VINDEL – NAJOKUSNIJI DAN U GODINI!
MEĐUNARODNA REVIJA VINA i DELICIJA u MARIBORSKOM HOTELU HABAKUK. PREDSTAVILA SE i REVIJA SVIJET u ČAŠI!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t
Posjetitelji mariborskog hotela Habakuk mogli su uživati u najokusnijem danu u godini, kako kaže Dejan Baier, glava organizacije jednodnevnog festivala plemenite kapljice i daliketesa Vindel.
Jedan poprilično dugačak stol bio je hrvatski, a zauzeli su ga udruga Vinistra sa širokom paletom etiketa malvazije, zatim vinar Zvonko Kerman iz Međimurja te Toni Filipec sa samoborskim bermetom, a s revijom, koja je začas razgrabljena, predstavio se i Svijet u čaši. Od drugih hrvatskih ponuđača vidio sam i Korta Katarinu, na prostoru uvoznika i distibutera Koželja. Predstavnik Koželja kaže da Korta Katarina ide vrlo dobro u Sloveniji, međutim manje se traži njeno crno vino a više bijelo, od sorte Pošip. Koželj, inače, uvozi i po Sloveniji distribuira i kapljicu Hercegovina-vina.
Lijepi ambijent, u prizemlju i na katu, izlagači – imena koja sva i te kako nešto znače, prilično veliki posjet, prigoda za susrete i nove kontakte, poneki kuriozitet.
Sir gouda na sasvim drugi način… Odmah na dolasku izgledom i srdačnošću privukla nas je djevojka uz sir. I to sir gouda. Ali sasma drukčiji od onoga kojega poznajemo svi: ovaj, s nazivom Kranjska gauda, bio je NE mlad i rezan na kriške, kako smo navikli, nego 12 mjeseci dozrijevan, u kolutu od 10 kilograma, a posluživan je kao i parmezan – na grudice iskopane lopaticom. Odličan, u ustima se naprosto rastapa, osvaja punoćom, kremoznošću…
S organizatorom Vindela Dejanom Baierom iz tvrtke Slovino bio je dogovor da se u Mariboru malo bolje predstavi časopis Svijet u čaši
Na Vindelu su Koni Pregelj i Larisa Žibrik, predstavnice koparskog vinogradarsko-vinarskog posjeda Santomas, prezentirale, među ostalime, i nevjerojatno još mladenački Refošk 2006 Antonius, za koji je od Svijeta u čaši/Potrošačkog putokaza Santomas krajem 2012. dobio priznanja sa četiri grozda
Talijanski industrijalac Moretti već je sa svojim mirnim vinom (Petra, Toscana) i pjenušcem (Bellavista, Franciacorta) bio prisutan na hrvatskom tržištu, pa je nastupilo zatišje, sada su, nakon ulaska hrvatske u EU, pojačane inicijative da se uvoz obnovi, a za to se i te kako zalaže Petrin i Bellavistin predstavnik Egidio Korošec, na slici s enologom i proizvođačem prosecca Ivanom Callegarijem, koji također baca pogled na naše tržište
Zanimljivo rješenje proizvođača čaša i posuda za serviranje vina pokazao je sin od znanog proizvođača Stojana Ščureka iz Goriških brda: dekanter s dvije glave! U istoj staklenoj posudi ali dakako sa stijenkom koja razdvaja dvije različite cjeline istodobno su dva različita vina, u ovome slučaju Ščurekova maceracijska narančasta Contra, te crnjak UP, što je kratica za Uživaj Polako
Višestruki slovenski vinar godine Jožef Prus iz Krmačine, sela odmah ispod naše Vivodine, došao je na Vindel sa Sandrom Kapušin, bivšom dvostrukom vinskom kraljicom metliške črnine kao pojačanjem. Uz odlične slatke predikate ponudio je i jako dobru suhu Frankovku 2011. Sandra je usput reklamirala i obiteljsko gostišče i prenočišče Kapušin u Krasinecu blizu Črnomlja
Gospodarstvo Tatjane Butul iz Manžana kod Kopra predstavilo je svoju ponudu – Vrt mediteranskoga bilja, sireve sa začinskim biljem i turističku ponudu domačije. U 2010. gospodarstvo Butul bilo je u Sloveniji proglašeno ponuđačem najboljeg turističkog proizvoda
Odličan sauvignon, do stanovite mjere maceriran, predstavio je Uroš Valcl iz kuće Marof iz Mačkovaca
Andras Rose, direktor tvrtke Aranyszarvas iz Budimpešte, nudio je delicije kao gusja jetra, pesto, maslinovo ulje, akacijin med, salamu, ulje od koštica grožđa, umak od balzamskog octa, a sve to s tartufom!
DORUČAK KOD IVICE i MARICE
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Nada Piljić, vlasnica i voditeljica Ivice I Marice. Stol već od jutra mora biti krcat…
VELIKI ODMOR U BARANJSKOM KARANCU!
Hoćete li pravi slavonski, odnosno šokački, ili, možda, šokački moderni bećarski?… Misli se na doručak. Sve je moguće kod Ivice i Marice u Karancu u Baranji. Baranja, na istoku Hrvatske, ima šansu da u turističkome smislu postane ono što je Istra na zapadnome, ili, preciznije, jugozapadnome dijelu.
Jutro u Karancu: buđenje uz kukurikuuuuuu… Pa gdje toga još ima?.. Da ti kokot poželi dobro jutro!…
Buđenje uz kukurikuuuuuuu! Ivica i Marica imaju razne životinje, poput kunića, pasa, konja…
A onda – doručak! Kažu da je doručak najvažniji obrok u danu. Uz zadovoljstvo s onime što je na tanjuru, daje snagu za rad, ali i dovoljno vremena da, ako se ne pretjera s ručkom a pogotovu s večerom, energija sagori i da se ode na spavanje k’o ptičica, te da se i lijepo spava…
Moderni baranjski bećarski doručak…
Neda Piljić, gazdarica Ivice i Marice, uživa kad su gosti veseli od jutra. A tko nije veseo kad nakon što budeći se protrlja oči pred sobom na stolu vidi kriške kulina, kulinove seke, šunke, slanine, sira, orahe, maslac, jogurt, čvarke….
Ivica i Marica, objekt koncipiran kao motel s visokokomfornim sobama a i s dvoranom za domaći doručak, te koji može odjednom prihvatiti oko 50 gostiju (smještajni kapacitet je na bazi od jednog autobusa, nužna je najava…), idealno je mjesto za odmor. Posebno je pogodan za obitelji s djecom, koja u pravilu obožavaju životinje. Obitelj Piljić ima zečeve, kokice, te konje ali ne samo za gledanje nego i za jahanje, te za vuču kočija….
Smještajni kapaciteti i veliko dvorište, idealno za djecu
Ljetna trerasa
Ulazi u sobe… i soba
Za male i velike, za svakoga ponešto!…
BEVANDA: VINČINA, A NE bevanda!
U OPATIJI JE i SLUŽBENO OTVOREN TURISTIČKI KOMPLEKS RESTORAN-BAR-HOTEL NAZVAN PREZIMENOM NAŠEG PROSLAVLJENOG MOTOCIKLISTIČKOG ASA i UGOSTITELJA KOJI JE JOŠ ZA SVOJEGA VREMENA OD OBJEKTA STVORIO GASTRO-INSTITUCIJU, SADA, ETO, EKSPONENCIJALNO PODIGNUTU NA VIŠU RAZINU…
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Bevanda Branko, prezime i ime prvog vlasnika. Netko iz složenca zvanoga Europska Unija, gdje je priznato toliko jezika koliko je u Uniji i članica, mogao bi se poigrati kombinacijom riječi, i kazati kako se radi o bijelome napitku (bevanda, tal. = napitak; branco, portug. = bijeli), a u nas bi pak netko lako pomislio na bevandu, u Dalmaciji tradicijsko piće od vina i vode (dok popularnom nije postala muzirajuća mineralna voda, pa se bevanda pretvorila u gemišt). Ali, Bevanda o kojoj je ovdje riječ uopće nije vodom razrijeđeni napitak bevanda, naprotiv: Bevanda je i nekad, kao i Branko, istaknuti motociklist i sjajan ugostitelj, bila VINO, a sada, na drugoj opatijskoj lokaciji i u novome ruhu – djeluje kao PUNOKRVNA VINČINA!
Šetnica/sjednica uz more
Nekadašnju poziciju na prometnici prema Voloskome objekt je zamijenio novom, ekskluzivnom, u središtu Opatije, uz samo more i uz prostranu gradsku plažu, a od, prvotno, restorana znanog prvenstveno po odličnoj ponudi jela od ribe i plodova mora postao je eksluzivni RESTORAN BAR HOTEL s pet zvjezdica, sa šetnicom uz šumove valova koja je zapravo iznimno atraktivna sjednica (šetnici je uloga šetnice uz more ostala tek u mjeri da se prošećete uređenom stazom od, rekao bih, stotinjak metara – da nađete slobodnu udobnu fotelju, zavalite se u nju i popijete (apertivini) pjenušac, uživajući još i u pogledu i u mirisu mora.
Prvi je to boutique-hotel s pet zvjezdica na sjevernom Jadranu, vjerojatno trenutačno najbolji i najljepši mali hotel na Jadranu. Ponuda za elitnog gosta.
Dugački, dugački šank! Duž cijele šetnice/sjednice…
U ovome izdanju kompleks je otvoren prije ljeta 2013. Govori se da je unatoč općoj ekonomskoj krizi, koja se debelo odrazila na Lijepu našu, i unatoč ne baš nježnim cijenama – odlično radio. Znači, može se… Službeno otvorenje, raskošnom svečanošću i tulumom za pamćenje, bilo je nedavno, nakon svršetka glavne turističke sezone.
Brand koji je svojedobno stvorio motociklistički as Branko Bevanda dignut je sada na osjetno višu razinu i izgledom i ponudom, posve je usklađen s modernim vremenom i turizmu kakvome stremimo odnosno kakvome bismo kao mala zemlja velikih mogućnosti trebali stremiti, jedino je u raskoraku s gospodarskim trenutkom i standardom u kojemu se Hrvatska sada nalazi, naime od njega – osjetno odskače, pa je danas Bevanda dostupna vrlo uskome krugu hrvatskih građana. Ali, hvala Bogu da ima imućnih stranaca, da Opatija ima visoki renome i da se nalazi blizu emitivnih središta gdje ima imućnih.
Na otvorenju: oko 500 uzvanika, više od tisuću odličnih malih zalogaja potoci pjenušca od Kabole, Peršurića, Tomca, Puro rosé od Movije, šampanjac od Moët et Chandona, vina od Kabole (kućno vino!), whisky Chivas Regal. Doris Dragović, Marko Tolja i Tina Vukov na pozornici, ljepotice, vatromet… Žurka za pamćenje i za jednu Opatiju, staru damu hrvatskoga turizma…
Soba Isadora Duncan i, dolje, soba Vladimir Nabokov
INVESTICIJA OD 3,5 MILIJUNA EURA
Dodavanjem, restoranu Bevanda, luksuznoga hotela s 10 soba nazvanih po imenima i prezimenima slavnih osoba, što su svojedobno posjećivali Opatiju (Isadora Duncan, Gustav Mahler, Sergej Jesenjin, Giacomo Puccini, Vladimir Nabokov, James Joyce…) današnji vlasnik, iskusni pomorski kapetan i, s obzirom na investiciju od 3,5 milijuna eura, očito snažni poduzetnik Zoran Maržić stvorio je odredište s osobitom dodanom vrijednosti, i evo nastoji nastaviti s jednom opatijskom ugostiteljskom i turističkom legendom na najbolji način. Lokacija uz samo more, sa šetnicom-sjedaonicom-pijuckaonicom na doslovno korak od zamamnog šuma valova, moderan dizajn, šank na otvorenome u dužini od najmanje 50 metara, bogato opremljene soba što gledaju na more, Rijeku, Opatiju i Istru u daljini, specijaliteti iz radionice chefa Andreja Barbijerija i Gregorija Manuccija te njihove ekipe, raskošna vinska karta… Kartu pića, jednu od ponajboljih u Hrvatskoj i regiji, potpisuje Branko Muždeka, član Hrvatskog sommelier kluba, ujedno i voditelj restorana, a na njoj su ponajbolja domaća i strana vina te šampanjci koja se mogu kupiti u nas.
Chef Andrej Barbieri i voditelj restorana sommelier Branko Muždeka
Chefovi morska rapsodija i čokoladno-voćni desert
Posebna je priča ponuda u sobi: pojedinci vrhunske hotele nerijetko (pr)ocjenjuju upravo po sadržaju mini-bara u sobi. Kad se u njemu nalaze malvazija od Kozlovića, merlot od Kabole, ali i Chimay pive (i to tri vrste), šampanjci Krug Grande Cuvée i Moët & Chandon Brut Imperial, Sancerre Silex od Henry Bourgeoisea iz Loire, konjak Hennessy XO, pa 12 godina star Chivas Regal, kao i Glenmorangie, a tu su bijela i crna čokolada, specijalno za hotel rađene praline te ekstra djevičansko maslinovo ulje i med, onda znate da je riječ o pravom, profinjenom ukusu i luksuzu koji se smije zvati tim imenom.
Pogled u mini bar s ekskluzivnim izborom pića
Noštromo Zoran, koji računa na platežno moćne klijente (noćenje stoji 300 do 450 eura, ovisno o sobi), zasad ponajviše iz vana, uvelike i na jahaše (sidrište je odmah pored Bevande) te na bogate Ruse, i koji se nada da će za ljeto 2014. dobiti i koncesiju na plažu Lido odmah do lokala ali sa druge strane u odnosu na jahtaške vezove, brand Bevanda ovakvoga tipa namjerava širiti i dalje po našoj obali, a sljedeću ovakvu elitnu oazu planira, veli, u Dubrovniku… Njegov je motto: ako želimo elitni turizam, a trebali bismo ga željeti, da bismo dobili primjerenoga gosta nužno je ne samo pričati o tome, nego i oformiti adekvatnu ponudu…
Investitor i vlasnik Bevande Zoran Maržić
– Opatija, koja je, inače, 2009. proslavila 165. obljetnicu turističke tradicije, napokon je dobila mjesto elegancije i visokog turizma kakvo zaslužuje. Nova Bevanda, osmišljena u korak sa svjetskim trendovima, podigla je razinu turističke ponude čitavog Kvarnera i postavila nove standarde. Većina rješenja u Bevandi proizvodi su hrvatskih tvrtki, ona arhitektonska potpisuje studio Dražul Glušica, a vizualna studio Kuharić Matoš, dok je tvrtka Sinago po mjeri hotela izradila glavninu namještaja. Hotel, restoran i bar Bevanda otvoren je gostima tijekom cijele godine. Od prvoga dana rada bilježimo stalan interes i visoku popunjenost i u hotelu, i u restoranu, i u baru. Naši su gosti hedonisti, ljudi koji vole uživati u životu, a dolaze sa svih strana svijeta, ponajviše iz Rusije, Skandinavije – izjavio je u povodu otvorenja Maržić.
Vatromet na otvorenju
_____________________________
PURO U BEVANDI –Na službenom otvorenju točio se i pjenušac Puro rosé od ikone slovenskoga vina, Aleša Kristančiča Movije iz Goriških brda. Po komentarima nazočnih, Puro se očito dopao svima, istina, nekima zato što ga je voditelj restorana Bevanda Branko Muždeka, na slici sa znanim istarskim pjenušarom Đordanom Peršurićem, točio iz magnuma, koji se u sve većem krugu potrošača smatra mjerom za čovjeka, a nekima zato što je drukčiji, poseban. Vidio sam pitanje na Facebooku: Puro mi se dopao, ali što je to?
Branko Muždeka toči Movijin Puro istarskom pjenušaru ĐordanuPeršuriću
Puro rosé pjenušac je kojega već godinama proizvodi i na svoj način poslužuje Aleš Kristančič Movia. Ovaj, serviran na otvorenju Bevande, bio je od baznog vina iz berbe 2005. Sorte su Pinot crni (70 %), Pinot sivi (10 %), Rebula (20 %). Baza je proizvedena na eko-način od grožđa s loza starih u prosjeku 35 godina, berba kasnija, stiskanje blago, kvasci autohtoni, vino je dozrijevalo četiri godine u barriqueu na finom talogu, bez dodavanja sumpora i bilo kakvog drugog konzervansa. Potom je kapljica stavljena u bocu na drugo vrenje, bez dodavanja sladora i kvasaca, ali uz dodatak mošta od istih sorata. Slador od dodanoga mošta i kvasci iz moštova bili su u tom baznome vinu od mješavine sorata u dovoljnoj mjeri za kvalitetnu sekundarnu fermentaciju u boci. Pjenušac leži na kvascu sve do posluživanja. Nema klasičnog degoržiranja da se izbaci talog, pa onda dopunjavanja i dodavanja ekspedicijskog likera. Boca se u zadnjoj fazi drži okomito naopako da sav talog od drugog vrenja (onoga u boci) padne u njen grlić. Prije posluženja pjenušca može se grlić ohladiti do mjere da se talog blago zamrzne i postane svojevrsni čep, a onda se boca otvara na način da je se grlićem zaroni u vodu u prostranoj posudi i krunski zatvarač makne polugom s nastavkom što ga je osmislio Movija. Donekle smrznuti čep-talog pod pritiskom izleti u vodu a boca se naglo, prije nego što bi voda iz posude mogla ući u bocu, okrene i uspravi, i tada je pjenušac spreman za točenje/posluženje u čaše. Kao posljedica ovakvog načina posluživanja, Puro može biti blago maglušat, dakle ne kristalno bistar kao što je uobičajeno kod klasičnih pjenušaca… ■
__________________________________________
JAHTOM DO VRHUNSKIH HRVATSKIH VINARA
ZANIMLJIVA AKCIJA NEKOLICINE PROIZVOĐAČA PLEMENITE KAPLJICE S PODRUMIMA SMJEŠTENIMA NA JADRANSKOJ OBALI BLIZU MORA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Da se može, može se! Evo, i u općenito kriznome vremenu i uz dodatne domaće gospodarske nevolje uspjelo se, barem po dosadašnjim službeno objavljenim pokazateljima, ove godine u nas u turizmu ostvariti nešto bolji rezultat u odnosu na prethodnu sezonu, za koju je rečeno da nam je bila najbolja do sada.
