Archive | Eko Eko RSS for this section

SLAPNICA – ŽUMBERAČKI RAJ

NA BRANIKU PRIRODE

Uz svjetski Dan zaštite okoliša 5. lipnja i Dan zaštite planinske prirode 8. lipnja

Slapnica, u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

EKOLOGIJA, GASTRONOMIJA, REKREACIJA, DRUŽENJE, PRIRODI PRIJATELJSKI TURIZAM

Kako zamišljamo raj? Kao čist i uredan, uščuvan zeleni ambijent sa žuborom potoka, kao mjesto gdje nema stresa, gdje nije ni prevruće ni prehladno, gdje se uživa već i pogledom, gdje se sportski rekreira npr. šetnjom, gdje se dobro jede i pije, gdje se veseli, gdje se druži s dobrim vibracijama.

Pa, to je – potok Slapnica u svom gornjem toku, u parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje! U povodu svjetskog Dana zaštite okoliša i Dana zaštite planinske prirode već godinama se uz obale Slapnice na livadi okruženoj gustom šumom i pored tradicijske drvene selske kuće upravo uz taj 5. i 8. lipnja održavaju cjelodnevni susreti ljudi dobre volje najrazličitije dobi i najrazličitijih zanimanja na kojima se zbori o ekologiji i potrebi njegovanja prirodnog ambijenta, ali ne samo i da se priča nego se i pokazuju konkretni rezultati akcija na čišćenju žumberačkoga kraja od otpada, zatim na kojima se održavaju kulinarske radionice na otvorenome, na kojima se na svježem zraku i s primjerenim odnosom prema ambijentu gušta u finoj domaćoj hrani i odličnom vinu, na kojima se odvijaju i likovne radionice za odrasle ali i za klince… Organizator je ekološka udruga Slapnica, na čelu koje je prof. Ivan Dropuljić, dokazano izvrstan organizator inače znan i kao osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Toliko je utjecajan da ne samo što na Slapnici okupi goste iz cijele Hrvatske, pa i iz susjednih zemalja a ove godine stigao je čak i jedan iz – daleke Champagne, a i jedan iz SAD!, nego je vezama tamo negdje visoko gore na plavome nebu uspio u potpunosti oboriti meteorološke prognoze koje su za tu ovogodišnju lipanjsku, pokazalo se – sunčanu subotu ozbiljno upozoravale na vrlo nestabilno, s pljuskovima

S eko-rasprave na Slapnici, o Slapnici a i šire: predsjednik eko-udruge Slapnica prof. Ivan Dropuljić (drugi slijeva na slici gore), Antonela Marić iz TZ Zagrebačke županije (prva zdesna na gornjoj slici) zatim tajnik udruge Vlado Horina (drugi zdesna na slici gore), inače vijećnik u Zagrebačkoj županiji i tajnik udruge te moderator na skupu, pa, na donjoj slici, Jadranka Rilović, glavna urednica Drugog programa Hrvatskog radija, Opatijka Karin Mimica, čelnica znanih Gastronauta i izdavačica vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši, Romeo Ibrišević iz udruge za zaštitu okoliša Zelene stope (Marko Čolić)

O cikloturizmu govorila je i Antonela Marić iz Turističke zajednice Zagrebačke županije. Istaknula je da biciklizam u poslijednjih nekoliko godina sve više dobiva na važnosti, a Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. i Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do 2025. predviđaju intenzivni razvoj cikloturizma i drže ga jednim od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom. Cikloturizam kao važno obogaćenje turističke ponude, unaprjeđenja turističkog proizvoda i povećanja atraktivnosti destinacije može dati značajan zamah razvoju cjelogodišnjeg turizma, i, što je na kraju bitno – gospodarskom i drugom razvoju ruralnih krajeva… Nedavno je Turistička zajednica Zagrebačke županije predstavila tri nove cikloturističke rute: Savsku, Zagrebačku (mogu li i Turistička zajednica grada Zagreba i Turistička zajednica Zagrebačke županije u svrhu izbjegavanja mogućih i težih ozljeda pješaka ali i radi boljeg prometnog imagea Zagreba kao domaćina baš i prema turistima, ikako utjecati na to da se pojedini biciklisti – a dojam je da je takvih sve više! – gradskim pločnicima i među pješacima ne voze luđački kao da su na trkalištu, a i na to da se u vožnji drže označenih svojih staza, kao i na to da s biciklističkih staza nestanu – sve češći – mopedisti, uz koje se prošverca i poneki motociklist?!) i Rutu slapova. A upravo se Ruta slapova, prava adrenalinska, prostire na području Žumberka. Pruža avanturistički izlet u, za mnoge, još neotkriveni dio Žumberka. Počinje u mjestu Bregana, laganim usponom prema Grdanjcima i Koretićima, nakon čega uspon a kasnije i spust postaju sve zahtjevniji. Trasa ide do doline Slapnice te slapa Brisalo i Vranjačkog slapa, da bi završila u Krašiću, središtu Doline kardinala.

