhinjske soli na pet do šest grama, tj. na jednu čajnu žličicu, a po preporukama ADA-e (American Diabetes Association) osobe sa šećernom bolešću ne bi je smjele konzumirati dnevno više od 2,3 g. Kod osoba s oštećenom jetrom potrebno je dodatno smanjiti unos soli, jer ona zadržava višak vode u tijelu a to povećava pritisak na oštećenu jetru. Glavni simptom kod ovog problema je naticanje nogu zbog zadržavanja vode. Upravo i osobe s oteklinama i nakupljanjem tekućine sol trebaju svesti na manje od tri grama po danu. Osobe s problemom nakupljanja tekućine morale bi povećati unos hrane koja je prirodni diuretik i potiče rad bubrega i jetre, a to su peršin, radič, riga ili rukola, češnjak, šparoga…

Prednost valja dati hrani koja prirodno ne sadrži sol i ima vrlo malu količinu natrija, kao što su voće, povrće, meso, riba, žitarice… Zaključci nakon dosad provedenih studija pokazuju da regulirani ili smanjeni unos soli treba biti sastavni dio liječenja ili prevencije nekih bolesti i stanja. Pa, dakako, i čuvanja vlastite jetre, najveće žlijezde u tijelu, koja obavlja važne funkcije u metabolizmu, a naročito je važna za detoksikaciјu, probavu te proizvodnju krvnih stanica.

Bitno je, preporuka je, čitati deklaracije i izabrati proizvode koji sadrže manju količinu soli od uobičajenih istovjetnih proizvoda.

Da, bitno je čitati deklaracije na proizvodima, ali one su nerijetko manjkave ili nedovoljno precizne podacima, najčešće su podaci tiskani tako sitnim slovima da je tekst i s naočalima s jačom dioptrijom teško dešifrirati. U supermarketima na policama gdje se npr. voće i povrće prodaje rinfuzno deklaracije, dakako i one napisane malenim slovima i nerijetko tiskane kad je već toner na izmaku snaga, budu poprilično daleko od oka kupca koji komadno bira proizvod, i nemoguće je vidjeti što na njima piše.

Kad bi htio provjeravati svaki proizvod što ga želi kupiti, potrošač bi morao u prodavaonicu svakako poći s jakim naočarima pa i s povećalom, a taj dan kad se odluči otići u šoping trebao bi zatražiti godišnji odmor da ima dovoljno vremena pročitati dostupne mu deklaracije i realizirati koliko-toliko zdravu kupovinu.

ŠEĆER NA KRAJU, ALI i NA POČETKU, PA i PRJE…

Malo i o šećeru. Šećer je zasigurno najdopadljivija ali i jedna od najopasnijih namirnica za zdravlje. Treba li većeg upozorenja od samo jedne riječi: dijabetes?! Vijesti iz Europske Unije govore o tome da se unutar EU nastoji smanjiti unos šećera u organizam stoga što on može biti  uzrokom i teških kroničnih nezaraznih oboljenja.

Šećer - velika slatka zamka

Šećer – velika slatka zamka

Bombastično u prilozima upravo objavljenima na najpraćenijim medijskim emisijama: hamburger (!!!) bogatiji šećerom nego boca gaziranog soka! Opasnost vreba, rečeno je, i iz kupovnih kašica za malu djecu…

O temi pred mikrofonom i kamerama pričaju stručnjaci za prehranu koji navode kako industrija nastoji naviknuti čovjeka već od rane dobi na slatko. I tu stvar, praktički, staje.

Prehrambena industrija zapravo i nije ta koja navikava klince od najranije dobi na slatko, nego ona perfidno iskorištava to što je slatko urođeno dopadljivo, pa u tome i ona i trgovina vezana uz nju vide svoju šansu za veliki prihod odnosno profit. O tome da je slatko urođeno dopadljivo govori jedno znanstveno istraživanje koje je o okusima slatko, slano, kiselo, gorko svojedobno, s ciljem da pri izradi čaša za razne tipove vina dizajnira najbolji model, naručila najpoznatija svjetska tvornica čaša Riedel iz Kufsteina u Austriji. Istraživanje je pokazalo da još fetus u maminom trbuhu jače reagira odmah čim mama konzumira nešto slatko.

Godinama pratim vino, gdje se također šećer, kojemu se ne dopusti potpuna fermentacija, često rabi upravo s ciljem da proizvod bude dopadljiv na prvu te da se brže bolje proda. Vino s ostatkom neprovrelog sladora nekome potrošaču izrazito smeta u organoleptici, a  konzumirano i u sasvim maloj količini može biti vrlo neugodno za nekoga tko ima povišeni šećer u krvi. Čitajte deklaracije! Ali, za razliku od nekad kad je na etiketama bilo obvezno staviti oznake suho, ili polusuho, poluslatko, slatko, danas se ta u biti vrlo važna informacija i za okus vina i za zdravlje pilca više ne mora pisati!! Zašto?

Kad je riječ o vinu, valjda bi i na etiketi dobre kapljice, osim obvezne informacije sadrži sumpor trebala stajati i obavijest o drugim dodacima koji su korišteni u proizvodnji i koji mogu biti u najmanju ruku alergeni. Možda je to i važnije od onih spomenutih upozorenja o štetnosti alkohola na vinskim etiketama u nekim zemljama. A od onga što se rabi u podrumu najčešći su dodavanje kiseline, tanina, koncentriranog rektificiranog mošta, gumiarabike, industrijski selekcioniranih kvasaca te enzima, čipsa (da vino ostavi utisak da je dozrijevalo u barriqueu), bistrila…  Mnoge sredine htjele bi imati neke tipove vina koji su u svijetu stekli popularnost a odudaraju od onoga što kao tipičnost daju teritorij ili teritoriji u tim sredinama s obzirom na tlo, ekspoziciju i stupanj nagnutosti vinograda, nadmorsku visinu, klimu i mikroklimu… K tome, proizvođači u nekim sredinama nisu vodili brigu o tome na kojim pozicijama podignuti vinograd ili pak nisu bili u mogućnosti kupiti teren na za vinovu lozu ponajboljoj poziciji, pojedini su proizvođači i komotniji što se tiče rada u trsju pa se onda, posebice ako malo još zakaže i meteorologija te i kad se jako žuri s izlaskom vina na tržište, stvari nastoje riješiti dodavanjima i oduzimanjima, tehniciranjem u podrumu…  Dok oduzimanja ostaju u domeni organoleptike, dotle su dodavanja već i u zoni zdravlja…

Špek - da, ili ne?

Špek – da, ili ne?

Sada su dakle na službenoj tapeti šećer i sol, jučer su bili svinjska mast, špek… Svojedobno se govorilo da crno vino nije dobro jer da povisuje krvni tlak, potom se, nakon famoznog Francuskog paradoksa crno vino uzdignulo na visoki pijedestal kao, zbog sadržaja polifenola koji imaju antioksidativni učinak, zaštitnik od bolesti srca i krvnih žila. Osobe koje nisu bile sklone crnome vinu okrenule su se prema njemu nakon što je počela kampanja da je zdravo. U novije vrijeme, valjda nakon što je bolje krenula prodaja crnoga vina, počelo se govoriti opet o bijelome vinu zdravstveno podobnome… Paradoksalno, vina proizvedena na maksimano zdrav način od bijelih sorata a uz dužu maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, dakle rađena po principu crnoga vina – da se iz kožice i koštice izvuku fenoli koji bi bili blagotvorni za naš organizam kao i oni u crnome vinu te koji bi ujedno i gotovo bez zaštitnih aditiva čuvali vino od degradacije, nisu imali neki svoj Francuski paradoks kao marketinški vjetar u leđa i zapravo su zasad na razini tek tržišne niše…

Primjeri nepotpunih informacija i svojevrsnih manipulacija vezani su i uz biljno ulje, špek, svinjsku mast. Dosta osoba, možda i odraslih na svinjskoj masti i špeku, priklonilo se biljnome ulju kad se počelo govoriti kako je ono zdravo i kako mast i špek treba izbjegavati. Energično bi odstranjivale – dosta ih to čini i sada! – i ono malo bijeloga (slanine) sa kriške šunke i pršuta. Uzgajivači svinja nastojali su stvoriti pasminu koja će dati meso s tek malo masnoga tkiva. Od nekad masnim tkivom fino prošaranoga svinjskog mesa koje bi bilo sočno nakon pečenja, dobili smo krtinu. Onda je buknulo nekoliko međunarodnih afera vezanih uz stanovite neispravnosti u biljnome ulju, pa je to donekle poljuljalo zaljubljenost u biljna ulja. U novije vrijeme pak ponovno se popularnost vraća i slanini i svinjskoj masti, ali oni koji je propagiraju uglavnom preporuku ne poprate bitnime: o porijeklu (uzgoj životinja, proizvodnja na prirodan način a ne forsirano…)

Pršut:

Pršut: odvajati bijelo od crvenoga? Kapitalni grijeh!

Vrli skrbnici za naše zdravlje već jednom bi morali reći popu pop a bobu bob, tj. da nijedna od tih spomenutih namirnica koje sad jesu malo podobne a onda malo nisu, nije štetna odnosno opasna za zdravlje ako je provenijencijom iz provjerenih proizvodnih izvora koji vode brigu o eko-aspektu i izvornosti, izbjegavaju sve te silne aditive što se danas rabe kao bojila, poboljšivači okusa i konzervansi, te ako je konzumacija umjerena, naravno i ako se samo ne sjedi nego se i prakticira odgovarajuća fizička aktivnost..

