SVIJET u CASI Kronika – 01.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama od – 11.11.1992 – since, with you__________

Ekskluzivni hotel Al Hambra u Malom Lošinju, koji je svojom raskošnom atmosferom oduševio goste iz cijelog svijeta, čitatelji časopisa Luxury Lifestyle Magazine uvrstili su u skupinu od deset najboljih hotela Europe! U sklopu prestižne nagrade Readers’ Travel Awards 2020, među najboljima u kategoriji Best hotel in Europe nalazi se i hotel Bellevue *****, još jedan nagrađeni predstavnik brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelske grupacije koja je ujedno i jedini hrvatski predstavnik u društvu najboljih europskih hotela. The Luxury Lifestyle Magazine je stručna publikacija za otkrivanje novih luksuznih destinacija, gastronomskih užitaka, ekskluzivnih lokacija te najelitnijih brendova i putnicima iz cijeloga svijeta pruža nadahnuće za istraživanje odredišta i hotela što ih nikad prije nisu posjetili. Readers’ Travel Awards čitateljima daje priliku izdvojiti one turističke objekte koji su ostavili najsnažniji dojam, s ciljem isticanja nenadmašnih dragulja turističke industrije i nagrađivanja izvrsnosti u brojnim kategorijama. Čitatelji su mogli glasati za svoje favorite nakon što je nominacije, u skladu sa strogim kriterijima, pregledala posebna stručna komisija. S lijepom vijesti na kraju 2020. ušli smo eto u novu kalendarsku ali i turističku godinu, 2021. Startala je ohrabrujuće jer počeo se smanjivati broj novozaraženih virusom te s obzirom da lanjska berba grožđa u nas pokazuje visok kvalitativni potencijal za vino i s obzirom na moguću veliku marketinšku korist od posluživanja hrvatskog vina na nedavnoj inauguraciji 46. američkog predsjednika u Washingtonu, pitanje je u kojoj će mjeri život opet ići putevima što smo ih bili naviknuti smatrati normalnima… (Lošinj Hotels & Villas)

_____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vrijeme bilance: NAJBOLJA VINA U 2020 (Hrvatska, Italija, Srbija) ⦁ Sajmovi, festivali, promocije: LAUBA GRAND TASTING, ZAGREB VINO.COM, Le ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Ocjenjivanja vina i maslinova ulja pozivaju: MUNDUS VINI, CHARDONNAY du MONDE, IWSC, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, DECANTER WWA, INTERNATIONAL LONDON OLIVE OIL COMPETITION, BERLON GLOBAL OLIVE OIL COMPETITION, CANADA INERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION  ⦁ Narodni običaji – Vincekovo 2021: ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA ⦁ Inauguracije: JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Pokucaji umirovljenja: VERA ZIMA ⦁ Gault & Millau Slovenija: DEBELUH i REPOVŽ! ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2021 – BUYING GUIDE ⦁

 ______________________________

Vrijeme bilance

NAJBOLJA VINA u 2020

Kraj godine odnosno početak nove godine vrijeme je za objavu bitnih podataka o određenim zbivanjima unutar nekog područja i neke branše u proteklih 12 mjeseci, dakle za prikaz godišnje bilanse iz koje su vidljivi stupnjevi uspješnosti u djelatnostima kroz posljednjih 365 dana i iz kojih je moguće izvući i neke pouke i prognoze za budućnost. Kad je riječ o proizvodima vezanima uz eno-gastronomiju, u ovome slučaju konkretno o vinu, rang-ljestvice uspješnosti moguće je vidjeti na dvama frontovima – kroz objavljenu listu najboljih vina i kroz objavljenu listu najprodavanijih vina.

Kad govorim o listi najboljih vina, mislim na popis uzoraka koji su na temelju meritorno strukovno potkovanih i komercijalno neopterećenih ocjenjivanja putem degustacije naslijepo poredani u redosljedu od prvog na dolje po broju osvojenih bodova, odnosno tome odgovarajućih trofeja obično u obliku broja zlatnih grozdova (od jednoga do maksimalno pet), broja zvjezdica, platinastih, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. U ovome kontekstu stanovitu ulogu igraju i neki postotak logične subjektivnosti kušača, a i stanovita nespremnost nekih proizvođača da daju svoje uzorke na ocjenjivanja. Godina 2020. zbog pandemije i ogrančavajućih mjera zatvorila je vrata sajmovima i festivalima vina i u velikoj je mjeri oskudijevala vinskim prezentacijama… Makar, za listu najboljih vina u nekoj, upravo protekloj godini postoji i glasanje na način da se pred odgovarajuće meritorne institucije odnosno pojedince iz sektora kao osnova postavi lista s već predloženim nazivima i imenima pa se upute pozivi na glasanje, uz ostavljenu mogućnost da se prvopredloženi popis i dopuni. Kad se pak govori o top-ljestvici najprodavanijih etiketa, koja se može u većoj ili manjoj mjeri podudarati s listom kroz godinu najbolje ocijenjenih vina, lako je moguće da će netko odmah, uz primjedbu da svaki potrošač sâm i bez prisile odvaja svotu svojega novca za ono što želi imati na stolu, ustvrditi kako je ta top-ljestvica što počiva na prodaji egzaktna i najbolji pokazatelj vrijednosti nekog uzorka. Međutim to baš i nije tako, naime ne znači uvijek i da je uzorak koji se dobro prodaje i, k tome, prodaje se i po i višoj do i visokoj cijeni, u suštini i adekvatno vrijedan visini svoje prodajne cijene odnosno svoti novca realiziranoj na temelju potražnje za njim kroz zadani period. Naime u moderno doba, kad postoji jedno pravo more ponude, u plasmanu visoki utjecaj ima marketing, koji svojim raznim strategijama daje – nekad s punim pravom ali nekad i, činjenica je: napuhano, dakle manje opravdano – vjetar u leđa proizvodu stručno i pouzdano efikasno usmjeravajući prema njemu pažnju naročito onih lako povodljivih slojeva konzumenata te srednjih i slabijih poznavatelja Bakhova nektara.

O tome koja su se hrvatska vina na međunarodnoj pozornici pokazala uspješnicama u 2020. godini mnogo smo već čitali u medijima javnog informiranja i po društvenim mrežama, u prilozima o osvojenim medaljama na najvećim i najjačim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice poput Decanter World Wine Awardsa, IWSC-a, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, i drugih. Na neka vina ocjenjivana u tijeku protekle godine na raznim instancama u Hrvatskoj ukazivale su također određene domaće publikacije i objave na društvenim mrežama, a ja bih ovdje iznio popis Top-vina Lijepe naše (ona s minimumom osvojenih 90 bodova odnosno četiri zlatna grozda) predstavljena u 2020. u sklopu Potrošačkog putokaza revije SVIJET u ČAŠI, prve publikacije  koja je u Lijepoj našoj uvela – bilo je to 1994. – rubriku Buying Guide sa sustavnim i neovisnim strukovnim vrednovanjem uzoraka Bakhova nektara etiketa prisutnih na hrvatskom tržištu.

Kad ističem strukovno i komercijalno neovisno ocjenjivanje mislim na to da za ocjenjivanja, koja smo, inače, odrađivali u odvojenim prostorima najpoznatijih zagrebačkih ugostiteljskih objekata, nismo nikad tražili naplatu, a uvijek smo nastojali da u komisiji od najmanje pet a najčešće sedam članova dvije trećine budu enolozi (iz proizvodnje), preostalu jednu trećinu činili su istaknuti sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari (odaziv je, iako nije bilo honorara, redovito bio jako dobar), a što se tiče uzoraka osiguravali smo ih za kušanje od nekoliko najvažnijih trgovačkih kuća u nas (MIVA, Vivat Fina Vina, Vrutak, Dobra vina, Vino.hr…, tako smo bili i sigurni da su vina dostupna na tržištu, što je bitno!) u zamjenu za oglas u reviji u vrijednosti darovanih nam etiketa ali, da izbjegnemo bilo kakvu komercijalnu konotaciju i prigovor o pristranosti, i NE uz obvezu da u objavi navedemo poimence koji su nam ocijenjeni uzorci stigli iz koje od tih kuća). Napominjem da se Potrošački putokaz Svijeta u Čaši već godinama u svojim vrednovanjima drži  bodovnih pragova usvojenih (rekao bih: kao najlogičnijih) na velikom međunarodnom vrednovanju plemenite kapljice Mundus Vini u njemačkom Palatinatu (Pfalzu), konkretno za Veliku zlatnu medalju ili Platinastu medalju odnosno za pet zlatnih grozdova Svijeta u Čaši nužno je da vino osvoji najmanje 95 od 100 mogućih bodova, zlato odnosno četiri zlatna grozda u rasponu su od 90 do 94,99 bodova, a srebro odnosno tri zlatna grozda od 85 do 89,99 bodova.

Od onoga što nam je bilo dostupno za kušanje u sklopu Potrošačkog putokaza Svijeta u Čaši u 2020., evo, dakle, izdvojenoga kao najboljeg (četiri i više zlatnih grozdova), po regijama i kategorijama. Moguće je da će biti primjedbi da u ovu listu što slijedi spadaju još neka hrvatska vina, ali,  ponavljam – neki potencijalni laureati iz raznih razloga nisu bili podastrti na kušanje…

Bregoviti sjeverozapad/Croatian Hilly Northwest

pjenušci/sparklings

 –  KORAK brut nature – KORAK

– AMFORA 2015 brut nature –  TOMAC; DIPLOMAT extra brut – TOMAC; PAVEL 2016  brut – ŠEMBER; ŠEMBER  brut – ŠEMBER; CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

Plešivička paleta top hrvatskih perlica 2020 (suhiucasi)

mirno bijelo/still white

–  CHARDONNAY 2017 njega na kvascu/sur lie – KORAK;  TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC

– RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK; CHARDONNAY 2018 – TOMAC; SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC; SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK

–   SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH;  SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ;  GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ

mirno crveno/still rouge

 –  PINOT CRNI 2017 Cimbuščak stari trsi – KORAK

–  PINOT NOIR 2017 Primus – BOLFAN VINSKI VRH; PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER; PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN(dić)

predikatno/Prädikatswein

–  CHARDONNAY 2014 ice wine – BODREN

Dalmacija & Dalmatia

mirno bijelo/still white

– GRK 2017 Defora sur lie, Korčula – BIRE

mirno crveno/still rouge

– PEPELJUH PLAVAC MALI 2017, Pelješac – MARKUS; DI-MARE CUVÉE 2017, Pelješac – PETAR MATKOVIĆ

– DINGAČ 2018, Pelješac – KIRIDŽIJA; KORLAT SUPREME 2013, Benkovac – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

 –  DINGAČ 2017, Pelješac – KIRIDŽIJA; DINGAČ 2016 klasiko, Pelješac – BURA; PLAVAC MALI 2017, Pelješac – GRGIĆ;  PRIMUS 2016 plavac mali, Komarna– RIZMAN; POSTUP MARE 2017, Pelješac – MRGUDIĆ; PLAVAC IVAN DOLAC 2011, Hvar – BADEL 1862; DINGAČ 2015, Pelješac – BENMOSCHÉ FAMILY ESTATE

Istra & Hrvatsko primorje /Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

– MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

Najbolji istarski mjehurici (suhiucasi)

– MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

mirno  crveno/still rouge

   – SANTA ELENA 2017 crveno – IPŠA

– PUNTA GRECA MERLOT 2016 reserva limited edition – MEDEA; BOŠKINAC CUVEE 2015, Pag – BOŠKINAC

Slavonija/Slavonia

predikatno/Prädikatswein

– TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica/TBA, Ilok  – ILOČKI PODRUMI

mirno  bijelo/still white

– VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique, Kutjevo – ENJINGI; GRAŠEVINA 2015 kasna berba, Kutjevo – ENJINGI

– GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  – PERAK; GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  –  KRAUTHAKER; CHARDONNAY 2016 Rosenberg, Kutjevo  – KRAUTHAKER

mirno  crveno/still rouge

– MERCS 2015 – KRAUTHAKER

______________________________

OSOBA/OSOBNOST GODINE: VELIMIR KORAK

Titula za 2020 svakako ide, s punim pravom, Velimiru Koraku s Plešivice. Rijetkost je da vinar koji u portfelju nudi veći broj etiketa, i to s eno-uradcima različitih žanrova, u nekom zadanom vremenu ima a ma baš sva vina na maksimalnom stupnju kakvoće. Kod Velimira Koraka to je eto slučaj upravo s vinima koja je na tržište pustio u tijeku 2020. godine. Bijeli i ružičasti pjenušac, klasična bijela suha vina od Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya, pa macerirano jantarno vino, crni pinot…  K tome, u 2020. Korak je napravio i bitan iskorak u ugostiteljstvu i unaprjeđenju vinskog turizma na Plešivici otvorenjem ekskluzivnog restorana u sklopu svog vinskog posjeda.

Velimir Korak Vinska osoba 2020. godine, već je, jednom, proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj, u izboru što gaje svojedobno organizirala revija Svijet u čaši (suhiucasi)

Pobrinuo se, Velimir, sa suprugom Mirjanom, i za to da ostavi vrijedno naslijeđe – jednog sina, konkretno Josipa, već s dugačkim stažom u obiteljskom vinogradu i podrumu ali i s nedavno stečenom fakultetskom diplomom enologa i s u inozemnim vinarijama obavljenom praksom kao svojega nastavljača, te starijeg sina Bernarda kao gospodara restoranske kuhinje, s dugogodišnjim iskustvom u kulinarstvu doma uz mamu i uz odličnu baku od kojih je učio o tradicijskim jelima svojega kraja te s dugogodišnjim naukovanjem u reprezentativnim svjetski znanim inozemnim restoranima kod zvjezdanih chefova uz koje je stjecao spoznaje o modernoj kuhinji. Priču zaokružuje kćerka Vera koja se okrenula marketinškim aktivnostima

Obitelj Korak u svom vinskom podrumu na Plešivici: chef Bernard, mama Mirjana, tata Velimir, kćerka Vera i mlađi sin Josip (Mario Kučera)

Velimir Korak startao je, kako to obično biva na selu, u obiteljskom vinogradu uz svoje roditelje. Kad je došlo vrijeme za to, upisao je studij na Agronomskom fakultetu i potom se zaposlio kao enolog u lokalnoj vinarskoj zadruzi. A onda, kad su se u nas stvorile okolnosti za procvat privatnog poduzetnitšva, vrlo vjerojatno i on pod utjecajem vrijednog tadašnjeg jaskanskog enologa i pedagoga Franje Jambrovića (inače Međimurca, i brata od poznatijeg Ivana koji je dizao Kutjevo, zatim brata Jambrovića tada aktivnnog u kombinatu Jasinje i brata Jambrovića koji je u rodnom Međimurju krenuo kao samostalni proizvođač), ali i potaknut početnim uspjesima Zvonimira Tomca kao Jambrovićeva pulena, odlučuje se za samostalnu karijeru u enološkom sektoru, i tada je od korektnog odrađivača radova u tzv. društvenom podrumu počeo razvoj umjetnika na obiteljskom gospodarstvu… Velimir Korak hrvatski je primjer onoga što su u Mađarskoj napravili legendarni Isztvan Szepsy iz Tokaja i isto tako legendarni Ede Tiffan iz vinogorja Villany u prvom nam susjedstvu. ◾

Ekskluzivni gourmet-restoran Korak i, na slici dolje, susjedni vanjski prostor gdje se u debeloj hladovini stabala mogu primiti gosti na proljeće te u ljetnim vrućinama (suhiucasi)

_______________________________

NAJPRODAVANIJE HRVATSKE BUTELJE u 2020

Evo i prikaza stanja na našem tržištu, preciznije plasmana pjenušaca i mirnih vina u buteljama hrvatskih proizvođača u 2020. godini. Zamolio sam neke od najznačajnijih hrvatskih distributera vina – a to su primjerice: Vrutak, Alca, MIVA, Vivat Fina Vina, Roto Dinamic, te neke manje distributere – za popise u prošloj godini najprodanijih hrvatskih etiketa 0,75 lit i unutar navedenih kategorija, nakon dobivenih povratnih informacija zbrojem, iz priloženih tablica, broja spomena pojedinih naslova i pregledom redosljedâ po kojima su trgovci naveli vina u odgovorima u spomenutim grupama ispalo je sljedeće:

pjenušci – Top

MILLENIUM ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac ; DIPLOMAT ZOI PLEŠIVICA extra brut – Tomac; ROSÉ ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac; MISAL PRESTIGE extra brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE BLANCS brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE NOIRS brut – Misal Peršurić;  ŠEMBER ROSÉ vrhunsko  brut-  Šember ;  ŠEMBER bijeli brut vrhunsko – Šember; GODIMENT ZOI BRAČ brut nature – Stina; MENEGHETTI vrhunsko brut – Meneghetti

Kao dosta tražene pjenušce distributeri su još spomenuli:

Barun Manzoni elegance extra brut, te Grk DeFora 2019 od Birea

POY SELECTED brut – Mladina; MAXIMO brut vrhunsko – Kutjevo d.d;  CENTURION GOLD brut – Bolfan Vinski vrh;  SENATOR Muškat vrhunsko brut – Cattunar; MEDEA brut – Medea; SIBON brut – Sibon;  BARUN Le ROSE brut – Barundić; THREE STARS brut – Jagunić; LUNA extra brut – Domaine Koquelicot; BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – Barundić;  PET NAT TERAN – Veralda; KONTEMPO zero – Domaine Koquelicot;  COLETTI BLANC nature – Kolarić;  KORAK brut nature – Korak; PERLA ROSÉ brut – LagunaVina

bijelo mirno

Izvrsna Graševina de Gotho 2018 od Kutjeva d.d.

GRAŠEVINA 2019 ZOI suho – Adžić; MAVAZIJA 2019  ZOI suho – Coronica;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Benvenuti;  MALVAZIJA 2019  vrhunsko suho – Fakin ;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Kozlović;  VALLE (Malvazija + Sauvignon blanc) 2019 ZOI suho – Kozlović;  MUŠKAT ŽUTI 2019 poluslatko – Kunčić ;  MUŠKAT MOMJANSKI 2019 ZOI poluslatko – Kozlović;  ZLATNA ŽLAHTINA 2019 suho – PZ Vrbnik ; GRAŠEVINA De GOTHO 2018 suho, vrhunsko – Kutjevo dd;  CHARDONNAY ROSENBERG 2018, ZOI Kutjevo, suho – Krauthaker; POŠIP INTRADA 2019 – Krajančić; GRK 2019 –Bire; MALVAZIJA 2019 – Radovan; GRAŠEVINA MITROVAC 2018 – Krauthaker, VENJE BIJELO 2006, 2008, 2010 – Enjingi

Ostala bijela vina koja su u 2020. također bila dosta tražena:

MALVAZIJA 2019 suho –Meneghetti;  ŽLAHTINA 2019 ZOI suho – Toljanić; POŠIP 2019 vrhunsko suho – PZ Pošip Čara;  GRAŠEVINA 2019 kvaliteno suho – Buhač;  MALVAZIJA KABOLA 2019 kvaltetno suho – Markežić Kabola; MUŠKAT ŽUTI 2019 kvalitetno poluslatko – Prodan; GRAŠEVINA PANNONIUM 2019 suho – Josić; MALVAZIJA 2019 – Medea; POŠIP 2019 vrhunski – Nerica;  CHARDONNAY 2019 – Medea;  POŠIP STINA 2019 – Jako Vino;  G TOČKA BIJELA 2019 – Galić; SAUVIGNON 2019 – Galić; GRK 2019 – Radovanović; MALVAZIJA ALBA  2019 – Matošević; MALVAZIJA 2019 – Laguna vina

rosé

ROSÉ 2019 suho – Galić; ROSÉ CUVÉE 45,3 PARALELA 2019 suho – Krauthaker; ROSÉ PREMIUM 2019 ZOI Kutjevo, suho – Kutjevo d.d.;  DEA PANNON ROSÉ  2019 poluslatko – Josić; ROSÉ 2019 poluslatko – Iuris; ROSÉ DINGAČ 2018 suho – Saint Heels;  ROSÉ  2019 poluslatko – Buhač;  ROSÉ FLAMINIO  (Teran)  2019 suho – Tomaz ;  9  ROSÉ 2019 – Medea

Kao nešto traženija ružičasta mirna vina spomenuta su još i ova:

ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2019 polusuho – Prodan; ROSÉ  2018 – Benvenuti; ROSÉ 2019  polusuho – Ivan Katunar;  ROSÉ 2018 suho – Boškinac; ROSÉ VINTAGE PLAVAC MALI 2019  – Terra Madre;  ROSÉ TEUTA 2019 – Prović; ROSÉ 2019  suho – Antunović;  ROSÉ OPOLO NOBILE  2019 suho – Tomić;  ROSÉ 2019 –Korta Kataina

Butelje Korlata Supreme iz 2013 i Syrah 2016 od Badela 1862

crno

DINGAČ 2016 ZOI vrhunsko suho – Matuško ;  CUVÉE  CICONIA NIGRA 2019 vrhunsko suho – Josić; STINA PLAVAC MALI 2015  barrique  ZOI – Jako vino; SYRAH KORLAT BENKOVAC 2016 vrhunsko  suho  – Badel 1862;  CABERNET SAUVIGNON  KORLAT  2016 vrhunsko suho – Badel 1862;  MERLOT KORLAT BOUTIQUE  2017 vrhunsko  – Badel 1862; MERLOT 2017 vrhunsko suho – Buhač;  ZLATAN PLAVAC 2013 GRAND SELECT vrhunsko suho – Zlatan otok Plenković;  PLAVAC  MALI  2017 ZOI Pelješac, suho – Grgić-vina; PUNTA GRECA  2016 – Medea; MENEGHETTI CRVENO (M+CS+CF) 2015  vrhunsko suho – Meneghetti

Ostala crna za kojima je bila nešto  jača potražnja u 2020

PLAVAC 2018 suho – Antunović; PLAVAC MALI ZENITH 2018 vrhunsko suho – Antunović; RISERVA R6 2017 kvalitetno suho – Bibich; KARIZMA 2017 – Petrač;  BOGONDON BRAČ 2018 ZOI suho – Stina; DINGAČ ROYAL  SELECTION BQ 2009 vrhunsko suho – Matuško; MERLOT 2018 – Medea;  CABERNET SAUVIGNON  2018 – Medea; PLAVAC  2016 kv. suho – Tomić;  CRNI CUVÉE  2016 – Boškinac;  DINGAČ 2005 s personaliziranom privjesnicom od maslinova drveta – Madirazza ♣

“Opasni” bajkerski duo: Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu i Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga: prvi na tržištu jak s Dingačem, a drugi hvaljen po pjenušcima

________________________________

ITALIJA

Pogledajmo kako stvari stoje kod naših susjeda, konkretno najprije kod Talijana od kojih sam prije od svih drugih iz vana planiranih za objavu dobio podatke.

Opredijelio sam se za obznanu liste najboljih vina u Italiji za 2020. koju je sastavio i nedavno objavio talijanski portal Winesurf, specijaliziran upravo za ocjenjivanja vina, riječ je o ekipi koju poznajem najmanje petnaestak godina s raznih opsežnih prezentacija vina što ih svake godine jednom u tom obliku a za pojedine kategorije unutar na temeljitim pravilnicima baziranih apelacija kojima pripadaju priređuju talijanske POSLOVNE udruge za vina (Conzorzio per ili del vino… ) nekog teritorija što ga one pokrivaju. Winesurf, valjda jedino (utjecajnije) ocjenjivanje (doduše pretežito talijanskih) vina koje NE naplaćuje svoju degustaciju, stekao je visoku reputaciju kao ocjenjivač vina ne samo po tome što u njegovim kušačkim komisijama rade vrlo iskusni znalci i entuzijasti nego uvelike i stoga što ekipu prati glas neovisnog, strogog i maksimalno moguće objektivnog tijela (jako se pazi ne samo na čistoću i enološku urednost uzorka nego i na to – a što je i te kako važno! – u kojoj se mjeri kroz vino izražavaju sorta i specifičnosti teritorija). Winesurf je dakle neopterećen komercijalnim momentima koji nerijetko znaju dovesti do stanovitih kompromisa iskazanih u višim ocjenama uzorka, u novije vrijeme uočljivih i kod vrlo uvaženih međunarodnih ocjenjivanja vina, naime kod tih nekih ocjenjivanja vidljiva je (valjda kao posljedica bojazni da se ne izgube stečeni postojeći klijenti te iz želje da se privuku novi) već neopravdano znatno podignuta razina ocjena na kušanjima, maltene do mjere da se već ocjena od 85 ili 86 bodova (srebro, tri grozda, tri zvjezdice…) koja treba ukazivati na sasvim dobro vino smatra maltene beznačajnom i da se nazire potreba za nečime o čemu sam svojedobno već pisao a to je da se standardna i u cijelome svijetu usvojena tablica do 100 bodova uskoro nužno pretvori u – tablicu 120 ili 130, ako ne i više bodova!

Ekipa Winesurfa na čelu s voditeljem Carlom Macchijem (sasvim desno, s pogledom u kameru) na djelu, na degustaciji-ocjenjivanju Brunella iz Montalcina u sklopu tradicijske godišnje prezentacije Benvenuto Brunello u Montalcinu (suhiucasi)

Kroz Winesurfova ocjenjivanja u 2020. prošlo je 1403 bijelih talijanskih vina, nekih 500 pjenušaca rađenih klasičnom metodom, te 2296 crnih vina iz 10 vinskih regija na Apeninima i unutar 50 različitih apelacija. Vina su kušana bilo (većinom) na spomenutim godišnjim konzorcijskim prezentacijama novih berbi što su po pravilnicima s 1. siječnjem 2020. stekle dopuštenje za izlazak na tržište, bilo u odgovarajućim prostorima Winesurfa kamo su uzorke dostavili neki od nadležnih konzorcija. Najbolje ocijenjenim uzorcima Winesurf  kao priznanje dodjeljuje Oscara.

U kategoriji bijelih vina od kušanih 1403 uzoraka 116 ih je dosegnulo 86 bodova, a od tih 116 samo 20 ih je dosegnulo i premašilo prag od 90 bodova (zlato).  Najviše naslova Top-vino osvojila je  Furlanija Venecija Julija (Friuli Venezia Giulia), s 33 etikete, slijede Alto Adige (Južni Tirol) s 27 etiketa, Campania s 16 etiketa, Marche s 15, Toscana s osam, Pijemont, Sardinija, Trentino s pet, i Ligurija s dvije etikete.

Što se tiče sorata, najveći broj priznanja primio je Friulano (nekad Furlanski tokaj) – 18 etiketa, slijede Verdicchio s 15 etikta i Sauvignon bijeli s 10 etiketa. Greco, Fiano i Vernaccia di San Gimignano su sa po osam pohvaljenih etiketa.

Najbolja bijela vina Italije 2020, općenito

Friuli Colli Orientali Friulano DOC Nexus 2019 – Valchiarò (93 boda); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC 2019 – Andrea Felici (93); Alto Adige Gewürztraminer DOC Nussbaumer 2018 Tramin – Nussbaumer (92); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Vigneto di Tobia 2018 – Col di Corte (92); Alto Adige Gewürztraminer DOC Kleinstein 2019 – Cantina Produttori Bolzano (91); Collio Friulano DOC 2019 – Zorzon (91); Collio Sauvignon DOC Ronco delle Mele 2019 – Venica (91); Fiano di Avellino DOCG 2018 – Di Prisco (91); Greco di Tufo DOCG 2018 – Di Prisco (91); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Federico II A.D. 1194 2018 – Montecappone (91); Vernaccia di Oristano Superiore DOC Juighissa 2009 – Cantina della Vernaccia (91); Vernaccia di San Gimignano DOCG Campo della Pieve 2018 – Il Colombaio di Santa Chiara (91)

Atraktivan prizor vinograda na sjeveru Italije, s područja Trentno i Alto Adige (Winesurf)

Kod crnih vina od ukupno vrednovanih uzoraka Winesurf  je kao Top-vina izdvojio njih desetak posto, točnije 239, ona su dostigla odnosno premašila 86/100 bodova (tri zlatna grozda odnosno zvjezdice), a od tih 239 vina opet desetak posto (28) je bilo onih što su dosegnula i premašila 90 bodova (četiri zlatna grozda odnosno zvjezdice). Po pokrajinama po broju Top-vina očekivano na vrhu su Pijemont i Toscana.

Dakle: Pijemont/Piemonte 75 top-vina, Toscana 70 top-vina, Apulia/Puglia 24 top-vina, Alto Adige (Južni Tirol) 19 top-vina, Veneto 17 top-vina, Sardinija/Sardegna 10 top-vina, Emilia Romagna devet top-vina,  Campania sedam top-vina, Trentino šest top-vina, Ligurija dva top-vina

crno

Kad je riječ o najboljim crnim vinima Italije 2020, onima s 91 i više bodova, na prvom mjestu je Toscana! Redosljed najboljih crvenih vina Italije po Winesurfu je:

Brunello di Montalcino DOCG 2015 – Salvioni-La Cerbaiola 93 boda; slijede Alto Adige Santa Maddalena Classico DOC 2019 – Griesbauerhof (92/100); Barolo DOCG Bricco Boschis 2016 Cavallotto – tenuta Bricco Boschis (92); Gioia del Colle DOC 17 2017 – Polvanera (92); Gioia del Colle Primitivo DOC Riserva Plantamura 2017 – Plantamura (92); Barolo DOCG Lazzairasco 2016 – Guido Porro (91); Cannonau di Sardegna DOC Sartiu 2019 – Giuseppe Sedilesu (91); Castel del Monte DOC Parco Grande 2019 – Agrinatura (91); Salice Salentino DOC 2019 – Masseria Borgo dei Trulli  (91); Brunello di Montalcino DOCG Vecchie Vigne 2015 – Pacenti Siro (90); Brunello di Montalcino DOCG La Casaccia 2015 – Canalicchio di Sopra (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Riecine (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG 2017 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG Aluigi 2015 – Le Cinciole (90).

Zimski prizor vinograda za Brunello u Montalcinu, Toscana (Ciacci Piccolomini)

Oni koji malo bolje poznaju talijansku vinsku scenu zacijelo će biti začuđeni zato što na popisu najboljih nema svjetski glasovitih vinskih kuća poput Sassicaije, Ornellaije, Fontodija, Isole e Olena npr. iz Toscane, Roberta Voerzija, Gaje, Elija Grassa, Paola Scavina, Elija Altarea, Bruna Giacose iz Pijemonta, Aloisa Lagedera i Hofstättera iz Južnog Tirola, Elisabette Foradori iz Trentina, Gravnera iz Furlanije… i još nekih drugih. Sve njih upoznao sam, i posjetio u njihovim vinarijama, i zapamtio ih kao sjajne proizvođače. Evo što o njihovu izostanku s popisa Top-vina kažu iz Winesurfa:

Različiti su razlozi zbog kojih na listi Top-vina 2020 Winesurfa nema većeg broja i svjetski glasovitih talijanskih proizvođača vina, kojima inače drugi talijanski a i svjetski vinski vodiči, posebice britanski i američki, redovito dodjeljuju vrlo visoke ocjene što maltene dosižu i nebesku visinu. Winesurf  nema ništa protiv tih proizvođačkih zvijezda, dapače, da one nisu visokoga sjaja ne bi privukle toliku pažnju drugih vinskih vodiča, ali Winesurf nije ni opterećen svjetskom slavom tih nekih vinara pa da bi već samo iz tog razloga slave smatrao nužnime isticati ih.  Ima logike u tome što te vinska zvijezde, kad su već dostigle taj zvjezdani nivo, zaziru od slanja svojih uzoraka na puno raznih strana, pogotovu ako baš nisu sigurne da će na ocjenjivanju proći tako dobro kako zahtijeva njihov već stečeni status. Radije se drže provjerenih institucija i rado surađuju s onima koje su već uvelike hvalile njihove eno-uratke pa su uvjereni da će to one i dalje činiti. S druge strane, te institucije, zbog toga što vinari sa slavnim imenom pokazuju spremnost surađivati s njima i u drugim prilikama tj. kad organiziraju neka vinska događanja, mogu i, po onoj staroj ruka ruku mije…, osjetiti potrebu da prilikom obrade rezultata degustacija na ocjenjivanjima budu, u znak zahvale, nešto dobrohotnije prema tim vinarima. Winesurfu je prvenstveno cilj dati ispravan i vrijedan putokaz čitatelju-potrošaču. Razlika od ocjenjivanja Winesurfa i brojnih drugih međunarodnih ocjenjivanja pa i vrednovanja uzoraka za vinske vodiče je u tome što mi imamo posve drukčiji pristup od tih drugih, koji se već naprosto natječu u privlačenju uzoraka i pri tome se, čak kao s glavnim mottom, na sve strane reklamiraju novim rekordima u broju prikupljenih novih uzoraka svake godine. Mi ne naplaćujemo ocjenjivanje i ne zarađujemo za život od tog ocjenjivanja. Naprosto, ne želimo koketirati s komercijalom. Kad ste opterećeni komercijalom jednostavno morate biti spremni, da biste opstali i poslovno napredovali, činiti i neke ustupke koji nisu ispravni. To među ostalime znači i olabaviti eventualnu početnu strogoću u dodjeli bodova i medalja. Pri ocjenjivanju Winesurfu nije dovoljno da vino bude čisto, uredno, gusto, moderno, naime u vinu treba tražiti i esenciju, tj. kompleksnost kroz koju dovoljno do izražaja dolazi identitet kapljice, a to znači stupanj izričaja sorte i teritorija, dakle, kompletno, terrioirea s kojega uzorak dolazi. U vrijeme razvijenih tehnologija u službi proizvodnje enoloških sredstava što se rabe kao korektori a i pojačivači mirisa, i okusa, te, logično, uz dobru higijenu u podrumu lako je proizvesti vino koje će na današnjim ocjenjivanjima dostići i 85/100 pa i više bodova. A 85 bodova, tri zvjezdice, tri grozda… lijepo su priznanje, govore o vrlo dobrom vinu no sada u novije vrijeme ocjene od 80 do 85 bodova kao ekvivalent brončane medalje odnosno početka srebra više se ne smatraju relevantnima. A u poplavi proizvodnje i ponude sasvim je logično da najveći broj uzoraka koji stignu na ocjenjivanje bude ipak u kategoriji barem korektnoga dakle svakako ispod oficijelnog zlata. I u drugim područjima života zlatni odnosno platinasti sjaj pokrivaju minorni dio ukupne kvantitete nečega. Zamjetno je da razna ocjenjivanja, gdje degustatori, ma kako bili pofesionalni u poslu, ipak u žiriju budu heterogeni po porijeklu, kao i vinski vodiči povećavaju broj dodijeljenih zlatnih i velikih zlatnih odnosno platinastih medalja. U Winsurfu je uhodana ekipa koja dobro poznaje talijansku vinsku stvarnost i koja nije impresionirana Amerikancima bliskom parkerovskom ukusu, mi se ne razbacujemo bodovima, i da bi uzorak od nas dobio 90 i više bodova nije dovoljno da on bude tek tehnološki odlično odrađen, da bude gust, koncentriran i, zahvaljujući dobrim dijelom barriqueu, internacionalnog karaktera. Vino je emocija bitno vezana uz kraj gdje nastaje i stoga je, da bi mu se naklonilo s posebnim štovanjem, nužno da u dovoljnoj mjeri pokazuje originalnost, identitet vezan uz porijeklo. Lako je moguće da neke vrlo poznate proizvođačke kuće koje svakako pucaju na golemo američko tržište izbjegavaju svoje uzorke povjeriti nama na degustaciju da ne bi ostale na nekoj, po njima, bodovno slabijoj ocjeni. Upozoravamo: to malo-pomalo podizanje opće razine ocjene i broja medalja visokoga sjaja na brojnim svjetskim ocjenjivanjima donijet će veliki problem, naime moglo bi rezultirati raspadom aktualne 100-bodovne skale, tj. maksimalni zbroj bodova po rubrikama na ocjenjivačkim listiću morat će se od optimalne stotke povisiti na možda i 150 bodova…

Među kultne proizvođače Brunella u Montalcinu spadaju i kuće Casanova di Neri Giacoma Nerija i Ciacci Piccolomini d’Aragona Paola Bianchinija. Berbu 2016. koja inače, po pravilniku Konzorcija za Brunello na tržište smije tek s 1. siječnjem u četvrtoj godini nakon trganja, ocijenili su, posebno oduševljeni njome, s vrlo visokim ocjenama čak i do 100 bodova neki sommelieri i vinski pisci kušači za glasovite svjetske vinske vodiče pretežito s američkim predznakom, primjerice riječ je o Jamesu Sucklingu, znanome još iz Wine Spectatora, te Moniki Larner koja radi za Wine Adcocate Roberta Parkera, osobe koja je svojim svojedobnim velikim utjecajem odgovorna za to što se po cijelome svijetu proširilo uvjerenje da su najbolji eno-uradci snažno nabildana vina dozrijevana u barriqueu s jačim palenjem dužica, dakle s intenzivnim aromama drva, prženoga, kave i čokolade, slatkih začina-mirodija kao vanilije, cimeta… Talijan Luca Gardini najavio je – vidi sliku! – 110 cum Laude!..

Zvijezde brunella – Giacomo Neri, posjed Casanova di Neri, te Paolo Bianchini, Ciacci Piccolomini d’Aragona (Consorzio Brunello)

_______________________________

DRVO ILI BEZ DRVETA, DAKLE SAMO INOKS? – Drvo ili bez drveta, dakle samo inoks? Za ozbiljna vina drvo, svakako! Drvo za razliku od inoksa ima stanovitu poroznost koja omogućuje prodor kisika u bačvu i do vina, zahvaljujući toj (prirodnoj) mikrooksigenaciji kapljica ljepše sazrijeva. U manjoj bačvi vino dozrijeva brže nego u velikoj. Uz hrastovinu, za vino se zna rabiti i bagrem i dud. Hrastovina, kao aromatski relativno najneutralnija, zacijelo je najpouzdanija jer koristi se posvuda, te u najvećem opsegu. Gušći kitnjak (sporije, kvalitetnije zrenje) ima više pristalica nego lužnjak. Nužno je znati odabrati dio od hrastova debla prikladan za dužicu za kvalitetnu bačvu, potom je dužice, prije nego li se krene sa sklapanjem bačve, potrebno kroz tri godine sezonirati odnosno držati na otvorenome kroz sva godišnja doba da se drvo riješi sastojaka koji nisu poželjni u vinu. Da bi se složila bačva dužice, da se saviju, treba zagrijati, bačvari to rade uz otvorenu vatru. Primijetilo se da već u dužici koja nije podvrgnuta termičkoj obradi čuče arome kokosova oraha i vanilije, ali s vremenom primijećeno je i to da se različitim intenzitetima palenja – postoje lagano, srednje i jače – te, jedva naznačene arome originalno nazočne u drvu mogu pojačati na nekoliko nivoa, do vrlo vrlo izraženih, čak napadnih. Tako se, ovisno o intenzitetu palenja, može postići to da se u dužici razviju pikantne arome prženog kruha, prženog badema, papra, vanilije, cimeta… Pojedini vinari odlučuju se za uporabu bačava (bačvica) s jače tostiranim dužicama da vino učine što komercijalnijime, znači lakšim za prodaju. Na ruku upravo takvim vinarima svojedobno su uvelike išli vinski kritičari uglavnom američkog porijekla a koji su u svojim recenzijama favorizirali alkoholom nabildana i tostiranjem dužica poprilično mirodijama što vuku na slatko začinjena vina, srećom ta moda ipak u posljednje vrijeme jenjava, ali i ne prestaje, naime znanstveno je dokazano da je slatkoća veliki mamac za jezik… ◾

______________________________

            Najprodavaniji! Podaci o prodaji vina u Italiji prikupljeni su ulavnom od raznih portala koji se bave plasmanom vina preko Inerneta, ovdje svakako valja napomenuti da se baš preko interneta u posljednje vrijeme otkako hara Corona plasman plemenite kapljice, i to one skuplje, naprosto rasplamsao. Talijani su dobro prošli na međunarodnom tržištu zato što u mnogim zemljama, poput, osobito u SAD gdje je predsjednik Trump prijetio porezima baš i na njihovo vino te u Velikoj Britaniji uz koju se strahovalo od visokih nameta na europsku kapljicu s obzirom na Brexit, porez na talijanski Bakhov nektar nije uveden. Vivino https://www.vivino.com/ bilježi kao portal najviše posjećene stranice od strane ljubitelja vina, navodno ih je više milijuna na svim stranama svijeta. Vivino nudi preko svojega portala etikete iz 239.433 podruma svijeta, od čega ih je 38.944 iz Italije.

Po dostupnim podacima, najveća jagma kod talijanskih vina vlada za onima iz Toscane. Vivino je izašao s rang-listom najtraženijih vina svrstanih u grupe po prodajnoj cijeni, primjerice do 15 eura za butelju, od 15 do 30 eura, od 30 do 50 eura i onima iznad 50 eura po boci.

U kategoriji od 15 do 30 eura najprodavanije etikete s Apeninskog poluotoka su Cinque Autoctoni od Farnesea, Bruciato 2018 Tenute Guado al Tasso (Antinori), Il Gigino 2016 podruma Barbanera, Amarone 2017 Moscheta Nera grupacije Centoterre, Amarone 2017 Oltre, pa Cervaro della Sala 2018 od Castella della Sala (Antinori), Mille e Una Notte 2016 Donnafugate, Franciacorta Satèn 2015 od Bellaviste, a od onih iznad 50 eura za bocu  su Sassicaia 2017 Tenute San Guido, il Bolgheri Superiore 2017  Tenute Guado al Tasso (opet Antinori!), Valpolicella Classico Superiore 2012 kultnog posjeda Giuseppe Quintarelli, il Trento doc Giulio Ferrari Riserva del Fondatore 2008 od Ferrarija, te San Leonardo 2015 Tenute San Leonardo iz Trentina (Svijet u Čaši imao je krajem prošle godine na ocjenjivanju upravo vino San Leonardo 2015, rezultat: pet grozdova).

Kod potrošača očito, barem po izvještajima o plasmanu vina, jako dobro kotira vinski podrum Tenute San Leonardo iz Trentina. Na slici su vlasnici markizi Carlo Guerrieri Gonzaga i sin mu Anselmo, s bocama s etiketom-perjanicom vina Tenuta San Leonardo

_______________________________

LIV-EX THE FINE WINE MARKET – Londonski Liv-ex (The London International Vintners Exchange) prodavaonica je vina na globalnom nivou. Tvrtka LIV-EX THE FINE WINE MARKET – https://www.liv-ex.com  pomaže u plasmanu novim vinarima, onima koji su sebi već stvorili neko ime ali smatraju da bi na tržištu mogli prolaziti i bolje, te onima već debelo etabliranima, smisao je klijentu ne tek povećati količinu plasiranih butelja nego postići to da vino konstantno plasira što pametnije, po boljoj cijeni.

