Sajmovi, ocjenjivanja, festivali/UKRATKO
Google translater: http://translate.google.com/translate_t .
MERANO WINE & CULINARIA FESTIVAL 2013 – Ovogodišnji, 22. međunarodni festival vina i kulinarike u Meranu bit će od subote 9. do ponedjeljka 11. studenoga, na već uobičajenome mjestu – u palači Kurhaus, u središtu grada. Kao i svake godine do sada, a već ih je prošlo 20 – Merano Wine & Culinaria Festival vršnjak je revije Svijet u čaši!, i ovaj put nastupit će najpoznatiji proizvođači iz Italije i drugih zemalja (valjda i iz Hrvatske) s ponajboljim vinima ali i delikatesama. Vrijednost festivala vina i kulinarike u Meranu je što za nastup propušta samo one proizvođače čiji proizvodi prođu na kušanju strukovne komisije. Najbolje ocijenjenim uzorcima dodjeljuju se priznanja, primjerice za vino koje na vrednovanju osvoji 86 do 89,99 bodova dobiva odličje Rosso, a uzorci koji osvoje 90 do 100 bodova dobivaju odličje Gold.
Ove godine na degustacijsko vrednovanje za festival svoje je uzorke poslalo više od 750 proizvođača. Za izlazak uz izlagačke stolove dopuštenje je dobilo samo 300 proizvođača vina iz Italije, no odlučeno je da se još tridesetorici na temelju kakvoće produkata izabranih novoprijavljenih ponuđača dade mogućnost da se predstave ali samo jedan dan, i to u ponedjeljak 11. studenoga. Helmut Köcher, glavni direktor festivala, najavljuje da će posjetitelji Merana 2013 imati priliku kušati oko 700 različitih vina, svakako ono što je trenutno najbolje u ponudi talijanskih podruma. Po prvi put ove godine u Meranu je na posebnom prostoru pod šatorom dana mogućnost prezentacije 10 najznačajnijih talijanskih vinskih konzorcija. Želja je organizatora, kaže Helmut Köcher, istaknuti vinske posebnosti različitih teritorija kroz njihove etikete docg, doc, igt, pdo.
Nastavlja se i izložba vina vezana uz biodinamiku, ona je i uvod u Merano Wine $ Gourmet Festival, a odvija se 8. studenoga.
I ovaj put gosti festivala bit će, kao prava poslastica, 30 članova udruge Grand Cru de Bordeaux, koja ove godine slavi 40. obljetnicu postojanja i uspješnoga rada.
Poseban pak gost festivala je Gruzija, zemlja koja se smatra kolijevkom vinogradarstva i vinarstva. Helmut Köcher boravio je nedavno tamo i oduševio se, posebice vinima iz amfora. Na velikoj degustaciji u organizaciji udruge Kvevri Wines odabrao je za nastup u Meranu pet vinskih posjeda.
Ima sadržaja i za ljubitelje piva: BeerPassion (=strast za pivom – otkrivanje ponajboljih talijanskih piva).
Festival u Meranu fokusira se i dalje i na kulinarski dio. Ove godine povećan je broj ponuđača-izlagača delikatesa. Veći prostor predviđen je za izložbu Rue de Chef (ulica šefa kuhinje) gdje će se moći kušati najbolji artikli što se rabe samo u sektoru HoReCa. Novost ove godine je Merano Chef Challenge, natjecanje vodećih talijanskih kuhara.
Festival je otvoren od 10 do 18 sati.
Ulaznice za festival vina i kulinarike u Meranu mogu se kupiti već sada, pretprodaji i po popusnoj cijeni, a preko www.meranowinefestival.com. Pretprodaja i popusne cijene bit će do 20. listopada 2013. U pretprodaji dnevna ulaznica stoji 80 eura, ulaznicu za dva dana treba platiti 120 eura, a za tri dana 150 eura. Vođene degustacije stoje od 40 do 80 eura.
MUNDUS VINI 2013 – Jedno od najvećih vrednovanja vina na svijetu – Mundus Vini, koje se odvija o dvama vikendima u njemačkome gradu Neustadtu an der Weinstrasse, vidjelo je ove godine ukupno 6212 etiketa prijavljenih i dostavljenih iz 43 zemlje, od čega čak 3184 crnih vina. Hrvatska je poslala 16 vina, od toga 14 bijelih i dva crna. Do zaključenja ovoga broja rezultati još nisu bili službeno objavljeni, pa ćemo o njima u idućem izdanju.
Ocjenjivača je bilo oko 250 iz 44 zemlje, među njima iz Hrvatske dvojica – enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem i ja.
Slike prikazuju žiri br 19 s Francemom (gore) i br. 15 sa Suhadolnikom
I osvojeno srebro je lijep uspjeh, naime srebro je na Mundus Viniju i te kako vrijedno jer raspon bodova za srebrnu medalju je kao u nas za zlato, konkretno od 85 do 89,99, zlato je od 90 do 94,99, a veliko zlato od s 95 i više.
VINITALY i UNION DE GRAND CRU DE BORDEAUX – Kuća VeronaFiere kao organizator velikog sajma vina Vinitaly i udruga Union des Grands Crus de Bordeaux kao organizator prezentacije Semaine des Primeurs u Bordeauxu sklopili su sporazum o tome da svoje manifestacije nikako ne održavaju na iste datume da se preklapaju, dakle da omoguće zainteresiranima da budu nazočni i u Veroni i u Bordeauxu.
Sporazum, koji su potpisali Giovanni Mantovani kao glavni direktor sajmišta VeronaFiere i Olivier Bernard (vlasnik posjeda Domaine de Chevalier) kao predsjednik Union des Grands Crus de Bordeaux (slika), sklopljen je na četiri iduće godine i evo termina održavanja Tjedna mladih vina u Bordeauxu i sajma vina Vinitaly u Veroni od 2014. do 2017. godine:
2014: Bordeaux en primeur – od 31. ožujka do 5. travnja; Vinitaly – od 6 . do 9. travnja • 2015: Bordeaux en primeur – od 30. ožujka do 3. travnja; Vinitaly – od 22. do 25. ožujka • 2016: Bordeaux en primeur – od 4. do 8. Travnja; Vinitaly – od 10. do 13. travnja • 2017: Bordeaux en primeur – od 3. do 7. Travnja; Vinitaly – od 26. do 29. ožujka.
FESTIVAL FRANKOVKE – Frankovka je sorta ovih naših prostora. Predugo je međutim bila u zapećku, svi su se u proizvodnji i potrošnji u domeni crnjaka usmjerili prema cabernetu, merlotu, pa onda i syrahu, kao da su se sramili svoje frankovke. Slovenci iz Sevnice odlučili su promijeniti pristup, i, eto, ove godine već su po treći put, u vrlo lijepome ambijentu staroga dvorca ponad svojega grada uz Savu, organizirali Festival Modre Frankinje. Festivalu, koji se inače održavao samo jedno popodne, u subotu, ali koji je uz izlagački dio imao i više zanimljivih popratnih događanja i to ne samo iz područja vina nego i iz područja umjetnosti i turizma, prethodilo je strukovno ocjenjivanje. Za nj je ove godine skupljeno 139 uzoraka iz Slovenije, Hrvatske i Austrije, a u komisiji za ocjenu, koja se sastoji isključivo od žena, iz Lijepe naše bile su Ana Marija Jagatić Korenika iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, i Ivona Đipalo iz tvrtke Vinolab. Iz Hrvatske je na ocjenu prijavljeno gotovo desetak uzoraka, a lijepi uspjeh ostvarilo je Belje s frankovkom iz 2012. Na festivalu smo zatekli i vina s dodirom Francuske i Novog Zelanda. Naime, Novozelanđanin Steve Gee vjenčao se sa Slovenkom iz Slovenske Bistrice i tamo se počeo baviti upravo i frankovkom, a Francois Botton iz Champagne skrasio se u braku sa Slovenkom na posjedu Slapšak, i tu radi frankovku ali i, kao dečko iz Champagne, i pjenušac šampanjskom metodom od sorte Kavčina crna… Na slici, na zidiću uz ulaz u sevnički dvorac, je Steve Gee iza kojega je vrlo lijepi prizor krajolika uz Savu kod Sevnice….
INTERVITIS VIENNA 2014. – Od 30. ožujka do 1. travnja 2014. na sajamskom prostoru u Beču bit će sajam Intervitis Vienna, namijenjen zainteresiranima iz Austrije i susjednih istočnih i južnih zemalja, konkretno ponajviše Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatska. Organizator je Messe Stuttgart s domaćinom Bečkim sajmom, te udrugama vinogradara Njemačke i Austrije. S obzirom da je u spomenutim zemljama mnogo manjih obiteljskih pogona, priređivač je odlučio posebno pripremiti ponudu tehnologije i opreme upravo za manje proizvođače vina, sokova i bezalkoholnih napitaka. Za naše proizvođače zanimljivo je što će se za opremanje pogona moći koristiti i sredstva iz EU fondova.
VIN DEL, 23. LISTOPADA 2013.
MARIBOR, Kongresni centar Habakuk
Organizator Dejan Bajer (sjedi) najavljuje dosad najbogatiju smotru delikatesa i plemenite kapljice!
NASTUPA i SVIJET U ČAŠI!
___________________________________________________
Sajmovi, festivali/ZAGREB VINO.COM 2013
NE STRAHUJEM OD MNOŠTVA ISTORODNIH ENO-PRIREDBI u STUDENOME, KAŽE PROFESOR IVAN DROPULJIĆ, KOJI SA SVOJOM EKIPOM BRUSI ZAVRŠNI DIO PRIPREMA ZA MEĐUNARODNU SMOTRU VINA i KULINARIKE u ZAGREBAČKOJ ESPLANADI. DODAJE DA JE U PUNIH SEDAM GODINA STEKAO POVJERENJE i IZLAGAČA i PUBLIKE i NE SAMO DA ZASAD NIJE BILO ODUSTAJANJA VINARA OD ZAGREB VINO.COMA RADI NASTUPA DRUGDJE NEGO, GOVORI, IZLAGAČKA POVRŠINA u ESPLANADI BIT ĆE MALKO VEĆA A IZLAGAČA SE OČEKUJE OKO 270!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino. Com, sa svojom je ekipom u punom pogonu, naime pripreme za ovogodišnje izdanje priredbe, 29. i 30. studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade, u završnoj su fazi. Glavnina posla obavljena je, a sad se brusi finale. Dropuljić je zadovoljan kako stvari teku.
Prof. Ivan Dropuljić govori o blagom povećanju izlagačke površine u Esplanadi i o oko 270 izlagača
Bez obzira što promidžbe u moru ponude nikad dosta, nije lako na nivou i uspješno realizirati festival vina i kulinarike u ovo današnje vrijeme ekonomske krize i zaista velikoga broja događanja vezanih uz eno-gastronomiju koji nastoje naći svoje mjesto pod suncem i koji su, k tome, u većem broju smješteni upravo u mjesec studeni kao uvod u predblagdansku shopping-groznicu. Dropuljić, doduše, ima iskustva, ovaj festival mu je osmi po redu, a svake godine do sada priredba je bilježila blagi rast kako u izlagačkoj površini i broju izlagača tako i u kakvoći ponuđenih sadržaja i u broju posjetitelja.
