SVIJET u ČAŠI Kronika – 01.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

   

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Slavonija i Podunavlje zovu! Tko bi odolio ovim LJELJAMA iz Gorjana?! (Ivo Pervan)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

LJELJE IZ GORJANA – Danas su ljelje vesele, ali onda kad su startale u ovakvom ruhu, a to je u vrijeme otomanskog carstva, nije bilo tako, naime neprijatelj je najprije bio porobio sve muškarce u kraju i zaposjeo selo pa su tadašnje selske djevojke odlučile ovako se urediti, i s muškim šeširima ukrašenim cvijećem te s kosama, srpovima i sabljama u rukama naići pred turski tabor. Priča kaže da su osvajači pomislili da su se pojavili duhovi pa su – pobjegli. Lijepe ljelje u prekrasnim nošnjama više ne tjeraju, nego, naprotiv – privlače! Siječanj 2020. bio je uvelike u znaku Slavonije i Podunavlja, gdje je čvrsto odlučeno snažno razvijati turizam. Najprije festival vina WineOS, a potom Vincelovo odnosno Vinceška

__________________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019: ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA ⦁ En Primeur 2020: PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE ⦁ VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA ⦁ PJENUŠAVI ŠAMPION ZA 2020 – JANEZ ISTENIČ ⦁ Grüne Woche Berlin 2020: POSLJEDNJI TRENUTAK ZA SPAS ⦁ Klimatske promjene: KAP PRELIJEVA ČAŠU… ⦁ APT Hilton Garden Inn: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA ⦁ Narodni običaji: VINKOVO, VINCEKOVO, VINCELOVO, VINCEŠKA ⦁ Nakon imendana sv. Vinka: DAN ZALJUBLJENUIH ⦁ Eno-gastro i turizam: SUNCOKRET ZA RURALNI PROSTOR – ROXANICH WINE HERITAGE HOTEL ŠAMPION  ⦁ Kongres gastronomije: CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU 

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019

ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA

            Organizatori šestog međunarodnog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS 2020, s kojime je, eto, već u prvoj polovici siječnja startala nova sezona vinskih sajmova i festivala te ocjenjivanja Bakhova nektara, zadovoljno trljaju ruke: u dva dana manifestaciju, održanu – po prvi put – u osječkoj sportskoj dvorani Gradski vrt, obišlo je, kažu, nekih 2800 posjetitelja!

Boris Ocić (desno), predsjednik udruge Dekanter, organizatora sajma WineOS, i vinar Slavko Kalazić. Kod Kalazića mogli su se kušali lijepi Chardonnay 2010 Premium i Cabernet sauvignon 2012

Krajem prošle godine u ime organizatora – udruge Dekanter, Boris Ocić kao njen predsjednik, te u ime suorganizatora – osječke vinoteke Vinita, Vinko Ručević, njen vlasnik i voditelj, inače i idejni začetnik osječke vinske smotre WineOS, u najavama priredbe isticali su da će ona u tehničkom/realizacijskom smislu biti osjetno bolja od onih prije, konkretno su hvalili veći i osobito glede komocije i mogućnosti poslovnog kontakta posjetitelja s izlagačima prikladniji prostor izabran za pozornicu događanja. Obećavali su veći broj izlagača, bogatiji ukupni program, osobito atraktivne vinske radionice pod dirigentskom palicom vinskog pisca Željka Garmaza… I zacijelo su se i nadali boljem posjetu od onoga u prethodnim godinama, ali, iako, kako su mi rekli, svjesni i činjenice da je broj enofila u znatnom porastu, priznaju da ih je odziv publike ovolikim opsegom iznenadio. Vjetar u leđa sada njihovu optimizmu vezanom za sljedeći WineOS (2021.) svakako pojačava to što su iz razgovora kako s izlagačima i brojnim pojedincima iz redova publike stekli uvjerenje da su s ovim, šestim izdanjem WineOS-a i ponuđači i potrošači bili vrlo zadovoljni. A, što je bitno, zadovoljni bi – s obzirom na neke iznesene podatke vezane uz održavanje baš ovog šestog festivala – mogli biti i pokrovitelji, to su Osječko–baranjska županija, Grad Osijek, turističke zajednice županije i grada, Osječki sajam, Hrvatska gospodarska komora, pa i sponzori. WineOS prepoznat je kao značajna karika u promidžbi vina i delikatesa što se rađaju na krajnjem istoku Lijepe naše, ali i kao moguća važna karika u razvoju turizma u tome dijelu Hrvatske. Napokon se eto baš u tim izrazito poljoprivrednim no turistički još ne i naročito valoriziranim krajevima počelo ozbiljno računati i na osjetno skorašnje povećanje broja gostiju željnih užitaka kako u lijepim krajolicima (Kopački rit, obale Dunava, Ilok…) tako i užitaka za stolom uz jedinstvene tipične lokalne specijalitete i vino.

Među piscima iz inozemstva kao posjetitelj WineOS-a bio je i Darrel Joseph, Amerikanac koji živi u Beču a surađuje s brojnim najjačim svjetskim vinskim magazinima. Na slici je na štandu podruma Kolar iz Suze u Baranji. Iduće godine organizatori WineOS-a računaju na jači posjet inozemnih vinskih i turističkih novinara

Tijekom dva festivalska dana posjetitelji su mogli uživati u kušanju proizvoda više od, vele organizatori, 110 izlagača (doduše podatak iz službenog kataloga govori o 84 izlagača! Inače upravo vezano uz katalog: u želji da WineOS bude najznačajnija eno-gastro manifestacija s bitnim odrazom na razvoj turističkih kretanja u istočnome dijelu Hrvatske trebalo bi malo više truda i novca uložiti upravo i u katalog, koji je DOKUMENT, i koji profesionalncima iz sektora vina i gastronomije služi i kao praktični priručnik s korisnim navodima izlagača i njihovih izložaka te s vlastitim zabilješkama učinjenima pri susretu s izlagačima i degustaciji proizvoda, iz tog razloga bitno je da se u katalogu nađu svi izlagači i, uz njihova imena odnosno nazive, popis popis proizvoda – kod vina sa spomenom berbi odnosno neke posebnosti, osebujnosti što ih karakterizira – s kojima su se došli prezentirati, te da se uz svakog izlagača ostavi malo slobodnog prostora za zabilježbe, odnosno malo više praznih stranica za zabilješke na kraju knjige).

U prvom redu, kao i obično, izlošci su bili vina, no prilično bogat bio je i izbor raznih delicija osobito sireva i mesnih prerađevina, s nekih se štandova pozivalo i na pivo i jaka pića. WineOS, isprva zamišljen kao pozornica za promidžbu Bakhova nektara prvenstveno Slavonije i Hrvatskog podunavlja s vremenom je počeo puhati sve jače šire nacionalnim te i međunarodnim vjetrovima, naime danas su na njemu nazočni proizvođači iz svih krajeva Hrvatske, a veći interes za nastupom pokazuju ponuđači i iz drugih država. Ove godine iz inozemstva nastupili su izlagači iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije i Srbije.

Iz mađarskog Pečuha u Osijek su se spustili Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo i njegova suradnica Renata Dani. Na slici su u društvu odvjetnika Zdenka Milasa koji u Ljubuškom ima vinski posjed i proizvodi jako dobre žilavku (žilavka + 10 % bene I krkošije), blatinu (Blatina 2015, sorte blatina glavninom, uobičajeni mali dodatak trnjaka i alicante bouscheta, dvije godine barriquea, 13,5 vol %) i merlot (reserve, 14,5 vol %). Ove godine iz BiH je na festivalu u Osijeku nastupilo 11 vinarija, među njima i Nuić, Škegro, Zadro, Brkić, Andrija Paoča (Ćorić)…

Jaka strana WineOS-a i opet su bile radionice, za koje je vladao i veći interes od mogućnosti dvorane da primi sve zainteresirane. Radionice su bile lijepa prigoda za upoznavanje živih legendi vinarstva, premijerna kušanja nekih vina, ali i za kušanja nekih rijetkih arhivskih etiketa, pa kušanja vina uz kamenice, zatim i za susret s nizom kurioziteta, zanimljivih činjenica i slatkih, sitnih detalja. Uz vinske, kao pun su se pogodak pokazale i dvije pivske radionice udruge Panonski pivarski sindikat koje su također bile izvrsno popunjene.

Serija vinskih radionica otvorena je temom Bijela Dalmacija – uskrsnuće zlatarice, i veliki povratak debita. Predstavljeni su, kroz nastup Daria Gašpara, četiri zlatarice (od sorte zlatarica VRGORSKA a ne zlatarica blatska!), tri mirne (Pilač 2019, Gašpar 2018 i Prović Livia 2017) i jedan pjenušac (Gašpar), a potom i dva debita, iz 2019. i – 1989. (dva dana maceracije, autohtoni kvasci) od Marka Sladića iz Plastova (vinograd mu je na 300 metara iznad Skradina, na bijeloj zemlji i uz rijeku Krku).

Marko Sladić na slici stoji lijevo, Dario Gašpar iz Vrgoračkog vinogorja je u sredini, a Željko Garmaz desno

Siniša Lasan i vina iz BiH

Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan pripremio je za svoju radionicu bogatu prezentaciju vina iz Bosne i Hercegovine. Vina su bila od desetak proizvođača. Najviše je bilo žilavki, nekoliko je bilo blatina, po jedan plavac mali, merlot (reserve) i trnjak. Za istaknuti: Žilavka 2018 selekcija – Carska vina, pa blatine 2017 od Josipa Tolja i od Marijanovića (barrique), Trnjak 2015 od Nuića I Merlot 2011 Reserve od Milasa. Kao prvo ponuđeno je ono od proizvođača neobičnog naziva Daorson. Riječ je o braniteljskoj zadruzi s osam članova iz Stolca, na području kojega je nekad davno bilo obitavalište ilirskog plemena zvano Daorson… Vinogradi zadrugara Daorsona na znakovitoj su lokaciji zvanoj – Pijana brda!

Crno zlato od cabernet franca iz susjednog nam Villanyja: Czaba Malatinszki (organic wine estate) prezentirao je svoj sjajni cabernet franc iz 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009. Cabernet franc je inače sorta koju su Vilanjci, s obzirom da se kod njih duboko udomaćila i da kod njih daje odličan rezultat, odlučili plasirati kao enoperjanicu svojega teritorija.

Gosti iz susjednog Villanyja: Czaba Malatinszki, te vino Villany Redy

Iz Villanyja su u Osijek došli predstaviti još jedno vino na čiju kartu igraju Vilanjci, riječ je o kapljici jednostavnijoj za razumijevanje i prikladnoj kao uvod u ozbiljne kompleksne eno-uratke. Namijenjena je mlađim naraštajima. To je nedavno nastali Villany Redy, crvena kupaža koja prema pravilniku mora sadržavati najmanje dvije trećine portugisca, ostalo mogu biti druge crne sorte raširene u Villanyju. Predviđeno je da vino bude samo iz inoksa i da ne bude jače od 13 vol % (alkohol između 12,5 i 13,0 vol %), cjenovni rang mu je određen između 55 i 60 kuna mpc, najraniji mogući izlazak iz podruma je neposredno uoči Uskrsa

______________________________

TIMOČKI VITEZ od TRI ORAHA! – Iz Srbije se, zahvaljujući Željku Garmazu, kao vinar došao predstaviti Radoslav Ščepanićev, kirurg i tajnik u Ministarstvu zdravlja te zemlje! Ozbiljan i strog pogled koz naočale iznad sijedih brkova i brade pomalo pruskog tipa.

Osebujna ličnost – timočki vitez od Tri oraha i skalpela! – i drukčija, vrlo zanimljiva vina, koja, čujem, iz podruma izlaze po cijenama od 40 do 80 eura za butelju! Vina što sam ih kušao pokazala su gustoću i veliku snagu, dugotrajnost u ustima, višeslojnost, notu rustikalnosti koja ih diže,… Pohvala doktoru na tome što, iako su nastala od glasovitih bordoških kultivara te duže, po bordoškoj inspiraciji, dozrijevala u novim bačvicama ona nisu kopije bordoškog crnjaka (kako znaju izaći iz brojnih podruma po svijetu), nego su nešto sortno raspoznatljivo a svoje.

Željko Garmaz i Radislav Ščepanićev Tri Oraha

Dr. Ščepanićev ima trsje na površini od 12 hektara, na kosini na nadmorskoj visini od 270 metara na desnoj obali Timoka u negotinskojm kraju. Timok, rijeka u istočnoj Srbiji, dugačka 202 km, desni je pritok Dunava, u koji se ulijeva nedaleko od Negotina. Na kraju donjega toka (16 km) teče granicom između Srbije i Bugarske. Glavni su joj pritoci Crna Reka ili Crni Timok i Krivovirski Timok. Sjeverno od Zaječara kraj sela Čokonjara izgrađena je hidroelektrana Sokolovica. Dolinom Timoka prolazi željeznička pruga Prahovo–Niš.

Vinograd dr. Ščepanićeva nazvan je Tri oraha, po trima orasima na parceli. Tako je nazvano i vino tog kirurga i gourmeta i Bakhova sljedbenika koji je interesantno osmislio koncept svojeg vinskog djelovanja i koji – rado uporno skriva tko mu u izvršnome smislu pomaže oko trsja i kapljice…

S prvim vinom doktor je izašao 2007. U svoju vinsku avanturu ušao je s uvjerenjem da se istinski velika vina mogu dobiti samo od internacionalno debelo kvalitetom dokazanih kultivara, stoga se opredijelio za kultivare cabernet sauvignon i merlot. Osebujni dr. Radislav, koji veli da uz vino obožava glazbu i sport, usvojio je bordošku tehnologiju višegodišnjieg njegovanja svojih crnjaka u barriqueu, štaviše on je odlučio i osjetno produžiti vrijeme boravka Bakhova nektara u bačvici, na i do čak – osam godina! Za razliku od Bordožana, on rabi bačvice koje nisu tostirane radi arome, i tvrdi da ih rabi samo jedanput.

Na kušanje je ponudio Tri oraha cabernet sauvignon 2009 koji je, kako je naveo, sedam godina proveo u barriqueu, zatim Tri oraha cabernet sauvignon 2010 sa šest godina bačvice, Tri oraha Merlot 2011 također sa šest godina bačvice, te Tri oraha 500 cuvée od cabernet sauvignona 75 posto i merlota 25 posto, vino nastalo miješanjem kapljica iz 500 bačvica i različitog vremena boravka u njima, od jedne do osam godina! Čika doktor najavio je da se sprema izaći i s takvom kupažom vina iz 750 bačvica, a onda bi izašao i s jednim vinom nastalim takvim sljubljivanjem 1000 barriquea!

Hoće li biti prilike kušati i te kreacije 750 I 1000? ⦁

___________________________________

Pfeiferica Belja u kulenu, kobasicama i slanini, te kulen OPG-a Pfeifer. Elegantno pakiranje. Uz slaninu i kobasice i kulen, odlična Frankovka 2012 Goldberg. Kulen od crne slavonske svinje od Belja, mpc: 240 kn/kg, kobasice mpc. 100 kn/kg, slanina mpc. 140 kn/kg

Osječki zubar i erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber i njegova supruga i Dušica sa svojim Sibernetom, u društvu s barmenom Miroslavom Kljajićem, mixologom hotela Craft Room Osijek. Evo Kljajićeva slavonskog koktela: kao baza je rakija lozovača Jedna u kojoj su macerirani prženi listići kulena te kojoj se dodaje malo ulja od lješnjaka, meda od badema i Siberova aromatiziranog cabernet sauvignona Siberneta. Poslužuje se s ledom u čaši i s mljevenim crnim paprom i crvenom paprikom posutima po vrhu

Igor Deak, enolog, i Libor Caha, agronom na imanju Damira Josića u Zmajevcu, te chef Tomislav Špiček, jedan od protagonista kulinarskog showa. Podrum Josić nudio je na kušanje Cuvée Ciconia te Cabernet sauvignon i Cabernet Franc superior, a na pitanje što je s lokalnima frankovkom pa i kadarkom odgovor je bio da frankovka na posjedu Josić zna vrlo sjajno bljesnuti ali da su rijetka godišta kad tako zabljesne te stoga nije u milosti, dok se lijepi izgledi vide u kadarki pa bi se njoj posvetilo više pažnje

Publiku je oduševio i kulinarski show tijekom kojega su četiri sjajna kuhara – Saša Vojnović, Tomislav Špiček, Marinko Rotim i Tomica Đukić – pokazala svoje umijeće u prigotavljanju slasnih zalogaja od svinjetine, janjetine, ribe. Posjetitelji su pozorno pratili što rade i kako kuhaju vrhunski profesionalci. Na kuharskom showu oni koji vole kuhati u svojim domovima čuli su mnogo dobrih savjeta.