Tvrtka Liv ex osnovana je  2000, pokretači su bila dvojica burzovnih mešetara – James Miles i Justin Gibbs kojima se u postupku osnivanja pridružilo još osam subjekata, vizija svih tih 10 članova-osnivača bila je trgovinu finim vinom učiniti transparentnijom, efikasnijom i sigurnom (ne treba zaboraviti da se na tržištu vina općenito nađe puno krivotvorina baš etiketa znanima da se nude po vrlo visokim cijenama). Malo pomalo članstvo se povećavalo, i ono danas obuhvaća više od 500 vinskih kuća od imena i povjerenja iz više od 40 zemalja svijeta, a ukupno se u prometu u ovome trenutku vrti više od 16.000 etiketa. Vinske kuće  uključene u poslovanje imaju uvid u sveobuhvatnu bazu podataka o ponudi, potražnji, cijenama i plaćanju, dostavi, dakle robnom prometu vrijednom više od 80 milijuna funti.

S Angelom Gajom: zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić te Željko Suhadolnik. Desno: Axel Heinz, enlog i direktor proizvodnje u Ornellaiji

Ta kompanija za trgovanje finim vinom s izvrsnim uvidom na tržište godišnje objavljuje Top-100 listu etiketa koje su se u tome svijetu ponude i plasmana  finih vina ustabilile do mjere da su stekle visoku vidljivost na tžištu i snažnu potražnju na međunarodnom tržištu. Upravo je objavljena ta Top-100 ljestvica za 2020. godinu. Finalnom istraživanju popularnosti u 2020. godini podvrgnuto je 8734 vina od 1420 podruma različitih zemalja proizvođača plemenite kapljice. Rezultati za 2020. pokazuju glede potražnje značajan skok uvis talijanskih vina i podruma. Najviše najuspješnijih talijanskih podruma je iz Pijemonta i Toscane. Evo, da ne duljim, najzanimljivijeg dijela s te Top 100 liste, dakako 10 prvoplasiranih:

1 Leroy 2. Leflaive 3. Gaja* 4. Sassicaia 5. Penfolds 6. Ornellaia 7. Dom Perignon 8. Haut-Brion 9. Masseto 10. Louis Roederer (* Angelo Gaja javio je Svijetu u Čaši da njegovo treće mjesto na ovom prestižnom popisu počiva najviše na vinima Sorì San Lorenzo, Barbaresco i Sperss).

Nadao sam se, inače, da ću na toj listi s doista prestižnim svjetskim, daleko najviše francuskim i taijanskim vinskim podrumima, ipak naći i koje  hrvatsko ime i naziv, ali nažalost nisam ih uočio…

Butelje Gaje, Sassicaije i Ornellaije u Hrvatskoj su dostupne u vinotekama Svijet Vina zagrebačkog uvoznika i distributera Acrobat Vina. ♣

______________________________

NAJBOLJE iz SRBIJE 2020

Stjecajem okolnosti SVIJET u ČAŠI nije baš dosad mnogo objavljivao o vinima iz Srbije, pisali smo tek o kapljici i vinskim podrumima što su sudjelovali na sajmovima i eno-gastro festivalima u Lijepoj našoj. Sada je eto prigoda za prilično dobro upoznavanje s Bakhovim nektarom naših istočnih susjeda. Evo ovdje najboljih vina i najboljih vinskih podruma Srbije za 2020. godinu. Objavio ih je, podijeljeno u više kategorija, portal Vino.rs.online magazine. Rezultat  je to, kako je objašnjeno u uvodu objave Vina.rs, zajedničkog napora redakcije Vino.rs i njenih suradnika koji su na zadanu temu proveli opsežnu anketu među vinarima, enolozima, somelijerima i vinskim novinarima. Vino.rs skreće pažnju da su sva spomenuta vina na tržište izašla u posljednjih godinu dana.

Spisak Top-10 kreće s najboljim crnim vinima:

Cabernet Sauvignon Reserve 2017 – Radovanović; 2. Princeps Pinot Noir 2016 – Deurić; 3. Ergo crveno 2017 – Temet; 4. Breg Cabernet Sauvignon 2017 – Doja; 5. Tri Morave rezerva 2017 – Temet; 6. Regent Reserve 2016 – Aleksandrović; 7. Princeps Probus 2016 – Deurić; 8. Breg Prokupac 2017 – Doja; 9. Fabula Lagum 2016 – Chichateau; 10. Prokupac 2017 – Kostić

Pažnju zavrjeđuju još:

Žetva 2017 – Izba Jovanović; Stifler’s Mom 2017 – Erdevik; Momentum Cabernet Sauvignon  2017 – Veritas; No ½ 2017 – Ivanović,;Tri Morave crveno 2018 – Temet; Grand Reserve 2013 – Tri Oraha; Merlot Cabernet Franc 2017 – Lastar; Marlon Delon 2016 – Erdevik; Dionizije 2017 – Jović; Trag 2017 – Despotika; Princeps Merlot 2016 – Deurić;Merlot Terriore 2017 – Jeremić; Onyx crveno 2018 – Cilić; Cabernet-Merlot 2017 – Doja; Kadarka 1880 2019 – Maurer; Sveti Gral 2018 – Botunjac; Cabernet Sauvignon 2018 – Aven

Cabernet Sauvignon Reserva 2017 – Radovanović elegantno je slojevito vino besprijekornog balansa, suptilno integriranog drveta, punog ukusa i s ugodnim zrelim taninima, već sada posve spremno za konzumiranje Dsno: Chi 2016 – Chichateau fermentirao je na divljim kvascima u velikim bačvama od 500 litara od mađarskog hrasta, zatim je dozrijevao u njima godinu dana. Rezultat je opojno, intenzivno i skladno složeno vino koje nudi moćne arome bresaka i marelica u savršenoj proporciji sa zavodljivim aromama karamele i bagremovog meda (vino.rs)

Top 10, bijela vina

Chi 2016 – Chichateau;  2.Ergo belo 2018 – Temet; 3. Trijumf Terroir 2018 – Aleksandrović; 4. Saga 2019 – Bjelica; 5. Onyx 2018 – Cilić; 6. Tri Morave Rezerva belo 2017 – Temet; 7. Sauvignon Blanc S Edicija 2018 – Kovačević; 8. Trijumf Selection 2019 –Aleksandrović; 9. Traminac 2019 – De Lena; 10. Sauvignon Viognier Triangl 2017- Lastar

Iz ovog ili onog razloga, bijela vina Srbije tradicionalno zaostaju za crvenima.  Nemaju uvijek priču koja se pamti. Pa ipak, na vrhu tog bijelog vinskog brijega nalazi se dovoljno zanimljivih vina za potvrdu da srpska vinska scena i u tom segmntu čini značajne korake.

Pažnju zavrjeđuju još:
Trijumf Gold 2019 – Aleksandrović; Valerius 2017 – Imperator; Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; Sonata Icon 2019 – Jeremić; Chardonnay Selekcija 2018 – Radovanović; Credo beli 2018 – Virtus; Bagrina 2019 – Matalj; Morava 2019 – Despotika; Radovan 100% – Tamjanika 2019 – Čokot,; Morava 2019 – Cilić; Chardonnay Terasa 2019 – Matalj; Grašac beli 2019 – Vinum

Top 10, ružičasta vina

Ergo Rosé 2018 – Temet; 2. Rosé Premium 2019 – Vista Hill; 3. Rosé Lena 2019– DeL; 4. Tri Morave Rose 2019 – Temet; 5. Roza Nostra 2019 – Erdevik; 6. Nadia 2018 – Bikicki; 7. Rosé sec 2019 – Vinarija Zvonko Bogdan; 8. Pink Punk 2019- Chichateau; 9. Trijumf Rosé 2018 – Aleksandrović; 10. Nemir 2019 – Despotika

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne tržišne invazije roséa. To su uglavnom korektna i pitka vina živahnih kiselina, bogata aromama ali ne i pretjerano pamtljiva. Ergo Rosé 2018 Temet predstavlja u tom posljednjem dijelu iznimku. U pitanju je ozbiljna kupaža pinot noira i shiraza koja je poslije šest mjeseci provedenih u barriqeu zadržala odmjerenu svježinu i ugodne kiseline i dosegnula dugu putrastu završnicu u savršenoj harmoniji. Rosé budućnosti, bez mnogo dileme najupečatljiviji primjer svoje vrste u proteklih godinu dana u Srbiji.

Pažnju zavrjeđuju još:

Divlja ruža 2019 – Drašković; Onyx Rose 201 – Cilić; Rosé 2019 – Doja; Rock & Rose 2019 – Matijašević; Edit Rose 201-  Matalj

Top pjenušci

Brut 2016 Blancs – Lastar; 2. Gala 2016- Galot; 3. Tri Morave Penušavo Belo 2018 – Temet; 4. Žuti cvet 2016 – Aleksić

Godina ukojoj je na tržište u Srbiji izašlo vrlo malo novih pjenušaca ostavila je ipak nekoliko njih vrijednih pažnje. Brut 2016 Blanc de Blncs – Lastar, penušavi je prvijenac vinarije iz Levačkog vinogorja napravljen od chardonnaya. tradicionalnom metodom Vino s finim i postojanim perlažom nudi nježne arome ananasa, jabuke i kruške. Svjež i kremast, ukrašen dragocjenim notama brioša, ovaj harmonični i elegantani pjenušac stvara vrhunski užitak (vino.rs)

Top  slatko odnosno poluslatko vino

Crna Tamjanika 2019 – Matalj; 2. Flavius 2017 – Imperator; 3. Slatka suza 2019 – Minić; 4. Sweet Lena 2019 – DeLena; 5. Bonsai Prokupac 2016 – Yotta

Kategorija u kojoj hrvatske i slovenske vinarije osvajaju najviša priznanja na velikim svjetskim takmičenjima, svedena je u Srbiji na nivo statističke greške ili slučajni nalet botritisa u vinogradu. Ipak, Nikola Mladenović Matalj je planski i razložno u Negotinu prije četiri godine uposlio gotovo izgubljenu autohtonu sortu kao projekat slatkog vina, i u tome nesumnjivo uspio. Ovo je drugi put u posljednje četiri godine da osvaja vrh ove kategorije.

Top – crveno vino od autohtone ili novostvorene sorte

Princeps Probus 2016 – Deurić; 2. Breg Prokupac 2017 – Doja; 3. Prokupac 2017 – Kostić;  4. Tri Morave –  Maurer; 6. Sveti Gral 2018 – Botunjac; 7. Prokupac 2018; Aleksandrović; 8. Probus 276 2018 – Deurić; 9. Prokupac 2018 – Grabak; 10. Baš prokupac 2018 – Janko

Prokupac je zbog mnogo čega gospodar skučenog srpskog autohtonog prostora, ali sorta Probus počinje na Fruškoj gori davati rezultate koji ukazuju da bi tu uskoro moglo doći i do bitnih promjena.

Princeps Probus 2016 Deurić ozbiljno je zavodljivo vino koje će vas povesti u mnogim pravcima. Sam pogled na tamnu, ljubičasto-crvenu boju sugerira raskoš i snagu dok vas zasipa snažan voćni miris aronije, trešnje, borovnice i kupine koji se izdiže iznad finih tercijarnih zemljanih nota u pozadini. U ustima vino ostavlja utisak punog tijela i bogate strukture s obiljem baršunatsih tanina utopljenih u slojeve svježeg crvenog voća i začinske note koje se dugo prepliću na jeziku. (vino.rs)

Top – bijelo vino od autohtone ili novostvorene sorte (min. 80 %)

Tri Morave rezerva belo 2017 – Temet; 2. Bagrina 2019 – Matalj; 3. Morava 2019 – Despotika; 4. Radovan 100% Tamjanika 2019 – Čokot; 5. Morava 2019 – Cilić; 6. Grašac Beli 2019 – Vinum; 7. Joakim i Ana 2017 – Vinograd Hopovo;  8. Tamjanika 2018 – Zmajevac; 9. Hysteresis 201- Yotta; 10. Optimus 2019 – Trivanović

Vinarija Temet  tri godine zaredom osvaja ovu kategoriju, što jasno govori o njenoj posvećenosti autohtonim sortama. Tri Morave rezerva belo 2017 napravljeno je od 100% Tamjanike, pri čemu se posebno izdvaja činjenica da je rađeno spontanom fermentacijom, odnosno prirodnim kvascima. Vino je sazrijevalo u srpskom barriqueu deset mjeseci, a zatim još deset u amforama. Time je Temet  stilom i tehnologijom napisao novu stranicu u srpskom vinarstvu Tamjanike!

Pažnju zavrjeđuju još:
Tamjanika 2019 – Lastar; Jagoda 2019 – Botunjac; Sila 2019 – Milanović; Tamjanika 201 – Doja; Tamjanika Experiment 2019 – Čokot; Nesanica 2018 – Tošići; Tri Morave Belo 201 – Temet,; Severna Morava 2018 – Deurić; Smederevka 2019 –  Janko; Neoplanta 2019 – Šijački; Jagoda 2019 – Fragaria

Top  crveno vino iz organske proizvodnje

Prokupac 2017 – Kostić; 2. Kadarka 1880 2019 – Maurer; 3. Kaberne SF 2018 – MV vinarija; 4. Qvintillvs 2017 – Imperator;  5. Pinotte 2016 –Bikicki;  6. Dionizije Potrkanjski 2017 – Jović; 7. Crna Tamjanika 2017 – Bikicki;  8. Gmitar 2017 – Vujić;  9. Indigo 2018 –  Plavinci; 10. Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon 2017 – McC

Organska scena u Srbiji raste velikom brzinom, a mala vinarija Kostić iz Prokuplja izdvojila sa kao jedno od najvećih iznenađenja u proteklih godinu i nešto više dana. Razlog je njihov Prokupac 2017, rustikalno vino autentično u svakom segmentu, strukturno, u dobrom balansu i s obiljem crnog voća i začina. Što bi se reklo: Prokupac kakvog ga je Bog dao! (vino.rs)

Top  bijelo vino iz organske proizvodnje

Valerius 2017 – Imperator;  2. Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; 3. Sremska Zelenika 1919 – Maurer; 4. Rajnski Riesling 2017 – McC;  5. Sfera 2019 – Bikicki

Konkurencija među bijelim organskim vinima u posljedjih 12 mjeseci bila je manja nego godinu dana ranije. Na vrhu se ipak našlo pet zanimljivih i vrlo dobrih vina među kojima se izdvojio rajnski rizling Valerius 2017 najstarije ovdašnje organske vinarije Imperator. Elegantno vino u čijem aromatskom sklopu dominiraju jabuke i cvijeće karakteriziraju ugodna svježina i lijepa mineralnost. Krasi ga i činjenica da je lako razumljivo svakom vinoljupcu, a pri tom je i izuzetno gastronomsko. S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će se ostvariti hrabra težnja ljudi iz ove fruškogorske vinarije da svoja vina smjiju označavati i znakom Demeter, kao prva certificirana biodinamička vinarija u Srbiji  (vino.rs)

Top orange (zapravo: jantarno vino)

Orion 201- Bikicki; 2. Tamjanika 2018 – MV vinarija; 4. Fodor 2018 – Maurer; 5. Orange Riesling R Qvevri 2015 – Kovačević; 6. Orange Chardonnay R 2016 – Kovačević; 7. Šardone 2018 – MV vinarija; 8. Uncensored 2018 – Bikicki; 9. 333 Aleksandar – Todorović; 10. Selena 2019 – Plavinci

Top vinarija

Temet; 2. Deurić; 3. Doja; 4. Podrum Radovanović; 5. Chichateau; 6. Erdevik;  7. Aleksandrović;  8. Maurer;  9. Janko;  10. Despotika

Prvi put se dogodilo da neka vinarija ponese naziv najbolje u dvije godine za redom! Vinarija Temet iz Lozovika dominirala je prošle godine ultra premium vinima iz linije Tri Morave rezerva, a slična je situacija i sada. Pored toga, vlasnik vinarije Nebojša Aleksić ušao je u zahtjevnu konverziju svih svojih vinogradi prema organskom uzgoju,  s jasnom vizijom da će mu to, uz forsiranje autohtonih sorti, omogućiti da brend Tri Morave postavi kao ultimativnu referencu za lokalni terroir.

Top  mala vinarija (do 50.000 l)

Chichateau; 2. Maurer; 3. Bikicki; 4. Podrum Čokot; 5. Ivanović; 6. DeLena; 7. Izba Jovanović; 8. Vinum; 9. Trivanović; 10. Aven

Veterani na srpskoj garažnoj vinskoj sceni, vinarija Chichateau (odličan naziv!!!) iz srijemskog sela Šišatovac u pravom smislu je mala velika vinarija Srbije. Šardone Chi 2016 s kojim je Chichateau ove godine osvojio bijeli vrh vinske Srbije, baš kao i crvena kupaža Fabula Lagum 2016 koja se plasirala među 10 najboljih crvenih vina, ali i popularni rosé Pink Punk učvrstili su popularnost tog vinskog podruma. Vinarija koju vode Đorđe Stojšić i Ramazi Inaišvili učinila je puno u širenju vinske kulture među mlađom populacijom koja je njena vina prije desetak godina prva objeručke prihvatila (vino.rs)

Vinarije od kojih se očekuje najveći uspon u 2021

Doja;  2. Janko; 3. Deurić; 4. Erdevik; 5. Virtus

Vinarija Doja, koju vode vrsni poznavalac svjetske vinske scene Goran Todić i njegova supruga Slavica Todić, jedan od vodećih stručnjaka za Prokupac, postala je svojevrsni svjetionik vinsko-vinogradarske obnove topličkog kraja, a njihova premijum linija Breg već sada najavljuje nove vrhunske domete srpskog vinarstva. Tome valja dodati i prelazak ka organskom uzgoju i visoke tehnološke domete u podrumu, što sve zajedno usmjerava ovu vinariju ka samom vrhu vinske Srbije (vino.rs)

Vinska ličnost-osoba godine – prof. dr Slavica Todić (vinarija Doja)

Šef Кatedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu prof. dr Slavica Todić jedna je od onih koji su najviše pridonijeli da prokupac postane dominantna tema u vinskim krugovima Srbije. Kako kroz seminare i tekstove, tako i kroz praksu u vinogradu i u podrumu obiteljske vinarije Doja, Prokupac je u Slavici Todić našao stručnog i strasnog zagovornika čiji će rad ostaviti puni trag u godinama što dolaze (vino.rs)

U konkurenciji su bili još: Tanja Đuričić (enolog vinarija Erdevik, Chichateau, Trivanović…); 3. Marko Maličanin (predsjednik Saveza vinara i vinogradara Srbije);  4. Nebojša Aleksić (vlasnik vinarije Temet);  5. Vladan Nikolić (enolog vinarije Aleksandrović ); 6. Milica Ćućuz (enolog vinarije Temet); 7. Mirko Niškanović (enolog vinarije Deurić); 8. Oskar Maurer (vinar); 9. Dejan Živkoski (predsjednik SERSA); 10. Tomislav Ivanović (sajt Vinopedia)

Podrumi koji su dali najveći doprinos vinskom turizmu Srbije

Despotika; 2. Deurić; 3. Vinarija Zvonko Bogdan; 4. Grabak; 5. Matalj; 6. Vinum; 7. Šapat; 8. Temet; 9. Ilić-Nijemčević, 10. Virtus

Moderan vinski objekt pedesetak minuta udaljen od centra Beograda, vinarija Despotika postala je novi svjetionik vinskog turizma u Šumadiji. Prepoznatljiva po vinskom muzeju i neobičnoj skulpturi Marka Kraljevića ispred ulaza, vinarija je ove godine otvorila i luksuzne apartmane namijenjene gostima, a tu su i odličan restoran, degustacijska dvorana, terasa s fantastičnim pogledom, bazen na krovu… (vino.rs)

Najbolja vinska manifestacija u Srbiji 2020

Wine Garden; 2 Dan Prokupca; 3. Wine Jam

Godina u kojoj su zbog zdravstvenog rizika otkazane gotovo sve manifestacije, donijela je tek nekoliko okupljanja na kojima je povod bilo vino. Daleko najviše zanimanja među njima izazvao je Wine Garden u Botaničkoj bašti u Beogradu gdje se tokom dva dana okupilo više od 5.000 posjetilaca koji su uživali u vinu i muzici i za koji se tražila karta više! ♣

_______________________________

SLOVENIJA

U Sloveniji sam za informacije o vinima koja bi se mogla izdvojiti kao najbolje kotirajuća u 2020. godini potražio kod kolega iz tamošnje revije Vino. U odgovoru je stigla isprika da zbog razornog djelovanja covida konketno i u redakciji u ovome trenutku nije bilo moguće uz svoj redovni posao posvetiti se na najtemeljitiji način i stvaranju rang-ljestvica, ipak kao barem nešto za objavu dobio sam sljedeće:

bijela vina

Zeleni silvanec – Marof; Zeleni silvanec 2018 – Albiana; Sauvignon -Branko Furlan; Sauvignon 2018 – Gross; Sauvignon – Edi Simčič; Chardonnay 2019 – Klet Brda Goriška Brda; Motnik Lisičk 2014 – Marjan Simčič; Fojana 2018 – Zaro; Malvazija 2019 – Korenika Moškon; UP 2016 – Ščurek

Kralj Traminca i Sauvignona (marka Exclusive) Danilo Steyer iz – Plitvica, ali ne naših nego slovensko-štajerskih, kod Gornje Radgone

crna

Marof Modra Frankinja – Marof; Modra Frankinja – Šuklje; Merlot terase – Vipava 1894; Modri pinot – Tilia;  A+ 2015 – Klet Brda; Antonius – Santomas

pjenušci

Bjana Brut rose – Bjana; Cuvee prestige – Bjana; Rare – Istenič; Blanc de blanc – Slapšak; Millesime – Medot; Untouched By Light – Radgonske gorice;  Sontia 2017 – Ducal; Zelena 2017 – Marc

_______________________________

CRNA GORA

A što drugo do li vranci od Plantaža 13. jul?

Crnogorski Vranac 2015 Reserve – Plantaže 13. jul; Crnogorski vranac Pro corde 2016 – Plantaže 13. jul; Pro anima bijeli pinot 2018 – Plantaže 13. jul

Plantaže 13. jul za srce i dušu: Reserve i Pro Corde vranac, te Pro Anima bijeli pinot

Zeleno Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi. Crna Gora ima ukupno oko 4400 ha pod trsjem, od toga u vlasništvu Plantaža 13. jul je 2300 ha, dakle nešto više od polovice. Vranca je u sortimentu oko 70 posto

Hangar pretvoren u vinski podrum! Kapacitet čuvanja je 20.000.000 litara vina

_______________________________

Sajmovi, festivali, promocije 2021

        ŠESTI VINART GRAND TASTING – Peti jubilarni Vinart Grand Tasting uspio se u zagrebačkoj dvorani Lauba održati lani, bilo je to 6. i 7. ožujka, taman za dlaku prije nego li su krenule famozne stroge protuepidemijske mjere koje nas još i sada drže kao taoce Corone. Nažalost, 15. jubilarni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uobičajeni termin kojega su posljednji petak i subota u studenome, lani je morao biti otkazan. Trenutačno povoljnije okolnosti vezano uz pandemiju daju nam nadu u skorašnje možda i jače olabavljenje mjera te u povratak, makar i, za početak, tek blizu stanja što je bilo do lanjskog nasrtaja Corone po cijeloj Europi, povratak ipak određenim varijantama druženja i donekle približnom broju manifestacija što su nas veselile do predlani i početka lockdowna lani.

Vinart Grand Tasting 2020 – Lauba (Rene Karaman)

         

Saša Špiranec – uskoso s novom Laubom i s novim vinskim vodičem Lijepom našom (Julio Frangen)

Saša Špiranec, dosta šire od državnih granica Lijepe naše i te kako afirmirani zagrebački vinski pisac i kritičar te degustator i direktor zagrebačke tvrtke Vinart, priređivača raznih događanja posvećenih vinu, ovih se dana, rekao bih kao prvi iz svijeta hrvatskog vinskog businessa, javio s potvrdom 30. travnja i 1. svibnja 2021. kao terminom šestog Vinart Grand Tastinga, predviđenog i dalje u za takve manifestacije vrlo prikladnoj dvorani Lauba. Uz program festivalskog tipa u prostranoj Laubi gdje se uvijek okupljao priličan broj proizvođača svaki s po i više etiketa svojih vina, dosad su uoči manifestacije postojale i jednosatne do dvosatne vinske radionice na razne teme (zemlje, vinogorja, sorte, tipovi vina, stilistika…), i tu je za vinska novinare, sommeliere i trgovce bila lijepa prigoda neometano i s dovoljno koncentracije kušati vina, pa, usput, ih i kvalitetno ocijeniti. I ove godine, rekao mi je ovih dana Saša, takve radionice su predviđene, samo neće se odvijati u prostorima kao što je bilo do sada, jer oni su već zauzeti, u ovome trenutku još se definitivno ne zna gdje će one biti i koji će vinari na njima gostovati s kojim vinima, oko svega još traju ragovori i pregovori.   

Vinart je, inače, uz sadržaje u Laubi i zanimljive vinske radionice na temu domaćih i inozemnih vina, uz Grand Tasting organizirao, nakon sajma, i studijska putovanja po hrvatskim vinskim regijama, obično za grupe od po dvadesetak važnih europskih i američkih novinara-pisaca o Bakhovu nektaru, bilo je to dakako u namjeri da se napravi jači korak u međunarodnoj promidžbi hrvatskih vina i u boljem prepoznavanju kakvoće hrvatskih vina i vinara u svijetu. Kako je ove godine zbog covida situacija vrlo delikatna, bez obzira na to što, kaže Špiranec, prošle covidne godine, kad nakon Laube i studijskih putovanja nije bilo dojava-prijava o zarazi nekoga od sudionika i bez obzira na to što je ekipa Vinarta u smislu opreza vezano uz aspekt zdravlja mnogo naučila i stekla i na ovom polju značajna iskustva, pitanje je hoće li biti i ugošćavanja stranih vinskih pisaca i njihovog vođenja po Hrvatskoj. Špiranca osobito zabrinjava financijski aspekt, naime strahuje da mu netko od pozvanih, posebice iz udaljenih zemalja poput SAD, u posljednji trenutak ne otkaže, a avionska karta, koja je vrlo skupa, za dotičnog bude već kupljena…  Ako se okolosti vezano uz covid do sredine travnja značajnije poboljšaju Špiranec bi na Grand Tasting 2021 ipak pozvao manju grupu izabranih stranih novinara koji žive u zemljopisno nam blizim državama, trošak za prijevoz u tome slučaju bio bi osjetno niži a računa se i na to da bi otkaza u posljednjem trenutku bilo znatno manje a možda ih uopće i ne bi bilo.

I još nešto vezano uz Sašu Špiranca, kojega sam telefonom zatekao na Pelješcu, gdje obavlja posljednja kušanja za svoj novi Vinski vodič Hrvatskom kojega planira objaviti u ožujku, najprije na internetu, dok bi se tiskano izdanje u obliku knjige pojavilo, kaže, krajem ove godine.◾

ZAGREB VINO.COM – Što se tiče pak spomenutog Zagreb Vino.coma, očekivanja su da će i on ove godine nastaviti sa svojim programom, i to u uobičajenom terminu, te dostojno i proslaviti značajnu svoju 15. godišnjicu. Pokušao sam od prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala, saznati ostaje li koncepcija u potpunosti po starome ili će ove godine ipak biti nekih novosti, makar u nijansama. Do studenoga ima još dosta vremena, rekao je Dropuljić, koji veli da razmišlja o uvođenju nekih novh detalja, ali da o tome još ne bi pričao, najvažnije je najprije vidjeti kako će se stvar s covidom dalje razvijati da bi se u presudnom trenutku odlučilo kako se prema događanju postaviti.

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s glasovitim Stevenom Spurrierom. Imao je, krajem godine predlani, kad su se sreli, neke zamisli da angažira Spurriera za neki prikladan program na Zagreb Vino.comu, ali rokovi nisu tada odgovarali proslavljenom Englezu, poslije nam je doletio virus Corona koji je onda covidom pokorio cijeli svijet, i sad treba čekati neka bolja vremena…

I Zagreb Vino.com ima, kao dodatak festivalskom dijelu, svoje radionice, i to vrlo kvalitetne što se tiče i domaćih i inozemnih vina i vinara koji se tu prezentiraju, međutim one su – zacijelo i zbog toga što Esplanadi nedostaje prostora da ugosti festival oblikom/opsegom takav u kakav se do sada razvio i, istodobno, njegove radionice u punom kapacitetu – evidentno i prema iskazanom interesu posjetitelja za premaleni broj osoba. S druge strane, rekao bih da su radionice u Esplanadi vremenski (iako dovoljno trajne s aspekta stjecanja kvalitetne osnovne informacije!) prekratke za ozbiljnije posvećivanje svakom uzorku posebice s ciljem ozbiljnijeg ocjenjivanja, možda je, nakon punog desetljeća i pol trajanja festivala, došlo vrijeme da Zagreb Vino.com u sklopu priredbe u Esplanadi namjenski otvori u vremenskom radoblju od … do… neki neki manji prostor kao kušaonicu za akreditirane novinare-vinske pisce, sommelijere gdje bi se u miru, neometano od gužve te sjedeći, usredotčeno, moglo degustirati neke tražene i od sommelijera na degustaciju donesene uzorke s proizvođačeva stola na festivalu. Što se tiče radionica, možda bi se moglo uvesti, koji dan uoči ili nakon samog festivala kao popratni dio, dodatna nešto duže trajuća događanja i za specijalizirane novinare i za veći broj druge publike, prikladne da se svaki profesionalno zainteresirani pojedinac može dovoljno duboko koncentrirano (jer očekuje se da se o dojmovima objavljuje u sredstvima javnog informiranja odnosno da sommelijeri u ugostiteljskim objektima ili prodavaonicama vina gdje rade, dakle sve u smislu poboljšanja plasmana) posvetiti svakom uzorku….

I Zagreb Vino.com je neko vrijeme redovito uz svako svoje izdanje organizirao, za domaće i inozemne novinare, studijska putovanja hrvatskim vinorodnim predjelima i obišao  cijelu Lijepu našu, nakon predaha od nekoliko godina možda je opet došlo vrijeme za tako nešto, ali prof. Dropuljić zasad se ne izjašnjava o tome, okolnosti još nisu normalne i ne bi želio ni na koji način riskirati. ◾

Le ANTEPRIME di  TOSCANA  2021 – U ovome izdanju Kronike SVIJET-a u ČAŠI za siječanj 2020 nekoliko se puta spominje velebna desetodnevna godišnja manifestacija Le Anteprime Toscane u organizaciji toskanskih konzorcija za vino koji već desetljećima njome na svom kućnom pragu a za vinske trgovce, ugostitelje i novinare ne samo s Apeninskog poluotoka nego i iz cijeloga svijeta – pozvanih novinara, ugostitelja i trgovaca zna biti i po 200 a i nešto više! – promoviraju svoje etikete što su u toj godini po konzorcijskim pravilnicima stekle pravo na izlazak na tržište. Ovisno o broju podruma i broju etiketa unutar nekog konzorcija određeno je koliko vremena će se dodijeliti svakom konzorciju da primi na kušanje iz Italije i svijeta pozvane goste, nekim konzorcijima dovoljno bude po pola dana do jedan dan a neki najveći poput Chianti Classica i Brunella iz Montalcina sami dobiju po dva, dva i pol dana.

Anteprime di Toscana: Francesco Mazzei iz Castella di Fonterutoli, predsjednik grupe AVITO, Giovanni Manetti, Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico, i Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina (suhiucasi)

Koncept manifestacije je da se kušanje svih uzoraka, neometano sjedeći za stolom u ovećem zasebnom prostoru te uz somelijerski servis, omogući osobama iz faha (proizvodnja, plasman, marketing) koje sve od svakog konzorcija dobiju knjižice-kataloge s popisom svih vinara sudionika i s, uz otisak njegova amblema, navodom njegove adrese kao popisom i vina što ih i u kojoj kategoriji nudi, a ostavljeno je i dovoljno slobodnog prostora za zabilješke o vinu. U susjednoj prostoriji nudi se mogućnost susreta izravno s proizvođačima (vlasnicima, enolozima…) i kušanja uzoraka u društvu s njima. Degustacije počinju ujutro oko devet sati i traju do kasnije popodne s time da je oko 13 sati predviđeno oko sat vremena za ručak za koji se, što se tiče namirnica ali i pripreme jela i servisa, uglavnom brinu proizvođači raznih lokalnih prvorazrednih delicija poput pršuta i drugih mesnih prerađevina, sireva, peciva, maslinova ulja, kolača, te ugostitelji s kojima se organizator oko sudjelovanja dogovori na komercijalnoj bazi ponajviše naslonjenoj na marketing, naime ponuđačima hrane i te kako je stalo tu se pojaviti jer u pozvanim trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta vide odličnu šansu da se lijepo promoviraju, i na međunarodnoj razini. Kasnije popodne na rasporedu budu pressice, neko vrijeme koje gost može iskoristiti za predah ili za posjet vinaru s kojime se o tome sam dogovori, a navečer je u ovećem prikladnom restoranskom ili improviziranom restoranskom prostoru, dakako, večera uz nazočnst domaćih vinara, uvriježilo se da za svakim stolom veličine najčešće za nekih osam do deset osoba, u ulozi domaćina bude po jedan domaći vinar ili ih bude po dva. S obzirom da je prihvatna točka za goste i polazšte natrag prema doma u Firenzi kao značajnom prometnom čvorištu, spavanje je kroz jednu ili dvije noći u tom prekrasnome gradu, ostala spavanja su uz put.

Anteprime di Toscana: prilika za promidžbu i lokalnih specijaliteta (suhiucasi)

Le Anteprime di Toscana dugo godina održavale su se u drugoj polovici veljače, s time se naravno htjelo postići da se uzvanici bitni za plaslman vina na vrijeme kako bi se mogli prirediti za novu turističku sezonu, upoznaju s najnovijim berbama upravo puštenima na tržite. Ove godine, kako obrazlažu Stefania Saccardi, dopredsjednica Regije Toscana inače zadužena za sektor poljoprivrede i Francesco Mazzei, s prestižng posjeda Fonterutoli, i predsjednik AVITO-a (Associaione Vini Toscana), novostvorenog udruženja toskanskih vinskih konzorcija što vina plasiraju pod zaštićenim oznakama DOCG, DOC i IGT, zbog problema s pandemijom manifestacija je odgođena za tri mjeseca, točnije za 14. do 21. svibnja. Anteprime do Toscana obično su počinjale s prezentacijama vina Chianti doc te, potom, Chianti Classico docg u Firenzi, ove godine međutim Firenze i Consorzio Chianti Classico docg 20. I 21. svibnja zatvaraju priredbu.

S obzirom da sam redovito svakog veljače kroz nešto manje od 20 godina neprekidno bio pozivan na Anteprime i nazočio na njima imao sam priliku uvjeriti se kako pojedine robne marke teritorija, naročito vina Brunello iz Montalcina i Chianti Classico te neki supertoskanci u apelaciji IGT  postupno stječu sve veću popularnost na svjetskom tržištu, posebice u Njemačkoj i u SAD, Silvia Fiorentini iz marketinškog sektora Konzorcija za Chianti Classico skrenula mi je sada pažnju na to da su neke etikete eto počele doživljavati sudbinu vina pojedinih glasovitih bordoških chateaua u smislu da su zaredali imitacije i falsifikati, tako da je, uz nastojanje da se još unaprijedi promidžba toskanskog vina u svijetu i upravo i to da se onemoguće falsifikati vina, lani došlo do spajanja toskanskih konzorcija u navedeno zajedničko tijelo AVITO i do uspostave tijesne suradnje i s državnim organizmima za kontrolu i suzbijanje krivotvorina. ♣

Najveća svjetska ocjenjivanja vina debelo startala s lobiranjem za uzorke 2021

MUNDUS VINI – Veliko svjetsko ocjenjivanje vina koje starta prvo u godini je Mundus Vini, u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse u pokrajini Pfalz.  Mundus Vini , koji okuplja godišnje više od 12.000 uzoraka iz cijeloga svijeta i najmanje oko 300 degustatora iz svih krajeva Planeta, podijeljeno je u dva termina – proljetno kušanje odnosno Spring Tasting, koje bude u veljači, i Summer Tasting, na rasporedu potkraj kolovoza-početkom rujna.

Cijena sudjelovanja je 165 € po uzorku, a traži se dostava od po šest butelja po uzorku. Ocjenjivnje počinje 28. veljače. Zadnji datum za registraciju je 10. veljače 2021, očekuje se da uzorci budu poslani najkasnije do 12. veljače 2021.

O podrobnostima može se saznati upitom na e-mail: contact@tastingservice.com(link sends e-mail) i na telefon +49 6321-8908-951 ◾

2021 – 28. izdanje turnira najboljih chardonnaya svijeta Chardonnay du Monde, u organizaciji francuskog Foruma Enologije I Revije enologa Francuske  ove će godine u Burgundiji biti od 10. do 12. ožujka. Posljednjih godina na ovo vrednovanje prijavljuje se po nešto više od 1000 uzoraka iz više od 40 zemalja svijeta. Ocjenjivača bude nekih 300 iz raznih zemalja, a s eno-pedigreom. Zgodno je spomenuti da organizator i izvan vlastitog stručnoga kruga nudi profesionalcima iz vinskog svijeta mogućnost da budu službeni degustatori, ali, da bi bio siguran da će pridošlice kako treba odraditi posao, uvjet je da uz predočenje dokaza da su involvirani u proizvodnju kapljice odnosno njen marketing i plasman (enolozi, sommelier, vinski trgovci, novinari pisci o vinu) prođu u centru Foruma enologije dvodnevni tečaj i iskažu svoju kompetenciju u kušanju vina, prepoznavanju sorata, opisivanju, ocjenjivanju..

Za, pobliže, vezano uz prijavu, cijene po uzorku, slanje uzoraka kliknuti na www.chardonnay-du-monde.com ◾

IWSC – Ocjenjivanje International Wine & Spirit Competition odvijat će se   od 3. do 13. svibnja  2021., a objava rezultata najavljena je za 19. svibnja 2021.

Veronique de Freitas poziva zainteresirane da na dolje označenim linkovima doznaju više o tom vrednovanju uplemenite kapjice i jakih alkoholnih pića:

Jaka alkoholna pića i likeri: https://iwsc.net/files/0002020promopackspirit.pdf

 Vina: https://iwsc.net/files/iwsc-wine-promo-pack-2021.pdf  Veronique također podsjeća da se svi rezultati IWSC 2020 mogu pogledati na web stranici: https://iwsc.net/results/search; tamo je i čitav niz članaka u odjeljku Priče na web mjestu IWSC.net https://iwsc.net/news/wine kao i na našem web mjestu Club Oenologique časopisa PREMIUM: https://cluboenologique.com  i na https://issuu.com/cluboenologique/docs/club_oenologique_issue_6

A ovdje se može pronaći IWSC 2020 video oko kušanja, on daje lijep uvid u IWSC degustaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UQ2bSv2ERm8  ◾

– Puno desetljeće nakon gostovanja u Luxembourgu međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ponovno će se, i to ove godine, održati u Luxembourgu. Degustacija je predviđena u objektu LuxExpo convention and exhibition centre u poslovnome dijelu Grada Luxembourga. Određeni termin kušanja je od  21. do 23. svibnja 2021.  Odlučeno je da se ružičasta vina degustiraju odvojeno, i to u gradu l’Aquila u talijanskoj regiji Abruzzo, ovo kušanje je na neki način uvod u ovogodišnju manifestaciju, a bit će od 4. do 6. ožujka.

Oni koji redovito prate Concours Mondial de Bruxelles sigurno će se prisjetiti lanjske informacije o ovogodišnjem izdanju C.M.B-a naime nakon ocjenjivanja 2020. bilo je službeno objavljeno da Cncours Monduial de Bruxelles The United Nations od Fine Wines 2021. seli van Europe, po drugi put u Kinu – jednom je već održan u dijelu Pekinga a sad je trebao biti u Yinchuanu (Ningxia), međutim zbog još uvijek aktualnog globalnog haranja corona-virusne pandemije naknadno je odlučeno da CMB ostane u Europi, dakle u Luxembourgu. Ako se stanje s vremenom dovoljno stabilizira CMB bi u kineski Yinchuan pošao u 2022.

Za podrobne obavijesti o Concours Mondialu de Bruxelles 2021 pogledati na link:: www.concoursmondial.com  ◾

DECANTER WORLD WINE AWARDS – Decanterovo ocjenjivanje vina u Londonu, 18. po redu, jedno je od najvećih takvih vinskih natjecanja u svijetu, ako ne i najveće. Veliki odjek na globalnoj razini dobivaju medalje osvojene na tom vrednovanju, iza kojega stoji valjda najčitanija i na Zemlji najutjecajnija vinska revija Decanter, raširena po svim tržištima našegplaneta. Hrvatska u posljednjim godinama na DecanteruWWA osvaja dosta medalja i to i vrlo visokog sjaja. Odličja objavljena na internetskim stranicama DWWA zacijelo u određenoj mjeri mogu koristiti skupnoj internacionanoj promidžbi hrvatskoga vina a i Hrvatske kao turističke zemlje s vrlo dobrom eno-gastro ponudom. Samo, dakako, ipak je stvar puno jača kad se popis trofeja uz određena objašnjenja i dobre fotografije kao ilustracije nađe i u tiskanom izdanju revije, no s obzirom da na ocjenjivanje iz niza zemalja stižu uzorci i dosta njih bude i nagrađeno u časopis dakako nije moguće svaki put uvrstiti opširnije priloge o svakoj zemlji, međutim zacijelo postoje načini da se to učini barem svako toliko, s druge strane na svakome je dobitniku i pojedinačno da se nakon osvojenog trofeja na odgovarajući način i sâm pobrine i snađe da dobiveno odličje poslije bude popraćeno i prikladnim komercijalnim uspjehom na tržištu.

Evo datuma koje DWWA najavljuje vezano uz kušanje i ocjenjivanje vina i objavu rezultata.

DWWA 2021 ocjenjivanje & rezultati :  Od 14. do 23. lipnja 2021 = DWWA opće ocjenjivanje , a DWWA dodatno ocjenjivanje za Platinastu medalju i za titulu Best in Show : od 25. do 30. lipnja 2012;  DWWA 2021 objava rezultata: 7. srpnja 2021.

Za opširnije informacije pogledati na awards@decanter.com i na DWWA 2021 dates & prices   ♣

________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA – sir, ulje, vino…

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

_______________________________

Maslinovo ulje pod lupom

ZELENO ZLATO OD OLIVE, ULIKE, ULJKE, OLJKE

Kreću i velika međunarodna ocjenjivanja maslinova ulja, zelenog zlata od olive kako joj kažu vani, uljke i ulike te masline kako joj kažemo mi, oljke kako joj kažu Slovenci.                                                                                                                                                                                                      Među najvećim ocjenjivačkim platformama za maslinovo ulje na svijetu su rimski Flos Olei koji je u posljednjim godinama podijelio niz medalja najvišeg sjaja upravo hrvatskim proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, pa London International Olive Oil Competition, Berlin Global Olive Oil Award, ali i Canada International Olive Oil Competition CIOOC, ovih dana stigli su od njih pozivi za prijavu uzoraka.

