HRVATSKA NA DLANU – 2013-2014 – CROATIA AT A GLANCE

UVOD / INTRODUCTION

Površina / surface:56.594 km2. Broj stanovnika / inhabitants:cca 4.285.000. Prosječna starost stanovništva / average inhabitants’age: 44,7 godina/years.  Nacionalnost / nationality:Hrvati / Croates = 85 %. Vjera / religion:80 % rimo-katolička / roman-catholic. Jezik & pismo / language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic. Valuta / currency: kuna (1 kuna = 100 lipa).Tečaj / exchange:1 € = cca 7,55 kuna.Glavni grad/ capital:Zagreb – cca 800.000 stanovnika / inhabitants; sa širim područjem / large area- 1.200.000 stanovnika / inhabitants.

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Značajniji i veći ostali gradovi / significant bigger other towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Površina teritorijalnog mora / surface of the territorial sea: 31.067 km2. Ukupna dužina morske obale / total coast lenghth: 5835 km, od toga na kopnu / on the coast: 1777 km, otočki je dio / on islands: 4058 km. Broj otoka / islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66. Veći otoci / biggest islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. Nacionalni parkovi, ukupno / national parks, total: 8, od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes). Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno pokrivaju / surfaces under protection as natural parks, monuments, area in total: 450.000 ha. Zaštićene vrste / protected species: bilja / flora = 44, životinja / animals = 381. Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / monuments under the UNESCO protection: Dubrovnik (stari grad / old town); Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica; Split palača cara Dioklecijana / emperor Diocletianus’ palace; Šibenik katedrala / cathedral.

Vinograd & vino Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske / Vine-growing regions and areas in Croatia

 

Vinogradarske regije/ vinegrowing regions: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio) / continental (inside, northern part of the country) & Primorska / littoral, coastal. Najnovija podjela je na četiri dijela: Bregovita, uglavnom sjeverozapadna Hrvatska, zatim Slavonija s Podunavljem, pa Istra i Kvarner, Dalmacija / the newest definition is: Croatian Uplands (mostly north-western part of the country), then Slavonia with the Danube region, Istria & Quarnaro and Dalmatia.  Vinorodnih oblasti /vinegrowing areas: 12.

• Kontinentalni dio / continental part:

istok / east = Slavonija, Podunavlje (Danube area) • brežuljkasti sjevero-zapad = bregovita Hrvatska / Croatian Uplands – hilly north-west = Zagorje-Međimurje, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokupje, Moslavina.

• Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / littoral, from the north-west to the south-east: Istra & Kvarner (Istria & Quarnaro), Dalmacija.

Povijest: Vinovu lozu donijeli su ovamo Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vinaod 2006. koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production from 2006. also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family

Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / Amphora serves as a garden decoration, too

 History: The vine was brought here by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, were planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied with wine, many new facilities have been built and inaugurated, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants were and still are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 Plešivica, vinogradski amfiteatar, samo 30 kilometara od Zagreba / Plešivica, attractive vine amphytheatre, only 30 km from Zagreb

Vinogradi, ukupna površina – u hektarima, po podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju /vineyards, in total – in hectares, the datas are from the State’s Agency for payments in agriculture and rural development, and from the Croatian Chamber of Commerce:  21.074 ha

Broj registriranih parcela vinograda, podatak od Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju / number of the registered vineyard parcels in total, the data is from the Agency for payments in agriculture and rural development = 82.984

Najjače po vinogradskim površinama ukupno su sljedeće županije / the strongest in total vineyard surfaces are the following counties: Istra (3.089 ha); Osijek-Baranja (2.484 ha); Split-Dalmacija (2.381 ha); Dubrovnik-Neretva (2.220 ha); Vukovar-Srijem (1.642 ha); Požega-Slavonija (1.469 ha); Zadar (1.318 ha). Ostale županije su s manje od 1000 ha / othercounties are with less then 1000 ha. Zagrebačka županija broji / Zagreb county has 973 ha; Zagreb grad / town cca 797 ha…

Ukupno proizvođača u Hrvatskoj / producers in total in Croatia: 41.331.  Najviše u Krapinsko-zagorskoj županiji / most in the Krapina-Zagorje county: 5541, slijede / following: Zagrebačka županija / Zagreb county: 4658; Splitsko-dalmatinska /Split–Dalmatia county: 4597; Varaždin: 3995; Koprivnica-Križevci: 3962; Dubrovnik-Neretva: 3408; Istra: 2670; Zadar: 2532; Šibenik-Knin: 2023; Virovitica-Podravina: 1141. Ostale županije su s manje od 1000 proizvođača / other counties are with less then 1000 producers.

 Slavonija, vinograd/vineyard Venje, Kutjevo ⦁ Slavonija: vinograd zimi /vineyard wintertime

 

Kutjevo: cistercitski podrum /cistecites’ cellarAnno Domini 1232  ⦁  Ilok: podrum / cellar

 Starost vinograda, većma iznad / age of vineyards, majority over: 30 godina / years.

Sorata koje se mogu naći, ukupno / varieties in total, cca = 240. Sorata navedenih kao priznate na službenoj listi /varieties mentioned on the official list, as approved = 198. Autohtonih / indigenous = 60.

 Glavne domaće sorte / most important local varieties: Graševina (grashevina) / Welsh Riesling – 4.633 ha (22 %), Malvazija istarska / Malvasia istriana – 1.756 ha (8,3 %), Plavac (plavatz) mali – 1.723 ha (8,1 %).

Slijede / following are: direktno rodni hibridi, sorte izvan sortne liste / hybrids, varieties not approved – 1.857 ha; Merlot – 876 ha; Cabernet sauvignon – 727 ha; Plavina – 703 ha; Chardonnay– 700 ha; Rizling rajnski/Riesling– 659 ha; Frankovka / Franconia / Blaufränkisch / Lemberger – 494 ha; Debit– 417 ha; Babić (babich) – 373 ha; Rukatac (rukatatz)/ Maraština (marashtina)- 318 ha; Pošip (poship) – 292 ha; Kraljevina – 275 ha; Trbljan – 262 ha; Trebbiano toscano / Ugni blanc – 260 ha; Teran – 258 ha; Sauvignon bijeli / blanc – 258 ha; Traminac (crveni i mirisavi / red and Gewürtz) – 248 ha; Kujundžuša (kuiundzusha) – 240 ha; Pinot sivi / gris, grigio – 222 ha; Syrah – 211 ha; Pinot crni / noir– 194 ha; Vranac  – 192 ha; Pinot bijeli / blanc – 178 ha; Moslavac / Furmint – 156 ha; Žlahtina – 152 ha; Ranfol / Štajerska belina – 142 ha; Silvanac zeleni / Grüner Sylvaner – 138 ha; Zweigelt – 126 ha; Grenache noir – 106 ha; Kardinal crveni – 105 ha; Refošk – 102 ha; Cabernet franc – 101 ha; Muškat žuti – 89 ha; R’kaciteli – 75 ha; Crljenak / Zinfandel / Primitivo – 74 ha; Škrlet (shkrlet) – 69 ha; Muškat bijeli – 60 ha; Rizvanac / Müller Thurgau – 59 ha; Bogdanuša (Bogdanusha) – 51 ha; Borgonja – 51; Portugizac – 47 ha; Vugava – 43 ha;…. Grk – 16 ha…

U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine pronađena stara sorta Krapinska belina identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Ta se sorta, uz Pinot (crni), vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog kultivara Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina odnosno Heunisch Weiss ili Gouais blanc i jedan od roditelja kultivaru Moslavac, odnosno Furmintu, a možda i Frankovki. Otkriće Zinfandela kao Crljenka kaštelanskoga i otkriće da je Zinfandel odnosno Crljenak jedan od roditelja najvažnijem hrvatskom crnom kultivaru Plavcu malome, kao i ova spoznaja o jednome od roditelja Chardonnayu nađenome u Hrvatskom zagorju baca svakako novo svjetlo na Hrvatsku kao vinsku zemlju! / Found in the north-western part of Croatia, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods (DNA) identified as Heunisch WeissorGouais blanc, which is, with the Pinot (noir), the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication that Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc is one of parents of the varieties Moslavac (Šipon, Furmint) and Blaufränkisch. The discovery of the Zinfandel as Crljenak kastelanski, the discovery that Zinfandel or Crljenak is one parent of the most important croatian native red variety Plavac mali, and of course this new discovery about the Chardonnay’s parental tie with the variety found also in Hrvatsko zagorje area, are throwing the new and significant light on the Croatia as the wine country.       

Graševina

Malvazija istarska

Plavac mali

Stara Krapinska belina, Heunisch Weiss, Gouais Blanc

Crljenak-Zinfandel-Primitivo

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / the first croate internationally registered wine: Dingač (13. 05. 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali. Omeđeno za vino Dingač/ designated vineyards for the Dingač wine = 71,5 ha.

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) = 1086 ha.Od toga Plavac mali zauzima/ of that, Plavac mali is covering there = 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač

Hvar, južna strana / southern slopes, Sveta Nedjelja

Hvar, južne padine /southern slopes: Ivan Dolac

 

TRŽIŠTE / MARKET

Proizvodnja vina/ wine production:

470.653 hl, po prijavama o proizvodnji, podatak nedavno dobiven od Agencije za plaćanja u poljoprivredi za 2012. / accordingly to the registered production for 2012., the data received from the Agency for the payment in agriculture and rural development

Početkom 2014. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori (predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske) baratalo se podatkom od 1,4 milijuna hl / at the beginning of this year the president of the Union of the croatoan wine-producers mentioned the production of cca 1,4 million hl.

885.000 hl – 1,2 milijuna / millions hl cca: te su brojke rezultat pokušaja vlastitog izračunavanja proizvedene količine uzimajući u obzir nešto više od 21.000 ha pod trsjem, zatim u nekoliko navrata od odgovornih osoba čute procjenu da je u nas gustoća nasada u prosjeku oko 4000 loza i procjenu da je prinos po trsu u prosjeku 1,5 – 2 kg, te s obzirom na randman iz grožđa u vino oko 70 posto / by our own calculation on the basis of the cca 21.000 ha of the croatian vineyard surface, average density of cca 4000 plants per hectare and the yield of cca 1,5 – 2 kg of the grapes per plant, and also considering the fact that commonly from the 100 kg of grapes cca 70 litres of wine is produced

Bijelo vino / white wine: cca 65 %; crno / red: 34 %; ružičasto / rosé: 1 %

Mirno vino / still wine: 98,5 % • pjenušci / sparklings: 1,5 %.

Najviše proizvode sljedeće županije/ the highest production is in the following counties: Istra (86.662 hl); Osijek-Baranja (77.122 hl); Požega-Slavonija (48.199 hl), Dubrovnik-Neretva (32.120 hl); Zagrebačka / Zagreb county (25.332 hl), Split-Dalmacija (24.210 hl)

Uvoz sada / actual importation = 128.290 hl,u vrijednosti od / in value of: USD 20.061.811 • najviše iz / majority imported from: Makedonija; Bosna & Hercegovina; Francuska / France

Izvoz sada / actual exportation = 25.900 hl, u vrijednosti od / in value of = USD 12.764.512 • najviše u / mostly to: Bosna & Hercegovina; Njemačka / Germany; Rusija / Russia

Pokrivenost uvoza izvozom / importation covered by exportation: 64 %

Potrošnja po stanovniku, procjena / consumption per capita, estimation: cca 28 lit.

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI i NAJCJENJENIJI PROIZVOĐAČI / MOST RENOWN PRODUCERS

Vinari godine u Hrvatskoj / wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Ostali: Agrolaguna, Kozlović, Coronica, Markežić Kabola, Clai, Roxanich, Meneghetti, Tomac, Bolfan, Bodren, Feravino, Saints Hills, Korta Katarina, Grgich, Kiridžija, Cebalo, Bire, PZ Pošip, Krajančić, Duboković, Badel 1860 / PZ Svirče…

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/ most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

____________________________________________________

 Pripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb & SUHI u ČAŠI  www.suhiucasi.wordpress.com • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori / sources: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; OIV • Zagreb, 06, 2014.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Slapnica/ SPOJ PRIRODE I DRUŠTVA, KULTURE I DOBRIH VIBRACIJA

                 

Prizor sa Slapnice

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

DAN S EKO-NABOJEM u IDILIČNOM AMBIJENTU PARKA PRIRODE UZ POTOK KOJEGA SE ŽELI ZAŠTITITI OD ONEČIŠĆENJA

Slap… slap….slap… Slapnica! Potok s puno slapova, čas mirnog i podatnog toka a čas nervoznog i brzoga, u parku prirode Žumberak. Lijepa, netaknuta priroda, kažu – prirodni biser Zagrebačke županije. Idealno za odmor, za turizam za modernoga čovjeka ali turizam vraćen u neka stara vremena bez industrije i drugih današnjih vrlo raširenih oblika zagađivanja, sve kao posljedice sinog juriša na novac, pohlepe, nebrige i nemara.

Uz Dan zaštite okoliša i Dan zaštite planinske prirode Hrvatske upravo na Slapnici, blizu izvora potoka, nekad krajem svibnja a nekad početkom lipnja, održava se susret posvećen očuvanju Slapnice od onečišćenja Zakonom o zaštiti prirode zaštićene u kategoriji značajnog krajolika, te posvećen promidžbi Slapnice. Već sedam godina susret uz žubor vode i u gustom zelenilu šume a na prostranoj osunčanoj livadi i na svježem čistom zraku organizira za svoje članove i za prijatelje prirode ekološka udruga Slapnica, na čelu s prof. Ivanom Dropuljićem kao predsjednikom. Da, s onim Ivanom Dropuljićem koji je osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi. Njegova pomalo i robinzonska strana navela ga je da kupi oveću površinu s livadom nedaleko od izvora Slapnice i da tu podigne tradicijsku drvenu kuću pa da povremeno, bilo sam, bilo ovako s većom grupom prijatelja jednom godišnje, robinzonski provede neko vrijeme dovoljno udaljen od užurbane I nerijetko i jače iritirajuće svakodnevice. Pa da mu tamošnje idilično okružje napuni baterije, baš kao što sunce preko solarnih ploča puni akumulator za struju za tu njegovu kuću…

 Slapnica: odmor za tijelo i dušu. Potok čas smirenog, čas divljeg toka

Taj susret prijatelja, među kojima su brojni vrlo istaknuti pojedinci u društvenoj zajednici, prigoda je za održavanje okruglog stola na temu zaštite Slapnice pa i na temu mogućeg ustroja specifičnog eko-prihvatljivog oblika turizma u tome prostoru, sa sadržajima kao što su šetnja, vožnja biciklima, likovne kolonije, prigotavljanje vlastitim trudom i umijećem specijaliteta domaće kuhinje i potom uživanje u njima, nekolikodnevni boravak u drvenjači i uz drvenjaču, umivanje ne u klasičnoj kupaonici nego pitkom vodom netom izvađenom posudom upravo iz Slapnice, koja je inače i u špici ljeta dovoljno hladna da u dijelu svojega toka tik uz obalu posluži i kao hladionik za razna pića.

Bilo je tako i ovaj put, uz sudjelovanje više članova udruge Slapnica i uz nazočnost predstavnika Javne ustanove za upravljanje zaštićenim vrijednostima u Zagrebačkoj županiji (Željka Šabarić) te predsjednika općine Krašić (Josip Petković Fajnik) kojoj pripada jedna obala Slapnice, i predsjednika općine Žumberak (Zdenko Šiljak), kojoj pripada druga obala potoka. Isticalo se veliko značenje očuvanog prirodnog krajolika, zatim, uz moderiranje Vlade Horine iz Zagrebačke županije, govorilo se o neposrednim zadacima što ih treba obaviti – prioritet je rješavanje pitanja Kamenoloma, ne u smislu njegova zatvaranja nego u smislu da se vlasnici i osoblje tog pogona napokon uvjere da se moraju početi kako treba pridržavati zaštitnih standarda, a druga važna stvar bilo bi uređenje prometnice do izvora Slapnice, ali dakako ne asfaltiranjem nego boljim održavanjem navozima zemlje kojima bi se popunjavale udubine nastale nakon kiša i nevremena. Kad je riječ o nevremenu i njegovim posljedicama onda je ovdje, ako se želi da taj kraj oživi, nužno i redovito otklanjanje srušenih stabala i granja. Dolazak grupa mogao bi se iskoristiti i za ekološki sat u prirodi, ukazivanjem, među ostalime, i da prikladno baratanje otpadom i usmjeravanjem sudionika da kad odlaze ništa od otpada ne ostavljaju za sobom nego da otpad, k tome i sortiran po staklu odnosno papiru ili drugome, povezu/ponesu sa sobom i ostave ga u civilizaciji u za nj predviđenim kontejnerima…