Ministar turizma Darko Lorencin
Rast financijskih pokazatelja u turizmu, uz fizičke pokazatelje, jasno ocrtava tijek ovogodišnje turističke sezone, koja je prema svim dosadašnjim brojkama bolja od 2012. godine. Ovaj uspjeh u turizmu rezultat je kvalitetnih priprema, predanog rada turističkog sektora, aktivnosti koje Ministarstvo turizma provodi u suradnji s privatnim sektorom. Iako 2013. godina još nije završena, vjerujem da će i na godišnjoj razini turistički rezultati biti dokaz snage turističkog sektora, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin. Godinu 2013., osim po odličnim rezultatima u turističkom prometu, financijskih pokazatelja i zaposlenosti, pamtit ćemo i po strateškim odlukama koje smo donijeli. Strategija razvoja turizma iznjedrena u sinergiji s privatnim sektorom te Strateški marketinški plan, koji je u izradi, utrt će put daljnjeg razvoja do 2020. godine. Hrvatska kao turistička zemlja može pružiti još puno sjajnih turističkih proizvoda, a upravo promjenama koje provodimo ostvarit ćemo konačni cilj, a to je svrstavanje Hrvatske među dvadeset najkonkurentnijih turističkih zemalja u svijetu.
Lorencin je inače nedavno na Danima hrvatskog turizma u Zadru predao i nagrade najboljima u hrvatskome turizmu u 2013.
Turistički prvak za 2013. je Dubrovnik, koji je i najbolja velika destinacija na Jadranu, najbolja srednja je Split, a najbolja mala Cavtat, dok je najbolji na sjevernom dijelu zemlje Zagreb. Nagrade su rezultat ovogodišnje akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, koju tradicijski dodjeljuju HRT i Hrvatska gospodarska komora, a od ove se godine dijelu akcije pridružila i Hrvatska turistička zajednica. Ocijenjeno je 98 turističkih odredišta, 91 hotel, 50 marina, 50 kampova i više od 900 plaža.
S dodjelom dvaju ključnih trofeja dubrovačkome kraju (Dubrovnik, Cavtat) sjajno su se poklopili tema koju obrađujemo u nastavku – akcija Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara u koju je uključen i posjed Korta Katarina iz Orebića, te ideja osmog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com da ove godine grupu istaknutih specijaliziranih eno-gastronomskih a time i turističkih novinara na studijsko putovanje povede upravo u Dubrovačko-neretvansku županiju (Dubrovnik, Konavle, Pelješac, Korčula, Komarna…)
Neke najave govore o tome da bismo ovu godinu mogli završiti sa sedam milijardi eura ostvarenih od turizma. Razlog za veselje? Da. Ali ne i posve, jer mogli bismo znatno bolje kad bismo se ne samo deklarativno nego i stvarno turizmu posvetili u tijeku svih mjeseci u godini. Dakle, kad bismo, s jedne strane, maksimalno u funkciju stavili turističke potencijale u unutrašnjosti, a s druge strane kad bi se, primjerice, turistička mjesta na našemu Jadranu i nakon sredine listopada potrudila oko potencijalnih gostiju, da oni budu i stvarni. Jedan konkretan i indikativan primjer nečega što nije dobro: u široj okolici našega na svjetskoj razini proklamiranoga bisera Dubrovnika već u drugoj polovici listopada odnosno u studenome više gotovo da nije moguće naći kvalitetniji smještaj! Hoteli u Konavlima, na Pelješcu zatvoreni su, a i u Korčuli jedva da koji radi, većinu pak apartmana u privatnom vlasništvu prati glas da nemaju grijanja a to, dakako, zimi – makar na morskome jugu zime nisu oštre kao na sjeveru – nije nimalo privlačno. Istina je da nije realno kroz zimsko razdoblje očekivati turističku navalu, ali teško je povjerovati da se goste ne bi moglo dobiti i zimi, naime nisu danas svi koji putuju usmjereni samo na sunčanje i kupanje, privlače ih i zdravi morski zrak, kulturno-povijesne znamenitosti, lov, ribolov, eno-gastronomija. A baš dubrovačko, ali i hvarsko, područje tu ima što za kazati! Treba se organizirati, i ponudu obznaniti. I držati poneki smještajni objekt otvorenime! Ako Talijani, ludi za lovom, rado dolaze zimi u našu unutrašnjost, zašto ne bi radi divljači potegnuli i do Pelješca? Dubrovnik je, cijeli, spomenik, grad Korčula dobrim dijelom također, Ston sa zidinama i solanom, atrakcija su svakako Mali Ston s uzgajalištem kamenica, vinogradske pozicije Dingača i Postupa. Nema razloga da lokalni specijaliteti bazirani na divljači i ribi, te vino ne budu veliki aduti i snažni magneti.
Festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji se već osam godina održava krajem studenoga u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, unatrag tri godine poziva u goste po dvadesetak renomiranih inozemnih novinara specijaliziranih za vino, gastronomiju i turizam, i svake godine uoči festivala za njih organizira četverodnevno studijsko putovanje u neki od hrvatskih vinorodnih predjela. Nakon Slavonije, Istre te lani Hrvatskog zagorja, Međimurja i Moslavine, ove godine na redu su bili Dubrovnik, Konavle, Pelješac i Korčula. Na Pelješcu se za tu grupu, pojačanu s nekoliko hrvatskih vinskih i turističkih pera, nije mogao naći odgovarajući smještaj, na jedvite jade spavanje je uspjelo u gradu Korčuli… Kakve utiske o hrvatskoj turističkoj ponudi ti stranci, koji imaju utjecaj na javno mnijenje u svojim sredinama, mogu odavde ponijeti kući? A pozvani su u ovu sredinu upravo zato da o njoj prošire dobar glas… Ne samo kroz vino.
Direktorica HTZ-a Meri Matešić kazala je da Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. a uskoro će se krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već su definirani novi modeli udruženog oglašavanja te je raspisan natječaj. To su koraci koje činimo za pripremu 2014.turističke godine. A iz Ministarstva turizma stiže vijest da je temeljem odluke o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma, koju je donijela Vlada RH na sjednici 26. rujna, Ministarstvo turizma pripremilo i raspisalo program Fond za razvoj turizma u 2013. godini, s ciljem razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma. Sredstva iz programa Fond za razvoj turizma namijenjena su javnom sektoru i to za projekte razvoja javne infrastrukture i očuvanje resursne osnove – turističkih atrakcija. Bespovratne potpore dodjeljivat će se, primjerice, za izgradnju višenamjenskih objekata, objekata sportsko-planinskih turističkih odredišta, tematskih parkova, javnih golf igrališta, ali isto tako i za očuvanje kulturne, povijesne i prirodne baštine. Sredstva su namijenjena direktno za investicije te za izradu projektne dokumentacije i dokumentacije za kandidiranje projekata na fondove Europske unije. Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja od 7,5 milijuna kuna.
Lijepi kompleks Korta Katarina, zasad samo vinski podrum s kušaonicom vina, u skoroj budućnosti imat će i lukszuzni restoran i luksuzni smještaj
Kušaonica u sklopu Korta Katarine
Može li se najaviti i neki Fond zahvaljujući kojemu bi se u glavama tzv. kritičnoga broja domaćina izravno na terenu promijenio nabolje odnos prema turizmu i uspostavila orijentacija s dvomjesečne sezonske ponude sunca i mora na cjelogodišnju ponudu, baziranu na inicijativama vezanim uz sadržaje i mimo kupanja i sunčanja?
A ne tek po zimi, nego i po ljeti dobrodošle su razne inicijative vezane uz plasman ponude mimo one vezane uz praćakanje i prženje. Vino se pokazuje kao vrlo privlačan motiv dolaska u neki kraj, pa zašto to bolje, zapravo maksimalno ne iskoristiti? Naime, ne samo da se dobrom vinskom i gastronomskom ponudom povećava prodaja kapljice i drugih lokalnih specijaliteta, nego se gostu pruža prilika da više toga vidi, da mnogo toga ekstra-zanimljivoga kuša, što ga svakako može navesti da se vrati kao turist ali i da svojim pričanjem kao vrlo učinkovitom usmenom reklamom potakne još nekoga da nas posjeti. Za pohvalu je, tako, akcija grupice proizvođača vina iz našeg morskog priobalja nazvana Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara.
Na Pagu u podrumu Boškinac naišao sam na vrlo elegantni prospekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara. Odlična zamisao! Da bi se nešto moglo kvalitetno plasirati treba se, uz to da se, dakako, ponudi i da se ponuda razglasi, prvenstveno obratiti krugu s dubljim džepom i spremnime da i potroši za svoj užitak, a takvi bi trebali biti upravo jahtaši. To posebice vrijedi za ekskluzivnije i skuplje proizvode i usluge koji nisu nužni za osnovni svakodnevni život. Nadam se da su se ovi naši vinari-ponuđači dobro promovirali na prikladnim mjestima, među njima svakako i na sajmovima nautike kod nas a i vani.
Siguran sam da ovakva inicijativa nosi korist koju je, ako se ne vidi odmah i jače, direktno, moguće već i prije kraja turističke sezone osjetiti indirektno. Proizvođačima vina Ivi Dubokoviću, zatim Borisu Šuljiću Boškincu, Zoranu Radanoviću i Marku Pavlaku iz Korte Katarine, Andri Tomiću iz hvarske Bastijane, koji su zajedno krenuli u akciju Jahtom do vrhunskih hrtvatskih vinara, uputio sam nekoliko pitanja na ovu temu, i evo što kažu Pavlak i Duboković:
Čija je bila zamisao zamisao za akciju Jahtom do vodećih hrvatskih vinara?
– Na ideju sam došao ja, i dao inicijativu da se krene u to. Trebalo je nekako usmjeriti sve te jahtaše. Već nekoliko godina pokušavam promovirati Korta Katarinu upravo i među jahtašima. Veliku ulogu odigrao je ovdje i Darko Šupuk iz magazina Yachts, koji je odradio vizuale i sve popratio u svom časopisu – kaže Marko Pavlak iz Korta Katarine.
NEKIMA JE PROJEKT BIO SKUP
Je li u planu i proširenje grupe, naime po smještaju na jadranskoj obali i po kakvoći vina tu bi mogli ući još neki naši vinari?
– Još neki hrvatski vinari pozvani su bili da se uključe ali nekima je, rekli su, projekt bio preskup, a neki su kazali da im to nije potrebno.
Znači, dogovorili ste financijsku participaciju, u zajedničku blagajnu, radi realizacije zajedničkoga cilja. Koliki je to otprilike bio trošak po svakome podrumu? Jeste li dogovorili i neki kodeks ponašanja glede prihvaćanja gostiju (protokol), promocije?
– Ništa posebno nismo dogovarali oko financija. Ovo je bio početak akcije namijenjene promociji za područje Dalmacije s ciljem usmjeravanja gostiju u vinarije. Nismo pričali ni o kakvim članarinama a ni o nekim posebnim pravilima ponašanja, jer ovaj naš sadašnji kvartet nije, barem ne zasad, nikakva udruga. Kad sam rekao da su neki dalmatinski vinari upitani da se priključe akciji odovorili da im je to preskupo to se odnosilo tek na troškove izrade kataloga.
Što vam je još u ponudi osim ugodnog ambijenta, hrane i vina? Na što su gosti kad su bili kod vas najbolje reagirali?
– Koncept dolaska jahtom sam po sebi je u startu jako atraktivan. Ambijent je neponovljiv u sve četiri vinarije. Mislim da svatko od nas četiriju može ponuditi i atraktivne dodatne sadržaje za gosta koji dođe u posjet. Gosti jahtaši koji su nas obišli ovoga ljeta bili su zainteresirani prvenstveno za vino, pa zatim za hranu. .Konkretno Korta Katarina, smještena, inače, tik iznad lijepe plaže Trstenica, nudi najprije razgled vinarije, uz, dakako, strukovna objašnjenja oko proizvodnje vina, zatim slijede degustacije vina ali i sireva, mesnih prerađevina, mariniranih riba te maslinovoga ulja lokalnih proizvođača. Za goste željne snažnijeg eno-gastronomskog doživljaja imamo program Korta Katarina Experience, a riječ je o ručkovima ili večerama za koje po šest sljedova osmišljava i prigotavlja angažirani izabrani vrhunskih chef, dakako uz ta jela poslužuje se kapljica Korta Katarine. Za takav aranžman nužno je prethodno se najaviti i dogovoriti. Tijekom turističke sezone u Orebiću je moguće noćiti u nekoliko visokokategoriziranih hotela i privatnih vila, primjerice u Grand hotelu Orebić, pa u small luxury hotelu Indijan Ive Violića Indijana, susjedna Korčula na otoku Korčuli smještaj nudi primjerice u hotelu Lešić Dimitri s pet zvjezdica. Uskoro bi Korta Katarina trebala otvoriti vlastite smještajne kapacitete, koji su još u fazi uređenja. Od onoga što svakako treba vidjeti u Orebiću to su dvorišta starih kapetana, Pomorski muzej i Kapetansko groblje, ne može se izostaviti ni razgled grada Korčule…
Jedinstveni Dingač
Koji su indirektni pokazatelji uspjeha akcije, a koji direktni? Direktni ne u smislu da navodite vaše prihode i zaradu, nego da kažete u kojim postocima su se zahvaljujući akciji Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara povećali posjeti vašim vinarijama, te konzumacija kod vas, odnosno prihodi od kupovine vina.
– Za početak, rekao bih, najvažnije je bilo dobro informirati i uputiti turista. Mislim da smo u tome jako dobro uspjeli. Oko 2500 naših luksuznih kataloga razdijeljeno je po obali najjačim potencijalnim klijentima. Veliki dio kataloga završio je i izvan Hrvatske, na mega-jahtama. Da se razumijemo: ovo nije akcija koja dovodi veliku skupinu ljudi, ali dovodi dobre goste. Samo tri posjeta jahtaša bila su dovoljna da se vidi da se cijeli ovaj projekt i te kako isplati organizirati.
Kakve promotivne akcije pripremate za sljedeću sezonu?
– O tome zasad još ne mogu pričati, naime za iduću sezonu trebali bismo ponovno sjesti za stol i dogovoriti se. Poručiti međutim mogu ovo: posjetite nas, tj. Korta Katarinu, sail to us, to Korta Katarina: 42°58’47,80″N 17°11’36,71″E
______________________________
HORIZONTALNA VERTIKALA – Dobra priprema baš i za iduću turističku godinu: nešto između vertikale i horizontale, jer riječ je bila o samo trima godištima, i to recentnima. Drukčije nije ni moglo, iako je prva berba zabilježena 2006., naime starijih vina praktički više i nema (prodano!)…
Ideja je Zorana Radanovića iz Korte Katarine bila da se na kušanju pokaže kapljica iz triju godišta koja se još mogu naći na tržištu, za pošip su to 2012., 2011. i 2010., a za Plavac mali 2010., 2008. i 2007. Za posjed Korta Katarina, sa sjedištem i upravom u Orebiću a s vlasnicima u SAD, bilo je zanimljivo skrenuti pažnju javnosti i na to da se prerada grožđa od 2010. odvija u novom vrlo moderno opremljenom podrumu i da su sukladno tome i vina u vrlo modernom ruhu. Za publiku, pak, okupljenu u zagrebačkome wine baru Dobra Vina na večeri s odgovarajućim sljedovima uz Pošip 2012, 2011 i 2010 te uz Plavac mali 2010, 2008 i 2007 dobitak je bio što se moglo usporediti ista vina iz nekoliko različitih godišta i uvjeriti se da i (dalmatinsko) vino nešto starijeg godišta može biti vrlo živo te i te kako zanimljivo.
Ovakav potez Korta Katarine i Dobrih vina svakako valja pozdraviti jer to je svojevrsna (nužna!) edukacija naših domaćih potrošača koji u većini slučajeva nemaju povjerenja u vino starijeg godišta što, ako je na odgovarajući način proizvedeno i punjeno, s vremenom samo dobiva, ostvaruje tzv. dodanu vrijednost. Za sve one koji dobro znaju moguće dosege vina – prava poslastica. Upravo među jahtašima, koji sebi mogu priuštiti – pa se eto na taj način pomalo vinski obrazuju, tako da su i u stanju uočiti veću, dodanu vrijednost – takvih je veći broj…
Po meni, izvrstan Pošip 2011, vrlo vrlo dobar i onaj iz 2010, što se plavaca tiče prednost bih dao vrlo kompleksnoj, i zanimljivoj berbi 2007, drugi favorit za mene bila bi školski čista malo možda još ukočena, ali odlična 2008. ■
____________________________
Kompleks Boškinac obuhvaća vinariju, konobu, restoran i hotel s osam soba i tri suite. U konobi i u restoranu osmislili smo ponudu za vrhunski eno-gastronomski užitak. Ali, kako se ne može samo sjediti i jesti i piti, pobrinuli smo se i za dodatne sadržaje. Za ljetno vrijeme imamo i prostrani vanjski bazen za kupanje, a nudimo i masažu pod baldahinom. Organiziramo izlete po Pagu, primjerice u Park maslina u Lunu, pa do Ornitološkog rezervata u Kolanu te do Paškog trokuta nastanak kojega se povezuje s pojavom NLO, ali i do Novalje i antičkog vodovoda iz prvog stoljeća te do Caske gdje su ostaci nekadašnjeg naselja Cissa. U blizini nam je i famozna plaza Zrće – kaže Boris Šuljić Boškinac.