– Lani smo se prostrli na oko 2500 četvornih metara, a ove godine očekujem daljnje blago povećanje izlagačke površine. Sudeći po dosadašnjem interesu za izlaganjem, trebalo bi mi još dosta prostora, međutim hotel je ipak ograničen što se tiče dvorana, a i terasa Oleander, na kojoj je šator, ima zadane dimenzije preko kojih se ne može. No, iduće godine ili idućih godina teško da ćemo se više moći širiti. Ne razmišljam, ipak, o odlasku iz Esplanade, to je elitni i elegantni ambijent kakav se teško nalazi a, k tome, dosad smo odlično surađivali i hotel se pokazao kao sjajan partner. Vjerujem da je i Esplanade zadovoljna s nama – kaže za Svijet u čaši prof. Ivan Dropuljić, kojemu su lani neki prigovarali da je imao previše posjetitelja pa su se stvarale gužve, na što on veselo odmahuje rukom uz primjedbu da je bolje da ima viška posjetitelja nego manjka, s druge strane, naglašava, gužva se stvarala u kasnijim popodnevnim satima, onaj tko je htio kušati na miru i koncentirano te i porazgovarati s vinarima mogao je to sigurno učiniti od podneva pa sve do otprilike 16 ili 16,30 sati…
15 INOZEMNIH NOVINARA NA DALMATINSKOM JUGU
Ove godine Dropuljić na Zagreb Vino.comu 2013 očekuje najmanje oko 270 izlagača što iz Hrvatske što iz inozemstva. Dolazi – barem su potvrdili dolazak! – i gotovo 20 inozemnih novinara specijaliziranih za vino i gastronomiju. Upravo i u dovođenju stranih novinara koji pronose glas o manifestaciji ali i o hrvatskome vinu velika je poslovna vrijednost festivala Zagreb vino.com. Sada se čak 15 inozemnih vinskih pisaca odlučilo poći na trodnevno studijsko putovanje na jug Dalmacije što će obuhvatiti Konavle, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu. Dropuljić je nastojao formirati i nešto veći budžet za strance, naime želja mu je dovesti u Zagreb i inozemne vinske trgovce.
– Prijave za izlaganje su osim iz Lijepe naše stigle iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, očekuju se i Crnogorci, Makedonci, Austrijanci, Mađari, Francuzi, Nijemci… Dobar dio inozemnih vina prezentirat će se preko uvoznika i distributera. U suradnji s udrugom G.E.T. Report u planu je novi sadržaj: posebno bi nastupila selekcija proizvođača vina koji su na kolosijeku eko i bio-produkcije. Vino bi kao i do sada bilo u zgradi hotela, a sve drugo, kao jaka pića, hrana, kuharski šouovi bili bi pod šatorom. Pod šatorom će možda od vinara biti samo oni neki koji su se prijavili prekasno pa za njih više nije bilo mjesta u hotelskoj zgradi.
S Đurđom Protić, organizatoricom Hrvatskog festivala vina i kulinarike, također najavljenim za studeni! Dropuljić veli da se zbog pretrpanosti studenoga vinskim događanjima istorodnima sa Zagreb Vino-comom ne osjeća ugroženim za svoj festival, veli da se kroz posljednjih sedam godina dovoljno dokazao svojom manifestacijom i stekao veliko povjerenje i izlagača i publike
U planu je i ove godine aukcija vina u dobrotvorne svrhe. Prof. Dropuljić ima već određeni broj boca za dražbu, a javljaju mu se i novi zainteresirani da doniraju butelje. Vino je dobro za srce ne samo zbog antioksidanata koje ima, nego i kao sredstvo da se namakne pomoć u liječenju bolesti srca. Na aukciji u sklopu Zagreb Vino.coma mogle bi se, tako, naći i boce (magnumi, butelje…) s posebno dizajniranom etiketom Veliko srce malom srcu s crnim vinom, kupažom od više crnih sorata što ih kutjevački vinar Vlado Krauthaker već duže vrijeme komercijalno ali neke i eksperimentalno uzgaja u okviru svojega posjeda. Krauthaker je određenu količinu toga napunjenoga vina stavio i na raspolaganje rukometnom klubu Zagreb, tako da on s njime već sudjeluje u dobrotvornim dražbama udruge Veliko srce malom srcu na korist (=za liječenje) djece oboljele na srcu i djece s prirođenim srčanim greškama. Krauthaker, nekad i sam rukometaš, napunio je 260 butelja i nešto magnuma crnoga vina iz 2011 a od osam sorata, vina za koje se špica očekuje, kaže, za četiri do pet godina.
Za dražbu Veliko srce malom srcu
Studeni je, kako je već ovdje navedeno, dosta zgusnut raznim eno-gastronomskim priredbama, kako u Hrvatskoj, konkretno Zagrebu, tako i u okružju, naime Martinje je termin za festival u Meranu na koji naši proizvođači rado odu, onda je, dva tjedna prije Zagreb vino coma, i Vinovita, pa se najavljuje i Drugi hrvatski festival vina i hrane, pa je u Ljubljani, tjedan dana prije Zagreb Vino.coma Slovenski festival vin… Kako Ivan Dropuljić gleda na takvu koncentraciju istorodnih manifestacija, naime nastup na svakoj od njih dosta košta jer uz plaćanje za izlagačko mjesto troškovi su za one izvan Zagreba vezani i uz prijevoz te hotel i hranu u Zagrebu. A gospodarska kriza teško da pruža mogućnost sudjelovanja na više sajmova u tako kratkome razdoblju.
Prof Dropuljić (desno) u društvu s enologom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjom Francemom: od ovoga druženja Zagreb Vino.com mogao bi profitirati primjerice osobito glede zanimljivih radionica
– Mnogi bi očito htjeli imati svoj sajam, pogotovu u periodu kad počinje predblagdanska potrošačka groznica. Meni kao organizatoru Zagreb Vino.coma ostale manifestacije ne smetaju, kao organizator smo se moja ekipa i ja kroz punih sedam godina otkako traje Zagreb Vino.com i te kako dokazali, stekli smo povjerenje proizvođača vina i delikatesa, ali i posjetitelja. Ne znam kakvi su planovi proizvođača glede nastupa na tim drugim manifestacijama, ali, provjeravao sam osobno, otkazivanja Zagreb Vino.comu radi nastupa drugdje zasad nema….
Ivan Dropuljić s Jadrankom Rilović, glavnom urednicom Drugog programa Hrvatskog radija. Kvalitetna medijska podrška Zagreb Vino.comu ne bi trebala izostati!
Sajmovi/ VINOVITA i DALJE, ALI SADA – SREDINOM STUDENOGA
Čelna osoba organizacijske ekipe sajma Vinovita 2013 : Nikola Bunjevac, koordinator
MEĐUNARODNI SAJAM PLEMENITE KAPLJICE NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU TREBAO BI SVOJA VRATA ZA PUBLIKU OTVORITI U NOVOM RUHU, NAJAVLJUJE SE: OBEĆAVAJUĆEM NA RUGI ROK!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Vinovita se ove godine na Zagrebačkom velesajmu vraća u novom terminu, sredinom studenoga, konkretno bit će od 15. do 17. studenoga. Organizator radi na tome da revitalizira sajam koji je posljednjih godina sve jače blijedio i pao na niske grane. Koordinator projekta Nikola Bunjevac, svjestan da oživljavanje nije nimalo jednostavno, napominje da kod sagledavanja ovogodišnje Vinovite treba uzeti u obzir činjenicu da je ovo projekt koji se kani razvijati u iduće dvije do tri godine.
DOBRODOŠLI NA VINOVITU 2013!
Nikola Bunjevac u društvu s proizvođačem vina s Plešivice Damirom Režekom, te direktoricom Turističke zajednice Jastrebarskoga Ivanom Herceg
Propitali smo se vezano uz nove napore Zagrebačkog velesajma oko Vinovite, i evo odgovora.
Za početak, osnovni tehnički podaci o Vinoviti 2013. Konkretno na koliko je četvornih metara planiran ovogodišnji sajam? Gdje će se na Velesajmu on odvijati? Spominjao se ekskluzivan prostor Kongresne dvorane ZV-a… Što točno znači to ekskluzivni prostor?
– Vinovita će se održati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma na 2000 četvornih metara izložbene površine. Kongresna dvorana je najreprezentativniji i tehnički najopremljeniji prostor na Zagrebačkom velesajmu. U njoj se, inače, organiziraju svečana otvorenja sajmova, dodjele priznanja te značajni međunarodni skupovi npr. Kongres UFI-a, Kongres o energetici itd.
Čuo sam da je na prvom sastanku Organizacijskog odbora Vinovite 2013 najavljen i drugi, na kojemu bi se razmatrali neki novi prijedlozi članova Odbora. To znači da su moguće bile i promjene glede sajma u odnosu na ono što se čulo na vašoj prvoj javnoj prezentaciji. Kada se trebalo definitivno znati kako će izgledati Vinovita?
__________________________________________________________
CILJ PROJEKTA
Pozicionirati Vinovitu kao središnju nacionalnu vinsku izložbu, koja bi prerasla u vodeću vinsku smotru u regiji
Okupiti proizvođače svih hrvatskih vinskih područja
Učiniti je mjestom poslovnih susreta vinara i trgovaca/kupaca (trader, buyera) i glavnim arbitarom u onome što je dobro i što su trendovi u hrvatskoj vinskoj industriji
Održati tradiciju organiziranja međunarodnog ocjenjivanja vina pod visokim pokroviteljstvom OIV-a
U budućnosti Vinovitu razvijati u pravcu afirmacije enološke i autohtone gastronomske ponude u funkciji turizma
Naposlijetku postati živi medij koji promovira izvozne potencijale hrvatske vinske industrije
____________________________________________________________
– Koncepcija Vinovite kao središnje nacionalne vinske izložbe poslovnog karaktera je usvojena, kako od strane Ministarstva poljoprivrede tako i od strane HGK-Udruge za vinarstvo, i neće se mijenjati. Ova koncepcija je proizašla kao rezultat općeg stava da je u Zagrebu kao glavnom gradu Hrvatske potrebno jednom godišnje organizirati poslovan sajam na kojem će se okupiti vinari svih hrvatskih vinskih regija i koji će postati medij za promociju izvoznog potencijala hrvatske vinske industrije.
Organizacijski odbor Vinovite 2013
Kako je uopće moguće da se Organizacijski odbor prvi put sastaje tako kasno, odnosno u terminu toliko blizome najavljenom datumu početka manifestacije? Tako je, doduše, bilo i prije! Vremenski tjesnac naime ne ide na ruku kvalitetnim potezima u organizaciji…
– I naša želja je bila da se prvi sastanak Organizacijskog odbora održi ranije, no teško je bilo uskladiti termin sa svim članovima Organizacijskog odbora.
Je li moguće da su sastanci Organizacijskog odbora zapravo pro-forma, kao što su bili u neka prošla vremena kad je ZV i mene uvrštavao među članove, pa o tome nešto i znam? Vezano uz Vinovitu spominje se da Zagrebački velesajam u rukavu ima asa-spasitelja, angažiranoga za popriličan honorar, navodno nešto više od 200.000 kuna… Pa, čemu onda uopće prijedlozi Organizacijskog odbora? Govorka se da je taj savjetnik-spasitelj Davor Butković… Na koji je, konkretno, način predložen spas?
– Kao što znate, članovi Organizacijskog odbora su predstavnici mjerodavnih institucija, tj. Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinarstvo, pa udruga vinara Istre, Dalmacije i Slavonije, najvećih hrvatskih proizvođača vina koji su dali potporu održavanju ovogodišnje Vinovite ali i ukazali na pogreške što ih je Zagrebački velesajam činio u dosadašnjoj organizaciji ovoga sajma. Član Organizacijskog odbora je i Mladen Horić, direktor MAM-VIN-a a time i časopisa Svijet u čaši, koji je i sam iznio niz konkretnih prijedloga za unaprjeđenje Vinovite. U realizaciji ovoga projekta Zagrebački velesajam surađuje i s drugim vanjskim suradnicima, pa tako i sa Davorom Butkovićem, novinarom i dobrim poznavateljem hrvatske i međunarodne vinske scene, koji nam pomaže svojim prijedlozima i sugestijama.
_____________________________________________________________
POSLOVNOST
Hotelijeri i restorateri
Trgovci i distributeri
Uz pomoć i podršku resornih ministarstava, HGK i samih izlagača organizator će na sajmu osigurati prisustvo poslovnih ljudi i vinskih novinara iz zemlje i inozemstva.
_____________________________________________________________
KAKAV ĆE BITI IZBOR POTENCIJALNIH IZLAGAČA?
Ostaje li Vinovita i za stalno u ovome terminu u studenome? Je li, kad gledate sada, doista bilo najbolje rješenje Vinovitu staviti baš u mjesec studeni, kad je on već unatrag nekoliko godina prepun vinskim događanjima, naime treba u obzir uzeti i one priredbe u (bližem) inozemstvu a za sudjelovanje na kojima postoji interes i hrvatskih proizvođača, moguće sada i osjetno povećan s obzirom na ulazak Hrvatske u EU, primjerice manifestacije u Meranu, Ljubljani, Beogradu, pa Festival hrane i vina u Zagreb, Zagreb vino.com…?
– Slažem se sa vašim mišljenjem da je mjesec studeni već opterećen mnogobrojnim vinskim događanjima, kako kod nas tako i u inozemstvu, no s druge strane to je pokazatelj da je to dobar period ako ga odabiru i drugi organizatori. To je i prvi mjesec u kojemu vinari predahnu nakon opsežnih poslova berbe. Ali, isto tako je važno reći da je ovaj termin Vinovite utvrđen nakon razgovora i konzultacija s predstavnicima udruga vinara hrvatskih vinorodnih regija, te, dodatno, i osobno sa značajnim proizvođačima. Ne tvrdim da je taj termin sredinom studenoga zabetoniran, za iduće godine još će o vremenu održavanja Vinovite biti govora, da se onda doista i zacementira jedan za bude mišljenje da je onaj zaista pravi.
S kojih pozicija ste očekivali da bi, pogotovu u svjetlu gospodarske krize kad se gleda na svaku kunu i kad je teško vjerovati da će se netko u periodu od samo dva tjedna odlučiti na trošak za obje manifestacije, proizvođači, već punih sedam godina vjerni Zagreb Vino.comu gdje se okuplja mnoštvo posjetitelja, vinskih novinara, trgovaca, ugostitelja, odustali od Vino.coma radi Vinovite odakle su, zapravo, prije pobjegli jer nije uspijevala privući posjetitelje gotovo uopće, a kamo li one iz vinskog poslovnog svijeta?
_________________________________________________________
KVALITETAN i TEMATSKI AKTUALAN PRATEĆI STRUKOVNI PROGRAM
Okrugli stolovi na temu problematike i potencijala hrv. vinske scene – viđenje ino-tradera
Prezentacija projekta Ministarstva poljoprivrede
Edukacijske i tematske vinske radionice
Uspješne vinske priče (Case Study) vinara
_________________________________________________________
– Koncepti Vinovite i Zagreb Vino.coma su različiti, a na vinarima je odluka da odaberu onaj za koji smatraju da će im donijeti više koristi. Kao što sam već istaknuo, Vinovita je prvenstveno poslovni sajam i mjesto razgovora vinara i trgovaca, hotelijera, ugostitelja, uvoznika i distributera kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Na Vinoviti će svaki izlagač imati na svom štandu mogućnost vođenja poslovnih razgovora a u tu svrhu bit će i dodatno uređen i zaseban prostor što će ga moći koristiti svi vinari.
Čuje se da računate na to da političke strukture, primjerice županije, gradovi, ministarstva, gospodarske komore… daju potporu, pa i financijsku, vinarima sa svojega područja, da nastupe na Vinoviti. Je li to bio recept za popunu prostora? I, zašto bi se uopće iz proračuna na financirali nastupi izlagača na ZV-u? Ako se to radi vezano uz nastupe na Zagrebačkom velesajmu onda bi i drugi organizatori i druge gospodarske branše na takvu potporu imali pravo…
– U animaciji izlagača za Vinovitu prvenstveno se obraćamo samim vinarima i njihovim udrugama, a obraćanje županijama i turističkim zajednicama je samo jedan od kanala koji koristimo u animaciji, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje kao krovna pokrajinska udruga vinara poput primjerice Vinistre u Istri postoji tek, praktički za Slavoniju, Graševina croatica. Nastupi vinara u organizaciji županije i TZ nisu iznimka već pravilo, a dobri primjeri su Zagrebačka županija, TZ Jastrebarsko, TZ Zelina, koji organiziraju zajedničke nastupe svojih vinara. Prethodnih godina Splitsko-dalmatinska županija je redovito organizirala nastup svojih vinara na Vinoviti, pa ne vidimo razloga da tako ne bude i ove godine.
_______________________________________________________________
POMAGANJE, KAO VREĆA BEZ DNA! – Materijalno pomaganje institucija na naš način proizvođačima vina da nastupe na nekoj prezentaciji ili nekom sajmu vreća je bez dna. Ministarstvo poljoprivrede, HGK, HOK, županije, gradovi odavna već imaju običaj davati konkretnu potporu vinarima svojega kraja da bi sudjelovali na nekoj smotri odnosno sajmu, što međutim može biti hvale vrijedno samo ako ostvaruje povrat u nekom i za društvo i za vinara-pojedinca značajnijem gospodarskom rezultatu, ali ovako kako se to radi(lo) ovdje zaista (više) nema smisla. Vino je, pogotovu danas, proizvod koji se traži, i ako je ono dobro te s iole nešto karaktera a i ako mu je cijena razumna, njegov plasman je mnogo lakši nego za neke druge produkte. Proizvođači vina, jednostavno, moraju se sami više potruditi i u produkciji i marketingu. Bit je proizvođaču pomagati ne unedogled, nego tek da ga se u nekom prihvatljivome roku postavi na čvršće ekonomske noge i osamostali.
Jedan od učinkovitih načina za uspjeh je, govore to zorni primjeri iz inozemstva, kvalitetna samoorganiziranost unutar branše, po, s obzirom da vino kao proizvod sa zemlje treba biti zorno ogledalo određenog terriorea, geografskim područjima. Na žalost, hrvatski vinogradari/vinari nisu skloni udruživanju, pa ni interesnome, nisu voljni investirati, nisu ni spremni strpiti se nego uspjeh žele odmah, a bez inteligentnog seljaka, udruživanja, temeljitosti i strpljenja nije moguće na tržištu ostvariti pravi rezultat, pogotovu ne po za svakog pojedinca prihvatljivom trošku. Hrvatski proizvođači, osim zasad onih iz Istre i, u još sasvim blagom, početnom obliku onih iz Slavonije, iako imaju registrirane udruge po područjima očito zasad još udrugu faktički doživljavaju tek kao nešto na papiru (druženje, veselicu, kakvo zajedničko putovanje…), a ne i kao tijelo bazirano na za svakoga pojedinca obvezujućem pravilniku, i u kojemu svatko mora dati svoj konkretan doprinos da bi se išlo naprijed. Pa, kad je već kod nas toliko otpora prema kvalitetnome cehovskom udruživanju, čemu onda društveni novac trošiti na tvrdoglave pojedince koji, uglavnom, ne pokazuju neki veći gospodarski iskorak na vlastitome primjeru, a i klone se dati obol na razini društvene zajednice? ∎
______________________________________________________________
MOGUĆNOST PRODAJE VINA ZA VRIJEME SAJMA
Istovremeno s održavanjem sajma knjiga INTERLIBER, kroz šest dana od 12. – 17. 11. 2013. organizirati će se za vinare, sudionike sajma Vinovita, besplatan prostor na kojem će moći prodavati svoja vina posjetiteljima.(100.000 posjetitelja)
______________________________________________________________
Na koliko izlagača računate na Vinoviti 2013, i tko čini okosnicu sajma? Jesu li to veliki podrumi, udruge proizvođača po područjima, ili drukčije? Ima li individualnih privatnih proizvođača kao samostalnih izlagača? Ima li prijavljenih izlagača iz inozemstva? Koliko i iz kojih zemalja? Je li već sav predviđeni prostor ispunjen?
– Na ovogodišnjoj Vinoviti planiramo nastup oko 100 izlagača. Okosnicu sajma će činiti naši najveći proizvođači vina iz koncerna Agrokor, pa Kutjevo, Badel 1862, Feravino, PP Orahovica, udruge vinara Graševina Croatica, Vinistra, Vina Dalmacije, kao i naši najznačajniji vinari. S obzirom da je Vinovita zamišljena kao središnja nacionalna izložba, većinu izlagača činit će domaći vinari, no očekujemo i dolazak izlagača iz Slovenije, BiH, Makedonije, Mađarske, Austrije i Italije. Konačan popis izlagača i raspored prostora bit će napravljen tijekom mjeseca listopada.
Veliki problem prijašnjih Vinovita bio je ne toliko oko realizacije nastupa izlagača, koliko oko publike. Kako ćete riješiti problem posjeta?
– Cilj nam je kao posjetitelje dobiti vodeće trgovačke kuće, uvoznike i izvoznike, distributere, hotelijere, ugostitelje te turističke djelatnike kako iz Hrvatske, regije bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Italije tako i iz šireg inozemstva primjerice Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Rusije, Češke, Slovačke…. Vinovita se održava u istom terminu sa sajmom knjiga Interliber, najposjećenijom priredbom Zagrebačkog velesajma, koju obiđe do 100.000 posjetitelja, pa je i to dodatan razlog zbog kojeg ne bi trebalo dovoditi u pitanje dobru posjećenost Vinovite.
Dolaze li predstavnici najavljene poslovne publike kao gosti ZV-a, tj. da su im plaćeni troškovi putovanja, smještaja? Imate li već neke potvrde dolazaka iz vana, je li moguće znati i neka imena od tih stranih vinskih novinara i medija te distribucijskih kuća za vino koji bi trebali doći?
– Pozivi da posjete Vinovitu upućeni su tijekom srpnja distributerima vina kao što su Coe Vintners iz Velike Britanije, Heinz Eggert i Victoria Weine iz Njemačke, Centrum Wina iz Poljske, Ladoga Group iz Rusije itd., kojima Zagrebački velesajam participira u troškovima putovanja i boravka.
Ocjenjivanje vina: kad će ono biti? Kako teku prijave uzoraka? Na koliko ih računate?
– Ocjenjivanje vina je od 21. do 25. listopada 2013. Ovo je ocjenjivanje jedino u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom OIV-a, to znači da se i odvija po pravilima OIV-a. Uzorke trebal prijaviti do 11. listopada 2013. a kad smo raspisivali prijavu računali smo na oko 300 uzoraka.
_______________________________________________________
KLASIFIKACIJA ODLIČJA
Velika zlatna medalja: za najmanje 92 boda
Zlatna medalja: najmanje 85 bodova
Srebrna medalja: najmanje 82 boda
Brončana medalja: najmanje 80 bodova
________________________________________________________
U prezentaciji Vinovite koju sam nedavno uspio vidjeti navodi se kako se želi osigurati objektivno i neutralno ocjenjivanje vina. Znači li to da prijašnja ocjenjivanja na Vinoviti to nisu bila? Tko će ovaj put voditi strukovno ocjenjivanje, i tko će sastavljati ekipu degustatora? Jesu li predviđeni i neki članovi iz inozemstva? Koji su pragovi bodova za medalje?