Očistimo Hrvatsku! Romeo Ibrišević, vrlo agilni aktivist udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope, sa svojim je kolegama u posljednjih 13 godina iz nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj uklonio nekih 15.000 olupina motornih vozila! Na susrete na Slapnici uvijek doveze neku svježe uklonjenu okupinu i na njoj – prigotavlja vrlo ukusnu kotlovinu, koju su šaljivdžije nazvali kotlovina olupina. Udruga Zelene stope u izvlačenju otpada dosta surađuje s poštarima Samobora, Svete Nedjelje i Jastrebarskoga, i upravo dan prije skupa kod Dropuljića na Slapnici izvučene su kod jednog sela olupine triju fićeka, i na jednoj je od njih pripremana kotlovina

Zagrepčanin Zvonko Bilić pobrinuo se za odličnu juhu/varivo od goveđih repova, a bilo je i žumberačkih janjaca i odojaka s ražnja

Iz Osijeka je s ekipom stigao Damir Zrno, da bi bilo i fiša. U prigotavljanju mu potporu daje Zagrepčanka Zrinka Mlakar. Donja slika: riječ je ne o nesavjesno ostavljenom otpadu, nego o tek privremeno u Slapnici na hlađenju ostavljenim buteljama što se doimlju kao nasukane ribe…

Vina je uz Slapnicu bilo odasvud, iz raznih krajeva Hrvatske, ali i iz inozemstva – iz Španjolske i Francuske! Od vinara i osobno nazočni Velimir Korak i Zvonko Tomac s Plešivice, a sa svojim škrletom i vinar i ugostitelj Kezele koji u Šumečanima kod Ivanićkog Graberja ima lijepi seoski turizam

Novinar i urednik rubrike Potrošač u 24sata Ivo Kozarčanin ove se godine kao kuhar okušao s domaćim grahom, domaćim suhim mesom i kobasama

Inače, u povodu svjetskog Dana zaštite okoliša 5. lipnja 2017. Hrvatska pošta d.d. i ekološka udruga Zelene stope, pod mottm Dopisnica više – olupina manje izdali su prigodnu dopisnicu Očistimo Hrvatsku, tiskanu u nakladi od 10.000 primjeraka.

Osmislio ju je zagrebački dizajner Orsat Franković, a na njoj su fotografije iz akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina powered by Renault. Fotografije je snimio Romeo Ibrišević, osnivač udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope koja već 13 godina u suradnji s markom Renault provodi spomenutu akciju. Ta prigodna dopisnica, koja se može kupiti po cijeni od 2,80 kuna, ponajprije je namijenjena poštarima: zamišljeno je da putem nje oni udruzi Zelene stope dojavljuju točnu lokaciju automobilske olupine odbačene u prirodi, a onda će Udruga organizirati izvlačenje olupine i reciklažu.

Gost iz Champagne, enolog Pierre-Yves Bournerias iz Enološkog instituta Champagne, u razgovoru s novinarkom Anom Rogač

Za udrugu Zelene stope i njezinu akciju Očistimo Hrvatsku od auto olupina poštari već dobro znaju. Naime, poštari Samobora, Jastrebarskoga i Svete Nedjelje zahvaljujući Hrvatskom sindikatu pošte pridružili su joj se još prije šest godina i kontinuirano u njoj sudjeluju, i to, hvali ih Ibrišević, na dobrovoljnoj osnovi: obilaze šume i parkove prirode, bilježe GPS-om lokacije olupina te potom aktivno sudjeluju u njihovu izvlačenju. Sada se ovom dopisnicom pozivaju poštari iz ostatka zemlje da se pridruže akciji i povećaju broj otkrivenih i izvučenih olupina.

Inače, fotograf Romeo Ibrišević tijekom akcije Očistimo Hrvatsku prošao je u posljednjih 13 godina više od 200.000 kilometara i pobrinuo se sa svojom ekipom da se više od 15.000 automobilskih olupina makne iz nacionalnih parkova i parkova prirode. Uvijek i iznova cilj je akcije, a time i ove prigodne dopisnice, osvijestiti građane o važnosti očuvanja prirode i okoliša kao temeljnih vrijednosti života pojedinca i društva te ukazati na krive postupke čovjeka prema prirodi, sve da se spriječe neke buduće greške u koracima… ♣  SuČ – 06/2017

Za kraj – Slapničin raj!