Rijetko koji događaj u Osijeku izaziva toliku pozornost medija kakvu je izazvao šesti WineOS. Najveću vinsku manifestaciju u tom, istočnom dijelu Hrvatske posjetilo je, da je poprati, čak 130 novinara iz više od 60 redakcija, a među njima je bio zavidan broj najcjenjenijih eno-gastro autora naše regije. Ove godine zabilježen je i znatno veći dolazak medijskih djelatnika iz inozemstva. Logično je očekivati, iduće godine i dalje, još i veći broj stranih i to ne samo vinskih nego i turističkih novinara.

Pelješac i Ilok! Mato Violić Matuško i Ivica Radović, nekad famozni duo (enolog i direktor) u PZ Dingač iz Potomja, danas svaki od njih samostalni proizvođač, na slici s vinarom Djuzom iz iločkog PZ Trsa (lijepi: Graševina Dekani 2017 i Traminac 2017). Uz Djuzinu pomoć Matuško se, kupivši nekoliko hektara terena, s vinogradom proširio i na iločko područje! Je li to nastao – novi, famozni TRIO?!

Iz Kutjeva je na sajam došao Antun Sontacchi, i između ostaloga prezentirao crni pinot, cabernet franc i Kitokret obiteljske vinarije u kjojoj brigu i nastanku vina vodi njegov brat Krunoslav. Fini Crni pinot 2017, ali jako jako dobar Cabernet franc 2017! Zgodno je spomenuti da obitelj Sontacchi dio tog cabernet franca na tržište plasira pod etiketom Kitokret (boca sasvim desno)

Drugu godinu zaredom na WineOS-u susrećem makedonskog artizanskog vinara Antonija Brzanova. Uz nekoliko bijelih vina te koncentrirane crnjake syrah, cabernet i vranac sad je pokazao i svoju orange-produkciju

Može se kazati kako je WineOS 2020 dao vrijedan doprinos turizmu u Osijeku i Osječko–baranjskoj županiji. Drugi siječanjski vikend još do prije koju godinu pamtio se kao turistički najslabije posjećeni termin u tijeku 12 mjeseci, a čini se da baš ova manifestacija preseljena u taj termin na početku godine stanje osjetno mijenja na bolje. Zahvaljujući brojnim zainteresiranima za plemenitu kapljicu što su u Osijek stigli iz drugih krajeva ostvarena je dobra posjeta hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, oni ne samo što su imali pune ruke posla, nego su značajno dobili i na eksponiranosti u medijima za javno informiranje i na društvenim mrežama.

Festival u Osijeku bio je lijepa prilika i za posjet nekim vinskim podrumima u istočnom dijelu Hrvatske, ali i lijepa pozivnica za blagdan Svetog Vinka.♣

HeadOnEast – Hedonist!

Hrvatsko Podunav-lje:  BARANJSKA SUZA! – Baranjska Suza po hrvatski, a Csuza kako, dvojezično, s obzirom na neposrednu blizinu Mađarske, stoji uz Suzu na ploči na cesti kojom se ulazi u to baranjsko selo. Ali, csuza nije mađarski prijevod naše riječi suza! Csuza se, kako mi je objašnjeno u Suzi, izgovara kao – ćuza, i koristi se, navodno, zato što je u blizini sela nekad davno, za vrijeme Turaka, bio – zatvor! I sad, da kompletiram ovu jezičnu i nazivnu zavrzlamu, ovo: Bratoljub Kljajić u svom debelom (i te kako korisnom!) Rječniku stranih riječi pod pojmom ćuza navodi da je riječ o zatvoru, te da izraz ćuza dolazi od talijanskog chiudere, chiuso (pravilan izgovor je: kiudere, kiuzo)!

Objekt obitelji Kolar u Suzi

Drž’mo se mi naše Suze, i to kao suze radosnice! A ta baranjska suza radosnica rađa se, zakon začeća u okolnim vinogradima, u – gatorima, to su u Baranji tradicijski u brdo ukopani vinski podrumi. Ima još jedna baranjska suza radosnica, a to je ona koja, nakon što je začeta u moćnom tamošnjem Dunavu pa potom nošena satima u kotliću na vatri, kapne nakon prvog zalogaja pikantnog fiša. Sve tri suze – ambijentalnu, onu iz gatora-rodilišta i onu dunavsku, spojenu vatrom i crvenilom na k’o snijeg bijelom tanjuru – imao sam priliku s nekolicinom kolega iskusiti nedavno kod vinogradarsko-vinske obitelji Kolar, gdje su nam domaćini bili tata i gazda Lajoš (u prijevodu: Ljudevit), kćerke Sibila i Kinga, zetovi Mario, te Samir Nađ.

Kolar, Suza: restoranski prostor

Kolarovi obrađuju 10 hektara vlastitog vinograda na praporu, i na pozicijama na 100 do 200 metara nadmorske visine. Imaju sorte graševinu, chardonnay, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, rizling rajnski, traminac od bijelih, te frankovku, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot od crnih. Namjera im je, priča zet Mario – dok čekamo da tata Lajoš izravno s otvorene vatre u kaminu na terasi donese lonac iznenađenja, dakako, fiš – revitalizirati kadarku. A s obzirom na klimu i temperature, te na to da Suza broji godišnje samo dva sunčana dana manje nego što ih ima Hvar, tinja razmišljanje o pokusnoj sadnji neke južnodamatinske bijele sorte, primjerice pošipa!

Stariji nasadi sađeni su gustoćom od 4000 trsove po hektaru, a noviji, od 2015., su s 5.500 loza/ha. U vinogradu, vele Kolarovi, idu na porinos ne veći od 1,5 kg/trs. U berbi nema nekog posebnog prebiranja grožđa, prerada grožđa je uobičajena, bijela vina rade se samo u inoksu dok je za crno obvezno dozrijevanje barem godinu dana u drvu, u manjim bačvicama. Partije koje se kroz redovito kušanje crnjaka iz bačvica pokažu boljima ostave se u drvu i do 1,5 godine. Te najbolje partije pune se pod posebnu etiketu.

Sibila Kolar, sinčić Roko i suprug Mario te butelje u ponudi

Uz jednosortna vina nazvana po kultivarima Kolarovi proizvode i bijelu mješavinu Sublanc (blanc=bijelo, na francuski) od sauvignona, rajnskog rizlinga i chardonnaya, te crni Sunoir (noir=crno) od cabernet franca, cabernet sauvignona i crnog pinota. U vinsku aktivnost izravno su uključeni Kinga Kolar koja je završila studij enologije te njen suputnik Samir Nađ, koji je inače i konzultant i podrumar u podrumu Kalazić, i Sibilin suprug Mario. Dvije su proizvodne linije, jedna je redovna i izlazi u buteljama s navojnim zatvaračem. Bijela vina su uglavnom polusuha, blagi ostatak neprovrelog sladora je, objašnjavaju Mario i Sibila, po želji velikog broja potrošača-kupaca. Maloprodajne cijene butelja te linije kreću se kod Kolarovih od 50 do 60 kuna. Druga je linija Personal Collection, dakle ono što je najbolje u podrumu, i ta vina, zasad od frankovke iz 2013, cabernet sauvignona iz 2013, traminca 2017 i slatke desertne kasne berbe graševine, u buteljama su s plutenim čepom i s bitno drukčijom etiketom. Ovdje su maloprodajne cijene nesto više: od 80 do 200 kuna za butelju. Zapravo zasad je samo Frankovka 2013 Personal Collection po 200 kuna, jer količina je manja, i ograničena a nakon što je vino na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018 osvojilo srebrnu medalju (91/100 bodova) na tržištu je potražnja za njim toliko skočila uvis da je poskupljenje bilo logično. Inače, Kolarovi su 2017. na DWWA dobili srebrnu medalju i za lijep, nježni Zeleni silvanac 2015 iz prve, redovne linije. Ukupna godišnja proizvodnja vina je oko 55.000 litara, kaže mi Mario. A Sibila se dovezuje da oko 50 posto proizvodnje obitelj uspije plasirati na kućnom pragu, a ostatak ide uglavnom prema Dalmaciji, samo u Splitu Kolarovi svoje vino imaju u, rado će se pohvaliti, 43 ugostiteljska objekta!

Tata/deda Lajos Kolar, majstor za fiš, te kruh, mast i paprika, i fiš paprikaš

U slast!

U podrumu: sestre Kinga i Sibila Kolar, Sibilin sin Roko i Kingin suputnik Samir Nađ

Obitelj Kolar uspijeva s dobrim plasmanom svojega vina na kućnom pragu jer trsi se i u području ugostiteljstva i turističkog smještaja. Za goste na raspolaganju drži (zasad) tri dvokrevetne sobe. Restoran može odjednom primiti nekih 80 osoba, i nužno je dolazak najaviti.. Glavni specijaliteti su tradicijska jela, konkretno uz domaće kobasice i kulen vlastite produkcije, tu su divljač, perad, razna pečenja, pa roštilj i fiš-paprikaš za koje je specijalist Lajoš Kolar, opredjeljenje kuće je ne toliko u broju ponuđenih jela koliko u tome da sve namirnice budu poznatog porijekla i svježe, tako da se svinje – godišnje ih zakolju i do sedam!, te perad i jaja nabavljaju kod nekoliko provjerenih izabranih lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.. ⦁

Karanac: ANASTAZIJINI CABERNET FRANC i PLANOVI ZA (VINSKI!) WELLNESS CENTAR! – Jedan od najvećih individualnih poljoprivrednika u Hrvatskoj Atila Szabo iz baranjskog Karanca, koji brine o uzgoju raznih ratarskih kultura (žitarice, uljarice, repica…) na nekoliko stotina hektara, okreće se sve jače, zahvaljujući kćerki Anastaziji i zetu Tivaldu Balintu, prema vinogradarstvu i vinarstvu. Atila, koji u svom primarnom radnom zanimanju ima 12 zaposlenih a kojemu su već odavna vinograd i vino hobi, te koji je sa svojim prvim vinom na tržište izašao 2006., pomaže sada mladim naraštajima da i tu obiteljsku granu agrikulture dignu na visoke i stabilne noge, s time da stvar ne staje tek na proizvodnji vina i na klasičnoj prodaji butelja, naime razmišljanja mladih članova obitelji, koja sada brine o 4,5 hektara vlastitog vinograda, su da ozbiljno krenu i u segment agroturizma i to, računajući uvelike i na goste iz Zagreba i susjednih Mađarske i Srbije, agroturizma na visokoj nozi, dakle ne tek u smislu formiranja ugostiteljske ponude i ponude noćenja nego i, otvorenjem wellness centra i rekreacijskog centra, kreiranja šire turističke ponude na zdravstveno estetskom i sportskom polju.

Anastazija Szabo uz butelje Szabo, te, dolje, s ocem Atilom i mamom Julijanom u podrumu

Obitelj Szabo uzgaja graševinu, pinot bijeli, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i frankovku. U bocu stavlja jednosortna vina pod nazivom sorte, ali ima i mješavinu od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca. Vina čista, uredna, sortno raspoznatljiva, kako i priliči za školovane kreatore, naime Anastazija, koja se u novije vrijeme jače posvetila marketinškom segmentu, studirala je u Osijeku, a njen suprug Tivald, koji brine o vinogradu i podrumu, studirao je enologiju u Budimpešti. Bijela vina Szabovih komercijaliziraju se kao mlađa, izlaze van u godini nakon berbe tako da smo sad za posjeta Karancu kušali 2018., dok se crnima ostavlja više vremena za dozrijevanje, ona prije izlaska iz odruma provode jednogodišnje školovanje u barriqueu. Osobno mi se najviše dopao Cabernet franc iz 2016! ⦁

Karanac: BARANJSKA KUĆA i MUZEJ STARIH ZANATA – Selo Karanac poznato je po nekoliko ugostiteljskih objekata u kojima se odlično jede. Jedan od restorana na glasu je Kormoran, a drugi je Baranjska kuća obitelji Škrobo, otvorena 2003. Glavni specijaliteti Baranjske kuće uz klasične lokalne kobasice i kulen su, kako kaže domaćin Stanko Škrobo, jela s vatre (ražanj, roštilj, krušna peć, peka). S obzirom da fina i krepka baranjska hrana nasušno traži tekućeg kompanjona, korisna informacija za goste, posebice one koji dođu iz nešto udaljenijih krajeva, je da je u sklopu objekta moguće i noćenje Kod Baje gdje se nudi 20 dvokrevetnih soba s još jednim, pomoćnim krevetom.

Baranjska kuća, ulaz, i, dolje, lijepi prostrani restoranski prostor

Otac i sin Škrobo, vlasnici i voditelji Baranjske kuće. Objekt je inače dobitnik Zlatne povelje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2016

Baranjska kuća: teletina ispod peke. Namirnice su, jamči Stanko Škrobo, uvijek maksimalno svježe, a dolaze iz lokalnih OPG-ova

Posebnost Baranjske kuće u Karancu je njena Ulica zaboravljenog vremena, prostor je to, dosta velik!, iza restorana nazvan Muzej starih zanata koji govori o klomparu, lončaru, stolaru, kovaču, mlinaru, proizvođaču prijesne cigle kerpića, ledaru, brijaču… Kao i svaka ulica, i ova ima svoju malenu gostionicu! Odlična zamisao o Ulici zaboravljenog vremena, da je se bolje održava mogla bi biti sjajna turistička atrakcija. ⦁

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevaki poduzetnik Josip Galić

Brodski Stupnik: STUPNIČKI DVORI – Povratak iz Osijeka i Baranje. Prilika da se zastane i u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako je to tamo sada, kad je, nakon nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah, a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelarevićevo imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Hotel i restoran uređeni, i zasigurno, pogotovu i stoga što je objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima, imaju veliku šansu u turizmu, a ako krene kako treba Stupnik, zahvaljujući tome, i za brži gospodarski razvoj. Jede se i dalje dobro, porcije obilate, a što se tiče vina čujem da bi podrum trebao dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka. Opširnije o Stupničkim dvorima u idućem izdanju Kronike.

Za potvrdu toga i da saznamo najnovije Galićeve kutjevačke aktualnosti na kraju naše slavonsko-baranjske turneje krenuli smo još i u Kutjevo kao, tog puta, posljednju našu postaju prema kući. Međutim kod Galića nikog nije bilo doma, pa eto zasad službene informacije od vlasnika nismo dobili.

Ali, znali smo – koga ima doma, i nismo požalili što smo pokucali na ta, druga vrata! ⦁

Kutjevo: VESELA JE SLAVONIJA i ZASJEDA! – Nije prizor iz Muzeja voštanih figura, niti je prizor koji upućuje na malaksalost i odmor rat(d)nika, a niti nešto što bi se moglo povezati s nekom vrsti prosjačenja na visokom nivou, riječ je o – ZASJEDI!

Nedjelja prije podne, dan odmora, za većinu žitelja, posebice na selu, dan odlaska na prijepodnevnu misu pa poslije nje a prije ručka na čašicu razgovora u lokalnu gostionicu. I baš za nedjelju kasnije prije podne, dalje od doručka a bliže ručku, na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gazdi se najavljuje grupa posjetitelja. U Hrvatskoj proizvođači vina podrum i kušaonica kojih su baš vikendom ciljana destinacija još nisu, kako je to u svjetski znanim vinorodnim područjima uobičajeno, uveli pravilo da u nedjelju, danu odmora, gospodarsvo bude zatvoreno za posjete, ali eto, računa se, ipak je nekako normalno da se za plasman i vlastitu promidžbu iskoristi svaka prigoda, dakle upravo i taj interes gostiju i potrošača potencijalnih kupaca za dolazak na kućni prag u danu odmora idealnom za radne ljude za korištenje u turističkom smislu a s eno-gastro predznakom. Ali, zato su domišljati i duhoviti vlasnici, na neki način fakinski, mangupski osmislili ZASJEDU! Poput ove koju prikazuje fotografija. Tà – zašto stvar ne okrenuti na šaljivu stranu?!

Vlado Krauthaker u zasjedi!…

Naš znani vinogradar i vinar Vlado Krauthaker, koji je baš te nedjelje trebao u vrijeme ručka biti na proslavi unukova rođendana, dogovorio se sa svojim suradnikom i predradnikom da najavljenu grupicu gostiju primi u dijelu svojega vinskog podruma na samome ulazu/izlazu, a koji je uređen kao simpatičan mali prodajni prostor za butelje po koje dođu turisti da poneku kupe po podrumskoj maloprodajnoj cijeni. Krauthakerov suradnik stajao je iza prodajnog pulta odmah nasuprot ulaznim vratima, a Krauthaker, u svečanom odijelo i, što zbog zime a što zbog planiranog odlaska na veselicu, dugačkom elegantnom baloneru i s kapom šiltericom na glavi, odlučio je šutke i mirno sjediti malo sa strane, uz jednu bačvicu, i u donekle zamračenome dijelu, tako da došljacima ne bude vidljiv odmah, a i kad se poslije primijeti osoba kako sjedi kao da odmara, da ga se odmah ne prepozna. Ostavio, Vlado, sebi priliku da vidi jesu li gosti veseli i društveno zanimljivi da im se malo priključi u druženju, odnosno da se, ako procijeni da je, pogotovu jer je bio u stisci s vremenom, tako bolje, kroz obližnja vrata neopaženo iskrade, nestane i ode prema unuku!…

Ha, ha ha, bravo Vlado!