Eko-skup na temu zaštite Slapnice

Krivac za akciju na čuvanju Slapnice i za  lijepo druženje: Ivan Dropuljić

Već sam više puta prisutan na tim okruglim stolovima, ali neki pomak glede rješavanja spomenutih krupnih pitanja zasad se baš i ne vidi, objašnjenje obaju spomenutih predsjednika općine je da same općine ne mogu ništa jer prostor je vlasništvu Hrvatskih šuma, pa bi se one morale maksimalno uključiti. Nastojanje je eko-udruge Slapnica da se u ovaj slučaj aktivno uključe i Hrvatske vode, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo zaštite okoliša, računa se na angažman ministra Mihaela Zmajlovića, inače iz Jastrebarskoga, koje je u susjedstvu… Čulo se i to da su partneri u očuvanju i poboljšanju stanja na Slapnici Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Turistička zajednica Zagrebačke županije, PP Žumberak – Samoborsko gorje i općine Krašić i Žumberak. S time, te s obzirom da su u tijeku završne aktivnosti na donošenju Prostornog plana Žumberak–Samoborsko gorje, valjda će sada stvari krenuti brže …

Čuli su se i prijedlozi o ulasku i UN-a u cijelu stvar, naime preko UN-a postoje određene mogućnosti za akcije i projekte kojima bi se mogla skupiti stanovita financijska sredstva. Jedan od projekata uključuje prezentaciju krajolika i situacije na terenu na videu, puštanje snimke u najširu javnost ovdje i u svijetu preko interneta, s prijedlogom da ljubitelji prirode doniraju neku svotu za Slapnicu. Navodno to jako dobro funkcionira, po zakonu velikih brojeva na svjetskoj se razini nađe poprilično ljubitelja prirode voljnih donirati, pa i kad donatori daju i manje iznose na kraju se može skupiti lijepa suma.

Lijep sunčan i topao dan, obilje kulinarskih radionica (dosta gostiju donijelo je sa sobom materijal i opremu pa su na licu mjesta kuhali, pirjali odnosno pekli… angažirani su i pečenjari odojaka i janjaca), osvježenje iz Slapnice, bilo potočnom vodom bilo vinom pivom i drugim pićima iz boca koje su se u Slapnici hladile. Program je ove godine obogatila likovna kolonija uz sudjelovanje desetak akademskih slikara iz Hrvatske i inozemstva. Slike koje su ovdje napravili, inspirirani Slapnicom i dobrim vibracijama što su zračile iz svih sudionika, namijenjene su dobrotvornoj svrsi.   ♣

Ambijent idealan za (romantičnu) šetnju

Kokotiček lepo poje, lepo poje, i dozivlje koke svoje, koke svoje…i kravica za stolom, ona bi si nešto popila k’o čo’ek!

 

Livada prof. Dropuljića gdje je bilo druženje

Likovna kolonija: akademski slikar Boris Švaljek došao je na Slapnicu iz Zadra

Konstruktivno druženje klinaca: organizirana je i dječja likovna kolonija 

Vježba, ili doista jedinstvena prosidba, na koljenu i s bočicom šampanjca te pušlekom mladog luka umjesto cvijeća: novinarka Marija Kosor i poslovni čovjek Miljenko Faklež

Damir Zrno potegnuo je do žumberačke Slapnice iz Osijeka, da bi pekao šarane na rašljama

Miljenko Turk iz Velike Gorice, uz svoju već legendarnu juhu od mlade srnetine

Vina odasvud: od Tomčevog pjenušca kao aperitiva preko mirnih vina niza raznih hrvatskih proizvođača do Bodrenovih predikata

Znani majstor novinarske fotografije i istaknuti eko-aktivist Romeo Ibrišević i njegov kolega iz zelene akcije na kraju su se, pokazujući primjerom kako to činiti, pobrinuli da se sav otpad odnese/odveze do za to predviđenih kontejnera u civilizaciji

SuČ – Lipanj / June 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KUTJEVO SLAVI GRAŠEVINU/2014

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZ ZLATNE DOLINE, S FESTIVALA POSVEĆENOG NAJRAŠIRENIJOJ VINSKOJ SORTI U HRVATSKOJ

Kutjevo je, po tradiciji, početkom lipnja događajno središte graševine. Dakako, ono što je glavno odvija se na središnjem gradskome trgu, koji nosi naziv Trg Graševine, te oko trga. Festival Graševine u organizaciji je udruge Kutjevački vinari. U program su za petak i subotu bili predviđeni predavanja i radionice, npr. okrugli stol o Graševini (voditelj Martin Vuković), prikaz Vina Croatia – Vina mozaika (Đuro Horvat), priče o zaštitama porijekla i izvornosti, o marketingu vina prema trećim zemljama, radionica o degustaciji pod vodstvom enologa Miodraga Hruškara, te izlaganje o – hrkanju dr. Davorina Đanija!

Dosta zanimanja lokalno su izazvali, odmah od prvih najava, utrka traktora, povorka KUD-ova i nogometna utakmica između franjevaca iz BiH i Kutjevčana. Dakako da uvečer nije moglo proći bez glazbenih sastava.

Vlado Krauthaker uz jednu od oslikanih bačvica

Prostor kod podruma Vlade Krauthakera bio je poprište tradicijske likovne kolonije. Iz prijašnjih slikarskih radionica Krauthaker je skupio već popriličnu zbirku lijepo oslikanih starih barriquea koji sada, postavljeni okomito, služe kao ukras i prigodni pultovi za prospekte, tanjure i čaše odnosno za posluženje hrane i vina gostima.