Moguće je da se uvijek s visokih mjesta i ne kaže sve što bi trebalo, jer industrija, unutar koje se vrte veliki brojevi i koja je svjesna da mora poduzeti to što treba da prehrambeni proizvodi dovoljno dugo budu upotrebljivi, očito je pre moćna. S druge strane, brojni potrošači kao da ne misle dovoljno svojom glavom o vlastitome zdravlju i proizvode, dosta i pod utjecajem reklama, uzimaju u trgovini u svoju košaricu automatski. Potrošači su se i razmazili, i jako vole na svome stolu ono što je nekad bilo nemoguće a danas je s obzirom na razvijenost tehnologije produkcije velikih količina i razvijenost prometnih veza lako moguće – različite namirnice, pogotovu voće i povrće, kroz cijelu godinu a ne tek kroz njihovu punu sezonu. Začudo očito ih uopće ne smeta sasma drukčiji, zeleni okus rajčice uzgojene u plasteniku i na vodi od fino slatkastog okusa zdrave zrele sočne rajčice ubrane u vrtu u kolovozu…

ANTIOKSIDANSI, KONZERVANSI, POJAČIVAČI OKUSA

I sad nas, eto, u srži: aditivi! Među njima su npr. antioksidansi, koji sprječavaju oksidativne promjene u namirnicama. Poznato je da mnoge namirnice izložene djelovanju kisika mijenjaju svojstva. Tako npr. masnoće na zraku užegnu, a oguljeno voće i povrće poprimi smeđu boju. Antioksidansi ne dopuštaju te procese a treba reći i da ne dopuštaju uništavanje vitamina osjetljivih na djelovanje kisika. Oni pomažu, navodno, i očuvanju aroma u namirnici, te produžuju trajnost namirnice. U proizvodnji hrane najčešće rabljeni antioksidansi su tokoferoli (vitamin E), askorbinska kiselina (vitamin C) te galati (E310-E312), BHA (E320) i BHT (E321).

E315 IZOASKORBINSKA KISELINA je sintetski antioksidans i sredstvo za zadržavanje boje dopušteno u proizvodnji trajnih mesnih i ribljih proizvoda i smrznute ribe. Ima neznatan vitaminski učinak. Postoji sumnja da u organizmu ometa resorpciju prirodnog vitamina C (E300). Zbog malog broja objavljenih istraživanja nije moguće dati konačnu procjenu učinaka, kao ni procjenu učinaka izoaskorbinske kiseline proizvedene iz genetski promijenjenih sirovina.

Konzervansi sprječavaju ili usporavaju razmnožavanje mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje. Tako se produžuje trajnost namirnice i omogućuje transport lako pokvarljive robe na velike udaljenosti. Najčešći konzervansi jesu sorbinska kiselina (E200) i njezine soli te benzojeva kiselina (E210) i njezine soli.

E250 NATRIJEV NITRIT kao sredstvo za konzerviranje dopušteno je samo za suhomesnate proizvode u salamuri (npr. slanina). U organizmu ometa transport kisika u krvi. Pri temperaturama višim od 130°C mogu nastati kancerogeni nitrozamini. Preporučuje se smanjenje potrošnje (industrijskih) namirnica iz salamure te izbjegavanje pečenja ili prženja takvih namirnica. Svi nitriti su problematični aditivi. Istraživanja pokazuju da mogu izazvati širenje krvnih žila i sniziti krvni tlak. U visokim dozama mogu izazvati akutno trovanje. Kod djece moguća je pojava sindroma hiperaktivnosti. Vitamin C (E300) sprječava nastajanje kancerogenih nitrozamina. Vidi E249.

Pojačivači okusa su tvari koje ističu ili poboljšavaju djelovanje prisutnih aroma. Najpoznatiji pojačivači okusa sa glutamati (E621-E625). Dodaju se mlinskim i pekarskim proizvodima, kobasicama i konzervama, umacima, kečapu, proizvodima od riba, rakova i glavonožaca, margarinu, majonezi, gumama za žvakanje, bezalkoholnim osvježavajućim pićima, juhama, umacima, začinskim mješavinama, čipsu, flipsu, ekspandiranim žitima, prženim plodovima, sjemenkama i drugim raznim snack-proizvodima, senfu, praškastim umjetnim sladilima…

kruhE621 MONONATRIJEV GLUTAMINAT Pojačivač okusa biljnog ili životinjskog podrijetla. Natrijeva sol glutaminske kiseline. Mononatrijev glutaminat nalazi se i u mesu ribe, mlijeku, rajčici, no tada ne stvara probleme, jer nije u slobodnom obliku. Kao aditiv koji može izazvati štetne posljedice dodaje se u hranu u konzervama i u mnoge pikantne namirnice, i to pod raznim imenima, a najčešće uz natpis prirodna aroma. Učestala upotreba može uzrokovati napadaje glavobolje, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca, depresije, tjeskobe, bolove u prsima, promjene raspoloženja, napetost, hiperaktivnost, nadutost, žeđ, hladan znoj, crvenilo lica. Postoje sumnje da izaziva alergijske reakcije, posebno kod astmatičara. Smatra se ekscitotoksinom – može potaknuti živčane stanice na odumiranje, što je uočeno i u pokusima s eksperimentalnim životinjama. Smatra se da velika količina mononatrij-glutaminata izaziva snažno pobuđivanje receptora živčanih stanica, što vodi do njihova uništenja. S tim je povezan i nastanak neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerova, Parkinsonova. Huntingdonova).

kobasicePosebno može biti štetan u kombinaciji s aditivima E626 do E635. Stoga ih proizvođači često razdvajaju, ne bi li barem na ambalaži učinili opasnost manje očitom. Zabranjen je u dječjoj hrani. Uvažavajući načelo opreza, Europska unija smatrala je potrebnom novu procjenu ovog aditiva.

U posljednje vrijeme širom svijeta kobasa-suhapovela se rasprava o upotrebi mononatrijevog glutaminata ili monosodium glutamata (MSG) kao dodatka hrani. Ako je za povjerovati onima koji dižu glas i iznose podatke o znanstvenim istraživanjima, desetljećima smo izloženi namjernom stvaranju ovisnosti o hrani i poticanju debljanja od strane različitih kompanija, a da pritom nema nikakve reakcije mjerodavnih državnih inspekcija. Sve sliči na veliku svjetsku zavjeru u kojoj se ne biraju sredstva za ostvarivanje velikih prihoda, pri čemu se namjerno koriste štetni kemijski spojevi koji to omogućavanju.

MSG je 1908. godine otkrio Kikuane Ikeda (Sveučilište u Tokiju) kada je pokušavao pronaći kemijske spojeve koji stoje iza okusa što ga Japanci nazivaju umami. Izolirao je taj okus iz juhe od morskog raslinja i spoj koji ga izaziva nazvao monosodijum glutamate (MSG). Uz pomoć japanske korporacije Ajinomoto, Ikeda je MSG patentirao 1909., kada je prvi put postao komercijalno dostupan. Dakle, MSG je u komercijalnoj uporabi već 100 godina. Vrlo je brzo postao poželjan zbog toga što je stvarao podražajan osjećaj slasti u hrani, što je naročito važno u vegetarijanskoj kuhinji ili kod pripremanja niskoproteinske hranu za masovno tržište.

MSG je danas toliko prisutan u lancima hrane širom svijeta da bi zaista bilo teško zanemariti ga. Kao što je i za očekivati, brza i instant-hrana poput juha i ostalih mješavina, sadrži MSG. Pripremljena hrana u trgovinama, restoranima brze hrane (pileća kožica u nekim popularnijim svjetskim lancima restorana nafilana je MSG-om) i običnim restoranima također je preplavljena MSG-om. Crveno meso, iznutrice i ostali mesni proizvodi ili su sprejani otopinom koja sadrži MSG ili injektirani smjesom koja ga sadrži u većim količinama (šunke, puretina, piletina itd.).

Izgled je savršen. Krije li se iza MSG?

Izgled je savršen. Krije li se, iza, MSG?

MSG sadrže i upakirana peciva za hamburger. Voće i povrće špricano je otopinama koje sadrže MSG. Čak je i dječja hrana u pedesetim godinama imala deklarirane manje doze MSG-a, što je kasnije zabranjeno. Od tada je MSG maknut s etiketa na dječjoj hrani, ali ne i iz same hrane. Čitajući etikete moguće je prepoznati neke eufemizme poput modificiranog škroba, prirodne arome… Kad se u popisu sastojaka naiđe na riječ citric acid, sigurno je riječ o MSG-u. Industrijska limunska liselina nije napravljena od citričnog voća, napravljena je od kukuruza. Važno je napomenuti da takva limunska kiselina nije čista. Kad se jednom napravi limunska kiselina iz kukuruza, ona je kontaminirana kukuruznim proteinima koje proizvođači ne uklanjaju. Ti proteini su degradirani ili hidrolizirani u slobodan MSG.

Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća studije su iznosile značajne podatke o MSG-u. Ako bi novorođene štakore izložili MSG-u samo jednom, neuroni u unutrašnjem sloju njihove retine bili bi uništeni. Također je prijavljeno da su bili oštećeni i neki dijelovi njihovih mozgova (hipotalamus). A ljudi su nekih pet do šest puta osjetljiviji na MSG od štakora! U jednom trenutku istraživači su pomislili kako bi štakori bili izvrstan model za studiju debljine nakon izloženosti MSG-u. MSG je kemijski pobuđivač debljine, dijabetesa tipa II i metaboličkog sindroma X kod štakora. Gledajući rezultate provedenih znanstvenih istraživanja, jasno je da MSG potiče debljanje čak i onda kada se smanji kalorijski unos hrane. Nerijetko se čuje nekoga da kaže kako se deblja unatoč tome što gotovo ništa ne jede.

MSG je sastojak na kojemu se temelji naša moderna proizvodnja hrane. Skrivena uporaba MSG-a raste iz dana u dan, iz godine u godinu. Čak i ako nije deklariran, on je najčešće tu, a skriva iza različitih drugih naziva!