– Ocjenjivanje vina je otvoreno za sve kategorije vina a ocjenjuje se po skali od 100 bodova. Pragovi bodova za medalje su od 92 boda naviše za veliku zlatnu medalju, od 85 do 91,99 za zlatnu, od 82 do 84,99 za srebrnu i od 80 do 81,99 za brončanu medalju. S obzirom da je ocjenjivanje po pravilima OIV-a, od pet članova komisije tri člana moraju biti stranci, i to iz različitih zemalja. Predsjednik Ocjenjivačke komisije bit će prof.dr. Bernard Kozina s Agronomskog fakulteta, inače predsjednik Hrvatskog društva enologa – kazao je za Nikola Bunjevac.
ZAGREB WINE GOURMET WEEKEND 2013 /LIJEPO OTVARANJE PROLJEĆA
OKO 150 IZLAGAČA, OKO 6000 POSJETITELJA, SUNČANO i TOPLO VRIJEME, UGODNA ATMOSFERA (OSIM NA DRUGOM KATU GLIPTOTEKE!), POPRILIČAN BROJ JAKIH POPRATNIH SADRŽAJA, CIJELI FESTIVALSKI TJEDAN – IZRAVNO i NEIZRAVNO VEZANO UZ MANIFESTACIJU – BOGAT VINSKIM DOGAĐANJIMA
ŽELJKO SUHADOLNIK, s lica mjesta
Zagrebački Centar Kaptol i Gliptoteka HAZU i ovoga su svibnja bili pozornicom međunarodnog festivala vina i gastronomije Zagreb Wine Gourmet Weekend 2013. Manifestacija, koja se službeno naziva drugom po redu, ima duži staž – u ovakvom obliku samo s drugim organizatorima i na drugim prostorima postoji, ukupno s ovim dvjema do sada u Gliptoteci, sedam godina.
Osmišljen kao mjesto okupljanja domaćih i stranih proizvođača, poslovnih ljudi, poznavatelja i zaljubljenika u vino i visoku kuhinju, ZWGW i ove je godine ponudio dobrim dijelom najbolje od domaćih vinara, proizvođača delicija i maslinovog ulja. Za izlaganje se prijavilo oko 150 tvrtki, međutim želja da ih bude i više i da tu budu baš svi najbolji domaći nije se ostvarila, naime nedostajali su, npr. Vlado Krauthaker, Velimir Korak, Zvonimir Tomac, Zlatan Plenković, Ivica Matošević, a, osim Bolfanova Vinskog vrha, i članovi udruge Grand Cro, nazvane reprezentacijom hrvatskoga vina…
Na drugom katu Gliptoteke bili su smješteni izlagači iz Hrvatske,. Muke su, s nasnosnom vrućinom, počinjale u popodnevnim satima
U mnoštvu sajmova i festivala neki, ponajbolji vinari u ovoj kriznoj svakodnevici odustaju, to više što je hrvatsko tržište malo i svi se akteri s ove i s one strane međusobno već odavna poznaju pa im se, valjda, baš i ne treba, uz trošak, susretati na sajmu… Nije da se neki afirmirani više ne žele pojavljivati na vinskim smotrama u Hrvatskoj, tek, očito, pomno su počeli birati koju bi iz datumskog i cjenovnog razloga odabrali za svoje godišnje pojavljivanje. O krizi i nevoljkosti vinara ali i kulinara da sudjeluju na, najednom, toliko manifestacija, a što dakako sve košta, zacijelo bi trebali razmisliti oni koji najavljuju još ovakvih ili sličnih priredbi u Zagrebu i Hrvatskoj. Naime, od Đurđe Protić saznajemo da ona opet namjerava na jesen, najvjerojatnije u studenome, prirediti svoj drugi Hrvatski festival hrane i pića (prvi je bio u zagrebačkoj Areni), a isto čujemo i od Nikole Bunjevca sa Zagrebačkog velesajma, sajamske kuće koja bi htjela revitalizirati Vinovitu (navodno je za savjetnika angažiran Davor Butković) i planira je u kalendarskom smislu staviti je na svoj raspored također u događanjima prepunom studenome.
Gužva pred stolovima izlagača iz BiH
Ovogodišnji festival Zagreb Wine Gourmet Weekend pokazao se u odnosu na lanjski boljime utoliko što su izlagači bili okupljeni u prostorije jednu do druge pa nije, kao lani, trebalo prolaziti kroz neke prazne hale ili dvorane s muzejskim eksponatima da bi se došlo do nekih ponuđača. Ove godine dobro je za one koji su htjeli ozbiljnije kušati vina bilo i to da je uglavnom izostala onolika gužva posjetitelja kakva zna inače biti na ovakvim priredbama. Priličan problem je međutim bio na drugome katu Gliptoteke gdje je vladala nasnosna vrućina i gdje je nedostajalo svježeg zraka, tako da tamo boravak i za izlagače i za posjetitelje u popodnevnim i predvečernjim sajma nije bio nimalo ugodan. Ispod, na prvome katu, a gdje su bili smješteni izlagači iz inozemstva, atmosfera je bila ugodna.
Priče iz Istre: Teran jer Istrijan, a istarsko maslinovo ulje jedno je od najboljih na svijetu. U vrhu s uljem: obitelj Ipša, obitelj Belić… Duvilio Belić u razgovoru s Amerikancem Bryanom Julyanom, koji je imao radionicu na temu Ugostitelji, prva linija prodaje vina. Uz Julyana, njegovu suprugu i Belića je i sommelier Aleksandar Noršić
Bračni par Rossi: proizvode i teran i refošk. Na baneru Franca Armana pisalo je: Teran je Istrijan!
Iz vana je, inače, stigao solidan broj vinara iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, pa i Francuske. Iz inozemstva (BiH, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Srbija, Austrija, Francuska, Italija, Španjolska) bilo je pedesetak izlagača.
S jugozapada Francuske došao je Lionel Osmin. S njime je Zagrepčanka Marija Rimac, koja se sprema na uvoz njegovih vina u Hrvatsku
Naš Ante Toni Bačić koji živi i radi u Bordeauxu prezentirao je nekoliko vina proizvođača velike bordoške obitelji Lurton. S njim na slici su Kraljevi ulice Hadži i Pajo, ljubitelji plemenite kapljice, koji su ovih dana izdali novi CD pod nazivom Kraljevi ulice – 25 godina, uživo iz Gavelle
Kako Zvonko Bogdan pjeva, u to smo se uvjerili, a na ZWGW je bila prigoda kušati i kakva vina izlaze pod njegovim imenom i prezimenom!
Interesantni sherry, muškati i vinski ocat iz Jereza de la Frontere u španjolskoj Andaluziji
Kuša se Brunello iz Montalcina: uz Elisu Fanti i njenog zaručnika su istarski vinogradar i vinar Franko Radovan te Nataša Dević
Najljepše je, zapravo, bilo u dvorištu Gliptoteke, na dobrj temperaturi i svježem zraku. Taj dio je u prostornom smislu velika prednost ZWGW-a, rekao bih da bi ga trebalo i bolje iskoristiti. Organizatior se pobrinuo da tamo ostvari ono što nedostaje našim sajmovima i festivalima: okupljanjem nekoliko renomiranih zagrebačkih ugostiteljskih objekata i njihovim smještajem u simpatične drvene kućice za ponudu hrane i pića dobio je ugostiteljski sadržaj, tako da se tu, gdje se moglo disati, gablalo, ručalo, večeralo, nešto popilo… Vino i te kako traži jelo!
Velika prednost ZWGW je vanjski prostor Gliptoteke. Prizor u predvečerje, kad je već počeo program after party
JAKI POPRATNI SADRŽAJI
Dosta jaki dio priredbe bili su popratni sadržaji, kao npr. projekcija filma Milke Barišić Dossier Zinfandel, okrugli stol na temu ulaska Hrvatske u EU uz sudjelovanje Willyja Klingera, direktora tijela Austrian Wine Marketing Board, pa radionice na temu austrijskih vina opet s Willyjem Klingerom, radionica o amaroneu sa Sandrom Boscainijem iz kuće Masi, radionica o maderi s Chrisom Blandyjem, kuharski showovi s Anom Grgić iz Esplanade, Marinom Gaši, Anom Roš, Priskom Thuring i Tomom Gretićem te sa Silvijom Baracchi, šeficom kuhinje i vlasnicom restorana Il Falconiere u Toscani, nositeljicom jedne Michelinove zvjezdice…
Okrugli stol Hrvatska vina u Europskoj uniji. Uz sudjelovanje Willyja Klingera, direktora Austrian Wine Marketing Boarda, Ivice Matoševića, predsjednika udruge Vinistra, Božice Marković, direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, te Zvjezdane Blažić, prve savjetnice Ministra poljoprivrede RH, i uz moderiranje Danka Družijanića. Klinger je iznio situaciju u Austriji neposredno prije njena ulaska u EU i nakon ulaska, te nas ohrabrivao da ne strahujemo, jer EU donosi nove velike mogućnosti. Istupi troje hrvatskih sugovornika nisu odavali uvjerljivost u to da smo se dobro pripremili za nove izazove
Ovogodišnji Zagreb Wine Gourmet Weekend uz vrhunska vina nudio je raznolike gastronomske doživljaje. Dvadesetak izlagača delicija nastupilo je s raznim specijalitetima – od ponajboljih čokoladnih pralina, preko delicija od bakalara do vrhunskih pršuta, maslinovih ulja. Na Zagreb Wine Gourmet Weekendu pripremljena je i Cooking Show Arena na kojoj je svim posjetiteljima omogućeno da kušaju vješto pripremljene specijalitete s popisom vrhunskih chefova.
Zapravo – chefica! Ove godine ZWGW-a je prezentirao redom chefice. Iz Italije nam je eto stigla Silvia Baracchi, vlasnica i chefica toskanskog hotela Il Falconiere čija je kuhinja okrunjena i Michelinovom zvjezdicom. Svojim gostima volim ponuditi jela koja se uvijek baziraju na izboru najboljih sezonskih namirnica. To su jela toskanske tradicije s dozom inovativnih kreacija koje se izražavaju kroz novu prezentaciju, arome i okuse, kazala je jedna od rijetkih chefica u Italiji, koja je svoju strast prema dobroj kuhinji naslijedila od roditelja. Obitelj Baracchi se posvetila i vrhunskim vinima koja uz maslinovo ulje i povrće proizvode na svom imanju te njime obogaćuju ponudu restorana Il Falconiere.
Chef Silvia Baracchi, restoran Il Falconiere, Toscana. Obitelj Baracchi bavi se i vinom, a čini se da će uvoznik za Hrvatsku biti Ivan Srpek Bin 19, na slici je lijevo od Silvije, desno je pak sommelier Siniša Lasan
Na domaćim, sezonskim i lokalno uzgojenim namirnicama inzistira i Ana Roš, chef restorana Hiša Franko, koja je stigla iz Slovenije. S pogledom na slovenska brda, Ana Roš stvara čuda u svojoj kuhinji.
Ana Grgić, chef hotela Esplanade Zagreb, kao temu svoje radionice izabrala je šparoge. Goste ZWGW Cooking Arene oduševila je mousseom od zelenih šparoga s mariniranim lososom uz kremu od bijelih šparoga.
Marina Gaši, restoran Marina iz Novigrada u Istri
Riba, škampi i plodovi mora omiljene su namirnice Marine Gaši pristigle iz Novigrada gdje vodi obiteljski restoran Marina. Bogatstvo mora na tanjuru mogli su kušati i polaznici njene radionice na kojoj je prenijela dio svoje strasti prema kuhanju koju je otkrila nakon godina profesionalnog lutanja da bi se konačno vratila korijenima i ponovno otvorila restoran što su ga prije vodili njezini roditelji.
Vesela Priska Thuring
Bračni par Priska Thuring i Tom Gretić također su prezentirali svoje specijalitete na ZWGW-u. Oboje vrsni kuhari, unatoč dugogodišnjem zajedničkom životu sačuvali su svatko svoj kulinarski stil. Dok je Tom ljubitelj klasične francuske kuhinje, Priska iz kuhinja diljem svijeta uzima odabrane namirnice i začine koje maštovito spaja u novu u cjelinu. Tom Gretić chef je restorana Wine Vault, hotela Monte Mulini u Rovinju, dok je Priska Thuring chef restorana hotela Lone u istom gradu.
Frano Miloš sa sinom: Frano je i ove godine na festivalu imao izložbu svojih fotografija na temu života i vinogradarstva/vinarstva na Pelješcu. Nedavno je dobio i međunarodna odličja za svoje maslinovo ulje
Ivan Katunar mlađi predstavio je svoje vino i od Sansigota odnosno Sušćana
Vinoplodova enologinja Mandica: prvo vino babić iz vinograda Morinje, berba 2011
U sklopu festivala odvijala se i svečanost proglašenja najboljih restorana u Hrvatskoj, a pobjednik je i ove godine zagrebački Bistro Apetit. Članice udruge Žene u vinu / Women on Wine izabrale su najbolja vina festivala, po kategorijama. WoW ili Vauvice su na festivalu ZWGW birale najbolje bijelo, ružičasto i crno vino, i pobjednici za 2013. su Amfora 2008 od Tomca u kategoriji bijelih, Rosé Spoža 2012 od Senjkovića u kategoriji ružičastih, s time da je taj rosé i ukupni šampion izbora, i Revolution 2011 od Trapana u kategoriji crnoga vina, te u kategoriji slatkih desertnih vina Corona grande 2011 (Malvazija, Muškat i Ulovina) od obitelji Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna. Ispalo je eto, zgodno, da su u pobjedničkom sastavu vina iz triju naših različitih regija. Ovoj sada spice girls ikebani nedostaju Slavonija i Slavonka, mislim da bi se tu sjajno uklopila Martina Krauthaker – da je kuća Krauthaker izlagala na festivalu… Budući da u posljednje vrijeme Udruga vinarstva Hrvatske pri predstavljanju vina Croatia navodi ne više, kao što je to bilo prije, 12 naših vinorodnih područja nego, pojednostavljeno, četiri različite regije kao Bregovita (sjeverozapadna) Hrvatska, Slavonija i Podunavlje te Istra i Dalmacija, pa da bi i izbor najboljih vina bio kompletan kao i da se ostvari mogućnost da na pobjedničkom postolju budu zastupljene sve četiri naše regije što se onda može lijepo iskoristiti i u marketinške svrhe za Vina Hrvatske, predlažem VauVicama da postojećim kategorijama izbora pridodaju još dvije – pjenušac i eventualno graševinu kao najrašireniju sortu u nas….
Hrvatske vinske Spice Girls! Slijeva na desno: Martina Tomac, Andrea Trapan i Magdalena Senjković. One su primile posebne nagrade udruge Žena u vinu ili Women on Wine ili WoW.
Vrijedi istaknuti i večernje Partyje u prostorima Gliptoteke, uz nastupe glazbenih sastava tako da je, eto, manifestacija programski prerasla uobičajenu tek smotru vina i delicija.
Organizator kaže da je ovogodišnji Zagreb Wine Gourmet Weekend brojem posjetitelja nadmašio prošlogodišnje izdanje. Na Zagreb Wine Gourmet Weekendu u vrhunskoj hrani i vinima uživalo je, čulo se službeno, više od 6000 posjetitelja.
NARANČASTI POČETAK!
Nevjerojatno bogat vinskim događanjima bio je cijeli festivalski tjedan. Zagreb Wine & Gourmet Weekend 2013. počeo je pet dana prije službenog otvorenja, i to u – narančastome tonu, i s pozdravom direktora festivala Dražena Lazića.
Narančasto otvaranje: Niko Bensa La Castellada s Collija te Ivi i Edvard Svetlik, posjed Grace iz Vipave. Niko Bensa iz podruma La Castellada iz Oslavja na Colliju: s 9,5 hektara vinograda proizvodi 25.000 butelja vina, i to rebulu, friulano, sauvignon, chardonnay, te mješavine Bianco della Castellada i Rosso della Castellada. Od 1982. Bensa ne rabi umjetno gnojivo i sintetska sredstva za prskanje. Bijele sorte macerira do dva mjeseca… Edvard i Ivi Svetlik imaju vinograd na brdu u Vipavskoj dolini na oko 350 metara visine. Ukupna produkcija kreće im se oko 6000 butelja. Sa svojom maceriranom rebulom prezentirali su se s uspjehom i u Australiji.
U zagrebačkom restoranu Vinodol pred brojnim uzvanicima braća Željko i Mladen Šogorić – biznismeni koji se, inače, pofesionalno bave sasvim drugom djelatnošću – uvozom i prodajom namještaja, ali koji su kao veliki ljubitelji plemenite kapljice, i to one tzv. prirodne, ušli su i u segment trgovine vinom – uz pomoć Nika Bense iz aziende agricole la Castellada iz Oslavja na Colliju, te Edija i Ivi Svetlik iz Vipavske doline, pored nekoliko sljedova jela Vinodola prezentirali su Rebulu 2010 i 2009 Grace Edija i Ivi Svetlik iz Vipavske doline, Sivi pinot 2007 i Bianco Trebež 2009 od Darija Prinčiča s Collija, te Vitovsku 2010 i Teran 2009 od Benjamina Zidaricha s Krasa. Bensa je za ovu prigodu donio svoje Rebulu i Bianco della Castellada 2006. Narančasta, tzv. prirodna vina su bila i na festivalu ZGWG 2013.
Iz Velike doline mira do Loch Nessa! U festivalskome tjednu ZWGW 2013, nakon narančastih vina u zagrebačkom Vinodolu, u utorak mali predah, a onda kompletno ispunjena srijeda, već od jutra: Galerija MIVA u Zagrebu, čaroban svijet iz Velike doline mira, s Karin Fullerton. Velika dolina mira je GLENMORANGIE u Škotskoj, a Karen je globalna ambasadorica ponajboljeg svjetskog whiskyja, iz proizvodnje kompanije Glenmorangie koja je u dvjema posljednjim godinama proglašena najboljim proizvođačem whiskyja na svijetu. Karen je šarmantna, prvi kušani, Glenmorangie Highland single malt Original izvrstan ali ipak, po meni, u sjeni sjajnih Quinta Rubana i Nectara d’Or koji su više nego sjajni, Ardberg 10YO Islay single malt poseban, vrlo zadimljen, ili ga voliš ili ga ne voliš…
No – 9,30 sati ipak je malo prerano! Za svakoga tko (još) nije u fazi da mu je to – prekasno. Baš kad pomišljam na one kojima je 9,30 (debelo) prekasno za prvu čašicu (žestice), Karin Fullerton, nakon objašnjenja da Glenmorangie, na arhaičnom jeziku, znači Velika dolina mira, želeći istaknuti još jednu posebnost Škotske navodi da je samo 35 kilometara dalje od te Velike doline mira – jezero Loch Ness, znano po Čudovištu. Kako mala razdaljina izmedju Velike doline mira i – Čudovišta!…
Karin Fullerton, globalna ambasadorica škotskog whiskyja, za pezentacije u zagrebačkoj MIVA-i
Bilo rano ili prekasno, istini za volju, ponavljam: Quinta Ruban i Nectar d’Or – prekrasno! Prava šteta što degustacija nije bila popodne, tada bi ne samo nos nego i usta došla na svoje! Glenmorangie single malt Quinta Ruban, kremast, snažan, elegantan, dugo je dozrijevao u tradicijskim portugalskim bačvicama zvanim pipas, u kojima je prije sazrijevao porto. A Nectar d’Or, iznimno profinjen, nešto sasma drugo: dozrijevao je 10 godina u dijelom jače paljenim američkim hrastovim bačvicama, a dijelom u francuskom barriqueu kupljenom od proizvođača slatkog vina iz Bordeauxa, a u kojemu je sazrijevao sauternes, od sorata Sauvignon bijeli i Semillon. Upravo taj francuski poljubac fine hrastovine i slatkoće prethodnog stanovnika bačvice a što se uvukla u drvo a potom izašla u whisky bitno je pridonio profinjenosti ovoga whiskyja.
PRIJE RUČKA, i NAKON RUČKA
Prije i nakon ručka! Ovo je prizor iz podsljemenskog restorana nakon prijepodnevnog turističkog obilaska Zagreba i na domaćem ručku s pečenom patkom i mlincima te savijačom od jabuke kao protagonistima. Slijeva: Damir Horvat (Dobra vina), Cristiano Van Zeller (Quinta do Vale Dona Maria), Željko Suhadolnik (Svijet u čaši), te David Valente (uposlen u tijelu koji radi turističku promidžbu Portugala, posebice na planu enogastronomije). Ne treba isticati, zar ne, koja je slika snimljena prije (before lunch), a koja nakon ručka (after lunch)…
Before lunch…
After lunch… siesta
U Zagreb je, baš u festivalskom tjednu, stigao Cristiano Van Zeller, vlasnik vinogradarsko-vinarskog posjeda Quinta do Vale Dona Maria iz Doura u Portugalu, i član svjetski glasovite vinske grupe Douro Boys, o kojoj je opširno u nas pisala revija Svijet u čaši. Od nedavno Van Zellerova vina uvoze se u Hrvatsku, a Van Zeller je u metropolu došao radi prezentacije u organizaciji svojega uvoznika, Dobrih vina, te radi izvida o našim festivalima vina i kulinarike. Možda Van Zellera i Douro Boyse vidimo na festivalu Zagreb Vino.com 2013 u Esplanadi, ili pak idućeg proljeća na Zagreb Wine Gourmet Weekendu 2014!
Moguće je i da uskoro na hrvatskom tržištu budu i Van Zellerova vina koja, kao novitet, kreira i, na principu organske produkcije, proizvodi u Španjolskoj, u području Toro, a od grožđa sorte Tinta de Toro ili Tempranillo, sa sedam hektara 140 godina starog vinograda. U Portugalu, konkretno u oblasti Douro, uobičajeno je ubrano grožđe gnječiti gaženjem u širokim niskim drvenim kacama zvanim lagares, pa taj način, za koji Van Zeller kaže da je vrlo prikladan jer je gnječenje nogama nježno i nema opasnosti da bosa ljudska noga ošteti košticu pa da iz nje u masulj izađu i grubi sastojci, Van Zeller koristi i u Španjolskoj. Gaženje obično traje po četiri sata, a u prvom satu dosta je intenzivno i osobe koje, slušajući povik predvodnika što daje ritam, gaze, to čine kao da marširaju. U Portugalu rabe i mehaničke gazitelje, robote od inoksa koji zapravo služe ne za gaženje, upravo da ne oštete košticu, nego samo za miješanje masulja nastaloga gaženjem ljudskom nogom.
Srijeda još nije završila: za laki san – iločki traminci i Mirabella saten. Sedam iločkih traminaca, prinčeva s Principovca koje je predstavio direktor Iločkih podruma i enolog Mladen Papak, s Reneom Bakalovićem, te četiri pjenušca iz talijanske Champagne Franciacorte, mjehurići su bili u restoranu Vinodol.