Boris Šuljić Boškinac: u Novalji: kompleks Boškinac, koji se sastoji od hotela i restorana visoke kategorije, konobe i vinskog podruma, te, malo podalje, vinograda s Gegićem, Chardonnayem Sauvignonom te Merlotom i Cabernet sauvignonom
———–ooo————
Podrum Bastijana u Jelsi na Hvaru: enolog Andro Tomić sjajno je uredio svoju kušaonicu, a osmislio je i programe uživanja u vinu na starorimski način, tako da je sadržaj koji nudi gostu vrlo atraktivan
Omiljena uzrečica enologa i proizvođača vina Andre Tomića iz Jelse je: Vino se pije na ure, a ne na litre. Nije čudno to što je Tomić ponudu u svojoj vinariji Bastijana formirao po uzoru na način uživanja u vinu iz doba Starih Rimljana. Degustacijski prostor uređen je kao triklinij, prema starorimskim sobama za hedonizam. Degustaciji prethodi razgled vinarije uz objašnjenja, a kasnije na kušanju vina uz svako vino poslužuju se mali zalogaji, svojstvima usklađeni s vinima. Vina su Beleca (pola bogdanuše, pola pošipa), Sv. Klement bijelo (pošip), Plavac, Sv. Klement crno (plavac mali, plavac veliki, drnekuša), Plavac mali barrique, Caplar (plavac mali 50 posto, cabernet sauvignon 50 posto), prošek Hektorović (bogdanuša, maraština, prč).
Hvaranin Ivo Duboković, koji je na tržištu sebi stvorio jaki renome s etiketama Medvid, vinom rađenim u suradnji s Ivanom Barbićem, te Medvjedica, kaže da je zamisao poteklu od Marka Pavlaka odmah i rado prihvatio jer je po njegovom sudu jako dobra za vinare. Što se tiče proširenja grupe, bilo bi, veli, zaista dobro da je uključenih više, sinergija bi učinila svoje.
Ivu Dubokovića, snimljenog u njegovu vinogradu na Medvid Bodu ua južnoj strani Hvara, nije trebalo dugo nagovarati da se uključi u akciju Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara
– Svi znamo dobro što treba kad dođe gost, svi se ponašamo u poželjnim okvirima. Uspjeh prema ciljanoj skupini gostiju ostvaruje se – govori.
Duboković veli da zasad njegov podrum, u koji može u isto vrijeme primiti tridesetak osoba, nudi samo degustaciju vina. I njegova su iskustva da jahtaši dolaze prvenstveno radi vina. Reakcije na katalog su jako dobre, a gosta koji naiđe rado se, što se tiče idućeg odredišta, savjetuje ponajprije da posjeti jednog od trojice kolega iz kataloga.
Na pitanje o pokazateljima uspjeha akcije Duboković odgovara da je posjećenost u vinski podrum povećana, i to jako dobrim gostima.
– Komunikacija između vinara i gosta kad dodje u podrum od velikoga je značenja, naime ono što se doživi u izravnom susretu s vinarom ne može se nikad doživjeti čitanjem vinske karte u ugostiteljskom objektu, ma koliko informacije u nekoj vinskoj karti bile iscrpne. Nakon obilaska podruma gosti ne samo da kupe butelje, nego našu kapljicu, koja im se dopada, naručuju u restoranima. Ako je povećanje posjeta takvih dobrih gostiju tek koji postotak, već to je vrlo zadovoljavajuće. Rekao bih da je ovdje, u okviru ove na određeni način poslovne grupe ljudi, jako važno još nešto: održavanje i razvijanje dobrih odnosa među kolegama vinarima. U mnogim sredinama na žalost tome nije tako. Ovaj projekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara priču gradi u dobrome pravcu. Nadam se da će napokon i drugi vinari s podrumima uz more prepoznati vrijednost projekta i da će nas iduće godine u skupini biti više. Što nas je na obali uključeno više, to ćemo svi više i profitirati.
U konobi kod Dubokovića
EMOZIONI DAL MONDO 2013: CABERNET e MERLOT INSIEME
ŠAMPIONSKA VELIKA ZLATA NE ZA BORDEAUX, NEGO ZA SREDOZEMLJE!
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
NA MEĐUNARODNOJ REVIJI CABERNETA i MERLOTA IZ 17 ZEMALJA ZA HRVATSKU DESET TROFEJA, OD ČEGA OSAM ZLATNIH MEDALJA!
Deveto međunarodno ocjenjivanje vina od Caberneta i Merlota Emozioni dal Mondo Cabernet e Merlot insieme u lijepom i sa 24 ha vinograda okruženome zdanju Villa Redona Emanuelea Medolaga Albanija u vinogorju Valcalepio kod Bergama okupilo je 207 uzoraka iz 17 zemalja, među njima i Hrvatske. Kušalo ih je 84 degustatora iz Italije, Francuske, Turske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Paname, Nizozemske, SAD, Rusije, Češke, Perua, Madžarske, Slovačke…. Svaki žiri, a bilo ih je sedam, imao je po 12 članova, uz enologe još po trojicu iz grupe sommelijeri-vinski trgovci-vinski novinari, te po trojicu iz grupe krajnjih potrošača, izabranih putem ankete preko Interneta a na bazi njihovih odgovora što su organizatoru trebali pokazati da te osobe ne samo vole piti vino nego i da nešto više i znaju o njemu.
Među ocjenjivačima bio je i Resit Soley iz Turske, koji unatrag nekoliko godina za svoja sjajna vina Corvus redovito osvaja velike zlatne i zlatne medalje, a evo ovaj put stigao je, i te kako zasluženo, i do šampionskoga trona. Uz njega je naš enolog Slaven Jeličić, sada zaposlen kao winemaker na posjedu Galić u kutjevačkoj Zlatnoj dolini
Iz Hrvatske kao degustatori bili su enolog Slaven Jeličić, zatim direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić te Željko Suhadolnik, a iz Slovenije profesor na ljubljanskome Kemijsko-biotehnološkome fakultetu Marin Berovič te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, koji sada, inače, vodi Moralićev posjed Brič a eno-savjetnik je u Kutjevu d.d. Iz vinskoga bijelog svijeta, među organizatorima i kušačima nazočna su bila vrlo ugledna imena kao prof. Mario Fregoni, svojedobno predsjednik OIV-a, pa prof. Alain Bertrand s Bordoškog sveučilišta, akademik prof. Georgi Kvesitadze, predsjednik Nacionalne akademije znanosti Gruzije. Kao službeni predstavnik OIV-a došao je Ralf Anselmann iz Njemačke, on je bio predsjednik ocjenjivačke komisije A, čiji sam i ja bio član.
Akademik u lijepome društvu: prof. Giorgi Kvesitadze, predsjednik Nacionalne akademije znanosti Gruzije. Desno na slici je Marina Bogićević
Odličja su bila predvidjena u trima kategorijama: najbolja vina općenito te, još posebno i dodatno, najbolja vina po izboru vinskih novinara i, kao novost od ove godine, najbolja po mišljenju krajnjih potrošača. Raspodjela medalja, po pravilima OIV-a: do 30 posto od ukupnog broja ocijenjenih uzoraka. Pragovi za trofeje: velika zlatna medalja – od 92 do 100 bodova, zlatna od 85/100 do 91,99/100 bodova, a srebrna od 82 boda do 84,99 bodova.
Šampion je ovoga ocjenjivanja pod pokroviteljstvom OIV-a vino Corvus Cruturk 2006 turskog posjeda Corvus Sarapcilik iz Bozcaade (otok u Egejskome moru), a pratitelj je Cabernet franc 2007 posjeda Ella Valley Vineyards iz Izraela. Jedino ta vina dobila su velike zlatne medalje. Oba vina dobila su i novinarsku nagradu.
Žiri C: Ruski novinar Vladimir Tsapelik, koji mnogo objavljuje o hrvatskim vinima, zatim Slovenac Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, i degustatorica Alicia Eckart iz Paname
Lijepa naša osvojila je ukupno deset trofeja: zlato, i to s poretkom među prvih 15 pozlaćenih, primilo je vino Cabernet sauvignon 2009 od Belja. S najviše zlata pak – tri – može se podičiti Kutjevčanin Vlado Krauthaker, za vina Merlot 2012, Cabernet sauvignon 2012, te Merlot 2011. Belje je osvojilo još jedno zlato, za Cabernet sauvignon 2011. Krauthaker je dobio i nagradu Vino potrošača, za Merlot 2012, a Belje i novinarsku nagradu, za Cabernet sauvignon/Merlot 2011. Iz Hrvatske, zlatni su još i porečka Agrolaguna, s vinima Cabernet sauvignon 2010 Festigia i Castello 2011 Festigia, te Badel 1862 s Merlotom 2010 s Korlata.
Slovenci, koji su prijavili četiri uzorka, ovaj put nisu se nisu domogli medalja, ali dobili su nagradu novinara, nju je osvojilo vino Merlot 2009 riserva Kmetije Bizjak iz Branika. Srbi su, konkretno Božidar Aleksandrović, osvojili dvije zlatne medalje, konkretno za vina Regent 2008 i 2009, Aleksandrović je za Regent 2008 dobio još i novinarsko priznanje. Srbija je posredno, a za vino Merlot Colli Aprutini 2010, osvojila jedno visoko zlato, naime talijanski posjed Masciarelli s juga Čizme a koji je proizvođač toga vina posljednjih godina, nakon što je umro njen suprug, vodi Marina Cvetić. Lijepi uspjeh i Crnogoraca iz Plantaža 13. Jul: zakitili su se s dva zlata – za Crnogorski Cabernet Plantaže 2010 i Crnogorski Merlot Plantaže 2010 te s novinarskom nagradom za Cabernet Plantaže 2010.
Osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić bio je u žiriju G
Emanuele Medolago Albani, stoji uz plakat Emozioni dal Mondo…, proizvođač vina i vlasnik Ville Redone gdje se ocjenjivanje održavalo
Ocjenjivanje je bilo inspirativno: vrijeme lijepo, vedro, a kroz prozor pogled na vinograd u Valcalepiju
Manifestaciju su organizirali udruga Vignaioli bergamaschi i Konzorcij za vino Valcalepio, s ciljem promidžbe, na međunarodnoj razini, tipičnih vina okolice Bergama, ali i promidžbe cijeloga kraja na čelu s vrlo lijepim Bergamom, bogatime kulturno-povijesnim spomenicima, kažu direktor ocjenjivanja Emozioni dal Mondo Cabernet e Merlot insieme Sergio Cantoni i predsjednik Konzorcija Enrico Rotta.
Tehnički dio oko samoga ocjenjivanja odradio je Centar za izobrazbu kušača (Centro Studi Assaggiatori) iz Brescije, na čelu s Luigijem Odellom. Za one koji se bave degustacijama, proučavanjima aroma, svakako je dobro posjetiti taj Centar, koji se, inače, bavi ne samo organoleptikom vina nego i aromama i okusima raznih namirnica i gotovih proizvoda što ih preko tanjura i čaše unosimo u organizam…
Za dvije znane francuske sorte kao protagoniste promidžbe, a koje u svijetu pokrivaju, po riječima prof. Marija Fregonija, oko milijun hektara, odlučilo se stoga što su one u kraju oko Bergama prisutne odavna i Bergamci su ih s obzirom na njihovu jaku rezistentnost, te prilagodljivost i stabilnost toliko zavoljeli da su ih posvojili, i njihovu kombinaciju, u konzorcijskim pravilnikom propisanim omjerima, u vinogorju Valcalepio proglasili svojim brandom. U domeni bijelih kultivara u robnu marku Valcalepio bianco uključeni su takodjer francuski kultivari u definiranoj kombinaciji, konkretno Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi.
Znanstveni skup: prof. Mario Fregoni (zanimljivo predavanje o hibridima i njihovom korištenju u novije vrijeme), direktor ocjenjivanja Sergio Cantoni, te prof. Alain Bertrand iz Bordeauxa
Ljubljanski profesor Marin Berovič, po ocu, inače, Šibenčanin, dok drži predavanje o magnetiziranim kvascima za proizvodnju pjenušaca
Promocija kraja priredjena je i kroz posjete povijesno i kulturološki ali i eno-gastronomski značajnim punktovima Bergama i okolice. Tog popodneva nakon ocjenjivanja degustatori su posjetili jedan od ponajboljih vinskih posjeda u Valcalepiju – vinski podrum Calepino Franca Plebanija, koji proizvodi jako dobre pjenušce klasičnom metodom i s minimalnim odležavanjem na kvascima 3,5 godine. Područje gdje su vinogradi i podrum Calepino u neposrednom je susjedstvu Franciacorte ili, kako je nazivaju, talijanske Champagnei (dijeli ih samo rijeka), pa je logično usmjerenje prema pjenušcima. Calepino inače ima i puna crna vina, među njima je perjanica kuće Kalòs, od Cabernet sauvignona čije se grožđe bere nešto kasnije i koje se prije vinifikacije malo i prosušuje.
Calepino, braća Plebani: doček pozdravom dobrodošlice i pjenušcem dobrodošlice – jedan brat govori, a drugi pjenušac utače tehnikom odjednom u dvije čaše. Plebanijevi su baš toga dana završavali s berbom Cabernet sauvignona
Pjenušac Calepino brut: odličan uz ovu domaću salamu! Uz pjenušce, inače po vrlo prihvatljivoj cijeni i za naše okvire, ponos kuće Plebani je i crnjak Kalòs
MUNDUS VINI 2013/PP ORAHOVICA i KUTJEVO d.d.!
HRVATSKA JE NA JEDNOM OD NAJZNAČAJNIJIH i NAJVEĆIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA, ODRŽAVANOME U NEUSTADTU an der WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ, OSVOJILA TRI ZLATA i ČETIRI SREBRA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Opet lijepi uspjeh hrvatskih proizvođača vina na međunarodnoj sceni: na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini, jednom od najvećih i najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu, održavanome – evo već 12 godina – u njemačkome gradu Neustadtu an der Weinstrasse, osvojili smo tri zlatne i četiri srebrne medalje. Dobitnici zlata su Graševina 2011 ledeno vino i Silvanac zeleni 2011 izborna berba bobica od PP Orahovice, te Traminac 2011 ledeno vino od Kutjeva d.d., a osvajači srebra su Graševina 2012 vrhunska i Graševina 2012 Turković te Graševina 2009 ledeno vino također od Kutjeva d.d., kao i Cabernet sauvignon/Merlot 2009 od Belja. PP Orahovica, koja je dugo bila u sjeni a onda je zasjala kao šampion na ocjenjivanju vina u Zelini ove godine, napravila je sada značajan prvi međunarodni iskorak. Zgodno je spomenuti da je enolog-savjetnik u PP Orahovica Ivica Perak, dojučerašnji glavni enolog Kutjeva d.d.!…
Zgrada Saalbau u Neustadtu, mjesto ocjenjivanja Mundus Vini, te, dolje, atmosfera unutra
Grafikon koji pokazuje povećanje broja uzoraka iz godine u godinu, od 1001. do 2013.
Ukupno je na ocjenjivanje prijavljeno i dostavljeno 6212 etiketa iz 43 zemlje, od čega čak 3184 crnih vina. Bijelih mirnih vina bilo je 2178, ružičastih 195, bijelih od crnih sorata 18, bijelih pjenušaca 354, ružičastih penušaca 98, crnih pjenušaca tri, fortificiranih vina 74… Najviše uzoraka poslali su Talijani – 1265, slijede Nijemci sa 1127, pa Španjolci sa 1118, onda su Francuzi sa 578 i Portugalci sa 566 uzoraka. Grupu ispod 200 predvode Australci sa 194 uzorka, a grupu ispod stotke Česi s 81 uzorkom. Hrvatska je poslala 16 vina, od toga 14 bijelih i dva crna.
Žiri br. 15 – Andrej Ondermiška, Fumiko Tukioka, Željko Suhadolnik, Eva Borbas, Arno Bauer, s predsjednikom Claudeom Glodenom
Žiri br. 19, s Franjom Francemom, Helenom Baker, Martinom Kottovom, Valentinasom Algirdasom Pateckasom i s predsjednikom Paulom Robertom Blomom
Ocjenjivača je bilo oko 250 iz 44 zemlje, među njima iz Hrvatske Franjo Francem i Željko Suhadolnik. Najviše degustatora dala je, logično, Njemačka – 77, iz Italije ih je bilo 24, Švicarske 12, Francuske 11, a grupu ispod desetke predvode Austrijanci s osam kušača.
