Rad na afirmaciji domaćih sorata/ KRALJEVINA s KRUNOM KRALJICE

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZELINSKI VINOGRADAR i VINAR STJEPAN PUHELEK PUREK i NJEGOVA KĆERKA ENOLOGINJA IVANA ZAINATILI SU SE u NAMJERI DA POKAŽU i DOKAŽU DA SE i OD KULTIVARA KOJI SE DOSAD POKAZIVAO TEK KAO VINO ZA PAJDAŠIJU MOŽE PROIZVESTI i VRLO OZBILJNA KAPLJICA

Zelinski Dingač! Oho, pa i to postoji! Vidio, a i – kušao vino odande!

Ali, nema veze s crnjakom i Plavcem malim, nego s – Kraljevinom!

Stjepan Puhelek Purek i njegova kćerka enologinja Ivana odlučili su se, vele, sa 100 i više posto posvetiti Kraljevini (kultivar) i kraljevini (vino). Posljednjih godina su širili vinograde, i to upravo tom sortom koja je svojedobno i službeno proglašena paradnim konjem i adutom Svetog Ivana Zelina, međutim kojoj se, dojam je, malo tko od lokalnih proizvođača kako treba posvećivao a i posvećuje, pa je, eto, i vino ostalo tek na razini kapljice za pajdašiju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvana Puhelek s ocem Stjepanom i zaručnikom Krunom Antolkovićem, uz cisternu s kraljevinom s oznakom Dingač

Koliko primjećujem, Purek i Ivana, koja ne samo da mu pomaže u proizvodnji nego i pomalo kao da preuzima kormilo posjeda (na mladima svijet ostaje!), naprosto su se zainatili u namjeri da kraljevini znatno podignu sjaj, pa čak i po cijenu osjetnog smanjenja prinosa po trsu, što bi bila naznaka pravog – i toliko potrebnog! – preokreta u vinogradarstvu i vinarstvu Zelinskog prigorja. Pureki su se u novim sadnjama opredijelili baš za još Kraljevine, a iako im je jako dobar sauvignon i bez obzira što im zbog stupnja potražnje za tim vinom nedostaju količine, s njime nemaju namjeru, barem ne zasad, ići jače u širinu, eventualno bi ga u vinogradu dodali tek pola hektara, da zaokruže broj butelja na 5000. Imaju namjeru kupiti još nešto zemljišta za novo trsje, u zelinskome kraju navodno postoje raspoloživi tereni na jako dobrim pozicijama, a cijena za hektar, čujem, kreće se oko 5000 eura.

Pri jednoj od novijih sadnji trsja, Kraljevinu je Štef Purek stavio na strmu poziciju pored već jednog postojećeg svojega vinograda (s Kraljevinom!) na Vukšić-bregu, a ispod te strmine je umjetno jezero pa kad se odozgor gleda prema dolje zbog prizora što može podsjetiti na pogled s visine Dingača prema moru Pureki i prijatelji im i kumovi Jarec-Kurei, pomagači u sadnji, dosjetili su se kroz šalu da se pozicija nazove – zelinskim Dingačem. I tako eto od lanjske berbe u podrumu Puhelek Purek postoji vino od Kraljevine s tog zelinskog Dingača. Ali, tu je i jedna mješavina kraljevina, u omjeru pola-pola, sa Vukšić-brega i sa Vukšić-bregu susjedne također, kažu, dobre parcele. Tlo se na tim pozicijama razlikuje, veli Purek, ide od ilovastoga do kamenitoga, i vina iste sorte i istoga klona drukčija su, pa sad treba pažljivim promatranjem zaključiti je li bolje svaku poziciju puniti kao mirno vino zasebno, ili je ipak bolje izaći s mirnom mješavinom…

Ili, možda, dio te kraljevine-Dingač, kako joj je radni naziv, a možda i svu tu kraljevinu sa zelinskog Dingača barem dok je trsje još mlado iskoristiti za pjenušac (Kraljica, po tome što su obje sestre Puhelek Purek bile vinske kraljice, ali šteta što s obzirom na sortu od koje je rađen nije nazvan Kraljev’na jer bi to bolje upućivalo na Kraljevinu kao sortu, a zadržala bi se veza s dvjema kraljicama), s kojim su Štef i Ivana Purek već nazočni na tržištu! Pjenušac se naime u startu percepira kao piće s dodanom vrijednošću, i moguće je da je na početku najavljenih aktivnosti na afirmaciji Kraljevine i kraljevine baš on prvo pravo rješenje u postupnom ostvarivanju zacrtanog cilja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKontrola pjenušaca, rađenih klasičnom metodom

                Puheleki-Pureki zasad obrađuju tri hektara vinograda sađenog Kraljevinom, Graševinom i Sauvignonom. Na proljeće 2015. ubacili bi novu porciju Kraljevine, ali ne klasične sadnice kakve su rabili do sada, nego bezvirusne cijepove dobivene putem klonske selekcije što su je proveli stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Kad taj novi vinograd dođe u puni rod vrlo je vjerojatno da će se grožđe upravo s tih bezvirusnih loza, barem dok trsovi malo ne ostare, rabiti za pjenušac, najavljuje Ivana Puhelek.

– Klonska selekcija može iznjedriti vrlo zanimljive otpornije klonove, sa svojstvima da ih se bez velike opasnosti od propadanja lako i duže ostavlja na trsu, dakle kasnije bere, a to onda pruža sasvim druge, naravno bolje mogućnosti u proizvodnji vina u odnosu na ove koje imamo sada – kaže još Ivana.

Ona uvjerava u znatan kvalitativan naredak vina svoje kuće i iz razloga što se obiteljski podrum modernizira novom opremom.

– Najveću površinu u našim vinogradima zauzima Kraljevina. Već duži niz godina obitelj Puhelek Purek hrabro brani naziv Kraljevina i odolijeva predrasudama o kraljevini kao kiselišu ili samo vinu za gemišt što se najčešće plasira kroz rinfuzu i litru. U vrijeme kad su mnogi Prigorci krčili Kraljevinu i zamjenjivali je svjetski poznatim sortama, moj otac ju je sadio. I svi su govorili da je lud, ali eto zahvaljujući njemu danas smo najveći proizvođači kraljevine u Zelini, a, budući da ove sorte danas valjda i nema drugdje do li u Zelinskom prigorju, volim naglasiti da smo i najveći proizvođači te sorte u svijetu. Rijetki su se lokalni kultivari uspjeli othrvati najezdi velikih svjetskih igrača, tako je i s Kraljevinom, stoga joj treba i dodatno posvetiti dužnu pažnju. Kraljevina pokazuje značajne razlike ovisno o položaju i tehnologiji, ističu se i tipovi Kraljevine. Postoje tri različita tipa Kraljevine: crvena, zelena te mirisava ili pikasta. Te se razlike u vizualnm smislu odnose na boju i izgled kožice, a indikator su i kvalitete vina. Najkvalitetnija je mirisava ili dišeća, pikasta Kraljevina, ali je i najmanje rodna. Upravo je ovaj tip Kraljevine najzastupljeniji u vinogradima Purek. S druge strane, najrodnija je zelena, ali ona daje i najslabija vina. Te različitosti bile su jedan od razloga za pokretanjem projekta klonske selekcije Kraljevine, kako bi se definirale vrijednosti i riješile dileme o u literaturi spominjanim tipovima Kraljevine crvene, zelene i pikaste. Ali, i određeni interes za uzgojem Kraljevine i nepostojanje matičnih, selekcioniranih nasada upućivali su na potrebu za provedbom klonske selekcije. Postojanje klonskog sadnog materijala dobivenog kao rezultat sustavne klonske selekcije nužan je korak u osuvremenjivanju proizvodnje ove vinske sorte – govori mi Ivana Puhelek.

BITNA KLONSKA SELEKCIJA

Klonska selekcija Kraljevine počela je masovnom pozitivnom selekcijom u proizvodnim nasadima, kada je iz trsja Puheleka Pureka, ali i iz ostalih starih vinograda na području Svetog Ivana Zeline odabrano oko 10.000 loza. Za projekt je u strukovnom smislu bio zadužen Agronomski Fakultet, a za financiranje su se pobrinuli Zagrebačka županija i Grad Sveti Ivan Zelina.

– Cilj klonske selekcije je izdvojiti genotipove s pozitivnim nasljednim karakteristikama, razmnožiti ih i nakon dugotrajne evaluacije potvrditi klonove koji daju sigurnije urode, višu kvalitetu grožđa, veću sposobnost nakupljanja šećera, što sve vodi ka poboljšanju vina. Kod klonskih kandidata jasno su izražene pozitivne promjene proizvodnih svojstava, a bitno je da su slobodni od gospodarski štetnih viroza. Na ovaj način se uspješno povećalo i prinos i kvalitetu Rizlinga rajnskog u Njemačkoj i Pinota crnog u Francuskoj – napominje Ivana. – U našem vinogradu zasađeni su prvi primjerci klonskih kandidata koji su predstavljali temelj budućeg matičnjaka. Sljedeće godine vinograde planiramo proširiti upravo klonovima izdvojenim u procesu dugotrajne i sustavne klonske selekcije koji izravno vode do poboljšanja sortnih osobina, ponajprije u prinosu i kakvoći, a koji su predloženi državnom povjerenstvu za priznavanje najboljih klonova sorte Kraljevine, i koristit će se u produkciji sadnog materijala.

Želja je kraljevinu približiti mlađim generacijama i vratiti joj širu popularnost.

 – Mislim da joj treba dati priliku da se dokaže. Ona je to što nas, zelinske vinare, čini posebnim i prepoznatljivima. Budući da priča svakog vina počinje u vinogradu, uz znatno smanjenje prinosa po trsu, na čemu mi Pureki radimo već godinama, upravo i uporaba izdvojenih klonova Kraljevine trebala bi dignuti ovo vino na znatno višu stepenicu… Dušu ima, treba joj još samo malo tijela!

Ivana Puhelek Purek radi dosta pokusa, dijelom i s maceracijama – ali ne onima s alkoholnim vrenjem za dobivanje tzv. narančastih vina nego onima na nižoj temperaturi (oko 13 Celzijevih stupnjeva), a dijelom i vezano uz miješanje sorata u određenim omjerima radi postizanja zanimljivog cuvéea. Novitet iz vinske kuće Purek je mješavina kraljevine i graševine uz maleni dodatak sauvignona, da bi se dobilo na kompleksnosti i punoći osobito mirisa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPuheleki imaju lijepu kušaonicu – gostinjski ambijent u finom domaćem stilu

– Kod našeg sauvignona uvijek pokušavamo postići idealni omjer svježine i aromatičnosti koji se očekuje od sauvignona a da pri tome okus vina nije tanak i banalan, kao i da vino posjeduje strukturu te da ima solidno dugačak životni vijek. Svake godine uvodimo neke novitete u podrum, radimo nešto novo, tako je i sada, naime upravo kod sauvignona poigrali smo se malo hladnom maceracijom i različitim duljinama trajanja maceracije, a vrijeme će pokazati da li smo odnosno koliko smo i uspjeli u tome. Maceracijom postižemo ne samo ekstrakciju polifenolnih spojeva nego i oslobađanje voćnih aroma i prekursora arome smještenih u kožici grožđa. Glavni čimbenici koji utječu na ekstrakciju spojeva iz kožice i sjemenke su temperatura i duljina maceracije. Niže temperature i ograničeno, kraće trajanje maceracije smanjuju ekstrakciju nepoželjne frakcije fenolnih spojeva, flavonoida koji mogu uzrokovati gorčinu i adstringenciju vina. Iz navedenih razloga kod bijelih vina se koristimo tehnologijom maceracije na niskim temperaturama nazvane hladnom maceracijom. Uz to što ograničavaju ekstrakciju polifenola, niske temperature utječu na pojačano oslobađanje terpenskih spojeva i inhibiranje rada oksidativnih enzima. Temperatura pri kojoj se provodi hladna maceracija treba biti postignuta u što kraćem vremenskom periodu, do oko tri sata, kako bi se spriječilo djelovanje oksidativnih enzima i gubitak arome iz grožđa… ♣

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: