Sajmovi/ VINOVITA i DALJE, ALI SADA – SREDINOM STUDENOGA
Čelna osoba organizacijske ekipe sajma Vinovita 2013 : Nikola Bunjevac, koordinator
MEĐUNARODNI SAJAM PLEMENITE KAPLJICE NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU TREBAO BI SVOJA VRATA ZA PUBLIKU OTVORITI U NOVOM RUHU, NAJAVLJUJE SE: OBEĆAVAJUĆEM NA RUGI ROK!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Vinovita se ove godine na Zagrebačkom velesajmu vraća u novom terminu, sredinom studenoga, konkretno bit će od 15. do 17. studenoga. Organizator radi na tome da revitalizira sajam koji je posljednjih godina sve jače blijedio i pao na niske grane. Koordinator projekta Nikola Bunjevac, svjestan da oživljavanje nije nimalo jednostavno, napominje da kod sagledavanja ovogodišnje Vinovite treba uzeti u obzir činjenicu da je ovo projekt koji se kani razvijati u iduće dvije do tri godine.
DOBRODOŠLI NA VINOVITU 2013!
Nikola Bunjevac u društvu s proizvođačem vina s Plešivice Damirom Režekom, te direktoricom Turističke zajednice Jastrebarskoga Ivanom Herceg
Propitali smo se vezano uz nove napore Zagrebačkog velesajma oko Vinovite, i evo odgovora.
Za početak, osnovni tehnički podaci o Vinoviti 2013. Konkretno na koliko je četvornih metara planiran ovogodišnji sajam? Gdje će se na Velesajmu on odvijati? Spominjao se ekskluzivan prostor Kongresne dvorane ZV-a… Što točno znači to ekskluzivni prostor?
– Vinovita će se održati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma na 2000 četvornih metara izložbene površine. Kongresna dvorana je najreprezentativniji i tehnički najopremljeniji prostor na Zagrebačkom velesajmu. U njoj se, inače, organiziraju svečana otvorenja sajmova, dodjele priznanja te značajni međunarodni skupovi npr. Kongres UFI-a, Kongres o energetici itd.
Čuo sam da je na prvom sastanku Organizacijskog odbora Vinovite 2013 najavljen i drugi, na kojemu bi se razmatrali neki novi prijedlozi članova Odbora. To znači da su moguće bile i promjene glede sajma u odnosu na ono što se čulo na vašoj prvoj javnoj prezentaciji. Kada se trebalo definitivno znati kako će izgledati Vinovita?
__________________________________________________________
CILJ PROJEKTA
Pozicionirati Vinovitu kao središnju nacionalnu vinsku izložbu, koja bi prerasla u vodeću vinsku smotru u regiji
Okupiti proizvođače svih hrvatskih vinskih područja
Učiniti je mjestom poslovnih susreta vinara i trgovaca/kupaca (trader, buyera) i glavnim arbitarom u onome što je dobro i što su trendovi u hrvatskoj vinskoj industriji
Održati tradiciju organiziranja međunarodnog ocjenjivanja vina pod visokim pokroviteljstvom OIV-a
U budućnosti Vinovitu razvijati u pravcu afirmacije enološke i autohtone gastronomske ponude u funkciji turizma
Naposlijetku postati živi medij koji promovira izvozne potencijale hrvatske vinske industrije
____________________________________________________________
– Koncepcija Vinovite kao središnje nacionalne vinske izložbe poslovnog karaktera je usvojena, kako od strane Ministarstva poljoprivrede tako i od strane HGK-Udruge za vinarstvo, i neće se mijenjati. Ova koncepcija je proizašla kao rezultat općeg stava da je u Zagrebu kao glavnom gradu Hrvatske potrebno jednom godišnje organizirati poslovan sajam na kojem će se okupiti vinari svih hrvatskih vinskih regija i koji će postati medij za promociju izvoznog potencijala hrvatske vinske industrije.
Organizacijski odbor Vinovite 2013
Kako je uopće moguće da se Organizacijski odbor prvi put sastaje tako kasno, odnosno u terminu toliko blizome najavljenom datumu početka manifestacije? Tako je, doduše, bilo i prije! Vremenski tjesnac naime ne ide na ruku kvalitetnim potezima u organizaciji…
– I naša želja je bila da se prvi sastanak Organizacijskog odbora održi ranije, no teško je bilo uskladiti termin sa svim članovima Organizacijskog odbora.