Ocjenjjivanje Berlin GOOA (Global Olive Oil Awards) predviđeno je za 12. do 18. travnja 2021. Nakon ocjenjivanja organizator izdaje vodič maslinovih ulja Elite Oliveoils, svojevrsni potrošački putokaz u kojemu prezentira ulja i proizvođače što osvoje medalje najjačeg sjaja. Ulja se ocjenjuju i nagrađuju po kategorijama: maslinovo ulje konvencionalne proizvodnje, maslinovo ulje iz organske produkcije, aromatizirano ulje, ulje s visokom razinom polifenola. Cijena za prvi prijavljeni uzorak je 250 €, a za ostale, eventualno još do njih pet, je 145 € po etiketi. ◾

LIOOC – Londonsko međunarodno ocjenjivanje maslinovog ulja, koje za sebe kaže da je najveće na svijetu, bit će od 12. do 14. svibnja 2021. Cijena po uzorku je 220 funti za sudionike izvan Velike Britanije, a 264 funte (to je cijena s PDV-om) za ulja što ih prijavljuju stanovnici Ujedinjene kraljevine. Podrobne informacije na e-mail info@londonoliveoil.com ili na www.londonoliveoil.com  ◾

Rok registracije za CIOOC je 30. travnja 2021, a zadnji rok za prijem pošiljki je 10. svibnja 2021. Ocjenjivanje je najavljeno za 19-20. svibnja 2021. Trošak sudjelovanja nije baš mali, naime  po prijavljenom uzorku potrebno je poslati  po tri originalno napunjene, začepljene i etiketirane boce zapremnine bilo 0,5 lit bilo 0,75 lit, po svakom prijavljenom uzorku nužno je platiti 300 €. Za sve dodatne informacije obratiti se na: https://canadaiooc.com/cart/?add-to-cart=669 , odnosno na mail: Canada QUALITY Οlive oil Αwards 2021 [info@Canadaiooc.com], ili pak na telefon 0044(0)208 359 1288. ◾

ŽUPANOVO ULJE i VINO – U nas i našem okružju ima također nešto zanimljivo vezano uz maslinovo ulje – zacijelo mnogi u Hrvatskoj znaju za ocjenjivanje i izložbu maslinova ulja u sklopu sajma Vinistra u Poreču, te za sajam maslinova ulja u Vodnjanu, ali ima još nešto vrijedno za istaknuti kako s aspekta promidžbe maslinova ulja i vina, promidžbe lokanih proizvoda i promidžbe kraja u turističkom smislu, a to su izbori Županova maslinovog ulja i Županova vina godine u Kopru, prijave se za ovu godinu, primaju do 5. veljače 2021. Ovdje je nužno pojasniti da se pri spomenu naziva župan u Sloveniji misli na gradonačelnika a ne na župana kao funkciju u Hrvatskoj, što međutim ne znači da se i u hrvatskome dijelu Istre ne bi također mogao odvijati godišnji izbor Županovoga maslinova ulja i Županova vina. Županovo maslinovo ulje i Županovo vino odlično služe i u slučaju slovenskog gradonačenika i služili bi i u slučaju župana u Hrvatskoj, u protokolarane svrhe, dobro protkane i promotivnom notom. U Slovenskoj Istri općina Koper obvezuje se od dobitnika trofeja i za ulje i onoga za vino (naravno i ulje i vino moraju biti proizvedeni unutar općnskih/županijskih granica s time da kod vina sorte trebaju biti Malvazija istarska za bijelo a Refošk za crno, kod nas bi umjesto Refoška u obzir kod crnoga mogao doći kultivar Teran), otkupiti određemu dogovorom utvrđenu količinu ulja odnosno vina po važećoj tržišnoj cijeni.

(Jaka Ivančič)

Općina Koper obvezuje se pobjednike izbora nagraditi i s izradom profesionalnog promocijskog video-spota i s profi fotografijama, materijali su to što mogu odlično poslužiti promociji uljarstva i vinarstva u području. I još nešto: proizvođačima maslinovoga ulja-sudionicima u koparskm izboru za Županovo maslinovo ulje za uzorke koji na ocjenjivanju maslinova ulja Flos Olei 2022 dobiju dovoljno bodova za uključenje u vodič Flos Olei općina Koper snosi trošak za jedan prijavljeni i u Rim poslani uzorak ulja.

Kao podsjetnik: aktualni nositelj naziva Županovo vino 2020 u Kopru je za vino Capris refošk 2015, Vinakoper, nositelj naziva Županovo oljčno olje 2020 je ulje Jasa 2019, proizvođača Arsena Jurinčiča. ♣

_______________________________

Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince 2021

ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA

            Ni kraj prošle godine a ni početak ove nove nisu išli na ruku Bakhu i ljubiteljima veselog okupljanja uz vino, naime dva najveća vinska praznika u 12 mjeseci ili unutar 365 dana – Martinje, lani, i Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo sada u siječnju, osujetili su Corona i Covid19!

Praznik svetog Vinka, koji je 22. siječnja, nikad, barem u novijoj povijesti, nije bio tako okrnjen kao ove godine. Posebno je to teško palo Slavoncima, kojima Vincelovo po važnosti i nadilazi praznik sv. Martina. Masovna okupljanja veseljaka – sudionicima brojčano najjača ponajprije u baranjskome Belju i u srijemskome Iloku pa onda i u Kutjevu i Feričancima izostala su, susreti međutim s vinovom lozom na uobičajenom službenom početku radova u vinogradu u tekućoj godini nisu baš posve izostali, iz 2021. pamtit će se tek kao minimalni skupovi pojedinaca zaduženih za radove u vinogradu u hodočašću trsu toliko da se ne prekine lijepa dugačka siječanjska tradicija.

Podsjetnik na Vincekovo 2020: bogato i osobito veselo bilo je i kod obitelji Trdenić u Moslavini. S obzirom na sve što nam se događalo prošle godine pa i sada na početku ove nije doduše ni vrijeme za neka slavlja. Zapravo, jedino vrijedno lani bilo je, barem u vinskom smislu, to da je loza dala visokokvalitetan, doduše mnogo manji plod nego inače, dakle vina iz 2020. mogla bi osvjetlati obraz tom godištu. Zbog situacije ponajviše vezane uz pandemiju i ograničenja što su slijedila vinski sektor trpi velikuštetu, Jospi Pavić, inače predsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da bi hrvatskom vinskom sektoru da se održi trebala pomoć od 320 milijuna kuna likvidnog novca! (Marko Čolić)  Dolje: U užem krugu blagoslov vinograda i prvi rez trsa ove godine, mladi naraštaji debitirali kao rezači (Feravino)

Dosjetjivi Zagrepčanin, purger slavonskih korijena Davor Zdjelarević, svojedobno veliki gazda s više od 30 hektara uzorno održavanog vinograda i s lijepima hotelom i restoranom u brodskom Stupniku a sada poduzetnik u vinskom sektoru u sasvim drukčijem smislu  te ponovno stanovnik Metropole, snašao se na svoj način vezano uz Vincelovo u ovim nezgodnim vremenima: kad već u 2021. nije moglo biti klasičnog feštanja na Vinkov imendan i u njegovu trsju, on je u svojoj vinoteci Vinoretum, što ju je otvorio u zagrebačkom hotelu International, kao prigodno događanje priredio prezentaciju novog svoga vina posvećenog upravo svetom Vinku i uvelike i njegovim štovateljima u Zagrebu, ali i velikoj obljetnici brenda Zdjelarević.

Riječ je o vinu Purger’s cuvée od sorte Graševina, grožđe potječe iz, kako je Davor naglasio, najboljih hrvatskih vinogradskih položaja upravo za taj kultivar, jasno onih u Slavoniji, ali obuhvaćeni tu ipak nisu bili i vinogradi Kutjevačkog  vinogorja, po objašnjenju autora namjerno zato što on smatra da odande dolazi graševina s vrlo naglašenim osebujnim identitetom baš tog teritorija, a smisao kreacije ovoga vina bio je ne utapanje iznimne kutjevačke ekspresije u neku drugu, pomiješanu cjelinu, nego nastojanje da se, miješanjem grožđa s nekoliko drugih odličnih slavonskih pozicija od kojih svaki zasebno možda nije tako snažno kao neki kutjevački iskazan u čaši, dobije organoleptički vrlo upečatljiva slavonska simbioza kao okidač za postizanje, kod kušača, visokog stupnja emocionalnosti. Grožđe za Purger’s cuvée je, konkretno, s područja Šarengrada kod Iloka u Srijemskom vinogorju – nekih 70 posto od ukupne količine, zatim dijelom iz Zdjelarevićevog brodskog Stupnika, te iz Erduta.

Zdjela je u nakani uspio: pred javnost je izašao s lijepim, elegantnim vinom s izraženom voćnosti i s dosta mineralnih nota, uz to i vrlo konkretnime, s 12,9 vol %, vinom koje svakako zavrjeđuje pakiranje u butelju ali koje je on smjestio ipak u litrenu bocu s navojnim zatvaračem baš zato što je njime, ističe, programirano promoviranime upravo uz Vincelovo, htio naglasiti uobičajeno veliko veselje hrvatskih ljubitelja Bakhova nektara kad se susretnu sa slavonskom graševinom, tradicijsku sklonost i purgera prema graševini, a i nekadašnju naviku da se vino pije iz litrenke, ali svakako i to da brend Zdjelarević, predstavljen po prvi put nekad davno kroz one stare butelje stupničke graševine od 0,70 lit što ih se sjećamo kao ukrašenih likovim trakama-vezicama, postoji puna 3,5 desetljeća!

Zdjelarevićev Purger’s 2019

Zdjelarević, koji je, inače, u vode biznisa bio krenuo sa službenim zvanjem kuhara a ne vinogradara/vinara, iz raznih razloga – među kojima su, čini se, i neki namjerno stvoreni da ga se omete u poduzetništvu što mu je u eno-gastro Slavoniji taman bilo pošlo stazom uspjeha – više nema neku svoju značajniju vinogradsku površinu a niti vlastiti stalan podrum, nego, po principu distanciranih vinarija, surađuje s nizom proizvođača vina diljem Lijepe naše na način da kod njih, birajući, u dogovoru s vlasnicima, grožđe iz njihova trsja ili pak njihove moštove, kreira vina za, finalno, svoju robnu marku ZFW ili  Zdjelarević fina vina odnosno Fine Wines. U slučaju Purger’sa grožđe preuzeto iz spomenutih dijelova Slavonije prevezeno je na preradu u vinariju Pavlomir što ju je svojedobno na kvarnerskom području osnovao Miroslav Palinkaš kao iločki izbjeglica iz doba Domovinskog rata, on je na toj novoj lokaciji postao unutar svojih vlastitih etiketa uvelike usmjeren na afirmaciju lokalnih, primorskih kultivara, ponajviše žlahtine.

Zdjela, koji je oduvijek, još iz vremena hrvatske vinske šestorice veličanstvenih odnosno poslovne udruge Vinoline što su je osnovala šestorica Hrvatskom geografski dosta dobro raspoređenih vinogradara/vinara tada u žiži – Ivan Enjingi (Kutjevo), Anton Katunar (Vrbnik), Vlado Krauthaker (Kutjevo), Zlatan Plenković (Sveta Nedjelja Hvar), Ivo Skaramuča (Pijavičino, Dingač, Pelješac) te Zdjelarević (brodski Stupnik) – pokazivao sklonost za marketing te koji je, čim je u nas krenula barem donekle osmišljena akcija promocije mladog novog vina, spremno izašao na tržište sa svojim etiketama za mlado novo bijelo, ružičasto i crveno vino, eto i dalje razmišlja marketinški dobro: primijetivši da je dosta hrvatskih vinogradara/vinara u stanju proizvesti vrlo dobru kapljicu ali da istodobno veliki broj njih nije dorastao tome da ta vina dolično plasira Zdjela se dosjetio da njima a i sebi, nakon što je ostao bez svojih vinograda i podruma, može uvelike pomoći na način da u dogovoru s tim vinarima oko onoga što nude kao raspoloživo za pregovore izabere, dakako uz odgovarajući naknadu, sirovinu ili poluproizvod od čega bi na temelju sporazuma oko daljnjeg postupanja s tom bazom po Zdjelinim napucima do finalizacije, nastajala vina za robnu marku ZFW. Kako je svojedobno kad se u nas silno pričalo o novome mladom vinu izašao s buteljama s novim mladim vinima u tri verzije pod nazivom Klinke, tako su mu u najnovije vrijeme preokupacija, za razliku od mnogih drugih njegovih kolega koji i dalje preferiraju jednosortnu kapljicu makar ona i ne bila od hrvatskih izvornih sorata, vina od optimalne mješavine raznih domaćih ali i onih dobro prilagođenih introduciranih kultivara na nekome našem prostoru. Zdjela stvar promatra kroz eno-uradak koji bi bio ponajbolji i najkompleksniji (re)prezentant teritorija na kojemu nastaje. Svjestan da postoje različiti ukusi i preferencije, različita financijska stanja potrošača, različite okolnosti te različita jela, Zdjelarević je predvidio  nekoliko profila takvih svojih mješavina, od bazne, lepršave pa uzlazno preko punije i složenije kapljice do one vrlo kompleksne, snažna tijela i za posebno zahtjevne potrošače.  I vrlo je ponosan na svoju sadašnju osnovnu kupažnu liniju Z-light odnosno Z-lagano, u bijeloj, ružičastoj i crvenoj verziji, zamišljenu u grupi laganijih neutralnih prvenstveno osvježavajućih ljetnih vina od najnovije berbe.

– Budućnost vina vidim u mješavinama komplementarnih tipičnih lokalnih autohtonih sorti u nekoliko verzija, od bazne svježije  pa uzlazno do najozbiljnije verzije kao specifičnom i magnetski privlačnom ogledalu kraja odakle dolaze. Uvijek s vinarijom koja mi je poslovni partner napravim po nekoliko varijanti prijedloga za moje vino unutar neke zacrtane kategorije, pa onda do finala brusimo detalje. Tako sam s vinarijom Pavlomir za liniju Z-light bijelo 2019 koristio 70 posto žlahtine i 30 posto malvazije istarske, u Z-light Roséu je cabernet sauvignon iz Erduta, a u Z-light crnome, kompletno iz inoksa, su merlot 50 posto, crljenak 30 i plavac mali 20 posto, svo grožđe je iz Nadina. U posljednje vrijeme naime poprilično surađujem sa Šimom Škauljem, vrlo vrijednim vinogradarom i vinarom iz benkovačkoga kraja. Na sjeveru radim dosta s Vladom Kašnerom iz Kutine. Kako još uvijek imam jedan hektar vinograda u Stupniku, zasađen Cabernet sauvignonom, s Kašnerom sam dogovorio suradnju o tome da to stupničko crno grožđe preradim kod njega, odnjegujem ga također kod njega u bačvama od oko 500 litara zapremnine, te da ga napunim za liniju ZWS ili Zdjelarevic Vinska Selekcija ili Zdjelarević Wine Selection. Bit će ukupno oko 3000 boca što butelja od 0,75 lit što magnuma.  U planu inače imam i još nekoliko regijskih cuvéea u liniji Essence, dakle Zdjelarević Essence Bregovita Hrvatska, Zdjelarević Essence Dalmacija, Zdjelarević Essence Istra, i Zdjelarević Essence Slavonija. Ta su vina na dozrijevanju i trebala bi izaći potkraj ove godine. Špica kuće Zdjelarević  ostala bi linija Nagual, dosad sam imao odličan bijeli Nagual od chardonnaya i sauvignona bijeloga, rađen u suradnji s vinarijom Jasne Antunović u Erdutu, te izvrstan Nagual crni, od cabernet sauvignona otprilike 60 posto i merlota 40 posto. Najnovija varijanta crnoga Naguala  je od grožđa Šime Škaulja iz Nadina i iz berbe 2016, i ona je upravo od nedavno na tržištu. Razmišljanja su i o osnutku nove kompanije s novom, vlastitom vinarijom, ali… o tom potom… – rekao je Davor Zdjelarević, nakon onoga što je dosad prošao kao jedan od protagonista u domaćem vinskome svijetu čini se i te kako osposobljen da rukovodi  svime ovime što radi sada u različitim prostorima na jednom centralnom mjestu….♣

Davor Zdjelarević uz aktualne etikete – Purger’s cuvée, Z-light, ZWS, Nagual crni. Uz njegovu kapljicu i još neku iz hrvatskih podruma, u njegovoj vinoteci Vinoretum u Zagrebu nude se i neke uvozne vinaske etikete posebice šampanjci, zatim maslinova ulja iz Istre, bučino ulje, jaka pića, čokolade i čaše za vino… (suhiucasi)

_______________________________

PORTUGALAC ŠIME ŠKAULJ – Otkako su prije dosta godina stanovnici benkovačkoga kraja odlučili intenzivnije se posvetiti proizvodnji visokokvalitetnoga vina Šime Škaulj ističe se kao jedan od najboljih vinogradara/vinara. Iz sve tješnje suradnje Davora Zdjelarevića sa Škauljem moglo bi izrasti mnogo toga sjajnoga.

Šime Škaulj (Vinfest Benkovac)

Novije vijesti govore o tome kako je, zahvaljujući inicijativi našeg stručnjaka za vinogradarstvo dr. Edija Maletića sa zagrebačkog Agronmskog fakuteta, Škaulj u Nadinskom blatu prošlog proljeća 1,5 hektara terena pretvorio u vinograd sa 4200 loza od kojih ih je šest porijeklom iz Portugala, pet je španjolskih i francuskih a jedna je naš Grk. Dr. Maletić u ovome pothvatu javlja se kao voditelj introdukcijskog procesa. Zamisao o sadnji portugalskih kultivara kod nas u benkovačkome kraju i nekih naših u Portugalu rodila se prije koju godinu kad je uspostavljena suradnja između Grada Benkovca i portugalskog Alenquera. Benkovčani su Portugalcima poslali Plavac mali, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih, a Portugalci su uzvratili s kultivarima Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao) te Vital, Fernao pire i Arinto.

Benkovački kraj mogao bi i te kako profitirati osobito sa sortama Touriga nacional i Touriga franca koje su baza ponajboljih portugalskih crnjaka. Eko-uvjeti u Ravnim kotarima, gdje, koliko čujem, ima još dosta slobodnog prostora za podizanje kvalitetnih vinograda, prikladni su upravo za uzgoj kultivara južnog Mediterana, vidi se to po odličnom syrahu koji već godinama iz svojega vinograda na Korlatu proizvodi Badel 1862. Upada u oči, ovdje, to što je u Portugal poslana viška Vugava i to što je u Nadinskom području zasađen pokusno ali s velikim očekivanjima korčulanski Grk. Pohvala za pokušaj s Grkom u Nadinu, i odmah pitanje: zašto se i u Ravne kotare nije išlo pokusno još i s Vugavom, kad su joj, čini se barem po tome koliko se u našim trgovinama vidi butelja s vinom te sjajne sorte i po tome koliko se uopće u nas i govori o njoj kao adutu nad adutima Visa – Višani na neki način okrenuli leđa!… ◾

_______________________________

Inauguracija 2021

JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

Mediji javnog informiranja i društvene mreže raspisali su se sredinom siječnja o tome kako će se na inauguraciji novog predsjednika SAD Joea Bidena 20. siječnja točiti i hrvatsko vino. U nekim objavljenim prilozima, nastalima zasigurno i na temelju priopćenja Hrvatske gospodarske komore, spominjao se, konkretno, Dingač, u nekima Zinfandel, ali više nego na tome iz kojega podruma je izabran taj crnjak težište se općenito stavljalo na to kako je odabir kapljice Lijepe naše za svečanost u Washingtonu kulminacija višegodišnjjeg uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu.

Benmosche Family Zinfandel, Mrgudić Mare Postup i Bura Dingač

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, naveo je kako nam izvoz Bakhova nektara u SAD raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje i kako je, prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao  iznos od 860.000 dolara i nije ga nimalo narušila korona-kriza. Uvrštenje vina Lijepe naše u svečanost inauguracije novog prvog čovjeka Amerike bit će svakako dodatna odlična promidžba za nas i nova šansa za poboljšanje izvoznih rezultata. Inače SAD su, po Kovačevićevim riječima, peto najveće izvozno tržište za vina Made in Croatia. U Ameriku izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina – više od 80 posto – i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ona koja izvozimo u ostale države. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, a u ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

Pelješki položaj Dingač (Boris Kragić)

Hrvatski izvoz u SAD bilježi solidan i konstantan rast, a promjena vlasti u jednoj od najjačih svjetskih ekonomija mogla bi dati dodatan vjetar u leđa gospodarskim odnosima, rekli su još u HGK.

Autor slika fotograf i dizajner Boris Kragić, koji je bio jedan od rijetkih naših novinara pozvanih svojedobno na otvorenje preuređene Benmoscheove ville Solitudo! (suhiucasi)

Podaci pokazuju da je u 2019. ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Amerikom iznosila 649 milijuna američkih dolara, a od toga je 461 milijun bio naš izvoz (14 posto više nego u 2018. godini). U prvih devet mjeseci 2020. iznos izvoza roba u SAD dosegao je gotovo 370 milijuna američkih dolara, što je povećanje od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

– Vjerujemo da će gospodarska i trgovinska politika nove administracije predsjednika Joea Bidena promijeniti trenutni smjer, i to natrag prema procesu ekonomske globalizacije, suradnje s međunarodnim organizacijama i eventualnom uključivanju u neke nove/stare trgovinske sporazume. Moglo bi se popraviti i trenutno oslabljeno strateško partnerstvo Washingtona i EU, postoji nada da će nova administracija omogućiti stabilnost i predvidljivost odnosa i trgovine EU-a i SAD-a. To bi u konačnici svakako koristilo i Hrvatskoj, odnosno našim tvrtkama koje međunarodno posluju – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodajući kako je dvostruko oporezivanje jedno od gorućih problema ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. – Naše tvrtke u SAD izvoze i značajan broj usluga, tijekom devet mjeseci 2020. ostvareno je prihoda od usluga u iznosu od 152 milijuna eura, a upravo će tvrtkama koje izvoze usluge najviše pomoći potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vjerujemo da će i nova američka administracija uvidjeti važnost ovog Ugovora i čim prije ga potpisati

Još jedna aktualna tema je i ukidanje viza za hrvatske državljane, a Komora je i na rješavanju tog problema surađivala s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj. Prema zadnjim neslužbenim informacijama zadovoljili smo uvjete te se možemo opravdano nadati da će vize uskoro biti ukinute.

Pogled na jedinstveni Dubrovnik (Boris Kragić)

Predsjednik pak Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić rekao je kako je velika stvar to što su za inauguraciju predviđena i hrvatska vina jer to je lijepa promidžba ne samo za vino nego i za Hrvatsku kao turističku zemlju. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u gastro-turističkoj ponudi i Hrvatsku može lijepo brendirati  kao poželjnu eno-gastro destinaciju.

Benmosche Villa Solitudo (Boris Kragić)

Neke na početku ovog priloga spominjane objave o inauguraciji u Washingtonu obznanile su, uz to da je riječ o Dingaču i Zinfandelu, i to da je kao proizvođač izabran podrum Benmosche u vlasništvu istoimene obitelji a za osnutak kojega je zaslužan američki poslovni čovjek iz sektora osiguranja, danas na žalost već pokojni Robert Bob Benmosche koji se, kad je prvi put posjetio Dubrovnik i Pelješac toliko zaljubio u taj dio Lijepe naše da je odmah čvrsto odlučio tu imati svoje utočište i kupio je raskošnu villu Solitudo na dubrovačkom Lapadu. Čvrsto se sprijateljio s obitelji Mrgudić, osobito znane po Postupu Mare, koja mu je rado pritekla u pomoć kod osnutka vinskog posjeda i proizvodnje vina. Kod aktualnog direktora vinarije Benmosche Borisa Mrgudića, sina vinarke Marije-Mare i od do nedavno vrlo istaknutog pelješkog turističkog djelatnika Ante Mrgudića, te nećaka Nike Bure, Marijinoga brata znanoga po sjajnom Dingaču, zanimao sam se za detalje oko vina i berbe/berbi za koje je planirano da se nađu na Bidenovom svečarskom stolu i samo dobio odgovor da je u posljednjoj isporuci Benmosche vina za SAD poslan Zinfandel iz 2013.

Saloni

Inače, logično bi mi bilo i da su za inauguraciju upravo s Pelješca bila izabrana i hrvatska vina posjeda Grgić-vina našeg Miljenka Mikea Grgića, koji već jako dugo živi i radi u Americi i koji se i proslavio u SAD i u svijetu dok je još radio kao enolog u kalifornijskom Chateau Montelena dakle prije nego li je počeo djelovati na sadašnjem imanju Grgich Hills Cellars. Zašto je ovdje Grgić, koji je 1976. na čuvenoj Pariškoj presudi – konfrontaciji burgundijskih i bordoških te kalifornijskih vina, svjetski proslavio po plemenitoj kapljici i SAD, izostavljen ne znam.  ♣

Robert Benmosche u jednom od salona, te, dolje, u društvu s Marijom Mrgudić (Boris Kragić)

______________________________

VIJESTI / NEWS

Otkucaji umirovljenja: Vera Zima

SAMOZATAJNA DAMA i NJENE VELIKE BERBE – Vrijeme nesmiljeno leti, i svako toliko donese okolnosti koje nam čak i bitno promijene način života. Dogodilo se to tako, nedavno, dugogodišnjoj,  domaćim i međunarodnim priznanjima i medaljama obilato nagrađenoj glavnoj enologinji Iločkih podruma Veri Zimi. Stigao joj je trenutak za odlazak u mirovinu! Ali iako više fizički neće biti stalno prisutna kao do sada, u Iločkim podrumima ostaje, zacijelo za stalno, njen duh. Formirala je dobru mladu ekipu u kojoj su enolozi Ivana Raguž te Antonela Knezović i Marko Marko.

Zima u društvu s Jurjem Mihaljevićem, većinskim vlasnikom Iločkih podruma…

Vera Zima iz iločke je obitelji koja je, kao i mnoge druge, imala svoj vinograd i obiteljski podrum, tako da je ljubav prema vinarstvu stjecala još u ranoj mladosti. Po završetku srednje škole uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine.  U Ilok se vraća 1998.

Za sve ono divno što je tijekom života i rada u Iločkim podrumima Lady Vera Zima napravila, za sve one milijune litara vina koje je stvarala i za koje je odgovarala, za sve brojne nagrade koje je osvojila za Iločke podrume, veliko joj hvala od srca!  Naša Vera Zima ostat će upamćena u povijesti hrvatskog vinarstva kao žena koja je svoju profesiju živjela u punom smislu i koja je svoja znanja, iskustvo i emociju tako uspješno prenosila u vina Iločkih podruma, ta su vina uvijek puno više govorila o njoj nego što bi ona sama rekla o sebi. I ne samo to: znanje i iskustvo  nesebično je prenašala i na mlađe naraštaje u svojoj enološkoj ekipi! Prva dama hrvatskog vinarstva među milijunima litara vina znala je odabrati ona posebnih godišta i finalizirati ih u vinska remek-djela. Ističući uvijek da su u vinarstvu uz požrtvovnost, upornost, stručno znanje, iskustvo te, dakako, kvalitetu grožđa i tehnologije, osjećaj za vino i strpljenje ključni čimbenici za dosege visokih dometa i za onaj istinski vrhunski uspjeh. Oduvijek je vjerovala da je upravo emocija vinara tajni čarobni sastojak  bez kojega nijedno vino nije potpuno, da su ljubav, strast i predanost vinara nužni za stvaranje iskrenih i posebnih vina što će ostati zapamćena.

…i s enološkom ekipom koju ostavlja kao svoje nasljednike, slijeva nadesno su Marko Marko, Ivana Raguž, Vera, te Antonela Knezović

Sve te, ali i brojne druge lijepe riječi čule su se u prostorima Iločkih podruma na emocijama vrlo nabijenome dirljivom svečanom ispraćaju Vere Zime u novo životno razdobolje kamo ulazi okićena brojnim lovorikama i mirna jer zna da je za Iločke podrume, u kojima je godinama izgarala, ostavila kompetentnu i vrijednu ekipu što u eno-segentu neće dopustiti potrese.

Pjesma, smijeh, suze, zahvale i zahvalnice, cvijeće, baloni, prigodna torta i, naravno, poneka Velika berba…  Draga Verice, puno zdravlja! ◾

Gault & Millau Slovenija 2021

DEBELUH i REPOVŽ – Znani međunarodni vodič restoranima i eno-gastronomijom Gault & Millau Slovenija predstavio je, zbog pandemije na on-line način, novo svoje izdanje, za 2021. godinu. Dobre vijesti za Juru Tomiča, chefa, sommeliera i voditelja Gostilne Debeluh u Brežicama, hrama fine papice i kapljice koji je inače stekao glas – jednog od najboljih zagrebačkih restorana, stoga što u velikom broju kao goste okuplja sljedbenike gurmanskih poroka upravo iz glavnoga grada Lijepe naše. Debeluhu i Tomiču, na slici sa znanim vinogradarom/vinarom Marjanom Simčičem iz Goriških brda s kojim odlično surađuje i koji mu je došao česitati, dodijeljena je plaketa sa četiri kuharske kapice (toques) i 17/20 bodova!

U susjedstvu je pak komplimente Gault & Millaua vrijedne pažnje primio i Gregor Grega Repovž, chef i sommelier gostilne Repovž iz Sentjaneža. Njemu je Gault & Millau 2021 dodijelio titulu najboljeg sommeliera Slovenije!

Gault & Millau ima dakako i svoje izdanje za Hrvatsku, glavna šefica mu je Ingrid Badurina, znana naša novinarka i organizatorica niza zapaženih eno-gastronomskih manifestacija. Od nje čujem da se promocija hrvatskog izdanja vodiča Gault & Millau 2021 sprema za travanj, u nadi da bi se do tada otvorili ugostiteljski objekti pa da se svečanost priredi uživo, međutim ako to ipak ne bude moguće stvar će se odraditi on-line.◾

Sport i vino

IZBORNIK NE, AMBASADOR DA! – Nakon što je prije nekoliko dana izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar izjavio da daje ostavku, direktoru rukometnog kluba PPD Zagreb Vedranu Šupukoviću prijatelji su veselo govorili kako je sada na njemu red da preuzme momčad, na što bi on samo odmahnuo rukom. Selektor neću biti, ali ambasador da, jer sam kompetentan i već dobro obavljam svoju dužnost, kazao bi Vedran. Našao je sebe u ugodnoj ambasadorskoj ulozi u smislu da kao gurman, pravi šmeker i dobar poznavatelj plemenite kapljice promovira naša vina u svijetu, naime kad u Zagreb na gostovanje dođe neki inozemni rukometni klub on obvezno svoje kolege i čelnike dotičnog kluba odvede na kakvo kušanje finih naših delicija i vrhunskog vina, odnsno kad on sa PPD Zagrebom putuje u inozemstvo svojim kolegama uvijek ponese neku vrhunsku hrvatsku butelju i to ne samo vina nego i maslinova ulja! Bravo, Vedrane!

Vino i likovna umjetnost

Profesor Marin Berovič (zvan inače Marinko jer tata mu je Šibenčanin) s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, enolog, organizator, u Supetru na Braču, bienalnog međunarodnog postdisplomskog studija iz biokemije i biotehnologija, degustator Bakhova nektara ne samo u restoranu nego i na velikim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, a i predsjednik ocjenjivačkog suda na internacionalnom vrednovanju pjenušaca u Londonu – nadareni je likovni umjetnik! Kao motive najčešće bira prizore iz vinorodnih krajeva, dakle krajolike koji su mu najbliži duši. Vrijedi pogledati neke od njegovih najsvježijih uradaka!

Motivi su  Šmartno, akvarel + airbrush na platnu 120 x 70, 2020, te Kojsko, akvarel + airbrush na platnu 100 x 80, 2020…

Prof.Marin Berović kao jedan od predavača na post-diplomskom studiju na Braču, dolje su njegovi slikarski radovi

Jesen u Goriškim brdima

Kojsko

______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2021 – hints to the smart purchase

legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

      – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhine • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • dobro će mu doći još malo vremena u boci• u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, koštićavo, citrusi) • na floralno • vegetalno – umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – svježeg – fino kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  • • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: rhine, • 12   ̊C

Slavonija / Slavonia

(mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVNA  kasna berba 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • poluslatko/semi sweet • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, i uz hranu • i pri meditaciji • u usponu (može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro – svjetlo-žuto  ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo; zrelo svježe – posušeno) • na floralno (cvijeće: suho/bijelo) • med • (biljne) začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet vanilije – na plemenitu plijesan ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – blago sirupasto • okusom slatko ali nimalo naporno slatko – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • slatkog – fino gorkastog – dugačkog  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: kolači s bademom, orasima, zreli tvrdi punomasni sirevi… ) • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux • 12C

(mpc/pp: XL) CHARDONNAY Rosenberg 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: Chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & drvo/wood  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo; orašasto) • na floralno (cvijeće: bijelo) • začine/mirodije, iskazano  s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto  • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   •  čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne • 12-14C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: XXXL) STEYER MARK DIŠEČI TRAMINEC 2015 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aženski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition:  jugo-zapad/south-west • tlo/soil: ilovača, vapnenac • sorta/variety: Traminac mirisavi (Gewurtztraminer) • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: kasna/late ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 3-4 dana/days – na/at  18 – 20 C –  vrenje/fermentation u drvu/in wood, 50% bačve od akacija/accacia barrels &  50 % hrastovi barriquei/oak barriques – kvasci/yeasts: vlastiti/indigenous ones • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs (tonneaux) 500 lit akacija/accacia & barrique 225 lit = 2 godine/years  na finom talogu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  1200  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino s kp  • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno /modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • koncentrirano i kopulentno • tijelom & strukturom potentno • slasnog i, kao dobrom protutežom, sasvim blago fino gorkastog – vrlo dugačkog toplog  završetka • treba ga pričekati da se otvori • obvezno ga trošiti uz krepkiju hranu • vrijedilo bi se s njime susresti ponovno za npr. pet-šest pa i više godina! ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto prema zlaćanome ■ NA NOSU isprva malo zatvoreno, poslije: umjerene jačine – duboko – puno – s notom mineralnoga, očekivana jače iskazana sortnost obično kod traminca prilično izražena aromama voća te ružina cvijeta i nijansama muškata i cimeta ovdje je na početku malo prekrivena drvetom bačve, bouquet se polagano i postupno otvara kako vino stoji u čaši i povećava mu se temperatura • komplicirani miris upućuje na mineralno i blago na macerat, pa na začine (slatkih nijansa, vanilije) • med • tek kasnije izlazi i nota floralnoga (cvijeće: suho) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno. blago kremasto – slasno ali istodobno i prožeto finim nitima slanosti,  kiselost vrlo dobro prati, aromatska svojstva vrlo dobro dolaze do izražaja, jače nego na nosu ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 14-16  ̊C

(mpc/pp: XL) STEYER MARK SAUVIGNON 2018 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 280 m • ekspozicija/exposition; istok, jug/east, and south • tlo/soil: granit-tonalit, lapor/granite, lapor • sorta/variety: Sauvignon blanc • loze stare/vines old: 15 – 25 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: jednokraki guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 2 dana/days na/at 10 – 12 C inoks/stainless steel – fermentacija: 500 lit bačve od akacije/accacia 500 lit barrels • dozrijevanje/maturation: bačve/tonneaux a 500 lit • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino z kp • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno/modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • pikantno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • vrlo prepoznatljivo ali, mada je aromatski vrlo izraženo ne pršti  senzacijama jeftine kategorije i nije nimalo naporno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjereno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo – jabuka; bobičasto –  ogrozd) • na floralno • na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…)/herbalno – umjereno • začine – vrlo dobro uklopljeno • na osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro •  svježeg – slasnog-fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 12 ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 11.2020 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 29 godina/years – with you___________

IZDANJE – CORONA 2020 – EDITION

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Od Bordeauxa pa do Egeja: JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE ⦁ Upečatljivi kultivari našeg planeta – Syrah u fokusu: PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA ⦁ Martinje 2020 i vremešna (ali ne i prestarjela) kapljica: DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004. ⦁ Martinje 2020 i novo mlado vino 2020 već u boci i čaši: MARTIN  JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOVEAU! ⦁ Prigodno baš uz Martinje: POČETAK 24. DRŽAVNOG PRVENSTVA SOMMELIERA RH – SINIŠA LASAN BRANI NASLOV!… ⦁ Što jedemo i pijemo: EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ ZDRAVE PREHRANE?!… ⦁  Svijet – odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu: AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU ⦁ SLO-ORANGE 2020 u KINI  ⦁  ANTEPRIME TOSCANE NA PROLJEĆE 2021

⦁ VIJESTI/NEWS  Publicistika: ŽELJKO GARMAZ OSKAROVAC u PISANJU o VINU ⦁ Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020: KAD ENOLOG POSTANE PEKAR, te RIBAR i KONZERVATOR RIBE…

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

Od Bordeauxa pa do Egeja

JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE!

Moguće je da mnogi i danas kad je vino, prisutno u čovječanstvu nekoliko tisuća godina, napokon pokazavši se iznimno važnim npr. i u kulturi i gospodarstvu steklo uistinu zavidno visoki i široki društveni status, ne znaju da je put vinove loze krenuo svijetom iz azjskog potkarpatskog područja i Gruzije dijelom prema jugu (Egipat, Grčka…) i onda zahvaljujući starim Grcima i Feničanima Sredozemljem te Tračanima kopnom prema europskom istoku, sve do atlantske obale, a tada su s područja današnje Francuske neke sorte ponajviše iz bordoškoga kraja (Sauvignon blanc, Merlot, Cabernet sauvignon…) i iz Burgundije (Chardonnay, pinoti…), selidbom prema Amerikama ali i povratkom prema europskom istoku naprosto preplavile svijet i na vinskom tržištu postale debelo dominantne. Onda su, nekako po, da tako kažem, središnjoj crti meridijanskog tipa koja Europu dijeli na istočni i zapadni dio pažnju počeli u jačoj mjeri privlačiti Rizling rajnski, pa Syrah, Nebbiolo (barolo i barbaresco), Sangiovese (Brunello, Chianti classico, Vino Nobile…). Iz Novog svijeta sve jače je počeo odzvanjati naziv Zinfandel. Promatramo li područje od spomenute okomice meridijanskoga tipa bliže ovim našim krajevima zapaža se, uvelike zahvajujući austrijskom Burgenlandu, i proboj Frankovke (Blaufränkisch, Franconia, Kekfrankos), a s teritorija današnje Hrvatske, nekad u sastavu Austro-Ugarske koja je i na hrvatskom teritoriju imala svoje rasadnike vinove loze stanoviti proboj napravio je, u mađarskom Tokaju, Moslavac, ali ne pod tim svojim hrvatskim nazivom nego pod mađarskim nazivom Furmint. Šire popularan postao je Wälsch/Welsh Riesling, Riesling italico, Laški rizling, zapravo Graševina, za koju se smatra da je porijeklom iz geografskog bazena koji se većma nalazi u Hrvatskoj. Onda su eksperti za vinovu lozu nakon pomnog proučavanja najnovijim znanstvenim metodama uz korištenje DNA testiranja ustanovili da je Zinfandel – Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Primitivo, pa se pokazalo da je on, sa šoltanskim Dobričićem, roditelj hrvatskom sortnom ponosu Plavcu malome. U međuvremenu u Crnoj Gori i Makedoniji počelo se sve više pričati o Kratošiji (a to je Zinfandel!) i Vrancu, a na površinu vinima iz BiH isplivao je, s visokim sjajem, i Trnjak….

Sortni aduti ovog našeg dijela Europe: Graševina, Grk, Malvazija istarska,Moslavac (Šipon, Pušipel) , Pošip bijeli, Kratošija-Crljenak, Plavac mali crni, Vranac

Je li sada došlo vrijeme da jugoistočni dio Europe, koji obuhvaća zemlje nekad članice državne tvorevine Jugoslavije, zatim Bugarsku, Grčku, Zapadu uzvrati udarac svojim sjajnim kultivarima-adutima kojih uz ove ovdje netom spomenute ima još na iznimno visokom stupnju vrijednosti ali ne, zasad, i na razinama svjetske vidljivosti i popularnosti te gospodarske valoriziranosti kakve uživaju importirani introducirani bordožani i burgundijci?

Prof. dr. Vesna Maraš iz podgoričkog 13. jula Plantaža predstavlja rezultate istraživanja vezanog uz sorte vinove loze u Crnoj Gori

Uz Hrvatsku, u kojoj je ustanovljeno kako je prije nekoliko godina obznanjeno, nekih dvjestotinjak autohtonih sorata vinove loze a sad ih imamo u uporabi, kažu novi podaci, oko 130 do 140, kao kolijevka vinogradarstva na Balkanu slovi Crna Gora.

Zašto je Crna Gora kolijevka vinogradarstva na Balkanu, kako je povijest crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama, kako se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti što je karakteristično i u drugim čuvenim tradicijskim regijama za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina? Čiji je potomak Vranac, kako je potvrđena njegova autohtonost, koji su njegovi roditelji? Zašto je Kratošija najstarija crnogorska sorta koja ima brojne potomke u Crnoj Gori i koja se i iz Crne Gore širila svijetom, a koja se pod nazivom Primitivo uzgaja u Italiji, kao Zinfandel u Kaliforniji, Tribidrag odnosno Crljenak Kaštelanski u Hrvatskoj? Neke odgovore daje vrhunska stručnjakinja iz ovoga područja prof. dr. Vesna Maraš, koja je na čelu Sektora za razvoj znane podgoričke vinske kuće 13. Jul Plantaže i koja je kao crnogorski predstavnik u multidisciplinarnoj ekipi europskih znanstvenika iz vodećih nadležnih naučnih centara u Španjolskoj, Kanadi i Sloveniji sudjelovala u istraživanjima vezanim uz autohtoni sortiment Crne Gore.

Crnogorski istraživači su ovo po vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore ali i cijeli Balkan izuzetno značajno istraživanje realizirali sa znanstvenicima iz Instituta za vinovu lozu i vino iz Španjolske – ICVV Logroño, La Rioja, predvođenim prof. dr. Joséom Miguelom Martínezom Zapaterom, dr Javierom Ibañezom i dr Rafaelom Oceteom, te uz sudjelovanje prof. Miodraga Grbića sa Sveučilišta u Kanadi, i prof. dr. Nataše Štajner s Univerziteta u Ljubljani, kao i članova Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara Crne Gore i proizvođača grožđa i vina u Crnoj Gori.

U istraživanju, početom 2013. godine, ostvarena je snažna suradnja privrede s akademskim institucijama i resornim ministarstvima (Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede) u Crnoj Gori. U projekt su iz Crne Gore bile još uključene najznačajnije institucije iz oblasti znanosti i visokog školstva kao što su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Univerzitet Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica. Multidisciplinarni tim istraživača nedavno je u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Reports (nature.com) objavio rezultate tog najobimnijeg iproučavanja vinove loze do sada provedenog u Crnoj Gori. U radu su predstavljeni bogatstvo i diverzitet genetskog nasljeđa vinove loze u okviru vrste Vitis vinifera u Crnoj Gori koji oplemenjuju i europsko vinogradarstvo i vinarstvo. Rad je dostupan na sajtu časopisa:https://www.nature.com/articles/s41598-020-71918-7.

