Vino i turizam-Wine & Tourisme/HRVATSKA NA DLANU – 2016-2017 – CROATIA AT a GLANCE

Vina Croatia logo

Croatia WineŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NEPOSREDNO PRIJE FESTIVALA VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM 2015 ODRŽANO JE, u ORGANIZACIJI UDRUGE VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, PRVO NACIONALNO OCJENJIVANJE VINA LIJEPE NAŠE, SLIJED KOJEMU JE TREBAO BITI KATALOG-VINSKI i SVOJEVRSNI TURISTIČKI VODIČ, u IZDANJU HGK. KAKO TAJ VODIČ NIJE u PREDVIĐENOME TERMINU UGLEDAO SVJETLO DANA, s PRIPREMLJENIM i u MEĐUVREMENU AŽURIRANIM MATERIJALIMA JA KAO AUTOR IZLAZIM NA OVAJ NAČIN, DA BI IPAK NEKU KORIST IMALI VINARI i ZAINTERESIRANI SUVREMENI NOMADI u TURISTIČKOJ SEZONI 2017.

Točno, ne još jedno međunarodno ocjenjivanje vina u nizu pa locirano, eto, u Hrvatskoj, nego prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskoga vina, ali ipak s – internacionalnom dimenzijom! Održano je u Zagrebu u hotelu Esplanade krajem 2015. Trebalo se nastaviti, ali u 2016. –nije!

S obzirom na način na koji je bio zamišljen, taj je projekt, u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i HGK, uz to što bi vinoljupcima poslužio kao dobar pokazatelj aktualnog trenutka hrvatske plemenite kapljice, mogao biti vrlo učinkovit u smislu promidžbe ali i bržeg boljeg brendiranja kapljice Lijepe naše na internacionalnoj pozornici.

Hrvatska kao tradicijski vinogradarska, vinarska, vinska te turistička zemlja svoju veliku gospodarsku šansu vidi (i) u enogastronomiji, upravo i u tijesnoj sprezi vina i turizma, kombinaciji za koju se, otkako je vino u modernome društvu postalo kultno i pravi turistički magnet, može reći ne samo da je dobitna nego i da je idealna. U turizmu smo se dosta dobro brendirali na međunarodnoj sceni, ali s vinom – iako je posljednjih godina ono kakvoćom bitno napredovalo – zasad još nismo u dovoljnoj mjeri to učinili. Možda dobrim dijelom i stoga što se nije vodilo dovoljno računa i o tome da se barem jednom godišnje – kako to čine afirmirane vinske zemlje – na vlastitome pragu organizira snažna prezentacija Vina Croatia za domaće i vanjske medije javnog informiranja i za vinske trgovce, naime dojmovi izravno s terena gdje se vina proizvode kompletniji su i upečatljiviji od onih s kušanja na klasičnoj prezentaciji odnosno masterclassu u nekoj dvorani tisućama kilometara udaljenoj od izvorišta. U nastojanjima na širenju dobrog glasa hrvatske plemenite kapljice moglo je odlično pridonijeti eto baš i ovo nacionalno strukovno vrednovanje Vina Croatia s međunarodnim karakterom, pogotovu i stoga što se na njega dovezivao festival Zagreb Vino.com kao kompletno ogledalo hrvatske vinske produkcije, i stoga što je bilo predviđeno izdavanje kataloga kao svojevrsnog vinskog i na određeni način i turističkog vodiča.

Prethodno spomenuti pojmovi međunarodni karakter i internacionalna dimenzija znače da su u kušanje, uz naše ocjenjivače, uključeni bili većinom (dvije trećine) inozemni eksperti degustatori – renomirani enolozi, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari, koji su i članovi ocjenjivačkih sudova na raznim, i najpoznatijim i najcjenjenijim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu.

