SVIJET u CASI Kronika – 11.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

.

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Advent u Zagrebu, 2021., nakon niza godina sada, u novom normalnome, ponešto drukčiji (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ The New OIV Report: IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017! ⦁ Najnovije, i optimistično protiv covida19: VINUM & ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2022 u OPATIJI ⦁ Mi i svijet… još o prošeku i proseccu: U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT ⦁ Kraj godine – mjeseci nove berbe u čaši: JE LI MLAĐE (VINO) ZDRAVIJE? ⦁ Mlado Međimurje: NOVO BIJELO s KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA ⦁ Ususret Božiću i Novoj godini: THE FLÛTE STARS OF CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI ⦁ Praznici uz kraj godine – razdoblje za posebne užitke i kurioziteti iz našeg neposrednog susjedstva: PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM! ⦁ Go, oeno-gastro: DIJAMANTI HRVATSKE ISTRE  – SIR, ULJE VINO ⦁  Dragulj posebna sjaja: TERAN SANTA ELISABETTA 2017 ⦁ Premijerno kušanje vrhunskih eno-uradaka Iločkih podruma:: SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE DO 2011. ⦁ U gostima u Zagrebu – Vrijeme je za… Hercegovinu: GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA… ⦁ Novi izazovi za Lijepu našu: DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU ⦁ Sommelieri u utrci za titulom 2021: PRVAK EUROPE JE TALIJAN;  SINIŠA LASAN – 11. /NOVI HRVATSKI PRVAK:  IVAN JUG ⦁

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

The new OIV Report

IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017!

Speaking from the OIV headquarters in Paris, Director General Pau Roca presented the first estimations of the 2021 world wine production.

• Low production volume registered in the EU, notably in Italy, Spain, and France, which together lost about 22 million hl in comparison to the 2020 and due to late spring frost and overall unfavourable climatic conditions.
• The only large EU wine producing countries that recorded harvests bigger than 2020 are Germany, Portugal, Romania and Hungary.
• First harvest forecasts in the USA indicate production volumes slightly above those of 2020.
• Very positive year for Southern Hemisphere’s vineyards where relatively favourable climatic conditions led to record high production levels in countries of South America, South Africa and Australia, New Zealand being the only exception.
• OIV Director General Pau Roca, speaking about the newest world wine production

WORLD in GENERAL

Based on the information collected on 28 countries, which represent 85% of the world production in 2020, the 2021 world wine production (excluding juices and musts) is estimated between 247.1 and 253.5 millions hl, with a mid-range estimate at 250.3 mhl.

The 2021 wine production can be considered extremely low, only slightly above the historically small production of 2017. This year’s expected volume seems to have fallen by 4% compared to 2020.

Northern hemisphere

EUROPEAN UNION

For the 2021 the EU wine production is estimated at 145 mhl (excluding juices and musts). This volume shows for the EU an annual decrease of 21 mhl (13%) compared to 2020.

ITALY, still ranking first at 44.5 mhl, estimates a drop of 9% in its 2021 wine production compared to the 2020 as well as its last five year average.

SPAIN, before on the 3rd place, is now the 2nd largest wine producer in the world, its 2021 production is estimated to 35.0 mhl. This level, however, is expected to be 14% lower compared to 2020 and 9% lower than its five year average.

FRANCE, before on the 2nd place, bore the hardest brunt of a disastrous vintage with severe frost in April, followed by summer rains, hailstorms, and mildew. Consequently, for the 2021 it foresees a production level of  34.2 mhl , representing a drop of 27% compared to 2020.

AUSTRIA is reaching 2.3 mhl (- 4% regarding the 2020), and GREECE 1.7 mhl (-26% /2020).

Moreover, CROATIA is estimated to register approximately 0.7 mhl, with a 13% drop compared to the 2020; SLOVENIA 0.5 mhl (- 26%/2020), SLOVAKIA with its 0.3 mhl (- 2%/2020) also is joining the group of countries that saw a fall in their wine production levels.

On the other hand, several countries within the EU expect a positive growth with respect to the last year. For example GERMANY, the fourth largest European wine producer, has an estimated production volume of 8.8 mhl (+4%/2020). PORTUGAL, with 6.5 mhl, is expected to record a wine production volume slightly above its 2020 level (+1%). Another large producer, ROMANIA, whose harvests have been subject to very high volatility in the recent years, anticipates a surge in wine production in 2021, with 5.3 mhl (+37%/2020), a level 29% above its last five-year average.

HUNGARY’s estimated wine production in the 2021 is 3.1 mhl, a level 6% above 2020 and 4% higher than its five-year average. BULGARIA, with a production level of 0.9 mhl is 7% higher compared to last year, but 15% lower than its last five-year average. Lastly, CZECH REPUBLIC expects a wine production of 0.6 mhl, a level 2% higher than 2020 and in line with its average.

Outside EU

Wine production volume in SWITZERLAND continues to decline in 2021, thereby recording 0.8 mhl, the lowest volume in 20 years.

In the USA, the preliminary estimate for 2021 wine production is 24.1 mhl. For CHINA there are no datas yet, RUSSIA’s 2021 wine production is estimated at 4.5 mhl, GEORGIA is with a record-high level of 2.2 mhl, MOLDOVA is speaking about 1.1 mh.

SOUTHERN HEMISPHERE

CHILE reported 13.4 mhl, ARGENTINA 12.5 mhl, BRAZIL 3.6 mhl, AUSTRALIA 14.2 mhl, and NEW ZEALAND 2.7 mhl, which is 19% lower than last year and 13% below the last five-year average. ♣

_____________________________

Najnovije, i s optimizmom: najava, napokon, ODLASKA pošasti zvane covid19!

VAPT u KVARNERSKOJ MUZIKALNOJ KRISTALKI

Što li je sad to – VAPT?! Što li je to kvarnerska muzikalna kristalka?

VAPT je kratica od Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, dakle riječ je o kušanju vina iz vrlo ekskluzivne palete ponude svjetski relevantnih Bakhovih etiketa koje na našem tržištu nude zagrebački Vinotrade kao kultna i jedna od najstarijih, ako ne i najstarija hrvatska vinoteka – u njoj je, inače rođen Hrvatski sommelier klub!, te vinoteka Acrobat, također iz glavnog grada ali kao jedna od mlađih kuća specijaliziranih za plasman visoko-kvalitetne svjetske kapljice u Lijepoj našoj. Kvarnerska pak muzikalna kristalka je nadaleko čuvena Kristalna dvorana glasovitog opatijskog hotela Kvarner, proslavljena, među ostalima, po festivalima zabavne glazbe što su se odvijali u njoj  godinama, a sad je eto izabrana da bude poprište osebujnog vinskog spektakla na globalnom nivou, riječ je o jedinstvenom festivalu plemenite kapljice ali i destilata najvišeg međunarodnog renomea.

Juraj Dusper, vinoteka Vinum, i Dino Kušen, Acrobat: ujedinjenim snagama organiziraju manifestaciju Vinum Acrobat Portfolio Tasting, 19. veljače 2022 u Opatiji (suhiucasi)

Manifestacija Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting bi se, kako je kao plan događanja najavljeno još prije nešto manje od dvije godine, u Zagrebu na sjajnom prvom festivalu Acrobat Portfolio Tasting u jednom od hotela iz Hiltonova lanca, trebala održavati svake dvije godine, uvijek u nekom drugom hrvatskome gradu. Sad je eto vrijeme zahuktanih priprema za manifestaciju u 2022, predviđenu za 19. veljače  (a baš se moglo i poigrati brojkama i kao datum odrediti 20. 02.2022, da sve nekako bude u znaku broja 2!). Dino Kušen, glavni i odgovorni za Acrobat Portfolio Tasting početkom 2020. godine šalje optimističnu poruku: Prva priredba organizirana je bila neposredno prije nego što je scenom zloćudno zagospodario covid19, a što se tiče sljedeće priredbe, 2022., računamo na to da ćemo s njom proslaviti odlazak covida19 sa scene!

Kao podsjetnuik, prizori s prvog festivala Acrobat Portfolio Tasting 2020 u Zagrebu: mojamalenkost s Gaiom Gaja, opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić na štandu Pontet Canet sa sinom od Alfreda Tesserona, te ja s Robertom Voerzijom (Marko Colic)

VAPT 2022 predviđen je samo za jedan dan, a s trajanjem od 11 pa do oko 18 sati, ali, poslije, i sa specijalnim dodatkom – vinski tematskim večerama za po otprilike 40 gostiju u nekoliko opatijskih restorana i uz nazočnost osobno vinara čija će se vina te večeri u u dotičnom lokalu točiti uz hranu. A kad je već raskoš, neka bude raskoš i do kraja: postoji mogućnost da se kao lijepi uvod u sljedeći dan održi i svojevrsna vinska simfonija, kao moguća zvijezda večeri spominje se sin svjetski znamenite kuharice-gastronomke Lidije Bastijanich istarskog porijekla a s boravkom u SAD, riječ je o Joeu Bastianichu, znanome kao vlasniku više desetaka ekskluzivnih restorana po svijetu i kao voditelju vinskog podruma Bastianich u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia), sklonome inače i glazbenim nastupima!

Cognac Tesseron

O ovoj manifestaciji u Opatiji u veljači 2022, pravoj poslastici na hrvatskoj vinskoj sceni a za koju se računa da će privući veliku pažnju i izvan granica Lijepe naše upravo su za javnost službeno (pro)govorili Juraj Dusper, sin legendarnog vinotekara i osnivača Hrvatskog somelier kluba Ninoslava Duspera i voditelj vinoteke Vinum, i Dino Kušen iz tvrtke Acrobat, koji su se eto ove godine udružili u organizaciji ovog drugog festivala globalnih vinskih zvijezda u Hrvatskoj, te koji su kao novo mjesto događanja izabrali naš turistički biser Opatiju, želeći, suradnjom s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, dati svoj doprinos daljnjoj svjetskoj popularizaciji Kvarnera.

Kušen i Dusper iznijeli su da je, zacijelo zadovoljno nastupom prije dvije godine u Zagrebu odnosno odjekom o manifestaciji iz Zagreba, sudjelovanje na festivalu izvrsnosti 2022. u Opatiji potvrdilo već nekih šezdesetak glasovitih vinskih kuća, no očekuju se i nove potvrde. Među ino-zvijezdama na koje Dusper jr. i Kušen računaju u Opatiji su velikani poput Gaje, Ornellaije, Frescobaldija, Roberta Voerzija, Oliviera Leflaivea, Billecart Salmona, Pontet-Caneta, Tesserona (cognac), Roederera, Deutza, Piper Heidsieka, Jean-Marc Brocarda, Ladoucettea, Biondi Santija, Viettija, Kristančiča, Simčiča, Torresa, Lopez Heredije, Vega Sicilije, Bodegas Mauro (sjajna vinarija)… I Dusper i Kušen očekuju i dobar odaziv hrvatskih proizvođača, kojima bi ovo mogla biti lijepa prigoda da svoje eno-uratke i izravno usporede s onima svjetski glasovitima, i (s razlogom!) razvikanima, te da, možda, pronađu (nove) puteve uspješnog izvoza. Kakvoća na svjetskoj razini svakako postoji u podrumima u Lijepoj našoj, ali koliko će vinari iz Lijepe naše i oni iz Hrvatskoj susjednih zemalja osjetiti potrebu i moguće prednosti nastupa u najprestižnijem svjetskom vinskom društvu vidjet će se. Organzatori obećavaju da će se pobrinuti da na festival dođu relevantni uvoznici i distributeri vina iz svijeta i relevantni strani novinari što pišu o vinu, eno-gastru i turizmu, dakle, iako se za sudjelovanje u izlagačkom smislu poprilično plaća, izazov (i) za naše svakako je značajan. I Vinotrade i Acrobat naglašavaju da događanje nije zamišljeno kao cuganje nego kao koncentrirana degustacija kroz koju vinski trgovci mogu naći nove zanimljivosti za svoju ponudu a posjetitelji iz redova potrošača mogu i trebaju mnogo doživjeti i oni koji možda znaju manje i puno toga naučiti i o vinu i o jakim pićima (ponavljam: dio manifestacije bit će posvećen i destilatima). Na određenu selekciju posjetitelja će svakako utjecati cijena ulaznice od 1000 kuna, ulaznice će se moći naručiti i kupiti na temelju rezervacija kod Vinotradea i Acrobata… ♣

Mi i svijet…  još o prošeku i proseccu

U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT

Mislio sam da sam kad sam u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI br 7.2021 (srpanj ove godine) opširno pisao o tim nesretnim odnosima prošek-prosecco iznio sve bitno, međutim sad vidim da o toj temi treba još objavljivati. Naime čini se da neki od kojih bi se očekivalo da će shvatiti nisu shvatili, ili se ponašaju kao da nisu shvatili, POSLOVNU DIMENZIJU priče.

Stol s organizatorima, među kojima se vide Tonino Picula, u sredini, Tugomir Majdak, s Piculine desne strane, i Ana Marušić Lisac, sasvim lijevo na slici (suhiucasi)

Ovih dana stigao je poziv na panel-raspravu pod nazivom Hrvatska kvaliteta na europskom stolu, na kojoj bi se razgovaralo o perspektivama zaštite hrvatskih tradicijskih proizvoda, s naglaskom upravo na prošek. Poziv za susret u zagrebačkom hotelu Dubrovnik poslan je iz ureda Tonina Picule, predstavnika Lijepe naše u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Najprije je najavljeno da će, uz Tonina Piculu, na panel-raspravi sudjelovati ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković (ali nije došla!; umjesto nje nazočan je ispred Ministarstva bio Tugomir Majdak), zatim prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, Ana Marušić-Lisac, direktorica poduzetničkog centra Biotechnicon, i Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo, a kao proizvođači Niko Karaman (OPG), Antonija Mrgudić ispred vinarije Bura-Mrgudić, Zure (nije ga bilo), Stina-vino (Rikard Petrić), Andro Tomić (osobno nije bio prisutan), Šime Škaulj (OPG; nije došao), Stjepan Vučemilović (OPG), Vinoplod Šibenik, a na dan događanja lista je proširena na odvjetnika Ivana Krnića, na tri predstavnika Vinoploda (Mandica Erceg, Damir Lasan i Krešimir Lokas), Željka Paskovića Zore vina, Mariju Vukobratović iz Savjeta za poljoprivredu i hranu, te Mladena Zrnu iz Badela 1862. Za poslije okruglog stola predviđeno je bilo neformalno druženje uz kušanje prošeka i prosecca, a za dan kasnije na Trgu Petra Preradovića, poznatom i pod nazivom Cvjetni trg, degustacija prošeka i prosecca te hrvatskih proizvoda s europskim oznakama izvornosti.

Stol s proizvođačima – Rikard Petrić iz Stina vina i trojac iz Vinoploda (suhiucasi)

Skup u hotelu Dubrovnik otvorili su kao uvodničari funkcioneri, zatim je poučno-informativno izlaganje imala direktorica Biotechnicona Ana Marušić-Lisac općenito o zaštićenim oznakama za proizvode i značenju takve zaštite na tržištu, a prof. dr. Edi Maletić iznio je informaciju (objavio sam je u svom spomenutom prijašnjem napisu!) koja je, činilo mi se, iznenadila većinu nazočnih na skupu, riječ je o tome da je jedan od sinonima sorte Glera kao ishodišta za talijanski pjenušac prosecco Prosecco tondo a još jedan sinonim je Teran bijeli (stoji to i u velikom Atlasu vinskih sorata svijeta čuvene Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding). Većina govornika zborila o tome kako je prošek u Dalmaciji stoljećima prisutan – iznošeni su podaci o proizvodnji prošeka u Dalmaciji navodno još u 15. stoljeću, opširno je pričano o tome kako nam Talijani ne bi smjeli osporavati pravo na naziv prošek i time zagorčavati život. Kasnije su se u raspravu uključili i nazočni proizvođači prošeka iz Dalmacije, također uglavnom s izlaganjima o nepravdi što nam je rade naši susjedi s Apeninskog poluotoka. Naslušali smo se, dakle, o nečemu što smo već čuli, nečemu što je neupitno i što je valjda svakome ovdje tko se iole bavi vinom sasvim jasno, a to je da su prošek i prosecco dva bitno drukčija proizvoda – prvi je južno slatko desertno vino, a drugi je lagani i osvježavajući pjenušac. Ali, nikome od govornika nije padalo napamet npr. nešto reći za bitnu i očito u borbi s Talijanima spornu riječ PROŠEK. Možda bi uvelike za bolji administrativni međunarodni položaj prošeka pridonijelo to da se u našem obraćanju europskim institucijama i Talijanima vezano uz izraz prošek inzistiralo na tome da se skrene pažnja na to da taj izraz NIJE nikakvo naše oruđe za bolju poziciju na tržištu nakon što su Talijani postigli golemi svjetski komercijalni uspjeh s proseccom pa se sad mi na to želimo šlepati, nego da je taj izraz u Dalmaciji jednostavno slijed toga što je taj dio Hrvatske dugo vremena bio pod okupacijom upravo Italije pa nije čudno da je puno talijanskih riječi ušlo u lokalni govor i ostalo u izvornom ili, s vremenom, modificiranom obliku u upotrebi kod naših ljudi kao stanovnika (tada okupirane) Dalmacije. Trebalo je inzistirati i na tome da – s obzirom da izraz prosecco u ovome kontekstu i te kako ima smisla, naime na neki način sugerira (secco=suh) prosušeno – nije ništa čudno i nije uopće u smislu neke zavjere protiv pjenušca prosecca naime prošek se sasvim LOGIČNO rabi za vino nastalo od prosušivanoga grožđa!

Proizvođači Niko Karaman iz Dubrovnika i Antonija Mrgudić s Pelješca (suhiucasi)

Umoran od slušanja toliko ponavljanih jalovih žalopojki taman sam se kanio uključiti u raspravu, kad je, srećom,  istupio Zadranin Stjepan Vučemilović, koji je, napokon, prvi progovorio i o TRŽIŠNOM ASPEKTU vezanom uz prošek. Hvala Vučemiloviću, koji se, inače, ozbiljno bavi proizvodnjom baš i prošeka, BITNO je bilo to što je KLJUČNE  REČENICE na ovome skupu izgovorio upravo on, iz redova producenata. A što je to kazao?

To da je prva specifikacija ili jedna od prvih specifikacija o proizvodnji prošeka donesena  2013., ali dobar dio vinara koji su sa svojim prošekom izašli na tržište nije se pridržavao pravilnika, zatim to da je te iste 2013. godine na tržištu zabilježeno 972 hektolitra prošeka a u 2018. i 2019. prošeka napunjenog u butelju opremljenu odgovarajućom etiketom za tržište bilo je, kao se Vučemimović izrazio NULA litara! Usput, kad sam pripremao prilog o prošeku za svoju Kroniku Svijeta u Čaši za srpanj (br. 7, 2021) raspitivao sam se kod vinotekara u nas, te kod dalmatinskih proizvođača vina a i kod predsjednika udruge Vino Dalmacije Lea Gracina o tome tko proizvodi,  dakako i po propisanom novom pravilniku (Vučemilović je imao primjedbu da je neusklađen!), te puni i etiketira pa onda na suvremeni način nudi i na tržištu ima svoj prošek, priča se svela na to da svaka obitelj u Dalmaciji proizvede nešto prošeka da ima što ponijeti sa sobom kad ide doturu te na tek nekoliko etiketa, konkretno na prošek Hektorović Tomićeve Bastijane, na prošek Stina-vina, na Ambru od Bibića, inače osobno sam imao prilike vidjeti bočice etiketirane kao prošek od podruma Bura Mrgudić te kod pelješke obitelji Matković, kao i od Zadranina Vučemilovića, vezano uz proizvodnju baziranu na Pravilniku ispalo je da sigurno po njemu radi Stina vino. Kako očekivati pobjedu ako na borilištu nema prikladno pripremljenog konja za utrku?!

Zadranin Stjepan Vučemilović obratio se prisutnima s nekoliko ključnih rečenica vezanih uz prošek i njegovu prisutnst na tržištu (suhiucasi)

Ana Marušić Lisac uz poster koji objašnjava što je prošek a što prosecco (suhiucasi)

Iz Vučemilovićeva nastupa moglo se iščitati i to da se NITKO ovdje ne trudi u promidžbi prošeka i u skretanju pažnje i šire i međunarodne javnosti i potrošača na to da se prošek i prosecco kao proizvodi bitno razlikuju u tipologiji (slatko desertno, te lagano svježe i pjenušavo), već i na prvi pogled razlika je i te kako uočljiva po bocama u koje se ta pića pune, prošek ide u manju bocu uglavnom zapremnine do 0,375 lit, eventualno 0,50 lit dok se prosecco puni u butelju na vrhu koje je veliki poseban čep što ga je teško ne zamijetiti i prepoznati kao šampanjskoga…

Neobično mi je da je Toninu Piculi, koji je pokazao kako dobro zna vrijednost promidžbe i kako umije lijepo iskoristiti prigodu i za samo-reklamu a koji se eto zalaže za to da se odupremo nastojanjima Talijana da nam se na razini EU ne dopusti uporaba naziva prošek za naš tradicijski proizvod, promakao taj toliko važan tržišni aspekt vezan uz naš prošek. Smatram da je (i) s ovog skupa dalmatinskim proizvođačima prošeka trebala biti upućena poruka da je zaštita vrlo ozbiljna i kompleksna stvar koja ide na ruku ne samo proizvođaču izravno nego i društvenoj zajednici tog nekog dotičnog teritorija, tako da eto Društvo ima interesa i opravdanja ulagati u razvoj  i plasman proizvoda, te da vinari napokon moraju staviti glave skupa, kako bi, kao ozbiljno i dobro organizirani, iznjedrili kvalitetan pravilnik o proizvodnji i ostvarili za početak barem minimalno nužnu tržišnu količinu prošeka, dokument striktno vezan uz dotično podneblje, uz propisani termin izlaska na tržište, uz NUŽNU efikasnu samo-kontrolu i u procesu nastanka proizvoda (vinogradi, podrum, izlazak iz podruma), zatim edukaciji potencijalnih kupaca, koordiniranoj promidžbi i plasmanu i samog proizvoda i čitavog dotičnog teritorija… ♣

Kraj kalendarske godine – mjeseci nove berbe već u čaši

JE LI MLAĐE (VINO!) ZDRAVIJE?

Studeni je već odavna na glasu kao mjesec novog, tek rođenog vina. U cijelome svijetu dva su novembarska datuma da tako kažem i službeno vezana upravo uz novo mlado vino, riječ je o Martinju, 11. studenoga, i trećem četvrtku – ove godine to je 18. 11., gle kako se poklopilo: na kalendarima taj je treći četvrtak u studenome ove godine označen crvenom bojom kao znakom da je riječ o prazniku, ali taj je praznik sasma druge vrste. Što se tiče Martinja, siguran sam da je svima ovdje – i pilcima i nepilcima –  sve jasno o čemu je riječ, a što se tiče trećeg četvrtka u studenome možda ipak nekim pojedincima treba pomoć, bilo da saznaju o čemu se radi, bilo tek da ih se podsjeti: treći četvrtak u studenome dan je kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur.

Ono što se ovdje u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu. Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, ali nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se Portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica  (71%).

Enologinja dr. Ivana Alpeza kao članica ocjenjivačkog suda u žiriju na međunarodnom vrednovanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot & Cabernet insieme u Bergamu. Lijevo od nje (s brkovima) sjedi dr. Marin Berović, s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani… (suhiucasi)

Lijepo kaže dr.sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):

– Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije, prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.

U nastavku dr.sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno upravo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada. Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu a iz kojih je  vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od Portugizca, koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

– Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks a uz koji se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se das u majvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke su, ponavljam, polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.

Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda, 13 posto etanol, a tri magična postotka polifenoli. Prijevod s engleskoga na desnom crtežu: glycerol = glycerol, organic acids = organske kiseline, amino acids – aminokiseline, sugars – šećeri, Otjer alcohols = ostali alkoholi. Minerals = minerali

Dakle, vezano uz Francuski paradoks i bazirano uvelike na polifenolima kojima su crna vina značajno bogatija ostvareni su značajni pozitivni učinci na popularizaciji crnjaka..

Godine 1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans, ali je samo trans-oblik bioaktivan i stoga važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje.

(https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

RESVERATROL U VINU

Crno: 0.03-1.07 mg/L

Bijelo: 0.01-0.27 mg/L

Pozitivni učinci resveratrola vezani su uz rak, artritis, starenje, asmu, jetru, dijabetes, srce (https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

            Grožđe i vino, a nije grožđe i vino… Rezultat istraživanja biodostupnostii učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci, najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu.

            Dozrijevanje cr(ve)nog vina i polifenoli: Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.

Znanje o vinu i polifenolima je ogromno, ali i dalje nedostatno, osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju.

S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol …) kao potencijalane potpore zdravlja.

Istraživanje utjecaja dozrijevanja/starenja vina u boci na sadržaj trans-resveratrola u crnim vinima različitih područja Australije pokazalo je da vina s vremenom drastično  gube trans-resveratrol, čak do 96 posto, a prosječno 76 posto (Naikeri dr., 2020).

Čuvanje vina u boci rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala koji je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva, kao i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).

Novi mladi portugizac i pečeni kesteni – plešivičk i vinar Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica. Od njega stigao je, napokon, za 1. prosinca, poziv na radionicu dr.sc. Ivane Alpeze na temu za zdravlje korisnih polifenola upravo u mladom vinu portugizac

Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).

Mlado vino i portugizac

Grozd portugisca

Mlado vino je tradicijski izraz, može biti korišten za sva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i podrazumijeva vino koje mora biti stavljeno na tržište do kraja kalendarske godine berbe grožđa (EU 1308/2013, EU 2019/33, 2019/34., https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/).

Na hrvatskom tržištu sve je veći broj mladih vina, i od bijelih i od crnih sorata, ali tradicija proizvodnje i potrošnje novog mladog vina prvenstveno se veže uz crno (crveno) vino i sortu Portugizac.

Portugizac je sorta ranog dozrijevanja, dobre rodnosti i potencijala za proizvodnju svježih, živo obojenih vina s nježnom, privlačnom voćnom aromom i bez izražene trpkoće, dakle vina koje se najradije pije dok je sasvim  mlado.

Potrošnja mladog vina na globalnoj vinskoj sceni nije ekonomski značajna, međutim, novo mlado vino može biti izvrstan lokalan proizvod koji je lokalno i ekonomski važan (Vino Beaujolais Noveau – Francuska, Vino Novello-Italija, Mlado vino – Slovenija, Mlado vino Portugizac Plešivica – Hrvatska).

Posljednjih godina zabilježen je porast potrošnje mladih vina u svijetu, osobito kod mlađih potrošača (osobe između 25 i 40 godina)

Uz vizualni identitet boce i privlačna senzorna svojsava, izvrstan alat u promociji mladog vina mogu biti i konkretni podaci o kakvoći, primjerice polifenolni sastav

– Zašto smo izabrali Portugizac Mlado vino? Prvo, stoga što su o tehnologijama i kakvoći vina sorte Portugizac dostupne informacije bile su vrlo skromne, a, kao drugo, o promjenama kakvoće tijekom čuvanja mladog vina u boci podataka uopće nije bilo – objašnjava dr. sc. Alpeza.

Cilj istraživanja, materijal i metode

Cilj istraživanja: novo znanje o mladom vinu Portugizac, ZOI Plešivica i o konkretnim parametrima kakvoće koji se vežu uz potencijalne dobrobiti umjerene potrošnje, te o promjenama u vinu tijekom njegova čuvanja u boci. Materijal: originalna pretpakiranja vina Portugizac Plešivica, Mlado vino berbe 2019. Parametri kakvoće analizirani su u mladim vinima tri mjeseca nakon punjenja i 12 mjeseci nakon prve analize, vino je čuvano u kontroliranim uvjetima, na 16°C. Traženi parametri u analizi: ukupni fenoli (mg/L, galnakiselina), antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II)) i stilbeni(cis-i trans-resveratroli cis-i trans-piceid)

Rezultati

Sadržaj ukupnih fenola (mg/L, galnakiselina)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 1430 mg/L (1326 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1324 mg/L (1221 mg/L)

Antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II))

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 17,4 mmol/L Fe (II) (16,3 mmol/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 16,0 mmol/L Fe (II) (14,79 mmol/L)

Ukupni stilbeni(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 7,34 mg/L (7,95 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 7,15 mg/L (6,85 mg/L)

 trans-resveratrol(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 2,17 mg/L  (2,37 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1,29 mg/L (1,24 mg/L)

 Zaključak

– Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16°C, promjene su bile slijedeće: sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9%, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14%, sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48%. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci – istaknula je dr.sc. Ivana Alpeza.  ♣

ANTIOKSIDACIJSKA SVOJSTVA VINA – Zahvaljujući ljubaznosti dr. sc. Ivane Alpeze evo i priloga o antioksidansima o kojima se u kontekstu zdravlja toliko govori:

U ljudskom organizmu kao posljedica normalnog metabolizma nastaju slobodni radikali, a to su spojevi sa slobodnim (nesparenim) elektronima. Upravo zbog slobodnih elektrona ovakvi spojevi su vrlo reaktivni, te mogu prouzročiti oksidativnu štetu biomolekulama stanica u organizmu ljudi. Spojevi koji neutraliziraju slobodne radikale i tako umanjuju oksidativan stres u stanicama nazivaju se antioksidansima. Za održavanje ravnoteže antioksidansa u tijelu važni su endogeni antioksidansi, a kako oni u nekim stresnim situacijama nisu dovoljni, u organizam treba unositi i dodatne antioksidanse zdravom hranom, poput voća, povrća, žitarica i sl.

Najvažniji u vodi topivi antioksidansi se polifenoli, kojih u određenim koncentracijama ima u grožđu, pa i u vinu. U bobici grozda neflavonoidni polifenolni spojevi su smješteni uglavnom u mesu, dok se flavonoidni polifenoli najvećim dijelom nalaze u kožici, sjemenkama i peteljci. Procesom vinifikacije spomenuti spojevi prelaze u vino, i najzaslužniji su upravo za zdravstvene učinke vina, ali i za doprinos senzorskim karakteristikama vina poput boje, okusa, stupnja gorčine i oporosti.

U dobrom zdravlju i dobrom raspoloženju: nasmijana dr.sc. Ivana Alpeza uz vesele lokalne folkloraše i u društvu s istaknutim slovenskim enolozima Iztokom Klenarom i Darinkom Ribolicom (suhiucasi)

Najvažniji flavonoid u vinu je resveratrol, jaki antioksidans, koji hvata slobodne radikale te zaustavlja pojačano razaranje stanica štiteći ljubitelje vina od preuranjena starenja. Ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje ljudi: sprječava kljenut srčanog mišića i tvorbu nakupina na mozgu i krvnim žilama, usporava grušanje krvi, blagtvoran je kod upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest) i dijabetesa. Među važne fenolne spojeva spada i katehin, koji sprječava nastajanje krvnih ugrušaka. Tu su još kvercetin i epikatehin, koji zaustavljaju rast stanica raka i štite LDL kolestrol od oksidacije. Svi spomenuti fenolni spojevi usporavaju protok hrane kroz crijeva poslije obroka, spječavaju oscilacije u razini šećera u krvi nakon apsorpcije hrane u krvotok. Na taj način pomažu pri liječenju dijabetesa, djelujući na razgradnju glukoze u stanicama isto kao i sintetski lijekovi. Antioksidacijska aktivnost vina je u korelaciji s koncentracijom ukupnih fenola u vinu te ovisi i o koncentraciji pojedinih fenolnih spojeva te o njihovim međusobnim odnosima. Primjenom različitih analitičkih metoda poput ORAC, DPPH i ABTS moguće je utvrditi koncentraciju fenola u vinu kao i antioksidacijsku aktivnost vina.

RESVERATROL – Najznačajniji i najviše proučavan stilben je trans-resveratrol. Sintetizira se u kožici bobice. Resveratrol se nalazi u hrani poput poput sjemenki i kožici grožđa, a nastaje kao posljedica okolišnog stresa ili gljivičnog oboljenja. Njegova je koncentracija do deset puta veća u crvenim (oko 5 mg/L) u odnosu na bijela vina, te je odgovoran za smanjenje rizika raznovrsnih oboljenja, a ponajviše kroničnih bolesti poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja uporabu resveratrola dovode u vezu s produženjem životnog vijeka testiranih životinja. Pretpostavlja se da bi jedan od načina djelovanja mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija te zaštita stanične opne i staničnih stuktura od propadanja uslijed oksidacije (Gambuti i sur., 2004; Perrone i sur., 2007).

MJERENJE ANTIOKSIDATIVNE AKTIVNOSTI – Za određivanje antioksidacijske aktivnosti u vinu, potrebno je nekoliko različitih metoda zbog kompleksnosti oksido-redukcijskih reakcija koje se odvijaju. Te metode temelje se na inhibiciji slobodnih radikala, kelaciji metalnih iona ili lipidnoj peroksidaciji. Metode za mjerenje antioksidacijskog kapaciteta dijele se na direktne poput ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) i indirektne poput DPPH i ABTS, FRAP koje se temelje na inhibiciji slobodnih radikala pomoću sinetičkih odnosno radikalnih kationa. ♣

Mlado Međimurje!

NOVO BIJELO S KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA

Deset međimurskih vinarija je i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo na tržište s Mladim Međimurjem, novim (bijelim) vinima iz berbe 2021.

Prvo ovogodišnje službeno otvoreno i promotivno kušanje uradaka iz berbe 2021. međimurski vinari upriličili su u Zagrebu, naravno uz potpuno pridržavanje protuepidemijskih mjera na otvorenome (srećom, kiše nije bilo a i temperatura je za boravak vani bila podnošljiva, pogotovu i jer su se u središtu prostora događanja uz jaču vatru prigotavljali bogato nadjeveni sočni burgeri, mljac mljac!), kao pozornica je poslužilo dvorište Cogito Cafea u okviru stambene zgrade u  središtu grada, kao uzvanici okupili su se brojni novinari što prate eno-gastro scenu i ljubitelji mladog vina iz Metropole.

Na promociji novog Mladog Međimurja u Zagrebu, u organizaciji kuće Vinart, sudjelovalo je devet međimurskih vinara od ukupno 10 koji su odlučili izlaziti na tržište s novim mladim vinom (Marko Čolić)

Na prosudbu je svoje uratke ponudilo devet vinarija uključenih u projekt Mlado Međimurje, a to su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar.

Promenadna degustacija, obilazak vinara (Vinart)

 Mlado Međimurje je živahno i atraktivno nekomplicirano ali istodobno i nimalo banalno vino. Karakteriziraju ga lagani okus, nizak alkohol (uglavnom 11,0 i 11,5 vol%), intenzivan i privlačan miris, vitko tijelo i lepršava svježina, podloga za koju su primjerena ukupna kiselost i stanovita slanost. Jako dobro funkcionira kao vino za predah, zatim uz neformalna druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete, kažu Međimurci, u periodu od tri do četiri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko (skorašnjih!) Božićnih blagdana.

Mini-spektakl na sredini pozornice: burger chef – ne u bijelom, nego u crnome! Vatra gori, burgeri pomalo nastaju… do finalne kreacije na tanjuru (Marko Čolić)

Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera kapljice širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naći u brojnim restoranima i barovima, a mogu se naručiti i direktno od vinara.

Kako svaka marka, želi li biti ozbiljno shvaćena pa time i komercijalno uspješna na dugi rok i korisna općenito za teritorij na kojemu se rađa i kojega promovira (što podrazumijeva i pomoć društvene zajednice iz dotičnoga kraja!), mora počivati na određenim temeljima, zanimao sam se kod prisutnih međimurskih proizvođača, a posebice kod altualnog predsjednika udruge vinogradar/vinara Međimurja Hortus Croatiae Davida Štampara, na kojim temeljnim parametrima je zamišljeno Mlado Međimurje, i evo što Štampar kaže:

– Osnovno je to da ovo novo mlado vino ne smije imati veći sadržaj alkohola, svih nas deset proizvođača koji smo odlučili izlaziti s novim vinom Mlado Međimurje složilo se da maksimum alkohola ne prelazi 12,0 vo%. Većina od nas desetero mišljenja je da za novo mlado vino ne rabimo jače aromatične sorte, odnosno ako bi se ipak i one koristile da to bude u sasvim maloj mjeri i kao sasma blagi začin. Usuglašeni smo bili i u tome da prvi izlazak mladog vina iz podruma pred javnost i na tržište bude u prvom tjednu u mjesecu studenome u godini berbe. Smatramo da bi to novo mlado vino moglo u najboljem svom izdanju, dakle u špici, biti u drugoj polovici prosinca, super, dakle, za božićne i novogodišnje praznike. Uvjereni smo u to da u vrlo dobroj kondiciji može svakako izdržati do kraja veljače-početka ožujka u godini što slijedi berbu. S cijenama smo umjereni, kod svakoga od nas u vinariji butelja se može u maloprodaji dobiti za oko 40 kuna, a u vinotekama s kojima radimo cijena je neznatno, za nekih tri do četiri kune viša.

David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinara Hortus Croatiae, zatim Nenad Preiner, Štamparova supruga Monika i Marko Cmrečnjak, on se za Međimursko mlado opredijelio za sortu Rizvanac i za kapljicu u suhoj varijanti . Petar Kocijan odlučio se pak za Mlado Međimurje za sortu Silvanac zeleni i također za posve suho. (Marko Čolić)

Petar Kocijan

Neki vinari Mlado Međimurje rade od tradicijskih domaćih sorata Silvanac zeleni, Rizvanac, neki pak od internacionalnih sorata poput Pinota bijelog i Pinota sivoga, dva od 10 vinara inizistiraju na tome da rabe i one jače aromatične kultivare. Neka vina su suha, a neka polusuha… a razlike toga tipa unutar jedne zaštićene robne marke nisu baš korisne.

Međimurje, koje ima sjajne prirodne uvjete (pedologija, reljef, nadmorske visine prikladne za vinograd, ekspozicije, osunčanost, klima koja u posljednje vrijeme donosi i nešto više temperature pogodne za bolje dozrijevanje a zasad ne i nužno pogubne za gubitak kiselina i svježine u kapljici…) za produkciju odličnih karakternih tipičnih vina te koje je posljednjih godina otkako se sve više proizvođača odlučuje za izlazak s vinom u butelji a sve više ugostitelja trsi u ponudi izvornih lokalnih specijaliteta i s njima i kapljice, znatno je dobilo na renomeu. Valjalo bi se potruditi na jačanju tog trenda što mora rezultirati učinkovitom (turstičkom) propagandom za područje i još boljim komercijalnim efektima za pojedince-ponuđače i za cijeli teritorij. To zahtijeva da se ipak kod stvaranja robnih maraka obvezno u obzir uzme još nekoliko ključnih parametara, a to su oni vezani uz optimalan izbor sorte/sorata/klonova (naime neki su kultivari za berbu spremni ranije a neki tek prilično kasno i svakako je za mlado novo vino logično preferirati kultivare što se ranije beru tako da i novo mlado vino kad izađe bude bolje formirano, zatim neki kultivari nisu baš aromatični a neki su umjereno, neki pak i vrlo izraženo aromatični a za kategoriju novog mladog vina ipak ne bi trebalo trošiti aromatično grožđe…) kao nositelja pojedine marke, dobro bi bilo definirati i gustoću sadnje loza u smislu da bude gušća tako da se po hektaru kao jedinici površine zadržava zadovoljavajuća količina sirovine i pri jačem smanjenju roda po trsu a što je neophodno za dobivanje bolje kakvoće,  zatim   poželjan je svakako i eko- odnosno prirodi prijateljski pristup i u vinogradu (zaštitna sredstva!)  i u podrumu (enološki preparati), nužno je za svaku marku – jer unutar nje vino radi uspjeha kod šireg kruga potrošača mora, kad se već naviknu na određeni, specifični okvir što ga pojedina marka nudi, imati određen i kontinuirano prepoznatljiv organleptički profil. Bitno je svakako, baš za one pilce koji ne vole slatko osim u desertnome vinu te, čak presudno bitno, za moguće potrošače što imaju problem s dijabetesom, i odmah u startu odrediti za svaku marku predstavnicu dotičnog teritorija dopušteni raspon (suho, polusuho, poluslatko,slatko) ostatka neprovrelog sladora… ♣

Ususret Božiću i Novoj godini

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Ocjenjivanje hrvatskih pjenušavih vina, Esplanade Hotel, Zagreb, studeni 2021.

S nedavnog ocjenjivanja hrvatskih pjenušaca u Esplanadi, uz organizatore i domaćine Ivu Kozarčanina i Anu Rogač (stoje). Žiri je bio u sastavu Ivan Dropuljić, Jelena Šimić Valentić, Franjo Francem, Darko Lugarić i Silvio Dedić, ja sam bio u svojstvu gosta-promatrača.

Eto nas u prosincu, mjesecu Adventa, blagdana, proslava… Prvo decembarsko veselje u ovim u posljednje vrijeme izvanrednim – netko ih naziva novo-normalnima  – okolnostima donosi nam sv. Nikola, a onda stižu Božić, uz Uskrs najveći kršćanski praznik, ubrzo nakon njega i Stara godina iz koje u novu, 2022. ulazimo s očekivanjem da će se na nekim kriznim frontovima prvenstveno nastalima zbog Covida19 stvari smiriti, pa onda napokon i okrenuti bitno nabolje. Prosinac je mjesec u kojemu se, s obzirom na tradiciju slavlja (ovaj put svakako punog nastojanja da se zaboravi ono što u proteklih 11 i više mjeseci nije bilo dobro!)  traži pjenušac više.

U najbolje moguće vrijeme, a to je u ovome slučaju bila druga polovica studenoga 2021., novoformirano društvo-klub-projekt iVino by Ana & Ivo, kormilo kojega drže novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač, priredilo je u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade strukovno vrednovanje pjenušaca hrvatske proizvodnje i prisutnih na tržištu u Lijepoj našoj. Ukupno je kroz oko, nos, usta i mozak svakog od članova ocjenjivačkog suda prošlo više od 50 uzoraka. Na dosad najveće ocjenjivanje hrvatskih pjenušaca najznačajniji proizvođači iz svih 12 vinorodnih podregija, od Podunavlja do Srednje i Južne Dalmacije, poslali su 53 bijela, ružičasta te crvena, odnosno crna pjenušava vina proizvedena tankovskom (charmat) i klasičnom metodom.

Ivo Kozarčanin autor je nedavno izašle informativno poučne knjižice Pjenušci Plešivice, u kojoj – nakon uvodnog dijela s objašnjenjima vezanim uz pjenušac općenito – predstavlja tekstom i fotografijama proizvode relevantnih lokalnih kreatora perlica u boci (suhiucasi)

Kušači-ocjenjivači bili su iskusni enolog mr. Franjo Francem, danas aktivan u vinariji Đakovačke nadbiskupije, sommelijerka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i kreatorica-voditeljica  raznih edukacijskih i prezentacijskih programa u njemu, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Darko Lugarić, sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač, te Silvio Dedić, sommelier u hotelu Esplanade.

Bilo je to treće ocjenjivanje u okviru projekta iVino. Drink pink je bilo vrednovanje ružičastih vina u lipnju, a Red Blend mješavina crvenih sorata u rujnu. Zlatna, srebrna i brončana priznanja za najbolja vina sa sva tri ocjenjivanja trebala su biti dodijeljena na posebnoj svečanosti na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Vino.com u Esplanade Hotelu Zagreb, no kakoi je Festival otkazan zbog epidemije dobitnicima će priznanja stići poštom.

U nastavku je navod najbolje ocijenjenih pjenušaca po grupama, a grupe su bile Bijeli pjenušci charmat metoda, Bijeli i ružičasti pjenušci klasične metode – svrstani, u obje boje, u podskupine Brut nature, Extra brut, brut, Extra dry (Extra sec), Dry (sec), zasebni dio sasma na kraju činili su pjenušci nešto tamnije crvene boje.

U nadi da će rezultati ove degustacije sada uoči praznovanja biti na pomoć pri  izboru pjenuš(a)ca koji će posve  zadovoljiti i glede užitnosti i glede odnosa kakvoća-cijena  želim ispred Svijeta u Čaši i u svoje osobno ime svima svako dobro uz blagdane, te u novoj 2022. godini!

Bijeli / White, klasična metoda – classical method

Brut Nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,0 vol % – KORAK ; BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%, Pinot crni), 12,8 vol %   – KURTALJ  ;   BARUN ELEGANCE  extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN VINA   ;   KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  (magnum) – KOTA ; MISAL PRESTIGE extra brut  (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ;  VUGLEC extra Brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG

Brut

THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ  ; BLANC de MOI 2016 brut (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA; DININ SAN brut (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ; VIAZ brut (Gegić,  Chardonnay, Ugni blanc),  11,5 vol %  – BOŠKINAC

Ružičasti/ Rosé

Brut nature & extra brut

VUGLEC ROSALIA extra brut  (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC_BREG

Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI

Kompletni rezultati ocjenjivanja u rubrici POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE, na kraju ove Kronike Svijeta u Čaši ♣

Prosinac i praznici – razdoblje za posebne užitke: kurioziteti iz našeg susjedstva

PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM!

Najljepše se stvari događaju noću … čuo sam u društvima kako pojedinci rado potiho pjevuše kad se nađu u lijepome društvu, i, doista, toliko se toga lijepoga – i to u raznim sferama! – može događati noću, odnosno u mraku!

Tako se, eto, po mraku stvaraju i – pjenusci! Jedan od njih je i onaj, slijedom okolnosti i nazvan, doduše, ne Touched by Night, nego UNtouched by LIGHT – riječ je, koliko čujem, o prvom pjenušavom vinu na svijetu koje se proizvodi (uz korištenje specijalnih naočala!), prodaje i kuša – u potpunome mraku! Prema profesorici Ann C. Noble, izloženost vina danjoj svjetlosti ili pak umjetnoj rasvjeti rezultira promjenom aroma (goût de lumière=okus svjetlosti). Iz tog je razloga znana kuća pjenušaca Radgonske gorice iz Gornje Radgone odlučila prijeći, kako kaže njena glavna i višestruko za vina nagrađivana enologinja Klavdija Topolovec, na mračnu stranu te daleko od svjetla kreirati pjenušavo vino klasičnom šampanjskom metodom – Untouched by Light – Nedodirnuto svjetlošću.

Na drugoj strani Slovenije, na Bizeljskom u neposrednom susjedstvu našeg Klanjca, rodio se, također klasičnom metodom, pjenušac Cuvée Natura, bez grama dodanog SO2! Stvorio ga je i krajem studenoga službeno promovirao nekad u mladosti cijenjeni nogometni golman (NK Olimpija, reprezentacija Jugoslavije…) a nekoliko posljednjih desetljeća uvaženi enolog mr. Janez Istenič. Imamo dakle, ovdje, perlice netaknute svjetlošću i sumporom!

Oba pjenušaca onako kako se nude na tržištu (suhiucasi)

Iako je kao zaštitno sredstvo za vino odavna u uporabi, sumpor je u vinu, zbog toga što se s dodanim količinama znalo i pretjeravati, stekao jako loš glas. Dobar dio vinara već neko vrijeme nastoji ga smanjiti u mirnoj kapljici do minimuma minimuma. Ali, ovo je sada pjenušac! Pri proizvodnji baznog vina za pjenušac i kod finalizacije šampusa sumpor se rabi u minimalnoj količini, ali Janez Istenič je eto ulazak u svoje osmo desetljeće života htio obilježiti i proslaviti s pjenušcem bez imalo dodanog SO2. Vezano uz totalnu eliminaciju sumpora konzultirao se sa stručnjacima Enološkog instituta Champagne, ponajviše s enologom Pierreom-Yvesom Bourneriasom.

Eto nas, ponavljam, u predblagdanskom raspoloženju, prigoda je za razvedriti se i pobjeci barem nakratko iz ovog novog normalnog u nešto što smatramo starim normalnime, na izbor za pomoć u tome su sada, kao noviteti dostojni svjetske pažnje – i Untouched by Light i Cuvée Natura!…

Detaljnije o perlicama Untouched by Night govorili su mi enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec, a o Cuvéeu Natura bez sumpora mr. Janez Istenič, njegov sin Miha, te prof. Marin Berović, stručnjak s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani i dugogodišnji ocjenjivač i predsjednik ocjenjivačkih komisija na raznim vrednovanjima upravo pjenušaca po svijetu, u posljednje vrijeme najčešće je prisutan na onome s nazivom The World Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji.

                UNTOUCHED… Ono što ovaj pjenušac nedodirnut svjetlošću čini jedinstvenim to je već i njegov proces proizvodnje. Sve u mraku! Za vrijeme noćne berbe, rotacije boca i pakiranja koriste se naočale za gledanje u tami. Vino sazrijeva dvije do tri godine u potpunom mraku špilje u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Djelatnici Radgonskih gorica to u žargonu nazivaju mračnom metodom. U vremenu kad jednom izađe iz špilje, pjenušac je zaštitićen bocom od 99% crnoga stakla, a radi dodatne zaštite od svjetla i zraka pakira se u vakuumirane tamne vrećice. Untouched by Light proizvodi se od najboljih grozdova Chardonnaya (Blanc de Blancs) korištenjem francuske klasične metode druge fermentacije u boci.

Pravi je, prilično – i na svjetlu a kako ne i, po preporuci, u mraku – prilično trajni ritual da se postupnom eliminacijom ambalaže dođe do butelje iz koje rastočiti pjenušac Untouched by Light (suhiucasi)

Untouched by Light je naše najnovije pjenušavo vino. Preporučujemo da ga se kuša u mraku, s nekime tko vam je posebno drag –  kazao je Borut Cvetkovič iz Radgonskih gorica.

– Boja je intenzivno zlatna, a mjehurići su minijaturni i brojni. Ovo je pjenušavo vino bogato i primamljivo na nosu s razvijenim notama zreloga žutog i bijelog voća poput breskve, kruške, tu je i nagovještaj manga… Vrlo zavodljivo. Prvi dojam u ustima je potpuna svježina sa živahnim citrusnim notama. Zatim polagano slijede kremoznost i nježnost, naglašeni vrlo blagim i delikatnim mjehurićima, zaokruženost lijepa. Retrookus je dug, i dalje svjež s naznakom mineralnosti. Usta žude za sljedećim gutljajem! – rekao je Pierre-Yves Bournerias, stručnjak iz Instituta Oenologique de Champagne.

Pierre Yves Bournerias, Institut Oenologique de Champagne (suhiucasi)

– Untouched by Light je jedinstveno pjenušavo vino originalni terroir kojega je maksimalno došao do izražaja, naime na njega svjetlo ne utječe ni u procesu proizvodnje, ni u distribuciji pa ni, kako preporučujemo, u trenucima kušanja –  izjavilala je enologinja Radgonskih gorica, Klavdija Topolovec Špur.

                Prva berba za pjenušac Untouched by Light bila je 2016. a lansirana je prije godinu dana po cijeni od 100 eura za butelju, te je odmah pobudila interes svjetske javnosti i ubrzo je rasprodana. U međuvremenu je pjenušac osvojio Decanterovo srebro, pa zlato na Glass of Bubbly, a tu je i titula Zlatna nacionalna inovacija Slovenije. Ovaj pjenušac distribuira se od SAD-a sve do Japana. Ovih je dana izašla je na tržište druga berba, iz 2017. Broj butelja limitiran je na  2000, boce su dostupne preko  untouchedbylight.com.

Tvrtka Radgonske Gorice ima gotovo 170 godina dugu tradiciju proizvodnje pjenušavih vina. Početak je bio kad je Alojz Klenošek proizveo prve primjerke, zatim je nadvojvoda Ivan Habsburško-Lorenski proširio proizvodnju vina na području Radgone, a poslije su podrumi bili u vlasništvu švicarsko-francuske obitelji Bouvier…

                Tehnički podaci i karakteristike aktualnog izdanja Untouched by Light brut:  berba: 2017.;  méthode classique; ukupna kiselost: 7,8 g/l; malolaktična fermentacija: ne; alkohol: 12,5 vol %; ostatak neprovrelog sladora: brut 8,5 g/l; vrijeme dozrijevanja/odležavanja na kvascu: 36 mjeseci; degoržiranje: početkom 2021.

                Terroir:  Parcela na osunčanom južnome položaju s koje se bere grožđe za ovaj pjenušac odabrana je na temelju proučavanja profila tla, praćenja rasta vinove loze, dozrijevanja grožđa i kemijskih parametara mošta i vina; Tlo: euterično smeđe s primjesom vapnenca i šljunka; Nasad: stariji, vlastita selekcija, sadnja je bila 1989. godine; Sustav uzgoja: dvostruki guyot; Prinos: 2 kg po trsu.

Glavna enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec s osvojenom Decanterovom diplomom, i vidno razdragani veteran No1 Janez Istenič s još jednim svojim ponosom – sinom Mihom, koji pomalo operativno preuzima kormilo šampanjerije. Mr. Janez Istenič i njegov sin Miha osobito su zadovoljni berbom 2021. osobito za pjenušce.

Novo postignuće u paleti Janeza Isteniča – Sumporni dioksid SO2 u enologiji djeluje antimikrobno i suzbija štetnu mikrofloru, sprječava oksidaciju, čuva arome i boju. Glavni je i nužni dodatak u proizvodnji i čuvanju kakvoće plemenite kapljice.  Sumpor kao dodatak u prehrambebnim proizvodima kod nekih osoba lako uzrokuje alergije i probleme vezane uz astmu, glavobolju.

Uporaba sumpora u vinarstvu odavna se prati i temeljito je dokumentrana. Nekad se paljenjem sumpora konzerviralo vino i raskuživane su posude u kojoj je ono trebalo biti čuvano. Prve analize o sumporu u vinima datiraju iz 1472. Godine, veli prof. Berović. Prije više od deset godina uvedena je obveza da se na stražnjoj etiketi navede da vino u toj boci sarži sumpor. Gornja granica u vinu dopuštenog ukupnog sumpora na razini Europske Unije je 160 ppm za cr(ve)no vino, a 210 ppm za bijelo i ružičasto vino. Vina s manje od 10 mg/l slobodnog sumpora oslobođena su obveze navoda. Ukoliko je koncentracija SO2 u vinu niska, sumpor je u vinu vrlo teško prepoznati mirisanjem, međutim bude li  sadržaj slobodnog sumpora 50 mg i više sumpor se lako razaznaje i u mirisuu i u okusu. U posljednjem desetljeću osjetno su smanjene količine SO2 u vinu i dobar dio vina na tržištu danas je već čak i s upola manjom količinom sumpora od zakonski dopuštenog maksimuma.

Janez Istenič, legenda slovenske proizvodnje pjenušaca, iskusni i kreativni tehnolog s karijerom od nekih 40 godina, na slovensku je scenu pjenušavih vina uveo mnogo tehnoloških postupaka kao novina,. Janez i njegov sin Miha upravo su službeno predstavili novo tehnološko dostignuće kuće Istenič – pjenušac bez dodanog sumpora! Postupak je razvijen u Champagnei gdje su mnogi proizvođači razinu ukupnog SO2 spustili ispod 50 mg/l, želje i težnja su sada da se što skorije u budućnosti gornja granica spusti na 30 mg/l! Zahvaljujući provedbi novih postupaka i znatnom sniženju količine sumpora prvenstveno mali proizvođači posebno su zadovoljni jer im se to čini kao dobar put za stvaranje novoga identiteta s poboljšanjem svojih izgleda na tržištu. Osnova cijele priče o pjenušcu bez dodavanoga SO2 su besprijekrno zdravo i tehnološki posve zrelo grožđe, za postizanje čega  su bitne posebno dobre pozicije vinograda i provjereno kvalitetne sorte te za što se osobito u nekim zahtjevnim godištima treba dodatno osobito potruditi I u trsju i u podrumu, kao sortno ishodište zasad se ponajviše preporučuje Chardonnay.

Isteničevi imaju vinograd Chardonnaya na Drenovcu kod Bizeljskoga, i u 2020. Berba im je dala čudesnu osnovu za produkciju upravo ovakvog pjenušca bez iole dodavanog sumpora. Chardonnayu je dodano malčice Pinota crnoga. pH u berbi iznosio je 2,8, i to je Isteniče ohrabrilo da se okušaju u ovom novom postupku u produkciji pjenušca. U cijelome procesu proizvodnje, dakle ni na početku, od berbe do preše, nije kao zaštita korištena niti zerica SO2. Na fermentaciju je išao isključivo samotok. Na početku fermentacije korišteno je tek nešto askorbinske kisleine i vitamina dobivenih preradom grožđanih koštica. Poastupak zahtijeva što manji broj pretakanja i izbjegavanje filtracije. U ekspedicijskom dodatku nema udjela odležavanog vina. Mladi pjenušci nakon fermentacije u butelji odležavaju na kvascima najmanje dvije godine prije nego što izađu na tržište. Preživi li taj novi pjenušac u dobroj kondiciji prvih 12 mjeseci, u sljedećih 12 mjeseci dobiva i punu stabilnost. Za prvu seriju, za ovaj izlazak u javost sada, Isteniči su predvidjeli 1000 boca, a 7000 butelja ostavili su još na odležavanju, da pjenušac razvije dodatne arome i dobije visoko cijenjeni tercijarni bouquet.

Janez i Miha Istenič novi pjenušac Cuvée Natura promovirali su svečano, uz sjajan ručak chefa i istaknutog slovenskog sommeliera Jure Tomiča u gostilni Debeluh u Brežicama

Cuvée Nature, neopterećen sumporom, pokazuje se sada kao vrlo zanimljivi savršeno čisti mladi pjenušac što ga odlikuje bouquet mladosti s  lijepim mirisom na jabuku, te elegantna svježina. U okusu besprijekorno je skladan, s finim voćnim nitima svježih i zrelih jabuka. Perlanje odlično, okus solidno traje, tek pookus (naknadni)  je zasad nešto kraći.

Prof. Marin Berović, već godinama ocjenjivač upravo na međunarodnim vrednovanjima pjenušaca i već duže vrijeme i predsjednik ocjenjivačkih komisija, posebice na degustaciji The Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji

Inače, druga značajna novost u kući Istenič uporaba je jettinga u klasičnom načinu produkcije pjenušaca. Jetting, donosi prednost u tome što se zahvaljujući njemu u pjenušcu u finalnoj fazi produkcije smanjuje ostatak pri finalizaciji dodavanog SO2 i istodobno se onemogućava pristup kisika u pjenušac pri degoržiranju i pri dodavanju ekspedicijskog likera prije čepljenja. Postupak se temelji na ubrizganju mikro-curka pjenušca u bocu, što izazove dizanje mjehurića ugljičnog dioksida, koji napuni grlić boce i odande istisne zrak s kisikom te svojom težinom kao zaštita bude u grliću boce. Taj sloj stvara inertnu atmosferu, što omogućava daljnju zaštitu prije moguće oksidacije a s time i kvalitetnije dozrijevanje pjenušca u boci. Maksimalna koncentracija kisika u pjenušcu na taj se način smanji s 10 na 1 mg/l a to poprilično smanjuje daljnju mikrobnu aktivnost pa se time i smanjuje potreba za SO2 u ekspedicijskom likeru za dobrih 30 posto. Inače postupak jetting obvezan je u proizvodnji pjenušaca bez SO2.

Ponavljam: oba opisana i objašnjena postupka Isteniči su uveli u svoju produkciju u suradnji sa stručnjacima IOC-a, a to je Institut Oenologique de Champagne u Épernayu. Eto, novi tehnološki pristupi donose novu kakvoću u razvoju tehnologije dozrijevanja Isteničevih pjenušavih vina i otvaraju novi put tehnologije proizvodnje pjenušaca bez dodavanog sumpora… ♣

Go, OenoGastro! Dijamanti našeg najvećeg poluotoka

 SIR ŠPIN DRUGI NA SVIJETU! ISTRA PONOVNO NAJBOLJA NA SVIJETU S MASLINOVIM ULJEM! A OSVAJA i S VINOM…

Lijepe novosti stigle su s našeg najvećeg poluotoka: istarski sir Špin drugi je na svijetu, a Istra kao regija ponovno je najbolja u svijetu s maslinovim uljem!

Porečka  Agrolaguna sa svojim punomasnim ovčjim sirom Špin osvojila je drugo mjesto na svjetskom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2021. Ali, uz taj ovčji sir briljirali su i kravlji sir Špin i Istarski miješani sir Špin, koji su u svojim kategorijama osvojili brončane medalje!  Inače, u kategoriji kozjeg sira prvak je bio uradak andaluzijske sirane Quesos y Besos (u prijevodu: Sir i poljupci!, rime kao u originalu nema!) koji je proglašen ukupnim šampionom natjecanja.

Ukupni šampion ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Punomasni tvrdi ovčji sir istarske mljekare Špin – drugi na svijetu na ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu. Ukupni šampion natjecanja je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Ove godine 33. ocjenjivanje sira održano je u Oviedu u Španjolskoj, a za vrednovanje u kojemu je sudjelovalo 230 degustatora-stručnjaka za sir iz 38 država prijaviljeno je bilo rekordnih 4.000 sireva iz 40 zemalja svijeta. U svakoj kategoriji proglašena su službeno po tri najbolja sira na svijetu. Djelatnici sirane Špin izuzetno su ponosni na osvojene medalje, a izvrsno je to što su sirevi Špina dostupni u prodajnoj mreži diljem Hrvatske. Od zadovoljstva i sreće posebno je, logično, sjao Krunoslav Salaj, majstor-sirar u Špinu, on rado ističe kako sirana Špin sir proizvodi od domaćeg mlijeka, s time da se mlijeko za spomenuti visokonagrađeni ovčji sir proizvodi na vlastitoj farmi s 800 ovaca, a farma se nalazi u neposrednoj blizini sirane!

Sirevi Spin, u sastavu porečke Agrolagune, nagrađeni na ovogodišnjem svjetskom vrednovanju sira World Cheese Awards Desno: Ponosni majstor sirar Spina Krunoi Salaj

Dio ovaca iz stada uz siranu Špin

Agrolaguna se inače osobito trsi u stalnom unaprjeđivanju kakvoće proizvoda svih triju svojih maraka, a uz Špin to su maslinovo ulje Ol Istria i Vino Laguna.

            ULIKA/OLJKA i ulje – Što se pak maslinova ulja tiče, lošu vijest o značajnom smanjenju prinosa masline u 2021. (navodno i za 50 posto u odnosu na uobiajeni prosjek!) i o osjetnom povećanju cijena koštanja za litru (najmanje za 30 do 40 posto!) u ovogodišnjoj berbi debelo je zasjenila vijest o u svjetskim razmjerima superiornoj kakvoći istarskog ulja (i) ove godine. Potkraj svake godine u Rimu izlazi najvjerojatnije najrelevantniji vodič (ekstra-djevičanskim) maslinovim uljima svijeta, s nazivom Flos Olei. U tom najnovijem vodiču. objavljena su, okićena blistavim reakcijama stručnog žirija, čak 66 uzorka od 79 koliko su ih poslali na ocjenu istarski uljari! Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Franka Červara iz Novigrada proglašeno je najboljim na svijetu u klasi monosortnog ulja srednje voćnosti. Prvi put jedno istarsko ekstra djevičansko ulje dobilo ocjenu 99, bilo je to Mate od Aleksandre Vekić. Treći puta zaredom, čak dva maslinara – a to su Klaudio Ipša, te Duvilio i Bosiljka Belić Olea BB, dostigla su ocjenu 98, time su za četiri boda prešli granicu s kojom počinje (94/100) ekstra klasa kakvoće.

Istru će tako i kroz cijelu 2022. godinu ponovo – a to je sedmi put zaredom! – krasiti titula najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičansko maslinovo ulje. O tome koliko je značenje te titule dovoljno govori i to  da su u vodiču Flos Olei ulja iz cijelog svijeta, preciznije iz 55 maslinarskih država s pet kontinenata. Tako su se istarski maslinari našli u društvu 500 najboljih s ukupnim udjelom od čak 13 posto. U novo izdanje tzv. biblije za ekstra maslinovo ulje, uvršteno je ukupno 67 ulja iz Hrvatske, uz spomenuta 66 iz Istre jedno je iz Dalmacije. Konstantno izvrsni rezultati istarskih maslinara s uljem rezultat su intenzivnog truda, edukacije, primjene najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća u maslinarstvu, a i novčanih ulaganja u podizanje kvalitete.

_______________________________

GOURMET TURIZAM – Pred kraj studenoga u Samoboru je održana promocija projekta GOURMET TURIZAM, nastalog udruživanjem triju Turističkih zajednica –  iz Svetog Ivana Zeline, Samobora i Jastrebarskog. Projekt se provodi uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije, a udruživanje je odobrilo Ministarstvo turizma i sporta. Predstavljeni su zajednički slogan projekta GoWine, web stranicu, tiskanu kartu s tri vinske ceste te  WebVR aplikaciju interaktivne virtualne šetnje kroz vinske ceste. Interaktivna karta posjetiteljima i turistima olakšava odabir destinacija, pruže sve potrebne podatke o pojedinoj vinariji i popratne navigacijske alate.

Rene Bakalović i Saša Špiranec s Mirjanom Jarec Kure iz zelinske obitelji koja je prezentirala kraljevinu i chardonnay, te Samoborac Toni Filipec, majstor za bermet, koji je uz tradicijski crni, od frankovke i portugisca, sada kao novitet predstavio i bijeli bermet nastao od – gotovo 20 godina odležavane graševine…

Naš znani Gastronomad Rene Bakalović uzvanike je proveo kroz tradicijska jela tog dijela Zagrebačke županije s time da je kruna uživanja za stolom bio Zimski kraljevski ručak, a Saša špiranec izabrao je za kušanje vina toga kraja. ⦁

______________________________

Denis Ivošević

Osobito je tim sjajnim rezultatima sa sirom i uljem ali i s medaljama zlatnoga sjaja koje su osvojila vina Agrolagune na raznim međunarodnim ocjenjivanjima ushićen i Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Turističkim djelatnicima istarske županije treba svakako odati priznanje na tome što su već odavna shvatili ono što tek sada pomalo shvaćaju njihovi kolege u drugim regijama Lijepe naše, a to je da je eno-gastronomija s naglaskom na ono svoje, izvorno, snažan magnet i od iznimne je važnosti za turizam – kroz koji  je moguće sjajno valorizirati ne tek poneki proizvod, nego i CIJELI teritorij. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­______

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________

Dragulj posebnog sjaja

TERAN SANTA ELISABETTA 2017,

Ljubitelji karakternih vina, eto, prije koji tjedan su dočekali: u primjerenom ambijentu riječkog elitnog hotela Hilton Costabella i na najvišem nivou održana je svečana premijera Terana Santa Elisabetta 2017 (suho, 14,5 vol%), dragulja s pozicije Santa Elisabetta kojega, kao kvalitativnu nadgradnju redovitog, odličng terana Anno Domini, kreira istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna a kojega publika, već od prvog njegovog izdanja, 2015., na tržištu svake godine iščekuje s nevjerojatnom nestrpljivosti. Prve dvije berbe, 2015. i 2016., rasprodane su, unatoč za naše uvjete a i navike moglo bi se reći po ne baš nježnim ali s obzirom na uložene trud, brigu, znanje i financijska sredstva tvoraca opravdanim cijenama, začas po izlasku iz podruma, i već odavna se mogu naći još samo u kolekcijama strastvenih zaljubljenika u vino.

Složna braća i dobri prijatelji – Nikola i Albert Benvenuti, u sredini, te Sandi Chiavalon, sasvim lijevo, i Tedi Chavalon, sasma desno. Iako su glavni protagonisti manifestacije bili k’o ugljen črni teran i krasno zeleno novo maslinovo ulje, zdravica je u – žućkastome tonu i puna razigranih mjehurića, dakle pjenušcem, kako je i običaj kod različitih proslava (Vinart)

Tata braće Benvenuti – Nikole, inače aktualnog predsjednika udruge Vinistra, i Alberta, Livio Benvenuti, kojega pamtim kao čovjeka nježna stasa ali i kao istinsku i svojoj grudi posvećenu ljudinu, zacijelo sada likuje …na plavom nebu iznad Kaldira…, ponosan time što mu dva sina uspješno dosljedno nastavljaju njegovim stopama u vinogradarstvu i vinarstvu, konkretno naglašenoj njezi domaćih, istarskih sorata – Malvazije istarske, Terana i Muškata momjanskoga, dakle vjerni primarno proizvodnji autentičnih lokalnih vina od ta tri nesumnjivo, kad su prezentirana u iskrenom izdanju, velika aduta našeg najvećeg poluotoka te dijela iznimno vrijedne kulturne baštine ne samo Istre nego i cjele Lijepe naše, i te kako važna za turizam i gospodarstvo.

Događanje u Hiltonu Costabella uveličala su braća Sandi i Tedi Chiavalon, koji su također prezentirali jedan istarski dijamant, ali bitno drukčijih boje, mirisa i okusa, a to je njihovo ekstra djevičansko maslinovo ulje, ove godine kakvoćom još i bolje nego inače ali, na žalost, dobiveno u manjoj količini nego inače. Ovaj proizvod i te kako pridonosi tome da Istra bude i po sedmi put proglašena regijom najboljeg maslinovoga ulja na svijetu!

Među prvim komentarima koji su se mogli čuti o vinu Teran Santa Elisabetta 2017 bio je taj da ovo novo izdanje Santa Elisabette u čaši nudi besprijekornu ravnotežu između koncentracije, snage i elegancije.

                Santa Elisabetta 2017 dobivena je od Terana, za koji su autori vina, braća Albert i Nikola Benvenuti, uvjereni da je sorta budućnosti, jer u sebi utjelovljuje neizmjerni potencijal kad je u pitanju kvaliteta, savršeno je prilagođen klimatskim promjenama, a istovremeno posjeduje jedinstveni okus, karakterističan samo za centralnu Istru, preciznije Motovunštinu.

Pogled na vinograd Santa Elisabetta

  Santa Elisabetta je rezultat upravo ideje da se publici ponudi autentično istarsko, ali iz kategorije najfinijih vina svijeta, rado govore braća Benvenuti.

                – Santa Elisabetta je plod naše težnje da dosegnemo savršenu verziju terana. U teran vjerujemo iz sveg srca i toj potrazi smo potpuno posvećeni. Vjerujemo u njegov čvrsti i živi karakter, u njegovu finesu i dugovječnost, u potencijal da u pravim uvjetima dade vino najviše klase. Uvjereni smo da je Santa Elisabetta, položaj na nadmorskoj visini od 330 metara, s optimalnom izloženošću suncu i strujanju zraka, s bijelim istarskim tlom koji teran obožava, upravo taj vinograd koji mu omogućava da pokaže najbolje od sebe – rekao je u Rijeci na promociji Albert Benvenuti.

            – U podrumu je sve podređeno očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti sorte jer, nakon žestokih redukcija u vinogradu u vidu zelene berbe i selekcije najkvalitetnijih grozdova, želimo da okus tog koncentracijom i zdravljem savršenog i idealno dozrelog grožđa bude prenesen u bocu na što vjerniji način. Nakon fermentacije vino njegujemo u drvenim bačvama različite starosti i različitih veličina čime mu dajemo priliku da se razvije na različite načine. Tako stvaramo dobar materijal za finalnu kupažu. Pazimo da su bačve što neutralnije i da njihov ključan doprinos bude samo u tome da vino prevede iz mlade u zrelu dob, da se na tom putu razvije i izgradi otpornost i vlastiti potencijal za dugo čuvanje u boci – kazao je pak Nikola Benvenuti.

Ništa bez WoW-ica: sommelijerka i ugledna ugostiteljka Danijela Kramarić i novinarka Sanja Muzaferija, peedsjednica udruge Žene u vinu WoW, svojom nazočnošću začinile su promociju Terana Santa Elisabetta 2017!

Treba istaknuti i ovo, a što baš i nije uobičajeno u (našem) vinskome svijetu: nakon što Santa Elisabetta završi proces dozrijevanja u bačvama, braća Benvenuti vino iz svake bačv(ic)e daju na prosudbu komisiji sastavljenu od iskusnih poznavatelja vina i tržišnih trendova pozvaniu kod njih u podrum u Kaldir, na taj način dobiju dragocjenu pomoć u kreiranju finalne, dobitne kupaže. Komisija za odabir vina za 2017. godište bila je u sastavu Rene Bakalović, Davor Butković, Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Sanja Simić i Saša Špiranec. Kušanjem šifriranih uzoraka naslijepo odabran je najbolji omjer vina iz različitih bačava. Boce napunjene finalnom kreacijom  ostavljene na dodatnom odležavanju od šest mjeseci.

I na kraju tehnički podaci: Teran Santa Elisabetta 2017 napunjen je u 3900 butelja od 0.75 lit zapremnine te u 100 magnuma. Butelje se prodaju, ovisno o vinoteci, po cijeni od 250 do oko 280 kuna. Magnumi barem zasad još nisu na prodaji, još vremena u magnumu svakako im može samo dobro doći, braća Benvenuti još trebaju odlučiti na koji će način one naći put do kupca odnosno kada i pod kojim uvjetima će do magnuma moći doći zainteresirani ljubitelji plemenite kapljice… ♣

______________________

ROVINJOLA, Rovinj

__________________

Premijerno kušanje vrhunskih vina Iločkih podruma

SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE do 2011.

Bila je to, u otmjenom ambijentu prostrane dvorane zagrebačkog hotela Academia, ne, kako bi lako ovaj naslov te ova prva fotka sugerirali, svečanost primarno ljepote, lepršavosti, mode, plemenitog metala, dragog kamenja i visokog društva, nego akademija (prilika za stjecanje i širenje znanja) vezana uz neko drugo suho zlato – Zlato Principovca. A Principovac je jedna od najboljih vinogradarskih pozicija Hrvatske, nalazi se u Iloku, u vinogorju Srijem na samoj državnoj granici sa Srbijom. Suho zlato o kojemu govorim u skladu je sa sugeriranom  bojom, međutim zapravo je  tekuće, u ovome slučaju suho – inače riječ što spojena u ulozi pridjeva s imenicom zlato daje izraz posebnog značenjea – a što korištena u kontekstu okusa vina, upućuje na s minimalnim ostatkom neprovrela sladora.

Ekipa s vrha Iločkih podruma, pored jedinstvenog buketa etiketa na kolicima: uz vlasnika Jurja Mihaljevića, koji stoji sasvim desno na slici, su, redom s lijeva nadesno: Renato Krčmar – savjetnik Uprave; Ines Štivić – članica Uprave za logistiku, enologinja Ivana Raguž – voditeljica vinarske proizvodnje, Karmela Tancabel – zadužena za marketing i plasman vani, Antonijo Kraljević – predsjednik Uprave, i Darija Rotim – članica Uprave za tuzemnu prodaju. Dolje: vina ponuđena na kušanje (Marko Čolić)

Tvrtka Iločki podrumi, ne samo najveći i najjači proizvođač vina u hrvatskome Srijemu nego i u čitavoj državi, priredila je premijerno kušanje svojih vrhunskih SUHIH vina iz punjenja i godišta što tek izlaze pred širu publiku, međutim na raspolaganju je tog popodneva ipak bilo i nekih hvale vrijednih godinama odležanih etiketa, da se pokaže što u segmentu starijih vina iločki teritorij i eno-uradci odgovorne ekipe Iločkih podruma mogu pružiti ljubiteljima i poznavateljima plemenite kapljice. Priredbu je dinamično te pružajući mnoštvo korisnih informacija o vinima, vodila Karmela Tancabel, članica Uprave Iločkih podruma i voditeljica odjela za marketing i za izvoz.

Kušani su: Graševina vrhunska 2020, Graševina Grand Collection 2018 magnum, Graševina Velika Berba 2011, Chardonnay vrhunski 2020, Chardonnay Grand Collection 2018 magnum, Traminac vrhunski 2020, Traminac Grand Collection 2019 magnum.

Kako bi se ipak i ovdje pokazalo da zlata Iločkih podruma nisu samo suha, za kraj je sačuvan poluslatki Traminac Principovac 2019., i izazvao je oduševljenje uzvanika. To vino dobilo je prestižna priznanja prije samo nekoliko dana na natjecanju Sélections Mondiales des Vins Canada, tamo je, u konkurenciji više od 1900 prijavljenih uzoraka iz 32 zemlje svijeta, osvojilo i zlatnu medalju i titulu Best in show.

Prezentacija vina prošla je interaktivno, većina se uzvanika uključila kako bi podijelili svoje dojmove o vinu i davali konkretne sugestije za određena vina Iločkih podruma.

Zvijezda večeri bila je Graševina s Principovca. Prva u redosljedu i u hijerarhiji, ona iz 2020. (13,0 vol%) predstavila se, u ovome slučaju bazna, u osobito lijepom svjetlu, kao ozbiljna, mineralna te živa i slana, s dosta ali vrlo profinjeno iskazane arome i prilično čvrsta tijela, informacija za one nešto strpljivije potrošače – ima šansu i za odležavanje još neko vrijeme. Uzlazno dalje:  Graševina iz berbe 2018 (13,5 vol %), ovaj put u ruhu premijerno predstavljene Grand kolekcije iz magnuma. Puna mirisa, lijepa i nesumnjivo još ne posve dovršena bouqueta, kompleksna, s početnim naznakama zrelosti, slana, blago kremasta, topla, s vrlo dobrom strukturom i solidnom trajnosti u ustima, nije nužno žuriti se s potrošnjom. Da je Graševina Grand Collection 2018 veliko vino potvrđuju domaća i svjetska priznanja vinskih stručnjaka, spomenuti valja  zlatnu medalju s International Wine Challengea u Londonu 2020. godine, brončana medalja s Decantera WWA 2020, kao i šampionsku titula u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina na Sabatini 2020.  Graševina 2011 Velika berba – zlaćane boje, s mirisom zrelog voća, s donekle slasnim okusom, mekano, nešto tanjeg tijela, za desetgodišnjaka izvrsno održano.

Chardonnay Principovac 2020 (13,0 vol), svjež, mladenački vibrantan, s vrlo ugodnim mirisom te aromama tek na početku formiranju bouqueta, čvrsta tijela, s dobrom kiselosti, slan, traži još vremena. Chardonnay 2018 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) vrlo precizan, pun i čvrst, s aromama na tragu bijelog koštićavog voća, bilo je primjedbi da pokazuje i finu herbalnu nit a meni se učinilo da odaje nijansu orašastog voća npr. badema, puno, blago kremasto,  traži još vremena i dojam je da ima šansu za lijep razvoj. Idealno pristaje uz odabrane zrele sireve, jela od bijelog mesa i plemenite ribe.

Traminac Principovac 2020 (14,0 vol%) djelovao mi je ovom prigodom kao malo raštiman, arome tipične za sortu i alkohol (osobno mi ne smeta visoki sadržaj) kao da se se u ovome trenutku još malo razdvajaju, kao da idu svaki svojom stranom… Rado bih ga kušao za par godina. Traminac 2019 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) precizan, s aromama tipičnim za sortu (naglasak na ružu),  djeluje kao ugodno svježe, puno, bogato, čvrsto, s vrlo dobrim tijelom, skladno ali još je beba, svakako mu treba još dosta vremena za razvoj aroma i okusa te pokaz pune kompleksnosti. Idealno bi pristao uz foie gras, fine deserte i odabrano društvo.

odabrano društvo. Za stolom u dvorani – Juraj Mihaljević (sasvim desno), vlasnik Iločkih podruma, i ugostitelj Nikola Stojanović iz uglednog restorana Potkova na zagrebačkoj Kajzerici (Marko Čolić)

Kao i Kutjevo d.d., s kojime smo se družili nedavno na prezentaciji u restoranu Kaiser u Zagrebu, tako i Iločke podrume – koji su se dugo vrijeme zadovoljavali s produkcijom relativno jenostavnih suhih vina smatrajući, čini se, da se nešto ozbiljno na tržištu može napraviti samo s (visokim) predikatima s jačim ostatkom neprovrela sladora – treba pohvaliti za odluku da i bijelo vino u suhoj varijanti prikladnim pristupom u vinogradu i potom u podrumu dignu na vrlo visoku razinu kompleksnosti. Nadam se da ova priča u Iloku započeta s Principovcem i oznakom Grand Collection nije tek izlet odnosno da neće ostati zapisana kao izlet. Bilo bi jako dobro da se Iločki podrumi u smislu postizanja maksimalne moguće kakvoće i dodane vrijednosti jače potrude i oko crnog suhog vina, ekološki uvjeti na iločkom području zasigurno kao preduvjet i te kako odgovaraju dobivanju ozbiljnih snažnih crnjaka koji mogu dugo trajati, napredovati u razvoju i – dobivati na cijeni.

Po onome koliko vidim i čujem krećući se po terenu, u nas svakako ima i te kako zainteresiranih za takva ozbiljna suha, dobro i dovoljno dugo njegovana vina. Osloniti se svakako treba i na izvoz, s time da se intenzivira promidžba (među otaloime i radom na Internetu!) na raznim boljim i željenim tržištima. Pa – zar nismo dio Europske Unije?! Treba to iskoristiti!

Inače vezano uz njegu vina iz kategorije ozbiljnih i zahtjevnih, osobno bih se složio, na temelju spoznaja stečenih kroz brojna moja putovanja i posjete prvorazrednim vinskim kućama po Europi, s preporukama  da je radi bolje stabilnosti i boljeg izdržavaja vina kroz vrijeme u preradi i kod bijelih sorata dobrodošla kraća maceracija u preši a za dozrijevanje (svakako na finom talogu) drvena bačva provjerenog proizvođača – ne nužno barrique, možda radije ona do 1000 ili 2000 litara velika, te bez paljenja ili evenatualno nekim minimalnim paljenjem…

Prezentacija je bila interaktivna, a na slici je, dok komentira vina, sommelijerka i ugostiteljka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i voditeljica vinskih edukacija i radionica u njemu (Marko Čolić

Svim vlasnicima i voditeljima velikih podruma koji raspolažu – što u vlasništvu što i preko vinogradara-pouzdanih partnera – s popriličnom ukupnm površinom vinograda, poželjno lociranih na različitim pozicijama, jednostavno mora prodrijeti duboko u glavu to da su oni, ako pravilno razmišljaju i opredijele se za osobito kompleksna i ozbiljna vina, u znatno većoj prednosti od malih vinara od kojih su neki svojim zamislima i predanošću napravili čuda glede kakvoće finalnog proizvoda, naime da krenem od sirovine, bez koje – ništa (sine quae non!): što su raspoložive veće površine pod trsjem dakako visokokvalitetnih sorata i što su pozicije na razmim mjestima (tlo, ekspozicija, nadmorska visina, nagib…) gotovo svake godine a možda i svake godine ukazuje se prilika ubrati odgovarajuće količine roda posve prikladnog za različite tipove vina, od baze do špice kakvoće i najskuplje kategorije, dočim tako nešto mali vinogradar/vinar, osim možda ako sve vinograde ima na najboljim položajima u vinogorju, teško da svake godine može postići. Ako se prikladno postavi prema proizvodnji i plasmanu, s pojačanim trudom u kreaciji i proizvodnji skupih do i vrlo (ekskluzivno) skupih vina ne bi se trebala pojaviti opasnost od financijske štete jer produkcija tih vrlo skupih vina mala je i prikazana je u samoj špici piramide kakvoće i vrijednosti, a tu količinu, koja inače, kao nešto elitno i što izaziva pozor, predstavlja vrlo važnu podlogu za odličnu reklamu tvrtke i čitave produkcije – u europskom prostoru ne bi trebalo biti nemoguće plasirati. Postoje i druga interesantna tržišta, npr. SAD, istok Azije…

S obzirom da ovdje govorimo o Iloku, to je turistički sjajno i perspektivno područje i, kako je to slučaj s brojnim drugim vinorodnim područjima u svijetu, upravo s takvim elitnim etiketama može platežno sposobnog i platiti voljnog vanjskog kupca dobiti ina kućni prag kao tržište. A to po logici otvara mogućnost za dobivanje konkretne potpora i drušvene zajednice predviđene za dobro ustrojene poslovne subjekte što izlaze pred domaću i međunarodnu javnost s vrlo uvjerljivim adutima magnetske sposobnosti tijesno vezanima uz baš određeni teritorij, ti aduti u modernom su vremenu upravo i lokalno tipična za kraj prepoznatljiva vina…  ♣

U gostima u Zagrebu: Vrijeme je za…Hercegovinu

GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA…

Sorta Grk i u hercegovačkom kršu u Ljubuškome i te kako ima što za reći, a i – otvara neka pitanja… Uvjerio sam se u to na doista reprezentativnoj prezentaciji deset etiketa plemenite kapljice iz produkcije vinskog posjeda Josipa Nuića iz Crnopoda kod Ljubuškog, trenutno, uz Radovana Vukoju iz Trebinja, a i uz odvjetnika Zdenka Milasa, zacijelo najboljeg proizvođača Bakhova nektara u Hercegovini i svakako jednog od najboljih i najznačajnijih s obzirom i na količine u izvrsnoj performansi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Evo 10 uzoraka ponudjenih na kušanje na nedavnoj reviji vina Nuić u Zagrebu: Grk 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Pošip 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Žilavka vrhunska 2020 – očekivano vrlo dobro, Žilavka selekcija 2020 – kompleksnije i kompletnije od prethodne žilavke, Trnjak rosé 2020 – ugodno pitko, skladno, nekomplicirano, Blatina vrhunska 2016 – očekivano vrlo dobro, Blatina barrique 2017 – kompleksnije i kompletnije, Merlot 2015 – Syrah 2016 – Trnjak 2016 – IZVANREDNI!

Vjekoslav Madunić, organizator prezentacije Nuićevih vina u Zagrebu, te sommelier Tomo Jakopović koji je komentirao uzorke (Marko Čolić)

Josip Nuić, uspješni biznismen iz domene prodaje automobila i autoservisa, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice, do mjere da se eto – ne tek hobistički i kao da je riječ o sentimentalnom nastavku neke obiteljske tradicije nego na poslovno najozbiljniji način – odlučio uključiti u vinogradarstvo i vinarstvo. Okupio je oko sebe sposobne i vrijedne osobe iz vinska struke, te pedantno spremno krenuo u novu pustolovinu. Prisjećam se trenutaka s početka 2015. godine kad sam s grupom uglednih hrvatskih enologa pod vodstvom Nenada Masleka bio na mini-turneji Hercegovinom i kad smo obišli i Nuićevo imanje, s vinarijom smještenom na Orlovcu u Crnopodu. Objekt je to suvremena dizajna, djelo bečkog arhitektonskog studija Spitzbart&Partners. Taj, prvi put kad smo ga obišli Nuićeva je glavna enologinja bila Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica s bogatim eno-iskustvom stečenim radom u znanim podrumima osobito u Novome svijetu. U podrumu kapetana Nuića s vremenom izraslom u jednog od ponajboljih ne samo u susjednoj nam državi nego i na prostoru cijele nekadašnje države, danas je voditelj proizvodnje vina i posebno zadužen za podrum Ivan Marinović a zadužen za vinogad je Marko Marjanović.

Josip Nuić sa sinom Vlatkom, te, u ruci, s buteljom svojeg čuvenog trnjka

Josip Nuić u razgovoru-dogovaranju oko nastupa s Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com, za koji se poslije, maltene u posljednji trenutak prije najavljenog početka, ispostavilo da je – odgođen!

Tik uz vinograde velika je ali do danas još ne i posve dovršena zgrada, donjim dijelom prostro se, dakako, oveći vinski podrum, koji je tada kad smo naišli već bio u punoj funkciji, a prostori iznad i na katovima, predviđeni za prihvat gostiju, tada su još tek čekali završetak radova. Sva i tada kušana vina besprijekorna, a ona iz gornje kategorije, tu prvenstveno mislim na Merlot (2012!) , Syrah i Trnjak – izvanredna.! Potvrdio je to u međuvremenu i svijet, naročito u slučaju Trnjka, sorte s kojom se Hercegovci hvale kao svojom autohtonom ali koja, odmah će se javiti Imoćani (u Imotskoj krajini odličan crnjak-trnjak proizvodi obitelj Grabovac), možda ipak izvorno dolazi s područja i naše Imotske krajine, smještene na samoj državnoj granici s BiH, Imoćani tvrde da su brojni hercegovački uzgajivači Blatine u neko davno doba bili ponajprije posegnuli za Trnjkom prvenstveno kao oprašivačem za Blatinu. Sa svojim trnjkom, koji je slao na razna najjača svjetska ocjenjivanja vina, Josip Nuić pobrao je brojne medalje visokog sjaja (treba mu doista zahvaliti na tome što je skrenuo značajno pažnju svjetske javnosti na trnjak kao iznimno vino od iznimne sorte s ovih prostora.

Josip Nuić bitno je, s vremenom, poslovno napredovao u vinskom segmentu: danas raspolaže s 35 hektara vinograda, sedam ih je uz vinariju na poziciji Orlovac u Crnopodu, a 28 nešto podalje od podruma. Tu s trsjem kod Nuića stvar i ne staje: nedavno je Josip Nuić kupio novu parcelu od devet hektara, koja u sadnju ide iduće godine, pa će od 2022. ukupna površina Nuićevih vinograda iznositi nešto manje od 45 hektara. On i još pet hercegovačkih vinogradara/vinara – Milas, Buntić, Begić, Majić, Keža – zakupili su, kako mi kaže Nuićev sin Vlatko, oveću vinogradsku površinu (oko 40 ha ukupno) od nekadašnjeg kombinata iz Ljubuškoga, većina spomenutih vinara odlučila se, kako čujem, na svojim parcelama saditi Žilavku, Nuić razmišlja i o drugim kultivarima.

Pogled na vinogradi Nuićevih u razdoblju pune vegetacije te, dolje, zimski prizor iz Nuićeva vinograda – tlo govori dovoljno! (suhiucasi)

Vinski podrum Nuićevih, s najboljom je mogućom vinarskom opremom. Uz prostor za primarnu preradu grožđa obuhvaća, dakako, i veliku dvoranu za drvene bačve za dozrijevanje vina. Prema kraju ide  uređenje vinske arhive te na katovima najveće buduće vinoteka u Hercegovini i šire, degustacijske sale i smještajnih, gostinjskih  kapaciteta u vinskim apartmanima.

Nuić je u želji da svoju ukupnu ponudu što je obuhvaćala već spomenute crnjake od tradicijskih domaćih kultivara i one od internacionalnih sorata, te bijelu žilavku, obogatiti s još kojom bijelom sortom prikladnom da u njegovim agroekološkim uvjetima dade snažno i karakterno, veliko bijelo vino, u 2010. godini pokusno zasadio Pošip, a s obzirom da mu se on pokazao jako dobrime nagovorio je, kako mi je rečeno, svog partnera čiji je vinograd površine 20 hektara smješten tik uz Nuićev, da, u 2013., i on, po uputama Nuića i njegovih savjetnika, zasadi Pošipa u većoj količini pa da Nuiću predaje grožđe, a istodobno sâm se opredijelio za pokus s Grkom, za početak sa 4000 cijepova. Uvjerljivi rezultat Grka iz berbe 2020. – koji nam je eto bilo moguće kušati nedavno na zagrebačkoj susretu s Nuićevim vinima u organizaciji Vjeke Madunića – upućuje na zaključak da Nuić neće i ostati na spomenutih 4000 loza Grka.

Josip Nuić – barricaija (suhiucasi)

S obzirom na vrlo ozbiljan i investicijama popraćen Nuićev pristup vinu u kontekstu kakvoće i osebujnosti – npr. prije nekog vremena obitelj se, ne radi širenja svoje proizvodnje u Austriji nego radi vinskog školovanja mlađeg naraštaja, preselila u austrijski Krems, inače jednu od tri (ostale dvije, u susjedstvu, su Kamptal i Wachau) svjetski glasovite vinorodne zone Austrije za (bijelo) vino te grad s vrlo cijenjenim institucijama za školovanje za vinogradara/vinara – Nuićev sin upravo je završio tamošnju srednju školu za vinogradarstvo i podrumarstvo i sad se priprema za majstorski, specijalizacijski ispit, zatim s obzirom na to da Nuić već dobro plasira vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj i Srbiji ali i (zacijelo uvelike zahvaljujući brojnim zlatnim medaljama osvojenima na Decanteru, Mundus Viniju, Concours Mondialu, Austrian Wine Challengeu) na tržištu Zapadne Europe, zatim s obzirom na potencijalno uskoro i veću količinu Nuićevih butelja s odličnim grkom, a, opet, i s obzirom na male količine (treba reći: izvanrednoga kakvoćom!) grka iz podruma korčulanskih/lumbarajskih vinara – pitanje pitanja je koliki su izgledi da svijet Grk/grk doživi i zapamti kao hercegovački, a koliki kao izvorno korčulanski fenomen?… ♣

_____________________

Vrijeme je za…Hercegovinu: NUIĆ, GRGO VASILJ, VINARIJA ČITLUK, MILAS, KEDŽO… – Upečatljivi duboki glas Vjekoslava Madunića kao dugogodišnjeg spikera na Hrvatskom radiju i posebice u Vijestima u posljednje se vrijeme rjeđe čuje preko radio-valova, ali sve više na – vinskoj sceni. Odlaskom u mirovinu, Madunić nije prestao s poslovnom aktivnošću, kao veliki ljubitelj plemenite kapljice marljivo je krenuo, pod parolom Vrijeme je za…, u organizaciju prezentacija raznih vinara i njihovih ponajboljih proizvoda, pozornica mu se ustalila u ovećoj prostoriji u HKD Napredak u središtu Zagreba i sad ga se kao moderatora tamo može čuti na gostovanjima proizvođača Bakhova nektara ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja, a vjerni pomagač u strukovnom smislu, tj. u komentiranju vina mu je zagrebački sommelier Tomo Jakopović.

Najnovija eno-događanja Vrijeme je za… , obično ponedjeljkom u predvečerje, u Madunićevoj režiji u prvi su plan stavila vinske kuće Grgo Vasilj_Carska vina  iz Međugorja i Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog iz Bosne i Hercegovine, potom je na redu je bila Vinarija Čitluk, iz Hercegovine, u ovom BiH-turnusu još su uključene vinarija mostarskog odvjetnika Milasa (jako dobra vina!) te vinarija Kedžo iz Ljubuškoga, Madunić je u ovom svom novembarsko-prosinačkom zaletu s juga Hrvatske  doveo i odličnu vinarij Škaulj, vlasnika  Šime Škaulja  iz Nadina.

Uz domaćine Vjekoslava Madunića (sasvim desno na slici) i pomoćnika mu Tome Jakopovića (sasvim lijevo) su gost iz Hercegovine Andrija Vasilj, te kao uzvanik prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, o tom trenutku još se nije znalo da će Zagreb Vino.com u 2021. biti otkazan

___________________________

 CARSKA VINA VASILJ

Andrija Vasilj

Prezime Vasilj spada u legendu Međugorja i vinske Bosne i Hercegovine. Dugo je (od) tamo svojom žilavkom dominirao Stanko Vasilj Stankela, u posljednje vrijeme – sasvim logično jer ipak mu je danas 85. jesen na ramenima – posustala zvijezda. Iz dinastije Vasilj i Međugorja, prema prvome planu u kontekstu vina plivale su i u prvi plan i isplivale nove snage, primjerice prvi Stankelin rođak Grgo Vasilj, kojega eto sada pomalo zamjenjuje njegov sin Andrija, suočen sa dva velika izazova – obiteljskim hotelom u Međugorju i vinogradarsko-vinskim posjedom Carska vina Grgo Vasilj. Izraz Carska vina u nazivu marke spomen su, objašnjava Andrija Vasilj, na davna vremena kad se žilavka točila kao službeno vino na Bečkom carskom dvoru i kad su se i na raznim drugim dvorovima po Europi dosta trošila hercegovačka vina. Ostavština je značajna i, dakako, treba jako paziti da prezime Vasilj, s tradicijom u vinu dužom od stoljeća, kako doliči sjaji i dalje.

– Danas vinski posjed Carska vina Grgo Vasilj obuhvaća 22 vlastita hektara vinograda, i godišnje proizvede oko 80.000 butelja vina. Dvije su grupe vina s obzirom na to kako idu na tržište: Carska vina namijenjena su lancu HoReCa, a vina s nazivom Fine Edition za vinoteke, maloprodaju, najviše se zasad oslanjamo na sarajevsko tržište. Inače, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima raspolaže s nekih 3600 hektara vinograda i danas proizvodi oko 18 milijuna litara vina, a godišnja potrošnja po stanovniku kreće se oko osam litara. Uz hercegovačke uzdanice Žilavku i Blatinu, moja obitelj uzgaja i neke međunarodne sorte poput Pinota sivoga i Cabernet sauvignona. Uz vino proizvodimo i šest različitih rakija lozovača na bazi svježe prešavine grožđa – kazao je Andrija Vasilj na predstavljaju u Zagrebu.

Vinarija Grgo Vasilj prezentirala je sedam svojih Carskih vina, bile su to sljedeće etikete: Žilavka Premium Edition 2020, Gregorius žilavka 2020 Limited Edition, Sophia Special Edition 2020 od 50% žilavke i 50% sivog pinota, pa Nika Rosé Special Edition 2020 od Cabernet sauvignona, Blatina Premium Edition 2018, David Special Edition 2018 od blatine (50%) i cabernet sauvignona (50%), te Jeanne Cabernet sauvignon Special Edition 2017. Najviše su se dojmile Žilavka Gregorius pa Žilavka Premium edition od bijelih, te Jeanne Cabernet sauvignon od crnih. ♣

 VINARIJA ČITLUK

Na prezentaciju u Zagreb vinarija Čitluk d.d. iz Čitluka stigla je sa statusom  najvećeg vinskog posjeda u Bosni i Hercegovini. Riječima i vinima prezentirali su je Maja Nakić iz Marketinga tvrtke, zatim sommelier Tomo Jakopović te organizator prezentacije i moderator Vjekoslav Madunić. Moglo se čuti kako vinarija Čitluk d.d., danas u većinskom vlasništvu dviju obitelji – Nakić i Čule – zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri), iz kojih se u prosječnoj godini proizvede oko 3,5 milijuna litara vina. Tvrtka i otkupljuje tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Svo grožđe prerađuje se u vinariji u Čitluku.  Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije.

Tomo Jakopović i Maja Nakić uz butelje vinarije Čitluk (Marko Čolić)

Vina izlaze na tržište pod čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija marka Teuta, nazvana po imenu legendarne kraljice Ilira sa devet etiketa namijenjenih grupaciji HORECA dok grupa HERCEGO nudi pet različitih imena. Na kušanje su ponuđena vina Teuta – žilavka 2020, Žilavka selekcija 2020, Vranac 2015 i Trnjak 2018. te crna linija u kojoj prevladavaju blatine i vranac. Od žilavki najviše se svidjela Teuta žilavka selekcija 2020, od kasnije branog grožđa iz Kamenih vinograda.

Potom su stigli crnjaci. Sommelier Tomo Jakopović kaže o trnjaku vinarije Čitluk sljedeće: Tanini su brojni, uglađeni a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrika. Vino prepuno slasti, dobro bi mu došlo još malo kiseline ali i malo manje drva ali je  svakako veliko vino. Na pitanje zašto Trnjaka nema i više u vinogradima Čitluka Maja Nakić odgovara  kako mu popularnost brzo raste i kako će  vrlo vjerojatno ubrzo u ukupnoj zastupljenosti crnih sorata dostići i 50 posto i tako se izravnati sa zasad vodećom crnom sortom Blatinom.

Kušana je dakako i blatina, ona s nazivom  De Broto (De Broto označava hercegovačko područje kod Čitluka koje se u povijesti prvi put spominje još 1306., po posljednjim istraživanjima naziv potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku) a iz 2019, za nju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobro iskazane arome) i da je teško da s vremenom može još rasti. Posljednje vino u testiranju sa područja Dubrava-Međugorje bilo je  Blatina Grand Cru (??!!) 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011. i 2015. Količine su ograničene na po oko 5000 butelja. Cijena ovoga vina je oko 30 eura! Jakopović Vino je besprijekorno, elegantno, istaknuo je Jakopović, s izraženim okusom na šljivu, pekmez od nje. Malo slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Tihomira Prusine, prvog doktora vinarstva u BiH i predavača na Agronomskom fakultetu u Mostaru.

Vinarija Čitluk inače izvozi nešto više od 50 posto svoje produkcije vina,  a uz susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju najveći uvoznik je Njemačka.

Inače, o gostovanju vinara Milasa iz Ljubuškoga te o gostovanju Šime Škaulja iz Nadina kod Zadra, a koji su se predstavili sa sjajnom kapljicom, u idućem izdanju Kronike Svijeta u Čaši, za prosinac 2021. ♣

Novi izazovi za Lijepu našu

DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU!

S vinom smo pokazali što u proizvodnom možemo, mada, nažalost, zasad još nismo i ostvarili komercijalni efekt kakav smo i bismo trebali u odnosu na potencijale što ih posjedujemo. Bez obzira na takvu situaciju na tržištu, nije naodmet dalje krenuti  s većim entuzijazmom i u pokušaje da širu internacionalnu pažnju značajnije usmjerimo i na naše destilate, poglavito na, kad govorimo o voću općenito na (staru) šljivovicu, te, onda, dakako i na lozovaču.

Ima proizvođača koji se tima dvjema rakijama posvećuju u najozbiljnijem i najiskrenijem smislu, međutim problem je što su količine koje oni zasad proizvode na tržištu su premalo dostupne. Pojedince koji su potpuno posvećeni produkciji vrhusnkih destilata potrebno je podržati, stimulirati,  tako da se upuste u proizvodnju ekstra-uradaka koji bi bili u, ono što se kaže: barem u dovoljnoj kritičnoj mjeri prisutni na tržištu. Bitni faktori tu su svakako edukacija, edukacija, edukacija, privrženost višim ciljevima, marljivost i inventivnost u nečemu bez čega se danas ne može – promidžbena aktivnost. Nadam se da u našem napadu na svijet u kontekstu destilata kao određeni korektiv i poželjno usmjerenje mogu pomoći i stručna ocjenjivanja uradaka na razini zemlje odnosno regije u smislu da je uz Hrvatsku obuhvaćeno i neposredno susjedstvo, a jedno takvo upravo se odigralo u Zagrebu. Najprije evo nešto o tome, a potom je i nešto o istraživanju portala JA trgovac na temu jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu.

U prvom dijelu priručnika opisuju se sirovine za proizvodnju voćnih rakija. Potom je detaljno objašnjena ispravna priprema sirovina za alkoholnu fermentaciju te priprema selekcioniranih kvasaca. U sljedećem poglavlju opisan je tehnološki postupak destilacije pomoću destilacijskih kotlova. Zadnja faza proizvodnje je faza dozrijevanja i finalizacije proizvoda koja je također opisana na primjeren način za čitatelja. Na kraju, autor upoznaje čitatelja s najčešćim manama destilata te kako ih izbjeći, opisuje osnovne korake proizvodnje te recepte za proizvodnju likera i travarica, daje osnovne naputke o kušanju i serviranju rakija i likera te naputke o kontroli kvalitete sirovina i potrebne izračune

U organizaciji zagrebačkog časopisa Gospodarski list koji se za suradnju obratio Agronomskom fakultetu i Prehambeno-biotehnloškom fakultetu u Zagrebu u Metropoli je održano 3. Međunarodno ocjenjivanje jakih pića, najviše rakija i likera.

Svoje radove na ocjenjivanje je prijavilo više od 70 proizvođača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, na kušanje je stiglo 120 uzoraka koji se uglavnom svi mogu i naći na tržištu, neki u prodavaonicama a doduše neki samo na kućnom pragu autora-ponuđača.

Doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik ocjenjivačke komisije

Stručni ocjenjivački žiri radio je u sastavu prof. dr. Ninoslav Nikičević (Poljoprivredni fakultet Beograd), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. agr. (Savjetodavna skužba; u mirovini), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr., (Savjetodavna služba), prof. dr. sc. Jasna Mrvčić, (Prehrambeno – biotehnološki fakultet Zagreb) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Savjetodavna služba), predsjednik Komisije bio je doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (Agronomski fakultet Zagreb). Vrednovalo se po bodovnoj skali do 20 bodova. U svakoj kategoriji  poglašen je  najbolji uzorak.

Sve je iznenadila kvaliteta ovih sada kušanih uzoraka. Više od 60 kandidata za medalju dobilo je  ocjene 18 i više, a koje donose zlato odnosno veliko zlato. Vrijedno je istaknuti kako je apsolutni šampion natjecanja dobio maksimalno mogućih ocjenu 20 bodova, i to je po prvi put otkako se priređuje međunarodno ocjenjivanje rakija i likera u Zagrebu. To lijepo govori o sve kvalitetnijim uradcima u kategorijiama rakije, likera, ali i gina na ovim prostorima. Inače, od svih degustiranih uoraka ovaj put odbačena su samo dva. Predsjednik ocjenjivačke komisije doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj bio je vidno zadovoljan ovom revijom kakvoće, ali je i naglasio kako ima još puno prostora za napredak i kako se proizvođači moraju nastaviti educirati.

Puno toga o proizvodnji voćnih rakija, likera i travarica uskoro će (se) moći naučiti i preko njegove knjige Voćne rakije, likeri i travarice  koja se već može naručiti i putem Gospodarskog lista.

Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu

            Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, član komisije ocjenjivača, rekao je kako je sada kušana šampionska šljivova prepečenica jedna od najboljih koje je osobno probao. Kazao je i kako su šljivove prepečenice na posebnoj cijeni te da pripadaju samom vrhu svjetskih pića, uz francuski konjak i škotski viski. Smatra kako se za vrhunski proizvod prvo potrebno dobro educirati, a zatim najozbiljnije krenuti u proizvodnju.

Apsolutni šampion natjecanja i šampion u kategoriji rakija je Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez d.o.o, Srbija). Ona je osvojila maksimalnih 20 bodova.

Šampionsku titulu u kategoriji likera osvojio je liker Teranino iz 2021. destilerije Patrik  Patrika Sračića, s 18,8 bodova.

Ovogodišnji pobjednik u kategoriji gina je Raven’s London dry gin iz 2021. destilerije Gavran Ivana Gavrana, s 18,5 bodova.

Likeri i rakija najpopularniji  

                U nastavku, evo i nešto osobito važno a izravno s tržišta: najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, dok su viski (10,8%) i votka (10,1%) skoro izjednačeni

Jaka alkoholna pića čine život ljepšim i veselijim. Dakako, uz odgovornu konzumaciju. U vremenu u kojem živimo sada već gotovo dvije godine možda nam je pokoja žestica pomogla da u ovim teškim danima lakše podnesemo brojne vijesti i informacije kojima smo svakodnevno bombardirani.

Upravo žestici pribjegava više od polovice hrvatskih građana. Naime, ukupno 55,6% ispitanika iz našeg nacionalno reprezentativnog uzorka ističe da konzumiraju jaka alkoholna pića. Preostalih 44,4% ispitanika navodi pak da ne konzumiraju dastilate.

Kad je riječ o učestalosti konzumacije,  rezultati su pokazali da najviše ima onih koji jaka alkoholna pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno (29,6%) i nekoliko puta godišnje (28,5%), dok je vrlo blizu i broj onih koji žesticu piju na tjednoj bazi (23,9%). Nešto je manje onih koji konzumiraju kategoriju nekoliko puta tjedno (15,9%), a najmanje je svakodnevnih korisnika (2,1%).

Najbolje ocijenjeni na nedavnom vrednovanju jakih pića u organizaciji Gospodarskog lista: Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez DOO, Srbija), Teranino liker 2021 – destilerija Patrik, te Raven’s London dry gin 2021-destilerija Gavran

Najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, a viski (10,8%) i votka (10,1%) gotovoo su izjednačeni. Vrijedne premda male udjele zabilježili su i rum (2%) i tekila (1%). Preostalim vrstama jakih alkoholnih pića pripalo je 2,8% udjela.

Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih radije miješaju sa sokom ili drugim pićima, dosta uvjerljivu prednost ostvarila je samostalna varijanta sa 62,6% udjela, dok 37,4% domaćih konzumenata preferira mikseve.

Ako govorimo o mjestu konzumacije najveći broj hrvatskih građana žesticu pije kod kuće (53,1%), dok izvan kuće (kafić, restoran) najčešće pije 29,1% njih. Da jaka alkoholna pića podjednako konzumiraju i kod kuće i izvan nje navodi pak 17,8% sudionika anketnog istraživanja.

Istraživanje su tijekom listopada 2021. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Kompletni rezultati s ocjenjivanjima su na kraju ovog priloga, u Potrošačkom putokazu! ♣

Sommelieri u utrci za titulom 2021

PRVAK  EUROPE JE TALIJAN; SINIŠA LASAN – 11. u UKUPNOM PORETKU

Na Cipru je upravo završilo prvenstvo sommeliera Europe i Afrike za 2021. godinu. Pobjednik je Talijan Salvatore Castano, drugoplasirana je Nina Jensen iz Danske, a treće je mjesto osvojio Suad Zlatić, zastupajući boje Austrije. Osvajač šampionske titule Castano automatski se kvalificirao za nastup na Svjetskom prvenstvu sommeliera koje će se održati 2023. u Parizu.

Radosno je za nas odjeknulo kad su na svečanosti proglašenja rezultata čitani rezultati plasmana prvih petnaest natjecatelja. Naš predstavnik Siniša Lasan po osvojenim bodovima plasirao se na 11. mjesto!  U nadi da će i budući hrvatski predstavnici na međunarodnim natjecateljima postizati slične, pa i značajnije rezultate upućujemo čestitke Lasanu na odličnom rezultatu, dosad najboljem od nekog hrvatskogg predstavnika na nekom od najvećih dosadašnjih međunarodnih natjecanja sommeliera.

Ovo su bili ciparski polufinaliasti: Suvad Zlatić Austrija, Jacub Pribyl Češka, Roman Sosnovskij Rusija, Ketri Leis Estonija, Maximillian Wilm Njemačka, Salvatore Castano Italija, Nina Jensen Danska, Eric Zwiebel Ujedinjena kraljevina, Jo Wessel Južna Afrika, i Réza Nahaboo Švicarska

24. prvenstvo sommeliera Hrvatske

Početak prosinca 2021. obilježio je i završetak 24. Prvenstva sommeliera Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba. U opatijskom hotelu Palace Bellevue, pod pokroviteljstvom HTZ-a, proglašen je najbolji sommelier Lijepe naše  za 2020/21. godinu.

Siniša Lasan, 11. na Prvenstvu sommeliera Europe i Afrike, a peti na 24. Sommelijerskom prvsnstvu Hrvatske, za 2020/2021 godinu

Podsjećam: 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske počelo je izlučnim natjecanjima u Poreču i Zagrebu, u studenom protekle godine. Kako je zbog epidemioloških razloga Prvenstvo moralo biti prekinuto odlučeno je da se njegova završnica (polufinale i finale) održi potkraj ove godine. Opatijski hotel Palace Bellevue bio je domaćin dvanaestorici (od 26 prijavljenih) najbolje plasiranih hrvatskih smmeliera na izlučnim natjecanjima, oni su 1. prosinca nastavili svoja polufinalna nadmetanja. Obveza im je bila ispuniti test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različitih stilova piva, prepoznavanje i posluživanj različitih stilova pjenušca te usklađivanje jela i vina na konkretnim primjerima jela. U finalu, tri najbolja kandidata pokazala su svoje umijeće u opisu dva domaća i jednog stranog vina kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim jelovnikom, poznavanju općenito svijeta vina, ophođenju s gostima i disciplinom iznenađenja.

Popis polufinalista (abecednim redom): Toni Arbunić, Noel Zagreb, Miljenko Čehuljić, Mano2 Zagreb, Ivan Dušić, Zoran Gregorović, Spinnaker Valamar Poreč, Ivan Jug, Noel Zagreb, Siniša Lasan Rixos Premium Dubrovnik, Lucija Matijević Nebo restaurant Hilton Rijeka, Tomislav Mikinac, Nebo restoran Hilton Rijeka, Mate Negulić, hotel Ikador Opatija, Monika Neral, Josip Orišković, Dvorac Belaj, Marko Škarica, Agli amici, Maistra, Rovinj.

Novi hrvatski prvak u sommelijerstvu Ivan jug (drugi slijeva), uz finaliste Moniku Neral (trećeplasirana) i Josipa Oriškovića (drugoplasirani), te voditelja svečanosti dodjele priznanja Sandija Parisa

Naslov najboljeg sommeliera Hrvatske 2019. osvojio je Siniša Lasan, a NOVI šampion, za 2020/2021, je  Ivan Jug, suvlasnik znanog zagrebačkog restorana Noel.  Uz Ivana Juga, u finale ovog, 24. Državnog prvenstva sommeliera plasirali su se Josip Orišković, Dvorac Belaj, te Monika Neral. Orišković je natjecanje završio na drugom, a Monika Neral na trećem mjestu. Prvak Jug  skupio je najviše bodova u praktičnim disciplinama finala: opisu triju vina različite stilistike I kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, kreiranju menua na temelju zadanih vina, poznavanju svijeta vina i ophođenju s gostima. Kao i prethodne godine, finalno natjecanje odvijalo se na engleskom jeziku. Finalistima, a posebno šampionu: Čestitamo! ♣

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga

KOLINJE 2021!

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga – od dvaju nekad u jedno stopljenih praznika u jedno slavlje ostala je, zacijelo za vječnost, jedna svečanost sine quae non u posljednjim danima 11. mjeseca u godini:  KOLINJE!  Oku, nosu i nepcu ugodniji prizor – topljenje kockica špeka u čvarke i usitnjavanje izabranih komada mesa za kobasice – pečenice, one za kuhanje (češnjofke!), i one koje će se jesti kao suhe. A kad je, k tome, u kolinje uključen i sommelier…  stvar dobiva, logično je pretpostaviti, dimenziju više. U ovome slučaju kobasičari i čvarkeri su Tomo Jakopović i Miro Barec, suvlasnici zagrebačkog Vinskog kluba u zagrebačkoj Paromlinskoj, pozornice brojnih vinskih događanja…

Čarobno gnijezdo – ukusnih riđovki!…

Uglavnom, bez GEMIŠTA, naravno – NEMA NIŠTA! ♣

_______________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(XXL) GRAN TERAN 2017 –  CORONICA ■ Hrvatska zapadna Istra,  ZOI, Teran,  suho,  13,5 vol %; 0,75 lit

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) CARL GUSTAF CUVÉE 2016 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot & Cabernet sauvignon 50:50%, kasnija berba, maceracija 20 dana, dozrijevanje dvije godine u barriqueu, suho, 39 g/lit ekstrakta,   15,5 vol %; 0,75 lit, za prodaju raspoloživo samo 3000 butelja

(XXL) PLAVAC MALI 2018 –  GRGIĆ-vina ■ Srednja i Južna Dalmacija  ZOI, Pelješac, Plavac mali,  suho, 16,0 vol %; 0,75 lit

(XL)  MERLOT barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot,  maceracija: 10 dana,  dozrijevanje: dvije godine u barriqueu,  suho  15,5 vol %; 0,75 lit

  (XL) CABERNET SAUVIGNON barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Cabernet sauvignon,  dozrijevano u barriqueu, suho  15,0 vol %; 0,75 lit, na raspolaganju za tržište: 10.000 butelja

(L)  PLAVAC TIHE BRAĆE 2017 –  SENJANOVIĆ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Vis, Tihobraće polje, Plavac mali,  ZOI,  suho,  16,0 vol %; 0,75 lit

(L)  SYRAH 2018 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Syrah,  dozrijevano u barriqueu, suho,  14,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(XXL) GRAŠEVNA 2018 Grand Collection –  ILOČKI PODRUMI ■ Srijem, Ilok, Principovac ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 1,5 lit

(M) NEUBURGER 2019 –  KRAUTHAKER ■  Kutjevo ZOI  ■ Neuburger, suho,  12,5 vol %; 0,75 lit

(M) ŽERJAVINA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(ML) MUŠKAT RUŽA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Muškat ruža,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(M)  FRANKOVKA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Frankovka, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

_____________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________________________

ooooo  Posebna degustacija mjehurića vezana na praznični prosinaC  ooooo

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

Charmat                                                          ⦁ Bijeli/ White

BISER ŽLAHTINE, 12 ,0 vol % – KATUNAR

 

Klasična metoda – Classique               ⦁ Bijeli / White  –  brut nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,5 vol %  – KORAK

 

BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

GRIFFIN ZERO brut nature (Chardonnay), 12,0 vol % – GRIFFIN ◾ MONTECLASSICO brut nature (Malvazija istarska), 12,5 vol % – MONTEROSSO ◾ CENTURION GOLD BLANC de BLANCS, 12,5 vol% – BOLFAN ◾ FERNÉ BLANC de BLANC brut nature (Chardonnay), 12,0  vol % –  DEGRASSI ◾ BLANC de BLANCS brut nature, 12,7 vol %  – STRUČIĆ ◾

⦁ Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%,Pinot crni),12,8 vol %  – KURTALJ 

 

BARUN ELEGANCE extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN(DIĆ) VINA  

KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ KOTA 235 extra brut (Chardonnay, Pinot bijeli) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ VUGLEC extra brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG ◾ MISAL PRESTIGE extra brut (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ◾ VALOMET brut natur (Žlahtina), 12,0 vol %  ◾ “R” (Graševina, Traminac), 11,5 vol%  – ROGIĆ

⦁ Brut

 THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ

 BLANC de MOI 2016 (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA

DININ SAN (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ◾ MAXIMO brut (Graševina), 12,5 vol %  – KUTJEVO d.d. ◾ JAZZ (Graševina 65%, Rizling rajnski) 12,5 vol % –  JOSIPOVIĆ ◾ GRIFFIN brut (Muller-Thurgau), 12,0 vol% – IVANČIĆ GRIFFIN ◾ RADOSH WHITE brut (Chardonnay), 12,0 vol% – PAPAK  ◾ VIAZ (Gegić, Chardonnay, Ugni blanc), 11,5 vol % – BOŠKINAC ◾ BARONIAL brut (Pinot crni, Chardonnay), 13,0 vol % –VUGLEC, ◾ POLARIS brut (Pušipel) 12,0 vol % – CMREČNJAK ◾ CENTURION SILVER (mješavina sorata), 12,0 vol %  – BOLFAN ◾

Ružičasti / Rose

⦁ Brut nature – extra brut 

VUGLEC ROSALIA extra brut (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC-BREG ◾ LA VIE EN ROSE brut nature (Refošk, Teran ), 12,0 vol %  – DEGRASSI ◾ ROSÉ brut nature dosage zéro (Montepulciano), 12,0 vol %  – MONTEROSSO

 

⦁ Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI ◾ ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol % – ŠEMBER ◾ COLLETTI ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol %  – KOLARIĆ ◾

 

⦁  Extra dry/extra sec

ROSÉ extra dry (Teran, Merlot, Malvazija crna), tankovska metoda, 12,5 vol % – TOMAZ

 

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

BOSNA  HERCEGOVINA

(mpc/pp: M-L)  GRK 2020 – NUIĆ ■ Mostar, Ljubuški, Crnopod, Grk,  selekcija grožđa  iz vinograda zasađenog 2015. godine, suho, 14,0 vol  %

 (mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2018 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

(mpc/pp: M-L)  GREGORIUS ŽILAVKA 2020 limited edition – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Žilavka, selekcija grožđa iz vinograda Medjugorje i Vionica, 12,8 vol  %,

(mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2011 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz dodatak 10 % Cabernet sauvignona), izbor najboljeg grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

(mpc/pp: XL-XXL)  TRNJAK 2016 – NUIĆ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Trnjak, dozrijevalo u drvenom posuđu, suho, 15,0 vol %

 (mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2013 barrique – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz mali dodatak Cabernet sauvignona), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

 (mpc/pp: XXL)  BLATINA 2012 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina (uz mali dodatak Trnjka i Alicante Bouscheta), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, alkohol: 14,5 vol %

 (mpc/pp: XL-XXL)  SYRAH 2016 – NUIĆ ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Syrah, 12 mjeseci barriquea, suho, 14,0 vol %

(mpc/pp: XXXL)  JEANNE CABERNET SAUVIGNON SPECIAL EDITION 2017 – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Cabernet sauvignon, 15 dana maceracije, 13,5 vol %  

 (mpc/pp: XL)  BLATINA  2015 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

(mpc/pp: XXL_XXXL)  BLATINA grand cru 2015 – Vinarija ČITLUK ■ Mostar, Čitluk, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

Vina Milas

SLOVENIJA  SLOVENIA

(mpc/pp: XXL)  CAPO d’ISTRIA REFOŠK 2013 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL)  CAPRIS REFOŠK 2016 –VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

(mpc/pp: XXL-XXXL) VINA PEDROSA 2016 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 24 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol % ■

(mpc/pp: XXL-XXXL)  VINA PEDROSA LA NAVILLA 2017 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL) VINA PEDROSA GAVILÁN 2018 crianza – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo (Gavilán je sinonim za Tempranillo!), selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol %

__________________________

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

   – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

.           – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for an everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

____________________________

JAKA PIĆA

Evo, kako je najavljeno, kao informacija i pomoć za dobar odabir zainteresirnima za čašicu kvalitetne žestice, ovo u tablicama su rezulati recentnog ocjenjivanja rakija, likera i gina što ga je uz pomoć Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu organizirao časopis Gospodarski list:

Najrađene rakije

Nagrađeni likeri

Nagrađeni ginovi

_______________________

Malo smaohvale – lijep osjećaj, posebice tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godišnjicu

ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!

Malo samohvale, nemoguće je ne podičiti se!

Ovih dana, a nakon što je već neko vrijeme u okviru mojega stalnog bloga objavljena redovita mjesečna Kronika SVIJETa u ČAŠI za listopad 2021., te tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godinu od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI  (da podsjetim: prvi broj pojavio se na svjetlu dana, prigodno, na Martinje 1992.), ponovno stigne obavijest tvrtke WordPress preko koje se moj blog pojavljuje na Internetu: na ekranu mobitela zablinkalo je ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!…, kao obavijest da je prilog pobudio priličnu pažnju kod čitatelja.

Kušanje, kod Pinteriča, šipona iz 1992, godine kad je rođena revija Svijet u casi, i crnjaka koji zrije nekoliko godina u bačvici Svijeta u Čaši i čeka na punjenje u butelju

Bio je to dobar povod za skok do vinogradara/vinara Simona Pinteriča na Bizeljsko kod Klanjca, da se radosna vijest proslavi i da se podsjetimo na neka davna vremena početka časopisa i akcija što ih je incirao Svijet u Čaši, među njima je i ona Dobro mi došel, prijatelj!…, s kojom smo htjeli, kroz organizaciju druženja na objema obalama Sutle naizmjence a na podlozi eno-gastronomije, sporta i glazbe, u trenucima kad je rijeka Sutla najednom postala državnom granicom, dati naš doprinos sprječavanju, kao slijedu novih političkih i administrativnih okolnosti, mogućeg zabrinjavajućeg odalečivanja stanovnika jedne obale od onih s druge obale rijeke. Gospodarstvo gotoljubivog Simona Pinteriča bilo je meta našeg recentnog posjeta i stoga što je u Pinteričevu podrumu svojedobno uređen prostor Svijeta u Čaši a za čuvanje nekih butelja proizvođača s obiju strana Sutle, a od tih butelja imali smo mogućnost za osobito prikladnu probnu zdravicu u iščekivanju ispunjenja 30. jubilarne godišnjice Svijeta u Čaši otvoriti  jednu bocu od 0,75 lit obraslu u gustu crnu vunu zvanu Raccodium Cellare, u boci je bio sjajno očuvani žućkasto-još lijepo zelenkasti šipon Pinteričevih rođen istodobno kad i SVIJET u ČAŠI – s berbom 1992!  Trebalo je, inače, i provjeriti u kakvom je stanju crnjak u bačvici Svijet u Čaši, vino je inače iz berbe 2013… i pokazalo se jako dobrime, sad čeka na punjenje u butelju…

Berkovic Bojan, Oljevina

Naravno da nismo zaboravili naše stare i vjerne prijatelje na Bizeljskome – Gostilnu Šekoranja, nezaboravnoga i prerano otišloga Sineka Šekoranje, prostor unutra i uokolo na otvorenome gdje smo organizirali brojne eno-gastro susrete Dobro mi došel prijatelj i brojna natjecanja u tenisu s natjecateljima s obje obale Sutle, dakako neizorstavan posjet na Bizeljskome je uvijek i gospodarstvo Bojana Berkoviča, koji je nakon što se svojedobno proslavio visokim predikatima odlučio posvetiti se ozbiljnim suhim na finom talogu u bačvi(ci) njegovanim bijelim (chardonnay, sauvignon) i crnim (cabernet sauvignon, merlot) vinima što ih nudi pod markom Oljevina…  ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

_______________

SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!…

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20^th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shift – The full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANU – CROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. • Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna ⦁ Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU! – Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin. ♣

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ – Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI – Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA! – Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

■ VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  • 10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

■ VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho) – GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 / v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/ ◾

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017 – Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019 – Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019 – OPG Siljan Sanjin, Krnica ⦁ Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 – Katunar Estate winery, Vrbnik ⦁  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018 – OPG Davor Tasovac, Žrnovo ⦁ Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016 – Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

– Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u