Archive | October 2013

VINDEL – NAJOKUSNIJI DAN U GODINI!

Vindel 2013  

MEĐUNARODNA REVIJA VINA i DELICIJA u MARIBORSKOM HOTELU HABAKUK. PREDSTAVILA SE i REVIJA SVIJET u ČAŠI!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Posjetitelji mariborskog hotela Habakuk mogli su uživati u najokusnijem danu u godini, kako kaže Dejan Baier, glava organizacije jednodnevnog festivala plemenite kapljice i daliketesa Vindel.

Jedan poprilično dugačak stol bio je hrvatski, a zauzeli su ga udruga Vinistra sa širokom paletom etiketa malvazije, zatim vinar Zvonko Kerman iz Međimurja te Toni Filipec sa samoborskim bermetom, a s revijom, koja je začas razgrabljena, predstavio se i Svijet u čaši. Od drugih hrvatskih ponuđača vidio sam i Korta Katarinu, na prostoru uvoznika i distibutera Koželja. Predstavnik Koželja kaže da Korta Katarina ide vrlo dobro u Sloveniji, međutim manje se traži njeno crno vino a više bijelo, od sorte Pošip. Koželj, inače, uvozi i po Sloveniji distribuira i kapljicu Hercegovina-vina.

Lijepi ambijent, u prizemlju i na katu, izlagači – imena koja sva i te kako nešto znače, prilično veliki posjet, prigoda za susrete i nove kontakte, poneki kuriozitet.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sir gouda na sasvim drugi način… Odmah na dolasku izgledom i srdačnošću privukla nas je djevojka uz sir. I to sir gouda. Ali sasma drukčiji od onoga kojega poznajemo svi: ovaj, s nazivom Kranjska gauda, bio je NE  mlad i rezan na kriške, kako smo navikli, nego 12 mjeseci dozrijevan, u kolutu od 10 kilograma, a posluživan je kao i parmezan – na grudice iskopane lopaticom. Odličan, u ustima se naprosto rastapa, osvaja punoćom, kremoznošću…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

S organizatorom Vindela Dejanom Baierom iz tvrtke Slovino bio je dogovor da se u Mariboru malo bolje predstavi časopis Svijet u čaši

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na Vindelu su Koni Pregelj i Larisa Žibrik, predstavnice koparskog vinogradarsko-vinarskog posjeda Santomas, prezentirale, među ostalime, i nevjerojatno još mladenački Refošk 2006 Antonius, za koji je od Svijeta u čaši/Potrošačkog putokaza Santomas krajem 2012. dobio priznanja sa četiri grozda 

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Talijanski industrijalac Moretti već je sa svojim mirnim vinom (Petra, Toscana) i pjenušcem (Bellavista, Franciacorta) bio prisutan na hrvatskom tržištu, pa je nastupilo zatišje, sada su, nakon ulaska hrvatske u EU, pojačane inicijative da se uvoz obnovi, a za to se i te kako zalaže Petrin i Bellavistin predstavnik Egidio Korošec, na slici s enologom i proizvođačem prosecca Ivanom Callegarijem, koji također baca pogled na naše tržište

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zanimljivo rješenje proizvođača čaša i posuda za serviranje vina pokazao je sin od znanog proizvođača Stojana Ščureka iz Goriških brda: dekanter s dvije glave! U istoj staklenoj posudi ali dakako sa stijenkom koja razdvaja dvije različite cjeline istodobno su dva različita vina, u ovome slučaju Ščurekova maceracijska narančasta Contra, te crnjak UP, što je kratica za Uživaj Polako

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Višestruki slovenski vinar godine Jožef Prus iz Krmačine, sela odmah ispod naše Vivodine, došao je na Vindel sa Sandrom Kapušin, bivšom dvostrukom vinskom kraljicom metliške črnine kao pojačanjem. Uz odlične slatke predikate ponudio je i jako dobru suhu Frankovku 2011. Sandra je usput reklamirala i obiteljsko gostišče i prenočišče Kapušin u Krasinecu blizu Črnomlja

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Gospodarstvo Tatjane Butul iz Manžana kod Kopra predstavilo je svoju ponudu – Vrt mediteranskoga bilja, sireve sa začinskim biljem i turističku ponudu domačije. U 2010. gospodarstvo Butul bilo je u Sloveniji proglašeno ponuđačem najboljeg turističkog proizvoda

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Odličan sauvignon, do stanovite mjere maceriran, predstavio je Uroš Valcl iz kuće Marof iz Mačkovaca

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Andras Rose, direktor tvrtke Aranyszarvas iz Budimpešte, nudio je delicije kao gusja jetra, pesto, maslinovo ulje, akacijin med, salamu, ulje od koštica grožđa, umak od balzamskog octa, a sve to s tartufom!

Advertisements

DORUČAK KOD IVICE i MARICE

 Ivica i Marica ulaz

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google  translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nada Piljić, vlasnica i voditeljica Ivice I Marice.  Stol već od jutra mora biti krcat…

VELIKI ODMOR U BARANJSKOM KARANCU!

 Hoćete li pravi slavonski, odnosno šokački, ili, možda, šokački moderni bećarski?…  Misli se na doručak. Sve je moguće kod Ivice i Marice u Karancu u Baranji. Baranja, na istoku Hrvatske, ima šansu da u turističkome smislu postane ono što je Istra na zapadnome, ili, preciznije, jugozapadnome dijelu.

Jutro u Karancu: buđenje uz kukurikuuuuuu… Pa gdje toga još ima?.. Da ti kokot poželi dobro jutro!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERABuđenje uz kukurikuuuuuuu! Ivica i Marica imaju razne životinje, poput kunića, pasa, konja…

A onda – doručak! Kažu da je doručak najvažniji obrok u danu. Uz zadovoljstvo s onime što je na tanjuru, daje snagu za rad, ali i dovoljno vremena da, ako se ne pretjera s ručkom a pogotovu s večerom, energija sagori i da se ode na spavanje k’o ptičica, te da se i lijepo spava…

Moderni baranjski becarski dorucakModerni baranjski bećarski doručak…

Neda Piljić, gazdarica Ivice i Marice, uživa kad su gosti veseli od jutra. A tko nije veseo kad nakon što budeći se protrlja oči pred sobom na stolu vidi kriške kulina, kulinove seke, šunke, slanine, sira, orahe, maslac, jogurt, čvarke….

Ivica i Marica, objekt koncipiran kao motel s visokokomfornim sobama a i s dvoranom za domaći doručak, te koji može odjednom prihvatiti oko 50 gostiju (smještajni kapacitet je na bazi od jednog autobusa, nužna je najava…), idealno je mjesto za odmor. Posebno je pogodan za obitelji s djecom, koja u pravilu obožavaju životinje. Obitelj Piljić ima zečeve, kokice, te konje ali ne samo za gledanje nego i za jahanje, te za vuču kočija….

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Smještajni kapaciteti i veliko dvorište, idealno za djecu 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ljetna trerasa

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ulazi u sobe… i soba

Za male i velike, za svakoga ponešto!…

BEVANDA: VINČINA, A NE bevanda!

      bevanda opatija_sm

U OPATIJI JE i SLUŽBENO OTVOREN TURISTIČKI KOMPLEKS RESTORAN-BAR-HOTEL NAZVAN PREZIMENOM NAŠEG PROSLAVLJENOG MOTOCIKLISTIČKOG ASA i UGOSTITELJA KOJI JE JOŠ ZA SVOJEGA VREMENA OD OBJEKTA STVORIO GASTRO-INSTITUCIJU, SADA, ETO, EKSPONENCIJALNO PODIGNUTU NA VIŠU RAZINU…               

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Bevanda Branko, prezime i ime prvog vlasnika. Netko iz složenca zvanoga Europska Unija, gdje je priznato toliko jezika koliko je u Uniji i članica, mogao bi se poigrati kombinacijom riječi, i kazati kako se radi o bijelome napitku (bevanda, tal. = napitak; branco, portug. = bijeli), a u nas bi pak netko lako pomislio na bevandu, u Dalmaciji tradicijsko piće od vina i vode (dok popularnom nije postala muzirajuća mineralna voda, pa se bevanda pretvorila u gemišt). Ali, Bevanda o kojoj je ovdje riječ uopće nije vodom razrijeđeni napitak bevanda, naprotiv: Bevanda je i nekad, kao i Branko, istaknuti motociklist i sjajan ugostitelj, bila VINO, a sada, na drugoj opatijskoj lokaciji i u novome ruhu – djeluje kao PUNOKRVNA VINČINA!

Bevanda setnica sjedalnicaŠetnica/sjednica uz more

Nekadašnju poziciju na prometnici prema Voloskome objekt je zamijenio novom, ekskluzivnom, u središtu Opatije, uz samo more i uz prostranu gradsku plažu, a od, prvotno, restorana znanog prvenstveno po odličnoj ponudi jela od ribe i plodova mora postao je eksluzivni RESTORAN BAR HOTEL s pet zvjezdica, sa šetnicom uz šumove valova koja je zapravo iznimno atraktivna sjednica (šetnici je uloga šetnice uz more ostala tek u mjeri da se prošećete uređenom stazom od, rekao bih, stotinjak metara – da nađete slobodnu udobnu fotelju, zavalite se u nju i popijete (apertivini) pjenušac, uživajući još i u pogledu i u mirisu mora.

Prvi je to boutique-hotel s pet zvjezdica na sjevernom Jadranu, vjerojatno trenutačno najbolji i najljepši mali hotel na Jadranu. Ponuda za elitnog gosta.