U Kutjevu je proglašena najljepša fotografija s nagradnog natječaja vezanog uz sortu Graševina i vinograde s njom te vino od nje, a dodijeljena su i odličja najbolje ocijenjenim graševinama ali i najbolje ocijenjenim vinima drugih sorata slavonskih vinogradara i vinara. Finale je bio u znaku koncerta Giuliana.

Neobično je što organizatori Festivala Graševine nisu priredili pressicu i prezentaciju manifestacije u Zagrebu kao velikom emitivnom turističkom središtu odakle je logično očekivati posjet. Pretpostavljam da bi im bilo dobro jače se pobrinuti da u metropoli zainteresirani za priredbu i program i saznaju na vrijeme…

OCJENJIVANJE

Desetak dana prije Festivala Graševine u Kutjevu je održano ocjenjivanje najprije samo Graševina, poslije toga na red su došla vina ostalih sorata. Strukovnom komisijom predsjedao je prof. dr. Edi Maletić, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a pomagali su mu dr. Leo Gracin s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba i Tomislav Božičević iz Poljoprivredne savjetodavne službe.  Radile su tri komisije.

Predsjednik komisije za ocjenu vina Edi Maletić (u sredini), sa suradnicima Leom Gracinom (lijevo) i Tomislavom Božičevićem

Šampioni u kategoriji graševina iz 2013. su vino od Iločkih podruma i vino s oznakom ‘’30’’ od Vlade Krauthakera. U grupi zrelih vina prvak je Graševina 2012 Turković od Kutjeva d.d, odmah iza bile su Graševina 2012 od Belja i ona od Ivice Peraka, a u kategoriji visokih predikata prvak je Graševina 2008 ledeno vino također od Kutjeva d.d.

                Evo, redosljedom po bodovima, i popisa osvajača zlatnih medalja za ostala vina posljednje berbe:  2013 2 – Galić (Velika); 2013 Starac 1 – Markota (Pleternica); 2013 1 – Matočec (Đurđevac); 2013 C – Branko Jakobović  (Vetovo); 2013 Kozjaci – Kutjevo d.d. (Kutjevo); 2013 1 – Perak (Kutjevo); 2013 Mitrovac – Krauthaker (Kutjevo); 2013 4 – Perak (Kutjevo); 2013 Dilike – Krauthaker (Kutjevo); 2013 1 – Đakovačka vina (Mandićevac); 2013 – Krešić (Vukovar); 2013 II – Matočec (Đurđevac); 1 – Branko Jakobović (Vetovo).

                Zlatom su se, eto, zakitile mnoge mlade graševine, iz berbe 2013. Isplivala su dva dosad ne baš (šire) znana proizvođačka imena: Matočec iz Đurđevca u Podravini i Krešić iz Vukovara!

 Ocjenjivačka komisija br. 1 na vrednovanju graševina. Tu su Ivica Perak, Zrinka Vinković Jergović, Ivan Marinclin, Miodrag Hruškar, peti član bio je Ivo Kozarčanin

Komisija br. 2: Zdenko Ivanković, Damir Risek, Vera Zima, Slaven Jeličić, Željko Suhadolnik

Komisija 3: Marijan Knežević, Ivana Nemet, Martina Krauthaker, Goran Josipović i Vitomir Andrić

Primjedba za razmišljanje i organizatoru ocjenjivanja i potrošaču: iz obznanjenih oznaka graševina proizlazi zaključak da je dosta proizvođača na ocjenjivanje poslalo uzorke iz različitih svojih posuda, znatiželjni da vide kako će koji od tih uzoraka proći. Slanje uzoraka iz raznih posuda sugerira i to da vina nisu još napunjena i da su u finalizaciji do punjenja u bocu moguća kombiniranja. A to opet izaziva pomisao da bi se za tržište mogla povećavati količina nekog recimo zlatom nagrađenoga vina – dodavanjem kapljice koja nije osvojila zlato. Logična je prepostavka da su proizvođači slovom A odnosno brojem 1 označili vino koje su sami procijenili boljime od uzoraka označenih sa B ili C ili sa 2 ili 3. Dogodilo se da su neka vina pod C i pod 2 prošla bolje nego ona A odnosno 1, toliko bolje da su osvojila zlato, a ona druga nisu!

Zato je važno da se dobitnik medalje i proglasi točno nazivom kojim je proizvođač u prijavnici označio uzorak. Ako su npr. Graševina 2013 C odnosno Graševina 2013 2 osvojile zlato, na diplomi i/ili peharu trebalo bi navesti i taj dodatak C odnosno 2, i pod takvim preciznim nazivom vino bi se trebalo naći navedeno u katalogu ocjenjivanja i, pogotovu ako je na butelju stavljena naljepnica o osvojenoj zlatnoj medalji, i na tržištu. Ako toga nema, dakle ako kasnije sve u javnost prođe kao Graševina, bez dodatnoga znaka što precizira o kojemu je vinu riječ, otvorene su mogućnosti za manipulacije.

