Archive | News in short RSS for this section

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/05.2015

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 Fera Mico 10NA LIJEPOM PLAVOM FRANKOVCU – Feričanci su odavna sinonim za crnjak i baš za Frankovku (sorta) i frankovku (vino). Jedini tržišno relevantni proizvođač plemenite kapljice od tamo – Feravino, koje gospodari sa 160 hektara vinograda, tek nešto manje od četvrtine ukupne površine pod trsjem posvetio je Frankovci. Ostale sorte koje uzgaja su Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot crni, Zweigelt, Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc.

U zagrebačkom wine-baru Dobra vina, uz dobra jela, revija noviteta iz Feravina: pjenušac Virtuo rađen klasičnom metodom, pa lijepo pitki Graševina 2014 Dika i Rosé 2014 Dika (od Frankovke), pa onda ipak i jedan stari znanac – Frankovka 2009 Miraz, potom opet novak – Cabernet sauvignon Miraz iz 2012, tek sad na tržištu, pa uz kolač opet stari znanac Graševina 2009 izborna berba prosušenih bobica. Nekako najslabiji dojam ostavio mi je onaj tko je (po meni) trebao najviše plijeniti – prvi Miraz! Vina su prezentirali enolog-savjetnik Feravina Miodrag Hruškar i voditelj Dobrih vina Damir Horvat.

Razumijem za Graševinu – tà, što li je Slavonac bez graševine!, razumijem i za Chardonnay, naime ispostavilo se da Feravino zapravo ima upravo Chardonnay a ne Pinot bijeli pod čijim je nazivom svojedobno izlazilo interesantno vino, a eto vidi se da se Feravino odlučilo i za pjenušac (Virtuo) pa Chardonnay i tu ima svoju svrhu. Ali ne razumijem zašto se, kako sam čuo, iskrčila 50 godina stara loza na boljoj poziciji za koju su mi prije više godina u Feravinu govorili da je u dobroj kondiciji i da će se vino od nje i s toga položaja ubuduće nastojati plasirati kao posebnost. Zatim, ne razumijem, naravno u kontekstu proizvodnje perjanica kuće i stvaranja visokog imagea, ni opredjeljenje za Rizling rajnski u toplom i za crne sorte prikladnom Feričanačkom vinogorju. A nisam siguran je li baš i Pinot crni nešto na čemu Feričanci i Feravino trebaju graditi svjetlu budućnost (vlasnik Feravina Ivan Ergović upravo je, doslovno, graditelj, a graditelj – i investitor – mora znati kakvu kuću i za kakve stanare treba sagraditi!).

Međutim Zweigelt, križanac koji je kroz svoj nastanak tijesno povezan s Frankovkom, u Feričancima mi ima smisla, i to i za vrlo ozbiljne uratke. Usmjerenje prema razvikanim internacionalnim crnim sortama (naglašavam razvikanim, jer i Frankovka – Blaufränkisch, Lemberger, Kek Frankos, Franconia… je internacionalna, ali nije toliko razvikana kao bordoški i burgundijski kultivari, čini mi se da je mi ne doživljavamo kao internacionalnu baš stoga što nije i razvikana a valjda i zato što je već tradicijski prisutna na ovim našim prostorima) ima logike, međutim – osim ako se ta izabrana internacionalna sorta ne pokaže u višegodišnjem prosjeku kao dragulj i puni pogodak za teritorij – više kao dopuna u nekoj mješavini sorata s dominacijom lokalno glavnog kultivara. Naime, ne postigne li se neki vanserijski rezultat, dobiva se samo još jedno jednosortno vino u moru kapljice istih tih sorata, što, makar se zbog zvučnosti naziva kultivara to činilo korisnime u komercijalnome smislu, može biti i stanovita prepreka plasmanu jer original ako ne uvijek a ono ipak najčešće ima prednost.

Syrah se u Feričancima jako dobro pokazao, a sad se jako dobro pokazuje i Cabernet sauvignon. Nedavno na večeri u zagrebačkom wine baru Dobra vina predstavljeno je godište 2012, prva ozbiljnija berba toga kultivara iz mladog vinograda sađenog 2006. te 2008. A 2008. je značajna i po tome što je tada u Feravino kao enolog-savjetnik došao Kutjevčanin Miodrag Hruškar. Novi vjetar pokrenuo je dosta toga nabolje, utječući, među ostalime – vidjelo se to na besprijekornoj čistoći upravo spomenutoga Cabernet sauvignon Miraz iz 2012 – i na to da podrum više pažnje posveti pri nabavci drvenoga suđa.

Bilo bi mi interesantno znati kakav rezultat u Feričancima daje Cabernet franc (nisam još imao prilike kušati cabernet franc od Feravina, njega nije bilo ni sada na degustaciji u Dobrim vinima). Cabernet franc jedan je od roditelja Cabernet sauvignonu, ali tržišno puno manje eksponiran, no poznat po tome da u određenim regijama primjerice u oblasti Bolgheri u Toscani, pa u Villanyju u mađarskom dijelu Baranje (a Feričanci nisu daleko od Villanyja, upravo na bazi frankovke a i cabernet franca mogli bi se i turistički povezati!), daje zanimljivija vina od svojega čuvenog potomka.

Glasam da se u Feričancima ponajprije doista maksimalno pleše po taktu Na lijepom Plavom frankovcu (Plavi frankovac, izraz koji naši Gradišćanci rabe za Frankovku) ili što bi rekao pjesnik Am schönen Blauen Fränkisch, glasao bih nekako instinktivno za jači angažman oko Cabernet franca, glasam i za, u najboljim godinama, samostalni syrah, a svakako i za dobar cuvée na bazi najmanje 50 posto frankovke i uz sudjelovanje ozbiljnog uratka od zweigelta, cabernet franca te, u manjim postocima, cabernet sauvignona, merlota i syraha… ■

VRHUNSKA GRAŠEVINA i CHARDONNAY! – Prva vina iz 2014 – njih šest a od toga pet sada već spremnih za tržište – Iločki podrumi predstavili su vinskim trgovcima, ugostiteljima i novinarima u zagrebačkoj Akademiji, a prezenter je bio nitko drugi do li dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Franjo Francem. OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ponuđeni su graševine kvalitetna i vrhunska, rajnski rizling, chardonnay, traminac kvalitetni i rosé (od frankovke). Iako se barata pojmovima Akademija i dopredsjednik, samo jedno je vino na kušanje u Akademiju došlo sa službenim statusom vrhunskoga, ostala su bila u rangu kvalitetnih s kzp. Špice će, najavljeno je, u Akademiji na red doći kasnije jer njima treba više vremena za dozrijevanje. Sva ponuđena vina vrlo dotjerana, degustacija je pokazala da se enologinja Vera Zima umjela jako dobro nositi s vinogradarski problematičnom 2014, ali pokazalo se i to da nije jasno što zapravo Rizling OLYMPUS DIGITAL CAMERArajnski radi u iločkim vinogradima.  Zajedničko svim vinima bili su svježina (osim kod roséa), viša ukupna kiselost i manji alkoholi nego inače odande, tanja struktura, kraći završetak.

Od 2003. vlasnik Iločkih podruma, Juraj Mihaljević (na slici s Franjom Francemom) s obzirom na veličinu posjeda – 700 hektara vlastitih vinograda! – nije imao toliko problema s količinom iz 2014. kao neki drugi, manji vinari, spomenuo je da samo graševine i od lanjske berbe postoji ukupno nešto više od dva milijuna litara, od čega ove vrhunske stotinjak tisuća… ■

EUROPA ULAŽE – i BRDOVEC BI ŽELIO… – Europa je voljna uložiti, i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je brošuru vezanu uz program ruralnog razvoja Hrvatske za koji bi se mogla dobiti sredstva iz europskih fondova. Zagrebačka županija, koja je dosad dosta radila na vinskom programu, odlučila je u selu Brdovcu između Zaprešića i državne granice sa Slovenijom održati okrugli stol na temu ruralnog turizma kroz uspostavu i razvoj vinske ceste i u tome kraju. Moderator je na skupu bio Josip Kraljičković, sada u Zagrebačkoj županiji zaposlen u odjelu vezanom upravo uz EU i njene fondove, a on i načelnik općine Brdovec Alen Prelac kao domaćini za uvodničare su pozvali predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Inspekcije vezane uz ugostiteljstvo i turizam, djelatnike iz turističkih zajednica, uspješne županijske vinare, ali i kolege iz pograničnog prostora Slovenije koji imaju već dosta iskustva i s vinskim turističkim cestama i s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Zaprešićki kraj, koji obuhvaća sedam općina i broji oko 60.000 stanovnika a razvija se u vinskome pravcu, ima interesa i za turizam baziran na plemenitoj kapljici, pogotovu stoga što mu je pogodan geografski smještaj: s jedne strane je milijunski Zagreb kao veliki emitivni centar a s druge strane je Slovenija, na čije vinske ceste bi se mogle lijepo dovezati i ove ovdje.

 Brdovec +Kako će na kraju ispasti, vidjet će se. Ako vinari budu bolje međusobno povezani, cehovski se čvršće držali skupa, i ako budu dobro znali što žele, te ako su dovoljno spremni za kvalitetnu međuprofesionalnu suradnju, stvar će vjerojatno ići dobrim putem. Potrebno je u prvim koracima napraviti i inventarizaciju da se vidi čime se sve raspolaže i dokuči na što sve još treba dodatno staviti naglasak, jer (poslovno uspješna) vinska cesta nije tek par seoskih domaćinstava uz prometnicu. Uglavnom, radni motto domaćina morao bi biti: dati dovoljno razloga gostu da dođe!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANakon okruglog stola u Brdovcu pošlo se u obližnji Šenkovec gdje su predstavljeni specijaliteti domaće kuhinje te lokalna vina, među kuharima pojavio se i – Davor Dretar Drele.

VOLIM NARANČASTO! – Izola u slovenskome dijelu Istre – domaćin Festivalu narančastih vina. Među izlagačima i naš Tomac. Zamislite, bio je stari, a ne mladi! Stari, Zvonko, stalno priča kako ne voli putovati, očito ga je Izola inspirirala… A tamo se družio s Jožefom Prusom. Ode Zvonko svako toliko na narančastu/bakrenu janjetinu u Vivodinu kod Frlana, a onda, kud’ će suza neg’ na oko?! – skok u Krmačinu, bogme ne s janjca na krmaču nego iz Vivodine u selo Krmačina odmah s druge strane državne granice, i eto ti tu ga čeka Jožef Prus, sad je veza još i jača otkako je i Prus u oranžnom klubu.

Da, Jožef, etablirani predikater, krenuo je i s tim tipom vina i eno ga u Izoli na narančastom festivalu!

U svim se kategorijama okušao, u svima koje sam dosad kušao bio je dobar. Počeo je s predikatima najviše vrste i samo se s njima bavio. Potom je proizvodnju proširio i na mirna vina, pa onda bijelima pridodao i crna (jako dobar mu je lovrijenac!), pa mu vrag nije dao mira i zavirio je u carstvo mjehurića, da bi se 2012. odvažio i na duge maceracije bijelih sorata, da od bijele sorte dobije i vino koje – nije bijelo…

I dok Tomac po šest mjeseci macerira Chardonnay i razne bijele sorte tradicijski uzgajane na Plešivici, te Rizling rajnski, dotle je Prus za narančastu kategoriju koristio kraljevinu, karakterističnu i za Belu krajinu iako se u nas rado misli da je imamo samo mi u Zelini, te muškat žuti, a maceracije su bile nešto duže nego kod Tomca. Prus kultivare nije izmiješao, i sad ima dva narančasta vina.

Sorte su svaka za sebe čak dvije godine boravile na pokožici u drvenim bačvama od 225 i 600 litara zapremnine, jednom tjedno bačvice su se okretale tako da se promiješaju pokožica i talog. Nakon dvije godine tekući dio odvojen je od krutoga i dva mjeseca kasnije kad se kapljica manje-više izbistrila vino je napunjeno u bocu, da bi na tržište izašlo s 1. siječnjem 2015. Vina su na degustacijama u slovenskim institucijama koje izdaju dozvolu za puštanje na tržište dobila status vrhunskih, a butelja, bilo kraljevine, bilo muškata, u podrumu kod Prusa stoji 25 eura plus pdv. ■

Inicijative

DROPIJEVE SVINJARIJE –  Ono što je kao inicijativa i realizacija usmjereno na poticaj razvoja hrvatskog svinjogojstva te unaprjeđenje bioraznolikosti, zdrave prehrane, gastronomije, ugostiteljstva i ponude u turizmu te doprinosa kreiranju imagea RH kao eno-gastro destinacije trebalo doći službeno od stručnjaka za poljoprivredu, mesara, nutricionista, ugostitelja, trgovaca, grupacije marketingaša, djelatnika u turizmu, sociologa, stiglo je od na određeni način na tome polju amaterskog trojca Dropuljić – Horvat – Erdeljac. Prof. Ivan Dropuljić osnivač je i direktor već godinama najjačeg međunarodnog festivala vina i gastronomije u regiji (Zagreb Vino & Culinaria.com, s već punim desetljećem na plećima), Danijel Horvat poduzetnik je iz miljea marketinga, a Marko Erdeljac iz poslovnih je krugova, s iskustvom iz bankarskog sektora (predstavio je novoosnovani Business Club ili Poslovni klub kojemu je zadatak da spaja proizvođače izvornih hrvatskih delikatesa s potencijalniom kupcima u zemlji i inozemstvu).

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMoglo bi se reći da su prof. Dropuljić i njegovi kolege ovim svojim projektom na neki način održali lekciju profesionalcima iz širokog spektra društvenog djelovanja od kojih nerijetko dolazi ponekad više prividom patriotizma nego stvarnim patriotizmom i predozirano veličanje onoga što je naše, od onih koji rado pričaju o nužnosti očuvanja sela i o unaprjeđenju enogastronomije i turističke ponude, bioraznolikosti, ekologiji, zdravoj i zdravo uzgojenoj hrani te zdravoj prehrani… ali koji slabo, preslabo rade da to o čemu pričaju i to što (istinski, ili navodno) zagovaraju, pokretanjem i guranjem konkretnih projekata i realiziraju….

Spomenuta trojka predvođena Dropuljićem a inspirirana, barem zasad, prvenstveno gourmetskim razlogom, odlučila je bila u nas kupiti svinje prikladne za preradu u suhomesnate proizvode a od pasmina Crna slavonska, Turopoljska, Mangulica, Durock i Landras, te od njih dati napraviti  pršute, lopatice, kare pečenice-ombolo, kobasice, slaninu (u planu su bili i svinjska mast i čvarci ali je tu malo podbacila logistika), i to, radi mogućnosti usporedbe, po dvjema tehnologijama – istarskoj i dalmatinskoj (nedostaje na žalost još jedna, bitna; šteta je što u igri nije i slavonska, čini se da je i tu malo zakazala logistika!). Od svake od tih pet pasmina prerađevine su radili znani istarski pršutar Mladen Dujmović, i, takodjer znani, dalmatinski pršutar Vlade Pranjić Smjeli.

Osobe su to ne samo dokazane u svojemu djelokrugu nego i od Dropuljićeva velikog povjerenja, i prijatelji su od trojca.

Nedavno je stiglo vrijeme i za prvo kušanje i vrednovanje (nekih) od tih proizvoda, ono je za prijatelje Dropija, Horvata i Erdeljca ali i, ujedno, za osobe iz redova upravo poljoprivrednika, mesarstva, kuharstva, nutricionizma, ugostiteljstva, turizma, enologije, marketinga, novinarstva organizirano u Smaragdnoj dvorani elitnog zagrebačkog hotela Esplanade, gdje Dropi inače priređuje i svoj Zagreb Vino.com.

Koncept degustacije: proizvodi narezani na prikladne degustacijske kriške, zadatak uzvanika bio je kušati što više toga paralelno i na degustacijski-ocjenjivački listić upisati ocjene i zapažanja. Rezultati vrednovanja su tu, mada bi, treba to reći, zasigurno bili i pouzdanošću kompletniji i uvjerljiviji da se trojka odlučila, prije te degustacije za ovako brojne uzvanike, organizirati i kušanje u uvjetima prikladnima za maksimalnu koncentraciju a na koje bi pozvala odabrane stručnjaka iz segmenta preradbe mesa i gastronomije.

Evo što je proizašlo iz obrade kušačkih listića:

Najbolje ocjenjeni proizvodi u grupama:

A – PRŠUTI:

A 8 – MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (ocjena: 4.13); A2– LANDRAS   – ISTARSKA OBRADA (3.89); A3– MANGULICA  – ISTARSKA OBRADA (3.87)

B – PANCETA-SLANINA-ŠPEK: B7 – LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.12); B6 – DUROK – DALMATINSKA OBRADA (3.93); B1– DUROK  – ISTARSKA OBRADA (3,64)

C – VRATINA:

  1. C2– LANDRAS – ISTARSKA OBRADA (4.02); 2.  C8– MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (3,85); 3.  C5– TUROPOLJKA  – ISTARSKA OBRADA (3,82)

D – PEČENICA-OMBOLO:

D7– LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.06); D10– TUROPOLJKA – DALMATINSKA OBRADA (3,95); D9–CRNA SLAVONSKA – DALMATINSKA OBRADA (3,87)

E – PLEĆKA:

E7– LANDRAS – DALMATINSKA OBRADA (4.12); E8– MANGULICA – DALMATINSKA OBRADA (3,86); E5– TUROPOLJKA  – ISTARSKA OBRADA (3,77) ■

KORLÁT, MA NE MOLÁT! – Da, Korlát, ma ne molát! To bi bio moj zaključak. Lijepo je bilo osjetiti što vina s benkovačke vinogradske pozicije Korlat mogu dati, ne samo s obzirom na berbu nego i s obzirom na starost. Ona što se tiče Korlata doduše i nije, barem zasad, neka velika, naime prva vina Badela 1862 s Korlata izašla su 2007, ali svejedno! Dobro je stvari pratiti… OLYMPUS DIGITAL CAMERAU zagrebačkom Bistròu Agava Badel 1862 odlučio je, dakako uz jela koja je za tu prigodu priredio chef Belizar Miloš, prezentirati svoj merlot s Korlata iz berbi 2008 (odlična), 2010 (dobra, a da se nije našla izravno u usporedbi možda bi prošla i s višom ocjenom), zatim 2011 (obećavajuća!), te slatki Merlot 2011 boutique. A ja sam neposredno prije toga imao priliku kušati upravo Merlot 2007 Korlat (odličan!), ali i, od porečke Agrolagune, Merlot 2009 Festigia, Cabernet sauvignon 2009 Festigia, Castello (merlot, cabernet sauvignon i syrah) 2009 Festigia, glede Agrolagune sva vina i sada lijepa ali osobno kao za najbolje u cijeloj toj kombinaciji opredijelio bih se za Cabernet sauvignon 2009 Festigia.

Razmišljam o Syrahu s Korlata – on mi je uvijek od trojca cabernet sauvignon, merlot, syrah bio nekako najdraži. Kakav li je sada taj syrah 2007 sada? Hoće li Badel 1862 napraviti i njegovu mini-vertikalu?

Prerijetko se u nas, gdje smo se malo prejako orijentirali na eno-pedofiliju (moj izraz!), priređuju ovakva vertikalna kušanja, iz kojih se može vidjeti koje vino s vremenom dobiva na dodanoj vrijednosti. Zar smo toliko nestrpljivi da pijemo što prije?…  Zašto se ovdje ne gaji kultura zrelog i odležanoga vina? Ne može se dakako baš sa svakom sortom i s bilo kakvim pristupom, ali gdje se može potrebno je, jer to traže poznavatelji i istinski vinoljupci, jer proizvođač može bolje unovčiti svoj proizvod, i jer to donosi image i proizvođaču i cijelome njegovome kraju…

Čestitke Badelu 1862 i bistrou Agava, Milošu te sommelieru Darku Lugariću! Očekujem, sada, da se pred širom publikom s odležanim, i ne samo crnim, vinima – vertikalom, pa i malo dubljom! – ovako, javno, pokažu Agrolaguna, Belje, Boškinac (Boškinac je istina bio s nekoliko berbi u Zagrebu), Krauthaker, Korak, Saints Hills, Meneghetti, Plenković, Clai, Kabola…, ali istinski vrijedno bi bilo i da tih odležanih vina ima i na raspolaganju za tržište… ■

________________________________

Persuric GiordanoIN MEMORIAM

ĐORDANO PERŠURIĆ – Jedna je perla, na žalost, ugasila svoj perlaž… Ostao je, međutim, trajno sjajeći biser.

Bez tebe je teško, neka barem tebi zemljica bude laka!

________________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERABELLA ITALIA i SLATKI GUŠTI – Dva susjedna zagrebačka trga i bogati slani i slatki život u OLYMPUS DIGITAL CAMERAmetropoli, taman sjajan nastavak na priču o zdravim namirnicama i zdravoj prehrani ispričanu koji dan prije takodjer na zagrebačkom trgu u središtu grada. Europski trg ugostio je ponuđače brojnih delicija iz Italije – mahom Toscane, Umbrije i Sicilije, od više vrsta maslina i sušene rajčice preko kobasica, salama, buđola, pršuta, svinjskih butova dozrijevanih u raznom bilju odnosno u mljevenim začinima, pa različitih sireva, velikog izbora mirodija, do interesantnih slatkiša s juga Čizme. Talijani su izlagački prostor uredili vrlo efektno, svaki štand, a bilo ih je mnogo, vijorio je njihovu nacionalnu trobojku u znaku zelenog, bijelog i crvenoga, i uočljivi su bili iz daleka. Prolaznika puno, kušača također, a – kupaca? Joj signore, molto fino ali i molto skupo…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA istodobno na Zrinjevcu – festival slastica Slatki gušti (kaj u srcu KAJa ni bilo bolje namesto mediteranskog izraza gušti rabiti domači – oblizeki?!). Počelo je u srijedu, a protegnulo se i na idući tjedan, izlagači mi vele da je dobro da je priredba pokrila ne samo vikend nego i radni dio tjedna, Zagreb kao turističko središte mora imati ovakvu manifestaciju. Dok kod slanih Talijana nije bilo pića, dotle ovdje na slatkom Zrinjevcu ne samo slatka zagorska vina od kupine Kupilek (a zašto ne trgovački naziv KUPI LEK?!) što nam je nudila Ana Jambrešić iz klanječke obitelji koja ih i proizvodi, nego i suha vina, među njima i ona iz – Francuske, ponudila ih je, uz kriške domaće torte, slatka Marija Rimac, supruga trenera Cibone Slavena Rimca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERANazočni slastičarnica Vincek, pa Cukeraj (suprotno od Cukerfraj!). A kućica Lokum došla je s orijentalnoim slatkišima – tahan alvom, uvezenom iz Istambula, rahat-lokumima i baklavicama na sto načina, s orahom, pa s bademom, lješnjakom, čokoladom, pistacijom, čak i narančom. Slatki spektakl pripreman je za vikend – izložena a poslije i razrezana bila je torta teška 650 kilograma!… ■

TAHAN HALVA – Nisam je kušao najmanje 40 godina, od vremena kad sam bio na odlsuženju vojnog roka – u Sarajevu. Vojnička hrana, osim pasulja, nije bila nešto, pa se često išlo u kasarnsku kantinu koja je nudila upravo i halvu. Toliko sam je u tim vojničkim danima konzumirao da je pauza od četiri desetljeća bila sasvim logična. Sad, na Zrinjevcu, kad sam je ugledao kod Lokuma nisam mogao odoljeti…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEvo i što sam iskopao o toj famoznoj halvi: naziv ovom slatkišu s višestoljetnom povijesti dolazi od arapske riječi halwa. O njenu porijeklu bilo je puno rasprava. Gotovo svaka zemlja Srednjeg istoka tvrdi da je halva njen izum. Neki stavovi su da je njen zavičaj Bizant, Istanbul, te da je nastala negdje oko 12. stoljeća nakon Krista, a po nekim drugim teorijama ona se rodila još 3000 godina prije Krista! Prvi poznati pisani dokument – recept za proizvodnju halve, datira iz ranog 13. stoljeća, a zapisan je u arapskoj Knjizi hrane (Kital al Tabikh). Recept je bio u sedam varijanata. U knjizi pak španjolskih Maura stoji da se halva radi od ukuhanih šećera i meda, te sezamova ulja, brašna i mljevenog pistacija. Uglavnom, halva se brzo proširila osobito bliskoistočnim Mediteranom i središnjom Azijom ali i azijskim potkontinentom. Svaka sredina dodala je u prigotavljanju halve nešto svoje. Egipćani su tu slasticu nazivali halawa, u proizvodnji su miješali pistaciju i badem, a Indijci, koji su je zvali halva, začinjavli su je sa svojim tipičnim proizvodima kao kokosom, datuljama.

Jedan od najvećih ljubitelja halve bio je Sulejman Veličanstveni, najduže vladajući sultan Otomanskog carstva. On je dao sagraditi posebnu kuhinju za pripremanje halve (halvahan) gdje je halva nastajala u oko 30 različitih varijanti. Jedan od recepata koji će se kasnije pokazati osobito uspješnim i izvan Bliskog istoka je sa sezamovim namazom (sesame tahini ili susam tahini) kao glavnim sastojkom, nazočnim, danas, sa gotovo posto među rabljenim namirnicama. Taj su recept prihvatili Židovi Aškenazi u Europi i ta je verzija početkom 20 stoljeća stigla i do Amerike…

SezamDanas se u pripremi halve koriste voda, šećer, med, brašno, sezamove sjemenke, ulje suncokreta, aroma vanilije, limunov sok. Tahan ili tahini pasta, koju je inače moguće kupiti i gotovu u trgovini, radi se upravo od poprženih pa u mužaru zgnječenih sezamovih sjemenki kojima se dodaje suncokretovo ulje i na kraju žličica limunova soka. Sezam (susam; slika) je inače biljka koja raste u tropskim i suptropskim krajevima, najviše se proizvodi u Africi, Južnoj i Srednjoj Americi… Korijen, sjemenke i ulje sezama se koriste kao ljekovito sredstvo, i u kulinarstvu. Sjemenke sezama sadarže nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vitamin E, vitamin B u formi foliumske i nikotinske kiseline, te minerale kao što su magnezij, kalcij i fosfor. Sezamovo ulje bogato je antioksidantima, i predstavlja glavno ulje u kineskoj i japanskoj, ali i u arapskoj kuhinji.

Sezam biljkaU posudu na vatru stavi se na decilitar vode oko 150 grama šećera/meda, pa se to kuha dok voda ne ispari. Može se dodati žličica ekstrakta od vanilije. U drugoj posudi poprži se žlica pšeničnog brašna dok ne dobije žućkastu boju (ne smije pregoriti) i potom se to istrese na tanjurić, bude li grudica treba prosijati. Sve se pomiješa i tako dobivenu halvu treba ohladiti. Ona se prebacuje u posudu unutra obloženu folijom. U još toplu smjesu mogu se dodati orasi i grožđice, nesoljene pistacije… ■

Mayweather i sampusiMAYWEATHER i ŠAMPUSFloyd Money Mayweather zna! Ne samo tući se, nego, očito, i uživati – u kapljici… A može sebi priuštiti bogme i onu najskuplju! Evo ga, nakon pobjede nad Mannyjem Pacquiaoom, kako u svom stanu u Las Vegasu pozira ispred zida crnih butelja šampanjca Belaire Rosé i Belaire Gold… ■                 SuČ 05.2015

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/03-04.2015

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HRVATSKA 365: KARTA ZA LJUBLJENJE – Turistička sezona 2015. pomalo se u nas budi. Zanima vas koje je najljepše mjesto za poljubac na Rivijeri Crikvenica? Ima 10 romantičnih lokacija, koje su nedavno i obilježene oznakama This is a Good Kiss Spot, a dobile su svoje mjesto i na posebno pripremljenoj i otisnutoj Karti za ljubljenje.

Oznake su dio pokreta, koji je, kažu, svijetom proširio čarobnu poruku ljubavi. Originalnu ideju pod nazivom This is a Good Kiss Spot razvila je skupina 0707 iz Italije.

Poljubac je prvi korak, hoće li se pokret unaprjeđivati, možda u režiji skupine 0708?

Svako od četiri mjesta Crikveničke rivijere – Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce, ima nekoliko lokacija koje su idealne za podjelu poljubaca. Potražite Prvu na Veloj paladi i Vječnu na gradini Badanj u Crikvenici, prošetajte do Jedinstvene u dramaljskoj lučici Pazdehova i Neponovljive pokraj tunere u Jadranovu. Uživajte na Slatkoj, Savršenoj i Tajanstvenoj, smijte se i zabavite s vašim voljenima na Zaigranoj, Moćnoj i Jedinoj!

Iz Turističke zajednice grada Crikvenica poručuju: Prepustite se romantičnim osjećajima, posjetite naša mjesta za ljubljenje i uživajte s vašim voljenima! A nakon što obiđete sve lokacije, posjetite i Ljubavnu cesticu i Mediteranski labirint ljubavi u Crikvenici. Uživat ćete u prekrasnoj prirodi, opustiti se i obnoviti energiju.

__________________

QVEVRI 2011 JE VANI! – Proljeće je vrijeme sadnje vinograda, dakle početka, ali može biti i vrijeme svojevrsnog završetka. Već unatrag nekoliko godina obitelj Šember na Veliki četvrtak vadi vino lanjske berbe s tropa i iz amfore, a ove godine je i promovirala svoje prvo gotovo vino iz amfore iz berbe 2011 kojemu je baš ovogodišnji Uskrs bio predviđeni termin izlaska iz podruma!

Veselo kod Šemberovih, kao, uostalom, i uvijek. Vina iz 2014. s obzirom na godište, manje je, a ovo lanjsko što sam kušao iz amfore – jako dobro, malko slabije strukture nego inače, ali s vrlo lijepom kiselosti i svježinom, doimlje se kao izvrsna baza za (ipak malo drukčiji!) pjenušac,  čini se da gazda Zdenko baš i namjerava šampanjizirati tu 2014. iz amfore, te ono za što se strahovalo kako će na kraju ispasti pretvoriti u proizvod s dodanom vrijednosti. Bravo, Zdenko, predaje nema, hrabrošću se ide naprijed, i uči se kroz nju, a ne kroz rutinu i ziharaštvo…

Pročulo se za događanje kod Šemberovih čak i na našem dubokom jugu, pa evo naiđosmo u Donjim Pavlovčanima i čuvenog pelješkog Matuška, i sina!

Lijepo vrijeme, odličan mali od kužine (pečenjar Frlan junior, nema mu ravna kad su u pitanju janko i race s ražnja…)

Nakon što su iz amfore zapremnine 1500 litara izvađeni vino i trop, koji je odmah lagano isprešan – posebno svečan i za Šemberove značajan trenutak: prezentacija – i to, i te kako efektna! – dugo očekivane prve obiteljske butelje Qvevri 2011! Oko 500 boca à 0,75 lit tog Qvevrija (kvevri je izvorni gruzijski naziv za amforu).

Dosad je u Hrvatskoj po pitanju vina iz amfore na tržištu bilo neriješeno 1:1 između sjeverozapadnoga dijela i Istre, s ovom Šemberovom buteljicom Plešivica sad vodi 2:1! Interesantna ta Plešivica, sve neke posebnosti: pjenušci i amfora, pa i pjenušci iz amfore!

 PLEŠIVICA KAO HRVATSKA CHAMPAGNEA? – Franciacortu u Lombardiji nazivaju, s pravom, talijanskom Champagneom, može li Plešivica doći do naziva hrvatska Champagnea? Baza je tu: već je popriličan broj proizvođača pjenušavoga vina a i dalje je povećan interes za proizvodnjom pjenušaca, metoda je šampanjska a ne charmat kao za prosecco, kakvoća raste, mada, na žalost, ne i brzinom kojom bi trebalo da kraj (brže) dođe do spomenutog naslova. Među najnovijim plešivičkim šampanjerima je obitelj Milana Ivančića, inače znanog i sjajnog vinskog biškupa za Martinje, i sina mu Kreše Ivančića iz sela Plešivica: Ivančići su upravo izašli sa svojim pjenušcem Griffin (naziv je, objašnjenje je, dio iz starog obiteljskog grba) njegovanim u butelji dvije godine na kvascu. Premijera Griffina bila je za širu javnost na nedavnom 14. Sajmu proizvoda hrvatskog sela kod Boćarskog doma u Zagrebu.

Plešivica bi se uistinu morala trgnuti, bolje organizirati u vinskoj branši i vidjeti što zapravo želi, na koji se način kani kvalitetno pozicionirati na tržištu. Od nekada znana po graševini (Borička), rajnskom rizlingu i bijelom pinotu (za koji se poslije ispostavilo da je dobrim dijelom zapravo riječ o chardonnayu), potom neko vrijeme na zlu glasu po patvorinama pojedinaca, a onda uskrsnula pojavom nekolicine vinara s vrhunskim proizvodima na kojima na žalost i sada još uvijek sve počiva, po potencijalu svakako zavrjeđuje bolju poziciju od ove sadašnje.

Tamo nema, kao drugdje u našim vinogorjima, jedne ili dviju domaćih sorata oko kojih se vrti stvar, tamo su se međutim iskristalizirale tri vrhunske međunarodne a očito dobro udomaćene bijele (Chardonnay, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli) i jedna crna sorta (Pinot crni). Po tipu, uz suha mirna vina svakako bi tamošnji adut trebao biti extra brut odnosno brut pjenušac, za koji su primjenjive – sve četiri sorte (sauvignon bez maceracija i s fermentacijom na neutralnom, najbolje selekcioniranom domaćem kvascu). Svakako bi bilo dobro usredotočenje na jedno ili dva, možda tri vina na kojima bi trebalo poraditi da postanu jake robne marke vinogorja, i to pod nazivom vinogorja, a ne sorte. Ima takvih primjera vani: ustanoviti u postocima prikladan omjer zastupljenosti spomenutih bijelih sorata u cuvéeu Plešivica. Crno bi moglo počivati na Pinotu crnome i, ako je još na Plešivici ima, sorti Lovrijenac, a treće vino robna marka da bude pjenušac. To dakako nipošto ne znači da se paralelno ne bi mogla i trebala proizvoditi i jednosortna vina od navedenih sorata i (bijela) vina macerirana u bačvi ili amfori, samo bi ona morala biti s drukčijom apelacijskom oznakom.

Ali, za sve to treba zajedništvo proizvođača i dogovor, te dakako i vjetar u leđa određenih institucija. Možda bi bilo bolje da se Zagrebačka županija, koja se svojedobno upustila u stvaranje robne marke Portugizac Plešivica, sada angažira i uključi na ovu stranu, radi ostvarenja županijske robne marke vina s dodanom, višom vrijednosti

Na slikama su Milan Ivančić (gore) s pjenušcem Griffin, te mladi Tomislav Tomac (s jazavčarom Hugom!) koji s ocem Zvonimirom na Plešivici – položaj Šipkovica Kraljeva vila na 280 metara nadmorske visine – upravo podiže vinograd sađen Pinotom crnime (4000 trsova/ha) ponajviše namijenjenom pjenušcima.

_________________________

OD VINOGRADA DO VELEGRADA: CORONICA WINE & GOURMET! – Sve počinje u vinogradu, rado će reći Moreno Coronica. I, evo – iz svojega vinograda u Istri kreće prema Zagrebu, naime najprije je sa svojom kapljicom protagonist večere u zagrebačkim Dobrim vinima a u drugoj polovici travnja uvečer gostuje u restoranu Zinfandel zagrebačkoga hotela Esplanade, nastupit će kao zvijezda na večeri velikih vinara Coronica Wine & Gourmet. Pet sljedova chefice Ane Grgić, te Morenova ponajbolja vina. Dakako, ona što počinju sa Gra… odnosno Gran – Gran Malvazija, Grabar i Gran Teran.

Još nikako da iz Istre dobijem službeni odgovor na opetovano pitanje kakav će naziv biti na etiketama hrvatskoga vina od sorte Teran od berbe 2013….