Vesna Maraš, četvrta slijeva, s članovima MEĐUNARODNOG znanstveno-istraživalačkog tima

– Istraživanje je pokazalo da se proces pripitomljvanja vinove loze, počet još prije 8000 godina, i dalje nastavlja u vinogradaskim terenima Crne Gore gdje je otkrivena genetička povezanost među divljim formama i uzgajanim sortama vinove loze. Rezultati istraživanja potvrđuju da je proces domestifikacije vinove loze, za koji se do sada vjerovalo da je završen, ipak kontinuiran, i da postoji nekoliko generacija razdvajanja između divljih i uzgajanih podvrsta te da je genetska nit između njih još uvijek aktivna. Identificirali smo čokote koji se nalaze na istoj evolucijskoj točki kao i oni koji su se počeli uzgajati prije 8000 godina. Pronađeni su predstavnici svih stupnjeva domestifikacije vinove loze, ali posebno su nas iznenadili uzorci koji su sa genetičke točke gledišta gotovo 100 posto divlji, a uzgajali su se isto kao i druge uzgajane loze – kaže prof. Vesna Maraš, i nastavlja: – Pored divljih čokota podvrste sylvestris, pretka uzgajane vinove loze (sativa), pronađeni su i čokoti uzgajanih biljaka sa sličnim postotkom porijekla sa sativa i sylvestris genetskim podgrupama, primjerice Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2. Lokalni procesi hibridizacije između divljih i udomaćenih i introduciranih sorti su u velikoj mjeri pridonijeli modifikaciji postojećih, sadašnjih sorti u svakoj vinogradarskoj regiji, a time i tipičnosti njihovih vina.

Istraživanje je također otkrilo sortnu strukturu i vinogradarsku historiju Crne Gore, potvrđujući iznenađujući diverzitet kultivara za jednu od najmanjih europskih zemalja. Dio ovako velike raznolikosti potvrđuje i samu lokalnu povijest, što ukazuje i na višestruka i intenzivna unošenja vinove loze iz različitih vinskih regija u različititim historijskim razdobljima. Ustanovljeni genetski fond uključuje mnoge autohtone sorte, neke na rubu izumiranja, a povezane u složenu rodbinsku mrežu gdje su dvije sorte, Razaklija i Kratošija, igrale glavnu ulogu u stvaranju autohtonih sorti, govori dalje prof. Maraš.

U okviru istraživanja analizirano je 476 čokota uzgajane i divlje vinove loze, starosti od 50 do 300 godina. Svaki analizirani čokot posjeduje svoj originalni kod pod kojim se vodi, fotografije, lokalni naziv (naziv na terenu na kojem je pronađen), a evidentirani su i ime vlasnika čokota kao i podaci za lokaciju (regija, nadmorska visina, GPS koordinate). Sa vinogradarskih terena Crne Gore izdvojeno je 419 čokota (379 čokota gajenih u starim vinogradima – Vitis vinifera ssp. Sativa, i 45 čokota koji samoniklo rastu u prirodi, pod pretpostavkom da pripadaju divljoj lozi – podvrsti sylvestris. U istraživanje je bilo uključeno i 57 dodataka iz kolekcije vinove loze na Oglednom imanju Biotehničkog fakulteta podignute 1956/60. od strane akademika Marka Ulićevića i njegovih suradnika. Kolekcija je podignuta u cilju očuvanja lokalnih i autohtonih uzgajanih sorti vinove loze. Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih kultivara.

Prof. dr. Vesna Maraš govori o dvjema za Crnu Goru vrlo važnim sortama – Kratošji i Vrancu

DNK svakog odabranog čokota analiziran je i uspoređen u Institutu za vinovu lozu i vino (ICVV) sa njihovom bazom SNP podataka molekularnih markera, jedinstvenom po svojoj veličini u cijelom svijetu. Na ovaj način potvrđena su 144 različita genetska profila, među njima je 101 genotip koji odgovara uzgajanim sortama (Vitis vinifera ssp. sativa), dok su 43 genotipa odgovarala divjim formama (Vitis silvestris). Sukladno tome, formirana su i analizirana dva klastera i to klaster gajenih sorata vinove loze i klaster divlje loze u Crnoj Gori.

– U klasteru uzgajanih sorti pronašli smo neočekivano visoku genetičku varijabilnost, otkrivajući 101 genotip-sortu. Pedeset sorti je bilo moguće identificirati, među njima su dobro poznate vinske (29), stolne (6) i višestruko namjenske sorte vinove loze (15). Utvrđeno je da je tu velik broj autohtonih kultivara zapadnog Balkana. Dvije najvažnije sorte za crnogorsko vinogradarstvo, Kratošija i Vranac, su dva najčešće pronađena genotipa u starim crnogorskim vinogradima, što potvrđuje njihovo značenje za vinogradarsko-vinarski sektor Crne Gore kroz dugu povijest. Među 419 ispitivanih uzoraka najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti Kratošija, koja je identificirana 107 puta, zatim Vranac 76 puta, Lisica 35, Razaklija 27, Krstač 22 i Bioka osam puta. Važno je istaći da je od 45 identificiranih sorti u kolekciji Biotehničkog fakulteta veliki broj genotipova, točnije 33,  sačuvan samo u spomenutoj kolekciji što ukazuje na brz nestanak starih kultivara i ističe nužnost ovih istraživanja u cilju očuvanja lokalnih genetičkih resursa od izumiranja – naglasila je prof. Vesna Maraš.

Pored toga, identificiran je značajan broj stranih sorti, što potvrđuje povijesne izvore koji ukazuju na turbulentnu historiju u Crnoj Gori, te na događaje koji su omogućili unos sorti u zemlju iz različitih regija u različito vrijeme i s različitim ciljevima. Introdukcije s Istoka vjerojatno su posljedica širenja vinogradarstva s Bliskog Istoka u europske zemlje, dok su se novija uvođenja uglavnom dogodila kao rezultat intenzivne razmjene kultivara tokom druge polovine 19. stoljeća u borbi protiv filoksere i drugih štetočina i bolesti u Europi.

Vranac Pro Corde 2016 od Plantaža 13. jul i, desno, Vranac Reserva 2013. Pro Corde 2016 osvajač je zlatne medalje na Decanterovu ocjenjivanju 2020 u Londonu. a Vranac Reserva 2013 zlato je osvojio lani i na Decanteru i na njemačkom Mundus Viniju!

Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neutvrđen (nepoznat) genotip vinove loze, potencijalno nove sorte. Devet od njih – Crni Krstač, Belka, Loza Svetog Vasilija Ostroškog, Nepoznata Bijela Brijestovo, Bijela krupna SR itd – pronađeno je na najmanje dvije lokacije, što potvrđuje da su one vegetativno razmnožavane (reznicama), da su uzgajane kao lokalne sorte. Pokazalo se i da su one na ivici izumiranja.

– Utvrđeno je da su neki od neidentificiranih genotipova potomci drugih poznatih lokalnih sorti, npr. Belka je potomak Razaklije i Krstača, Crni Krstač je potomak Kratošije i Bioke, i to ukazuje na njihovo crnogorsko porijeklo. Naročit kuriozitet je utvrđivanje genetike loze iz Manastira Ostrog, riječ je o Lozi Svetog Vasilija Ostroškog koja datira prema pisanim podacima iz 1672. godine, to je jedan od najstarijih pisanih podataka o vinovoj lozi u Crnoj Gori i na Balkanu. Naučna analiza je potvrdila da je riječ o nepoznatoj sorti nastaloj kao rezultat križanja Razaklije sa sortom vinove loze pod nazivom Kosoranka, nađenom u blizini manastira, a koja je u Vitis katalogu zavedena kao Vela Pergola. Preostala 42 neutvrđena genotipa pojavila su se samo jednom u uzorkovanju uzgajanih sorti i to 28 na vinogradarskim terenima Crne Gore Bijela nepoznata, Bijela nepoznata Jelenak, Crna loza, Crna nepoznata Crmnica, Crna nepoznata Masline, Nepoznata Bijela Gornji Brčeli, Nepoznata Bijela Gornji Morinj, Nepoznata Brijege, Nepoznata Kosić, Nepoznata Kuči, Nepoznata Piperi, Nepoznata Žabljak itd, a 14 je nađeno samo u kolekciji Biotehničkog fakulteta pod nazivima Bijela bezimena, Bijela sitnih bobica, Bijela slatka iz opeke, Cetinka, Crna Tomba, Ćelinac, Duljenga, Volovina iz Opeke, Jasenka, itd. Neke od njih mogu predstavljati i autohtone sorte, na što ukazuje genetička identifikacija potomaka za neke od ovih sorti npr. Crna Nepoznata Masline je potomak sorte Volovina iz Opeke. Dodatna posebnost crnogorskog vinogradarstva je trenutna prisutnost značajnog broja navodnih pra sorti. Ovaj termin označava biljke koje su gajili samo lokalni proizvođači grožđa, tj. biljke koje direktno rastu iz sjemena ili su samo jednom razmnožene reznicama, od mjesta klijanja sjemena. One se mogu dalje umnožiti i distribuirati, i na taj način postati sorte. Na ovaj način je nastala većina sorti u prošlosti, ali ovaj proces više nije aktivan u zapadnoevropskim regionima

Rezultati istraživanja su, dakle, potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte Kratošija.

Kratošija je u središtu crnogorskog vinogradarstva kao što su Cabernet franc i Pinot noir u središtu Bordeuxa i Burgundije, čuvenih vinogradarskih regija u Francuskoj. Kratošija je i najstarija sorta koja se uzgajala u Crnoj Gori, ima gotovo 20 potomaka u Crnoj Gori i roditelj (otac) je sorte Vranac. Pored Vranca, neki od potomaka Kratošije u Crnoj Gori su Čubrica, Raćeška, Žitkovina, Crni Krstač, Crna loza, Crna Tomba i dr.

– U ovoj studiji pronašli smo puni pedigre Vranca i utvrdili da je on potomak Duljenge i Kratošije te na najbolji način potvrdili njegovu autohtonost i porijeklo.

Kad je u pitanju analiza klastera populacije divlje loze Vitis sylvestris, svi uzorci (43) nose jedinstvene genotipove. U ovoj studiji pronađene su biljke podvrste sylvestris koje su uzgajane u starim vinogradima, ali sa genetičkog stanovišta otkriveno je da su potpuno divlje – sylvestris (Kratošija put ka Zagarču i Nepoznata Crmnica). S druge strane, otkriveno je šest jedinki koje su istraživane kao divlja vinova loza, a rezultati pokazuju da su sa većim sativa nego sylvestris genetskim sastavom: (divlje loze iz Oraha i Meteriza, divlje loze s lokaliteta Rijeke Crnojvića, Oraha i Kamenika.)

Prikaz pedigrea i genetičke povezanosti ispitivanih gajenih i divljih formi vinove loze u Crnoj Gori

Pedigre sorte Vranac, roditelji Vranca: Kratošija i Duljenga

Pronađeni su i uzorci uzgajanih biljaka sa sličnim procentom porijekla sativa i sylvestris genetskih podgrupa (Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2 i dr.). Vjeruje se da su Bijela Nepoznata Jelenak i Loznica-2 primjeri aktivnih mehanizama introgresije ili prijelaza gena iz jedne vrste u drugu, ovdje je to iz sylvestris-a u nove sorte. Ovi hibridi između dvije podvrste vjerovatno su bili veoma važni u mnogim vinogradarskim oblastima, gdje su divlje loze dale važan doprinos genetskom fondu gajenih sorti. Svi ovi rezultati predstavljaju tragove prvih koraka u stvaranju novih sorti ili čak sekundarnu domestifikaciju divlje loze. To je poput prozora u prošlost koji nam omogućava da bolje razumijemo korijene crnogorskog vinogradarstva – rekla je još prof. Vesna Maraš, i dodala: – Ovo istraživanje ima nevjerovatno značenje za crnogorsko vinogradarstvo, vinarstvo, poljoprivredu, povijest. Ponavljam: ono ističe Crnu Goru kao kolijevku vinogradarstva na Balkanu. Dobiveni rezultati su odgovorili na pitanje koje su komparativne prednosti što ih Crna Gora ima u svijetu vina, te zašto je Kratošija najstarija sorta vinove loze u Crnoj Gori ali i najstariji naziv za tu sortu vinove loze koja se uzgaja u drugim državama pod nazivom Primitivo/Zinfandel/Crljenak kaštelanski. Otkriveni su roditelji sorte Vranac, čime je potvrđeno njegovo porijeklo. Otkrivena je 51 nepoznata sorta vinove loze a riječ je o kultivarima koji predstavljaju potencijal za vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore i koji pozicioniraju Crnu Goru kao atraktivnu vinsku destinaciju u Europi i svijetu. Ovo genomsko istraživanje omogućilo je evidenciju i katalogizaciju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori i predstavilo detaljan pedigree, tj. porijeklo sorti i njiihove međusobne genetske povezanosti. Crna Gora sada ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice vezano uz svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede. Istraživanja su bila zaista obimna ali smo samo otkrili vrh ledenog brijega. Shvatili smo da se ogromno blago i dalje krije u našim zapuštenim i zaboravljenim vinogradima, na podzidima, pored urušenih kuća i voltova u dvorištima crkava i manastira. Zato ponovo pozivamo sve da nam se jave, ne samo vinogradare već i sve one koji pretražuju povijesnu građu, privatne arhive, arheološka nalazišta i da s nama podijele informacije vezane za sorte vinove loze, proizvodnju grožđa i vina u Crnoj Gori. Sve je to značajno jer je dio naše tradicije i predstavlja važnost koje često nismo uvijek svjesni. Vino je vjekovima bilo i ostalo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja. Ono je ne samo piće i hrana nego bitan dio povijesti i kulture jedne zemlje. ♣

Upečatljivi kultivari našeg planeta: Syrah u fokusu

PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA

Enes Kišević (Julio Frangen)

Gledaj ga, miriši… Našuti se njime! Ne voli ti, vino, nikakve brzine… Enes Kišević.

Kako lijepo rečeno!

U fokusu je ovaj put Syrah, kao sorta, i syrah kao vino. U prošlom izdanju Kronike SVIJETa u ČAŠI bio je širi prilog o vinogradskoj poziciji Korlat ponad Benkovca na kojoj Badel 1862 ima oveći nasad upravo (i) Syraha, spomenuta vinska kuća posebno pripremljenim programom uz birane specijalitete chefice Ane Grgić u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade promovirala je sa stilom novoizašle berbe svojih vina serije Korlat – Syrah 2016, Merlot 2016 i Cabernet sauvignon 2016 te mješavinu tih sorata Korlat Supreme 2013. Budući da je Syrah, za razliku od bordožana Merlota i Cabernet sauvignona, mediteranski kultivar i budući da je otkako je introduciran u Hrvatsku izvrsne rezultate u kontinuitetu pokazao upravo u zadarskom zaleđu (pa i južno, negdje do Skradina), nekako sam bio najviše zainteresiran za nj, a u kontekstu kupaža iznio sam prijedlog da se Korlat kao lokacija dalje jače razvija u pravcu grand cru utočišta baš mediteranskih sorata, naravno, obvezno, i naših. S druge strane, nedavno je zagrebačka lingvističarka prof. Marija Vukelić – stručnjakinja i za francuski jezik, inače osobito sklona eno-gastronomiji pa kao takva i organizatorica različitih atraktivnih događanja u kojima na popularan način vrlo uspješno spaja finu papicu i finu kapljicu s upoznavanjem zemljopisnih područja odakle dolaze pojedini specijaliteti na tanjuru i u čaši te poduku o pravopisu i izgovoru bilo vezano uz hrvatski, bilo uz francuski i talijanski jezik – odlučila je, nakon što je već publici bila predstavila sorte Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi i Silvanac zeleni, u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino svoje reflektore usmjeriti upravo na Syrah (pazi: slovo H na kraju naziva NE izgovara se!), i, valja to istaknutu, pobrinula se za bogat i lijep izbor od 16 uzoraka za kušanje. A treće je to što su objavljeni rezultati tradicijskog međunarodnog ocjenjivanja Syrah du Monde 2020 u Francuskoj, pa, eto, kod mene, ovdje i sada, baš nešto o Syrahu (ŽELJKO SUHADOLNIK © srpnja 2015.)

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

SINONIMI, PORIJEKLO, SVOJSTVA: Sinonimima Serinne, Hignin noir, Entournerin, Dupin, Serène, Shiraz, Syrah je francuska sorta vinove loze. Mnogo je bilo teorija o tome odakle dolazi, neke se vezuju uz drevni perzijski grad Shiraz pa otud jedan od naziva sorte i Shiraz, neke se pak vezuju uz sicilijanski grad Syracusu…

Syrah grozd

Syrahu je PORIJEKLO na obroncima sjevernog dijela doline Rhône, a nastao je prirodnim križanjem jednog kultivara s crnom kožicom i jednoga s bijelom. To su Dureza noire ili Petit duret, crna sorta provenijencijom iz oblasti Ardèche, te Mondeuse blanche, bijela sorta iz Savoje, ali koja nije bijela varijanta kultivara Mondeuse noire. To o Syrahu ustanovila je ekipa znanstvenika u kojoj su bili prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu, te J.M. Boursiquot iz instituta INRA iz Montpelliera, kao i još neki eksperti iz tog grada na jugu Francuske.

Syrah se u svojoj kolijevki Francuskoj prostire na ukupno oko 70 tisuća hektara, a najrašireniji je u regijama Côtes du Rhône, Languedoc Roussillon gdje se pri kreacijama vina često miješa s Grenacheom, Carignaneom, Cinsaultom i Mourvèdreom, te u Provencei i na Korzici. Podaci za svijet govore o nekih 200 tisuća hektara u punom rodu. Najcjenjenija vina od sorte Syrah su iz vinogorja Hermitage, te Côte Rôtie, Saint Joseph i Cornas, uz rijeku Rhônu i južno od Lyona.

Syraha je dosta i u vinogradima uz rijeku Rhônu i u Švicarskoj, u kantonu Valais. Sade ga u Toscani, na Siciliji, u Španjolskoj, ni Hrvatska nije ostala imuna na nj, dakle i ovamo je prodro. Po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Syrah se u Hrvatskoj prostire na ukupno nešto više od 220 hektara. U Hrvatskoj su se u produkciji syraha istaknuli Vlado Krauthaker u Kutjevu, pa Velimir Korak s Plešivice, Alen Bibić iz Skradina, Moreno Degrassi iz Istre, feričanačko Feravino, Badel 1862/Korlat Benkovac te vinski posjed Jakob Zdravka Ilije Jakobovića iz Stupnika kod Slavonskog Broda. Zasad najkonstantniji u vrlo visokoj kakvoći uglavnom baš svake godine pokazali su se sa syrahom Badel 1862/Korlat, Moreno Degrassi te posebice posjed Jakob, kao – usudio bih se reći – najupečatljiviji. U slovenskoj Istri pak i te kako se s njime – izdanjem nazvanim Shiraz Capo d’Istria – nametnuo koparski Vinakoper.

Arome u vinu

Syraha je prilično i u Autraliji, Južnoj Africi i Južnoj Americi (Čileu). U novome svijetu rijetko je pod nazivom Syrah, najčešće ga se tamo naziva Shiraz

Uz onoga iz Francuske, najpoznatiji je onaj iz Australije. Syrah je ne samo vrlo rasprostranjen u Australiji, nego je tamo toliko popularan da bi se za nj moglo reći kako je u zemlji klokana nacionalna sorta. Mnogi potrošači u svijetu čak i vjeruju da je riječ o kultivaru porijeklom s Petog kontinenta…

Čaša za ozbiljan, dobro dozreo syrah (Izbor vrhunskih čaša za vino i jaka pića: MIVA GALERIJA VINA)

Svojstva: Uz nizak prinos i na boljim pozicijama (odgovara mu ambijent s mnogo sunca i topline), Syrah daje vrlo karakterno vino, međutim uz veći prinos daje tek običnu kapljicu. Vino obilježavaju tamna gotovo neprobojna rubinska boja te izraženije arome po papru, po tamnom bobičastom voću i kad je dozrijevan ubačvi(ci)  po slatkim začinima, čokoladi.

Syrah se, inače, ne smije brkati sa sortom Petite syrah, koja je zapravo Durif noir (crni), kultivar nastao iz sjemena sorte Peloursin noir. Nastanak Petite syraha vezuje se uz 1880. godinu. U većem opsegu ta je sorta posađena u Kaliforniji, Australiji, Izraelu i Brazilu. Petite syrah vrlo je rodna sorta, i pomalo uzmiče.

U Francuskoj se, u Ampuisu, u impozantnom renesansnom dvorcu Château d’Ampuis na vrhu brda u vinogorju Côte Rôtie a koji je uvršten u zaštićene spomenike povijesti i koji je u vlasništvu obitelji Guigal, jednog od najcjenjenijih proizvođača syraha na svijetu, u organizaciji francuskih enloga okupljenih u tijelo Forum oenologie svakog proljeća odvija međunarodno ocjenjivanje syraha, neka vrsta svjetskog prvenstva, s nazivom Syrah du Monde…

Vina su na radionici u restoranu Fino & Vino bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo. Za početak, iskusni sommelier Fino & Vino Krešimir Šesnić poslužio je  stranca Orimosa 2018 Grande Reserve, valja reći da je samo u tome vinu bilo nešto i grenachea i mourvèdrea, slijedio je Syrah 2018 od Bačića s Korčule, a onda je na red stigao Syrah 2018 Filipa Barake s područja poluotoka Srima kod Jadrije.

U drugoj su skupini bila vina 2017. Na tanjuru sir cheddar i maline. Prvo vino iz Istre – Syrah 2017 od Geržinića, dopadljivo i vrlo pitko! Prvi stranac iz Čilea, Tarapaca Syrah 2017, potom je stigao francuz iz doline Rhône – Les Meysonniers 2017 od čuvenog Michela Chapoutiera. (Uh, da je barem tu bio i l’Hermitage la Sizeranne!!). Elegantni predstavnik Komarne bio je Rizmanov St. Mihael 2017, naziv je dobio po obiteljskom imenu Mihovil/Mihael koje se u obitelji često ponavlja, pa je i na imanju izgrađena kapelica Sv.Mihovila/Mihaela, zaštitnika obitelji. Ovo se vino proizvodi samo u najboljim godinama, isključivo od jedne sorte iz jednog dijela vinograda.

Prof. Marija Vukelić uz kartu vina Francuske, pokazuje prstom na područja rijeke Rhône odakle stiže Syrah (Julio Frangen)

Trilogija Fino & Vino: 16 syraha na kušanju (Julio Frangen)

Sljedeću kategoriju obilježila su vina iz berbi 2016 i 2015, poslužena uz sir gaudu, crne masline i pogaču s maslinama.  Pa je nastupio Badelov Syrah Korlat 2016 duboke, tamne rubinske boje te snažne i bogate strukture, topao i kompleksan. Iz Šibenskoga vinogorja bio je Slamićev Syrah 2015, dopadljiv, ugodan, pitak!  Makedonski  STOBI  2015, topliji, intenzivniji, tamniji, vrlo voćani, i nekako jači od drugih, prethodnih. Pa se onda pokazao i čuveni  Cape Mentelle Shiraz, 2016

Ksenija Vrabec i Krešimir Šesnić

Uz starija vina iz 2012. i 2013, pratnja je bila salama od divljači. Oduševio je Jakobov  Syrah 2013!  Odležavanje u slavonskom hrastu mu je godilo, a godine u boci su ga dodatno zaokružile. Pratili su ga u stopu Degrassijevi Contarini Syrah Riserva 2012, i još malo bolji, malo stariji Contarini Syrah Riserva 2011, nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine Contarini-Brazzania.

Slatko za kraj – posebno izrađen francuski kolačić macaron punjen confitom od borovnice s malo papra, serviran uz bobice borovnice i zrna papra! Uz macaron su kušana dva vina, jedno bugarsko koje je već bilo na zalasku – Syrah Nimbus Premium 2010, i onda, kao kruna svemu, hrvatski dragulj s Plešvice, izvrsno očuvani  Syrah 2009 od obitelj Korak. Zajednički je zaključak na kraju bio da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje više godina pa nije čudno to što su stariji primjerci skupili najviše simpatija među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su primili boce Degrassijeva Syraha Contarini  2012 i 2011,  dobitnici su bili Vlado Šestan i Ksenija Vrabec, Kseniju vidimo u društvu sa sommelierom I voditeljem restorana Naredna sortna tema prof. Vukelić je kultivar Merlot, jedne od sljedećih srijeda, najavila je Marija Vukelić

Bio sam uvjeren da bi sjajan začin prezentaciji Syraha u restoranu Trilogija Fino & Vino mogla biti objava rezultata ovogodišnjeg ocjenjivanja Syrah du Monde, svojevrsnog svjetskog prvenstva u vinima od syraha, naime hrvatski proizvođači redovito šalju svoje uzroke na to natjecanje i osvajaju i medalje, međutim čini se da ove godine, valjda su i tu krivci Corona-virus i pandemija vezana uz bolest Covid19 – naši vinari nisu slali ništa u Ampuis na vrednovanje. U službenoj objavi rezultata za 2020. organizator na žalost ne spominje Hrvatsku.

Ocjenjivanje Syrah du Monde 2020, 14. po redu vrednovanje do sada, održano je u dvorcu u Ampuisu, iznimno zbog Corone, krajem listopada. Uzorcima je pokrilo 27 država iz cijeloga svijeta. U dva dana ocjenjivanja kušano je 307 vina od Syraha. Kušača je ove godine bilo 100. Vinima je dodijeljena 101 medalja, od čega 14 zlata i 87 srebra.

U Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva skopskog Chateau Kamnika,, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

S prostora bivše države kao osvajač zlatne medalje spominje se samo Makedonija. Zlato je osvojio Chateau Kamnik iz Skopja, za svoj Ten Barrels Syrah 2017 Reserva. Srebrnu medalju pak doma u Makedoniju nosi podrum Dalvina, za Dyoniz Syrah 2017 barrique.  ♣

Martinje 2020 i – vremešna (ali ne i prestarjela!) kapljica

DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004!

Uz Martinje, koje je službeno 11. studenoga (ove godine bila je to srijeda) ali eto slavi se nerijetko vikend prije a gdje-gdje i vikend poslije, i svi su usredotočeni na novu mladu kapljicu, međutim  (zato!) postoje i iznimke!  Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela i pića te turizam SVIJET u ČAŠI, utemeljena 1992. i s prvim brojem na tržištu izašlime upravo na blagdan sv. Martina spomenute godine, okrenula se u ovoj prigodi – i odležanom vinu!

Vinski biškup don Simpy i miništrant Dragec Riba (Marko Čolić)

Logično je bilo da svake godine rođendan proslavino klasično martinjski, onako kako je tradicijski uobičajeno u ovim našim krajevima, konkretno uz novi mladi portugizac, međutim kako je vrijeme išlo htjeli smo obilježavanje godišnjice i obogatiti, nečime što bi bilo i na stanovitu gospodarsku korist hrvatskom vinu, a to je da na ceremonijalima krštenja mošta – što ih je tada surađujući s nama vodio znani zagrebački vinski biškup don Simpy s miništrantom Dragecom Ribom – uz domaću publiku redovito okupimo i inozemne diplomate najvišeg ranga, dakle veleposlanike, pa da im tom prigodom pored veselice  ponudimo još nešto. I tu je krenula naša akcija Diplomatsko vino, u koju smo dakako htjeli uključiti i više domaćih vinskih podruma.

U vinskom podrumu s arhivskim vinima Zlatka Puntijara, te, dolje, četvorka Francem, Kozarčanin, Puntijar i Suhadolnik s buteljama koje će se kušati (Marko Čolić)

Prvi nam se, i to s oduševljenjem, na naš prijedlog o suradnji na diplomatskom planu odazvao Badel 1862, konkretno s posjedom Kurija Nespeš kojim je spomenuta velika tvrtka tada gospodarila. Akcija je bila zamišljena na način da se veleposlanici prisutni na našem martinjskom krštenju (ponovno) pozovu u podrum Kurije Nespeš potkraj proljeća iduće godine, da kušaju razna vina iz prethodne berbe a upravo na dozrijevanju na finom talogu u bačvicama, te da svaki izabere vino iz po jedne bačvice koje mu se najviše dopalo. Da bi se na uglednom mjestu šire međunarodno promovirala hrvatska kapljica, a to je otvaralo mogućnost i promidžbe i naših jela i područja gdje nastaju, došli smo na zamisao da nekim vinima što se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline među najvišim pripadnicima diplomatskog zbora u Hrvatskoj pronađemo i proglasimo kumove, te da se vina, kad završe process dozrijevanja i napune se u bocu, rasporede kumovima tako da svaki od njih dobije određeni broj butelja za svoj zagrebački ured. A prvim kumom Diplomatskog vina iz redova međunarodne diplomacije u Hrvatskoj postao je veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Knut Toraassen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao, naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj…

Prvi kum i dobitnik Diplomatskog vina bio je norveški veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraassen, na slici kako prima butelju Diplomatskog vina (Marko Čolić)

Nakon što su butelje predviđene za veleposlanike-kumove predane, preostali dio butelja usmjeren je u promidžbene aktivnosti Svijeta u Čaši i Badela 1862. Svijet u čaši svoj je dio butelja pohranio u vinski podrum restorana Stari Puntijar, koji, inače, u odgovarajućem ambijentu ima niz boksova predviđenih za čuvanje boca, među njima i onih okrenutih privatnim ljubiteljima plemenite kapljice što svoje kupljene butelje s vinom s potencijalom žele pravilno skladištiti i na duži rok a za to u okviru svojega doma nemaju potrebne uvjete. Svijet u Čaši je naše boce ostavio kod Puntijara s ciljem da se svako toliko u prigodnoj okolnosti, a prvenstveno uoči Martinja kao datuma  početka te naše priče, u nazočnosti uglednih gostiju u tom restoranu što njeguje hrvatsku (kajkavsku) tradicijsku kuhinju, otvori poneka butelja, da se vidi kako se kapljica razvija i da se uz poneki fini zalogaj pročavrlja uz nju i o njoj ali i o drugim aktualnim temama.

Najnovije kušanje Diplomatskih vina bilo je sada uoči Martinja 2020, ali s obzirom na problem s Coronom i Covidom19 u posebnom režimu – u vrlo maloj grupi i strogo strukovno orijentirano, bez gostiju s diplomatske scene. Nazočili smo Franjo Francem, enolog, u ono tadašnje vrijeme zaposlen upravo u Badelu 1862 i aktivni sudionik akcije Diplomatsko vino, zatim Mladen Zrno, enolog koji je sada uposlen u Badelu 1962 gdje obavlja i zadatke u promidžbenom sektoru oko vina, pa novinar i znani vinski pisac Ivo Kozarčanin, fotoreporter Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik, ispred revije Svijet u Čaši i elektronskog izdanja http://www.suhiucasi. Dakako, s nama se podružio domaćin Zlatko Puntijar, koji je na licu mjesta predložio da uz Diplomatska vina degustriramo-provjerimo i neka duže odležana vina iz njegove privatne arhive, te koji se poigrao sommeliera i otvarao butelje i točio uzorke.

Domaćin Zlatko Puntijar poslužuje vina enolozima – prijašnjem badelovcu Franji Francemu i sadašnjem badelovcu Mladenu Zrnu (Marko Čolić)

Evo koju smo kapljicu kušali i kojim redom: Rajnski rizling 2004 Kurija Nespeš polusuho (napunjeno u ukupno  500 polalitrenih butelja), s 11,7 vol% alkohola, njegovano, inače, u barriqueu, zatim Chardonnay 2003 Kurija Nespeš, polusuho, s 14 vol%, također njegovano u barriqueu, potom Sauvignon 2001 Kurija Nespeš, suho, 12 vol%, onda Rajnski rizling 2001 Kurija Nespeš, suho, 11,5 vol %, Traminac 2001 Kurija Nespeš, suho, 13 vol %, Graševina 1993 kasna berba Kurija Nespeš, čuveno, suho, 12,2 vol %,  Graševina 1994 kasna berba, Tomac, suho, 13,8 vol % i Žilavka 1983 Hepok, suho, 12 vol%.

Uz znani gračanski restoran Stari Puntijar prije nekoliko godina niknuo je lijepi hotel Puntijar sa četiri zvjezdice. Zlatko Puntijar, prekaljeni ugostitelj i strastveni skupljač starih knjiga o kuharstvu i s receptima, uređenjem interijera zorno je dao do znanja gostu da je kompletan objekt Stari Puntijar spomenik tradicijskoj zagrebačkoj eno-gastronomiji Nedavno je na promociji novog vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana u Rijeci dobio priznanje za punih 25 godina neprekinutog uvrštenja u taj strukovni vodič preporučenim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj (Marko Čolić)

Dojmovi: nijedan čep nije odavao TCA, sva su se vina, unatoč tome što nisu bila rađena posebno s namjerom da dugo odležavaju, pokazala u jako dobrom svjetlu, nijedno s notom naporne starikavosti. Svi uzorci s primjerenom lijepom čistom nešto jačom žućkastom do zlaćanom bojom normalnom za vremešna vina. Uglavnom sva vina osim jednoga pokazala su dosta živosti i, prilično uočljivo, svoju sortnu pripadnost. Prvi Rajnski rizling, onaj iz 2004., punjen i dakako označen kao polusuhi, kroz sve te godine profermentirao je u butelji ali srećom u trenutku ulaska u bocu očito u njemu nije bila veća količina rezidualnog šećera tako da se refermentacija ogledala tek na ponekom mjehuruću, a nije ostavila negativnog traga na mirisu i u okusu. Chardonnay 2003 se predstavio kao snažan, bogat, kremast, isprva malo suzdržan u nosu, u ustima se činio da mu slast daju visoki alkohol i kremoznost od dozrijevanja na kvascu a ne i ostatak neprovrelog sladora kako je stajalo na etiketi (polusuho). Jedno od najboljih vina iz ove skupine.  Sauvignon 2001 imao je diskretnu, smirenu aromu i lijepu kiselost, Rajnski rizling 2001 iskazao je dosta izraženi tercijarni nos ali ne i nepoželjnu starikavost, kiselost vrlo dobra. Traminac 2001 osvojio je svojom tipičnom sortnom aromom, punoćom i tijelom. I on moj favorit iz ove grupe.  Graševina 1993 kasna berba u mirisu je ponudila botritisnu notu koja je, kao i duže odležavanje, potisnula iz bouqueta voćne i cvijetne niti, a Graševina 1994 k.b. od Tomca bila je i te kako živa, puna, lijepo zaobljena, fini primjerak kapljice koji demonstrira da je kvalitativni domet Graševine vrlo visok, ona bi bila također moj izbor najboljih s ovoga kušanja. Završni uzorak Žilavka 1983 otkrio se u izrazito šeriziranome tonu ali i kao takav vrlo upotrebljiv doduše ne kao vino žilavka nego, npr., kao interesantan dižestiv, na kraju obroka.

Sve u svemu, vrlo lijepo iskustvo!  ♣

Martinje i novo mlado vino: berba 2020 već u 2020. u boci i čaši

Ovogodišnji pandemijski martinjski ceremonijal, uz vlastito misno vino. Poslije obreda vinski biškupi razišli su se po štandovima na Jelačić-placu da bi kušali novi mladi portugizac. Među malobrojnim izlagačima portugisca pojavila se plešivička obitelj Krešimira Režeka, koja slovi kao jedan od plešivičkih proizvođača boljeg portugisca

Plešivički portugizac Selekcija, zajedničko vino nastalo sudjelovanjem, sa svojom kapljicom, devet proizvođača s Plešivice, među kojima je i Robert Braje, te, desno, Purtugizec koji Braje plasira pod svojom etiketom, i Portugizac koji pod svojim prezimenom plasira obitelj Krešimira Režeka, te portugizac Agro Drago Damir Režek. S bogatom ponudom finih sireva među kojima je iskakao duže vrijeme njegovani plešivički polutvrdi predstavila se plešivička obiteljska sirana Šestak

MARTIN JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOUVEAU…

Metropola te Zagrebačka županija svečanost striktno novog mladoga vina produžile su na dva mjeseca – listopad (druga polovica), kad je prigodnim programima promoviran novi mladi portugizac – robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, te studeni (prva polovica) kad je glavna ličnost bio sv. Martin koji je pokrštavao mošt na mlado vino općenito i mlado vino već pripremljeno za konzumaciju. Planirano je da druga polovica studenoga, s naglaskom na posljednji tjedan u tom mjesecu, bude i u znaku manifestacije Okusi zavičaja, i to ne samo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nego i po drugim hrvatskim županijama, ali s obzirom na okolnosti službeno feštanje uz okuse zavičaja, zamišljeno da se što bolje propagiraju izvorni i autentični arome i okusi raznih pojedinih naših krajeva i da se maksimalno u ozračju domaćega, izvornoga krene u već tradicijski i turistički vrlo atraktivni Advent, otkazano je za ovu godinu, Adventa bi ove godine barem u Zagrebu ipak trebalo biti ali ne u obliku na kakav smo navikli, i koncentriranog uglavnom na uže središte grada.

Pouzdano mjesto eno-gastro užitka: izletnička kuća obitelji Roberta Brajea. Na slici: vlasnici i domaćini Robert i Sanda Braje, te sin Patrik. Slasni početak: plešivički copanjek te štrudla od sira

Za stanovnike većih urbanih središta, posebice mnogoljudnog Zagreba, željne okusa tradicije i mladog novog vina, rješenje može biti skok s asfalta na selo u najbližoj okolici, primjerice, za Zagrepčane i Karlovčane, do vinorodne Plešivice koja se u novije vrijeme sve jače profilira kao uvjerljiva eno-gastronomska destinacija. Želi li se fina domaća papica i kapljica u toplom ambijentu tradcijske drvene kuće povezati s – preporučljivo je! – rekreacijom na otvorenome – šetnjom uz vinograde, nekim oblikom planinarenja, a i kupnjom zdravih i eko-uzgojenih namirnica – povrća,voća, mesa, mesnih i mliječnih prerađevina, preporučujem kao jedno od  centralnih mjesta posjeta odakle se dosta hitro može stići i do više drugih, najsjajnijih plešivičkih vinskih zvijezda, izletište obitelji Roberta Brajea u Lokošin Dolu kod nekad famozne Mladine. Robert i sin mu Patrik proizvode cveni veltlinac, chardonnay, sivi i crni pinot, (mladi) portugizac, bijeli i ružičasti pjenušac rađen šampanjskom metodom, pa i jantarno vino (od dugo maceriranih bijelih sorata grožđa) a bogome i ono za čime se u najnovije vrijeme u nas naprosto luduje – pjenušac pét nat, od veltlinca, crnog pinota i portugisca. Tata Robert vješt je u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama Sanda Braje odlično se snalazi u proizvodnji mliječnih prerađevina,  izvrsna je kuharica koja arome i okuse tradicije izvanredno umješno prezentira kao – oblikom posluženja te izgledom ali i  tekom – vrlo moderna jela tako da s punim pravom ispred svojega imena može staviti oznaku/titulu Chef.

OPG Ivica i Ljubica Bubanović u Grabaraku kod Japetića, uz japetičku dobrodošlicu: domaći narezak – špek, salame od domaće i divlje svinje, te tople češnjovke vlastite produkcije

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30)

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri  krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30). Uskoro nabavlja i četiri nove krave. Svježe meso i domaće prerađevine od svinje kao i povrće i voće i mlijeko dijelom završavaju u kuhinji Sande Braje, za njene kreacije na tanjuru, a dijelom se prodaju na imanju te na tržnici u Samoboru

Kućica za odmor koju je koristio znani redatelj Georgij Paro. Sad je u vlasništvu Bubanovićevih. koji bi je rado, naravno bez ovih radnih poljoprivrednih vozila sada pred njom na slici, iskoristili za pokazivanje namjernicima, kao potencijalno vrijedan turistički eksponat, a možda nekim zainteresiranima i iznajmili za boravak na selu u vrijeme godišnjih odmora

Ivica Bubanović u kuhinji i Robert Braje u razgledanju Parove knjižnice, te, dolje, pogled na dnevnu sobu i na spavaću sobu

Sanda Braje sa svojim sjajnim domaćim kruhom i Patrik Braje s novim mladim portugiscem, od dijela kojega je napravo i varijantu pét nat, također za piti kao mlado vino. Patrik inače ima pét nat i od crvenog veltlinca i crnog pinota

Specijaliteti chefice Sande kreirani za ovu zimu: vrlo interesantan rižoto od ČEŠNJOVKI od VEPRA (napravio ih je Robert Braje) sa zelenim radičem poškropljenim balzamskim octom te oogaćenim sa ŽUMBERAČKIM TARTUFOM koji je, kao i onaj turopoljski ,nedavno pronađen u Zagrebačkoj županiji Kao glavno jelo ponuđeni su domaći karmenadli na kremi od jabuke, cimeta i senfa te s kremom od pečenog krumpira,popraćeno salatom od crvenog radiča. Dolje: Za zasladu – svježe kiselkaste zimske crvene jabuke te domaći pekmez od dreneka

I tu stvar ne staje, naprotiv – povećava draž!  Namirnice – meso, mlijeko, povrće, voće (krumpir, grah trešnjevac, luk, češnjak, mrkva, rajčica, paprika, buča, salate, zelje, kelj, od voćaka tu su jabuke, kruške, šljive, ukupno je 130 stabala…) koje Brajeovi koriste za svoja moglo bi se reći remek-djela na tanjuru iz posve su ekološkog uzgoja s oko četiri hektara zemljišta koje Sandini roditelji Ivica i Ljubica Bubanović kao OPG Bubanović uzgajaju na čistini brijega na nadmorskoj visini od oko 700 metara u stanovnicima posve opustjelom selu Grabarak kod Japetića, gde je, inače, simpatičnu kućicu za odmor, s tradicijski uređenim interijerom što međutim odmah ukazuje na to da je tu boravio veliki intelektualac, imao naš znani redatelj Georgij Paro …, danas je kućica na svoj način etnografski značajan spomenik vrijedan posjeta…

BEAUJOLAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ – Inače, dakako da ove godine u Zagrebu nije izostala prezentacija novog mladog beaujolaisa, koji po tradiciji na svjetsku scenu stupa službeno uvijek u trećem četvrtku u studenome. Ovaj put susret s mladim novim beaujolaisom bio je u Metropoli u posebnim anti-Corona epidemiološkim uvjetima a u režiji prof. Marije Vukelić i u sklopu njene akcije Abeceda finih zalogaja kroz koju profesorica nastoji promovirati prigodno ne samo finu papicu i kapljicu ma odakle dolazila nego finu papicu i kapljicu nastoj staviti i u kontekst boljeg upoznavanja jezika zemlje odakle dotično jelo odnosno vino dolazi. Prof. Vukelić priredila je kušanje novog mladog beaujolaisa iz podruma glasovitog Georgesa Dubeufa i s posjeda Château des Maladrets u bistrou Trilogija Fino & Vino, gdje je  kao prigodna pratnja na tanjuru ponuđen odličan specijalitet quiche lorrain.e …  ♣

MLADO MEĐIMURJE – Kroz godine nekako smo naviknuli da nam na spomen mladog novog vina prvi na pamet padnu portugizac, posebice Portugizac Plešivica, te, kad je riječ o uvozu, Beaujolais nouveau.  Neko vrijeme prašina se dizala u nas i oko Mladuha s kojime su izlazili Istrani, ali u novije doba kao da se  vezano uz Mladuh posustalo. Unatrag tri godine s novim mladim vinom kao brendom nastoje se oko Martinja nametnuti Međimurci. Deset vinskih podruma iz Međimurja i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo s sa svojom kapjicom iz berbe 2020. a nazvanom MLADO.