Ovakva internacionalizacija s višestrukom je prednošću: njome se od relevantnih stranaca dobiva vrijedna informacija o tome kako bi svijet mogao disati na hrvatsko vino, zatim, relevantni vanjski profesionalni krugovi, koncentrirani na vino odavde, upoznaju se s našim prozvodima na mjestu njihova nastanka, što je bitno jer ako su dojmovi jači onda su i veće šanse da se iz tih strukovnih krugova vani prema tržištima širi kompleksna i – jer riječ je u kontekstu hrvatskoga vina o neutralnim osobama – osobito uvjerljiva priča o našoj kapljici i eno-gastronomiji. Zato se pri izboru inozemnih ocjenjivača dosta pazilo da se na početku pozovu prvenstveno oni iz zemalja za koje se ovdje smatra da su za nas najzanimljivje kao vinska ali i turistička tržišta.

Zatim, vezano uz strance kao kušače izbjegavani su u startu mogući prigovori o sukobu interesa kod degustatora. Stranci, naime, barem zasad još, nisu – osim nekoliko iznimaka, na koje se, dakako, nije računalo s ovim pozivom – involvirani u suradnju s hrvatskim vinarima u segmentu enologije, marketinga, trgovine. Naravno, i pri odabiru hrvatskih kušača vodila se briga da ne budu u bilo kakvoj poslovnoj vezi s vinarima a koja bi se mogla protumačiti kao sukob interesa.

Kao bitan promotivni dio projekta smatrano je eto baš i ono što je imalo slijediti ocjenjivanju te službenoj podjeli odličja održanoj u sklopu festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 u zagrebačkom hotelu Esplanade: knjiga praktičnog formata i uveza koja na jednom mjestu objedinjuje značajne podatke o vinskoj Hrvatskoj – daje svojevrsnu osobnu kartu Vina Croatia, te nudi prezentaciju proizvođačkih kuća prijavljenih za ovo ocjenjivanje. Knjiga koncipirana kao vrijedan putokaz zainteresiranima za hrvatsko vino a i za razne tipične lokalne delikatese kao i za teritorij gdje se sve te delicije rađaju. Izložena oku javnosti trebala se naći najkasnije uoči početka turističke sezone, na raznim uz vino i turizam vezanim punktovima u Hrvatskoj, ali i da prati nastupe Lijepe naše na sajmovima vina, turizma…

DEGUSTACIJA i VREDNOVANJE / TASTING & EVALUATION

Na ocjenjivanju Vina Croatia 2015. u luksuznom zagrebačkom hotelu Esplanade * * * * *  radila su tri žirija sa po pet članova. Svaki žiri bio je sastavljen od po troje degustatora iz inozemstva i po dvoje degustatora iz Hrvatske. U strukovnome smislu, pak, struktura je bila sljedeća: u svakome žiriju uglavnom po troje specijaliziranih vinskih novinara, obvezno barem jednan enolog, te po jedan sommelijer ili vinski  trgovac…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOcjenjivanje se odvijalo po međunarodno usvojenom sustavu s tablicom do 100 bodova.

U svakoj kategoriji – bijelo suho vino od nearomatičnih sorata, vino od aromatičnih sorata, crno vino, desertno i predikatno vino, te pjenušci – između po nekoliko najbolje ocijenjenih uzoraka birali su se, naknadno, u doigravanju, šampioni. Radi bolje promidžbe hrvatskoga vina bilo bi međutim dobro i proglašavati prvake po grupama unutar važnijih hrvatskih autohtonih kultivara, i taj se marketinški propust mogao ispraviti odmah na ocjenjivanju koje je trebalo slijediti u 2016…

Najbolje ocijenjene uzorke ponuđene na ocjenu na doigravanju odnosno u izabiranju šampiona kušali su svi članovi svih triju komisija.

LEGENDA/LEGEND:  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja / Great gold medal – 92 – 100 bodova / points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with character, elegant, classic great wine.

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 86 – 91,99 bodova / points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal – 82 – 85,99 = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

________________________________

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Pogled na dvoranu sa žirijima u radu / Juries at work

Žiri br / Jury No. 3, s predsjednikom /with president prof. Marinom Berovičem s Ljubljanskog sveučilišta, a u sastavu Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisz 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri br / Jury No. 3, predsjednik /president prof. Marin Berovič s Ljubljanskog sveučilišta. Sastav Angela Muir MW – eno-konzultantica, edukatorica i degustatorica na velikom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter, Velika Britanija, Ivo Kozarčanin – urednik u časopisu 24sata, vinski pisac, bloger (Bakhov sin), Hrvatska, mađarski enolog Peter Sarkany, te Thomas Vaterlaus – glavni urednik renomiranog vinskog časopisa Vinum iz Švicarske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, te Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri broj / Jury No 2: predsjednik / president Zdenko Ivanković sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, te članovi Tihomir Prusina, enolog iz Bosne i Hercegovine, Igor Luković, vinski pisac iz Srbije, Darrel Joseph, vinski pisac iz Austrije, Vitomir Andrić, vinski pisac i bloger iz Hrvatske

Žiri br. / Jury No 1, s predsjednikom woth president prof. dr. Edijem Maletićem, pročelnikom Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, zatim s Paulom Robertom Blomom, vinskim trgovcem i vinskim edukatorom iz Nizozemske, pa dopredsjednikom Međunarodne unije enologa Iztokom Klenarom iz Slovenije, Zoltanom Györffyjem, glavnim urednikom vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha i Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja - enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Žiri br. / Jury No 1, predsjednik/president prof. dr. Edi Maletić, pročelnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.  Paul Robert Blom, vinski trgovac i vinski edukator iz Nizozemske, dopredsjednik Međunarodne unije enologa Iztok Klenar iz Slovenije, Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, Željko Suhadolnik, glavni urednik časopisa Svijet u Čaši iz Zagreba. U sredini na slici su i mr.sc. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, inače i znani međunarodni degustator, a koji je brinuo o organizaciji ocjenjivanja Vina Croatia. Uza nj je – bila mu je glavna suradnica u realizaciji ocjenjivanja – enologinja dr. sc. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

Prizor s izbora šampiona po kategorijama. Svi degustatori kušaju sva najbolje ocijenjena i za titulu prvaka predložena vina / Play off, for the champions in categories

  • Šampioni/The Champions 2015.

Kao prvaci na ovom prvom ocjenjivanju vina ostaju zabilježeni sljedeći proizvođači, po kategorijama/As champions on this first croatian national wine competition remembered will be the following producers, by the categories:

  • Bijela suha mirna vina nearomatičnih sorata/White still dry wines from non-aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Graševina vrhunska 2014

  • Vina od aromatičnih sorata/Wines from the aromatic varieties:

Iločki podrumi d.d. – Traminac vrhunski 2014

  • Desertna i predikatna vina/Sweet dessert and Prädikat wines:

Kutjevo d.d. – Traminac ledena berba (ice wine) 2014; Stjepan Đurinski – Traminac ledeno vino (ice wine) 2012

  • Crna vina/Red wines:

Crvik d.o.o. – Pomet 2011

  • Pjenušci/Sparklings:

Vuglec-breg – Vuglec 2013 brut

MALA ZEMLJA ZA VELIKA VINA/SMALL COUNTRY FOR THE BIG WINES

Hrvatska ima ravnicu, more i gorje, sunce i – Bakhov nektar!

Nevelika na zemljopisnoj karti, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju s vrlo različitim krajobraznim, pedološkim, klimatskim i mikroklimatskim svojstvima, u stanju je ponuditi široku lepezu vrhunskih vina u različitim stilovima, prikladnih za najrazličitije prigode i uz najrazličitija jela, od onih za ne suviše zahtjevne ukuse i za nepretenciozne prilike, pa sve do onih i za najizbirljivije potrošače.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Plešivica – amfiteatar/amphitheather

Malo se koja država kao Hrvatska može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime, tla i drugih činitelja što bitno utječu na uzgoj vinove loze i na plemenitu kapljicu. Ta se raznolikost ogleda u raskošnom mozaiku vina – od domaćih kultivara do najpoznatijih internacionalnih sorata, od jednostavnijih do vrlo kompleksnih, od bijelih preko ružičastih do crnih pa i tzv. narančastih, od mirnih do pjenušavih, od svježih, kiselkastih manje aromatičnih do aromatičnih, od vina redovne berbe do vina kasnijih termina trganja, od suhih i polusuhih do poluslatkih i slatkih visokopredikatnih bijelih (botritiziranih sirupastih vina iz odgođenih berbi) sjevernog tipa i do slatkih desertnih od prosušivana grožđa s juga, od laganijih do punih i bijelih i crnih s fino iskazanim voćnim aromama izmiješanima – ovisno o terminu berbe i načinu i dužini dozrijevanja – sa začinima, do jakih i punih i vrlo snažnoga tijela ali i elegantnih posebice crnih s juga…