Je li moguće da su sastanci Organizacijskog odbora zapravo pro-forma, kao što su bili u neka prošla vremena kad je ZV i mene uvrštavao među članove, pa o tome nešto i znam? Vezano uz Vinovitu spominje se da Zagrebački velesajam u rukavu ima asa-spasitelja, angažiranoga za popriličan honorar, navodno nešto više od 200.000 kuna… Pa, čemu onda uopće prijedlozi Organizacijskog odbora? Govorka se da je taj savjetnik-spasitelj Davor Butković… Na koji je, konkretno, način predložen spas?
– Kao što znate, članovi Organizacijskog odbora su predstavnici mjerodavnih institucija, tj. Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinarstvo, pa udruga vinara Istre, Dalmacije i Slavonije, najvećih hrvatskih proizvođača vina koji su dali potporu održavanju ovogodišnje Vinovite ali i ukazali na pogreške što ih je Zagrebački velesajam činio u dosadašnjoj organizaciji ovoga sajma. Član Organizacijskog odbora je i Mladen Horić, direktor MAM-VIN-a a time i časopisa Svijet u čaši, koji je i sam iznio niz konkretnih prijedloga za unaprjeđenje Vinovite. U realizaciji ovoga projekta Zagrebački velesajam surađuje i s drugim vanjskim suradnicima, pa tako i sa Davorom Butkovićem, novinarom i dobrim poznavateljem hrvatske i međunarodne vinske scene, koji nam pomaže svojim prijedlozima i sugestijama.
_____________________________________________________________
POSLOVNOST
Hotelijeri i restorateri
Trgovci i distributeri
Uz pomoć i podršku resornih ministarstava, HGK i samih izlagača organizator će na sajmu osigurati prisustvo poslovnih ljudi i vinskih novinara iz zemlje i inozemstva.
_____________________________________________________________
KAKAV ĆE BITI IZBOR POTENCIJALNIH IZLAGAČA?
Ostaje li Vinovita i za stalno u ovome terminu u studenome? Je li, kad gledate sada, doista bilo najbolje rješenje Vinovitu staviti baš u mjesec studeni, kad je on već unatrag nekoliko godina prepun vinskim događanjima, naime treba u obzir uzeti i one priredbe u (bližem) inozemstvu a za sudjelovanje na kojima postoji interes i hrvatskih proizvođača, moguće sada i osjetno povećan s obzirom na ulazak Hrvatske u EU, primjerice manifestacije u Meranu, Ljubljani, Beogradu, pa Festival hrane i vina u Zagreb, Zagreb vino.com…?
– Slažem se sa vašim mišljenjem da je mjesec studeni već opterećen mnogobrojnim vinskim događanjima, kako kod nas tako i u inozemstvu, no s druge strane to je pokazatelj da je to dobar period ako ga odabiru i drugi organizatori. To je i prvi mjesec u kojemu vinari predahnu nakon opsežnih poslova berbe. Ali, isto tako je važno reći da je ovaj termin Vinovite utvrđen nakon razgovora i konzultacija s predstavnicima udruga vinara hrvatskih vinorodnih regija, te, dodatno, i osobno sa značajnim proizvođačima. Ne tvrdim da je taj termin sredinom studenoga zabetoniran, za iduće godine još će o vremenu održavanja Vinovite biti govora, da se onda doista i zacementira jedan za bude mišljenje da je onaj zaista pravi.
S kojih pozicija ste očekivali da bi, pogotovu u svjetlu gospodarske krize kad se gleda na svaku kunu i kad je teško vjerovati da će se netko u periodu od samo dva tjedna odlučiti na trošak za obje manifestacije, proizvođači, već punih sedam godina vjerni Zagreb Vino.comu gdje se okuplja mnoštvo posjetitelja, vinskih novinara, trgovaca, ugostitelja, odustali od Vino.coma radi Vinovite odakle su, zapravo, prije pobjegli jer nije uspijevala privući posjetitelje gotovo uopće, a kamo li one iz vinskog poslovnog svijeta?
_________________________________________________________
KVALITETAN i TEMATSKI AKTUALAN PRATEĆI STRUKOVNI PROGRAM
Okrugli stolovi na temu problematike i potencijala hrv. vinske scene – viđenje ino-tradera
Prezentacija projekta Ministarstva poljoprivrede
Edukacijske i tematske vinske radionice
Uspješne vinske priče (Case Study) vinara
_________________________________________________________
– Koncepti Vinovite i Zagreb Vino.coma su različiti, a na vinarima je odluka da odaberu onaj za koji smatraju da će im donijeti više koristi. Kao što sam već istaknuo, Vinovita je prvenstveno poslovni sajam i mjesto razgovora vinara i trgovaca, hotelijera, ugostitelja, uvoznika i distributera kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Na Vinoviti će svaki izlagač imati na svom štandu mogućnost vođenja poslovnih razgovora a u tu svrhu bit će i dodatno uređen i zaseban prostor što će ga moći koristiti svi vinari.