Krasno! Ali to još i nije sve. Stiže i GMO….  ♣   SuČ – 12/2016

Priča(nje) s Facebooka/ ZAGREB VINO.COM 2016 POST FESTUM

 

Zagreb Vino.com

esplanade-pogled-u-smaragdnu

ODJECI SA SREDIŠNJE MANIFESTACIJE VINA u HRVATA, NA RASPOREDU UVIJEK POSLJEDNJEG PETKA i SUBOTE u STUDENOME

Iz priloga koji sam o netom završenom 11. međunarodnim festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2016 objavio na svom blogu www.suhiucasi.wordpress.com izdvojio sam za Facebook  nekoliko rečenica kojima sam želio skrenuti pažnju na to kako nijedna hrvatska tv-kuća kao medij javnog informiranja ni ove godine nije na festival poslala svoju kameru, iako je Zagreb Vino.com, bez obzira na to što će mu netko naći stanovite mane, definitivno bio događaj koji je to zavrijedio. Na jednome mjestu okupljeni su bili svi iole relevantni hrvatski proizvođači Bakhova nektara, dakle na dlanu je bila podastrta kompletna aktualna slika vinske Hrvatske, što nije mala stvar, k tome u izlagačkome dijelu sudjelovalo je i dosta proizvođača delikatesa. Kako čujem, zanimanja za nastup bilo je još, ali nekim interesentima koji su se javili u posljednji trenutak nije se moglo udovoljiti, naime,  jednostavno, raspoloživog mjesta u Esplanadi više nema da bi se festival mogao prostorno širiti.

A publike, za koju se – također kao i za ponuđače vina i delikatesa – takve manifestacije organiziraju, i unatoč ovogodišnjem  50-postotnom povećanju cijene ulaznice – koliko voliš! Radionice kvalitetne, vezane uz ne samo uglavnom hrvatske vinske prvoligaše nego i uz prva, i ekskluzivna svjetska vinska imena.

agrolaguna-buteljeU trenucima kad tako silno želimo skrenuti pažnju međunarodne javnosti i na hrvatsko vino i tipične prehrambene proizvode pa i događanja u nas,  i na našu turističku ponudu (zar se ovakav festival ne može smatrati i dijelom turističke ponude?!) to gore navedeno nije bilo dovoljno da se najjači medij javnog informiranja barem s kojom minutom u svojemu programu osvrne na događaj, ako ništa barem da se, napokon, registrira nešto što se očito s uspjehom razvija puno desetljeće. A da se razvija govore brojke – svake godine veći broj izlagača i svake godine pune dvorane s posjetiteljima.

Moj je prilog izazvao snažnu reakciju facebookovaca, a mišljenja su različita. Dosta sudionika u raspravi se zakačilo više na festival nego na nedolazak televizije na festival, ima i vrlo oštrih prigovora.. Samo se jedan sudionik u razmjeni stavova pokazao žučljivim kritičarem, kojemu je, dojam je – smetalo sve.

Primjedbe o prevelikom broju izlagača i o brojnoj publici koja na festival dođe da bi se napila odličnoga vina za relativno malo novaca stoje, međutim – tko dolazi na festival vina i gastronomije a da ne bi htio, za uredno plaćenu ulaznicu, kušati što više od onoga što se nudi?!

Ljepotice

Ljepotice

Može li organizator na licu onoga tko ulazi s kupljenom ulaznicom pročitati da je on taj koji se došao nacvrcati, pa da onda pokuša ne pustiti ga unutra? Možda se daljnjim povećanjem cijene ulaznice može postići određeno smanjenje broja posjetitelja, ali povisi li se još, i naglo, cijena ulaznice, na račun organizatora zacijelo će pljuštati pokude da se polakomio za novcem. S druge strane, tko jamči da među onima što mogu i žele platiti višu cijenu ulaznice neće i opet biti dosta pojedinaca koji dođu fino piti, i jesti. Jesu li rješenje redari?  Oni naravno ne smiju nikome naređivati kod kojeg će se vinara netko duže zadržavati i pijuckati, oni mogu intervenirati tek ako dodje do incidenta. Odgoj nije kategorija koju može rješavati organizator, ali prikladnim prilozma, pa i s ovakvih priredbi, medijske kuće, pogovoru one jake i s puno gledatelja i slušatelja, u stanju su dati doprinos.

Evo dopisivanja s Facebooka:

Karmela Tancabel Bravooo Suhi!

Siniša Škaberna To je za poludit! (izvorno je sočno rabljena malo žešća riječ) Sramota! Pozovimo na red urednike i novinare hrvatskih dalekovidnih programa, svi na odgovornost! Izložimo ih sramoti!

Dobitnici priznanja Bijeli grozd: Franjo Francem, dopredsjednik Hrvartskog sommelier kluba i Juraj Mihaljević, vlasnik iločkih podruma

Dobitnici priznanja Bijeli grozd: Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i Juraj Mihaljević, vlasnik Iločkih podruma

Jovica Nikšić Nema predc….Nema band… Nema kam…. 🙂

Miroslav Mirković Da su se urednici odnosno novinari nekih tv kuća potplatili, onda bi došli – posebice na HRT-u, pa tamo većina ima svoju cijenu . S obzirom da je očito da organizator nije politički uhljeb, onda je druga valuta novac. Nije to ništa čudno .

Dario Grabaric Pa Vino.com sve se više pretvara u vašarište i kirbaj, istovremeno glumata ekluzivni festival i još očekuje naklon do poda.
Ovakva posjećenost je stoga što je Esplanada postala hit, za male pare nudi cuganje odličnih vina. U 11 godina postojanja Vino.com nije otklonio niti početničke dječje bolesti od osnutka. Nakon 11 god. očekuju da HRT ili bilo tko drugi dolazi samoinicijativno i radi besplatnu promidžbu? Neozbiljno, jako neozbiljno. Za koju godinu se lako može dogoditi da ta ista masa posjetitelja odluči da to više nije in i ode drugdje. Što onda? Vjerojatno će biti krivi svi drugi, osim organizatora…

Dario Grabaric Ponekad mi se čini da svi očekuju da ih svi cijene i prepoznaju sami od sebe. Niti je Vino.com novost, niti je ekskluzivan festival, očito je i zakazao PR. Velika doza samouvjerenosti, manjak brige, i rezultat je očit. Možda bi se stvari počele mijenjati kad bi se festival počeo kvalitetnije profilirati. Sama ideja masovnosti nije recept uspjeha, osim ako je glavni motiv brzinski dići pare, a onda koga briga za slavu i medijsku pokrivenost.

U čarobnom svijetu enologije: s Martinom krauthaker te Suzanom Zovko iz Belja

U čarobnom svijetu enologije: s Martinom Krauthaker te Suzanom Zovko iz Belja

Zeljko Suhadolnik Bilo bi dobro i navesti o kojim se konkretno greškama radi, pa da ih organizator počne uklanjati…

Miroslav Mirković Ovo što g. Dario govori stoji djelomično. Činjenica je da naši mediji nisu ozbiljni i da prate puno veće gluposti, primjerice PR reportaže u Plodovima zemlje po kriteriju tko je s kime dobar ili tko napuni gepek s hranom i vinom. S druge strane, primjerice u Francuskoj, festivale i dodjele nagrada prate nacionalne televizije i preko njih se odvija promidžba pojedinih proizvoda. Naime uloga nacionalnih televizija je da gledatelje informira, educira i da promovira lokalnu proizvodnju, u ovome slučaju ono hrvatsko, po čemu smo specifični. Što se tiče publike koja će otići s vremenom, to se sigurno neće dogoditi u skorijoj budućnosti jer, nažalost (???!), Vino.com je zasad najbolje što imamo, ma koliko se u praksi ne može u business-segmentu nositi sa svjetskim sajmovima.

Dario Grabaric  Grand Tasting je opasno blizu da preuzme status naj (iako taj pojam naj uopće i nikada nema smisla. Razlika je u tome što je Esplanda sada in, a Laubu još ta ekipa nije niti skužila (kamo srece da tako i ostane). Nacionalne televizije nisu, odavno, servis koji koji nužno traga za tim događanjima. U Dnevniku se mogu vidjeti prilozi s drugih festivala po Hrvatskoj. To što nema Vino.coma nije stvar bojkota ili zavjere, nego je propust PR-a. E sad, možemo postaviti pitanje koliko je sam Vino.com toga svjestan, odnosno koliko je možda bio nezainteresiran za taj PR. Sad je organizatorima žao što ih nema u javnim medijima. Sve to ide u prilog ukupnoj slici i brizi od strane organizatora prema partnerima, posjetiteljima i PR-u, odnosno vlastitom profiliranju. Nema stare slave i spavanja na jaslama. Ta vremena su odavno prošla.

Osvježenje pjenušcem kod Alena Bibića

Osvježenje pjenušcem kod Alena Bibića

Miroslav Mirković Ne bih se složio, jer treba poznavati sustav HTV-a, govorim s pozicije struke i jer znam načine kako doći do prisutnosti medija. To što je HTV nešto izgubio ne znači da to ne bi trebalo biti tako. Najveći problem Vino.coma je što nije business, a in je već 10 godina i bit će on dok god ima publiku i podršku vinara . Sve ostalo se slažem s vama.

Dario Grabaric  Spominju se nedostaci svake godine, iznova o iznova. Sami vinari komentiraju, na žalost prečesto iza leđa. Prva stvar koju festival mora riješiti ako želi još dugo živjeti je profiliranje. Sadašnja situacija je kombinacija masovke i ekskuzive. Ne ide jedno s drugim, dugoročno. Svi koji su to napravili naišli su na zid. Trenutna situacija je da Vino.com dobrim dijelom privlači publiku koja želi vidjeti i biti viđena i koja za male novce želi dobro potegnuti.
Baš taj sistem vidjeti i biti vidjen je tempirana bomba. Drugi problem je manjak brige od strane organizatora i prema izlagačima i prema radionicama. To veliki broj ljudi ponavlja. Možda bi trebao veći broj službenih kontakt osoba (ili kako ih god zvali) na samom flooru ili radionicama. Prvi kaos nastaje već kod zaduživanja čaša. Ok, garderoba je uvijek problem, bilo gdje da se nešto održava, ali čaše? Kod ovako masovnih događanja ili je mudro dijeliti čašu kao poklon pri kupnji ulaznice (makar to poskupilo ulaznicu) ili čaše mijenjati, odnosno organizirati pranje (posjetitelj dobiva svježu čašu kod izlagača). Na ovakvim masovkama priče o ovinjavanju čaše i tako padaju u vodu. Previše toga je prepušteno samim izlagaima i predavačima. Festival mora pitati njih što treba, a ne obratno (i to je konstanta od samog početka). Festivali i sajmovi nisu besplatne točionice velike količine vina (pitajte vinare što misle o tome!) nego prilika za poslovne kontakte i kontakte s krajnjim kupcima, publikom. Vino.com se opasno udaljuje od toga, i ako ne pripazi mogao bi mu se dogoditi fenomen Zagrebackog velesajma, nekad vodećeg, danas u ruševinama.