Evo, redosljedom po osvojenim bodovima, i tko su dobitnici zlata u grupi ostalih sorata, najprije bijela vina: Chardonnay 2012 ‘’78’’ nefiltrirano – Krauthaker (najveći broj bodova: 86,00); Maximo Bianco 2011 (sauvignon & traminac) – Kutjevo d.d.; Chardonnay 2013 – Jasna Antnović (Dalj); Chardonnay 2012  ‘’40’’ nefiltrirano – Krauthaker; Pinot sivi 2013 – Krauthaker

Jasna Antunović: jako dobar rezultat sa Chardonnayem 2013 na ocjenjivanju u Kutjevu

                Crna vina: Merlot 2011 1 – Krauthaker (86,00); Merlot 2012 – Mihalj (85,67); Maximo nero 2010 (cabernet sauvignon, merlot, syrah) – Kutjevo d.d.; Merlot 2011 – Ivo Brzica (Osijek); Kitokret 2011 reserva (portugizac, cabernet franc, crni pinot) – Ceco.   ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Rad na afirmaciji domaćih sorata/ KRALJEVINA s KRUNOM KRALJICE

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZELINSKI VINOGRADAR i VINAR STJEPAN PUHELEK PUREK i NJEGOVA KĆERKA ENOLOGINJA IVANA ZAINATILI SU SE u NAMJERI DA POKAŽU i DOKAŽU DA SE i OD KULTIVARA KOJI SE DOSAD POKAZIVAO TEK KAO VINO ZA PAJDAŠIJU MOŽE PROIZVESTI i VRLO OZBILJNA KAPLJICA

Zelinski Dingač! Oho, pa i to postoji! Vidio, a i – kušao vino odande!

Ali, nema veze s crnjakom i Plavcem malim, nego s – Kraljevinom!

Stjepan Puhelek Purek i njegova kćerka enologinja Ivana odlučili su se, vele, sa 100 i više posto posvetiti Kraljevini (kultivar) i kraljevini (vino). Posljednjih godina su širili vinograde, i to upravo tom sortom koja je svojedobno i službeno proglašena paradnim konjem i adutom Svetog Ivana Zelina, međutim kojoj se, dojam je, malo tko od lokalnih proizvođača kako treba posvećivao a i posvećuje, pa je, eto, i vino ostalo tek na razini kapljice za pajdašiju.

Ivana Puhelek s ocem Stjepanom i zaručnikom Krunom Antolkovićem, uz cisternu s kraljevinom s oznakom Dingač

Koliko primjećujem, Purek i Ivana, koja ne samo da mu pomaže u proizvodnji nego i pomalo kao da preuzima kormilo posjeda (na mladima svijet ostaje!), naprosto su se zainatili u namjeri da kraljevini znatno podignu sjaj, pa čak i po cijenu osjetnog smanjenja prinosa po trsu, što bi bila naznaka pravog – i toliko potrebnog! – preokreta u vinogradarstvu i vinarstvu Zelinskog prigorja. Pureki su se u novim sadnjama opredijelili baš za još Kraljevine, a iako im je jako dobar sauvignon i bez obzira što im zbog stupnja potražnje za tim vinom nedostaju količine, s njime nemaju namjeru, barem ne zasad, ići jače u širinu, eventualno bi ga u vinogradu dodali tek pola hektara, da zaokruže broj butelja na 5000. Imaju namjeru kupiti još nešto zemljišta za novo trsje, u zelinskome kraju navodno postoje raspoloživi tereni na jako dobrim pozicijama, a cijena za hektar, čujem, kreće se oko 5000 eura.

Pri jednoj od novijih sadnji trsja, Kraljevinu je Štef Purek stavio na strmu poziciju pored već jednog postojećeg svojega vinograda (s Kraljevinom!) na Vukšić-bregu, a ispod te strmine je umjetno jezero pa kad se odozgor gleda prema dolje zbog prizora što može podsjetiti na pogled s visine Dingača prema moru Pureki i prijatelji im i kumovi Jarec-Kurei, pomagači u sadnji, dosjetili su se kroz šalu da se pozicija nazove – zelinskim Dingačem. I tako eto od lanjske berbe u podrumu Puhelek Purek postoji vino od Kraljevine s tog zelinskog Dingača. Ali, tu je i jedna mješavina kraljevina, u omjeru pola-pola, sa Vukšić-brega i sa Vukšić-bregu susjedne također, kažu, dobre parcele. Tlo se na tim pozicijama razlikuje, veli Purek, ide od ilovastoga do kamenitoga, i vina iste sorte i istoga klona drukčija su, pa sad treba pažljivim promatranjem zaključiti je li bolje svaku poziciju puniti kao mirno vino zasebno, ili je ipak bolje izaći s mirnom mješavinom…

Ili, možda, dio te kraljevine-Dingač, kako joj je radni naziv, a možda i svu tu kraljevinu sa zelinskog Dingača barem dok je trsje još mlado iskoristiti za pjenušac (Kraljica, po tome što su obje sestre Puhelek Purek bile vinske kraljice, ali šteta što s obzirom na sortu od koje je rađen nije nazvan Kraljev’na jer bi to bolje upućivalo na Kraljevinu kao sortu, a zadržala bi se veza s dvjema kraljicama), s kojim su Štef i Ivana Purek već nazočni na tržištu! Pjenušac se naime u startu percepira kao piće s dodanom vrijednošću, i moguće je da je na početku najavljenih aktivnosti na afirmaciji Kraljevine i kraljevine baš on prvo pravo rješenje u postupnom ostvarivanju zacrtanog cilja.

Kontrola pjenušaca, rađenih klasičnom metodom

                Puheleki-Pureki zasad obrađuju tri hektara vinograda sađenog Kraljevinom, Graševinom i Sauvignonom. Na proljeće 2015. ubacili bi novu porciju Kraljevine, ali ne klasične sadnice kakve su rabili do sada, nego bezvirusne cijepove dobivene putem klonske selekcije što su je proveli stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Kad taj novi vinograd dođe u puni rod vrlo je vjerojatno da će se grožđe upravo s tih bezvirusnih loza, barem dok trsovi malo ne ostare, rabiti za pjenušac, najavljuje Ivana Puhelek.

– Klonska selekcija može iznjedriti vrlo zanimljive otpornije klonove, sa svojstvima da ih se bez velike opasnosti od propadanja lako i duže ostavlja na trsu, dakle kasnije bere, a to onda pruža sasvim druge, naravno bolje mogućnosti u proizvodnji vina u odnosu na ove koje imamo sada – kaže još Ivana.

Ona uvjerava u znatan kvalitativan naredak vina svoje kuće i iz razloga što se obiteljski podrum modernizira novom opremom.

– Najveću površinu u našim vinogradima zauzima Kraljevina. Već duži niz godina obitelj Puhelek Purek hrabro brani naziv Kraljevina i odolijeva predrasudama o kraljevini kao kiselišu ili samo vinu za gemišt što se najčešće plasira kroz rinfuzu i litru. U vrijeme kad su mnogi Prigorci krčili Kraljevinu i zamjenjivali je svjetski poznatim sortama, moj otac ju je sadio. I svi su govorili da je lud, ali eto zahvaljujući njemu danas smo najveći proizvođači kraljevine u Zelini, a, budući da ove sorte danas valjda i nema drugdje do li u Zelinskom prigorju, volim naglasiti da smo i najveći proizvođači te sorte u svijetu. Rijetki su se lokalni kultivari uspjeli othrvati najezdi velikih svjetskih igrača, tako je i s Kraljevinom, stoga joj treba i dodatno posvetiti dužnu pažnju. Kraljevina pokazuje značajne razlike ovisno o položaju i tehnologiji, ističu se i tipovi Kraljevine. Postoje tri različita tipa Kraljevine: crvena, zelena te mirisava ili pikasta. Te se razlike u vizualnm smislu odnose na boju i izgled kožice, a indikator su i kvalitete vina. Najkvalitetnija je mirisava ili dišeća, pikasta Kraljevina, ali je i najmanje rodna. Upravo je ovaj tip Kraljevine najzastupljeniji u vinogradima Purek. S druge strane, najrodnija je zelena, ali ona daje i najslabija vina. Te različitosti bile su jedan od razloga za pokretanjem projekta klonske selekcije Kraljevine, kako bi se definirale vrijednosti i riješile dileme o u literaturi spominjanim tipovima Kraljevine crvene, zelene i pikaste. Ali, i određeni interes za uzgojem Kraljevine i nepostojanje matičnih, selekcioniranih nasada upućivali su na potrebu za provedbom klonske selekcije. Postojanje klonskog sadnog materijala dobivenog kao rezultat sustavne klonske selekcije nužan je korak u osuvremenjivanju proizvodnje ove vinske sorte – govori mi Ivana Puhelek.

BITNA KLONSKA SELEKCIJA

Klonska selekcija Kraljevine počela je masovnom pozitivnom selekcijom u proizvodnim nasadima, kada je iz trsja Puheleka Pureka, ali i iz ostalih starih vinograda na području Svetog Ivana Zeline odabrano oko 10.000 loza. Za projekt je u strukovnom smislu bio zadužen Agronomski Fakultet, a za financiranje su se pobrinuli Zagrebačka županija i Grad Sveti Ivan Zelina.

– Cilj klonske selekcije je izdvojiti genotipove s pozitivnim nasljednim karakteristikama, razmnožiti ih i nakon dugotrajne evaluacije potvrditi klonove koji daju sigurnije urode, višu kvalitetu grožđa, veću sposobnost nakupljanja šećera, što sve vodi ka poboljšanju vina. Kod klonskih kandidata jasno su izražene pozitivne promjene proizvodnih svojstava, a bitno je da su slobodni od gospodarski štetnih viroza. Na ovaj način se uspješno povećalo i prinos i kvalitetu Rizlinga rajnskog u Njemačkoj i Pinota crnog u Francuskoj – napominje Ivana. – U našem vinogradu zasađeni su prvi primjerci klonskih kandidata koji su predstavljali temelj budućeg matičnjaka. Sljedeće godine vinograde planiramo proširiti upravo klonovima izdvojenim u procesu dugotrajne i sustavne klonske selekcije koji izravno vode do poboljšanja sortnih osobina, ponajprije u prinosu i kakvoći, a koji su predloženi državnom povjerenstvu za priznavanje najboljih klonova sorte Kraljevine, i koristit će se u produkciji sadnog materijala.

Želja je kraljevinu približiti mlađim generacijama i vratiti joj širu popularnost.

 – Mislim da joj treba dati priliku da se dokaže. Ona je to što nas, zelinske vinare, čini posebnim i prepoznatljivima. Budući da priča svakog vina počinje u vinogradu, uz znatno smanjenje prinosa po trsu, na čemu mi Pureki radimo već godinama, upravo i uporaba izdvojenih klonova Kraljevine trebala bi dignuti ovo vino na znatno višu stepenicu… Dušu ima, treba joj još samo malo tijela!

Ivana Puhelek Purek radi dosta pokusa, dijelom i s maceracijama – ali ne onima s alkoholnim vrenjem za dobivanje tzv. narančastih vina nego onima na nižoj temperaturi (oko 13 Celzijevih stupnjeva), a dijelom i vezano uz miješanje sorata u određenim omjerima radi postizanja zanimljivog cuvéea. Novitet iz vinske kuće Purek je mješavina kraljevine i graševine uz maleni dodatak sauvignona, da bi se dobilo na kompleksnosti i punoći osobito mirisa.