Čuje se da računate na to da političke strukture, primjerice županije, gradovi, ministarstva, gospodarske komore… daju potporu, pa i financijsku, vinarima sa svojega područja, da nastupe na Vinoviti. Je li to bio recept za popunu prostora? I, zašto bi se uopće iz proračuna na financirali nastupi izlagača na ZV-u? Ako se to radi vezano uz nastupe na Zagrebačkom velesajmu onda bi i drugi organizatori i druge gospodarske branše na takvu potporu imali pravo…
– U animaciji izlagača za Vinovitu prvenstveno se obraćamo samim vinarima i njihovim udrugama, a obraćanje županijama i turističkim zajednicama je samo jedan od kanala koji koristimo u animaciji, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje kao krovna pokrajinska udruga vinara poput primjerice Vinistre u Istri postoji tek, praktički za Slavoniju, Graševina croatica. Nastupi vinara u organizaciji županije i TZ nisu iznimka već pravilo, a dobri primjeri su Zagrebačka županija, TZ Jastrebarsko, TZ Zelina, koji organiziraju zajedničke nastupe svojih vinara. Prethodnih godina Splitsko-dalmatinska županija je redovito organizirala nastup svojih vinara na Vinoviti, pa ne vidimo razloga da tako ne bude i ove godine.
_______________________________________________________________
POMAGANJE, KAO VREĆA BEZ DNA! – Materijalno pomaganje institucija na naš način proizvođačima vina da nastupe na nekoj prezentaciji ili nekom sajmu vreća je bez dna. Ministarstvo poljoprivrede, HGK, HOK, županije, gradovi odavna već imaju običaj davati konkretnu potporu vinarima svojega kraja da bi sudjelovali na nekoj smotri odnosno sajmu, što međutim može biti hvale vrijedno samo ako ostvaruje povrat u nekom i za društvo i za vinara-pojedinca značajnijem gospodarskom rezultatu, ali ovako kako se to radi(lo) ovdje zaista (više) nema smisla. Vino je, pogotovu danas, proizvod koji se traži, i ako je ono dobro te s iole nešto karaktera a i ako mu je cijena razumna, njegov plasman je mnogo lakši nego za neke druge produkte. Proizvođači vina, jednostavno, moraju se sami više potruditi i u produkciji i marketingu. Bit je proizvođaču pomagati ne unedogled, nego tek da ga se u nekom prihvatljivome roku postavi na čvršće ekonomske noge i osamostali.
Jedan od učinkovitih načina za uspjeh je, govore to zorni primjeri iz inozemstva, kvalitetna samoorganiziranost unutar branše, po, s obzirom da vino kao proizvod sa zemlje treba biti zorno ogledalo određenog terriorea, geografskim područjima. Na žalost, hrvatski vinogradari/vinari nisu skloni udruživanju, pa ni interesnome, nisu voljni investirati, nisu ni spremni strpiti se nego uspjeh žele odmah, a bez inteligentnog seljaka, udruživanja, temeljitosti i strpljenja nije moguće na tržištu ostvariti pravi rezultat, pogotovu ne po za svakog pojedinca prihvatljivom trošku. Hrvatski proizvođači, osim zasad onih iz Istre i, u još sasvim blagom, početnom obliku onih iz Slavonije, iako imaju registrirane udruge po područjima očito zasad još udrugu faktički doživljavaju tek kao nešto na papiru (druženje, veselicu, kakvo zajedničko putovanje…), a ne i kao tijelo bazirano na za svakoga pojedinca obvezujućem pravilniku, i u kojemu svatko mora dati svoj konkretan doprinos da bi se išlo naprijed. Pa, kad je već kod nas toliko otpora prema kvalitetnome cehovskom udruživanju, čemu onda društveni novac trošiti na tvrdoglave pojedince koji, uglavnom, ne pokazuju neki veći gospodarski iskorak na vlastitome primjeru, a i klone se dati obol na razini društvene zajednice? ∎
______________________________________________________________
MOGUĆNOST PRODAJE VINA ZA VRIJEME SAJMA
Istovremeno s održavanjem sajma knjiga INTERLIBER, kroz šest dana od 12. – 17. 11. 2013. organizirati će se za vinare, sudionike sajma Vinovita, besplatan prostor na kojem će moći prodavati svoja vina posjetiteljima.(100.000 posjetitelja)
______________________________________________________________
Na koliko izlagača računate na Vinoviti 2013, i tko čini okosnicu sajma? Jesu li to veliki podrumi, udruge proizvođača po područjima, ili drukčije? Ima li individualnih privatnih proizvođača kao samostalnih izlagača? Ima li prijavljenih izlagača iz inozemstva? Koliko i iz kojih zemalja? Je li već sav predviđeni prostor ispunjen?