Dario Grabaric  Na nekim festivalima po svijetu oduševljava upravo ta briga organizatora. Jasno, stvar je i profiliranja. Vino.com je masovka, i tako se treba postaviti, što istovremeno ne znači da ne treba biti još više radionica (iako se u zadnje dvije godine više čini da su one imaju svoju publiku, festival svoju, paradoksalno).

Dario Grabaric  Osobno smatram da uspjeh Grand Tastinga može biti upravo u ispravljanju grešaka na koje godinama Vinocom odmahuje rukom.

Tomislav Sokač dijeli tvoju objavu.

Slažem se, velika sramota….bit će da veliki gazde ne daju da se napravi besplatna reklama za vinare, maslinare, ugostitelje….i ine. Možda bi im svatko tko izlaže trebao paušalno dati par milja, pa bi bili zadovoljni….Ili će se vaditi na to da ne smiju reklamirati alkohol….

Nedeljko Bračun Nije nitko ponudio proviziju?

Mladen Bacic U ludoj državi me

Ivan Ergović, Feravino: Frankovka je crni adut Slavonije

Ivan Ergović, Feravino: Frankovka je crni adut Slavonije

više ništa ne iznenađuje!

Rajko Polić žao mi je da mi Suhi uze riječ s jezika. Što se festivala tiče, ne možeš korektno nabrojiti sve koje bi trebalo, pa ću reći ovako: HVALA BOGU KOJI NAM JE DAO VINO, VINARIMA KOJI GA SVE BOLJE PROIZVODE, ČAROBNJACIMA POPUT DROPIJA KOJI TO SVE OBJEDINE, TE NO-VINARIMA POŠTOVATELJIMA VINA, REPORTERIMA, VRIJEDNIM PENZIĆIMA POPUT MARKA ČOLIĆA ILI MENE (SA ŠTAKOM) KOJI TO U FOTKAMA SAČUVAMO ZA BUDUĆNOST. E SAD, SLUŽBENO PRAĆENJE MEDIJA: AMERIČKO PROKLETSTVO… NAJPRRIJE ŠALJU MARKETINŠKOG TOTBARA KOJI S NOVINARSTVOM NEMA VEZE, PA ĆE PO NJEGOVU UČINKU UREDNIK (bio i s kroničnom opstipacijom) dobiti svoje vlastito mišljenje što je od opće važnosti  zato čitanost, gledanost i slušanoat moraju sakrivati k’o zmija noge

Leo Gracin i Vedran Kiridžija: odlična radionica o Babiću

Leo Gracin i Vedran Kiridžija: odlična radionica o Babiću

Ivan Dropuljić Tema tv: Teško mi je govoriti o toj temi, jer što reći ako tv-kućama nije zanimljivo samo događanje s toliko privrednih subjekata (više od 300) od kojih su neki njihovi oglašivači? Novinara na festivalu: u dva dana se akreditiralo njih 259, od toga je dio iz tv-kuća koje nisu objavile niti jednu rečenicu o festivalu. Neka to bude na njihovu savjest. Žalim tkzv. novinare koji se svake godine akreditiraju, a nikada nisu napisali ništa o festivalu, pa ni loše.  Unatoč mojim dopisima, nisu se ni očitovali. Neki koji nisu novinari, ali su se akreditirali kao novinari, jako su se potrudili u omalovažavanju rada organizatora i samoga festivala.

Emil Perdec   Ma živimo u demokraciji i svatko ima pravo na svoje mišljenje ali Ivan Dropuljić i njegova ekipa rade jako dobar posao. Nije lako opstati u današnje vrijeme na kvalitetnoj razini, no njima uspijeva i zato samo naprijed, kritika je bilo i bit će ih.

Frane Šerka Samo vi gurajte stvari naprid bez opterećenja. Čestitke na ustrajnosti.

Ivan Vranić Na žalost, festival je medijski zanemaren, umjesto da se pokaže kao primjer svega hrvatskog i potakne na pozitivan pristup. Sramota! No organizatoru i sudionicima kao i uvijek sjajnom Hotelu Esplanade sve čestitke! Sjajan i izvrsno napravljen događaj! Bravo!

Ivan Dropuljić

Ivan Dropuljić

Ivan Dropuljić  Tema radionice: Jako mi je žao što me mlade osobe-moderatori radionice nisu kontaktirali prije festivala da mi kažu što sve I koliko čega trebaju za svoju radionicu. Ono što smo u mogućnosti učiniti brojčano (posude za led, tip čaša, pljuvačnice) vrlo rado napravimo. Prostor Casino i dvoje zaposlenih iz Esplanade koji ja masno plaćam dao sam tim osobama besplatno na raspolaganje, a koliko sam vidio radionica se naplaćivala. Žalim što nezadovoljni moderatori na sam sat događanja pored 10 hladionika i kamiona leda ne ohlade svoje vino, zar netko drugi treba za njih to napraviti? Nemam niti jedan dopis niti telefonski poziv vezano uz to što trebaju za radionicu. Kako da znam koliko i kojih čaša trebaju? U trenutku problema oko radionice imali smo gužvu na ulazu u Esplanadu, koju smo rješavali. Iskreno žalim zbog loše komunikacije mene i mladih moderatora prije samoga festivala, jer to nije problem koji se ne da riješiti, ali ne mogu podržati način na koji se nesporazum rješava preko Interneta i bez imalo samokritike. Ilustracije radi, za radionicu Domaine de la Romanée-Conti tražio sam 84 čaše za crni pinot kod firme Miva (ponudio je dva tipa Riedel čaša) i uoči festivala sam se još uputio osobno u Rogašku da donesem nove 84 čaše da bi moderatori od tri tipa čaša odabrali onaj koji smatraju najboljime. Činjenica je da svakoga moderatora radionice pitam koliko mu treba vremena da je kvalitetno odradi. Činjenica da za svakog moderatora koji treba dio naših usluga vezanih uz radionicu vrlo rado to odradimo. Činjenica je i da se moderatori ne drže dogovorenoga vremena i zbog toga nastaje problem za iduće radionice. Činjenica je da mnogi žele održati radionicu, a vremena je malo. Činjenica je da ćemo taj problem riješiti, a to je smanjenje broja radionica.

Ivan Dropuljić  Tema Brige o festivalu: Što reći o par ljudi čija je profesija omalovažavati tuđi rad, vrijeđanje izlagača (vinara i proizvođača hrane), posjetitelja (potrošača, poslovnih ljudi, novinara), a kako smo mi kao organizatori sve suprotno od toga, ne želim na njih trošiti vrijeme. Ovaj festival su stvorili izlagači (vinari i proizvođači hrane), posjetitelji (potrošači, poslovni ljudi i novinari) i ja, te će on trajati toliko koliko mi svi zajedno želimo. Moja komunikacija s izlagačima je svake godine: po završetku festivala uputim zahvalu i pitam za eventualne propuste kako bih festival napravio boljime, i tako će biti.

I, na kraju, odličan osvrt:

Gojko Radanović Ima ona narodna: Svetu se ne može ugoditi, ili pak ona: svitu nit’ nadrobi nit’ nasoli!
Vino.com je, kao i prethodni, ispunio sva moja očekivanja. Naravno, ovakvi mamutski festivali ne mogu proći bez nekih sitnih propusta koji su zanemarljivi u odnosu na celokupnu organizaciju koja je bila gotovo besprekorna, za šta je uložen ogroman trud organizatora.
Druga je priča sam koncept festivala i njegovo profilisanje, i to ne treba brkati sa organizacijom Vino.coma ovakvog kakav je. Dežurnih hejtera će uvek biti, i na to ne treba mnogo obraćati pažnju.
Ono što me je zaista iznenadilo je izostanak HRT-a na festivalu, tim pre jer je održan pod visokim pokroviteljstvom Predsednice Republike. Zato to smatram, pre svega, uredničkim propustom, a ne greškom PR-a Vino.coma. Nije nikakva uteha, možda pre dolivanje ulja na vatru, to da je bila prisutna ekipa Javnog servisa Srbije, koja, inače, sprema prigodnu reportažu o Zagreb Vino.comu. 
♣  SuČ-12.2016.

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 11.2016. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

SADRŽAJ / CONTENTS

VRIJEME (i BARIKIRANOG) AJVARA • ZANIMLJIVI OKUSI INDONEZIJE • LIONEL LEVY i ANA GRGIĆ: TANJURI i ČAŠE ZA POLIZAT’ • RIESLING UNPLUGGED • PIJEMONT u MOME SRCU • MARTINJE 2016 • VRIJEME PORTUGISCA, i u PJENUŠAVOME OBLIKU • ITALIAN WINE EXPO 2016: PRODOR S TALIJANSKOG JUGA • ANDRO TOMIĆ, UMJETNIK i VINSKI AKADEMIK • SRETAN ROĐENDAN, SVIJETE u ČAŠI! • VINA JAKOB – UZLAZNO • FILIP SAVIĆ, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE • G.LASAN u LOVU NA TITULE • THE WINNER TAKES IT ALL • ANTEPRIME DI TOSCANA• PUTEVIMA MALVAZIJE • LEPA DEBELA ZDRAVA RUMENA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  ______________________________

Specijaliteti i u službi turizma

VRIJEME (i BARIKIRANOGA!) AJVARA! – Rana jesen vrijeme je kuhanja ajvara. Ajvar se prigotavlja od pečene paprike i od pečenog patlidžana, netko voli da paprike bude osjetno više, netko da patlidžana uopće ne bude, a netko pak da se dobro osjeti i patlidžan, koji svakako ajvaru daje meso. Znani majstor kuhinje Stevo Karapandža veli da je naišao – i da ga je kušao! – i na ajvar u kojemu su uz papriku bile i mljevene suhe šljive i mljeveni orasi, međutim, dodaje, taj ajvar nije bio sladak i nije uopće bio namijenjen da se rabi kao neka vrsta deserta…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Što se tiče paprike i patlidžana, oni se najčešće peku polegnuti u pećnici, ali pojedinci papriku peku u pećnici i tako da je u lim postave okomito na stalke, kako bi se ljepše i ravnomjernije ispekla, sa svih strana. Neki papriku i patlidžan vole peći na roštilju i to baš na bukovome drvetu, tada se u organoleptici dobije aroma dima. Može li se reći da je to svojevrsno barikiranje ajvara?…ajvar-braje-kozarcanin-i-tito

Ako je netko neoprezan, dobije ajvar s notom zagorenosti.