U svijetu, po jednoj od klasifikacija, postoji pet vinogradarskih zona, a određene su po zbiru sunčanih sati i temperatura u toku vegetacijske sezone. Hrvatska posjeduje svih pet tih zona – prva je na sjeverozapadu zemlje, a peta, najosunčanija, južno je od Splita. Dopire do Konavala te uključuje i pripadajuće dalmatinske otoke. Zgodno je ovdje reći da prva svjetska vinogradarsko-vinarska nacija Francuska – nema tu petu zonu…

Zasad se u Hrvatskoj uglavnom teži svježijim i laganijim vinima koja se piju mlada, u prvoj godini od berbe. To vrijedi ponajviše za bijelo vino te za rosé, koji do nedavno i nije bio toliko tražen ali koji hitro stječe popularnost tako da je unatrag par godina u Zagrebu i njemu u čast utemeljen zaseban festival – Pink Day – s terminom održavanja u ožujku. Sa mlađim bijelim i ružičastim vinom igra se dosta na kartu osvježenja u sve toplijem proljetnom razdoblju i u tijeku ljeta koje sada, u svjetlu globalnog zatopljenja, zna biti i vrlo vrlo vruće. U posljednje vrijeme sve popularniji postaju i pjenušci, kako oni jednostavniji i osvježavajući, ljetni, tako i oni kompleksniji.

Crno vino, osim portugisca koji je hrvatska inačica beaujolais nouveaua odnosno primeura, rjeđe se troši kao mlado, njemu se ostavi ipak barem jedna puna godina dana za dozrijevanje.

Hvar

Hvar – južne padine/southern slopes Ivan Dolac

Otkako su se, također recentno, širom otvorile granice i otkako su kormilo u proizvođačkim kućama preuzeli mladi – koji se, za razliku od velike većine njihovih roditelja, odlično snalaze sa stranim jezicima te koji rado odlaze u druge sredine i na međunarodne sajmove i festivale vina pa i u posjete vanjskim vinarijama gdje se dosta toga može vidjeti i naučiti kako što se tiče proizvodnje i načina uživanja u enogastronomiji tako i glede marketinga i plasmana – postupno su se povećavali kriteriji, i ambiciozniji proizvođači upustili su se i u kreacije vrlo ozbiljnih i bijelih i crnih vina što traže dugo dozrijevanje u drvu, pa i u produkciju višeslojnih pjenušaca, ali i u dugačke maceracije bijelih sorata u amfori (u pjenušcima i narančastim vinima prednjači Plešivica kod Zagreba!), naime osjetilo se da je hrvatsko tržište kako s aspekta domaćeg potrošača tako i s aspekta stranih turista postalo kritičnije i da ipak može i apsorbirati i stanovitu količinu posebnih i (vrlo) skupih uradaka. Za bolja i skuplja vina izlaz postoji i u inozemstvu, naime ulaskom Hrvatske u EU nestale su razne administrativne barijere za plasman vani.

Stigao je trenutak da hrvatska vinska branša, dobrom organizacijom i akcijama na popularizaciji ne tek neke sorte i vina općenito nego upravo raznih vinogorja s njihovim specifičnostima, na međunarodnoj pozornici stvori pravi image vinske i vinsko-turističke Hrvatske.

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & WINE

HRVATSKA – zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

CROATIA – location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south; the sea border)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri i Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

  • Povijest/History

Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga, angažiraju se i ugledni enolozi kao vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i velika zvijezda globalne vinske scene Michel Rolland.