 _____________________

BISTRÒ U PROLJETNOME TONU – Esplanadin Bistrò u proljetnome tonu: atraktivno, zar ne?

_____________________

 ZLATNA ŠAJBA ZA PROFESORA BALTAZARA! –  Ako si profesor, k tome ime ti je Baltazar, a iza sebe imaš i Gašpara i Melkiora, ali i Slobodana, pa – kako da ne budeš uspješan! Upravo Baltazar – lijepa vijest neposredno prije Uskrsa! – uspješan je i te kako bio na nedavnoj samoborskoj Salamijadi 2015, gdje je osvojio Zlatnu šajbu! Ugostitelj Bobo Čimbur, koji vuče konce njegovih Baltazara, Gašpara i Melkiora u zagrebačkoj Novoj vesi – veseo k’o malo dijete!

U riznici kod njega još je kurioziteta: butelje i magnumi s vinom naziva  Si tu me quittes… odnosno po naški Ako me ostaviš…, ilustracija je na etiketi ne s francuske Azurne obale nego, pogađate, s našeg Jadrana, konkretno iz šibenskoga kraja – popularni Mišo Kovač, iz vremena njegove mladosti. A vino je ne od Babića, nego od Plavca maloga, i ne od grožđa iz vinograda kod Šibenika nego s trsja s otoka Visa! I tu stvar ne staje: autor vina s prezimenom je Protega! Ali riječ je o bratu, Ivanu Protegi. Vino Si tu me quittes…  je iz berbe 2011., maceracija je trajala 33 dana, dozrijevano je 18 mjeseci u dvama barriqueima od Tofrada iz Slavonije, sa 16,7 vol% je alkohola i sa 4 g/l ostatka sladora, ukupna kiselost je 6 g/lit. Autor će se rado pohvaliti da je 2013. za nj na Sabatini dobio zlatnu medalju, a Bobo Čimbur, kao da mu se restoran Baltazar nalazi uz kakvu našu marinu, npr. prekrasnu skradinsku, na sve to stavlja krunu informacijom da je cijena butelji, ako netko baš inzistira da je kupi – iznad 1000 eura! Na tržištima u boji – sivome tržištu, dodaje, mogla bi biti i 2000 eura, a na crnome i tri tisuće!  Namjerno ne govori cijenu u kunama nego u eurima da odmah time potencijalnim kupcima sugerira da ako uzimaju kredit to radije učine u eurima nego u švicarskim francima…

_______________________

VRLO KOMPLEKSNA PRIČA O MASLINOVOM ULJU – Sa zdravom prehranom mora se početi od djetinjstva, a maslinovo ulje je, premda smo mediteranska zemlja, jedna od prilično zanemarenih namirnica u Hrvatskoj. Povećanje njegove potrošnje kod nas podržava Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, rekao je Dražen Miloloža, tajnik Grupacije za maslinarstvo HGK na predstavljanju projekta Priča o maslinovom ulju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Projekt – rezultat inicijative članica HGK Grupacije za maslinarstvo – sufinanciran je od Međunarodnog vijeća za masline (IOC), a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska gospodarska komora.

Cilj projekta je povećati korištenje maslinovog ulja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, educirati osoblje škola i vrtića zaduženo za planiranje i pripremu hrane te posredno i roditelje i djecu o maslinovom ulju i njegovim povoljnim učincima na zdravlje te načinima kako uključiti maslinovo ulje u jelovnik djeteta. U nas se konzumira samo po dvije litre maslinovog ulja godišnje po stanovniku, dok je europski prosjek oko četiri litre.  U nekim mediteranskim zemljama kao što su Grčka i Italija troši se i više od 10 litara maslinovog ulja po stanovniku.

Lijepa je ta inicijativa za povećanjem konzumacije maslinovoga ulja u nas, ali organizirajući prezentacije o koristi od toga ulja za zdravlje kao da se zaboravljaju možda i najvažniji razlozi zbog kojih se ono u Hrvatskoj prije slabo trošilo – zbog slabe opremljenosti uljara i njihove šlampavosti domaće maslinovo ulje bilo je većma užeglo, i zbog čega se zadnjih godina otkako se kakvoća, barem u kategoriji ekstra vergine i u našoj Istri, vinula u vrh, nedovoljno troši sada: u aktualnim okolnostima kad brojni naši ljudi kopaju po kantama za smeće snažna prepreka većoj konzumaciji je njegova maloprodajna cijena.

Ima doduše na tržištu maslinovog ulja s mpc. što nije uzletjela do neba, ali treba biti svjestan toga da nije svako ulje zato što na etiketi na boci stoji da je maslinovo jednako dobro u organoleptici i po zdravstvenim učincima. Najbolje je bi trebalo biti ekstra djevičansko maslinovo ulje koje treba najčešće platiti između 150 i 200 kuna za litru, stepenica ispod je djevičansko, koje po litri stoji  od 80 i do 100 kuna, a veliko je pitanje koliko potrošač kad kupuje bocu pogotovu na tržnicama pa i sajmovima može doista biti siguran da je kupio ono pravo…

_____________________

EXPO, i VINEXPO – Nismo bili na ProWeinu 2015, a niti na Vinitalyju 2015, nema nas ni u Milanu na svjetskoj izložbi Expo 2015, posvećenoj hrani i energiji, slogan je Hraniti planet/Energija za budućnost (1.svibnja do 31. listopada, 200 hektara izlagačke površine, očekuje se oko 20 milijuna posjetitelja!). Milano nam geografski nije daleko, zanimljive poljoprivredne proizvode imamo, turistička smo zemlja. Navodno, ne idemo u Milano jer da nema para, novac je, rečeno je nedavno na TV, utrošen na pomoć stradalima od poplava. Na primjedbu tv-novinara da se možda ipak moglo naći neko rješenje jer je važno nastupiti na takvoj manifestaciji te na primjedbu da nam je organizator ponudio popriličan popust za nastup, naša ministrica vanjskih poslova dosta s visoka odgovara da o tome ništa ne zna, okreće se i odlazi s razgovora…

Hoće li bez nas proći i najjači svjetski sajam vina Vinexpo sredinom lipnja u Bordeauxu? Čuje se da vjerojatno ipak neće, naime nekoliko je zainteresiranih hrvatskih proizvođača da se tamo pojave.

Nije dobro malo ići, malo ne ići na manifestacije takve vrste. Bitni su kontinuitet i dobra priprema za nastup, koja uključuje primjerenu animaciju ključnih ljudi s tržišta, a to su uvoznici, distributeri, ugostitelji, (vinski i gastro) novinari…

Prijedlog nekih hrvatskih proizvođača je da se ubuduće jedne godine ide na ProWein, a iduće na Vinexpo (on je ionako bienalan). Bolje išta, nego ništa…

HRVATSKA VINA u SAD – I ove godine hrvatski vinari, u organizaciji Udruženja vinarstva RH Hrvatske gospodarske komore predstavili su svoje eno-uratke publici u SAD, prezentacija je, konkretno, bila u njujorškom Astor-centru, jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora u gradu. Nastupile su 24 hrvatske vinarije s više od stotinu različitih etiketa. Na kušanje i, posebno, na radionice pozvani su novinari, uvoznci, distributeri, vlasnici restorana i sommelijeri… Prva radionica bila je pod nazivom Taste Croatia, predavač Christy Canterbury MW, a druga radionica nosila je naslov American Winemakers – Grgić, Anderson Korta Katarina i Benmosche – Who Fell in Love with Blue Adriatic (Američki vinari koji su se zaljubili u plavi Jadran), tu su kao predavači sudjelovali opet Canterbury MW, te Cliff Rames, moderator na obje radionice bio je Saša Špiranec.

Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva organizirali su i enogastronomsko predstavljanje Hrvatske.

Manifestacija u New Yorku odvijala je u sklopu projekta Promidžba hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a realizacija je sufinancirana sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (mjera Promidžba vina na tržištima trećih zemalja).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori rado će istaknuti kako kontinuirano rade na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, i kako je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište. Živi bili, pa vidjeli!

Evo. u nastavku, najnovijeg izvještaja o izvozu hrvatskih vina koji smo nedavno primili:

U prvih devet mjeseci 2014. godine Hrvatska je izvezla oko dva milijuna litara (=20.000 hl) vina u vrijednosti od gotovo sedam milijuna eura, najviše u Bosnu i Hercegovinu – 804.916 litara, u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura (u prosjeku cca tri eura po litri); zatim u Njemačku – 448.846 litara, u vrijednosti od oko 1,1 milijun eura (cca 2,5 eura po litri); Italiju – 170.546 litara u vrijednosti od 193.747 eura (1,1 euro/lit); Srbiju – 119.331 litru u vrijednosti od 599.183 eura (oko 5 €/lit); Crnu Goru – 91.261 litru u vrijednosti od 650.102 eura (oko 7 €/lit); te u SAD – 68.640 litara u vrijednosti od 358.141 eura (cca 5,2 €/lit). U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 16.450.180 litara (=164.502 hl), u vrijednosti od gotovo 17,5 milijuna eura. Najviše vina kupljeno je u Makedoniji – oko devet milijuna litara, u vrijednosti nešto većoj od sedam milijuna eura (u prosjeku: oko 0,8 €/lit); Italije – nešto više od dva milijuna litara, u vrijednosti od nešto više od dva milijuna eura (0,96 €/lit); Kosova – 1.887.785 litara u vrijednosti od 1.111.168 eura (0,58 €/lit); Bosne i Hercegovine – 1.302.108 litara u vrijednosti od 1074.011 eura (0,82 €/lit). Inače uvozimo vino i iz Nizozemske i Kine, iz Nizozemske ga je u prvih devet mjeseci lanjske godine stiglo 786 litara u vrijednosti od 9457 eura (12 €/lit!), a iz Kine 200 litara u vrijednosti od 3714 eura (18,57 €/lit!)…

___________________

 AUSTRIJA: ODRŽIVO VINOGRADARSTVO – Austrija je prošle godine u lipnju na svoj nacionalni dan vinogradarstva predstavila projekt održive poljoprivrede Nachhaltig Austrija odnosno Sustainable Austrija. Projekt je rađen u suradnji Udruženja austrijskih vinogradara s odgovarajućim vodećim znanstvenim institucijama. Ovih dana Austrijanci su javnosti predstavili markicu što će se tiskati na etiketi vina proizvođača koji je odlučio krenuti eko-putem. Održivost u poljoprivrednoj proizvodnji ne smije ostati tek na toj riječi, ona mora biti definirana, kontrolirana i zajamčena, kaže Johannes Schmuckenschlager, predsjednik Udruženja austrijskih vinogradara. Austrian Wine Marketing Board pobrinuo se za likovno rješenje markice, koju na slici vidimo u njemačkoj i engleskoj verziji. Osvještenost vezano uz okoliš, visok društveni standard i ekonomaski uspjeh nisu nipošto u raskoraku, dapače, danas oni ulaze među prioritete u biznisu. Potrošači traže jaču odgovornost od svijeta biznisa i ekonomije, kazao je Willy Klinger, izvršni direktor AWMB-a.

Austrijanci, koji su su sebi dali zadatak da svoje vino pozicioniraju u višem cjenovnom rangu, uspijevaju vrlo dobro na svjetskom tržištu vinom. Prošla godina za njih je bila, rado će se pohvaliti, osobito uspješna glede izvoza, unatoč manjoj ukupno proizvedenoj količini. U 2014. dostigli su izvoz od 50 milijuna litara i ostvarili zasad rekordni prihod od prodaje svoje plemenite kapljice vani – 146 milijuna eura! To je u odnosu na vrijednost izvoza u 2013. povećanje od sedam milijuna eura. Willy Klinger smatra da je izvoz mogao biti i veći ali eto nije bio jer Austrija se zbog meteoroloških (ne)prilika u posljednjim godinama susreće s problemom manjka vlastitoga vina. Sad su oči uprte u nebo, s nadom da ova godina neće biti poput lanjske  pa i predlanjske i da će se godišnja produkcija vratiti na uobičajenih 2,5 milijuna hektolitara.

Najjače uvozno tržište za austrijsko vino su Njemačka i Švicarska, a u posljednje vrijeme jače im se otvaraju tržišta poput Nizozemske, Belgije, skandinavskih zemalja, Velike Britanije i SAD. Iz AWMB-a javljaju da postoje naznake poboljšanja plasmana i u susjedne i geografski im blize zemlje poput Slovačke, Poljske, pa i – Hrvatske. Inače, naš uvoz iz Austrije od siječnja do rujna prošle godine bio je 79.745 litara vina, u vrijednosti od 253.524 eura, a u istom razdoblju naš izvoz u Austriju iznosio je 65.602 litre vina, u vrijednosti od 206.222 eura.

____________________

GEMIŠTOM DO ZVIJEZDA…, ILI ZVIJEZDE ZA KUTJEVAČKI GEMIŠTKutjevo d.d. iz Kutjeva neumorno nastavlja svoju kampanju za gemišt, koju je počelo lani uz pomoć Roberta Prosinečkoga kao zvijezde i Andreje Andrassy kao manekena. Sad pak preko gemišta Kutjevo d.d. traži nova lica koja će u reklamama i na jumbo plakatima propagirati gemišt od graševine tog velikog kutjevačkog podruma, i koja imaju šansu, navodi se iz stručnog stožera Kutjeva d.d. za službenu uspostavu gemišta, da kroz tu suradnju s Kutjevom d.d. i fotografom Damirom Hoykom i sâmi postanu zvijezde.

Iz redova Kutjeva d.d. kažu da su u centru njihova poslovanja uvijek ljubitelji izvrsnoga vina i da vjeruju da njihova graševina 2004 u litrenoj boci i te kako zavrjeđuje naklonost potrošača jer je odskočila po bodovima na ocjenjivanju u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Odabir budućih zvijezda Kutjevo d.d. zasnovalo je na naprednoj tehnologiji i atraktivnoj aplikaciji koja istovremeno i uživo povezuje web stranice i Facebook. Svi zainteresirani kandidati moći će učitati svoje fotografije na webu ili Facebooku te pratiti javnu objavu svoje fotografije još u fazi natjecanja. Prikupljajući kroz to glasove publike za profesionalni casting, i odmah će doživjeti svojih pet minuta slave. U izboru među kandidatima odlučivat će publika na Facebooku i stručni žiri, te će se zajednički sužavati krug do pobjednika.

Kutjevo d.d. za sebe tvrdi da se s njegovom graševinom radi najbolji gemišt i da je najbolji proizvođač graševine, što potvrđuju podaci i da su najnagrađivanija vinarija u Hrvatskoj, u 2013. i 2014. godini njihova vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac osvojili su čak 33 razne nagrade i priznanja. Ujedno, vele u Kutjevu d.d., prema mišljenju potrošača Graševina Kutjevo pruža najbolji omjer cijene i kvalitete.

U današnje vrijeme ekonomske krize kad se gleda na svaku kunu brzo se i bez posebne reklame pročuje za proizvod/vino koje je dobro a cjenovno priuštivo, pa se postavlja pitanje je li u reklamiranje baš takvog proizvoda nužna kampanja kao da je riječ o nečem posebnome. Zar ne bi bilo bolje da se Kutjevo d.d. orijentiralo jače na reklamiranje onoga najboljega što posjeduje a to su sjajni visoki predikati, kategorija kojoj s obzirom da kod nas nema šire navike na kraju obroka uživati u čašici izborne berbe prosušenih bobica ili ledenoga vina i stoga što ta vina ne mogu biti jeftina, svakako treba pružiti financijski jači kampanjski vjetar u leđa (vjetar u leđa, to je u najnovije vrijeme jako popularni termin kod nas)?

Što se tiče samohvale o najboljem gemištu, bilo bi dobro da se ona komparativno provjeri/potvrdi i na širem, zašto ne i međunarodnome planu, ako već ne zasad još (a zašto i ne?!) u organizaciji samog Kutjeva d.d. i u Kutjevu a onda na izborima najboljeg gemišta ili špricara koji se održava, primjerice, u Gornjoj Radgoni.

Inače, nisam čuo ni vidio da je Kutjevo d.d. poslalo kutiju litrene graševine i kutiju mineralne vode svojemu prvom manekenu Robertu Prosinečkome u Azerbajdjan, gdje je on kao novi izbornik tamošnje nogometne reprezentacije upravo debitirao pobjedom… Žuti se međutim zacijelo snašao u dobroj ponudi butelja na tamošnjem tržištu…

_________________________

KRALJEVINA ZELINA – U lijepom ambijentu restorana Apetit na zagrebačkom Cmroku promovirana je nova berba (2014.) robne marke Zagrebačke županije Kraljevina Zelina. Ove godine pravo na tu oznaku nose Jarec-Kure, Puhelek-Purek, Kos Jurišić, Željko Kos i obitelj Žigrović. Kraljevina Zelina, iz berbe 2014. dosta vitka, s niskim alkoholom i dobrom kiselosti, pozicionirana je kao ljetno vino. Na dan promocije u Zagrebu je bilo sunčano i toplo kao u kasno proljeće, i prisutni su mogli već sada osjetiti što im treba tražiti u vrućem ljetu za osvježenje. Inače, nikad do sada na promocijama Kraljevine Zeline nije bilo toliko poznatih odoba: uz na određeni način domaćine župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca te županijsku vinsku kraljicu Helenu Čegec vidjeli smo Doris Pinčić, Bojanu Gregorić, Vladimira Kočiša Zeca, Tihomira Asanovića Popa i Vedrana Božića, orguljaša i gitarista nekad iznimno popularne zagrebačke grupe Time, harfisticu Doris Karamatić

______________________

VINA LAGUNA: PROLJETNA BERBA ZLATA NA MUNDUS VINIJU 2015 – Trebalo je to proslaviti, i učinjeno je!

Na strukovnom ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj posljednjih godina porečka Agrolaguna ima dosta uspjeha, i s bijelim i s crnim vinom, a na ovogodišnjem proljetnom vrednovanju zasjala je zlatom s malvazijama, dakako onima ponešto pa i do i duže odležanima i iz gornjeg razreda kakvoće Laguna vina zvanoga Festigia.

Direktor Goran Kramarić, enolog Milan Budinski i marketingašica Suzana Diklić odlučili su podijeiti radost najnovijih medalja sa Zagrepčanima, i u suradnji sa Dobrim vinima u wine-baru te kuće organizirana je večera uz izdvojenu kapljicu: Malvazija 2013 Festigia, Malvazija 2013 Festigia riserva Vižinada, Malvazija 2011 Festigia riserva Vižinada, Malvazija akacija 2012 Festigia Riserva, završetak je bio u znaku sireva (Agrolaguna proizvodi jako dobre sireve) i Merlota 2012 Festigia. Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva ponuđena je pretpretpremijerno, njoj treba još vremena u butelji i izaći će oko Božića ove godine.

Od onih koji su vodili kroz program nisam čuo da su publici naglasili nešto vrlo važno, što medalju osvojenu na Mundus Viniju čini vrijednijom: tamo, za razliku od niza međunarodnih vrednovanja plemenite kapljice a posebice onih u nas, s 85/100 bodova počinje srebro, dok se zlato dobiva tek s 90/100, a veliko zlato s 95/100 bodova.

Dobru vijest za ljubitelje sira iznijela je Suzana Diklić: napokon sir Lagunine sirane Špin pod nazivom Grana Istrijana (jer veličinom koluta, dugim dozrijevanjem, od 1,5 godine, strukturom koju treba lomiti, i okusom sliči znanom grana padanu) dolazi na tržište, veliki kolut izrezat će se u manje komade i oni će se vakumirati, kako to rade Talijani…

________________________

APETITLIH u APETITU: GAJA el REI – A kako bi u restoranu s nazivom Apetit i bilo drukčije do li apetitlih?! Salama od crne slavonske svinje, plodovi mora i riba iz našeg Jadrana, gljive iz naših šuma, pa ramstek od ženke siementalske pasmine uzgajane u nas na tradicijski način, uz hranidbu s velikim udjelom kukuruza, što rezultira krasno mramoriranim mesom s visokim postotkom intermuskularne masnoće… Meso je odležano u uvjetima suhog zrenja (dry ageing) od 30 do 45 dana zavisno od postotka masnoće, veličine i starosti goveda. Na kraju, soufflé od paškog sira posut listićima istarskog tartufa… A u čaši, ouverture s bijelim šampanjcem Billecart Salmon brut non millesimé, potom revija Angela Gaje, sa sjajnim manekenima iz njegova tri podruma – jednog u Barbarescu u Pijemontu – Gaja & Rey chardonnay star 10 godina (godište kad je svijet ugledala Gajina kćerka Gaia!), drugoga Ca’Marcanda u oblasti Bolgheri u Toscani (kupaža Ca’Marcanda 2011 – bordoški blend cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot), i trećega Pieve Santa Restituta u Montalcinu također u Toscani (Brunello Rennina 2010; sorta Sangiovese), završetak kruna, ponovno iz Barbaresca – još svježi 15-16-godišnjak Barbaresco 1999 (sorta Nebbiolo)! Tako dobar menu i tako dobra vina da bih se usudio reći da se, kad bi na ovakvom događanju sjedili za istim stolom, hadezeovci i esdepeovci uopće ne bi svadili!… Sutradan bilo bi zacijelo sasvim drukčije: prepirka u Saboru i pitanja otkud im, i jednima i drugima pojedinačno, 950 kuna za tu večeru…

Organizator ovog događanja, na kojemu je kao predstavnik kuće Gaja vina prezentirao Gabriele Oderda a na kojemu je domaćin ispred Apetit Cityja bila Sanja Cabalier, bila je tvrtka Acrobat na čelu s Dinom Kušenom, koja u Hrvatsku uvozi brojne ponajbolje svjetske butelje iz više zemalja, ali koja uvozi i razne vrhunske delikatese, no koja ima i svoj pogon za proizvodnju delicija od mesa. Vinoteka Svijet vina i ponuda Svijet mesa/Meat the King u zagrebačkom su Boćarskom domu.

___________________

TURIZAM, i VINOGRAD U BAČVI! – Koliki li danas sanjaju bačvu, pogotovu na godišnjem odmoru! E, pa od lipnja ove godine u selu Razvođe podno Promine a i nedaleko od nacionalnog parka Krka u šibenskom zaleđu moći će se i spavati u bačvi!

Vinogradar i vinar Marko Duvančić dosjetio se na svom seoskom imanju otvoriti turistički objekt što će smještaj nuditi upravo u bačvama. Prije tri godine Duvančić, koji je u podrumu imao velike, više od stoljeća stare a neiskorištene bačve i koji je razmišljao o tome kako da poboljša plasman svojih vina, odlučio se na to da ih privede funkciji pretvorbom u hotelske sobe. Potporu su mu pružili Ministarstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica, a financijska baza za realizaciju je kredit. Zanimanje turistički agencija za bačveni hotel veliko je.

Moderni Diogeni imat će, za razliku od originalnog Diogena, normalnu rasvjetu i sav nužan komfor, a domaćin će zasigurno u bačvama-sobama u ponudi i ostaviti koju svoju butelju.

Očekivalo bi se, inače, da će se za turizam u bačvi i prije nego u općini Promina dosjetiti u našoj najrazvijenijoj turističkoj regiji Istri, gdje, blizu Višnjana, i postoji selo Bačva. Upravo tu u Bačvi vinograde je podigao znani naš šampanjer Đordano Peršurić. U okolici pak Bačve ima dosta poznatih vinski kuća.

___________________

  ZVIJEZDE UZ BOVIN! – Zagrebački nastup makedonske vinske kuće Bovin iz srca Tikveškog vinogorja protekao je – zvjezdano! Ivica Propadalo, Aki Rahimovski, Tihomir Pop Asanović, te kulinari, gastronomi Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli (ne Riply!). Uz specijalitete Gastronomada na kušanje je ponuđeno desetak vina. Nije čudno što je bilo veselo, a zamislite kako bi bilo da su uz Akija stigli i ostali članovi Parnog valjka, a uz orguljaša Popa Asanovića njegovi pajdaši iz zagrebačke supergrupe Time!

Kapljicu je prezentirao Boris Nećev, enolog Bovina, vinarije sa 65 hektara vinograda  i s proizvodnim kapacitetom od 1,5 milijuna boca vina godišnje. Bovin, koji je osnovan 1998. kao prva privatna vinarija u Makedoniji,  s vinima je već neko vrijeme prisutan i na hrvatskom tržištu, poznat je po tome što ima vina s dobrim odnosom između kakvoće i cijene, ali i vino za zahtjevnog i novcem neopterećenog kupca. Vrhunac uzbuđenja u Zagrebu zabilježen je kad se razgovaralo o crnjaku od Vranca s pozicije Disan, koju se nerijetko uspoređuje s našim Dingačom, te kad je na red za priču došlo vrhunsko gusto vino od Vranca My Way, po cijeni od – 150 eura za butelju…

_______________________

JAPAN VOLI FRANKOVKU! –  PP Orahovica na japanskom tržištu! Vino je stiglo u Tokyo, taman pred početak sajma Super Market Trade Show u Tokyo Big Sight centru, gdje je japanski kupac Fuji Trading Co. predstavio hrvatska vina.

Sajam je posjetilo gotovo 85.000 poslovnih ljudi, vlasnika robnih centara, trgovina, restorana i hotela. Velika je bila ponuda vina iz cijelog svijeta, posebice iz Francuske, Italije, Španjolske, Kalifornije i Čilea… Uz dobru pripremu promidžbenih materijala i trud našeg partnera, Japanski su ljubitelji plemenite kapljice imali priliku čuti o Hrvatskoj kao zemlji izvrsnih vina. Optimistično vjerujemo da uskoro slijedi nova veća narudžba vina, a spremni smo i na proširenje asortimana i kvalitetnih i vrhunskih vina – rekao je Josip Tokić, voditelj PJ voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica.

______________________

ČARLIJEVI ANĐELI i ČAŠNE SESTRE – Tko su one, zapravo: Čarlijevi anđeli i/ili čašne sestre i/ili Morana, Nataša, Lada? Morana, Nataša i Lada svakako jesu, Čarlijevi anđeli mogle bi biti a deklariraju se kao čašne sestre. Gdje je kvaka? Pa, vino i dobra hrana!

U najnovije vrijeme uz vino i oko vina rado se okupljaju uistinu brojne pripadnice ljepšeg spola. Vidjelo se to na festivalu Zagreb Vino.com u Esplanadi, ali još i jače na ovogodišnjem Pink Dayu u Mimari. Gotovo da je i među izlagačima i među posjetiteljima udio žena narastao barem na pola-pola, ako ne i na više od polovice. Žene u vinu nisu tek vinska momčad, one imaju pristup Bakhovom nektaru s dodanom vrijednosti. Uz to što proizvode vino sa šarmom, priređuju vinske festivale, okupljaju se na klupski način oko čašice i fine hrane, i to vrlo osmišljeno. Čašne sestre, dakako uz blagoslov velečašnoga, na druženjima koja priređuju podastru delicije iz vlastite kuhinje, svaki put izaberu neku vinsku temu i nastoje pastvi prezentirati kapljicu, potiču na komentare i diskusije oko organoleptike i kvalitete vina, oko, što je vrlo vrlo važno a u nas dosta zanemareno, dakle boce, etikete, kapice, pa oko sljubljivanja dotičnih vina s hranom.

Kapelica u kojoj čašne sestre superior, iz intelektualnoga kruga Morana Zibar, Nataša Dević i Lada Radin drže programe je zagrebački mini-vinski hram Vintesa. Najnoviji susret na kojemu su kušani, prezentirani, i komentirani Žlahtina 2013 Šipun, Pošip 2013 Nuić, Sauvignon 2013 Springtime Prigora, crni cuvée Dilatum 2010 PZ Kaštela Coop i bijeli pjenušac Maximo od Kutjeva d.d., a što je sve posnimio vrijedni Julio Frangen, počeo je i završio molitvom:

Čašo naša, koja jesi na stolu/ Rosi se stijenka tvoja/ Budi ispunjenost moja!/ Budi nam tu s gutljajem tvojim/ Kako pred očima, tako i u ruci/ Nađi nam se u veselju i muci.

Vino naše svagdašnje daj nam danas/ I dopusti nam zdravice naše/ Kako i mi dopuštamo braći i sestrama našim/ Uvedi nas u napast/ Ali ne uvedi nas u mamurnost/ izbavi nas od zla, Amen…

___________________

ZAGREBAČKI SAJAM WHISKYJA – Dobili smo eto i sajam whiskyja. Debitantska manifestacija održana je u zagrebačkom Hypo centru, pod sloganom Jedno piće, tisuću okusa. Štandova nije bilo mnogo a izlagali su naši uvoznici, whiskyja je bilo puno, i to raznolikih. Zastupljene brojne robne marke kao Ardbeg, Glenmorangie (nudili su ih braća Tuđen na štandu kuće MIVA), Grants, Glenfiddich, Johnny Walker, Jameson, Ballantines…  Organizator je pazio da ne bude alkoholiziranih – ulaznica je koštala 50 kuna a svaka degustacija po 10 kuna, k tome ponuđena je i hrana – mladi kozji sirevi Sanje i Ivana Grčevića iz Pisarovine, te toplu hranu koju je prigodno za konzumaciju s whiskyjem pripremao restoran Spoon…

___________________

PLACE2GO: PECS & BUDAPEST – Zgrada Boćarskoga doma okupila je turističke zajednice i urede, putničke agencije, avio-kompanije, a šator ugostitelje s raznim specijalitetima i proizvođače s njihovim delikatesama. I nije bilo važno idu li zidari od zgrade prema šatorašima ili šatoraši prema zgradi. Boće i boce nisu letjele, automobili svi na broju i uščuvani, paljevine je bilo ali samo na jeziku – od pikantnih zalogaja i palinke… Policije – ni otkuda! Zagrebački Boćarski dom i šator pored njega bili su u znaku turizma i gastronomije Place 2 Go.

Karlovački hotelijer Ivan Srakovčić (Korana Srakovčić i vrlo lijepi turističko- rekreativni i ugostiteljski objekt u selu Ribnik na Žumberku) sa svojim kobasama udružio se s vinskom damom Melitom Vrbanek u propagandi Zelenog srca Hrvatske, a zagrebačka arhitektica također Melita ali Matijević pozivala na slaninu i kulin koje njena obitelj proizvodi čisto domaćim i manufakturnim načinom u Baranji, konkretno u Suzi, a Zoltan Gyorffy, glavni urednik eno-gastro časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, nudio je pikantne male zalogaje s raznim namazima i nadjevima na bazi paprika i papričice, među njima i onima od kojih trne jezik, te, da se ugasi vatra, pomno izabrana fina bijela (pečuški cirfandli) i crna (vilanjski cabernet franc) vina mađarske majke vina Baranje.

Prilično aktivno ali dakako ne samo plamtećim kanapeima i vinogasnim mjerama u Place 2 Go (Plejs to go) uključili su se Mađari, koji su prezentaciju svoje turističke ponude, začinjenu malim zalogajima i većim gutljajima vina održali i u svom Institutu u središtu Zagreba. Mađarska turistička zajednica redoviti je sudionik sajma Place 2 Go, i dakako željela je animirati Hrvate za veći posjet Hungariji. Mark Kincses  iz ustanove Hungarian Tourism Ltd (Mađarska turistička zajednica) kaže da već sada popriličan broj Hrvata dolazi u Mađarsku turistički, osim u Budimpeštu i na Blatno jezero te u zemljopisno nam blize Villany (vino), Harkany (toplice) i doista krasni Pečuh, europsku prijestolnicu kulture u 2010. Mađarska, koja nema mora ali posjeduje druge adute, lijepo se razvila u turističku zemlju, lani je zabilježila čak 78 posto veći turistički posjet u odnosu na 2013., i u sklopu toga 10,8 posto veći broj stranih noćenja. Najviše posjeta bilježi, logično, glavni grad Budimpešta, koja ima što ponuditi: povijest, kulturu i zabavu, arhitekturu, gastronomiju – eto ima i četiri restorana s Michelinovim zvjezdicama: Costes, Onyx, Borkonyha i Tanti. Peštanski hoteli do kraja ožujka gostima koji ostanu noćiti četiri noći odobravali su jedno noćenje besplatno i besplatan ulazak u spa! Od 10. do 26. travnja u Budimpešti se u čast proljeća organizira festival s brojnim sadržajima.

________________________

TRI, DVA, JEDAN, BUNCEK – KRENI! – Tema su bili buncek u nekoliko verzija, npr. svježi i pečen klasično, do hrustave korice, zatim svjež i dugo pečen na nižoj temperaturi, potom pacan pa pečen, onda pacan i dimljen pa kuhan, te zagrebački odrezak. A od vina pjenušac, pa rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, cabernet sauvignon i mješavina od crnog pinota, frankovke i cabernet sauvignona, kraj je pripao visokim slatkim predikatima. Zanimljivo, mljac!

U Klubu Zagoraca u Zagrebu, opremljenom – se razme! –  šparhetom, osobno nazočna trojica šire znanih vinara Hrvatskog zagorja – Tomislav Bolfan Vinski vrh, Boris Drenški Bodren i Boris Vuglec Vuglec-breg (oni su prezentirali i vina kuće Petrač), dvojica popularnih chefova – Tomislav Špiček i Tomislav Gretić, jedan znani ugostitelj – Božo Huzak, iz restorana Ribič tik uz magistralu Zagreb–Zabok, čuven ne toliko po ribama koliko po kilometarskom zagrebačkom odresku. Na koji je trznuo čak i veleposlanik Japana Keiji Ide, ovaj put gost sa suprugom u zagrebačkom Klubu Zagoraca.

Pozvan je bio, čujem, i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, jer intencija je bila i razgovarati, u društvu i s nekolicinom vinskih i turističkih novinara, o jednoj osobito ozbiljnoj stvari, ali Kolar se nije pojavio… Možda će idući put, naime Franjo Sinković, predsjednik Kluba Zagoraca, veli da će se susreti u zagrebačkim prostorijama uz šparhet održavati redovito svakog posljednjeg utorka u mjesecu, svaki put na drugu tanjursku i čašnu temu, ali i uz ozbiljne diskusije o eno-gastru u zagorskom turizmu.

Župana Kolara konkretno se očekivalo u Klubu Zagoraca da se i krene s inicijativom o obnovi, modernizaciji nekad vrlo popularnog a onda potonulog Sajma zagorskih vina uz jezera u Bedekovčini, na lokaciji savršenoj da bude posjećeno izletište (lijepa priroda koju za turizam treba doduše malo i dotjerati, mogućnost rekreacije vožnjom čamcima, sportskim ribolovom, malim sportovima…, rekreacija uz domaću papicu i kapljicu, mužikaše). Sajam zagorskih vina na bedekovačkim bajerima odvijao se pred ljeto, bilo bi logično da tako bude i ubuduće. Drvene domaće kućice s ponudom specijaliteta, vina… Uoči Sajma strukovno ocjenjivanje, na sajmu klasična podjela nagrada, radionice na temu zagorske kuhinje i vina. Ponuda raznih izletničkih i turističkih aranžmana za ljeto, jesen ali i zimu u Hrvatskom zagorju. Prikladna animacija publike…

I, onda, dođem doma: gle, na malome ekranu opet ti kajkavci u bijelome s kuhačom – Tomislav Špiček i Tom Gretić, kao članovi žirija u tv-emisiji o kuhanju Tri, dva jedan… kreni! Iako su stalno na tv, možda to netko još ne zna, a šteta je to ne znati: Špiček je sada zaposlen kao chef u restoranu Kaptolska klet vis à vis Katedrale, a Tom Gretić, dimenzijama ništa manje kuharski uvjerljiv od Špičeka, vratio se  iz Istre i sad u Zagrebu otvara konzultantsku agenciju vezanu uz kuharstvo i gastronomiju….