Mladen Papak, na slici Marka Čolića s Reneom Bakalovićem
Talijanima iz Mirabelle se svidjelo to što je Zvone Boban, kojega znaju po odličnim igrama zu Milanu, brat vlasnika Vinodola Dražena Bobana, pa su za nastup u festivalskomn tjednu ZWFW bez oklijevanja izabrali spomenuti lokal. Nakon nastupa na ovogodišnjem Gastrotechu na ZV na štandu u blizini pozicije MAM-VIN-a i Svijeta u čaši, predstavnici kuće pjenušaca Mirabella, sa 50 vlastitih hektara trsja (počeli su samo s jednim hektarom!) danas među od 10 najvećih i najboljih proizvođača u Franciacorti, odlučili su se predstaviti hrvatskoj javnosti u pravo vrijeme, s obzirom na skorašnji ulazak Lijepe naše u EU, ali dakako i stoga što upravo ulazimo u klimatsko razdoblje kad osvježenje uz pjenušac osobito prija.
Franciacorta je inače smještena između talijanskih gradova Brescije i Bergama u Lombardiji i sa oko 3000 hektara najveće je vinogorje u toj pokrajini. Njeno srce su, među 19 pripadajućih općina, općine Adro i Erbusco. Negdje s krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća a nakon što se vidjelo da taj kraj može dati odlična bazna vina za pjenušac, krenulo se u snažno usmjerenje prema mjehurićima. Sorte su Chardonnay, Pinot bijeli (oko 30 posto u ukupnom sortimentu) te Pinot crni. Posebnost Franciacorte je tipologija Saten, a to je mekši pjenušac sa smanjenim prisitkom u odnosu na onaj klasičan, konkretno dok je klasičan sa šest bara, Saten (saten, svila) je sa oko 4,5 bara.
Prezentacija Mirabella Franciacorta, restoran Vinodol
Po riječima Ezija Comaija, komercijalnog direktora, Mirabella je rođena 1979. godine, sa 40 hektara proizvodi pjenušce klasičnom metodom i s apelacijom Franciacorta dogc, a s 10 ha mirna vina doc Terre di Franciacorta (bijela mirna: Chardonnay, Pinot bijeli; crna: Merlot, Cabernet franc, Barbera, Nebbiolo) dok na dijelu posjeda ima i maslinike za ulje. Svi su proizvodi iz vlastitoga nasada. Uzgoj je na prirodi prijateljski način. Franciacorta brut docg uspjeli su proizvesti bez dodavanja zaštitnog sumpora i po tome su prvi u regiji. Ezio Comai i njegov asistent Alessandro Benini u Vinodolu su pred većim brojem eno-gastro-novinara, sommeliera i uvoznika prezentirali Franciacorta rosé docg, bijeli Franciacorta brut (oba po 24 mjeseca na kvascu), Franciacorta Saten docg (28 mjeseci na kvascu) i osobito ozbiljan D0M Franciacorta Dosaggio zero docg, bez ekspedicijskog likera (60 mjeseci na kvascu). Sjajne kombinacije pjenušca Franciacorta D0M dosaggio zero s kriškom zrelog odležanog paškog sira, te bijelog Franciacorta brut senza solfiti aggiunti iz magnum, sa zapečeniom zagorskim štruklima!
APLIKACIJA CRO-WINE i MIKE GRGICH
Aplikacija Cro-Wine. Nina Jović i Davorka Krnić-Trick također su bile medijski aktivne u festivalskome tjednu. One su, inače, osmislile i u festivalskome tjednu predstavile Cro-wine aplikaciju za pametne telefone i tablet uređaje. Dio aplikacije u kojemu su izabrana hrvatska vina sljubljena s jelima predstavio je autor toga dijela aplikacije Klaudio Jurčić, četverostruki hrvatski sommelijerski prvak i sudionik nekoliko svjetskih i europskih natjecanja. Aplikacija je namijenjena onima koji malo znaju o vinima i žele se educirati, kao i onima koji nešto znaju ali ipak trebaju pomoć i savjet, te onima koji već jesu vinski znalci, jer će na njoj uvijek pronaći ažurirane informacije.
Nina Jović, Klaudio Jurčić i Davorka Krnić- Trick
Aplikacija Cro-wine daje opće informacije o hrvatskom i vinogradarstvu i vinarstvu, informira o vinskim događanjima u Hrvatskoj i svijetu, educira o osnovnim pravilima degustiranja i spajanja vina i jela, provodi ankete i kvizove, te sadrži priručni gastro rječnik preveden na talijanski, njemački i engleski jezik kao i, na kraju, dio nazvan moje recenzije gdje korisnik aplikacije može spremati svoje impresije o vinima recenzije za vlastitu evidenciju. U najobimnijem dijelu aplikacije, spajanju vina i hrane, postoji mogućnost izbora vina prema odabranom jelu, prema tipu vina, regiji, sorti, cjenovnom rangu, po autohtonosti, a kada korisnik odabere određeno vino za nj dobije sve tehničke podatke.
Aplikacija Cro-wine priređena je u android verziji, a bit će dostupna i IOS verzija. Bitno je naglasiti da je aplikacija besplatna i da se može koristiti bez pristupa internetu te da je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku.
Miljenko Grgić – doživjeti stotu! U sklopu Zagreb Wine Gourmet Weekenda proslavljen je i jedan značajan rođendan. Miljenko Mike Grgić navršio je 90 godina! Čestitamo!
Stigao je tiho, i ušao u legendu. U SAD je, za zasluge za kalifornijsko i američko vino, uvršten u Vinsku kuću slave. Tamo je i osnovao Hrvatsku školsku zakladu, tijelo za pomaganje hrvatskim znanstvenicima u radu. Bravo! A sada: DOŽIVJETI STOTU!
Proslava Grgićevog rođendana počela je prvog dana festivala, zdravicama već u Gliptoteci, a središnja svečanost odvijala se uvečer, uz mnoštvo uzvanika, u zagrebačkom restoranu Apetit City. Grgić osobno nije pribivao, ali je bio s nama – na velikom tv-ekranu i preko filma što ga je o njemu snimila Milka Barišić s HTV. Rođendansku večeru organizirali su upravo Maja Jeramaz Meštrović, Mikeova nećakinja i sestra sadašnjeg enologa Grgich Hills Cellars Ive Jeramaza, te Krešo Vučković, upravitelj podruma Grgić-vina u Trsteniku na Pelješcu. Stručnjak za vinovu lozu i ampelografiju prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta uoči večere održao je prigodni govor o Grgiću.
Milka Barišić s HTV, na slici u razgovoru s Mikeovom nećakinjom Majom Jeramaz Meštrović, sestrom sadašnjeg enologa Grgich Hills Cellars Ive Jeramaza.
Na početku večere prof. dr. Edi Maletić, na slici s Krešom Vučkovićem Bagijom, upraviteljem podruma Grgić-vina u Trsteniku, dao je prigodno slovo o Miljenku Grgiću.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t ⧫ www.suhiucasi.wordpress.com
SAJMOVI FESTIVALI OCJENJIVANJA/ ZAGREB VINO.COM 2012
UČVRŠĆENJE STATUSA NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE PRIREDBE!
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
LJUBITELJE PLEMENITE KAPLJICE DOČEKAO JE BOGAT i ATRAKTIVAN PROGRAM S MNOŠTVOM IZLAGAČA, IZ HRVATSKE i INOZEMSTVA, SA SVEČANOM VEČEROM i DOBROTVORNOM AUKCIJOM VINA, s NIZOM RADIONICA i SA SVEČARSKIM ATELJEOM OKUSA REVIJE SVIJET u ČAŠI UZ NJENIH 20 GODINA POSTOJANJA. PRIREDBA JE BILA POSVEĆENA NEDAVNO PREMINULOM KOLEGI NOVINARU BRUNI SUŠNJU, KOJI JE BIO PRVI VODITELJ PRESS-SLUŽBE NA TOJ MANIFESTACIJI
Proljeće je, sve do početka ljeta, razdoblje godine koje je u znaku velikih sajmova i ocjenjivanja vina, a jesen je više u znaku festivala vina što se odvijaju u intimnijim i profinjenijim ambijentima, uglavnom ili u kulturnim ustanovama odnosno povijesnim građevinama, ili u hotelima visoke kategorije. Studeni počinje s revijom ponajboljih europskih vina te gastronomije u talijanskome Meranu, u južnom Tirolu, desetak dana nakon njega slijedi Slovenski festival vin u Ljubljani, a mjesec završava međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade Zagreb *****. Ove godine, Zagreb Vino.com održan je sedmi put.
Ovogodišnji festival bio je posvećen nedavno preminulome kolegi novinaru Bruni Sušnju, koji je bio prvi voditelj press-službe na toj manifestaciji.
Radosni prof. Ivan Dropuljić: i sedmi festival je uspio! Prizor u Smaragdnoj dvorani
Osnivač i direktor prof. Ivan Dropuljić vrlo je zadovoljan jer prostor je bio lijepo popunjen – vreva kao u košnici! – a uspjehu priredbe pridonijela su i brojna i značajna popratna događanja. Zagreb Vino.com – izdanje za 2012. učvrstilo je status najvažnije godišnje hrvatske vinske priredbe. Organizatorima treba odati priznanje za to što su napravili ali i stoga što su to postigli a da nisu imali neku veliku mašineriju za realizaciju događanja, k tome čini se da im je i budžet bio manji nego nekim drugima prije a koje su pratile – kako je bilo vidljivo iz istupa prema javnosti – moćne financijske i marketinške institucije. Međutim upravo to što se na Zagreb Vino.comu u velikoj mjeri radilo i sa srcem – što je eto pokazalo da je i tako, s manje suradnika i vjerojatno s manjim proračunom moguće nešto stvoriti na višem nivou – može, ako se ubuduće ne povede koliko treba računa o tome da je na ovakav način teško i ponoviti/ponavljati uspjehe, biti i te kako zamka. Previše je elemenata o kojima valja pomno i na najprofesionalniji način voditi računa naime neki detalji lako ostanu nepokriveni i neodrađeni a to što se možda to ne vidi izvana tek je puka sreća, međutim sreća nije stalna.
PRERASTAO POČETNE, i AMATERSKE OKVIRE
I sedmi međunarodni festival Zagreb Vino.com – izdanje 2012 eto završen je, do sada je bilo dovoljno vremena i za razmišljanje, i evo mojega viđenja stvari, dakako iz dobronamjernoga kuta i okrenuto u budućnost. Ova manifestacija dokazala se, a i pokazala da ima veliki potencijal, međutim u detaljima je treba ipak poboljšavati, to je i logično jer ništa nije savršeno uvijek. Nadam se samo da će i država uspjeti oformiti bazne okvire koji su u njenoj ingerenciji a bez kojih zapravo ništa što vrijedi ne može funkcionirati kako treba. Nedavno je u emisiji na Hrvatskoj televiziji rečeno da je enogastronomija četvrta na rang-listi najjačih motiva dolazaka turista u Hrvatsku, ako je doista tako, tada svakako o tome valja i te kako voeiti računa.
Zagreb Vino.Com 2012 prerastao je poprilično početne i amaterske okvire, i sad organizator treba dobro razmisliti kako, i s kime, te gdje dalje. Što se tiče mjesta, hotel Esplanade Zagreb u svakom je slučaj sjajan, međutim ograničen je s prostorom, a zanimanje za izlaganjem pokazalo se vrlo velikime, kako čujem neki koji su se prijavili nešto kasnije morali su i otpasti. Ove godine u Esplanadi je, posebice u Smaragdnoj dvorani, bilo previše izlagača za jednim stolom i prizor je djelovao kao u pilićnjaku, donekle slično prizoru kojemu smo prigovorili svojedobno na festivalu Zagreb Wine Gourmet održanom u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Nagurani izlagači i uistinu brojna publika onemogućavali su ugodnu degustaciju i komunikaciju s proizvođačem, pa je to donekle smanjilo strukovnu i poslovnu dimenziju festivala, a povećalo onu vašarsku iz koje nerijetko, zbog utjecaja alkohola, posebice kako se radno vrijeme festival bliži kraju toga dana, proizađu i incidenti.