A kad se paprika i patlidžan ispeku, oguli im se kora, sve se samelje, i onda se – chef Karapandža naglašava da je to bitno – smjesa stavi u platnenu vreć(ic)u koja se objesi, na taj način iscuri eventualni višak tekućine. Smjesa se poslije već po potrebi začini, i tek na kraju u nju se umiješa ulje…

OLYMPUS DIGITAL CAMERASamoborski ugostitelji i vinari lani su se sjajno dosjetili da počnu organizirati ocjenjivanje ajvara (dakako, naslijepo!), prošle godine – nekako na kraju studenog- bilo je nešto više od 20 uzoraka a šampionom je proglašen ajvar prijavljen pod imenom i prezimenom Zdravko Čolić (da, pjevač!). Ovogodišnje vrednovanje odvijalo se također potkraj studenoga, u vrlo renomiranome restoranu Kod Spilje  Stjepana Grgosa u Otruševcu kod Samobora. Za ocjenu je prijavljeno 17 uzoraka ovog sjajnog višenamjenskog specijaliteta (može, npr. poslužiti kao prilog mesnim jelima, kao namaz za kruh a i kao umak za tjesteninu…). Ocjenjivački sud činili su znani kuhar i gastronom, danas gastro-savjetnik, Stevo Karapandža, zatim Damir Folnegović Blaž, autor nedavno objelodanjene knjige o hrvatskoj kuhinji i voditelj raznih eno-gastro priredbi, te Željko Suhadolnik kao glavni urednik revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši. Ugostitelj i vlasnik najpoznatije samoborske slastičarnice znane ponajprije po sjajnim kremšnitama, Marijan Žganjer, posluživao je uzorke. Ajvare se kušalo žličicom a dojmovi su se zapisivali na posebno za to pripremljene ocjenjivačke listiće. Opći dojam bio je da su ove godine u ukupnosti ajvari bili bolji nego lani.

Pobijedio je popularni samoborski liječnik dr. Borovečki, drugoplasirani je Franjo Petreković, a treći Goran Lindić. Nažalost, fotografije šampiona i njegovih pratitelja nema jer dr. Borovečki se nije pojavio na dodjeli priznanja, a Petreković i Lindić nakon što su primili odličja izgubili su se u masi uzvanika, kojoj se odmah po završenom ocjenjivanju – prigodno, naime ocjenjivanje je održano na nekadašnji Dan Republike! – pridružio, i odmah zaokupio pažnju nazočnih – drug Tito, sav u bijelome kao da je stigao s broda Galeb a ne iz Kumrovca. Već sâm dolazak druga Tita – znanoga kao velikog gurmana pa eto nije čudno što je potegnuo na ajvar i na odojka te na sponzorska vina svog Zagorca Petrača, te Plešivičanaca Tomca i Brajea, od Hrvatskog zagorja do Samobora – nametnuo je razmišljanje: zar ne bi bilo dobro da Samoborci od ove spelancije što su je lani i sada priredili za sebe od iduće godine ocjenjivanje dignu još na višu razinu i od događaja naprave komercijalnu turističku manifestaciju? ♣

ZANIMLJIVI OKUSI INDONEZIJE – Bakwan Jagung, Soto Ayam, Gado-Gado, Nasi Goreng, Sate Ayam, Rendang, Ikan Dabu-Dabu, Pisang Goreng… Što li je pak to? To su indonezijski specijaliteti na tanjuru! Sa Jave, Sumatre, Sulawesija, iz Jakarte. Prevedeno: indonezijski kukuruzni uštipak, indonezjska pileća juha, razno povrće kuhano na pari i posluženo uz umak od kikirikija, pržena riža s jajima i povrćem, piletina s umakom od kikirikija, na laganoj vatri i u kokosovu mlijeku te sa začinima pirjana govedina (odlično!!), riba s roštilja poslužena s posebnim umakom sa čilijem, indonezijske pohane banane.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Indonežani su, uz potporu Veleposlanstva te goleme zemlje raspoređene na nekoliko velikih otoka priredili prezentaciju svojih delicija u zagrebačkom restoranu Gallo, izabranom za to događanje ne samo zbog kakvoće hrane nego i stoga što kuhinju i prostor za goste dijeli prozirna staklena stijena pa svatko tko želi može lijepo vidjeti rad kuhara. To je u ovome slučaju bilo vrlo važno, jer uzvanicima se htjelo uživo pokazati kako nastaju indonezijska jela predviđena za posluženje na toj večeri kojom se upravo kroz gastronomiju htjelo promvirati Indoneziju kao vrijedno turističko odredište. Sjajna ideja!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Iz Beograda, gdje ima svoj restoran IndoFood (Indonesia Food), doveden je chef Agus Susetyo, koji je uživo a istodobno i popraćen kamerom što je sliku slala dodatno na TV-ekran demonstrirao kako prigotavljati spomenuta indonezijska jela. Po riječima Widjosenoa Sastroamidjojoa, otpravnika poslova Indonezojske ambasade u Zagrebu (na slici s Agusom Susetyom i predstavnicom zagrebačke prodavaonice Pekinška patka), koji je uvodno i pozdravio goste, večera u Gallu složena je tako da jela budu od namirnica dostupnih u Hrvatskoj, preko trgovine Pekinška patka, pa da se onome tko to želi omogući da jela prigotovi kod sebe kući, iz tog razloga gostima su podijeljeni i recepti za sva poslužena jela. S aspekta promidžbe – pogođeno.

Meni osobno jako su se dopali Soto Ayam ili indonezijska pileća juha, umak od kikirikija, Nasi Goreng odnosno pržena riža s jajima (makar, malo mi se učinila presuhom), te, najviše, jelo Rendang, odnosno dugo pirjana govedina. Kao odlični partneri na indonezijskoj večeri u Gallu pokazali su se vrlo mirišljavi Sauvignon 2015 od međimurske obiteji Cmrečnjak te konkretni Dingač Pepejuh-Markus 2008,  od  Danijela Szaboa. ♣

TANJURI i ČAŠE ZA POLIZAT’! – On je poznat kao predvodnik nove mediteranske kuhinje, i chef je poznatog restorana Alcyone u sklopu hotela InterContinental u Marseilleu. Zanat je izučio uz međunarodno priznatih Erica Fréchona i Alaina Ducassea. Nositeljem Michelinove zvjezdice postao je 2005. Rese ga inventivnost, znatiželja i neprestana želja za otkrivanjem novih recepata, Njegovi jelovnici predstavljaju lokalnu kuhinju sastavljenu od najboljeg izbora svježih sezonskih namirnica marsejskoga područja.chef-lionel-levy-i-chef-ana-grgic-2

Ona je prva žena koja je zasjela na čelo Esplanadine kuhinje, i već je više od četiri godine glavni chef u prestižnom zagrebačkom hotelu. Godine 2015. postala je ambasadorica projekta Fish Forward u inicijativi Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, a njen rižoto koji je osvojio princa Charlesa i vojvotkinju Camillu uvršten je 2013. i 2016. u poznati vodič Guida Gallo među 101 najboljih rižota u svijetu.chef-lionel-levy-s-ucenicima-ugostiteljsko-turistickog-ucilista-zgb

On je Lionel Levy, a ona Ana Grgić. Ovih dana Levy je uz potporu Francuskog instituta u Hrvatskoj, festivala Okusi Mediteran!, AGS Moversa, Galerije Miva i domaćina hotela Esplanade, posjetio Zagreb da bi na šampanjskoj gala-večeri u Esplanadi uz asistenciju Esplanadine chefice Ane Grgić našim gourmetima predstavio niz svojih sjajnih kulinarskih kreacija, a za mlade kuhare Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Novom Zagrebu održao edukativnu je radionicu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAE pa kad su se oni spojili uz štednjak i kad su im se u restoranu za stolom pridružili npr. Moët et Chandon i Veuve Cliquot, to nije moglo rezultirati nikako drukčije do li nečim sjajnime! U raskošnom jelovniku od pet sljedova pomno odabranih francuskih delicija posebno se isticao Levyjev prepoznatljivi milkshake bouille-OLYMPUS DIGITAL CAMERAabaisse. Izvanredni i gravlax od brancina sa zvjezdastim anisom uz salatu od komorača i limuna, te dugo pirjana goveđa obrazina u začinu Raz el Hanout s humusom i krostinima od moždine. Perfektne praline! Jela su popraćena šampanjacima Veuve Clicquot i Moët & Chandon, uz obrazinu je međutim ponuđeno mirno crno vino Malbec iz vinarije princa Henrika od Danske, koji je, inače, prije dvije godine s kraljicom Margaretom II prilikom službenog posjeta Hrvatskoj boravio u Esplanadi…

moet-lijevak-i-cep-sluskeMoët et Chandon prikazao je neke novitete u načinu pijenja šampanjca iz malih bočica u nas popularno zvanih unučići. Riječ je o pijenju kroz mali plastični lijevak koji se učvrsti u grlić bočica. S tim lijevčićem sada izravno pijenje šampusa iz boce k tome i u eltitnome hotelu više nije neprimjeren čin!