Dugački, dugački šank! Duž cijele šetnice/sjednice…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 U ovome izdanju kompleks je otvoren prije ljeta 2013. Govori se da je unatoč općoj ekonomskoj krizi, koja se debelo odrazila na Lijepu našu, i unatoč  ne baš nježnim cijenama – odlično radio. Znači, može se… Službeno otvorenje, raskošnom svečanošću i tulumom za pamćenje, bilo je nedavno, nakon svršetka glavne turističke sezone.

Brand koji je svojedobno stvorio motociklistički as Branko Bevanda dignut je sada na osjetno višu razinu i izgledom i ponudom, posve je usklađen s modernim vremenom i turizmu kakvome stremimo odnosno kakvome bismo kao mala zemlja velikih mogućnosti  trebali stremiti, jedino je u raskoraku s gospodarskim trenutkom i standardom u kojemu se Hrvatska sada nalazi, naime od njega – osjetno odskače, pa je danas Bevanda dostupna vrlo uskome krugu hrvatskih građana. Ali, hvala Bogu da ima imućnih stranaca, da Opatija ima visoki renome i da se nalazi blizu emitivnih središta gdje ima imućnih.

Bevanda Doris Dragovic

Na otvorenju: oko 500 uzvanika, više od tisuću odličnih malih zalogaja potoci pjenušca od Kabole, Peršurića, Tomca, Puro rosé od Movije, šampanjac od Moët et Chandona, vina od Kabole (kućno vino!), whisky Chivas Regal. Doris Dragović, Marko Tolja i Tina Vukov na pozornici, ljepotice, vatromet… Žurka za pamćenje i za jednu Opatiju, staru damu hrvatskoga turizma

 Bevanda soba isadora duncan

Soba Isadora Duncan i, dolje, soba Vladimir Nabokov

OLYMPUS DIGITAL CAMERA 

INVESTICIJA OD 3,5 MILIJUNA EURA

Dodavanjem, restoranu Bevanda, luksuznoga hotela s 10 soba nazvanih po imenima i prezimenima slavnih osoba, što su svojedobno posjećivali Opatiju (Isadora Duncan, Gustav Mahler, Sergej Jesenjin, Giacomo Puccini, Vladimir Nabokov, James Joyce…) današnji vlasnik, iskusni pomorski kapetan i, s obzirom na investiciju od 3,5 milijuna eura, očito snažni poduzetnik Zoran Maržić stvorio je odredište s osobitom dodanom vrijednosti, i evo nastoji nastaviti s jednom opatijskom ugostiteljskom i turističkom legendom na najbolji način. Lokacija uz samo more, sa šetnicom-sjedaonicom-pijuckaonicom na doslovno korak od zamamnog šuma valova, moderan dizajn, šank na otvorenome u dužini od najmanje 50 metara, bogato opremljene soba što gledaju na more, Rijeku, Opatiju i Istru u daljini, specijaliteti iz radionice chefa Andreja Barbijerija i Gregorija Manuccija te njihove ekipe, raskošna vinska karta… Kartu pića, jednu od ponajboljih u Hrvatskoj i regiji, potpisuje Branko Muždeka, član Hrvatskog sommelier kluba, ujedno i voditelj restorana, a na njoj su ponajbolja domaća i strana vina te šampanjci koja se mogu kupiti u nas.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAChef Andrej Barbieri i voditelj restorana sommelier Branko Muždeka

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Chefovi morska rapsodija i čokoladno-voćni desert 

Posebna je priča ponuda u sobi: pojedinci vrhunske hotele nerijetko (pr)ocjenjuju upravo po sadržaju mini-bara u sobi. Kad se u njemu nalaze malvazija od Kozlovića, merlot od Kabole, ali i Chimay pive (i to tri vrste), šampanjci Krug Grande Cuvée i Moët & Chandon Brut Imperial, Sancerre Silex od Henry Bourgeoisea iz Loire, konjak Hennessy XO, pa 12 godina star Chivas Regal, kao i Glenmorangie, a tu su bijela i crna čokolada, specijalno za hotel rađene praline te ekstra djevičansko maslinovo ulje i med, onda znate da je riječ o pravom, profinjenom ukusu i luksuzu koji se smije zvati tim imenom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPogled u mini bar s ekskluzivnim izborom pića

Noštromo Zoran, koji računa na platežno moćne klijente (noćenje stoji 300 do 450 eura, ovisno o sobi), zasad ponajviše iz vana, uvelike i na jahaše (sidrište je odmah pored Bevande) te na bogate Ruse, i koji se nada da će za ljeto 2014. dobiti i koncesiju na plažu Lido odmah do lokala ali sa druge strane u odnosu na jahtaške vezove, brand Bevanda ovakvoga tipa namjerava širiti i dalje po našoj obali, a sljedeću ovakvu elitnu oazu planira, veli, u Dubrovniku… Njegov je motto: ako želimo elitni turizam, a trebali bismo ga željeti, da bismo dobili primjerenoga gosta nužno je ne samo pričati o tome, nego i oformiti adekvatnu ponudu…

Bevanda Marzic_Zoran

Investitor i vlasnik Bevande Zoran Maržić

– Opatija, koja je, inače, 2009. proslavila 165. obljetnicu turističke tradicije, napokon je dobila mjesto elegancije i visokog turizma kakvo zaslužuje. Nova Bevanda, osmišljena u korak sa svjetskim trendovima, podigla je razinu turističke ponude čitavog Kvarnera i postavila nove standarde. Većina rješenja u Bevandi proizvodi su hrvatskih tvrtki, ona arhitektonska potpisuje studio Dražul Glušica, a vizualna studio Kuharić Matoš, dok je tvrtka Sinago po mjeri hotela izradila glavninu namještaja. Hotel, restoran i bar Bevanda otvoren je gostima tijekom cijele godine. Od prvoga dana rada bilježimo stalan interes i visoku popunjenost i u hotelu, i u restoranu, i u baru. Naši su gosti hedonisti, ljudi koji vole uživati u životu, a dolaze sa svih strana svijeta, ponajviše iz Rusije, Skandinavije – izjavio je u povodu otvorenja Maržić.

Vatromet na otvorenjuBevanda vatromet

_____________________________

PURO U BEVANDI –Na službenom otvorenju točio se i pjenušac Puro rosé od ikone slovenskoga vina, Aleša Kristančiča Movije iz Goriških brda. Po komentarima nazočnih, Puro se očito dopao svima, istina, nekima zato što ga je voditelj restorana Bevanda Branko Muždeka, na slici sa znanim  istarskim pjenušarom Đordanom Peršurićem,  točio iz magnuma, koji se u sve većem krugu potrošača smatra mjerom za čovjeka, a nekima zato što je drukčiji, poseban. Vidio sam pitanje na Facebooku: Puro mi se dopao, ali što je to?

OLYMPUS DIGITAL CAMERABranko Muždeka toči Movijin Puro istarskom pjenušaru ĐordanuPeršuriću

Puro rosé pjenušac je kojega već godinama proizvodi i na svoj način poslužuje Aleš Kristančič Movia. Ovaj, serviran na otvorenju Bevande, bio je od baznog vina iz berbe 2005. Sorte su Pinot crni (70 %), Pinot sivi (10 %), Rebula (20 %). Baza je proizvedena na eko-način od grožđa s loza starih u prosjeku 35 godina, berba kasnija, stiskanje blago, kvasci autohtoni, vino je dozrijevalo četiri godine u barriqueu na finom talogu, bez dodavanja sumpora i bilo kakvog drugog konzervansa. Potom je kapljica stavljena u bocu na drugo vrenje, bez dodavanja sladora i kvasaca, ali uz dodatak mošta od istih sorata. Slador od dodanoga mošta i kvasci iz moštova bili su u tom baznome vinu od mješavine sorata u dovoljnoj mjeri za kvalitetnu sekundarnu fermentaciju u boci. Pjenušac leži na kvascu sve do posluživanja. Nema klasičnog degoržiranja da se izbaci talog, pa onda dopunjavanja i dodavanja ekspedicijskog likera. Boca se u zadnjoj fazi drži okomito naopako da sav talog od drugog vrenja (onoga u boci) padne u njen grlić. Prije posluženja pjenušca može se grlić ohladiti do mjere da se talog blago zamrzne i postane svojevrsni čep, a onda se boca otvara na način da je se grlićem zaroni u vodu u prostranoj posudi i krunski zatvarač makne  polugom s nastavkom što ga  je osmislio Movija. Donekle smrznuti čep-talog pod pritiskom izleti u vodu a boca se naglo, prije nego što bi voda iz posude mogla ući u bocu, okrene i uspravi, i tada je pjenušac spreman za točenje/posluženje u čaše. Kao posljedica ovakvog načina posluživanja, Puro može biti blago maglušat, dakle ne kristalno bistar kao što je uobičajeno kod klasičnih pjenušaca… ■

Bevanda EPP

Persuric misal Oglas_Tomac

9x5 CLASSIC 2

Miva Galerija vina

__________________________________________

JAHTOM DO VRHUNSKIH HRVATSKIH VINARA

Jahta Pavlak

image

ZANIMLJIVA AKCIJA NEKOLICINE PROIZVOĐAČA PLEMENITE KAPLJICE S PODRUMIMA SMJEŠTENIMA NA JADRANSKOJ OBALI BLIZU MORA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Da se može, može se! Evo, i u općenito kriznome vremenu i uz dodatne domaće gospodarske nevolje uspjelo se, barem po dosadašnjim službeno objavljenim pokazateljima, ove godine u nas u turizmu ostvariti nešto bolji rezultat u odnosu na prethodnu sezonu, za koju je rečeno da nam je bila najbolja do sada.