_________________________________________________
OKRENITE SE AZIJI!… – Među degustatorima-ocjenjivačima na Mundus Viniju bio je Robert Joseph, novinar koji tijesno surađuje s njemačkom izdavačkom kućom Meininger Verlag poznatom po više edicija posvećenih plemenitoj kapljici. U razgovoru s njime saznajem da je Joseph i prilično veliki proizvođač vina, naime u Languedocu na jugu Francuske ima vinograde Viogniera, Chardonnaya, Syraha, Grenachea i Mourvèdrea, i godišnje proizvede milijun i nešto butelja. Kao vinara ali i kao vinskog novinara pitam ga je li kušao hrvatska vina, posebice stoga što u posljednje vrijeme na međunarodnim ocjenjivanjima na sebe skrećemo pažnju osvojenim medaljama a dosta naših proizvođača i osobno se predstavlja s kapljicom po Europi, uvelike, s obzirom na uspjehe kod Decantera, u Londonu. Odgovor, u kojemu je kazao da je kušao hrvatska vina i da mu se dosta njih svidjelo, sadržavao je međutim ne toliko podrobnija objašnjenja o tome što mu se dopada kod naše kapljice a što ne, nego savjete glede marketinga i komercijalizacije:
– Moja je preporuka hrvatskim proizvođačima da se ne zavaravaju mogućim velikim komercijalnim uspjehom u Velikoj Britaniji i u SAD na tržišta kojih očito pucaju. Engleska i SAD preplavljene su raznim vinima iz cijeloga svijeta i nastupati tu veliki su trošak i na neki način gubljenje vremena. Ako se već želi malo probiti u javnosti, umjesto skupih dolaska i boravka u Engleskoj i SAD bolje je, po meni, jednostavno poslati uzorke na kušanje dvjema osobama s velikim ugledom i utjecajem, a to su Jancis Robinson i Hugh Johnson. U Europi se isplati potruditi se oko tržišta nordijskih zemalja, te istočnih zemalja, ali još je u ovome trenutku ipak najbolje poći prema Aziji, sve do dalekog istoka, tu su mnogoljudna Kina, pa Indija, Južna Koreja, Vijetnam, Azerbajdžan. Ja, primjerice, najveći dio svoje produkcije plasiram u Vijetnamu…. – kazao je Joseph. ■
__________________________________________________
Upravo u mojoj grupi našla su se tri medaljama ovjenčana bijela vina iz Slavonije, reakcije svih degustatora na vino od Graševine iz Orahovičko-slatinskog vinogorja bile su dobra najava nove žetve medalja visokoga sjaja za Hrvate…
Iako se uvijek glavna pažnja posvećuje osvajačima zlatne medalje, treba reći da su i vina koja su na Mundus Viniju 2013. osvojila srebro polučila odličan rezultat, naime srebro je na Mundus Viniju i te kako vrijedno jer raspon bodova za srebrnu medalju je kao u nas za zlato, konkretno od 85 do 89,99, zlato je od 90 do 94,99, a veliko zlato od s 95 i više.
Inače, ovaj put, uz poprilično njemačkih vina, dopala su me na kušanju – što je počelo s njemačkim rajnskim rizlinzima i chardonnayima od kojih su me oduševili Riesling 2011 iz Ruwera, Riesling 2012 iz Mittelhaardta/Deutsche Weinstrasse iz Pfalza te, osobito, Chardonnay 2011 iz Kaiserstuhla i Chardonnay 2011 iz Breisgaua kao i Chardonnay 2011 iz Tuniberga u Badenu a od crnih Traum Cabernet Cubin Cabernet Dorsa Cabernet sauvignon 2009 od Staatliche Lehr und Versuchsanstalta iz Würrtemberga, te Cabernet Dorsa Cabernet Mitos 2009 proizvođača Heuchelberg Weingärtner iz Württemberga – mnoga vina iz više zemalja u našem neposrednom okruženju te iz zemalja bivšeg tzv. istočnoga bloka, konkretno iz Slovenje, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Rumunjske, Ukrajine, Moldavije, Češke i Slovačke. Iz Slovenije imali smo lijepu mješavinu chardonnaya, bijelog pinota, sauvignona i rajnskog rizlinga (2008, Podravje), iz Bosne i Hercegovine bio je zanimljivi Trnjak 2011 (15,0 vol%) s posjeda Nuić a iz Makedonije jako dobar Vranec 2011 te vrlo solidan Shiraz 2011, oba iz Povardarja, vinogorja Tikveš i od vinarije Stobi. Interesantan i Petit verdot 2011 iz Povardarja-Tikveša, također od vinarje Stobi. U lijepome sjećanju su mi i shiraz iz 2011 apelacije Dealu Mare, merlot iz 2011 Dealu Mare, cabernet sauvignon iz 2011 Dealu Mare iz Rumunjske, a od proizvođača Budureasca, spomenuo bih svakako još i sjajne gradišćanske predikate mješavinu sämlinga, chardonnaya i bijelog pinota iz 2009 prestige, kao i mješavinu bouviera, sämlinga, graševine, bijelog pinota i chardonnaya iz 2011 prestige iz podruma Lenz Moser.
____________________________________________
JAPANCI NA NJEMAČKOM KORMILU – Deidesheim je živopisno lijepo tipično palatinatsko vinsko selo, i tu je sjedište nekoliko međnarodno vrlo renomiranih vinskih kuća, primjerice Reichsrat Von Buhl, Bassermann Jordan, Josef Biffar, Kiemich… I u to selo stigli su strani investitori zainteresirani da kupe lokalne vinogradarsko-vinske posjede. Od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas na kormilu dvaju uglednih vinskih posjeda su Japanci, konkretno obitelj Tokuoka, koja najprije upravlja Reichsrat von Buhlom a potom preuzima i vođenje kuće Josef Biffar. Ugovor o najmu s Reichsratom s krajem 2013. istječe, i taj se posjed 2014. vraća vlasničkoj obitelji, a što se tiče Josefa Biffara, upravo je obavljeno konačno preuzimanje i sad je Biffar 100 posto u rukama Japanaca. Fumiko Tukioka čiji otac u Japanu ima trgovinu vinom, supermarket i restorane, studirala je enologiju u Geisenheimu, i ona nastavlja kao upraviteljica kuće Josef Biffar ali eto sada ne više kao najmoprimac nego kao dio vlasničke obitelji. Berba 2013. prva je posve japanska. Fumiko, koja je bila članica mojega žirija na Mundus Viniju, kaže da će se Josef Biffar, koji se prije nije isticao s pjenušcima, ubuduće u opsegu do čak 80 posto produkcije posvetiti pjenušavim vinima rađenima klasičnom, šampanjskom metodom. ■
Fumiko Tukioka, upraviteljica vinskog posjeda Josef Biffar; kuću znanu po mirnome vinu pretvara u šampanjeriju: ubuduće 80 posto produkcije bit će pjenušci! S velikim izvozom prema Japanu…
_____________________________________________
U popodnevnim satima, po običaju, organiziran je obilazak vinogorja i proizvođača, kombinacija vinskog i turističkoga aspekta. Organizator vrlo spretno miješa upravo enogastronomiju i turizam, npr. opredjeljujući se za smještaj degustatora u živopisnom vinskome selu Deidesheim, nekoliko kilometara udaljenome od Neustadta kao poprišta ocjenjivanja, te birajući vinske posjede i zanimljiva kulturno-povijesna i arhitektonska zdanja gdje će biti obroci i degustacije za upoznavanje s njemačkom kapljicom.
Središte Deidesheima
Dvorac Hambach
U vrlo lijepome dvorcu Hambach (Hambacher Schloss), nakon razgleda građevine i objašnjenja turističkoga vodiča o tome zdanju na uzvisini s koje se pruža krasan pogled na cijelo jedno more vinograda pokrajine Pfalz, priređen je susret s mladim talentima vinogradarstva i vinarstva u Pfalzu. U prostranoj dvorani dvorca Hambach predstavile su se dvije grupe mladića-proizvođača vina koji nastupaju pod mottom dinamično, inovativno, osvježavajuće, okusno, lijepo pitko. Jedna grupa, s 12 članova iz nekoliko sela kod Neustadta, nosi naziv WINE CHANGE, a druga Die junge Südpfalz, Mladi Južni Pfalz. Rado kažu sljedeće: Vino ne treba biti komplicirano, vino nije elitističko, vino može biti zabava!
Nekolicina iz grupe WINE CHANGE: Markus Schädler, Martin Fusser, Michael Andres i Mathias Arnold Kimich. Iz grupe Die junge Pfalz: Matthias Dollt, Christian Schneider, Georg Meier…. Lijepi rajnski rizlinzi, posebice Riesling 2012 Spätlese Granit trocken od Georga Meiera iz podruma Valentin Ziegler Sohn te Riesling 2012 Kalkmergel trocken od Mathiasa Dollta iz podruma Gerhard Hockdorfer (Die junge Pfalz) kao i Leinhöhle 2012 Kabinett trocken od Kimicha, a od crnih Capo 2011 (cabernet sauvignon & merlot) njegovan u barriqueu od Andresa (WINE CHANGE) i Cabernet sauvignon 2011 trocken od Christiana Schneidera s posjeda Herrengut, pa Spätburgunder 2011 trocken (bez drva) od već spomenutoga Georgea Meiera. Cijene vrlo ugodne, od 5,5 do desetak eura za butelju
Josef Andres, Weingut Gebrüder Andres, Deidesheim: vrlo lijepo crno vino Capo 2011 njegovano u barriqueu
_______________________________________________
VINOGRADARSKO-VINSKO PODRUČJE PFALZ (PALATINAT) – Vinogradarsko područje Palatinata obilježava više posebnosti.
Dugačka je tu tradicija u uzgoju vinove loze a seže još u doba starih Rimljana. Pravo more trsja proteže se na području od oko 85 kilometara dužine i tek malo kilometara širine, predjelu smještenom pravcem sjever-jug istočno od planinskog masiva Haardt. Tu je nekih 23.400 hektara pod vinovom lozom (gotovo četvrtina ukupne vinogradske površine Njemačke), što taj kraj čini drugom po veličini vinogradarskom oblasti u Njemačkoj. U Palatinatu je dosta sunca, i do 2000 sati godišnje, a klima je dovoljno blaga da na njoj mogu rasti i brojne južne kulture i bilje, poput npr. i badema, palmi, tako da Palatinat nazivaju još i njemačkom Toscanom.
Pfalz ili Palatinat, njemačka Toscana: evo stabla badema u proljetnoj cvatnji
Palatinat je raj rajnskog rizlinga – s 5455 hektara on je, od 2008., najveće uzgajalište Rizlinga rajnskoga na svijetu. Raširene su i burgundijske sorte kao Pinot bijeli, Pinot sivi te Chardonnay, ali i Pinot crni, tamo zvan Spätburgunder. Uz rajnski rizling, paradni konji palatinatskog bijeloga vina su upravo bijeli i sivi pinot.
Palatinat nudi odlična i crvena vina, posebice od Pinota crnoga, Dornfeldera, Portugisca i Lovrijenca. Oko 40 posto vinograda u Palatinatu zasađeno je crnim sortama i Pfalz je najveće njemačko područje produkcije crnjaka. U novije vrijeme ima i Cabernet sauvignona i Merlota.
Rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, crni pinot i dornfelder u posebnom su apelacijskom režimu, moraju se proizvoditi po pravilniku koji omogućuje dobivanje proizvoda s tipičnim i prepoznatljivim organoleptičkim profilom, a na tržištu ta su vina pod oznakom DC Pfalz, to je kratica za Districtus Controllatus Pfalz. Vina s oznakom DC Pfalz na obveznoj srebrnoj ukrasnoj kapici butelje moraju biti suha i voćna. Prednost im je što su lako uočljiva na polici trgovine i što prijaju uz široki spektar jela. Da bi vino zavrijedilo oznaku DC Pfalz ono mora s uspjehom proći strogu organoleptičku kontrolu stručnjaka kao jamaca više kakvoće i odgovarajućeg sortnog profila kapljice.
Vina iz Palatinata uživaju veliku popularnost kod potrošača i tržišno su vrlo značajna naime svaka treća butelja kupljena u Njemačkoj je iz Palatinata. ■
_____________________________________________________
ŽIVJELA GRAŠEVINA!
Prvi članovi Kluba ljubitelja (beljske) graševine: Tony Hodges, značajni osječki vinski trgovac Viktor Bijelić, Steven Spurrier, te, iz Belja, Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja d.d., i Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica marketinga. Kao prvi članovi Kluba dobili su na dar svaki po dvostruki magnum s beljskom vrhunskom graševinom
BERBA 2013: BELJE U POČAST NAŠEM VELIKOM ADUTU U ČAŠI. DO JUČER u SVIJETU MARGINALIZIRANOJ – u HRVATSKOJ, INAČE, NAJRAŠIRENIJOJ – SORTI, TE NJENOME VINU, DANAS UPRAVO IZ SVIJETA u HODOČAŠĆE k NAMA STIŽU NAJRENOMIRANIJA IMENA IZ SVIJETA ENOLOGIJE, MARKETINGA i MEĐUNARODNE VINSKE PUBLICISTIKE
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Dočekali smo i to: do jučer Graševinu (sorta) i graševinu (vino) nitko izvan podučja Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke nije uopće šljivio, čak Graševina kao izraz u internacionalnoj terminologiji nije ni postojala nego su se rabili Welsh riesling, Laški rizlng, Riesling italico…, a danas s njom žive znani inozemni enolozi poput profesora Roberta Ferrarinija (savjetnika najcjenjenijeg proizvođača veronskoga kraja Quintarellija, ali i još nekih drugih izvrsnika), pa internacionalno renomirani marketingaši, npr. Tony Hodges BrandStory, njoj hodočastiti dolaze najpoznatija vinska pera svijeta poput Stevena Spurriera, Oza Clarka, a naziv Graševina kao glavni za sortu u najnovijem podacima naprosto našopanom vodiču vinskim kultivarima svijeta Wine Grapes rabe ni manje ni više nego Jancis Robinson, José Vuillamoz i Julia Harding. Do jučer, kod hrvatskih ljubitelja plemenite kapljice na prvome je mjestu bila graševina iz Kutjeva, danas je na tronu ona iz Belja. Nepromijenjeno je ostalo tek ovo: u Kutjevu relevantni proizvođači količinom i kakvoćom te stalnosti u ponudi kao i nazočnošću u oku i uhu javnosti i dalje su tek Krauthaker, malko manje Enjingi i Kutjevo d.d. s time da im u društvo pristiže Galić, u Daruvaru je to Vinarija Daruvar, a u baranjskome dijelu to je Belje d.d.
Steven Spurrier i Tony Hodges na ulazu u stari podrum Belja u Kneževim Vinogradima. Steven Spurrier kuša graševinu u podrumu Belja d.d. Popodne prije večernje svečanosti posvećene graševini s enolozima Belja imao je opsežnu degustaciju – pedesetak uzoraka
___________________________
GOLEMO ULAGANJE – Otkako je u prošlom desetljeću Agrokor preuzeo Belje, do sada je u posjed uloženo oko 2,3 milijuna kuna! ∎
___________________________
Belje je vrlo ozbiljno krenulo u kampanju na afirmaciji baranjske graševine, s jedne strane (i) angažmanom i inozemnog enologa-savjetnika a s druge strane angažmanom inozemnih stratega na polju marketinga te vinskih komunikatora, i to ne bilo kojih nego onih sa zvučnim imenima. K tome, Belje svoja vinska događanja diže – ili, kao organizator, barem se svojski trsi to učiniti – na znatno višu razinu od obične pučke veselice.
U zgradi starog podrumua u Kneževim Vinogradima a gdje su smješteni prostrana kušaonica i, dolje, pod svodovima obloženim opekama, velike hrastove bačve za dozrijevanje vina postavljene u savršenom redu poput smotre vojnika neke elitne postrojbe, u krilu što još nije ispunjeno bačvama priređeno je posebno događanje u čast Graševini i graševini a u povodu završetka ovogodišnje berbe te sorte za potrebe Belja. Prezentacija graševina, vrlo okusni menu (u izvedbi odličnog restorana Kormoran), uzvanika mnogo, među njima i spomenute svjetske zvijezde novinarstva i marketinga s područja vina, ali i novinari iz Hrvatske, Srbije, Mađarske…
Kamere i mikrofoni usmjereni prema Stevenu Spurrieru
Nadahnuti govor iskusnog britanskog marketingaša Tonyja Hodgesa, glavu marketinške kampanje Belja, zatim poučan nastup Stevena Spurriera koji je govorio o tome kako se višeslojno uspješna robna marka stvara na način da se osnovna – bilo izvorno lokalna, domaća, bilo udomaćena – namirnica/sirovina i finalni proizvod što ga resi tipičnost kroz uzgoj/produkciju te komunikaciju prema javnosti tjesno vežu uz određeni geografski (tlo, klima, sorta, tradicija…) prostor. Dok je enologinja Belja Suzana Zovko kao pčelica vrijedno obilazila brojne uzvanike za stolovima i nastojala im pružiti više podataka o graševini – na pozornici nastup glavnog enologa Belja Marijana Kneževića, s nekoliko rečenica o berbi 2013. Baš za sortu Graševina. Ljiljana Vajda Mlinaček, i najava osnutka, u režiji Belja d.d., Kluba ljubitelja (beljske) graševine, proglašenje prvih četiriju počasnih članova toga Kluba kroz koji je moguće ostvariti određene pogodnosti pri kupovini vina ali i u kupovini turističkih usluga Belja d.d…
___________________________________________
VRUĆINE i KISELINE – Glavni enolog Belja Marijan Knežević kad je lani na prezentaciji en primeur slavonskih graševina u zagrebačkoj Esplanadi govorio o berbi 2012. i spomenuo da je unatoč visokim temperaturama pH kao bitan čimbenik bio značajno nizak te kad mi je sada pričao o berbi 2013. i pokušao odgovoriti na moje pitanje kako to da je kod vrhunskih beljskih crnih vina baš i iz vrućih godišta osjet kiselosti pojačan, iznio je da i kad su ljeti i dugotrajne vrućine i kad se slador u grožđu prilično brzo povećava kiseline se u baranjskom vinogorju u dobroj mjeri zadrže. Obično je za vrijeme velikih vrućina i suše razlog naglog povećanja sadržaja šećera u bobici gubitak tekućine iz bobice i koncentracija sastojaka, pa dio objašnjenja može počivati na tome i za kiseline, ali Knežević veli da je u cijeloj priči za taj za mene neočekivano jači osjet kiselosti zasluga i tla, da je ono takvo – riječ je o degradiranom černozemu na praporu – da pomaže održavanju pH na nižoj vrijednosti, eto lani je u beljskoj berbi kod crnih kultivara pH bio oko 3,3 do 3,5 što je za crne sorte sjajno… Utjecaj na neočekivano nešto izraženiji osjet kiselosti u vinu svakako ima i dob vinograda, naime dok su loze još mlade – Belje je nove vinograde sadilo 2004. i 2005. – iskoraka u organoleptici uvijek ima na ovaj ili onaj način, prava harmonija nastaje kako loza stari i zrije. ∎
Marijan Knežević, glavni enolog Belja, govorio je o berbi 2013.
____________________________
Dobro zamišljeno (jedino s malim kašnjenjem početka zbog nogometne utakmice Hrvatska-Belgija), ali… Na žalost, kako je vrijeme u tijeku inače vremenski razumno doziranoga programa odmicalo, žamor u publici i komešanje, te šetnja postajali su izraženiji. U nas ništa nova, nije to svakako bila nervoza ili ljutnja zato što smo izgubili od Belgijanaca. Mada su uzvanici bili, što se kaže, ljudi od imena, dobrome dijelu gostiju očito nije uopće bilo važno to što se govorilo sa bine. Malo strpljenja, pozornosti i PRISTOJNOSTI prema domaćinu ipak valja pokazati… Možemo li na ovim našim prostorima shvatiti da onaj tko nešto priređuje i za to potroši sredstva i vrijeme ne ulazi u trošak tek zato da nekoga nahrani i napoji i zabavi, nego prvenstveno zato da nešto pokaže. Hrvatski je to sindrom neslušanja i žamorenja publike i za vrijeme i sasvim kratkih pozdravnih govora organizatora, iskusio sam to dobro tijekom 20 godina organizacije velikog (i do 500 uzvanika) Ateljea okusa Svijeta u čaši na kraju svake godine…
Komešanje i žamor u gledalištu, dok na pozornici traje službeni program
Steven Spurrier veli mi da mu se graševina osobito dopada, ali da na njoj ne treba i stati u afirmiranju vlastitoga potencijala, naime i Spurrier, kao i Tony Hodges i kao što je svojedobno u Belju kazao i Oz Clark, veliki je zagovornik toga da se Belje i Baranja jače posvete i Frankovki/frankovki. Beljska vrhunska Frankovka 2009 dokazuje da to i te kako ima smisla…
Vrhuška slavonske graševine: kutjevački proizvođač Vlado Krauthaker, Baldo Matić, savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Belju d.d, Milan Štimac kao aktualni tajnik udruge Craševina Croatica, te Đuro Horvat, direktor za vinogradarstvo i vinarstvo pri Agrokoru Hoće li se i Belje i Krauthaker značajnije okrenuti i frankovki?
Iako su i Hodges i, pogotovu, Spurrier – koji je, inače, u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu organizirao čuveno ocjenjivanje naslijepo i sraz burgundijskih chardonnaya i bordoških cabernet sauvignona te kalifornijskih chardonnaya i cabernet sauvignona, kad je trijumfiralo vino kuće Chateau Montelena gdje je tada kao enolog radio Miljenko Grgić – u više navrata naglašavali, vezano uz graševinu, važnost, u tržišnome smislu, stvaranja robne marke kroz vezivanje proizvoda uz uži teritorij, čime do punog izražaja dolaze tipičnost i posebnost kao bitni snažni magneti usmjereni prema kupcu iz jednoga pravog mora današnje ponude, moguće je da je tek neznatan broj nazočnih shvatio da bi se, radi ostvarenja potpunog ispunjenja graševine kao dijela oblasti Baranje, uz Belje, i drugi proizvođači graševine iz toga dijela Podunavlja – ako žele dobro i cijelome kraju i sebi – morali definiranim radom u vinogradu i u podrumu i u komercijalizaciji uključiti znatno aktivnije, znači efikasno, u službeno definiranje standardiziranog organoleptičkog profila karakteristične baranjske graševine unutar apelacijske oznake Graševina kzp. Baranja, kao i, organiziranim osmišljenim zajedničkim radom, u marketing radi dobroga plasmana i proizvoda i teritorija…
SVEČANOST FRANKOVKE
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
MODRA FRANKINJA, BLAUFRÄNKISCH, FRANCONIA, KEKFRANKOS, LEMBERGER EVO VEĆ TREĆU GODINU ZAREDOM ZVIJEZDA JE FESTIVALA U STAROME DVORCU PONAD SLOVENSKOG GRADIĆA SEVNICA ODAKLE SE PRUŽA SJAJAN POGLED NA KRAJOLIK UZ RIJEKU SAVU
Frankovka je kultivar ovih širih naših prostora, osobito zanimljiva i za Hrvatsku, naime ona je u uzgoju tradicijska crna sorta u sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše, te u Slavoniji i Podunavlju, ali i u Istri, gdje je nazivaju Borgonja. Zbog skorojevićanstva i razmišljanja o zaradi začas pa makar i na kraći rok, predugo je, međutim, bila u zapećku, i u sjeni caberneta, merlota, pa onda i syraha, kojima su se u domeni crnjaka okrenuli maltene svi kao da su se sramili svoje frankovke. Tek nešto na revitalizaciji frankovke počeli su ozbiljnije prije koju godinu u Feravinu u Feričancima, kraju znanome upravo po frankovki. Hvale vrijedan start, ali to je bila kap u moru. Kasnije su se malo jače priključili u Belju, iz berbe 2009 kreirali jako dobar proizvod, a onda je s većim angažmanom krenuo i Iločki podrum. Hrvatska na porinuću i afirmaciji frankovke mora intenzivno ozbiljno sudjelovati, to više što se pokazuju velike mogućnosti za frankovku u vrlo ozbiljnome izdanju u Feričancima, Baranji, Iloku, a ugodnih iznenađenja moglo bi biti iz vivodinskoga područja te iz Istre!
Dvorac iz 17. stoljeća ponad Sevnice gdje se održava festival frankovke, i lijepi pogled s dvorca na Sevnicu i na krajolik uz Savu
Slovenci iz Vivodini susjedne vinorodne dežele Posavje, gdje je Frankovka dosta raširena, već duže vrijeme u većem broju proizvode frankovku, a Sevničani su odlučili na promidžbi modre frankinje i svojega kraja učiniti dodatni iskorak organizacijom festivala vina od spomenujte sorte. Ove godine već su po treći put, u vrlo lijepome ambijentu staroga dvorca ponad svojega grada uz Savu, organizirali Festival Modre Frankinje, Frankovke, Franconije, Blaufränkischa. Lembergera. U realizaciji okoristili su se i sredstvima iz Europske Unije, konkretno EU-Fonda za razvoj poljoprivrede i ruralnog ambijenta. Manifestaciju u Sevnici uz potporu grada realizira slovenski LAG, odnosno Local Action Group ili Lokalna akcijska grupa Posavje. Događaj vrlo vrijedan pažnje, jer u prvi plan stavlja ono što je tipično za taj kraj, s time da se istodobno rado omogućuje i predstavljanje i frankovke iz drugih vinorodnih područja Europe.
Festival iz ptičje perspektive
Rok Petančič iz Grada Sevnice, koji je podupro organizaciju Festivala frankovke, kaže:
– Frankovka je u Sloveniji po površini vinograda četvrta crna vinska sorta, a vrlo je raširena u dvjema vinorodnim područjima, konkretno u Podravju i Posavju, i u pet vinogorja a to su Štajerska Slovenija, Prekmurje, te Bizeljsko-sremiški okoliš, Dolenjska i Bela krajina. To je kultivar koji može dati visokokvalitetno vino, i u svim spomenutim vinogorjima vodeći je po kakvoći među crnim kultivarima. Vino odlikuje visoki sadržaj antioksidanata, posebice resveratrola. Resveratrol smanjuje ukupan sadržaj tzv. lošeg kolesterola LDL ali i pomaže povećanju onoga dobroga, HDL. Resveratrol se pokazao učinkovitime i u sprječavanju oboljenja od raka, stoga se preporučuje čašica frankovke…. Naš slogan i jeste: Pijem MODRO! Ciljevi ovog našeg projekta vezanoga uz Modru frankinju su daljnje jače širenje sorte i, kroz obrazovanje o kultivaru i o vinifikaciji te dozrijevanju, povećanje kakvoće vina od frankovke, a potom i, kroz edukaciju potrošača, širenje plasmana frankovke, kao i, kroz frankovku, popularizirati ovaj naš kraj kako bismo i tom svojom posebnosti privukli što višše posjetitelja, turista.
HRVATI NA OCJENJIVANJU, ALI NE I KAO IZLAGAČI
Festivalu, koji se inače (zasad) održava samo jedno (subotnje) popodne, ali koji uz izlagački dio ima i više zanimljivih popratnih događanja i to ne samo iz područja vina nego i iz područja povijesti, umjetnosti i turizma, prethodi strukovno ocjenjivanje. Za nj je ove godine skupljeno 139 uzoraka iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Austrije, a u komisiji za ocjenu, koja se sastoji isključivo od žena, iz Lijepe naše bile su lijepe naše Ana Marija Jagatić Korenika iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, i Ivona Đipalo iz zagrebačke eno-konzultantske tvrtke Vinolab. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno desetak uzoraka, a solidan uspjeh ostvarilo je Belje s Frankovkom iz 2012.
_________________________________________
REZULTATI OCJENJIVANJA FRANKOVKE – Vina od Frankovke pri proglašenju rezultata raspoređena su u dvije kategorije – ona mlada, iz 2012. berbe, te zrele frankovke, iz 2011. i starije.
Strukovna komisija ukupnim šampionom ocjenjivanja 2013. proglasila je Frankovku 2011 obiteljskog vinskog podruma Šuklje.
Šampionski obiteljski vinski podrum Šuklje iz Trnovca, tri kilometra udaljenog od Metlike, može se pohvaliti s tradicijom u vinogradarstvu od kraja 19. stoljeća. Šuklji obrađuju pet hektara pod trsjem. Tata Šuklje brine da u vinogradu uzgoji najbolje grožđe, a kćerka Katja, enologinja, zadužena je za podrumarski dio
U kategoriji mladih frankovki, dakle iz 2012., prvo mjesto osvojila je kuća Kobal family wines, drugoplasirana je frankovka od Martina Pečariča, treća je od Bojana Novšaka, a četvrta od obitelji Plut. Frankovka 2012 podruma Belje s bodovima je u prvoj trećini grupe mladih vina.
U kategoriji zrelih vina, iz berbi 2011. i starijih, prvak je Frankovka 2011 iz podruma Šuklje, druga je ona iz 2011 Milana Jamšeka, treća, također iz 2011. od Antona Vinopivca, a četvrta iz 2009 od Dveri Pax (osobno jako mi se svidjela), od Dveri paxa svidjela mi se i berba 2008 međutim ona u ocjenjivanju nije u vrhu. Naše Belje s Frankovkom 2009 po bodovima je negdje na sredini te druge grupe, po meni bi realno bilo da je pri vrhu jer je vino vrlo ozbiljno. Velika je šteta što sa svojom vrlo dobrom, elegantnom frankovkom nije bolje prošao Heaps Good Wine… U ocjenjivanju su se inače, u toj drugoj kategoriji, našla i dva austrijska vina od glasovitog portugalskog vinara Dirka van der Niepoorta i njegove bivše supruge Dorly Muhr koja živi u Beču i koja je na ocjenu poslala kapljicu iz Beču blizoga vinogradarskog područja Carnuntum, ali ni ta dva vina nisu osobito prošla.
_________________________________________
Vino nije predmet koji kad ga proizvedeš staviš na policu i misliš da je time gotovo, vino je tvoja osobna iskaznica. To je slogan obitelji Kobal iz Trnovca. Obiteljsku proizvodnju vina i komercijalizaciju vode Janko Kobal i njegova supruga Andreja. Janko je inače brat Bojana Kobala, glavnog enologa Ptujske kleti! Frankovka je paradni konj kuće Kobal family wines. Ptujska klet, koja je sudjelovala s Frankovkom 2011, nije se plasirala pri vrhu rang-ljestvice
Nažalost, na festivalu frankovke u atriju dvorca iznad Sevnice nisam među proizvođačima-izlagačima zapazio nikoga iz Hrvatske, a ne bi bilo loše da se netko od naših pojavio, da napravi stanovitu promidžbu hrvatske frankovke i hrvatskoga vina, te da vidi dobru organizaciju vinskoga događanja u lijepome povijesnome ambijentu. Nekim našim gradovima i mjestima u vinorodnim područjima koncept i realizacija Festivala modre frankinje u Sevnici mogli su poslužiti kao dobar primjer kako vinska događanja prirediti u svojemu kraju i na korist svojega kraja. I Slovenci su za večernje sate angažirali glazbene sastave da održe koncerte, ali su od podneva pa do večeri ponudili strogo vinski sadržaj (prezentacija frankovki i njenih proizvođača, strukovno predavanje o frankovki kao sorti i vinu, te o tome kako je vinificirati, dozrijevati, zabavni kvizovi o frankovki za posjetitelje u vinoteci dvorca…) popraćen domaćim specijalitetima na tanjuru. I privukli su dosta posjetitelja ne samo iz najbliže okolice nego i iz cijele Slovenije, vidjelo se to po registracijama automobila na parkiralištu pored dvorca. Kod nas težište onoga što se naziva vinskom svečanosti većinom počiva samo na večernjim nastupima glazbenika…
Grajska vinoteka je u podrumskom prostoru 700 godina staroga dvorca nad Sevnicom, na južnim padinama kod kojega od 2008. Godine postoji vinograd s 500 trsova Frankovke. U lijepo uređenome prostoru na policama se nude butelje iz Dolenjske. Sommelier i voditelj vinoteke organizirao je u Grajskoj vinoteci za posjetitelje zabavni kviz u kojemu je trebalo, nakon kušanja naslijepo pet uzoraka frankovke, pogoditi iz koje zemlje je koji uzorak. Među tih pet vina našla se frankovka iz Belja
Obilazeći stolove s proizvođačima, na festivalu frankovke u Sevnici zatekao sam i vina s dodirom – Francuske i Novog Zelanda! Naime, Novozelanđanin Steve Gee vjenčao se sa Slovenkom iz Slovenske Bistrice i tamo se, utemeljivši posjed Heaps Good Wine Company, počeo baviti upravo i frankovkom, a François Botton iz Champagne skrasio se u braku sa Slovenkom na posjedu Slapšak u Posavju, i tu radi mirnu frankovku ali i, kao dečko iz Champagne, i pjenušac šampanjskom metodom od nje i od također u Posavju domaće sorte Žametna črnina, po naški rečeno to je Kavčina crna…
Heaps Good Wine Company maleno je obiteljsko poduzeće iz okolice Mestinja koje od grožđa iz vinograda s brežuljaka kod Slovenske Bistrice proizvodi vrlo dobra vina od Pinota sivog, Pinota crnoga i Frankovke. Utemeljili su ga Marija i Nick Gee 2010. godine. Imaju dva hektara vinograda (želja je doći do četiri-pet hektara) i proizvode oko 500 kartona vrhunskih vina. Steve Gee veli da crna vina macerira mjesec dana i da za fermentaciju rabi prirodne autohrone kvasce, vina dozrijevaju 12 mjesecu u barriqueu. Gee veli da su cijene njegovim buteljama od 14,90 do 16,90 eura iu tvrdi da nema problema s prodajom
Malo obiteljsko gospodarstvo Slapšak nalazi se u Telču. Obrađuje dva hektara vinograda na nadmorskoj visini od 500 metara i na laporasto škriljevastom tlu. Frankovku kao jednosortno vino proizvode samo u najboljim godinama, i tada je dozrijevaju u drvu. Pjenušac prodaju po 11 eura za butelju
Vinogradarstvo i proizvodnja vina u obitelji Plut uz sela Drašiči kod Metlike seže u 19. stoljeće. Plutovi obrađuju 4,5 hektara vinograda s 20.000 trsova. Glavna sorta je Frankovka,ona je i sastavni dio tamošnjeg tipičnog vina Metliška črnina ptp, koja 
je kući donijela mnogo odličja. Na slici su Žiga Plut (desno) i Anton Vinopivec
Predavanje o frankovki održao je enolog dr. Julij Nemanič
ŠpriCar: NEMA NIŠTA BEZ GEMIŠTA!
U KUŠAONICI PTUJSKE KLETI, ČLANICI GRUPACIJE PERUTNINA PTUJ, ODRŽANO JE DRUGO SVJETSKO PRVENSTVO BRIZGANACA, ODNOSNO MJEŠAVINA LOKALNOG VINA HALOŽAN S VIŠE MINERALNIH VODA IZ ŠEST ZEMALJA. OVOGODIŠNJI POBJEDNIK JE GEMBAČ SA SARAJEVSKIM KISELJAKOM, NAŠA JAMNICA KAO SASTAVNICA DOBROGA GEMA, INAČE PROŠLOGODIŠNJI ŠAMPION, ZAVRŠILA JE, S NEZNATNIM MANJKOM BODOVA, NA TREĆEM MJESTU, IZA SLOVENSKOGA TEMPELA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_
Da, nema ništa bez gemišta!
Od lani postoji i svjetsko prvenstvo gemišta, kako kažemo u Hrvatskoj, odnosno brizganca ili špricarja, kako vele u Sloveniji. U kušaonici vinskog podruma u Ptuju održano je Drugo svetovno prvenstvo haložana v mehurčkanju z mineralnimi vodami. Naziv je i zaštićen.
Ocjenjivačka komisija za gemište. Za stolom sjede Roman Glaser, Štefan Čelan i Vinko Mandl
Konstanta je, dakle, vino Haložan, mješavina od graševine, rajnskog rizlinga, sauvignona, bijeloga pinota, chardonnaya, moslavca i žutog muškata, i za nju se ističe da je boljši dio špricarja, a izmjenjivalo se 18 mineralnih voda uzetih s tržišta u Sloveniji, znači slovenskih, pa hrvatskih, zatim vode iz BiH, Italije, Austrije, Francuske… Pravilnik je nalagao da se gembač toči pola-pola, najprije vino a potom voda, iz (staklene) boce umotane do vrha da kušači ne vide o kojoj je riječ. Pred svakim kušačem po devet tipičnih gemišterskih čaša. Predsjednik ocjenjivačke komisije: Bojan Kobal, glavni enolog Ptujskog podruma. Članovi, 11 degustatora: dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, dr. Štefan Čelan, gradonačelnik Ptuja, Vinko Mandl, direktor Ptujske kleti, Albert Gönc, nekadašnji tehnički direktor Ptujske kleti i jeden najvećih individualnih vinogradara na ptujskom području, Branko Vodušek, poslovni čovjek i poznavatelj vina, Jože Bračič, direktor Radio Tednika, Slavko Podbrežnik, novinar Večera, Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u Čaši iz Zagreba, Jože Rozman, vinski novinar, Vito Andrić, novinar ispewd zagrebačkog Večernjeg lista, te Međimurec Mladen Topolnjak, direktor Derma.
Toči se gemišt degustatorima, najprije, dakako, vino, potom mineralna voda
Rangiranje: izvanredan špricar – 18,00 do 20 bodova; vrhunski – 16,00 do 17,99; odličan – 14,00 do 15,99; dobar – 12,00 do 13,99, a samo špricer – 11,99 i niže.
_________________________
HALOŽAN – Haložan je moderno, lagano i pitko vino. Izumio ga je šezdesetih godina prošloga stoljeća tadašnji direktor Ptujske kleti Jani Gönc. Njegova je zamisao bila ponuditi pilcima vino što bi se bi se lijepo miješalo s mineralnom vodom. U ono vrijeme butelja na ovim prostorima gotovo da i nije bilo, pila su se stolna otvorena vina, većma dobre osnove ta gemišt odnosno kako Slovenci kažu brizganec, špricar. Sortni sastav haložana jednak je već 50 godina, alkoholi su između 9,5 i 12 vol %, vino je polusuh.∎
___________________________
Kušaonica Ptujske kleti. Neki iskusniji i izdržljiviji degustatori nisu prigodom kušanja ispljuvavali, kažu da bi to bilo šteta svake bačene kapljice
Voli li netko gemišt ili ne – on je nešto sine qua non. Bez obzira što je imageom i profaniran jer je postao i simbolom cuganja, svakako treba reći da je, ako je vino uredno te s nižim alkoholom i s lijepom kiselošću i ako ga se sljubi s prikladnom mineralnom vodom odlično osvježavajuće piće posebice za vruće ljetne dane. Prati ga i naziv siromaški pjenušac. Bilo je vrlo zanimljivo kušati odjednom u nizu kombinacije jednoga vina s 18 različitih mineralnih voda. Razlike se u okusu kreću od malenih do i vrlo izraženih, naime neke vode (pokazao je to donat!) očito nisu za gemišt jer mu poprilično smanju svježinu i jače, čak i do nesklada, podignu slanost. Ptujska klet uspjela je u Haložanu ostvariti lijepo svježe vino koje se može fino pijuckati i samo, i dakako da i ovakvim akcijama želi tržišno promovirati i njega ali i cijeli svoj kraj koji u vinskom smislu i počiva na spomenutim sortama korištenim za Haložan. U razgovoru nakon degustacije čuli su se korisni prijedlozi organizatorima da se ocjenjivanje gemišta ili špricarja ubuduće održava uoči ljeta tako da se baš pred vrućine jače skrene pažnja na gemišt i pojedine prikladne mineralne vode, te da se nakon ocjenjivanja u Ptuju organizira smotra ponajbolje ocijenjenih gemišta uz mogućnost kušanja za široku javnost.
Ptujski podrum, inače iz 13. stoljeća, u središtu grada, turistička je atrakcija. Pod voltama u prostoru nekoliko metara ispod površine zemlje goleme su bačve koje su uglavnom manekeni naime tek u nekima se čuva (crno) vino, ostalo vino je u drugom podrumu Ptujske kleti. Ovaj turistički podrum opremljen je uređajima za ambijentu i temi prikladne svjetlosne i zvučne efekte, pa to pojačava dojam pri posjetu. Od domaćina čujem da godišnje, dakako uz plaćenu ulaznicu za jednosatni obilazak i za degustaciju triju vina, privuče oko 10.000 posjetitelja.
Rezultati 2013: šampionskom mjehuričastom kombinacijom proglašena je ona od Haložana s mineralnom vodom Sarajevski kiseljak, sa 16,7 bodova, drugoplasirana je mješavina Haložana sa slovenskim Tempelom – 16,59 bodova, a na trećem mjestu je, sa 16,51 bodova, gemišt od Haložana s Jamnicom, inače lanjskom mjehuričastom pobjednicom. Treće mjesto, s istim bodovima, s jamničkom dijeli srpski Knjaz Miloš. Sudbina se eto opet – sada kod gemišta – opredijelila za bratstvo i jedinstvo!
U plasmanu ovako dalje slijede gemišti sa sljedećim vodama: Petanjski vrelec Radenska, Long live mineral Bad Radkersburg, Kraljevi vrelec Radenska, Romerquelle prickelnd, Studenac, Peterquelle, Gussinger, Perrier, San Pellegrino Pavarotti, Gastainer spritzig, Waldquelle spritzig, San Pellegrino, Romerquelle mild i Donat.
I u Hrvatskoj je u nekoliko navrata organizirano ocjenjivanje gemišta, ali ipak (zasad) ne na ovakvom nivou.
Dobitna kombinacija 2013: Haložan i Sarajevski kiseljak, Direktor Ptujske kleti Vinko Mandl, čelnik Perutnine Ptuj Roman Glaser i glavni enolog Bojan Kobal, ovdje i predsjednik degustacijske komisije, iskušavaju šampionski gemišt
BUYING GUIDE 140/2013
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
_____________________________
pijte razborito – odgovorno – trijezno
hrvatska revija za eno-gastronomiju i turizam • croatian wine, gastronomy & tourism magazine www.mam-vin.com • www.svijetucasi.com • www.suhiucasi.wordpress.com
Nije dopušteno mijenjanje ni prekrajanje ovog priloga / Prava pridržana od strane autora ©
VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET
Šampion/Champ = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ = Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.
♣ ♣ ♣ ♣ = Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.
♣ ♣ ♣ = 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop more through the time, certainly still for exigent consumer
♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (95/100) • ♣ ♣ ♣ (♣) (90/100) & ♣ ♣ (♣) 85/100) = Vino s bodovima na pragu gornje kvalitativne kategorije, odnosno na granici između dviju kategorija/ Wine with points on the edge of the upper quality category.
♣ ♣ = 82 – 85 (13,6 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.
♣ = 75 – 81 (10,0 – 13,5 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use
ispod/under 75 (ili: 10,0 / 2,0) = Nisko-prosječno, pa i s (izraženijim) manama, jedva do nikako prihvatljivo, izbjegavati / low average to bad, hardly acceptable to unacceptable, best to avoid.
⇑ = trošiti sada/drink now •⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape • = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine a chance to develop significantly with the time in the bottle.
CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €)
• Uzorke uzimamo iz distribucijskih kuća za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vina i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 13,6 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.
U ovome izdanju: HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA
___________________________
HRVATSKA CROATIA
DALMACIJA
♣ ♣ (M) ⇑ 13 – 14° C
VUGAVA 2011 – LIPANOVIĆ
VIS ■ VINOGRAD: Dračevo polje • sorta: Vugava ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. polu suho • 14,3vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ• boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni
VINO je vrlo toplo – s malo pekućim alkoholom • robusno ■ izgledom žuto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi prezreli; kuhani) • floralno (cvijeće bijelo…) ■ u ustima slasno • vruće • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatk(ast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog – jače grijućeg završetka • u špici – prelazi zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (M -L) ⇑ 10° C
BELECA 2012 – BASTIJANA/Tomić
HVAR ■ VINOGRAD sorta: Pošip, Bogdanuša ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN uredno
VINO je čisto • toplo • u suglasju sa: godištem berbe ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; bijeli – orašasti) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • donekle sugerira slast • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.
♣ (♣) (M) ⇑ 10° C
ŠIBENSKI POŠIP 2012 – KURSAN
ŠIBENIK ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo
VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe ■ izgledom živahno • žućkasto ■ na nosu upućuje na notu mineralnoga • voćnost ■ u ustima slankasto – s dovoljnom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – suhog – srednje dugačkog do kraćeg – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇑18° C
PLAVAC MALI 2008 barrique – BASTIJANA Tomić
HVAR • Ivan Dolac • kosina – strmina • ekspozicija: jug • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan
VINO je kompleksno • čisto • dotjerano • vrlo toplo • još s dosta živosti • skladno • s finim tercijarnim bouquetom • ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi; suhi, ukuhani) • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; drvo; prženo…), iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet crne čokolade – dima, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ ♣ (XXXL) ⇑ 18° C
DINGAČ 2008 reserve – RADOVIĆ
PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina – strmina • ekspozicija: jug • sorta: Plavac mali • berba: u više navrata ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno – uredno – u zlatnome tonu
▄ VINO je bogato • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; prženo…) • herbalno, diskretno (drvo) • osjet crne čokolade – mljevene kave – prženoga – dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • sugerira slast – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • fino gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ (♣) (M -L) ⇑ 18° C
ŠIBENSKI PLAVAC MALI 2011 – KURSAN
ŠIBENIK ■ VINOGRAD: ravnica – blaga kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo
VINO čisto • dotjerano • vrlo toplo • s mladenačkim nabojem • dinamično – s dosta živosti • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • robusno ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • providno ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • solidno zaobljeno • sa zamjetnim ali mekanim taninom • slankasto slano – s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – malo sušećeg – solidno dugačkog – grijućeg završetka • traži još malo vremena u boci • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada, bez žurbe • poslužiti obvezno uz krepku hranu.
♣ ♣ (L) ⇑18° C
PLOVAC PLOŠKI 2008 – CARIĆ
HVAR ■ VINOGRAD: Ivan Dolac • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s kzp • 14,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: uredno
VINO je kompleksno • bogato • cjelovito • vrlo toplo • još s dovoljno živosti • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, ukuhani) • začinske nijanse • nijanse animalnoga • herbalno, umjereno ■ u ustima blago oporo • tijelom & strukturom vrlo dobro – potentno • dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici/prelazi zenit ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ (XL -XXL) ⇑ 18° C
IVAN DOLAC 2008 – VUJNOVIĆ
HVAR ■ VINOGRAD: Ivan Dolac • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux
VINO je sa jače iskazanim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom granatno ■ na nosu upućuje na starinu • voćnost (plodovi: suhi) • osjet crne čokolade – hlapljiva kiselost malo povišena ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • oporog – srednje dugačkog završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ (L) ⇑ 18° C
PLAVAC MALI 2010 – Rozić
PELJEŠAC, STON ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho •16,0 vol % ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux – visoka
VINO je vrlo toplo – donekle i pekuće • ima živosti • u suglasju je sa: sortom – godištem berbe – dobi • rustikalno • malo hrapavo ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na paljeno – mljevenu prženu kavu – tamnu čokoladu – drvo • tek potom na voćnost (plodovi ukuhani) • odaje povišenu hlapljivu kiselost ■ u ustima sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • srednje dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ (L) ⇑ 16° C
PLAME 2009 – VUJNOVIĆ
HVAR • VINOGRAD: Ivan Dolac + Sućuraj • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni
VINO je izgledom rubinsko-granatno • svjetlije ■ na nosu donekle upućuje na voćnost • herbalno (sijeno, slama…) ■ u ustima malo ravno • tijelom & strukturom relativno dobro – vitko • oporog – kraćeg završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti sada
♣ (L) ⇑ 18° C
PLAVAC MALI 2011 Syrtis – VOLAREVIĆ
SJEVERNO NERETVANSKO POLJE ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 • boca: normalna • model, tip: bordeaux
VINO je u osnovi bogato • u suglasju je sa: sortom • robusno • rustikalno ■ izgledom rubinsko ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije…), iskazane jače • osjet crne čokolade – prženoga – dima • herbalno (drvo), dosta naglašeno • voćnost (plodovi ukuhani/višnja se ističe) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom potentno – mesnato • oporog – dosta dugačkog – jače grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ (M -L) ⇑ 16 – 17° C
Riserva 6 2010 – BIBICH
SKRADIN ■ VINOGRAD sorta: Babić, Plavina, Lasina ■ PODRUM dozrijevanje: barrique • američka hrastovina ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: prilično elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: slabije, zbog premalih slova
VINO je kompleksno • cjelovito • dotjerano • sa dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom rubinsko – s granatnom notom ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom/suhi – ukuhani), izraženi dobro • začinske nijanse, iskazane s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno; mediteransko bilje) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • sugerira slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino kisel(kast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (L) ⇑ 16° C
CRVENO 2012 Syrah – KUĆA GLAVIĆ
KONAVLE ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA kvalitetno • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je s dosta živosti • malo divlje • rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćne bombone • voćnost (plodovi crni) • začinske nijanse ■ u ustima gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro • blago oporog – nešto kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu..
♣ (♣) (M) ⇑ 16° C
ŠIBENSKI BABIĆ 2011 – KURSAN
ŠIBENIK ■ VINOGRAD: ravnica – blaga kosina • sorta: Babić ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 15,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu – DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo
VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko • providno ■ na nosu upućuje na voćnost • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s dosta dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ (S) ⇑ 16° C
CABERNET SAUVIGNON 2010 – DUBROVAČKI PODRUMI
KONAVLE ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,2vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ČEP: pluto ■ DESIGN: uredno
VINO je s izraženijom dozom starine • još odaje sortu ■ izgledom rubinsko – granatno ■ u ustima tijelom & strukturom manje-više dobro • kraćeg završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti sada
ISTRA i KVARNER
♣ ♣ (M) ⇑ 10 – 12° C
FESTIGIA MALVAZIJA 2012 – VINA LAGUNA
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: moderno
VINO je dotjerano • s dovoljno živosti • skladno • lako se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto • vrlo svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; bijeli, koštićavi…), izraženu dosta dobro • osjet kvasaca – kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • blago sugerira slast – slankasto – s relativno dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • donekle slasnog – slankastog – relativno dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv – uz hranu /ribu, piletinu.
♣ (M) ⇑ 10 – 12° C
MALVAZIJA 2012 – TERCOLO
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je čisto • vrlo toplo, malo i peče • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: zreli…) • osjet kruha ■ u ustima sa mekanim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ ♣ (M -L) ⇑ 15 – 16° C
TERAN 2012 – TERCOLO
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: privlačno – u jednom dijelu – pregledna, čitljiva: dobro
VINO je čisto • dotjerano • svježe – dinamično • skladno • s primarnim aromama • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • vrlo tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; tamni – bobičasti), izraženu dobro • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – s dozom kremastoga • sa živahnim kiselinama • sugerira slankasto – s dobro je pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro – kisel(kast)og – gork(ast)og – blago stežućeg – srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ⇑ 17 – 18° C
TERAN 2006 barrique – CATTUNAR
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je s dosta starine – drveta • neskladno ■ u ustima s jače iskazanom kiselosti,
♣ ♣ ♣ (L) ⇑ ⇗ 18° C
CABERNET SAUVIGNON 2010 Festigia – VINA LAGUNA
ZAPADNA ISTRA, POREČ ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – masivna – teška – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno – moderno
VINO je ozbiljno • čisto • dotjerano • dinamično • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • vlo tamno ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; drvo…), iskazane međutim s mjerom • voćnost (plodovi tamni suhi) • osjet crne čokolade – prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – blago sušećeg – nešto dužeg završetka • traži vremena / u boci ima šansu za razvoj • u špici, koja može potrajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ (M) ⇑ 15 – 16° C
TERRA ROSSA 2012 – VINA LAGUNA
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran, Borgonja/Frankovka, Merlot ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: neugledan – kratak ■ DESIGN: uredno
VINO je dotjerano • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – odaje mladost • rubinsko ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno • voćnost (plodovi tamni) ■ u ustima zaobljeno – mekano • ipak sa zamjetnim taninom • slankasto – s relativno dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro – vitko • slan(kast)og – kisel(kast)og – sasma blago oporog – srednje dugačkog do kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.
____________________________
POTROŠAČKI PUTOKAZ 140 BUYING GUIDE, DEGUSTACIJA: RESTAURANT Il SECONDO ZAGREB – Degustatori: Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Slaven Jeličić, enolog, Mario Jurašić, iz područja trženja vinom, Zagreb, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Vina je točio Danijel Đurđa. Na slici je i Damir Jurković, sa suprugom Ivom voditelj restorana Il Secondo.
_____________________________
BREGOVITI SJEVEROZAPAD
♣ ♣ (♣) (M – L) ⇗ ⇒ 13° C
DK GROFOVO 2012 – DVANAJŠČAK-KOZOL
MEĐIMURJE ■ VINOGRAD: Grofovo • kosina • sorta: Chardonnay, Pinot bijeli, Pušipel (Moslavac), Graševina • loze stare: 35 godina • berba: svo grožđe brano odjednom i zajedno vinificirano ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% • ukupna kiselost: 6,6 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: uredno.
VINO je kompleksno • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo – alkohol malo i peče • s primarnim aromama • robusno ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; s košticom – bijeli /jabuka, breskva, kruška…), izraženu dobro • začinsko bilje, dodir ■ u ustima jače grije • ima stanovitu kremoznost • sugerira slast – slano – s jačom, dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • dosta dugačkog – vrućeg završetka • dojam je da bi mu dobro došlo još vremena u boci ■ SERVIS: pričekati s konzumacijom • poslužiti obvezno uz (jaču) hranu.
♣ ♣ (♣) (S -M) ⇗ 13° C
PUŠIPEL 2012 classic – DVANAJŠČAK
MEĐIMURJE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Moslavac/Furmint ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,9 vol% • ukupna kiselost: 6,8 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teška • model, tip: bordeaux
VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • dinamično • s primarnim aromama • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe • robusno ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi svježi, s košticom /jabuka), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • s kvalitetno pratećom kiselosti • slano • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (♣) (S -M) ⇗ 13° C
MANZONI BIJELI 2011 – JAREC-KURE
ZELINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Manzoni bijeli/Incrocio Manzoni ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teška • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM
VINO je kompleksno • ozbiljno • toplo – alkohol malo peče • robusno ■ izgledom živahno • slamnato-žuto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, u-kuhani), izraženu dobro • floralno (cvijeće svijetlo…) • med ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s jače iskazanom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • obvezno uz hranu.
♣ ♣ (♣) (L) ⇑ 10 – 12° C
SAUVIGNON 2012 Klemenka – KORAK
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: Klemenka • kosina • sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: jednostavno – čisto – decentno – prepoznatljivo iz daleka
VINO je savršeno čisto • dotjerano • svježe • dinamično – s nervom • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno – bistro ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi koštićavi; svježi) • floralno, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slankasto – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.
♣ ♣ (M) ⇑ 13 – 14° C
CHARDONNAY 2011 – MEŽNARIĆ
VARAŽDIN ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni
VINO je vrlo toplo, vruće, alkoholom malo pekuće ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; suhi, ukuhani) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – srednje dugog – jače grijućeg završetka • prelazi zenit ■ SERVIS: potrošiti sada.
♣ (♣) (M) ⇑ 10° C
CHARDONNAY 2012 – SOLUM
MEĐIMURJE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux
VINO je vrlo toplo ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, ukuhani) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ (M -L) ⇑ 13° C
CHARDONNAY 2011 – VELIKANOVIĆ
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux
VINO je vruće – dojam narušava pekući alkohol • s oksidativnom je notom • u suglasju sa: godištem berbe • robusno • bez finoće – teško za piti ■ izgledom bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: ukuhani) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slatkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog – jače grijućeg završetka • prelazi/prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
SLAVONIJA
♣ ♣(♣) (M) ⇑ 10 – 12° C
GRAŠEVINA 2012 – VINA BELJE
BARANJA ■ VINOGRAD: Banovo brdo • blaga kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: moderno – malo, ipak, raznim nazivljem prenakićeno
VINO je dotjerano • toplo • s dosta živosti • zrelo • skladno • s primarnim aromama • za moderne ukuse • izričajem dosta precizno • u suglasju sa: sortom – toplim godištem berbe – dobi • lako se pije • djeluje kao dosta neposredno – ne osobito komplicirano ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; kuhani; bijeli/jabuka), izraženu dobro • floralno (cvijeće svijetlo…), dodir • osjet brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – blago kremasto • sa mekanim kiselinama • s dozom slasti – slankasto – sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog slatk(ast)og – slan(kast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣(♣) (L) ⇑ 10 – 12 ° C
GRAŠEVINA 2012 – ADŽIĆ
KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: vrlo decentno
VINO je sadržajno • čisto • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi svježi), izraženu dobro • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sugerira slast – s dobro pratećom kiselosti • srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti • poslužiti uz hranu.
♣ (M) ⇑ 10° C
SAUVIGNON 2012 – BARTOLOVIĆ
KUTJEVO ■ VINOGRAD • sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAK: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični
VINO je toplo • u suglasju sa: sortom ■ na nosu upućuje na voćnost • floralno ■ u ustima sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada.
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 8 – 10° C
ROSÉ 2012 – GALIĆ
KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: vrlo decentno
VINO je ugodno • čisto • dotjerano • svježe • s dosta živosti • lako se pije i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • ružičasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; tamni/trešnja, jagoda) • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slatkasto – s dobro pratećom kiselosti • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu
♣ ♣ (M -L) ⇑ 18° C
MERLOT 2011 – BELJE
BARANJA ■ VINOGRAD: Banovo brdo • blaga kosina • sorta: Merlot ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: niža zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno – moderno
VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno, dodir • voćnost (plodovi tamni, bobičasti), izraženu dosta dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim, ispeglanim taninom • slankasto – s jače izraženom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kisel(kast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog – malo sušećeg – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ (M) ⇑ 14 – 15° C
PINOT NOIR 2011 – IURIS
ERDUT ■ VINOGRAD: Busija • blaga kosina • sorta: Pinot crni/noir ■ PODRUM vinifikacija tradicijska • dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: uredan ■ DESIGN: decentno
VINO je umireno • zrelo • složeno • odaje sortu • lako se pije i na dužu stazu • djeluje kao neposredno ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi kuhani) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti
_____________________________
UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.
WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living
Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!
______________________________
AUSTRIJA ÖSTERREICH
BURGENLAND
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 18° C
ST. GEORG 2009 reserve – JURIS (Stiegelmar)
NEUSIEDLERSEE, GOLS ■ VINOGRAD tlo: smeđa zemlja, pijesak, šljunak • sorta: Pinot noir & Lovrijenac (St.Laurent) • loze stare: više od 15 godina ■ PODRUM: dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (12 mjeseci) – velika bačva (6 mjeseci) • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Austriji: qualitätswein • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% • ukupna kiselost: 4,7 g/ℓ • ostatak sladora: 1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: malo modificirana • model, tip: bourgogne – loire • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • toplo • dinamično • zrelo • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – sortama – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko – (blago) granatno • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – osjet prženoga – mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno (cvijeće suho…) – herbalno, diskretno (crni čaj) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sa zrelim – mekanim taninom • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugog – grijućeg završetka • ima šansu još za lijep razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 18° C
ST.LAURENT 2009 reserve – JURIS/Stiegelmar
NEUSIEDLERSEE GOLS ■ VINOGRAD tlo: ilovača s diluvijalnim kvarcom i šljunkom • sorta: Lovrijenac /St. Laurent ■ PODRUM vinifikacija: duža maceracija • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (12 mjeseci) – velika bačva (6 mjeseci) ■ OZNAKA u zemlji porijekla: qualitätswein • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% • ukupna kiselost: 5,1g/ℓ • ostatak sladora: 1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: malo modificirana – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne – rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak
VINO je kompleksno • sadržajno • iskreno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • dotjerano • precizno • toplo • dinamično • skladno • elegantno – profinjeno • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno • vrlo tamno ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno, profinjeno – mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno (cvijeće; suho…) – začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – osjet balzamskih niti – mineralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • slankasto, slano – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dosta dugačkog grijućeg završetka • u boci ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.
WACHAU
♣ ♣ ♣(♣) (XL -XXL) ⇑ 10° C
RIESLING VON STEIN 2010 Smaragd – NIKOLAIHOF
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Riesling • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Smaragd Qualitätswein aus Osterreich • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace.
VINO je kompleksno • sadržajno • nije napadačko nego pritajeno mirisom, okusom i aromama • s karakterom • čisto • dotjerano • umireno ali istodobno i s dosta živosti • skladno • u suglasju sa: terroireom – sortom – dobi • vrlo okusno – lijepo se pije (klizi) i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu diskretno, upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • s kvalitetno pratećom kiselosti – slankasto slano • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – solidno dugog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇑ 10° C
RIESLING 1995 Vinothek – NIKOLAIHOF 
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Riesling • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Qualitätswein • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: rhein – alsace • ČEP: pluteni – ozbiljan.
VINO je višeslojno • umireno ali još uvijek s dosta živosti • zrelo • skladno • s blagom oksidativnom je notom • s tercijarnim bouquetom • elegantno • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije ■ izgledom žućkasto-zelenkasto ■ na nosu otkriva finu notu petroleja • upućuje na voćnost (plodovi bijeli koštićavi; suhi), izraženu dobro • začinske nijanse, diskretno • mineralno, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – sugerira slast – tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – fino kisel(kast)og – blago gork(ast)og – dosta dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv – uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (M -L) ⇑ 10° C
RIESLING 2012 Federspiel – NIKOLAIHOF
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Wachau Federspiel Qualitätswein aus Österreich • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ZATVARAČ: na navoj.
VINO je čisto • dotjerano • skladno • s primarnim aromama • klasično • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi svježi /jabuka, breskva…), izraženu dobro – floralno (cvijeće svijetlo, svježe; …) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sa zrelim kiselinama i kvalitetno pratećom kiselosti • slankasto • tijelom & strukturom dosta dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – solidno dugačkog završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti kao aperitiv – uz hranu.
♣ ♣ ♣ (XL) ⇑ 10° C
GRÜNER VELTLINER 2011 Smaragd – NIKOLAIHOF
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grüner Veltliner/Veltlinac zeleni • pristup u trsju: biodinamski (Demeter) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Smaragd Qualitätswein aus Osterreich • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace.
VINO je višeslojno • čisto • dotjerano • umireno a opet s dosta živosti • zrelo • skladno • u suglasju sa: sortom – dobi • lijepo se pije ■ izgledom žućkasto ■ na nosu diskretno, upućuje na mineralno • voćnost (zrelo voće), izraženu dobro • floralno • vegetalno, blago (žuta paprika) • osjet brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa mekanim kiselinama • s dobro je pratećom kiselosti – isprva donekle sugerira slast – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka • u boci ima šansu za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv – uz hranu.
♣ ♣ ♣ (L) ⇑ 10° C
GRUNER VELTLINER 2012 Hefe Abzug – NIKOLAIHOF
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Veltlinac zeleni ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji ■ OZNAKA Qualitätswein aus Osterreich • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace • ZATVARAČ: na navoj.
VINO je složeno • čisto • dotjerano • svježe • skladno • s primarnim aromama • klasično • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost izraženu dobro – floralno – osjet kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.
♣ ♣ ♣ (L) ⇑ 10° C
GRÜNER VELTLINER 2012 Federspiel – NIKOLAIHOF
WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Veltlinac zeleni • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji ■ OZNAKA u zemlji porijekla: Wachau Federspiel Qualitätswein aus Osterreich • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ZATVARAČ: na navoj.
VINO je cjelovito • čisto • dotjerano • kompleksno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi), izraženu dobro – floralno (cvijeće svježe…) – osjet kruha ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.
FRANCUSKA FRANCE
BOURGOGNE
BURGUNDIJA i NJENA VINA – U Burgundiji, gospodar bijelih sorata je Chardonnay, a crnih Pinot crni. Na etiketama burgundijskih vina nema naziva sorte, nego se rabe zemljopisni termini i toponimi praćeni navodom odgovarajuće apelacije. To je jako dobro iz razloga promocije vlastitog teritorija, naime sortu mogu imati i drugi, a u ovome slučaju etiketa poziva izravno u kraj gdje se vino rađa.
Piramida kakvoće burgundijskih vina počiva na kvaliteti vinogradske pozicije definirane i službeno na temelju zapisanih iskustava iz vinograda od predaka, na temelju dugogodišnjeg praćenja roda, na temelju sastava tla, ekspozicije te mikroklime. Prije davanja dopuštenja za puštanje kapljice u promet, posebna strukovna komisija nakon laboratorijske analize, naravno, kontrolira vino i organoleptički, da provjeri odgovara li ono zadanim parametrima. A parametri – kao što je pravilnikom za aoc regulirana proizvodnja glede izbora sorte (ovdje samo Chardonnay te Pinot crni jer su Burgundijci već odavna shvatili da su baš ta dva kultivara njihovi aduti), glede gustoće sadnje (7000 pa i do 10.000 trsova po hektaru, manji prinos po trsu, bolja kvaliteta; količina prinosa po jedinici površine ne trpi jer ima mnogo loza), glede dozrijevanja (12 mjeseci na talogu, sur lie, u maloj drvenoj bačvici od 228 litara zvanoj pièce, pa onda boravak u butelji) – i što se tiče organoleptike (suho) propisani su. Pravilnik je, radi ostvarenja maksimalne tipičnosti i ujednčenosti vina burgundijskih ponuđača na tržištu, a to znači radi što bolje tržišne kompetitivnosti, donijela udruga tamošnjih proizvođača nazvana Bureau Interprofessionel de Vin de Bourgogne, skraćeno BIVB.
Piramida kakvoće, burgundijskih vina sljedeća je:
na dnu je generična apelacija Bourgogne aoc, koja pokriva 53 posto od ukupne burgundijske proizvodnje vina
iznad nje je apelacija villages aoc (općinska apelacija), iz 44 općine i u 30 posto od ukupne količine burgundijskoga vina
iznad Villages aoc je, pri vrhu, 1er cru aoc, iz 570 vinograda te s 15 posto od ukupne proizvodnje
samu špicu piramide čine vina iz apelacije grand cru aoc, iz 33 najbolja vinograda te sa samo dva posto od ukupne proizvodnje u Burgundiji.
Burgundijci vole stariju kapljicu. S područja Côte de Nuits, sjeverno od grada Beaunea, i Côte de Beaune, oko Beaunea i južno, na tržištu se rjeđe nalaze vina posljednje berbe, a ako jesu iz najnovije berbe to su vina generične apelacije Bourgogne aoc, dakle s početne stepenice pramide kakvoće.
Najbolje je bijela burgundijska vina konzumirati na oko 12 – 13° C , a crna na 17 – 18° C. ∎
____________________________
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
CORTON-CHARLEMAGNE 2009 grand cru – LOUIS LATOUR
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug-istok • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc grand cru Corton-Charlemagne; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
PULIGNY MONTRACHET 2008 1er cru les Folatières – JOSEPH DROUHIN
CÔTE de BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM vrenje: u rabljenoj bačvici; dozrijevanje: 12 mjeseci, pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru les Folatières; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
CHASSAGNE MONTRACHET 2009 1er cru Morgeot – JOSEPH DROUHIN
CÔTE de BEAUNE CHASSAGNE ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM dozrijevanje: 12 mjeseci, pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Chassagne Montrachet 1er cru Morgeot; suho; 13,5 vol %vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
PULIGNY MONTRACHET 2009 1er cru Hameau de Blagny – LOUIS LATOUR
CÔTE DE BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru Hameau de Blagny; suho; 13,5 vol %
S enologom Jacquesom Lardiereom (sijedi, i s naočarima) u podrumu Louis Jadot u Beauneu
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
PULIGNY MONTRACHET 2010 1er cru Clos de la Garenne – LOUIS JADOT
CÔTE DE BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru Clos de la Garenne; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL)
MEURSAULT 2009 1er cru Château de Blagny – LOUIS LATOUR
CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Meursault 1er cru Hameau de Blagny; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL)
BEAUNE 2009 1er cru Aux Cras – LOUIS LATOUR
CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune 1er cru Aux Cras; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL)
SANTENAY 2009 Village – LOUIS JADOT
CÔTE DE BEAUNE SANTENAY ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Santenay village; 13,0 vol % vol %
♣ ♣ ♣ (L – XL)
PERNAND VERGELESSES 2008 – CHANSON PERE & FILS
CÔTE DE BEAUNE PERNAND VERGELESSES ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pernand Vergelesses; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (XL)
CHABLIS 2011 1er cru Vaillons – DROUHIN-VAUDRON
CHABLIS ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Chablis 1er cru Vaillons; suho; 12,5 vol %
♣ ♣ ♣ (XXXL)
CORTON CHARLEMAGNE 2010 – BOUCHARD PÈRE & FILS
CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Corton grand cru; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XXL – XXXL)
MEURSAULT 2010 Genevrieres – BOUCHARD PÈRE & FILS
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Meursault Genevrieres; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XL – XXL)
SAINT VERAN 2011 – DROUHIN-VAUDRON
MÂCONNAIS ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Saint Veran village; suho; 12,5 vol %
♣ ♣ ♣ (XL – XXL)
POUILLY FUISSÉ 2011 – LOUIS JADOT
MÂCONNAIS ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pouilly Fuissé; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XL – XXL)
POUILLY FUISSÉ 2012 – LOUIS LATOUR
MÂCONNAIS ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pouilly Fuissé; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ (L)
COUVENT des JACOBINS BOURGOGNE BLANC 2011 – LOUIS JADOT
BOURGOGNE ■ VINOGRAD: Chardonnay ■ PODRUM: inoks 50%, barrique 50 % ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL)
CHÂTEAU CORTON GRANCEY 2005 grand cru – LOUIS LATOUR
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: Corton grand cru; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
BEAUNE 2003 1er cru Theurons – LOUIS JADOT
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni/noir ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune Theurons 1er cru; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
BEAUNE 1er cru CLOS de MOUCHES 2008 rouge – JOSEPH DROUHIN
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD Clos de Mouches; sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune 1er cru Clos de Mouches; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
BEAUNE 2009 1er cru Vignes Franches – LOUIS LATOUR
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: Beaune 1er cru; suho; 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)
ALOXE CORTON 2009 1er cru Les Chaillots – LOUIS LATOUR
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Aloxe Corton 1er cru; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL – XXXL)
GEVREY CHAMBERTIN 2009 village – LOUIS JADOT
CÔTE de NUITS, Gevrey Chambertin ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Gevrey Chambertin village; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XXL – XXXL)
GEVREY CHAMBERTIN 2009 village – JOSEPH DROUHIN
CÔTE de NUITS, Gevrey Chambertin ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Gevrey Chambertin village; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XXL – XXXL)
CHAMBOLLE MUSIGNY 2009 1er cru – JOSEPH DROUHIN
CHAMBOLE MUSIGNY ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Chambolle Musigny 1er cru; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ ♣ (XXXL)
ALOXE CORTON 2011 Domaine Latour village – LOUIS LATOUR
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Aloxe Corton village; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ ( XXXL)
Le CORTON 2010 – BOUCHARD PERE & FILS
CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni ■ OZNAČENO kao: aoc Corton grand cru; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ (M)
BOURGOGNE GAMAY 2011– LOUIS LATOUR
BOURGOGNE (da bi ušlo u tu novu apelaciju Bourgogne Gamay, ustanovljenu 2011. godine, grožđe koje inače doklazi s područja Beaujolaisa, mora biti isključivo iz najboljih cruova Beaujolaisa, a to su, konkretno, Brouilly, Chénas, Chiroubles, Côte-de-Brouilly, Fléurie, Juliénas, Morgon, Moulin-à-vent, Régnié, Saint-Amour) ■ VINOGRAD sorta: Gamay ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ (L)
CUVENT des JACOBINS BOURGOGNE ROUGE 2010 – LOUIS JADOT
BOURGOGNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; suho; 13,0 vol %
♣ ♣ (L)
BEAUJOLAIS 2010 Moulin à Vent – LOUIS JADOT
BEAUJOLAIS ■ VINOGRAD sorta: Gamay ■ OZNAČENO kao: aoc Beaujolais Moulin à Vent; suho; 13,0 vol %
CÔTEAUX d’ARDÈCHE
♣ ♣ ♣ (M – L) ⇑ 12 – 13° C
GRAND ARDÈCHE 2011 – LOUIS LATOUR
CÔTEAUX d’ARDÈCHE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje: 10 mjeseci u bačvi ■ OZNAČENO kao: vin de pays – igp; suho; 13,5 vol %
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 12 – 13° C
CHARDONNAY d’ARDÈCHE 2011 – LOUIS LATOUR
CÔTEAUX d’ARDÈCHE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje: 10 mjeseci u inoksu ■ OZNAČENO kao: vin de pays – igp; suho; 13,5 vol %
LOIRE
♣ ♣ (M -L ) ⇑ 10° C
CHARDONNAY 2012 Collection Plaisir Terroir – DOMAINE HERBAUGES /Jérome Choblet
LOIRE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA vin de pays • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je čisto • dotjerano • svježe • u suglasju sa: terroireom – sortom – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; koštićavo voće), izraženu dobro • osjet kvasaca – kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.
♣ ♣ (M) ⇑ 8 – 10° C
MUSCADET CÔTES de GRAND LIEU 2012 sur lie – DOMAINE HERBAUGES
LOIRE ■ VINOGRAD sorta: Melon de Bourgogne ■ OZNAKA: Muscadet Côtes de Grand Lieu a.o.c. • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: elegantno – decentno
VINO je savršeno čisto • dotjerano • svježe • s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • elegantno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi/ jabuka, kruška…), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – sasma blago kremasto • sa zrelim kiselinama • s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.
RHÔNE
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇑ 17 – 18° C
CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2006 – DOMAINE DUCLAUX/Famuille Quiot
CHÂTEAUNEUF-du-PAPE ■ VINOGRAD sorte: Grenache, Syrah, Mourvèdre ■ OZNAKA propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar); Chateauneuf-du-Pape a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: personalizirana Chateauneuf-du-Pape • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • umireno ali s još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • s oksidativnom je notom • u duhu tradicije – klasično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni, ukuhani), izraženu dobro • floralno (cvijeće suho…) • začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet kvasaca – čokolade – prženoga, dodir – balzamskih niti ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – gork(ast)og – dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (L) ⇑ 17 – 18° C
CHÂTEAU du TRIGNON 2010 – CHÂTEAU du TRIGNON/Famille Quiot
RHÔNE RASTEAU ■ VINOGRAD sorta: Grenache 60 %, Syrah 25 %, Mourvedre 10 %, Cinsault ■ OZNAKA propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar); Rasteau a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • cjelovito • čisto • dotjerano • vrlo toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • s blagim tercijarnim bouquetom • u duhu tradicije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni, ukuhani), izraženu solidno • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet kvasaca – crne čokolade ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobro očuvanom i kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti uz hranu.
ITALIJA ITALIA
TOSCANA
Chianti classico docg
BERBA 2012: Manja količina, ali veća kakvoća grožđa osobito od dosta teškoga kultivara Sangiovese. Nakon duge lanjske ljetne suše kad se već strahovalo u ishod, krajem kolovoza pala je kiša koja je dala nov zamah vinovoj lozi i omogućila kvalitativno odličnu berbu, međutim količinski manju za 15 posto u odnosu na 2011. Doprinos kakvoći dale su svakako i razlike u temperaturi između dana i noći. Velika pomoć za Sangiovese kao kasnu sortu bili su kiša i smanjenje temperatura u rujnu, što je produžilo vegetacijsku sezonu. Grožđe je u berbi u podrum stiglo u odličnome zravstvenom stanju. Godina 2012. trebala bi dati dobro strukturirana skladna i elegantna vina s dosta voćnosti i s jačim alkoholom ali koji ne strši.
Uže područje između Firence i Siene, označeno kao smeđa mrlja, područje je apelacije Chianti Classico docg
Uz noseću sortu Sangiovese s minimnumom 80 posto, po pravilniku Konzorcija u preostalih 20 posto još mogu biti dodani crni kultivari Canaiolo, Colorino, Malvasia nera, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah… Najčešće vrijednosti alkohola u vinu Chianti classico docg kreću se oko 13,5 -14,0 vol %. Berba 2010. koja u Hrvatskoj u nije ostavila osobiti dojam u području Chianti classico dala je vrlo dobra ali ne i tako korpulentna vina kao u toplijim godištima prije i poslije, te brže spremna za piti, rjeđi su primjeri vina za duže čuvanje. ∎
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 La Tradizione – POGGIOPIANO
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 Mythicum – CASTELLO di CACCHIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Montornello – BIBBIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 – FÈLSINA
♣ ♣ ♣ ⇗ 17 – 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Fontodi – FONTODI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – I SODI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Bibbiano – BIBBIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – ISOLE e OLENA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Fonterutoli – CASTELLO di FONTERUTOLI
Degustacija Chianti Classica docg priređena u Firenci za predstavnike domaćih i inozemnih medija javnog informiranja. Kontinenti su prikazani kao ilustracija da se to vino prodaje po cijelome svijetu. Najbolje ide u SAD i Njemačkoj
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 – QUERCIA al POGGIO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Candialle – CANDIALLE
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Castello Fonterutoli – CASTELLO di FONTERUTOLI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 – CASTELLO di MONASTERO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – POGGIOPIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – ROCCA di MONTEGROSSI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – POGGIO BONELLI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 la Misse di Candialle – CANDIALLE
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Concadoro – CONCADORO
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2008 Castello di Cacchiano – CASTELLO di CACCHIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Castello di Bossi – CASTELLO di BOSSI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CASTELLO di MELETO 2010 – CASTELLO di MELETO
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Ama – CASTELLO di AMA
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – Il BARLETTAIO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Castello di Brolio – BARONE RICASOLI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Casa sola – CASA SOLA
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – Le FONTI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – MANNUCCI DROANDI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Clemente VII – CASTELLI di GREVEPESA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Peppoli – MARCHESI ANTINORI
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2011 Castello di Querceto – CASTELLO di QUERCETO
♣ ♣ (♣) ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 Contessa di Radda – AGRICOLTORI del CHIANTI GEOGRAFICO
♣ ♣ (♣) ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 – FIETRI
♣ ♣ (♣) ⇑ 16 – 17° C
CHIANTI CLASSICO 2011 – CARPINETO
Chianti classico riserva
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 vigna del Sorbo – FONTODI
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva il Picchio – CASTELLO di QUERCETO
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – TENUTA la NOVELLA
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Cellole – SAN FABIANO CALCINAIA
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – I SODI
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 – RIECINE
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Ser Lapo – CASTELLO di FONTERUTOLI
♣ ♣ ♣ (♣) ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva la Forra – TENUTA di NOZZOLE
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – TENUTA di LILIANO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – FATTORIA NITTARDI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – Le FONTI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di MONSANTO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – CASTELLO di MONASTERO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – TOLAINI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva vigna Casi – CASTELLO di MELETO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2008 riserva – I FIETRI
♣ ♣ ♣ ä ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di VOLPAIA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Famiglia Zingarelli – ROCCA delle MACIE
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva il Grigio – SAN FELICE
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di AMA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2008 riserva – Le CINCIOLE
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Marchese Antinori – MARCHESI ANTINORI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Cortevecchia – PRINCIPE CORSINI – VILLA le CORTI
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Casasilla – POGGIO al SOLE
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Clemente VII – CASTELLI di GREVEPESA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva L’Imperatore – FATTORIA di CORSIGNANO
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Croce – TERRABIANCA
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – La MADONNINA
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – VITICCIO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Montegiacchi – AGRICOLTORI del CHIANTI GEOGRAFICO
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Sassella – CASTELLO di VERRAZZANO
♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C
CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – CASTELLARE in CASTELLINA
♣ ♣ (♣) ⇑ 17° C
CHIANTI CLASSICO 2009 Caparsino – CAPARSA
igt
S Paolom De Marchijem, enologom, i vlasnikom posjeda Isole e Olena
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CEPPARELLO 2009 – ISOLE e OLENA
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
FONTALLORO 2009 – FATTORIA FÈLSINA
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
ROSSO di SERA 2009 – POGGIOPIANO
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese, Colorino ■ igt • 14,5 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
LA GIOIA 2007 – RIECINE
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,5 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
CIGNALE 2008 – CASTELLO di QUERCETO
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Cabernet sauvignon, Merlot ■ igt • 13,5 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
MONTARSICCIO 2006 – CASA SOLA
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Cabernet sauvignon, Merlot, Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
SIEPI 2010 – CASTELLO di FONTERUTOLI
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese, Merlot, Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %
♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C
INVERSUS 2007 – CASALOSTE
OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Merlot, Sangiovese ■ igt • 13,5 vol %
NOVI ZELAND NEW ZEALAND
♣ ♣ (L) ⇑ 10 – 12° C
BLACK SHEEP SAUVIGNON BLANC 2010 – THE RATHER CLEVER WINE/Steve Bird
MARLBOROUGH ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • dojam je da je prešlo zenit, zapažaju se tragovi aldehida (aldehid = organski spoj osebujna mirisa koji nastaje laganom oksidacijom primarnog alkohola a daljnjom oksidacijom prijelazi u kiselinu; Ivan Sokolić: Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon) ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu još upućuje na voćnost (plodovi egzotični, jače zreli) • floralno, dodir ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – kraćeg završetka ■ SERVIS: potrošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (L -XL) ⇑ 16° C
ESK VALLEY SYRAH 2010 – VILLA MARIA
ESK VALLEY ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA: suho • 13,0 vol% ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno
VINO je čisto • ima živosti • u suglasju je sa: terroireom – tipologijom – sortom • lako se pije i na dužu stazu ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu vrlo lijepo • upućuje na mirodije (blago papar) i začinske nijanse od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom ■ u ustima s mekanim taninom • s nešto jače iskazanom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.
SLOVENIJA SLOVENIA
DOLENJSKA
♣ ♣ ♣ ♣ (L) ⇗ 18° C
GAMAY 2011 – PRUS
BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Gamay • pristup u trsju: prirodi prijateljski, integrirana produkcija • berba: kasna, u fazi već pomalo prezrelosti ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dan • dozrijevanje: 5 mjeseci • inoks • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA vrhunsko zgp • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka -ne odgovara vinu • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – običan ■ DESIGN: ovo vino zavrjeđuje bolje! ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato – koncentrirano • iskreno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni bobičasti, u-kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, poljubac, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno…) • osjet čokolade – prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – malo i kremasto • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – mesnato, ali ne i masno, debelo • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • u boci ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – bolje je pričekati • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – obvezno uz hranu/desert – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ ♣ (L) ⇗ 18° C
ŠENTLOVRENKA 2011 – PRUS
BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Lovrijenac /St.Laurent • pristup u trsju: prirodi prijateljski, intergrirana produkcija • kasna berba ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dana • dozrijevanje: 5 mjeseci • inoks • u boci prije izlaska na tržište: 12 mjeseci ■ OZNAKA vrhunsko zgp • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – kratak ■ DESIGN: ovo vino zavređuje bolji vizualni identitet.
VINO je višeslojno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi, tamni bobičasti, u-kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, • herbalno, diskretno • osjet čokolade – prženoga, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.
ŠTAJERSKA
♣ ♣ ♣ (M -L) ⇑ ⇗ 10 – 12° C
GOMILA EXCEPTIONAL FURMINT 2011 – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE
ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Jeruzalem, Gomila • kosina • sorta: Šipon/Moslavac, Furmint • ■ OZNAKA suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno – elegantno
VINO je kompleksno • s karakterom • savršeno čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi /vinogradska breskva, agrumi), izraženu dobro • floralno • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim kiselinama • blago sugerira slast – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
ŠPANJOLSKA ESPAÑA
♣ ♣ (M) ⇑ 16 ° C
CASTILLO ALBANI 2012 – PAGOS del REY
La MANCHA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni
VINO je uredno – korektno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost • herbalno, umjereno ■ u ustima s dobro pratećom kiselosti • s donekle naglašenim taninom • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ (M) ⇑ 16° C
VIÑA SAN JUAN 2012 merlot, syrah, tempranillo – FELIX SOLIS
LA MANCHA ■ VINOGRAD sorta: Merlot, Syrah, Tempranillo ■ OZNAKA suho • 13,5 vol% ■ OZNAKA La Mancha d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluto ■ DESIGN: uredno.
VINO je s oksidativnom notom • rustikalno • grubo i malo hrapavo ■ izgledom rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na vegetalno / herbalno • osjet prženoga – dima ■ u ustima slankasto – s izraženijom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gork(ast)og – peckavog – srednje dugačkog – grijućeg završetka • prelazi / prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti.
____________________________
kušano još… / tasted too • veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies
13 – 14° C
CHARDONNAY 1999 – La CASTELLADA
COLLIO • Chardonnay • doc • suho • 14,0 vol%
BIANCO BREG 2000 – GRAVNER
GORIZIA, COLLIO • Chardonnay, Pinot grigio, Sauvignon, Graševina • Venezia Giulia igt • suho • 13,5 vol %
BIANCO BREG 2001 – GRAVNER
GORIZIA, COLLIO • Chardonnay, Pinot grigio, Sauvignon, Graševina • Venezia Giulia igt • suho • 13,5 vol %
CHARDONNAY 2003 riserva – BATIČ
VIPAVA • Chardonnay • kakovostvo s kzp. • suho • 14,0 vol%
CHARDONNAY 2000 – MLEČNIK
VIPAVA • Chardonnay • kakovostvo s kzp. • suho • 13,5 vol%
18° C
BRUNELLO di MONTALCINO 1999 – PIAN delle VIGNE/Antinori
TOSCANA MONTALCINO • Sangiovese • Brunello di Montalcino docg • suho • 14,0 vol%
BAROLO 1999 Carobric – PAOLO SCAVINO
PIJEMONT, BAROLO Carobric • Nebbiolo • Barolo docg • suho • 14,5 vol%
BAROLO 2000 Cannubi – PAOLO SCAVINO
PIJEMONT, BAROLO Cannubi • Nebbiolo • Barolo docg • suho • 14,5 vol%
SAGRANTINO di MONTEFALCO 2001 25 anni – ARNALDO CAPRAI
UMBRIA, MONTEFALCO • Sagrantino • Sagrantino di Montefalco docg • suho • 14,5 vol%
SAGRANTINO di MONTEFALCO 2001 – ARNALDO CAPRAI
UMBRIA, MONTEFALCO • Sagrantino • Sagrantino di Montefalco docg • suho • 14,0 vol%
ZLATAN PLAVAC 1999 barrique – ZLATAN PLENKOVIĆ
HVAR, Sveta Nedjelja • Plavac mali • vrhunsko s kzp • suho • 14,5 vol%
REFOSCO dal PEDUNCOLO ROSSO 1999 – DORIGO
FURLANIJA COLLI ORIENTALI del FRIULI • Refošk • doc • suho • 14,0 vol%
RUBRUM 2000 – Il CARPINO
COLLIO • Merlot, Cabernet sauvignon • vino da tavola • suho • 14,5 vol%
____________________________
ČEP, i ispod & uokolo čepa/ CORK, and under & around the cork
MALVASIJA 2012 – Kuća Glavić • MALVAZIJICA prve rože – Roxanich • PORCO ROSSO 2011 prve rože – Roxanich
____________________________
Suhi u čaši 