SuC 03-04.2015

KROZ SVIJET u ČAŠI i u TANJURU/02-2015

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 100_eko RijekaRIJEKA: 100% NATURAL! – U Tower Centru Rijeka od 9. do 12. travnja 2015. odvijat će se međunarodni sajam 100% Natural. Zamišljen je po uzoru na svjetske sajmove te vrste, a nakana mu je okupiti izlagače iz Hrvatske i regije. Promovirali bi se ekološka proizvodnja, energetska učinkovitost, prirodni proizvodi i vrhunske usluge. Posjetitelji sajma imat će priliku isprobati prirodne i zdrave domaće i strane proizvode na jednom mjestu, te naučiti ponešto novo. Sajam bi trebao okupiti stručnjake iz područja bio-proizvodnje i bio-energetike te predstaviti inovativna rješenja i projekte vezane uz zaštitu okoliša.

Manifestacija je podijeljena u tri dijela: HRANA IZ PRIRODE (eko-plac; proizvodi i usluge s eko certifikatom), UDOBNOST ŽIVLJENJA (prirodni materijali i ukrasi, energetska učinkovitost, recikliranje), LJEPOTA KROZ ZDRAVLJE (prirodni proizvodi za njegu kože, kose, aromaterapija, prirodna kozmetika, sport i rekreacija).

Porast ekološke svijesti i brige za zdravlje dovodi do porasta potražnje za ekološkim, zdravim proizvodima, uslugama i atraktivnim rješenjima! Pronađite ih u Rijeci od 9. do 12. travnja na sajmu 100% Natural.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPRVI ROĐENDAN NA PETAK 13.! – Petak 13., a – lijepo! Događa se. Barem u prvom činu. Vinska klet koju je u zagrebačkoj Novoj vesi otvorio plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj proslavila je u petak 13. veljače, prvi rođendan. Puno prijatelja, puno paštete od gusje jetre koju odlično radi Dragecova supruga Dubravka, puno kotlovine, puno finog domaćeg kruha, puno Kurtaljevog pjenušca Dri, ali i drugih vina i tog proizvođača i drugih plešivičkih vinara… Kamera je uhvatila trenutak zdravice s Dragecom i njegovom glavnom sestrom u lokalu Andrejom, te e enologom Nenadom Maslekom, pa sa olimpijcem Zlatkom Matešom, reporterom Jurom Ozmecom

KLIMATSKE PROMJENE i GRAPE-OCALYPSE – Je li riječ o prijetnji, ili o prilici za proizvođače? Klimatske promjene na Zemlji donose, govori se, nešto što neki čak nazivaju grape-ocalypse, vinogradarska apokalipsa. Neka danas tradicijska područja uzgoja grožđa za vino već kao da gube svoj sjaj. Vinogradari aktualnih renomiranih vinogradarskih oblasti žale se da nagli padovi i skokovi u temperaturi donose nevolje glede aroma i viška alkohola, a spominju i veće probleme s nepredvidljivim kasnim mrazevima u vinogradu. Vrlo visoke temperature ljeti i čudne zime atak su, vele, na tradicijski uzgoj grožđa i produkciju vina s tradicijskim predznakom.

Austria vinogradVinogradari/vinari doista se moraju prilagođavati novim uvjetima, no realno gledano stvar ipak uopćeno ne bi trebala biti tako crna kako se priča. Bez obzira na to koliko je čovjek danas glavni uzrok promjenama u klimi odnosno u kojoj je mjeri riječ o prirodnom fenomenu, odnosno o kombinaciji aktualnih utjecaja čovjeka s prirodnim ciklusima, globalno zatopljenje donosi stanovite prednosti u tome što mnogim područjima omogućuje veći prinos a da on, naravno ako nije i pretjeran, ne bude nautšrb kakvoće vina, a i otvara nove mogućnosti za uzgoj grožđa u predjelima na geografskim širinama koja prije nisu bila uopće prikladna za vinogradarstvo.

Najveći problem je, smatraju određeni krugovi, zapravo u tome što se sadašnji konzument-vinski znalac mora priviknuti na to, prihvatiti to da kapljica njegovih današnjih omiljenih etiketa postaje drukčijeg okusa, te da bi za nekoliko desetljeća ova sadašnja vina mogla nestati, i da ih zamijeni kompletno drukčija kapljica uglavnom iz drugih vinogorja. Predviđanja jesu da će za tri do četiri desetljeća današnja vrhunska vinogradarska područja izgubiti na značenju kakvo imaju sada, naime klima s toplijim zemaljskim temperaturama učinit će da u budućnosti odlična vinogradarska područja postanu i neki novi krajevi, sjevernije od sadašnjih ponajboljih vinograda.

Neki američki manji vinari već sad govore kako su njihova vina – zbog povišenih temperatura koje pomažu stvaranju višeg sladora u grožđu pa to rezultira ili alkoholno jačom kapljicom ili i dalje jakom kapljicom, mada nešto manje, ali s ostatkom neprovrela sladora – dosta različita od onih prije.

Neki Bordožani navode kako je globalno zatopoljenje za njih slatki problem jer sazrijevanje grožđa bolje je i regularnije svake godine, međutim pitanje je je li to prednost i općenito za Bordeaux, naime bordoška vina posljednjih su godina sve jača alkoholom a to u suvremenom društvu i te kako postaje tegoba za plasman js obzirom da potrošači izbjegavaju jaka vina da ne bi imali problema s vožnjom u prometu ali i s obzirom na pojačane obveze na radnome mjestu.

Mnogi vingradari/vinari s današnjih tipičnih vinogradarskih pozicija ističu kako ne strahuju od grape-ocalypse jer se hitro prilagođavaju, primjerice u svojim vinogorjima postupno seobom vinograda s nižih nadmorskih visina u više, gdje je svježije, ali i kupnjom zemljišta u sjevernijim geografskim predjelima koja bi sutra mogla postati draguljima u vinogradarskom smislu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABOGATSVO PLODOVA ŽUTOG STABLA – Ne NA Žutom stablu, nego U Žutom stablu: pravo bogatstvo plodova raznih vrsta na jednom mjestu! Kao u raju, nekad! Neka i naiđe Eva, ali – jabuke-smutljivice tu joj, na polici, nema! Rebrica ima, ali – ne od Adama… Valjda tako taj raj ima šansu potrajati.

                Na 400 četvornih metara površine u zagrebačkoj Hondlovoj ulici kod nogometnog stadiona u Maksimiru, nekad znanoj tek po Fotokemici i njenim proizvodima i uslugama a danas sve poznatijoj po kafićima i zalogajnicama (u kojima se može proveselili ili žaliti, ovisno o Dinamovu rezultatu!), nedavno je proradio boutique Yellow Tree, otvoren kao prodajni salon vina, piva, jakih pića, maslinova i bučina ulja ali i drugih ulja, pa pršuta, slanine, kulena, kobasica, sireva, tartufa, pašteta i raznih slanih ali i slatkih namaza, tjestenine, brašna, mirodija/začina, čajeva, meda, tzv. prirodne kozmetike na bazi bilja, dakle svakojakih čuda. Voditelj prodavaonice Marin Galinac kaže da je moguće da se u tome uistinu velikom lokalu uskoro otvori i kutak u kojemu bi posjetitelji mogli od onoga što je u ponudi u maloprodaji na licu mjesta nešto pojesti i popiti, a predviđena su i razna događanja poput eno-gastro prezentacija i edukacija. Uz objekt je parliralište, ali dolazite li u raj te vrste ne tek u brzu kupnju poznatog proizvoda nego i u istraživanje mogućnosti, bolje je automobile ostaviti doma.

                OLYMPUS DIGITAL CAMERANa ponudu vina i raznih delikatesa prve vrste nekako smo naviknuli zahvaljujući nekoliko specijaliziranih prodavaonica, ovdje vrijedi istaknuti solidan izbor različitih inozemnih piva višeg ranga uz koja se, svako, k tome, preporučuju i specijalne čaše – to je važno u edukacijsko-hedonističkom smislu, da kao društvo ipak ne zaglibimo do kraja tek u žuji i karlovačkome

VALENTINOVO = SLAVONSKO TRENKOVO?! – Postaje li, to, Valentinovo također i vinski praznik, i može li se reći da će Kutjevo u segment ljubavi  lansirati Dan Franje Valentina Trenka? Hoće li Kutjevo uz 14. veljače odnosno dane uz taj datum postati pozornicom i, za to mjesto unosne, turističke manifestacije?

OLYMPUS DIGITAL CAMERANeumorni sommelier i prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski uz famozni – narescima i buteljama ispunjeni kameni stol u kutjevačkom cistercitskom podrumu – dočarava ljubavnu sreću dvoje gurmana, slavonskog baruna i živahne imperatorice. Johan Wolfgang Goethe: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, i onaj tko ne ljubi i ne pije, taj gotovo živ da nije!

Još su posve svježi dojmovi s nedavnog Vincelova, krajem siječnja, a evo vinska kuća Kutjevo d.d. pozvala je u povodu dana ljubavi grupu novinara i novinarki na druženje u svoj iznimno atraktivni stari podrum iz 13. stoljeća. Htjelo se, s jedne strane, ponovno skrenuti pažnju na to da je, zahvaljujući, inače, redovnicima cistercitima, upravo u Kutjevu 1232. startala – danas gotovo već tisućljetna – tradicija vinogradarske i vinske proizvodnje u Zlatnoj dolini (Vallis aurea) u središnjoj Slavoniji te da je od početka do sada kakvoća kapljice sta(bil)no visoka, ali i, s druge strane, istaknuti kako vina kuće Kutjevo d.d. imaju, dokazano, ljubavnu moć i kako uz kvalitetnu kapljicu nestaju sve barijere! Samo, oprez – Shakespeare je odavna nešto primijetio, i rekao: Što više piješ, obećanja lakše naviru, ali ih je to teže ispuniti!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGlavni enolog Ivan Marinclin uz priču o zaljubljenima za početak nudi pjenušac Maximo, za ekspedicijski liker kojega se koriste znani kutjevački visoki predikati. Potom je ponudio Maximo bianco da nas pomiluju vjenčani sauvignon i traminac, a uz famozni pak kameni stol, koji eto u tami među bačvama vapi za time da se ponovno zagrije, toči crnjak Maximo nero (merlot+cabernet sauvignon+syrah)

OLYMPUS DIGITAL CAMERANeki nisu odoljeli, i na poziv da se čvrsto usredotoče na ljubavnu želju, stavili su ruku na najpikantnije (ne od slavonske kobasice dobro začinjene paprikom!) mjesto na stolu

– Već godinama zaboravu se otima priča o tome kako su austrijsku caricu Mariju Tereziju i slavonskoga baruna Franju Trenka povezala upravo birana vina iz podruma današnjeg Kutjeva d.d. Carica je slovila kao žena slobodnog duha i stoga ne čudi legenda da je s barunom u podrumu među bačvama provela punih sedam dana. Navodno je svima bio zapriječen ulaz u podrum, čuvari su budno držali stražu i time onemogućili da javnost ikad sazna o detaljima jednotjednog boravka poznatog dvojca u podrumu. Ipak, onaj tko zna čitati između redaka i sa zidova shvatio je što znače brojne recke pronađene na zidu u sredini podruma: one upućuju na afrodizijačko svojstvo vina iz našeg podruma, tà barun ih je u sedam dana zaradio čak 70! Pretpostavlja se da su recke svjedoci izljeva ljubavi dvoje vladara, ali nije to i sve: pronađeno je i udubljenje na sredini ploče kamenog stola nasred podruma! Vjeruje se da je rupa nastala u ljubavnom zanosu i borbi u kojoj je Franjo (Valentin!) Trenk jednom i promašio caricu, neki će pak reći da je za udubinu kriva carica koja je, silno zažarena, u nekom trenutku sjela na taj dio stola… Vjeruje se i to da se dodirom tog centralnog dijela ploče, koji je naknadno zapunjen pa rupe više nema, i dan-danas stječe velika ljubavna moć. Treba se, pri postavljanju dlana na stol, usredotočiti na svoju svoju ljubavnu želju i želja će se, najduže za godinu dana, i ispuniti – posjetiteljima podruma tvrtke Kutjevo d.d.  veselo priča i obećava neumorni sommelier i sjajan prezenter Kutjeva d.d. Drago Humski.

Igrokaza na čuvenom kamenom stolu pa ni bilo kakve pojave utjelovljenih Trenka i carice već poneko stoljeće nije bilo i nekad za jednog cijeloga tjedna zažareni stol već dugo je samo hladan, i na sebi ima tek tanjure i butelje. Možda bi bilo dobro nešto učiniti da kamen ponovno zaiskri… Neka na njemu i dalje budu poneki tanjur, butelja i čaša, ali neka makar dijelom posluži kao motiv za (pikantno) maštanje o sreći!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZa ljubitelje veličina i centimetara – cisterna Kutjeva d.d. od 100.000 litara: svaki centimetar ove posude sadrži po 130 litara vina

                 Kutjevo d.d. – kuća s podrumskim kapacitetom od 11,5 milijuna litara koja godišnje proizvede i do šest miijuna litara vina od grožđa s ukupno oko 800 hektara vinograda na južnim padinama Krnije i na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara a gdje su najbolje pozicije Hrnjevac, Vetovo i Vinkomir – ima i drugih aduta i cveba za pokazati gostima: jednu od najvećih hrastovih bačava u Hrvatskoj, zapremnine oko 58.000 litara, goleme inoks cisterne zapremnine 100.000 litara u kojima unutar svakog jednog centimetra visine stane po 130 litara vina, 705 različitih posuda za vino, arhivu kao pravu riznicu odležanih visokopredikatnih vina, jednih od najboljih u Hrvatskoj, toliko lijepom kapljicom da muškarci govore kako ta vina lijepom čine i vlastitu suprugu, a žene odvraćaju da je vino tako fino da ga ne treba kvariti s vlastitim suprugom… Uz sam stari podrum lijepa je crkvica koju svakako, makar i nemate namjeru vjenčati se, valja posjetiti. A odmah tu je i famozni stari dvorac koji je postao zaštitnim znakom kutjevačkih proizvoda i koji se napokon, srećom, sada, a nakon nažalost dugih godina prepuštenosti samome sebi, ubrzano obnavlja tako da bi, očekuje se, najkasnije do svibnja trebao otvoriti vrata javnosti kao hotel s 30 visokokomfornih soba i s restoranom s ponudom rafiniranih jela, nadam se izvorno domaćih samo profinjeno moderniziranih.

                Aktualni glavni enolog Kutjeva d.d., kombinata u kojemu su inače izrasla najveća eno-imena i danas cijenjeni proizvođači vina Hrvatske kao Vlado Krauthaker i Ivica Perak, Ivan Marinclin priredio je degustaciju nekoliko mladih vina, iz berbe 2014., vrlo čudnog godišta od kojega gotovo nitko ništa nije očekivao, međutim koje je pokazalo da se ipak i iz takvog godišta moglo nešto izvući, do vrlo solidnog eno-uratka:

– Lani smo imali između pet do 10 posto količinski slabiju berbu nego 2013. Po meni, 2014. bila je godina položaja na brdu, konkretno upravo Hrnjevca, Vetova i Vinkomira. Imamo vrlo dobru graševinu kao bazno vino za pjenušac, a imamo i vina od kasnijih berbi, primjerice graševinu Turković te graševinu De Gotho, za koju, inače, mošt vrije u barriqueu. I neka crna, npr. od Merlota i Caberneta, bit će sasvim solidna, čak s vrlo tamnom bojom. Visoki predikati ovaj put su izostali.

Iako iz 2014. neće biti tih visokih slatkih predikata, ipak Kutjevo d.d., da bi ponudilo tržištu nešto drukčiji pjenušac, ne odustaje od toga da za ekspedicijski liker kojime se regulira sadržaj sladora u pjenušavome vinu, rabi neke predikate, otud malo drukčiji, poseban štih inače kao brut označenog bijelog pjenušca Maximo, kapljice za – zaljubljene i one koji će to tek postati…

portugieser 2015-11SMALLPORTUGIESER du MONDE 2015 – Kao što je u nas portugizac tradicija osobito Plešivice, ali i Kutjeva, tako je on to isto i u mađarskom vinogorju Villany na jugu zemlje, uz državnu granicu s Hrvatskom. Mađari su se prije nekog vremena dosjetili da kod sebe organiziraju međunarodnu smotru portugizaca, podijeljenu u dva dijela: prvi je posvećen strukovnom ocjenjivanju, a drugi je u obliku festivala. Manifestacija će biti 10. i 11. travnja uglavnom u kulturnom centru Zsolnay  u Pečuhu. Za sudionike se origanizira i posjet vinskim posjedima izmedju Pečuha i Villanya.

Na ocjenjivanje se primaju uzorci mladog portugisca, dakle iz najnovije berbe (u ovome slučaju 2014.), zatim portugisci od berbe 2013 i stariji, te mješavine crnih sorata u kojima portugizac sudjeluje s najmanje 25 posto.

Prošlih godina hrvatski proizvođači – osobito Vlado Krauthaker – imali su na ocjenjivanju dosta uspjeha. Hoće li se s obzirom na dosta lošu 2014. posebice za crno vino ove godine prijaviti netko od naših, vidjet će se.

 Rajem vina, sira, maslinova ulja…

OLYMPUS DIGITAL CAMERATUSCANY TASTE – Svake godine, evo već nešto više od dva desetljeća, druga polovica veljače rezervirana je za jednotjednu turneju Toscanom, talijanskom riznicom povijesti, politike te kulture i umjetnosti uključujući tu i arhitekturu, te rajem vina, maslinova ulja, sira. Tijelo Toscana Promozione, što obuhvaća nekih desetak konzorcija (poslovnih, interesnih udruga) za vino i maslinovo ulje, među kojima su svakako najjači i svjetski  najpoznatiji Chianti Classico docg, Vino Nobile di Montepulciano docg, Brunello di Montalcino docg, Bolgheri doc…, priređuje za eno-gastro novinare te za uvoznike i distributere ne samo iz Italije nego i cijeloga svijeta promidžbenu manifestaciju Tuscany Taste/ Okusi Toscane. Od novinara ove godine bilo nas je oko 150, uz Talijane i Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Amerikanci, Kinezi, Japanci, Indijci, Južnokoreanci, Brazilci, Česi, Slovaci, Rusi, Ukrajinci, Kanađani, Švicarci, Belgijanci, Nizozemci, Poljaci…, i ja iz Hrvatske.  Najveća koncentracija vina po konzorciju: Chianti classico Gallo nero (Crni pijetao) te Brunello, svaki s više od 350 etiketa, predviđenih za kušanje u po dva dana. Riječ je, inače, općenito bila o vinima koja su po konzorcijskim pravilnicima s 1. siječnjem 2015. stekla pravo na izlazak na tržište. Kod Brunella npr. to je kapljica iz berbe 2010 (tamo je proglašena s pet zvjezdica kvalitete!) za vino zvano brunello annata, i 2009. za vino brunello riserva.Antinori AlbieraAntinori Gran Selezione

Evo nekoliko sličica s turneje Tuscany Taste; za ovaj put, s obzirom da smo pred 8. ožujkom, međunarodnim Danom žena, izabrao sam fotke pretežito s damama, a koje su osobito uspješne u vinskome svijetu: Albiera Antinori (gore; vertikalno kušanje Chianti classica Gran Selezione, pet berbi, u Antinorijevom čuvenom restoranu Osteria a Passignano, gdje je i stari podrum markiza Antinorija),

Gaja GaiaOLYMPUS DIGITAL CAMERAGaia Gaja (lijevo; eto, na hrvatski način otpuhuje pusu preko sjajnih brunella Sugarille i Rennina iz Gajina podruma Pieve Santa Restituta), Faye Lottero Il Lavacchio (desno; odličan Cedro Chianti Rufina, eko-produkcija, posebno vina Puro, bez dodavanog SO2), Maria Caterina Dei (dolje, desno; na slici u zdravici sa svojim odličnim Vinom Nobile Bossona 2004 sa znanim toskanskim chefom Walterom Tripodijem koji se istaknuo kreacijama u kategoriji fingerfood, tjesteninama i potom sočnim kozlićem…), grofica Beatrice Contini Bonacosi (lijevo), vlasnica posjeda Tenuta di Capezzana iz vinogorja Carmignano (izvrsni Trebbiano 2013, te crnjaci Carmignano Villa di Capezzana 2011 docg, zatim Treffiano 2009 riserva docg te Ghiaie della Furba 2009 igt),. A tu su i sirevi, dozrijevani  48 mjeseci pa i neki 72 mjeseca…OLYMPUS DIGITAL CAMERADei Caterina i chef Walter TripodiOLYMPUS DIGITAL CAMERA  SuČ – 02/ 2015

KROZ SVIJET u CASI i NA TANJURU 144/2014

Suhi u Casi logo bijeliGoogle translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERARAZDOBLJE CVRČKA – S toplim vremenom stiže razdoblje cvrčka. Slovenci mu kažu – ščurek. U Goriškim brdima ima jedan poseban ščurek, malo veći, on je – vinogradar i vinar Ščurek, koji na svoju etitiketu nije propustio staviti ščurka s violinom. Stojan Ščurek vratio se u Zagreb, i to u vinoteku Bornstein s kojom je davno i počeo surađivati na plasmanu svojih vina u Hrvatskoj. Ovih dana donio je svoje eno-uratke na kušanje, vrlo ugodan Rosé 2013 (merlot + 25 % refoška) za početak i ugrijavanje, pa svježu Rebulu 2013, ozbiljniji Sivi pinot 2013, bijelu Staru brajdu 2011 (pika + glera…, dozrijevanje u bačvi od 500 litara), pa nešto kontra struji – Kontru 2011 (kasnije brane Rebulu i Chardonnay, selekcionirano najbolje grožđe i još k tome s grozdova izdvojene najbolje bobice pa stavljene u bačvu od 330 litara da stoji bez diranja 12 mjeseci da bi se potom tekući dio, bez grama dodanog SO2 i bez bistrenja te filtracije, vakuumski povukao preko gaze u bocu), zanimljiv Modri pinot 2009 (vino koje ne igra na prvu loptu!), te UP 2007 (nema veze s upravnim postupkom!) od merlota (85 %) i cabernet sauvignona. Ono je dobilo naziv po kratici od za takav uradak logičnih riječi uživaj polako, ali danas ga mnogi, prezaraženi engleskim, nazivaju AP, što može značiti gore, iznad, preneseno – let visinama, no svako vino kad ga pijete brzo i u većoj količini odvest će vas gore, namjera u preporuci goriškog Stojana Cvrčka ovdje bila je baš, ponavljam, suprotna, doista – UŽIVAJ POLAKO!… I uz jelo, ako je prigoda uz kreacije Čvrčkovog susjeda na Plešivu Uroša Klinca, koji po onome što je pokazao na tanjuru uopće nije neki klinec nego iskusan majstor…

 

            REAL MADRID! – Real Madrid! Kakva fešta u Madridu! Bravo, Luka, čestitke… Kojeg li, samo, pehara, iz njega bi se slavljeničkog pjenušca napilo bogme pola stadiona!

Real prvakReal pokal

Real Luka

Real stadionNastradali su, naprosto su poharani šampanjci, i cave, a cava je španjolski pjenušac rađen klasičnom metodom, proizvodi se, zamislite, u – Barceloninom dvorištu, u Penedesu u Kataloniji! Real i Barca = komplicirani odnosi posebice na ulici, a i Katalonija, kako se povremeno čuje, ima svoj specifičan odnos i svoje posebne zahtjeve prema ostatku Španjolske. Zamislite koliko su samo novaca zaradili, odnosno mogli zaraditi, u jednu večer prodajom svoje cave – Madrižanima…  Katalonci (Barca) nisu ove godine osvojili ni španjolsko prvenstvo a ni prestižnu titulu prvaka Europe, ali imaju razloga zadovoljno trljati ruke… Kako i ne bi, kad su jedna od najbogatijih španjolskih pokrajina! Gospodarstvo je važno, kad se dobro živi lakše se i podnese ako poneke godine nogometni klub pokrajine nije ni prvak svijeta ni prvak države.

 

FIFA Brazil vinoBRAZIL: SAMBA, NOGOMET i VINO – Bakhov nektar pridružuje se pomalo brazilskim simbolima sambi i nogometu. Svjetsko nogometno prvenstvo blizu je i FIFA je ovih dana predstavila službena vina manifestacije. Riječ je o kapljici proizvedenoj u butiknom brazilskom podrumu Lidio Carraro. Snimljen je film pod nazivom Brazilian wine takes the stage, i on prikazuje suvlasnicu i direktoricu marketinga Patriciju Carraro kako šećući kroz vinograde i podrum objašnjava brazilska vina, te enologinju i tehničku direktoricu podruma Monicu Rossetti koja govori o konceptu tog specijalnog vinskog projekta kojim se htjelo povezati, istaknuti, svijetu pokazati mladost, radost, raznolikost i spontanost brazilske kulture. U nastavku filma govori se i rastu i napretku brazilske enologije i poziva se ljubitelje plemenite kapljice da posjete brazilsko carstvo vina u Dolini vinograda (Vale dos Vinhedos) te glavni brazlski vinski grad Bento Gonçalves, gdje se nalazi i vinarija Lidio Carraro. Na slici u vinogradu su članovi obitelji Carraro s tehničkom direktoricom Monicom Rossetti.

Za službena vina SP 2014 određeni su, kao marka Faces, jedno crno i jedno bijelo, crno je sastavljeno od 11 sorata tako da na svoj način simbolizira nogometnu momčad, a bijelo je proizvedeno od triju bijelih kultivara. Od nedavno, vina podruma Lidio Carraro dostupna su i kupcima u Europi, najprije su stigla u Veliku Britaniju i Francusku.

FIFA Carraro Patricia, Juliano  Carraro, Mônica Rossetti, Giovanni Carraro, Lidio Carraro e Isabel Carraro _Crédito Gilmar Gomes

 

OIV world congres MendozaOIV Claudia Quini – U argentinskoj vinorodnoj pokrajini Mendoza, koju nazivaju Tierra del sol y del buen vino odnosno Zemlja sunca i dobroga vina, od 9. do 14. studenoga 2014. odvijat će se 37. Svjetski kongres OIV-a i 12. glavna skupština OIV-a. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva Argentine. Glavna tema skupa bit će Vinogradarstvo juga – spoj znanja i prirodnih čimbenika, javlja Claudia Quini (na slici), Argentinka koja je aktualna predsjednica međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV.

 

 

MOëT ZA CIJELI SVIJET – Kada, ako ne pred ljetne vrućine?! Gdje, ako ne na famoznoj Oleanderici zagrebačke Esplanade?!

Moët za cijeli svijet! Brut Imperial Moët & Chandon ne pije se iz klasične uže visoke šampanjske čaše, nego, budući da u ovim vrućinama trebate mnogo tekućine, iz velike čaše iz kojih biste inače pili odležani crnjak – kad na njoj ne bi pisalo Moët & Chandon i da u nju nije gurnut ražnjić s kuglicama od dinje… Sugestivno odjevena navalna sedmorka Moëtovog Esplanadina Regimenta s Josipom Friščićem kao centarforom tu je da vam se nadje pri ruci u servisu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABilo je zaista odlično, sjajno ohlađeni šampus u velikoj čaši! Ali, treba reći da je bilo i PLEMENITO: skupljani su prilozi za unesrećene u katastrofalnim poplavama.

Mali je problem što su predviđena ljetna količina šampanjca i maloprodajna cijena Imperiala (što hoćete, pa to je ipak Imperial = carski!) u suprotnosti s aktualnom debljinom prosječnog hrvatskog džepa. No nije to i nerješivo, barem ne doma, u vlastitoj kući: recept je već odavna na malom ekranu ponudio Matan u TV-seriji Prosjaci i sinovi ili Sinovi i prosjaci – najprije je popio konjak Courvoisier a onda u praznu bocu, vrlo pažljivo održavanu ne daj Bože da se ošteti etiketa, ulio našeg jeftilen-vinjaka te nudio dalje, vodeći računa o tome da svatko dobro vidi etiketu…

 

הלו, חברים,מזלטוב!= ZDRAVO, VRŠNJAČE, SRETNO!– Prije dvije godine ja sam bio On the Route 66, a sad je to Izrael. הלו, חברים,מזלטוב! = Zdravo, vršnjače, sretno!

IsraelOLYMPUS DIGITAL CAMERAU slavljeničkoj godini u Zagreb su stigli izraelska vina i izraelska glazba. Hotel Esplanade, dvorana upravo – Istanbul: poprište prezentacije izraelskoga vinogradarstva i vinarstva s, dakako, degustacijom kapljice proizvođača s Golanske visoravni (Yarden i Gamla), Galilejskog brda…, a VIP Club na Trgu bana Jelačića pozornica za nastup ansambla Tempera s programom ozbiljne glazbe. Izrael kao vinsku zemlju predstavio je Haim Gan, na slici s Majom Vučinić iz Odjela za ekonomske poslove Veleposlanstva Izraela u Hrvatskoj, zatim enologinjom s diplomom s Milanskog sveučilišta Ornom Chillag koja se kalila na Antinorijevu toskanskom posjedu Guado al Tasso, te sa zagrebačkim skladateljem Alfijem Kabiljom i novinarom urednikom u 24sata Ivom Kozarčaninom. Vina suha bijela i crna, rosé jedan, slatka desertna dva. Crna zanimljivija od bijelih. Sorte francuske – Chardonnay, Sauvignon, Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc, Malbec, Petit verdot, Syrah, Carignan, dvije portugalske Touriga nacional i Tinta Cao… Sva vina tehnički besprijekorno odrađena, očekivano kad se zna da su se mnogi izraelski enolozi učlili u ponajboljim vinskim kućama Francuske, Italije… Meni posebno dojmljivi bili su Carignan 2010 Vitkin; 2 T (touriga nacional & tinta Cao) 2010 Yarden/Golan Heights; Cabernet sauvignon 2010 Gamla/Golan Heights; Alon 2011 (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot) Galil/Galil Mountain, te, kao najbolji, Meron 2010 (cabernet sauvignon, cabernet franc, petit verdot) Meron s Galilejskog brda.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Izrael dakako, nije došao u Zagreb tek da rastačući svoja vina s nama ovdje proslavi svojih 66 godina, nego da, po mogućnosti, nešto od vina ovdje plasira. Hoće li se štogod od tih etiketa i uvesti u Hrvatsku, vidjet ćemo. Inače, što se tiče hrvatskog uvoza kapljice, po najnovijim podacima dobivenima ovih dana iz HGK, on za 2013. iznosi oko 128.290 hl (novčana vrijednost: 20.061.811 USD), dok se naš izvoz vina u 2013. kretao oko 25.900 hl (vrijednost: 12.764.512 USD).

 

SHERRY’S JE T’AIME, SHERRY’S JE T’ADORE… pa tako OD ZRĆA DO BOŠKINCA! Cherie je t’aime, cherie je t’adore… nekad je ta pjesma bila veliki hit. Sherry’s je t’aime, Sherry’s je t’adore… pjevušim malenom simpatičnom lokalčiću nazvanome coffee & wine lab i smještenom kod zagrebačkog Doma sportova, ali ne boj’te se, od sporta ovdje je prisutno samo bildanje, i to jedino dizanjem čaša i šalica, ne utega! Hvala ti Sherry’s za odličnu zamisao i prve realizacije, a vezano uz – taman kad su svi šašavo k’o ovce poludjeli za što mlađim vinima pa i onima čija konzumacija očito spada u domenu eno-pedofilije – prezentacije nečeg odležanog, zrelog, kompleksnoga i s dodanom vrijednosti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrije kratkog vremena Sherry’s je ugostio Istranina Marina Markežića Kabolu koji je u vertikali prezentirao nekoliko godišta svoje u amfori šest mjeseci macerirane malvazije, a potom je slijedio Pažanin Boris Šuljić Boškinac, koji je ponudio četiri berbe svojeg crnog cuvéea Boškinác (oko 45 posto merlot, ostalo cabernet sauvignon). Halo, Sherry’s, očekujemo da će stvar ići dalje, i to upravo ovako, uzlaznom linijom!

Toliki potrošači pojma nemaju što gube konzumacijom mnogih vina odmah kad izađu na tržište a kojima treba još dosta vremena da se uzdignu, no koja (naši) proizvođači i svjesno (ali najčešće na žalost bez nekog upozorenja kupcu da bi bilo dobro da vino pričuva još neko vrijeme) daju van iz podruma ranije nego što bi smjeli jer nastoje ranije doći do povrata uloženih sredstava u proizvodnju. Stoga Sherry’s, odnosno Ivani Šeremet i Mariju Šimunoviću pohvala za ovu vrstu prezentacija.

AMFORA: Istarski proizvođač vina Marino Markežić Kabola zagrebački mini coffee & wine lab Sherry’s Ivane Šeremet i Marija Šimunovića napunio je do posljednjeg mjesta. Najavio je zanimljivu vertikalu svojih Malvazija Amfora, i to iz 2009, 2007, 2005. i 2003! Vrijedilo je i te kako doći i iskoristiti priliku vidjeti kako se Kaboline amfore razvijaju kroz vrijeme i usporediti godišta (moj favorit bila je Amfora 2007). Pitanje kad će i hoće li uopće biti za širu našu publiku još prigode za ovako nešto.

Markežić, koji obrađuje 20 hektara vinograda a na tržištu je s 12 etiketa i koji je dobio certifikat o eko-produkciji, veliki je zaljubljenik vina od bijelih sorata maceriranih u amfori pa, poslije, duže dozrijevanih u velikoj hrastovoj bačvi. Iako bi se po pričanju o tim narančastim vinima reklo da potrošači u Hrvatskoj u dovoljnome broju također vole takva vina, potrošnja tih vina i općenito ozbiljnijih duže dozrijevanih vina još je ipak dosta mala, dijelom zato što najveća većina domaćih konzumenata ipak preferira mladu kapljicu a dijelom zacijelo i stoga što vino iz amfore i općenito ozbiljnije vino jednostavno moraju biti nešto skuplji – a novaca je sve manje!… Kabola međutim ne smanjuje opseg proizvodnje Amfore, razmišlja da je pomalo i povećava jer ulaskom Hrvatske u EU otvorila su se širom vrata drugih tržišta, on se angažirao i da uđe kroz ta vrata i kaže da je Amforu solidno počeo plasirati na tim drugim tržištima.  Zasad se njegova Amfora, veli, nalazi na vinskoj karti i triju skandinavskih restorana s Michelinovim zvjezdicama, a veliki su izgledi, dodaje, da se broj takvih prestižnih ugostiteljskih objekata po Europi gdje će biti zastupljen s Amforom uskoro poveća na 10!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABOŠKINAC: Imali smo dakle priliku biti u društvu i s Borisom Šuljićem, inače predsjednikom Gradskog vijeća Novalje, koji je uspio, valjda i zato što je na tom položaju, pobijediti toga dana silnu buru i nekako se s Paga dočepati kopna te doći u Zagreb. Od Zrća do Boškinca! Da, Šuljić je na Zrću imao kafić i prije nego što je ono postalo to što je danas, a sad pak uz vinograde na brdašcu okrentome jugo-zapadu i s pjeskovitim tlom, posjeduje kompleks što obuhvaća vinski podrum te lijepi, luksuzni hotel Boškinac s restoranom s kuhinjom za istinskog gourmeta.  Šuljić, koji se vinom na ozbiljniji način bavi oko 12 godina, donio je na kušanje Boškinac 2010, što je sada u prodaji, te berbe 2009, 2007 i 2006, kojih na žalost – posebice mi je žao za 2007 (93-94/100; još svježina voća, elegantno), a onda i za 2009 (91/100; jače zrelo voće) – više nema u prodaji, pa niti kod njega u podrumu. Iako godišnja proizvodnja upravo toga vina dosiže, ovisno o godištu, 18.000 do 20.000 butelja. Jooooooooooooj!…

Berba 2007. pokazala se na ovome kušanju sjajnom, najbolja od ostalih, po meni 2009, inače lijepa, bogata, mogla bi, kad bismo je imali prilike kušati za koju godinu, prirediti još radosti, a 2010, koja se kao prvo za degustaciju ponuđeno vino prezentirala u solidnom svjetlu, prema 2007 pa onda i 2009 nije imala većih izgleda…  Šuljić se slaže, i kaže kako mu jeste cilj s vremenom uhvatiti taj ritam da s crnim Boškincem izlazi na tržište tek nakon pet do sedam godina.