Kutjevo

Kutjevo – stari podrum koji su 1232. osnovali cisterciti/old cellar founded in 1232. by the cistercian monks

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, have been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Marino Markežić Kabola i Natale Favretto

Marino Markežić Kabola & Natale Favretto pored amfora ukopanih u zemlju/by the amphoras dug into the ground

Enolog Tomislav Tomac

Enolog Tomislav Tomac & amfora

Uz klasična mirna bijela, ružičasta i crna vina te pjenušce, kao i desertna slatka vina, u Hrvatskoj se proizvode i visokokvalitetna tzv. narančasta vina, s dugim maceracijama bijelih sorata u amforama i s nekolikogodišnjim dozrijevanjem kapljice u velikim hrastovim bačvama. Istarski proizvođač Marino Markežić Kabola je u Hrvatskoj na tržište krenuo s vinom iz amfore.  Obitelj Tomac s Plešivice, koja se maceriranjem bavi jednako dugo kao i Kabola, vjerojatno je prva u svijetu (i za tržište!) proizvela i pjenušac od baznog vina iz kategorije narančastoga.

Along with the classical still white, rosé and red wines, sparkling wines, as well as the sweet dessert wines, in Croatia are also produced, with the long macerations of the white grapes and, after, with the several years maturation of the wine in large (oak) wooden cascs, the orange wines. The istrian producer Marino Markežić Kabola was the first to introduce on the croatian market the croatian-made orange wine (Malvasia istriana). The Tomac Family from Plešivica was probably the first producer in the world to produce, and release onto the  market, the sparkling wine (classical method) from the orange wine as the basis for the pearls.

Amfora moze lijepo poslužiti i kao ukras/

Amfora može lijepo poslužiti i kao ukras/Amphora can also serve well as a decoration

  • Klasifikacija/Classification

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

    Hrvatske vinske regije/Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna Hrvataska (unutrašnjost, sjeverni dio) / Continental Croatia (internal, northern part of the country) & Primorska Hrvatska / littoral Croatia, coastal part at the sea side, and hinterland

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti hrvatski sjeverozapad / Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija / Dalmatia

Vinorodnih oblasti / Vinegrowing territories: 12.

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Vinogradarski teritoriji Hrvatske, detaljnije / Vine-growing territories in Croatia, in details

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku / Internal continental part, from the west to the east – Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / Littoral part, from the north-west to the south-east – Hrvatska Istra i Kvarner / Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

  • Površina / Surface

Vinogradi, ukupna površina / Vineyards, in total: cca 20.742 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska / Northern, interior part: 52,7 % (ukupno/ total: 10.552 ha • na istoku / on the east: 6482,5 ha; na zapadu / on the west: 4069,5 ha)

Primorski dio / Littoral part: 47,3 % (10,190 ha)

Broj registriranih parcela vinograda / Number of the registered vineyard’s parcels, total: 83.570 

Najveće površine vinograda po županijama / The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra / Croatian Istria = 3108 ha; 2. Dubrovnik-Neretva = 2462 ha; 3. Osijek-Baranja = 2445,6 ha; 4. Split-Dalmacija = 1908,5 ha; 5. Vukovar-Srijem = 1699 ha; 6. Požega-Slavonija = 1424 ha

Struktura vinogradarskih imanja u posjedu do 1 ha / Structure vineyards – in possesion till 1 ha = 83 % proizvođača/ producers.

 Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj / Wine producers in total in Croatia: cca 40.000 (obiteljska poljoprivredna gospodarstva/family farms; obrt/trade; trgovačka društva/bigger companies; zadruge u poljoprivredi/cooperatives in the agriculture)

  • Sorte/Varieties 
Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Graševina (lijevo/left), Malvazija istarska / Malvasia istriana, Plavac mali crni

Kultivara koji se mogu naći, ukupno / Grape varieties in total: cca 200.

Navedeni kao priznati na službenoj listi / Mentioned on the official list, as approved: 198 • Autohtonih / Indigenous: 60.

 Glavne domaće sorte / Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina) / WELSH RIESLING – 4.699,6 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA / MALVASIA ISTRIANA – 1.736,3 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.716,63 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 8.152 ha.

Slijede / following are: merlot, rizling rajnski (riesling), chardonnay, plavina, cabernet sauvignon, frankovka (franconia, Blaufränkisch, Lemberger), babić (babich), rukatac (rukatatz) or maraština (marashtina), kraljevina / Königstraube, pošip (poship), sauvignon bijeli, trbljan, traminac, kujundžuša (kuiundzusha), trebbiano toscano, ugni blanc, teran, pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni, syrah, moslavac (furmint), vranac,  silvanac zeleni, refošk, zweigelt, crljenak/zinfandel/primitivo, škrlet (shkrlet), bogdanuša (bogdanusha), vugava, grk

Crljenak

Crljenak-Tribidrag-Primitivo-Zinfandel & stara krapinska belina velika-Gouais blanc-Heunisch Weiss

   U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, gouais blanc. Taj se kultivar, uz pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog chardonnaya. Postoji indicija da je krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. moslavcem i frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta, gdje je postao famozan zbog roditeljstva chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle-european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before getting the chance to gain the glory of becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / The first croate internationally registered wine: Dingač (13.05.1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

Zaštićeno / Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Dingač – snimka s broda/picture taken from the boat

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / Total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik): 1015 ha • od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE/MARKET

Godišnja proizvodnja grožđa (procjena)/Annual grapes production (estimation): cca 99.000.000 kg.

Proizvodnja vina/Wine production: cca 646.129 hl

Bijelo/white: 482.225 hl • Obojeno/coloured: 163.904 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj iz 2015. po županijama/The largest wine production 2015 is in the following counties:  Osijek-Baranja = 123.515 hl; Istra = 116.692 hl; Vukovar-Srijem = 85.422 hl; Požega-Slavonija = 66.582 hl

Registrirani promet hrvatskim vinom u Hrvatskoj u 2015/Croatian wines officially registered on the Croatian market in the 2015: 488.878 hl

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj/Value of the croatian wine production in the value of the total agricultural production: 7,3 %

  • Export-Import 2015

Uvoz vina/Importation of the wine: 290.109 hl, u vrijednosti/in the value of: 29.000.000 €

Izvoz/Exportation: 49.398 hl, u vrijednosti/in the value of: 12.400.000 €

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 24,5 lit

NEKI TRŽIŠNO ZNAČAJNIJI PROIZVOĐAČI/SOME of THE SIGNIFICANT PRODUCERS

Agrolaguna, Arman Franc,  Arman Marijan, Badel 1862, Bastijana Tomić, Belje, Benvenuti,Bibich, Bire, Bodren, Bolfan Vinski vrh, Boškinac, Buhač, Bura-Mrgudić, Capo, Cattunar, Cebalo, Clai, Cmrečnjak, Coronica, Crvik, Degrassi, Enjingi, Erdutski vinogradi, Feravino, Galić, Grabovac, Gracin, Grgić, Iločki podrumi, Jakobović – Jakob, Jakopić, Kabola, Kalazić, Katunar, Kiridžija, Korak,  Korta Katarina, Kos, Kozlović, Krajančić, Krauthaker, Kutjevo d.d., Lipanović, Markota, Matošević, Matuško, Medea, Meneghetti, Đakovačka vina, Miličić, Misal pjenušci Peršurić, Pavlomir, Petrač, Pilato, PP Orahovica, Poljopromet d.o.o, PZ Pošip, PZ Vrbnik, Radovan, Rizman, Saints  Hills, Skaramuča, Stina-JakoVino, Šember, Tomac, Tomaz, Vino Hvar Carić, Volarević, Vuglec-breg, Zlatan otok (Plenković), Zigante…

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia:

Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world:

Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD/USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland/New Zealand) • Matetic (Čile/Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro, Tarapaca, Altaïr, Tabali (Čile/Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika/South Africa).

____________________________

Izvori / sources: Državni zavod za statistiku/Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju/Ministry of agriculture, fishery and rural developmenT, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine; Hrvatska gospodarska komora/Croatian Chamber of Commerce;  OIV • Zagreb, 2016

_____________________________

(nastavlja se / to be continued)

Advertisements

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: