SVIJET U ČAŠI Kronika – 12.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

________s vama od/with you since  11.11.1992 ________

Advent u Zagrebu 2020: ove corona-covidne godine u Metropoli puno svjetla i atraktivnog šarenila, ali nažalost premalo onih koji su naviknuli uživati i u svečanoj igri boja u središtu grada i u drugoj ponudi – onoj i nepcu osobito finih sadržaja (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj: HRVATSKA NA 4. MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO DESTINACIJA SVIJETA ⦁ Kuća hrane CroTaste: JE LI NAM DOISTA, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOSPJELA u PRVI PLAN? ⦁ Božićno-novogodišnji darovi 2020: ČAROLIJA u VAŠOJ KUĆI ⦁ Vina Šibensko-kninske županije: DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU ⦁ Na kraju ružne i tužne godine, te na početku nove, od koje se očekuje mnogo: AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

⦁ VIJESTI/NEWS  In Memoriam: ZDRAVKO & PAVICA JAKOBOVIĆ ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Međunarodna priznanja 2020 Lijepoj našoj

HRVATSKA NA ČETVRTOM MJESTU NEOTKRIVENIH GASTRO-DESTINACIJA SVIJETA

Renomirani australski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro odredišta svijeta. Riječ je o izboru Most Underrated Foodie Destination in the World provedenom u krugu 250 renomiranih chefova i kulinarskih stručnjaka od kojih je zatraženo da izdvoje po svom mišljenju u segmentu enogastronomije nedovoljno eksponirane države svijeta koje bi s onime s čime raspolažu u ponudi za iznijeti na stol mogle stati uz bok u segmentu fine papice i kapljice visokoafirmiranim i svjetski razvikanim gastro zemljama poput Francuske i Italije. Prema rezultatima ankete, Hrvatska je na svjetskoj top-ljestvici na četvrtom mjestu! Listu predvode Filipini, Vijetnam i Meksiko, a nakon Lijepe naše slijede Tajland, Peru, Australija, Jamajka, Portugal i Norveška.

Deni Srdoč, najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom, chef Bruno Vokal iz zagrebakog Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, i Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli kojemu je u 2020. dodijeljena prva Michelinova zvjezdica

– Priznanja poput ovoga daju nam dodatan poticaj da intenzivnije nastavimo s razvojem naše gastro-scene te da se jače promoviramo kao atraktivna i kvalitetna gastronomska destinacija – komentirao je vijest direktor HTZ-a Kristijan Staničić.

Marina Gaši, chefica i vlasnica restorana Marina u Novigradu istarskom, te chef Tomica Djukić, chef u kuhnji hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije

Hrvatska turistička zajednica na spomenutom renomiranom portalu u 2020. godini predstavila je našu gastronomiju, regionalne specijalitete, te hrvatske chefove. Kvarner je zastupao najmlađi hrvatski chef s Michelinovom zvjezdicom Deni Srdoč, iz restorana Draga di Lovrana, navodno upravo u prelasku u jednu veliku  znanu hotelsku kuću, on je čitateljima podijelio recept za jelo od janjetine Heritage lamb. Marko Gajski, chef LD Terrace u Korčuli, kojemu je ove godine također dodijeljena Michelinova zvjezdica, kroz svoj originalni recept za komišku pogaču prezentirao je dalmatinsku regiju, dok je chef Bruno Vokal iz Noela, prvog zagrebačkog restorana s Michelinovom zvjezdicom, podastro svoj, kažu, originalni recept za dekonstruirane štrukle ma što god to bilo, Marina Gaši, chefica i vlasnica obiteljskog restorana Marina u Novigradu, okuse Istre dočarala je putem tartara od srdela. Priču o hrvatskoj gastronomiji zaključio je Tomica Đukić, chef kuhinje hotela Osijek i službeni kuhar hrvatske nogometne reprezentacije, koji je s aromatiziranim fileom crne slavonske svinje s bučom i ciklom zastupao bogate okuse Slavonije.

Eto, hvala Bogu i lijepe vijesti na kraju ne baš lijepe 2020, koja nam je na samome kraju dodatno zapaprila novim potresom od 6,2 po Richteru u Petrinji i Zagrebu! ♣

Kuća hrvatske hrane CroTaste

JE LI NAM, NAPOKON, ENOGASTRONOMIJA DOISTA DOSPJELA u PRVI PLAN?

Zahvaljujući zemljopisnom smještaju s dodirom kopna s morem, klimi s utjecajima sjevera i Mediterana, različitosti reljefa i tala te sukladno tome i lijepoj bioraznolikosti, kao i zahvaljujući razlikama u lokalnim navikama u prehrani pa i povijesnom nasljeđu s dosta tragova iz neposrednog susjedstva na našu kulinariku i način uživanja za stolom u nas, Lijepa naša odavna ima osnovne predispozicije za stjecanje statusa jedne od ako već ne baš vodećih svjetskih a ono svakako jednog od svjetski priznatih i cijenjenih eno-gastronomskih odredišta. Hrvatsku već vrlo dugo prati izreka da je sretan i gospodarski obećavajući spoj zelenog (poljoprivreda, proizvodnja) i plavog (turizam, tržište), međutim unatoč pojavi na našoj sceni većeg broja majstora kuhače i majstora u proizvodnji plemenite kapljice kao i mnoštvu međunarodnih priznanja nekim objektima i pojedincima u vidu Michelinovih zvjezdica, kuharskih kapica Gault & Millaua, zlatnih medalja s najjačih ocjenjivanja vina i maslinovog ulja, značenje potencijalno dobitnog slogana zelena i plava Hrvatska nismo baš, još, uspjeli u ekonomskom smislu iskoristiti na pravi način, onako kako su to učinili Francuska i Italija pa i Španjolska, pa ni kako to čine Austrija a i Njemačka. Rekao bih da dobar dio krivice za to svojom nevoljkošću za poslovnim udruživanjem i snažnom samoorganiziranošću posebice po geografskim područjima na kojima djeluju a koje mora imati cehovski karakter, unutar svojih branši snose ugostitelji i kuhari s jedne strane, a proizvođači vina I pića s druge strane. Treći dio krivice moglo bi se pripisati društvenim institucijama zaduženima za gospodarstvo, posebice za unaprjeđenje turizma i segmenata što čine njegovu bazu. Naime, dojam je da je, uz visoke stručnjake kao časne iznimke, u tim institucijama zaposleno, valjda i na ključnim i izvršnim pozicijama, suviše osoba bez dovoljno suptilnosti i osjećaja za pojedine za spomenutu važnu gospodarsku granu bitne segmente, konkretno upravo vezano za enogastronomiju i unutar nje za formiranje tipičnih originalnih, za svaki pojedini kraj karakterističnih proizvoda kao visokoprepoznatljivih aduta s osobitom magnetskom snagom da privuku i u neko po površini i broju stanovnika i manje naše mjesto gosta i s najudaljenije točke na planetu.

Zagreb, Jelačićev trg: praznično, adventsko blještavilo 2020. s – premalo publike, posebice inozemne…! (Marko Colić)

Povremeno, istina, kreću promotivne kampanje pod mottom Kupujmo/Kupujte Hrvatsko!, ali one kao da su, već formom svojevrsnih sajmova/vašara na javnim gradskim površinama, nekako više okrenute domaćem stanovništvu za koje bi inače bilo već sâmo po sebi logično da, pogotovu u sferi hrane, preferira hrvatsko s obzirom na to da ima logike u tome da ovdje put namirnice od polja do vašega stola bude znatno kraći i dostava brža od putovanja neke namirnice iz uvoza, pogotovu iz udaljenjih krajeva,  čitaj i zdraviji put jer taj put ne mora biti, kao kad je riječ kad namirnica putuje k nama iz neke druge zemlje, toliko popločan raznim zaštitnim sredstvima što usporavaju degradaciju ali proizvod obogaćuju elementima za koje  je bolje izbjegavati ih unositi u organizam.

Nužno je ovdje upitati se: koje su to sve, osim svježih jadranske ribe i plodova mora te istarskog ekstra-djevičanskog maslinovog ulja (Istra je već šest godina zaredom proglašena najboljim područjem za maslinovo ulje na svijetu!), namirnice i vina što kao robne marke kraja (to znači, objedinjeno: kakvoća, preciznije stalnost u kakvoći, zatim visoka prepoznatljivost i jedinstvenost, pa etabliranost i u međunarodnim razmjerima, te postojeća tzv. kritična količina pojedine robne marke u ponudi prema tržištu), u stanju sâme privući gosta u svoj kraj, kao što to npr. uspijevaju u Francuskoj bordoško vino (bordoški stil!), burgundijsko vino, šampanjci, sauternesi, sirevi, u Italiji npr. Barolo i Barbaresco, Brunello, Chianti Classico, sirevi parmezan-parmigiano reggiano (iz Reggio Emilije), pecorino romano, pecorino toscano, sardinijski sirevi, sirevi iz pećine, pršut iz Parme, a u Austriji Grüner Veltliner iz Wachaua, Kamptala, frankovka te visoki slatki predikati iz Gradišća, u Španjolskoj tempranillo iz Rioje odnosno sherry na jugu, pršut pata negra, u Portugalu porto i, posebice u novije vrijeme, rasni suhi crnjaci sa slikovitih strmina uz obale rijeke Douro?

U današnje vrijeme značenje takvih robnih marki iz segmenta poljoprivrede i prehrane za turizam veliko je, osjetno veće nego što je bilo, stoga što takvi jedinstveni proizvodi, za razliku od mora za kupanje ljeti i planina za skijanje zimi privlače ne tek sezonalno nego u svako doba godine. Dok su nekad turisti kao odredišta za svoje putovanje i odmor birali prvensteno mjesta i područja posebne prirodne ljepote ili značajna po događanjima iz povijesti, po djelima iz arhitekture, građevinarstva, po muzejima…  a hrana i vino bili su u drugome planu, nekako usputne, sada je situacija posve drukčija, danas se mnogi suvremeni nomadi odlučuju prvenstveno za odredište znano po (visokoj) gastronomiji i znano po specifičnim specijalitetima i kapljici, pa se tek onda kad se dođe na lice mjesta razmišlja o tome što, nakon što se digne od stola, svakako treba u tome kraju pogledati od znamenitosti, kao i gdje se rekreirati sportskom aktivnosti.

U ovom sadašnjem razdoblju covidne zatvorenosti za putovanja, iz epidemioloških razloga, prednost internacionano etablirane robne marke sira, vina, ulja, čokolade itd. je i u tome da ako ja već privremeno ne smijem doći k njoj ona može, na temelju jednostavne internetske narudžbe, doći k meni. Pojavilo se u medijima javnog informiranja u više navrata kako se npr. upravo bolje (najčešće i skuplje) vino naručuje on line da bi ga se popilo kod kuće, a ovih dana saznao sam eto i to kako među našim ljudima postoji interes i za kupnju, preko Interneta, specifičnog portugalskog sira Serro de Estrela, posebnost kojega je, uz njegovu organoleptičku izvrsnost, u tome da izvana kolut djeluje poput klasičnog oblika tvrdog punomasnog zrelog sira, a kad se kolut po paraleli razdvoji u dva dijela vidi se da je unutrašnjost sira dobrim dijelom – tekuća…

Portugalski sir Serra de Estrela: izvana izgledom poput koluta tvrđeg sira, a unutra, omeđen korom – u tečnom stanju…

Najnovija inicijativa za afirmaciju hrvatskog proizvoda predstavljena je dosta pompozno najavljivanim otvorenjem, tjedan dana prije Božića 2020, Kuće hrvatske hrane u najstrožem središtu Zagreba, s ulazom iz Cesarčeve ulice, dakle na vrlo ekskluzivnoj lokaciji na kojoj je logično očekivaiti prodavaonicu ekskluzivnog statusa. Kuća hrvatske hrane nudi proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz hrvatskih županija.  Evo, radi boljeg uvida u projekt, službeno izviješće s otvorenja u cijelosti, poslano medijima javnog informiranja:

Ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković je u petak, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića a u nazočnosti ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda trebalo bi se naći više od 220 artikala oko 100 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba. Nužno je da proizvodi zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti, ali i tržišne konkurentnosti.

Kuća hrvatske hrane – otvorenje: ministrica Marija Vučković, te, pored,, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić…

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu i turistima koji će moći kupovati hrvatske marke kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

– Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne ono što možda žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima po povoljnim cijenama tako da proizvodi budu prihvatljiviji većini hrvatskih građana – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi  a to su kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u korona-krizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

– Ovo je prostor gdje ćemo, uz prodaju, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati zelenu Hrvatsku s plavom – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona-krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovan 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te koji postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

Praznično vrijeme – za pjenušce. Ali, u Kući hrvatske hrane nisam naišao ni na jednu od ovih butelja, koje svjetlaju hrvatsku proizvodnju perlica

Dojmovi vezani uz objekt Kuća hrvatske hrane Crotaste: dosta velik, dobro osvijetljen prostor, ali ne i s nekim značajkama ekskluzive. S nizom polica i stalaža, s nekim policama s vrlo malim staklenim površinama-izlozima prema van a istodobno prepunima pa je osim jedne do dvije etikete izravno prislonjene uz staklo prema van teško do nemoguće vidjeti/identificirati ostale.  Iako su izloženi pršut kao cijeli but i špek u velikoj tabli, oni se ne prodaju i kao narezani nego samo kao cijeli, i to se s obzirom na cijenu nimalo ne uklapa u izjavu da se nastoji pomoći i plasmanu neke skuplje robe među domaćim stanovništvom. Za kupce kojima su čitav pršut, čitava šunka, čitava hrga špeka i količinski i cjenovno prevelik zalogaj u ponudi se nalaze manji komadi pršuta, šunke, špeka u vakum-pakiranju, i ti paketići također su, kad sam bio u obilasku trgovine, bili zbijeni u manje ladice pa je bilo teško kroz malenu staklenu stijenku izloga hladionika vidjeti što se sve nudi i od kojih proizvođača. Osim toga, ni vizualno a ni organoleptički a ni promotivno nije isto kad se kupuje, uz mogućnost kušanja na licu mjesta, pa kući donese svježe narezane pršut, šunku i kulen i kad se u ponudi nađu samo vakum-pakiranja tih delikatesa. S obzirom da za kupca prepreka može biti visoka cijena koju, naravno, odmah treba platiti, u mnogo slučajeva prodaju se lakše – doduše ne jednome. nego većem broju kupaca na malo – i skupe delikatese kao narezane, ali one naprosto moraju biti i prezentirane na apetitlih način!…

Ponuda plemenite kapljice: Dvanajščak Kozol, Krešić, Lagena, Perić…I to je to!

Slavonski doručak: Kad je prezentacija apetitlih, čovjeku dođe da nešto kupi i u trenutku kad baš nije planirao trošak

Dalmatinski pršut u ponudi i rezan, sasma nešto drugo od vakum-paketića….

S druge strane, za razliku od nekih suhomesnatih prerađevina i sireva, za neke proizvode poput kolačića u prozirnim kutijicama i smještenim u sa sve četiri strane ostakljena izložbena postolja, kao i za neke sokove i rakije, predviđen je i donekle višak prostora.

Pršut izložen u komadu bio je od znanog istarskog pršutara Dujmovića. To je jedno od tek nekoliko afirmiranih i šire poznatijih imena naših proizvođača-ponuđača u ovoj trgovini CroTaste.  Na dvjema stranama trgovine vise – umjetni pršuti, a i kuleni, da li od – plastike ili od stiropora?! Čemu ta umjetnost služi? Estetski ti izlošci nisu na nivou i nikako ne idu u prilog gastronomiji, delikatesama i hrani i eko-uzgoju i produkciji.

Što se tiče sireva, očekivao sam kolutove koji bi se prodavali također rezanjem, posebice sam pitao za proizvode Gligore, Paške sirane, MIH-a Agrolagune, ali – nije bilo.

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Gore na slici: famozni plastični pršuti koji odmah upadaju u oko, ali – ne kao nešto motivirajuće za kupnju

Istrani Sandi i Tedi Chiavalon – majstori za maslinovo ulje. U Kući hrvatske hrane nisam vidio ni njihovo ulje, a ni ulja od Belića, Ipše, Claija, Salvele, Agrolagune… Dolje: čarobni kovčeg Duilija i Bosiljke Belić s maslinovim uljima

Ponuda ulja – većma bučinoga, vrlo je malo maslinovoga. Začudila je dosta slaba zastupljenost maslinova ulja. Pa tu se doista imamo čime dičiti pred cijelim svijetom! Istra je, ponavljam, već više posljednjih godina zaredom na ocjenjivanjima i drugim strukovnim skupovima na međunarodnom nivou proglašavana jednime od najboljih područja za maslinovo ulje u svijetu, a u trgovini Crotaste siromašan izbor etiketa maslinjaka, od (naj)jačih naših imena, i te kako cijenjenih u inozemstvu – nisam ovdje zapazio niti jedno. Razočaravajuća situacija i s vinom: tek nekoliko etiketa, među njima jedina nešto šire poznata  ona s prezimenom Dvanajščak Kozol…

Pokušavao sam saznati detalje oko toga kako su izabrani odnosno kako se biraju ponuđači čiji proizvodi će se naći na policama u Kući hrvatske hrane, jedino što sam čuo je da je naglasak na proizvodima OPG-ova i da ovo što sam vidio sada u obilasku nije i konačni izbor, asortiman će se dopunjavati. Ako je naglasak na proizvodima OPG-ova, gdje su npr., uz ponuđena jaja,  svježe povrće i voće kao npr. blitva, krumpir, jabuke itd? Nisu li obiteljska poljprivredna gospodarstva koja su se usmjerila na tu produkciju a tu nisu zastupljena ovdje zakinuta? Nije li u najavi i opisu lokala trebalo istaknuti da je riječ o prodajnom salonu delikatesa iz pogona domaćih OPG-ova?  S druge strane, ako je već zamišljeno da Kuća hrvatske hrane CroTaste, otvorena na elitnoj poziciji u najstrožem središtu Zagreba, bude poprište promocije hrvatskih specijaliteta i prema inozemnom potrošaču, zašto ponudu, ograničavati samo na OPG-ove? Svaka čast želji da se pomogne OPG-ovima, ali umjesto tek prodavaonice delikatesa iz domaćih obiteljskih poljprivrednih gospodarstava ponuđene na način što je s estetskog i higijenskog aspekta bitno bolji od onoga na sajmovima OPG-proizvodnje po ulicama i gradskim trgovima, ovdje bi bilo primjereno prikazati aktualnu reprezentativnu ponudu hrvatske produkcije onoga što bismo mogli nazvati istinskim gurmanskim porocima.

Pitanje je i koliko je HAPIH kao otvarač Kuće hrvatske hrane imao financijskih sredstava na raspolaganju da i otkupi od proizvođača artikle pa da formira dovoljno raznovrsnu vrhunsku cro-delikatesnu ponudu trgovine, a u kojoj je mjeri išao na to da mu se proizvodi daju na konsignaciju i da proizvođač novac dobije kad mu se proizvod proda. S prvom varijantom zasigurno bi lakše osigurao i zvučne etikete koje je za ovakav dućan nužno imati na polici barem u propagandno korisnom opsegu i za hrvatski proizvod i za sâm objekt kao poligon za plasman.

_________________________

PROIZVODI ZA KOJE BI BILO LOGIČNO DA SU U PONUDI HRVATSKE KUĆE HRANE, A – (JOŠ?) NISU…

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre rađene u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

Paški sir Gligora! Mljac, mljac! Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam D-vitamina, k tome, ovako elaborirani su i izvor užitka

_________________________

Inače, iako sam u trgovini bio dan prije Badnjaka, kupaca je, koliko sam vidio, bilo vrlo malo, doduše simpatična i ljubazna prodavačica rekla je da ipak potencijalni kupci navraćaju u većem broju. Mada je istaknuto kako se s otvorenjem krenulo sada, još u vrijeme Adventa, kako bi se u ovo nezgodno vrijeme s rigoroznim epidemiološkim mjerama zbog corone-covida na snazi, barem nekako pomoglo domaćim OPG-ovima, možda se, s obzirom da se znalo da turista za Advent 2020 neće biti i da se vidjelo kako se općenito cirkulacija ljudi osjetno smanjila, moglo još malo pričekati s otvorenjem tako da se ponuda, kako mi je rečeno da će se dogoditi, kompletira, pa da se uvrste i proizvodi i od više privlačnijih imena a i da se ambijent ipak atraktivnije uredi. Osvrti na dućan hrvatske hrane koje sam vidio u medijima i na društvenim mrežama nisu baš bili povoljni, kritike su na kolosijeku i ovih mojih primjedbi, samo što su vrlo oštro izražene… A onda, kao još nešto što baš ne utječe dobro na obilazak trgovina osim ako treba kupiti nešto prijeko nužno,  i sasvim neplanirani zastrašujući napad sa strane prirode – potresi, koji su među ljudima, već ozbiljno načetim problemima vezanima uz pandemiju, pojačali psihozu što debelo u drugi plan stavlja praznični šoping i praznično slavlje… ♣

____________________________

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino)  NA TREŠNJEVAČKOM PLACU u ZAGREBU

Prije mjesec dana dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_________________________________

Božićno-novogodišnji darovi 2020

ČAROLIJA u VAŠEM DOMU

Turistička zajednica Zagrebačke županije također se, kako je najavljeno – akcijom Božićna čarolija u vašem domu,  uključila u svojevrsno pomaganje malih obrtnika i umjetnika manufakture u gradu i okolici, promoviranjem njihovih proizvoda kao jedinstvenih darova uz praznike.

Slatkiši Magnolija, čokolade Nautilus, proizvodi od meda Frangen, te Bermet Filipec

            Svi vole darove – i primati, i davati. Posebno se cijeni kad je dar originalan, jedinstven, autentičan, ručno i pažljivo izrađen, k tome i prožet pričom. U predblagdanskoj groznici i strci koja nas nerijetko zadesi može se činiti da je takve darove jako teško naći. No, nije nemoguće i ne treba daleko tražiti. Predan rad malih obrtnika, umjetnika i manufaktura iz naše okolice u ovo vrijeme valja posebno istaknuti jer upravo ovi proizvodi zaslužuju svu pozornost. Brojni su razlozi radi kojih bismo trebali podržati male lokalne proizvođače. Biranjem izvornog i lokalnog proizvoda zapravo dajete dvostruko: svojim najmilijima zanimljiv i neponovljiv dar, a vrijednim rukama koje stoje iza njega povjerenje i vjetar u leđa, vele u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Coral Wine i Kozlovićevi muškat momjanski i pašteta

Dar idealan da ostane kao jedinstveni vječni souvenir: butelja Coral Wine zanimljivo ukrašena posušenom florom iz mora gdje je vino, umjesto klasičnog dužeg čekanja na isporuku u podrumu proizvođača bilo na dužem odležavanju ispod mora, rezultat čega su atraktivan izgled boce i ponešto drukčija aromatika razvijena u kapljici u tijeku podmorskog ljuljuškanja butelje. Stavljanjem butelja vina na odležavanje pod more bavi se Marko Dušević s Paga, utemeljitelj tvrtke Adriatic Shell za uzgoj školjaka i preradu školjaka i drugih morskih plodova u osebujne specijalitete ponuđene tržištu kao konzervirane u staklenkama.

Poduzetna vinska obitelj Kozlović (Gianfranco i Antonella) iz Valea kod Momjana u Istri osmislila je božićno-novogodišnji dar spojem, u prigodnoj kutiji, butelje svog znanog momjanskog muškata i teglice s paštetom od pilećih jetrica u vlastitoj izradi i obogaćenom suhvicama kasno pobranog grožđa spomenute sorte i s finim muškatnim aromama koncentriranim u tim bobicama…

VINO i ČOKOLADA, VINO i PAŠTETA – Primjer lijepog prazničnog dara i dara općenito i nevezano nužno uz praznke je i kombinacija vina Kapistran crni vrhunski Iločkog podruma, i paketića s pralinama punjenim redukcijom toga vina, te s lijepo dizajniranim 100-gramskim pakiranjem tamne (vrlo fine!) čokolade s najmanje 70 posto udjela kakaoa a sve iz proizvodnje čokolaterije Hedona iz Križevaca. Hedonu je osnovala udruga križevačkih invalida, ona ima svoj redovan program produkcije ali s naručiteljem je spremna dogovoriti se i o nekim posebnostima, i to su Iločki odrumi sjajno iskoristili. Zna se već dobro među gourmetima da tamna profinjrena čokolada odlično prija uz visokokvalitetno crno vino, a sad u Iločkim podrumima, specijalistima za traminac, razmišljaju o spoju čokolade i njihova vrhunskog suhog traminca, iskušavaju to svoje vino s nekim postojećim čokoladama od Hedone i traže moguću novu recepturu za posebnu čokoladu za posluženje s tramincem, kaže Karmela Tancabel, članica Uprave i direktorica marketinga i prodaje u Iločkim podrumima.

Iločki podrumi i njihova vrlo konkretna i uvjerljiva čestitka: magnumi Grand Collection s graševinm, chardonnayem i tramincem te butelja visokog predikata izborne berbe prosušenih bobica Traminca u kombinaciji s vrlo finom tamnom čokoladom sa 70 posto kakaoa te s pralinama s punjenjem obogaćenim redukcijama četiriju spomenutih kultivara i crnih sorata kuće, riječ je o proizvodima križevačke čokoladarnice Hedona što ju je svojedovno pokrenula Udruga križevačkih invalida i onda u njoj i zaposlila više svojih članova ♣

Vina Šibensko-kninske županije, ZOOMirano

DEBIT, MARAŠTINA i BABIĆ u FOKUSU

U moderno doba cijelog jednog mora istorodnih proizvoda u ponudi na tržištu marketing je mama plasmana. Kad je marketing dobro postavljen, uspjeh ne izostaje. Aktivan, i to ne samo u klasičnoj promidžbi nego i u onome što je temelj projekta a to je stalno unaprjeđivanje poslovne organiziranosti proizvođača-ponuđača koji djeluju unutar svakog specifičnog teritorija, treba biti, dapače!, i u najtežim, i ovakvim naprosto nemogućim okolnostima u kakvima se nalazimo evo već godinu dana a koji bi mogli i potrajati još najmanje toliko. Šibensko-kninska županija pokazuje se eto i sada u corona-covidnom razdoblju agilnom u dijelu marketinških aktivnosti koje pomažu jačanju VIDLJIVOSTI proizvoda, međutim pitanje je u kojoj mjeri, kao nužno odgovoran nositelj ne samo važnih politčkih nego i gospodarskih događanja na vlastitom području, u okviru svojih ovlasti u sektoru plemenite kapljice djeluje i u onom prvom, početnom, fundamentalnom segmentu – organizaciji županijske vinske branše.

Siniša Lasan – uspješan završetak krizne 2020: državni prvak u sommelijerstvu na on line adventskoj vinskoj radionici kušanja vina Šibensko-kninske županije

Šibensko-kninska županija potražila je u promidžbenom dijelu vezanom uz županijska vina pomoć našeg istaknutog peharnika Siniše Lasana, aktualnog hrvatskog državnog prvaka u disciplini zvanoj sommelijerstvo. I tu je, rekao bih, dobro gađala.

Ova, 2020. godina neće se pamtiti po dobru, posebice njeni drugi dio i završetak. Međutim, zagrebački sommelier Siniša Lasan, koji već duže vrijeme veći dio od 12 mjeseci provede radeći u uglednim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku, ne može se požaliti, naime u novu, 2021., prelazi  s – već, inače, nekoliko puta osvajanom! – titulom državnog prvaka u sommelijersvu, doduše ostvarenom ne i sada i kao najnovijim četvrtim prestižnim naslovom za period 2020/2021 nego produženo privremeno zadržanom od prethodnog prvenstva, naime zbog Corone i Covida19 finale šampionata 2020/2021, kamo se Siniša u odnosnu na rivale premoćno plasirao (i nova titula mu je bila vrlo izgledna!), moralo je biti iznenada odgođeno na neko vrijeme. Jedan od razloga Lasanova zadovoljstva može biti i u tome što je dobio zaposlenje u luksuznom dubrovačkom hotelu Rixos Premium Dubrovnik, a jedan razlog zadovoljstvu može biti i u tome što je u ovom teškom periodu strogih i na epidemiologiji baziranih restrikcija u društvu Siniša uspio u nas pokrenuti i s uspjehom on-line odraditi nekoliko projekata koji bi kroz promociju hrvatskog vina mogli donijeti poprilično koristi ne tek nekim – u epizodama prezentiranim – pojedincima iz sektora Bakhova nektara nego i teritorijima (bitno!) gdje dotični vinogradari/vinari djeluju, dakle lokalnoj društvenoj zajednici, pa time, dijelom, onda i čitavom društvu.

Zapamćene su Lasanove on-line degustacije za širu publiku nazvane Vinska karantena, a najnoviji projekt gdje je sudjelovao a što je predviđen da se odvija u četiri navrata kroz dobar dio prosinca bio je stavljanje u žižu vina autohtonih sorata vinove loze Šibensko-kninske županije, područja gospodarski važnog ne samo po poljoprivredi, nego i po turizmu. Šibensko-kninska županija smatrala je potrebnim dati dodatni vjetar u leđa svojim vinogradarima/vinarima i sa Sinišom Lasanom kao aktualnim sommelijerskim prvakom Hrvatske dogovorila da Lasan bude voditelj programa zamišljenog kao susreta on-line, preko popularne aplikacije ZOOM, grupe relevantnih vinara Šibensko-kninske županije, grupe istaknutih hrvatskih sommeliera i vinskih pisaca kao diskutanata (npr. Mario Meštrović, Darko Lugarić, Ivan Jug, Marko Škarica, Ivo Kozarčanin, Željko Garmaz… ) a, naknadno, i šire publike. Istog dana ali u nešto kasnijem terminu prezentaciju istih vina Siniša Lasan održavao je on line i za širu publiku. Teme prvih dvaju ZOOM susreta u ciklusu: sorte Debit i Maraština. Babić, te vina (mirna, ali i pjenušava, a i posebna – tipa slatkih desertnih) od njega ostavljeni su za poslije, uglavnom tako da realizacija cijelog serijala okonča prije Božića.

U prvom susretu prezentirano je šest debita od proizvođača Šibensko-kninske županije. Debit je sorta karakteristična za područje Dalmatinske zagore i za Šibensko vinogorje. Riječ je, inače, o vrlo raširenom kultivaru u Šibensko-kninskoj županiji, koja, inače, po podacima iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, pokriva u nas ukupno 919 hektara pod vinovom lozom. Po APPRR-u također, Debit kao sorta zauzima u nas oko 372 hektara terena. Vina od Debita u modernoj izvedbi pokazuju svojstva koja se u Dalmaciji dosad u kapljici nisu pokazala baš lako ostvarivima, a riječ je o svježini te istodobno lijepoj punoći i uz niži stupanj alkohola. Iz vinograda sađenih na biranom, prikladnom tlu vina od Debita pokazuju i finu mineralnost koja Bakhovu nektaru pridonosi u zanimljivosti i koja se na nosu zapaža po mirisu, donekle, na kamen, zemlju, a u ustima po slanosti.

Evo i koji su debiti i iz kojih berbi bili vinski akteri ove prve Šibensko-kninske Lasanove ZOOM vinske epizode:

            Berba 2029: Ante Sladić, suho, 12,0 vol %, Marko Sladić, suho, 12,2 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Testament Juraj Sladić, suho 13,0 vol %; Berba 2018: Džapo, suho, 12,5 vol %; Berba 2017: Oya Noya Ante Sladić, suho, 13,0 vol %.

Debiti na kusanju

Šteta je da – radi dobivanja kompletnije slike županijskog debita – na kušanje nisu ponuđeni i debit od Filipa Barake rađen metodom sur lie, te barikirana Lučica Alena Bibića, najpoznatijeg i komercijalno najuspješnijeg tamošnjeg proizvođača vina.

________________________

Proizvođači se predstavljaju…

SLADIĆ ANTE – Obitelj Ante Sladića vinograde ima u Plastovu, na tlu dijelom s plodnom a dijelom sa škrtom zemljom, podloga u oba slučaja je vapnenac. Ljeti po danu u vinogradu je vruće, ali po noći osjetno se snizi temperatura zraka i to omogućava ljepše dozrijevanje grožđa te očuvanje svježine u njemu. Uz Debit i Maraštinu, u sortimentu Sladićevih su zastupljeni i Babić, Plavina  i Lasin.  Debit Oya Noya 2017, drukčiji po stilu od drugih, pokazao se na kušanju još malo grubime, rađen je po tehnologiji na tragu one stare, tradicijske, to konkretno znači uz sedam dana maceracije, s fermentacijom na autohtonim kvascima, dozrijevano godinu dana u bačvi i punjeno u butelju bez filtracije. Maraština pak proizvedena je od grožđa sa starih trsova i uz 24 sata maceracije, nekih 30 posto vina dozrijevalo je, kazao je Ante, u bačvicama.

Ante Sladic i Nikola Birin                                                                                   

BIRIN – Podrum Birin nalazi se u Vodicama. Sa dva hektara vlastitog vinograda na mineralnoj crvenici, rendzini kao tlu, te od grožđa iz kooperacije s lokalnim vinogradarima godišnje proizvede oko 20.000 butelja, kazao je Nikola Birin. Sorte su Debit, Maraština, Plavina, Lasin i Babić. Grožđe za debit hitro se preradi a vino nakon završenog alkoholnog vrenja još tri mjeseca provede u bačvi na finom talogu. Proizvodnja debita kreće se oko 5000 butelja, maloprodajna cijena u podrumu je nekih 60 kuna, maraština je oko 75 kuna, a babić 85 kuna. ◾

___________________________________

Sorte: Debit bijeli

PLAĆANJE DUGOVA! – Debitu bijelome su sinonimi Banjac, Belan (Makedonija), Bilina, Bjelina, Bljušt, Dobit, Čarapar, Puljižanac, Ribola, Ribona. Često se, ali to je krivo, kao sinonim spominje i Pagadebit.

Debit je u Hrvatskoj najrašireniji u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji i u Dalmatinskoj zagori, konkretno u šibenskom i kninskom kraju.

PORIJEKLO: čini se da je sorta ipak hrvatska, mada bi se po nazivu Debit, od debito što na talijanskome znači dug (ne kao dugačak nego u smislu dugovanja) moglo zaključiti da je talijanska, a po nazivu Puljižanac izvodi se zaključak i da je donesena k nama iz Apulije (Puglia), pokrajine u južnoj Italiji. Na vezu s Italijom upućuju, makar krivo korišteni, i nazivi Pagadebić i Pagadebit, koji potječu od talijanskoga pagadebiti (=plaćanje dugova), ali Pagadebiti je u Italiji, u provinciji Macerata, naziv za jednu vrstu nimalo sličnu sorti Debit. Izraz Debit, kao i Pagadebit, od talijanskoga paga(re) debito ili debiti, odnosno plaćiti dug ili dugove, možda je vezan i uz nekadašnji običaj da se dug otplaćuje u robi, u ovome slučaju vinu… Po nekima, Debit bjeli vuče porijeklo iz – Turske., ali ta tvrdnja ne odgovara rezultatima genetskog istraživanja, naime po njima Debit se svrstava u grupu uz neke hrvatske sorte poput Gegića. Škrleta i Bogdanuše!

Debit bijeli

ROD: Debit podnosi dosta dobro svako tlo, ali ipak na plodnijemu u cvatnji jače prhne, a na vlažnome više trpi od luga. Osobito je osjetljiv na pepelnicu i sivu plijesan, na peronosporu znatno manje. Zato ga se radije sadi u suhlje tlo. Sorta Debit bijeli prilično je rodna, ovisno o poziciji i uzdržavanju vinograda rod se može kretati od osam do čak i 15 tona po hektaru. Koncentracija sladora može u groždu u berbi biti od 17 pa i do 22 Baboa, a ukupna kiselost od 5 do 7 g/lit. Najbolji rezultat Debit daje na toplim i umjereno plodnim ocjeditim tlima u izrazito toplom klimatu. Dozrijeva u četvrtom razdoblju.

SVOJSTVA: Debit, kod kojega se razlikuju dva osnovna biotipa, jedan, kvalitetniji, s gustim točkicama, a drugi s rjeđim točkicama na kožici, daje dobro laganije ali ipak i relativno puno vino s vrlo umjerenim sadržajem alkohola, od 11 do 12 maligana. Sorta se pokazala kao jako dobra za miješanje s drugima u blend, a i zahvalna je za prosušivanje i za proizvodnju desertnog vina.

JELO i SERVlS: poslužiti ga treba u manjoj čaši za bijelo vino na 10 do 12 stupnjeva, a uz topla predjela od plodova mora, tjestenine, zatim kuhanu ribu, janjetinu, pečenje, blaži svježi sir.◾

____________________________

Ovaj susret s debitom bio je ugodno iznenađenje, vina čista i uredna, organoleptičkog profila za koji se uglavnom (jedan je uzorak bio organoleptički bitno drukčiji, kao rezultat drukčije tehnologije u proizvodnji i dobi vina) može reći da je u okviru određene stilistike, što je jako dobro za uspješno stvaranje robne marke koja teritoriju gdje nastaje može donijeti lijepu privrednu dobit kako u smislu plasmana samog vina tako i u privlačenju gostiju, dakle i u plasmanu druge kvalitetne ponude teritorija. Moji favoriti kod ZOOM-om ponuđenih debita: Birin i Testament Jurja Sladića.

Tjedan dana poslije na red su stigli uzorci od sorte Maraština. Maraština je jedan od važnih sinonima vinogradarstva i vinarstva šibenskog kraja. Po podacima APPRR, ona se u nas prostire na ukupno oko 313  hektara. Osim u šibenskome kraju uzgaja se i na jadranskom otočkom jugu Lijepe naše, posebice na Korčuli, ali tamo je pod nazivom Rukatac. Maraština slovi kao sorta većeg/šireg potencijala od Debita, vina budu s lijepim aromama u voćno-cvijetnom spektru, k tome ona u odnosu na Debit pruža veće mogućnosti za dobivanje strukturiranije kapljice pa kad je se ostavi na dužem dozrijevanju spomenute arome jače, i lijepo dolaze do izražaja.

Maraštine na ispitu

I maraština je bilo šest, evo, redom: berba 2019 – Marko Sladić, suho, 12,5 vol %, Birin, suho, 12,5 vol %, Baraka, suho, 13,0 vol %; Rak, suho, 13,5 vol%;  Ante Sladić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016: Vila Livaić, polusuho, 14,0 vol %.

Vina također sva uredna, čista, moglo bi ih se svrstati u tri mini cjeline – u prvu bi po meni spadale one od Marka Sladića i od Birina, njih karakteriziraju svježina i lepršavost, s time da Birinova maraština po strukturi djeluje kao punija i aromama nešto izraženija, te složenija. Zatim: maraštine od Barake, Raka i Ante Sladića odišu jačim tijelom i većom kompleksnosti, po meni Barakina i Sladićeva imaju potencijal za odležavanje i, kroz to, i razvoj. U mojoj podjeli ovdje, treću trećinu, očito jer jedina je preostala, čini Livajićeva (polusuha, piše na etiketi) korpulentna Maraština Vila 2016, koja upućuje na klasičan način proizvodnje, kod koje alkohol, mada lijepo grije, ne iskače kao smetnja, te koja pokazuje koliko je vrijedno pri proizvodnji maraštine zaigrati na kartu snažnijeg vina i na kartu dužeg odležavanja.

__________________________

Proizvođači se predstavljaju…

VINA RAK – Posjed Rak-vino je u Dubravi kod Šibenika. Obitelj Rak brine o pet hektara pod trsjem. Od sorata najviše ima Maraštine, slijede Babić i Debit. Maloprodajna cijena butelje maraštine je oko 90 kuna u vinariji.

Filip Baraka prezentira svoj podrum, na desnoj slici je uz betonsku bačvu jaje koju već neko vrijeme uspješno koristi

BARAKA – Filip Baraka, s vinogradom na poluotočiću Srima, izlazi na tržište godišnje s nekih 15.000 do 20.000 butelja vina, ovisno o kakvoći berbe. Uzgaja Maraštinu, Debit, Plavinu, Babić, Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. U proizvodnji vina koristi i tankove od cementa u obliku jajeta i barrique bačvice.

LIVAIĆ – Sjedište posjeda Livaić je u Pirovcu. Vinograd je na pjeskovitom tlu. Sorte su Maraština i Babić. Livajići, koji ukupno proizvedu od 30 do 35 hl vina godišnje i koji su se ovom prigodom prezentirali s Maraštinom i Babićem, prakticiraju kasniju berbu, čak i vole ostaviti grožđe na trsu nešto duže da se  prosuši, tako da u berbi redovito imaju vrlo visoke sladore, to se ogleda u vinima koja dosegnu i do 14,5 vol % alkohola i koja istodobno budu i polusuha. ◾

__________________________

Sorte: MARAŠTINA bijela

IZ GRUPE MALVAZIJA. SINONIMI: Kaćadebić, Kukuruz, Krizol, Marašćin, Maraškina, Rukatac, Višana, Malvasia bianca lunga, Mavasia Bianca Toscana, Malvasia Bianca  del Chianti, Malvasia d’Arezzo, Siciliana, Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Pavlos (Grčka).

Maraština

PORIJEKLO sorte se točno ne zna. Reklo bi se da kultivar pripada grupi Malvazija. U Italiji dosta je raširen u Toscani. Pretpostavka je da je ovamo k nama sorta donesena s juga Čizme. U relativno novije vrijeme sorta se na Apeninskom poluotoku počela vrlo intenzivno uzgajati u Apuliji kod Brindisija duboko na talijanskome jugu, pa u regiji Lazio, zatim, u središnjem dijelu u pokrajinama oko Toscane a to su Umbria i Marche, ali i na sjeveru, u regiji Veneto. Malvasia lunga del Chianti nekad se u malome postotku miješala sa Sangioveseom i Cilegiolom za vino Chianti, a s tom praksom prestalo se nakon što je apelacija Chianti classico zabranila udio bijelih sorata u vinu Chianti classico docg. U Italiji ta je sorta dopuštena u proizvodnji slatkog desertnog vinsanta.

Morfološki, Maraština je genetski blizu Malvaziji istarskoj i Malvasiji delle Lipari, a u rodu je, u svojstvu jednog od roditelja, sorti Vitovska s Krasa kod slovensko-talijanske granice. Kod nas, rasprostranjena je u cijeloj vinogradarskoj oblasti Primorska Hrvatska, a najveći postotak njene zastupljenosti bilježi se u okolici Šibenika, tek zatim na Korčuli (Rukatac), ima je na Mljetu, Lastovu i nešto na Hvaru, gdje je nazivaju Maraškina..