Odluči li se organizator festivala Zagreb Vino.com ostati u Esplanadi (a bilo bi to lijepo i korisno, kako zbog lokacije, unutrašnjeg ambijenta i reputacije hotela te tradicije te kuće) svakako će biti potrebno da provede selekciju izlagača – po renomeu i popularnosti koje imaju, a možda za neke kod kojih postoji dvojba i na temelju rezultata strukovnog predocjenjivanja vina. Ali morala bi se provesti i selekcija publike – prikladnijom cijenom ulaznice. Ulaznica za Zagreb Vino.com 2012 stajala je 100 kuna (oko 15 eura), za onaj Slovenski festival tjedan dana prije u Ljubljani bila je 30 eura (nešto više od 220 kuna), a za festival u Meranu, po konceptu kojega je i nastao Zagreb vino.com – 70 eura! Poslovnu razinu svakako treba njegovati već i stoga što se organizator unatrag nekoliko godina opredijelio da redovito u goste poziva inozemne novinare a i inozemne uvoznike i distributere (makar, dosad su zbog nedovoljnog budžeta izostajali pozivi vinskim trgovcima izvana), pa, ako odmah ne drukčije, možda bi se moglo svakoga festivalskoga dana manifestaciju samo za profesionalce u sektoru otvoriti recimo dva sata ranije.
Ovdje bih rado napomenuo da bi se domaći profesionalci iz sektora, bez obzira na trenutačne ekonomske okolnosti koje im moguće i ne idu na ruku, trebali i odazvati u prikladnoj mjeri takvoj ponudi, posebice uvoznici, trgovci i distributeri vina i ugostitelji. Ovakve manifestacije nisu organizirane da bi se na njima domaći novinari, te osobito trgovci družili samo s domaćim, lokalnim proizvođačima koje ionako dobro poznaju i posebice s onima s kojima inače rade, nego i da obiđu i one koji su došli iz drugih sredina pokazati svoje proizvode. To je s naše strane minimum kurtoazije, a uvijek je moguće da se naiđe na nešto zanimljivo što je moguće, ako ne odmah sada, ponuditi ovome tržištu kasnije, u neka bolja vremena.
Inače, već duže vrijeme moja razmišljanja o tome kako unijeti na ovaj festival korisne novosti idu i u pravcu omogućavanja, na licu mjesta, prodaje izloženih vina i delikatesa krajnjem potrošaču, pa baš ovaj festival i smješten je u datume u kojima jeste upravo radi krajnjeg potrošača, da bi on bolje izabrao proizvode za nastupajući blagdanski stol i za darove. Uostalom, neki ponuđači na ovome festivalu ionako su prodavali svoju robu, da nešto zarade i, kako su rekli, da amortiziraju trošak nastupa, ali to je bilo neslužbeno i ispod pulta. Naravno, trgovina o kojoj govorim se u Esplanadi ne bi odvijala kao na tržnici, nego bi se posjetitelju službeno dala mogućnost da vino odnosno neki drugi proizvod na festivalu NARUČI (naravno uz ostavljanje svoje adrese i uz potpis na narudžbenicu te uz dogovor s ponuđačem o isporuci) izravno od ponuđača po stanovitoj popusnoj, prigodnoj festivalskoj cijeni s time da minimalna naručena količina ne može biti , kad je riječ o vinu, manja od kutije sa šest butelja, i s time da se ponuđač obvezuje naručeno u svom trošku ispostaviti na adresu u krugu od 50 kilometara od svojega sjedišta, u drugom slučaju može se ići na dostavu pouzećem. Minimalni postotak koji će se odobriti kao festivalski popust organizator treba dogovoriti s ponuđačem kako bi mogućnost narudžbe po festivalskoj cijeni mogao uoči festivala i javno obznaniti. Ovaj model susreo sam na tradicijskoj 14-dnevnoj jesenskoj izložbi Expovina na brodovima na jezeru u Zurichu.
Ovaj način mogao bi biti jači poticaj vinskim trgovcima za buduće nastupe na festivalu, zatim također i proizvođačima iz inozemstva (prisutnost i stranih vinara, posebice od imena, i te kako diže reputaciju priredbe, ona dovlači i strane novinare što je dodatna prigoda i za promociju hrvatskih proizvoda vani, a ne zaboravimo da se već idući Zagreb Vino.com odvija u novim okolnostima, s Hrvatskom u Europskoj uniji!) koji bi htjeli biti nazočni na hrvatskome tržištu ali, po informacijama što sam od više njih dobio, većina naših uvoznika čak im ni ne odgovori na poslani im dopis (što je svakako poslovno nepristojno).
Ovaj bi način mogao biti i jači poticaj (našim) proizvođačima kultnih i (vrlo) skupih vina, upravo i hrvatskim proizvođačima skupih vina za buduće nastupe na festivalu, naime premium vina u pravilu se proizvode u vrlo maloj količini, vrlo često ne i većoj od desetak tisuća butelja, i proizvođaču nije svejedno kome toči takvo svoje vino i u kojoj će ga količini potrošiti na festivalu. Posebice na ovakvome, s ulaznicom od 100 kuna, gdje se okupi mnogo pilaca kojima je više do pijenja nego do upoznavanja određenih vrijednosti. Točenje takvom pilcu koji nije i neće, uglavnom jer financijski to ne može, biti potrošač tih skupih vina odnosno nekome tko nije u stanju pomoći u marketinškom smislu za ponuđača je zapravo bacanje dragocjene tekućine. Čujem, uostalom, da su članovi novoosnovane udruge Grand Cro, koji proizvode premium ekskluzivna vina, htjeli na festivalu biti izdvojeni u smislu da ne propuštaju u svoj izlagački prostor svakoga tko naiđe. To gledajući internacionalno ne bi bio presedan, prisjećam se vremena dok je Angelo Gaja izlagao na Vinitalyju: njegov je štand bio poput bijele tvrđave a unutra se moglo samo ako vas je propustio redar. Srećom za zagrebačku priredbu, to odvajanje se ipak nije dogodilo, ali ne bi me iznenadilo kad bi članovi Grand Cro na sljedećim priredbama uveli neka svoja pravila primjerice slično kao što su na festivalu u Meranu, gdje je ulaznica, kako sam već naveo, 70 eura po danu, kultni toskanski proizvođač Sassicaia svoje kultno vino Sassicaia odnosno Biondi Santi svoj kultni Brunello di Montalcino točili na kapaljku i samo u određenom vremenskom razdoblju koje se uobičava nazivati Happy Hour. Stalno na raspolaganju za kušanje od tih vinara bila su samo bazna vina kuće…
Iz Makedonije stigao je tamošnji Château Kamnik, s vrlo dobrim crnim vinima koja su prezentirale Natalija iz Skopja i Maja Maslek, enologinja iz Zagreba
Zagreb Vino.com, u cijelosti okrenut kulturi stola, imao je i turističku dimenziju, što je i normalno jer su vino i kulinarika nezaobilazni dio turističke ponude. Festival svake godine resi i obilježje humanosti, naime i ovaj put dan prije službenog otvorenja manifestacije, uz veliko zalaganje Draženke Moll koja živi u Istri, organizirala se u Esplanadi večera s aukcijom vina s humanitarnim predznakom, a prikupljena sredstva namijenjena su djeci iz Centra Down Syndrom iz Pule. Večera je, logično, bila istarska, tj. s istarskim specijalitetima i vinima.
UVID U PREDBLAGDANSKU PONUDU
S obzirom da se odvija nekoliko tjedana prije božićnih i novogodišnjih blagdana, festival Zagreb Vino.com vrlo je koristan kao odličan uvid o mogućnostima izbora poklona u mjesecu darivanja. Ovogodišnji Zagreb Vino.com prostirao se na površini od oko 2500 četvornih metara, u zgradi hotela Esplanade i u prostranom šatoru na Esplanadinoj terasi Oleander, te u casinòu u podrumskome dijelu gdje su bile radionice. Okupio je, kako čujemo od organizatora, više od 250 izlagača – proizvođača i trgovaca vina, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija iz Hrvatske ali i iz drugih zemalja iz našeg okruženja i iz Europske unije, a ostali dijelovi svijeta bili su zastupljeni uglavnom putem uvoznika. U restoranu Zinfandel poseban sadržaj: prezentacija Kušajte nagrađeno, pod pokroviteljstvom i uz pomoć Hrvatske gospodarske komore. Htjelo se predstaviti hrvatske eno-gastronomske proizvode koji su u 2012. osvojili medalje visokoga sjaja na raznim važnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima, dakle uz vina predviđeni su bili i maslinova ulja, sirevi, pršuti, šunke, kulen… Udruga vinarstva pri HGK tu je prvi put javnosti službeno pokazala i novi logotip predviđen za stvaranje branda hrvatskoga vina, logotip je Vina Croatia – vina mozaika. Smisao je istaknuti da Hrvatska ima mnogo klimatski, mikroklimatski i pedološki različitih vinorodnih predjela i mnogo različitih sorata što pruža mogućnost produkcije upravo mozaika različitih vina.
Hrvatska gospodarska komora predstavila je u restoranu Zinfandel niz proizvoda – delikatesa I vina – koji su u tijeku 2012. na ocjenjivanjima kod kuće i u inozemstvu osvojili relevatna odličja (oznaka slike: HNK nagradjeni proizvodi)
– Izbor hotela Esplanade Zagreb za pozornicu festivala Zagreb Vino.com pokazao se kroz sve ove godine do sada kao puni pogodak: imamo sjajan, reprezentativni prostor, te od uposlenih izvanrednu podršku za uspješno održavanje festivala, tako da smatram da smo time bitno pridonijeli ostvarenju želje proizvođača da se u zagrebačkoj metropoli predstave na moderan način i da Zagreb Vino.com postane svjetski prepoznatljivo događanje – rekao je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma.
Posjed Jako-vina, hotelijera Jake Andabaka s Brača, izašao je najprije s baznim pošipom i plavcem te s vinima od istih sorata iz 2009 ali u za stupanj višoj kakvoći, a, kako je rečeno, za kraj prosinca 2012. predviđen je izlazak i najgornje kategorije, sa (eh, kako nas resi skromnost!) nazivom – Stina plavac mali REMEK DJELO!…
Pelješki enolog Radoslav Pezo više nije uposlen u PZ Dingač u Potomju, nego se posvećuje vinu na obiteljskom posjedu Šunj iz Trstenika. U PZ Dingač sad je još vanjski suradnik. Vidjeli smo ga s Dubravkom Vukasom, proizvođačem vina od Plavca maloga iz Ponikvi na Pelješcu
GRAND CRO – U vinsku terminlogiju ušao je izraz Grand Cro. Parafraza je to, dakako, na grand cru, a koristi je devet članova novoosnovane grupe hrvatskih proizvođača vina s različitih područja zemlje i s vinima od različitih kultivara a koje povezuju težnja da se tržištu ponude proizvodi s dodanom vrijednosti te trud oko dobre organizacije promidžbe i realizacije plasmana ovdje i vani. U grupi su proizvođači Hrvoje Baković s Brača, Boris Šunjić Boškinac s Paga, Alen Bibić iz Skradina, Stancija Meneghetti iz istarskih Bala, Saints Hills s Pelješca, Korta Katarina iz Pelješca, Tomislav Bolfan iz Hrvatskog zagorja, Roxanich iz okolice Višnjana, te Ivo Duboković sa Hvara. Predsjednik udruge je Tomislav Bolfan. Grand Cro odlučila je drugog dana festivala točno u podne publici na kušanje ponuditi, do isteka predviđenih količina, i svoja vina koja izlaze iz okvira onih sada aktualnih na tržištu, naime riječ je o njihovoj odležanijoj kapljici i napunjenoj u veće do poprilično velike boce, od magnuma od 1,5 litre do boca od tri i pet litara. Ne znam, samo, je li to rade i u inozemstvu, ili se ležernije ponašaju tek kod kuće: u vrijeme kad su sami zakazali početak degustacije pa i još dosta vremena nakon toga početka na licu mjesta nisu bili svi, nedostajalo ih je nekoliko. Neprimjereno za grupu koja se organizirala radi marketinga i koja je upravo na ovome festivalu kao tijelo debitirala pred javnosti.