Izazov za Šuljića, koji je krenuo produkcijom prijateljskom prirodi (bez pesticida, herbicida, umjetnog gnojiva…), je bijela sorta Gegić, domaća na Pagu. Brine on o njoj, ali sada je kazao da od berbe 2014. stvar diže na razinu iznad: još manji prinos, maceracije, najprije s kontroliranom i nižom temperaturom, a onda, kasnije, možda i maceracije s alkoholnom fermentacijom i dužim dozrijevanjem u hrastovoj bačvi…

 

NAJBOLJI RESTORANI 2014 – Oni su najbolji, tako su odlučili glasači diljem Hrvatske, njih nekih 300 koji su profesionalno povezani sa svijetom enogastronomije: restoran Batelina iz Istre je šampion za 2014, drugoplasirani je Plavi podrum Danijele Kramarić iz Voloskoga kod Opatije, treća je konoba Pelegrini Rudolfa Štefana iz Šibenika, četvrti je Apetit blizu zagrebačkoga Cmroka pod dirigentskom palicom Christiana Cabaliera, a peta je Mala hiža Branimira Tomašića iz Mačkovca u Međimurju. Predstavljena je rang-lista od 100 ponajboljih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. U prvu desetoricu spadaju još, ovim redosljedom: Mano iz Zagreba, Foša iz Zadra, Dubravkin put iz Zagreba, Johnson iz Mošćeničke Drage, te Vinodol iz Zagreba.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOd ugostiteljskih objekata s imenom, eto, San Rocco iz Brtonigle je na 11. mjestu, zagrebački Takenoko na 13., Carpaccio na 14., Tač na 15., dubrovački restoran 360 stupnjeva na 17., Baltazar iz Zagreba na 23, Bevanda iz Opatije na 24., kastavski Kukuriku na 29., Damir i Ornella na 30., Prasac iz Zagreba na 34., zagrebačka Trilogija na 38., splitski Nostromo na 51., Bolfanov Vinski vrh u Hraščini na 58., novigradski Pepenero na 66, Milan iz Pule na 78., Lešić Dimitri iz Korčule na 87, zagrebački Zelendvor na 93…

Gledano po regijama, najbolji u gradu Zagrebu je bistrò Apetit na Cmroku, u Dalmaciji Pelegrini, u središnjoj Hrvatskoj Mala hiža, u Istri i na Kvarneru Batelina (odmah slijedi Plavi podrum!), a u Slavoniji i Podunavlju Kormoran iz Bilja u Baranji.

Restoran s najboljim odnosom prema vinu (restoran prijatelj vina) je zagrebački Dubravkin put, odmah slijedi Plavi podrum iz Voloskoga. Najbolji chef je pak Tom Gretić, a izabrali su ga njegovi kolege kuhari, njih stotinjak.

Primjedba na koncepciju izbora: ubuduće ipak ne bi trebalo u istu konkrenciju stavljati konobe i bistròe koji mogu biti i bitno manji prostorom i brojem mjesta za goste od klasičnih restorana, a to znači i razliku u pristupu poslu i ponudi.

Dodjela priznanja bila je u zagrebačkom Hiltonu, gdje je i promoviran vodič Dobri restorani 2014.

Sad čekamo Karin Mimicu i njen Abisal – izdanje 100 dobrih hrvatskih restorana za 2014. godinu…

 

MUHA Graaf von HORIC: PRVIH SEDAM BANKI – Ne banaka, nego banki! To je bitna razlika. Došao je i taj dan: Mladen Horić zvan i široko znan kao Muha, vlasnik zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o., izdavača revije Svijet u čaši, proslavio je prvih 70 godina života. U koje su ukomponirane i gotovo 22 godine Svijeta u čaši. Iskrene čestitke!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProslava se u krugu dragih mu prijatelja, od kojih ih je dobar dio bio i s Hrvatskoga radija što pak ove godine, uz – ne mogu se oteti dojmu malo dvosmisleni – slogan Svaki dan s Drugim…, obilježava i slavi 50. godišnjicu emitiranja svog Drugog programa, odvijala na obiteljskom gospodarstvu vinogradarsko-vinarske obitelji Pinterič iz Bizeljskoga. Horić bi, fakat, mogao još jednom i posebno tamo slaviti – Martina Pinterič, supruga vinara Simona Pinteriča, doista sjajno kuha! Mogao bi proslaviti i jubilej od više desetljeća druženja i s Bizeljskime i s obitelji Pinterič…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMuha (Graaf Muha von Horić: slika iznad!) je svoje uzvanike dočekao kao Papa na audijenciji, samo što su ovdje dekoracija bile bačve. Sa svakim se pojedinačno, kako bi mu prišao, izljubio, preuzeo dar a darovi su se nizali. Ekipa Drugog programa Hrvatskog radija na čelu sa vrhovnom šeficom Jadrankom Rilović i pričljivim Mirkom Fodorom u skladu s vlastitim jubilejem Horiću je kao rođendansku čestitku poklonila radioaparat s izgledom onih koji su se i rabili vrijeme u njegove rane mladosti. Ovaj, međutim ne krči, jer mašinerija mu je u skladu s najnovijom tehnologijom, a umjesto starog gramofona na iglu ima CD, što se odmah iskoristilo za slušanje Kraljeva ulice Paje i Hadžija

Lorencin DarkoNA LOKALNU RAZINU!– Ministar turizma Darko Lorencin neki dan u intervjuu za radio rekao je nešto esencijalno a što je moguće da je, na žalost, u široj javnosti prošlo nedovoljno zapaženo: kreaciju turističkog proizvoda treba svesti na lokalnu razinu, što bi značilo da se stanovnici nekoga područja moraju sami, ne očekujući da će to za njih učiniti netko drugi, maksimalno potruditi u formiranju ponude i u njenome plasmanu.

Voditelj emisije i intervjua bio je malo skeptičan i primjetio je kako se kod nas programi mijenjaju s izmjenom gradonačelnika, ili župana, ne zato što možda nisu dobri nego zato što novi čelnik nerijetko smatra da tek s njime počinje život u nekome kraju, pa rado ukida sve ono što je bilo prije. Ništa prije mene… Pa, neka čo’ek ukida, ali onda ako se pokaže da nije bio u pravu i da s njegovim novim mjerama u gospodarskome smislu nisu ostvareni odgovarajući i očekivani rezultati – neka snosi posljedice, ne samo u tome da eventualno odstupi iz fotelje i nikom ništa, nego i s određenim penalima iz njegova džepa. Kad birači osjete da predstavnik kojega su izabrali nije učinio dovoljno da njima bude bolje, valjda će početi jače razmišljati o tome koga podržavati i kome darovati glas.

Isticanjem vlastitih komparativnih prednosti i njegovanjem posebnosti određeni kraj dobiva veću šansu da plasira ne samo neku butelju vina više nego da istodobno plasira i druge vlastite proizvode, prirodne ljepote, umjetnost, kulturno-povijesne znamenitosti, usluge… I to je svrha, a cilj je boljom samoorganizacijom i preko što boljeg imagea ostvariti što bolji prihod za kraj. Kroz to namireni će biti i pojedini pronuđači koji se jače trse… U nekome kraju lokomtiva koja vuče je vino, ponegdje je to sir, negdje drugdje su maslinovo ulje, mesni proizvodi, sportski sadržaji, kulturni sadržaji…  Što je zajedničko? Uzdizanje nekoga kraja na temelju nekih njegovih posebnosti.

 

Dijana_KaticaTURISTIČKI OSKAR ZA DIJANU KATICU– Mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupa d.o.o. iz Zagreba, proglašena je Osobom godine ruralnog turizma u okviru projekta Birajmo najuspješnije u turizmu Jugoistočne Europe 2013.  Time joj je pripala prestižna nagrada Zlatno turističko srce Jugoistočne Europe, dodijeljena joj na svečanosti u beogradskom hotelu Slavija. Riječ je o svojevrsnom regijskom turističkom Oskaru kojega – u sklopu akcije Međunarodna patrola – već 23. godinu za redom dodjeljuje Sacen Interational, međunarodni centar za razvoj turizma i ugostiteljstva. Uz Hrvatsku, u akciju su uključene Srbija, Turska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Tunis, Malta i Grčka.

Dijana Katica dva je desetljeća posvećena razvoju ruralnog turizma, autorica je brojnih projekata i akcija, a tvrtka kojoj je na čelu organizator je međunarodnih kongresa, seminara, edukacija i manifestacija među kojima je najpoznatiji međunarodni sajam Eko Etno Tour gdje se svake godine okupi više 400 izlagača i dionika ruralnog turizma.  Kao izabrana članica Saborskog Odbora za turizam aktivno sudjeluje u prijedlozima i raspravama o zakonskim okvirima koji imaju direktan učinak na razvoj ruralnih prostora i hrvatskog sela, ali i hrvatskog turizma općenito.

VELIKI ČETVRTAK ZA VELIKO VINO– Veliki četvrtak za veliko vino! Da! Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana, koja pomalo stasa u novu i relevantnu plešivičku vinsku silu, upravo, već po tradiciji, na Veliki četvrtak, otočila je rajnski rizling te crni pinot s kožica i iz amfora, gdje su bili na polugodišnjoj maceraciji, pa vina, s namjenom da budu velika – po onome što sam kušao velik bi rajnski doista mogao i morao biti! – premjestila na dozrijevanje u bačve.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZdenko Šember, koji je vođenje posjeda preuzeo od oca Stjepana, još prije više godina počeo se zanimati za vina bijelih sorata rađena uz duže maceracije, i imao je lijepih uspjeha s muškatom Mme Mathias te s bijelim pinotom, ali zbog Zdenkove (tadašnje) samozatajnosti malo je tko izvan obitelji i najužeg kruga prijatelja za to znao. Unatrag koju godinu Zdenko se odlučio na uporabu gruzijske amfore (kupio ih je dvije i zakopao ih u svom dvorištu, tik uz vinski podrum) i na gotovo šestomjesečne maceracije, te je startao s tom tehnologijom koju je iz Gruzije u zapadni svijet donio Joško Gravner s Collija i njome zarazio dosta slovenskih vinara ali i nekoliko hrvatskih, konkretno Marina Markežića Kabolu i Šemberove susjede Tomce, pa, eto, i Šembera. Šemberovi prvijenci u amfori bili su chardonnay i rajnski rizling. Rajnski se bolje pokazao pa je s njime Zdenko i nastavio. Iz berbe 2013. (rajnskoga je oko 650 litara) pokušao je, na želju sina Nikole, još i s Pinotom crnim (oko 300 litara).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA  OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠemberov običaj je da vino vadi iz amfore i odvaja od kožice na veliki četvrtak (veliki dan za veliko vino!) te da u to ime za prijatelje i poslovne partnere priredi prigodnu svečanost, svojevrsnu najavu Uskrsa. Iako traje veselica, posao vađenja vina iz amfore nimalo ne trpi, Zdenko i njegov sin Nikola, srećom vitak pa se lako uvuče u amforu da je isprazni do posljednje kožice i temeljito opere, veselom društvu u kušaonici priključuju se tek kad je vino pretočeno iz amfore u bačvu i na sigurnome je.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUobičajilo se da gosti – a ima ih odasvud, ove godine stigao je i ugledni vinar i ugostitelj Damir Josić iz Baranje, bilo je i Primoraca – iako znaju da ih čeka dovoljno jela npr. dedini čvarci, kobase, buđola i sjajni bakin kruh i štrudle od jabuke i višnje, sa sobom donesu ponešto, i to u pravilu posebne specijalitete kao kuhanu šunku, odojka, čak i paštetu od gusje jetre, praline, torte, pa je gozba zaista sjajna, afmosfera izvrsna.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAFešta nad feštama očekuje se iduće godine za Veliki četvrtak, naime tada ne samo da će biti vađenje novog vina iz amfore nego će Zdenko službeno na tržište izaći s prvim svojim vinom iz amfore – Rajnskim rizlingom 2011, koje je dozrijevalo u bačvi od gotovo 400 litara zapremnine i koje je ovih dana išlo u bocu.

Na slikama: nakon što je vino pretočeno, trebalo je izvaditi i kožice. U toj operaciji sudjelovali su, uz tatu Zdenka i sina Nikolu Šembera, i plešivički vinar Drago Kurtalj te gost iz Baranje Damir Josić. Nikola Šember, čisteći, izviruje iz amfore s punom kantom tropa. Napokon, Zdenko Šember pridružio se društvu, u to ime poslužena je pašteta od gusje jetre koju je donio autor-sommelijer Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorana Trilogija. Bilo je tu i još sjajnih slastica – torta Šember, koju pokazuje Zdenkova supruga Ivanka, te praline s crnim pinotom  uz koje se preporučuje upravo Šemberov crni pinot a koje je donijela Marija Vukelić ispred ženske udruge WoW…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

DNEVNIK VINOPIJE – PRVA PETOLJETKADnevnik Vinopije obilježio je, uz fine sireve i vina hrvatskih vinara, u zagrebačkom Sherry`s coffee&wine labu petu godišnjicu postojanja. Vinopija je Nenad Trifunović, inače zaposlen u sektoru marketinga, privatno marljivi vinski bloger koji je, veli, objavio 832 vinska dojma, blizu 9800 komentara, imao više od 777.500 pregleda ukupno, a u 2014.  u prosjeku više od po 600 pregleda dnevno. Dnevnik Vinopije je, rado će se pohvaliti Trifunović, danas vodeći specijalizirani vinski blog u Hrvatskoj.

S obzirom na popularnost svojih Best Buy lista, Dnevnik Vinopije odlučio je pokrenuti rubriku Preporuke. Kako bi zadržao jednostavnost i nepretencioznost, po kojima je blog prepoznat, Dnevnik Vinopije ukinuo je numeričko ocjenjivanje i uveo samo jedan osnovni kriterij – vino koje bih ponovno kupio. Takvo vino mora biti cjenovno pristupačno (limit 99,99 mpc) te dostupno u domaćoj distribuciji.

Uz enogastro novinare i blogere, petu godišnjicu obilježili su i brojni komentatori s bloga Dnevnik Vinopije. Okupljeni komentatori dio su vinske publike koja nije na bilo koji način povezana s vinskom i pratećim djelatnostima izuzev isključivo kao krajnji kupci i konzumenti.

 

            TEMATSKE SJEDNICE KOD SPILJE – Kad su uvidjeli da im nema smisla raspravljati o politici, pa ni nogometu jer tu se ionako sve zna i ništa se ne može promijeniti, a malo je već vajde i da pričaju o ženama, samoborski dečki u zreloj do prezreloj dobi koji, istina, vole sljubljivanje, odlučili su svoje tematske stranačke sjednice kod spilje održavati, ne više ni stoječki nego sedečki, uz tanjur i čašu. Utorkom kod Stjepana Grgosa u restoranu Kod Spilje u Otruševcu između Samobora i Bregane sastanak je u vrijeme ručka, a teme su razne, nekad i bolne primjerice kad se trebalo svojski posvetiti ćevapu a on eto nije naše nacionalno jelo, potom je tema bila pod naslovom Bum ja tebi pokazal, crna svinjo jedna (kak’ su šnicli bili fini!), a sad su tema bili argentinski gaucho biftek, njemačke bijele šparoge, umak holandez, samoborske kremšnite, kocke bana Jelačića, međimurska gibanica, bečka zaherica te slovensko bijelo na litre i hrvatsko crno na butelje. A kad se spoznalo da butelje sadrže samo po 0,75 l i da organizam ne dobiva dovoljno polifenola odnosno antioksidanata, moralo se pomoć potražiti još i u dvostrukom magnumu Boškinac. Ekipa je dobra, strukovno potkovana: veterinarski inspektor, veterinar, mesar, bivši ugostitelj s radom u Njemačkoj, bivši trgovac a sad turistički djelatnik (vodič kroz Grgosovu spilju), kralj kremšnita i vina, električar kojega osobito zanimaju vina iz amfore rađena s dugim maceracijama, veliki trgovac vinom na malo… Ne može im se podvaliti, jedino ih Štef Grgos može ponekad nadmudriti. Gledam konzumirani menu: ovi kršni momci, koji se stalno zezaju i smiju, zacijelo još ne pate od visokog tlaka i kolesterola, očito upravo i stoga što znaju što s čime i kako sljubiti kako bi u organizam unijeli što više polifenola kao korisnih antioksidanata… Slijeva na desno da Štefom Grgosom su Bojan Mrkulj, Mirko Mamić, Marijan Žganjer, Branko Vidović, Tomislav Skendrović i Franjo Trkeš.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

LIJEPA NAŠA u VINSKOM i RIBLJEM OGLEDALU Znatan dio prometa vinom odvija se u Hrvatskoj nelegalno, odnosno u sklopu crnog tržišta, što u krajnjoj liniji snižava konkurentnost legalnih proizvođača. Ta vina što se prodaju na crno u pravilu su niske kvalitete te tako i narušavaju image hrvatske kapljice, dakle to znatno otežava poslovanje, rekao je Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore na nedavnom okruglom stolu Riba i vino iz ciklusa Snaga hrvatske hrane održanom, u organizaciji Poslovnog dnevnika i suorganizaciji Ministarstva poduzetništva, Hrvatske agencije za hranu, u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Partner je bila HGK koja je tu okupila tvrtke Podravku, Badel 1862, iN2, Jadran-tunu i Bibich. Kovačević je naglasio kako je u Hrvatskoj površina pod vinovom lozom od 18.000 do 29.000 hektara ovisno o izvoru podataka. Proizvede se godišnje oko 1,4 milijun hektolitara vina (po izračunu, na bazi najnovije objavljenih službeno registriranih 21.000 ha i uz podatak stručnjaka da u prosjeku po hektaru imamo zasađeno oko 5000 trsova te da se kao prosječni prinos po trsu uzima 1,3 do 1,5 kg, izlazi da bi produkcija grožđa kroz godinu bila otprilike 157.500.000 kg pa ako se uzme u obzir randman od grožđe-vino 70 %, ispada da se u nas produkcija vrti oko 1,1 milijun hl) a u legalnom prometu u godinu dana evidentirano je 530.000 hektolitara (službeni podatak koji sam nedavno dobio govori o registriranoj proizvodnji od 470.653 hl u 2012.) pa se, objašnjava, može pretpostaviti kako se znatan dio razlike nalazi na crnom tržištu.

HGK riba vinoA sad i nešto o ribi: Tradicija uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj duga je više od 120 godina,  a uzgoj morske ribe počeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rekao je Milan Božić iz Ribnjičarstva Poljana. Godišnja proizvodnja tune u Hrvatskoj rasla je od 390 tona u 1977. do 4679  tona 2003. Trenutno proizvodnja tune iznosi oko 4000 tona i cjelokupna proizvodnja se izvozi, najviše u Japan, pri čemu se uprihodi oko 60 milijuna dolara. U segmentu akvakulture pretekli su nas Grčka i Turska. Proizvodnja u slatkovoodnom uzgoju je smanjena zbog ratnih događanja, neuspjele privatizacije te neodgovarajuće zakonske regulative. Potencijali razvoja akvakulture i uzgoja slatkovodnog uzgoja ribe su veliki zbog velikih vodnih resursa, duge tradicije, educiranog osoblja, povoljne geostrateške pozicije te članstva u EU koje je eliminiralo brojne administrativne procedure. U svijetu se prosječno troši 16 kilograma ribe po glavi stanovnika, a u EU ta brojka iznosi 26 kilograma dok se u Hrvatskoj troši devet kilograma po glavi stanovnika.

To koliko je za razvoj tvrtki u ovom području poslovanja pored ostalog važna i stalna tehnološka modernizacija što uključuje i informatičku opremu objašnjavao je Goran Arambašić iz iN2 grupe. Financijska sredstva za razvoj stoje na raspolaganju, ali nedostaje učinkovito udruživanje i povezivanje koje treba integrirati velike i male gospodarske subjekte kako bi se ostvarili maksimalni učinci.

Ovo je eto naša slika. Ova kratka informacija s nedavno održanog okruglog stola sama je sebi i komentar! Tek bih rekao sljedeće: već više godina, tj. otkako svakog proljeća u reviji Svijet u čaši objavim izvještaj OIV-a o aktualnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovini vinom u svijetu te podatke dobivene od nadležnih hrvatskih institucija na temu vinogradarstva i vinarstva u nas, navodim upravo i podatak o površinama vinograda u nas i tu imam, od dva odnosno tri izvora sve drukčije brojke, objavim i podatak o ukupnoj proizvodnji vina u Hrvatskoj te o uvozu i izvozu, kao i o tome koja je količina vina registrirana u trgovini, i od prvog puta upalo je u oči da je premali opseg vina koji je registriran na tržištu. Kako to da već i prije nije bilo reakcija na to, barem u smislu da se o tome javno govori, pa da se trgovina na crno i na sivo onemoguće. Već dugo pišem, donoseći i primjere iz vana, o tome kako je nužno udruživati se po sektorima i, što se tiče segmenta Vino, po vinogorjima, jer to je temelj dobre organizacije u poslovnom smislu, ali kod nas udruživanje i danas šepa, kuka se da nema novaca a postojeća raspoloživa sredstva iz fondova sad kad smo u EU kao da nisu dovoljan razlog da se glave skupa stave…

 

NEMA NIŠTA BEZ GEMIŠTA – Ljeto i vrućine bliže se i Kutjevo d.d. spremno je: kako se zna da nema ništa bez gemišta, pogotovu ljeti kad se diše na škrge i vapi se za osvježenjem, Kutjevčani su već ne samo priredili vino od Graševine koje prepopručuju za gemišt, nego su vezano uz gemišt priredili i propagandnu kampanju, i za nju angažirali popularna imena. Žutoga odnosno Roberta Prosinečkoga, nisu prepustili Žuji i pivarima, pa je tako upravo on bio protagonist predstave s gemištom održane u zagrebačkom kafiću Time. Nije na odmet da mu i iz čaše nešto kapne, barem za džeparac… Na slici se vide Prosinečki, te predsjednik Uprave Kutjeva d.d. Maksim Moralić, enolog Ivan Marinclin i Josip Ređo iz prodaje, koji su zasigurno preferiraju gembač od tri dijela graševine i jednog dijela mineralke…

               Kutjevo gemist Kutjevčani su duboko ukorijenjenu naviku Hrvata glede konzumacije gemišta htjeli podignuti na edukacijsku razinu pa su pripremili knjižicu s objašnjenjem što je gemišt i kakvih vrsta gemišta ima te s uputama kako napraviti koji tip gemišta, a za gembač su ponudili i posebnu čašu zapremnine četiri decilitra za koju bismo lako mogli reći da će upravo zbog tog volumena lako istisnuti na ovim prostora klasičnu gemištersku birtašku čašu upola manjeg kapaciteta…

 

HRVATKO ZAGORJE NA OKUPU: EPPUR SI MUOVE!– Ma, judi, je li to mogućeeee? Eppur si muove… Panta rei! Omnia mutant… In spe! Ipak se kreće, sve teče, sve se mijenja… U nadi! Glasovite izreke vezano uz nešto što je do jučer bilo maltene nezamislivo: proizvođači vina Hrvatskog zagorja javno okupljeni na jednom mjestu!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAA okupiti ih je na na ovaj način, konceptom mini-sajma ili mini-festivala, uspjela lijepa i prostrana vinoteka Bornstein iz Zagreba, koja je prije koji mjesec ovakav nastup organizirala i s Udrugom hvarskih vinari, ubrzo potom i sa zelinskim proizvođačima kraljevine kao robne marke (Kraljevina Zelina) Zagrebačke županije. Očito je da bračni par Ivan i Doris Srpek, voditelji Bornsteina, idu na povremene prezentacije ovakvoga tipa, i svakako treba pozdraviti nastojanje da se kroz ta nekolikosatna večernja događanja okrenuta i široj publici promoviraju ne samo pojedini vinari i ponuđači nego i jedna specifična teritorijalna cjelina. Treba svakako pozdraviti i to što su na ovom zagorskom skupu bili nazočni bili SVI vlasnici pozvanih i najavljenih podruma, neki i sa svojim enologom, nadajmo se da su svi i shvatili vrijednost ovakvog zajedničkog nastupa i za sebe i za svoj kraj i da će se na ovaj način u javnosti pojavljivati i u drugim prikladnim prigodama. Mala sugestija organizatoru: smatram da bi na ovakvim priredbama bilo dobro za medije javnog informiranja prije otvorenja ulaza za širu publiku prirediti jednosatan susret s ponuđačima na kojemu bi se moglo u miru porazgovarati sa svakim ponuđačem, od kojega se očekuje da u paleti etiketa predstavi barem jednu po nečemu posebnu, i gdje bi se moglo i napraviti dobre i zajedničke fotografije.

Zagorci su se uistinu iskazali, a publika kao da je imala nos da će tako biti, okupila se u popriličnome broju. Vinske kuće Bodren, Bolfan Vinski vrh, Petrač, Vuglec-breg i Zdolc ponudile su pjenušce, vrlo solidna do jako dobra kako jednosortna mirna vina tako i mješavine, kapljicu od kraće odnosno duže maceriranih bijelih sorata, nekoliko vrlo dobrih crnjaka (Hrvatsko zagorje može eto i to!), te jako dobre visoke predikate. Ovo je svakako bilo događanje na kojem se sjajno ruše već dugo prisutne posprdne kvalifikacije zagorskoga vina kao običnog neotesanog selskog kiseliša.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAUz čašicu moglo se i ponešto prigristi te prikladno spajati hranu i vino, naime svoje su vrlo okusne proizvode na kušanje nudili i desinićka sirana Veronika i kuća domaćih zagorskih kolača Anite Grofelnik iz okolice Pregrade.

Izdvajam: pjenušac (klasična metoda) od graševine rađen 2002. godine u jako dobroj formi, te mješavina merlota i cabernet sauvignona Karizma 2012 posjeda Petrač (enolog Igor Horvat) kod Krapinskih Toplica, bijeli pjenušac Vuglec-breg i Cabernet sauvignon 2011 od Borisa Vugleca (Vuglec-breg, ponad Krapinskih toplica), Graševinu 2012 od Zdolca, kod Tomislava Bolfana pak sedam dana macerirani traminac 2013 nježne ružičaste boje koji se uskoro treba puniti u bocu BEZ dodavanja SO2, te interesantan Sivi pinot 2013, naveo bih i to da je Bolfan došao i sa svojim prvim cabernet sauvignonom, iz berbe je 2011 i od trsja sađenog 2006. Kod Bodrena, dakako, sjajni predikati, uz napomenu da se on od nekih predikata priprema raditi pjenušac (po meni perverzija, međutim komercijalno gledano valjda se može prijeći preko toga!). Boris Drenški veli da mu je u izgedu dobar plasman općenito vina u Kinu a da bi tamo pjenušac od predikata punjen u bočice od 0,375 l mogao dobro proći po cijeni i do 15 puta većoj od troška što ga on ima u produkciji litre predikatnog vina…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Austrija 2SEDAM ELEMENATA ZA USPJEH – Austrijsko vino spada globalno među tržišno najuspješniju kapljicu. Evo kojim se elementima taj uspjeh pripisuje i kojim se elementima austrijsko vino reklamira: klima, tlo, grožđe, narod, kultura, poštivanje prirode, spajanje vina s hranom.

Austrija je u 2013. proizvela 2,4 milijuna hl vina, što je nešto niže od njenog količinskog prosjeka u posljednjih pet godina. Vrijeme u tijeku vegetacijske sezone bilo je svakojako, hladno i toplo do vuće – ljeto će se pamititi kao najvruće u posljednjih 100 godina, te vlažno i suho. Bijela vina pokazuju se u boljem svjetlu nego crna, pogotovu stoga što su crna bila jako dobra iz 2011 i 2012. Vina općenito karakteriziraju svježina i voćnost te vitkoća u tijelu.

 

DINGAČ: POLA STOLJEĆA ZAŠTITE, i PROSVJED PROTIV VJETRENJAČA– Na dan 13. svibnja 1964., dakle prije 50 godina, međunarodno je zaštićeno vino Dingač. Bilo je to prvo međunarodno zaštićeno vino s područja tadašnje Jugoslavije. Certifikat je izdao Međunarodni ured za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva u Ženevi (Bureaux Internationaux reunis pour la protection da la propriete industrielle, litteraire et artistique Geneve). Zaštitom je obuhvaćeno 25 ha vinogradarskih površina.

Vizura, potez Dingac-Cucin-TrstenikNo, na Pelješcu se ipak danas manje govori o tih pola stoljeća međunarodne zaštite Dingača a više, i to protestnim tonom, o nečem drugom a to je po mnogima loše izabrana lokacija za gradnju vjetro-elektrane Ćućin. U zamjerkama je izneseno da postoje ozbiljne i utemeljene sumnje u zakonitost aktualnog prijedloga lokacije s obzirom na Zakon o prostornom uređenju i gradnji (sada: Zakon o prostornom uređenju), Zakon o otocima i Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Kaže se kako bi vjetro-elektrana imala zrazito nepovoljan utjecaj na okoliš s obzirom na međunarodno vrednovane migracijske pravce ptica-selica, s obzirom na kulturno-povijesnu baštinu zaštićenog naselja Trstenik i arheološku lokaciju Ćućin-Grad, s obzirom na agrokulturni krajolik vinogradarskog položaja Dingač i s obzirom na krajobraz poteza Dingač – Ćućin- Trstenik. Na slici: Vizura poteza Dingač-Ćućin-Trstenik, s vjetrenjačama na vrhu brda u pozadini.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAHRVATSKA ZANOVIJETANJA 4: I ONDA NEŠ PIL! – Iako je baš taj dan bio u znaku Marine, program ipak nije započeo pjesmom Marina, Marina, Marina, kako bi, s obzirom na aktualnost, bio red na ovakvom skupu. Šteta što Kraljevi ulice nisu otpjevali Marinu, pa onda odmah i nastavili sa skladbom Finili su, Mare, bali… Nije se čulo ništa ni o Ukrajini i moćnom teritorijalnom krojaču kojega Ukrajinci nazivaju Putler. Iako je nazočan bio književnik, autor čuvene pjesme I onda neš pil, niti jednom nije izrečeno to čuveno …i onda neš pil! Spominjalo se: nebuloze, a nazočni publicist iz Hrvatskog zagorja problijedio je na taj izraz kao krpa, kaj – ne bu loze? Kaj bumo onda pili – vodu? Zna se da je voda, iako je upravo poskupila, dobra tek kad se u nju ulije vina, što je u njoj više vina, to je voda bolja. I još jače skuplja. Onda se na toj književnoj tribini napokon okrenulo i prema knjizi: prepričavalo se kako se neki književnik hvalio da mu je knjiga planula u tili čas. Zaboravio je dodati da je – sam izazvao vatru… Ako već ne konkretno, s Marinom, osvrnulo se na sadašnju situaciju općenito: Proglasio sebe društvenom zajednicom, pa izginuo u borbi za njene interese. Pa je rečeno i sljedeće: Aforizam je velik baš kad je mali, uz dodatak da se s njime najradije pohvale muškarci, koji se, navodno, tom smiješnom formom bave znatno više nego žene.

Ljubitelje iskričavih i peckajući krakih izreka te zdrave i fine vode sa što više vina u zagrebačkom Novinarskom domu okupio je Tomislav Supek, zagrebački Iločanin koji se od biznismena u naftnom sektoru pretvorio u uvjerljivog autora ovoga što je veliko baš kad je malo. Supek je naime objelodanio novu, četvrtu knjigu svojih Hrvatskih zanovijetanja i pred brojnom publikom, uz pomoć prijatelja Paje Kanižaja, Mladena Vukovića, Dragutina Lončara, Miroslava Vukmanića i Mate Batorovića, promovirao je. U tekućoj problematici sudjelovali su šampanjeri Šenpjen i Penine Istenič, Vina Markota i, naravno, Iločaninu iz poštovanja, Iločki podrumi. Lijepi susret završio je savjetom za lijek za očuvanje zdravlja a koji se može primijeniti i bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, po mottu velikog pjesnika: Lijepa žena, puno smijeha i dobro vino liječe svaku bol, pa tko ne ljubi, ne smije se i ne pije, taj gotovo živ da nije

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

UZ GLASOVITOG DANTEA ALIGHIERIJA! – Prožmu te trnci: biti, pa makar i ovako, uz glasovitog Dantea Alighierija, u velikoj dvorani zgrade općinskog poglavarstva San Gimignana u Toscani, gdje je nekad odzvanjao njegov glas, kao veleposlanika Firenze. Dakako, poneko stoljeće prije nego što sam se tamo pojavio, nedavno, ja. Ali, ipak….

La Commedia divina, devet krugova, Raj, Čistilište, Pakao…  Ili pak – La Commedia di vino, također s devet krugova (čaša) te također s Rajem (isprva), Čistilištem (ubrzo poslije) i Paklom (na kraju)… Pa, malo promislimo! Nemojmo ostati na razini one raširene u nas – neću reći neduhovite! – ali ipak suštinski prizemne: U Raj se ide radi klime, a u Pakao radi društva….

 

POŠTENJAK, KAO ROBNA MARKA CENTRUMA MUNDI!– Centar za razvoj vinskog turizma udruge G.E.T. iz Zagreba radi punom parom.

Prije koji dan u prostoru Centra u zagrebačkom hotelu International održana je mini-prezentacija Vinska cesta Ludbrega, kao uvod u opsežno vikend-predstavljanje ponude, u trgovačkom centru Avenue Mall. Ludbreg, smješten u Podravini između Varaždina i Koprivnice, s rijekom Dravom na sjeveru a Kalničkim gorjem na jugu, grad što ga je navodno osnovao vitez križar Lodbring i nad kojim bdiju dama sa zanimljivim životopisom Ludberga i sv. Florijan združujući četiri elementa: vatru i vodu, zemlju i zrak, ima što pokazati – niz kulturno-povijesnih i sakaralnih objekata kao npr. dvorac Batthyany (stari grad), crkvu Sv. Trojstva i, pored nje, mozaik Centrum Mundi (po staroj legendi, s toga mjesta su u davnini opisani krugovi zemaljski i na njima su smještene europske metropole), stup sv. Trojstva, Kapelu svetog Križa, Zavjetnu kapelu Hrvatskog sabora, Kapelu Majke Božje, Fontanu-svjetionik Svijetu, etnografski postav Bakina i Dedekova hiža, rodnu kuću Mladena Kerstnera koji je oduševljavao s Gruntovčanima… Uz vino – tamo je zasad dvoje-troje ozbiljnijih robnih proizvođača, jedan od prepoznatljivih artikala je hren, a tamo gdje ima hrena zasigurno ima i dobrih kobasica i šunke! Postoje dakle razlozi da se krene i do Ludbrega.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Centru za razvoj vinskog turizma bili su, uz gradonačelnika Ludbrega Dubravka Bilića, Tomislav i Sanja Stručić – inače kćerka znanog ludbreškog hotelijera Crnkovića – vlasnici ludbreškog vinskog posjeda Stručić, zatim predstavnica ludbreške sirane Bohnec, te Bojana Hajduk, direktorica tvrtke Agro Altera d.o.o., što se bavi proizvodnjom voća i povrća te sjemena, a kao udarni produkt joj je hren, pod markom Ludbreški hren plasira ga i u staklenkama, spremnog za uporabu odmah. Bračni par pak Stručić, koji proizvodi graševinu, chardonnay, sivi pinot i rajnski rizling ali i mješavinu vina bijelih sorata, govoreći o robnoj marki vina, isticao je izraz – Poštenjak! Kud baš sada? Naziv robne marke morao bi biti ne samo zvučan i lako pamtljiv nego i uvjerljiv, a nije li za hrvatsku uvjerljivost – sada već prekasno…

 

Vinski podrum knjiznica ScienzaVINSKI PODRUM KAO KNJIŽNICA– U vinskom podrumu uobičajeno drži se vino, ali postoji jedan u mjestu Guado al Melo u okolici Bolgherija u Toscani, vjerojatno jedan jedini na svijetu koji čuva i brojne – knjige, i to od velike vrijednosti jer niz ih je iz davne povijesti i od autora kao što su primjerice Goethe, Viana, Vermorel, Babo…, neke su zacijelo i unikati. Vinski podrum-knjižnica, s knjigama koje govore o vinogradarstvu i vinarstvu, antropologiji, turizmu, te s dizertacijama o vinogradarstvu i vinarstvu, sve u vlasništvu znanog talijanskog profesora enologije Attilija Scienze, broji oko 15.000 naslova a smješten je u građevini gdje vinski podrum ima njegov sin Michele. Prof. Scienza htio je očuvanjem tih vrijednih djela i njihovom sistematizacijom te lokacijom vinske knjižnice u vinskome podrumu i blizu vinograda tako da oni koji dođu u posjet mogu spojiti literaturu i teoriju s praksom (razgled trsja, podruma, degustacija), na jednome mjestu zorno pokazati što je to zapravo vinska kultura.

 

KEVIN COSTNER i RIO MARE– Kevin Costner, Oscarom nagrađena hollywoodska zvijezda, poznat po mnogim glumačkim ulogama u nezaboravnim filmskim hitovima, novo je zaštitno lice vodećeg brenda konzervirane tune Rio Mare. Proslavljeni glumac snimio je nedavno promocijski spot, za koji je kao mjesto radnje odabran mali talijanski ribarski gradić koji zbog  svojih prirodnih ljepota, čistih voda i neusporedivog krajolika najbolje prikazuje pravu Italiju. Kevin Costner u spotu glumi poznatu osobu koja se doselila u svjetionik malog ribarskog sela te izaziva znatiželju mještana.

U mladosti sam puno radio na ribarskim brodicama kako bih uštedio sredstva za plaćanje studija. Tijekom posljednjih 20 godina vrlo sam aktivan u borbi protiv zagađenja oceana, izjavio je Kevin Costner.RIOMARE _KC ADV (3)

Nitko bolje nije mogao prezentirati kvalitetu naših proizvoda do li Kevin Costner. On voli Italiju i njene vrijednosti, uključujući i dobru hranu, a također se zalaže i za održivost prirodne ravnoteže. On je čovjek koji sjajno prenosi našu poruku: Da bismo dobro živjeli, trebamo birati isključivo eko-podobne kvalitetne proizvode, naglasili su iz brenda Rio Mare.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKNJIGA O BATIČU– Obiteljska povijest i, kroz to, na svojevrstan način dane i skice iz povijesti vipavskoga sela, zatim način života obitelji, životna filozofija maksimalno okrenuta prema prirodi i prirodnome. Moglo bi se reći da je u toj rečenici sukus onoga što je vinogradar i vinar Miha Batič iz sela Šempas u Vipavskoj dolini kao autor teksta, uz pomoć fotografa Umberta Pelizona, objavio u nedavno (i u Zagrebu, Bistrò Apetit, na slici su Miha Batič i otac mu Ivan te prevoditelj na hrvatski Hrvoje Petrić) promoviranoj monografiji Batič, elegantnoj knjizi sa stotinjak stranica i s crno-bijelim fotkama i tvrdim uvezom, prevedenoj, inače, i na japanski. Miha, koji je odnos prema životu, prirodi i proizvodnji vina naslijedio od oca Ivana, iskazao je ovim radom sklonost prema literarnom izričaju, i knjigu vrijedi imati, čitati, povremeno se vraćati na pojedine odlomke. Inače, u obitelji Batič još je članova sklonih umjetnosti – Mihina sestra uspješno se bavi slikarstvom.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAKOMPARATIVNO U AKADEMIJI VINA – Ono što sam po prvi put doživio prije dosta godina u Toscani, počelo se primijenjivati i kod nas. Na posjedu Ruffino u oblasti Chianti classico domaćin je okupio grupu novinara iz raznih zemalja i, da bi zorno predočio gdje se s kakvoćom i zanimljvosti svojih vina nalazi na tržištu, na komparativno kušanje, dakako naslijepo, ponudio je desetak vina među kojima su – vidjelo se to poslije – bile dvije njegove (prilično skupe) perjanice i osam (vrlo skupih) supertoskanaca najpoznatijih i najrenomiranijih tamošnjih proizvođača njegovih konkurenata. Sva su se vina pokazala u odličnom svjetlu a nakon što su obrađeni ocjenjivački listići pokazalo se da su oba Ruffinova uzorka bila među prvih pet, a jedan od njih bio je drugoplasirani. Kud ćeš bolje zadiviti novinare i zornije i uvjerljivije nego tako prezentirati vlastite vrijednosti gostima od kojih očekuješ publicitet!…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERANedavno u zagrebačkoj Agrokorovoj Akademiji vina zanimljiv test na tragu ovoga talijanskoga: vrednovanje vina s tržišta, izabranih po sorti, cuvéeu, kategoriji kakvoće i cijeni, ukupno pet grupa: graševine iz litrene boce (pet iz 2013. i dvije iz 2012; 25 do 36 kuna), graševine iz butelje, najprije one označene kao kvalitetne (tri iz 2013. i četiri iz 2012.) pa onda i one vrhunske (dvije iz 2013. i četiri iz 2012.; 30 do 50 kn), malvazije kvalitetne i vrhunske skupa (pet iz 2013. i jedna iz 2012.) ), te crne kupaže kvalitetne i vrhunske (tri iz 2012, dvije iz 2011,  dvije iz 2010. i jedna iz 2008.). Na provjeri proizvođačka imena kao Agrolaguna, Belje, Badel 1862, Kutjevo d.d., Krauthaker, Adžić, Galić, Perak, Đakovačka vina, Iločki podrumi, Iuris, Matošević, Kozlović, Benvenuti, Cattunar, Coronica, Boškinac…  Degustaciju je vodio Željko Bročilović Carlos, sommelier i voditelj zagrebačkog restorana Dubravkin put.

Litrene graševine su uglavnom, osim dvije, ostavile solidan dojam u čistoći, ponajbolje su ispale 45,3 Paralela 2013 od Krauthakera, slijede Graševina 2013 od Belja, pa Graševina 2013 od Iločkih podruma. Ocjene su se kretale od 79,8 kao najviše do 75,6 i 75,5 kao najnižih. Graševine u butelji su se pokazale uvjerljivijima od malvazija. U grupi kvalitetnih butelja najbolje su prošle Graševina 2013 od Iločkih podruma i Graševina 2012 od Kutjeva d.d., odmah iza je ona od Adžića iz 2012. Tu su, očekivano, ocjene bile bolje od onih iz prve grupe. Najviša je bila 84 boda, a najniže – bile su tri takve – 79 bodova.  Među vrhunskim graševinama iz butelje, opet očekivano, nije bilo uzorka s ispod 80 bodova, a najboljim vinom pokazala se Graševina 2012 vrhunska od Vina Belje, sa čak 87 bodova, u stopu je prati Graševina 2012 od Iločkih podruma, s bodom manje, onda su Krauthakerova Graševina 2013 Vidim/Podgorje s 85 i Graševina 2012 Kutjeva d.d. također s 85 bodova, Ivica Perak im diše za vrat sa svojom Graševinom 2013 sa 84 boda.. Što se tiče malvazija, iskočilo je vino Agrolagune – Malvazija 2013 Festigia s 88 bodova, a u gornjem dijelu rang-liste su i Malvazija 2013 Laguna Agrolagune te Malvazija 2012 od Cattunara. Najveći broj bodova u ovoj grupi je 88, a najniži 78.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAI, na kraju, kupaže: Kapistran crni 2012, Ciconia Nigra 2012, Iuris cuvée 2012, Grimalda 2011, Castello 2011 Festigia, Benkovac cuvée 2010 i Boškinac 2010, te Grabar 2008. Ovdje je situacija bila dosta porazna, čak dva su vina čak eliminirana! Najviša ocjena 85, najniža, ako isključimo ništice kao eliminaciju, 73,8. Najbolje ocijenjeni, oba s 85 bodova, bili su Castello 2011 Festigia od Agrolagune i Grabar 2008 od Morena Coronike, po meni osobni oba ta vina zavrđejuju i nešto višu konačnu ocjenu, ali, eto, ispalo je tako…

Kušanje je priređeno za enologe (među kojima su bili i oni iz Agrolagune, Belja i Iločkih podruma), sommeliere, vinske trgovce, vinske novinare. Bilo nas je po slobodnoj procjeni nešto više od 20. Po viđenome postavu čaša na stolovima organizator je predvidio bolji odaziv. Onima koji nisu došli može biti žao, ovo kušanje bilo je ne samo informativno nego i poučno, pokazalo je gdje se sada nalaze neki veliki podrumi i na koliko čvrstim temeljima počiva popularnost nekih razvikanih imena.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

THE OLEANDER ZINFANDEL ESPLANADE 5* cru– Oleander Zinfandel? Novo vino! Zagrebačkog hotela Esplanade! Ali – tek za četiri do pet godina i u OLYMPUS DIGITAL CAMERAinfinitezimalnoj, bonsai količini, za piti iz – bračkog štamprleka ili, bolje, napršnjaka…. Od grožđa sorte Zinandel/Crljenak s 12 trsova što rastu na čuvenoj terasi Oleander tik uz restoran Zinfandel’s još čuvenijeg hotela Esplanade * * * * * !

Na svečanosti otvaranja Oleanderice za ovo ljeto uzvanici su mogli vidjeti začinski vrt Esplanadine chefice Ane Grgić, naime tu je na ovećem platou posađeno dosta začinskog bilja a kad se zemljom ispuni i ostala predviđena površina nastat će i Anin povrtnjak.

Na zamisao o sadnji Zinfandela/Crljenka i općenito vrta sa začinskim biljem došao je glavni direktor hotela Ivica Max Krizmanić, a pomoć u sadnicama pružio je Vlado Krauthaker koji u Kutjevu ima eksperimentalni nasad s više od 20 raznih vinskih sorata, među njima je i Crljenak. Direktor Krizmanić snimljen je na terasi Oleander pored trsja Zinfandela/Crljenka, u razgovoru s Krauthakerom, koji veli da su se sadnice odlično primile. A kako i ne bi, pa Esplanade je ipak – položaj s pet zvjezdica!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

VINA SLOVAČKE U – SAMOBORU – Novinar Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata te Bakhov sin kao bloger, potrudio se u kušaonici U prolazu kod znanog samoborskog ugostitelja Marijana Žganjera održati zanimljivu radionicu o slovačkom vinu. Više puta s velikogoričkim sommelierom Marijom Meštrovićem (Mon Ami) bio je u Prešovu na ocjenjivanju vina i tako se pobliže upoznao s kapljicom Slovačke, zemlje koja inače ima oko 20.000 hektara pod trsjem, raspoređenih u šest vinskih regija: Malokarpatsku, Južnoslovensku, Nitriansku, Stredoslovensku, Vychodnoslovensku i Tokajsku, te u kojoj je oko 400 vinarija a proizvodnja se kreće oko 50.000 tona grožđa, konzumacija pak po stanovniku iznosi 11,6 litara. Od Kozarčanina se moglo naučiti da su najraširenije sorte tamo Veltlinac zeleni (31.00 ha), Graševina (2500 ha), Frankovka, Rizvanac, Lovrijenac, Rizling rajnski, Pinot bijeli, Cabernet sauvignon i Traminac crveni. No posebnost vinske Slovačke su križanci, inače dosta njih nazvano je po tamošnim rijekama. Konkretno od bijelih najpopularniji je Devin, križanac Traminca crvenog i Veltlinca crvenoga, od crnih tu su Dunaj, križanac od više križanaca npr. Muškat Bouscheta (vjerojatno Muškat X Alicante Bouschet) i Oporta (vjerojatno križanac divljih loza) s Lovrijencem, pa Alibernet kao križanac Alicante Bouscheta s Cabernet sauvignonom, te Neronet, križanac Lovrijenca, Portugisca u Aliberneta… Uh, koliko seksanja među lozom!… rekao bi  predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebalčkog Agronomskog fakulteta ampelograf prof. dr.sc. Edi Maletić.

_______________________________________

Sokolic IvanIN MEMORIAM

IVAN SOKOLIĆ

Poznati enolog i publicist Ivan Sokolić preminuo je u 84. godini.

Kako je rodom iz Novom Vinodolskog, kraja u kojem se od liburnskih i rimskih vremena uzgajala loza i proizvodilo vino, tako je gotovo bilo logično da Ivan, nakon završenog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja krene studirati vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Paralelno je apsolvirao postdiplomski studij iz enologije i na Ekonomskom fakultetu studij iz vanjske trgovine. Kao mladi inženjer radio je na poslovima melioracije tla, bavio se analizom tla i vina, a onda je trideset i tri godine kao direktor proizvodnje u Istravinu rukovodio preradom grožđa u vino i druge proizvode od grožđa i vina.

Prije pedesetak godina počeo se, uz rad, uspješno baviti publicistikom u segment vinogradarstva i vinarstva pišući članke o vinu u desetak listova i časopisa. Urednik je, te autor većine tekstova u Zlatnoj knjizi o vinu, Vinogradarsko-vinarskom leksikonu. Krajem 2008. pokrenuo je internetski portal pod nazivom Vinopedia.hr gdje je postavio malu riznicu znanja o vinogradarstvu i vinu. U tijeku je prevođenje pojedinih područja na njemački, talijanski, engleski i francuski jezik. Za doprinos vinogradarsko-vinskoj kulturi Grad Novi Vinodolski dodijelio mu je 2004. nagradu za životno djelo, a Hrvatska turistička zajednica proglasila ga je 2005. djelatnikom godine za doprinos u edukaciji ugostiteljskih kadrova i građana.

 

 

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 143

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAGREB VINO.COM 2014 – Deveti međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2014 bit će u petak 28. i subotu 29. studenoga u zagrebačkoj Esplanadi! Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala (na slici), cvate, i u Esplanadinom Bistròu veseli se zbog upravo potpisanog ugovora s hotelom…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hrvatska je inače naglo postala poprište brojnih vinskih sajmova i festivala. Tolika je želja da ih se organizira da se novi priređivači ubacuju u termine već postojećih, što nije dobro. Najnoviji primjer toga ubacivanja je termin prvog regijskog festivala vina Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik FestiWine 2014 koji se preklapa s već više godina postojećim Dalmacija Wine Expoom krajem travnja u splitskom hotelu Radisson. Ali i još nešto, važnije: je li doista ovo naše malo hrvatsko tržite, gdje se iz vinskog svijeta svi poznaju, zrelo za toliki broj vinskih festivala i sajmova? Svjedoci smo bili nekih koji baš nisu bili posjećeni. Izlagači su bili u dvostrukoj ulozi, oni su i obilazili – štandove svojih kolega vinara! Ipak, ne posustaje se, naprotiv, proširuje se lista događanja, brojni vinari-izlagači, koji su se bili već i te kako žalili na slab posjet, na nekim od tih priredbi ponovno nastupaju, a jedno od objašnjenja svakako može biti to što se čelnici lokalnih i županijskih političkih struktura, videći valjda sada u vinu spasitelja, rado založe da se novčano pomogne vinarima da izlažu, tako da vinari, osim za putovanje do mjesta događanja, te za boravak i hranu, imaju simbolične ili možda i nikakve novčane troškove, pa zato, iako od prije ne baš s razlogom da budu poslovno zadovoljni, ponovno dođu. Neka se priredbe organiziraju na strogo komercijalnoj bazi a ne (i) od proračunskog novca, pa da vidimo koliko će ih o(p)stati!

GALERIJA-AMBASADA MIVA – Galerija vina MIVA u Zagrebu zavrjeđuje taj naziv jer doista je u njoj izloženo obilje vrijednih umjetničkih (eno)uradaka iz Hrvatske i iz svjeta te krasnih eksponata od kristala dakako u funkciji posluživanja vina, ali svakako bi nazivu trebalo pridodati i riječ Ambasada, jer MIVA svako malo prima – razne ambasadore!

OLYMPUS DIGITAL CAMERATako su tamo već bili Ambasador za tekilu, Ambassador za škotski whisky Glenmorangie, a kao najnoviji došao je sada i Jean-Michel Cochet, kao Ambasador konjaka Hennessy. Po nekima najboljega na svijetu, a po svima – najluksuznijega, naime pripada grupaciji Louis Vuitton Moët Hennessy koja nudi samo ono što je elitno i skupocjeno. Čim je toliko proizvoda LVMH prisutno i ovdje kod nas, upravo eto preko MIVA-e, zacijelo još postoji dovoljno zainteresiranih u Lijepoj našoj koji ih sebi mogu priuštiti.

Tik uz tu Galeriju-Ambasadu MIVA smješten je ugostiteljski objekt istog vlasnika, inače do nedavno običan kafić, ali sada, u novome ruhu, sjajno u funkciji café-snack bara s ponudom malih finih zalogaja s kojima će se spajati brojna vina upravo MIVA-e točena na čašu. Ambasador konjaka Jean-Michel Cochet na neki je način otvorio lokal koji je uređen moderno i vrlo funkcionalno tako da osim za ugostiteljstvo može lijepo poslužiti i kao intimnija dvorana za fine prezentacije/edukacije. Dva lokala, na putu da budu jedan značajan eno-gastronomski kompleks u metropoli – MIVA.

Prigodno, ambasador Cochet dakako prezentirao je konjak Hennessy, marku koju je ustanovio – jeste li to znali? – ne Francuz, nego IRAC, Richard Hennessy, prije više od dva stoljeća. Kuća Hennessy u novije se vrijeme poslovno povezala sa šampanjskom kućom Moet et Chandon, bilo je to 1979., a 1987. nastalo je i carstvo Louis Vuitton Moet Hennessy, koje danas drma svjetskim tržištem luksuza. Od prije nekih četiri godine LMVH se preko MIVA-e nalazi u Hrvatskoj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACochet, koji živi u području Cognac, dakle i on je autentični Cognac aoc, predočio je sažeto osobnu kartu konjaka: u Cognacu ima 73.000 hektara vinograda zasađenih sortama Ugni blanc, Colombard i Folle blanche, grožđe kojih je namijenjeno produkciji baznog vina za destilaciju i za dozrijevanje za najfiniji konjak. Unutar Cognaca aoc nekoliko je osobito značajnih područja proizvodnje konjaka, ovdje navedenih redom po važnosti: Grande Champagne i Petite Champagne (nema veze sa Šampanjom, champagne je tu u smislu ruralnog, poljoprivrednog prostora, što bi Talijani rekli campagna a naši Istrani i Dalmatinci kampanja), zatim Borderies i Fins Bois. Kod proizvodnje konjaka prakticira se dvostruka destilacija. Od devet litara vina dobije se litra destilata (poput vode bezbojnog vinjaka), a na kraju od te svake litre, poslije dugog dozrijevanja u limuzini tj. u bačvama od hrastovine iz Limousina, ostane po pola litre konjaka tamnije bakrene do jantarne boje. Kod destilacije pazi se da se izdvoji dio zvan srce, naime najprije iz kotla za destilaciju teče glava, koja je preopora, slijedi srce koje je najfinije, na kraju je rep, tanji i s mirisom na kruh, kvasce, nepodoban da kao takav uđe u obzir za najbolji konak. Iskusni majstori destilacije stalno su uz kotao i mjere alkohol i kušavaju destilat što teče da bi na vrijeme nakon glave izdvojili najfiniji dio, srce, te na kraju odbacili rep. To srce ide potom na dozrijevanje u bačve, a glava i rep vraćaju se u bačve s baznim vinom i idu ponovno na destilaciju. I tu nije gotovo: krunu svemu daje master-blender odnosno majstor sljubljivanja najboljih partija za finalni proizvod…

 

A(tra)ktivni  Bornstein

DALMACIJA U MOM OKU– Kultna zagrebačka vinoteka Bornstein na Kaptolu s novim voditeljima – bračnim parom Srpek – nastavlja s aktivnostima, moglo bi se reći najboljim putevima prijašnjih vlasnika bračnog para Borošić. Nedavno je u Bornsteinu organizirana večer hvarskih vinara, članova udruge proizvođača vina s tog našeg lijepog otoka.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERADogađanje na večeri hvarskih vina u Bornsteinu bilo je osmišljeno kao mini-festival vina s Hvara. S kapljicom se, konkretno, predstavljalo osmero otočkih proizvođača – Bracanović, Carić, Duboković, Plančić, Plenković, PZ Svirče, Tomić i Vujnović. Ideja odlična: prezentirati, svako toliko, naše proizvođače po regijama, naime to daje priliku da se na istom mjestu i u isto vrijeme kušaju uzorci od tipičnih sorata za dotično područje, te da se dobije bolji uvid u lokalnu produkciju kao i da se naprave usporedbe. Naravno, za predstavnike medija iz najjačeg centra informativnih medija u Hrvatskoj, Zagreba, to je velika pomoć posebice kad se radi o vinarima iz udaljenijih krajeva ili krajeva koji možda i nisu toliko kilometarski daleko koliko je komplicirano, i skupo, doći do njih, i koliko to vremenski traje.

Bilo je malo razočaravajuće što na prvoj priredbi te vrste, toga dana, bez obzira na stanovite vremenske neprilike, nisu bili svi proizvođači osobno, ali ni predsjednik odnosno predsjednica Udruge hvarskih vinara, a jednako tako čudno je bilo da većina izlagača nije smatrala potrebnim iskoristiti prigodu u medijskom centru države izaći i s najboljim svojim etiketama te s vinima iz berbi koje, kako su mi rekli njihovi predstavnici, tek što nisu krenule na tržište. Valjda su ovaj nastup shvatili tek kao ležerni susret s pilcima… Ovo je mogla biti lijepa svojevrsna pretpremijera novih berbi špica kuća koje uskoro dolaze pred kupce, a – nije bila!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABilo bi dobro da, kad, očito, sami vinari o tome ne razmišljaju dovoljno, ili ih možda nije ni osobito briga (je li i to moguće?!), odnosno dok ne počnu razmišljati dovoljno, organizator bude taj koji će čvrsto definirati na koji način se ponuđači trebaju prezentirati u tom doista elitnom Bornsteinovome prostoru, naime svede li se stvar samo na izlazak s baznim vinima i eventualno ponekim vinom prve linije kojega još malo pa više i nema, i ne budu li na takvim događanjima nazočni i vlasnici vinarija odnosno vinskih posjeda, dakle oni koji odlučuju, događanja vjerojatno neće dugo biti atraktivna za profesionalce iz medija, a pitanje je i koliko će biti zanimljiva za publiku što, želi li ući i kušati vino – u ovome slučaju eto ne i u prilici i doći i do najviše razine te ne i naići na neke nove stvari – za ulaz i boravak u vinoteci od maksimalno dva do tri sata mora platiti 100 kuna, jednako kao npr. na festivalu Zagreb Vino.com gdje je mnoštvo raznih izlagača odasvud i gdje je moguće zadržati se od podneva pa do 20 sati…

Hvar se, inače, kažu, ubraja među 10 najljepših otoka na svijetu. Smješten je na sredini hrvatske jadranske obale. Duboke i pitome uvale otoka osiguravale su uplovljavanje brodova još u vrijeme prapovijesti, što je omogućilo naseljavanje otoka prije više od 5000 godina prije Krista. Umjerena klima pogoduje bujnoj vegetaciji. Osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, masline, smokve i drugih mediteranskih kultura. Grad Hvar ima na području Hrvatske najveći broj sunčanih sati godišnje! Nije čudno što je vinogradarstvo osnova gospodarstva otoka još od vremena grčkih kolonija. U središtu otoka u poljima pretežito su bijele sorte od kojih se kao autohtona ističe Bogdanuša, a na južnim padinama prevlavavaju crni kultivari, uglavnom Plavac mali…

Naziv Hvar, inače, dolazi od riječi Pharos, a to je grčki naziv za otok i za grad koji se nekad nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada., od kojega je Hvar kao grad što ga poznajemo danas u 13. stoljeću preuzeo naslov otočkog središta.

Na slikama iz Bornsteina su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (sasvim gore) koji je došao otvoriti događanje, zatim Ivo Duboković, koji je u Bornsteinu bio osobno ali na žalost bez svojih Medvida i Medvjedice, Ivan Ergović, prvi čovjek Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, koji je došao kušati plavce ne samo da vidi kakvi su nego i da se uvjeri gdje je o ovome trenutku Feravino sa svojim proizvodima u kontekstu rasnih hrvatskih crnjaka, te enolog Badela 1862 Mladen Zrno, koji je stajao uz vina PZ Svirče.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

KRALJEVINA ZELINA– U zagrebačkoj vinoteci Bornstein bilo je ovogodišnje inače već tradicijsko otvaranje prvih butelja vina Kraljevine Zelina, robne marke Zagrebačke županije. Ugodno iznenađujuće veliki broj uzvanika! U nazočnosti župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i zelinskog gradonačelnika Hrvoja Koščeca te aktualne vinske kraljice Helene Čegec, s kraljevinama s etiketom robne marke Zagrebačke županije predstavilo se pet zelinskih vinara, od 12 članova sadašnje udruge Kraljevina Zelina. Ta petorica su Puhelek Purek, Jarec Kure, Željko Kos, Žigrović i Smrndić Ljubekov Gaj. Na pitanje što je s ostalima, novi predsjednik udruge Željko Kos odgovara da se nisu ni prijavili za tu robnu marku do koje, kako se obično prikazuje, Zelinčani jako drže.

Željku Kosu (treći zdesna) kao predsjednku udruge Kraljevina Zelina nepojmljivo je (a i meni!) da ostali mu kolege nisu našli interesa potruditi se više oko kraljevine i zatražiti oznaku županijske robne marke. Valja reći da se po narudžbi Zagrebačke županije, koja se upustila u kreiranje više županijskih robnih maraka vina i tipičnih proizvoda, od 2004. provodi klonska selekcija kako bi se za sadnju proizveli virus free cijepovi s tendencijom manjeg roda i veće rezistentnosti na trsu tako da bi se grožđe bez problema moglo ostaviti i za kasnije branje pa da se od njega napravi i znatno ozbiljnije vino od ovog sadašnjeg, tek lepršavog i ljetnoga. To sve dosta košta, i ne možemo ne postaviti pitanje koliko je ulaganje opravdano kad dobar dio zelinskih proizvođača očito u tome svemu ne vidi interes

Movia 5

MOVIA MOVIA KAO DURAN DURAN – Movia Movia kao Duran Duran! Aleš Kristančič Movia iz Goriških brda spektakularan je na vinskoj sceni kao i Duran Duran na glazbenoj. Kaže: došao sam u fazu da i ja, kao što je slučaj kod Duran Durana, podebljam naziv svoje robne marke s još jednim Movia, ako ne odmah i za sve uradke a ono svakako za najbolje, konkretno pjenušac Puro te liniju Lunar. Dakle, ubuduće: Movia Movia!

Kristančič je imao sjajan nastup u zagrebačkoj vinoteci Borstein, koja je postala uvoznikom njegovih vina. Najprije pred novinarima a kasnije i u komercijalnome dijelu pred većim brojem publike što je htjela uživati u njegovim vinima. Nekonvencionalan i otkačen, Aleš ili Movia Movia dočekao je goste s aperitivom ali i noseći lopatom na jednu hrpu pored ulaznih vratiju u vinoteku snijeg što je još ostao u dvorištu kod Bornsteina i radeći kup koji će poslužiti kao prirodni hladionik za njegov pjenušac Puro, naime u taj snijeg zabio je više od desetak butelja pjenušca na hlađenje. Potom, u vinoteci: degustacija sedam vina uz Movijinu dinamičnu priču s puno gestikulacije. Naravno, otvaranje/degoržiranje pjenušca Puro Movia Movia širajzlom, dekantiranje Lunara (Rebula, te Chardonay) u dvorogi dekanter. Minute su prohujale začas, Movia se i opet pokazao kao izvanserijski prezenter. Nema mu ravna na ovim prostorima!

Movia Bornstein galerija

Lijepi pjenušac Puro rosé – ali onaj u verziji očišćenog od taloga (kušalo se za usporedbu i pjenušac s ostavljenim talogom), unatoč godinama na plećima (berba 2005) vrlo svjež i bez trunke zamorne starine, vrlo interesantni Lunari oba iz 2008, jedan od Rebule a drugi od Chardonnaya, Crni pinot 2008 nije na žalost dobio dovoljno vremena izvan butelje, u dekanteru i u dodiru sa zrakom ali naznačio je da se s njime i te kako vrijedi pozabaviti, veliko in doors finale iz dvostrukog magnuma, velika boca i Veliko belo 2005., rastanak na mjestu gdje je bio i sastanak – uz prirodni (sniježni) hladionik, uz čašu Movijina Sauvignona.

 

Kastela - Ivica Milan, Ivan Novak, Drago Gulin, predstavnik Vinskih dvoraKAIROS JE NAJBOLJI CRLJENAK!– Kairos tvrtke Vinski dvori najbolji je crljenak kaštelanski. S osvojenih 85,20 bodova našao se ispred Crljenka Stina bračke tvrtke Jako vino, koji je osvojio 83 boda te Tribidraga tvrtke Rizman s 82,60 boda. Riječ je o posebnoj kategoriji u okviru 11. Večeri kaštelanskih vina, manifestacije koja se već tradicionalno održava u sklopu proslave Dana Grada Kaštela. Upravo tom kategorijom promovira se ova vrijedna autohtona sorta koja je proslavila Kaštela izvan granica Hrvatske, nakon što je ustanovljeno da je Crljenak Zinfandel, za kojega se do tada držalo da mu je domovina Amerika.

Uzorke vina od Crljenaka, kojemu su sinonimi Pribidrag i Tribidrag, mogli su poslati svi njegovi proizvođači s područja Hrvatske, a na ocjenjivanje ih je pristiglo ukupno devet.

Na Večeri kaštelanskih vinara u prostorijama PZ Kaštelacoopa u Kaštel Starom nagrade su dodijeljene i najboljim kaštelanskim vinarima za vina od druih sorata. Ovogodišnji šampion među kaštelanskim vinarima je Drago Gulin čije je odležano crno vino dobilo najveću ocjenu, odnosno 84,40 boda. Ivica Milan pobjednik je u kategoriji bijelih vina, dok je Ivan Novak pobjednik u kategoriji opola i crno odležanog vina. Na slici su spomenuta trojica i enolog Nikša Zglav kao predstavnik Vinskih dvora.

 

Zganjer 1SAMOBORSKI KRALJ KREMŠNITA POSTAO i SLUŽBENO KRALJEM VINA… – Pjesma kaže da Samoborci piju vino z lonci, a Samoborke piju z demižonke. Važno je da je ono što se pije dobro, pa, po mogućnosti, i više nego dobro. I da se pije polagano, uživajući.

Marijan Žganjer, ugledni ugostitelj zvan i Kraljem kremšnita ali i proizvođač vina iz Samobora, novi predsjednik Samoborske vinarske udruge koja broji 100 aktivnih članova, obećava, ali ne sa stranačke strane – ni HDZ-a ni SDP-a ni… – nego s pilačke pozicije, kvalitativan zaokret u samoborskoj vinskoj ponudi.

– Samobor je turistički gradić na ulazu u Hrvatsku, predgrađe je Zagreba, diči se s toliko lijepoga i atraktivnoga kao fašnikom, proljetnim sajmom, manifestacijom koja je posvećena kruhu i vinu, Salamijadom i tipičnom salamom, pa bermetom, muštardom, kremšnitama, krafnama… I vino imamo, ali nam ono i jače mora svjetlati obraz! – kaže, i dodaje: – Mnogi članovi naše udruge su hobi-vinari, međutim tu je i nekolicina jačih robnih proizvođača, primjerice to su Stjepan i Davor Sirovica, Vlado Župančić, pa Antun Filipec koji proizvodi i bermet, zatim Šoštarić, i najprije oni moraju potegnuti… U Samoboru i okolici je mnogo dobrih ugostiteljskih objekata, među njima svakako treba po ponudi i reputaciji osobito istaknuti Grgosovu spilju, i imperativ je da u tim lokalima budu bolje zastupljena vina samoborskoga kraja i susjedne Plešivice. Sad kad sam, i dok sam na vlasti, moramo najprije napraviti inventuru u smislu da se vidi što sve posjedujemo i tko još od članova naše udruge ima aspiracije ući u taj tržišno orijenitrani segment. Logično bi bilo i da u središtu Samobora omogućimo zainteresiranima i da kupe proizvode samoborskoga kraja, među njima i vrhunsko vino. Namjeravam uvesti ono što je do sada nedostajalo: češće edukacijske programe za članove udruge a koje bi vodili stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva pa i marketinga, te izlete do renomiranih vinara u Hrvatskoj i u inozemstvu, odabrat ćemo prvenstveno ona područja gdje su iste sorte kao kod nas… U travnju ove godine bismo imali i strukovno ocjenjivanje mladih novih vina, da vidimo gdje smo zapravo s kapljicom. Odmah nakon ocjenjivanja priredit ćemo u prostorima naše udruge kod hotela Lavica svečanost dodjele priznanja najboljima….

 

VEČER S VINAROM Zagrebački hotel Double Tree by Hilton u svom restoranu OXBO urban bar & grill nekoliko dana u tjednu ima tematsko večernje događanje: utorkom poziva na Burger & Beer i nudi hamburger od mesa crnog angusa i pivo, po 55 kuna, jednom mjesečno četvrtkom je večer s vinarom Wine & Dine, subotom – Black Saturday – na repertoaru su odresci od crnog angusa s prilogom i umakom za 75 kuna pa naviše, a nedjeljom je predviđen spoj doručka i ručka zvan brunch, po 40 kuna, porcija za djecu stoji 30 kuna, kaže Damir Huber, direktor Odjela hrane i pića.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAS večerima s vinarima startalo se predzadnjeg dana veljače. Prva vinska zvijezda u Double Tree Hiltonu bila je kuća Galić iz Kutjevačkog vinogorja. U planu je, dodaje Huber, da se svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu navečer organizira Wine & Dine s jelima prilagođenima vinima nekog našeg proizvođača plemenite kapljice, pa su tako dogovorena gostovanja Brune Trapana, potom Saints Hillsa, u suradnji s kućom MIVA i večer šampanjaca s Moët et Chandonom, a onda bi gostovala kutjevačka vinska obitelj Adžić. Za specijalitete na tanjuru brinuo bi chef Tomislav Nikšić sa svojom ekipom.

Kuća Galić, koja u Kutjevačkom vinogorju posjeduje 27 hektara i želi se proširiti na 33 ha, a čija vina je u Hiltonu prezentirao enolog Slaven Jeličić, ponudila je lepršavi i svježi Rosé 2013 kao aperitiv, zatim dotjerani svježi vrlo okusni decentno mirisavi Sauvignon 2013, smirenu Graševinu 2012, te, pretpremijerno, Galić Bijelo 9 2011, mješavinu graševine (50 %) njegovane sur lie u barriqueu od akacije, zatim chardonnaya (25 %) njegovanog sur lie u hrastovoj bačvici, i sauvignona (25%) iz inoksa. Na kraju je stiglo i ozbiljno G crno 9 2011, mješavina cabernet sauvignona i merlota. Devetka u nazivu označava da je intencija s vremenom kreirati mješavinu od devet sorata iz Galićevih vinograda, pa je tako navedeno više kultivara stranog porijekla, mahom francuskoga, čak i talijanski odnosno toskanski Sangiovese, ali na žalost ne i crni kultivar koji je dosta vezan upravo uz Slavoniju, a to je Frankovka!…

Na slici su chef Tomislav Nikšić s dvama jelima od četiri slijeda koliko je pripremio, i enolog i presenter Slaven Jeličić, s Galićevim vinima.