– Na ovogodišnjoj Vinoviti planiramo nastup oko 100 izlagača. Okosnicu sajma će činiti naši najveći proizvođači vina iz koncerna Agrokor, pa Kutjevo, Badel 1862, Feravino, PP Orahovica, udruge vinara Graševina Croatica, Vinistra, Vina Dalmacije, kao i naši najznačajniji vinari. S obzirom da je Vinovita zamišljena kao središnja nacionalna izložba, većinu izlagača činit će domaći vinari, no očekujemo i dolazak izlagača iz Slovenije, BiH, Makedonije, Mađarske, Austrije i Italije. Konačan popis izlagača i raspored prostora bit će napravljen tijekom mjeseca listopada.
Veliki problem prijašnjih Vinovita bio je ne toliko oko realizacije nastupa izlagača, koliko oko publike. Kako ćete riješiti problem posjeta?
– Cilj nam je kao posjetitelje dobiti vodeće trgovačke kuće, uvoznike i izvoznike, distributere, hotelijere, ugostitelje te turističke djelatnike kako iz Hrvatske, regije bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Italije tako i iz šireg inozemstva primjerice Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Rusije, Češke, Slovačke…. Vinovita se održava u istom terminu sa sajmom knjiga Interliber, najposjećenijom priredbom Zagrebačkog velesajma, koju obiđe do 100.000 posjetitelja, pa je i to dodatan razlog zbog kojeg ne bi trebalo dovoditi u pitanje dobru posjećenost Vinovite.
Dolaze li predstavnici najavljene poslovne publike kao gosti ZV-a, tj. da su im plaćeni troškovi putovanja, smještaja? Imate li već neke potvrde dolazaka iz vana, je li moguće znati i neka imena od tih stranih vinskih novinara i medija te distribucijskih kuća za vino koji bi trebali doći?
– Pozivi da posjete Vinovitu upućeni su tijekom srpnja distributerima vina kao što su Coe Vintners iz Velike Britanije, Heinz Eggert i Victoria Weine iz Njemačke, Centrum Wina iz Poljske, Ladoga Group iz Rusije itd., kojima Zagrebački velesajam participira u troškovima putovanja i boravka.
Ocjenjivanje vina: kad će ono biti? Kako teku prijave uzoraka? Na koliko ih računate?
– Ocjenjivanje vina je od 21. do 25. listopada 2013. Ovo je ocjenjivanje jedino u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom OIV-a, to znači da se i odvija po pravilima OIV-a. Uzorke trebal prijaviti do 11. listopada 2013. a kad smo raspisivali prijavu računali smo na oko 300 uzoraka.
_______________________________________________________
KLASIFIKACIJA ODLIČJA
Velika zlatna medalja: za najmanje 92 boda
Zlatna medalja: najmanje 85 bodova
Srebrna medalja: najmanje 82 boda
Brončana medalja: najmanje 80 bodova
________________________________________________________
U prezentaciji Vinovite koju sam nedavno uspio vidjeti navodi se kako se želi osigurati objektivno i neutralno ocjenjivanje vina. Znači li to da prijašnja ocjenjivanja na Vinoviti to nisu bila? Tko će ovaj put voditi strukovno ocjenjivanje, i tko će sastavljati ekipu degustatora? Jesu li predviđeni i neki članovi iz inozemstva? Koji su pragovi bodova za medalje?
– Ocjenjivanje vina je otvoreno za sve kategorije vina a ocjenjuje se po skali od 100 bodova. Pragovi bodova za medalje su od 92 boda naviše za veliku zlatnu medalju, od 85 do 91,99 za zlatnu, od 82 do 84,99 za srebrnu i od 80 do 81,99 za brončanu medalju. S obzirom da je ocjenjivanje po pravilima OIV-a, od pet članova komisije tri člana moraju biti stranci, i to iz različitih zemalja. Predsjednik Ocjenjivačke komisije bit će prof.dr. Bernard Kozina s Agronomskog fakulteta, inače predsjednik Hrvatskog društva enologa – kazao je za Nikola Bunjevac.
Suhi u čaši 