Boris Šuljić je iz novaljskog Boškinca, Hrvoje Baković s Brača, Mladen Rožanić Roxanich u razgovoru s francuskim novinarom Bernardom Bourtschyjem iz le Figaroa i s našim sommelijerom Klaudijom Jurčićem, Marko Pavlak iz Korta Katarine, Ernest Tolj iz Saints Hillsa…
INOZEMNI NOVINARI
Vrlo važno za hrvatsko vino i hrvatske vinare je to što je Zagreb Vino.com 2012 uspio s popriličnom grupom od dvadesetak inozemnih novinara specijaliziranih za vino i gastronomiju dogovoriti da posjete Festival, a s dobrim dijelom njih i to da prije festivala pođu na trodnevno press-putovanje u dosad medijski i promocijski manje eksponirani sjeverozapadni dio vinorodne Lijepe naše. Stigli su novinari iz Slovenije, Srbije, Rusije, Poljske, Mađarske, Češke, Austrije, Njemačke, Francuske, Švicarske, Nizozemske SAD, Luxembourga, Izraela… Polovica od njih, i praćena s nekolicinom domaćih vinskih pera, uoči festivala na studijskom putovanju obišla je Zelinu, Hrvatsko zagorje s istočne i zapadne strane, te Moslavine, a ostali su stigli samo na festival. Sudeći po njihovim reakcijama uživali su, a nije ni čudno jer domaćini gdje god se stalo tetošili su ih. Od jednoga od tih stranaca smo čuli primjedbu kako nam u Hrvatskoj nije loše, na što je odmah uslijedio odgovor s domaće strane: Da, zaista, odlično nam je, već sada nam je bolje nego što će biti…
Grupa inozemnih i domaćih vinskih pisaca na studijskom putovanju sjeverozapadnom Hrvatskom uoči festivala Zagreb Vino.com 2012: viđeni su u društvu s čelništvom grada Sveti Ivan Zelina i sa zelinskim vinarima ispred ulaza u izletište Ljubekov Gaj
Za hrvatsko vino može i te kako s promotivnog stanovišta biti dobro i to što je Zagreb Vino.com krenuo u suradnju sa Slovenskim festivalom vina, tako da se najprije u Ljubljani održala radionica kroz koju se Slovencima, inače u nas brojnima kao turistima, predstavila aktualna situacija oko Vinske Hrvatske, s degustacijom mogli bismo reći nove generacije hrvatskih vina i s prikazom djelovanja 20. godišnje revije za vino i gastronomiju Svijet u čaši, a na Zagreb Vino.comu održan je uzvratni work shop na temu ponajboljih slovenskih vina.
Za promociju hrvatskog vina svakako je dobra bila i incijativa ljubljanskog profesora, po ocu šibenskih korijena, Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta ljubljanskog sveučilišta, koji je upravo na Zagreb vino.comu 2012 imao završni čin svoje akcije vrednovanja hrvatskih vina održane u rujnu u Supetru na tradicijskom susretu profesora i postdiplomanata na tečajevima više razine iz biotehnologije i biotehnološkog inženjerstva. Prof. dr. Berovič podijelio je sada u Zagrebu odličja koja su hrvatska vina osvojila na tom ocjenjivanju u kojemu su službeni ocjenjivači bili profesori. Šampion među bijelim vinima bila je Vugava 2009 Antonija Lipanovića s Visa (91,44 boda), a šampion među crnim vinima Zlatan plavac 2008 grand cru od Zlatana Plenkovića (93,89/100). Evo još nekih nagrađenih zlatom: Grk 2011 – Bire, Bas de Fain 2011 – Bibich, Dingač 2009 – Saints Hills, Dingač 2008 – Kiridžija, Plavac 2009 Stina Majstor – Jako vino, Dingač 2009 – Bura, Plavac Sveti Rok 2010 – Saints Hills, Bas de Bas 2008 – Bibich.
U okviru Zagreb Vino.coma 2012 svečarskim Ateljeom okusa i smotrom ponajboljih naših kuhara i vinara okupljenih u akciji Kuharevo vino revija Svijet u čaši obilježila je punih 20 godina neprekidnog izlaženja. Opširno u idućem prilogu.
ZANIMLJIVE RADIONICE
Osobito zanimljiva pak radionica bila je ona u kojoj je gruzijski profesor Giorgi Kvesitadze govorio o drevnom gruzijskom načinu proizvodnje bijelih vina višemjesečnim maceracijama u amfori i o novijoj europskoj verziji te tradicijske gruzijske produkcije vina, te u kojoj je omogućeno nazočnima kušanje takvih gruzijskih vina i vina što se na gruzijski način unatrag nekoliko godina proizvode u Europi, pa i kod nas. Asistent gruzijskome profesoru bio je već spomenuti prof. dr. Marin Berovič.
GRUZIJA i MACERACIJE – Giorgi Kvesitadze, gruzijski profesor kemije i biotehnologije sa sveučilišta u Tbilisiju, uz pomoć prof. dr. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, predstavio je ukratko Gruziju, smještenu između Crnog i Kaspijskog mora, te poprijeko s Kavkazom, kao domovinu vinove loze i kao vinsku zemlju. Dokumentirajući svoje izlaganje znanstveno utvrđenim činjenicama htio je pokazati kako je još i danas u Gruziji velika bioraznolikost te kako su bijela vina rađena tradicijskom gruzijskom tehnologijom u svakom pogledu znatno bogatija od onih danas modernim načinom proizvedenih na Zapadu. Donio je na kušanje nekoliko uzoraka od bijelog R’katsitelija i od crnog Saperavija, a Svijet u čaši pobrinuo se nabaviti i hrvatska vina rađena tradicijskom gruzijskom tehnologijom, ona od Kabole, Tomca, Rožanića i Benvenutija, Martina Krauthaker Grgić donijela je Krauthakerov Kuvlake. Na slici uz profesora Kvesitadzea su enolog Franjo Francem, ljubljanski profesor kemije Marin Berović te proizvođači Kabola i Martina Grgić sa suprugom Ivom. ■ (oznaka slike: Kvesitadze Berovic i nasi)
Inače, što se tiče tih prirodnih, poštenih i narančastih vina, kakavima se nazivaju i ona iz tradicijske gruzijske produkcije, u terminu Zagreb Vino.coma 2012 odvijao se u zagrebačkom restoranu Apetit City prvi festival Grand Label Karakterre, s nastupom niza hrvatskih, slovenskih, talijanskih, austrijskih proizvođača. Šteta je da se takva priredba organizirala u iste dane kad i već etablirani Zagreb Vino.com, jer zacijelo ima mnogo zainteresiranih za oba događanja, a ovako mnogi su ostali zakinuti, jer, jednostavno – ne može se biti istovremeno na dva mjesta.
RENESANSA PLAVECA ŽUTOGA – Druga zanimljiva radionica koju su vodili enolog mr. Janez Istenič kao proizvođač pjenušaca, vinskih destilata i balzamskog octa, te ja kao moderator, bila je posvećena jednoj staroj i u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske i istočnim dijelovima vinorodne Slovenije tradicijski raširenoj sorti – Plavec žuti. S obzirom da je se percepiralo kao kultivar koji je sklon jačem rodu i koji i daje tek obična stolna vina, ona je, bez obzira što nije izbirljiva na tlo i što je otporna na pepelnicu i peronosporu a dobro se ponaša u cvatnji i kad vremenski uvjeti i nisu najbolji, ostala u sjeni svjetski razvikanih sorata, međutim u najnovije vrijeme pokazuje se koliko može zapravo biti vrijedna. Naime u uvjetima sve toplijih do vrućih pa i sušnih godina, što je povezano s globalnim zatopljenjem, ona je u stanju dati vino s jako dobrim kiselinama nužnima za svježinu a istodobno i s manjim alkoholima, pa je to čini prikladnom za produkciju ljetnih osvježavajućih vina i za miješanje s drugim sortama u bazno vino namijenjeno šampanjizaciji i destilaciji, a i preradi u balzamski ocat. Nakon Isteničevih pjenušaca na kušanje su ponuđeni manje znani proizvodi te kuće s Bizeljskoga – vinjak i komovica, te balzamski ocat kombiniran sa sladoledom od vanilije! Ovu prigodu iskoristio sam da predam Isteniču priznanje za 2012. Svijeta u čaši sa četiri grozda za pjenušac Prestige 2006 brut natur i zahvalnicu za suradnju u tijeku 20 godina Svijeta u čaši.
Pažnju je privukla i radionica vezana uz sortu Plavec žuti, a koju je inicirao enolog mr. Janez Istenič koji na Bizeljskom proizvodi pjenušce, suho vino, destilate i balzamski ocat, u posljednje vrijeme sve više koristeći i kultivar Plavec žuti što i u vrućim gdištima može dati vino s lijepom kiselošću kao podlogom za svježinu…
ŠAMPIONI TOMCI – Kako je uobičajeno, potkraj godine biraju se najbolji, a u anketi provedenoj među osobama što se profesionalno bave vinom ali i među ljubiteljima plemenite kapljice u nas najboljim bijelim vinom za 2012. proglašen je Rajnski rizling 2009 Amfora od obitelji Tomac iz vinogorja Plešivica-Okić. Najboljim crnim vinom proglašen je Crni pinot 2009 obitelji Korak, također s Plešivice. Bogme, Plešivica i te kako može, mnogo više nego što se o tome znalo u široj javnosti… Donosimo fotku sa sretnim pobjedničkim parom Tomislav i Martina Tomac, snimljenu na festivalu. Kako li će tek u idućem glasovanju proći Tomčeva Amfora 2009 (od 50 posto chardonnaya i 50 posto vina od većeg broja raznih sorata što su se tradicijski uzgajale na Plešivici i iz vinograda sada starijega od 70 godina) koja je tek krenula na tržište!
FINALE: SIR OD 1000 EURA i – KRŠ NA KRAJU! – Jeste li kušali sir od magarećeg mlijeka? Ako vam to nije pošlo za rukom sada na festivalu u Esplanadi, tj. ako niste uvjerili proizvođača da vam ga dade barem zericu na jezik, onda ćete se načekati do neke druge prigode i do moguće dobrohotnosti ponuđača, odnosno do boljih ekonomskih vremena kad biste mogli imati sreću da dobro zarađujete (malo morgen). Kilogram toga sira stoji – 1000 eura, kaže mi, mameći mini-pakiranjem toga sira, predstavnik vinarije Aleks, proizvođač bermeta iz Sremskih Karlovaca u Srbiji koji je na štandu privremeno mijenjao vlasnika sira.
Potpis
I za kraj – prizor krša iz Istambula, nakon što su izlagači napustili Esplanadine prostorije u kojima se izlagalo…
Suhi u čaši 