SVOJSTVA: Zreo grozd je srednje veličine do velik, dugačak cilindričan ili stožast, gust do posve zbijen. Zrele bobice su male ili pak srednje veličine, okrugle ili tek malo plosnate. Kožica je debela, zlatno-žute do jantarne boje, meso je tvrdo, slatko. Najbolje rezultate sorta daje uzgajana na suhom ili srednje vlažnom tlu. U vlažnijim godinama rado trune. Odgovara joj tradicijski, niži uzgoj. Vrlo je osjetjiva na pepelnicu i botrytis, a, iako nešto manje, na peronosporu. Rodnost je redovita i ozbiljna. Dozrijeva srednje kasno do kasnije, u trećem razdoblju. Maraština je kultivar za višu kakvoću vina, i jako je pogodna za desertnu kapljicu. Šećer nakuplja vro dobro, ali ponekad oskudijeva u kiselinama, pa valja dobro paziti i na kakvom tlu će se saditi, ako je sađena na mineralnome tlu mineralnost (slanost) u okusu može pomoći u organoleptičkom doživljaju.◾

___________________________

Siniša Lasan s babićima

Zbunjujuće šarenilo babića – Nastavak zoomirane prezentacije vina Šibensko-kninske županije u režiji hrvatskog sommelijerskog prvaka Siniše Lasana – protagonist: Babić kao najvažnija (crna) sorta spomenutog područja, te vina od nje.

Babića kao suhog mirnog crnog vina podastrto je sedam. Evo ih: berba 2019 – OPG Županović, Galjin dvor classic, suho, 12,0 vol %. Berba 2018 – Rak, suho, 13,0 vol %; Vinoplod, suho, 13,0 vol %; Baraka, suho, 13,0 vol %. Berba 2017 – Testament Juraj Sladić, organic, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Slamić, suho, 13,5 vol %. Berba 2016 – Livajić, Templar Aurum, suho, 14,5 vol %.

Revija babića

I opet: sva vina uredna i čista, lijepo pitka u odgovarajućim različitim okolnostima i ovisno o (različitim) jelima te sklonostima i navikama potrošača glede konzumacije. Zajedničko svima bili su i štih mineralnoga, dobra kiselost, (dobi) primjereni svježina i živost, utjecaj boravka u drvetu kod uzoraka dozrijevanih u bačvi nimalo smetajuć, dakle lijepo uklopljen, tanin umjeren, dobro pripitomljen, uglavnom iskazan u prašnastom obliku…

Butelje iz finala: Babić kao mirni rosé, kao pjenušci i kao slatko desertno vino

BABIĆ i MARAŠTINA – posebna kategorija – Finale ovog ZOOM on line susreta obilježili su jedno ružičasto vino od Babića – Rosé 2019 OPG-a Županović, zatim dva pjenušca od babića – Burnum rosé suho, te Testament Opolo brut vinarije Testament, i slatka deseretna vina Deorum od Marka Sladića i Testament prošek 2018 vinaije Testament.

TESTAMENT OPOLO BABIĆ 2019 brut – Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, eko-vinogradarstvo. Opolo je naziv za tradicijsko dalmatinsko ružičasto vino dobiveno uglavnom od samotoka crnih sorti i koje obično bojom bude nešto tamnije od većine današnjih roséa. Sorta: Babić. Dojam: Jedan od boljih pjenušaca porijeklom s dalmatinskog juga, doduše ne baš kompliciran te nešto laganijeg tijela, skladan na nosu i u ustima, slankast i s lijepom kiselosti, živ i svjež, dobrog perlanja. Vrlo ugodan za popiti, prikladan naročito za ljetne vrućine i kao aperitiv dobrodošlice. ⦁ BURNUM rosé suho – BURNUM Vrbničko selo, Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje, vino s kzp, sorta Babić, berba 2018, Pola godine na kvascu u butelji nakon sekundarnog vrenja, 11,9 vol % (puni: Zdravko Mastnak iz slovenske Sevnice), mpc. oko 100 kuna. Vino je čisto i uredno, jednostavno, sasvim svijetle – blijede ružičaste boje, perlanjem relativno suzdržano. Na nosu upućuje na voćno, u ustima djeluje kao donekle umireno, malo slasno ali i blago slankasto, dobro za ljetne vrućine. ⦁ ROSÉ 2019 Primošten Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ, ZOI Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primošten, parcela Gaj, sorta Babić, loza stara stotinjak godina, suho, 13,0 vol %  Nekomplicirano, svježe, skladno, relativno dobre strukture. Živahne, izraženije ružičaste boje opola, ima voćnosti, u ustima djeluje fino zaobljeno, solidne  trajnosti. ⦁ DEORUM limited edition – SLADIĆ FAMILY, desertno kvalitetno vino, Dalmatinska zagora/Skradin, Plastovo, sorta Maraština, grožđe prezrelo, 15,2 vol %, 0,50 lit. Prilično kompleksno, živo, zlaćane boje, s dobro iskazanim mirisom prema jako zrelom domaćem slatkom koštićavom voću poput marelice, suhom grožđu, cvijetna nijansa dobro pomiješana s medastim notama, zamjećuju se i niti orašastog voća. Slatko, sirupasto, vrlo dobrog tijela, dosta dugačkog ugodnog finiša. ⦁ TESTAMENT BABIĆ PROŠEK 2018 – TESTAMENT WINERY, Sjeverna Dalmacija, Jadrtovac, sorta Babić, 14 vol % alkohola i sa 100 g/l neprovrelog sladora. Iako nedovršeno, vino ostavlja jako dobar dojam, uz napomenu da je zasad puno premlado i da mu treba još vremena (rekao bih, osobno, i u bačvi a ne samo, poslije, u boci, makar, enolog Sladić, koji veli da želi izbjeći jače oksidativni štih, najavio je da ga uskoro vadi iz drveta) da se pokaže u punom svjetlu i sjaju. Vrlo tamne gotovo neprobojne rubinsko-granatne boje, mirisom umjerena intenziteta ali zato punim i trajnime, s naznakama prosušenog tamnog domaćeg koštićavog (višnja) i bobičastog voća (borovnica, crni ribiz…). U ustima vino je gusto, vrlo toplo, donekle sirupasto, zaobljeno ali i sa zamjetnim, dobro pripitomljenim  taninom, slatko međutim ne i naporno slatko naime prošarano je finom kiselosti te nitima slankastoga i, upravo od tanina, i fino gorkastoga. Obećava vrlo zanimljiv finalni proizvod, nakon što odradi svoje u bačvi i potom još neko vrijeme odleži u butelji.

___________________________

Proizvođači se predstavljaju…

TESTAMENT WINERY – Direktor i glavni enolog vinarije Testament Juraj Sladić u tijeku ovih ZOOM-prezentacija vina Šibensko-kninske županije rekao je kako su u projekt Testament investirali Šveđani. Vinograd je na mljevenom kamenu na Jadrtovcu kod Šibenika, riječ je o nekih 50 hektara pod trsjem, najviše je Babića. Uzgoj počiva na eko-režimu, o tome govori i znak na etiketama vina. Vino debit iz 2019. proizvedeno je od grožđa dovezenog iz Oklaja, napunjeno ga je oko 4000 butelja, cijena butelji u maloprodaji je između 75 i 80 kuna

Juraj Sladić, direktor i glavni enolog posjeda Testament na Jadrtovcu

Grožđe za pjenušac Testament Opolo 2019 brut brano je nešto ranije od termina redovne berbe, dok je dio bobica bio još zelen. Vinifikacija klasična, šampanjizirano tradicijskom metodom drugog vrenja u butelji. Ukupno je napunjeno oko 3000 butelja. Nakon što je pjenušac na kvascu u boci proveo četiri mjeseca, jedna količina – 500 butelja – degoržirana je, rečeno je: kao test za tržište, prije pola godine. Ostatak od 2500 boca čuvat će pjenušac na kvascu najmanje ukupno 12 mjeseci. Alkohol:  11,0 vol %, 0,75 lit. mpc. u vinariji: 150 kn.

Za prošek Testament Babić 2018, koji je samo za ovo kušanje izdvojen iz bačve tek u nekoliko boca, grožđe je prosušivano na lozi na način da je na trsu nakon redovne berbe ostavljen dva mjeseca po jedan odrezani grozd, pri vinifikaciji maceracija je trajala desetak dana, dobiveno vino stavljeno je na dozrijevanje na 20 mjeseci u posve zapunjeni novi barrique od francuskog i američkog hrasta. Od 10 tona ubranog grožđa dobiveno je tek oko 2000 litara prošeka.

SLADIĆ FAMILY – Marko Sladić iz Plastova kod Skradina prezentirao je svoj obiteljski posjed: šest hektara vinograda, glavna sorta je Maraština, s oko 70 posto zastupljenosti. Obitelj Sladić suhi debit iz 2019 proizvela je uz maceraciju od šest do sedam sati u inoksu i s dozrijevanjem koje nije bilo na finom talogu, ukupno je napunjeno oko 5000 butelja, mpc. se kreće oko 60 do 65 kuna za bocu A slatko desertno vino Deorum dobiveno je alkoholnim vrenjem na authtonom, vlastitom kvascu i uz šest mjeseci dozrijevanja kapljice u drvu. Godišnja količina tog desertnog vina bude oko 800 do 1000 polalitrenuh boca.

Rade Županović

OPG ŽUPANOVIĆ – OPG Županović iz Kruševa u zaleđu Primoštena vodi Rade Županović. Županovići su nov vinski posjed u primoštenskom kraju, prve loze – sortu Babić – sadili su na dva hektara 2016. godine, a u 2019. imali su, rekao je Rade, drugu berbu. Uz babić u crnoj verziji u kategoriji kvalitetnoga (12 vol%) i mladoga te vrhunskoga (s 13,5 vol %), Županovići imaju i rosé, te prošek. Ukupna godišnja proizvodnja vina kod njih je 6000 boca. OPG Županović bavi se uspješno i maslinovim uljem, brine o pet hektara maslinika u eko-režimu i masline prerađuje u ekstra djevičansko ulje. Goste može komotno primiti na kušanje u svojih nekoliko kamenih kuća tradicijske primoštenske gradnje. ◾

_______________________________

Sorte; BABIĆ

TOPLI NEKTAR s PRIMOŠTENSKIH ČIPKI – Babić je visokokvlitetna je hrvatska vinska sorta vino od koje jako dobro podnosi dozrijevanje u barriqueu.

SINONIMIMA Babić crni, Babičević, Pažanin, Roguljanac, Rogoznička, Rogozničanac, Šibenčanac, Crnac rani, Grešljivka, Prhljevac. Krivi sinonimi koji se znaju čuti za Babić su Babica i Plavac mali.

Babić

Najnovija istraživanja putem DNA pokazala su da Babić NIJE isto, kako mnogi misle, što i Babica, koja se dosta uzgaja u području Kaštela, a ni isto što i Plavac mali kako, čini se, smatraju određeni krugovi… Analize novijeg datuma ukazuju na rodbinsku povezanost između Babića i Dobričića, koji je jedan od roditelja Plavca maloga, i pokazuju da je Babica – potomak Plavca maloga….

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Babić odavna raste u Dalmaciji. Pretpostavka je da je to autohtona hrvatska sorta. Babić bi trebao biti iz šibenskog kraja, preciznije baš iz Primoštena, odakle se proširio na druga područja. Primoštenske terase ukrašene vinovom lozom – nastale tako što se, kako bi se  došlo do zemlje u koju zasaditi trsje, micalo kamenje i slagalo ga sa strana da se kamenim zidićima formiraju pravokutnici kao međe tala s posađenom lozom –  čine vizualno jedinstveni krajolik, oslikane su, i slika se našla, kao spomenik (dalmatinskom) težaku, i u zgradi Ujedinjenih naroda!…  Babić je osobito rasprostranjen oko Šibenika i posebice Primoštena. U Primoštenu i okolici vinogradi su s čistim nasadom Babića. Babića kao kultivara  inače ima i na Korčuli, gdje je, kao i drugdje izvan šibenskog-primoštenskog predjela, u nasadima izmiješan s drugim sortama.

Ovo su  SVOJSTVA sorte: Babić ima tendenciju visokog  prinosa pa mu ne odgovaraju sustavi uzgoja veće ekspanzije i nužno je kod njega prakticirati rez na kratko. Kakvoća vina znatno varira od pozicije do pozicije vinograda. Na dubokim plodnijim tlima rodnost zna biti vrlo vrlo visoka, i tada su kvaliteta roda a onda i kvaliteta vina osrednje. Bitno je, dakle, uzgajati Babić na suhim kamenitim tlima na prisojnim pozicijama i s izrazito toplom mikroklimom, tu naime, i uz kratki rez, kultivar postiže izvrstan rezultat. Babić je srednjeg do kasnijeg termina berbe, uglavnom dozrijeva u trećem razdoblju. Vrlo je osjetljiv na botrytis. Zreli grozd srednje je velik, malo izdužen, pun ali ne i nabijen, često je s razvijenim sugrozdićem. Zrele bobice srednje su do veće, okrugle, obojene tamno plavo. Kad je loza na za nju prikladnoj poziciji grožđe nakupi dosta sladora, kiselost je vrlo dobra, tanini su mekani. Vinu odgovara dozrijevanje u drvu.

Vino s primoštenskih terasa bude tamne do i gotovo neprobojne rubinske boje (u mladosti s jačom nijansom ljubičastoga), s izraženom voćnosti (tamno voće) ali i sa senzacijom posušena bilja, duhana, mekano, puno, sa suhim ekstraktom i do 30 i 35 g/lit, s 13,5 i više, tj. i do 15 vol %  alkohola, s između 5 i 6 g/lit ukupne kiselosti. Pokazalo se da vino od Babića ima vrlo snažan antioksidacijski potencijal.

JELO i SERVIS: Poslužiti iz veće čaše, na temperaturi od 18 stupnjeva, odlično će prijati uz pečenu plavu ribu, janjetinu s ražnja, razna pečenja, divljač. ◾

______________________________

S obzirom da je Babić kao autohtoni kultivar šibenskog područja najpoznatija sorta toga dijela Dalmacije, ova ponuđena selekcija babića bila je jak temelj za diskusiju, prvenstveno u gospodarskom smislu i smislu uporabe oznaka koje prate vino na etiketi i koje moraju potrošaču pružiti punu i preciznu informaciju, a onda, povezano s tim, i o vinogradarskom i podrumarskom aspektu te primjerenim terminima izlaska vina na tržište. Ova smotra vina od sorte koju se u njenu zavičaju u govoru i u propagandnim istupima za vino rado naziva draguljem pokazala je da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je puno proizvođača a gotovo svaki je s malom količinom proizvedenog vina, u proizvodnji i glede izlaska na tržište svatko radi kako mu drago i da na etiketi ispisane oznake i za domaćeg konzumenta a pogotovu za stranca, posebice turističkog debitanta u Lijepoj našoj, mogu biti vrlo zbunjujuće! Na etiketama ponegdje se navodi ZOI Sjeverna Dalmacija, ponegdje ZOI Primorska Hrvatska, na nekim etiketama napisano je – djeluje kao da je dodano nekako usput – vinogorje Šibenik, na jednoj je stajalo Primošten (kad se govori o babiću pojam Primošten ipak dosta znači) i tu je bio ispisan i naziv užeg položaja (Gaj), međutim vino, mada uredno za popiti, nije bilo na razini zahtjevnosti pojmova Babić i Primošten. Na nekim etiketama nije navedeno vinogorje. Zatim, istodobno su se na tržištu našli babići iz 2019, 2018, 2017, 2016. Neka vina predstavila su se sa svijetlijom rubinskom bojom nalik na onu što je nudi crni pinot, neka kao tamnija rubinska, neka pak i kao gotovo nepropusno tamna, neka kao jednostavnija i laganija, lepršavija, neka kao gušća, donekle razvijena i složenija, neka kao vrlo topla i dosta razvijena na nosu i u ustima. Neka vina otkrivala su – doduše nimalo napadno i smetajuće, da su dozrijevana u bačvi(ci), potom: alkoholi u vinima varirali su od 12,0 vol% preko 13,0, 13,5 vol %, pa do 14,5 vol %…

Čuvene primoštenske čipke Babića

Budući da je ovdje riječ o prezentaciji ipak s promidžbenim obilježjem, s obzirom da se Babić zna spominjati i kao vinski kralj crnih sorata Šibensko-kninske županije i, kako sam maločas spomenuo, kao dragulj, te s obzirom i na turistički potencijal Šibensko-kninske županije (između ostaloga moguć i jako dobar plasman – tržište s izvozom na kućnom pragu lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dakle i vina!), uz ovu degustaciju postavlja se pitanje što je to, zapravo, babić kao vino, kakav treba biti upravo taj dragulj (uvjerenja sam i osobno da dragulj definitivno jeste!) babić kao prepoznatljiva županijska robna marka vina i najbolji tipični eno-gastro predstavnik teritorija. Dragulj je uvijek s podjednakim intenzitetom sjaja i stoga je on adut, i na cijeni.

S utemeljenog polazišta – nakon što sam u više navrata prije imao priliku kušati babiće s kojima su, pod oznakom vrhunskoga s kzp. (tada u nas još nije bio uveden ZOI) na tržište izlazili i iskazali se šibenski Vinoplod, zatim, enolog Leo Gracin (Suha Punta naročito!) te Danijel Szabo Markus, ovaj posljednji posebice se sada ističe s Babićem Franz Ferdinand 2015 (usput: dobivenim u suradnji s enologinjom Ivonom Đipalo Jeličić poteklom iz zagrebačke eno-konzultantske kuće Vinolab, neko vrijeme u strukovnom smislu pod izravnom ingerencijom upravo Gracina) – smatram da je Babić predobra sorta (dragulj!) da bi joj se u proizvodnji kapljice i u njenu označavanju za tržište pristupalo stihijski, dakle da se naziv Babić ovako kako je to sada troši olako te da se naveliko hvali i ono vino od njega a koje nije na razini naj, naj… i ranga perjanice teritorija! Nakon ovoga kušanja ne vidim da su u zadovoljavajućem broju proizvođači vina šibenskoga kraja toga (dovoljno) svjesni!

Sudionici u diskusiji – dubrovački sommelier Marko Šram i zagrebački sommelier Darko Lugarić

Od nekolicine diskutanata na skupu moglo se čuti kako je ovo postojeće stanje s babićem dobro jer vina se dobro prodaju a, isticano je, vino se i proizvodi da bi ga se prodalo, ovakva raznolikost u verzijama babića i pohvaljena je, objašnjenje je bilo da je raznolikost bogatstvo, međutim ti koji su zastupali ovakvu raznolikost nisu bili za to da se u suglasnosti sa strukom i s lokalnim dugogodišnjim iskustvom vezanim uz redovitost u visokoj kakvoći u berbama Babića, službeno izdvoje i do statusa crua izdignu neke pozicije, oznaka kojih bi na etiketi dodatno isticala kvalitetu i osebujnost vina babić – tu eto nisu (?!) vidjeli naznaku tog bogatstva. Istina, pred kraj diskusije nekoliko proizvođača ipak je izjavilo da bi se za babić mogle uvesti službeno priznate dvije kategorije vina – jedna bi bila mlađa kapljica, a druga, stupanj iznad, ona odležana i zrela, razvijena. Nekoliko ih je pak reklo na kraju i to da bi možda dobro bilo babić njegovati kao prvenstveno kompleksniju i strukturiraniju kapljicu, a područje mlađe, svježije, pitke da može kod crnih vina pokrivati npr. plavina, kod mlađih bijelih spomenut je debit, a u domeni ozbiljnijih bjelih maraština.

Rekao bih da je krajnje vrijeme da se, radi vlastitog interesa, robni proizvođači iz Županije poslovno udruže (u tijelo koje bi onda moglo i dobivati raznolike opravdane poticaje društvene zajednice) i da se dogovore, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i marketing, o pravilniku obveznome za pridržavanje za sve članove a zahvaljujući kojemu bi se realiziralo ne uniformnost i dosadnu jednoličnost, čega se možda neki pojedinci boje, nego, ponavljam, prepoznatljivu za sortu te za teritorij karakterističnu fizionomiju babića za danas-sutra moguće komercijalno vrlo unosnu županijsku marku vina.  ♣

____________________________

ON LINE PROMOCIJA VINA KVARNERSKIH SORTI – Sad kad nema vinskih festivala i sajmova te drugih promotivnih manifestacija vezanih uz Bakhov nektar a na koje smo naviknuli, aktivnosti su se preselile na Internet. Ono što je prije, u razdoblju uživo, bilo normalno, postalo je nenormalno, no začas s pretvorilo u – novo normalno!

Zeljko Stilin Belec iz redova organizatora (lijevo), te Ivica Dobrinčić Šipun

Sada svatko za sebe unutar svoja četiri zida degustira i pijucka, s time da je sastanak svih na zadanu temu unutar nekog prije određenog termina preko Interneta. Tako je, eto, usporedno s kušanjem vina Šibensko-kninske županije, u drugom dijelu prosinca 2020. realiziran i susret Kvarner u vašem domu, uz kapljicu od sorata tradicijski uzgajanih na našem kvarnerskom području. Organizatori su bili međunarodni eno–gastro festival WineRi, te Udruge vinara Kvarnera, Turistička zajednica Kvarnera, a tehničku podršku dala je Visoka poslovna škola PAR. Događanje, u trajanju od gotovo tri sata, okupilo je u raspravi o vinima – o njihovim svojstvima te o sljubljivanju s hranom – stotinjak sudionika (sommelieri, vinski znalci, znanstvenici sa sveučilišta, novinari, restorateri, hotelijeri, trgovci, organizatori vinskih događanja, turistički radnici…)  iz cijele Hrvatske. Vina na kušanje podastrli su PZ Gospoja, vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar iz Vrbnika, zatim vina Plovanić iz Kastva i vinska kuća Pavlomir iz Novog Vinodolskog. Svi sudionici kušali su: pjenušac Maličić od autohtone kvarnerske vinske sorte Žlahtine a iz produkcije vinarije Šipun iz Vrbnika kojeg je predstavio vinar Ivica Dobrinčić, pjenušac od Žlahtine San Marino vinske kuće Pavlomir iz Novog Vinodolskog kojeg su predstavili vinar Miroslav Palinkaš i enolog vinarije Marijo Jeličić, zatim mješavinu sorata Verdića, Mejskog, Divjake, Malvazije, Brajkovca te Belice kuće Plovanić iz Kastva a koju je predstavio vinar Dean Rubeša. Žlahtinu PZ Gospoja iz Vrbnika predstavio je enolog Anton Brusić, dok su autohtonu crnu kvarnersku vinsku sortu Sansigot/Sušćan Kuće vina Ivan Katunar iz Vrbnika predstavili vinari Ivan i Egle Katunar.