Nakon igrokaza, dobro raspoloženi Vlado Krauthaker i njegov suradnik Zdravko Ketović (lijevo)

Nas nekolicinu procijenio je kao veselo društvo vrijedno da mu otme malo nedjeljnog vremena, i nakon obilja smijeha krenulo je čavrljanje uz kutjevački slatki zelenac, graševinu s Mitrovca, vrlo ozbiljne chardonnay i sauvignon bijeli s pozicije Rosenberg i njegovane na finom talogu (sur lie) u barrique-bačvicama (Krauthaker se srećom odlučio vratiti serioznom sauvignonu!), ali i uz macerirano tzv. jantarno vino Kuvlakhe (dobar naziv koji usmjerava prema Gruziji odakle se svijetom proširila tehnologija dugih maceracija bijelih sorata ali zapravo naziv koji je kratica izvedena od naziva Kutjevo te imena i prezimena Vlado i Krauthaker!). Domaćini Vlado i njegova desna ruka Zdravko Ketović našli su vremena prezentirati nekoliko crnih uzoraka iz 2019, i 2018 a koji, nakon dozrijevanja (i u drvenim sudovima), tek trebaju krenuti na punjenje u butelju, izdvojio bih Zewigelt 2019, pa Mercs iz 2018, Merlot 2018 i interesantnu mješavinu radno nazvanu K-7 od sedam sorata – merlot (najveći postotak), syrah, cabernet sauvignon, cabernet franc, blauburger, frankovka i malbec – iz berbe 2018 … ⦁

Kutjevačko vinogorje: ČAROBNI POJAM MITROVAC! – Još jedna samostalno sjajeća zvijezda Kutjevačkog vinogorja a proizašla iz rasadnika očito vrsnih enologa: Ivica Perak! Kao i Vlado Krauthaker na prijelazu iz prošlog stoljeća i prošlog tisućljeća u ova sadašnja stoljeće i tisućljeće, tako je Ivica Perak, Krauthakerov najprije suradnik a onda i nasljednik na mjestu glavnog enologa Kutjevačkog podruma, inače s kućom i podrumom Krautov susjed u Kutjevu ali i djelitelj visokokvalitetnog kutjevačkog vinogradskog položaja Mitrovac, u 2011. krenuo u samostalne, poduzetničke vode, ostavljajući za sobom u Kutjevačkom podrumu na čelnoj eno-poziciji talentiranog Ivana Marinclina…

Ivica Perak u svom podrumu. Uz pladanj sa sirom te sa suhomesnatim proizvodima njegove vlastite izrade, kao mesarski majstor posebno se pokazao sa pikantnom slavonskom kobasicom, uz koju je pooslužio svoj crnjak Merlot Lukač 2017

 Vino je duga tradicija u Perakovoj obitelji, trsje je već desetljećima u obiteljskom vlasništvu (još je panjeva sađenih 1968. godine!), s vremenom se površina pomalo povećavala tako da je Ivica po odlasku iz Kutjeva d.d. karijeru enologa na privatnom kolosijeku počeo sa 7,5 hektara s vinovom lozom u vlasništvu a od prijelomne 2011. vinograd, s kojega je, ranije, većinu roda Perak kao kooperant predavao Kutjevačkom podrumu, povećan je na sadašnjih lijepih 12 ha. Dio trsja – oko 6,5 ha – nalazi se na pjeskovitoj ilovači (skeletno tlo, naglašava Perak) na kosinama Mitrovca na nadmorskoj visini od 230 do 300 metara, dio je pak, na nadmorskoj visini između 260 i 270 metara, na poziciji Lukač, a dio, na visini do 270 metara nad morem, je na Vetovu, tu su većma mladi nasadi. Sorte su graševina, chardonnay, sauvignon, muškat žuti, merlot, syrah, zweigelt i cabernet sauvignon, nešto grožđa, uglavnom za kupaže, Perak kupi od lokalnih vinogradara, riječ je o rizlingu rajnskome i pinotu sivome. Perak sada kao samostalac proizvodi mirna vina bijela i crvena vina, zatim visoke slatke predikate, te pjenušac.

Uz tzv. bazna mirna vina nudi i, kao kvalitativno značajno viši razred – kapljicu od grožđa s izdvojenih pozicija, osobno posebno bih, kao vrlo ozbiljne, izdvojio suhe Graševinu Mitrovac i Chardonnay Mitrovac. U Hrvatskoj chardonnaya u snažnoj i ozbiljnoj varijanti nalazimo kod više proizvođača, što međutim s graševinom, iako je se govorom diže na naš nacionalni pijedestal, na žalost nije slučaj, pa eto uvelike raduje na popisu domaćih ekstra eno-uradaka baš od graševine vidjeti i tu Perakovu s kutjevačkog Mitrovca.

Kutjevo: kuća obitelji Perak, s podrumom

Inače od graševine Ivica Perak proizvodi pjenušac u kategoriji brut, a i tu ide vlastitim putem, u smislu da kao ekspedicijski liker koristi, ne poput uglavnom svih drugih, klasični pripravak, nego visoki predikat, čime ne samo da pjenušavo vino zaslađuje do određene granice, nego ga obogaćuje posebnom aromatikom. S tom praksom uporabe visokog predikata kao ekspedicijskog likera za pjenušac Ivica Perak debitirao je dok je još kao enolog radio u Kutjevačkom podrumu, tj. današnjem Kutjevu d.d. Inače, u Lijepoj našoj pjenušac (nazvan Jasminka) s dodatkom visokog slatkog predikata kao ekspedicijskog likera proizvodi Boris Vuglec s Vuglec-brega ponad Krapinskih toplica… ⦁

Sajmovi, festivali: En primeur 2020

PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE…

Novo izdanje manifestacije En primeur. Prvi ovogodišnji En Primeur 2020 održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva poljoprivrede, a u organizaciji udruga Graševina Croatica, Vina Dalmacije i Hortus Croatiae te Udruženja vinarstva pri HGK. Istra nastupa naknadno.

Vlado Krauthaker, David Štampar, Dragan Kovačević HGK, ministar Horvat, Ivica Kovačević,…

Svoje graševinu, pušipel, pošip itd. predstavile su 54 vinarije iz tri vinske regije: Slavonije i Podunavlja, te Dalmacije i Međimurja. Manifestaciju su podržali: Darko Horvat – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Dragan Kovačević – potpredsjednik HGK, Krunoslav Karalić – pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, zatim Vjeran Vrbanec – predsjednik Uprave Hamag Bicro, te predstavnici vinskih udruga: Vlado Krauthaker, Josip Pavić, Ivica Kovačević i David Štampar.

             Primeur 2020 okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište Požega, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina, Kutjevo i Belje.

                Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak, a svoja vina donijela je i vinarija Kopjar.

En Primeur 2020. u Westinu

– Enogastronomija je jedan od najvećih hrvatskih aduta i jedan od glavnih razloga dolazaka stranih turista u Lijepu našu. Zbog toga u hrani i vinu vidimo veliki potencijal, ne samo iz perspektive poljoprivrede i turizma, već i iz aspekta ukupnog gospodarstva – istaknuo je Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Godina 2019. bila je u meteorološkom kontekstu naprosto šašava, s dosta kiše, s čestim naglim promjenama u temperaturi od danas do sutra. U razgovorima s dosta vinogradara/vinara kroz kasno proljeće, pa ljeto i u jesen prije nego što će berba nisam kod vinara stekao dojam nekog zadovoljstva, međutim kvalitetu berbe 2019. slavonski vinari ocijenili su sada, službeno, kao vrlo dobru do odličnu! Iz kasnijih razgovora s vinarima stekao sam utisak da ona i jeste u kvalitativnom smislu mogla biti odlična, ali samo za one vinogradare koji su imali dovoljno strpljenja i hrabrosti da ostave grožđe na lozi dok se vrijeme nije ustabililo pa tome što je ostalo na trsju omogućilo lijepi završetak sezone. No, koliko li je bilo strpljivih, a koliko li je grožđa prije kraja izgubljeno?! Vinogradarska godina u Međimurju bila je veoma zahtjevna i samo najbolji vinari su uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe, kažu Međimurci. U Dalmaciji ističu kako je kvantitativno berba bila ispod normalne razine, odnosno grožđa je bilo osjetno manje, a vinari su zadovoljni kvalitetom grožđa.

                Predsjednik Udruženja vinarstva HGK Ivica Kovačević naglasio je kako će ovogodišnja vina biti vrlo kvalitetna, iako im treba još barem oko mjesec dana da dozriju. U razgovoru s Kovačevićem čuo sam da nije baš najsretniji time što se točliko požurilo s En Primeurom, da se barem još malo pričekalo, kazao je Ivica Kovačević, nova mlada vina osjetno bi bolje pokazala kakva bi trebala biti na kraju svog ciklusa dozrijevanja

– Imamo, uopćeno, odlična vina jer naše vinarstvo u cjelini ide naprijed, ali problem je što ga koliko treba ne prati vinogradarstvo. Površine pod vinogradima nam opadaju i to bi u skoroj budućnosti mogao biti ozbiljan hendikep u proizvodnji. S tom tematikom se moramo pozabaviti, a nadam se da će i politika tom izazovu posvetiti potrebnu pažnju – rekao je Kovačević.

Uz stol Stina-vina s Brača, zdesna na lijevo: Ivica Kovačević, Emil Mehdin te Danijel Szabo koji svoja vina plasira pod markom Markus. Raspravlja se o dvama bijelim adutima Stine – pošipu i vugavi. Kovačević, koji nije bio sretan zbog uranjenog termina En primeur u Westinu kaže da će puno toga biti jasnije za oko dva mjeseca, konkretno 29. i 30 ožujka, kad je na splitskom Sveučiličnom kampusu festival vina Split 2020

Detaljnije je stanje u domaćem vinarstvu elaborirao potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

– Iako nismo zadovoljni činjenicama da proizvodimo 75 do 90 milijuna litara vina godišnje, da bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit od 14,5 milijuna eura i da nam izvoz ne pokriva niti 50 posto uvoza, ohrabruje barem podatak da smo i u 2018. i u prvih deset mjeseci 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji danas u ukupnoj strukturi izvoza čine gotovo 95 posto, a prosječna cijena po kojoj danas izvozimo litru vina od tri eura dvostruko je veća od uvozne. I dalje treba raditi na snažnijem brendiranju hrvatskih vina i vjerujemo da će novi ustroj sa četiri snažne regionalne organizacije tome dodatno doprinijeti – istaknuo je Kovačević, uz napomenu da će HGK i dalje pod zajedničkim brendom Vina Croatia vina mosaica još snažnije i vlastitim sredstvima i sredstvima iz EU-vinske omotnice raditi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina.

Dvojica dokazanih u svijetu vina – Vlado Krauthaker i Ivica Perak, između je Perakova supruga, inače farmaceutkinja. Svijet strijepi od virusa Corona, a gospođa Perak, ističući riječi naših političara kako ne treba paničariti, preporučuje preventivno i hedonistički odlične graševine s kutjevačke pozicije Mitrovac gdje i Krauthaker I Perak imaju trsje. Kod Peraka sam kušao vrlo lijep, zapravo jako obećavajući merlot iz 2019, srećom Perak neće s njime van, barem tako kaže, prije dvije godine a možda i duže…

Što je to, zapravo, En Primeur? En Primeur otmjeno zvuči, a kako i ne bi kad je, vezano uz vino, to stiglo iz Francuske, i sa snažnim obilježjem gospodskog Bordeauxa. Odličnu zamisao Francuza da proizvođač Bakhova nektara vrlo ranom prodajom vina, dok ono još nije spremno ni za punjenje a kamo li za konzumaciju, dođe do solidnog priljeva novca za investiranje u daljnji rad pokušali su, na incijativu istarskog vinogradara/vinara i tadašnjeg predsjednika Vinistre Ivice Matoševića prije dosta godina implementirati i Hrvati, ali kako smo mi eto Hrvati, priča, iako je bilo predviđeno da se realizira kopija francuskog originala, krenula je drugim tokom. Dok događanja En Primeur u Francuskoj počinju po vinogorjima i grupama vinskih châteaua uglavnom tek s ožujkom pa se protegnu i na travanj, dakle riječ je o terminu do kojega vino bolje formira fizionomiju u pravcu one konačne, dotle su ova događanja u Zagrebu aktualna već eto u siječnju u godini odmah nakon posljednje berbe. S prezentacijama su svojedobno pod Matoševićevom dirigentskom palicom u Esplanadi bili debitirali Istrani, potom su im se pridružili i vinari iz drugih regija, a kao najnovije sada u 2020. prvi su, u silnoj žurbi, startali, i to u hotelu Westin, proizvođači iz sjeverozapadnoga dijela zemlje, pa Slavonije i Podunavlja te Dalmacije, bilo je to 28. siječnja, Istrani nisu bili baš toliko nestrpljivi i njihov se nastup En primeur očekuje 10. veljače, u Esplanadi.

Dok su En Primeuri u Francuskoj u smislu publike okupljalište prvenstveno vinskih trgovaca, vinskih novinara, sommeliera i ugostitelja od kojih se očekuje da nakon kušanja zakapare vina što su im se svidjela i što će im po povoljnijoj cijeni nego da se na njih čekalo dok se nađu u redovnoj prodaji, biti isporučena kad posve odrade svoj razvojni ciklus u velikim posudama (inoks, bačve) te potom u butelji, dotle su kod nas En Primeuri okupljalište uglavnom ipak široke publike, koja koristi priliku kad se – kako je to bilo sada u Westinu – ulaz u dvoranu ne naplaćuje, da se dođe razonoditi uz čašu. Makar valja reći da bude nešto i profesionalaca sommeliera i vinskih trgovca, međutim koliko sam primijetio ipak je to u simboličnom broju, a po onome što sam čuo od proizvođača već prijašnjih godina, vrlo je malo trgovaca i ugostitelja koji koriste priliku rezervirati za sebe vina ovom prigodom, a, također je to informacija od proizvođača-izlagača, oni iz redova posjetitelja koji su se isprva i znali predstavljati kao zainteresirani za rezervaciju nekog vina nisu bili spremni ostaviti jamčevinu a poslije se nisu pojavljivali da ispune verbalno dano obećanje o kupovini vina en primeur.

Hubert de Boüard Consulting & Oeno-Lab sont heureux de vous inviter à la presentation du millesime 2019 En Primeur du lundi 30 mars au jeudi 2 avril de 10 à 18 heures au  Château Villemaurine, Saint-Emilion Grand Cru Classé, 23 Villemaurine-Sud, 33330 Saint-Émilion, et au Château Siran, Margaux,13 avenue du Comte JB de Lynch, 33460 Labarde

Zgodno mi se ovdje čini spomenuti da sam među izlagačima na En Primeuru u Westinu vidio i Davora Zdjelarevića, koji se, rekao bih, pojavio u dvostrukoj ulozi: i kao izlagač i kao potencijalni kupac mladog novog vina ali ne radi konzumacije odmah nego radi nastavka rada na njemu do trenutka dok ono i tehnološki i u gastronomskom smislu ne bude spremno za trošenje. Zdjelarević naime već unatrag koju gdinu nije više klasičan vinogradar/vinar kakav je bio, trsje i podrum je prodao i krenuo s projektom tzv. difuzne vinarije, a to znači da kad kod nekog vinogradara/vinara, logično je zaključiti onoga koji obično sâm i nije u stanju na zadovoljavajući način plasirati sve svoje količine, namiriše dobru sirovinu u ranoj fazi u dogovoru s tim vinarom i u njegovom podrumu nastavlja njegu otkupljene količine izabranoga vina i eventualno vino iskoristi i za kakvu zanimljivu kupažu, pa s proizvodom kad je spreman izlazi na tržište od etiketom Zdjelarević Vinska Selekcija… Ovdje u Westinu Zdjelarević je bez puno potrošnje vremena a i novaca za putni trošak na jednome mjestu imao sjajan uvid u baš i za njegovu djelatnost interesantne mladuhe.