LorencinMinistar turizma Darko Lorencin

Rast financijskih pokazatelja u turizmu, uz fizičke pokazatelje, jasno ocrtava tijek ovogodišnje turističke sezone, koja je prema svim dosadašnjim brojkama bolja od 2012. godine. Ovaj uspjeh u turizmu rezultat je kvalitetnih priprema, predanog rada turističkog sektora, aktivnosti koje Ministarstvo turizma provodi u suradnji s privatnim sektorom. Iako 2013. godina još nije završena, vjerujem da će i na godišnjoj razini turistički rezultati biti dokaz snage turističkog sektora, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin. Godinu 2013., osim po odličnim rezultatima u turističkom prometu, financijskih pokazatelja i zaposlenosti, pamtit ćemo i po strateškim odlukama koje smo donijeli. Strategija razvoja turizma iznjedrena u sinergiji s privatnim sektorom te Strateški marketinški plan, koji je u izradi, utrt će put daljnjeg razvoja do 2020. godine. Hrvatska kao turistička zemlja može pružiti još puno sjajnih turističkih proizvoda, a upravo promjenama koje provodimo ostvarit ćemo konačni cilj, a to je svrstavanje Hrvatske među dvadeset najkonkurentnijih turističkih zemalja u svijetu.

Lorencin je inače nedavno na Danima hrvatskog turizma u Zadru predao i nagrade najboljima u hrvatskome turizmu u 2013.

Turistički prvak za 2013. je Dubrovnik, koji je i najbolja velika destinacija na Jadranu, najbolja srednja je Split, a najbolja mala Cavtat, dok je najbolji na sjevernom dijelu zemlje Zagreb. Nagrade su rezultat ovogodišnje akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, koju tradicijski dodjeljuju HRT i Hrvatska gospodarska komora, a od ove se godine dijelu akcije pridružila i Hrvatska turistička zajednica. Ocijenjeno je 98 turističkih odredišta, 91 hotel, 50 marina, 50 kampova i više od 900 plaža.

S dodjelom dvaju ključnih trofeja dubrovačkome kraju (Dubrovnik, Cavtat) sjajno su se poklopili tema koju obrađujemo u nastavku – akcija Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara u koju je uključen i posjed Korta Katarina iz Orebića, te ideja osmog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com da ove godine grupu istaknutih specijaliziranih eno-gastronomskih a time i turističkih novinara na studijsko putovanje povede upravo u Dubrovačko-neretvansku županiju (Dubrovnik, Konavle, Pelješac, Korčula, Komarna…)

Neke najave govore o tome da bismo ovu godinu mogli završiti sa sedam milijardi eura ostvarenih od turizma. Razlog za veselje? Da. Ali ne i posve, jer mogli bismo znatno bolje kad bismo se ne samo deklarativno nego i stvarno turizmu posvetili u tijeku svih mjeseci u godini. Dakle, kad bismo, s jedne strane, maksimalno u funkciju stavili turističke potencijale u unutrašnjosti, a s druge strane kad bi se, primjerice, turistička mjesta na našemu Jadranu i nakon sredine listopada potrudila oko potencijalnih gostiju, da oni budu i stvarni. Jedan konkretan i indikativan primjer nečega što nije dobro: u široj okolici našega na svjetskoj razini proklamiranoga bisera Dubrovnika već u drugoj polovici listopada odnosno u studenome više gotovo da nije moguće naći kvalitetniji smještaj! Hoteli u Konavlima, na Pelješcu zatvoreni su, a i u Korčuli jedva da koji radi, većinu pak apartmana u privatnom vlasništvu prati glas da nemaju grijanja a to, dakako, zimi – makar na morskome jugu zime nisu oštre kao na sjeveru – nije nimalo privlačno. Istina je da nije realno kroz zimsko razdoblje očekivati turističku navalu, ali teško je povjerovati da se goste ne bi moglo dobiti i zimi, naime nisu danas svi koji putuju usmjereni samo na sunčanje i kupanje, privlače ih i zdravi morski zrak, kulturno-povijesne znamenitosti, lov, ribolov, eno-gastronomija. A baš dubrovačko, ali i hvarsko, područje tu ima što za kazati! Treba se organizirati, i ponudu obznaniti. I držati poneki smještajni objekt otvorenime! Ako Talijani, ludi za lovom, rado dolaze zimi u našu unutrašnjost, zašto ne bi radi divljači potegnuli i do Pelješca? Dubrovnik je, cijeli, spomenik, grad Korčula dobrim dijelom također, Ston sa zidinama i solanom, atrakcija su svakako Mali Ston s uzgajalištem kamenica, vinogradske pozicije Dingača i Postupa. Nema razloga da lokalni specijaliteti bazirani na divljači i ribi, te vino ne budu veliki aduti i snažni magneti.

Festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji se već osam godina održava krajem studenoga u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, unatrag tri godine poziva u goste po dvadesetak renomiranih inozemnih novinara specijaliziranih za vino, gastronomiju i turizam, i svake godine uoči festivala za njih organizira četverodnevno studijsko putovanje u neki od hrvatskih vinorodnih predjela. Nakon Slavonije, Istre te lani Hrvatskog zagorja, Međimurja i Moslavine, ove godine na redu su bili Dubrovnik, Konavle, Pelješac i Korčula. Na Pelješcu se za tu grupu, pojačanu s nekoliko hrvatskih vinskih i turističkih pera, nije mogao naći odgovarajući smještaj, na jedvite jade spavanje je uspjelo u gradu Korčuli… Kakve utiske o hrvatskoj turističkoj ponudi ti stranci, koji imaju utjecaj na javno mnijenje u svojim sredinama, mogu odavde ponijeti kući? A pozvani su u ovu sredinu upravo zato da o njoj prošire dobar glas… Ne samo kroz vino.

Direktorica HTZ-a Meri Matešić kazala je da Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. a uskoro će se krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već su definirani novi modeli udruženog oglašavanja te je raspisan natječaj. To su koraci koje činimo za pripremu 2014.turističke godine. A iz Ministarstva turizma stiže vijest da je temeljem odluke o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma, koju je donijela Vlada RH na sjednici 26. rujna, Ministarstvo turizma pripremilo i raspisalo program Fond za razvoj turizma u 2013. godini, s ciljem razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma. Sredstva iz programa Fond za razvoj turizma namijenjena su javnom sektoru i to za projekte razvoja javne infrastrukture i očuvanje resursne osnove – turističkih atrakcija. Bespovratne potpore dodjeljivat će se, primjerice, za izgradnju višenamjenskih objekata, objekata sportsko-planinskih turističkih odredišta, tematskih parkova, javnih golf igrališta, ali isto tako i za očuvanje kulturne, povijesne i prirodne baštine. Sredstva su namijenjena direktno za investicije te za izradu projektne dokumentacije i dokumentacije za kandidiranje projekata na fondove Europske unije. Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja od 7,5 milijuna  kuna.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Lijepi kompleks Korta Katarina, zasad samo vinski podrum s kušaonicom vina, u skoroj budućnosti imat će i lukszuzni restoran i luksuzni smještaj

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAKušaonica u sklopu Korta Katarine

 Može li se najaviti i neki Fond zahvaljujući kojemu bi se u glavama tzv. kritičnoga broja domaćina izravno na terenu promijenio nabolje odnos prema turizmu i uspostavila orijentacija s dvomjesečne sezonske ponude sunca i mora na cjelogodišnju ponudu, baziranu na inicijativama vezanim uz sadržaje i mimo kupanja i sunčanja?

A ne tek po zimi, nego i po ljeti dobrodošle su razne inicijative vezane uz plasman ponude mimo one vezane uz praćakanje i prženje. Vino se pokazuje kao vrlo privlačan motiv dolaska u neki kraj, pa zašto to bolje, zapravo maksimalno ne iskoristiti? Naime, ne samo da se dobrom vinskom i gastronomskom ponudom povećava prodaja kapljice i drugih lokalnih specijaliteta, nego se gostu pruža prilika da više toga vidi, da mnogo toga ekstra-zanimljivoga kuša, što ga svakako može navesti da se vrati kao turist ali i da svojim pričanjem kao vrlo učinkovitom usmenom reklamom potakne još nekoga da nas posjeti. Za pohvalu je, tako, akcija grupice proizvođača vina iz našeg morskog priobalja nazvana Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara.

Na Pagu u podrumu Boškinac naišao sam na vrlo elegantni prospekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara. Odlična zamisao! Da bi se nešto moglo kvalitetno plasirati treba se, uz to da se, dakako, ponudi i da se ponuda razglasi, prvenstveno obratiti krugu s dubljim džepom i spremnime da i potroši za svoj užitak, a takvi bi trebali biti upravo jahtaši. To posebice vrijedi za ekskluzivnije i skuplje proizvode i usluge koji nisu nužni za osnovni svakodnevni život. Nadam se da su se ovi naši vinari-ponuđači dobro promovirali na prikladnim mjestima, među njima svakako i na sajmovima nautike kod nas a i vani.

Siguran sam da ovakva inicijativa nosi korist koju je, ako se ne vidi odmah i jače, direktno, moguće već i prije kraja turističke sezone osjetiti indirektno. Proizvođačima vina Ivi Dubokoviću, zatim Borisu Šuljiću Boškincu, Zoranu Radanoviću i Marku Pavlaku iz Korte Katarine, Andri Tomiću iz hvarske Bastijane, koji su zajedno krenuli u akciju Jahtom do vrhunskih hrtvatskih vinara, uputio sam nekoliko pitanja na ovu temu, i evo što kažu Pavlak i Duboković:

Čija je bila zamisao zamisao za akciju Jahtom do vodećih hrvatskih vinara?