Vino je plod zajedničkog angažmana nove generacije već etabliranih međimurskih vinskih obitelji. Vinarije zastupljene u projektu MLADO Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je svoje mlado novo vino s time da se pazilo da sva vina što se nude pod markom MLADO Međimurje budu sličnih svojstava, dakle lagana (niski alkohol), svježa i zavodljiva, dakle da kapljica idealno funkcionira kao prikladna za predah, za neformalna druženja i za uz obiteljske objede. Autori vele da je MLADO najbolje u periodu od tri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Informacije o prodajim mjestima nalaze se na Facebook -stranici Urbanovo. ♣

Prigodno, baš uz Martinje: početak 24. prvenstva sommeliera Hrvatske

SINIŠA LASAN BRANI NASLOV

Prigodno, baš uz Martinje 2020., počelo je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske. Iznimno, ove godine, zbog epidemioloških razloga prvenstvo se odvija u dva dijela, to su izlučno natjecanje i završna natjecanja (polufinale i finale).

Prvi dio bio je istovremeno u Poreču i u Zagrebu 10. studenoga, dakle na dan uoči Martinja. Kandidati su se natjecali u četiri discipline: pismeni test, opis dvaju vina, ispravak vinske karte, te prepoznavanje četiriju vina. Po pravilniku, u završnu fazu, znači u polufinale, ulazi dvanaest natjecatelja s najviše osvojenih bodova.

Polufinale i finale planiran je u Zagrebu, u hotelu Westin u ponedjeljak, 7. prosinca 2020. od 10 do 18 sati. Natjecatelje očekuju pismeni test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različita stilova piva, demonstracija posluživanja pjenušca te usklađivanje jela i vina, na konkretnim primjerima jela.

__________________________________________

OPUS ZADRUGE NB – Uvod u sommelijersko prvenstvo 2020. bila je jedna inače u nizu brojnih vinskih radionica koje naš znani sommelier Mario Meštrović vodi sada u restoranu Kaiser što ga drži na zagrebačkoj Kajzerici. Radionica je ovaj put bila posvećena sorti Rebula i vinima od nje. Sommelijerskom susretu u Kaiseru prisustvovali su i Andrija Popović, poduzetnik iz doline Neretve a inače na čelu relativno novoutemeljene peteročlane Zadruge NB za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu, dakle poslovne udruge proizvođača vina na vinogorju Komarna, te Frane Ševo koji je svojedobno dugo radio u ugostiteljstvu u Njemačkoj.  Popović je sa sobom na kušanje tog popodneva ali za izvan službenog protokola donio moćno zadružno vino Opus od Plavca maloga, plod kreacije enologa Marka Šumana koji se, inače u enološkom poslu kalio u pelješkoj Korta Katarini  i na imanju Terra Madre na Komarni.

Frane Ševo, Andrija Popović i Mario Meštrović, i vino Opus 2017. Dolje: Andrija Popović s kolegama u vinskom podrumu Opusa. Slijeva je Zlatko Mustapić, zadužen za agrotehničke mjere, zapravo za kompletan rad u vinogradu koji, inače, slovi kao jedan od najbolje obrađenih o održavanih u Dalmaciji, a drugi je Branko Prović, predsjednik Skupštine Zadruge. Ostali članovi Zadruge su Dragan Popić, Mladen Nižić, Ivan Udženija i Mato Udženija

Vino Opus puno je, čvrsto, gusto, savršeno čisto (to puno govori!), mnogo obećava, tek nužno mu je ostaviti dovoljno vremena u kvalitetnoj bačvi i potom još dovoljno vremena u boci da se profini i razvije te da, uz snagu, u aromatskom smislu pokaže visoke kompleksnost i rafiniranost. Andrija Popović, jedan od petorice zadrugara koji su, kaže, uložili dosta svojega novca u podizanje 8,5 hektara vinograda Plavca maloga na Komarni te koji ulaze i u nove kredite za sadnju, na Komarni, još 2,5 hektara Pošipa, veli kako su svi, kao osobito ozbiljni poslovnjaci, visoko predani ovome projektu i gledaju na stvar dugoročno. Za daljnji razvoj svojega vinogradarstva/vinarstva petorka je zatražila pomoć od Europske Unije, od koje je uspjela na puni odobreni iznos dobiti 50 posto bespovratnih sredstava potpore.  Popović, koji za sebe govori da je on ponajviše zadužen za ostvarenje financijskog plana, navodi da zadruga NB treba sagraditi i moderno opremiti podrum, naime zasad joj u enološkom segmentu gostoprimstvo pruža znani posjed Terra Madre.  Kvintetu je u sklopu od Države svojedovno dobivenih prava na korištenje zemljišta za vinograde na 50 godina pripala i lijepa parcela na samoj morskoj obali, tako da bi se tu najvjerojatnije podigli objekti za ekskluzivni smještaj i ugostiteljstvo.

dogledno vijeme imati kakav 1er ili grand cru, a u dijelu uz obalu i turistički grand cru resort? Dolje: vinogradi iz kojih se rađa vino Opus Zadruge NB

Priprema terena za  sadnju Pošipa na proljeće 2021. Andrija Popović je uvjeren da je Zadruga NB  jedina koja sada u  Corona-krizi ulazi u značajniju sadnju trsja. Zadruga je iz EU fondova dobila potporu od 646.000 kuna za spomenuti pothvat, i moralo se, iako je vrijeme lošije likvidnosti, početi s radovima  kako bi se poštovalo potpisani ugovor s Agencijom za poljoprivredu

Vinogradi Zadruge NB Opus su na jačoj kosini do nadmorske visine od 70 metara, te s vapnenačkim tlom s dosta kamena, obogaćenim mineralnom crvenicom. Sunčanih sati godišnje tu je više od 2600!.Vlasnici su se opredijelili za ekološki uzgoj loze i proizvodnju vina. Za dozrijevanje vina rabe se, tvrdi Andrija Popović, visokokvalotetne bačve od francuskog hrasta ◾

________________________________________________

Siniša Lasan, branitelj laskavog naslova od lani, po bodovima vrlo uvjerljiv u prvome dijelu prvenstva 2020

U finale sommelijerskog prvenstva ulaze tri najbolja kandidata iz polufinala. Oni će pokazati svoje umijeće u opisivanju dvaju domaćih i jednog stranog vina, kušanih dakako na slijepo, kao i u prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, zatim u posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim menuom, rastakanju magnuma, poznavanju svjetske vinska scene, ophođenju s gostima. Predviđena je i jedna disciplina iznenađenja. Inače, od prošle godine, finalno natjecanje odvija se na engleskom jeziku.

Na ovogodišnje prvenstvo prijavilo se 26 kandidata iz svih hrvatskih regija. Riječ je o zaposlenicima u renomiranim hotelskim kućama, poznatim hrvatskim restoranima, konobama i wine barovima. U završnicu predviđenu za Zagreb plasirali su se, ovim redosljedom po bodovima:

1.Siniša Lasan – Rixos Premium hotel Dubrovnik (123,93 boda), Filip Božić – Meneghetti, Ivan Jug – Noel Zagreb, Tomislav Mikinac, pa Josip Orišković – dvorac Belaj, Marko Škarica – Draga di Lovrana, Mate Negulić – hotel Ikador Opatija, Miljenko Čehulić – Mano 2 Zagreb, Monika Neral, onda Toni Arbunić – Noel, Zoran Gregorović i Ivan Dušić – obojica Miramare Valamar Poreč. Razlika u bodoivima između prvoplasiranoga i posljednjeg na listi kvalificiranih za finale je nešto veća od 50 bodova. Samo četvorica prvoplasiranih na ovoj listi uspjela su osvojiti u prvome dijelu natjecanja više od po 100 bodova.

Novi prvak, za 2020/2021 je: ?   Podsjećam: prošlogodišnji pobjednik sommelijerskog prvenstva Hrvatske bio je Siniša Lasan.

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.

⦁ Hrvatski sommelier klub neprofitna je strukovna udruga osnovana 1993. godine. Udruga danas broji 500-tinjak članova. Glavna zadaća HSK napredak je profesije sommeliera, produbljivanje svijesti o kulturi stola, kao i stalna edukacija profesionalaca i ostalih zainteresiranih građana – ljubitelja vina. Hrvatski sommelier klub, od 1994., član je Svjetskog udruženja sommeliera (L’Association de la Sommelierie Internationale – ASI).

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.  ♣

Što jedemo i pijemo…

EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ TRŽIŠTA ZDRAVE PREHRANE?

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta, posebice za rizične skupine građana, osjetno više dobila je na važnosti nakon što je buknula pandemija prouzročena Corona-virusom. Zamijećeno je da je bitno povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, vijest je koju odašilje Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima Eurostata za 2018.,  kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,8 posto. Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, predviđanja su da potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom ostaje u porastu. U ovu se kategoriju uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako uz njihovu uobičajenu prehrambenu zadaću nude i dobrobit za zdravlje. Mnogobrojne prednosti konzumacije funkcionalnh pehrambenih proizvoda uključuju smanjenje kolesterola, učinkovitije upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr. To znači da je od goleme važnosti uz podatkom o porijeklu određene robe nužno obavijestiti se i o sastojcima i načinima proizvodnje prehrambenog artikla!

Troškovi kućanstva na kupovinu hrane i bezalkoholnih napitaka u postotku u odnosu na ukupni trošak kućanstva u 2018. u zemljama članicama EU

Deklaracija na siru: font maleni, slova gotovo posve izblijedjela

U najnovije vrijeme u programima emitiranim putem medija javnog informiranja vrlo često se može čuti apel, koji, dok ga slušate, ostavlja dojam ep-poruke, a kojime se dragi slušatelji i dragi gledatelji pozivaju da u trgovinama prilikom kupnje namirnica svakako pažljivo s ambalaže prehrambenih proizvoda pročitaju deklaraciju vezanu uz proizvod, naglasak se tu stavlja na porijeklo, konkretno zemlju porijekla, pa se na to, u apelu, dovezuje (pre)poruka da se svakako isplati u izboru opredijeliti se za namirnicu proizvedenu u Hrvatskoj. To je razumljivo ne samo iz domoljubnog razloga  tj. da se potpora pruži našem proizvođaču, nego i iz razloga što po logici stvari domaća namirnica od polja do stola može stići hitrije (i time biti zdravstveno korisnija!) nego ona iz uvoza, posebice iz dalekih prekomorskih zemalja. Dakle možemo je uživati kao svježiju i zreliju, posebno se to odnosi na naševoće i povrće koje se zbog mogućnosti brže dostave na policu od onoga iz vana ne mora (toliko) ranije brati pa ni dodatno (toliko) zaštićivati prskanjem, da bi izdržalo i barem u naizgled dobroj kondiciji stiglo ovamo pred kupca. Preslabo se, međutim, ističe kako pri izboru u dućanu deklaraciju o proizvodu treba dobro proučiti i radi informiranja o sastojcima, posebice aditivima – pojačivačima okusa, konzervansima (a tih za potrošača ne baš poželjnih E, E, E… zna biti mnogo!)…. kao i s rokom do kojega je preporučljivo konzumirati pojedinu hranu. K tome, na žalost, deklaracije su u pravilu tiskane vrlo malim fontom, pa da ih se pročita treba podosta vremena i podosta živaca. Nerijetko su – ili kao rezultat egzibicionizma dizajnera ili stoga što onaj tko proizvod stavlja na tržište želi nešto prikriti a da mu zakon ne može prigovoriti da nije naveo sve što je po propisu trebao – i tiskane tako sitnim slovima da ih je i iz uporabu naočari  jedva moguće pa čak i nemoguće dešifrirati. Kad su podaci navedeni na naknadno stavljenim papirnatim naljepnicama u mnogo slučajeva ta (sitna) slova budu i gotovo poprilično izblijedjela, nerijetko do mjere da se neka i izgube. Nisam sa službenih mjesta od odgovornih čuo objašnjenje zašto je tome tako, zašto se to tolerira, a niti obavijesti o tome da je netko za to odgovarao. Je li u današnje vrijeme (užurbanosti) normalno u prodavaonici prehrambenim proizvodima za tek nekoliko proizvoda koje se, uz upoznavanje s proizvodom preko ambalaže, želi kupiti moraju sa sobom nositi naočari s jakom dioptrijom pa možda k tome i mini povećalo, te da se na dešifriranje deklaracije izgubi mnogo vremena i živaca?…

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu, dalje:

– Uz to što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, funkcionaona hrana ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do čak i 500 (!) posto iznad usporedive konvencionalne hrane – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. Prioriteti prehrambene industrije su sigurnost hrane, kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove koji su na neki način već postali dijelom zakonodavnog okvira, prate i naši proizvođači.

Evo i dobre vijesti: u slučaju pekarske industrije zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizamm propisima se ograničava jače dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjevnije dijelove tržišta, mesna industrija samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina, a sa smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, a industrija pića funkcionalne vode i sokove, napitke.

_____________________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

 __________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE FROM the PAG island!

Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam vitamina D, k tome ovako elaborarani sirevi su i izvor užitka!

___________________________________________

Ali, evo i nečega što se, pogotovu kad je riječ baš o funkcionalnoj hrani, ne bi smjelo događati, npr. na prodajnim mjestima, sada, s obzirom da sam se u to što želim iznijeti osobno uvjerio, spominjem samo njih mada se nepravilnosti mogu naći i u drugim dijelovima lanca (transpoort, skladištenje…). Riječ je o postavljanju hrane a i pića na police pogotovu u supermarketima: u više navrata primijetio sam da se neki proizvodi poput npr. maslinovog ulja (i onog vrlo skupog extra vergine) pa i butelje vrhunskih vina, koji su, u skladu sa svojom kakvoćom, skupi, drže  na policama na većoj visini i direktno obasjani iz relativne blizine svjelošću neonske lampe, dakle, uz to što su obasjani oni su, neminovno, i dodatno zagrijavani iz tog izvora. A i vino i maslinovo ulje izrazito su osjetljivi na svjetlost i na višu temperaturu, maslinovo ulje posebno!

Komunikacija o dobrobitima pojedine hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja.

Mr. sc. Nevenka Gašparac i doc.dr.sc. Petar Mišević

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardu dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Dominantni segment odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko osam milijardi dolara. Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara.

ODGOVORNOST u POSLOVANJU s HRANOM – U proizvodnji i distribuciji hrane jedan od najznačajnijih aspekata čine njena kvaliteta i sigurnost, a obveza je poslovnih subjekata tržištu pružiti kvalitetnu hranu s određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, higijenski ispravnu, sigurnu za zdravlje potrošača. Integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane predstavlja HACCP koji se zasniva na preventivnom pristupu što, kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pridnosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva.

O tome koji su to propisani uvjeti u području sigurnosti hrane i koje su sve obveze subjekata u poslovanju s hranom mogli su saznati sudionici besplatne online HACCP radionice koju je ovih dana organizirala Hrvatska gospodarska komora kao dio Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom te voditeljima i članovima HACCP-tima koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao zakonodavnu obvezu povezanu s odredbama Zakona o hrani te svim zainteresiranima što u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sudjeluju u provedbi toga zakonodavnog okvira u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane u prehrambenom lancu.

Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Službe za obrazovanje i informacijsku sigurnost doc.dr.sc. Petar Mišević kazao je kako je kroz edukacije u organizaciji HGK prošlo više od 20.000 osoba te da su sve te edukacije bile u funkciji podizanja kapaciteta njihova stručnog znanja.

Stručnjakinja za HACCP-edukacije mr. sc. Nevenka Gašparac dr. vet. me predstavila je propise u području sigurnosti hrane te pojasnila obveze subjekata u poslovanju s hranom, a i naglasila kako je sigurnost hrane i veliko gospodarsko pitanje. Podsjetila je kako smo imali prilike vidjeti da su mnoge tvrtke u svijetu koje nisu vodile dovoljno računa o ispravnosti hrane što su je nudile morale staviti ključ u bravu i prestati s radom.

Svaki pojedinac koji posjeduje tvrtku, upravlja njome ili na drugi bilokoji način radi u proizvodnji hrane u EU mora prema odredbama direktive uvesti sustav sigurnosti HACCP.  Sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – od farme do stola.

HACCP sustav sastoji se, objasnila je mr.sc. Gašparac,  od dvije osnovne komponente, prva predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značenja tih opasnosti po ljudsko zdravlje, dok dio koji se tiče kritične kontrolne točke predstavljaju faze u proizvodnji gdje se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i obavljati njihovu kontrolu.Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju ovaj sustav su proizvodnja, prerada i pakiranje, zatim organska prehrambena industrija, pa skladištenje, transport i distribucija, te priprema i distribucija hrane za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija i na kraju trgovina i ugostiteljstva. ♣

Svijet: odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu

AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU

Otkako je u svijetu proglašeno stanje pandemije i uvedene su razne i do vrlo stroge i za funkcioniranje gospodarstva jako ograničavajuće epidemiološke mjere nametnula se tema i o aktualnom stanju na tržištu vinom, koje je, požalili su se proizvođači i ponuđači plemenite kapljice, bitno izgubilo u mogućnostima plasmana. Vijesti o ponašanju potrošača koje su do sada objavljivane preko medija javnog informiranja ali i preko raznih društvenih mreža bile su raznolike, do čak i osobito kontradiktorne. S jedne strane čulo se/pročitalo se da je otkako je počela pandemija prodaja vina preko interneta krenula tako dobro da se može govoriti o nekom boomu, a usporedno s time pojavilo se i mnogo priloga o osobama koje su govorile kako su – potpuno prestatle piti!

Publikacija Wine Business International odlučila je obratiti se na nekoliko pravih adresa za odgovore o dosadašnjim posljedicama Corone i Covida19 na plasman Bakhova nektara.

_________________________________________________________

Stručnjaci kažu kako je Corona-virus posebno opasan jer je velika zagonetka, nepredvidljiv u svojim mogućim transformacijma. U očekivanju učinkovitog cjepiva i cijepljenja, pitanje: može li od oblika prikazanog na slici lijevo mutirati u oblik prikazan na desnoj slici, te nam najaviti, napokon – toliko očekivano svjetlo na kraju tunela…

__________________________________________________________

Među prvima kontaktiran je Willi Klinger, do prije godinu dana glavni direktor moćne državne organzacije Austrian Wine Marketing Board a od siječnja 2020., dakle kad je startala epidemija što će prerasti u pandemiju, glavni je direktor jedne od najjačih austrijskih kompanija za plasman (vrhunskih) vina Wein & Co, koja ima 21 prodavaonicu specijaliziranu za vina i sedam wine-barova. Novo radno mjesto počelo je za nj uistinu pravim vatrenim krštenjem!

– Kad su s lockdownom u Austriji zatvoreni trgovine i ugostiteljski objekti  prodaja vina on-line utrostručila se u odnosu na stanje prije. I Wine & Co plasirao je već od prije vina preko Interneta, a dok su prodavaonice bile zatvorene ubacili smo u veću brzinu on-line. U mjesecima potpune zatvorenosti naš se promet dakako bitno smanjio, međutim u mjesecima nakon otvaranja podavaonica uspjeli smo nadoknaditi minus i u kolovozu smo zahvaljujući izravnom kontaktu s kupcima i narudžbama preko Interneta promet izravnali s onime što smo ga imali u isto vrijeme u 2019. godini. Pandemija je donekle promijenila navike potrošača u Austriji. Od lockdowna oni se pokazuju izbirljivijima i spremnima za bolji proizvod i potrošiti  nešto više novaca, a kupovalo se i na veće količine da se doma osiguraju određene zalihe, k tome izrazito se pokazalo to da se austrijski kupac u osjetno većoj mjeri nego što je to bivalo prije opredijelio za kupnju vina austrijskih proizvođača – rekao je Klinger, i dodao: – Tako nešto bilo je i za očekivati. U kriznim vremenima preferencije idu prema znanim, etabliranim markama posebice onima gdje je riječ o obiteljskoj proizvodnji I posebno onima iz vlastite zemlje. Veliki problem međutim predstavlja smanjenje kupovne moći širih slojeva. Ipak,smatram da je biznis s vinom više kakvoće otporniji nego što govore mnogi analitičari tržišta. Kad već nedostaje novaca za neke veće investicije, a za nekoga je takva veća investicija i npr. posjet kakvom mondenom ljetovalištu ali i vikend u razvikanome Parizu, onda se zadovolstvo i zadovoljština potraži u zabavi kod kuće ili odlaskom u neki bolji lokalni restoran, gdje se redovito uz jelo naručuje kakva dobra butelja vina.

Oni koji brinu o promidžbi i plasmanu vina: Willi Klinger (sasvim lijevo), do prije godinu dana glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda a sada glavni direktor jedne od najjačih kompanija za distribuciju vina u Austriji Wine & Co, zatim Mira Šemić iz Ljubljane, sommelijerka i ugostiteljka iz Slovenije koja je upravo u Austriji stekla diplomu i titulu Vinske akademičarke, te dr. Josef Schuller, direktor Austrijske Vinske akademije, na proglašenju novih vinskih akademičara 2020

Ostajemo i dalje u Austriji:  Anne J. Thysell savjetnica je po pitanju vina u velikom lancu SPAR.

– SPAR Austria na svojih 1600 maloprodajnih mjesta plasira više od 2500 različitih vinskih etiketa. Oko tri četvrtine asortimana vina porijeklom je iz Austrije. Vino prodajemo ne samo kroz dućane nego i preko naše trgovine Interspar on-line. Mi smo među supermarketima u Austriji prvi i počeli s prodajom on-line, ove godine proslavili smo dva desetljeća našeg portala e-commerce tj. prodaje preko interneta. Dakako da je Covid19 ostavio značajne posljedice na plasman vina kroz redovnu maloprodaju u dućanu. S obzirom na zatvaranja trgovina kao lokala i ugostiteljskih objekatai promet i vinom u uobičajenoj maloprodaji po lokalima drastično je opao, ali mi smo kao kuća podržali naše partnere vinare da ne propadnu i da se oporave. U međuvremenu prodaja vina preko Spara osjetno je porasla. Zabilježili smo povećano zanimanje za vina u svim cjenovnim kategorijama, pa i u onoj s višim cijenama, a naročio se pojačala potražnja za vinom domaćih, dakle austrijskih proizvođača. Dosta se povećalo interes i za vinima proizvedenima na posve prirodan način, dakle bez uporabe raznih aditiva, pojačivača okusa… K tome, u ljetnim mjesecima primijetili smo pojačan interes za domaćim ružičastim vinima, za austrijskim pjenušcima. Sad čekamo da vidimo kako će se kupci ponašati u novom inače uvijek u godini iznimno važnom periodu a to su dani u prosincu uoči Božića i između Božića i Nove godine. Teško je prognozirati s nekom točnosti, ali se nadamo da će ineres za vinom i u ovoj teškoj covidnoj godini biti velik.

Rita Soares – suvlasnica Garrafeire Soares iz Portugala:

– Naša obiteljska tvrtka postoji i s uspjehom posluje od 1983. godine. U Portugalu imamo 22 prodajna mjesta na malo i imamo više od 3000 klijenata koji samo kod nas kupuju vino. Od 2017. postoji i naš prodajni kanal preko Interneta.  Upravo ta on-line prodaja bila nam je spas u vrijeme lockdowna kad su sve trgovine na malo morale privremeno zatvoriti vrata. U travnju i svibnju 2020. naša prodaja on-line povećala se za 1000 posto u odnosu na 2019. Ipak nije trenutak i za likovanje, jer naša prodaja on-line obuhvaća tek dva posto od ukupnog prihoda što ga realiziramo. Mogu reći da smo, iako je po našem iskustvu prodaja preko interneta u znatnom porastu, primijetili da je jedan sloj potrošača počeo na vino trošiti opreznije nego prije. Oni koji nisu dovoljno u stručnom smislu upućeni u vinski svijet opredjeljuju se redovito za kupnju jeftinijih butelja, a oni koji više znaju o vinu kupuju skuplje etikete. Stoga je eto vrlo važno za trgovca vinom raditi na tome da se vinska edukacija širi, jer kako su potrošači bolje obaviješteni tako rastu izgledi da budu spremni za bocu vina odvojiti više novaca. U ovom razdoblju corona-krize zamijetili smo i to da, barem prema narudžbama, potrošači, kad su im je već ograničeni izlasci u javne lokale, u dosta većoj mjeri nego što je to bilo prije piju kod kuće. Ponavljam: popriličnu prednost unatoč višoj cijeni u maloprodaji imaju robne marke čiji su proizvođači zahvaljujući konstantnom unaprjeđenju kakvoće i zahvaljujući znalačkoj komunikaciji prema potrošačima stekli dobro ime na tržištu i uživaju povjerenje kupaca. Mogla bih reći da su kroz godine rada stečeno dobro ime na temelju kakvoće te uočljivi napori ka stalnom unaprjeđenju kvalitete proizvoda i prikladno komuniciranje prema tržištu ključ uspješnog plasmana vina u težim vremenima koja nazivamo kriznima.

__________________________________________

Horst Hummel

PRAZNIČNI i COVID19 RABATI – Horst Hummel, Nijemac iz Berlina koji ima vinograde i vinski podrum u nama susjednom mađarskom Villanyju i proizvodi jako dobra vina te kojega već dugo poznajem, još iz vremena prije najezde Corone vrlo je aktivan u marketinškom smislu na Internetu. Sada, otkako je Covid19 donio mnoge promjene u našem životu, pojačao je on-line aktivnost, i to ne samo predstavljanjem svojega pristupa u trsju i u podrumu (ekološki je orijentiran) i prezentacijama svojih proizvoda putem vlastita portala te preko Facebooka, nego i pozivima zainteresiranim vinoljupcima da im njegov objekt, kao neka vrsta banke vina, posluži za čuvanje kupljene kapljice, dakako uz naknadu, zatim pozivom moguće zainteresiranima da, uz određenu protuuslugu – npr. jeftinije cijene buteljama kupljenih kod njega, investiraju u njegov posjed, ali i animiranjem poklonika Bakhova nektara, posebice uoči većih praznika poput Božća i Nove godine, da kupuju posebna pakiranja njegovih vina (paketi su s 36 boca, 24 boce, 18 boca i 12 boca…), po rabatima o 12 do 36 posto, ovisno o broju boca u naručenom paketu. Hummel ima niz sorata – Lipovinu (Harslevelu), Moslavac (Furmint), Traminac mirisavi, Portugizac, Frankovku, Merlot, Cabernet franc i Cabernet sauvignon, a u ponudi vina bijelu, ružičastu i crnu jednosortnu i sortno miješanu mirnu suhu kapljicu, jedan predikat kategorije IBPB te ružičasti pjenušac brut nature rađen klasičnom, šampanjskom metodom. Medju najpoznatijim i najboljim njegovim vinima su Cabernet franc Panterra te frankovka Kekfrankos Spatz….◾

_______________________________________________

SAVJETi ISKUSNOG SOMMELIERA ZA UBLAŽAVANJE KRIZE – Od kolege Carla Macchija, koji u Italiji vodi vrlo utjecajni vinski portal WineSurf, saznajem za Nelsona Parija, koji je u kontekstu svega onoga što se u društvenom i gospodarskom životu događa desetak posljednjih mjeseci otkako divlja Corona-virus i pandemijskom  se dimenzijom širi bolest Covid19, javno iznio neka pažnje vrijedna razmišljanja o tome kako u vinskome svijetu (pokušati) parirati novonastalim okolnostima i u gospodarskom smislu proći s najmanje mogućom štetom. Nelson Pari je osoba koja se u mladosti kao glazbenik u Londonu okušala, s uspjehom, u svijetu show businessa, da bi se poslije vrlo aktivno uključio u svijet vina, pa postao certificirani sommelier institucije The Court of Master Sommelier i, potom, supervizor programa događanja u ekskluzivnom londonskom objektu 67 Pall Mall, privatnom klubu finih vina koji slovi kao najprestižniji te vrste na svijetu.

Što to kaže Nelson Pari?

– Sad, kad smo u mnogo čemu ograničeni u javnom životu, kao nešto osobito nužno istaknuo bih ono što su, koliko vidim, mnogi vinari sada u novim okolnostima shvatili kao nešto od posebne važnosti, ali i ono u čemu, koliko također vidim, mnogi vinari još ne vide prednosti. Riječ je, među ostalime, npr. o korištenju mogućnosti virtualnoga što ih danas (i) u sferi businessa nude prikladna tijesna povezanost pojedinaca s Internetom i istupi prema javnosti on-line. Naglasio bih da je moj professor, dok sam još, a prije više godina, bio student, često isticao kako se već širom otvorila era u kojoj nastupi on-line postaju čak efikasnijima i važnijima od onih stvarnih fizičkih! Dakle, umjesto jadikovanja zbog raznih ograničenja koja nas sada kroz epidemiološke mjere pogađaju i u osobnom i u poslovnom smislu, valja prionuti uz kompjutor i dobro promisliti na koji je sve način moguće u javnosti i u kontekstu posla i razvijanja poslovanja biti nazočan virtualno tamo gdje, zasad, nije više moguće biti izravno fizički. Za početak, i u osnovi, to znači smišljati načine kako, posebice i preko više već snažno razvijenih društvenih mreža, privući pažnju pučanstva na ono čime se profesionalno bavimo i što možemo ponuditi kao proizvod i uslugu.

__________________________________________________________

 

Boris Šuljić iz Novalje na Pagu vlasnik je vinskog posjeda Boškinac, ali i, na istom komadu zemlje, i hotela i prvoklasnog restorana Boškinac. Corona i Covid19 probadaju ga s dvije strane – vinske i turističke. Srećom, ali, dakako, i ambicioznošću i marljivim radom (sreća prati hrabre i marljive, ambiciozne…), kroz svoje istupe u javnosti i s vinom i s eno-gastronomskom i smještajnom ponudom pa i promocijskim akcijama stekao je visoku reputaciju i snažnu vidljivost, u koje se opravdano nada da će mu ići na ruku u ovim teškim vremenima što tko zna koliko će dugo potrajati. Glede vina, ona su rađena, posebice crni cuvée, rađena tako da mogu duže izdržati kroz vrijeme i tako se još, istovremeno, i razvijati, tu Boris ne strahuje od nekih većih gubitaka osim što će naplata zbog ipak slabijeg tempa plasmana kasniti, a glede turističkog aspekta, vjeruje da će se pandemija do iduće glavne turističke sezone, ljeta 2021. ipak donekle smiriti, pa sad dok ima dovoljno vremena razmišlja o novim kreacijama na tanjuru kao novoj pozivnici gourmetima da posjete Boškinac. Druži se, u Boškincu, sa svojim kolegama od imena, natječu se na neki način koji će od njih iznenaditi nekom svojom improvizacijom na tanjuru, moguće iduće godine hitom i Boškinčeva jelovnika. Na ovoj slici, Šuljić je u društvu s karizmatičnim chefom Rudijem Štefanom iz šibenskog restorana Pelegrin, zatim sa chefom Vjekom Bašićem iz konobe Boba s Murtera i sa Sašom Beganom, chefom u zadarskom restorani Foša…

__________________________________________

U obraćanju javnosti trebalo bi, veli Pari, da bi sjeme palo na plodno tlo što će onda biti u stanju s određenom koristi vratiti sjetveniku uloženo, imati dobro definirane ciljne slojeve na tržištu tj. skupine ljudi kojima se s nekom realnom nadom u poslovni uspjeh isplati pojačano obraćati, dakle oblike obraćanja potrebno je prikladno razraditi po ciljnim skpinama.

– Uz vidljivost u javnosti potrebno je silno paziti, osjetno više nego što je to bilo prije, u onome vremenu koje smo do nedavno nazivali normalnime, na to da se, ako situacija ne dopusti da se određene stvari  srede odmah u izravnom razgovoru i kroz dopisivanje redovito i u pristojnome roku, promptno odgovara na propuštene telefonske pozive te na primljene e-mailove, i poruke druge vrste. A upravo s tim nužnim odgovaranjima, koja su, inače, i znak opće i poslovne pristojnosti, zainteresiranim potrošačima znalo je štekati, uvjerio sam se u to i osobno kad sam kontaktirao neke vinare očijim sam proizvodima htio saznati više na samom izvoru. Esencijalno je proizvod odnosno uslugu stavljene u ponudu i detaljno iskomunicirati, dakle drugu stranu ne samo obavijestiti da kod vas ima nešto što bi bilo vrijedno nabaviti i na kojoj je adresi odnosno na koji način je to moguće nabaviti, podrobnim objašnjenjima uvjeriti da je upravo to što druga strana želi i treba. Ne zna li klijent da je nešto i gdje je to nešto dostupno u tržišnom smislu te ne podastru li mu se, da bi stekao povjerenje i u ponuđača i u proizvod/uslugu, detaljne informacije o čemu je riječ, a to je danas putem interneta i sa samog kućnog praga pošiljatelja do kućnog praga primatelja i te kako moguće učiniti da bude komotno i za ponuditelja i za potencijalnog kupca, korisnika, sklapanje posla vrlo je upitno. Istraživanja su pokazala da, kad je kupac kao budući mogući korisnik ponuđenog proizvoda ili usluge detaljno, potanko i jasno upoznat o čemu se radi, do realizacije posla dođe i u do 90 posto slučajeva!

U najnovije vrijeme dosta se govori o sve raširenijoj izravnoj on-line prodaji, ali koliko god ona može biti u ovim trenucima jako dobro rješenje, ona može kriti i određene zamke, koje bi se u vrlo nezgodnom svjetlu mogle pokazati nakon što se situacija koliko toliko normalizira pa počne na određeni način i povratak na ono staro, naglašava Pari, dodajući kako je bitno da proizvođač-primarni ponuđač sada, u novim okolnostima kad se brojni trgovine i ugostiteljski objekti mjerama iz epidemioloških razloga zatvaraju, ne zabravi na pomoć koju su upravo trgovci i ugostitelji pružili kad je bilo i te kako potrebno, tj. odmah na početku.

_____________________________________________

Osvajač Decanterovih medalja, sve uspješniji istarski vinar Klaudio Tomaz, te visokoafirmirani dalmatinski chef Hrvoje Zirojević, na čašici razgovora kod Tomaza u vinoteci. Za proizvođača vina svakako je vrlo dobro kontaktirati i nastojati aktivno surađivati s kuharima, oaobito chefovima koji mogu biti vrlo utjecajni u objektu u kojemu rade. Druženja, u kojima se rađaju brojne ideje, lako prerastu na stupanj značajne poslovne suradnje. Nerijetko vrsni chefovi kreiraju remek-djela na tanjuru na način da se dobro slažu s pojedinim vinima, pa to može rezultirati i uvrštavanjem neke kapljice na vinsku kartu lokala, a sada, npr. u uvjetima zatvorenosti, možda dostavom hrane i odgovarajućeg vina na kućnu adresu naručitelja

______________________________________________

– Otvoriti mogućnost kupnje proizvoda on-line, po meni, nije dovoljno. Preporučio bih radije kompleksniji on-line istup, a to je otvaranje dobro uređivanog portala tvrtke, putem kojega bi se uz fotografije onoga što se nudi, a sad i ovdje kao sommelier ponajviše govorim o vinu, ponudile detaljne informacije o svakoj etiketi, dakle prikaz fotografijama, filmićem i tekstom, vinograda te podruma, objašnjenja o vlastitoj filozofiji vina, o tome gdje se vinogradi nalaze kakvi su eko-uvjeti, o kojim je sortama riječ, o načinu rada u trsju, potom i u podrumu. Svaku etiketu trebalo bi popratiti informacijom s pojedinostima u produkciji pojedinog vina te analitičkim podacima kapljice, opisom organoleptike, preporukom o posluženju uz koje jelo i na kojoj temperaturi, dobro je uz svaku berbu dati opis godišta… Sve to i te kako je korisno baš i nama sommelierima koji gostu-kupcu preporučujemo vina. Kad god naiđemo na novog proizvođača odmah na Internetu potražimo portal njegove vinske kuće, da se detajno upoznamo s ponudom. To zasigurno vrijedi i za specijalizirane vinske novinare. Što više o vinu znamo mi koji smo izravno okrenuti ka tržištu dakle bitni za plasman, u prilici smo ljepše ga objasniti klijentu i lakše ćemo ga prodati. Ovdje moram dodati još nešto o čemu se uvijek ne pridaje dovoljno pažnje, i to bih izrazio kroz dva upozorenja: jedno je to da treba biti načisto s time da, iz više razloga, primjerice to su afinitet konzumenta, tip lokala po vrsti ostale ponude, a i po materijalnim mogućnostima potrošača, svako vino nije prikladno za svakog pojedinca a ni za svaki ugostiteljski objekt pa ni za svaku vrstu realnog prodajnog punkta, dakle valja racionalan i objektivan, znači dovoljno svjestan kamo koji proizvod najbolje pripada odnosno može pripadati s obzirom na tip, jelo, prigodu, cjenovni rang… Drugo upozorenje vezano je uz osobe pojedinačno i institucije koje se bave prezentiranjem proizvoda, u ovome slučaju konkretno vina. U današnje vrijeme kad se i te kako vidi i osjeti moć reklame mnoge osobe uključuju se u propagandni segment nastojeći kao promotori djelovati samostalno, ili osnivajući tvrtke za promocijsku djelatnost odnosno nastojeći se u takvim tvrtkama zaposliti. Internet i društvene mreže mnogima, maltene svakome omogućuju javne objave, i to se uvelike koristi. Međutim nisu svi koji se uključuju na bilo kakav način u neslužbenu ili službenu promotivnu aktivnost dovoljno stručni i na visini zadatka, tako da bi proizvođač trebao i te kako pripaziti pri izboru i osoba i tvrtki kojima bi prepustio da javno govori o njegovu proizvodu, tj. vinu. Primjetio sam npr. da u nekim vinskim zemljama vinari kao promotore svojih vina više vide u influencerima nego u profesionalnim vinskim piscima koji ozbiljno rade za etablirane publikacije.

Rado bih ovdje naveo  primjer iz industrije video-igrica, iz vremena kad je prije koju godinu ona bila u krizi, pa su brojne tvrtke odlučile osloniti se na tvrtku za koju im se, s ozbirom na njenu vidljivost na tržištu, činilo da im može pomoći u poboljšanju plasmana. Nakon godina i poprilično potrošenih novaca – poslije je bilo čito: bačenih uvjetar –  pokazalo se da je angažirana ekipa zapravo radila na tome da dobivenim sredstvima – sponzorira sama sebe!.. A ozbiljne osobe i tvrtke i te kako postoje!

I, za kraj?

– Na kraju: iznimno je važno da vinari budu ujedinjeni, skupa, na određeni način cehovski organizirani u zaštiti interesa svoje branše, svojeg proizvoda i svakog pojedinog teritorija na kojemu djeluju. Proći će još vremena dok se ponovno, kako je bilo prije Corone, počnu organizirati turistički posjeti vinskim podrumima, masovne degustacije, izložbe i sajmovi vina, samo, sada, vinari, glava gore! Raspitujte se stalno kad koji lokal ponovno otvara vrata i, ponavljam, dobro razmislite o tome koja vinoteka i koji restoran moraju obvezno u ponudi imati i vaše vino a koji pak nisu na razini vaše kakvoće, razmišljajte i o tome koji su sommelieri, koji novinar i koji influencer prikladni da javno govore o vašem vinu, štaviše koji su posebno važni da se o njemu očituju u javnosti, pa se tako i postavite…  ♣

SLO ORANGE 2020 u KINI!  – Dok je Europa maltene sva u kompletnom lockdownu a ludnica je i u SAD, dotle u Kini, odakle se pandemija proširila na cijeli svijet i gdje je, kažu, napokon došlo do kakve-takve normalizacije, sajmovi rade. U petak 20. studenoga na manifestaciji Wine to Asia koju je pripremio veronski Vinitaly i koja je bila u Shenzhenu izlagali su vinari iz španjolske vinorodne regije La Rioja, iz talijanske Franciacorte, iz francuske Burgundije, pa iz Čilea, Njemačke i domaćina, Kine, te, u okviru Festivala narančastih (ispravno bi bilo  jantarnih, ili amber!!) vina, i – bez osobitog straha od Corone – 11 slovenskih proizvođača a to su  Batič, Burja i Guerila iz Vipavske doline, Emeran Reya, Marjan Simčič i Movia iz Goriških brda te Bordon, Korenika&Moškon, Polič, Rojac i Zaro iz Slovenske Istre. Degustaciju je vodio kineski influencer na području vina Ian Dai.

Za jantarna vina, čuje se, u Kini vlada veliko zanimanje, osjetno veće od mogućnosti i približnog zadovoljenja potražnje. Organizatori su za Masterclass u Shenzhenu pripremili iscrpno gradivo o Sloveniji, njenim vinogorjima, vinarima i vinima. Za posjetiteje sajma i degustacije izdan je i prigodni katalog sa 40 stranica, s tekstovima na engleskom i kineskom jeziku. Kroz video prezentaciju o slo-terroirima i o tehnikama proizvodnje maceriranih bijelih vina zadužen da govori bio je Primož Lavrenčič Burja iz Orehovice.

Prizor s odlično posjećenog masterclassa o slovenskim jantarnim vinima

Festival jantarnih vina inače već godinama se na nama blizim prostorima održava na proljeće i na jesen, jednom u Izoli i jednom u Beču, ali Corona i Covid19 ove su godine pomrsili račune. Slovenci najavljuju Orange Wine festival  2021 za ponedjeljak 19. travnja sljedeće godine u sklopu veronskog Vinitalyja, te u petak 30. travnja u Izoli i u Kopru, tu bi se trebala održati i svjetska premijera dokumkentarca Call it Amber. ♣

ANTEPRIME TOSCANE 2021, NA PROLJEĆE – Već više od dva desetljeća među najjače i najupečatljivije europske promidžbe vina od berbi koje u toj godini po pravilniku područnih konzorcija za vino stječu pravo izlaska na tržište – Le Anteprime Toscane, sudionici kojih su Konzorciji za vino Chianti doc i docg, Chianti classico docg, Vino Nobile di Montepulciano, Vino Brunello di Montalcino i Konzorcij Vernaccia di San Gimignano, a koje su se u Firenzi i okolici Firenze i Siene održavale uvijek u veljači, u 2021. dakle u sljedećoj godini, sele u novi, proljetni  termin, u svibanj, računa se da bi se do tada okolnosti mogle barem donekle smiriti i normalizirati te dopustiti dolazak pozvanih iz cijeloga svijeta na ovakva veća okupljanja. Odluka je donesena nakon negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo ove godine, naime bilo je nezamislivo iduće godine ne organizirati ovu promocijsku i poslovnu manifestaciju bitnu za ekonomiju Toscane, prenose mi iz Konzorcija za Chianti Classico docg riječi Stefanije Saccardi, potpredsjednice Regije Toscana i regijske pročelnice  za poljoprivredu.

Atraktivan prizor iz Toscane, s područja vinograda Chianti classico docg i nasada maslina Conca d’Oro (Zlatna školjka) kod mjesta Panzano između Firence i Siene

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane, koje su svakog veljače na cijeli tjedan dana okupljale nekoliko stotina vinskih novinara i trgovaca vinom te ugostitelja ne samo iz Italije nego iz čitavoga svijeta – dobrih 18 godina zaredom tamo sam bio pozivan i ja kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, u 2021. mogle bi dobiti i nove sadržaje a možda i duži period događanja, naime nedavno su se svi toskanski vinski konzorciji DOCG, DOC i IGT, ne bi li bili učinkovitiji u promidžbi regijske eno-gastronomije, udružili u savez nazvan AVITO, odnosno Associazione Vini Toscani, pa se čuje kako bi se uz nekoliko najjačih toskanskih konzorcija 2021. na budućm Anteprimama možda pojavio i još koji manje značajan od spomenutih.

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane koje su do sada u Firenzi redovito otvarali konzorciji za vina Chianti i Chanti classico pa se potom putovalo u San Gimignano, zatim u Montepulciano i Montalcino, iduće godine završit će prezentacijom Chianti classica docg u Firenzi, u četvrtak 20 i petak 21. svibnja. Početak manifestacije predvidjen je za 14. svibnja.

Velika vrijednost manifestacije Anteprime Toscane je u tome što uz koncentriranu degustaciju na samo i u druženju s proizvođačima i kroz kvalitetno upoznavanje s vinima novih berbi u prikladno uređenim prostorima i uz primjerenu skrb sommeliera omogućuju i razgled područja na kojemu se pojedina vina rađaju te obilazak lokalnih vinskih podruma, proizvođača maslinova ulja pa i sireva, finih restorana i kulturno-povijesnih spomenika, dakle otkrivanje teritorija i s turističkog aspekta. Nije čudno kad predsjednik Saveza konzorcija AVITO Francesco Mazzei iz glasovite vinske kuće Chianti Classica, kaže:

– U svakome zlu nađe se i ponešto dobroga. U ovome slučaju dobro je to što će u novim kasnijim terminima ponuđena vina od mlađih ali i starijih godina biti s obzirom na stupanj razvoja na višoj razini nego što su u veljači, a s druge strane u svibnju su dani duži i redovito  je vrijeme ljepše te osjetno toplije nego u veljači tako da bude ugodno za obilaske.

Iz Chianti classica docg vijest i o tome da je na temelju dekreta talijanskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane te šumarstva banka Monte dei Paschi iz Siene kao pomoć vinskome sektoru Toscane, poprilično pogođenome Corona krizom, predvidjela vrlo povoljne kredite, posebno za vinske kuće koje njeguju svoj renome i image vina naglašeno i time što kapljicu proizvode samo od grožđa uzgojenog u vlastitim nasadima. To vrijedi istaknuti baš i ovdje u nas gdje nemamo udruživanja vinogradara i proizvođača vina na poslovnoj razini pa ni udruga što funkcioniraju na čvrsto definiranom poslovnom planu kako bi zajedno bili ne samo učinkovitiji u promidžbi vlastitig proizvoda i teritorija gdje žive nego i u mogućnosti dobivanja povoljnih potpora od odgovarajućih državnih a i bankovnih institucija inače nesklonih davanju materijalne pomoći pojedincima koji se ne pridržavaju određenih regula bitnih da na razne načine donesu korist kako njima kao pojedincima tako i cijeloj društvenoj zajednici. ♣  

_________________________________________

VIJESTI/NEWS

Publicistika pod pokroviteljstvom Bakha

Željko Garmaz s knjigama koje je dosad izdao

ŽELJKO GARMAZ – OSKAROVAC u PISANJU o VINU? – Jeste li znali da i na platformi pubicistike o vinu postoji svjetska nagrada u rangu Oscara u svijetu filma odnosno Grammyja u svijetu glazbe? Osječanin Željko Garmaz kandidat je za tog Vinskog Oscara za ovu godinu!

Nakon što je velika izdavačka kuća Gourmand, sa sjedištem u Madridu, koja publicističkim djelima iz svijeta vina i gastronomije dodjeljuje nagrade što se smatraju ekvivalentima Oscaru za film i Grammyju za glazbu, u svibnju proglasila Garmazov rad Vinske priče: Istra i Kvarner trećom najboljom svjetskom knjigom o europskim vinima, niti šest mjeseci kasnije i Garmazova nova knjiga – Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za to prestižno Gourmandovo priznanje!

I to u kakvoj konkurenciji: Bosnia – Wine stories Bosnia & Herzegovina, Željko Garmaz; Cyprus – Stowell’s Guide to the Wines & Wineries of Cyprus, Matthew Stowell; Hungary – Tokaj Wine, Ripka Gergely (Scolar); Netherlands – Wijngids Spanje, Sander de Vaan (Edicola); Spain – Rioja, vinos silenciosos, Antonio Remesal Villar, Alberto Gil Gil (Los Aciertos); Sweden – Fino! Sherry, Johan Franco Cereceda (Carlsson); Switzerland – Winzer, Wein und Küche, Gabriel Tinguely (Zocher & Peter Verlag); USA – The new wines of Mount Etna, Benjamin North Spencer (Gemelli Press)

Čak 1288 knjiga iz 175 zemalja i regija svijeta konkuriralo je za kandidaturu u nekoj od prestižnih kategorija Gourmandove godišnje inventure publicistike koja se bavi gastronomijom, vinima, vinskim turizmom, kavama, čajevima, konjacima… To je gotovo 20 posto izdanja više nego godinu ranije! S obzirom na posebne okolnosti uvjetovane pandemijom i zatvaranjem velikog broja država, organizatori su primijetili povećani broj objavljenih kuharica te su u tome kontekstu osigurali i jednu posebnu kategoriju – Kuharicama protiv pandemije Covid19.

O tome koliko je Gourmand Drinks Awards utjecajna nagrada govori podatak da je prošle godine, primjerice, u utrci za neku od nagrada bilo nominirano knjiga iz čak 216 zemalja ili regija u 105 kategorija.

Neumorni Garmaz već u pripremi ima novi rad za kakvu novu prestižnu nagradu, riječ je o biografskoj knjizi s Ivanom Enjingijem u glavnoj ulozi

U prošlogodišnjoj borbi za prestižnu titulu Najbolje svjetske knjige o europskim vinima, uz Vinske priče Istre i Kvarnera, bile su i sljedeće knjige: Wein in Österreich Willija Klingera, Weinkultur und Weingeschichte an Rhein, Nahe und Mosel, Michaela Matheusa, Weinland Südtirol, Christopha Guflera, Wine Book of Romania, Marinele Ardelean, Slovenia, a winemaking country, Roberta Gorjaka, La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres, Discover Sherry!, Sare Ekselius i Johana Wiréna, The Landscapes of Swiss wines, Sue Style, The Wines of Germany, Anne Krebiehl, The Wines of Eastern Europe Johna Hudelsona. Titulu najbolje u ovoj konkurenciji osvojila je knjiga La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres iz Španjolske, drugo mjesto osvojila je Decanterova suradnica iz Alsacea Sue Style sa svojom knjigom The Landscapes of Swiss wines, dok je, uz Garmazove Vinske priče Istre i Kvarnera, treće mjesto zauzeo Christoph Gufler s knjigom Weinland Südtirol!  ♣  

Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020

Prvorazredne hrvatske delikatese: slavonski kulin Job, istarski odležani tvrdi sir Latus, plešivički odležani polutvrdi sir Šestak, kruh iz radionice enologa Slavena Jeličića, crnjak Markus Babić Franz Ferdinand 2015 kao izvrsno ostvarenje enologinje Ivone Ječičić…

Konzervirana riba Budinski

KAD SE ENOLOG ISKAŽE KAO PEKAR, TE KAO RIBAR i KONZERVATOR RIBE… – Sreća je naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. A meni se, bogme, posrećilo, pa sam se eto na sjajan način podsjetio na nedavno – točnije: na Martinje 2020. – ispunjenje 28 godina postojanja časopisa Svijet u Čaši i na nekih valjda 35 godina postojanja naslova Svijeta u Čaši ukupno, jer prije osnutka revije i njenog prvog izlaska pred publiku Svijet u Čaši bila je rubrika koju sam vodio u nekadašnjem popularnom tjedniku Vikend izdavačke kuće Vjesnik gdje sam radio 17 godina.

Uz specijalitete s visokim karakterom te uz jednosatni srećom potpuni zaborav Corone i Covida lijepo sam ušao u razdoblje Adventa 2020 koje će eto ozračjem biti daleko od onoga na što smo se naviknuli kroz protekle godine. Užitak su inicirali enolozi Slaven i Ivona Jeličić, oboje inače iz Sinjske krajine i oboje svojedobno uposleni u zagrebačkom Vinolabu koji pruža eno-usluge i savjete vinarima, unatrag pak nekoliko godina Slaven je glavni za vino u novom sjajno opremljenom i uređenom vinskim podrumu posjeda Galić u Kutjevu, a Ivona je dvstruka kraljica vina, konkretno onih pod nazivom Markus, Danijela Szaboa iz Zagreba čije su sjajne etikete Pepejuh s kapljicama s Dingača i Franz Ferdinand s babićem iz primoštenskoga kraja, te zagrebačke podsljemenske kuće Jakob Zdravka Ilije Jakobovića, tu pak briljiraju izvanredni Cuvée na bazi bordoških sorata i, posebno, Syrah, sve iz vinograda u brodskom Stupniku. Dok je Ivona u ovoj prezentacijskoj prilici ostala vjerna svom eno-zanimanju, dotle se Slaven uistinu kakvoćom iskazao kao – pekar! Slaven je ne samo dobavio posebno brašno za kruh nego je uzgojio i kvasce za kruh (mikrobiološki posao mu je, kao enologu, blizak!), te marljivo mijesio tijesto, pratio je pomno dizanje i potom pečenje. Upravo ta Jeličićeva pekarska dimenzija bila je i povod za ovaj opisani okusno-ukusni bijeg i učinkoviti odmak od coronarnih tema… Gle slučaja – s radija se najednom glasno raskopčalo Dugme: Da sam pekar, da sam pekar bi li ti me htjela… S nečim drugim tj. kao – ribar i kao majstor za konzerviranje ulovljene ribe u staklenke za zimnicu istaknuo se Milan Budinski, porijeklom također, kao i Slaven i Ivona, iz Sinjske krajine, a sada direktor proizvodnje u porečkoj Agrolaguni...

Esencija iz kamenjara – stogodišnji primoštenski vinograd Podgreben s Babićem za vino Markus Franz Ferdinand 2015

Posebna priča, kod koje do punog izražaja dolazi enologinja Ivona Đipalo Jeličić, ovdje je Markus Babić Franz Ferdinand 2015, iz čuvenih primoštenskih vinograda u obiteljskom vlasništvu, ali ne iz onih vinograda uz more i već mnogima, zbog izgleda (mali poredani pravokutnici zemlje omeđeni niskim suhozidićima od kamenja što su ga seljačke ruke izvadile iz tla i složile sa strane da ionako škrtu zemlju oslobode radi sadnje vinove loze) znanih pod nazivom Primoštenska čipka, nego iz kamenitih parcela na brdu na 250 metara nadmorske visine ponad Primoštena. Ima tamo parcela s trsovima starijim od jednoga stoljeća, međutim još uvijek u vrlo dobroj formi. Babić za vino Franz Ferdinand s mikrolokacije je Podgreben gdje dominira kamen, tek ponešto je tu škrte zemlje, tako da je vinova loza na toj lokaciji morala metrima i metrima kroz pukotine među kamenjem spuštati svoj korijen u debelu dubinu zemlje da dođe do hranjiva. A imala je, bogme, i dovoljno vremena da i te kako prodre u dubinu, naime spomenuto je trsje sađeno 1914. godine, a mini vinograd nazvan je Franz Ferdinand, da bude spomen na atentat na nekadašnjeg austrijskog prijestolonasljednika koji se dogodio te iste godine… Zahvaljujući vrlo vrijednoj i ekološki čistoj hrani koja dolazi iz zemaljske dubine grožđe je s posebnim svojstvima, jedinstveno kao izričaj terroirea, i to se dakako na svoj načn prenosi na vino. Vinarija Markus, suvlasnik koje Danijel Szabo srećom stremi špicama kakvoće i elitnim eno-uradcima te je i spreman i ulagati u realizaciju vina super-klase, uz strukovnu pomoć enologinje Ivone Djipalo Jeličić ovo vino, dozrijevano u samo jednome barriqueu i vrijedno čitavo jedno blago, napunila je u tek oko 300 (težih i opremom lijepo uređenih) butelja, a butelje namijenjene prodaji dostupne su, kao ekskluziva, samo u prestižnim vinotekama Never Green u Splitu i MIVA Galerija vina u Zagrebu. Maloprodajna cijena butelji 1199,55 kn!   ♣  

_____________________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Ovih dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina 

_________________________________________________________________________________

In memoriam

IGOR HRUŠKAR

Prerano, prerano, prerano… si nas napustio. Otišao si, ali si i ostao, u našim mislima i srcima. Pamtimo te ponajprije kao ČOVJEKA, LjUDINU, a onda i po marljivosti i predanosti u radu, kao vrijednog i pouzdanog suradnika. Hvala ti! Počivao u miru!

Mali kolektiv revije SVIJET u ČAŠI, posebice trio Muha, Suhi te Marko Čolić

In memoriam

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC

Od bećarca preko rokerske žestine do pjeva božićne miline… Ostaješ nam vječno u mislima i u srcu. Hvala ti, posebno, za sve što si učinio za SVIJET u ČAši i za naš mali kolektiv. Počivao u miru!

Muha, Suhi,Marko, te zajednički prijatelj Ljudevit Grgurić Grga   ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2020 – hints to the smart pourchase 

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

Povijesni početak perlajuće slave vinogorja Plešivica: prvi komercijalni proizvođač pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom u neovisnoj Hrvatskoj Ivan Turk, učenik jaskanskog enologa Franje Jambrovića, sa svojim pjenušcima ŠenPjen u društvu dugogodišnje elite hrvatskog kuharstva i kulinarstva – chefovima Vladom Balentom (hotel Intercontinental Zagreb) i Brankom Žufikom (hotel Esplanade Zagreb)

Pjenušci/Sparkling

(mpc/pp: XXL)  KORAK brut nature – KORAK

■ PORIJEKLO: Plešivica VINOGRAD: Križevac • kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: lapor • sorta: Pinot crni & Chardonnay • loze stare: cca 15 godina • gustoća nasada: 5000  loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski); PODRUM, vinifikacija: prva fermentacija u drvu – velika bačva; PJENUŠCI, metoda: klasična • berba: 2014 • u boci na kvascu: 48 mjeseci; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 4000; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol%  ■ VINO je: vrlo kompleksno, autorsko, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i korica kruha, keks, brioš.  U ustima živahno, slasno ali istodobno intrigantno slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vrlo dobro, finiš dugačak, živ i vrlo ugodan  ■ SERVICE:  ⇗  •    preporuka za jelo: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…  • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XXL-XXXL) AMFORA brut nature 2015 – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko VINOGRAD: Šipkovica i Bresnica • kosina • nadmorska visina: 250 – 280 m • ekspozicije;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay i stare  tradicijski uzgajane sorte na Plešivici  • loze stare: od 25 do 80 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1-1,5  kg • berba: redovna   PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: maceracija 180 dana i fermentacija u amfori – kvasci: vlastiti • dozrijevanje: velika bačva (2000 – 3000 lit); PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu: 3  godine; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca:  3,500 boca; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko pjenušavo s kzp – methode traditionelle…  • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: višeslojno, autorsko, skladno, rafinirano, elegantno, još u rastu. Zlaćane boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Izvrsnog, dosta dugačkog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Na nosu umjerenog intenziteta, ali i trajno, upućuje na dužu maceraciju a i na boravak u drvu, međutim drvo ne iskače, do izražaja ali nei kao nametljivi dolaze slatki začini i nijansa karamela. U ustima vrlo dobro iskazano, aromatski posve na tragu onoga što se osjeti na nosu, živo, s lijepom kiselosti, zaobljeno te donekle i kremasto. Jačeg tijela, dosta dugo traje u ustima.  Vrlo prikladno uz hranu, a kako bude vrijeme teklo sve više će biti idealno i za zahtjevne meditativne trenutke. Vrijedi se s kojom bocom i strpiti i pričekati još koju godinu da vino dostigne vrhunac, šanse za debelih pet zlatnih grozdićaj još i te kako ima.■ SERVICE:  ⇗  •   (preporuka za jelo: rižoto s gljivama, riblji brudet, pohana bijela mesa – piletina, svinjetina, teletina… ) • 12  ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL-XXL) DIPLOMAT extra brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko ■ VINOGRAD: Bresnica i Šipkovica • kosina • nadmorska visina:  250 – 280 m • ekspozicija/exposition;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay  80 %, Plavec žuti 20 posto • loze stare: cca 25 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot  • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1,5  kg ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u drvu – kvasci: vlastiti ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 3 godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • extra brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, autorsko, skladno, svježe, lijepo pitko, čašica prizivlje sljedeću. Svijetle kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, odličnog i dugotrajnog perlanja finim sitnim mjehurićima. Miris diskretan, trajan, upućuje na bijelo domaće koštićavo voće poput npr. zrele kiselkaste zimske jabuke, malo i vinogradarske breskve, pa na notu citrusa, bouquet odaje i koricu kruha, toast (premazan) s malo maslaca, kulminira nijansom gljive. U ustima vrlo živahno, s fino škakljajućim perlicama, osvježavajuće i sa snažnim pečatom ozbiljnosti zahvaljujući suhoći i profinjenoj gorkastosti na kraju. Vrlo dobro tijelo, finiš dugačak, s lijepim naknadnim aromatskim osjetom što upućuje na gljivu. ■ SERVICE:   (preporuka za jelo: školjke, račići, glavonošci, bijeli rižoto s plodovima mora, tjestenina s umacima od sira s plemenitom plijesni… • vrlo prikladno i za završetak obroka) • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

 (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: Pavel • kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: Chardonnay 90 % & Plavec žuti • loze stare: Chardonnay 15-20 godina – Plavec žuti 40 godina • gustoća nasada: 5000 loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • odležavanje: drvo – velika bačvi ■ PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu prije degoržiranja: 30 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 5000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol%  ■ VINO je: elaborirano, kompleksno, ima karakter, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sitnim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna,  zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, ■ SERVICE:    preporuka za jelo: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 60 % & Pinot bijeli  30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju: klasičan ali ipak na određeni način prirodi prijateljski ■ PODRUM, vrenje bazno vino: inoks • dozrijevanje: velika bačva (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 10.000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s puno nerva, vrlo ozbiljan pjenušac, za trošiti samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša: veća, šira

(mpc/pp: L-XL) CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD, kosina • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Chardonnay 80%, Pinot crni 20 % ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • dozrijevanje baznog vina: velika bačva, 2 mjeseca, na kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja: 52 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo • extra brut • 12,8 vol% ■ VINO je: vrlo živo, s nervom, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne svjetlije zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava, tijelo vrlo dobro,, finiš dugačak, živ. ■ SERVICE: 10 -12 C • čaša: velika,široka

(mpc/pp: XL) BARUN MANZONI ELEGANCE brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 280 m • tlo: vapnenasto • sorta: Manzoni bijeli • pristup u trsju: klasičan ■ PODRUM vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 20 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko – pjenušavo • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo konkretno, puno, živo i svježe, ima kompleksnost. Privlačne pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, perla brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, dosta trajnim mirisom upućuje na bijelo domaće koštićavo voće prošarano primjesama citrusa i egzotičnog voća te nota korice kruha. U ustima lijepo zaobljeno i istodobno ugodno peckajuće od mjehurića, slankasto, s finom kiselosti, čvrsta tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  • 10 ̊C • čaša: velika, šira

(mpc/pp: L-XL) ROSÉ brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko  ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija na vlastitom kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 8000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: složeno, skladno, elegantno, lijepo pitko. Svijetle ružičaste boje luka, s trajnim bogatim živahnim perlanjem sitnim mjehurićima koje duže traje. S dobro izraženim i dosta trajnim mirisom, arome idu prema tamno-crvenom jagodičastom/bobičastom voću, podršku daju note kruha, naznaka brioša. Usta zaobljena, mekana, podatna, tijelo dobro do vrlo dobro. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:     (preporuka za jelo: hladni naresci, svježi sir, tjestenina s laganijim umacima od povrća, kuhana riba  ) •10 ̊C • čaša: srednje velika

(mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: .Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto • sorta: Pinot crni (noir) • pristup u trsju: klasičan/classic ■ PODRUM, vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuće, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka  ■ SERVICE: 10 ̊C • čaša: srednje veličine

Novo mlado vino/New young wine (nouveau)

 

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – DRAGO DAMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – KREŠIMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PURTUGIZEC Plešivica 2020 novo mlado – ROBERT BRAJE

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 Selection novo mlado – PZ PLEŠIVICA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: XXXL) BABIĆ 101 FRANZ FERDINAND 2015 – MARKUS (Šimunovic & Szabo)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, Primošten ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgreben • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: kamenito/stone, rocks • sorta/variety: Babić • loze stare, u berbi/vines old, in the vintage 2015: 101 godina/years • uzgojni oblik/breeding system: grmolik/bushes • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine:  1  kg  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy one  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  300 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, with the controlled origin  • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, koncentrirano, mekano i elegantno, Providne žive rubinske boje, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze i dovoljno već oku govori o gustoći. Miris je dobro izražen, trajan , harmoničan, bouquet ide prema tamnom koštićavom i crvenom bobičastom voću (višnja, crveni ribiz), nazočna nijansa šipka, osjeti se i dodir drveta. U ustima aromatski nastavlja putem pokazanim na nosu, slankasto, dobro zaobljeno te s mekanim ali i zamjetnim taninom, dosta čvrsta tijela, dugačkog finiša. Prikladno za uz težu hranu. Dobro bi mu bilo ostaviti još vremena u butelji da se još razvije i maksimalnom uklopljenošću utjecaja drveta dodatno dobije na rafiniranosti ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: zreli odležani sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) KORLAT SUPREME 2013 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope – • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta: Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon à 33 % • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, puno, snažno, sa svojevrsnim kamenjarskim štihom ali, istodobno, na kolosijeku elegancije i rafiniranosti. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film što prelazi u lijeno cjedeće suze. S ugodnim, uravnoteženim mirisom, s razvijenim bouquetom koji zrači voćnošću, mineralnošću, finim i s mjerom iskazanim slatkim i, u tragovima, oštrim začinima. Voćnost je u pravcu bobičastog (kupina) i koštićavog (višnja) voća, vezano uz začinski dio mogu se spomenuti nijansa vanilije, pa čokolada, kakao, niti papra. U ustima mekano i složeno, s određenom slašću. Kao i u mirisu, lijepo pokazuje razvijenost, ali i to što za ovakvo vino znači vrijeme provedeno na dozrijevanju u bačvi i potom na profinjavanju u butelji. Fino zaokruženo, međutim s još ipak živim, pripitomljenim fino prašnastim taninom kao jamstvom za dugovječnost vina. Zanimljivosti pridonosi dobro izražena slanost. Vino je tijelom snažno, u ustima dugo traje  ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: XXL) KORLAT SYRAH 2016 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta/variety: Syrah • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno,  puno, gusto, toplo, skladno no tek treba dostići i punu razinu elegancije. Mineralno, moglo bi se reći kamenjarska varijanta te mediteranske sorte. Iako s pune tri godine na plećima, još ne u svojoj mogućoj špici. Tamne neprobojne žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film koji se pretvara u lijeno cjedeće suze. Na nosu umjerene jačine i dosta trajno, s uravnoteženim bouquetom koji se otvara najprije aromama tamnog bobičastog i jagodičastog a i koštićavog voća u pravcu crnog ribiza, borovnice, kupine, višnje, te koji zalazi i u domenu herbalno-vegetalnoga a i zadire i u područje pikantnih začina  poput papra. U ustima vino u aromatskom smislu nastavlja putem kojime se predstavilo na nosu, na jeziku se pokazuje kao slasno, ali istodobno i slano. Lijepo je zaobljeno, makar sa zamjetnim donekle prašnastim vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažnog tijela, dugačkog, ugodnog živahnog voćno-začinskog i mineralnog završetka. Vino kojemu će dobro doći još koja godina vremena u boci. Ono je sada za konzumaciju uz hranu, a za nekoliko godina postajat će sve prikladnije i za meditativne trenutke  ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

Pjenušci/Sparkling

 (mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD: brdašce Petrovac, Bačva • nadmorska visina: 150 – 170 m • sorta: Chardonnay 100 posto • uzgojni oblik: istrak • pristup u trsju: prirodi prijateljski – integrirana zaštita • berba: 2013 ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu – kvasci: kupovni selekcionirani • dozrijevanje: inoks ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: oko četiri godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Hrvatska Istra ⦁ vrhunsko prirodno pjenušavo vino s kzp • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s osobnošću, rafinirano, s dodanom vrijednosti. Vrlo živo, skladno do elegantno i u nosu i u ustima. Kapljica za šmekere, može lijepo poslužiti kao aperitiv, ali bolje ju je trošiti uz neko profinjeno jelo primjerice na bazi ribe, plodova mora, a odlično će poslužiti i za trenutke meditacije. Pune kristalno sjajeće privlačne plemenite žućkaste boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Odličnog dužeg perlanja finim brojnim mjehurićima. Miris lijepo iskazan, pun, trajan, bouquet razvijen, voćni segment u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća izvrsno se isprepliće s nijansama brioša i maslaca te spojevima nastalim u tijeku dozrijevanja vina na kvascu u butelji nakon drugog vrenja. U ustima se pokazuje s puno nerva, unatoč stanovite kremaste note perlice intrigantno peckaju. Određenu slast – ne od ostatka neprovrela dodanog sladora nego od manoproteina koji se stvaraju prilikom dužeg boravka vina na finom talogu i koji oslobađaju svoju slatkoću – razbijaju slanost dobivena iz tla te izvrsna kiselost. Ovaj pjenušac tijelom je vrlo dobar, finiš u ustima je dugačak.  ■ SERVICE: 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

Pjenušci Misal Blanc de Blancs, Blanc de Noirs, Prestige i Millenium

 (mpc. rang: L) MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL (Zlatna medalja u Londonu 2020)

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay 60 % + Malvazija istarska & Pinot crni • berba: 2016 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci je bio od 2017, degoržirano u rujnu 2020 ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko prirodno pjenušavo vino • extra brut  (3 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: kompleksno i rafinirano, skladno i elegantno, kompaktno, živo. Lijepe svijetle kristalne slamnato-žućkaste boje, odličnog i dosta trajnog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Mirisom puno, dobro izraženo, na nosu pokazuje lijepu svježinu, a iako vino nije boravilo u drvu diskretno kao da upućuje na boravak baznog vina u bačvi, riječ je ovdje zapravo o dobitnoj kombinacii aroma zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška) te nijanse brioša i maslaca i ostaloga stečenog na višegodišnjem dozrijevanju na finom talogu u butelji nakon sekundarne fermentacije. U ustima ovaj Misal Prestige pokazuje se aromatski logično i dosljedno na tragu osjeta netom doživljenog kroz bouquet, okus je pun, slankast, neopterećen sladorom, donekle mekano peckav, s dovoljno kiselosti, harmoničan, vino u ustima traje.  ■ SERVICE: 8-10° C • traži veliku čašu

_________________________________________

PRIČA o MISALU

Proizvodnju pjenušaca Misal na svom posjedu pokrenuo je prije dosta godina dr. Đordano Peršurić, koji je nažalost, u međuvremenu, prerano iznenada napustio ovaj svijet, tako da su s produkcijom tada već snažno afirmiranog Misala krenule kćerke nasljednice Ana i Katarina, koje su se vrlo brzo u poslu jako dobro snašle i eto dostojno nastavljaju putem što ga je zacrtao njihov otac.

Ana i Katarina Peršurić s pjenušcem Misal Prestige extra brut i sa zlatnim priznanjem dobivenim za nj na velikom međunarodnom ocjenjivanju pjenušavih vina Glass of Bubbly 2020 u Londonu

Svi vinogradi Misala nalaze se na K.O. Bačva uz selo Peršurići. Nazivi lokacija su Mlađe, Šerajica i Vala. Trsje je na dubokoj crvenici, na nekih 180 m nadmorske visine, lagani pad terena iznosi tek jedan posto. Redovi su postavljeni pravcem sjever-jug. Od sorata, u vinogradima obitelji Peršurić su Pinot crni, Chardonnay, Malvazija istarska, te u manjoj količini Muškat ruža porečka i Muškat bijeli. Loze su stare od 10 do 27 godina, uzgojni oblik je naziva Istrak, izmislio ga je dr. Peršurić a riječ je o nečem između dvokrakog guyota i kordonca kratkog reza. Loza se uzgaja po načelu integrirane zaštite, ali znaka o tome nema na etiketama. Berbe u tzv. normalnim godinama počnu oko 20. kolovoza, a starta se obično s Pinotom crnim. Berba je ručna, i odmah u vinogradu radi se selekcija grožđa. U podrumu se grožđe ostavi, ovisno o sorti, a maksimalno do eventualno 24 sata, na maceraciji na pet Celzijevih stupnjeva. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, rabe se kupovni selekcioniran kvasci, proces se odvija uz kontrolu temperature. Svo bazno vino odležava neko vrijeme u posudama od inoksa. Potom se bazno vino puni u šampanjske boce i, nakon što prođe druga alkoholna fermentacija, u butelji pjenušac leži na kvascu prije degoržiranja najmanje po tri godine, neke etikete i dosta duže. Nakon degoržiranja boce se začepe plutenim čepom predvđenim za zatvaranje boca s pjenušcem. ◾

_______________________________

(mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE NOIRS brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir • berba 2015 • vinifikacija bez maceracije • bazno vino u boci na šampanjizaciji bilo je od 2016, degoržiranje je obavljeno u rujnu 2020 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: prirodno pjenušavo vino s kzp • brut (7 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo ugodno, skladno, osvježavajuće, ima kompleksnost. Lijepo kristalno bistro, žućkasto-zelenkasto, s perlanjem finim brojnim sitnim mjehurićima koji  međutim relativno hitro gube gustoću. Na unutarnjoj stijenci čaše ovaj pjenušac stvara film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je dobro izražen, fin, odiše svježinom. U aromatskom  smislu pjenušac blanc de noirs kao da isprva na čas koketira s nijansom cvijetnoga a onda upućuje na fenolnu nit koja je ugodna i, dopunjena s nešto orašatog voća – meni se učinilo badema, ali i s dodirom gljive daje mu određenu posebnost. U ustima pjenušac je s lijepom kiselosti, u aromatskom smislu nastavlja kolosijekom osjeta upravo upoznatog preko mirisa. Mjehurići sasma blago peckaju, djeluju kao da su izgubili na snazi.. Vino je dobra do vrlo dobra tijela, finale je solidne trajnosti, ■ SERVICE:  10 ̊C • čaša: srednje velika – champagne…

(mpc. rang: L) MISAL MILLENIUM brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska više od 50 % + Chardonnay, Pinot crni •  berba je bila 2016 – u butelju je bazno vino ušlo 2017.- degoržiranje je bilo u kolovozu 2020. ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kontroliranim porijeklom • brut (8 g/lit neprovrelog sladora) • 12,0 vol% ■ VINO je: složeno, ugodno, srednjeg tijela, ipak solidno dugačkog finiša. Svjetlije slamnato-žute boje, diskretnog ali trajnog mirisa na mineralno, pa na bijelo zrelo domaće koštićavo voće, donekle na brioš, pojavljuje se nijansa gljive. U ustima skladno, s fino peckavim mjehurićima koji međutim ubrzo popuštaju, slankasto te s dobrom kiselosti. ■ SERVICE:  (preporuka za jelo: prikladno kao aperitiv, uz školjke, kuhanu ribu, tjesteninu s lakšim bijelim umacima  od povrća, svježeg sira…) • 8 -10  ̊C • čaša: srednje veličine

______________________________________________________

CORONICA, CLAI, CUJ – Ovom elitnome društvu naših pjenušara svakako pripadaju, barem po onome koliko sam upućen u njihov rad na vinskoj sceni općenito, i Moreno Coronica, Giorgio Clai i Danijel Kraljević Cuj (makar oni su šire daleko afirmiraniji po mirnom vinu, a Cuj osobito i po maslInovom ulju), međutim najnoviji na tržištu sada prisutni njihovi pjenušci ovaj put nisu se, nažalost, našli na mome stolu za kušanje stjecajem okolnosti vezanih uz sve ovo što se upravo događa zbog Corone-Covida19… Nadam se popravku u idućim izdanjima Svijeta u Čaši… ◾

_____________________________________________________

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) SAUVIGNON BLANC 2019 – SÜBER

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Sauvignon bijeli (blanc) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  • ukupno ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – Podunavlje ZOI/PDO  • suho • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano /OK – lively • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: s mladenačkim nabojem, živo, s dosta zelenih nota, sortno i po tome vrlo prepoznaljivo. Oku se pokazuje kao svijetlo – gotovo vodoblijedo tek s blagom žućkasto-zelenkastom nijansom. Izražena je, čak malo I napadna relativno trajna mirisa, upućuje na kiselkastu jabuku, citruse, bazgin cvijet, pa i travu. U ustima djeluje kao vrlo svježe, aroma doživljena kroz nos produžuje s i na nepce. Živost daje vrlo izražena makar ne i gruba kiselost, njoj se pridružuje ugodna gorkastost. Tijelo je srednje jačine, perzistencija solidna. Trošiti kao aperitiv, uz svježi kozji sir, štrukle, ohlađeno svinjsko pečenje… ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  –  tip/type: bordeaux

__________________________

NOVO VINSKO POGLAVLJE MLADENA SIBERA – Mladen Siber dosta privlači pažnju svojim novim etiketama, sa živim bojama i s motivima koji podsjećaju na stripove i crtiće. Za neke promatrače one su zgodna inovacija, a za neke, konzervativnije, malo presmjele. Taj osječki zubar (sada u mirovini) kaže kako je vino umjetnost pa i etiketa mora biti ne dosadno činovnička, nego barem koketirajuća s umjetnošću. Veli da je primijetio kako su mladi ljudi oduševljeni ovakvim likovnim rješenjima kao što je ovo na slici, pa ga to motivira da i druge svoje etikete usmjeri ovim kolosijekom.

Siber se uzgojem vinove loze bavi od 2003. godine, kad je zasadio vinograd u Erdutskom vinogorju tik uz korito rijeke Dunava. Ideja mu je bila imati atraktivan hobi nakon što napusti zubarsku ordinaciju I pođe u mirovinu. Na vinskoj sceni počeo je s uzgojem grožđa na 10 hektara površine, ali onda je, 2006.  odlučio da ipak ne proda svo grožđe nego da od dijela proizvede sam vino za sebe. Malo pomalo pročulo se za vina Siber pa su se ona počela tražiti tako da je Mladen povećavao količinu grožđa koju će sam preraditi u vino za sebe i za  prodaju.  Već 2015. i 2016. u njegovu se podrumu našla lijepa količina kapljice. Kakvoću koju je postizao s vinom i rastuća potražnja kupaca ohrabrili su ga i nedavno se proširio s vinogradom – kupio je  1,5 hektara trsja (Chardonnay i Graševina). U želji da napreduje s kakvoćom uspostavio je suradnju s enologom-konzultantom, ali i da s dosadašnjeg klasičnog pristupa u vinogradu i u podrumu krene eko-putem, za početak tako što bi izbjegavao uporabu pesticida i herbicida u vinogradu dok bi u podrumu, kaže, reducirao enološka sredstva. Tu svoju novu vinsku eru odlučio je označiti vrlo uočljivo ovakvim živahnim etiketama u maniri stripa i crtića.

_____________________________________________________________

__________________________________________________________

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

 (mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2015 Pianrosso – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nijansi, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE:  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

Toscana – Bolgheri

 (mpc/pp: XXXL) ORNELLAIA 2015 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA

Bolgheri ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE:   (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/05.2015

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 NA LIJEPOM PLAVOM FRANKOVCU – Feričanci su odavna sinonim za crnjak i baš za Frankovku (sorta) i frankovku (vino). Jedini tržišno relevantni proizvođač plemenite kapljice od tamo – Feravino, koje gospodari sa 160 hektara vinograda, tek nešto manje od četvrtine ukupne površine pod trsjem posvetio je Frankovci. Ostale sorte koje uzgaja su Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot crni, Zweigelt, Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc.

U zagrebačkom wine-baru Dobra vina, uz dobra jela, revija noviteta iz Feravina: pjenušac Virtuo rađen klasičnom metodom, pa lijepo pitki Graševina 2014 Dika i Rosé 2014 Dika (od Frankovke), pa onda ipak i jedan stari znanac – Frankovka 2009 Miraz, potom opet novak – Cabernet sauvignon Miraz iz 2012, tek sad na tržištu, pa uz kolač opet stari znanac Graševina 2009 izborna berba prosušenih bobica. Nekako najslabiji dojam ostavio mi je onaj tko je (po meni) trebao najviše plijeniti – prvi Miraz! Vina su prezentirali enolog-savjetnik Feravina Miodrag Hruškar i voditelj Dobrih vina Damir Horvat.

Razumijem za Graševinu – tà, što li je Slavonac bez graševine!, razumijem i za Chardonnay, naime ispostavilo se da Feravino zapravo ima upravo Chardonnay a ne Pinot bijeli pod čijim je nazivom svojedobno izlazilo interesantno vino, a eto vidi se da se Feravino odlučilo i za pjenušac (Virtuo) pa Chardonnay i tu ima svoju svrhu. Ali ne razumijem zašto se, kako sam čuo, iskrčila 50 godina stara loza na boljoj poziciji za koju su mi prije više godina u Feravinu govorili da je u dobroj kondiciji i da će se vino od nje i s toga položaja ubuduće nastojati plasirati kao posebnost. Zatim, ne razumijem, naravno u kontekstu proizvodnje perjanica kuće i stvaranja visokog imagea, ni opredjeljenje za Rizling rajnski u toplom i za crne sorte prikladnom Feričanačkom vinogorju. A nisam siguran je li baš i Pinot crni nešto na čemu Feričanci i Feravino trebaju graditi svjetlu budućnost (vlasnik Feravina Ivan Ergović upravo je, doslovno, graditelj, a graditelj – i investitor – mora znati kakvu kuću i za kakve stanare treba sagraditi!).

Međutim Zweigelt, križanac koji je kroz svoj nastanak tijesno povezan s Frankovkom, u Feričancima mi ima smisla, i to i za vrlo ozbiljne uratke. Usmjerenje prema razvikanim internacionalnim crnim sortama (naglašavam razvikanim, jer i Frankovka – Blaufränkisch, Lemberger, Kek Frankos, Franconia… je internacionalna, ali nije toliko razvikana kao bordoški i burgundijski kultivari, čini mi se da je mi ne doživljavamo kao internacionalnu baš stoga što nije i razvikana a valjda i zato što je već tradicijski prisutna na ovim našim prostorima) ima logike, međutim – osim ako se ta izabrana internacionalna sorta ne pokaže u višegodišnjem prosjeku kao dragulj i puni pogodak za teritorij – više kao dopuna u nekoj mješavini sorata s dominacijom lokalno glavnog kultivara. Naime, ne postigne li se neki vanserijski rezultat, dobiva se samo još jedno jednosortno vino u moru kapljice istih tih sorata, što, makar se zbog zvučnosti naziva kultivara to činilo korisnime u komercijalnome smislu, može biti i stanovita prepreka plasmanu jer original ako ne uvijek a ono ipak najčešće ima prednost.

Syrah se u Feričancima jako dobro pokazao, a sad se jako dobro pokazuje i Cabernet sauvignon. Nedavno na večeri u zagrebačkom wine baru Dobra vina predstavljeno je godište 2012, prva ozbiljnija berba toga kultivara iz mladog vinograda sađenog 2006. te 2008. A 2008. je značajna i po tome što je tada u Feravino kao enolog-savjetnik došao Kutjevčanin Miodrag Hruškar. Novi vjetar pokrenuo je dosta toga nabolje, utječući, među ostalime – vidjelo se to na besprijekornoj čistoći upravo spomenutoga Cabernet sauvignon Miraz iz 2012 – i na to da podrum više pažnje posveti pri nabavci drvenoga suđa.

Bilo bi mi interesantno znati kakav rezultat u Feričancima daje Cabernet franc (nisam još imao prilike kušati cabernet franc od Feravina, njega nije bilo ni sada na degustaciji u Dobrim vinima). Cabernet franc jedan je od roditelja Cabernet sauvignonu, ali tržišno puno manje eksponiran, no poznat po tome da u određenim regijama primjerice u oblasti Bolgheri u Toscani, pa u Villanyju u mađarskom dijelu Baranje (a Feričanci nisu daleko od Villanyja, upravo na bazi frankovke a i cabernet franca mogli bi se i turistički povezati!), daje zanimljivija vina od svojega čuvenog potomka.

Glasam da se u Feričancima ponajprije doista maksimalno pleše po taktu Na lijepom Plavom frankovcu (Plavi frankovac, izraz koji naši Gradišćanci rabe za Frankovku) ili što bi rekao pjesnik Am schönen Blauen Fränkisch, glasao bih nekako instinktivno za jači angažman oko Cabernet franca, glasam i za, u najboljim godinama, samostalni syrah, a svakako i za dobar cuvée na bazi najmanje 50 posto frankovke i uz sudjelovanje ozbiljnog uratka od zweigelta, cabernet franca te, u manjim postocima, cabernet sauvignona, merlota i syraha… ■

VRHUNSKA GRAŠEVINA i CHARDONNAY! – Prva vina iz 2014 – njih šest a od toga pet sada već spremnih za tržište – Iločki podrumi predstavili su vinskim trgovcima, ugostiteljima i novinarima u zagrebačkoj Akademiji, a prezenter je bio nitko drugi do li dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Franjo Francem.

Ponuđeni su graševine kvalitetna i vrhunska, rajnski rizling, chardonnay, traminac kvalitetni i rosé (od frankovke). Iako se barata pojmovima Akademija i dopredsjednik, samo jedno je vino na kušanje u Akademiju došlo sa službenim statusom vrhunskoga, ostala su bila u rangu kvalitetnih s kzp. Špice će, najavljeno je, u Akademiji na red doći kasnije jer njima treba više vremena za dozrijevanje. Sva ponuđena vina vrlo dotjerana, degustacija je pokazala da se enologinja Vera Zima umjela jako dobro nositi s vinogradarski problematičnom 2014, ali pokazalo se i to da nije jasno što zapravo Rizling rajnski radi u iločkim vinogradima.  Zajedničko svim vinima bili su svježina (osim kod roséa), viša ukupna kiselost i manji alkoholi nego inače odande, tanja struktura, kraći završetak.

Od 2003. vlasnik Iločkih podruma, Juraj Mihaljević (na slici s Franjom Francemom) s obzirom na veličinu posjeda – 700 hektara vlastitih vinograda! – nije imao toliko problema s količinom iz 2014. kao neki drugi, manji vinari, spomenuo je da samo graševine i od lanjske berbe postoji ukupno nešto više od dva milijuna litara, od čega ove vrhunske stotinjak tisuća… ■

EUROPA ULAŽE – i BRDOVEC BI ŽELIO… – Europa je voljna uložiti, i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je brošuru vezanu uz program ruralnog razvoja Hrvatske za koji bi se mogla dobiti sredstva iz europskih fondova. Zagrebačka županija, koja je dosad dosta radila na vinskom programu, odlučila je u selu Brdovcu između Zaprešića i državne granice sa Slovenijom održati okrugli stol na temu ruralnog turizma kroz uspostavu i razvoj vinske ceste i u tome kraju. Moderator je na skupu bio Josip Kraljičković, sada u Zagrebačkoj županiji zaposlen u odjelu vezanom upravo uz EU i njene fondove, a on i načelnik općine Brdovec Alen Prelac kao domaćini za uvodničare su pozvali predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Inspekcije vezane uz ugostiteljstvo i turizam, djelatnike iz turističkih zajednica, uspješne županijske vinare, ali i kolege iz pograničnog prostora Slovenije koji imaju već dosta iskustva i s vinskim turističkim cestama i s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Zaprešićki kraj, koji obuhvaća sedam općina i broji oko 60.000 stanovnika a razvija se u vinskome pravcu, ima interesa i za turizam baziran na plemenitoj kapljici, pogotovu stoga što mu je pogodan geografski smještaj: s jedne strane je milijunski Zagreb kao veliki emitivni centar a s druge strane je Slovenija, na čije vinske ceste bi se mogle lijepo dovezati i ove ovdje.

 Kako će na kraju ispasti, vidjet će se. Ako vinari budu bolje međusobno povezani, cehovski se čvršće držali skupa, i ako budu dobro znali što žele, te ako su dovoljno spremni za kvalitetnu međuprofesionalnu suradnju, stvar će vjerojatno ići dobrim putem. Potrebno je u prvim koracima napraviti i inventarizaciju da se vidi čime se sve raspolaže i dokuči na što sve još treba dodatno staviti naglasak, jer (poslovno uspješna) vinska cesta nije tek par seoskih domaćinstava uz prometnicu. Uglavnom, radni motto domaćina morao bi biti: dati dovoljno razloga gostu da dođe!…

Nakon okruglog stola u Brdovcu pošlo se u obližnji Šenkovec gdje su predstavljeni specijaliteti domaće kuhinje te lokalna vina, među kuharima pojavio se i – Davor Dretar Drele. ■

VOLIM NARANČASTO! – Izola u slovenskome dijelu Istre – domaćin Festivalu narančastih vina. Među izlagačima i naš Tomac. Zamislite, bio je stari, a ne mladi! Stari, Zvonko, stalno priča kako ne voli putovati, očito ga je Izola inspirirala… A tamo se družio s Jožefom Prusom. Ode Zvonko svako toliko na narančastu/bakrenu janjetinu u Vivodinu kod Frlana, a onda, kud’ će suza neg’ na oko?! – skok u Krmačinu, bogme ne s janjca na krmaču nego iz Vivodine u selo Krmačina odmah s druge strane državne granice, i eto ti tu ga čeka Jožef Prus, sad je veza još i jača otkako je i Prus u oranžnom klubu.

Da, Jožef, etablirani predikater, krenuo je i s tim tipom vina i eno ga u Izoli na narančastom festivalu!

U svim se kategorijama okušao, u svima koje sam dosad kušao bio je dobar. Počeo je s predikatima najviše vrste i samo se s njima bavio. Potom je proizvodnju proširio i na mirna vina, pa onda bijelima pridodao i crna (jako dobar mu je lovrijenac!), pa mu vrag nije dao mira i zavirio je u carstvo mjehurića, da bi se 2012. odvažio i na duge maceracije bijelih sorata, da od bijele sorte dobije i vino koje – nije bijelo…

I dok Tomac po šest mjeseci macerira Chardonnay i razne bijele sorte tradicijski uzgajane na Plešivici, te Rizling rajnski, dotle je Prus za narančastu kategoriju koristio kraljevinu, karakterističnu i za Belu krajinu iako se u nas rado misli da je imamo samo mi u Zelini, te muškat žuti, a maceracije su bile nešto duže nego kod Tomca. Prus kultivare nije izmiješao, i sad ima dva narančasta vina.

Sorte su svaka za sebe čak dvije godine boravile na pokožici u drvenim bačvama od 225 i 600 litara zapremnine, jednom tjedno bačvice su se okretale tako da se promiješaju pokožica i talog. Nakon dvije godine tekući dio odvojen je od krutoga i dva mjeseca kasnije kad se kapljica manje-više izbistrila vino je napunjeno u bocu, da bi na tržište izašlo s 1. siječnjem 2015. Vina su na degustacijama u slovenskim institucijama koje izdaju dozvolu za puštanje na tržište dobila status vrhunskih, a butelja, bilo kraljevine, bilo muškata, u podrumu kod Prusa stoji 25 eura plus pdv. ■

Inicijative

DROPIJEVE SVINJARIJE –  Ono što je kao inicijativa i realizacija usmjereno na poticaj razvoja hrvatskog svinjogojstva te unaprjeđenje bioraznolikosti, zdrave prehrane, gastronomije, ugostiteljstva i ponude u turizmu te doprinosa kreiranju imagea RH kao eno-gastro destinacije trebalo doći službeno od stručnjaka za poljoprivredu, mesara, nutricionista, ugostitelja, trgovaca, grupacije marketingaša, djelatnika u turizmu, sociologa, stiglo je od na određeni način na tome polju amaterskog trojca Dropuljić – Horvat – Erdeljac. Prof. Ivan Dropuljić osnivač je i direktor već godinama najjačeg međunarodnog festivala vina i gastronomije u regiji (Zagreb Vino & Culinaria.com, s već punim desetljećem na plećima), Danijel Horvat poduzetnik je iz miljea marketinga, a Marko Erdeljac iz poslovnih je krugova, s iskustvom iz bankarskog sektora (predstavio je novoosnovani Business Club ili Poslovni klub kojemu je zadatak da spaja proizvođače izvornih hrvatskih delikatesa s potencijalniom kupcima u zemlji i inozemstvu).

Moglo bi se reći da su prof. Dropuljić i njegovi kolege ovim svojim projektom na neki način održali lekciju profesionalcima iz širokog spektra društvenog djelovanja od kojih nerijetko dolazi ponekad više prividom patriotizma nego stvarnim patriotizmom i predozirano veličanje onoga što je naše, od onih koji rado pričaju o nužnosti očuvanja sela i o unaprjeđenju enogastronomije i turističke ponude, bioraznolikosti, ekologiji, zdravoj i zdravo uzgojenoj hrani te zdravoj prehrani… ali koji slabo, preslabo rade da to o čemu pričaju i to što (istinski, ili navodno) zagovaraju, pokretanjem i guranjem konkretnih projekata i realiziraju….

Spomenuta trojka predvođena Dropuljićem a inspirirana, barem zasad, prvenstveno gourmetskim razlogom, odlučila je bila u nas kupiti svinje prikladne za preradu u suhomesnate proizvode a od pasmina Crna slavonska, Turopoljska, Mangulica, Durock i Landras, te od njih dati napraviti  pršute, lopatice, kare pečenice-ombolo, kobasice, slaninu (u planu su bili i svinjska mast i čvarci ali je tu malo podbacila logistika), i to, radi mogućnosti usporedbe, po dvjema tehnologijama – istarskoj i dalmatinskoj (nedostaje na žalost još jedna, bitna; šteta je što u igri nije i slavonska, čini se da je i tu malo zakazala logistika!). Od svake od tih pet pasmina prerađevine su radili znani istarski pršutar Mladen Dujmović, i, takodjer znani, dalmatinski pršutar Vlade Pranjić Smjeli.

Osobe su to ne samo dokazane u svojemu djelokrugu nego i od Dropuljićeva velikog povjerenja, i prijatelji su od trojca.

Nedavno je stiglo vrijeme i za prvo kušanje i vrednovanje (nekih) od tih proizvoda, ono je za prijatelje Dropija, Horvata i Erdeljca ali i, ujedno, za osobe iz redova upravo poljoprivrednika, mesarstva, kuharstva, nutricionizma, ugostiteljstva, turizma, enologije, marketinga, novinarstva organizirano u Smaragdnoj dvorani elitnog zagrebačkog hotela Esplanade, gdje Dropi inače priređuje i svoj Zagreb Vino.com.

Koncept degustacije: proizvodi narezani na prikladne degustacijske kriške, zadatak uzvanika bio je kušati što više toga paralelno i na degustacijski-ocjenjivački listić upisati ocjene i zapažanja. Rezultati vrednovanja su tu, mada bi, treba to reći, zasigurno bili i pouzdanošću kompletniji i uvjerljiviji da se trojka odlučila, prije te degustacije za ovako brojne uzvanike, organizirati i kušanje u uvjetima prikladnima za maksimalnu koncentraciju a na koje bi pozvala odabrane stručnjaka iz segmenta preradbe mesa i gastronomije.

Evo što je proizašlo iz obrade kušačkih listića:

Najbolje ocjenjeni proizvodi u grupama:

A – PRŠUTI:

A 8 – MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (ocjena: 4.13); A2– LANDRAS   – ISTARSKA OBRADA (3.89); A3– MANGULICA  – ISTARSKA OBRADA (3.87)

B – PANCETA-SLANINA-ŠPEK: B7 – LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.12); B6 – DUROK – DALMATINSKA OBRADA (3.93); B1– DUROK  – ISTARSKA OBRADA (3,64)

C – VRATINA:

1. C2– LANDRAS – ISTARSKA OBRADA (4.02); 2.  C8– MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (3,85); 3.  C5– TUROPOLJKA  – ISTARSKA OBRADA (3,82)

D – PEČENICA-OMBOLO:

D7– LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.06); D10– TUROPOLJKA – DALMATINSKA OBRADA (3,95); D9–CRNA SLAVONSKA – DALMATINSKA OBRADA (3,87)

E – PLEĆKA:

E7– LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.12); E8– MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (3,86); E5– TUROPOLJKA  – ISTARSKA OBRADA (3,77) ■

KORLÁT, MA NE MOLÁT! – Da, Korlát, ma ne molát! To bi bio moj zaključak. Lijepo je bilo osjetiti što vina s benkovačke vinogradske pozicije Korlat mogu dati, ne samo s obzirom na berbu nego i s obzirom na starost. Ona što se tiče Korlata doduše i nije, barem zasad, neka velika, naime prva vina Badela 1862 s Korlata izašla su 2007, ali svejedno! Dobro je stvari pratiti… U zagrebačkom Bistròu Agava Badel 1862 odlučio je, dakako uz jela koja je za tu prigodu priredio chef Belizar Miloš, prezentirati svoj merlot s Korlata iz berbi 2008 (odlična), 2010 (dobra, a da se nije našla izravno u usporedbi možda bi prošla i s višom ocjenom), zatim 2011 (obećavajuća!), te slatki Merlot 2011 boutique. A ja sam neposredno prije toga imao priliku kušati upravo Merlot 2007 Korlat (odličan!), ali i, od porečke Agrolagune, Merlot 2009 Festigia, Cabernet sauvignon 2009 Festigia, Castello (merlot, cabernet sauvignon i syrah) 2009 Festigia, glede Agrolagune sva vina i sada lijepa ali osobno kao za najbolje u cijeloj toj kombinaciji opredijelio bih se za Cabernet sauvignon 2009 Festigia.

Razmišljam o Syrahu s Korlata – on mi je uvijek od trojca cabernet sauvignon, merlot, syrah bio nekako najdraži. Kakav li je sada taj syrah 2007 sada? Hoće li Badel 1862 napraviti i njegovu mini-vertikalu?

Prerijetko se u nas, gdje smo se malo prejako orijentirali na eno-pedofiliju (moj izraz!), priređuju ovakva vertikalna kušanja, iz kojih se može vidjeti koje vino s vremenom dobiva na dodanoj vrijednosti. Zar smo toliko nestrpljivi da pijemo što prije?…  Zašto se ovdje ne gaji kultura zrelog i odležanoga vina? Ne može se dakako baš sa svakom sortom i s bilo kakvim pristupom, ali gdje se može potrebno je, jer to traže poznavatelji i istinski vinoljupci, jer proizvođač može bolje unovčiti svoj proizvod, i jer to donosi image i proizvođaču i cijelome njegovome kraju…

Čestitke Badelu 1862 i bistrou Agava, Milošu te sommelieru Darku Lugariću! Očekujem, sada, da se pred širom publikom s odležanim, i ne samo crnim, vinima – vertikalom, pa i malo dubljom! – ovako, javno, pokažu Agrolaguna, Belje, Boškinac (Boškinac je istina bio s nekoliko berbi u Zagrebu), Krauthaker, Korak, Saints Hills, Meneghetti, Plenković, Clai, Kabola…, ali istinski vrijedno bi bilo i da tih odležanih vina ima i na raspolaganju za tržište… ■

________________________________

IN MEMORIAM

ĐORDANO PERŠURIĆ – Jedna je perla, na žalost, ugasila svoj perlaž… Ostao je, međutim, trajno sjajeći biser.

Bez tebe je teško, neka barem tebi zemljica bude laka! ■

________________________________________

BELLA ITALIA i SLATKI GUŠTI – Dva susjedna zagrebačka trga i bogati slani i slatki život u metropoli, taman sjajan nastavak na priču o zdravim namirnicama i zdravoj prehrani ispričanu koji dan prije takodjer na zagrebačkom trgu u središtu grada. Europski trg ugostio je ponuđače brojnih delicija iz Italije – mahom Toscane, Umbrije i Sicilije, od više vrsta maslina i sušene rajčice preko kobasica, salama, buđola, pršuta, svinjskih butova dozrijevanih u raznom bilju odnosno u mljevenim začinima, pa različitih sireva, velikog izbora mirodija, do interesantnih slatkiša s juga Čizme. Talijani su izlagački prostor uredili vrlo efektno, svaki štand, a bilo ih je mnogo, vijorio je njihovu nacionalnu trobojku u znaku zelenog, bijelog i crvenoga, i uočljivi su bili iz daleka. Prolaznika puno, kušača također, a – kupaca? Joj signore, molto fino ali i molto skupo…

A istodobno na Zrinjevcu – festival slastica Slatki gušti (kaj u srcu KAJa ni bilo bolje namesto mediteranskog izraza gušti rabiti domači – oblizeki?!). Počelo je u srijedu, a protegnulo se i na idući tjedan, izlagači mi vele da je dobro da je priredba pokrila ne samo vikend nego i radni dio tjedna, Zagreb kao turističko središte mora imati ovakvu manifestaciju. Dok kod slanih Talijana nije bilo pića, dotle ovdje na slatkom Zrinjevcu ne samo slatka zagorska vina od kupine Kupilek (a zašto ne trgovački naziv KUPI LEK?!) što nam je nudila Ana Jambrešić iz klanječke obitelji koja ih i proizvodi, nego i suha vina, među njima i ona iz – Francuske, ponudila ih je, uz kriške domaće torte, slatka Marija Rimac, supruga trenera Cibone Slavena Rimca.

Nazočni slastičarnica Vincek, pa Cukeraj (suprotno od Cukerfraj!). A kućica Lokum došla je s orijentalnoim slatkišima – tahan alvom, uvezenom iz Istambula, rahat-lokumima i baklavicama na sto načina, s orahom, pa s bademom, lješnjakom, čokoladom, pistacijom, čak i narančom. Slatki spektakl pripreman je za vikend – izložena a poslije i razrezana bila je torta teška 650 kilograma!… ■

TAHAN HALVA – Nisam je kušao najmanje 40 godina, od vremena kad sam bio na odlsuženju vojnog roka – u Sarajevu. Vojnička hrana, osim pasulja, nije bila nešto, pa se često išlo u kasarnsku kantinu koja je nudila upravo i halvu. Toliko sam je u tim vojničkim danima konzumirao da je pauza od četiri desetljeća bila sasvim logična. Sad, na Zrinjevcu, kad sam je ugledao kod Lokuma nisam mogao odoljeti…

Evo i što sam iskopao o toj famoznoj halvi: naziv ovom slatkišu s višestoljetnom povijesti dolazi od arapske riječi halwa. O njenu porijeklu bilo je puno rasprava. Gotovo svaka zemlja Srednjeg istoka tvrdi da je halva njen izum. Neki stavovi su da je njen zavičaj Bizant, Istanbul, te da je nastala negdje oko 12. stoljeća nakon Krista, a po nekim drugim teorijama ona se rodila još 3000 godina prije Krista! Prvi poznati pisani dokument – recept za proizvodnju halve, datira iz ranog 13. stoljeća, a zapisan je u arapskoj Knjizi hrane (Kital al Tabikh). Recept je bio u sedam varijanata. U knjizi pak španjolskih Maura stoji da se halva radi od ukuhanih šećera i meda, te sezamova ulja, brašna i mljevenog pistacija. Uglavnom, halva se brzo proširila osobito bliskoistočnim Mediteranom i središnjom Azijom ali i azijskim potkontinentom. Svaka sredina dodala je u prigotavljanju halve nešto svoje. Egipćani su tu slasticu nazivali halawa, u proizvodnji su miješali pistaciju i badem, a Indijci, koji su je zvali halva, začinjavli su je sa svojim tipičnim proizvodima kao kokosom, datuljama.

Jedan od najvećih ljubitelja halve bio je Sulejman Veličanstveni, najduže vladajući sultan Otomanskog carstva. On je dao sagraditi posebnu kuhinju za pripremanje halve (halvahan) gdje je halva nastajala u oko 30 različitih varijanti. Jedan od recepata koji će se kasnije pokazati osobito uspješnim i izvan Bliskog istoka je sa sezamovim namazom (sesame tahini ili susam tahini) kao glavnim sastojkom, nazočnim, danas, sa gotovo posto među rabljenim namirnicama. Taj su recept prihvatili Židovi Aškenazi u Europi i ta je verzija početkom 20 stoljeća stigla i do Amerike…

Danas se u pripremi halve koriste voda, šećer, med, brašno, sezamove sjemenke, ulje suncokreta, aroma vanilije, limunov sok. Tahan ili tahini pasta, koju je inače moguće kupiti i gotovu u trgovini, radi se upravo od poprženih pa u mužaru zgnječenih sezamovih sjemenki kojima se dodaje suncokretovo ulje i na kraju žličica limunova soka. Sezam (susam; slika) je inače biljka koja raste u tropskim i suptropskim krajevima, najviše se proizvodi u Africi, Južnoj i Srednjoj Americi… Korijen, sjemenke i ulje sezama se koriste kao ljekovito sredstvo, i u kulinarstvu. Sjemenke sezama sadarže nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vitamin E, vitamin B u formi foliumske i nikotinske kiseline, te minerale kao što su magnezij, kalcij i fosfor. Sezamovo ulje bogato je antioksidantima, i predstavlja glavno ulje u kineskoj i japanskoj, ali i u arapskoj kuhinji.

U posudu na vatru stavi se na decilitar vode oko 150 grama šećera/meda, pa se to kuha dok voda ne ispari. Može se dodati žličica ekstrakta od vanilije. U drugoj posudi poprži se žlica pšeničnog brašna dok ne dobije žućkastu boju (ne smije pregoriti) i potom se to istrese na tanjurić, bude li grudica treba prosijati. Sve se pomiješa i tako dobivenu halvu treba ohladiti. Ona se prebacuje u posudu unutra obloženu folijom. U još toplu smjesu mogu se dodati orasi i grožđice, nesoljene pistacije… ■

MAYWEATHER i ŠAMPUS – Floyd Money Mayweather zna! Ne samo tući se, nego, očito, i uživati – u kapljici… A može sebi priuštiti bogme i onu najskuplju! Evo ga, nakon pobjede nad Mannyjem Pacquiaoom, kako u svom stanu u Las Vegasu pozira ispred zida crnih butelja šampanjca Belaire Rosé i Belaire Gold… ■                 SuČ 05.2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/03-04.2015

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HRVATSKA 365: KARTA ZA LJUBLJENJE – Turistička sezona 2015. pomalo se u nas budi. Zanima vas koje je najljepše mjesto za poljubac na Rivijeri Crikvenica? Ima 10 romantičnih lokacija, koje su nedavno i obilježene oznakama This is a Good Kiss Spot, a dobile su svoje mjesto i na posebno pripremljenoj i otisnutoj Karti za ljubljenje.

Oznake su dio pokreta, koji je, kažu, svijetom proširio čarobnu poruku ljubavi. Originalnu ideju pod nazivom This is a Good Kiss Spot razvila je skupina 0707 iz Italije.

Poljubac je prvi korak, hoće li se pokret unaprjeđivati, možda u režiji skupine 0708?

Svako od četiri mjesta Crikveničke rivijere – Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce, ima nekoliko lokacija koje su idealne za podjelu poljubaca. Potražite Prvu na Veloj paladi i Vječnu na gradini Badanj u Crikvenici, prošetajte do Jedinstvene u dramaljskoj lučici Pazdehova i Neponovljive pokraj tunere u Jadranovu. Uživajte na Slatkoj, Savršenoj i Tajanstvenoj, smijte se i zabavite s vašim voljenima na Zaigranoj, Moćnoj i Jedinoj!

Iz Turističke zajednice grada Crikvenica poručuju: Prepustite se romantičnim osjećajima, posjetite naša mjesta za ljubljenje i uživajte s vašim voljenima! A nakon što obiđete sve lokacije, posjetite i Ljubavnu cesticu i Mediteranski labirint ljubavi u Crikvenici. Uživat ćete u prekrasnoj prirodi, opustiti se i obnoviti energiju.

__________________

QVEVRI 2011 JE VANI! – Proljeće je vrijeme sadnje vinograda, dakle početka, ali može biti i vrijeme svojevrsnog završetka. Već unatrag nekoliko godina obitelj Šember na Veliki četvrtak vadi vino lanjske berbe s tropa i iz amfore, a ove godine je i promovirala svoje prvo gotovo vino iz amfore iz berbe 2011 kojemu je baš ovogodišnji Uskrs bio predviđeni termin izlaska iz podruma!

Veselo kod Šemberovih, kao, uostalom, i uvijek. Vina iz 2014. s obzirom na godište, manje je, a ovo lanjsko što sam kušao iz amfore – jako dobro, malko slabije strukture nego inače, ali s vrlo lijepom kiselosti i svježinom, doimlje se kao izvrsna baza za (ipak malo drukčiji!) pjenušac,  čini se da gazda Zdenko baš i namjerava šampanjizirati tu 2014. iz amfore, te ono za što se strahovalo kako će na kraju ispasti pretvoriti u proizvod s dodanom vrijednosti. Bravo, Zdenko, predaje nema, hrabrošću se ide naprijed, i uči se kroz nju, a ne kroz rutinu i ziharaštvo…

Pročulo se za događanje kod Šemberovih čak i na našem dubokom jugu, pa evo naiđosmo u Donjim Pavlovčanima i čuvenog pelješkog Matuška, i sina!

Lijepo vrijeme, odličan mali od kužine (pečenjar Frlan junior, nema mu ravna kad su u pitanju janko i race s ražnja…)

Nakon što su iz amfore zapremnine 1500 litara izvađeni vino i trop, koji je odmah lagano isprešan – posebno svečan i za Šemberove značajan trenutak: prezentacija – i to, i te kako efektna! – dugo očekivane prve obiteljske butelje Qvevri 2011! Oko 500 boca à 0,75 lit tog Qvevrija (kvevri je izvorni gruzijski naziv za amforu).

Dosad je u Hrvatskoj po pitanju vina iz amfore na tržištu bilo neriješeno 1:1 između sjeverozapadnoga dijela i Istre, s ovom Šemberovom buteljicom Plešivica sad vodi 2:1! Interesantna ta Plešivica, sve neke posebnosti: pjenušci i amfora, pa i pjenušci iz amfore!

 PLEŠIVICA KAO HRVATSKA CHAMPAGNEA? – Franciacortu u Lombardiji nazivaju, s pravom, talijanskom Champagneom, može li Plešivica doći do naziva hrvatska Champagnea? Baza je tu: već je popriličan broj proizvođača pjenušavoga vina a i dalje je povećan interes za proizvodnjom pjenušaca, metoda je šampanjska a ne charmat kao za prosecco, kakvoća raste, mada, na žalost, ne i brzinom kojom bi trebalo da kraj (brže) dođe do spomenutog naslova. Među najnovijim plešivičkim šampanjerima je obitelj Milana Ivančića, inače znanog i sjajnog vinskog biškupa za Martinje, i sina mu Kreše Ivančića iz sela Plešivica: Ivančići su upravo izašli sa svojim pjenušcem Griffin (naziv je, objašnjenje je, dio iz starog obiteljskog grba) njegovanim u butelji dvije godine na kvascu. Premijera Griffina bila je za širu javnost na nedavnom 14. Sajmu proizvoda hrvatskog sela kod Boćarskog doma u Zagrebu.

Plešivica bi se uistinu morala trgnuti, bolje organizirati u vinskoj branši i vidjeti što zapravo želi, na koji se način kani kvalitetno pozicionirati na tržištu. Od nekada znana po graševini (Borička), rajnskom rizlingu i bijelom pinotu (za koji se poslije ispostavilo da je dobrim dijelom zapravo riječ o chardonnayu), potom neko vrijeme na zlu glasu po patvorinama pojedinaca, a onda uskrsnula pojavom nekolicine vinara s vrhunskim proizvodima na kojima na žalost i sada još uvijek sve počiva, po potencijalu svakako zavrjeđuje bolju poziciju od ove sadašnje.

Tamo nema, kao drugdje u našim vinogorjima, jedne ili dviju domaćih sorata oko kojih se vrti stvar, tamo su se međutim iskristalizirale tri vrhunske međunarodne a očito dobro udomaćene bijele (Chardonnay, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli) i jedna crna sorta (Pinot crni). Po tipu, uz suha mirna vina svakako bi tamošnji adut trebao biti extra brut odnosno brut pjenušac, za koji su primjenjive – sve četiri sorte (sauvignon bez maceracija i s fermentacijom na neutralnom, najbolje selekcioniranom domaćem kvascu). Svakako bi bilo dobro usredotočenje na jedno ili dva, možda tri vina na kojima bi trebalo poraditi da postanu jake robne marke vinogorja, i to pod nazivom vinogorja, a ne sorte. Ima takvih primjera vani: ustanoviti u postocima prikladan omjer zastupljenosti spomenutih bijelih sorata u cuvéeu Plešivica. Crno bi moglo počivati na Pinotu crnome i, ako je još na Plešivici ima, sorti Lovrijenac, a treće vino robna marka da bude pjenušac. To dakako nipošto ne znači da se paralelno ne bi mogla i trebala proizvoditi i jednosortna vina od navedenih sorata i (bijela) vina macerirana u bačvi ili amfori, samo bi ona morala biti s drukčijom apelacijskom oznakom.

Ali, za sve to treba zajedništvo proizvođača i dogovor, te dakako i vjetar u leđa određenih institucija. Možda bi bilo bolje da se Zagrebačka županija, koja se svojedobno upustila u stvaranje robne marke Portugizac Plešivica, sada angažira i uključi na ovu stranu, radi ostvarenja županijske robne marke vina s dodanom, višom vrijednosti…

Na slikama su Milan Ivančić (gore) s pjenušcem Griffin, te mladi Tomislav Tomac (s jazavčarom Hugom!) koji s ocem Zvonimirom na Plešivici – položaj Šipkovica Kraljeva vila na 280 metara nadmorske visine – upravo podiže vinograd sađen Pinotom crnime (4000 trsova/ha) ponajviše namijenjenom pjenušcima.

_________________________

OD VINOGRADA DO VELEGRADA: CORONICA WINE & GOURMET! – Sve počinje u vinogradu, rado će reći Moreno Coronica. I, evo – iz svojega vinograda u Istri kreće prema Zagrebu, naime najprije je sa svojom kapljicom protagonist večere u zagrebačkim Dobrim vinima a u drugoj polovici travnja uvečer gostuje u restoranu Zinfandel zagrebačkoga hotela Esplanade, nastupit će kao zvijezda na večeri velikih vinara Coronica Wine & Gourmet. Pet sljedova chefice Ane Grgić, te Morenova ponajbolja vina. Dakako, ona što počinju sa Gra… odnosno Gran – Gran Malvazija, Grabar i Gran Teran.

Još nikako da iz Istre dobijem službeni odgovor na opetovano pitanje kakav će naziv biti na etiketama hrvatskoga vina od sorte Teran od berbe 2013….

 _____________________

BISTRÒ U PROLJETNOME TONU – Esplanadin Bistrò u proljetnome tonu: atraktivno, zar ne?

_____________________

 ZLATNA ŠAJBA ZA PROFESORA BALTAZARA! –  Ako si profesor, k tome ime ti je Baltazar, a iza sebe imaš i Gašpara i Melkiora, ali i Slobodana, pa – kako da ne budeš uspješan! Upravo Baltazar – lijepa vijest neposredno prije Uskrsa! – uspješan je i te kako bio na nedavnoj samoborskoj Salamijadi 2015, gdje je osvojio Zlatnu šajbu! Ugostitelj Bobo Čimbur, koji vuče konce njegovih Baltazara, Gašpara i Melkiora u zagrebačkoj Novoj vesi – veseo k’o malo dijete!

U riznici kod njega još je kurioziteta: butelje i magnumi s vinom naziva  Si tu me quittes… odnosno po naški Ako me ostaviš…, ilustracija je na etiketi ne s francuske Azurne obale nego, pogađate, s našeg Jadrana, konkretno iz šibenskoga kraja – popularni Mišo Kovač, iz vremena njegove mladosti. A vino je ne od Babića, nego od Plavca maloga, i ne od grožđa iz vinograda kod Šibenika nego s trsja s otoka Visa! I tu stvar ne staje: autor vina s prezimenom je Protega! Ali riječ je o bratu, Ivanu Protegi. Vino Si tu me quittes…  je iz berbe 2011., maceracija je trajala 33 dana, dozrijevano je 18 mjeseci u dvama barriqueima od Tofrada iz Slavonije, sa 16,7 vol% je alkohola i sa 4 g/l ostatka sladora, ukupna kiselost je 6 g/lit. Autor će se rado pohvaliti da je 2013. za nj na Sabatini dobio zlatnu medalju, a Bobo Čimbur, kao da mu se restoran Baltazar nalazi uz kakvu našu marinu, npr. prekrasnu skradinsku, na sve to stavlja krunu informacijom da je cijena butelji, ako netko baš inzistira da je kupi – iznad 1000 eura! Na tržištima u boji – sivome tržištu, dodaje, mogla bi biti i 2000 eura, a na crnome i tri tisuće!  Namjerno ne govori cijenu u kunama nego u eurima da odmah time potencijalnim kupcima sugerira da ako uzimaju kredit to radije učine u eurima nego u švicarskim francima…

_______________________

VRLO KOMPLEKSNA PRIČA O MASLINOVOM ULJU – Sa zdravom prehranom mora se početi od djetinjstva, a maslinovo ulje je, premda smo mediteranska zemlja, jedna od prilično zanemarenih namirnica u Hrvatskoj. Povećanje njegove potrošnje kod nas podržava Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, rekao je Dražen Miloloža, tajnik Grupacije za maslinarstvo HGK na predstavljanju projekta Priča o maslinovom ulju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Projekt – rezultat inicijative članica HGK Grupacije za maslinarstvo – sufinanciran je od Međunarodnog vijeća za masline (IOC), a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska gospodarska komora.

Cilj projekta je povećati korištenje maslinovog ulja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, educirati osoblje škola i vrtića zaduženo za planiranje i pripremu hrane te posredno i roditelje i djecu o maslinovom ulju i njegovim povoljnim učincima na zdravlje te načinima kako uključiti maslinovo ulje u jelovnik djeteta. U nas se konzumira samo po dvije litre maslinovog ulja godišnje po stanovniku, dok je europski prosjek oko četiri litre.  U nekim mediteranskim zemljama kao što su Grčka i Italija troši se i više od 10 litara maslinovog ulja po stanovniku.

Lijepa je ta inicijativa za povećanjem konzumacije maslinovoga ulja u nas, ali organizirajući prezentacije o koristi od toga ulja za zdravlje kao da se zaboravljaju možda i najvažniji razlozi zbog kojih se ono u Hrvatskoj prije slabo trošilo – zbog slabe opremljenosti uljara i njihove šlampavosti domaće maslinovo ulje bilo je većma užeglo, i zbog čega se zadnjih godina otkako se kakvoća, barem u kategoriji ekstra vergine i u našoj Istri, vinula u vrh, nedovoljno troši sada: u aktualnim okolnostima kad brojni naši ljudi kopaju po kantama za smeće snažna prepreka većoj konzumaciji je njegova maloprodajna cijena.

Ima doduše na tržištu maslinovog ulja s mpc. što nije uzletjela do neba, ali treba biti svjestan toga da nije svako ulje zato što na etiketi na boci stoji da je maslinovo jednako dobro u organoleptici i po zdravstvenim učincima. Najbolje je bi trebalo biti ekstra djevičansko maslinovo ulje koje treba najčešće platiti između 150 i 200 kuna za litru, stepenica ispod je djevičansko, koje po litri stoji  od 80 i do 100 kuna, a veliko je pitanje koliko potrošač kad kupuje bocu pogotovu na tržnicama pa i sajmovima može doista biti siguran da je kupio ono pravo…

_____________________

EXPO, i VINEXPO – Nismo bili na ProWeinu 2015, a niti na Vinitalyju 2015, nema nas ni u Milanu na svjetskoj izložbi Expo 2015, posvećenoj hrani i energiji, slogan je Hraniti planet/Energija za budućnost (1.svibnja do 31. listopada, 200 hektara izlagačke površine, očekuje se oko 20 milijuna posjetitelja!). Milano nam geografski nije daleko, zanimljive poljoprivredne proizvode imamo, turistička smo zemlja. Navodno, ne idemo u Milano jer da nema para, novac je, rečeno je nedavno na TV, utrošen na pomoć stradalima od poplava. Na primjedbu tv-novinara da se možda ipak moglo naći neko rješenje jer je važno nastupiti na takvoj manifestaciji te na primjedbu da nam je organizator ponudio popriličan popust za nastup, naša ministrica vanjskih poslova dosta s visoka odgovara da o tome ništa ne zna, okreće se i odlazi s razgovora…

Hoće li bez nas proći i najjači svjetski sajam vina Vinexpo sredinom lipnja u Bordeauxu? Čuje se da vjerojatno ipak neće, naime nekoliko je zainteresiranih hrvatskih proizvođača da se tamo pojave.

Nije dobro malo ići, malo ne ići na manifestacije takve vrste. Bitni su kontinuitet i dobra priprema za nastup, koja uključuje primjerenu animaciju ključnih ljudi s tržišta, a to su uvoznici, distributeri, ugostitelji, (vinski i gastro) novinari…

Prijedlog nekih hrvatskih proizvođača je da se ubuduće jedne godine ide na ProWein, a iduće na Vinexpo (on je ionako bienalan). Bolje išta, nego ništa…

HRVATSKA VINA u SAD – I ove godine hrvatski vinari, u organizaciji Udruženja vinarstva RH Hrvatske gospodarske komore predstavili su svoje eno-uratke publici u SAD, prezentacija je, konkretno, bila u njujorškom Astor-centru, jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora u gradu. Nastupile su 24 hrvatske vinarije s više od stotinu različitih etiketa. Na kušanje i, posebno, na radionice pozvani su novinari, uvoznci, distributeri, vlasnici restorana i sommelijeri… Prva radionica bila je pod nazivom Taste Croatia, predavač Christy Canterbury MW, a druga radionica nosila je naslov American Winemakers – Grgić, Anderson Korta Katarina i Benmosche – Who Fell in Love with Blue Adriatic (Američki vinari koji su se zaljubili u plavi Jadran), tu su kao predavači sudjelovali opet Canterbury MW, te Cliff Rames, moderator na obje radionice bio je Saša Špiranec.

Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva organizirali su i enogastronomsko predstavljanje Hrvatske.

Manifestacija u New Yorku odvijala je u sklopu projekta Promidžba hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a realizacija je sufinancirana sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (mjera Promidžba vina na tržištima trećih zemalja).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori rado će istaknuti kako kontinuirano rade na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, i kako je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište. Živi bili, pa vidjeli!

Evo. u nastavku, najnovijeg izvještaja o izvozu hrvatskih vina koji smo nedavno primili:

U prvih devet mjeseci 2014. godine Hrvatska je izvezla oko dva milijuna litara (=20.000 hl) vina u vrijednosti od gotovo sedam milijuna eura, najviše u Bosnu i Hercegovinu – 804.916 litara, u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura (u prosjeku cca tri eura po litri); zatim u Njemačku – 448.846 litara, u vrijednosti od oko 1,1 milijun eura (cca 2,5 eura po litri); Italiju – 170.546 litara u vrijednosti od 193.747 eura (1,1 euro/lit); Srbiju – 119.331 litru u vrijednosti od 599.183 eura (oko 5 €/lit); Crnu Goru – 91.261 litru u vrijednosti od 650.102 eura (oko 7 €/lit); te u SAD – 68.640 litara u vrijednosti od 358.141 eura (cca 5,2 €/lit). U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 16.450.180 litara (=164.502 hl), u vrijednosti od gotovo 17,5 milijuna eura. Najviše vina kupljeno je u Makedoniji – oko devet milijuna litara, u vrijednosti nešto većoj od sedam milijuna eura (u prosjeku: oko 0,8 €/lit); Italije – nešto više od dva milijuna litara, u vrijednosti od nešto više od dva milijuna eura (0,96 €/lit); Kosova – 1.887.785 litara u vrijednosti od 1.111.168 eura (0,58 €/lit); Bosne i Hercegovine – 1.302.108 litara u vrijednosti od 1074.011 eura (0,82 €/lit). Inače uvozimo vino i iz Nizozemske i Kine, iz Nizozemske ga je u prvih devet mjeseci lanjske godine stiglo 786 litara u vrijednosti od 9457 eura (12 €/lit!), a iz Kine 200 litara u vrijednosti od 3714 eura (18,57 €/lit!)…

___________________

 AUSTRIJA: ODRŽIVO VINOGRADARSTVO – Austrija je prošle godine u lipnju na svoj nacionalni dan vinogradarstva predstavila projekt održive poljoprivrede Nachhaltig Austrija odnosno Sustainable Austrija. Projekt je rađen u suradnji Udruženja austrijskih vinogradara s odgovarajućim vodećim znanstvenim institucijama. Ovih dana Austrijanci su javnosti predstavili markicu što će se tiskati na etiketi vina proizvođača koji je odlučio krenuti eko-putem. Održivost u poljoprivrednoj proizvodnji ne smije ostati tek na toj riječi, ona mora biti definirana, kontrolirana i zajamčena, kaže Johannes Schmuckenschlager, predsjednik Udruženja austrijskih vinogradara. Austrian Wine Marketing Board pobrinuo se za likovno rješenje markice, koju na slici vidimo u njemačkoj i engleskoj verziji. Osvještenost vezano uz okoliš, visok društveni standard i ekonomaski uspjeh nisu nipošto u raskoraku, dapače, danas oni ulaze među prioritete u biznisu. Potrošači traže jaču odgovornost od svijeta biznisa i ekonomije, kazao je Willy Klinger, izvršni direktor AWMB-a.

Austrijanci, koji su su sebi dali zadatak da svoje vino pozicioniraju u višem cjenovnom rangu, uspijevaju vrlo dobro na svjetskom tržištu vinom. Prošla godina za njih je bila, rado će se pohvaliti, osobito uspješna glede izvoza, unatoč manjoj ukupno proizvedenoj količini. U 2014. dostigli su izvoz od 50 milijuna litara i ostvarili zasad rekordni prihod od prodaje svoje plemenite kapljice vani – 146 milijuna eura! To je u odnosu na vrijednost izvoza u 2013. povećanje od sedam milijuna eura. Willy Klinger smatra da je izvoz mogao biti i veći ali eto nije bio jer Austrija se zbog meteoroloških (ne)prilika u posljednjim godinama susreće s problemom manjka vlastitoga vina. Sad su oči uprte u nebo, s nadom da ova godina neće biti poput lanjske  pa i predlanjske i da će se godišnja produkcija vratiti na uobičajenih 2,5 milijuna hektolitara.

Najjače uvozno tržište za austrijsko vino su Njemačka i Švicarska, a u posljednje vrijeme jače im se otvaraju tržišta poput Nizozemske, Belgije, skandinavskih zemalja, Velike Britanije i SAD. Iz AWMB-a javljaju da postoje naznake poboljšanja plasmana i u susjedne i geografski im blize zemlje poput Slovačke, Poljske, pa i – Hrvatske. Inače, naš uvoz iz Austrije od siječnja do rujna prošle godine bio je 79.745 litara vina, u vrijednosti od 253.524 eura, a u istom razdoblju naš izvoz u Austriju iznosio je 65.602 litre vina, u vrijednosti od 206.222 eura.

____________________

GEMIŠTOM DO ZVIJEZDA…, ILI ZVIJEZDE ZA KUTJEVAČKI GEMIŠT – Kutjevo d.d. iz Kutjeva neumorno nastavlja svoju kampanju za gemišt, koju je počelo lani uz pomoć Roberta Prosinečkoga kao zvijezde i Andreje Andrassy kao manekena. Sad pak preko gemišta Kutjevo d.d. traži nova lica koja će u reklamama i na jumbo plakatima propagirati gemišt od graševine tog velikog kutjevačkog podruma, i koja imaju šansu, navodi se iz stručnog stožera Kutjeva d.d. za službenu uspostavu gemišta, da kroz tu suradnju s Kutjevom d.d. i fotografom Damirom Hoykom i sâmi postanu zvijezde.

Iz redova Kutjeva d.d. kažu da su u centru njihova poslovanja uvijek ljubitelji izvrsnoga vina i da vjeruju da njihova graševina 2004 u litrenoj boci i te kako zavrjeđuje naklonost potrošača jer je odskočila po bodovima na ocjenjivanju u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Odabir budućih zvijezda Kutjevo d.d. zasnovalo je na naprednoj tehnologiji i atraktivnoj aplikaciji koja istovremeno i uživo povezuje web stranice i Facebook. Svi zainteresirani kandidati moći će učitati svoje fotografije na webu ili Facebooku te pratiti javnu objavu svoje fotografije još u fazi natjecanja. Prikupljajući kroz to glasove publike za profesionalni casting, i odmah će doživjeti svojih pet minuta slave. U izboru među kandidatima odlučivat će publika na Facebooku i stručni žiri, te će se zajednički sužavati krug do pobjednika.

Kutjevo d.d. za sebe tvrdi da se s njegovom graševinom radi najbolji gemišt i da je najbolji proizvođač graševine, što potvrđuju podaci i da su najnagrađivanija vinarija u Hrvatskoj, u 2013. i 2014. godini njihova vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac osvojili su čak 33 razne nagrade i priznanja. Ujedno, vele u Kutjevu d.d., prema mišljenju potrošača Graševina Kutjevo pruža najbolji omjer cijene i kvalitete.

U današnje vrijeme ekonomske krize kad se gleda na svaku kunu brzo se i bez posebne reklame pročuje za proizvod/vino koje je dobro a cjenovno priuštivo, pa se postavlja pitanje je li u reklamiranje baš takvog proizvoda nužna kampanja kao da je riječ o nečem posebnome. Zar ne bi bilo bolje da se Kutjevo d.d. orijentiralo jače na reklamiranje onoga najboljega što posjeduje a to su sjajni visoki predikati, kategorija kojoj s obzirom da kod nas nema šire navike na kraju obroka uživati u čašici izborne berbe prosušenih bobica ili ledenoga vina i stoga što ta vina ne mogu biti jeftina, svakako treba pružiti financijski jači kampanjski vjetar u leđa (vjetar u leđa, to je u najnovije vrijeme jako popularni termin kod nas)?

Što se tiče samohvale o najboljem gemištu, bilo bi dobro da se ona komparativno provjeri/potvrdi i na širem, zašto ne i međunarodnome planu, ako već ne zasad još (a zašto i ne?!) u organizaciji samog Kutjeva d.d. i u Kutjevu a onda na izborima najboljeg gemišta ili špricara koji se održava, primjerice, u Gornjoj Radgoni.

Inače, nisam čuo ni vidio da je Kutjevo d.d. poslalo kutiju litrene graševine i kutiju mineralne vode svojemu prvom manekenu Robertu Prosinečkome u Azerbajdjan, gdje je on kao novi izbornik tamošnje nogometne reprezentacije upravo debitirao pobjedom… Žuti se međutim zacijelo snašao u dobroj ponudi butelja na tamošnjem tržištu…

_________________________

KRALJEVINA ZELINA – U lijepom ambijentu restorana Apetit na zagrebačkom Cmroku promovirana je nova berba (2014.) robne marke Zagrebačke županije Kraljevina Zelina. Ove godine pravo na tu oznaku nose Jarec-Kure, Puhelek-Purek, Kos Jurišić, Željko Kos i obitelj Žigrović. Kraljevina Zelina, iz berbe 2014. dosta vitka, s niskim alkoholom i dobrom kiselosti, pozicionirana je kao ljetno vino. Na dan promocije u Zagrebu je bilo sunčano i toplo kao u kasno proljeće, i prisutni su mogli već sada osjetiti što im treba tražiti u vrućem ljetu za osvježenje. Inače, nikad do sada na promocijama Kraljevine Zeline nije bilo toliko poznatih odoba: uz na određeni način domaćine župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca te županijsku vinsku kraljicu Helenu Čegec vidjeli smo Doris Pinčić, Bojanu Gregorić, Vladimira Kočiša Zeca, Tihomira Asanovića Popa i Vedrana Božića, orguljaša i gitarista nekad iznimno popularne zagrebačke grupe Time, harfisticu Doris Karamatić…

______________________

VINA LAGUNA: PROLJETNA BERBA ZLATA NA MUNDUS VINIJU 2015 – Trebalo je to proslaviti, i učinjeno je!

Na strukovnom ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj posljednjih godina porečka Agrolaguna ima dosta uspjeha, i s bijelim i s crnim vinom, a na ovogodišnjem proljetnom vrednovanju zasjala je zlatom s malvazijama, dakako onima ponešto pa i do i duže odležanima i iz gornjeg razreda kakvoće Laguna vina zvanoga Festigia.

Direktor Goran Kramarić, enolog Milan Budinski i marketingašica Suzana Diklić odlučili su podijeiti radost najnovijih medalja sa Zagrepčanima, i u suradnji sa Dobrim vinima u wine-baru te kuće organizirana je večera uz izdvojenu kapljicu: Malvazija 2013 Festigia, Malvazija 2013 Festigia riserva Vižinada, Malvazija 2011 Festigia riserva Vižinada, Malvazija akacija 2012 Festigia Riserva, završetak je bio u znaku sireva (Agrolaguna proizvodi jako dobre sireve) i Merlota 2012 Festigia. Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva ponuđena je pretpretpremijerno, njoj treba još vremena u butelji i izaći će oko Božića ove godine.

Od onih koji su vodili kroz program nisam čuo da su publici naglasili nešto vrlo važno, što medalju osvojenu na Mundus Viniju čini vrijednijom: tamo, za razliku od niza međunarodnih vrednovanja plemenite kapljice a posebice onih u nas, s 85/100 bodova počinje srebro, dok se zlato dobiva tek s 90/100, a veliko zlato s 95/100 bodova.

Dobru vijest za ljubitelje sira iznijela je Suzana Diklić: napokon sir Lagunine sirane Špin pod nazivom Grana Istrijana (jer veličinom koluta, dugim dozrijevanjem, od 1,5 godine, strukturom koju treba lomiti, i okusom sliči znanom grana padanu) dolazi na tržište, veliki kolut izrezat će se u manje komade i oni će se vakumirati, kako to rade Talijani…

________________________

APETITLIH u APETITU: GAJA el REI – A kako bi u restoranu s nazivom Apetit i bilo drukčije do li apetitlih?! Salama od crne slavonske svinje, plodovi mora i riba iz našeg Jadrana, gljive iz naših šuma, pa ramstek od ženke siementalske pasmine uzgajane u nas na tradicijski način, uz hranidbu s velikim udjelom kukuruza, što rezultira krasno mramoriranim mesom s visokim postotkom intermuskularne masnoće… Meso je odležano u uvjetima suhog zrenja (dry ageing) od 30 do 45 dana zavisno od postotka masnoće, veličine i starosti goveda. Na kraju, soufflé od paškog sira posut listićima istarskog tartufa… A u čaši, ouverture s bijelim šampanjcem Billecart Salmon brut non millesimé, potom revija Angela Gaje, sa sjajnim manekenima iz njegova tri podruma – jednog u Barbarescu u Pijemontu – Gaja & Rey chardonnay star 10 godina (godište kad je svijet ugledala Gajina kćerka Gaia!), drugoga Ca’Marcanda u oblasti Bolgheri u Toscani (kupaža Ca’Marcanda 2011 – bordoški blend cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot), i trećega Pieve Santa Restituta u Montalcinu također u Toscani (Brunello Rennina 2010; sorta Sangiovese), završetak kruna, ponovno iz Barbaresca – još svježi 15-16-godišnjak Barbaresco 1999 (sorta Nebbiolo)! Tako dobar menu i tako dobra vina da bih se usudio reći da se, kad bi na ovakvom događanju sjedili za istim stolom, hadezeovci i esdepeovci uopće ne bi svadili!… Sutradan bilo bi zacijelo sasvim drukčije: prepirka u Saboru i pitanja otkud im, i jednima i drugima pojedinačno, 950 kuna za tu večeru…

Organizator ovog događanja, na kojemu je kao predstavnik kuće Gaja vina prezentirao Gabriele Oderda a na kojemu je domaćin ispred Apetit Cityja bila Sanja Cabalier, bila je tvrtka Acrobat na čelu s Dinom Kušenom, koja u Hrvatsku uvozi brojne ponajbolje svjetske butelje iz više zemalja, ali koja uvozi i razne vrhunske delikatese, no koja ima i svoj pogon za proizvodnju delicija od mesa. Vinoteka Svijet vina i ponuda Svijet mesa/Meat the King u zagrebačkom su Boćarskom domu.

___________________

TURIZAM, i VINOGRAD U BAČVI! – Koliki li danas sanjaju bačvu, pogotovu na godišnjem odmoru! E, pa od lipnja ove godine u selu Razvođe podno Promine a i nedaleko od nacionalnog parka Krka u šibenskom zaleđu moći će se i spavati u bačvi!

Vinogradar i vinar Marko Duvančić dosjetio se na svom seoskom imanju otvoriti turistički objekt što će smještaj nuditi upravo u bačvama. Prije tri godine Duvančić, koji je u podrumu imao velike, više od stoljeća stare a neiskorištene bačve i koji je razmišljao o tome kako da poboljša plasman svojih vina, odlučio se na to da ih privede funkciji pretvorbom u hotelske sobe. Potporu su mu pružili Ministarstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica, a financijska baza za realizaciju je kredit. Zanimanje turistički agencija za bačveni hotel veliko je.

Moderni Diogeni imat će, za razliku od originalnog Diogena, normalnu rasvjetu i sav nužan komfor, a domaćin će zasigurno u bačvama-sobama u ponudi i ostaviti koju svoju butelju.

Očekivalo bi se, inače, da će se za turizam u bačvi i prije nego u općini Promina dosjetiti u našoj najrazvijenijoj turističkoj regiji Istri, gdje, blizu Višnjana, i postoji selo Bačva. Upravo tu u Bačvi vinograde je podigao znani naš šampanjer Đordano Peršurić. U okolici pak Bačve ima dosta poznatih vinski kuća.

___________________

  ZVIJEZDE UZ BOVIN! – Zagrebački nastup makedonske vinske kuće Bovin iz srca Tikveškog vinogorja protekao je – zvjezdano! Ivica Propadalo, Aki Rahimovski, Tihomir Pop Asanović, te kulinari, gastronomi Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli (ne Riply!). Uz specijalitete Gastronomada na kušanje je ponuđeno desetak vina. Nije čudno što je bilo veselo, a zamislite kako bi bilo da su uz Akija stigli i ostali članovi Parnog valjka, a uz orguljaša Popa Asanovića njegovi pajdaši iz zagrebačke supergrupe Time!

Kapljicu je prezentirao Boris Nećev, enolog Bovina, vinarije sa 65 hektara vinograda  i s proizvodnim kapacitetom od 1,5 milijuna boca vina godišnje. Bovin, koji je osnovan 1998. kao prva privatna vinarija u Makedoniji,  s vinima je već neko vrijeme prisutan i na hrvatskom tržištu, poznat je po tome što ima vina s dobrim odnosom između kakvoće i cijene, ali i vino za zahtjevnog i novcem neopterećenog kupca. Vrhunac uzbuđenja u Zagrebu zabilježen je kad se razgovaralo o crnjaku od Vranca s pozicije Disan, koju se nerijetko uspoređuje s našim Dingačom, te kad je na red za priču došlo vrhunsko gusto vino od Vranca My Way, po cijeni od – 150 eura za butelju…

_______________________

JAPAN VOLI FRANKOVKU! –  PP Orahovica na japanskom tržištu! Vino je stiglo u Tokyo, taman pred početak sajma Super Market Trade Show u Tokyo Big Sight centru, gdje je japanski kupac Fuji Trading Co. predstavio hrvatska vina.

Sajam je posjetilo gotovo 85.000 poslovnih ljudi, vlasnika robnih centara, trgovina, restorana i hotela. Velika je bila ponuda vina iz cijelog svijeta, posebice iz Francuske, Italije, Španjolske, Kalifornije i Čilea… Uz dobru pripremu promidžbenih materijala i trud našeg partnera, Japanski su ljubitelji plemenite kapljice imali priliku čuti o Hrvatskoj kao zemlji izvrsnih vina. Optimistično vjerujemo da uskoro slijedi nova veća narudžba vina, a spremni smo i na proširenje asortimana i kvalitetnih i vrhunskih vina – rekao je Josip Tokić, voditelj PJ voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica.

______________________

ČARLIJEVI ANĐELI i ČAŠNE SESTRE – Tko su one, zapravo: Čarlijevi anđeli i/ili čašne sestre i/ili Morana, Nataša, Lada? Morana, Nataša i Lada svakako jesu, Čarlijevi anđeli mogle bi biti a deklariraju se kao čašne sestre. Gdje je kvaka? Pa, vino i dobra hrana!

U najnovije vrijeme uz vino i oko vina rado se okupljaju uistinu brojne pripadnice ljepšeg spola. Vidjelo se to na festivalu Zagreb Vino.com u Esplanadi, ali još i jače na ovogodišnjem Pink Dayu u Mimari. Gotovo da je i među izlagačima i među posjetiteljima udio žena narastao barem na pola-pola, ako ne i na više od polovice. Žene u vinu nisu tek vinska momčad, one imaju pristup Bakhovom nektaru s dodanom vrijednosti. Uz to što proizvode vino sa šarmom, priređuju vinske festivale, okupljaju se na klupski način oko čašice i fine hrane, i to vrlo osmišljeno. Čašne sestre, dakako uz blagoslov velečašnoga, na druženjima koja priređuju podastru delicije iz vlastite kuhinje, svaki put izaberu neku vinsku temu i nastoje pastvi prezentirati kapljicu, potiču na komentare i diskusije oko organoleptike i kvalitete vina, oko, što je vrlo vrlo važno a u nas dosta zanemareno, dakle boce, etikete, kapice, pa oko sljubljivanja dotičnih vina s hranom.

Kapelica u kojoj čašne sestre superior, iz intelektualnoga kruga Morana Zibar, Nataša Dević i Lada Radin drže programe je zagrebački mini-vinski hram Vintesa. Najnoviji susret na kojemu su kušani, prezentirani, i komentirani Žlahtina 2013 Šipun, Pošip 2013 Nuić, Sauvignon 2013 Springtime Prigora, crni cuvée Dilatum 2010 PZ Kaštela Coop i bijeli pjenušac Maximo od Kutjeva d.d., a što je sve posnimio vrijedni Julio Frangen, počeo je i završio molitvom:

Čašo naša, koja jesi na stolu/ Rosi se stijenka tvoja/ Budi ispunjenost moja!/ Budi nam tu s gutljajem tvojim/ Kako pred očima, tako i u ruci/ Nađi nam se u veselju i muci.

Vino naše svagdašnje daj nam danas/ I dopusti nam zdravice naše/ Kako i mi dopuštamo braći i sestrama našim/ Uvedi nas u napast/ Ali ne uvedi nas u mamurnost/ izbavi nas od zla, Amen…

___________________

ZAGREBAČKI SAJAM WHISKYJA – Dobili smo eto i sajam whiskyja. Debitantska manifestacija održana je u zagrebačkom Hypo centru, pod sloganom Jedno piće, tisuću okusa. Štandova nije bilo mnogo a izlagali su naši uvoznici, whiskyja je bilo puno, i to raznolikih. Zastupljene brojne robne marke kao Ardbeg, Glenmorangie (nudili su ih braća Tuđen na štandu kuće MIVA), Grants, Glenfiddich, Johnny Walker, Jameson, Ballantines…  Organizator je pazio da ne bude alkoholiziranih – ulaznica je koštala 50 kuna a svaka degustacija po 10 kuna, k tome ponuđena je i hrana – mladi kozji sirevi Sanje i Ivana Grčevića iz Pisarovine, te toplu hranu koju je prigodno za konzumaciju s whiskyjem pripremao restoran Spoon…

___________________

PLACE2GO: PECS & BUDAPEST – Zgrada Boćarskoga doma okupila je turističke zajednice i urede, putničke agencije, avio-kompanije, a šator ugostitelje s raznim specijalitetima i proizvođače s njihovim delikatesama. I nije bilo važno idu li zidari od zgrade prema šatorašima ili šatoraši prema zgradi. Boće i boce nisu letjele, automobili svi na broju i uščuvani, paljevine je bilo ali samo na jeziku – od pikantnih zalogaja i palinke… Policije – ni otkuda! Zagrebački Boćarski dom i šator pored njega bili su u znaku turizma i gastronomije Place 2 Go.

Karlovački hotelijer Ivan Srakovčić (Korana Srakovčić i vrlo lijepi turističko- rekreativni i ugostiteljski objekt u selu Ribnik na Žumberku) sa svojim kobasama udružio se s vinskom damom Melitom Vrbanek u propagandi Zelenog srca Hrvatske, a zagrebačka arhitektica također Melita ali Matijević pozivala na slaninu i kulin koje njena obitelj proizvodi čisto domaćim i manufakturnim načinom u Baranji, konkretno u Suzi, a Zoltan Gyorffy, glavni urednik eno-gastro časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, nudio je pikantne male zalogaje s raznim namazima i nadjevima na bazi paprika i papričice, među njima i onima od kojih trne jezik, te, da se ugasi vatra, pomno izabrana fina bijela (pečuški cirfandli) i crna (vilanjski cabernet franc) vina mađarske majke vina Baranje.

Prilično aktivno ali dakako ne samo plamtećim kanapeima i vinogasnim mjerama u Place 2 Go (Plejs to go) uključili su se Mađari, koji su prezentaciju svoje turističke ponude, začinjenu malim zalogajima i većim gutljajima vina održali i u svom Institutu u središtu Zagreba. Mađarska turistička zajednica redoviti je sudionik sajma Place 2 Go, i dakako željela je animirati Hrvate za veći posjet Hungariji. Mark Kincses  iz ustanove Hungarian Tourism Ltd (Mađarska turistička zajednica) kaže da već sada popriličan broj Hrvata dolazi u Mađarsku turistički, osim u Budimpeštu i na Blatno jezero te u zemljopisno nam blize Villany (vino), Harkany (toplice) i doista krasni Pečuh, europsku prijestolnicu kulture u 2010. Mađarska, koja nema mora ali posjeduje druge adute, lijepo se razvila u turističku zemlju, lani je zabilježila čak 78 posto veći turistički posjet u odnosu na 2013., i u sklopu toga 10,8 posto veći broj stranih noćenja. Najviše posjeta bilježi, logično, glavni grad Budimpešta, koja ima što ponuditi: povijest, kulturu i zabavu, arhitekturu, gastronomiju – eto ima i četiri restorana s Michelinovim zvjezdicama: Costes, Onyx, Borkonyha i Tanti. Peštanski hoteli do kraja ožujka gostima koji ostanu noćiti četiri noći odobravali su jedno noćenje besplatno i besplatan ulazak u spa! Od 10. do 26. travnja u Budimpešti se u čast proljeća organizira festival s brojnim sadržajima.

________________________

TRI, DVA, JEDAN, BUNCEK – KRENI! – Tema su bili buncek u nekoliko verzija, npr. svježi i pečen klasično, do hrustave korice, zatim svjež i dugo pečen na nižoj temperaturi, potom pacan pa pečen, onda pacan i dimljen pa kuhan, te zagrebački odrezak. A od vina pjenušac, pa rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, cabernet sauvignon i mješavina od crnog pinota, frankovke i cabernet sauvignona, kraj je pripao visokim slatkim predikatima. Zanimljivo, mljac!

U Klubu Zagoraca u Zagrebu, opremljenom – se razme! –  šparhetom, osobno nazočna trojica šire znanih vinara Hrvatskog zagorja – Tomislav Bolfan Vinski vrh, Boris Drenški Bodren i Boris Vuglec Vuglec-breg (oni su prezentirali i vina kuće Petrač), dvojica popularnih chefova – Tomislav Špiček i Tomislav Gretić, jedan znani ugostitelj – Božo Huzak, iz restorana Ribič tik uz magistralu Zagreb–Zabok, čuven ne toliko po ribama koliko po kilometarskom zagrebačkom odresku. Na koji je trznuo čak i veleposlanik Japana Keiji Ide, ovaj put gost sa suprugom u zagrebačkom Klubu Zagoraca.

Pozvan je bio, čujem, i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, jer intencija je bila i razgovarati, u društvu i s nekolicinom vinskih i turističkih novinara, o jednoj osobito ozbiljnoj stvari, ali Kolar se nije pojavio… Možda će idući put, naime Franjo Sinković, predsjednik Kluba Zagoraca, veli da će se susreti u zagrebačkim prostorijama uz šparhet održavati redovito svakog posljednjeg utorka u mjesecu, svaki put na drugu tanjursku i čašnu temu, ali i uz ozbiljne diskusije o eno-gastru u zagorskom turizmu.

Župana Kolara konkretno se očekivalo u Klubu Zagoraca da se i krene s inicijativom o obnovi, modernizaciji nekad vrlo popularnog a onda potonulog Sajma zagorskih vina uz jezera u Bedekovčini, na lokaciji savršenoj da bude posjećeno izletište (lijepa priroda koju za turizam treba doduše malo i dotjerati, mogućnost rekreacije vožnjom čamcima, sportskim ribolovom, malim sportovima…, rekreacija uz domaću papicu i kapljicu, mužikaše). Sajam zagorskih vina na bedekovačkim bajerima odvijao se pred ljeto, bilo bi logično da tako bude i ubuduće. Drvene domaće kućice s ponudom specijaliteta, vina… Uoči Sajma strukovno ocjenjivanje, na sajmu klasična podjela nagrada, radionice na temu zagorske kuhinje i vina. Ponuda raznih izletničkih i turističkih aranžmana za ljeto, jesen ali i zimu u Hrvatskom zagorju. Prikladna animacija publike…

I, onda, dođem doma: gle, na malome ekranu opet ti kajkavci u bijelome s kuhačom – Tomislav Špiček i Tom Gretić, kao članovi žirija u tv-emisiji o kuhanju Tri, dva jedan… kreni! Iako su stalno na tv, možda to netko još ne zna, a šteta je to ne znati: Špiček je sada zaposlen kao chef u restoranu Kaptolska klet vis à vis Katedrale, a Tom Gretić, dimenzijama ništa manje kuharski uvjerljiv od Špičeka, vratio se  iz Istre i sad u Zagrebu otvara konzultantsku agenciju vezanu uz kuharstvo i gastronomiju….

SuC 03-04.2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i u TANJURU/02-2015

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 RIJEKA: 100% NATURAL! – U Tower Centru Rijeka od 9. do 12. travnja 2015. odvijat će se međunarodni sajam 100% Natural. Zamišljen je po uzoru na svjetske sajmove te vrste, a nakana mu je okupiti izlagače iz Hrvatske i regije. Promovirali bi se ekološka proizvodnja, energetska učinkovitost, prirodni proizvodi i vrhunske usluge. Posjetitelji sajma imat će priliku isprobati prirodne i zdrave domaće i strane proizvode na jednom mjestu, te naučiti ponešto novo. Sajam bi trebao okupiti stručnjake iz područja bio-proizvodnje i bio-energetike te predstaviti inovativna rješenja i projekte vezane uz zaštitu okoliša.

Manifestacija je podijeljena u tri dijela: HRANA IZ PRIRODE (eko-plac; proizvodi i usluge s eko certifikatom), UDOBNOST ŽIVLJENJA (prirodni materijali i ukrasi, energetska učinkovitost, recikliranje), LJEPOTA KROZ ZDRAVLJE (prirodni proizvodi za njegu kože, kose, aromaterapija, prirodna kozmetika, sport i rekreacija).

Porast ekološke svijesti i brige za zdravlje dovodi do porasta potražnje za ekološkim, zdravim proizvodima, uslugama i atraktivnim rješenjima! Pronađite ih u Rijeci od 9. do 12. travnja na sajmu 100% Natural.

PRVI ROĐENDAN NA PETAK 13.! – Petak 13., a – lijepo! Događa se. Barem u prvom činu. Vinska klet koju je u zagrebačkoj Novoj vesi otvorio plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj proslavila je u petak 13. veljače, prvi rođendan. Puno prijatelja, puno paštete od gusje jetre koju odlično radi Dragecova supruga Dubravka, puno kotlovine, puno finog domaćeg kruha, puno Kurtaljevog pjenušca Dri, ali i drugih vina i tog proizvođača i drugih plešivičkih vinara… Kamera je uhvatila trenutak zdravice s Dragecom i njegovom glavnom sestrom u lokalu Andrejom, te e enologom Nenadom Maslekom, pa sa olimpijcem Zlatkom Matešom, reporterom Jurom Ozmecom…

KLIMATSKE PROMJENE i GRAPE-OCALYPSE – Je li riječ o prijetnji, ili o prilici za proizvođače? Klimatske promjene na Zemlji donose, govori se, nešto što neki čak nazivaju grape-ocalypse, vinogradarska apokalipsa. Neka danas tradicijska područja uzgoja grožđa za vino već kao da gube svoj sjaj. Vinogradari aktualnih renomiranih vinogradarskih oblasti žale se da nagli padovi i skokovi u temperaturi donose nevolje glede aroma i viška alkohola, a spominju i veće probleme s nepredvidljivim kasnim mrazevima u vinogradu. Vrlo visoke temperature ljeti i čudne zime atak su, vele, na tradicijski uzgoj grožđa i produkciju vina s tradicijskim predznakom.

Vinogradari/vinari doista se moraju prilagođavati novim uvjetima, no realno gledano stvar ipak uopćeno ne bi trebala biti tako crna kako se priča. Bez obzira na to koliko je čovjek danas glavni uzrok promjenama u klimi odnosno u kojoj je mjeri riječ o prirodnom fenomenu, odnosno o kombinaciji aktualnih utjecaja čovjeka s prirodnim ciklusima, globalno zatopljenje donosi stanovite prednosti u tome što mnogim područjima omogućuje veći prinos a da on, naravno ako nije i pretjeran, ne bude nautšrb kakvoće vina, a i otvara nove mogućnosti za uzgoj grožđa u predjelima na geografskim širinama koja prije nisu bila uopće prikladna za vinogradarstvo.

Najveći problem je, smatraju određeni krugovi, zapravo u tome što se sadašnji konzument-vinski znalac mora priviknuti na to, prihvatiti to da kapljica njegovih današnjih omiljenih etiketa postaje drukčijeg okusa, te da bi za nekoliko desetljeća ova sadašnja vina mogla nestati, i da ih zamijeni kompletno drukčija kapljica uglavnom iz drugih vinogorja. Predviđanja jesu da će za tri do četiri desetljeća današnja vrhunska vinogradarska područja izgubiti na značenju kakvo imaju sada, naime klima s toplijim zemaljskim temperaturama učinit će da u budućnosti odlična vinogradarska područja postanu i neki novi krajevi, sjevernije od sadašnjih ponajboljih vinograda.

Neki američki manji vinari već sad govore kako su njihova vina – zbog povišenih temperatura koje pomažu stvaranju višeg sladora u grožđu pa to rezultira ili alkoholno jačom kapljicom ili i dalje jakom kapljicom, mada nešto manje, ali s ostatkom neprovrela sladora – dosta različita od onih prije.

Neki Bordožani navode kako je globalno zatopoljenje za njih slatki problem jer sazrijevanje grožđa bolje je i regularnije svake godine, međutim pitanje je je li to prednost i općenito za Bordeaux, naime bordoška vina posljednjih su godina sve jača alkoholom a to u suvremenom društvu i te kako postaje tegoba za plasman js obzirom da potrošači izbjegavaju jaka vina da ne bi imali problema s vožnjom u prometu ali i s obzirom na pojačane obveze na radnome mjestu.

Mnogi vingradari/vinari s današnjih tipičnih vinogradarskih pozicija ističu kako ne strahuju od grape-ocalypse jer se hitro prilagođavaju, primjerice u svojim vinogorjima postupno seobom vinograda s nižih nadmorskih visina u više, gdje je svježije, ali i kupnjom zemljišta u sjevernijim geografskim predjelima koja bi sutra mogla postati draguljima u vinogradarskom smislu.

BOGATSVO PLODOVA ŽUTOG STABLA – Ne NA Žutom stablu, nego U Žutom stablu: pravo bogatstvo plodova raznih vrsta na jednom mjestu! Kao u raju, nekad! Neka i naiđe Eva, ali – jabuke-smutljivice tu joj, na polici, nema! Rebrica ima, ali – ne od Adama… Valjda tako taj raj ima šansu potrajati.

                Na 400 četvornih metara površine u zagrebačkoj Hondlovoj ulici kod nogometnog stadiona u Maksimiru, nekad znanoj tek po Fotokemici i njenim proizvodima i uslugama a danas sve poznatijoj po kafićima i zalogajnicama (u kojima se može proveselili ili žaliti, ovisno o Dinamovu rezultatu!), nedavno je proradio boutique Yellow Tree, otvoren kao prodajni salon vina, piva, jakih pića, maslinova i bučina ulja ali i drugih ulja, pa pršuta, slanine, kulena, kobasica, sireva, tartufa, pašteta i raznih slanih ali i slatkih namaza, tjestenine, brašna, mirodija/začina, čajeva, meda, tzv. prirodne kozmetike na bazi bilja, dakle svakojakih čuda. Voditelj prodavaonice Marin Galinac kaže da je moguće da se u tome uistinu velikom lokalu uskoro otvori i kutak u kojemu bi posjetitelji mogli od onoga što je u ponudi u maloprodaji na licu mjesta nešto pojesti i popiti, a predviđena su i razna događanja poput eno-gastro prezentacija i edukacija. Uz objekt je parliralište, ali dolazite li u raj te vrste ne tek u brzu kupnju poznatog proizvoda nego i u istraživanje mogućnosti, bolje je automobile ostaviti doma.

                Na ponudu vina i raznih delikatesa prve vrste nekako smo naviknuli zahvaljujući nekoliko specijaliziranih prodavaonica, ovdje vrijedi istaknuti solidan izbor različitih inozemnih piva višeg ranga uz koja se, svako, k tome, preporučuju i specijalne čaše – to je važno u edukacijsko-hedonističkom smislu, da kao društvo ipak ne zaglibimo do kraja tek u žuji i karlovačkome…

VALENTINOVO = SLAVONSKO TRENKOVO?! – Postaje li, to, Valentinovo također i vinski praznik, i može li se reći da će Kutjevo u segment ljubavi  lansirati Dan Franje Valentina Trenka? Hoće li Kutjevo uz 14. veljače odnosno dane uz taj datum postati pozornicom i, za to mjesto unosne, turističke manifestacije?

Neumorni sommelier i prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski uz famozni – narescima i buteljama ispunjeni kameni stol u kutjevačkom cistercitskom podrumu – dočarava ljubavnu sreću dvoje gurmana, slavonskog baruna i živahne imperatorice. Johan Wolfgang Goethe: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, i onaj tko ne ljubi i ne pije, taj gotovo živ da nije!

Još su posve svježi dojmovi s nedavnog Vincelova, krajem siječnja, a evo vinska kuća Kutjevo d.d. pozvala je u povodu dana ljubavi grupu novinara i novinarki na druženje u svoj iznimno atraktivni stari podrum iz 13. stoljeća. Htjelo se, s jedne strane, ponovno skrenuti pažnju na to da je, zahvaljujući, inače, redovnicima cistercitima, upravo u Kutjevu 1232. startala – danas gotovo već tisućljetna – tradicija vinogradarske i vinske proizvodnje u Zlatnoj dolini (Vallis aurea) u središnjoj Slavoniji te da je od početka do sada kakvoća kapljice sta(bil)no visoka, ali i, s druge strane, istaknuti kako vina kuće Kutjevo d.d. imaju, dokazano, ljubavnu moć i kako uz kvalitetnu kapljicu nestaju sve barijere! Samo, oprez – Shakespeare je odavna nešto primijetio, i rekao: Što više piješ, obećanja lakše naviru, ali ih je to teže ispuniti!…

Glavni enolog Ivan Marinclin uz priču o zaljubljenima za početak nudi pjenušac Maximo, za ekspedicijski liker kojega se koriste znani kutjevački visoki predikati. Potom je ponudio Maximo bianco da nas pomiluju vjenčani sauvignon i traminac, a uz famozni pak kameni stol, koji eto u tami među bačvama vapi za time da se ponovno zagrije, toči crnjak Maximo nero (merlot+cabernet sauvignon+syrah)

Neki nisu odoljeli, i na poziv da se čvrsto usredotoče na ljubavnu želju, stavili su ruku na najpikantnije (ne od slavonske kobasice dobro začinjene paprikom!) mjesto na stolu

– Već godinama zaboravu se otima priča o tome kako su austrijsku caricu Mariju Tereziju i slavonskoga baruna Franju Trenka povezala upravo birana vina iz podruma današnjeg Kutjeva d.d. Carica je slovila kao žena slobodnog duha i stoga ne čudi legenda da je s barunom u podrumu među bačvama provela punih sedam dana. Navodno je svima bio zapriječen ulaz u podrum, čuvari su budno držali stražu i time onemogućili da javnost ikad sazna o detaljima jednotjednog boravka poznatog dvojca u podrumu. Ipak, onaj tko zna čitati između redaka i sa zidova shvatio je što znače brojne recke pronađene na zidu u sredini podruma: one upućuju na afrodizijačko svojstvo vina iz našeg podruma, tà barun ih je u sedam dana zaradio čak 70! Pretpostavlja se da su recke svjedoci izljeva ljubavi dvoje vladara, ali nije to i sve: pronađeno je i udubljenje na sredini ploče kamenog stola nasred podruma! Vjeruje se da je rupa nastala u ljubavnom zanosu i borbi u kojoj je Franjo (Valentin!) Trenk jednom i promašio caricu, neki će pak reći da je za udubinu kriva carica koja je, silno zažarena, u nekom trenutku sjela na taj dio stola… Vjeruje se i to da se dodirom tog centralnog dijela ploče, koji je naknadno zapunjen pa rupe više nema, i dan-danas stječe velika ljubavna moć. Treba se, pri postavljanju dlana na stol, usredotočiti na svoju svoju ljubavnu želju i želja će se, najduže za godinu dana, i ispuniti – posjetiteljima podruma tvrtke Kutjevo d.d.  veselo priča i obećava neumorni sommelier i sjajan prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski.

Igrokaza na čuvenom kamenom stolu pa ni bilo kakve pojave utjelovljenih Trenka i carice već poneko stoljeće nije bilo i nekad za jednog cijeloga tjedna zažareni stol već dugo je samo hladan, i na sebi ima tek tanjure i butelje. Možda bi bilo dobro nešto učiniti da kamen ponovno zaiskri… Neka na njemu i dalje budu poneki tanjur, butelja i čaša, ali neka makar dijelom posluži kao motiv za (pikantno) maštanje o sreći!…

Za ljubitelje veličina i centimetara – cisterna Kutjeva d.d. od 100.000 litara: svaki centimetar ove posude sadrži po 130 litara vina

                 Kutjevo d.d. – kuća s podrumskim kapacitetom od 11,5 milijuna litara koja godišnje proizvede i do šest miijuna litara vina od grožđa s ukupno oko 800 hektara vinograda na južnim padinama Krnije i na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara a gdje su najbolje pozicije Hrnjevac, Vetovo i Vinkomir – ima i drugih aduta i cveba za pokazati gostima: jednu od najvećih hrastovih bačava u Hrvatskoj, zapremnine oko 58.000 litara, goleme inoks cisterne zapremnine 100.000 litara u kojima unutar svakog jednog centimetra visine stane po 130 litara vina, 705 različitih posuda za vino, arhivu kao pravu riznicu odležanih visokopredikatnih vina, jednih od najboljih u Hrvatskoj, toliko lijepom kapljicom da muškarci govore kako ta vina lijepom čine i vlastitu suprugu, a žene odvraćaju da je vino tako fino da ga ne treba kvariti s vlastitim suprugom… Uz sam stari podrum lijepa je crkvica koju svakako, makar i nemate namjeru vjenčati se, valja posjetiti. A odmah tu je i famozni stari dvorac koji je postao zaštitnim znakom kutjevačkih proizvoda i koji se napokon, srećom, sada, a nakon nažalost dugih godina prepuštenosti samome sebi, ubrzano obnavlja tako da bi, očekuje se, najkasnije do svibnja trebao otvoriti vrata javnosti kao hotel s 30 visokokomfornih soba i s restoranom s ponudom rafiniranih jela, nadam se izvorno domaćih samo profinjeno moderniziranih.

                Aktualni glavni enolog Kutjeva d.d., kombinata u kojemu su inače izrasla najveća eno-imena i danas cijenjeni proizvođači vina Hrvatske kao Vlado Krauthaker i Ivica Perak, Ivan Marinclin priredio je degustaciju nekoliko mladih vina, iz berbe 2014., vrlo čudnog godišta od kojega gotovo nitko ništa nije očekivao, međutim koje je pokazalo da se ipak i iz takvog godišta moglo nešto izvući, do vrlo solidnog eno-uratka:

– Lani smo imali između pet do 10 posto količinski slabiju berbu nego 2013. Po meni, 2014. bila je godina položaja na brdu, konkretno upravo Hrnjevca, Vetova i Vinkomira. Imamo vrlo dobru graševinu kao bazno vino za pjenušac, a imamo i vina od kasnijih berbi, primjerice graševinu Turković te graševinu De Gotho, za koju, inače, mošt vrije u barriqueu. I neka crna, npr. od Merlota i Caberneta, bit će sasvim solidna, čak s vrlo tamnom bojom. Visoki predikati ovaj put su izostali.

Iako iz 2014. neće biti tih visokih slatkih predikata, ipak Kutjevo d.d., da bi ponudilo tržištu nešto drukčiji pjenušac, ne odustaje od toga da za ekspedicijski liker kojime se regulira sadržaj sladora u pjenušavome vinu, rabi neke predikate, otud malo drukčiji, poseban štih inače kao brut označenog bijelog pjenušca Maximo, kapljice za – zaljubljene i one koji će to tek postati…

PORTUGIESER du MONDE 2015 – Kao što je u nas portugizac tradicija osobito Plešivice, ali i Kutjeva, tako je on to isto i u mađarskom vinogorju Villany na jugu zemlje, uz državnu granicu s Hrvatskom. Mađari su se prije nekog vremena dosjetili da kod sebe organiziraju međunarodnu smotru portugizaca, podijeljenu u dva dijela: prvi je posvećen strukovnom ocjenjivanju, a drugi je u obliku festivala. Manifestacija će biti 10. i 11. travnja uglavnom u kulturnom centru Zsolnay  u Pečuhu. Za sudionike se origanizira i posjet vinskim posjedima izmedju Pečuha i Villanya.

Na ocjenjivanje se primaju uzorci mladog portugisca, dakle iz najnovije berbe (u ovome slučaju 2014.), zatim portugisci od berbe 2013 i stariji, te mješavine crnih sorata u kojima portugizac sudjeluje s najmanje 25 posto.

Prošlih godina hrvatski proizvođači – osobito Vlado Krauthaker – imali su na ocjenjivanju dosta uspjeha. Hoće li se s obzirom na dosta lošu 2014. posebice za crno vino ove godine prijaviti netko od naših, vidjet će se.

 Rajem vina, sira, maslinova ulja…

TUSCANY TASTE – Svake godine, evo već nešto više od dva desetljeća, druga polovica veljače rezervirana je za jednotjednu turneju Toscanom, talijanskom riznicom povijesti, politike te kulture i umjetnosti uključujući tu i arhitekturu, te rajem vina, maslinova ulja, sira. Tijelo Toscana Promozione, što obuhvaća nekih desetak konzorcija (poslovnih, interesnih udruga) za vino i maslinovo ulje, među kojima su svakako najjači i svjetski  najpoznatiji Chianti Classico docg, Vino Nobile di Montepulciano docg, Brunello di Montalcino docg, Bolgheri doc…, priređuje za eno-gastro novinare te za uvoznike i distributere ne samo iz Italije nego i cijeloga svijeta promidžbenu manifestaciju Tuscany Taste/ Okusi Toscane. Od novinara ove godine bilo nas je oko 150, uz Talijane i Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Amerikanci, Kinezi, Japanci, Indijci, Južnokoreanci, Brazilci, Česi, Slovaci, Rusi, Ukrajinci, Kanađani, Švicarci, Belgijanci, Nizozemci, Poljaci…, i ja iz Hrvatske.  Najveća koncentracija vina po konzorciju: Chianti classico Gallo nero (Crni pijetao) te Brunello, svaki s više od 350 etiketa, predviđenih za kušanje u po dva dana. Riječ je, inače, općenito bila o vinima koja su po konzorcijskim pravilnicima s 1. siječnjem 2015. stekla pravo na izlazak na tržište. Kod Brunella npr. to je kapljica iz berbe 2010 (tamo je proglašena s pet zvjezdica kvalitete!) za vino zvano brunello annata, i 2009. za vino brunello riserva.

Evo nekoliko sličica s turneje Tuscany Taste; za ovaj put, s obzirom da smo pred 8. ožujkom, međunarodnim Danom žena, izabrao sam fotke pretežito s damama, a koje su osobito uspješne u vinskome svijetu: Albiera Antinori (gore; vertikalno kušanje Chianti classica Gran Selezione, pet berbi, u Antinorijevom čuvenom restoranu Osteria a Passignano, gdje je i stari podrum markiza Antinorija),

Gaia Gaja (lijevo; eto, na hrvatski način otpuhuje pusu preko sjajnih brunella Sugarille i Rennina iz Gajina podruma Pieve Santa Restituta), Faye Lottero Il Lavacchio (desno; odličan Cedro Chianti Rufina, eko-produkcija, posebno vina Puro, bez dodavanog SO2), Maria Caterina Dei (dolje, desno; na slici u zdravici sa svojim odličnim Vinom Nobile Bossona 2004 sa znanim toskanskim chefom Walterom Tripodijem koji se istaknuo kreacijama u kategoriji fingerfood, tjesteninama i potom sočnim kozlićem…), grofica Beatrice Contini Bonacosi (lijevo), vlasnica posjeda Tenuta di Capezzana iz vinogorja Carmignano (izvrsni Trebbiano 2013, te crnjaci Carmignano Villa di Capezzana 2011 docg, zatim Treffiano 2009 riserva docg te Ghiaie della Furba 2009 igt),. A tu su i sirevi, dozrijevani  48 mjeseci pa i neki 72 mjeseca…  SuČ – 02/ 2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u CASI i NA TANJURU 144/2014

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RAZDOBLJE CVRČKA – S toplim vremenom stiže razdoblje cvrčka. Slovenci mu kažu – ščurek. U Goriškim brdima ima jedan poseban ščurek, malo veći, on je – vinogradar i vinar Ščurek, koji na svoju etitiketu nije propustio staviti ščurka s violinom. Stojan Ščurek vratio se u Zagreb, i to u vinoteku Bornstein s kojom je davno i počeo surađivati na plasmanu svojih vina u Hrvatskoj. Ovih dana donio je svoje eno-uratke na kušanje, vrlo ugodan Rosé 2013 (merlot + 25 % refoška) za početak i ugrijavanje, pa svježu Rebulu 2013, ozbiljniji Sivi pinot 2013, bijelu Staru brajdu 2011 (pika + glera…, dozrijevanje u bačvi od 500 litara), pa nešto kontra struji – Kontru 2011 (kasnije brane Rebulu i Chardonnay, selekcionirano najbolje grožđe i još k tome s grozdova izdvojene najbolje bobice pa stavljene u bačvu od 330 litara da stoji bez diranja 12 mjeseci da bi se potom tekući dio, bez grama dodanog SO2 i bez bistrenja te filtracije, vakuumski povukao preko gaze u bocu), zanimljiv Modri pinot 2009 (vino koje ne igra na prvu loptu!), te UP 2007 (nema veze s upravnim postupkom!) od merlota (85 %) i cabernet sauvignona. Ono je dobilo naziv po kratici od za takav uradak logičnih riječi uživaj polako, ali danas ga mnogi, prezaraženi engleskim, nazivaju AP, što može značiti gore, iznad, preneseno – let visinama, no svako vino kad ga pijete brzo i u većoj količini odvest će vas gore, namjera u preporuci goriškog Stojana Cvrčka ovdje bila je baš, ponavljam, suprotna, doista – UŽIVAJ POLAKO!… I uz jelo, ako je prigoda uz kreacije Čvrčkovog susjeda na Plešivu Uroša Klinca, koji po onome što je pokazao na tanjuru uopće nije neki klinec nego iskusan majstor…

 

            REAL MADRID! – Real Madrid! Kakva fešta u Madridu! Bravo, Luka, čestitke… Kojeg li, samo, pehara, iz njega bi se slavljeničkog pjenušca napilo bogme pola stadiona!