Ako vam poslije zatreba da nešto napunite u praznu bočicu, lijevčić može poslužiti i za njeno punjenje tekućinom. Nestašni Hrvati lijevčiću su našli i još jednu (moguću) korisnu primjenu: da ga onaj tko je nagluh, nakon primarne (pilačke) uporabe, užim otvorom prisloni na uho – da bi bolje čuo… ♣

RIESLING UNPLUGGED – Ne samo riesling, nego i sva druga vina mogu, i morala bi biti – unplugged!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzraz koji se rabi u glazbi a označava da neki muzički sastav svira bez pojačala odlično se može koristiti i za vino, u smislu da upućuje na to da je vino bez pojačala, odnosno bez dodataka koji se danas kao pojačivači rado koriste u produkciji. Dr Martin Tesch s vinskog posjeda Tesch iz znanog njemačkog vinorodnog područja Nahe, osoba sklona prirodi prijateljskom pristupu u vinogradarstvu i vinarstvu (on je proizvodnju usmjerio na kolosijek organske) upravo je jednom svome vinu, konkretno rajnskom rizlingu, i dao naziv Unplugged! I kaže da je očekivao da će potrošači shvatiti o čemu je riječ ali da ipak nije očekivao na tržištu i tako veliki uspjeh s tim vinom tek zbog tog neuobičajenoga naziva. A te, tako JAKO dobre reakcije rezultat su, veli, dobrim dijelom i toga što su brojni popularni glazbenici u Njemačkoj počeli puno pričati o vinu Unplugged, i to mu je bila odlična reklama!

Martin Tesch, koji je nedavno gostovao u Zagrebu u prodajnom mjestu njegove kapljice wine baru Dobra vina, te koji se predstavio s nekoliko doista lijepih vina, dosjetio se još nečemu što mu se pokazalo jako dobrime za plasman, pa evo možda ideje i za naše vinare: neka svoja i bolja vina napunio je u magnume ciljano s navojnim zatvaračem i namijenio ih za posluženje na većim skupovima gdje su veća zapremnina boce i navojni zatvarač što se lako i brzo otvara prednost u hitrom posluženju oveće grupe ljudi odjednom.

Tesch je u Zagrebu uz Riesling Unplugged pokazao svoje bijelo vino od sorte Pinot crni iz 2015, zatim suhi i vrlo mineralni Rajnski rizling Krone 2014 s izrazito vulkanskog tla (mpc. 120 kn) kao i izvrstan suhi Rajnski rizling Karthäuser 2012, s finom nijansom petroleja, kompleksan, skladan i elegantan (po meni zvijezda večeri; mpc: 110 kn). Završetak je bio u znaku visokog slatkog predikata – izborne berbe s nazivom Sonne (Sunce), 5,5 volumnih postotaka alkohola. ♣

bornstein-srpek-collabornstein-poderi-colla

PIEMONTE u MOM SRCU! – Iako u svijetu podjednako cijenjena kao i toskanski i bordoški crnjaci, pijemontska vina, bazirana na sortama Nebbiolo (Barolo i Barbaresco) te Barbera, nekako se teško probijaju među hrvatske potrošače plemenite kapljice. Možda se situacija počinje ozbiljnije mijenjati nabolje u najnovije vrijeme. Uz ekskluzivnoga Gaju, koji ima svoj određeni krug obožavatelja, te Antinorijev Prunotto, koji se ovdje, lako moguće, nalazi više stoga što je u porfelju markiza Antinorija iz Toscane, prisutnoga u nas s dosta toskanskih etiketa, nego kao pijemontski adut, Poderi Colla, kuća iz Albe koja proizvodi 95 posto crnoga vina kao da se ipak pomalo uspješno sada uvlači na hrvatsko tržište. U Zagreb je ponovno na gostovanje, u vinoteku svojega uvoznika Bornsteina, stigao Tino Colla, vlasnik i enolog kuće Poderi Colla, gdje su, inače, enolozi još i Tinov brat i sin. Prezentirao je jako dobar pjenušac PietroColla extra brut blanc de noir brut nature rađen klasičnom, šampanjskom metodom (2013; 30 mjeseci u boci na kvascu, tradicija pjenušave produkcije od 1703.), te neke na tržištu nove berbe crnjaka npr. Nebbiolo d’Alba 2013, Pinot noir Campo Romano Langhe 2013 (mpc. 195 kn)), Dolcetto Bricco del Drago 2012 (mpc. 195 kn), Barbaresco Roncaglie 2012 (mpc. 250 kn) i Barolo Bussia 2012 Dardi le Rose 2012 (mpc. 395 kn). Sva vina pokazala su se lijepo pitkima i istodobno s dosta karaktera, zasigurno i stoga što Colla proizvodnji pristupa s prirodi prijateljskog aspekta u trsju kao i bez uporabe raznih poboljšavajućih aditiva te ubrzanog bistrenja i filtracija u podrumu. Zanimljiva njegova rečenica: Dodavanje i oduzimanje! Vino može izgledati dobro, ali ipak to nije to, naime uz razne manipulacije upotrijebljene u njegovu nastanku i odgoju vino ne hoda, što je bitno, čvrsto vlastitim nogama, nego nogama enologa – koje posvuda ostavljaju isti i neanimirajući trag…   ♣

Martinje 2016

KRŠTENJE MOŠTA NA VINO i BLAGOSLOV NAJBOLJEG MLADOG PORTUGISCA – U veleposlanstvu Plešivice u Zagrebu u kletici Drage Kurtalja u svetoj ulici Nova ves njegovo blagorođe vinski biškup Davor Dretar Drele I Pio u prigodnom ceremonijalu krstio je mošt na mlado vino i blagoslovio najbolje nove mlade portugisce ocjenjivane nekoliko dana prije Martinja u ovome istome prostoru. Za kuma mladome vinu izabrao je glavnog urednika revije Svijet u Čaši Željka Suhadolnika, člana ocjenjivačkog suda za portugisce i slavljenika upravo na Martinje s obzirom da je prvi broj Svijeta u čaši izašao baš na Martinje, daleke 1992. godine. Obred je završio tradicijskim Dreleovim i kumovim plesom na štangi, tj. s-eksanjem čaše još uvijek mladog kopitanca koji nije imao dovoljno vremena da se po krštenju i posve oslobodi od zle duhe.martinje-drele-suhi-pijaca

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKrstitke su nastavljene uz tradicijsku martinjsku gusku, zatim razne plodove friškoga kolinja i, dakako, novi mladi portugizac, konkretno tri najbolja portugisca sa spomenutog nedavnog ocjenjivanja. A to su pobjednički mirni Purtugizec 2016 od PZ Plešivice s Plešivice, i njegova dva prva pratitelja Purtugizec 2016 od Damira Drage Režeka s Plešivice te mirni Purtugizec 2016 i pjenušavi portugizac Crna perla, inače pobjednik u kategorji pjenušaca od portugisca, od Zdenka Vučinića iz Donjih Pavlovčana. Upravitelj PZ Plešivica enolog Tomislav Haramija pokazao je smisao za marketing: na butelje pobjedničkog portugisca odmah je stavio male u zlatno obojene naljepnice da je vino u ocjenjivanju Kluba Vinske zvijezde dobilo titulu najboljega!

Portugizac 2016 prodavao se na štandovima na zagrebačkom Trgu bana Jelačića po 20 do 25 kuna za litru. Pobjednički portugizac PZ Plešivice moguće je inače kupiti u zagrebačkome Vrutku i trgovinama KTC Križevci, ostali plešivički portugisci uglavnom se nude na kućnome pragu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERALijepo se vidjelo koliko su portugisci u desetak dana od ocjenjivanja do Martinja napredovali i poboljšali se. To je još jedan pokaz i dokaz da se s njima ne bi trebalo žuriti na tržište, kako se čini posljednjih godina – maltene su vina vani i prije nego li se posve kompletiralo alkoholno vrenje. Zagrebačka županija svojedobno je pokrenula inicijativu za bolji pristup proizvođača portugiscu s ciljem da se od njega kao zaštićene županijske robne marke napravi bolji posao izravno kroz plasman vina i kroz reklamu vinorodnoj Plešivici, ali na žalost uduga Portugizac Plešivica zamrla je, i sad opet svatko radi po svojemu, najveći dio proizvođača, koji očito ne žele ništa učiti iz primjera Beaujoials nouveaua, nada se da će na brzinu nešto ušićariti, međutim takav pristup ne donosi dobro, autoru vina ne stvara image ozbiljnog proizvođača a Plešivici kao vinskome ali i potencijalnom turističkome kraju ne pridonosi da ide naprijed.

Ove godine, inače, portugisci koje smo kušali nisu se predstavili jače obojenima kakvima ih pamtimo od prije (obojeni i mesnatiji bili su prije čini se zato što im se primiješavalo, tko više a tko manje, i drugih, obojenijih sorata!), a ispoljavali su bolju slanost i kiselost nego oni iz brojnih prijašnjih berbi, te se nije činilo da je riječ o vinu koje nužno treba, kako je svojedobno govorila struka, što prije popiti. U trima pjenušcima portugisci su pokazali i da ih se lijepo može rabiti i za šampuse!

PZ Plešivica, koja je registrirana 1979. i koja sada broji 70 aktivnih zadrugara vinogradara te koja pokriva oko 50 hektara vinograda na Plešivici, u Slavetiću i Svetoj Jani, proizvela je 2016. nekih 10.000 litara portugisca, i to, reći će Haramija, od čiste sorte, dakle bez dodatka drugih kultivara što ih pojedinci rado dodaju da pojačaju boju i punoću. Uz portugizac, PZ ima i Graševinu, Rizling rajnski, Chardonnay te Pinot crni i frankovku, a od portugisca, crnog pinota i frankovke proizvodi i mješavinu Ksaver. U planu PZ-a je da osigura kreditiranje članova kako bi se nasadi proširili, k tome namjera je pojačati mehanizaciju da bi se zadrugarima olakšao rad u trsju.martinje-beaujolais-nouveau-2016

Inače, ljubitejima feštanja nakon Martinja nije trebalo dugo čekati da ponovno dobrano ovlaže grlo – odmah poslije 11. studenoga dolazi treći četvrtak u studenome, kad po tradiciji Francuzi izlaze s novim mladim beaujolaisom… ♣

VRIJEME PORTUGISCA, i u PJENUŠAVOM OBLIKU – Od kraja listopada do Nove godine tradicijski je razdoblje mladog portugisca. U najnovije vrijeme neki plešivički vinari iščarobirali su portugizac i s – ozbiljnim mjehurićima.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dakako, riječ je ne o vinu iz berbe te godine. Među tim proizvođačima pjenušaca od portugisca su, tako, s Plešivice Krešimir Ivančić, Franjo Kolarić, Zdenko Vučinić… Prije koji dan Klub Vinske zvijezde prigodno je, u Vinskoj kleti Plešivičanca Drage Kurtalja u zagrebačkoj Novoj vesi, priredio degustaciju i ocjenjivanje portugizaca članova Kluba prijatelja dobrog vina iz Jastrebarskoga, a između ukupno 14 kušanih uzoraka 10 ih je bilo mirnih iz berbe 2016 a jedan iz 2015., dok su tri, upravo od spomenute trojice proizvođača, bila pjenušava. Dva kao ružičasta i jedan kao crni. Najbolje ocijenjeni pjenušavi portugizac nazvan Crna perla brut – tri zvjezdice od pet mogućih – bio je od Zdenka Vučinića iz Donjih Pavlovčana.