Jake enološke i marketinške snage ekipa Belja i Iločkih podruma, s krajnjeg istoka Hrvatske: Marijana Nedoklan, Suzana Zovko, Karmela Tancabel i Ljiljana Vajda Mlinaček

Pitao sam neke naše vinare sada u Westinu koji im je – s obzirom da već i u nas i u najbližem okruženju postoji priličan broj vinskih sajmova, festivala i manjih prezentacija i s obzirom da se uz svaki nastup na takvom događanju vezuje uz trošak oko dolaska u mjesto događanja i boravka u njemu (hrana, eventualno jedno noćenje) a i u rastočenome vinu brojnim posjetiteljima što, čuo sam i vidio osobno, samo podmeću čašu i pitaju kaj imate od beloga? – interes sudjelovati još i na ovakvom tipu En Primeura kad on nema onu poslovnu dimenziju kao što je En Primeur ima kod Francuza, i odgovori su mahom bili da je nužno pokazati se i na ovakvoj manifestaciji, na kojoj se lijepo vidi kako potrošači ovdje kod nas jako vole piti vrlo mlada vina.

Kuša se Feravino: Ivan Ergović u društvu s prof. Đurom Horvatom

Davor Martinović Terra Madre Poljopromet, Jakov Petković (otac Dinamova nogometaša Brune) i zagrebački viinotekar Boris Ivančić

Nikola Grabovac ponudio je lijepi imoćanski vingnier iz vinoograda Vučja Draga

Kušati En Primeur jedno je, a konzmirati jako jako mlada vina drugo je. Podržava li se konzumacija En Primeur ne treba se čuditi što je u nas, moj je dojam, toliko mnogo enopedofila među kojima i onih kojima uopće ne smeta to što su vina, sasvim logično u ovoj ranoj fazi, nedovršena, neka i jače raštimana, a da su imala šansu proći još malo svog razvojnog puta mogla bi se bila pokazati u bitno boljem izdanju. Indikativan je vic što sam ga čuo nedavno o dvojici prijatelja koji se susretnu i od kojih se jedan požali kako je jučer pio neko bezvezno vino, drugi ga na to upita pa, kakvo je bilo?, a onaj prvi odgovara: Pa, dobro! …

Kod pelješke vinarije Grgić-vina pošip iz 2019 koji mnogo obećava. Upravitelj vinarije Krešo Vučković Bagio, na slici sa suprugom, pokazao je tu sortu u dvjema varijantama: vinificiranu i do sada odležavanu isključivo u inoksu i, drugu, iz drva. Obje djeluju izvrsno, najvjerojatnije će biti pomiješane u finalno vino, meni osobno učinilo se da bi u kupaži vrijedilo da većina, možda čak i do dvije trećine, bude vina iz drva…

Dobra strana ovog našeg En Primeura je to što je uvedena i mogućnost kušanja i vina koja nisu nužno iz posljednje berbe (u ovome slučaju 2019.), nego su iz nekog prijašnjeg godišta ali još se ne nalaze na tržištu, tek po programu proizvođača trebaju izaći pred kupca. Na lijepi viognier iz 2017 (novitet u portfelju obitelji Grabovac) naišao sam kod Nikole Grabovca. Ipak, većinom su takva zrela vina bila crna, i iz 2018 i 2017.

S manifestacije En Primeur 2020 u Westinu ponavljam službenu vijest iz Hrvatske gospodarske komore koja je bila uključena u realizaciju En primeura: s veseljem je priopćeno da se u posljednje vrijeme sve više hrvatskoga vina izvozi po višoj cijeni. Vijest je lijepa i svakako bi trebala poslužiti kao smjernica domaćim vinarima, međutim pravi put za ostvarenje veće prodajne cijene nije u podupiranju potrošnje ovako mladoga vina, ono nikad nigdje ne može podnijeti i postići neku višu cijenu na tržištu, a da bi se ostvarilo to da se vina i na domaćem tržištu lakše plasiraju po višoj cijeni nužno je da proizvođači upravo finesama u produkciji, plasmanu i komunikaciji prema potrošaču stvaraju zahtjevnije konzumente kao kupce… ♣

_________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________________

Sajmovi, festivali: promocija, edukacija, širenje kulture KULTURNOG pijenja

VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA

Želimo li ugodan i gospodarski vrijedan suživot s društveno prihvatljivim namirnicama, pićima i napicima koji uz (vrlo) lijepo lice mogu pokazati i (vrlo) ružno naličje, nužno je ozbiljno raditi na obrazovanju pučanstva o takvim dvoličnim često ne samo zakonski prihvatljivim nego i društveno obožavanim elementima što ih unosimo u organizam te na širenju kulture kulturne konzumacije onoga što rado unosimo u organizam a što krije i određenu zamku. Među onime što rado unosimo u organizam je i mitski napitak VINO, danas kroz enogastronomiju vrlo značajna poluga na korist turizmu, dakle u bitnom segmentu gospodarstva, međutim, s obzirom na svoju alkoholnu stranu, i potencijalni okidač za nevolje različitog tipa. Najbolje je naglasak u edukaciji usmjeriti ponajprije prema vrlo osjetljivom a za ulazak u ove sfere posve nepripremljenom mladom naraštaju, prije nego što, moguće, mnogi mladi posrnu, i dovoljno na vrijeme da svi kojima se obraća steknu sposobnost prikladnog sagledavanja i hedonističke i gospodarske vrijednosti proizvoda (dakle da se, temeljem dobre informiranosti, znaju kako treba posvetiti proizvodu koji konzumiraju) ali i moguću crnu stranu priče (dakle da vode računa o tome da se ne prijeđu određene granice).

Vinski univerzum Zagreb 2020: organizatorica Marija Vukelić (Zlatne riječi, druga slijeva), zatim Ivana Alilović (prva lijeva), direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije koja je uz Hrvatski sommelier klub i Vinski univerzum iz Ljubljane dala podršku manifestaciji, pa Dino Šimunec, predsjednik Kluba sudenata zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Dominik Anđelini, s Međimurkom Tatjanom Hažić ambassador Vinskog univerzuma u Hrvatskoj

Tatjana Hažić

 Jednim od mogućih mehanizama za promociju vina kao dokazano danas gospodarski vrlo vrlo vrijednog proizvoda te za širenje edukacije i kulture stola pa time i kulture pijenja čini mi se manifestacija Vinski univerzum Zagreb, festival za mlade vinare, u Zagrebu (hotel Dubrovnik) održana po prvi put u četvrtak 30. siječnja 2020. u popodnevnim i večernjim satima (od 15 do 21 h).

Riječ je o obrazovno-promocijskoj vinskoj priredbi, istaknula je na pressici u najavi događanja prof. Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi kao organizatora. Zanimljiva inicijativa! Protagonisti su mladi vinari u dobi od 18 do 35 godina koji svoja vina predstavljanju mladim posjetiteljima, mahom svojim vršnjacima. Nit vodilju akcije uz bolju promociju vina općenito i svih predstavljenih etiketa posebno čine i edukacija, širenje kulture pijenja vina, preciznije umjerenost u konzumaciji i, što je temelj uživanja u plemenitoj kapljici, konzumaciji s određenim (pred)znanjem o vinu odnosno uz stjecanje određenih saznanja/stečena saznanja ovako na licu mjesta. Na Vinskom univerzumu svaki mladi vinar imao je poseban zadatak: potruditi se u podučavanju mladih posjetitelja-potrošača o kulturi uživanja vina, te predstaviti svoju vinariju i objasniti svoje proizvode u smislu nastanka i u smislu odgovarajuće optimalne konzumacije posebice u spajanju uz hranu.. U cijeloj akciji osobito se računalo na visoki entuzijazam mladih vinara i njihov visoki angažman u nastupu korisnome za njih kao pojedince i korisnome u društvenom smislu (stvaranje dobro informiranih i zahtjevnih, drušveno savjesnih potrošača).

Primjedba na račun organizatora: kad se već organizira ovakva manifestacija koja publiku, posebice mladu, treba upućivati u temu vina I mladih proizvođača valjalo se pobrinuti da se za ovu prigodu napravi KATALOG, ne nužno nešto što bi mnogo koštalo, ali više od ovakvog prospekta kakav je ponuđen, s imenima/nazivima izlagača i njihovom e-mail kontaktom, primjerice kao mini bilježnicu s nazivom i logotipom proizvođača, adresom, telefonima i e-mailom te www.kontaktom, s popisom izloženih etiketa, te s malo slobodnog prostora uz svakog proizvođača da bi se napravila bilješka o vinu.

Mladi vinari – studentice zagrebačkog Agronomskog fakučltrta, s mirnim vinom i pjenušcem, te Laura Dušek i Igor Brglez s Veleučilišta u Požegi s jako dobrim syrahom I cabernet sauvignonom

Priredba je bila tematski osmišljena da omogući maksimalan doživljaj mladim posjetiteljima i vinarima. Predviđeni su bili i prateći sadržaji – dvije radionice: 1. Malvazija & malvazija: priča o terroiru; 2. Vino i hrana: sljubljivanje za početnike, voditelji su bili dvojica istaknutih sommeliera i ugostitelja, inače viestruko nagrađivanih članova Hrvatskog sommelier kluba Mario Meštrović i Darko Lugarić. Održana je i nagradna igra za posjetitelje i izlagače, a nakon festivala Klub studenata Agronomskog fakulteta organizirao je i After Party. Vinski univerzum Zagreb 2020. predvidio je da od 14 do 16 sati vrijeme bude namijenjeno za B2B i za PRESS.

S dubokog juga, iz Imotskoga: enolog Mislav Maršić, vinar Nikola Grabovac, stručnjak za vinogradarstvo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Željko Andabaka i Tomisav Jerković, student enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, inače iz imoćanske vinarije Jerković znane po kapljici od trnjaka ili rudedžuše (Mračaj). Dok kušamo odličan Trnjak 2017 i kupažnu Modro jezero 2015 vinarije Grabovac, od Željka Anabake čujem da uskoro kreće klonska selekcija kultivara trnjak i kujundžuša

Obećavajuća i već afirmirana mladež plešivičke obitelji Šember (klasična mirna bijela I crna vina, macerirana jantarna vina, pjenušci): upravo diplomirani enolog Nikola Šember sa sestrama Lucijom i Klarom te s djevojkom Martinom

Tatine kćeri i sinovi: Ana Protner (Boštjan Protner)iz Mariborskog vinogorja – lijepi rajnski rizlinzi, Petar Crvik (Andro Crvik) iz Konavala – lijepi malvasija te Vilin ples, i Iva Šimanović (Željko) iz Pribića – s frankovkom iz Doline kardinala

Festival je organiziran uz podršku Vinskog univerzuma Ljubljana (u glavnom gradu Dežele ta se priredba vrlo uspješno odvija već nekoliko godina), zatim Kluba studenata Agronomskog fakulteta (KSA); HSK-a (Hrvatskog sommelier kluba) i Turističke zajednice Zagrebačke županije. ♣

Četvrti salon pjenušavih vina u Zagrebu

VETERAN JANEZ ISTENIČ No1 – ŠAMPION!

Bogme, godina je s vinskim događanjima krenula žustro, žestoko čak! A tako se i nastavlja! Nova godina, novo desetljeće, novi ritam…

Organizatori pjenušavih salona u Zagrebu i Ljubljani – Rado Stojanovič, Marija Vukelić i Nina Levičnik, na otvorenju zagreačkog izdanja, s osvajačima medalja, šampion Istenič jstoji između Nine Levičnik i Marije Vukelić, a iz Vinske kuće Pavlomir treći je slijeva, dobitnici iz Vipave su sasvim desno

Zagrebački Salon of Sparkling Wines 2020 otvorio je – već po tradiciji u hotelu Dubrovnik, novu pješušavu sezonu na ovim prostorima. Slijedi mu, sredinom veljače, revija pjenušaca u Ljubljani.

Šampion mr, Janez Istenič s Prestigeom i s No 1. Nekadašnji nogometnui golman No1 krenuo je u pjenušce još 1968. godine, kad se u tome segmentu jače bio aktivirao i međimurski enolog Franjo Jambrović, tada u službi u podrumu u Mladini kod Jaske. Nešto kasnije bljesnuo je s mjehurićima Ivo Turk, koji je iskustvo stjecao baš kod Isteniča na Bizeljskom

U vedroj atmosferi ostaloj još od Vinkova, a i u očekivanju Dana zaljubljenih sada u veljači, u glavnom hrvatskom gradu predstavilo se 45 proizvođačkih kuća, to je zasad rekordna brojka sudionika-ponuđača u Zagrebu, većina ih je bila iz Hrvatske, ali popriličan dio i to onih ponajboljih došao je iz Slovenije, nekoliko je bilo izlagača i iz drugih zemalja Europske Unije, konkretno par iz Italije te jedan iz Champagne.

Uobičajeno je da se za pjenušce koriste nearomatične sorte grožđa, ali to dakako ne znači da nema i jako dobrih pa i šire obljubljenih pjenušaca od aromatičnih kultivara, posebice od muškata, a i od traminca. Bračni par Barundić iz Krašića uz bijeli pjenušac Elegance brut od križanca manzonija i ružičasti brut od pinota crnoga u ponudi ima i aromatični l’Amoureux extra sec, od muškata žutoga. A Danilo Steyer iz Plitvica blizu Gornje Radgone, inače specijaliziran za vina od sorte traminac mirisavi, izlazi s dvije sjajne dišeče penine od te sorte – jedna je Vaneja zero, od 80 posto traminca i 20 posto chardonnaya, bez ekspedicijskog likera i sa šest godina na kvascu u butelji, a druga je Vaneja extra brut od traminca mirisavoga 100 posto, sa četiri godine na kvascu. Arome traminca vrlo profinjeno ukomponirane!

S francuskim štihom: pjenušci Koqueliquot te Sylvie Moreau. Bračni par Jacqueline Marovac i Olivier Erzbischoff rade pjenušce i mirna vina u Istri, pjenušci su od chardonnaya – Luna extra brut i Kontempo zero dosage (mpc. 130 kn), s time da je vinifikacija za bazno vino i dozrijevanje 12 mjeseci u barriqueu. Otac i sin Olivier i Alexandre Couillet došli su iz Champagne, sa četiri šampanjca – Racine Brut tradition (Korijeni – brut tradicija; mpc. 17 €)), Carré Or brut reserve (7 godina an kvascu), Blanc de noir Sylvie Moreau blanc od pinota crnog i pinot meunierea, 4 godine na kvascu, pa s Brutom roséom i s Emeraudeom od 50 posto crnog pinota i chardonnaya (mpc. 21 €)

Uoči manifestacije u Zagrebu je, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, organizirano međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES. pobjednicima će se dodijeliti priznanja na današnjem ootvorenju.  Uzorke je ocjenjivalo 16 stručnih ocjenjivača iz regije, oni su bili podijeljeni u dvije komisije. Predsjednica komisije s hrvatske strane je bila enologinja Ivana Nemet, a sa slovenske enolog Dušan Brejc.

Sommelieri Sergij Cesar iz Trsta, Darko Lugarić iz Zagreba, proizvoiđač luksuznih drvenih kutija za vno Dare Špenko iz Ljubljane, i Miha Istenič iz Ljubljane

U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolje je ocijenjen Prestige extra brut Istenič, a nakon njega Muscat Vina Kauran te No.1 opet od Isteniča. U kategoriji ružičastih vina najbolje je ocijenjen Petračev Bregh rosé, odmah iza bile su Vipava Penina rosé klet Vipava i Ružica Vinodola Vinske kuće Pavlomir. Nagrade dobitnicima podijejene su na otvorenju salona. ♣

____________________________________

_______________________________________

Sajmovi: Grüne Woche Berlin 2020

POSLJEDNJI TRENUTAK za SPAS!…

Internationale Grüne Woche, već 94 godine u glavnom njemačkome gradu, veliki je desetodnevni svjetski sajam koji debelo nadilazi okvir komercijalne priredbe tog tipa. Kad je Zeleni tjedan kao međunarodna smotra poljoprivrede, prehrane i vrtlarstva nastajao – bilo je to u tzv. Zlatnim dvadesetima (prvi put vrata je otvorio 1926.!), inicijator je bio i te kako svjestan odnosno inicijatori su bili očito i te kako svjesni o čemu još, uz, logično, promidžbeni (plasmanski) segment svojstven priredbama te vrste, treba voditi brigu, naziv Zeleni tjedan dovoljno govori o čemu. Danas kad je Zeleni tjedan – od 17. do 26. siječnja 2020. – dočekao svoje 85. izdanje, pokazuje se da je – želimo li spas našeg planeta i koliko-toliko zdrav život na njemu – krajnji trenutak da se povuku ozbiljni potezi na zaustavljanju onečišćenja okoliša i komercijalnih manipulacija s terenima-zemljištem kao uzrocima poremećaja i klimatskih promjena što nesumnjivo vode prema eko-katastrofi.

S obzirom na broj nastupača na izlagačkoj površini od 118.200 četvornh metara – više od 1800 njih iz 72 države svijeta, pa s obzirom na broj izložaka – više od 100.000, broj i važnost fah-prezentacija – više od 300, potom s obzirom na nazočnost znanstvenih stručnjaka iz poljoprivrede i prehrane, uvoznika i veletrgovaca i trgovaca na malo, predstavnika eno-gastronomije, broj akreditiranih novinara – 3000 iz 75 zemalja svijeta, broj posjetitelja – više od 400.000 (neki izvori govore i o 500.000!), ali – što je toliko bitno da se može smatrati i svojevrsnim ključem za sudbinu – i s obzirom na broj prisutnih najutjecajnijih političara iz svijeta a naročito iz Europe/Europske Unije; ove godine zemlja partner bila je Hrvatska kao aktualni predsjedatelj Vijeća EU – međunarodni Zeleni tjedan u Berlinu može se smatrati događanjem s golemim međunarodnim društvenim uplivom i značenjem. Zeleni tjedan shvaća se kao odlična platforma za dijalog poljoprivrednika s političarima, radi kvalitetnog spoja ekološkog i ekonomskog aspekta ne samo u domeni poljoprivrede i proizvodnje hrane nego i općenito, jer smanjenje do i srozavanje ravnoteže između ekologije i težnji ka nekom još bržem i većem ekonomskom razvoju – iza kojih se zapravo dobrim dijelom kriju nevjerojatna pohlepa pojedinaca za osobnim bogaćenjem i stjecanje moći a što generira veliko raslojavanje među ljudima – ne vodi općem dobru.

S ozirom na opasnosti od globalnog zatopljenja koje se pokazuje negativnime na mnogo strana i s obzirom na to da su rezultati znanstvenih istraživanja pokazali da je 2019. bila najtoplija godina otkako postoje mjerenja, te s obzirom na preveliku uporabu pesticida, herbicida… ali i niza aditiva u prehrambenim proizvodima, s obzirom na pojavu bolesti kod životinja namijenjenih porehrani pa i s obzirom na često otkrivanje neispravnosti hrane u prometu, odlučeno je da Zeleni tjedan u Berlinu poprati velika konferencija na temu klimatskih promjena i prilagodbe njima te na temu zaštite okoliša i čuvanja bio-raznolikosti, kao i na temu prikladnog označavaja prehambenih proizvoda i neželjenog ulaska na tržište proizvoda iz inozemstva i prostora gdje su liberalniji pa time za zemlju koja se želi zaštititi i neprihvatljivi stavovi oko zaštitnih tretmana poljoprivrednih površina i uporabe aditiva u proizvodnji hrane. U Berlinu je izražena namjera da se što prije donese nova strategija razvoja poljoprivrede i prehrambenog sektora, tu bi se među ostalime kod potrošača poticala želja da se pri izboru namirnica bitno jače opredjeljuju za svježe sezonsko voće i povrće iz izvora prostorno bližih mjestu stanovanja, plan je i da se više novca ulaže u bolje obrazovanje kuhara u smislu da racionalnije koriste namirnice kako bi se kod hrane imalo što manje otpada, ali i da se investira i u apele potrošačima da budu pažljiviji prema hrani kako bi se osjetno smanjilo njeno bacanje. Poljoprivreda je bitna ne samo radi proizvodnje hrane nego i za ostanak ljudi u ruralnom prostoru i za održavanje tog ruralnog prostora kako bi se spriječile mnoge nedaće i nesreće što nastaju kao posljedica napuštenog i zanemarenog ambijenta (npr. požari, poplave…) te kako bi se mogao ostvariti lijep gospodarski razvoj ruralnog prostora. Podatak kojega treba biti i te kako svjestan: na Zemlji je sve više stanovnika, a čak 65 posto država u svijetu nema prirodnih uvjeta za proizvodnju hrane u dovoljnoj mjeri za potrebe vlastitog stanovništva… I to dovodi do raslojavanja, pa i do izbjeglištva, a onda i do poremećaja u životu i u drugim, da se tako kaže stabilnijim zemljama.

Emil Tedeschi – Atlantic grupa, Marija Vučković – ministrica poljoprivrede RH, Andrej Plenković – prmeijer, te Luka Burilović – Hrvatska gospodarska komora. Ispod: efektno – kave s likovima Plenkovića, Marije Vučković i Burilovića

_____________________________________

Internationale Grüne Woche Berlin – sljedeći dartumi su 15. – 24. siječnja 2021, zatim 21. – 30. siječnja 2022, pa 20. – 29. siječnja 2023, i 19. – 28. siječnja 2024.

______________________________________

Hrvatska je na sajmu u Berlinu gdje je bila kao zemlja-partner nastupila s 50 izlagača, velikih i malih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zeleni tjedan u Berlinu otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Nastup na Zelenom tjednu može se za nas pokazati od višestruke koristi, ne samo kao dobra promidžba zemlje općenito – tome je vjetar u leđa ove godine u Berlinu dao poseban tretman Hrvatske s obzirom na naše predsjedavanje Vijećem EU, nego i glede kvalitetne prezentacije na globalnoj razini naše ponude proizvoda i usluga prema ne samo Njemačkoj kao našem najznačajnijem trgovinskom partneru nego i prema cijelome svijetu, te kao lijepa i uvjerljiva eno-gastro pozivnica gostima iz svijeta da nam dođu kao turisti.

– Hrvatska se pozicionira kao važan partner i sugovornik u svim važnim temama na razini Europske unije, osobito nam je drago da je to slučaj i u poljoprivredi. Nakon samo sedam godina u članstvu Europske Unije Hrvatska eto ima zadaću, čast i odgovornost predsjedati Vijećem Europske Unije. Isto se osjećamo i kao zemlja partner Zelenog tjedna: upravo smo tu gdje trebamo biti, i dijelimo zajedničke vrijednosti i ciljeve – istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

_________________________________

HRT OTVORENO i, PONOVNO, PTIČJA GRIPA – Ptičja gripa ponovno, zatim neispravno meso iz uvoza na hrvatskom tržištu, označavanje prehrambenih proizvoda, kontrola namirnica, tj. hrane na domaćem tržištu: emisija Otvoreno Prvog programa Hrvatske televizije, srijeda 22. siječnja 2020, Vinkovo, uvečer.

Trebalo ju je pogledati: odlični urednik i voditelj Mislav Togonal, iako naglašeno uporan u razgovoru sa sugovornicima, koji su jednako uporno reagirali neodređeno, nekako diplomatski, na jednostavna ali očito bolna pitanja npr. tko je kriv za to što se neispravno meso našlo na našem tržištu i u kojim prodavaonicama se ono prodavalo, nikako da dobije konkretan odgovor… Pa, potrošač valjda ima pravo znati takve stvari… ◾

____________________________________

U sajamskoj hali u kojoj je bila smještena Hrvatska partnerstvo dviju zemalja u organizaciji ove poljoprivredne manifestacije i početak sajma simbolično su obilježeni predajom osamdesetogodišnje masline gradu Berlinu u ime Hrvatske – zemlje partnera, svečanosti je nazočila njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner. Maslinu je osobno uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je poslije obišao hrvatske izlagače u pratnji organizatora hrvatskog sudjelovanja na Zelenom tjednu, ministrice poljoprivrede Marije Vučković i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića.

– Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde eura, a mogli bismo i trebali bismo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje je prodefiliralo više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima htjeli smo pokazati da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, dosta uspješan dosadašnji put ali i veliki potencijal te da naše prirodne ljepote prati i kvalitetna gastronomija – naglasio je Luka Burilović.

ATLANTIC GRUPA. U Berlinu se iz Hrvatske predstavila i Atlantic Grupa s paletom poznatih brendova: Argeta, Barcaffe, Donat, Cedevita i Cockta.

Kao regionalni lider u segmentu proizvodnje hrane i pića, Atlantic Grupa promiče koncept održivog poslovanja, shvaćajući odgovornost koju ima kao važan gospodarski subjekt, i nastojeći u svoje procese u što je moguće većoj mjeri implementirati ekološki prihvatljive i energetski učinkovite principe, rečeno je

– To podrazumijeva inzistiranje na održivosti kroz cijeli vrijednosni lanac, od nabave sirovina i proizvodnje, preko plasmana do savjesne konzumacije. Nove generacije sve više pažnje posvećuju ovim pitanjima i biraju brendove koji su osviješteni, ekološki prihvatljivi i originalni, a mi im imamo što ponuditi – izjavio je ovom prilikom Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. – Strategija koju Atlantic Grupa provodi posljednjih godina, a koja se fokusira na smanjenje ekološkog otiska, pokazuje značajne rezultate. S obzirom na proizvodne kapacitete, količina otpada koju kompanija generira u sklopu proizvodnih i distributivnih aktivnosti smanjena je u posljednje četiri godine za 18 posto. U istom razdoblju količina otpada koji opterećuje deponije je prepolovljena. Odličan primjer je također smanjivanje potrošnje vode za pet posto tijekom posljednje tri godine, riječ je o količini vode s kojom bi se moglo napuniti 10 olimpijskih bazena. Nema alternative održivom poslovanju pa je uz vlastito dizanje ljestvice važno također partnere i potrošače poticati na odgovorno ponašanje prema okolišu.

Svoj doprinos tzv. zelenoj inicijativi, uz bok najjačim svjetskim proizvođačima, predstavili su na sajmu u Berlinu brendovi Atlantic Grupe – u kategoriji kave, Barcaffe se pohvalio inovacijama u proizvodnji ambalaže, koja se sada sastoji od 70 posto obnovljivih sastojaka, te smanjenjem težine ambalaže što je rezultiralo smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 63 posto. Briga o održivosti prirodnih resursa nit je vodilja i u strategiji branda Donat Mg, koji se puni s onoliko prirodne mineralne vode koliko samostalno istječe iz izvora, a neprekidnim nadzorom razine podzemne vode osigurava se dostupnost izvora i budućim generacijama. Inovacija na kojoj se u Donatu ubrzano radi je i razvoj punjenja u 100 posto reciklabilnoj plastičnoj ambalaži. Cedevita je pak najavila da u 2020. godini prelazi na novu ambalažu što će smanjiti ambalažni otpad za 180 tona, a ugljični otisak za 269 tona emisije CO2 na godišnjoj razini. Aspekti održivosti već su tradicionalno vezani za brand Cockta, koji je poseban po autentičnom okusu baziranom na biljnim ekstraktima i prirodnom CO2 te – hvale se u Atlantic Grupi – ne sadrži umjetne arome niti kofein…. ♣

Klimatske promjene – ključno pitanje današnjice

KAP PRELIJEVA ČAŠU!

Kap, očito, prelijeva čašu!

– Klimatske promjene spadaju među ključna pitanja današnjice. U svjetlu recentnih ekstremnih vremenskih prilika, posljedice kojih lijepo vidimo npr. i na cijelom Jadranu, kao poticaj za raspravu istaknula bih rezultate znanstvenog istraživanja šte je pokazalo da klimatske promjene imaju veći utjecaj na sredozemnom području nego u drugim dijelovima svijeta. Na Mediteranu je temperatura porasla 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosjek porasta 1,1 stupanj, i to nameće brojna pitanja, među njima i ono za nas najvažnije: koliko smo u Hrvatskoj spremni za klimatske promjene? Svi mi koji se bavimo društveno odgovornim poslovanjem moramo početi nuditi konkretne odgovore i jače inzistirati na rješavanju tog pitanja – poručila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac na otvorenju 11. konferencije o DOP-u u organizaciji Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj uz HGK kao glavnog partnera.

Osobito angažiran u akcijama na sprječavanju onečišćenja okoliša što dovodi do klimatskih promjena u svijetu je Miguel Torres, jedno od prvih imena ne samo španjolske nego i svjetske vinske produkcije. Uvidio je, kaže, prije već dosta vremena da nešto ne štima. U bitku protiv globalnog zagađenja i klimatskih promjena uključio se aktivno nakon što je 2006. vidio dokumentarni film Neprikladna istina, u produkciju kojega je bio uključen bivši dopredsjednik SAD Al Gore.

Miguel Torres

Miguel Torres navodi kako je počeo primjećivati promjene koje mu se nisu dopadale ali da je tek nakon što je pogledao spomenuti film postao i potpuno svjestan toga što se počelo događati, i što može biti kobno. Ubrzo nakon što je odgledao film pozvao je, veli, svoju obitelj na radni sastanak da joj kaže kako je nužno da se nešto poče raditi na sprječavanju tih neželjenih promjena. Danas 11 posto profita kompanije Bodegas Torres ide za pomoć akcijama da se zaustave klimatske promjene u koje je zaglibio svijet.

Osnovana još 1870., kompnija Bodegas Torres sa sjedištem nekih četiri kilometra od mjesta Villafranca u katalonskom Penedesu danas je najveća španjolska vinska kuća, koja inače ima posjede i u Kaliforniji i u Čileu. Kad je veliki poglavica Miguel Torres prije nekog vremena službeno odstupio s položaja vrhovnog zapovjednika i prepustio vodstvo sinu Miguelu Torresu Maczasseu, dvojica muškaraca dogovorila su se da će iz poslovanja kuće Miguel Torres Torres senior dobivati određena sredstva za razvoj svojih projekata u eko-segmentu. Nakon što je Torres stariji već bio u projekte protiv klimatskih promjena investirao 12 milijuna eura, sad mu je svake godine na raspolaganju za ulaganja u tu svrhu oko milijun do 1,5 milijun eura.

Miguel Torres senior ostaje dovoljno utjecajan da promijeni dosta toga vezano uz poslovanje tvrtke posebice glede smanjenja emisije ugljika i drugih plinova u atmosferu a što u konačnici rezultira povećanjem opće temperature. Ustanovljeno je da je negativni efekt staklenika na glbalnoj razini dosegnuo snagu od 300.000 atomskih bombi, pišu ugledne svjetske novine.

I tako je Torres, tamo gdje je mogao i još može utjecati, krenuo u akciju da bitno smanji barem emisije za koje je odgovorna kompanija Miguel Torres. Tvrtka je počela strogo voditi računa o reciklažu, o tome da koristi najmoderniju vinogradarsku oprem – konkretno: strojeve s minimalnim zagađivanjem, pazi se na intenzitet korištenja mehanizacije, ide se i na promjenu tehnika rada u vinogradu, jedna od tih je primjerice i zamjena uzgojnog oblika guyot sa starinskim grmolikim en gobeletom bez žice a s krošnjom koja ljeti lijepo štiti grozd od sunca, držeći ga u debeloj hladovini. Eksperimentira se i s načinima rezidbe koji produžuju dozrijevanje. A u pričuvi se drži po stotinjak i više hektara terena koji su sada možda još prehladni da se na njima sadi loza ali koji bi mogli zbog globalnog zatopljenja već uskoro doći u funkciju. Jedna od mjera je i sadnja šume na većim parcelama uz vinograde sve kako bi i to poslužilo kao dobar regulator temperature. Općenito na svim frontovima pribjegava se novim obnovljivim izvorima energije. S obzirom da su prognoze takve da bi uskoro u južnim područjima Europe npr. moglo biti problema s vodom, Torres je krenuo i u gradnju, uz vinograde, velikih rezervoara za vodu koja bi u idućim godinama poslužila za irigaciju.

Rečeno je da je veliki problem emisija ugljičnog dioksida. Kompanija Miguel Torres za vrijeme fermentacijskog procesa znala je, navodno, proizvesti i oko 3000 tona CO2, pa je Miguel Torres stariji krenuo u borbu za smanjenje tih vrijednosti. Jači izvor onečišćenja je gorivo utrošeno na dobivanje električne energije, pa se to nastoji reducirati na najnižu moguću razinu, konkretno i nastojanjem da se ona što više dobiva iz obnovljivih izvora, tako da se sada električna energija u sklopu kompanije već u količini od 25 posto dobiva od gorenja biomase. Kompanija Miguel Torres surađuje sa znanstvenim institutima i tvrtkama iz kemijske industrije da se pronađu nova goriva koja ne bi zagađivala kao ova sada postojeća klasična i masovno u uporabi.

Tvrtka Torres u istraživanjima da u vlastitom okrilju pronađe najveće izvore zagađivanja ustanovila je da je jedan od većih izvora onečišćenja ugljičnim dioksidom bio i od previše – znači i onda kad to nije baš bilo nužno – vozikanja automobilima od strane zaposlenika, tako da se korištenje automobila, nerijetko, rečeno je, i dosta ležarno, u najnovije vrijeme bitno smanjilo, svedeno na minimalnu nužnu mjeru. Zatim, element na koji se počelo jako paziti je primjerice ambalaža za vino, s kojom se znalo nepotrebno pretjeravati npr. u smislu nabavke masivnih butelja da bi se impresioniralo kupce izgledom i težinom boce i šarenilom opreme, a baš u produkciju takvih boca i etiketa ulaže se dosta energije, k tome i slanje uzoraka iziskuje dosta novaca i traži više energije, mišljenje je da pred kupcem treba govoriti vino a ne forsirana ambalaža.

Torres tvrdi da je zahvaljujući angažmanu na eko-polju ukupna emisija CO2 iz pogona kompanije smanjila od 2008. do sada za 40 posto, a vrlo je važno i to da su rezultati koje na smanjenju zagađenja postiže sada kompanija Miguel Torres naveli 25 španjolskih vinskih kuća da se priključe ovoj eko-akciji kuće Torres. ♣

Sajmovi, festivali

APT ZAGREB HILTON GARDEN INN: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA

Hilton Garden Inn, Zagreb, Radnička 19

 Samo – bez panike! Riječ je o bombi koja, istina, treba oboriti s nogu, ali od eksplozije koje su svakako velika pozitivna očekivanja!

Dino Kušen Akrobat napokon ostvaruje svoj veliki san, a to je realizacija, u Zagrebu – i to baš na njegov rođendan! – bombastične revije ponajboljih svjetskih vina, jakih pića, maslinovoih ulja, pršuta… Kušen, koji je u segmentu trgovine vinom aktivno prisutan od 2002. i koji je osnivač zagrebačke tvrtke Akrobat za plasman kapljice pa i otvarač vinoteke Svijet vina smještene u kompleksu Boćarskog doma na zagrebačkom Prisavlju, te koji je s vremenom u svoj portfelj prigrlio i delikatese i potrepštine za posluživanje i vina i delicija, opredijelio se u formiranju ponude odmah za ekskluzivu i najveća svjetska proizvođačka imena, i već odavna mašta o tome da u glavnom gradu Lijepe naše priredi glamurozni sajam s najpoznatijim i najcjenjenijim domaćim i svjetskim proizvođačima. Unatrag koju godinu počeo je najavljivati elitnu smotru vina i gastronomije, planovi su bili da se ona odvija na prostoru Zagrebačkog velesajma, međutim do sada se na ZV nije dogodilo ništa od zamišljenoga, rekao bih i bolje da je ispalo tako, jer u međuvremenu pronađena je prikladnija pozornica za takvu manifestaciju, riječ je o zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn u Radničkoj cesti, tu Kušen 15. veljače 2020., kad mu je kako je rečeno, rođendan, okuplja svitu svjetski glasovitih vinskih imena na događanju nazvanom Acrobat Portfolio Tasting, namijenjenome ne širokoj publici nego uzvanicima-poslovnim partnerima probranima iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja, novinara. Ulaznica dakle nema u prodaji, ulazak je samo na poziv domaćina.

Roberto Voerzio s Dinom Kušenom u La Morri

Od globalnih vinskih zvijezda koje sigurno stižu u Zagreb Kušen spominje Angela Gaju odnosno njegovu kćerku Gaiu Gaja, zatim Roberta Voerzija, pa Alfreda Tesserona koji je na čelu sjajnog bordoškog vinskog podruma Pontet Canet i na čelu kuće famozne po konjaku, Annu Abbona iz pijemonske kuće Marchesi di Barolo, iz Slovenije treba doći Marjan Simčič, a iz Hrvatske izlagat će vinarije Meneghetti, Galić te Prgin iz šibenskog kraja. Kušen ističe kako je žalostan što više hrvatskih proizvođača vina nije pokazalo interes za sudjelovanjem na ovoj njegovoj manifestaciji, naime, smatra, predstavljamo li se već kao ozbiljna vinska zemlja onda bismo na takvome skupu koji se po prvi put u ovome obliku i s takvim imenima odvija u Hrvatskoj morali biti osjetno zastupljeniji s našim eno-uradcima. To više što u Zagreb tih dana dolazi veći broj vrlo uglednih vinskih trgovaca, to im može biti prilika da se bolje upoznaju s našom vinskom scenom. Možda su i naše institucije poput Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore iz kojih se sve češće čuju riječi kako je eno-gastronomija vrlo važan segment hrvatske ponude svijetu trebale pokazati volju da se realizira to da na domaćem terenu među svjetskom vinskom elitom budemo brojniji, to više što iz inozemstva ovamo, po najavama organizatora, iz svijeta stižu i brojni vinska trgovci, a nama svakako jeste u interesu da više i po boljim cijenama izvozimo te da našim najboljim vinom i specifičnim delikatesama privlačimo što više turista, kao kupaca i na kućnome pragu.

Na popisu imena odnosno naziva proizvođača čiji će se uradci moći kušati u Zagrebu uz gore spomenute su i Adami, Billecart Salmon, Château la Nerthe, Dr.Loosen, Juve & Camps, Paraschos, Pascal Jolivet, Tua Rita, Accordini, Le Macchiole, Vega Sicilia,Vista Hill. Što se tiče jakih pića: Delamain, Tesseron, Berta, Gin Mare, Chase….

Zvijezda iz Slovenije: Marijan Simčič, sa suprugom Valerijom

Radionice će biti na temu vina, jakih pića, maslinova ulja, pršuta, tonika, mineralne vode. Predviđene su sljedeće radionice, u trajanju od po jednog sata: Marijan Simčič, Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano, te, u drugoj dvorani, Cinco Jotas, Clase Azul, Robi Marton, Castillo de Canena, Artesian.

Enolog kuće Galić-vina iz Kutjeva Slaven jeličić sprema se predstaviti nešto sasvim drugo: Rajnski rizling Macerator 2015, iz vinograda ponad Kutjeva, vino je macerirano 19 dana i boravilo je do prije koji dan u bačvi od 3300 litara, izlazak na tržište predviđen je upravo sada u veljači

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

– Ovu manifestaciju vidim i kao sjajan oblik promocije Hrvatske u svijetu, naime tog vikenda u Zagreb će uz niz jakih uvoznika i vinskih trgovaca iz inozemstva među kojima su trojica najjačih bordoških negocianata, doći i novinari izvana koji pišu o enogastronomiji i turizmu, po nekim pokazateljima bit će to najmanje oko 600 gostiju iz inozemstva, ja ću se potruditi da im pokažem Zagreb i okolicu, da im predočim razna hrvatska vina koja imam u ponudi u vinotekama Svijet vina u Boćarskom domu i onoj uz Europski trg. Moja ekipa i ja dat ćemo sve od sebe u organizaciji događanja i računam na to da će se Acrobat Portfolio Tasting nastaviti i u sljedećim godinama – rekao je Dino Kušen.. ♣

______________________________

Must go!

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________

Narodni običaji: Vincelovo, Vinceška, Vincekovo, Vinkovo 2020

ŠARAN s RAŠLJI, ŠPEK, ŠUNKA i ŠKRLET, GRAŠEVINA, KRALJEVINA, ŽILAVKA…

Mada se u cijeloj Lijepoj našoj koristi svaka prilika da se slavi vino i da se oda počast zaštitnicima vinogradara i vinara, vinove loze i Bakhova nektara, ipak dok je Martinje glavni vinski praznik u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, dotle je praznovanje u čast sv. Vinka najjače u istočnome dijelu kontinentalne Hrvatske. Mnogi vinari nastoje slaviti sv. Vinka upravo na njegov imendan, 22. siječnja, i bez obzira je li to te godine radni dan ili je o vikendu, ali mnogo je vinogradara i vinara koji se odluče proslavu organizirati u subotu odnosno nedjelju neposredno prije odnosno neposredno nakon 22. siječnja. Među prvima, uoči Vinkovoga imendana, tradicijski susret u vinogradu uz vješanje kobasica i tabli slanine o trsje i blagoslov vinove loze da bi ona na kraju sezone vrijedne vinogradare nagradila količinski i kvalitativno dobrom rodom, priredilli su otac i sin Boris i Mario Vuglec na Vuglec-bregu u Hrvatskom zagorju te Tomislav i Krešimir Trdenić na svom gospodarstvu u okolici Popovače u Moslavini, pa Vlado Krauthaker i Kutjevo d.d u Kutjevu. Kod nas je nekako uobičajeno da svaki vinogradar/vinar kod sebe i za svoje pajdaše odganizira Vinkovo, pa je tako Kutjevo npr. ostalo zapamćeno po vinkovanju maltene kroz cijeli tjedan, najviše se uvijek do sada govorilo o veselicama kod Ive Enjingija, Vlade Krauthakera, pa Kutjeva d.d. i Adžića... a jedan dan, obično u subotu, događanje je u središtu mjesta uz sudjelovanje gotovo svih tamošnjih vinara s nastupom na svojim štandovima, nekima otvorenima a nekima u obliku drvene kućice.

Tata Boris i sin Mario Vuglec: zimi špek i kobase na trsu, ljeti grožđe! Dolje: nakon blagoslova vinograda veselje pod vodstvom rasplesanog duhovnika blagoslovitelja (Julio Frangen)

Veselo u trsju kod Tomislava Trdenića, a još veselije poslije pred obiteljskim podrumom u carstvu šarana na rašljama, vatra s nekoliko pečenjarskih mjesta ublažavala je hladnoću (Marko Čolić)

Neposredno prije Vinkova, uvečer 21. siječnja, u Zagrebu je u objektu History u već po vinskim događanjima famoznoj Tkalčićevoj ulici, organiziran, u režiji udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam), odličan uvod u svetkovinu u čast Vinku, riječ je o prvim ovogodišnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka, predsjednika udruge G.E.T. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice kojima popularnost raste zahvaljujući dobrim zvijezdama programa i tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina. Kao glavna zvijezda ove večeri nastupio je hercegovački vinogradar/vinar Radovan Vukoje iz Trebinja (nekih 30 km udaljenog od Dubrovnika), a kao posebni gosti zagrebački novinar i književnik, inače gospar, Stjepo Martinović, koji se prezentirao i kao pisac i kao gitarist i kao pjevač, i Vlasta Janton, oboje su skrenuli pažnju na svoje nove romane Zagrljaj u koji pripadam (Vlasta) i Kornelija broji oblake (Stijepo). Kombinacija se pokazala vrlo uspješnom!

Vinski razgovori: Radovan Vukoje, Tomislav Stiplošek i Stjepo Martiović. Dolje: publika, dosad najbrojnija na Razgovorima

Vukoje, koji brine o 30 hektara vlastitog vinograda i vino radi isključivo od svojega grožđa, te koji u sklopu objekta ima izvrstan restoran, Vinsku galeriju gdje ljeti organizira i Festival žilavke i uspješno razvija vinski turizam (lako je moguće da tamo uskoro nastupi i književnik-glazbenik Stjepo!), podastro je brojnoj publici (najveća posjećenost dosadašnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka!) svoju žilavku s kamena iz 2018, zatim kompleksnu i elegantnu Žilavku 2015 iz Carskih vinograda (trsje na 330 metara nadmorske visine; izabrano grožđe, maceracija 24 sata, fermentacija u drvu, zrenje u bačvicama 12 mjeseci na finom talogu, slijedi osam mjeseci odležavanja u butelji) za koji se u Trebinju rado kaže da spadaju u kategoriju grand crua, potom kupažu chardonnaya (80 %), žilavke (15 %) i malvasije dubrovačke (5 %), onda vrlo uspjeli, složeni, snažni interesantni, sasma drukčiji suhi mirni Kameleon Blanc de Noir 2016 – crni pinot prerađen na bijelo, u finalu kušanja su se našli Vranac 2012 rezerva i Vukoje Grand Cuvée Selekcija 2011 od syraha, vranca, merlota, cabernet sauvignona. Događaj dostojan sv. Vinka!

Sjajna, elegantna lokalna žilavka Carsko vino 2015 s izdvojenog vinogradskog položaja i od izabranoga grožđa kasnije berbe odande, te poseban bijeli Kameleon 2016 premium – bijelo vino od pinota crnoga! Trebalo se odvažiti globalno najpopulariju crnu sortu pretvoriti u bijelo MIRNO vino (za pjenušce crno na bijelo je normalno). S 14, vol %, moćno vino, taj Kameleon premium (kameleon je životinja znana po tome da mijenja boju). S obzirom na hercegovački krš i na mineralnost vino bi moglo biti nazvano i KameNleon, a oznaka na etiketi burgundac crni čini mi se suvišnom… Kao što sam nedavno u više navrata pohvalno pisao o nekim hrvatskim proizvođačima vina – najviše iz istre – koji od svjetski glasovitih francuskih (u prvom redu bordoških) sorata dakle od kultivara ‘francuza’ proizvedu vino ne kao svojevrsnu kopiju bodeaux-izričaja (mesnato, donekle slasno, s notama prženog i vanilije) nego s osobnošću kroz koju se, uz zadržavanje u organoleptici sortnih svojstava korištenih francuskih kultivara, ogledaju drukčiji, vlastiti pristup i specifičnost lokalnog ambijenta, tako sada i pohvale Radovanu Vukoji za ovaj odličan bijeli pinot od pinota crnoga…

Plešivica na Plešivici i u Zagrebu: na trsu vinogradara i vinara Drage Kurtalja od ranog jutra su kobase a bogme već se hladio i pjenušac, pred trsekom u Plešivičkoj kleti pjevalo se Trsek moj zbudi se … a gazda gizdavi i mužikaš Dragec goste je dočekivao u ovoj posebnoj jakni-uniformi

Tvrtka Petrač s Hršak brega ponad Krapinskih Toplica odlučila se za vincekovanje u toplome u prostoru zagrebačkog lokala Roots gdje je uz blagoslov trsova predstavila svoj pjenušac Bregh Rosé, koji je na ocjenjivanju za festival pjenušaca u Zagrebu (hotel Dubrovnik) osvojio drugo mjesto! (Julio Frangen)

Zelinsko prigorje: dok kćerke Ivana i Nataša, obje inače uposlene u sektoru vina (Agronomski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede…) veselo pijuckaju, dotle tatek Stjepan Puhelek Purek obredno orezuje lozu. Zubato sunce stiskalo je i nije se išlo u vinograd, nego je ceremonijal obavljen kod Purekovih u dvorištu, gdje je obitelj Puhelek zasadila tri preporučena klona izabrana kroz klonsku selekciju kraljevine. Purek je inače i lovac, na donjoj slici hudo gledi, makar gulaš od ulovljenog vepra bio je izvrstan (Marko Čolić)

Na bregu kod i u kleti Željka Kosa ponad Hrnjanca zelinskoga: kraljevina na cičoj zimi: tata Željko, mama Anita i sin Karlo, koji preuzima vinogradarsko-vinski posjed. Dolje: veselo na toplom uz finu papicu i tamburaše. Kraljica majka – Anita Kos, s pečenjem i s tradicijskom perom

 Na sam dan sv. Vinka ove godine fešte su bile npr. u kušaonici plešivičkih vina Drage Kurtalja u središtu Zagreba, pa kod obitlji Puhelek Purek i Željka Kosa te još na nekim mjestima u zelinskome kraju, pa u Feravinu u Feričancima i u Orahovici, u sklopu PP Orahovica, zatim u podrumu i oko podruma Vina Belje u Baranji, pa u Iloku.

Bačva i gitare, vino i papica. Dolje: drugo lice PP Orahovice, koja uz blago iz vinograda ima i blago iz ribnjaka: rafinirano prigotovljeni riblji zalogaji, te tradicijski način pečenja šarana na štapu

Po velikom derneku u Baranji odnosno u Srijemu pamte se najveći proizvođači – Vina Belje odnosno Iločki podrumi.

Svečanost posvećenu sv. Vinku te vinovoj lozi i vinu na znanom iločkom vinogradarskome položaju Vukovo, u posjedu tvrtke Iločki podrumi, otvorila je starom uzrečicom voditeljica turizma Vesna Štajner: Ovisno o tome kako vinogradar pije na Vincelovo, takav će mu biti rod u vinogradu te godine! Bogme, lijep poziv na druženje uz čašu, što se rado prihvaća, ali druga strana medalje je naravno i upozorenje da se tijesno zajedništvo s čašom ne pretvori poslije i u zajedništvo s volanom, što se kao preporuka – rado zaboravi!…

Iločki Podrumi na Vukovu: blagoslov vinograda uz zagovor da berba 2020. bude dobra. Vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević (na slici je sasvim lijevo, u plavoj šokačkoj jakni) pobrinuo se, u želji da očekivanja za berbu ne zakažu, za kobasice doista impozantne veličine da ih se objesi na trs

Ilok, udruga Kadilj: jahači odlični pjevači

Uz srijemske delicije i kapljicu Iločkih podruma na ekonomiju Vukovo privlačili su i saznanje o neizostavnim tamburašima i najava šoua konjanika, članova konjogojske udruge Kadij, koji su se istaknuli ne samo kao odlični jahači nego i kao sjajni pjevači.

Događaju su prisustvovali i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica grada Iloka Marina Budimir, većinski vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević kao domaćin, predsjednik Uprave Iločkih podruma Antonijo Kraljević. Pater Ivan, gvardijan u crkvi Sv. Ivana Kapistrana, blagoslovio je vinograde Iločkih podruma

Uvelike zaslužna za kakvoću iločkih vina – enologinja Vera Zima

Vina Belje: uz kobasice na trsu su se našli i kuleni! Goldberg je Goldberg, Zlatno brdo! Ambicije za berbu 2020. očito su velike. Neka, ostvarilo se!!! Belje je upravo izašlo s pakiranjima proizvoda od crne slavonske svinje. Uzdam se naravno i u frankovku kao pratnju, a koju sam baš i u nekim izvedbama Belja zapamtio kao sjajnu. Crna slavonska (baranjska) svinja, crna slavonska (baranjska) frankovka, ali stvar nije tu nimalo crna, bude li se nastavilo pravim putem hrvatske gastronomske neovisnosti piše nam se ne samo bijelo, nego i ZLATNO!

Vincelovsko razdobolje završilo se u subotu 25 veljače u Vetovu kod Kutjeva i u Brodskom Stupniku u organizaciji podsljemenskog garažnog vinara s trsjem u Stupniku Zdravka Ilije Jakobovića…

Vinceška Belje

Zdravko Ilija Jakobović goste je dočekao, kako se šika, s razigranim tamburašima

U Jakobovu vinogradu kobasica i slanine nije bilo obješenih po trsovima, bili su nataknuti na štapove tako da ih gosti po želji sami sebi peku. Desno na slici su Ivan Dropuljić, direktor festival vina Zagreb Vino.com, i enolog mr. Franjo Francem, koji inače sad pomaže oko stvaranja misnih vinau u podrumu Đakovačke biskupije

Povratak u Stgupničke dvore, na toplu juhicu, toplu sarmicu i hladnog odojka. Stol s uglednicima: osječki zubar ali i vinar Mladen Siber sa suprugom, osječki odvjetnik Dražen Srb sa suprugom, proizvođač finih rakija Jedna Drago Šurina sa suprugoim, prijašnji gradonačelnik Osijeka Gordan Matković sa suprugom, te bračni par Josip Martin i Jasna Martinović koji su na ovo Vincelovo stigli iz Zagreba

Je li napokon došlo vrijeme da se na nivou Slavonije i Podunavlja organiziraju slavlja uz Vincelovo i uz Martinje ne kao lokalne veselice za manje-više lokalce (u svakom smislu te riječi) nego kao ozbiljna kao turistička manifestacija? Nekako onako kako je priređuju već desetljećima u Burgundiji: tamo se svake godine svečanost uz Vinkovo organizira u drugom vinskom selu, ona bude ne nužno baš na sam dan sv. Vinka nego o Vincentovom imendanu najbližem vikendu, i traje dva dana, subotu i nedjelju. Burgundijsko selo koje je te godine domaćin manifestacije i koje je nerijetko s jedva do 2000 stanovnika u ta dva dana privuče po nekih 200.000 gostiju, ne samo iz Francuske nego i iz inozemstva, i izravna zarada domaćina – ne samo vinara nego i proizvođača raznih lokalnih specijaliteta, ugostitelja, vlasnika prenoćišta u selu i u selima pored…, poprilična je, a da ne govorim o koristi koju cijela regija ima kroz promidžbu u čitavom svijetu. Svojedobno je ekipa kutjevačkih vinara bila na proslavi Dana sv. Vincenta u Burgundiji – išao sam i ja s njom! – i mogla se uvjeriti u veliki poslovni potencijal manifestacije… ♣

Nakon Vinkova – Dan zaljubljenih

ELEGANCE, PONOS, L’AMOUR i KAMENICE, PJENUŠCI

Petar i Željka Matković,

Nikako da feštanje prestane. Jedva da je prošao oporavak od vinkovanja, a eto nam 14. veljače, Dana zaljubljenih…

Nedugo nakon prezentacije vinskog Pelješca u Zagrebu i nakon manifestacije Otvorena vrata peljeških podruma eto Pelješana ponovno i u Zagrebu. Prošli put bili su u prostorima Hrvatske gospodarske komore, ovaj put pak u Klubu književnika na Jelačić-placu. U pravi trenutak su stigli sada, naime pod zajedničkim nazivnikom Elegance, Ponos i l’Amour nastupili su, zahvaljujući organizatorici vinskih događanja u Zagrebu Ireni Lučić, koja obožava plavce s Pelješca, da bi prezentirali svoje proizvode kao uvod u skorašnji Dan zaljubljenih (14. veljače, to je začas, kad dani tako jure k’o avioni!).

Sestre Iva, Martina i Sara Cibilić, vinarija Ponos

Vinarija Skaramuča, koju sada vode kćerka Ive Skaramuče Iva i njen suprug Branimir Anđelić, odlučila se na kušanje ponuditi samo vina iz svoje najbolje linije Elegance (pošip, plavac mali, dingač…), obitelj Ive Cibilića iz Potomja koja upravlja vinarijom Ponos predstavila se s trima ljepoticama – sestrama Ivom, Martinom i Sarom i s plavcem malim iz 2017, Plavcem malim Selekcijom 2016 i Dingačem 2017, dok je bračni par Petar i Željka Matković, uz Dingač, donio i Dimare 2017 tj. kupažu plavca s pozicije Dingač i sorte marselan, ali i vino l’Amour 2016, od marselana. A Pelješanin Željko Ledinić koji se osim s vinom bavi i školjkama, pobrnuo se da na kušanju budu i stonske kamenice… Bon jour, l’Amour – sve odgovara!….

Možda bi bilo dobro – ako ne ove a ono sljedeće godine! – na dan uoči 14. veljače ili na sami 14. veljače doći u Zagreb, ali taj put u neki fini restoran koji bi organizirao večeru za zaljubljene, uz vina Elegance, Ponos i l’Amour te kamenice Ledinić.

Dingač Skaramuča Elegance

Skaramuča je isprofilirani i afirmirani vinar, a za Ponos i Matkoviće treba reći da dobro voze putevima kakvoće i das u im vina vrijedna pažnje, spomenuo bih u ovome kontekstu, od tzv. malih, i Pelješanina Alena Hilića, vjerujem da će se uskoro za njih čuti šire i u snažnijoj mjeri nego što je to sada… ♣

Bakho i suvremeni nomadi

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA: ŠAMPION 2019 – ROXANICH HERITAGE HOTEL MOTOVUN!

            Kad bi se iznenada upitalo nekog stanovnika Hrvatske za mišljenje o turizmu u Lijepoj našoj i o tome gdje je on u najvećem naponu zacijelo bi taj k’o iz puške ispalio odgovor kroz dvije riječi: Jadran i ljeto.

Roxanich Heritage Hotel Motovun, dolje: vinoteka

Vlasnik hotela Roxanich Mladen Rožanić, sa svojim Superistrianom koji je, nakon šampionskog Suncokreta što ga je Mladen dobio, zacijelo platio glavom!

 Istina, ljeto i more vrlo su tijesno povezani, ali ljetno razdoblje, kad većina zaposlenih uzima/dobiva godišnji odmor od barem tjedan do eventualno dva tjedna traje tek nekoliko mjeseci, dok godina ima 12 mjeseci. A osim na Jadranu, sadržaja koji se mogu ubrojiti u turističke magnete postoji dosta i u drugim predjelima, posjet kojima i boravak u kojima nije nužno vezan baš uz sezonu sunčanja i kupanja. Uostalom, u novije vrijeme i većina onih koji ljeti idu na odmor baš prema moru nije toliko, kao što je to bilo prije, opterećena baš sunčanjem i brčkanjem u plićaku, uz to, kao logično, traže se i drugi sadržaji kao npr. kulturne i povijesne znamenitosti kraja, prirodne ljepote, tradicijski specijaliteti, prigodne kulturno-zabavne manifestacije karakteristične za pojedino geografsko područje i doba godine. Pozornica je ruralni prostor, i upravo to otvara velike mogućnosti i turističkog razvoja i u krajevima u kontinentalnome dijelu zemlje, posebice onima šire znanima po poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji prehrambenih artikala. Ministar turizma RH Gari Cappelli nedavno je istaknuo da je prosječna potrošnja gosta u kontinentalnome dijelu Hrvatske po danu 25 eura veća od prosječne dnevne potrošnje turista na obali, konkretno u kontinentalnome dijelu iznosi 119 eura dnevno a na obali 94 eura, ali treba se ozbiljno zapitati zašto još nismo za turizam kako treba iskoristili komparativne prednosti našeg ruralnog ambijenta, koji, po nedavno javno objavljenom podatku, obuhvaća čak 92 (!?) posto Hrvatske!

Organizatori, partneri i pokrovitelji Suncokreta ruralnog turizma 2019, sasvim lijevo je Dijana Katica, četvrti slijeva je Dragan Kovačević, a sasvim desno je ministar Gari Cappelli

                Još dosta i na raznim frontovima treba (u)činiti da nam ruralni ambijent postane zlatnom kokom nesilicom. Prva i najjača, najdublja asocijacija u svijesti osobe a vezano uz ruralni ambijent, znan kao neraskidivo vezan uz produkciju hrane, svakako su – stara izreka kaže kako i ljubav ide najprije kroz želudac – jelo i piće, posebice vino, ali iz tih kategorija ne bilo što na tanjuru i u čaši nego ono specifično za dotični kraj kao pedološku, orografsku, (mikro)klimatsku, florno-faunsku i tradicijsku cjelinu, stoga je jedan od bitnih elemenata kojemu se što prije valja ozbiljno posvetiti apelacija, autentična oznaka autentičnosti i izvornosti/geografske i tradicijske pripadnosti proizvoda/usluge kao čvrsta baza za dobru promidžbu pojedinog zemljopisnog područja po svojim posebnostima, jedinstvenostima kakvih drugdje možda i nema. Kod nas se mnogo govori o zaštićenim oznakama proizvoda ali takve kakve su one sada, ovdje, na klimavim su nogama, administrativne prirode a ne na čvrstim temeljima, naime iza mnogih od njih ne stoji dovoljno jaka poslovna interesna skupina proizvođača koja bi kreirala prikladne pravilnike o proizvodnji i komercijalizaciji i brinula da se oni u potpunosti poštuju.

                – Ruralni turizam zaslužuje našu posebnu pažnju i još bolju promociju koju ćemo, između ostalog, postići zagovaranjem naših prioriteta za vrijeme trajanja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Inzistirat ćemo na vođenju politika održivog razvoja i poticanju raznolikosti turističke ponude, kako bismo potaknuli razvoj turistički manje razvijenih područja za što vjerujem da će omogućiti razvoj turističkih proizvoda koji će dodatno doprinijeti razvoju ruralnog turizma. Čestitam svim nominiranima za dodjelu priznanja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske i zahvaljujem na predanom radu u ovom dijelu hrvatske turističke ponude koja zaista ima mogućnost živjeti svih 12 mjeseci u godini te koja potvrđuje sjajnu sinergiju i s ostalim vrstama turizma te tako horizontalno uključuje više različitih dionika – istaknuo je ministar turizma i posebni izaslanik premijera Gari Cappelli.

                Ministar je govorio na sedmoj dodjeli nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske za 2019. godinu, održanoj, u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, inicijatora projekta, krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Akademija. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo već se dvadesetak godina bavi promocijom i poticanjem gospodarstva na ruralnim područjima, a od prošle godine je postala hrvatski partner Europske kulturne rute Iter Vitis, koja prolazi kroz 19 država.

                – Suncokret ruralnog turizma Hrvatske postao je najpoznatiji projekt naše Udruge, koji se već sedam godina održava uz podršku Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Grada Zagreba istaknula je Dijana Katica, predsjednica udruge.

Zlatni Suncokret osvojio je restoran Trebotz u Železnoj Gori kod Štrigove, primili su ga Branimir Jakopić i njegova supruga

Nominiranih za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske bilo je 150 u sedam kategorija, a to su Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Zaštićene i marketinške oznake. Uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje te Posebna priznanja, ukupno je podijeljeno je 40 odličja.

– Akcija obilaska terena tj. pažljivo istraživanje traje nekoliko mjeseci. Moraju se posjetiti i, po jasno razrađenim kriterijima, ocijeniti svi nominirani. Naši laureati prije svega su vrhunski domaćini, zaljubljenici u svoj kraj, ljubitelji tradicije i baštine, vizionari i što je najvažnije, iznimno hrabri i spremni na sve izazove. Da nije njih, hrvatskog sela odavno ne bi bilo, a prekrasan ruralni prostor ostao bi tek neiskorišteni potencijal. Suncokret ruralnog turizma najmanje je što možemo napraviti da im se na neki način zahvalimo i potaknemo ih da budu još kvalitetniji i bolji – rekla je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo.

Dvorac-restoran Trebotz – zlatan, i blago zabijeljen snijegom

                ŠAMPION sedmog Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske za 2019. je Roxanich Wine & Heritage Hotel iz Motovuna. Dobitnik je Velikog zlatnog suncokreta. U kategoriji Tradicijska gastronomija Zlatnu povelju primio je restoran Terbotz, Vinogradarstva i podrumarstva Branimira Jakopića iz Železna gore kod Štrigove u Međimurskoj županiji.

– Ruralni turizam može dati snažan doprinos zapošljavanju i razvoju ruralnog prostora, produženju turističke sezone u zemlji i općenito razvoju kontinentalnog turizma koji nažalost u ukupnim turističkim prihodima, uključivo i grad Zagreb, sudjeluje s manje od četiri posto. Vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju snažnije valorizirati turistički potencijal koji leži u ruralnim prostorima kroz gastronomiju, enologiju, lovni i ribolovni turizam te zdravstveni turizam. Sigurno je da i ovakva natjecanja/nagrađivanja kao što je Suncokret ruralnog turizma pridonose popularizaciji ruralnog turizma zbog čega je HGK sponzor i pokrovitelj – istaknuo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. ♣

Kongres gastronomije

CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU

            Najavjuje ga se kao najvažniji kongres gastronomije na ovim prostorima, a riječ je o međunarodnom Chefs’ Stageu u Šibeniku 16. I 17. ožujka 2020.

                Posjetitelje očekuju dva dana kongresa u Konvencijskom centru hotela Ivan Amadria Park. Tu su i četiri izvrsna masterclassa, po dva dnevno, od kojih jedan na tvrđavi Barone, a drugi na tvrđavi Sv. Nikole. Posjetitelji imaju izbor od čak šest gala večera, tri po danu, od kojih se jedna održava u restoranu Pelegrini, druga u šibenskoj Gradskoj vijećnici, a treća u atriju Muzeja grada Šibenika.

                Šibenik će na dva dana postati gastronomska pozornica za velika svjetska imena i brojne hrvatske i regionalne profesionalce u ugostiteljstvu i turizmu. Prenosit će se vrsna znanja i raspravljati o važnim temama iz gastronomije i ugostiteljstva, osnaživat će se veze između malih proizvođača, dobavljača i restorana, sklapati poslovne suradnje i prijateljstva. Tema kongresa – Tradicija.

                Ovogodišnji Chefs’ Stage ugostit će chefove između kojih su Mađar Ádám Mészáros, francuska chefica Adeline Grattard, rumunjski chef, food blogger i pisac Adrian Hadean, Soenil Bahadoer iz Nizozemske, Amerikanac Brad Kilgore, talijanski chef Angelo Sabatelli, Francuz kolumbijskih korijena Santiago Torrijos, indijski slastičar Vinesh Johny te japanska chefica s napuljskom adresom Sakai Fumiko.

                Važan dio Chefs’ Stagea je i zaklada Budi Foodie koja osigurava financijska sredstva za mlade talente u gastronomiji i ugostiteljstvu. Uz strateške partnere, zaklada Budi Foodie je u prvoj godini za troje stipendista osigurala školovanje na prestižnim internacionalnim akademijama: Le Cordon Bleu Istanbul, Intrecci Akademija te Ecole Nationale Supérieure de Pâtisserie Ducasse & Thuries.

Chef Rudi Stefan Pelegrini sa svojom kuharskom ekipom

             Ovogodišnji Budi Foodie natječaj za mlade zaljubljenike u gastronomiju i ugostiteljstvo u dobi od 16 do 26 godina otvoren je bio do 5. veljače. Finale natječaja i proglašenje pobjednika za 2020. godinu održat će se unutar programa Chefs’ Stagea. Osnivač zaklade, Rudolf Štefan, poziva hrvatske gospodarstvenike da se uključe u promicanje izvrsnosti među mladima te donacijama priključe financiranju zaklade.

                – Rad zaklade Budi Foodie moguće je podržati i dolaskom na dvije gala večere koje ćemo u sklopu Chefs’ Stagea održati u restoranu Pelegrini. Prihod od prodaje tih ulaznica ići za zakladu Budi Foodie. Sve večere će biti spektakularne, a ove dvije će nekome značiti novu, bolju budućnost – rekao je chef Rudolf Štefan.

                Ulaznica General Admission obuhvaća program u Konvencijskom centru hotela Ivan za oba dana, svečano otvorenje kongresa, Grand Tasting Lunch, pristup market placu malih proizvođača i partnera kao i pristup svim radionicama, workshopovima i aktivnostima u Amadria Parku. Ulaznice za masterclassove i gala večere dodatno se kupuju na web stranici Chefs’ Stagea. ♣

_______________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju / hints to the smart pourchase

LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, još za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 350 m • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno, sortno dobro prepoznatljivo ali ne i napadno poput mnogih sauvignona, slamnato-žućkasto, mirisom dobro izraženo, profinjeno, s notama svježe jabuke, zelene paprike u tragu, osjeti se i nijansa lista rajčice. U ustima vrlo živo, profinjeno, prošarano začinskim travama, tijelom vrlo dobro, završetak dugačak, ugodno gorkast. ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci/sparklings

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 – 350 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/calcareous-loam • sorta/variety: chardonnay 70 %, crni pinot 30 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • na talogu u butelji/on the lees in the bottle: 40 months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • brut nature • 12,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – prepoznatljivo iz daleka/from the points of esthetics and marketing good – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dinamično, elegantno. Žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro, s odličnim, trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu diskretno ali sasvim dovoljnog intenziteta, bouquet je u pravcu bijelog koštićavog voća, keksa, brioša, pa i bijele čokolade. Arome se produžavaju i u ustima. Pjenušac ima stanovitu kremoznost, intrigantno škaklja odnosno vrlo ugodno pecka, živost izražena, tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇑ ⇗ •  za uz jelo ali i za trenutke meditacije • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne

Slatko desertno/sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) CHARDONNAY 2014 Ice Wine – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: chardonnay • berba/harvest: ledena/ice wine ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries ■ DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWINE ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small • 0,25 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – ledena berba / ice wine • slatko/sweet • 7,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: dobro/good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: klasično složeno visokopredikatno vrlo slatko i sirupasto. Boje starog zlata, na nosu lijepo izraženo, bouquet upućuje na prosušivano bijelo koštićavo voće i voće u kompotu poput kruške a i jabuke, zatim na suhu smokvu, te na orah, a i badem, od začina poprilično na muškatni oraščić. Usta vrlo intenzivna, medasta, sirupasta, vrlo slatka, struktura vrlo dobra i finiš dosta dugačak ■ SERVIS: ⇗ • 12-13 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) MUŠKAT ŽUTI 2016 – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: muškat žuti/yellow muscat • SLATKO, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,50 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp • slatko/sweet • DIZAJN / DESIGN čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: za ljubitelje slađih nota, te za one kojima su klasčni visoki slatki predikati aromatski, slašću i strukturom preteški. Svjetlije žućkasto-zelenkasto, s dosta muškatne arome na nosu, osobito se osjeti muškatni oraščić. U ustima aroma muškata nastavlja se, okus je mekan, živ, sladak no ne i naporan, struktura je tanja, završetak srednje dužine ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

Dalmacija

♣ ♣ (mpc/pp: M) ZLATARICA VRGORSKA 2018 – GAŠPAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Vrgorac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zlatarica vrgorska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično / simple ■ VINO je/WINE is: živo, skladno, lijepo pitko, nekomplicirano, prikladno kao aperitiv i za ljetno osvježenje. Svijetlo-žućkasto-zelenkasto, na nosu diskretno no postojano, pokazuje voćnost u pravcu jabuke, u ustima svježe, voćna nit iz nosa nastavlja se na nepcu/jeziku, tijelom srednje, trajnost srednja ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2016 klasiko – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-zapad/south-west • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of the grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, prepoznatljivo na daleko/from the points of esthetics and marketing very good, recognizable from far • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, gusto, moćno. Tamne rubinske boje, pokazuje puno glicerola. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na sušeno tamno voće poput šljive, grožđa, od začina izlazi i rogač… Usta vrlo živa, lijepo zaobljena, tanin ispeglan. Slasti odlično pariraju slanost (mineralnost) i kiseline. Tijelom snažno, završetak dugačak, kao da točku na i daje nijansa hlapljive kiselosti ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) DINGAČ 2015 – BENMOSCHÉ FAMILY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: PELJEŠAC ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/zapad • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, s karakterom, sortno raspoznatljivo, gusto, toplo. Lijepo iskazano na nosu, prema tamnom zrelom i prosušenom voću (grožđe, šljiva) ali i tipičnom mediteranskom raslinju poput nara, pa i mediteranskim začinskim travama, blago se javlja i nota papara. U ustima čvrsto, dobro zaobljeno, s taninom koji se osjeti međutim koji je ne samo zalog duževječnosti nego je i dobro zaobljen. Tijelom vino je snažno, dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC IVAN DOLAC 2011 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, Hvarske plaže ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition: južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom/poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski/nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Srednja i Južna Dalmacija, Hvar – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, snažno, sortno lijepo raspoznatljivo. S punim i dobro izražnim mirisom, bouquetom što nudi prosušeno tamno koštićavo i bobičasto voće (osobito šljiva) te mediteransko začinsko bilje. U ustima vrlo živo, toplo, puno, lijepo zaobljeno, tanin pripitomljen, ali finom zrnatošću dovoljno uočljiv kao pomoć kapljici da još poživi u dobroj kondiciji i razvija se. Tijelo vrlo dobro, završetak živahan, trajan, u finalu finala ugodno gorkast ■ SERVIS: ⇗ • (divljač, pečenja, pašticada, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slatko desertno/Sweet dessert

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL – XXL) RUŽA DALMATINSKA Family Tradition – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Potomje ■ VINOGRAD/VINEYARD: ravnica/plain • sorta/variety: rukatac 70 % + grk & pošip • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna, kad grožđe ima oko 17 do 19 baboa sladora, grožđe je prosušivano na prostirkama na suncu s time da su prostirke na nosačima na visini od 0,5 m od površine zemlje tako da ispod njih može cirkulirati zrak. Okrene li vrijeme na kišu, preko grožđa na sušenju stavlja se prekrivač. Sušenje obično traje oko dva tjedna. Na kraju ovoga procesa grožđe bude s 36 do 38 baboa šećera. Od 100 kg grožđa dobije se oko osam litara mošta. Peteljke se maknu i bobice se samelju, te se masa ostavi na maceraciji na jedan dan, onda se tekući dio otoči i ostatak se gazi nogama i stavi u prešu. Od oko 2,5 tone grožđa na kraju ispadne 200 litara tekućine, mošt ide na alkoholnu fermentaciju u inoks i tu tihi fermentira i do pola godine. Kad se vrenje zaustavi, vino se otoči s taloga i stavi u inoks posudu na dozrijevanje u dužini oko pet godina, potom se napuni u bocu (0,375 l) i prije izlaska na tržište u boci odležava u podrumu oko godinu dana. Običaj je da se prošek iz godine berbe u kojoj se u obitelji proizvođača rodilo dijete ostavi u boci do svadbe tog djeteta. Niko Bura počeo je za takve posebne prilike puniti vino u magnume, logično, naime svadba dakako okupi brojne uzvanike i lakše je za svakoga od njih osigurati po gutljaj ovog desertnog vina ako je ono punjeno u veću bocu (magnum = 1,5 lit). Prva Ruža dalmatinska koju je Niko Bura napunio u magnme iz berbe je 2015. ■ DESERTNO, SLATKO/DESSERT, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small one • 0,375 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • slatko/sweet • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: rustikalno ali dobro/rustical but OK ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, zanimljiv eno-uradak. Ima stanovitu rustikalnu notu. Boja je jantarna tako da bi nekoga to moglo navesti na pomisao da je riječ o tzv. orange kategoriji. Miris intenzivan, dosta na prosušeno voće i orašasto voće, slatke začine poput muškatnog oraščića, pa cimeta, malo karamela, nota povišene hlapljive kiselosti. U ustima vrlo toplo, dobro zaobljeno, slatko, pokazuje donekle sirupastu strukturu, tijelom vrlo dobro, završetak je gorkast ■ SERVIS: ⇗ • (kolači, osobito na bazi orašastog voća poput oraha, badema, primjerice orahnjače, makarske torte…) • 12 ̊C • čaša/glass: manja/medium one – tip/type: za slatka desertna vina/for the sweet dessert wine….

Istra i Kvarner /Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) CONTARINI CABERNET FRANC 2012 Riserva – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Contarini Brazzania • kosina – amfiteatar/slope – amphitheatre • tlo/soil: bijele zemlje, mineralno/white soil, very mineral • sorta/variety: cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/24 months; poslije kupažiranja bačvica/after the blending of small cascs = velika bačva/big barrel 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne/loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: puno, čvrsto, toplo, ima kompleksnost. Tamnije rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu dobro iskazano, miris vuče na vegetalno (zelena paprika) pomiješano s nitima mineralnog i začinskoga (papar u tragu), javlja se i nešto tamno-crvenog bobičastog voća. U ustima živo, lijepo zaobljeno, tanin se ćuti ali je dobro pripitomljen. Struktura i tijelo vrlo dobri ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 230 – 300 m • sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija ZOI/PDO – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, kompleksno, zrelo, toplo, skladno i elegantno. Žućkasto-zelenkasto, živog izgleda, fino iskazano na nosu, voćnost ide u pravcu zrele slatke jabuke, cvijetnoga, prošarano profinjenim nitima slatikh začina. U ustima mekano, zaobljeno, umireno no s dovoljno živosti, aroma se nastavlja logično s mirisa, tijelom dosta snažno, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • (tjestenina s umacima na bazi sira, maslaca, vrhnja, s gljivama, s raznim povrćem, pečena teletina, perad…) • 12-13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CICONIA NIGRA CUVÉE 2016 – JOSIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Baranja, Zmajevac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Planina • sorta/variety: cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, syrah ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – nepotrebno masivna i teška/unnecessarily massive and heavy ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: etiketa estetski i marketinški dobro/label from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: snažno, gusto, s dosta izraženim notama slatkih začina a i dima kao posljedicom boravka u drvu. Na nosu pokazuje voćnost, prema tamno crvenim i plavim bobičastim i koštićavim plodovima međutim niti vanilije i zadimljenoga malo (još) narušavaju profinenost. U ustima mekano, s dobro pripitomljenim taninom, toplo, s dovoljno živosti, struktura vrlo dobra, završetak dosta dugačak, isprva malo slatkast na kraju s prijelaskom na gorkasto. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CRNO 9 2015 – GALIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana/peronalysied • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, dobro prepoznatljivo na kolosijeku bordoške mješavine caberneta i merlota, zrelo i umireno, na nosu odaje mješavinu tamnog bobičastog (crni ribiz) i suhog koštićavog (šljiva) voća te, blago, i začina poput malo papra i muškatnog oraščića, senzacije slatkastog traga ostavio je boravak u bačvici. U ustima vino je sa stanovitom slasti koju sada, nešto više od četiri godine po berbi, ne prate dovoljno slanost i kiselost da kapljici daju više živosti ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux.

♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CABERNET SAUVIGNON 2016 barrique – SÜBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Erdut • ravnica/plain • sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano/OK – vivid • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, uredno, ugodno svakodnevno, lako se pije. Svjetlije rubinske boje s notom granatnoga, diskretno na nosu, odaje sortu, zamjetne su i niti barriquea. U ustima je izraženije nego na nosu, s dobrom je kiselosti, zaobljeno, tijelom srednje jačine, srednje je dužine je trajanja ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

CRNA GORA MONTENEGRO

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL XXL) VRANAC RESERVE 2013 – PLANTAŽE 13.JUL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: vranac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood = barrique & velike bačve (big barrels) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – reserve • suho/dry • 14,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno, prepoznatljivo/OK – recognisable • čitljivo/legible: dobro prednja etiketa/front label good – loše stražnja etiketa/retro label badly

■ VINO je/WINE is: lijepo razvijeno, kompleksno, mineralno, koncentrirano, ima osobnost. Tamne gotovo nepropusne rubinske boje s nijansom granatnoga, na nosu fino iskazano, bouquet bogat, upućuje na zrelo i posušeno tamno koštićavo voće, primjerice šljivu, drvo je odlično integrirano. Usta mekana, zaobljena, živa, puna, slana, kiselost fina, toplo, struktura vrlo dobra, finiš trajan. Vino za uz jelo ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) RENERO 2015 – ROJAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koparština ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski – zeleni eko-znak)/nature friendly (organic – green eco-sign) • berba/harvest: ručna/handpicked ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of best grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel • ukupno/in total: 4 godine/years ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenija Istra – potvrda o eko produkciji/eco-production attest • polusuho/off dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – elegantno/from the points of esthetics and marketing very good – elegant

■ VINO je/WINE is: višeslojno, gusto, skladno i elegantno, toplo, čvrste strukture. Kapljica za uz jelo ali i kapljica meditacije. Vrlo tamne, neprobojne rubinske boje, kompaktnog dobro iskazanog i vrlo trajnog mirisa, bouquet s dosta zrelog a djelomice i prosušenog bobičastog tamno-plavog voća, džema od borovnice/crnog ribiza, fine fenolne note na tragu vegetalnog i herbalnoga, čokoladne niti. U ustima vrlo živo, koncentrirano, arome bouqueta nastavljaju se, okus lijepo zaobljen, tanini zamjetni ali jako dobro pripitomljeni, do izražaja dolazi slast (ali ne kao jeftino komercijalno podilaženje kakvo nije rijetko u polusuhim vinima danas na tržištu), kiselost izražena, no ne i napadna, odlično parira spomenutoj slasti. Retro, na momente kao da se, kao i u nosu na početku, osjeti i blago povišena hlapljiva kiselost međutim ovdje nipošto kao nešto negativno, naprotiv – kao nešto što pridonosi zanimljivosti. Tijelo moćno, završetak fin, dugačak. Potencijal za duže odležavanje ■ SERVIS: ⇗ • (dugo pirjana junetina, janjetina s ražnja, teletina i/ili janjetina ispod peke, tvrdi zreli sir/ ) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

 ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) BERONIA 2015 Reserva – BODEGAS BERONIA/Gonzales Byass ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja, Ollauri ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ollauri • sorta/variety: tempranillo, graciano, mazuelo ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) • koliko dugo/how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Rioja doc • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/good • čitljivo/legible: slabije – sitna slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, elegantno, s mineralnom notom, toplo, snažna tijela. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na nosu umjereno iskazano, bouquetom, koji je vrlo skladan, ide prema tamnom bobičastom i jagodičastom voću, likviriciji, klinčiću, čokoladi… U ustima slano, mekano i zaobljeno, s vrlo uglađenim taninom. Snažna tijela, dugog finiša. ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) LUZ * MILLAR roble 2018 – BODEGAS LLEIROSO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero Valbuena del Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: tempranillo ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) • koliko dugo/ how long: 6 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Ribera del Duero do • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: slabije – mala slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: uredno, savršeno čisto, živo, mesnato, još mlado, za godinu ili više moglo bi se pokazati i u još dosta boljem svjetlu. Tamne rubinske boje, nos u pravcu tamnog bobičastog i jagodičastog voća u lijepom skladu s blagim začinskim notama, s malo cimeta i jedva zamjetne vanilije. U ustima zaobljeno, s mekanim taninom, vrlo dobro tijelom, finale dosta dugačko, blago i ugodno gorkasto ■ SERVIS: ⇗ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

__________________________________

PREZENTACIJA VINA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M-L-XL-XXL-XXXL) VINO/WINE – PROIZVOĐAČ/PRODUCER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: P ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name • kosina – ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude:     m • ekspozicija/exposition:   • tlo/soil:   • sorta/variety: s • loze stare/vines old:     godina/years • gustoća nasada/plantation density:    ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: ručna – strojna/by hand – by machine / redovna – kasna – izborna (plemenita plijesan) – ledena – grožđe prosušivano (na trsu – u šušionici)/normal – late – selection of (noble rot) berries – ice – grapes left to dry (on vine -in the drying room) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – drvu – amfori/fermentation in stainless steel – wood container – amphora (qvevri) • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – bačvica/small casc (barrique) – velika bačva/big barrel – amfora/qvevri • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long:   mjeseci/months ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična, tradicijska/classical, traditional (champenoise) – charmat • u boci na kvascu/in the bottle on the lees:     mjeseci/months • DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWINE: • FORTIFICIRANO/FORTIFIED: porto, sherry… ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bourgogne – chamagne  – rhein/alsace… – normalna/normal – teška/heavy  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM – plastika/plastic – staklo/glass – na navoj/screw cap (Stelvin)  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO PGI ZOZP AOC DOC DOCG IGT… • suho/dry • 00,0 vol%, RS     g/l, AC     g/l ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/from the points of esthetics and marketing very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo /good – badly ■ VINO je/WINE is:      ■ SERVIS: ⇑ ⇗   ⇒ • •  ?  ̊C • čaša/glass: srednja/medium – velika/big one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine, champagne, dessert wine  ♣  SuČ 01.2020.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