– Na ideju sam došao ja, i dao inicijativu da se krene u to. Trebalo je nekako usmjeriti sve te jahtaše. Već nekoliko godina pokušavam promovirati Korta Katarinu upravo i među jahtašima. Veliku ulogu odigrao je ovdje i Darko Šupuk iz magazina Yachts, koji je odradio vizuale i sve popratio u svom časopisu – kaže Marko Pavlak iz Korta Katarine.

NEKIMA JE PROJEKT BIO SKUP

Je li u planu i proširenje grupe, naime po smještaju na jadranskoj obali i po kakvoći vina tu bi mogli ući još neki naši vinari?

– Još neki hrvatski vinari pozvani su bili da se uključe ali nekima je, rekli su, projekt bio preskup, a neki su kazali da im to nije potrebno.

Znači, dogovorili ste financijsku participaciju, u zajedničku blagajnu, radi realizacije zajedničkoga cilja. Koliki je to otprilike bio trošak po svakome podrumu? Jeste li dogovorili i neki kodeks ponašanja glede prihvaćanja gostiju (protokol), promocije?

– Ništa posebno nismo dogovarali oko financija. Ovo je bio početak akcije namijenjene promociji za područje Dalmacije s ciljem usmjeravanja gostiju u vinarije. Nismo pričali ni o kakvim članarinama a ni o nekim posebnim pravilima ponašanja, jer ovaj naš sadašnji kvartet nije, barem ne zasad, nikakva udruga. Kad sam rekao da su neki dalmatinski vinari upitani da se priključe akciji odovorili da im je to preskupo to se odnosilo tek na troškove izrade kataloga.

Što vam je još u ponudi osim ugodnog ambijenta, hrane i vina? Na što su gosti kad su bili kod vas najbolje reagirali?

– Koncept dolaska jahtom sam po sebi je u startu jako atraktivan. Ambijent je neponovljiv u sve četiri vinarije. Mislim da svatko od nas četiriju može ponuditi i atraktivne dodatne sadržaje za gosta koji dođe u posjet. Gosti jahtaši koji su nas obišli ovoga ljeta bili su zainteresirani prvenstveno za vino, pa zatim za hranu. .Konkretno Korta Katarina, smještena, inače, tik iznad lijepe plaže Trstenica, nudi najprije razgled vinarije, uz, dakako, strukovna objašnjenja oko proizvodnje vina, zatim slijede degustacije vina ali i sireva, mesnih prerađevina,  mariniranih riba te maslinovoga ulja lokalnih proizvođača. Za goste željne snažnijeg eno-gastronomskog doživljaja imamo program Korta Katarina Experience, a riječ je o ručkovima ili večerama za koje po šest sljedova osmišljava i prigotavlja angažirani izabrani vrhunskih chef, dakako uz ta jela poslužuje se kapljica Korta Katarine. Za takav aranžman nužno je prethodno se najaviti i dogovoriti. Tijekom turističke sezone u Orebiću je moguće noćiti u nekoliko visokokategoriziranih hotela i privatnih vila, primjerice u Grand hotelu Orebić, pa u small luxury hotelu Indijan Ive Violića Indijana, susjedna Korčula na otoku Korčuli smještaj nudi primjerice u hotelu Lešić Dimitri s pet zvjezdica. Uskoro bi Korta Katarina trebala otvoriti vlastite smještajne kapacitete, koji su još u fazi uređenja. Od onoga što svakako treba vidjeti u Orebiću to su dvorišta starih kapetana, Pomorski muzej i Kapetansko groblje, ne može se izostaviti ni razgled grada Korčule…

dingac

Jedinstveni Dingač

Koji su indirektni pokazatelji uspjeha akcije, a koji direktni? Direktni ne u smislu da navodite vaše prihode i zaradu, nego da kažete u kojim postocima su se zahvaljujući akciji Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara povećali posjeti vašim vinarijama, te konzumacija kod vas, odnosno prihodi od kupovine vina.

– Za početak, rekao bih, najvažnije je bilo dobro informirati i uputiti turista. Mislim da smo u tome jako dobro uspjeli. Oko 2500 naših luksuznih kataloga razdijeljeno je po obali najjačim potencijalnim klijentima. Veliki dio kataloga završio je i izvan Hrvatske, na mega-jahtama. Da se razumijemo: ovo nije akcija koja dovodi veliku skupinu ljudi, ali dovodi dobre goste. Samo tri posjeta jahtaša  bila su dovoljna da se vidi da se cijeli ovaj projekt i te kako isplati organizirati.

Kakve promotivne akcije pripremate za sljedeću sezonu?

– O tome zasad još ne mogu pričati, naime za iduću sezonu trebali bismo ponovno sjesti za stol i dogovoriti se. Poručiti međutim mogu ovo: posjetite nas, tj. Korta Katarinu, sail to us, to Korta Katarina: 42°58’47,80″N    17°11’36,71″E

______________________________

HORIZONTALNA VERTIKALA – Dobra priprema baš i za iduću turističku godinu: nešto između vertikale i horizontale, jer riječ je bila o samo trima godištima, i to recentnima. Drukčije nije ni moglo, iako je prva berba zabilježena 2006., naime starijih vina praktički više i nema (prodano!)…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Ideja je Zorana Radanovića iz Korte Katarine bila da se na kušanju pokaže kapljica iz triju godišta koja se još mogu naći na tržištu, za pošip su to 2012., 2011. i 2010., a za Plavac mali 2010., 2008. i 2007.  Za posjed Korta Katarina, sa sjedištem i upravom u Orebiću a s vlasnicima u SAD, bilo je zanimljivo skrenuti pažnju javnosti i na to da se prerada grožđa od 2010. odvija u novom vrlo moderno opremljenom podrumu i da su sukladno tome i vina u vrlo modernom ruhu. Za publiku, pak, okupljenu u zagrebačkome wine baru Dobra Vina na večeri s odgovarajućim sljedovima uz Pošip 2012, 2011 i 2010 te uz Plavac mali 2010, 2008 i 2007 dobitak je bio što se moglo usporediti ista vina iz nekoliko različitih godišta i uvjeriti se da i (dalmatinsko) vino nešto starijeg godišta može biti vrlo živo te i te kako zanimljivo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOvakav potez Korta Katarine i Dobrih vina svakako valja pozdraviti jer to je svojevrsna (nužna!) edukacija naših domaćih potrošača koji u većini slučajeva nemaju povjerenja u vino starijeg godišta što, ako je na odgovarajući način proizvedeno i punjeno, s vremenom samo dobiva, ostvaruje tzv. dodanu vrijednost. Za sve one koji dobro znaju moguće dosege vina – prava poslastica.  Upravo među jahtašima, koji sebi mogu priuštiti – pa se eto na taj način pomalo vinski obrazuju, tako da su i u stanju uočiti veću, dodanu vrijednost – takvih je veći broj…

Po meni, izvrstan Pošip 2011, vrlo vrlo dobar i onaj iz 2010, što se plavaca tiče prednost bih dao vrlo kompleksnoj, i zanimljivoj berbi 2007, drugi favorit za mene bila bi školski čista malo možda još ukočena, ali odlična 2008. ■

____________________________

Kompleks Boškinac obuhvaća vinariju, konobu, restoran i hotel s osam soba i tri suite. U konobi i u restoranu osmislili smo ponudu za vrhunski eno-gastronomski užitak. Ali, kako se ne može samo sjediti i jesti i piti, pobrinuli smo se i za dodatne sadržaje. Za ljetno vrijeme imamo i prostrani vanjski bazen za kupanje, a nudimo i masažu pod baldahinom. Organiziramo izlete po Pagu, primjerice u Park maslina u Lunu, pa do Ornitološkog rezervata u Kolanu te do Paškog trokuta nastanak kojega se povezuje s pojavom NLO, ali i do Novalje i antičkog vodovoda iz prvog stoljeća te do Caske gdje su ostaci nekadašnjeg naselja Cissa. U blizini nam je i famozna plaza Zrće – kaže Boris Šuljić Boškinac.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Boris Šuljić Boškinac: u Novalji: kompleks Boškinac, koji se sastoji od hotela i restorana visoke kategorije, konobe i vinskog podruma, te, malo podalje, vinograda s Gegićem, Chardonnayem Sauvignonom te Merlotom i Cabernet sauvignonom

 ———–ooo————

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Podrum Bastijana u Jelsi na Hvaru: enolog Andro Tomić sjajno je uredio svoju kušaonicu, a osmislio je i programe uživanja u vinu na starorimski način, tako da je sadržaj koji nudi gostu vrlo atraktivan

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Omiljena uzrečica enologa i proizvođača vina Andre Tomića iz Jelse je: Vino se pije na ure, a ne na litre. Nije čudno to što je Tomić ponudu u svojoj vinariji Bastijana formirao po uzoru na način uživanja u vinu iz doba Starih Rimljana. Degustacijski prostor uređen je kao triklinij, prema starorimskim sobama za hedonizam. Degustaciji prethodi razgled vinarije uz objašnjenja, a kasnije na kušanju vina uz svako vino poslužuju se mali zalogaji, svojstvima usklađeni s vinima. Vina su Beleca (pola bogdanuše, pola pošipa), Sv. Klement bijelo (pošip), Plavac, Sv. Klement crno (plavac mali, plavac veliki, drnekuša), Plavac mali barrique, Caplar (plavac mali 50 posto, cabernet sauvignon 50 posto), prošek Hektorović (bogdanuša, maraština, prč).

Hvaranin Ivo Duboković, koji je na tržištu sebi stvorio jaki renome s etiketama Medvid, vinom rađenim u suradnji s Ivanom Barbićem, te Medvjedica, kaže da je zamisao poteklu od Marka Pavlaka odmah i rado prihvatio jer je po njegovom sudu jako dobra za vinare. Što se tiče proširenja grupe, bilo bi, veli, zaista dobro da je uključenih više, sinergija bi učinila svoje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvu Dubokovića, snimljenog u njegovu vinogradu na Medvid Bodu ua južnoj strani Hvara, nije trebalo dugo nagovarati da se uključi u akciju Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara

– Svi znamo dobro što treba kad dođe gost, svi se ponašamo u poželjnim okvirima. Uspjeh prema ciljanoj skupini gostiju ostvaruje se – govori.

Duboković veli da zasad njegov podrum, u koji može u isto vrijeme primiti tridesetak osoba, nudi samo degustaciju vina. I njegova su iskustva da jahtaši dolaze prvenstveno radi vina. Reakcije na katalog su jako dobre, a gosta koji naiđe rado se, što se tiče idućeg odredišta, savjetuje ponajprije da posjeti jednog od trojice kolega iz kataloga.

Na pitanje o pokazateljima uspjeha akcije Duboković odgovara da je posjećenost u vinski podrum povećana, i to jako dobrim gostima.

– Komunikacija između vinara i gosta kad dodje u podrum od velikoga je značenja, naime ono što se doživi u izravnom susretu s vinarom ne može se nikad doživjeti čitanjem vinske karte u ugostiteljskom objektu, ma koliko informacije u nekoj vinskoj karti bile iscrpne. Nakon obilaska podruma gosti ne samo da kupe butelje, nego našu kapljicu, koja im se dopada, naručuju u restoranima. Ako je povećanje posjeta takvih dobrih gostiju tek koji postotak, već to je vrlo zadovoljavajuće. Rekao bih da je ovdje, u okviru ove na određeni način poslovne grupe ljudi, jako važno još nešto: održavanje i razvijanje dobrih odnosa među kolegama vinarima. U mnogim sredinama na žalost tome nije tako. Ovaj projekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara priču gradi u dobrome pravcu. Nadam se da će napokon i drugi vinari s podrumima uz more prepoznati vrijednost projekta i da će nas iduće godine u skupini biti više. Što nas je na obali uključeno više, to ćemo svi više i profitirati.

U konobi

U konobi kod Dubokovića

EMOZIONI DAL MONDO 2013: CABERNET e MERLOT INSIEME

Emozioni SuhiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

ŠAMPIONSKA VELIKA ZLATA NE ZA BORDEAUX, NEGO ZA SREDOZEMLJE!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t 

NA MEĐUNARODNOJ REVIJI CABERNETA i MERLOTA IZ 17 ZEMALJA ZA HRVATSKU DESET TROFEJA, OD ČEGA OSAM ZLATNIH MEDALJA!

Deveto međunarodno ocjenjivanje vina od Caberneta i Merlota Emozioni dal Mondo Cabernet e Merlot insieme u lijepom i sa 24 ha vinograda okruženome zdanju Villa Redona Emanuelea Medolaga Albanija u vinogorju Valcalepio kod Bergama okupilo je 207 uzoraka iz 17 zemalja, među njima i Hrvatske. Kušalo ih je 84 degustatora iz Italije, Francuske,  Turske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Paname, Nizozemske, SAD, Rusije, Češke, Perua, Madžarske, Slovačke…. Svaki žiri, a bilo ih je sedam, imao je po 12 članova, uz enologe još po trojicu iz grupe sommelijeri-vinski trgovci-vinski novinari, te po trojicu iz grupe krajnjih potrošača, izabranih putem ankete preko Interneta a na bazi njihovih odgovora što su organizatoru trebali pokazati da te osobe ne samo vole piti vino nego i da nešto više i znaju o njemu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Među ocjenjivačima bio je i Resit Soley iz Turske, koji unatrag nekoliko godina za svoja sjajna vina Corvus redovito osvaja velike zlatne i zlatne medalje, a evo ovaj put stigao je, i te kako zasluženo, i do šampionskoga trona. Uz njega je naš enolog Slaven Jeličić, sada zaposlen kao winemaker na posjedu Galić u kutjevačkoj Zlatnoj dolini

Iz Hrvatske kao degustatori bili su enolog Slaven Jeličić, zatim direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić te Željko Suhadolnik, a iz Slovenije profesor na ljubljanskome Kemijsko-biotehnološkome fakultetu Marin Berovič te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, koji sada, inače, vodi Moralićev posjed Brič a eno-savjetnik je u Kutjevu d.d. Iz vinskoga bijelog svijeta, među organizatorima i kušačima nazočna su bila vrlo ugledna imena kao prof. Mario Fregoni, svojedobno predsjednik OIV-a, pa prof. Alain Bertrand s Bordoškog sveučilišta, akademik prof. Georgi Kvesitadze, predsjednik Nacionalne akademije znanosti Gruzije. Kao službeni predstavnik OIV-a došao je Ralf Anselmann iz Njemačke, on je bio predsjednik ocjenjivačke komisije A, čiji sam i ja bio član.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Akademik u lijepome društvu: prof. Giorgi Kvesitadze, predsjednik Nacionalne akademije znanosti Gruzije. Desno na slici je Marina Bogićević

Odličja su bila predvidjena u trima kategorijama: najbolja vina općenito te, još posebno i dodatno, najbolja vina po izboru vinskih novinara i, kao novost od ove godine, najbolja po mišljenju krajnjih potrošača. Raspodjela medalja, po pravilima OIV-a: do 30 posto od ukupnog broja ocijenjenih uzoraka. Pragovi za trofeje: velika zlatna medalja – od 92 do 100 bodova, zlatna od 85/100 do 91,99/100 bodova, a srebrna od 82 boda do 84,99 bodova.

Šampion je ovoga ocjenjivanja pod pokroviteljstvom OIV-a vino Corvus Cruturk 2006 turskog posjeda Corvus Sarapcilik iz Bozcaade (otok u Egejskome moru), a pratitelj je Cabernet franc 2007 posjeda Ella Valley Vineyards iz Izraela. Jedino ta vina dobila su velike zlatne medalje. Oba vina dobila su i novinarsku nagradu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Žiri C: Ruski novinar Vladimir Tsapelik, koji mnogo objavljuje o hrvatskim vinima, zatim Slovenac Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa, i degustatorica Alicia Eckart iz Paname

Lijepa naša osvojila je ukupno deset trofeja: zlato, i to s poretkom među prvih 15 pozlaćenih, primilo je vino Cabernet sauvignon 2009 od Belja. S najviše zlata pak – tri – može se podičiti Kutjevčanin Vlado Krauthaker, za vina Merlot 2012, Cabernet sauvignon 2012, te Merlot 2011. Belje je osvojilo još jedno zlato, za Cabernet sauvignon 2011. Krauthaker je dobio i nagradu Vino potrošača, za Merlot 2012, a Belje i novinarsku nagradu, za Cabernet sauvignon/Merlot 2011. Iz Hrvatske, zlatni su još i porečka Agrolaguna, s vinima Cabernet sauvignon 2010 Festigia i Castello 2011 Festigia, te Badel 1862 s Merlotom 2010 s Korlata.

Slovenci, koji su prijavili četiri uzorka, ovaj put nisu se nisu domogli medalja, ali dobili su nagradu novinara, nju je osvojilo vino Merlot 2009 riserva Kmetije Bizjak iz Branika. Srbi su, konkretno Božidar Aleksandrović, osvojili dvije zlatne medalje, konkretno za vina Regent 2008 i 2009, Aleksandrović je za Regent 2008 dobio još i novinarsko priznanje. Srbija je posredno, a za vino Merlot Colli Aprutini 2010, osvojila jedno visoko zlato, naime talijanski posjed Masciarelli s juga Čizme a koji je proizvođač toga vina posljednjih godina, nakon što je umro njen suprug, vodi Marina Cvetić. Lijepi uspjeh i Crnogoraca iz Plantaža 13. Jul: zakitili su se s dva zlata – za Crnogorski Cabernet Plantaže 2010 i Crnogorski Merlot Plantaže 2010 te s novinarskom nagradom za Cabernet Plantaže 2010.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić bio je u žiriju G

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Emanuele Medolago Albani, stoji uz plakat Emozioni dal Mondo…, proizvođač vina i vlasnik Ville Redone gdje se ocjenjivanje održavalo

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ocjenjivanje je bilo inspirativno: vrijeme lijepo, vedro, a kroz prozor pogled na vinograd u Valcalepiju

Manifestaciju su organizirali udruga Vignaioli bergamaschi i Konzorcij za vino Valcalepio, s ciljem promidžbe, na međunarodnoj razini, tipičnih vina okolice Bergama, ali i promidžbe cijeloga kraja na čelu s vrlo lijepim Bergamom, bogatime kulturno-povijesnim spomenicima, kažu direktor ocjenjivanja Emozioni dal Mondo Cabernet e Merlot insieme Sergio Cantoni i predsjednik Konzorcija Enrico Rotta.

Tehnički dio oko samoga ocjenjivanja odradio je Centar za izobrazbu kušača (Centro Studi Assaggiatori) iz Brescije, na čelu s Luigijem Odellom. Za one koji se bave degustacijama, proučavanjima aroma, svakako je dobro posjetiti taj Centar, koji se, inače, bavi ne samo organoleptikom vina nego i aromama i okusima raznih namirnica i gotovih proizvoda što ih preko tanjura i čaše unosimo u organizam…

Za dvije znane francuske sorte kao protagoniste promidžbe, a koje u svijetu pokrivaju, po riječima prof. Marija Fregonija, oko milijun hektara, odlučilo se stoga što su one u kraju oko Bergama prisutne odavna i Bergamci su ih s obzirom na njihovu jaku rezistentnost, te prilagodljivost i stabilnost toliko zavoljeli da su ih posvojili, i njihovu kombinaciju, u konzorcijskim pravilnikom propisanim omjerima, u vinogorju Valcalepio proglasili svojim brandom. U domeni bijelih kultivara u robnu marku Valcalepio bianco uključeni su takodjer francuski kultivari u definiranoj kombinaciji, konkretno Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Znanstveni skup: prof. Mario Fregoni (zanimljivo predavanje o hibridima i njihovom korištenju u novije vrijeme), direktor ocjenjivanja Sergio Cantoni, te prof. Alain Bertrand iz Bordeauxa

 OLYMPUS DIGITAL CAMERALjubljanski profesor Marin Berovič, po ocu, inače, Šibenčanin, dok drži predavanje o magnetiziranim kvascima za proizvodnju pjenušaca

Promocija kraja priredjena je i kroz posjete povijesno i kulturološki ali i eno-gastronomski značajnim punktovima Bergama i okolice. Tog popodneva nakon ocjenjivanja degustatori su posjetili jedan od ponajboljih vinskih posjeda u Valcalepiju – vinski podrum Calepino Franca Plebanija, koji proizvodi jako dobre pjenušce klasičnom metodom i s minimalnim odležavanjem na kvascima 3,5 godine. Područje gdje su vinogradi i podrum Calepino u neposrednom je susjedstvu Franciacorte ili, kako je nazivaju, talijanske Champagnei (dijeli ih samo rijeka), pa je logično usmjerenje prema pjenušcima. Calepino inače ima i puna crna vina, među njima je perjanica kuće Kalòs, od Cabernet sauvignona čije se grožđe bere nešto kasnije i koje se prije vinifikacije malo i prosušuje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Calepino, braća Plebani: doček pozdravom dobrodošlice i pjenušcem dobrodošlice – jedan brat  govori, a drugi pjenušac utače  tehnikom  odjednom u dvije čaše. Plebanijevi su baš  toga dana završavali s berbom Cabernet sauvignona

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pjenušac Calepino brut: odličan uz ovu domaću salamu! Uz pjenušce, inače po vrlo prihvatljivoj cijeni i  za naše okvire, ponos kuće Plebani je i crnjak Kalòs

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

MUNDUS VINI 2013/PP ORAHOVICA i KUTJEVO d.d.!

Mundus logo

HRVATSKA JE NA JEDNOM OD NAJZNAČAJNIJIH i NAJVEĆIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA, ODRŽAVANOME U NEUSTADTU an der WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ, OSVOJILA TRI ZLATA i ČETIRI SREBRA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 Opet lijepi uspjeh hrvatskih proizvođača vina na međunarodnoj sceni: na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini, jednom od najvećih i najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu, održavanome –  evo već  12 godina – u njemačkome gradu Neustadtu an der Weinstrasse, osvojili smo tri zlatne i četiri srebrne medalje. Dobitnici zlata su Graševina 2011 ledeno vino i Silvanac zeleni 2011 izborna berba bobica od PP Orahovice, te Traminac 2011 ledeno vino od Kutjeva d.d., a osvajači srebra su Graševina 2012 vrhunska i Graševina 2012 Turković te  Graševina 2009 ledeno vino također od Kutjeva d.d., kao i Cabernet sauvignon/Merlot 2009 od Belja. PP Orahovica, koja je dugo bila u sjeni a onda je zasjala kao šampion na ocjenjivanju vina u Zelini ove godine, napravila je sada značajan prvi međunarodni iskorak. Zgodno je spomenuti da je enolog-savjetnik u PP Orahovica  Ivica Perak, dojučerašnji glavni enolog Kutjeva d.d.!…

Saalbau Neustadt

Zgrada Saalbau u Neustadtu, mjesto ocjenjivanja Mundus Vini, te, dolje, atmosfera unutra

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mundus grafikonGrafikon koji pokazuje povećanje broja uzoraka iz godine u godinu, od 1001. do 2013.

 Ukupno je na ocjenjivanje prijavljeno i dostavljeno 6212 etiketa iz 43 zemlje, od čega čak 3184 crnih vina. Bijelih mirnih vina bilo je 2178, ružičastih 195, bijelih od crnih sorata 18, bijelih pjenušaca 354, ružičastih penušaca 98, crnih pjenušaca tri, fortificiranih vina 74… Najviše uzoraka poslali su Talijani – 1265, slijede Nijemci sa 1127, pa Španjolci sa 1118, onda su Francuzi sa 578 i Portugalci sa 566 uzoraka. Grupu ispod 200 predvode Australci sa 194 uzorka, a grupu ispod stotke Česi s 81 uzorkom. Hrvatska je poslala 16 vina, od toga 14 bijelih i dva crna.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Žiri br. 15 – Andrej Ondermiška, Fumiko Tukioka,  Željko Suhadolnik,  Eva Borbas, Arno Bauer, s predsjednikom Claudeom Glodenom

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Žiri br. 19, s Franjom Francemom, Helenom Baker, Martinom Kottovom, Valentinasom Algirdasom Pateckasom i s predsjednikom Paulom Robertom Blomom

 Ocjenjivača je bilo oko 250 iz 44 zemlje, među njima iz Hrvatske Franjo Francem i Željko Suhadolnik. Najviše degustatora dala je, logično, Njemačka – 77, iz Italije ih je bilo 24, Švicarske 12, Francuske 11, a grupu ispod desetke predvode Austrijanci s osam kušača.

_________________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOKRENITE SE AZIJI!… – Među degustatorima-ocjenjivačima na Mundus Viniju bio je Robert Joseph, novinar koji tijesno surađuje s njemačkom izdavačkom kućom Meininger Verlag poznatom po više edicija posvećenih plemenitoj kapljici. U razgovoru s njime saznajem da je Joseph i prilično veliki proizvođač vina, naime u Languedocu na jugu Francuske ima vinograde Viogniera, Chardonnaya, Syraha, Grenachea i Mourvèdrea, i godišnje proizvede milijun i nešto butelja. Kao vinara ali i kao vinskog novinara pitam ga je li kušao hrvatska vina, posebice stoga što u posljednje vrijeme na međunarodnim ocjenjivanjima na sebe skrećemo pažnju osvojenim medaljama a dosta naših proizvođača i osobno se predstavlja s kapljicom po Europi, uvelike, s obzirom na uspjehe kod Decantera, u Londonu. Odgovor, u kojemu je kazao da je kušao hrvatska vina i da mu se dosta njih svidjelo, sadržavao je međutim ne toliko podrobnija objašnjenja o tome što mu se dopada kod naše kapljice a što ne, nego savjete glede marketinga i komercijalizacije:

– Moja je preporuka hrvatskim proizvođačima da se ne zavaravaju mogućim velikim komercijalnim uspjehom u Velikoj Britaniji i u SAD na tržišta kojih očito pucaju. Engleska i SAD preplavljene su raznim vinima iz cijeloga svijeta i nastupati tu veliki su trošak i na neki način gubljenje vremena. Ako se već želi malo probiti u javnosti, umjesto skupih dolaska i boravka u Engleskoj i SAD bolje je, po meni, jednostavno poslati uzorke na kušanje dvjema osobama s velikim ugledom i utjecajem, a to su Jancis Robinson i Hugh Johnson. U Europi se isplati potruditi se oko tržišta nordijskih zemalja, te istočnih zemalja, ali još je u ovome trenutku ipak najbolje poći prema Aziji, sve do dalekog istoka, tu su mnogoljudna Kina, pa Indija, Južna Koreja, Vijetnam, Azerbajdžan. Ja, primjerice, najveći dio svoje produkcije plasiram u Vijetnamu…. – kazao je Joseph. ■

__________________________________________________

Upravo u mojoj grupi našla su se tri medaljama ovjenčana bijela vina iz Slavonije, reakcije svih degustatora na vino od Graševine iz Orahovičko-slatinskog vinogorja bile su dobra najava nove žetve medalja visokoga sjaja za Hrvate…

Iako se uvijek glavna pažnja posvećuje osvajačima zlatne medalje, treba reći da su i vina koja su na Mundus Viniju 2013. osvojila srebro polučila odličan rezultat, naime  srebro je na Mundus Viniju i te kako vrijedno jer raspon bodova za srebrnu medalju je kao u nas za zlato, konkretno od 85 do 89,99, zlato je od 90 do 94,99, a veliko zlato od s 95 i više.

Inače, ovaj put, uz poprilično njemačkih vina, dopala su me na kušanju – što je počelo s njemačkim rajnskim rizlinzima i chardonnayima od kojih su me oduševili  Riesling 2011 iz Ruwera, Riesling 2012 iz Mittelhaardta/Deutsche Weinstrasse iz Pfalza te, osobito, Chardonnay 2011 iz Kaiserstuhla i Chardonnay 2011 iz Breisgaua kao i Chardonnay 2011 iz Tuniberga u Badenu a od crnih Traum Cabernet Cubin Cabernet Dorsa Cabernet sauvignon 2009 od Staatliche Lehr und Versuchsanstalta iz Würrtemberga, te Cabernet Dorsa Cabernet Mitos 2009 proizvođača Heuchelberg Weingärtner iz Württemberga – mnoga vina iz više zemalja u našem neposrednom okruženju te iz zemalja bivšeg tzv. istočnoga bloka, konkretno iz Slovenje, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Rumunjske, Ukrajine, Moldavije, Češke i Slovačke. Iz Slovenije imali smo lijepu mješavinu chardonnaya, bijelog pinota, sauvignona i rajnskog rizlinga (2008, Podravje), iz Bosne i Hercegovine bio je zanimljivi Trnjak 2011 (15,0 vol%) s posjeda Nuić a iz Makedonije jako dobar Vranec 2011 te vrlo solidan Shiraz 2011, oba iz Povardarja, vinogorja Tikveš i od vinarije Stobi. Interesantan i Petit verdot 2011 iz Povardarja-Tikveša, također od vinarje Stobi. U lijepome sjećanju su mi i shiraz iz 2011 apelacije Dealu Mare, merlot iz 2011 Dealu Mare, cabernet sauvignon iz 2011 Dealu Mare iz Rumunjske, a od proizvođača Budureasca, spomenuo bih svakako još i sjajne gradišćanske predikate mješavinu sämlinga, chardonnaya i bijelog pinota iz 2009 prestige, kao i mješavinu bouviera, sämlinga, graševine, bijelog pinota i chardonnaya iz 2011 prestige  iz podruma Lenz Moser.

____________________________________________

JAPANCI NA NJEMAČKOM KORMILU – Deidesheim je živopisno lijepo tipično palatinatsko vinsko selo, i tu je sjedište nekoliko međnarodno vrlo renomiranih vinskih kuća, primjerice Reichsrat Von Buhl, Bassermann Jordan, Josef Biffar, Kiemich… I u to selo stigli su strani investitori zainteresirani da kupe lokalne vinogradarsko-vinske posjede. Od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas na kormilu dvaju uglednih vinskih posjeda su Japanci, konkretno obitelj Tokuoka, koja najprije upravlja Reichsrat von Buhlom a potom preuzima i vođenje kuće Josef Biffar. Ugovor o najmu s Reichsratom s krajem 2013. istječe, i taj se posjed 2014. vraća vlasničkoj obitelji, a što se tiče Josefa Biffara, upravo je obavljeno konačno preuzimanje i sad je Biffar 100 posto u rukama Japanaca. Fumiko Tukioka čiji otac u Japanu ima trgovinu vinom, supermarket i restorane, studirala je enologiju u Geisenheimu, i ona nastavlja kao upraviteljica kuće Josef Biffar ali eto sada ne više kao najmoprimac nego kao dio vlasničke obitelji. Berba 2013. prva je posve japanska. Fumiko, koja je bila članica mojega žirija na Mundus Viniju, kaže da će se Josef Biffar, koji se prije nije isticao s pjenušcima, ubuduće u opsegu do čak 80 posto produkcije posvetiti pjenušavim vinima rađenima klasičnom, šampanjskom metodom. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Fumiko Tukioka, upraviteljica vinskog posjeda Josef  Biffar; kuću znanu po mirnome vinu pretvara u šampanjeriju: ubuduće 80 posto produkcije bit će pjenušci! S velikim izvozom prema Japanu…

_____________________________________________

U popodnevnim satima, po običaju, organiziran je obilazak vinogorja i proizvođača, kombinacija vinskog i turističkoga aspekta. Organizator vrlo spretno miješa upravo enogastronomiju i turizam, npr.  opredjeljujući se za smještaj degustatora u živopisnom vinskome selu Deidesheim, nekoliko kilometara udaljenome od Neustadta kao poprišta ocjenjivanja, te birajući vinske posjede i zanimljiva kulturno-povijesna i arhitektonska zdanja gdje će biti obroci i degustacije za upoznavanje s njemačkom kapljicom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Središte Deidesheima

OLYMPUS DIGITAL CAMERADvorac Hambach

U vrlo lijepome dvorcu Hambach (Hambacher Schloss), nakon razgleda građevine i objašnjenja turističkoga vodiča o tome zdanju na uzvisini s koje se pruža krasan pogled na cijelo jedno more vinograda pokrajine Pfalz, priređen je susret s mladim talentima vinogradarstva i vinarstva u Pfalzu. U prostranoj dvorani dvorca Hambach predstavile su se dvije grupe mladića-proizvođača vina koji nastupaju pod mottom dinamično, inovativno, osvježavajuće, okusno, lijepo pitko. Jedna grupa, s 12 članova iz nekoliko sela kod Neustadta, nosi naziv WINE CHANGE, a druga Die junge Südpfalz, Mladi Južni Pfalz. Rado kažu sljedeće: Vino ne treba biti komplicirano, vino nije elitističko, vino može biti zabava!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nekolicina iz grupe WINE CHANGE: Markus Schädler, Martin Fusser, Michael Andres i Mathias Arnold Kimich. Iz grupe Die junge Pfalz:  Matthias Dollt, Christian Schneider, Georg Meier…. Lijepi rajnski rizlinzi, posebice Riesling 2012 Spätlese Granit trocken od Georga Meiera iz podruma Valentin Ziegler Sohn te Riesling 2012 Kalkmergel trocken od Mathiasa Dollta iz podruma Gerhard Hockdorfer (Die junge Pfalz) kao i Leinhöhle 2012 Kabinett trocken od Kimicha, a od crnih Capo 2011 (cabernet sauvignon & merlot) njegovan u barriqueu od Andresa (WINE CHANGE) i Cabernet sauvignon 2011 trocken od Christiana Schneidera s posjeda Herrengut, pa Spätburgunder 2011 trocken (bez drva) od već spomenutoga Georgea Meiera. Cijene vrlo ugodne, od 5,5 do desetak eura za butelju

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJosef Andres, Weingut Gebrüder Andres, Deidesheim: vrlo lijepo crno vino Capo 2011 njegovano u barriqueu

_______________________________________________

VINOGRADARSKO-VINSKO PODRUČJE PFALZ (PALATINAT) – Vinogradarsko područje Palatinata obilježava više posebnosti.

Dugačka je tu tradicija u uzgoju vinove loze a seže još u doba starih Rimljana. Pravo more trsja proteže se na području od oko 85 kilometara dužine i tek malo kilometara širine, predjelu smještenom pravcem sjever-jug istočno od planinskog masiva Haardt. Tu je nekih 23.400 hektara pod vinovom lozom (gotovo četvrtina ukupne vinogradske površine Njemačke),  što taj kraj čini drugom po veličini vinogradarskom oblasti u Njemačkoj. U Palatinatu je dosta sunca, i do 2000 sati godišnje, a klima je dovoljno blaga da na njoj mogu rasti i brojne južne kulture i bilje, poput npr. i badema, palmi, tako da Palatinat nazivaju još i njemačkom Toscanom.

Bademi u PfalzuPfalz ili Palatinat, njemačka Toscana: evo stabla badema u proljetnoj cvatnji

Palatinat je raj rajnskog rizlinga – s 5455 hektara on je, od 2008., najveće uzgajalište Rizlinga rajnskoga na svijetu. Raširene su i burgundijske sorte kao Pinot bijeli, Pinot sivi te Chardonnay, ali i Pinot crni, tamo zvan Spätburgunder.  Uz rajnski rizling, paradni konji palatinatskog bijeloga vina su upravo bijeli i sivi pinot.

Palatinat nudi odlična i crvena vina, posebice od Pinota crnoga, Dornfeldera, Portugisca i Lovrijenca. Oko 40 posto vinograda u Palatinatu zasađeno je crnim sortama i Pfalz je najveće njemačko područje produkcije crnjaka. U novije vrijeme ima i Cabernet sauvignona i Merlota.

Rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, crni pinot i dornfelder u posebnom su apelacijskom režimu, moraju se proizvoditi po pravilniku koji omogućuje dobivanje proizvoda s tipičnim i prepoznatljivim organoleptičkim profilom, a na tržištu ta su vina pod oznakom DC Pfalz, to je kratica za Districtus Controllatus Pfalz. Vina s oznakom DC Pfalz na obveznoj srebrnoj ukrasnoj kapici butelje moraju biti suha i voćna. Prednost im je što su lako uočljiva na polici trgovine i što prijaju uz široki spektar jela. Da bi vino zavrijedilo oznaku DC Pfalz ono mora s uspjehom proći strogu organoleptičku kontrolu stručnjaka kao jamaca više kakvoće i odgovarajućeg sortnog profila kapljice.

Vina iz Palatinata uživaju veliku popularnost kod potrošača i tržišno su vrlo značajna naime svaka treća butelja kupljena u Njemačkoj je iz Palatinata. ■

_____________________________________________________

ŽIVJELA GRAŠEVINA!

Belje Stari podrum_Steven Spurrier_Tony Hodges_2013Belje Grasevina Gold Day

Prvi članovi Kluba ljubitelja (beljske) graševine: Tony Hodges, značajni osječki vinski trgovac Viktor Bijelić, Steven Spurrier, te, iz Belja, Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja d.d., i Ljiljana Vajda-Mlinaček, direktorica marketinga. Kao prvi članovi Kluba dobili su na dar svaki po dvostruki magnum s beljskom vrhunskom graševinom

 BERBA 2013: BELJE U POČAST NAŠEM VELIKOM ADUTU U ČAŠI.  DO JUČER u SVIJETU MARGINALIZIRANOJ – u HRVATSKOJ, INAČE, NAJRAŠIRENIJOJ – SORTI, TE NJENOME VINU, DANAS UPRAVO IZ SVIJETA u HODOČAŠĆE k NAMA STIŽU NAJRENOMIRANIJA IMENA IZ SVIJETA ENOLOGIJE, MARKETINGA i MEĐUNARODNE VINSKE PUBLICISTIKE

 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Dočekali smo i to: do jučer Graševinu (sorta) i graševinu (vino) nitko izvan podučja Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke nije uopće šljivio, čak Graševina kao izraz u internacionalnoj terminologiji nije ni postojala nego su se rabili Welsh riesling, Laški rizlng, Riesling italico…, a danas s njom žive znani inozemni enolozi poput profesora Roberta Ferrarinija (savjetnika najcjenjenijeg proizvođača veronskoga kraja Quintarellija, ali i još nekih drugih izvrsnika), pa internacionalno renomirani marketingaši, npr. Tony Hodges BrandStory, njoj hodočastiti dolaze najpoznatija vinska pera svijeta poput Stevena Spurriera, Oza Clarka, a naziv Graševina kao glavni za sortu u najnovijem podacima naprosto našopanom vodiču vinskim kultivarima svijeta Wine Grapes rabe ni manje ni više nego Jancis Robinson, José Vuillamoz i Julia Harding. Do jučer, kod hrvatskih ljubitelja plemenite kapljice na prvome je mjestu bila graševina iz Kutjeva, danas je na tronu ona iz Belja. Nepromijenjeno je ostalo tek ovo: u Kutjevu relevantni proizvođači količinom i kakvoćom te stalnosti u ponudi kao i nazočnošću u oku i uhu javnosti i dalje su tek Krauthaker, malko manje Enjingi i Kutjevo d.d. s time da im u društvo pristiže Galić, u Daruvaru je to Vinarija Daruvar, a u baranjskome dijelu to je Belje d.d.

Belje Stari podrum_Steven Spurrier_Tony Hodges_2013 +Steven Spurrier i Tony Hodges na ulazu u stari podrum Belja u Kneževim Vinogradima. Steven Spurrier kuša graševinu u podrumu Belja d.d. Popodne prije večernje svečanosti posvećene graševini s enolozima Belja imao je opsežnu degustaciju – pedesetak uzorakaSteven Spurrier_Grasevina_102013 +

 ___________________________

GOLEMO ULAGANJE – Otkako je u prošlom desetljeću Agrokor preuzeo Belje, do sada je u posjed uloženo oko 2,3 milijuna kuna! ∎

___________________________

Belje je vrlo ozbiljno krenulo u kampanju na afirmaciji baranjske graševine, s jedne strane (i) angažmanom i inozemnog enologa-savjetnika a s druge strane angažmanom inozemnih stratega na polju marketinga te vinskih komunikatora, i to ne bilo kojih nego onih sa zvučnim imenima. K tome, Belje svoja vinska događanja diže – ili, kao organizator, barem se svojski trsi to učiniti – na znatno višu razinu od obične pučke veselice.

U zgradi starog podrumua u Kneževim Vinogradima a gdje su smješteni prostrana kušaonica i, dolje, pod svodovima obloženim opekama, velike hrastove bačve za dozrijevanje vina postavljene u savršenom redu poput smotre vojnika neke elitne postrojbe, u krilu što još nije ispunjeno bačvama priređeno je posebno događanje u čast Graševini i graševini a u povodu završetka ovogodišnje berbe te sorte za potrebe Belja. Prezentacija graševina, vrlo okusni menu (u izvedbi odličnog restorana Kormoran), uzvanika mnogo, među njima i spomenute svjetske zvijezde novinarstva i marketinga s područja vina, ali i novinari iz Hrvatske, Srbije, Mađarske…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKamere i mikrofoni usmjereni prema Stevenu Spurrieru

Nadahnuti govor iskusnog britanskog marketingaša Tonyja Hodgesa, glavu marketinške kampanje Belja, zatim poučan nastup Stevena Spurriera koji je govorio o tome kako se višeslojno uspješna robna marka stvara na način da se osnovna – bilo izvorno lokalna, domaća, bilo udomaćena –  namirnica/sirovina i finalni proizvod što ga resi tipičnost kroz uzgoj/produkciju te komunikaciju prema javnosti tjesno vežu uz određeni geografski (tlo, klima, sorta, tradicija…) prostor. Dok je enologinja Belja Suzana Zovko kao pčelica vrijedno obilazila brojne uzvanike za stolovima i nastojala im pružiti više podataka o graševini – na pozornici nastup glavnog enologa Belja Marijana Kneževića, s nekoliko rečenica o berbi 2013. Baš za sortu Graševina. Ljiljana Vajda Mlinaček, i najava osnutka, u režiji Belja d.d., Kluba ljubitelja (beljske) graševine, proglašenje prvih četiriju počasnih članova toga Kluba kroz koji je moguće ostvariti određene pogodnosti pri kupovini vina ali i u kupovini turističkih usluga Belja d.d…

___________________________________________

VRUĆINE i KISELINE – Glavni enolog Belja Marijan Knežević kad je lani na prezentaciji en primeur slavonskih graševina u zagrebačkoj Esplanadi govorio o berbi 2012. i spomenuo da je unatoč visokim temperaturama pH kao bitan čimbenik bio značajno nizak te kad mi je sada pričao o berbi  2013. i pokušao odgovoriti na moje pitanje kako to da je kod vrhunskih beljskih crnih vina baš i iz vrućih godišta osjet kiselosti pojačan, iznio je da i kad su ljeti i dugotrajne vrućine i kad se slador u grožđu prilično brzo povećava kiseline se u baranjskom vinogorju u dobroj mjeri zadrže. Obično je za vrijeme velikih vrućina i suše razlog naglog povećanja sadržaja šećera u bobici gubitak tekućine iz bobice i koncentracija sastojaka, pa dio objašnjenja može počivati na tome i za kiseline, ali Knežević veli da je u cijeloj priči za taj za mene neočekivano jači osjet kiselosti zasluga i tla, da je ono takvo – riječ je o degradiranom černozemu na praporu – da pomaže održavanju pH na nižoj vrijednosti, eto lani je u beljskoj berbi kod crnih kultivara pH bio oko 3,3 do 3,5 što je za crne sorte sjajno… Utjecaj na neočekivano nešto izraženiji osjet kiselosti u vinu svakako ima i dob vinograda, naime dok su loze još mlade – Belje je nove vinograde sadilo 2004. i 2005. – iskoraka u organoleptici uvijek ima na ovaj ili onaj način, prava harmonija nastaje kako loza stari i zrije. ∎

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMarijan Knežević, glavni enolog Belja, govorio je o berbi 2013.

____________________________

Dobro zamišljeno (jedino s malim kašnjenjem početka zbog nogometne utakmice Hrvatska-Belgija), ali… Na žalost, kako je vrijeme u tijeku inače vremenski razumno doziranoga programa odmicalo, žamor u publici i komešanje, te šetnja postajali su izraženiji. U nas ništa nova, nije to svakako bila nervoza ili ljutnja zato što smo izgubili od Belgijanaca. Mada su uzvanici bili, što se kaže, ljudi od imena, dobrome dijelu gostiju očito nije uopće bilo važno to što se govorilo sa bine. Malo strpljenja, pozornosti i PRISTOJNOSTI prema domaćinu ipak valja pokazati… Možemo li na ovim našim prostorima shvatiti da onaj tko nešto priređuje i za to potroši sredstva i vrijeme ne ulazi u trošak tek zato da nekoga nahrani i napoji i zabavi, nego prvenstveno zato da nešto pokaže. Hrvatski je to sindrom neslušanja i žamorenja publike i za vrijeme i sasvim kratkih pozdravnih govora organizatora, iskusio sam to dobro tijekom 20 godina organizacije velikog (i do 500 uzvanika) Ateljea okusa Svijeta u čaši na kraju svake godine…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Komešanje i žamor u gledalištu, dok na pozornici traje službeni program

Suhi i Spurrier

Steven Spurrier veli  mi da mu se graševina osobito dopada, ali da na njoj ne treba i stati u afirmiranju vlastitoga potencijala, naime i Spurrier, kao i Tony Hodges i  kao što je svojedobno u Belju kazao i Oz Clark, veliki je zagovornik toga da se Belje i Baranja jače posvete i Frankovki/frankovki. Beljska vrhunska Frankovka 2009 dokazuje da to i te kako ima smisla…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Vrhuška slavonske graševine: kutjevački proizvođač Vlado Krauthaker, Baldo Matić, savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u Belju d.d, Milan Štimac kao aktualni tajnik udruge Craševina Croatica, te Đuro Horvat, direktor za vinogradarstvo i vinarstvo pri Agrokoru  Hoće li se i Belje i Krauthaker značajnije okrenuti i  frankovki?

Iako su i Hodges i, pogotovu, Spurrier – koji je, inače, u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu organizirao čuveno ocjenjivanje naslijepo i sraz burgundijskih chardonnaya i bordoških cabernet sauvignona te kalifornijskih chardonnaya i cabernet sauvignona, kad je trijumfiralo vino kuće Chateau Montelena gdje je tada kao enolog radio Miljenko Grgić – u više navrata naglašavali, vezano uz graševinu, važnost, u tržišnome smislu, stvaranja robne marke kroz vezivanje proizvoda uz uži teritorij, čime do punog izražaja dolaze tipičnost i posebnost kao bitni snažni magneti usmjereni prema kupcu iz jednoga pravog mora današnje ponude, moguće je da je tek neznatan broj nazočnih shvatio da bi se, radi ostvarenja potpunog ispunjenja graševine kao dijela oblasti Baranje, uz Belje, i drugi proizvođači graševine iz toga dijela Podunavlja – ako žele dobro i cijelome kraju i sebi – morali definiranim radom u vinogradu i u podrumu i u komercijalizaciji uključiti znatno aktivnije, znači efikasno, u službeno definiranje standardiziranog organoleptičkog profila karakteristične baranjske graševine unutar apelacijske oznake Graševina kzp. Baranja, kao i, organiziranim osmišljenim zajedničkim radom, u marketing radi dobroga plasmana i proizvoda i teritorija…