– Ovo predblagdansko razdoblje pravo je vrijeme za druženje, kušanje, makar uz Internet, i odabir vina na blagdanskom stolu, zato smo odabrali pjenušce i mirna vina, a ovo je bila prilika da se što više ljudi upozna s autohtonim sortama koje su zaista bogatstvo Kvarnera ali i Republike Hrvatske – rekao je dr.sc. Žarko Stilin, glavna osoba vezana uz ovu on line degustaciju.◾

Na kraju ružne i tužne godine, te na početku godine od koje se očekuje mnogo…

AUTOHTONO, AUTENTIČNO, ODRŽIVO, SIGURNO, KONKURENTNO

Godinu što je upravo prošla nećemo pamtiti po dobru: corona je poharala cijeli svijet, zbog nje i od covida19 umrlo je puno ljudi, među njima također poprilično onih koji inače vrlo vjerojatno ne bi bili već otišli. Mnoga pa u posljednjem periodu i vrlo stroga ograničenja uvedena u teškoj borbi protiv pandemije pučanstvo su dovela na rub živaca. Gospodarstvo je ozbiljno osakaćeno. Kao da to nije bilo dovoljno – Hrvatsku su pogodili i potresi, počelo je na proljeće u Zagrebu i okolici i nastavilo se, i jačim intenzitetom, u prosincu, a da nam u višemjesečnom predahu od jače trešnje do trešnje ne bude dosadno pobrinule su se ljetne poplave. Petrinja je sravljena sa zemljom, broj u minuti nastalih beskućnika golem.

Najgore je što je ovaj najnoviji neprijatelj, kao nijedan drugi, posve nepredvidiv i ne znaš u kojem će trenutku udariti i kojom žestinom. Počeli smo se nekako administrativno i činovnički nadati da će s prvim danom nove, 2021., zla kob olabavti i prestati. Eh, kad bi se bitne stvari mogle rješavati okretanjem lista u kalendaru ili, kako se jedan kolega novinar na Faceboku u Staroj godini pohvalio, bacanjem poderanog kalendara 2020 već ujutro 31. prosinca  poderao i bacio u smeće…

                U industriji događanja pad prometa i više od 90 posto, Zajednica industrije događanja HGK traži hitnu pomoć da preživi. Evo malo činjenica koje šalje Hrvatska gospodarska komora:

– Naša industrija jedna je od najviše pogođenih, bilježi se pad od čak 90 posto, a negdje i do 100 posto. Prosinac nam je uvijek do sada bio jak mjesec tako da nam najveći udarac tek slijedi, naime počeci godine su inače manje aktivna razdoblja. Svibanj nam je zadnja ciljna ravnina. Mi smo trkači na srednje pruge, preživjeli smo deset krugova, no ne znamo koliko ćemo još moći ovako – rekao je predsjednik novoosnovane Zajednice industrije događanja HGK Boris Kovaček (usput: za zamjenike predsjednika Zajednice izabrani su Darko Tuček i Joe Bašić, a za poslovnu tajnicu Zajednice Jagoda Divić) iz tvrtke Pepermint.  

Kao ključni problemi ističu se poteškoće oko isplate plaće djelatnicima, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoje formalno obrazovanje, školovanje je kroz rad. Teškoće su vezane i uz podmirivanje fiksnih troškova, posebno za tvrtke za iznajmljivanje opreme vrijednost koje se mjeri u milijunima kuna, a troškovi skladištenja vrlo su visoki.

Boris Kovaček

– Vrlo nepovoljan je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu u kojemu je potrebno nekoliko godina za povrat investicije i za dolazak u profitabilnu fazu. A sada smo morali otkazati dosta priredbi već u visokoj fazi organizacije – dodaje Kovaček.

U dopisu Vladi traže se nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha. Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu ovim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom Neustart Kultur osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

– Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološke mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć – bile su Kovačekove riječi.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da industrija događanja još uvijek nije prepoznata kao važan generator promjena u gospodarstvu te zapošljavanja mladih, obrazovanih i kreativnih kadrova.

– Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome koliko je ova branša ključna i za brend i imidž zemlje kao turističke destinacije. Percepcija je, pogotovu na lokalnoj razini, da zarađuje samo organizator, a ne postoji svijest o tome što sve određene priredbe donose i lokalnoj zajednici – kazao je Radoš. – Naime, Industrija događanja utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja počela se razvijati krajem devedesetih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009., doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice zahvaljujući organizacijama značajnijih festivala poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

ITER VITIS – Pandemija je gadno za(s)kočila turizam. I te kako ozbiljan udarac zbog bitno slabijeg kretanja turista pretrpio je vinski sektor. Čuje se da hrvatske vinarije više od 70 posto prodaje realiziraju kroz turističku sezonu, odnosno zahvaljujući turističkoj sezoni. Iz Hrvatske gospodarske komore, unutar koje postoji i Udruženje vinarstva Hrvatske, javljaju da se u dosadašnjem trajanju pandemije u svijetu potrošnja vina na globalnoj razini prepolovila. Ni porast internetske prodaje vina nije mogao ublažiti velike gubitke u sektoru. Najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Kakva-takva lanjska turistička sezona u nas ublažila je veliku štetu i katastrofične prognoze. Hrvatski vinari zabilježili su navodno ipak nešto manji pad prodaje od međunarodnog prosjeka. S obzirom na mjere koje su još uvijek na snazi teško je predvidjeti bilo što, istaknuto je na međunarodnoj online konferenciji ITER VITIS – konkurentno i sigurno. Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

– Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom. Jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno, ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu vinski turizam, koji je više od prodaje vina, dodatno dobiva na značenju. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja – istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko-vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute Tur Kultur te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.

Nikolina Brnjac

– Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija – iznijela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

– Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu – poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

                U vinski turizam 8,8 milijuna eura! – Sinergijsko djelovanje vinogradarstva/vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je dodatnog razvoja i jednog i drugoga. Bit je s jedne strane na vanjskim tržištima promovirati hrvatska vina ali i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno na obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti covid19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora – rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Tušek je istaknuo kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga su u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Dragan Kovačević

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam iznio je podatke o potrošnji vina vezano uz turizam:

– O tome kolika  je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci 2020. sa 7,7 milijuna dolazaka i  54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a 50 posto je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina – kazao je Kovačević, i dodao kako se moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza sada čine gotovo 95 posto.

Na konferenciji je nastupio i dr. sc. Edi Maletić, profesor na Odjelu za vinogdararstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uz već znane podatke, koje je objavio i Svijet u Čaši, o tome kako na svijetskoj razini najviše vinograda imaju Španjolci te kako najviše vina u posljednje vrijeme proizvedu Talijani (prije su se kao prvaci u količini produkcije izmjenjivali s Francuzima), i kako od vina najviše prihode ostvare Francuzi, iznio je zanimljiv i u široj javnosti manje rašireni podatak da svaka druga boca vina nije proizvedena u zemlji u kojoj je popijena.

Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno, u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija, istaknuto je na ovoj konferenciji o turizmu kao određeni zaključak i gospodarska smjernica. Naglasak se, smatram, baš u kontekstu navoda iz prethodne rečenice moralo staviti na još nešto bitno a za što nisam primijetio da je bilo spomenuto, riječ je o nečemu što već dugo ponavljam u svojim napisima – nužnosti kvalitetnije samoorganiziranosti vinska branše u Hrvatskoj na način da se vinari po zemljopisnim područjima na kojima djeluju udružuju u visoko poslovna (među)profesionalna tijela (u Italiji: Consorzio del vino…, u Francuskoj: uredi kao Bureau ili Comité Interprofessionel du vin…, u Španjolskoj: Consejo regulador…) koja mogu, svako, najbolje brinuti i koja kao glavna trebaju brinuti da se pojmovi autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno i realiziraju, dakle da stvari ne ostanu na razini riječi. Vezano uz to nužno je kod nas i uvesti sustav apelacija koje bi pokrile sve te vinogradarske teritorije i zahvalujući kojima bi do izražaja došla klasifikacija položaja po kakvoći a time i klasifikacija po rangovima kakvoće i vina i jasno označavanje vina utemeljeno na relevantnom temelju, sve to i te kako bi se gospodarski povoljno odrazilo…

24. Zlatna kuna 2020 – Burilović: Unatoč svemu, biznis ne smije i neće stati – Po 24. put dodijeljena je Zlatna kuna našim najboljima u gospodarstvu

– Iza nas je godina improvizacije, preživljavanja i borbe s negativnim učincima s kojima se suočavalo gospodarstvo. No danas, ovdje, imamo jednu drugu priču, priču o uspjesima, rastu, razvoju i iskorištavanju prilika i u neprilikama. Nagrađujemo tvrtke koje su se istaknule uspjehom u 2019., a neke od njih i u toj godini korone bilježe rast poslovanja za čak do 40 posto! Uz odavanje priznanja poduzetnicima koji se odlično nose s teškim okolnostima, želimo poslati simboličnu no vrlo važnu poruku da biznis ne smije i neće stati unatoč svim ograničenjima i problemima – istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 24. dodjeli Zlatne kune.

Luka Burilović

Kazao je kako smo se ponovno, kao država i poduzetnici, pokazali odličnim improvizatorima, ali je naglasio i to da je sada krajnje vrijeme da tu improvizaciju pretvorimo u stabilan i dugoročno predvidiv sustav. U 2020. smo zorno vidjeli koliko je opasno biti pretjerano ovisan o jednom sektoru, s druge strane su nam ostale industrije pokazale da zaslužuju puno snažniju potporu društva kroz reforme i prilagodbu poslovnog okruženja kako bi bile konkurentnije, poručio je Burilović.

Zlatna kuna dodijeljena je u osam kategorija: za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijima banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo.

Za najbolju veliku kompaniju u prošloj godini nagrađena je kompanija Vetropack straža iz Huma na Sutli koja je u 2019. proizvela više od milijardu boca i staklenki, od čega je gotovo 73 posto otišlo na strana tržišta.