Zdenko Vučinić presretno je primio vijest o uspjehu. U svojoj simpatičnoj maloj kušaonici uz podrum i kuću gdje živi objašnjava da je prvotna zamisao bila napraviti od portugisca rosé pjenušac, ali supruga Đurđica inzistirala je da pjenušac bude crni. Proizvedeno ga je 300 butelja. Inače, uz Crnu perlu Vučinići rade i Bijelu perlu, od chardonnaya, kraljevine i žutog plaveca. Od mirnih vina u butelji imaju žuti plavec, chardonnay, rajnski rizling, traminac, portugizac i – cabernet sauvignon! ♣

Italian Wine Expo/Taste the Mediterranean

PRODOR s TALIJANSKOG JUGA – Neposredno prije 11. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2016 u Zagrebu je bilo nekoliko pažnje vrijednih nastupa različitih proizvođača vina iz zemlje i inozemstva. Talijanski vinski jug odlučio je jače prodrijeti na tržište ovih naših prostora, ali birajući radije zasebne nastupe nego sudjelovanje na Zagreb Vino.comu. S novembarskim prezentacijama crnjaka iz Abbruzza startala je zagrebačka vinoteka Vivat Fina Vina, koja je u svome prostoru, uz novo mlado maslinovo ulje istarske obitelji Chiavalon, predstavila kapljicu podruma Fosso Corno Montepulciano d’Abbruzzo 2014 te Merlot Admire 2014.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

A deset dana prije Zagreb Vino.coma u zagrebačkom hotelu Esplanade cijeli dan trajao je mini-festival Italian Wine Expo  / Taste the Mediterranean, više talijanskih vinara ne samo sa sjevera (Furlanija i Veneto/ zahvaljujući Konzorciju prosecca bilo je dosta kuća prosecca, nekoliko lijepih prosecca npr. kuće Soligo) nego i s juga Čizme, iz Abbruzza te Sardinije. Zvijezda događanja je svakako bila svjetski znana azienda Masciarelli iz Abruzza.

Azienda Masciarelli, vina je predstavljala Chara Colella

Azienda Masciarelli, vina je predstavljala Chiara Colella

Istog dana u Beogradu je u organizaciji Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu ICE održan masterclass s   vinima  ponajboljih kuća Apulije (San Marzano i Tormaresca/Antinori), Campanije (Feudi San Gregorio), Sicilije (Planeta i Donnafugata) i Calabrije (Librandi). Južnjaci su sa sobom donijeli vina od tamo raširenih sorata Greco, Catarratto, Negroamaro, Primitivo/Zinfandel/Crljenak, Nero d’Avola, Zibibbo… Najava je da će se radionica slična toj u Beogradu u dogledno vrijeme ponoviti u Zagrebu.

Na okusima Mediterana u Esplanadi kuća Masciarelli, koju sada, nakon smrti vlasnika Giannija Masciarellija, vodi njegova supruga tj. udovica OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarina Cvetić, ponuđeno je nekoliko vrlo zanimljivih vina od tamošnjih sorata. Chiara Colella točila je, konkretno, bazni Trebbiano d’Abruzzo 2015 (13,0 vol%) iz inoksa, dugo dozrijevan na finom talogu (mpc. u Italiji 10 €), zatim puno ozbiljniji Trebbiano Marina Cvetić  2014 (maceracija na hladno 10 dana, početak vrenja u inoksu a nastavak i završetak u barriqueu, bez malolaktike, 16 mjeseci dozrijevanja na finom talogu u barriqueu (mpc. 24 €), pa crnjake Montepulciano d’Abruzzo 2014 Gianni Masciarelli (13,5 vol %; mpc. 12 €) i izvrstan Marina Cvetić Montepulciano d’Abruzzo 2013 Vigna San Martino (14 mjeseci u barriqueu i 10 mjeseci u butelji, 14,0 vol %) pa, na kraju, crnjak Iskra 2011 Colline Teramane, 18 mjeseci barriquea i tri godine butelje (14,5 vol %, mpc. 25,30 €)

Inače, za iduću godinu u Splitu je najavljeno veliko mediteransko događanje Ja sam Zindandel, uz sudjelovanje i uglednih imena s područja znanosti  npr. prof. dr. Edija Maletića, dr. Ivana Pejića, profesorice Carole Merredith sa Sveučilišta Californija iz Davisa, iz SAD trebao bi doći i vinar Joel Peterson… ♣

UMJETNIK, i VINSKI AKADEMIK! – Za Hvaranina, brkatog i bradatoga barbu Andra Tomića svako tko ga vidi i kuša njegovo vino reći će da je umjetnik, a bogme akademik Tonko Maroević neki dan na Tomićevoj prezentaciji u restoranu Boban u Zagrebu kazao je da Andro jeste akademik, naime uspješno se drži poslanja da prvenstveno od materijala koji mu je kao izvorni na raspolaganju na teritoriju gdje živi treba stvarati remek-djela. Andro svojom kreativnošću, kazao je još Tonko Maroević, odlično dopunjuje opus koji su dali najbolji ljudi na otoku Hvaru! Bogme, lijepi kompliment. A komplimentima su ga obasuli i prof. dr. Nikola Mirošević, koji je svojedobno bio čelnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te ugledni odvjetnik Mladen Vukmir, prvi predsjednik Slow Fooda Hrvatska.

Andro Tomić, Tonko Maroević i Nikola Mirošević

Andro Tomić, Tonko Maroević i Nikola Mirošević

Andro Tomić, koji je, nakon što je diplomirao i prije nego li je krenuo u proizvodnju Bakhova nektara na Hvaru, boravio na vinskom usavršavanju u Francuskoj, sad je već ikona. Službeno, direktor podruma Tomić u Jelsi njegov je sin, a na vinskome kolosijeku je i njegova kćerka Janica, docentica skandinavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i na dobrome putu da u Londonu stekne titulu Master of Wine! Tomićevi, koji stalno zapošljavaju 12 osoba i pet sezonaca, prezentirali su najprije u restoranu Boban, potom u wine-baru Dobra vina a onda i na Zagreb Vino.comu Pošip 2015, od sorte nastale spontanim križanjem Zlatarice blatske bijele i Bratkovine bijele, zatim Caplar 2011, mješavinu plavca maloga i cabernet sauvignona, te, kao najbolje, Plavac mali barrique 2011. S obzirom na naziv Euforija treba svakako spomenuti i Tomićev liker (vinski destilat obogaćen rogačem i kaduljom), naime naziv Euforija objedinjava nekoliko pojmova a to su EU kao Europska Unija, For kao dijalektalni naziv za Hvar te Ja, kao zamjenicu imena proizvođača u prvome licu. Nekako mi se čini da bi bilo bolje da je, umjesto za liker, taj naziv Andro Tomić, ne robujući kao drugi nazivu sorte i izbjegavajući posve nepotrebni i nepopularni izraz barrique, iskoristio za taj svoj crnjak od Plavca maloga… ♣

SRETAN ROĐENDAN / HAPPY BIRTHDAY, SVIJET u ČAŠI! – Martinje 2016., rođendan prve hrvatske revije za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI. Iz Zagreba. Sretan rođendan!

S Martinjem je revija napunila 24 godine postojanja i redovitog izlaženja. Dosad su izdana 153 broja, u drugoj polovici ovog prosinca izlazi novo izdanje, br. 154.

Ne samo kičma revije nego praktički i Marice za sve ili Katice za sve su Mladen Horić, MAM-VIN d.o.o. kao izdavač, Željko Suhadolnik kao glavni urednik i autor uglavnom svih tekstova, i Marko Čolić, zadužen za fotografiju, Željko Marušić, računovodstvo.

Nazdravite nama, i sebi! Popijte danas čašu DOBROGA za naše ali, dakako, i vaše zdravlje i sreću ♣

VINA JAKOB – UZLAZNO! – Vina Jakob nastavljaju uzlaznom linijom. Sjajni Syrah te osobito Cuvée iz 2012 a naročito onaj iz 2011, i te kako obećavajući i Syrah i Cuvée iz 2013. koja se općenito pamti kao slabije godište od 2012. i 2011, potom vrlo vrlo solidan crnjak od cabernet sauvignona i s malo merlota s plavom etiketom J iz 2014. koju gotovo svi vinogradari i vinari nastoje – zaboraviti…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Objašnjenje mogu biti jako dobre vinogradske pozicije koje Zdravko Ilija Jakobović, inače s garažnim podrumom u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni, ima na brdu ponad brodskog Stupnika na visini od oko 300 metara, zatim dobri vinogradari te dobri enolozi s kojima surađuje, kao dakako i to što sam zna što hoće, a i to što može osigurati niz nužnih i važnih uvjeta za realizaciju toga sto hoće.

Jakobović je prezentaciju svog novog pjenušca od 50 posto chardonnaya i ukupno 50 posto syraha i merlota (berba 2014; 4500 boca, dio boca ostavit će, veli, nedegoržiranima najmanje ukupno tri a možda i pet godina), te crnjaka iz 2013. što će uskoro na tržište (10.000 boca cuvéea i 4500 syraha, dozrijevanje u barriqueu od hrvatske hrastovine), ali i pokaz plave etikete s uspjelim crnjakom iz sporne 2014. (13,5 vol %) kao i uvid u potentnu i uvelike (naročito za cuvée) obećavajuću 2012. i u sada lijepo zrelu 2011. organizirao u zagrebačkom restoranu Trilogija. Pridružile su mu se u prezentaciji kćerka Valentina, koja se bavi dizajnom, i enologinja Ivona Đipalo (slika).