 

Mundus Vini goldPREDPROLJETNI MUNDUS VINI– Na traženje mnogih proizvođača, međunarodno vrednovanje Mundus Vini, u organizaciji izdavačke kuće Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse, ove godine je, uz svoj tradicijski ljetni termin na prijelazu iz kolovoza u rujan, dobilo još jedan, predproljetni. Na ovo ocjenjivanje, na kojemu su kušači iz 26 zemalja i na koje su pozvani i hrvatski degustatori a otišao je mr. Franjo Francem, prijavljeno je nekih 2990 uzoraka, nešto manje od polovice koja obično bude na ljeto. Vina su iz 30 zemalja, najviše iz Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske, Portugala i Australije.

Nagrađena vina bila su predstavljena na jednom od najznačajnijih međunarodnih vinskih sajmova ProWeinu od 23. do 25 ožujka u Düsseldorfu.

Iz Hrvatske, na Mundus Viniju proljeće 2014 zlatnu medalju dobilo je vino Cabernet sauvignon 2010 Festigia porečke Agrolagune.

Inače, Mundus Vini startao je prije 14 godina, i 2015. proslavit će okruglu obljetnicu i to s i te kakvim razlogom: ne samo da postoji toliko dugo nego je s vremenom postao jednim od najvećih i najvažnijih vrednovanja vina u svijetu.

 

afganistanWAUWICE IZ AFGANISTANA – U Hrvatkoj imamo WoW, udrugu Women on Wine (Žene o vinu), a u Afganistanu postoji udruga Women of the Vine (doslovno: Žene u vinovoj lozi). I u Afganistanu uzgajaju grožđe, sve intenzivnije otkako se međunarodna udruga Roots of Peace, odnosno Korijeni Mira angažirala na području razminiranja terena, nabavci opreme i gnojiva, te u povezivanju afganistanskih poljopervrednih proizvođača s međunarodnim trgovcima. I tamo postoji slogan Jedna mina = boca vina, tj. da se, kako se na terenu uništi mina na mjestu gdje je bila posadi vinova loza…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANARANČASTA SLOVENIJA – U susjednoj Sloveniji navodno postoji 42 proizvođača tzv. narančastih vina. Jedan od njih je i Marijan Kelhar iz Vrhovnice ponad Bizeljskoga, na granici s Hrvatskom. Zacijelo idealna vinogradska pozicija s eko-aspekta jer (još) nema zagađenja industrijskog porijekla, pa Kelhar ima doista rijetku šansu za dobivanje čistog i zdravstveno podobnog proizvoda. Kelhar, kojemu zdušno pomaže sin Miha, bijelo grožđe macerira po oko tri tjedna u kaci od 10 hl i poslije vino ostavlja 18 mjeseci na dozrijevanju u rabljenom barriqueu odnosno u bačvi od 500 litara. Iz palete koju je nedavno donio na kušanje u vinoteku Bornstein, nastojeći se plasirati i na hrvatsko tržište, vrijedi istaknuti Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga, traminca i muškata ottonela.

 

HGK Luka Burilovic 1NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE – S prvim travnjem 2014. na dužnost je stupio novi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. On dolazi nakon vrlo neugdne afere s bivšim predsjednikom HGK Nadanom Vidoševićem ali i u vrijeme kad se dosta poslovnjaka članova Komore želi isključiti jer da nisu zadovoljni onima što im ta ustanova pruža. Burilović je u predstavljanju svojega programa posebno istaknuo četiri točke: povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa, te ulogu gospodarske diplomacije. Povjerenje Komori ozbiljno je narušeno te je prvi cilj vraćanje ugleda, kazao je Burilović. Komora mora biti transparentnija, ona mora biti kvalitetniji gospodarski servis te pružati adekvatnu protuuslugu svojim članicama na način da stvori paletu novih usluga i poboljša postojeće. Također, HGK mora biti aktivan sudionik i predlagatelj gospodarske politike s jedne strane, ali i njen korektiv s druge strane, riječi su Burilovića, koji je dosad radio u gospodarstvu i privatnom poduzetništvu, iskustva stjecao i na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, ali i dugo godina i na poziciji predsjednika Uprave Sladorane d.d.

Ostali kandidati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju 2014. – 2018. godine bili su: Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak.

 

Kovacevic Ivica prsut 2IVICA KOVAČEVIĆ, NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA VINARSTVA HGK – Za predsjednika Udruženja vinarstva HGK za 2014. godinu izabran je Ivica Kovačević, uposlen u tvrtki Jako vino d.o.o. sa Brača. Kovačević je i predsjednik Udruge Vino Dalmacija.

Ivica Kovačević je nakon svojega izbora naglasio da će u narednom razdoblju jedna od najvažnijih aktivnosti biti će vezana uz izradu prijedloga novog Zakona o vinu. Od iznimne je važnosti marketing, dodao je, te sustavno i plansko unaprjeđivanje prodaje na domaćem a prije svega na inozemnom tržištu.

U prijedlogu odredbi novog Zakona o vinu, a kojega je na Skupštinu uputio Izvršni odbor Udruženja, govori se o reguliranju problematike koja nije obuhvaćena europskim propisima, odnosno reguliranju pitanja vezanih uz nacionalne specifičnosti i potrebe, a sve u skladu s EU pravilima. Četiri su temeljne cjeline razrađene ovim aktom: redefiniranje regija, korištenje tradicijskih izraza, vizualno označavanje hrvatskih vina znakom Vina Croatia – Vina Mosaica te decentralizacija postupka puštanja vina u promet.

 

jarno trulli 1JAKO STINA & JARNO TRULLI– Sjećate li se automobilističkog asa Formule 1 Jarna Trullija? E, pa taj Jarno Trulli, iz obitelji koja živi u južnome dijelu Italije i tamo se bavi vinogradarstvom i proizvodnjom vina i plasira kapljicu pod etiketom Podere Castorani, u švicarskme Davosu ima hotel. A u tom hotelu u ponudi su i vina Stina od kuće Jako-Vina Jake Andabaka, splitskog poduzetnika i hotelijera koji vinograde posjeduje na Braču a podrum u prostorima nekadašnje poljoprivredne zadruge u Bolu. Nekako su se Jako i njegov glavni poslovni izvršitelj Ivica Kovačević skompali s Trullijem i došlo je do prijedloga da, možda već ovog ljeta, Jarno Trulli u okviru tjedna talijanske kuhinje u Bolu prezentira svoja vina, a da Jako-Vina s ekipom kuhara iz Dalmacije posjet uzvrati zimi Trullijevu hotelu u Davosu…

 

ZAGREB DRUGA NAJBOLJA DESTINACIJA U EUROPI! – Na netom završenom elektronskom natjecanju za najbolju europsku destinaciju koje je organizirao portal European Best Destinations, Zagreb je zauzeo drugo mjesto! Ispred Zagreba nalazi se Porto. Ovakav odličan rezultat naša metropola izborila u jakoj konkurenciji između još 18 gradova, a to su: Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm, Ženeva.

Zagreb grbPodsjećamo, European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promidžbi boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi. Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže image pa te destinacije privlače znatno više gostiju.

Turistička zajednica grada Zagreba iznimno je zadovoljna postignutim uspjehom koji pokazuje da ne samo struka, već i cjelokupna javnost prepoznaje odlike Zagreba, razvijenog turističkog i kongresnog odredišta. Rezultati za siječanj 2014.: Zagreb bilježi šest posto više gostiju (33.548), od čega je stranih posjetitelja bilo za četiri posto više, a najviše ih je došlo iz Italije, BiH i Njemačke.

 

Gradski vinogradi

GRADSKI VINOGRADI– U Torinu Villa della Regina, posjed obitelji Savoia iz 16. stoljeća, inače i pod zaštitom UNESCO_a u Parizu Clos della Confrerie de Montmartre, blizu crkve Sacre Coeur, u srcu francuskog glavnoga grada. Sklopili su prijateljstvo, i planiraju suradnju na njegovanju stare tradicije urbanih vinograda, tj. trsja u gradu. Torinski posjed godišnje proizvede 4000 butelja a Parižani 600. U akciju bi se trebao uključiti i glavni grad Austrije Beč, koji ima gradske vinograde, a u Grinzingu i vrlo razvijeno ugostiteljstvo na tim urbanim vinskim posjedima. U Austriji zasebno postoji Bečko vinogorje koje obuhvaća oko 700 hektara.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGALOVIĆ i MLIKOTATomislav Galović i Vedran Mlikota! Kakav tandem u proizvodnji čvaraka! Ljubav sjevera (Galović) i juga (Mlikota). Detalj koji prikazuje ova fotografija ukazuje na to da su dečki zamijenili uloge: glumac Mlikota je svojski zapeo, i radi mesarski posao, a Galović, iz mesarske branše – glumi pored kotla s čašom vina…

Napravljeni čvarci tog dana bili su dobri, ipak trebalo bi još vidjeti kako se ovaj tandem snalazi i s – kulinovim SEKAMA!

 

BENVENUTI in MIVA! – Dobrodošli u MIVU!, netko bi odmah preveo, ali iako je prijevod točan ovdje je riječ ne tek o iskazu dobrodošlice nego o prezentaciji vina istarske obitelji Benvenuti u zagrebačkoj Galeriji vina Miva. Zapravo, ipak – DOBRODOŠLI! Odlično mjesto, odlični vinari tata Livio i sinovi Nikola i Albert Benvenuti. To što rade čine pošteno i kvalitetno. Doživljavam ih kao inteligentne seljake (ako nekoga možda smeta taj zapravo plemeniti izraz seljak, onda po modernome: djelatnike na zemlji) koji se, zahvaljujući svojim svjetonazorima, trse kroz vino pokazati visoki potencijal DOMAĆIH sorata (Malvazija istarska, Muškat bijeli momjanski, Teran) i kroz tipičnost NJEGOVATI identitet svojega kraja. Po filozofiji i pristupu te pedantnosti i rezultatu – Benvenuti, koji obrađuju 15 hektara vinograda (dobar dio trsja posađen je još 1946.!),  proizvode OZBILJNA vina – mogu i te kako biti uzor.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABenvenuti Alis i Sanja 1Nikola Benvenuti, koji veli da je 2013. dala svježija vina ali s nešto slabijom strukturom te da će bijelo biti ipak bolje od crnoga (teran s nešto nižim alkokolom ali s obzirom na kasniju berbu s dobrom fenolnom zrelosti) predstavio je malvaziju Anno Domini iz berbi 2010, 2009. i 2008, pretpremijerno i Teran 2011, te više slatkih vina – Coronu Grande 2012., Malvaziju Istarsku San Salvatore 2010., Muškat Momjanski San Salvatore 2009. te slatki Teran 2011. Uistinu odlična linija Anno Domini, od probranog grožđa iz vinograda Turkovo na 350 metara visine u motovunskome kraju, vino rađeno uz maceraciju od 15 dana te dozrijevanje na finom talogu 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama. Kapljica za odležavanje! Sjajnom se pokazala berba 2009, izvrsnom i 2008, lijepa je i 2010, tek strukturno nešto slabija.

Osobito zanimljivi slatkiši, koje općenito hrvatska publika na žalost ne cijeni u dovoljnoj mjeri, u nas je preslaba navika konzumacije tih dragulja kojih u Lijepoj našoj ima poprilično. Za slatka vina grožđe se bere kasnije, selekcionira i prosušuje na slami. Slatka Benvenutijeva Corona Grande spoj je Malvazije istarske, Muškata i stare sorte Ulovina. Slatki Malvazija i Muškat dolaze iz vinograda San Salvatore, smještenog na 400 m nadmorske visine. Upravo zbog nadmorske visine i sastava tla, San Salvatore je jedna od jedinstvenih istarskih i hrvatskih pozicija vinograda. Posebnu pozornost na predstavljanju privuklo je i slatko vino Teran 2011. Benvenuti kaže da ga u ovakvoj varijanti drugi nisu proizveli…

Znatiželjni? Ako vam je po odgovore predaleko za skok do Benvenutijevih u Kaldir – Miva u Vukovarskoj zna sve. Možda je Nikola što i šapnuo dvjema damama s njime na slici: wowicama Alis Pečarić i Sanji Muzaferiji

 

                OLYMPUS DIGITAL CAMERAZAGREBAČKI KUTAK DRAGECA KURTALJA – Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj, na slici sa suprugom Dubravkom, u zagrebačkoj ulici Nova ves otvorio je svoj kutak – vrlo simpatični rustikalno i po domaće uređeni ambijent Vinska klet sa nekih 25 sjedećih mjesta a gdje nudi jednostavnije specijalitete domaće prigorske kuhinje kao nareske, pa sir i vrhnje sirane Šestak s Plešivice, štrukle, greblicu, savijače, te svoju kapljicu ali i vino još nekih kolega s Plešivice, konkretno Režeka, Velikanovića, Kolarića, Barundića, pa Samoborca Filipeca, koji je osigurao i bermet. Iz podrumskog ambijenta Vinske kleti sad, kako su dani ljepši i topliji, izlazi se i van, na dvorišnu terasu, koja također može komotno primiti oko 20 osoba.

OKUS MEDITERANA – U Šibeniku će se od 29. svibnja do 1. lipnja 2014. godine održati Prva međunarodna konferencija Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran!, jedinstvena manifestacija kojoj je cilj promovirati mediteransku prehranu u Hrvatskoj i na Mediteranu, s naglaskom na njezine znanstvene, ekonomske, kulturne i društvene vrijednosti. Bogati program konferencije Taste the Mediterranean sastoji se od: znanstvenog skupa s vrhunskim hrvatskim i svjetskim predavačima, panela i specijaliziranih radionica, mediteranske tržnice (prodajne izložbe proizvoda), prvog Cro-wine festivala pod zvijezdama, kulinarskog showa velikih mediteranskih chefova, izleta i zabavnog programa.

Taste The MediterraneanHrvatska mediteranska prehrana nedavno je uvrštena na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Riječ je o prehrani, proizvodima, kulturi, stilu života i tradicijama koje čine bogatstvo življenja na Mediteranu i na hrvatskom Jadranu. Stara gradska jezgra Šibenika u danima konferencije Taste the Mediterranean postat će središte Sredozemlja, a njegovi stanovnici i posjetitelji uživat će u ljepotama i blagodatima jedinstvenog mediteranskog ozračja – kaže ispred organizatora, Lanive, Ingrid Badurina Danielsson, koja najavljuje dolazak uglednih chefova kao što su Stefano Ciotti (Michelinova zvijezda – Italija), Olivier Grouard (Francuska), Ana Grgić (Hotel Esplanade Zagreb), Rudi Štefan (Restoran Pelegrini, Šibenik) Marin Medak (Restoran Rougemarin, Zagreb), slastičarka Tereza Alabanda (Creme de la Creme, Split) i sudjelovanje niza mediteranskih vinara.

Mediteranska prehrana prema definiciji UNESCO-a: Mediteranska prehrana predstavlja skup vještina, znanja, prakse i tradicije, od krajolika do stola, uključujući i usjeve, berbu, ribolov te čuvanje, preradu, pripremu i posebno konzumiranje hrane. Mediteransku prehranu karakterizira prehrambeni model koji je ostao konstantan tijekom vremena i prostora, a koji se uglavnom sastoji od maslinovog ulja, žitarica, svježeg ili sušenog voća i povrća, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa te mnogih začina, a tu su i vino ili razne biljne infuzije, uz poštivanje uvjerenja svake zajednice. No, Mediteranska prehrana (od grčkog diaita, ili način života) obuhvaća više od same hrane. Promiče društvenu interakciju, jer su zajednički obroci temelj društvenih običaja i narodnih svečanosti. Nastala je tako bogata baština pjesama, priča i legendi. Taj je način života ukorijenjen u teritoriju, te poštuje biološku raznolikost, osigurava očuvanje i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta vezanih uz ribolov i uzgoj životinja u mediteranskim zajednicama. Žene igraju posebno važnu ulogu u prenošenju znanja, kao i poznavanju rituala, tradicionalnih plesova, svečanosti te očuvanju vještina.

Konferencija TASTE THE MEDITERRANEAN prva je u nizu manifestacija istoimenog dugoročnog projekta koji želi:

očuvati svjetski priznatu kulturnu baštinu

popularizirati znanstvene aspekte mediteranske prehrane, u cilju očuvanja zdravlja

podržati proizvođače autohtonih proizvoda i vina vrhunske kvalitete

podržati lokalnu poljoprivredu

promicati održivi razvoj i ekološki pristup

promovirati mediteransku kuhinju, kao dio turističke ponude

educirati mlade generacije zdravoj i okusnoj prehrani

BUYING GUIDE 140/2013

Google  translater: http://translate.google.com/translate_t

SUC_140-30

_____________________________

  pijte razborito – odgovorno – trijezno      

hrvatska revija za eno-gastronomiju i turizam • croatian wine, gastronomy & tourism magazine                               www.mam-vin.com www.svijetucasi.com • www.suhiucasi.wordpress.com  

Nije dopušteno mijenjanje ni prekrajanje ovog priloga / Prava pridržana od strane autora  ©

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

›Šampion/Champ = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  = Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine.

 ♣ ♣ ♣ ♣ = Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ = 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop more through the time, certainly still for exigent consumer

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (95/100)  ♣ ♣ ♣ (♣) (90/100) & ♣ ♣ (♣)  85/100) = Vino s bodovima na pragu gornje kvalitativne kategorije, odnosno na granici između dviju kategorija/ Wine with points on the edge of the upper quality category.

♣ ♣  = 82 – 85 (13,6 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.

♣  =  7581 (10,0 – 13,5 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili  načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws,  acceptable for everyday use

ispod/under 75 (ili: 10,0 / 2,0) = Nisko-prosječno, pa  i s (izraženijim) manama, jedva do nikako prihvatljivo, izbjegavati / low average to bad, hardly acceptable to unacceptable, best to avoid.

⇑ = trošiti sada/drink now •⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape •  = čuvati duže, vino ima snagu, i  šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine a chance to develop significantly with the time in the bottle.

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €)

• Uzorke uzimamo iz distribucijskih kuća za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vina i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 13,6 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

  U ovome izdanju: HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

___________________________

HRVATSKA  CROATIA

DALMACIJA

♣ ♣  (M)  ⇑ 13 – 14° C

VUGAVA 2011 – LIPANOVIĆ

VIS ■ VINOGRAD: Dračevo polje • sorta: Vugava ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. polu suho • 14,3vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ• boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je vrlo toplo – s malo pekućim alkoholom • robusno ■ izgledom žuto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi prezreli; kuhani) • floralno (cvijeće bijelo…) ■ u ustima slasno • vruće • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatk(ast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog – jače grijućeg završetka • u špici – prelazi zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

♣ ♣  (M -L)  ⇑ 10° C

BELECA 2012 – BASTIJANA/Tomić

HVAR ■ VINOGRAD sorta: Pošip, Bogdanuša ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN uredno

VINO je čisto • toplo • u suglasju sa: godištem berbe ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; bijeli – orašasti) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • donekle sugerira slast • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.

♣ (♣) (M) ⇑ 10° C

ŠIBENSKI POŠIP 2012 – KURSAN

ŠIBENIK ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo

VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe ■ izgledom živahno • žućkasto ■ na nosu upućuje na notu mineralnoga • voćnost ■ u ustima slankasto – s dovoljnom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – suhog – srednje dugačkog do kraćeg – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

gro-prom♣ ♣ ♣  (XXL) ⇑18° C

PLAVAC MALI 2008 barrique – BASTIJANA Tomić

HVAR • Ivan Dolac • kosina – strmina • ekspozicija: jug • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan

VINO je kompleksno • čisto • dotjerano • vrlo toplo • još s dosta živosti • skladno • s finim tercijarnim bouquetom • ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije  ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi; suhi, ukuhani) • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; drvo; prženo…), iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet crne čokolade – dima, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.

♣ ♣ ♣  (XXXL) ⇑ 18° C

DINGAČ 2008 reserve – RADOVIĆ

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina – strmina • ekspozicija: jug • sorta: Plavac mali • berba: u više navrata ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,8 vol%  ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno – uredno – u zlatnome tonu

▄ VINO je bogato • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; prženo…) • herbalno, diskretno (drvo) • osjet crne čokolade – mljevene kave – prženoga – dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • sugerira slast – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • fino gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ (♣)  (M -L)  ⇑ 18° C

ŠIBENSKI PLAVAC MALI 2011 – KURSAN

ŠIBENIK ■ VINOGRAD: ravnica – blaga kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo

VINO čisto • dotjerano • vrlo toplo • s mladenačkim nabojem • dinamično – s dosta živosti • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • robusno ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • providno ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • solidno zaobljeno • sa zamjetnim ali mekanim taninom • slankasto slano – s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – malo sušećeg – solidno dugačkog – grijućeg završetka • traži još malo vremena u boci • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada, bez žurbe • poslužiti obvezno uz krepku hranu.

♣ ♣  (L)  ⇑18° C

PLOVAC PLOŠKI 2008 – CARIĆ

HVAR ■ VINOGRAD: Ivan Dolac • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s kzp • 14,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • bogato • cjelovito • vrlo toplo • još s dovoljno živosti • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, ukuhani) • začinske nijanse • nijanse animalnoga • herbalno, umjereno ■ u ustima blago oporo • tijelom & strukturom vrlo dobro – potentno • dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici/prelazi zenit ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣ ♣  (XL -XXL)  ⇑ 18° C

IVAN DOLAC 2008 – VUJNOVIĆ

HVAR ■ VINOGRAD: Ivan Dolac • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux

VINO je sa jače iskazanim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom granatno ■ na nosu upućuje na starinu • voćnost (plodovi: suhi) • osjet crne čokolade – hlapljiva kiselost malo povišena ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • oporog – srednje dugačkog završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣ ♣   (L)  ⇑ 18° C

PLAVAC MALI 2010 – Rozić

PELJEŠAC, STON ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho •16,0 vol %  ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux – visoka

VINO je vrlo toplo – donekle i pekuće • ima živosti • u suglasju je sa: sortom – godištem berbe – dobi • rustikalno • malo hrapavo ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na paljeno – mljevenu prženu kavu – tamnu čokoladu – drvo • tek potom na voćnost (plodovi ukuhani) • odaje povišenu hlapljivu kiselost ■ u ustima sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • srednje dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti • poslužiti obvezno uz hranu.

♣  (L)  ⇑ 16° C

PLAME 2009 – VUJNOVIĆ

HVAR • VINOGRAD: Ivan Dolac + Sućuraj • kosina – strmina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je izgledom rubinsko-granatno • svjetlije ■ na nosu donekle upućuje na voćnost • herbalno (sijeno, slama…) ■ u ustima malo ravno • tijelom & strukturom relativno dobro – vitko • oporog – kraćeg završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti sada

suc117_01do51_02n-print.qxp♣  (L)  ⇑ 18° C

PLAVAC MALI 2011 Syrtis – VOLAREVIĆ

SJEVERNO NERETVANSKO POLJE ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 • boca: normalna • model, tip: bordeaux

VINO je u osnovi bogato • u suglasju je sa: sortom • robusno • rustikalno ■ izgledom rubinsko ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije…), iskazane jače • osjet crne čokolade – prženoga – dima • herbalno (drvo), dosta naglašeno • voćnost (plodovi ukuhani/višnja se ističe) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom potentno – mesnato • oporog – dosta dugačkog – jače grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.

♣ ♣ (M -L)  ⇑ 16 – 17° C

Riserva 6 2010 – BIBICH

SKRADIN ■ VINOGRAD sorta: Babić, Plavina, Lasina ■ PODRUM dozrijevanje: barrique • američka hrastovina ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: prilično elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: slabije, zbog premalih slova

VINO je kompleksno • cjelovito • dotjerano • sa dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom rubinsko – s granatnom notom ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom/suhi – ukuhani), izraženi dobro • začinske nijanse, iskazane s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno; mediteransko bilje) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • sugerira slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino kisel(kast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti uz hranu.

Oglas Vivatinaf3 tisak

♣ ♣  (L)  ⇑ 16° C

CRVENO 2012 Syrah – KUĆA GLAVIĆ

KONAVLE ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA kvalitetno • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno

VINO je s dosta živosti • malo divlje • rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćne bombone • voćnost (plodovi crni) • začinske nijanse ■ u ustima gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro • blago oporog – nešto kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu..

♣ (♣) (M)  ⇑ 16° C

ŠIBENSKI BABIĆ 2011 – KURSAN

ŠIBENIK ■ VINOGRAD: ravnica – blaga kosina • sorta: Babić ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 15,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu – DIAM ■ DESIGN: decentno • etiketa: uredno – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro – teško, slabo

VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko • providno ■ na nosu upućuje na voćnost • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s dosta dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣   (S)  ⇑ 16° C

CABERNET SAUVIGNON 2010 – DUBROVAČKI PODRUMI

KONAVLE ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,2vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ČEP: pluto ■ DESIGN: uredno

VINO je s izraženijom dozom starine • još odaje sortu ■ izgledom rubinsko – granatno ■ u ustima tijelom & strukturom manje-više dobro • kraćeg završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti sada

ISTRA i KVARNER

laguna histria ♣ ♣ (M)  ⇑ 10 – 12° C

FESTIGIA MALVAZIJA 2012 – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: moderno

VINO je dotjerano • s dovoljno živosti • skladno • lako se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto • vrlo svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; bijeli, koštićavi…), izraženu dosta dobro • osjet kvasaca – kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • blago sugerira slast – slankasto – s relativno dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • donekle slasnog – slankastog – relativno dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv – uz hranu /ribu, piletinu.

♣  (M)  ⇑ 10 – 12° C

MALVAZIJA 2012 – TERCOLO

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno – uredno

VINO je čisto • vrlo toplo, malo i peče • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: zreli…) • osjet kruha ■ u ustima sa mekanim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje   dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

Dobra Vina♣ ♣ ♣  (M -L)  ⇑ 15 – 16° C

TERAN 2012 – TERCOLO

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: privlačno – u jednom dijelu – pregledna, čitljiva: dobro

VINO je čisto • dotjerano • svježe – dinamično • skladno • s primarnim aromama • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • vrlo tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; tamni – bobičasti), izraženu dobro • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – s dozom kremastoga • sa živahnim kiselinama • sugerira slankasto – s dobro je pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro – kisel(kast)og – gork(ast)og – blago stežućeg – srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣  ⇑ 17 – 18° C

TERAN 2006 barrique – CATTUNAR

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno

VINO je s dosta starine – drveta • neskladno ■ u ustima s jače iskazanom kiselosti,

♣ ♣ ♣   (L)  ⇑ ⇗ 18° C

CABERNET SAUVIGNON 2010 Festigia – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA, POREČ ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – masivna – teška – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno – moderno

VINO je ozbiljno • čisto • dotjerano • dinamično • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • vlo tamno ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; drvo…), iskazane međutim s mjerom • voćnost (plodovi tamni suhi) • osjet crne čokolade – prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – blago sušećeg – nešto dužeg završetka • traži vremena / u boci ima šansu za razvoj • u špici, koja može potrajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.

♣  (M)  ⇑ 15 – 16° C

TERRA ROSSA 2012 – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran, Borgonja/Frankovka, Merlot ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: neugledan – kratak ■ DESIGN: uredno

VINO je dotjerano • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – odaje mladost • rubinsko ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno • voćnost (plodovi tamni) ■ u ustima zaobljeno – mekano • ipak sa zamjetnim taninom • slankasto – s relativno dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro – vitko • slan(kast)og – kisel(kast)og – sasma blago oporog – srednje dugačkog do kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.

____________________________

POTROŠAČKI PUTOKAZ 140 BUYING GUIDE, DEGUSTACIJA: RESTAURANT Il SECONDO ZAGREB – Degustatori: Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Slaven Jeličić, enolog, Mario Jurašić, iz područja trženja vinom, Zagreb, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Vina je točio Danijel Đurđa. Na slici je i Damir Jurković, sa suprugom Ivom voditelj restorana Il Secondo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

_____________________________

BREGOVITI SJEVEROZAPAD

♣ ♣ (♣) (M – L)  ⇗ ⇒ 13° C

DK GROFOVO 2012 – DVANAJŠČAK-KOZOL

MEĐIMURJE ■ VINOGRAD: Grofovo • kosina • sorta: Chardonnay, Pinot bijeli, Pušipel (Moslavac), Graševina • loze stare: 35 godina • berba: svo grožđe brano odjednom i zajedno vinificirano  ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% • ukupna kiselost: 6,6 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: uredno.

VINO je kompleksno • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo – alkohol malo i peče • s primarnim aromama • robusno ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; s košticom – bijeli /jabuka, breskva, kruška…), izraženu dobro • začinsko bilje, dodir ■ u ustima jače grije • ima stanovitu kremoznost • sugerira slast – slano – s jačom, dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • dosta dugačkog – vrućeg završetka • dojam je da bi mu dobro došlo još vremena u boci ■ SERVIS: pričekati s konzumacijom • poslužiti obvezno uz (jaču) hranu.

♣ ♣ (♣)  (S -M)  ⇗  13° C

PUŠIPEL 2012 classic – DVANAJŠČAK

MEĐIMURJE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Moslavac/Furmint ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,9 vol% • ukupna kiselost: 6,8 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teška • model, tip: bordeaux

VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • dinamično • s primarnim aromama • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe • robusno ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi svježi, s košticom /jabuka), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • s kvalitetno pratećom kiselosti • slano • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu.

♣ ♣ (♣)  (S -M)  ⇗ 13° C

MANZONI BIJELI 2011 – JAREC-KURE

ZELINA ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Manzoni bijeli/Incrocio Manzoni ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teška • model, tip: bordeaux • ČEP:  DIAM

VINO je kompleksno • ozbiljno • toplo – alkohol malo peče • robusno ■ izgledom živahno • slamnato-žuto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, u-kuhani), izraženu dobro • floralno (cvijeće svijetlo…) • med ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s jače iskazanom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • obvezno uz hranu.

♣ ♣ (♣)  (L)  ⇑ 10 – 12° C

SAUVIGNON 2012 Klemenka – KORAK

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: Klemenka • kosina • sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: jednostavno – čisto – decentno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je savršeno čisto • dotjerano • svježe • dinamično – s nervom • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno – bistro ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi koštićavi; svježi) • floralno, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slankasto – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣  (M)  ⇑ 13 – 14° C

CHARDONNAY 2011 – MEŽNARIĆ

VARAŽDIN ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je vrlo toplo, vruće, alkoholom malo pekuće ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; suhi, ukuhani) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – srednje dugog – jače grijućeg završetka • prelazi zenit ■ SERVIS: potrošiti sada.

♣ (♣)  (M)  ⇑ 10° C

CHARDONNAY 2012 – SOLUM

MEĐIMURJE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux

VINO je vrlo toplo ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, ukuhani) ■ u ustima sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣   (M -L)  ⇑  13° C

CHARDONNAY 2011 – VELIKANOVIĆ

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux

VINO je vruće – dojam narušava pekući alkohol • s oksidativnom je notom • u suglasju sa: godištem berbe • robusno • bez finoće – teško za piti ■ izgledom bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: ukuhani) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slatkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog – jače grijućeg završetka • prelazi/prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

SLAVONIJA

♣ ♣(♣)  (M)  ⇑  10 – 12° C

GRAŠEVINA 2012 – VINA BELJE

BARANJA ■ VINOGRAD: Banovo brdo • blaga kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: moderno – malo, ipak, raznim nazivljem prenakićeno

VINO je dotjerano • toplo • s dosta živosti • zrelo • skladno • s primarnim aromama • za moderne ukuse • izričajem dosta precizno • u suglasju sa: sortom – toplim godištem berbe – dobi • lako se pije • djeluje kao dosta neposredno – ne osobito komplicirano ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; kuhani; bijeli/jabuka), izraženu dobro • floralno (cvijeće svijetlo…), dodir • osjet brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – blago kremasto • sa mekanim kiselinama • s dozom slasti – slankasto – sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog slatk(ast)og – slan(kast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

9x5 CLASSIC 2♣ ♣(♣) (L)  ⇑ 10 – 12 ° C

GRAŠEVINA 2012 – ADŽIĆ

KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: vrlo decentno

VINO je sadržajno • čisto • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi svježi), izraženu dobro • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sugerira slast – s dobro pratećom kiselosti • srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti • poslužiti uz hranu.

♣  (M)  ⇑ 10° C

SAUVIGNON 2012 – BARTOLOVIĆ

KUTJEVO ■ VINOGRAD • sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAK: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični

VINO je toplo • u suglasju sa: sortom ■ na nosu upućuje na voćnost • floralno ■ u ustima sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: trošiti sada.

♣ ♣ (♣)  (M)  ⇑  8 – 10° C

ROSÉ 2012 – GALIĆ

KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • polusuho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: vrlo decentno

VINO je ugodno • čisto • dotjerano • svježe • s dosta živosti • lako se pije i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • ružičasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; tamni/trešnja, jagoda) • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slatkasto – s dobro pratećom kiselosti • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu

♣ ♣ (M -L)  ⇑ 18° C

MERLOT 2011 – BELJE

BARANJA ■ VINOGRAD: Banovo brdo • blaga kosina • sorta: Merlot ■ OZNAKA vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: niža zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno – moderno

VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno, dodir • voćnost (plodovi tamni, bobičasti), izraženu dosta dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim, ispeglanim taninom • slankasto – s jače izraženom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kisel(kast)og – gork(ast)og – srednje dugačkog – malo sušećeg – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.

♣ ♣ (M)  ⇑ 14 – 15° C

PINOT NOIR 2011 – IURIS

ERDUT ■ VINOGRAD: Busija • blaga kosina • sorta: Pinot crni/noir ■ PODRUM vinifikacija tradicijska • dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: uredan ■ DESIGN: decentno

VINO je umireno • zrelo • složeno • odaje sortu • lako se pije i na dužu stazu • djeluje kao neposredno ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi kuhani) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti

_____________________________

Zagreb Vino.com

  UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

______________________________

AUSTRIJA  ÖSTERREICH

BURGENLAND

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL)  ⇗ 18° C

ST. GEORG 2009 reserve – JURIS (Stiegelmar)

NEUSIEDLERSEE, GOLS ■ VINOGRAD tlo: smeđa zemlja, pijesak, šljunak • sorta: Pinot noir & Lovrijenac (St.Laurent) • loze stare: više od 15 godina ■ PODRUM: dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (12 mjeseci) – velika bačva (6 mjeseci) • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA u zemlji porijekla Austriji: qualitätswein • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% • ukupna kiselost: 4,7 g/ℓ • ostatak sladora: 1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: malo modificirana • model, tip: bourgogne – loire • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak

VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • toplo • dinamično • zrelo • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – sortama – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko – (blago) granatno • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – osjet prženoga – mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno (cvijeće suho…) – herbalno, diskretno (crni čaj) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sa zrelim – mekanim taninom • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugog – grijućeg završetka • ima šansu još za lijep razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL)  ⇗ 18° C

ST.LAURENT 2009 reserve – JURIS/Stiegelmar

NEUSIEDLERSEE GOLS ■ VINOGRAD tlo: ilovača s diluvijalnim kvarcom i šljunkom • sorta: Lovrijenac /St. Laurent ■ PODRUM vinifikacija: duža maceracija • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (12 mjeseci) – velika bačva (6 mjeseci) ■ OZNAKA u zemlji porijekla: qualitätswein • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% • ukupna kiselost: 5,1g/ℓ • ostatak sladora: 1 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: malo modificirana – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne – rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak

VINO je kompleksno • sadržajno • iskreno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • dotjerano • precizno • toplo • dinamično • skladno • elegantno – profinjeno • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno • vrlo tamno ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno, profinjeno – mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno (cvijeće; suho…) – začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – osjet balzamskih niti – mineralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • slankasto, slano – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dosta dugačkog grijućeg završetka • u boci ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.

WACHAU

 ♣ ♣ ♣(♣) (XL -XXL)  ⇑  10° C

RIESLING VON STEIN 2010 Smaragd – NIKOLAIHOF

WACHAU ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Riesling • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Smaragd Qualitätswein aus Osterreich • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVINO je kompleksno • sadržajno • nije napadačko nego pritajeno mirisom, okusom i aromama • s karakterom • čisto • dotjerano • umireno ali istodobno i s dosta živosti  • skladno • u suglasju sa: terroireom – sortom – dobi • vrlo okusno – lijepo se pije (klizi)  i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu diskretno, upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • s kvalitetno pratećom kiselosti – slankasto slano • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – solidno dugog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

♣ ♣ ♣  (XXL)  ⇑ 10° C

RIESLING 1995 Vinothek – NIKOLAIHOF   OLYMPUS DIGITAL CAMERA

WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Riesling • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Qualitätswein • 12,5 vol%  ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: rhein – alsace • ČEP: pluteni – ozbiljan.

VINO je višeslojno • umireno ali još uvijek s dosta živosti • zrelo • skladno • s blagom oksidativnom je notom • s tercijarnim bouquetom • elegantno • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije ■ izgledom žućkasto-zelenkasto ■ na nosu otkriva finu notu petroleja • upućuje na voćnost (plodovi bijeli koštićavi; suhi), izraženu dobro • začinske nijanse, diskretno • mineralno, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – sugerira slast – tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – fino kisel(kast)og – blago gork(ast)og – dosta dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv –  uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣  (M -L)  ⇑ 10° C

RIESLING 2012 Federspiel – NIKOLAIHOF

WACHAU ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Rizling rajnski • pristup u trsju: biodinamski (Demeter!) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Wachau Federspiel Qualitätswein aus Österreich • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ZATVARAČ: na navoj.

VINO je čisto • dotjerano • skladno • s primarnim aromama • klasično • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi svježi /jabuka, breskva…), izraženu dobro – floralno (cvijeće svijetlo, svježe; …) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sa zrelim kiselinama i kvalitetno pratećom kiselosti • slankasto • tijelom & strukturom dosta dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – solidno dugačkog završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣ ♣  (XL)  ⇑ 10° C

GRÜNER VELTLINER 2011 Smaragd – NIKOLAIHOF

WACHAU ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Grüner Veltliner/Veltlinac zeleni • pristup u trsju: biodinamski (Demeter) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne ■ OZNAKA Smaragd Qualitätswein aus Osterreich • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace.

VINO je višeslojno • čisto • dotjerano • umireno a opet s dosta živosti • zrelo • skladno • u suglasju sa: sortom – dobi • lijepo se pije  ■ izgledom žućkasto ■ na nosu diskretno, upućuje na mineralno • voćnost (zrelo voće), izraženu dobro • floralno • vegetalno, blago (žuta paprika) • osjet brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sa mekanim kiselinama • s dobro je pratećom kiselosti – isprva donekle sugerira slast – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka • u boci ima šansu za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣ ♣  (L)  ⇑ 10° C

GRUNER VELTLINER 2012 Hefe Abzug – NIKOLAIHOF

WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Veltlinac zeleni ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji ■ OZNAKA Qualitätswein aus Osterreich • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: rhein – alsace • ZATVARAČ: na navoj.

VINO je složeno • čisto • dotjerano • svježe • skladno • s primarnim aromama • klasično • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost izraženu dobro – floralno – osjet kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣ ♣  (L)  ⇑ 10° C

GRÜNER VELTLINER 2012 Federspiel – NIKOLAIHOF

WACHAU ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Veltlinac zeleni • pristup u trsju: biodinamski ■ PODRUM: selekcija grožđa • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji ■ OZNAKA u zemlji porijekla: Wachau Federspiel Qualitätswein aus Osterreich • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ZATVARAČ: na navoj.

VINO je cjelovito • čisto • dotjerano • kompleksno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi), izraženu dobro – floralno (cvijeće svježe…) – osjet kruha ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu. 

FRANCUSKA  FRANCE

BOURGOGNE

BURGUNDIJA i NJENA VINA – U Burgundiji, gospodar bijelih sorata je Chardonnay, a crnih Pinot crni. Na etiketama burgundijskih vina nema naziva sorte, nego se rabe zemljopisni termini i toponimi praćeni navodom odgovarajuće apelacije. To je jako dobro iz razloga promocije vlastitog teritorija, naime sortu mogu imati i drugi, a u ovome slučaju etiketa poziva izravno u kraj gdje se vino rađa.

Piramida kakvoće burgundijskih vina počiva na kvaliteti vinogradske pozicije definirane i službeno na temelju zapisanih iskustava iz vinograda od predaka, na temelju dugogodišnjeg praćenja roda, na temelju sastava tla, ekspozicije te mikroklime. Prije davanja dopuštenja za puštanje kapljice u promet, posebna strukovna komisija nakon laboratorijske analize, naravno, kontrolira vino i organoleptički, da provjeri odgovara li ono zadanim parametrima. A parametri – kao što je pravilnikom za aoc regulirana proizvodnja glede izbora sorte (ovdje samo Chardonnay te Pinot crni jer su Burgundijci već odavna shvatili da su baš ta dva kultivara njihovi aduti), glede gustoće sadnje (7000 pa i do 10.000 trsova po hektaru, manji prinos po trsu, bolja kvaliteta; količina prinosa po jedinici površine ne trpi jer ima mnogo loza), glede dozrijevanja (12 mjeseci na talogu, sur lie, u maloj drvenoj bačvici od 228 litara zvanoj pièce, pa onda boravak u butelji) – i što se tiče organoleptike (suho) propisani su. Pravilnik je, radi ostvarenja maksimalne tipičnosti i ujednčenosti vina burgundijskih ponuđača na tržištu, a to znači radi što bolje tržišne kompetitivnosti, donijela udruga tamošnjih proizvođača nazvana Bureau Interprofessionel de Vin de Bourgogne, skraćeno BIVB.

Piramida kakvoće, burgundijskih vina sljedeća je:

na dnu je generična apelacija Bourgogne aoc, koja pokriva 53 posto od ukupne burgundijske proizvodnje vina

iznad nje je apelacija villages aoc (općinska apelacija), iz 44 općine i u 30 posto od ukupne količine burgundijskoga vina

iznad Villages aoc je, pri vrhu, 1er cru aoc, iz 570 vinograda te s 15 posto od ukupne proizvodnje

samu špicu piramide čine vina iz apelacije grand cru aoc, iz 33 najbolja vinograda te sa samo dva posto od ukupne proizvodnje u Burgundiji.

Burgundijci vole stariju kapljicu. S područja Côte de Nuits, sjeverno od grada Beaunea, i Côte de Beaune, oko Beaunea i južno, na tržištu se rjeđe nalaze vina posljednje berbe, a ako jesu iz najnovije berbe to su vina generične apelacije Bourgogne aoc, dakle s početne stepenice pramide kakvoće.

Najbolje je bijela burgundijska vina konzumirati na oko 12 – 13° C , a crna na 17 – 18° C. ∎

____________________________

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)

CORTON-CHARLEMAGNE 2009 grand cru – LOUIS LATOUR

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug-istok • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc grand cru Corton-Charlemagne; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)

PULIGNY MONTRACHET 2008 1er cru les Folatières – JOSEPH DROUHIN

CÔTE de BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM vrenje: u rabljenoj bačvici; dozrijevanje: 12 mjeseci, pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru les Folatières; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

CHASSAGNE MONTRACHET 2009 1er cru Morgeot – JOSEPH DROUHIN

CÔTE de BEAUNE CHASSAGNE ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Chardonnay ■ PODRUM dozrijevanje: 12 mjeseci, pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Chassagne Montrachet 1er cru Morgeot; suho; 13,5 vol %vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

PULIGNY MONTRACHET 2009 1er cru Hameau de Blagny – LOUIS LATOUR

CÔTE DE BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru Hameau de Blagny; suho; 13,5 vol %

Louis Jadot avec Jacques LardiereS enologom Jacquesom Lardiereom (sijedi, i s naočarima) u podrumu Louis Jadot u Beauneu

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

PULIGNY MONTRACHET 2010 1er cru Clos de la Garenne – LOUIS JADOT

CÔTE DE BEAUNE PULIGNY ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Puligny Montrachet 1er cru Clos de la Garenne; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL)

MEURSAULT 2009 1er cru Château de Blagny – LOUIS LATOUR

CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Meursault 1er cru Hameau de Blagny; suho; 13,5 vol %

vino.hr oglasic♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL)

BEAUNE 2009 1er cru Aux Cras – LOUIS LATOUR

CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune 1er cru Aux Cras; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL)

SANTENAY 2009 Village – LOUIS JADOT

CÔTE DE BEAUNE SANTENAY ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Santenay village; 13,0 vol %  vol %

♣ ♣ ♣  (L – XL)

PERNAND VERGELESSES 2008 – CHANSON PERE & FILS

CÔTE DE BEAUNE PERNAND VERGELESSES ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pernand Vergelesses; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣  (XL)

CHABLIS 2011 1er cru Vaillons – DROUHIN-VAUDRON

CHABLIS ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Chablis 1er cru Vaillons; suho; 12,5 vol %

♣ ♣ ♣ (XXXL)

CORTON CHARLEMAGNE 2010 – BOUCHARD PÈRE & FILS

CÔTE DE BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Corton grand cru; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ (XXL – XXXL)

MEURSAULT 2010 Genevrieres – BOUCHARD PÈRE & FILS

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Meursault Genevrieres; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣  (XL – XXL)

SAINT VERAN 2011 – DROUHIN-VAUDRON

MÂCONNAIS ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Saint Veran village; suho; 12,5 vol %

♣ ♣ ♣  (XL –  XXL)

POUILLY FUISSÉ 2011 – LOUIS JADOT

MÂCONNAIS ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pouilly Fuissé; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ (XL –  XXL)

POUILLY FUISSÉ  2012 – LOUIS LATOUR

MÂCONNAIS ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ OZNAČENO kao: aoc Pouilly Fuissé; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣  (L)

COUVENT des JACOBINS BOURGOGNE BLANC 2011 – LOUIS JADOT

BOURGOGNE ■ VINOGRAD:  Chardonnay ■ PODRUM: inoks 50%, barrique 50 % ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL)

CHÂTEAU CORTON GRANCEY 2005 grand cru – LOUIS LATOUR

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: Corton grand cru; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL)

BEAUNE 2003 1er cru Theurons – LOUIS JADOT

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni/noir ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune Theurons 1er cru; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

BEAUNE 1er cru CLOS de MOUCHES 2008 rouge – JOSEPH DROUHIN

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD Clos de Mouches; sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Beaune 1er cru Clos de Mouches; suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

BEAUNE 2009 1er cru Vignes Franches – LOUIS LATOUR

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: Beaune 1er cru; suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)

ALOXE CORTON 2009 1er cru Les Chaillots – LOUIS LATOUR

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot noir ■ PODRUM dozrijevanje: pièce ■ OZNAČENO kao: aoc Aloxe Corton 1er cru; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL –  XXXL)

GEVREY CHAMBERTIN 2009 village – LOUIS JADOT

CÔTE de NUITS, Gevrey Chambertin ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Gevrey Chambertin village; suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ (XXL – XXXL)

GEVREY CHAMBERTIN 2009 village – JOSEPH DROUHIN

CÔTE de NUITS, Gevrey Chambertin ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Gevrey Chambertin village; suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ (XXL –  XXXL)

CHAMBOLLE MUSIGNY 2009 1er cru – JOSEPH DROUHIN

CHAMBOLE MUSIGNY ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Chambolle Musigny 1er cru; suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣  (XXXL)

ALOXE CORTON 2011 Domaine Latour village – LOUIS LATOUR

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD: sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Aloxe Corton village; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣  ( XXXL)

Le CORTON 2010 – BOUCHARD PERE & FILS

CÔTE de BEAUNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni ■ OZNAČENO kao: aoc Corton grand cru; suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ (M)

BOURGOGNE GAMAY 2011– LOUIS LATOUR

BOURGOGNE (da bi ušlo u tu novu apelaciju Bourgogne Gamay, ustanovljenu 2011. godine, grožđe koje inače doklazi s područja Beaujolaisa, mora biti isključivo iz najboljih cruova Beaujolaisa, a to su, konkretno, Brouilly, Chénas, Chiroubles, Côte-de-Brouilly, Fléurie, Juliénas, Morgon, Moulin-à-vent, Régnié, Saint-Amour) ■ VINOGRAD sorta: Gamay ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; suho; 13,0 vol %

♣ ♣  (L)

CUVENT des JACOBINS BOURGOGNE ROUGE 2010 – LOUIS JADOT

BOURGOGNE ■ VINOGRAD sorta: Pinot noir ■ OZNAČENO kao: aoc Bourgogne; suho; 13,0 vol %

♣ ♣  (L)

BEAUJOLAIS 2010 Moulin à Vent – LOUIS JADOT

BEAUJOLAIS ■ VINOGRAD sorta: Gamay ■ OZNAČENO kao: aoc Beaujolais Moulin à Vent; suho; 13,0 vol %

CÔTEAUX d’ARDÈCHE

♣ ♣ ♣  (M – L) ⇑ 12 – 13° C

GRAND ARDÈCHE 2011 – LOUIS LATOUR

CÔTEAUX d’ARDÈCHE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje: 10 mjeseci u bačvi ■ OZNAČENO kao: vin de pays – igp; suho; 13,5  vol %

♣ ♣ (♣)  (M)  ⇑ 12 – 13° C

CHARDONNAY d’ARDÈCHE 2011 – LOUIS LATOUR

CÔTEAUX d’ARDÈCHE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ PODRUM, dozrijevanje: 10 mjeseci u inoksu ■ OZNAČENO kao: vin de pays – igp; suho; 13,5  vol %

LOIRE

 ♣ ♣   (M -L )  ⇑       10° C

CHARDONNAY 2012 Collection Plaisir Terroir – DOMAINE HERBAUGES /Jérome Choblet

LOIRE ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA vin de pays • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj  ■ DESIGN: decentno – uredno

VINO je čisto • dotjerano • svježe • u suglasju sa: terroireom – sortom – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; koštićavo voće), izraženu dobro • osjet kvasaca – kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.

♣ ♣  (M)  ⇑   8 – 10° C

MUSCADET CÔTES de GRAND LIEU 2012 sur lie – DOMAINE HERBAUGES

LOIRE ■ VINOGRAD sorta: Melon de Bourgogne ■ OZNAKA: Muscadet Côtes de Grand Lieu a.o.c. • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: elegantno – decentno

VINO je savršeno čisto • dotjerano • svježe • s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • elegantno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi/ jabuka, kruška…), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – sasma blago kremasto • sa zrelim kiselinama • s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

RHÔNE

 ♣ ♣ ♣  (XXL)  ⇑  17 – 18° C

CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2006 – DOMAINE DUCLAUX/Famuille Quiot

CHÂTEAUNEUF-du-PAPE ■ VINOGRAD sorte: Grenache, Syrah, Mourvèdre ■ OZNAKA propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar); Chateauneuf-du-Pape a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: personalizirana Chateauneuf-du-Pape • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • umireno ali s još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • s oksidativnom je notom • u duhu tradicije – klasično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni, ukuhani), izraženu dobro • floralno (cvijeće suho…) • začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet kvasaca – čokolade –  prženoga, dodir – balzamskih niti ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – gork(ast)og – dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣  (L)  ⇑ 17 – 18° C

CHÂTEAU du TRIGNON 2010 – CHÂTEAU du TRIGNON/Famille Quiot

RHÔNE RASTEAU ■ VINOGRAD sorta: Grenache 60 %, Syrah 25 %, Mourvedre 10 %, Cinsault ■ OZNAKA propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar); Rasteau a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • cjelovito • čisto • dotjerano • vrlo toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • zrelo • skladno • s blagim tercijarnim bouquetom • u duhu tradicije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni, ukuhani), izraženu solidno • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet kvasaca – crne čokolade ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobro očuvanom i kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada • poslužiti uz hranu.

ITALIJA  ITALIA

›TOSCANA

Chianti classico docg

OLYMPUS DIGITAL CAMERABERBA 2012: Manja količina, ali veća kakvoća grožđa osobito od dosta teškoga kultivara Sangiovese. Nakon duge lanjske ljetne suše kad se već strahovalo u ishod, krajem kolovoza pala je kiša koja je dala nov zamah vinovoj lozi i omogućila kvalitativno odličnu berbu, međutim količinski manju za 15 posto u odnosu na 2011. Doprinos kakvoći dale su svakako i razlike u temperaturi između dana i noći. Velika pomoć za Sangiovese kao kasnu sortu bili su kiša i smanjenje temperatura u rujnu, što je produžilo vegetacijsku sezonu. Grožđe je u berbi u podrum stiglo u odličnome zravstvenom stanju. Godina 2012. trebala bi dati dobro strukturirana skladna i elegantna vina s dosta voćnosti i s jačim alkoholom ali koji ne strši.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uže područje između Firence i Siene, označeno kao smeđa mrlja, područje je apelacije Chianti Classico docg

Uz noseću sortu Sangiovese s minimnumom 80 posto, po pravilniku Konzorcija u preostalih 20 posto još mogu biti dodani crni kultivari Canaiolo, Colorino, Malvasia nera, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah… Najčešće vrijednosti alkohola u vinu Chianti classico docg kreću se oko 13,5 -14,0 vol %. Berba 2010. koja u Hrvatskoj u nije ostavila  osobiti dojam u području Chianti classico dala je vrlo dobra ali ne i tako korpulentna vina kao u toplijim godištima prije i poslije, te brže spremna za piti, rjeđi su primjeri vina za duže čuvanje. ∎

♣ ♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 La Tradizione – POGGIOPIANO

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 Mythicum – CASTELLO di CACCHIANO

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Montornello – BIBBIANO

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 – FÈLSINA

♣ ♣ ♣  ⇗  17 –  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Fontodi – FONTODI

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – I SODI

♣ ♣ ♣   ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Bibbiano – BIBBIANO

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – ISOLE e OLENA

♣ ♣ ♣   ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Fonterutoli – CASTELLO di FONTERUTOLI

Chianti Classico Collection

Degustacija Chianti Classica docg priređena u Firenci za predstavnike domaćih i inozemnih medija javnog informiranja. Kontinenti su prikazani kao ilustracija da se to vino prodaje po cijelome svijetu. Najbolje ide u SAD i Njemačkoj

♣ ♣ ♣  ⇑  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 – QUERCIA al POGGIO

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Candialle – CANDIALLE

♣ ♣ ♣  ⇑  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Castello Fonterutoli – CASTELLO di FONTERUTOLI

♣ ♣ ♣  ⇗   18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 – CASTELLO di MONASTERO

♣ ♣ ♣   ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – POGGIOPIANO

♣ ♣ ♣ ⇗   18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – ROCCA di MONTEGROSSI

♣ ♣ ♣   ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – POGGIO BONELLI

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 la Misse di Candialle – CANDIALLE

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Concadoro – CONCADORO

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2008 Castello di Cacchiano – CASTELLO di CACCHIANO

♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Castello di Bossi  – CASTELLO di BOSSI

♣ ♣ ♣ ⇑  18° C

CASTELLO di MELETO 2010 – CASTELLO di MELETO

♣ ♣ ♣  ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Ama – CASTELLO di AMA

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – Il BARLETTAIO

♣ ♣ ♣ ⇗   18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Castello di Brolio – BARONE RICASOLI

♣ ♣ ♣  ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Casa sola – CASA SOLA

♣ ♣ ♣  ⇑  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – Le FONTI

♣ ♣ ♣  ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – MANNUCCI DROANDI

♣ ♣ ♣  ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Clemente VII – CASTELLI di GREVEPESA

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Peppoli – MARCHESI ANTINORI

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2011 Castello di Querceto – CASTELLO di QUERCETO 

♣ ♣ (♣)  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 Contessa di Radda – AGRICOLTORI del CHIANTI GEOGRAFICO

♣ ♣ (♣) ⇑  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 – FIETRI

♣ ♣ (♣)    ⇑  16 – 17° C

CHIANTI CLASSICO 2011 – CARPINETO

Chianti classico riserva

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

Fontodi Felsina buteljeCHIANTI CLASSICO 2009 vigna del Sorbo – FONTODI 

♣ ♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva il Picchio – CASTELLO di QUERCETO

♣ ♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – TENUTA la NOVELLA

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Cellole – SAN FABIANO CALCINAIA

♣ ♣ ♣ ♣   ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – I SODI

♣ ♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 – RIECINE

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Ser Lapo – CASTELLO di FONTERUTOLI

♣ ♣ ♣ (♣)  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva la Forra – TENUTA di NOZZOLE

♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – TENUTA di LILIANO

♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – FATTORIA NITTARDI

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – Le FONTI 

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di MONSANTO 

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – CASTELLO di MONASTERO

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – TOLAINI

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva vigna Casi – CASTELLO di MELETO

♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2008 riserva – I FIETRI

♣ ♣ ♣ ä ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di VOLPAIA

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Famiglia Zingarelli – ROCCA delle MACIE

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva il Grigio – SAN FELICE

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – CASTELLO di AMA

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2008 riserva – Le CINCIOLE 

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Marchese Antinori – MARCHESI ANTINORI 

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Cortevecchia – PRINCIPE CORSINI – VILLA le CORTI  

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Casasilla – POGGIO al SOLE

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Clemente VII – CASTELLI di GREVEPESA

♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva L’Imperatore – FATTORIA di CORSIGNANO

♣ ♣ ♣  ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Croce – TERRABIANCA

♣ ♣ ♣ ⇑ 18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva – La MADONNINA

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – VITICCIO

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva Montegiacchi – AGRICOLTORI del CHIANTI GEOGRAFICO

♣ ♣ ♣  ⇗  18° C

CHIANTI CLASSICO 2009 riserva Sassella – CASTELLO di VERRAZZANO

♣ ♣ ♣ ⇑  18° C

CHIANTI CLASSICO 2010 riserva – CASTELLARE in CASTELLINA

♣ ♣ (♣)   ⇑ 17° C

CHIANTI CLASSICO 2009 Caparsino – CAPARSA 

igt

De Marchi i jaS Paolom De Marchijem, enologom, i vlasnikom posjeda Isole e Olena

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CEPPARELLO 2009 – ISOLE e OLENA

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

FONTALLORO 2009 – FATTORIA FÈLSINA

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

ROSSO di SERA 2009 – POGGIOPIANO

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese, Colorino ■ igt • 14,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

LA GIOIA 2007 – RIECINE

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese ■ igt • 14,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗ 18° C

CIGNALE 2008 – CASTELLO di QUERCETO

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Cabernet sauvignon, Merlot ■ igt • 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣ ⇗  18° C

MONTARSICCIO 2006 – CASA SOLA

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Cabernet sauvignon, Merlot, Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

SIEPI 2010 – CASTELLO di FONTERUTOLI

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Sangiovese, Merlot, Sangiovese ■ igt • 14,0 vol %

♣ ♣ ♣  ⇗ 18° C

INVERSUS 2007 – CASALOSTE

OBLAST CHIANTI CLASSICO ■ Merlot, Sangiovese ■ igt • 13,5 vol %

NOVI ZELAND  NEW ZEALAND

♣ ♣  (L)  ⇑ 10 – 12° C

BLACK SHEEP SAUVIGNON BLANC 2010 – THE RATHER CLEVER WINE/Steve Bird

MARLBOROUGH ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno – uredno

VINO je vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • dojam je da je prešlo zenit, zapažaju se tragovi aldehida (aldehid = organski spoj osebujna mirisa koji nastaje laganom oksidacijom primarnog alkohola a daljnjom oksidacijom prijelazi u kiselinu; Ivan Sokolić: Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon) ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu još upućuje na voćnost (plodovi egzotični, jače zreli) • floralno, dodir ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slasnog – kraćeg završetka ■ SERVIS: potrošiti sada • poslužiti uz hranu.

♣ ♣  (L -XL)  ⇑ 16° C

ESK VALLEY SYRAH 2010 – VILLA MARIA

ESK VALLEY ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA: suho • 13,0 vol% ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno

VINO je čisto • ima živosti • u suglasju je sa: terroireom – tipologijom – sortom • lako se pije  i na dužu stazu ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu vrlo lijepo • upućuje na mirodije (blago papar) i začinske nijanse od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom ■ u ustima s mekanim taninom • s nešto jače iskazanom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada.

SLOVENIJA  SLOVENIA

›DOLENJSKA

♣ ♣ ♣ ♣  (L)  ⇗ 18° C

GAMAY 2011 – PRUS

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Gamay • pristup u trsju: prirodi prijateljski, integrirana produkcija • berba: kasna, u fazi već pomalo prezrelosti ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dan • dozrijevanje: 5 mjeseci • inoks • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA vrhunsko zgp • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka -ne odgovara vinu • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – običan ■ DESIGN: ovo vino zavrjeđuje bolje! ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar

VINO je višeslojno • sadržajno • bogato – koncentrirano • iskreno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni bobičasti, u-kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, poljubac, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno…) • osjet čokolade – prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – malo i kremasto • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – mesnato, ali ne i masno, debelo • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • u boci ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – bolje je pričekati • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv – obvezno uz hranu/desert – kao piće meditacije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA♣ ♣ ♣ ♣  (L)   ⇗  18° C

ŠENTLOVRENKA 2011 – PRUS

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Lovrijenac /St.Laurent • pristup u trsju: prirodi prijateljski, intergrirana produkcija • kasna berba ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dana • dozrijevanje: 5 mjeseci • inoks • u boci prije izlaska na tržište: 12 mjeseci ■ OZNAKA vrhunsko zgp  • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan – srednje dužine – kratak ■ DESIGN: ovo vino zavređuje bolji vizualni identitet.   

VINO je višeslojno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi, tamni bobičasti, u-kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, • herbalno, diskretno • osjet čokolade – prženoga, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu – kao piće meditacije.

ŠTAJERSKA

 ♣ ♣ ♣  (M -L)  ⇑ ⇗  10 – 12° C

GOMILA EXCEPTIONAL FURMINT 2011 – PUKLAVEC FAMILY HERITAGE

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: Jeruzalem, Gomila • kosina • sorta: Šipon/Moslavac, Furmint  • ■ OZNAKA suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno – elegantno

VINO je kompleksno • s karakterom • savršeno čisto • dotjerano • toplo • dinamično • zrelo • skladno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije  ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi /vinogradska breskva, agrumi), izraženu dobro • floralno • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim kiselinama • blago sugerira slast – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – dosta dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣   (M)  ⇑ 16 ° C

CASTILLO ALBANI 2012 – PAGOS del REY

La MANCHA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je uredno – korektno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost • herbalno, umjereno ■ u ustima s dobro pratećom kiselosti • s donekle naglašenim taninom • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.

♣  (M)  ⇑ 16° C

VIÑA SAN JUAN 2012 merlot, syrah, tempranillo – FELIX SOLIS

LA MANCHA ■ VINOGRAD sorta: Merlot, Syrah, Tempranillo ■ OZNAKA suho • 13,5 vol% ■ OZNAKA La Mancha d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluto ■ DESIGN: uredno.

VINO je s oksidativnom notom • rustikalno • grubo i malo hrapavo ■ izgledom rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na vegetalno / herbalno • osjet prženoga – dima ■ u ustima slankasto – s izraženijom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gork(ast)og – peckavog – srednje dugačkog – grijućeg završetka • prelazi / prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti.

____________________________

kušano još… /  tasted too • veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies

13 – 14° C

OLYMPUS DIGITAL CAMERACHARDONNAY 1999 – La CASTELLADA

COLLIO • Chardonnay • doc • suho • 14,0 vol%

BIANCO BREG 2000 – GRAVNER

GORIZIA, COLLIO • Chardonnay, Pinot grigio, Sauvignon, Graševina • Venezia Giulia igt • suho • 13,5 vol %

BIANCO BREG 2001 – GRAVNER

GORIZIA, COLLIO • Chardonnay, Pinot grigio, Sauvignon, Graševina • Venezia Giulia igt • suho • 13,5 vol %

CHARDONNAY 2003 riserva – BATIČ

VIPAVA • Chardonnay • kakovostvo s kzp. • suho • 14,0 vol%

CHARDONNAY 2000 – MLEČNIK

VIPAVA • Chardonnay • kakovostvo s kzp. • suho • 13,5 vol%

18° C

Pian delle Vigne brunelloBarolo Cannubi 1OLYMPUS DIGITAL CAMERA

BRUNELLO di MONTALCINO 1999 – PIAN delle VIGNE/Antinori

TOSCANA MONTALCINO • Sangiovese • Brunello di Montalcino docg • suho • 14,0 vol%

BAROLO 1999 Carobric – PAOLO SCAVINO

PIJEMONT, BAROLO Carobric • Nebbiolo • Barolo docg • suho • 14,5 vol%

BAROLO 2000 Cannubi – PAOLO SCAVINO

PIJEMONT, BAROLO Cannubi • Nebbiolo • Barolo docg • suho • 14,5 vol%

Caprai  Sagrantino 2001 25 anniZlatan Plenkovic 99

SAGRANTINO di MONTEFALCO 2001 25 anni – ARNALDO CAPRAI

UMBRIA, MONTEFALCO • Sagrantino • Sagrantino di Montefalco docg • suho • 14,5 vol%

SAGRANTINO di MONTEFALCO 2001 – ARNALDO CAPRAI

UMBRIA, MONTEFALCO • Sagrantino • Sagrantino di Montefalco docg • suho • 14,0 vol%

ZLATAN PLAVAC 1999 barrique – ZLATAN PLENKOVIĆ

HVAR, Sveta Nedjelja • Plavac mali • vrhunsko s kzp • suho • 14,5 vol%

REFOSCO dal PEDUNCOLO ROSSO 1999 – DORIGO

FURLANIJA COLLI ORIENTALI del FRIULI • Refošk • doc • suho • 14,0 vol%

RUBRUM 2000 – Il CARPINO

COLLIO • Merlot, Cabernet sauvignon • vino da tavola • suho • 14,5 vol%

____________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/  CORK, and  under & around the cork                                                                                             

MALVASIJA 2012 – Kuća Glavić • MALVAZIJICA prve rože – Roxanich • PORCO ROSSO 2011 prve rože – Roxanich

____________________________

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 140

GRADJANSKI ODGOJ – Nakon prašine oko zdravstvenog odgoja u školama, sad se diže nova, oko građanskog odgoja. Slušam preko malog ekrana neke reakcije na tu inicijativu, ne mogu vjerovati. Svećenik sa znakovitom pogledom veli da je proučio prijedlog i da mu zamjera što u njemu nigdje ne vidi domoljublje! Napokon, diže se gospođa s mikrofonom i stvar stavlja gdje joj mjesto: građanski odgoj u školi vezan je uz pristojno ponašanje, ULJUDNOST! Zauzetost poslom ali i komocija a možda i niža osobna civilizacijska razina te stav da su nečije dijete i rođak maltene besprijekorni samo stoga što su njegovi očito ne idu na ruku razvoju uljudnosti, tolerancije, čuvanju okoliša i javnoga dobra, ali mogu ići na ruku bahatosti, prostačkom ponašanju, opijanju već od rane dobi, divljačkoj vožnji automobilom i motociklom cestom, ali i biciklom pa, koliko vidim u najnovije vrijeme, i moticiklom a čak i automobilom po pločniku, potom parkiranju bilo gdje, pljuvanju HRAĆKANJU na pod, uništavanju po javnim površinama uključujući i šaranje po fasadama (kad bi policija, koje na žalost obično nema tamo gdje je treba – pa, gdje su ti kvartovski bobbyji o kojima se toliko pričalo? – i pravosuđe takve stvari sankcionirale jačim novčanim kaznama, prikupila bi se, barem u prvoj godini ili u prve dvije godine dok pamet ne prevlada, od kazni zasigurno lijepa svota za proračun!…), nedovoljnom znanju o svojoj zemlji i nedovoljnoj svjesnosti potencijala ove zemlje. Pa, zašto onda ne bi škola pokušala djelovati na to da se nove generacije bolje odgoje?

Općenito, radi uljuđenijeg i zdravijeg života ali i stoga što smo i turistička zemlja koja se i prema van mora pokazati u najboljem svjetlu i uvjerljivo iskazivati svoj pozitivni stil života da bi joj iz vana i dolazilo ono pretežito najbolje. Ovo je dakle i te kako i pitanje domoljublja, ali ne na način na koji se naviklo do sada, tj. sviranja himne i svećeničkog blagoslivljanja u svakoj i trivijalnoj prigodi, maltene kod otvaranja javnog zahoda, i držanje desne ruke na srcu – ponajviše da se provjeri je li u džepu sakoa, na sigurnome mjestu, novčanik koji bubri… do stanja kad se lakonski kaže: tko je jamio, jamio…

I DALJE DOBRI REZULTATI U TURIZMU – Ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić u govoru o ostvarenom turističkom prometu za prvih osam mjeseci ove godine rekli su da je za razdoblje siječanj-kolovoz 2013. u odnosu na isti period prošle godine ostvaren porast od 5,4 posto u dolascima (10.095.906 dolazaka) i 3,3 posto u noćenjima (60.522.631 noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu. Porast u dolascima su ostvarili i domaći turisti s 0,2 posto (964.001 dolazaka). Porast turističkog prometa (noćenja) je u razdoblju od siječnja do kolovoza realiziran s emitivnih tržišta Njemačke (12.187.871 noćenja; +2,8%), Slovenije (6.808.776 noćenja; +1,8%), Austrije (4.722.367 noćenja; +2,6%), Češke (4.294.119 noćenja; +2,6%) Poljske (3.788.441 noćenja; +21,1%), Slovačke 2.307.884 noćenja; +1,9%), Mađarske (1.727.293 noćenja; +8,4%), Velike Britanije (1.537.744 noćenja; +25,6%) i Francuske (1.460.192 noćenja; +5,3%). O prihodu bit će riječi kasnije. Direktorica HTZ-a Meri Matešić kazala je da Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. a uskoro će se krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već su definirani novi modeli udruženog oglašavanja te je raspisan natječaj. To su koraci koje činimo za pripremu 2014.turističke godine.

Turizam Lorencin i Matesic

Na slikama su ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisticke zajednice Meri Matešić na prezentaciji rezultata u turizmu u prvih osam mjeseci ove godine, te ekipa hrvatskih i inozemnih vinskih i turističkih novinara koje je pjenušcem ugostio Tomislav Gorša, vlasnik hotela Palma u Biogradu na moru, govori, vrlo zadovoljan ovom sezonom

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE – Tradicijski Tjedan kajkavske kulture u Krapini: glazba, sport, umjetnost, narodni običaji, enogastronomija. Svakog dana nešto, ali u petak, gle: 13. rujna, bilo je baš i za svakoga nešto. Turnir u uličnoj košarci, nastup KUD-ova, izložba karikatura, pričaonica za djecu, prezentacija starih običaja i proizvoda Hrvatskog zagorja, s

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Predsjednik Društva za kajkavsko stvaralaštvo i predsjednik Izvršnog odbora festivala Ivica Cerovečki, inače vlasnik krapinske tvornice konfekcije Kotka, zatim Siniša Leopold kao umjetnička alfa i omega, pa krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović

 naglaskom na štruklima (a mogla je baš još biti i bućnica!), te, u skladu s godišnjom dobi, na berbi grojzdja. Navečer koncert Popevke za navek, najpopularnijih uradaka s dosadašnjih festivala kajkavske popijevke u Krapini. Subota je, po običaju, bila rezervirana za koncert novoskladanih kajkavskih popevki.

Iz Zagreba s Glavnog kolodvora polazio je cug za Krapinu, nazvan Krapek, pa kaj ni moglo biti jednostavno i lepše – Cug?! Povratna karta, zamislite, bila je – pet (5) kuna! Ima li toga igdje? Uz predočenje vozne karte za Krapek, ulaznica u vrlo zanimljiv i atraktivan Muzej krapinskih neandertalaca stajala je 25 kuna. Pa tko ne bi išao? Mudro je bilo, umjesto poći dva puta u trgovinu u susjedstvu s ponudom sve po 12 kuna, otići Cugom  u Krapinu…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tjedan kajkavske kulture obilježen na pekarski način  • Pomama za bućnicom i štruklima

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vatroslav Maltar i Barbara Suhodolčan,u vježbi  pjesme Zagorje moje, dragi moj dom • Prizor s ulica Krapine za vrijeme trajanja Tjedna kajkavske kulture – i to postoji, barem u Hrvatskom zagorju: plemićka mladež iz sekcije za dvorske plesove klanječkog KUD-a Antun Mihanović

ŠAMPION ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – Vinski šampion Zagrebačke županije za 2013. je Traminac ledene berbe 2012  od Željka Šimanovića iz Pribića, dok je nagradu koja se po izboru žirija vinskih novinara dodjeljuje za najbolji rajnski rizling osvojio Danijel Franjo, a za najbolji chardonnay proizvođač Ivan Makovec. Dodjela priznanja održana je u centru West Gate u Zaprešiću, u sklopu manifestacije Rujanfest 2013. U West Gateu je bila i, 10. po redu, Izložba vina zagrebačke županije, s time da su ovaj put vina mogli kušati ne samo uzvanici na dodjeli priznanja nego, u obadva dana, i drugi posjetitelji priredbe.

Zupanac Iva Simanovic Kozic Iva Braje Simanovic

Na slici Dražena Kopača su, s odličjima, glavni laureat Šimanović (sasvim desno) i njegova kćerka Iva (druga slijeva), sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, županijskom pročelnicom za poljoprivredu Gordanom Županac i županijskom Vinskom kraljicom Ivom Braje. Na ocjenjivanju je ove godine bilo ukupno 100 uzoraka, a strukovnu komisiju kao predsjednik vodila je dr. Stanka Herjavec, dok je predsjednik novinarske komisije bio Željko Suhadolnik

PIJEMONT NA PLEŠIVICI – Visoka delegacija vlade talijanske regije Pijemont posjetila je ovih dana Zagreb, a Giovanni Negro, predsjednik Regijskog savjeta Pijemonta, inače i vlasnik obiteljskog vinogradarsko-vinarskog posjeda Negro Angelo & figli iz pijemontske oblasti Roero koja se nalazi s desne strane rijeke Tanaro, dakle na suprotnoj obali od Langhe i predjela svjetski glasovitih Barola i Barbaresca, našao je vremena da, nakon prijepodnevnog radnog boravka u našem Parlamentu i kod talijanske ambasadorice u Hrvatskoj, u popodnevnim satima obiđe vinorodnu Plešivicu. Zahvaljujući Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, boravio je kod proizvođača Velimira Koraka, Zvonimira Tomca i Zdenka Šembera, dakle trenutno najboljih u Plešivičko-okićkom vinogorju. Naravno da smo se tamo zatekli i Svijet u čaši i ja. Negro se oduševio krajolikom koji ga, kazao je, konfiguracijom i raznovrsnošću vegetacije (vinograd, voćnjak, šuma…) podsjeća na područje njegova Roera. Uz vina koja su tipična za spomenute proizvođače (chardonnay sur lie, crni pinot, pjenušci, tzv. narančasta kapljica iz amfore…) te plešivički specijalitet copanjak, razmijenjena su iskustva u uzdržavanju vinograda i produkcije vina (i Negro ide eko-putevima), razgovaralo se o ovogodišnjoj berbi (Negro kaže da se u Pijemontu nakon niza vrlo vrućih godina stvar konačno vratila na normalu!), o važnosti posvećivanja maksimalne pažnje ne samo vinu kao jednom od bitnih proizvoda kraja, nego čitavome teritoriju, jer to donosi dugoročnu korist cijeloj društvenoj zajednici i pojedincima. Na rastanku, Negro, kojemu je ovo bio prvi posjet Hrvatskoj i kojega su vina kod sva tri proizvođača oduševila, pozvao je u posjet Roeru, gdje je upravo utemeljen Konzorcij (po naški: udruga) Roero, baš s ciljem da se na međuprofesijskome planu jače i učinkovitije radi na poboljšanju ponude i na promociji cijeloga područja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na slikama: Giovanni Negro u Korakovome vinogradu diskutira s Velimirom Korakom, koji je s ovom godinom odlučio krenuti i u pjenušce i za tu proizvodnju posebno je, ranije, brao grožđe, zatim Negro sa Zvonimirom Tomcem u Tomčevu podrumu, te Negro u kušaonici Šemberovih, u društvu sa Stjepanom i Zdenkom Šemberom te Ivanom Dropuljićem

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

HRVATSKI SIREVI NA CHEESEU, za NOJEVU ARKU – Diljem svijeta tradicijski manufakturni proizvodi nestaju zabrinjavajućom brzinom, odnoseći tako sa sobom u mračne dubine ponora znanje, tehniku, kulturu i krajolik kao bitne dijelove baze za njihovu produkciju. Riječ je o golemom gubitku u bioraznolikosti. A sjećanja, i baš te arome i okusi bili su dio nas kroz tisućljeća!

Da bi se barem malo pomoglo u tome da se taj očito neumitni odlazak, ako ne zaustavi a ono uspori, znana organizacija Slow Food, sjedište koje je u pijemontskome mjestu Brà, lansirao je kampanju nazvanu Spasimo sir! Među konkretnim koracima u tome smislu Slow Food, organizirajući u gradiću Brà, ne samo u dvoranama nego i na ulicama i trgovima kao pozornici sa štandovima, u drugoj polovici rujna svake druge godine, možda i najveću i najbogatiju, u svakome slučaju najvrijedniju smotru sireva na svijetu – Cheese (na rasporedu upravo 2013.!), potiče proizvođače upravo takvih specifičnih manufakturnih sireva koji se eventualno još mogu kupiti tek u njihovim selima, da izlože te svoje uratke i upoznaju široku javnost s njima. Slow Food je ustanovio i Nojevu arku, u koju, poput Noje koji je prije potopa smještajući na svoju arku životinje da ih spasi od uništenja, uvrštava i sireve što su u najvećoj opasnosti od nestanka. Inicijativa je izazvala veliku pažnju u svijetu i mnogi proizvođači, ne samo iz Europe nego i s drugih kontinenata šalju Slow Foodu svoje sirne prijedloge za uvrštenje među putnike Slow Foodove Nojeve arke. U katalogu Nojeva arka Slow Fooda zavedeno je dosad raznih sireva iz 20 zemalja.

Ove godine za Nojevu arku Slow Fooda nominirana su i dva sira iz Hrvatske, konkretno žmanski sir i sir škripavac.

Više o Nojevoj arki Slow Fooda na: http://www.slowfoodfoundation.com/ark

Petrini

CARLO PETRINI – ŠAMPION PLANETA ZEMLJE! – Odjel za zašitu okoliša Ujedinjenih naroda imenovao je Carla Petrinija (na slici), osnivača pokreta Slow Food, Šampionom Zemlje! To je zbog njegovoga doprinosa na području zaštite ambijenta i na području održivog razvoja. Šampionom zemlje proglašena je istodobno i Martha Isabel Ruiz Corzo, direktorica Eko-grupe Sierra Gorda, iz središnjeg Meksika. Ceremonijal dodjele bio je u američkom Muzeju povijesti prirode u New Yorku.

 SEAL GROUP Group d.o.o. – U rujnu je u žiži bilo Celje. Tamo se, eto, odvijao Eurobasket 2013, natjecateljski dio na kojemu smo dobro prošli i plasirali se u završnicu u Ljubljani. Celje je u svom središtu, u pješačkoj zoni, kojom dnevno prođe i do osam tisuća ljudi, paralelno s održavanjem Eurobasketa dobilo lijepu vinoteku-winebar Oskarjevo. Lokal je otvorio Aleš Ilc, koji je prije umirovljenja bio vrlo aktivan u gospodarskom životu grada, a sada zanimaciju nalazi u vinogradarenju i vinarenju na Bizeljskom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vinoteka nosi naziv po posjedu Oskarjevo na Janeževoj gorci ponad Bizeljskoga što ga je 1892. kupio veleposjednik i veletrgovac Josef Černelč, a od njegovih predaka kupio ga je Aleš Ilc. Od postojećih pet hektara obnovljena su 3,5 ha, vinski podrum suvremeno je opremljen i sad Ilc izlazi na tržište s vinom pod robnom markom Oskarjevo Aleš Ilc & sinovi. Ilc uzgaja Frankovku, Pinot crni, Syrah, Cabernet sauvignon, a od bijelih Muškat žuti, Muškat ottonel, Traminac, Graševinu, Rizling rajnski, Sauvignon i Pinot sivi. Naš je cilj sada osvojiti slovensko tržište, te ostvariti ozbiljan izvoz u Rusiju, Ukrajinu, SAD i Hrvatsku, kaže Aleš Ilc, na slici ispred lokala i u njemu u društvu s Mihom Isteničem iz obitelji bizeljskog šampanjera Janeza Isteniča te sa Srečkom Kunstom, vlasnikom vrlo popularnog restorana u Bistrici na Sutli, kod Kumrovca.

CHÂTEAU HAUT BRION 1992 i SVIJET u ČAŠI – Dolazi iz Bosanske Posavine, radio je u uglednim restoranima u Njemačkoj, od prije kratkog vremena vodi ugostiteljski objekt u Velikoj Gorici. U svom domu i u krugu obitelji i kolege sommelijera iz zagrebačkog ugostiteljstva, mladih naraštaja te Svijeta u čaši pokazao je zaista zavidno kuharsko znanje i umijeće, međutim kulminacija je bila kad je uz sir poslužen kao desert otvorio butelju jako dobro stojećeg bordoškog Château Haut Briona iz 1992 – godine kad je (na Martinje) startala revija Svijet u čaši!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

HVALA, ANTO! Lijepo je postati u punom smislu punoljetan (21 godina) uz takvu, također u punom smislu punoljetnu kapljicu!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

FOTO-LEGENDE SA CVIČEKOM – Nije ih lako staviti skupa, jendostavno jer – mnogih, na žalost, više i nema. Uz ćevape, pljesku s kajmakom i gravče-tavče zatekao sam, kod Labusa, dvije legende hrvatske novinarske fotografije – Marka Čolića (treći slijeva), urednika fotografije u nekad iznimno popularnoj reviji Studio i službeno priznatog umjetnika fotografije koji je, inače, uz sve najveće hrvatske estradne zvijezde poslikao i sve zagorske parkove i perivoje (knjiga Ljelje Dobronić: Parkovi i perivoji Hrvatskog zagorja), te Radišu Mladenovića (sasvim desno na slici), nekad prvu kameru Sportskih novosti, koji je pak poslikao sve živo što se moglo iz domene sporta. Kako su se našli kod Labusa u njegovu lokalu u zagrebačkom Maksimiru? Novinarski instinkt! Ugostitelj Milan Labus (sasvm lijevo), koji u svom maksimirskom ugostiteljskom kompleksu sada upravlja i s nekoliko sportskih terena pa je prije dobrog roštilja kod njega tamo moguće zaigrati mali nogomet, tenis, stolni tenis, a djeca pak, kad se dođe obiteljski, imaju ljuljačke i penjalice, uveo je upravo u ponudu ražnjiće, ramstek i biftek, te – cviček! Znani fotići-veterani došli su ne radi sporta ili jela, nego radi osvježenja, naime cviček blago kisi a alkohol mu jedva prelazi 10 vol %. Što bi se reklo: piješ, piješ – da se NE napiješ… I Čolić i Mladenović u odličnoj su kondiciji, i dalje spremni na šalu i viceve. Priča, tako, Marko, uz cviček, da je čuo kako je neki klinac iz Njemačke, koji je s ocem bio na dočeku američkog predsjednika Barracka Obame, iskoristio priliku pa Obamu, kad mu se približio, upitao: Gospodine predsjedniče, moj tata veli da vi prisluškujete sve ljude na svijetu, je li to istina? Obama mu je odgovorio: Don’t worry about that, kid, this is not your father… Ne brini o tome, sinko, nije to tvoj tata…

CLOONEY, ZENATO i CONTERNO – Glede pića, on navodno, najviše voli tekilu.  Međutim filmska zvijezda George Clooney, zaljubljenik u Italiju, gdje je neko vrijeme i živio (u vili na jezeru Como), zavolio je i u vino, posebice talijansko. Novinarima na pressici prigodom nedavnog filmskog festivala u Veneciji otkrio je i koja to vina obožava: Amarone della Valpollicella, i to od proizvođača Zenata, te Barolo Monfortino posjeda Giacomo Conterno.

PRODANO KOLIČINSKI MANJE, ZARAĐENO VIŠE – To je posao: prodati manju količinu a ostvariti bolji prihod. Po podacima ustanove ISMEA koja se bavi kretanjima talijanskih poljoprivrednih proizvoda na tržištima, u supermarketima na Čizmi, gdje se prodaje oko 70 posto od ukupne količine vina na tamošnjem tržištu, u prvoj polovici 2013. plasirano je šest posto manje količina vina nego lani u istom razdoblju, ali ostvaren je četiri posto veći prihod. I u izvozu tim putem: količine manje za dva posto, a prihod veći za 1,7 posto. Predviđa se da će se trend nastaviti svakako do kraja ove godine, ako ne i duže. Pad u prodanim količinama najviše se odnosi na rinfuzna vina. Očito je više vinski informiranih i obrazovanih potrošača kojima, kad znaju što kupuju, nije teško za butelju izdvojiti nešto više novaca. Boom u Italiji bilježe pjenušci, ponajviše Moscato d’Asti, a onda i Prosecco. Pjenušci ostvaruju jako dobar rezultat i s količinom i s prihodom, u prvoj polovici ove godine plasirano ih je 17 posto više, a ostvareni prihod je 26 posto veći. Situacija u svijetu: upravo zbog manje potražnje za rinfuzom a povećane za buteljiranom kapljicom, smanjenje prodanih količina je za 1,1 posto, a rast prihoda za četiri posto. U SAD, gdje  se rinfuzno vino vrlo slabo traži, prodaja butelja povećana je u količini za 10 posto, a vrijednost  je povećana za 12 posto. U Rusiji, gdje su problem takse, posebice na rinfuzno vino, prodaja butelja manja je pet posto u količini, ali vrijednost ostvarena od prodaje nije se smanjila.

Stimac s KRUNICOM

ŠTIMAC, KRUNICA, i KAPLJICA – Nerijetko se (i u nas) vidi javne osobe kako se križaju i čuje kako zazivaju Boga. Bez obzira na to što u tijeku utakmice nečime razljućeni znaju opsovati kao kočijaši, nogometaši kad ulaze u igru nakon što se prekriže obično još i poljube križić na lančićima, moguće neki čak oko vrata nose i krunicu. Kako nam reprezentacija igra u posljednje vrijeme, možda bi i izborniku Štimcu bilo pametno nositi krunicu, čulo se s nekoliko strana. U svakom slučaju neki naši vatreni ljubitelji nogometa, vatreniji od Vatrenih, preporučuju mu da oko vrata stavi KRUNICU… Štimac, čiji brat Mihovil na Komarni proizvodi vino pod markom Rizman, u velikoj je, inače, prednosti nad prijašnjim izbornicima, naime kad postigne dobar rezultat ima mogućnost, sretan, počastiti se obiteljskom kapljicom, a kad zakaže, tužan, ima mogućnost njome se tješiti…

NAJTRAŽENIJI: SUPERTOSKANCI Svako toliko netko kaže kako je era supertoskanaca gotova, ali – oni se pokazuju kao najvrijedniji objekti u prodaji na aukcijama te na zahtjevnijim tržištima. Najnovija potvrda toga da su supertoskanci i dalje i te kako atraktivni dolazi pogledom na Top-100 ljestvicu vrijednosti Searched for, koju je nedavno objavio Wine-Searcher.com, vodeći portal što prati kako koje vino kotira na tržištu.

Nakon objave liste od 50 najskupljih vina na svijetu, portal je sastavio i listu trenutno najtraženijih 100 vina. Na njoj Francuska dominira sa devet vina, i to baš na prvih devet mjesta s time da je na vrhu ljestvice Château Margaux, a Italiju predstavljaju supertoskanci Sassicaia – Tenuta San Guido (13. mjesto), Tignanello – Marchesi Antinori (28.), Ornellaia (33.) i Masseto (39.) – Tenuta dell’Ornellaia, te Solaia – Marchesi Antinori  (51). Na toj listi SAD ima 11 vina s time da je najbolje, na 10. mjestu, plasiran Opus One, Australija ih ima tri, Španjolska i Portugal pak samo po jednu etiketu.

 NOVI REKORD ZA TALIJANSKI WINE & FOOD – Po nedavno objavljenim podacima udruženja zemljoradnika Italije Coldiretti, broj talijanskih tradicijskih regijskih proizvoda rađenih po pravilnicima donesemima još od prije 25 godina dostigao je rekordnu brojku od 4698. U 2000. godini broj takvih proizvoda bio je upola manji. Najviše zaštićenih tradicijskih regijskih proizvoda imaju Toscana, Campania i Lazio.

La Bodega

LA BODEGA – U centru Zagreba u Bogovićevoj ulici otvorena je La BODEGA, spoj vrhunskog vinskog podruma, konobe i modernog brunch/caffe bara.  Uz vrhunska domaća vina i najfinije zalogaje pršuta i sira, oko 1000 uzvanika proslavilo je otvorenje novog mjesta okupljanja.  Velika želja managementa je otvorenje sličnih lokala u Splitu, Dubrovniku i Hvaru tijekom iduće godine.

PIJ POMALE! – Pričica jednog ljubitelja plemenite kapljice: Baba stalno brunda: vrak te skeljil, kaj se nemreš več jenom odviknuti od pijače?! Saki dan dojdeš doma natankan do daske… Pa daj se već jenom privikni, baš i kat si v društvu, da piješ pomale!

Bravo! Vsi, do sat, samo pričaju o odvikavanju, a zakaj ne o – navikavanju? Praf mi veli baba, i obečal sem joj da bu po njenom, i ne’m joj lagal: več sem se lepo naviknul da pijem baš POMALE! Me razmete kaj mislim, ju nou vat aj tink?!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

LIKOVNA KOLONIJA KOD KRAUTHAKERA – I Vlado Krauthaker ima svoju likovnu koloniju. Odlučio se majstorima kičice ponuditi barrique koje više ne koristi za vino, da ih oslikaju pa da ima lijepe ukrase kojima može promovirati ne samo svoju vinsku kuću nego, u raznim prigodama i na manifestacijama, i svoje Kutjevo. Pozvao je kod sebe osam slikara iz raznih krajeva Hrvatske, od kojih ih je petoro akademskih.

Među osobito uglednim imenima iz likovnoga svijeta koja su se odazvala bili su Hrvoje Šercar i Stipe Nobilo. Jednu bačvu oslikao je Ivo Raić, znan i u likovnim i glazbenim (pjeva u klapi) krugovima, a jednu ugostitelj s Brača Stanko Marinković, dok se za ukrašavanje jedne bačvice (uz nju stoji ponosni djed Krauthaker) pobrinula, i to s puno uspjeha, Krauthakerova unuka Magdalena.

DRELOT – Znate li što je to drelot? To je vino novinara, voditelja na radiju i zabavljača Davora Dretara Drelea. Kao što je zagrebački disko-džokej Tratinčica svojedobno imao svoje vino tratinac, tako eto sada Drele ima drelot. Kod Drelea je jedno malo nezgodno to što je drelotom, koji osim na Drelea podsjeća i na merlot, krstio vino za koje govori da je iz njegova vinograda (od nekoliko redova) na Trgu Graševine u Kutjevu! Naravno da je u vinogradu na Trgu Graševine u Kutjevu posađena Graševina, koja naravno, za razliku od opet naravno crnoga merlota, daje bijelo vino. Ali, kod Drelea je sve moguće! On se, veli, ne zamara trivijalnostima, a ni njegov aktualni vincilir Kutjevčanin Branko Mihalj nije dosad imao prigovora na te nijanse glede boje

MALVAZIJA SA ČETIRI ZEMLJE – Neki gradovi (Karlovac) i mjesta nalaze se na četiri rijeke, a Brtonigla, gdje je čak 97 posto obradivih površina od čega polovica otpada na oranice, 37 posto na vinograde i tri posto na maslinike, je na četiri zemlje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Brtonigla ima 1.684 stanovnika, od kojih ih 11,8 posto prihode ostvaruje samo iz poljoprivrdne djelatnosti a 86 posto prihode ostvaruje od poljoprivrede i ostalih djelatnosti. Upravo to što se unutar općine nalaze crna, crvena, bijela i siva zemlja i što tako mnogo žitelja živi od zemlje, posebice od vinograda, Brtonigla nastoji iskoristiti za svoju promociju i afirmaciju kao visokovrijednog vinskog lokaliteta. Projekt vezan uz malvazije sa četiri četiri zemlje već dvije godine u suradnji sa znanstvenim institucijama razvijaju Općina Brtonigla, Turistička zajednica Brtonigle te općinska Razvojna agencija. Nedavno su u restoranu San Rocco u Brtonigli, uz jela chefa Zorana Čobanova, prezentirana vina od Malvazije istarske uzgojene na tim četirima tlima, a proizvedenima u podrumima vinara Brtonigle Ravalica, Novacca, Veralde (Visintin), Cattunara, i Capa.

Ravalico_Novacco_Visintin_Fernetich_Arman i Labinjan

Projekt je vrlo značajan za sveukupan razvoj Općine Brtonigla, a posebno za doprinos povećanju prepoznatljivosti naših autohtonih proizvoda i razvoju ovdašnjeg ruralnog turizma, rekao je Doriano Labinjan.

Očekujemo da će se s ovim projektom, kojime se ulaže u analizu i istraživanja utjecaja tla na autohtone sorte ali i u edukaciju mladih vinara, znatno povećati kakvoća, osebujnost i prepoznatljivost vina s područja Brtonigle. Nakon ulaska Hrvatske u EU, lokalni vinari imaju priliku kvalitetno konkurirati i afirmirati domaće autohtone sorte na europskom tržištu. Ideja je da u nastavku projekta vinari budu još i jače prepoznatljivi posebnom etiketom, s logom kojime bi se garantirala kvaliteta proizvoda, što bi dodatno uzdignulo Brtoniglu kao vinsko područje, kazala je Ingrid Palman, direktorica Razvojne agencije Brtonigle.

POVEZANOST i SKLAD SVEGA SA SVIME! – Ono što ostvari priroda u svojoj je jedinstvenosti potpuno, i sve što ona treba s naše strane je to da omogućimo da njeni plodovi u miru dozore i da ona tako ispuni svoje poslanstvo. Prirodno znači povezanost i sklad svega sa svime. Izreka je to koju rado ponavlja slovenski vinogradar i vinar ali i voćar i ratar Valter Mlečnik iz Vipavske doline, koji nastoji svoje poljoprivredne proizvode – a to su, uz grožđe i vino, još i jabuke, kruške, trešnje, orasi, pir, krumpir i kokošja jaja – dobiti na maksimalno prirodan način. I od starih, domaćih kultivara, tako da, eto, Chardonnay miče iz vinograda i na njegovo mjesto u 2014. sadit će lokalni ex Tokaj furlanski (friulano) odnosno sada Friulano, od plemki uzetih iz staroga (iz 1947.) obiteljskog vingrada s Friulanom. Kad je pak sadio pšenicu odlučio se za staru sortu pir, plodove koje preporučuje da se koriste i kao zamjena za rižu u prigotavljanju jela poput rižota. Dio pira melje u brašno, i jedno i drugo pakira u papirnate vrećice i prodaje. Valter ima i certifikat o ekološkoj poljoprivredi. Sin Klemen u Mariboru pak studira ekološku poljoprivredu, tako da, oboružan znanjem u spoju s očevim i svojim iskustvom može uspješno ne samo nastaviti nego i stalno unaprjeđivati eko-aktivnost kod kuće.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na slikama su internacionalna i multiprofesionalna družina okupljena uz dobru hranu i vino kod Tomca, te Valter Mlečnik u svojoj kušaonici u društvu sa kćerkom Leom i sinom Klemenom. Lea u ruci drži tavu s pirom pripravljenim po receptu za rižot

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mlečnik se, dakako, mnogo druži s istomišljenicima i susreti su uvijek prigoda za kušanja i diskusije. U Hrvatskoj je prijatelje na istom, tj. eko-kolosijeku, našao u obitelji Tomac, koja, kao i Mlečnik, proizvodi i macerirana bijela vina. Ali, tu su i potrošači, Zagrepčani bračni par Baranović, koji su inicijatori brojnih druženja vinara i potrošača. Tako su se nedavno kod Tomčevih okupili bračni par Mlečnik i grupa ljubitelja njihovih vina iz Slovenije, te Baranovići i vinogradar i vinar s Lastova Luka Jurica sa suprugom, koja se bavi ugostiteljstvom. Bila je to nezaboravna fešta od ribe, mesa, kolača, vina, naime svatko je pridonio s nečim. A Baranović, dodatno, svirkom na gitari i pjesmom!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

VIKENDAŠKA PEPELNICA – Eto me u Međimurju, kod Zdravka Dvanajščaka, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, na slici sa suprugom Rajkom uz najbolja vina njihove kuće – mješavinu Grofovo 2012 i Pušipel 2012. Pitam što je nova, a on, vješto skrivajući ljutnju, veli: strahovali smo jako za berbu, ali ne zbog vrućina koje su posljednjih godina jake a znaju biti i popraćene dugom sušom, nego nas je mučilo to što je gotovo po cijelome vinogorju bilo i suviše pepelnice, za koju su dosta krivi vikendaši. Oni imaju tek po nekoliko redova s trsjem i ne žive, kao mi, od grožđa i vina, pa se očito stoga i ne trse trsiti se u trsju I, kad treba, intervenirati, kako se ne bi razvijali i širili bolesti i nametnici. Slabo su, žalio se Zdravko, do nikako reagirali onda kad je najviše valjalo reagirali na pepelnicu, i ona je ozbiljno napala vinogorje tako da su s njom imali problema i oni koji su prskali u pravim trenucima…

Evo, dakle, i još jednog razloga zbog kojega je nužno postojanje jake udruge vinogradara i vinara nekoga užeg područja: pa tko drugi do li upravo profesionalni vinogradari i vinari kojima je vino egzistencija treba vladati stanjem u svojoj branši, i iznijeti u javnost problem nedovoljne pažnje i zapostavljanja, od strane pojedinaca, trsja i općenito terena što zarastaju u korov pa onda postaju višestruka opasnost – kao leglo gamadi, te kao izvor bolesti, kao ogledalo neproduktivnosti i zapuštenosti, kao veliki problem ako dodje npr. do požara odnosno poplave…

I BENETTON U VINU! – I Luciano Benetton odlučio se okušati i u vinskom biznisu. U rujnu je izašla u javnost njegova prva robna marka vina Villa Minelli. Vino je proizvedeno u količini od 50.000 butelja, a cijena boci, iako je riječ o velikom imenu svjetske mode, bit će tek 5,5 eura. Benetton, čiju osnovnu, tj. odjevnu tvrtku pamtimo po neobičnim do i šokantnim reklamama, najavio je da će i u segmentu vina ići u drukčije reklame, konkretno, veli da ne misli u reklamnim spotovima o vinu govoriti o vinu nego o socijalnim temama…

ISTARSKI FESTIVAL SIRA – Istra ima i festival pršuta i festival tartufa i festival sira i festival/sajam vina i maslinovoga ulja. To je kategorija proizvoda koji osobito privlače. U Svetvinčentu se ove godine odvijao drugi festival sira. Tijekom dvodnevne manifestacije ljubitelji sira i drugih mliječnih proizvoda mogli su degustirati razne vrste sireva više od 20 proizvođača iz Istarske županije, Kvarnera, Dalmacije, Like, Hrvatskog zagorja i Slavonije, te susjedne nam Slovenije.

Festival sira Valter Flego i Milan Antolovic

Mi smo novi u Europskoj uniji i postavlja se pitanje kako Istra može konkurirati na velikom europskom tržištu. Možemo biti konkurentni na velikom tržištu od 500 milijuna ljudi i sa sirom, kao što smo to već uspjeli sa maslinovim uljem, vinom i pršutom. Pa, mi imamo 23 proizvođača mlijeka! Sada nam predstoji zaštita ovčjeg, kravljeg i kozjeg sira, rekao je istarski župan Valter Flego, na slici u plavoj prugastoj košulji.

Ovogodišnji noviteti Festivala su to što je imao međunarodni karakter i što se održavao nakon što bi popustio temperaturni zvizdan, konkretno u večernjim i noćnim satima. U sklopu manifestacije, od 19 do 2 sata, u Kaštelu su na rasporedu bili izložba i kušanje sireva, dok su na Placi, pod nazivom Ča je nama naša Istra dala, izlagali proizvođači drugih istarskih autohtonih proizvoda. U organizaciji pulskog Rock Caffea na Placi su, u Domaćoj kužini, i pripremana razna tradicijska istarska jela. Glazbena pratnja bio je sastav Sick Swing Orchestra. Dodatni sadržaj promocije sira kao gurmanske delicije donijela je i radionica s programom o sljubljivanju sira i vina.

ATP vecera San Rocco i Coronica

CORONICA i SAN ROCCO – Koliko je vrijedna dobra suradnja između ugostitelja i vinara pokazuje nedavno organizirana večera u kojoj je jela prigotavljala ekipa hotela/restorana San Rocco iz Brtonigle a za vina se pobrinuo Moreno Coronica. Gost večere bio je Petar Grašo, koji je priredio prvi tanjuur, na jelovniku označen kao Entrée, a radilo se o tartaru od tune.

ATP Vecera Moreno Coronica, Tullio Fernetich

Na slikama su Moreno Coronica i Tullio Fernetich, vlasnk San Rocca, te chef Zoran Čobanov s ekipom kuhara San Rocca u akciji na prigotavljanju jela

WORLD WINE GUYS – Dvojac Mike DeSimone i Jeff Jenssen, poznatiji kao World Wine Guys, bili su gosti u Istri. Prezentirali su svoju knjigu Wines of the Southern Hemisphere: The Compelete Guide, za koju su dobili i Gourmand International Award za najbolju knjigu o vinu u SAD-u za 2012.

Na predstavljanju nagrađene knjige autori su istaknuli kako su trenutni svjetski trend svježa, aromatična bijela vina, te da ga izvrsno prate hrvatski graševine, sauvignoni, malvazije.

???????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

World Wine Guys inače su urednici u jednom od najznačajnijih vinskih magazina, Wine Enthusiastu, te autori na The Huffington Postu. DeSimone i Jenssen su tvorci i bestsellera Fire Island Cookbook, u kojemu su predlagali hrvatska vina uz recepte za međunarodnu izdavačku kuću.

FERAVINO NA AUDI INERNATIONAL POLO NATJECANJU U WINDSORU – Posjetitelji glamuroznog Audi International Polo natjecanja u Windsoru kušali su hrvatska vina vinarije Feravino iz Feričanaca! Audi International Polo jedno je od najvećih svjetskih polo-natjecanja za prestižni Westchester kup. U Guards Polo klubu pokraj Windsora snage su odmjerili engleski Audi tim i tim Equus & Co. iz SAD.  Guards Polo Club, inače, jedan je od najprestižnijih polo klubova na svijetu, a na čelu kluba je princ Philip, vojvoda od Edinburgha, suprug britanske Kraljice Elizabete II.

Feravino na Audi International Polo2 Prince CharlesFeravino na Audi International Polo4

Ovo događanje, kombinacija sporta, zabave i glamura, zasigurno je jedan od vrhunaca u ljetnoj sezoni aristokratskog društvenog života. Brojni okupljeni uživali su u vrhunskim delicijama i samo najboljim pićima, a na vinskoj karti ovog događanja našla su se vina slavonske vinarije Feravino iz linije Dika i Miraz. Vina Feravina bila su odabrana kao jedina vina za posluženje gostima i uzvanicima. Hoće li to uroditi boljim plasmanom kapljice Feravina, vidjet će se.

Zadar cokočada 1.jpeg

FLAVOURS OF ZADAR – Čokolada, morska sol, maslinovo ulje, crvena paprika…  Iako to možda ne izgleda tako na prvi pogled, ali imaju i te kako veze jedno s drugime. Čokolada, posebice ona crna, s visokim udjelom kakaoa, zna se posluživati poškropljena maslinovom uljem, pa i posuta zrncima cvijeta soli, a neki proizvođači čokolade već u masu, kako se to radi i s lješnjakom, rogačem, ušećerenom koricom od naranče, stave solni cvijet, pa i crvenu papriku. Nešto za Slavonce! Iz Zadra, u blizini kojega je Nin sa solanom, dolaze takve čokolade, pod markom Flavours of Zadar. Kako je Zadarsko zaleđe bilo poznato po uzgoju višnje (maraske), dakako da postoje i (mliječna) čokolada s maraskom, te maraschino praline. Proizvođač: Vitlov.

TERRA MADRE – Nije riječ o projektu talijanske organizacije Slow Food, nego o marki vina tvrtke Poljopromet iz Metkovića, vodeće u opskrbi repromaterijalom poljoprivrednika u Dalmaciji, a i šire. Poljopromet se 2008. godine odlučio na podizanje vinograda, u vinogorju Komarna, i, dakako, na produkciju vina. Iste godine krenulo se s pripremom terena, a prvo trsje zasađeno je 2009. Sorta: Plavac mali. I to, popriličan broj cijepova: 50.000! Godinu poslije teren je pokriven s još 50.000 cijepova, dijelom Plavca maloga a dijelom Pošipa. U međuvremenu se još sadilo, i sada Poljopromet gospopdari s oko 17 hektara vinograda, u kojima je ukupno 100.000 trsova Plavca maloga i 25.000 Pošipa.

Prva vina Plavca Terra Madre i Pošipa Terra Madre puštena na tržište su iz berbe 2011.

Vinogradi Komarne na obali su nasuprot Pelješcu, udaljeni od poluotoka tri kilometra zračne linije, i imaju specifičnu mikroklimu. Prije sadnje vinograda na tome terenu rasla je makija. Prednosti lokacije su i u tome što je, kažu u Poljoprometu, podesna za razvoj vinskog turizma. Dubrovnik je udaljen 70 km, a Međugorje 50 km! Poljopromet se zauzima za stvaranje imagea Komarne kao vinske destinacije. U dogovoru s drugim proizvođačima vina s vinogradima na Komarni, a to su Rizman (Štimac) te Saints Hills (Tolj) išlo bi se u realziaciju vinske ceste.

POZNATE OSOBE ZA DOBRU REKLAMU Svijet je obišla fotografija Eddija Veddera kako na nedavnom koncertu grupe Pearl Jam u Chicagu drži u ruci butelju vina Roero iz podruma Matteo Correggia iz Pijemonta. Više reakcija na tu fotku stiglo je putem Facebooka i drugih društvenih mreža, a svode se na to da oni koji su poslali poruke vino ne poznaju i nisu ga pili ali da će se svakako sada pobrinuti da nabave butelju. Okreće li se svijet pop-glazbe s pive pomalo prema vinu?

MASLINOVO ULJE KAO MAGNET – Okupljanje u malom istarskom selu Krasica vezano uz maslinu i maslinovo ulje pokazuje koliko su i ta biljka i njeno ulje snažan magnet za okupljanje, druženje i – turizam. Ove godine u Krasici je bio 16. susret Oleum olivarum. Sjajno uspjela manifestacija obilježena je i 11. Međunarodnim likovnim natječajem na kojem je sudjelovalo 77 umjetnika sa 120 umjetničkih radova.

Najbolji_11_Medjunarodni likovni natjecaj Krasica 2013

Milan Antolović, pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije, ističe da se u Istri u posljednjih 20 godina uspjela izgraditi izvrsna maslinarska infrastruktura, osnovan je i Klaster, a sad se poduzimaju aktivnosti na zaštiti istarskog maslinovog ulja, kao i na legalizaciji poljoprivrednih objekata i njihovoj registraciji i za pružanje usluge u turizmu.

Krasica_maslinovo uljeOleum olivarum Krasica_Valter Flego Milan Antolovic

Dio sudionika 11. Likovne kolonije u Krasici na temu masline (lijevo), te pročelnik za poljoprivredu Milan  Antolović i istarski župan Valter Flego (desno)