KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 143
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
ZAGREB VINO.COM 2014 – Deveti međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2014 bit će u petak 28. i subotu 29. studenoga u zagrebačkoj Esplanadi! Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala (na slici), cvate, i u Esplanadinom Bistròu veseli se zbog upravo potpisanog ugovora s hotelom…
Hrvatska je inače naglo postala poprište brojnih vinskih sajmova i festivala. Tolika je želja da ih se organizira da se novi priređivači ubacuju u termine već postojećih, što nije dobro. Najnoviji primjer toga ubacivanja je termin prvog regijskog festivala vina Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik FestiWine 2014 koji se preklapa s već više godina postojećim Dalmacija Wine Expoom krajem travnja u splitskom hotelu Radisson. Ali i još nešto, važnije: je li doista ovo naše malo hrvatsko tržite, gdje se iz vinskog svijeta svi poznaju, zrelo za toliki broj vinskih festivala i sajmova? Svjedoci smo bili nekih koji baš nisu bili posjećeni. Izlagači su bili u dvostrukoj ulozi, oni su i obilazili – štandove svojih kolega vinara! Ipak, ne posustaje se, naprotiv, proširuje se lista događanja, brojni vinari-izlagači, koji su se bili već i te kako žalili na slab posjet, na nekim od tih priredbi ponovno nastupaju, a jedno od objašnjenja svakako može biti to što se čelnici lokalnih i županijskih političkih struktura, videći valjda sada u vinu spasitelja, rado založe da se novčano pomogne vinarima da izlažu, tako da vinari, osim za putovanje do mjesta događanja, te za boravak i hranu, imaju simbolične ili možda i nikakve novčane troškove, pa zato, iako od prije ne baš s razlogom da budu poslovno zadovoljni, ponovno dođu. Neka se priredbe organiziraju na strogo komercijalnoj bazi a ne (i) od proračunskog novca, pa da vidimo koliko će ih o(p)stati!
GALERIJA-AMBASADA MIVA – Galerija vina MIVA u Zagrebu zavrjeđuje taj naziv jer doista je u njoj izloženo obilje vrijednih umjetničkih (eno)uradaka iz Hrvatske i iz svjeta te krasnih eksponata od kristala dakako u funkciji posluživanja vina, ali svakako bi nazivu trebalo pridodati i riječ Ambasada, jer MIVA svako malo prima – razne ambasadore!
Tako su tamo već bili Ambasador za tekilu, Ambassador za škotski whisky Glenmorangie, a kao najnoviji došao je sada i Jean-Michel Cochet, kao Ambasador konjaka Hennessy. Po nekima najboljega na svijetu, a po svima – najluksuznijega, naime pripada grupaciji Louis Vuitton Moët Hennessy koja nudi samo ono što je elitno i skupocjeno. Čim je toliko proizvoda LVMH prisutno i ovdje kod nas, upravo eto preko MIVA-e, zacijelo još postoji dovoljno zainteresiranih u Lijepoj našoj koji ih sebi mogu priuštiti.
Tik uz tu Galeriju-Ambasadu MIVA smješten je ugostiteljski objekt istog vlasnika, inače do nedavno običan kafić, ali sada, u novome ruhu, sjajno u funkciji café-snack bara s ponudom malih finih zalogaja s kojima će se spajati brojna vina upravo MIVA-e točena na čašu. Ambasador konjaka Jean-Michel Cochet na neki je način otvorio lokal koji je uređen moderno i vrlo funkcionalno tako da osim za ugostiteljstvo može lijepo poslužiti i kao intimnija dvorana za fine prezentacije/edukacije. Dva lokala, na putu da budu jedan značajan eno-gastronomski kompleks u metropoli – MIVA.
Prigodno, ambasador Cochet dakako prezentirao je konjak Hennessy, marku koju je ustanovio – jeste li to znali? – ne Francuz, nego IRAC, Richard Hennessy, prije više od dva stoljeća. Kuća Hennessy u novije se vrijeme poslovno povezala sa šampanjskom kućom Moet et Chandon, bilo je to 1979., a 1987. nastalo je i carstvo Louis Vuitton Moet Hennessy, koje danas drma svjetskim tržištem luksuza. Od prije nekih četiri godine LMVH se preko MIVA-e nalazi u Hrvatskoj.
Cochet, koji živi u području Cognac, dakle i on je autentični Cognac aoc, predočio je sažeto osobnu kartu konjaka: u Cognacu ima 73.000 hektara vinograda zasađenih sortama Ugni blanc, Colombard i Folle blanche, grožđe kojih je namijenjeno produkciji baznog vina za destilaciju i za dozrijevanje za najfiniji konjak. Unutar Cognaca aoc nekoliko je osobito značajnih područja proizvodnje konjaka, ovdje navedenih redom po važnosti: Grande Champagne i Petite Champagne (nema veze sa Šampanjom, champagne je tu u smislu ruralnog, poljoprivrednog prostora, što bi Talijani rekli campagna a naši Istrani i Dalmatinci kampanja), zatim Borderies i Fins Bois. Kod proizvodnje konjaka prakticira se dvostruka destilacija. Od devet litara vina dobije se litra destilata (poput vode bezbojnog vinjaka), a na kraju od te svake litre, poslije dugog dozrijevanja u limuzini tj. u bačvama od hrastovine iz Limousina, ostane po pola litre konjaka tamnije bakrene do jantarne boje. Kod destilacije pazi se da se izdvoji dio zvan srce, naime najprije iz kotla za destilaciju teče glava, koja je preopora, slijedi srce koje je najfinije, na kraju je rep, tanji i s mirisom na kruh, kvasce, nepodoban da kao takav uđe u obzir za najbolji konak. Iskusni majstori destilacije stalno su uz kotao i mjere alkohol i kušavaju destilat što teče da bi na vrijeme nakon glave izdvojili najfiniji dio, srce, te na kraju odbacili rep. To srce ide potom na dozrijevanje u bačve, a glava i rep vraćaju se u bačve s baznim vinom i idu ponovno na destilaciju. I tu nije gotovo: krunu svemu daje master-blender odnosno majstor sljubljivanja najboljih partija za finalni proizvod…
A(tra)ktivni Bornstein
DALMACIJA U MOM OKU– Kultna zagrebačka vinoteka Bornstein na Kaptolu s novim voditeljima – bračnim parom Srpek – nastavlja s aktivnostima, moglo bi se reći najboljim putevima prijašnjih vlasnika bračnog para Borošić. Nedavno je u Bornsteinu organizirana večer hvarskih vinara, članova udruge proizvođača vina s tog našeg lijepog otoka.
Događanje na večeri hvarskih vina u Bornsteinu bilo je osmišljeno kao mini-festival vina s Hvara. S kapljicom se, konkretno, predstavljalo osmero otočkih proizvođača – Bracanović, Carić, Duboković, Plančić, Plenković, PZ Svirče, Tomić i Vujnović. Ideja odlična: prezentirati, svako toliko, naše proizvođače po regijama, naime to daje priliku da se na istom mjestu i u isto vrijeme kušaju uzorci od tipičnih sorata za dotično područje, te da se dobije bolji uvid u lokalnu produkciju kao i da se naprave usporedbe. Naravno, za predstavnike medija iz najjačeg centra informativnih medija u Hrvatskoj, Zagreba, to je velika pomoć posebice kad se radi o vinarima iz udaljenijih krajeva ili krajeva koji možda i nisu toliko kilometarski daleko koliko je komplicirano, i skupo, doći do njih, i koliko to vremenski traje.
Bilo je malo razočaravajuće što na prvoj priredbi te vrste, toga dana, bez obzira na stanovite vremenske neprilike, nisu bili svi proizvođači osobno, ali ni predsjednik odnosno predsjednica Udruge hvarskih vinara, a jednako tako čudno je bilo da većina izlagača nije smatrala potrebnim iskoristiti prigodu u medijskom centru države izaći i s najboljim svojim etiketama te s vinima iz berbi koje, kako su mi rekli njihovi predstavnici, tek što nisu krenule na tržište. Valjda su ovaj nastup shvatili tek kao ležerni susret s pilcima… Ovo je mogla biti lijepa svojevrsna pretpremijera novih berbi špica kuća koje uskoro dolaze pred kupce, a – nije bila!
Bilo bi dobro da, kad, očito, sami vinari o tome ne razmišljaju dovoljno, ili ih možda nije ni osobito briga (je li i to moguće?!), odnosno dok ne počnu razmišljati dovoljno, organizator bude taj koji će čvrsto definirati na koji način se ponuđači trebaju prezentirati u tom doista elitnom Bornsteinovome prostoru, naime svede li se stvar samo na izlazak s baznim vinima i eventualno ponekim vinom prve linije kojega još malo pa više i nema, i ne budu li na takvim događanjima nazočni i vlasnici vinarija odnosno vinskih posjeda, dakle oni koji odlučuju, događanja vjerojatno neće dugo biti atraktivna za profesionalce iz medija, a pitanje je i koliko će biti zanimljiva za publiku što, želi li ući i kušati vino – u ovome slučaju eto ne i u prilici i doći i do najviše razine te ne i naići na neke nove stvari – za ulaz i boravak u vinoteci od maksimalno dva do tri sata mora platiti 100 kuna, jednako kao npr. na festivalu Zagreb Vino.com gdje je mnoštvo raznih izlagača odasvud i gdje je moguće zadržati se od podneva pa do 20 sati…
Hvar se, inače, kažu, ubraja među 10 najljepših otoka na svijetu. Smješten je na sredini hrvatske jadranske obale. Duboke i pitome uvale otoka osiguravale su uplovljavanje brodova još u vrijeme prapovijesti, što je omogućilo naseljavanje otoka prije više od 5000 godina prije Krista. Umjerena klima pogoduje bujnoj vegetaciji. Osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, masline, smokve i drugih mediteranskih kultura. Grad Hvar ima na području Hrvatske najveći broj sunčanih sati godišnje! Nije čudno što je vinogradarstvo osnova gospodarstva otoka još od vremena grčkih kolonija. U središtu otoka u poljima pretežito su bijele sorte od kojih se kao autohtona ističe Bogdanuša, a na južnim padinama prevlavavaju crni kultivari, uglavnom Plavac mali…
Naziv Hvar, inače, dolazi od riječi Pharos, a to je grčki naziv za otok i za grad koji se nekad nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada., od kojega je Hvar kao grad što ga poznajemo danas u 13. stoljeću preuzeo naslov otočkog središta.
Na slikama iz Bornsteina su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (sasvim gore) koji je došao otvoriti događanje, zatim Ivo Duboković, koji je u Bornsteinu bio osobno ali na žalost bez svojih Medvida i Medvjedice, Ivan Ergović, prvi čovjek Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, koji je došao kušati plavce ne samo da vidi kakvi su nego i da se uvjeri gdje je o ovome trenutku Feravino sa svojim proizvodima u kontekstu rasnih hrvatskih crnjaka, te enolog Badela 1862 Mladen Zrno, koji je stajao uz vina PZ Svirče.
KRALJEVINA ZELINA– U zagrebačkoj vinoteci Bornstein bilo je ovogodišnje inače već tradicijsko otvaranje prvih butelja vina Kraljevine Zelina, robne marke Zagrebačke županije. Ugodno iznenađujuće veliki broj uzvanika! U nazočnosti župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i zelinskog gradonačelnika Hrvoja Koščeca te aktualne vinske kraljice Helene Čegec, s kraljevinama s etiketom robne marke Zagrebačke županije predstavilo se pet zelinskih vinara, od 12 članova sadašnje udruge Kraljevina Zelina. Ta petorica su Puhelek Purek, Jarec Kure, Željko Kos, Žigrović i Smrndić Ljubekov Gaj. Na pitanje što je s ostalima, novi predsjednik udruge Željko Kos odgovara da se nisu ni prijavili za tu robnu marku do koje, kako se obično prikazuje, Zelinčani jako drže.
Željku Kosu (treći zdesna) kao predsjednku udruge Kraljevina Zelina nepojmljivo je (a i meni!) da ostali mu kolege nisu našli interesa potruditi se više oko kraljevine i zatražiti oznaku županijske robne marke. Valja reći da se po narudžbi Zagrebačke županije, koja se upustila u kreiranje više županijskih robnih maraka vina i tipičnih proizvoda, od 2004. provodi klonska selekcija kako bi se za sadnju proizveli virus free cijepovi s tendencijom manjeg roda i veće rezistentnosti na trsu tako da bi se grožđe bez problema moglo ostaviti i za kasnije branje pa da se od njega napravi i znatno ozbiljnije vino od ovog sadašnjeg, tek lepršavog i ljetnoga. To sve dosta košta, i ne možemo ne postaviti pitanje koliko je ulaganje opravdano kad dobar dio zelinskih proizvođača očito u tome svemu ne vidi interes…
MOVIA MOVIA KAO DURAN DURAN – Movia Movia kao Duran Duran! Aleš Kristančič Movia iz Goriških brda spektakularan je na vinskoj sceni kao i Duran Duran na glazbenoj. Kaže: došao sam u fazu da i ja, kao što je slučaj kod Duran Durana, podebljam naziv svoje robne marke s još jednim Movia, ako ne odmah i za sve uradke a ono svakako za najbolje, konkretno pjenušac Puro te liniju Lunar. Dakle, ubuduće: Movia Movia!
Kristančič je imao sjajan nastup u zagrebačkoj vinoteci Borstein, koja je postala uvoznikom njegovih vina. Najprije pred novinarima a kasnije i u komercijalnome dijelu pred većim brojem publike što je htjela uživati u njegovim vinima. Nekonvencionalan i otkačen, Aleš ili Movia Movia dočekao je goste s aperitivom ali i noseći lopatom na jednu hrpu pored ulaznih vratiju u vinoteku snijeg što je još ostao u dvorištu kod Bornsteina i radeći kup koji će poslužiti kao prirodni hladionik za njegov pjenušac Puro, naime u taj snijeg zabio je više od desetak butelja pjenušca na hlađenje. Potom, u vinoteci: degustacija sedam vina uz Movijinu dinamičnu priču s puno gestikulacije. Naravno, otvaranje/degoržiranje pjenušca Puro Movia Movia širajzlom, dekantiranje Lunara (Rebula, te Chardonay) u dvorogi dekanter. Minute su prohujale začas, Movia se i opet pokazao kao izvanserijski prezenter. Nema mu ravna na ovim prostorima!
Lijepi pjenušac Puro rosé – ali onaj u verziji očišćenog od taloga (kušalo se za usporedbu i pjenušac s ostavljenim talogom), unatoč godinama na plećima (berba 2005) vrlo svjež i bez trunke zamorne starine, vrlo interesantni Lunari oba iz 2008, jedan od Rebule a drugi od Chardonnaya, Crni pinot 2008 nije na žalost dobio dovoljno vremena izvan butelje, u dekanteru i u dodiru sa zrakom ali naznačio je da se s njime i te kako vrijedi pozabaviti, veliko in doors finale iz dvostrukog magnuma, velika boca i Veliko belo 2005., rastanak na mjestu gdje je bio i sastanak – uz prirodni (sniježni) hladionik, uz čašu Movijina Sauvignona.
KAIROS JE NAJBOLJI CRLJENAK!– Kairos tvrtke Vinski dvori najbolji je crljenak kaštelanski. S osvojenih 85,20 bodova našao se ispred Crljenka Stina bračke tvrtke Jako vino, koji je osvojio 83 boda te Tribidraga tvrtke Rizman s 82,60 boda. Riječ je o posebnoj kategoriji u okviru 11. Večeri kaštelanskih vina, manifestacije koja se već tradicionalno održava u sklopu proslave Dana Grada Kaštela. Upravo tom kategorijom promovira se ova vrijedna autohtona sorta koja je proslavila Kaštela izvan granica Hrvatske, nakon što je ustanovljeno da je Crljenak Zinfandel, za kojega se do tada držalo da mu je domovina Amerika.
Uzorke vina od Crljenaka, kojemu su sinonimi Pribidrag i Tribidrag, mogli su poslati svi njegovi proizvođači s područja Hrvatske, a na ocjenjivanje ih je pristiglo ukupno devet.
Na Večeri kaštelanskih vinara u prostorijama PZ Kaštelacoopa u Kaštel Starom nagrade su dodijeljene i najboljim kaštelanskim vinarima za vina od druih sorata. Ovogodišnji šampion među kaštelanskim vinarima je Drago Gulin čije je odležano crno vino dobilo najveću ocjenu, odnosno 84,40 boda. Ivica Milan pobjednik je u kategoriji bijelih vina, dok je Ivan Novak pobjednik u kategoriji opola i crno odležanog vina. Na slici su spomenuta trojica i enolog Nikša Zglav kao predstavnik Vinskih dvora.
SAMOBORSKI KRALJ KREMŠNITA POSTAO i SLUŽBENO KRALJEM VINA… – Pjesma kaže da Samoborci piju vino z lonci, a Samoborke piju z demižonke. Važno je da je ono što se pije dobro, pa, po mogućnosti, i više nego dobro. I da se pije polagano, uživajući.
Marijan Žganjer, ugledni ugostitelj zvan i Kraljem kremšnita ali i proizvođač vina iz Samobora, novi predsjednik Samoborske vinarske udruge koja broji 100 aktivnih članova, obećava, ali ne sa stranačke strane – ni HDZ-a ni SDP-a ni… – nego s pilačke pozicije, kvalitativan zaokret u samoborskoj vinskoj ponudi.
– Samobor je turistički gradić na ulazu u Hrvatsku, predgrađe je Zagreba, diči se s toliko lijepoga i atraktivnoga kao fašnikom, proljetnim sajmom, manifestacijom koja je posvećena kruhu i vinu, Salamijadom i tipičnom salamom, pa bermetom, muštardom, kremšnitama, krafnama… I vino imamo, ali nam ono i jače mora svjetlati obraz! – kaže, i dodaje: – Mnogi članovi naše udruge su hobi-vinari, međutim tu je i nekolicina jačih robnih proizvođača, primjerice to su Stjepan i Davor Sirovica, Vlado Župančić, pa Antun Filipec koji proizvodi i bermet, zatim Šoštarić, i najprije oni moraju potegnuti… U Samoboru i okolici je mnogo dobrih ugostiteljskih objekata, među njima svakako treba po ponudi i reputaciji osobito istaknuti Grgosovu spilju, i imperativ je da u tim lokalima budu bolje zastupljena vina samoborskoga kraja i susjedne Plešivice. Sad kad sam, i dok sam na vlasti, moramo najprije napraviti inventuru u smislu da se vidi što sve posjedujemo i tko još od članova naše udruge ima aspiracije ući u taj tržišno orijenitrani segment. Logično bi bilo i da u središtu Samobora omogućimo zainteresiranima i da kupe proizvode samoborskoga kraja, među njima i vrhunsko vino. Namjeravam uvesti ono što je do sada nedostajalo: češće edukacijske programe za članove udruge a koje bi vodili stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva pa i marketinga, te izlete do renomiranih vinara u Hrvatskoj i u inozemstvu, odabrat ćemo prvenstveno ona područja gdje su iste sorte kao kod nas… U travnju ove godine bismo imali i strukovno ocjenjivanje mladih novih vina, da vidimo gdje smo zapravo s kapljicom. Odmah nakon ocjenjivanja priredit ćemo u prostorima naše udruge kod hotela Lavica svečanost dodjele priznanja najboljima….
VEČER S VINAROM – Zagrebački hotel Double Tree by Hilton u svom restoranu OXBO urban bar & grill nekoliko dana u tjednu ima tematsko večernje događanje: utorkom poziva na Burger & Beer i nudi hamburger od mesa crnog angusa i pivo, po 55 kuna, jednom mjesečno četvrtkom je večer s vinarom Wine & Dine, subotom – Black Saturday – na repertoaru su odresci od crnog angusa s prilogom i umakom za 75 kuna pa naviše, a nedjeljom je predviđen spoj doručka i ručka zvan brunch, po 40 kuna, porcija za djecu stoji 30 kuna, kaže Damir Huber, direktor Odjela hrane i pića.
S večerima s vinarima startalo se predzadnjeg dana veljače. Prva vinska zvijezda u Double Tree Hiltonu bila je kuća Galić iz Kutjevačkog vinogorja. U planu je, dodaje Huber, da se svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu navečer organizira Wine & Dine s jelima prilagođenima vinima nekog našeg proizvođača plemenite kapljice, pa su tako dogovorena gostovanja Brune Trapana, potom Saints Hillsa, u suradnji s kućom MIVA i večer šampanjaca s Moët et Chandonom, a onda bi gostovala kutjevačka vinska obitelj Adžić. Za specijalitete na tanjuru brinuo bi chef Tomislav Nikšić sa svojom ekipom.
Kuća Galić, koja u Kutjevačkom vinogorju posjeduje 27 hektara i želi se proširiti na 33 ha, a čija vina je u Hiltonu prezentirao enolog Slaven Jeličić, ponudila je lepršavi i svježi Rosé 2013 kao aperitiv, zatim dotjerani svježi vrlo okusni decentno mirisavi Sauvignon 2013, smirenu Graševinu 2012, te, pretpremijerno, Galić Bijelo 9 2011, mješavinu graševine (50 %) njegovane sur lie u barriqueu od akacije, zatim chardonnaya (25 %) njegovanog sur lie u hrastovoj bačvici, i sauvignona (25%) iz inoksa. Na kraju je stiglo i ozbiljno G crno 9 2011, mješavina cabernet sauvignona i merlota. Devetka u nazivu označava da je intencija s vremenom kreirati mješavinu od devet sorata iz Galićevih vinograda, pa je tako navedeno više kultivara stranog porijekla, mahom francuskoga, čak i talijanski odnosno toskanski Sangiovese, ali na žalost ne i crni kultivar koji je dosta vezan upravo uz Slavoniju, a to je Frankovka!…
Na slici su chef Tomislav Nikšić s dvama jelima od četiri slijeda koliko je pripremio, i enolog i presenter Slaven Jeličić, s Galićevim vinima.
PREDPROLJETNI MUNDUS VINI– Na traženje mnogih proizvođača, međunarodno vrednovanje Mundus Vini, u organizaciji izdavačke kuće Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse, ove godine je, uz svoj tradicijski ljetni termin na prijelazu iz kolovoza u rujan, dobilo još jedan, predproljetni. Na ovo ocjenjivanje, na kojemu su kušači iz 26 zemalja i na koje su pozvani i hrvatski degustatori a otišao je mr. Franjo Francem, prijavljeno je nekih 2990 uzoraka, nešto manje od polovice koja obično bude na ljeto. Vina su iz 30 zemalja, najviše iz Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske, Portugala i Australije.
Nagrađena vina bila su predstavljena na jednom od najznačajnijih međunarodnih vinskih sajmova ProWeinu od 23. do 25 ožujka u Düsseldorfu.
Iz Hrvatske, na Mundus Viniju proljeće 2014 zlatnu medalju dobilo je vino Cabernet sauvignon 2010 Festigia porečke Agrolagune.
Inače, Mundus Vini startao je prije 14 godina, i 2015. proslavit će okruglu obljetnicu i to s i te kakvim razlogom: ne samo da postoji toliko dugo nego je s vremenom postao jednim od najvećih i najvažnijih vrednovanja vina u svijetu.
WAUWICE IZ AFGANISTANA – U Hrvatkoj imamo WoW, udrugu Women on Wine (Žene o vinu), a u Afganistanu postoji udruga Women of the Vine (doslovno: Žene u vinovoj lozi). I u Afganistanu uzgajaju grožđe, sve intenzivnije otkako se međunarodna udruga Roots of Peace, odnosno Korijeni Mira angažirala na području razminiranja terena, nabavci opreme i gnojiva, te u povezivanju afganistanskih poljopervrednih proizvođača s međunarodnim trgovcima. I tamo postoji slogan Jedna mina = boca vina, tj. da se, kako se na terenu uništi mina na mjestu gdje je bila posadi vinova loza…
NARANČASTA SLOVENIJA – U susjednoj Sloveniji navodno postoji 42 proizvođača tzv. narančastih vina. Jedan od njih je i Marijan Kelhar iz Vrhovnice ponad Bizeljskoga, na granici s Hrvatskom. Zacijelo idealna vinogradska pozicija s eko-aspekta jer (još) nema zagađenja industrijskog porijekla, pa Kelhar ima doista rijetku šansu za dobivanje čistog i zdravstveno podobnog proizvoda. Kelhar, kojemu zdušno pomaže sin Miha, bijelo grožđe macerira po oko tri tjedna u kaci od 10 hl i poslije vino ostavlja 18 mjeseci na dozrijevanju u rabljenom barriqueu odnosno u bačvi od 500 litara. Iz palete koju je nedavno donio na kušanje u vinoteku Bornstein, nastojeći se plasirati i na hrvatsko tržište, vrijedi istaknuti Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga, traminca i muškata ottonela.
NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE – S prvim travnjem 2014. na dužnost je stupio novi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. On dolazi nakon vrlo neugdne afere s bivšim predsjednikom HGK Nadanom Vidoševićem ali i u vrijeme kad se dosta poslovnjaka članova Komore želi isključiti jer da nisu zadovoljni onima što im ta ustanova pruža. Burilović je u predstavljanju svojega programa posebno istaknuo četiri točke: povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa, te ulogu gospodarske diplomacije. Povjerenje Komori ozbiljno je narušeno te je prvi cilj vraćanje ugleda, kazao je Burilović. Komora mora biti transparentnija, ona mora biti kvalitetniji gospodarski servis te pružati adekvatnu protuuslugu svojim članicama na način da stvori paletu novih usluga i poboljša postojeće. Također, HGK mora biti aktivan sudionik i predlagatelj gospodarske politike s jedne strane, ali i njen korektiv s druge strane, riječi su Burilovića, koji je dosad radio u gospodarstvu i privatnom poduzetništvu, iskustva stjecao i na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, ali i dugo godina i na poziciji predsjednika Uprave Sladorane d.d.
Ostali kandidati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju 2014. – 2018. godine bili su: Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak.
IVICA KOVAČEVIĆ, NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA VINARSTVA HGK – Za predsjednika Udruženja vinarstva HGK za 2014. godinu izabran je Ivica Kovačević, uposlen u tvrtki Jako vino d.o.o. sa Brača. Kovačević je i predsjednik Udruge Vino Dalmacija.
Ivica Kovačević je nakon svojega izbora naglasio da će u narednom razdoblju jedna od najvažnijih aktivnosti biti će vezana uz izradu prijedloga novog Zakona o vinu. Od iznimne je važnosti marketing, dodao je, te sustavno i plansko unaprjeđivanje prodaje na domaćem a prije svega na inozemnom tržištu.
U prijedlogu odredbi novog Zakona o vinu, a kojega je na Skupštinu uputio Izvršni odbor Udruženja, govori se o reguliranju problematike koja nije obuhvaćena europskim propisima, odnosno reguliranju pitanja vezanih uz nacionalne specifičnosti i potrebe, a sve u skladu s EU pravilima. Četiri su temeljne cjeline razrađene ovim aktom: redefiniranje regija, korištenje tradicijskih izraza, vizualno označavanje hrvatskih vina znakom Vina Croatia – Vina Mosaica te decentralizacija postupka puštanja vina u promet.
JAKO STINA & JARNO TRULLI– Sjećate li se automobilističkog asa Formule 1 Jarna Trullija? E, pa taj Jarno Trulli, iz obitelji koja živi u južnome dijelu Italije i tamo se bavi vinogradarstvom i proizvodnjom vina i plasira kapljicu pod etiketom Podere Castorani, u švicarskme Davosu ima hotel. A u tom hotelu u ponudi su i vina Stina od kuće Jako-Vina Jake Andabaka, splitskog poduzetnika i hotelijera koji vinograde posjeduje na Braču a podrum u prostorima nekadašnje poljoprivredne zadruge u Bolu. Nekako su se Jako i njegov glavni poslovni izvršitelj Ivica Kovačević skompali s Trullijem i došlo je do prijedloga da, možda već ovog ljeta, Jarno Trulli u okviru tjedna talijanske kuhinje u Bolu prezentira svoja vina, a da Jako-Vina s ekipom kuhara iz Dalmacije posjet uzvrati zimi Trullijevu hotelu u Davosu…
ZAGREB DRUGA NAJBOLJA DESTINACIJA U EUROPI! – Na netom završenom elektronskom natjecanju za najbolju europsku destinaciju koje je organizirao portal European Best Destinations, Zagreb je zauzeo drugo mjesto! Ispred Zagreba nalazi se Porto. Ovakav odličan rezultat naša metropola izborila u jakoj konkurenciji između još 18 gradova, a to su: Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm, Ženeva.
Podsjećamo, European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promidžbi boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi. Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže image pa te destinacije privlače znatno više gostiju.
Turistička zajednica grada Zagreba iznimno je zadovoljna postignutim uspjehom koji pokazuje da ne samo struka, već i cjelokupna javnost prepoznaje odlike Zagreba, razvijenog turističkog i kongresnog odredišta. Rezultati za siječanj 2014.: Zagreb bilježi šest posto više gostiju (33.548), od čega je stranih posjetitelja bilo za četiri posto više, a najviše ih je došlo iz Italije, BiH i Njemačke.
GRADSKI VINOGRADI– U Torinu Villa della Regina, posjed obitelji Savoia iz 16. stoljeća, inače i pod zaštitom UNESCO_a u Parizu Clos della Confrerie de Montmartre, blizu crkve Sacre Coeur, u srcu francuskog glavnoga grada. Sklopili su prijateljstvo, i planiraju suradnju na njegovanju stare tradicije urbanih vinograda, tj. trsja u gradu. Torinski posjed godišnje proizvede 4000 butelja a Parižani 600. U akciju bi se trebao uključiti i glavni grad Austrije Beč, koji ima gradske vinograde, a u Grinzingu i vrlo razvijeno ugostiteljstvo na tim urbanim vinskim posjedima. U Austriji zasebno postoji Bečko vinogorje koje obuhvaća oko 700 hektara.
GALOVIĆ i MLIKOTA– Tomislav Galović i Vedran Mlikota! Kakav tandem u proizvodnji čvaraka! Ljubav sjevera (Galović) i juga (Mlikota). Detalj koji prikazuje ova fotografija ukazuje na to da su dečki zamijenili uloge: glumac Mlikota je svojski zapeo, i radi mesarski posao, a Galović, iz mesarske branše – glumi pored kotla s čašom vina…
Napravljeni čvarci tog dana bili su dobri, ipak trebalo bi još vidjeti kako se ovaj tandem snalazi i s – kulinovim SEKAMA!
BENVENUTI in MIVA! – Dobrodošli u MIVU!, netko bi odmah preveo, ali iako je prijevod točan ovdje je riječ ne tek o iskazu dobrodošlice nego o prezentaciji vina istarske obitelji Benvenuti u zagrebačkoj Galeriji vina Miva. Zapravo, ipak – DOBRODOŠLI! Odlično mjesto, odlični vinari tata Livio i sinovi Nikola i Albert Benvenuti. To što rade čine pošteno i kvalitetno. Doživljavam ih kao inteligentne seljake (ako nekoga možda smeta taj zapravo plemeniti izraz seljak, onda po modernome: djelatnike na zemlji) koji se, zahvaljujući svojim svjetonazorima, trse kroz vino pokazati visoki potencijal DOMAĆIH sorata (Malvazija istarska, Muškat bijeli momjanski, Teran) i kroz tipičnost NJEGOVATI identitet svojega kraja. Po filozofiji i pristupu te pedantnosti i rezultatu – Benvenuti, koji obrađuju 15 hektara vinograda (dobar dio trsja posađen je još 1946.!), proizvode OZBILJNA vina – mogu i te kako biti uzor.
Nikola Benvenuti, koji veli da je 2013. dala svježija vina ali s nešto slabijom strukturom te da će bijelo biti ipak bolje od crnoga (teran s nešto nižim alkokolom ali s obzirom na kasniju berbu s dobrom fenolnom zrelosti) predstavio je malvaziju Anno Domini iz berbi 2010, 2009. i 2008, pretpremijerno i Teran 2011, te više slatkih vina – Coronu Grande 2012., Malvaziju Istarsku San Salvatore 2010., Muškat Momjanski San Salvatore 2009. te slatki Teran 2011. Uistinu odlična linija Anno Domini, od probranog grožđa iz vinograda Turkovo na 350 metara visine u motovunskome kraju, vino rađeno uz maceraciju od 15 dana te dozrijevanje na finom talogu 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama. Kapljica za odležavanje! Sjajnom se pokazala berba 2009, izvrsnom i 2008, lijepa je i 2010, tek strukturno nešto slabija.
Osobito zanimljivi slatkiši, koje općenito hrvatska publika na žalost ne cijeni u dovoljnoj mjeri, u nas je preslaba navika konzumacije tih dragulja kojih u Lijepoj našoj ima poprilično. Za slatka vina grožđe se bere kasnije, selekcionira i prosušuje na slami. Slatka Benvenutijeva Corona Grande spoj je Malvazije istarske, Muškata i stare sorte Ulovina. Slatki Malvazija i Muškat dolaze iz vinograda San Salvatore, smještenog na 400 m nadmorske visine. Upravo zbog nadmorske visine i sastava tla, San Salvatore je jedna od jedinstvenih istarskih i hrvatskih pozicija vinograda. Posebnu pozornost na predstavljanju privuklo je i slatko vino Teran 2011. Benvenuti kaže da ga u ovakvoj varijanti drugi nisu proizveli…
Znatiželjni? Ako vam je po odgovore predaleko za skok do Benvenutijevih u Kaldir – Miva u Vukovarskoj zna sve. Možda je Nikola što i šapnuo dvjema damama s njime na slici: wowicama Alis Pečarić i Sanji Muzaferiji…
ZAGREBAČKI KUTAK DRAGECA KURTALJA – Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj, na slici sa suprugom Dubravkom, u zagrebačkoj ulici Nova ves otvorio je svoj kutak – vrlo simpatični rustikalno i po domaće uređeni ambijent Vinska klet sa nekih 25 sjedećih mjesta a gdje nudi jednostavnije specijalitete domaće prigorske kuhinje kao nareske, pa sir i vrhnje sirane Šestak s Plešivice, štrukle, greblicu, savijače, te svoju kapljicu ali i vino još nekih kolega s Plešivice, konkretno Režeka, Velikanovića, Kolarića, Barundića, pa Samoborca Filipeca, koji je osigurao i bermet. Iz podrumskog ambijenta Vinske kleti sad, kako su dani ljepši i topliji, izlazi se i van, na dvorišnu terasu, koja također može komotno primiti oko 20 osoba.
OKUS MEDITERANA – U Šibeniku će se od 29. svibnja do 1. lipnja 2014. godine održati Prva međunarodna konferencija Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran!, jedinstvena manifestacija kojoj je cilj promovirati mediteransku prehranu u Hrvatskoj i na Mediteranu, s naglaskom na njezine znanstvene, ekonomske, kulturne i društvene vrijednosti. Bogati program konferencije Taste the Mediterranean sastoji se od: znanstvenog skupa s vrhunskim hrvatskim i svjetskim predavačima, panela i specijaliziranih radionica, mediteranske tržnice (prodajne izložbe proizvoda), prvog Cro-wine festivala pod zvijezdama, kulinarskog showa velikih mediteranskih chefova, izleta i zabavnog programa.
Hrvatska mediteranska prehrana nedavno je uvrštena na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Riječ je o prehrani, proizvodima, kulturi, stilu života i tradicijama koje čine bogatstvo življenja na Mediteranu i na hrvatskom Jadranu. Stara gradska jezgra Šibenika u danima konferencije Taste the Mediterranean postat će središte Sredozemlja, a njegovi stanovnici i posjetitelji uživat će u ljepotama i blagodatima jedinstvenog mediteranskog ozračja – kaže ispred organizatora, Lanive, Ingrid Badurina Danielsson, koja najavljuje dolazak uglednih chefova kao što su Stefano Ciotti (Michelinova zvijezda – Italija), Olivier Grouard (Francuska), Ana Grgić (Hotel Esplanade Zagreb), Rudi Štefan (Restoran Pelegrini, Šibenik) Marin Medak (Restoran Rougemarin, Zagreb), slastičarka Tereza Alabanda (Creme de la Creme, Split) i sudjelovanje niza mediteranskih vinara.
Mediteranska prehrana prema definiciji UNESCO-a: Mediteranska prehrana predstavlja skup vještina, znanja, prakse i tradicije, od krajolika do stola, uključujući i usjeve, berbu, ribolov te čuvanje, preradu, pripremu i posebno konzumiranje hrane. Mediteransku prehranu karakterizira prehrambeni model koji je ostao konstantan tijekom vremena i prostora, a koji se uglavnom sastoji od maslinovog ulja, žitarica, svježeg ili sušenog voća i povrća, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa te mnogih začina, a tu su i vino ili razne biljne infuzije, uz poštivanje uvjerenja svake zajednice. No, Mediteranska prehrana (od grčkog diaita, ili način života) obuhvaća više od same hrane. Promiče društvenu interakciju, jer su zajednički obroci temelj društvenih običaja i narodnih svečanosti. Nastala je tako bogata baština pjesama, priča i legendi. Taj je način života ukorijenjen u teritoriju, te poštuje biološku raznolikost, osigurava očuvanje i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta vezanih uz ribolov i uzgoj životinja u mediteranskim zajednicama. Žene igraju posebno važnu ulogu u prenošenju znanja, kao i poznavanju rituala, tradicionalnih plesova, svečanosti te očuvanju vještina.
Konferencija TASTE THE MEDITERRANEAN prva je u nizu manifestacija istoimenog dugoročnog projekta koji želi:
očuvati svjetski priznatu kulturnu baštinu
popularizirati znanstvene aspekte mediteranske prehrane, u cilju očuvanja zdravlja
podržati proizvođače autohtonih proizvoda i vina vrhunske kvalitete
podržati lokalnu poljoprivredu
promicati održivi razvoj i ekološki pristup
promovirati mediteransku kuhinju, kao dio turističke ponude
educirati mlade generacije zdravoj i okusnoj prehrani
Suhi u čaši 