Advertisements

SLAPNICA s EKO-GASTRONOMSKIM UGOĐAJEM

                     UZ DAN ZAŠTITE OKOLIŠA                           

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Potok Slapnica – mjesto lijepog i korisnog eKo-gastronomskog druženja

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

VEĆ GODINAMA JEDNA LIPANJSKA SUBOTA REZERVIRANA JE ZA DRUŽENJE u KRASNOM AMBIJENTU UZ POTOK u PARKU PRIRODE NA ŽUMBERKU. POČINJE SKUPOM O NUŽNOSTI OČUVANJA OKOLIŠA, KONKRETNO UPRAVO OVOGA u ŽUMBERAČKOME GORJU, a NASTAVLJA SE u DOBROM RASPOLOŽENJU UZ SMOTRU KUHARA (PRAVA KUHARSKA KOLONIJA NA OTVORENOME) i REVIJU RAZNOLIKIH JELA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kotlovina Romea Ibriševića iz – olupine u parku prirode napuštenog i za ovu poriliku na Slapnicu kao upozorenje dovezenog automobila

Dođeš sunčanog ljetnog dana na izlet i pripremaš se za roštilj, a prvo što te na ulazu na livadu koja je pozornica događanja dočeka je – kotlovina u ružnoj automobilskoj olupini! Mrštenje ubrzo prestaje, pogotovu kad se ta kotlovina kuša: mljac! Odlična zamisao za taj malo šokantni prizor odmah na početku.

Ovdje, na livadi uz potok Slapnica u parku prirode prof. Ivan Dropuljić iz Zagreba, a koji inače predsjeda lokalnom ekološkom udrugom, na svome imanju priređuje za brojne prijatelje – mnogo je ličnosti znanih iz javnog života – party na otvorenome s dvije namjere: da se, ozbiljnim sastankom na temu ekologije, ukaže na potrebu veće brige za prirodni ambijent, i da se u nastavku ljudima omogući da se uz dobru hranu što je sami prigotove i uz dobro vino lijepo podruže, pokazujući odmah na licu mjesta svoju ekološku osviještenost (ne ostavljanjem smeća iza sebe nego odlaganjem otpadaka u posebne vreće koje se na završetku susreta odvezu na predviđeno skupljalište otpada).

Ruzni prizori

Očistimo Hrvatsku! Ružni prizori napuštenih olupina u prirodi. Da su kazne veće i da stižu na naplatu brže zacijelo se vlasnici ne bi tako ponašali!

U tom eko-segmentu, ali i u kulinarskome dijelu, Dropuljić ima veliku pomoć od Romea Ibriševića, fotografa koji je nekad vrlo marljivo radio za izdanja Vjesnikove kuće, a koji je član eko-udruge Zelena stopa i trsi se sa svojim zelenim kolegama ne tek riječima i slikom nego i konkretno djelovati na ekološkome planu, dakle ne tek objavom alarmirajućih fotografija nego i izravnim i fizičkim angažmanom u uklanjanju otpada iz prirode. Ibrišević se nekako specijalizirao za napuštene olupine automobila – upravo on je prigotavljao kotlovinu na jednoj od takvih olupina dovezenoj sa Žumberka. Dosad je ekipa Zelene stope iz nacionalnih parkova i parkova prirode uklonila više od 15.000 olupina starih automobila. Ibrišević navodi kako je osobno sudjelovao i u uklanjanju 27 starih napuštenih automobila s otoka Biševa, a iznosi i nevjerojatan podatak da je s otoka Žirje, koji broji samo 30 stalnih stanovnika, odvezeno čak 230 olupina…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Goste je obitelj Dropuljić dočekala s narescima, a od toplih jela s janjetinom, u sklopu kuharske kolonije pak uz kotlovinu na Slapnici su se pripremali gulaš, paprikaš, istarski specijaliteti poput maneštre od bobići, pa slavonski specijaliteti poput fiša i šarana na rašljama

Livada Dropi uz Slapnicu, okružena visokim drvećem koje ruža debelu hladovinu, i ove je godine okupila brojno društvo, neki su specijalitete vlastite kuhinje donijeli sa sobom u količini da ih mogu kušati i drugi, a neki su kuhali na licu mjesta. Pijuckalo se fino vino, koje su u dobroj mjeri donijeli i vinari osobno a koje je Slapnica držala hladnime bolje od bilo kakvog hladionika. Malo bele, malo tamburaške glazbe, puno šale, dosta dječje cike… Na kraju – zeleni pozdrav, do iduće godine.

Iz

Iz krugova novinarstva i radija kao chefovi su se isticali Ivo Kozarčanin i Zvonko Bilić a iz krugova likovnih umjetnika Ante Krešić

cc

Sa zagorskim gulašom pokazao se majstor za predikatna vina Boris Drenški Bodren, na slici s prof. Dropuljićem i s kuharom Časlavom Matijevićem koji je s mora donio mariniranu ribu i veliki pjenušac od žlahtine (gore), a ljepotice s čašama bile su spremne za konzumaciju

cc

Obitelj Barundić iz Krašića iskoristila je prigodu da predstavi svoj debitantski pjrenušac Barun, za koji je već na strukovnim ocjenjivanjima dobila visoka odličja (gore), a prije zdravice s pjenušcem  direktorica Drugog programa Hrvatskog radija Jadranka Rilović, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem, samoborski ugostitelj i vinar Marijan Žganjer, poslovnjak Božo Roknić te Vlado Horina iz krugova politike smatrali su da nešto valja i pojesti

SuČ – 07/2015

Ekologija na djelu/VOĆE i POVRĆE PO MEĐIMURCU STEINERU

OLYMPUS DIGITAL CAMERADossier rajčica

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROTIV PLASTIKE NA TANJURU

Rajčica, paprika, još poneko povrće pa i voće kroz cijelu godinu?… E, pa to – osim ako vas ne smeta uvoz zaštitnim tretmanima debelo podvrgnutoga voća i povrća i ako vas ne brine odakle je ono porijeklom te ako ste spremni na domaću i stranu plasteničku plastiku na tanjuru – ne ide! Jednostavno stoga što voće i povrće ima tek u pojedinom mjesecu ili unutar par pojedinih mjeseci u godini svoju punu sezonu, onda kad prirodno najbolje dozrije i kad je najokusnije, kad se i može istinski uživati u njemu. Ali, koliko danas ljudi uopće mari što jede te što kada jede, bitno im je da svježa rajčica i paprika i jagoda dostupni u nas budu primjerice baš i u – siječnju!…

Intenzivni uzgoj voća i povrća posebice u konvencionalnim zatvorenim plastenicima, u nekim slučajevima čak i ne i na zemlji nego na vodi, i u gustom nasadu da se po jedinici površine ostvari veći prinos (a takav način zahtijeva i povećani broj zaštitnih prskanja!), omogućava dobivanje maltene svakoga ploda posvuda u tijeku cijele godine, a to, te genetski modificirani proizvodi na tanjur donosi upravo plastiku, kemiju, neprirodnost kao i arome i okuse što su surogat naspram onih u zdravo uzgojenome i u punoj prirodnoj sezonskoj zrelosti ubranome plodu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec, naša najpoznatija biodinamičarka, striktna sljedbenica Međimurca Rudolfa Steinera

Sezona rajčice nastupa ljeti, uz dosta sunca: rajčica s vrta biva najboljom – mirisna, sočna, slatka. Tako to bude kroz kolovoz pa u slučaju pogodnoga vremena i kroz rujan. Bez obzira na to što su veliki problem baš i za rajčicu ove godine skrojili meteo-uvjeti s puno kiše tako da su danak u količini i okusu oteli peronospora i pepelnica – ipak, znatno manje kod onih starih, tzv. starinskih sorata a dosta više kod novijih, modernih sorata – treba(lo je) u punoj sezoni tog povrća doći i vidjeti, omirisati i kušati rajčice i paprike – i to upravo od više tih starih sorata tako da su boje, oblici i okusi plodova dosta različiti – kod obitelji Orehovec na jedan od njena tri vrta, primjerice ovaj od oko jednog hektara kod Čakovca.

Bernarda i Josip Orehovec te njihovi unuci sljedbenici su koncepta biodinamičke poljoprivrede po kojemu se, nakon što se otisnuo iz rodnog Međimurja u Europu, na svjetskoj razini proslavio Rudolf Steiner. Orehovci, koji, kako čujem, tijesno surađuju s dr. Marijanom Joštom i njegovom suprugom Vesnom kao nositeljima projekta na stvaranju popisa raznih starih sorata a koji je od Hrvatske zatražila Europska Unija, uz rajčicu uzgajaju još i buče, kukuruz, grah, zelje, brokulu, cvjetaču, krastavac, jabuke – imaju je čak 100 različitih sorata, kruške – pedesetak sorata, višnje, šljive, kupine, maline.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARaskoš paprike. Na biodinamičkom posjedu Orehovčevih mnogo je starih sorata toga povrća

Čakovčanka Bernarda Orehovec, koja uz to što je osobno 100 posto uključena u rad na zemlji a potom i u preradu ubranih plodova u polutrajne i trajne proizvode poput ukiseljenog povrća i poput raznih slanih i slatkih namaza te koja drži predavanja i podučava o biodinamičkoj poljoprivredi, i voditeljica je društva Duga plus za razvoj biodinamičkog gospodarenja. To Društvo broji oko 30 članova iz cijele Hrvatske. Bernarda se angažirala i u ustroju posebne biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, i nekolicini Roma na svom posjedu dala mogućnost da pod njenim strukovnim nadzorom uzgajaju povrće i voće. Orehovci su uključeni i u projekt Restoran Domaća hrana, vezan uz ugostiteljski objekt s ponudom jela na bazi ekološki uzgojenih namirnica i prerađevina od njih, koji bi se početkom listopada trebao otvoriti u Čakovcu. U sklopu toga objekta bila bi i prodavaonica svježih plodova te raznih prerađevina od povrća i voća iz biodinamičkog uzgoja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAImanje Orehovčevih: crveni grah!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABernarda Orehovec uvelike se angažirala na osnutku biodinamičke udruge romskih poljoprivrednika, a nekima je omogućila i da, pod njenim nadzorom i uputama, uzgoj imaju na njenom posjedu

Pitam: ne strahuju li od neisplativosti, tj. da naš potrošač možda neće moći podnijeti cijenu povrća iz eko uzgoja koja je obično viša od one od konvencionalno dobivenog proizvoda, a Josip Orehovec veli da razumno formiranje te, više cijene nije problem, dakle sve dok je cijena nekog proizvoda uzgojenog biodinamičkim načinom od 50 do najviše 100 posto skuplja od proizvoda iz konvcencionalne produkcije. Problem su, upozorava, pohlepni pojedinci koji cijenu napuhnu 200 do i 300 posto… Orehovec, koji takvo pretjerano dizanje cijena smatra neopravdanim, napominje i to da četveročlana obitelj može u sustavu biodinamike vrlo solidno živjeti od jednog hektara terena, ali, dakako, s time da se –  jako puno i pažljivo radi.

Razgovorljiva gospođa Bernarda, sa 70 godina na plećima, većma se vani školovala za biodinamiku po Štajneru, a educirala se i educira se još konstantnim praćenjem strukovne literature i pohađanjem predavanja, seminara, naime dakako ovdje znanje treba obogaćivati stalno, pogotovu želi li se dobiti certifikat o eko-proizvodnji, te puca li se i na međunarodni certifikat o biodinamičkoj proizvodnji. Bernarda je 1998. godine položila tečaj za vinogradara/vinara ali ju je, iako ima obiteljski vinograd, ipak više zanimalo povrće i voće pa se posvetila njima. Od nedavno posjeduje svjedodžbu uzgajivača voća, povrća i cvijeća u zatvorenom prostoru. Problem je za Orehovce bilo to što kao mali obiteljski pogon zbog obilja posla koje treba na vrijeme obaviti na zemlji – imanju od ukupno 3,5 hektara, ali i oko pravovremene prerade ubranog voća i povrća, sebi nisu mogli dopustiiti tolika putovanja po vani i češća izbivanja, inače bi Orehovci danas bili nositelji certifikata Demeter.

Orehovec JosipJosip Orehovec veli da od jednoga hektara poljoprivredne kulture u biodinamičkom uzgoju može sasvim dobro živjeti četveročlana obitelj – uz uvjet da se na zemlji mnogo radi!

 BIODINAMIKA

Biodinamika – što je to?

Biodinamika je duhovno-etičko-ekološki pristup poljoprivredi, proizvodnji hrane i prehrani. Po prvi put u javnosti se ozbiljnije o njoj počelo govoriti u ranim dvadesetim godinama prošlog stoljeća, zahvaljujući dr. Rudolfu Steineru (1861-1925), kojega, rođenog u Međimurju, obično nazivaju austrijskim piscem, edukatorom i socijalnim aktivistom čija filozofija se naziva antropozofija. Danas biodinamički pokret obuhvaća tisuće uspješnih vrtova, farmi, vinograda i poljoprivrednih zahvata svih vrsta i veličina na svim kontinentima, u najrazličitijim ekološkim i ekonomskim okolnostima.

Poljoprivrednici okrenuti biodinamici nastoje na svojim farmama stvoriti skladan eko-sustav koji generira zdravu namirnicu i stvara plodnost što je više moguće od izvora unutar same farme, dakle bez odnosno uz minimum unošenja proizvoda sa strane u sustav. Preparati napravljeni od biljaka uzgajanih na imanju, raznih trava, zatim minerala rabe se da održe ili vrate poljoprivrednim kulturama vitalnu snagu, da povećaju prehrambenu vrijednost plodova kao i da poboljšaju okus namirnice. U svome radu biodinamičari određene postupke nastoje izvesti u skladu sa stanovitim utjecajima svemira na tlo te na život bilja i životinja.

Steiner_um_1905Rudolf Steiner, otac biodinamičke poljoprivrede

Biodinamičke inicijative nastoje spojiti tri elementa – ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost.  Biodinamika je dakle ne samo holistički sustav u poljoprivredi nego i značajan pokret prema novom razmišljanju i postupcima u svim aspektima vezanim uz poljoprivredu i hranu, prehranu, ambijent.

U ranim dvadesetima prošlog stoljeća grupe poljoprivrednika zabrinutih zbog onečišćenja tla i sve izraženijih zdravstvenih problema biljaka i životinja potražili su savjete o tome što činiti od Rudolfa Steinera, koji je cijeli svoj život utrošio na istraživanje djelovanje raznih sila u prirodi. Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom Steinerovih predavanja održanih 1924. na imanju Schloss Koberwitz, u Šleskoj, tada u Njemačkoj, riječ je o dvorcu Kobierzyce jugozapadno od Wroclawa u današnjoj Poljskoj.

Osnovna Steinerova teza je postojanje životne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem biodinamički uzgojene hrane u organizam unosi svemirske sile koje su djelovale/djeluju na biljke i životinje. Inače, posredno, preko planeta, na Zemlju i na pojave na Zemlji utječu i zvijezde.

Steinerova filozofija priklanja se podržavanju tradicijskih starih i već na lokalnu mikroklimu i mikrookolnosti naviknutih i prilagođenih sorata odnosno pasmina, te plasmanu sezonski zrelih proizvoda, prvenstveno kroz lokalnu distribuciju. Steiner je propagirao uporabu, za gnojidbu, fermentiranog stajskog gnoja, a za zaštitu poljoprivrednih kultura od nametnika komposte od raznoga bilja, dakle pripravke izrađene isključivo od prirodnih materijala i na specifičan način. Upozoravajući da je hranjivost živežnih namirnica opadala, tvrdio je da je to zbog umjetnih mineralnih gnojiva i pesticida koji oduzimaju životnost bilju, stoga je bio žestoki protivnik umjetnog gnojiva i kemijskih preparata. Opisao je posebne načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu svemirskog i hranidbenog. Rudolf Steiner na predavanju u dvorcu Kobierzyce dao je upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su razvijali i primjenjivali najprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali.

220px-Rudolf_Steiner_Geburtshaus,Donji_Kraljevec,_CroatiaRodna kuća Rudolfa Steinera u međimurskom Donjem Kraljevcu

Iako se navedene snage i sile ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, biodinamička poljoprivreda je pozitivno prihvaćena u praksi kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Uskoro nakon tih predavanja u Koberwitzu osnovana je skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter, tj. udruga za praćenje uzgoja i izdavanje certifikata za farme i proizvode na kolosijeku biodinamike, osnovana je 1928. godine. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun kroz čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća istraživali eko-načine te razvijali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su obavljali sjetvu i sadnju u vremenskom skladu s kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete, i uočili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane i nadgradili Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju rezultata dobivenih u tim proučavanjima svake su godine počeli objavljivati sjetveni/sadbeni kalendar, s raznim uputama za sve grane poljoprivrede.

Sredinom devedesetih prošlog stoljeća u Međimurju je djelovalo društvo za njegovanje biodinamičke poljoprivrede, koje je kasnije preraslo u udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje Društvo za biodinamičko gospodarenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a 2005. godine niknulo je još jedno. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu, Steinerovu rodnome mjestu. Glavna aktivnost je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja. Početkom 2011. godine registrirana je Udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede…   ♣

Kod Bernarde OrehovecDelegacija iz Zagreba, na poljoprivrednom imanju Orehovčevih kod Čakovca: uz Bernardu i Josipa Orehovca te njihove unuku i unuka su Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te njegov suradnik Marko Erdeljac

SuČ – Rujan / September 2014.

 

 grozdic manjigrozdic manji

Slapnica/ SPOJ PRIRODE I DRUŠTVA, KULTURE I DOBRIH VIBRACIJA

                 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPrizor sa Slapnice

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

DAN S EKO-NABOJEM u IDILIČNOM AMBIJENTU PARKA PRIRODE UZ POTOK KOJEGA SE ŽELI ZAŠTITITI OD ONEČIŠĆENJA

Slap… slap….slap… Slapnica! Potok s puno slapova, čas mirnog i podatnog toka a čas nervoznog i brzoga, u parku prirode Žumberak. Lijepa, netaknuta priroda, kažu – prirodni biser Zagrebačke županije. Idealno za odmor, za turizam za modernoga čovjeka ali turizam vraćen u neka stara vremena bez industrije i drugih današnjih vrlo raširenih oblika zagađivanja, sve kao posljedice sinog juriša na novac, pohlepe, nebrige i nemara.

Uz Dan zaštite okoliša i Dan zaštite planinske prirode Hrvatske upravo na Slapnici, blizu izvora potoka, nekad krajem svibnja a nekad početkom lipnja, održava se susret posvećen očuvanju Slapnice od onečišćenja Zakonom o zaštiti prirode zaštićene u kategoriji značajnog krajolika, te posvećen promidžbi Slapnice. Već sedam godina susret uz žubor vode i u gustom zelenilu šume a na prostranoj osunčanoj livadi i na svježem čistom zraku organizira za svoje članove i za prijatelje prirode ekološka udruga Slapnica, na čelu s prof. Ivanom Dropuljićem kao predsjednikom. Da, s onim Ivanom Dropuljićem koji je osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi. Njegova pomalo i robinzonska strana navela ga je da kupi oveću površinu s livadom nedaleko od izvora Slapnice i da tu podigne tradicijsku drvenu kuću pa da povremeno, bilo sam, bilo ovako s većom grupom prijatelja jednom godišnje, robinzonski provede neko vrijeme dovoljno udaljen od užurbane I nerijetko i jače iritirajuće svakodnevice. Pa da mu tamošnje idilično okružje napuni baterije, baš kao što sunce preko solarnih ploča puni akumulator za struju za tu njegovu kuću…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASlapnica: odmor za tijelo i dušu. Potok čas smirenog, čas divljeg tokaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Taj susret prijatelja, među kojima su brojni vrlo istaknuti pojedinci u društvenoj zajednici, prigoda je za održavanje okruglog stola na temu zaštite Slapnice pa i na temu mogućeg ustroja specifičnog eko-prihvatljivog oblika turizma u tome prostoru, sa sadržajima kao što su šetnja, vožnja biciklima, likovne kolonije, prigotavljanje vlastitim trudom i umijećem specijaliteta domaće kuhinje i potom uživanje u njima, nekolikodnevni boravak u drvenjači i uz drvenjaču, umivanje ne u klasičnoj kupaonici nego pitkom vodom netom izvađenom posudom upravo iz Slapnice, koja je inače i u špici ljeta dovoljno hladna da u dijelu svojega toka tik uz obalu posluži i kao hladionik za razna pića.

Bilo je tako i ovaj put, uz sudjelovanje više članova udruge Slapnica i uz nazočnost predstavnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim vrijednostima u Zagrebačkoj županiji (Željka Šabarić) te predsjednika općine Krašić (Josip Petković Fajnik) kojoj pripada jedna obala Slapnice, i predsjednika općine Žumberak (Zdenko Šiljak), kojoj pripada druga obala potoka. Isticalo se veliko značenje očuvanog prirodnog krajolika, zatim, uz moderiranje Vlade Horine iz Zagrebačke županije, govorilo se o neposrednim zadacima što ih treba obaviti – prioritet je rješavanje pitanja Kamenoloma, ne u smislu njegova zatvaranja nego u smislu da se vlasnici i osoblje tog pogona napokon uvjere da se moraju početi kako treba pridržavati zaštitnih standarda, a druga važna stvar bilo bi uređenje prometnice do izvora Slapnice, ali dakako ne asfaltiranjem nego boljim održavanjem navozima zemlje kojima bi se popunjavale udubine nastale nakon kiša i nevremena. Kad je riječ o nevremenu i njegovim posljedicama onda je ovdje, ako se želi da taj kraj oživi, nužno i redovito otklanjanje srušenih stabala i granja. Dolazak grupa mogao bi se iskoristiti i za ekološki sat u prirodi, ukazivanjem, među ostalime, i da prikladno baratanje otpadom i usmjeravanjem sudionika da kad odlaze ništa od otpada ne ostavljaju za sobom nego da otpad, k tome i sortiran po staklu odnosno papiru ili drugome, povezu/ponesu sa sobom i ostave ga u civilizaciji u za nj predviđenim kontejnerima…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEko-skup na temu zaštite Slapnice

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKrivac za akciju na čuvanju Slapnice i za  lijepo druženje: Ivan Dropuljić

Već sam više puta prisutan na tim okruglim stolovima, ali neki pomak glede rješavanja spomenutih krupnih pitanja zasad se baš i ne vidi, objašnjenje obaju spomenutih predsjednika općine je da same općine ne mogu ništa jer prostor je vlasništvu Hrvatskih šuma, pa bi se one morale maksimalno uključiti. Nastojanje je eko-udruge Slapnica da se u ovaj slučaj aktivno uključe i Hrvatske vode, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, računa se na angažman ministra Mihaela Zmajlovića, inače iz Jastrebarskoga, koje je u susjedstvu… Čulo se i to da su partneri u očuvanju i poboljšanju stanja na Slapnici Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Turistička zajednica Zagrebačke županije, PP Žumberak – Samoborsko gorje i općine Krašić i Žumberak. S time, te s obzirom da su u tijeku završne aktivnosti na donošenju Prostornog plana Žumberak–Samoborsko gorje, valjda će sada stvari krenuti brže …

Čuli su se i prijedlozi o ulasku i UN-a u cijelu stvar, naime preko UN-a postoje određene mogućnosti za akcije i projekte kojima bi se mogla skupiti stanovita financijska sredstva. Jedan od projekata uključuje prezentaciju krajolika i situacije na terenu na videu, puštanje snimke u najširu javnost ovdje i u svijetu preko interneta, s prijedlogom da ljubitelji prirode doniraju neku svotu za Slapnicu. Navodno to jako dobro funkcionira, po zakonu velikih brojeva na svjetskoj se razini nađe poprilično ljubitelja prirode voljnih donirati, pa i kad donatori daju i manje iznose na kraju se može skupiti lijepa suma.

Lijep sunčan i topao dan, obilje kulinarskih radionica (dosta gostiju donijelo je sa sobom materijal i opremu pa su na licu mjesta kuhali, pirjali odnosno pekli… angažirani su i pečenjari odojaka i janjaca), osvježenje iz Slapnice, bilo potočnom vodom bilo vinom pivom i drugim pićima iz boca koje su se u Slapnici hladile. Program je ove godine obogatila likovna kolonija uz sudjelovanje desetak akademskih slikara iz Hrvatske i inozemstva. Slike koje su ovdje napravili, inspirirani Slapnicom i dobrim vibracijama što su zračile iz svih sudionika, namijenjene su dobrotvornoj svrsi.   ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAmbijent idealan za (romantičnu) šetnju

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKokotiček lepo poje, lepo poje, i dozivlje koke svoje, koke svoje…i kravica za stolom, ona bi si nešto popila k’o čo’ek!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERALivada prof. Dropuljića gdje je bilo druženje

OLYMPUS DIGITAL CAMERALikovna kolonija: akademski slikar Boris Švaljek došao je na Slapnicu iz Zadra

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKonstruktivno druženje klinaca: organizirana je i dječja likovna kolonija 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVježba, ili doista jedinstvena prosidba, na koljenu i s bočicom šampanjca te pušlekom mladog luka umjesto cvijeća: novinarka Marija Kosor i poslovni čovjek Miljenko Faklež

OLYMPUS DIGITAL CAMERADamir Zrno potegnuo je do žumberačke Slapnice iz Osijeka, da bi pekao šarane na rašljama

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMiljenko Turk iz Velike Gorice, uz svoju već legendarnu juhu od mlade srnetine

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVina odasvud: od Tomčevog pjenušca kao aperitiva preko mirnih vina niza raznih hrvatskih proizvođača do Bodrenovih predikata

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZnani majstor novinarske fotografije i istaknuti eko-aktivist Romeo Ibrišević i njegov kolega iz zelene akcije na kraju su se, pokazujući primjerom kako to činiti, pobrinuli da se sav otpad odnese/odveze do za to predviđenih kontejnera u civilizaciji

SuČ – Lipanj / June 2014