Zlatna kuna za najbolju srednje veliku tvrtku otišla je u ruke proizvođača kompleksnih informatičkih sustava  Croz, dok je za najbolju malu tvrtku nagrađena Sofa IT čija aplikacija SofaScore uživo pruža sportske rezultate na više od 30 jezika, za više od 20 milijuna korisnika.

Zlatnom kunom za najbolju banku okitila se Erste banka čije digitalne aplikacije su toliko kvalitetne da ih koriste mnogi koji uopće nisu klijenti njihove banke, kao najbolje osiguranje nagrađeno je Adriatic osiguranje koje je prošle godine ostvarilo prihode od 765 milijuna kuna, a za najbolji post start-up izabran je Geolux čiji proizvodi se koriste za mjerenje vodostaja i protoka najvećih svjetskih rijeka te dojavljuju opasnosti od poplava.

Za svoje uspjehe u implementaciji znanstvenih otkrića u inovativne proizvode Genos je osvojio Zlatnu kunu za inovaciju, dok je Zlatna kuna za životno djelo dodijeljena Čedomilu Cesarcu koji se nakon uspješne karijere u privatnom sektoru kao dio HGK posvetio strateškom razvoju gospodarstva. Kao čelnik HGK ŽK Varaždin pokrenuo je izgradnju tamošnje Gospodarske zone iz koje je izraslo stotine tvrtki i tisuće radnih mjesta. Sve to, uz pametno korištenje EU sredstava, pretvorilo je varaždinski kraj u pravi tehnološki hub.

Posebna priznanja uručena su za promicanje gospodarstva te za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu. Suvlasnica tvrtke Astra poslovni inženjering Tajana Barančić, dugogodišnja poduzetnica i predsjednica Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEX) kroz koju je uspješno izlobirano više zakonskih izmjena, nagrađena je za promociju gospodarstva, a priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u građevinarstvu dodijeljeno je dekanu Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepanu Lakušiću koji cijelu karijeru radi na za promicanju suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Lakušić je dobio brojne svjetske nagrade za inovacije u području prometne infrastrukture, a kvaliteta njegovih inovacija očituje se u sve većem transferu tehnologija i proizvoda na svjetsko tržište.

Inače, Zlatna kuna se od 1993. dodjeljuje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini. Lista nominacija temelji se na izračunu utvrđenih pokazatelja, a primjereno se vrednuje i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini. ♣

_______________________________

Ispred jedne od bačvica u kojima je dozrijevao svjetski zlatni Syrah 2017 – Iki Malinkovski, vlasnik, Chateaua Kamnik. Desno, u Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

Makedonsko Zlato Ten Barrels Syrah 2017 Reserva Chateaua Kamnik iz Skopja, osvojeno za svjetskom ocjenjivanju Syrah du Monde u organizaciji Forum oenologie što ga čine francuski enolozi-degustatori. Vino se plasiralo na drugo mjesto najboljih svjetskih syraha u 2020. godini! Na slici su ponosni vasnik Ilija Malinkovski i – u količinskom smislu – nekoliko punjenja spomenutog syraha.

__________________________

______________________________

VIJESTI/NEWS

Vino pod violinskim ključem

UZ JOSIPINU BLAGDANSKU ŠTUKU u ŠLAGU GRAŠEVINA Mitrovac 2018 VLADE KRAUTHAKERA – Nenadmašna Lisica! U 2020. općenito groznoj godini slavila je lijepih 70, zatim pola stoljeća na sceni, izdavanje novih albuma, primitak Porina za životno djelo. Znam je više od 40 godina, ona je učvršćivala svoju pjevačku karijeru a ja sam tada radio na mjestu urednika stranica posvećenih vedrim notama te turizmu. Nekad je živjela u Heinzelovoj a ja u Preradovićevoj ulici, kao susjed tada još budućeg njenog C-a. Unatrag barem oko 15, ako ne iviše godina, na istoj smo adresi, u zgradi u kojou je doselio I famozni C, a u kojoj nas dijeli šest katova. Kad ljeti, kad su prozori otvoreni, prodjem pored njenog stana čujem joj glas dok vježba, a u najnovije vrijeme i isprekidane zvukove glasovira, kao da komponira. A zaista se počela baviti i skladanjem, no priznaje da joj ne ide onako kako je zamišljala i željela. Pa utjehu pronalazi u – kuhanju! I tu, eto, uspijeva! Glavni joj je hit Josipe Lisac na tanjuru štuka u šlagu! Kad je za njen ukusan hobi i spomenuto jelo iz RTL-ova Dnevnika Direkt saznao njen veliki poklonik glede glazbe Vlado Krauthaker, odlučio je u vrijeme blagdana darovati joj svoju sjajnu Graševinu Mitrovac 2018, a ja sam kao susjed bio zadužen da budem poštar!….

______________________________________

In Memoriam

ZDRAVKO ILIJA & PAVICA JAKOBOVIĆ

 Dragi naši Zdravac i Pavica!

Sjajni ljudi!

Angeluš i dalje za vas/za vami zvoni… V našim srcima na svoj način, uz suzu i za navek. A kad je bilo u Château Angélus pri prvim tonovima zvona na dolasku svi smo suzicu pustili…

Uspomena na lijepa vinska putovanja po bordoškome kraju i Toscani  na kojima smo bili zajedno u režiji Svijeta u Čaši. U planu je, tragovima caberneta, bio i mađarski Villany, ali želja je ostala neispunjena, sudbina je htjela da Zdravko krene drugamo…

Châeau Angélus – doček s himnom Hrvatske sjajno odsviranom na zvonima na tornju

Sa suprugom, te s prijatejem Mladenom Siberom u razmjeni butelja na toskanskom posjedu Ca’ Marcanda glasovitog Angela Gaje, te, desno, na posjedu Sassicaia markiza Niccolòa Incise della Rocchette u oblasti Bolgheri

_____________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL) OPUS PLAVAC MALI 2016 – OPUS ZNB ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slight slope • nadmorska visina/altitude: cca 70 m • tlo/soil: vapnenac s dosta kamena i mineralna crvenica/limestone with much pieces of rock and mineral red soil • sorta/variety: Plavac mali • loze još mlade/vines still young: • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: manje i veće bačve od francuskog hrasta/small cascs and big barrels, french oak ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Komarna • vrhunsko – suho • 14,0 vol%

■ VINO je u internacionalnom stilu •  besprijekorno čisto • pokazuje kompleksnost • bogato • ozbiljno • vrlo toplo • još s određenim mladenačkim nabojem i odaje nijanse rustikalnoga • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije uz hranu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU dosta intenzivno – ima svježinu • upućuje na mineralno • na voćnost (tamno-crveno/plavo  koštićavo, donekle prosušena šljiva  i bobičasto voće • note herbalnog/fenolnoga • slatke začine (vanilija), • nijanse plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade/kave, iskazano s mjerom ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ ali ne i grub – prašnast • okus sugerira, sasvim blago, slast – slankasto – kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • gorkastog dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  (jelo: tamna mesa, pečena na roštilju,  u pećnici, duže pirjana ) • traži veću čašu/model: bordeaux • 16-18° C

ADVENTSKA RADIONICA 2020 – ZOOMIRANO: Šibensko-kninska županija

Debit

 TESTAMENT DEBIT 2019 – TESTAMENT Juraj Sladić ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija, Jadrtovac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

DEBIT 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primošten • suho • 12,5 vol%

DEBIT 2019 Bonaca – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp – suho • 12,2 vol%

DEBIT 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 12,0 vol%

DEBIT 2018 – DŽAPO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI suho • 12,5 vol%

DEBIT OYA NOYA 2017– Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Debit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Dalmatinska zagora •  suho • 13,0 vol%

Maraština

MARAŠTINA 2019 – Ante SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin, Plastovo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – BARAKA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

MARAŠTINA VILA 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija  – vrhunsko s kzp • polusuho • 14,0 vol%

MARAŠTINA 2019 – BIRIN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Šibensko vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska, Šibenik • suho • 12,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Primorska Hrvatska • suho • 13,5 vol%

MARAŠTINA 2019 – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko s kzp • suho • 12,5 vol%

Slatko deseetno/Sweet desert

DEORUM – Marko SLADIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Maraština ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  prezrelo grožđe – Limited Edition • slatko • 15,2 vol% • 0,50 lit

Babić

TESTAMENT BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – suho • 13,5 vol%

BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Primoštensko-skradinsko ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko -suho • 14,5 vol%

BABIĆ 2016 – SLAMIĆ ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primordska Hrvatska – vrhunsko s kzp –  suho • 13,5 vol%

BABIĆ 2018– BARAKA ■  PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik  ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – VINOPLOD ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primorska Hrvatska ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Primorska Hrvatska – vrhunsko s kzp  – suho • 13,0 vol%

BABIĆ 2018 – RAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Šibenik ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija – dozrijevanje u barriqueu – kvalitetno s kzp – suho • 13,0 vol%

BABIĆ ROSÉ 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija, vinogorje Primošten, Gaj – loza stara 100 godina – kvalitetno s kzp. – suho • 13,0 vol%

BABIĆ CLASSIC 2019 Galjin dvor – OPG ŽUPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Primošten, položaj Gaj ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna  Dalmacija – suho • 12,0 vol%

Pjenušavo/sparkling

TESTAMENT OPOLO BABIĆ brut – TESTAMENT (Juraj Sladić) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Babić  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI Sjeverna Dalmacija –eko uzgoj – klasična metoda – brut  • 11,0 vol%

CRNA GORA  MONTENEGRO

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2015  Reserva – PLANTAŽE 13.jul ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp – premium • suho/dry • 14,5 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hran,  i uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno – tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU diskretno – puno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/crveno, bobičasto (borovnica) • otkriva nijanse vegetalno/herbalnoga • biljne začine/mirodije (malo papar), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: zreo -živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – pokazuje kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno – dugačkog toplog  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • traži veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

(mpc/pp: XL-XXL) VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13.jul  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%

■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto • na vegetalno – diskretno •) začine – čokoladu ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okusom sugerira slast – slankasto – dobro prateću kiselost – fino gorkastog finiša • tijelom & strukturom potentno • živog – dugačkog – grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  • • prije posluženja vino je poželjno dekantirati • točiti u veliku čašu / model: bordeaux • 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Štajerska

(mpc/pp: XXL) STEYER MARK EXTREME 2015 – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: Traminac mirisavi/Gweürtztraminer ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno s gp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – moderno/OK – pedantly – modern • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno – na putu prema eleganciji • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije – uz jaču hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – malo maglušasto (ljepše bi bilo da se posve izbistrilo) • jantarno • gusto ■ NA NOSU dosta intenzivno – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće južno – sušeno/smokva – orašasto) • na floralno (ruža) • med • na herbalno, diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije (slatke – muškatne note), ■ U USTIMA zaobljeno • tanin/fenoli :živi • okusom sugerira slast – slankasto –  ima kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka • dobro bi mu došlo još vremena u boci ■ SERVICE: ⇗  ⇒  • • velika čaša/model: bourgogne • 14° C