S 2013. koja je još dosta zatvorena, Jakobović je toliko zadovoljan da vjeruje da će vino moći izdržati u dobroj kondiciji i više desetljeća, pa je za dio od ukupne količine boca rabio DIAM-ov čep model 30, za koji tvornica jamči da će bez ikakve degradacije trajati 30 godina, za ostatak je koristio model 10, s garancijom za jedno desetljeće. Jakobović jako hvali i berbu 2015, koja je još u barriqueu, ali još i više 2016. Ove godine išao je na samo šest pupova po trsu, brao je kasno, završetak trganja bio je krajem listopada, rado naglašava da je u podrum dovezao zrelo i posve zdravo grožđe. Na 28.000 trsova koje ima brao je 32 tone, dakle tek nešto više od kilograma po lozi. Iz berbe 2016. planira izaći sa 6500 litara pjenušca od chardonnaya ali rađenog metodom charmat, po ugledu na dosta naših Istrana prisutnih na tržištu sa charmat-pjenušcem i on će bazno vino dati na šampanjizaciju u Italiju… ♣

FILIP SAVIĆ, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE 2016 Na 20. prvenstvu sommeliera Hrvatske, održanome u Opatiji u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba, i ove je godine pobijedio Filip Savić, zaposlen u Maistrinom hotelu Monte Mulini u Rovinju. Na prvenstvu je nastupilo 36 natjecatelja iz cijele Hrvatske. Uz Filipa Savića, u finalu su se natjecali, Tomislav Sokač, sommelier u hotelu Melia Coral, Istraturist, te Saša Krajinović iz hotela Isabella, Valamar. Dominacija Istre u hrvatskome sommelijerstvu, službeno prekinuta lani i predlani, nastavlja se…hsk-filip-savic-i

Prvak Savić sakupio je najviše bodova u praktičnim disciplinama finala poput prezentacije i posluživanja šampanjca, kreacije tematskog menua, ispravljanja vinske karte, dekantiranja crvenog vina, kušanja na slijepo i prepoznavanja vina i ostalih pića, rastakanju Jeroboam boce (zapremina 3 lit.) te komunikaciji s gostima. Filip Savić će predstavljati Hrvatsku na Europskom prvenstvu sommeliera u svibnju 2017. u Beču. ♣

G.LASAN SINIŠA u LOVU NA TITULE – Pripremao se na najbolji mogući način, praksom, radeći sedam i pol mjeseci s gostima u ekskluzivnom dubrovačkom restoranu Proto. Zovu ga g.Lasan, ali došao je tiho, i potom najavio ulazak u legendu. U Zagrebu je ponovno osvojio visoku titulu – prvaka kontinentalne Hrvatske u sommelijerstvu.

Lasan u akciji, na ispitu i, dolje, na slavlju nakon što je proglašen prvakom kontinentalne Hrvatske

Lasan u akciji, na ispitu i, dolje, na slavlju nakon što je proglašen prvakom kontinentalne Hrvatske. U žiriju u Zagrebu bili su profesor ugostiteljstva Aco Asanović, sommelieri Krešimir Šesnić, Igor Grubač i Zvonimir Koprivnjak, direktor festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, i Željko Suhadolnik iz Svijeta u čaši

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ali tu nije stao: vrijeme izvan glavne turističke sezone iskorištava za nove pothvate – potkraj studenoga u Ateni je bio na Cours Master Sommelier tj. ispitima za master sommeliera, koje je i položio, što mu može biti dobra odskočna daska za značajna međunarodna nadmetanja. Potom je nastupio u ringu u Opatiji, u borbi za sommelijerskog šampiona na razini Lijepe naše, međutim tu – nije uspio. Sada mu slijedi period priprema za ocjenjivanje vina Decanter World Wide Award 2017, te za novu dubrovačku radnu avanturu, na koju kreće sredinom ožujka i u tijeku koje se, uz rad u Protu, sprema, dakako uz potporu određenih odgovarajućih struktura, organizirati, u nekom od boljih dubrovačkih hotela, strukovno ocjenjivanje vina Južne Dalmacije, potom i gostovanje, u gradu pod Srdjom, svjetskih vinskih velikana Château Cheval Blanca iz bordoškoga kraja, te Ornellaije iz talijanske Toscane. Ovdje na slikama je dok rastura na prvenstvu sommeliera kontinentalne Hrvatske, te dok slavi u društvu s drugoplasiranim Darkom Lugarićem iz zagrebačke Agave i trećeplasiranim Zoranom Kozlicom iz zagrebačkog restorana Il Secondo, zatim s Franjom Francemom, dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba, sommelierom Marijom Meštrovicem iz restorana Mon Ami iz Velike Gorice te Jurajem Mihaljevićem, vlasnikom Iločkih podruma. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERATHE WINNER TAKES IT ALL… – Pobjedniku sve! Šampion već tradicijskog godišnjeg ocjenjivanja vina Zagrebačke županije za 2016. premoćno je postao Josip Rajaković Že-Ma iz Krašića. Službeno proglašenje bilo je na svečanosti u Jastrebarskome. Okrunjeni kralj Josip odmah je uza sebe okupio ne samo aktualnu vinsku kraljicu Zagrebačke županije Luciju Šember, kojoj je potvrđena kruna još za jednu godinu, nego i gotovo sve prethodne županijske vinske kraljice! Drugim nazočnima preostali su gozba uz bogati stol te mirna vina i slavljenički županijski pjenušci… ♣

Elena Capobianco

Elena Capobianco – vina markiza de’ Frescobaldi u Hrvatskoj

ANTEPRIME di TOSCANA 2017 – Tradicijski februarski susret toskanskih proizvođača vina i talijanskih ali i inozemnih novinara i vinskih trgovaca bit će u Firenzi, potom u San Giminianu, Montepulcianu i Montalcinu od 11. do 18. veljače 2017. Organiziraju ga tijelo Promozione Toscana te konzorciji za vina Chianti, Chianti classico, Vernaccia di San Giminiano, Vino Nobile di Montepulciano i Brunello di Montalcino.

Zagrepčani su, inače, nedavno mogli osjetiti dah i duh Toscane kroz gostovanja nekih značajnih tamošnjih proizvođačkih imena a čija vina se već neko vrijeme ili od prije vrlo kratkog vremena uvoze u Hrvatsku. Riječ je o posjedu Pieve Santa Restituta iz Montalcina, gdje glasoviti Pijemontez Angelo Gaja proizvodi odličan Brunello, te kući Marchesi de’ Frescobaldi, koja se diči 700-godišnjom tradicijom obiteljskog bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom, te koja ima 11 vinskih posjeda u više predjela u Toscani, primjerice u vinogorjima Pomino, Chianti i Chianti Rùfina, Montalcino… Na slici je, za prezentacije u zagrebačkoj Akademiji vina, Elena Capobianco, koja je hrvatskim sommelijerima i vinskim novinarima te večeri približila bijelo vino Pomino bianco 2015 od pinota bijeloga i chardonnaya a s oznakom Pomino doc, zatim jednan Chianti iz 2015 Tenute Castiglioni, pa Chianti Rùfina 2012 riserva docg Castello Nipozzano od sangiovesea (90 %), malvazije crne, colorina, merlota i cabernet sauvignona, Brunello di Montalcino 2011 docg Castelgiocondo od sangiovesea, i Mormoreto 2012 igt Toscana od cabernet sauvignona (75 %), cabernet franca, merlota i petit verdota. ♣

viaggio-tra-le-malvasie-ditalia-e-del-mondoPUTEVIMA MALVAZIJE – S talijanskog juga vijesti o seminaru i degustaciji malvazija iz Italije i drugih mediteranskoih zemalja, u organizaciji tamošnje udruge Fondazione Italiana Sommelier i uz sudjelovanje uglednog milanskog profesora i znanstvenika Attilija Scienze. Događanje je inicirala Maria Antonietta Pioppo, novinarka i predsjednica sekcije spomenute udruge za zapadni dio Sicilije. Podastrto je 11 malvazija, među njima, zahvaljujući posredovanju revije Svijet u čaši, i jedna s našeg, dalmatinskog juga – Malvasija dubrovačka selekcija Tezoro Andra i Petra Crvika. Najavljena je kao pretpremijerna u Italiji. Sommelijerskim rječnikom opisana je vrlo lijepo (rafinirana u mirisu, mineralna i s cvjetnim notama, svježeg i čistog okusa). Mariji Antonietti savjetovao sam da se za malvazije istarske za ovu degustaciju obrati udruzi Vinistra, međutim malvazija istarska uzeta je za kušanje od jednog proizvođača sa sjeveroistoka Italije. Na degustaciji su se našle još malvazije iz Lanzarottea i s Teneriffa, te iz vinogorja Colli piacentini, zatim sa Sardinije, otočja Lipari i Kalabrije.

Maria Antonietta Pioppo (na slici s prof. Attilijom Scienzom), izjavila je da kani nastaviti organizirati susrete proizvođača malvazija u Palermu. Ponovno sam joj preporučio da stupi u kontakt s udrugom Vinistra, naime Istrani su već prije nekoliko godina organizirali takva događanja, priredili su i turneju brodom Putevima malvazije, a unatrag više godina u sklopu sajma i ocjenjivanja Vinistra redovito priređuju posebno ocjenjivanje samo malvazija iz Hrvatske i drugih zemalja…♣

Ljepotica većeg formata

Ljepotica većeg formata

LEPA RUMENA ZDRAVA DEBELA – Manekena i fotomodel Ashley Graham. Je li to i ona imala baku iz našeg (zagorskog) sela, koja joj je od najranije mladosti tepala: Papaj, papaj, zlato moje, buš lepa debela, zdrava i kak jabolka rumena...? Lijepa, odnosno impozantna jeste, ima stila, doima se i zdravom i rumenom, osobno ne bih međutim za nju rabio i danas nepopularni izraz debela, ali da je ima i mnogo i, to posvuda, istina je!… ♣ SuČ – 11/2016.