Puheleki imaju lijepu kušaonicu – gostinjski ambijent u finom domaćem stilu

– Kod našeg sauvignona uvijek pokušavamo postići idealni omjer svježine i aromatičnosti koji se očekuje od sauvignona a da pri tome okus vina nije tanak i banalan, kao i da vino posjeduje strukturu te da ima solidno dugačak životni vijek. Svake godine uvodimo neke novitete u podrum, radimo nešto novo, tako je i sada, naime upravo kod sauvignona poigrali smo se malo hladnom maceracijom i različitim duljinama trajanja maceracije, a vrijeme će pokazati da li smo odnosno koliko smo i uspjeli u tome. Maceracijom postižemo ne samo ekstrakciju polifenolnih spojeva nego i oslobađanje voćnih aroma i prekursora arome smještenih u kožici grožđa. Glavni čimbenici koji utječu na ekstrakciju spojeva iz kožice i sjemenke su temperatura i duljina maceracije. Niže temperature i ograničeno, kraće trajanje maceracije smanjuju ekstrakciju nepoželjne frakcije fenolnih spojeva, flavonoida koji mogu uzrokovati gorčinu i adstringenciju vina. Iz navedenih razloga kod bijelih vina se koristimo tehnologijom maceracije na niskim temperaturama nazvane hladnom maceracijom. Uz to što ograničavaju ekstrakciju polifenola, niske temperature utječu na pojačano oslobađanje terpenskih spojeva i inhibiranje rada oksidativnih enzima. Temperatura pri kojoj se provodi hladna maceracija treba biti postignuta u što kraćem vremenskom periodu, do oko tri sata, kako bi se spriječilo djelovanje oksidativnih enzima i gubitak arome iz grožđa… ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Izložba vina Zelina 2014./ŠAMPION: KRIŽEVAČKA ZADRUGA PODOLSKI

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

MANIFESTACIJA, OD KOJE SE, PRETPOSTAVLJA SE, OČEKUJE DA BUDE OKRENUTA NE SAMO PREMA DOBRO POGOŠĆENIM UZVANICIMA NEGO i PREMA GOSTIMA-POTROŠAČIMA, OVE GODINE ODMAKNUTA JE OD LOKALNE TRADICIJSKE SVETKOVINE SVETOIVANJSKI DANI. KOLIKO SE TAJ ODMAK POKAZAO DOBRIME i KOLIKO SE PRORAČUNSKA INVESTICIJA u ORGANIZACIJU PRIREDBE ISPLATILA – TO NAJBOLJE ZNA ORGANIZATOR…  

Organizatori Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina odlučili su potražiti nove puteve za moguće bolje tržišne efekte uzoraka plemenite kapljice predstavljene na toj manifestaciji u 2014. Nakon dugog reazdoblja u kojemu je zelinska vinska smotra bila u okviru Svetoivanjskih dana, ove godine načinjen je odmak od te tradicijske gradske svetkovine i vinski izlog vraćen je na prostor gdje se nekad prije odvijao (tj. tamo gdje su bili bazeni). Umjesto krajem lipnja, uz Ivanje – sveti Ivan zaštitnik je Zeline, vidljivo je to i po punom nazivu mjesta, otud i Svetoivanjski dani kao svojevrsno proščenje – Izložba vina, originalno revija Bakhova nektara sjeverozapadne Hrvatske a unatrag nešto godina skup s uzorcima iz cijeloga kontinentalnog dijela Lijepe naše, premještena je na početak lipnja, te iz dvorane Ivana na središnjem mjesnome trgu preseljena natrag na ambijent koji se naziva sportsko-rekreacijski centar.

Predstavnik križevačke zadruge Podolski prima od zelinskog gradonačelnika Hrvoja Košćeca, u nazočnosti ministra Zmajlovića te Štefice Kramarić, u Gradu Zelina više stručne suradnice za poljoprivredu i turizam, šampionsko priznanje za 2014, za Graševinu 2011 ledeno vino

– Vinsku manifestaciju odvojili smo od Svetoivanjskih dana na zahtjev proizvođača plemenite kapljice, koji su smatrali da se u bogatom programu Svetoivanjskih dana vinski segment nekako izgubi, naime publika bude više usredotočena na druge sadržaje – objasnio je gradonačelnik Zeline i predsjednik Organizacijskog odbora Izložbe vina Hrvoje Košćec.

I ne samo to: domaćini Izložbe vina u Zelini, koja je, kako je upravo i navedeno, nekad, i to dugo vremena, bila okrenuta samo kapljici sjeverozapadne Hrvatske da bi onda postala revijom vina cijele kontinentalne Hrvatske, uvidjeli su, napokon, da se sa aktualnim zelinskim vinskim događanjem nije promoviralo kako odnosno koliko treba vino sjeverozapadnoga dijela Hrvatske, naime otkako je izložba ušla u rang kontinentalne Hrvatske sjeverozapadna kapljica počela je padati u debelu sjenu, sve značajnije nagrade napustile su sjeverozapad i odlazile u Slavoniju i Podunavlje (Kutjevo, Belje, Ilok…). Tako je ove godine odlučeno – kako bi veće izglede da bolje izbiju u prvi plan dobili i sjeverozapadni proizvođači – da se uvedu dodatne posebne nagrade za najbolje ocijenjena vina podregije Sjeverozapadna Hrvatska. I to nagrade za najbolje bijelo mirno suho vino, za najbolje bijelo mirno vino s ostatkom sladora, i za najbolje crno vino. Je li ta odluka o dodatnim nagradama za najbolje vrednovana vina sjeverozapadne Hrvatske na neki način uvertira povratku zelinske manifestacije na ono što je nekad bila: izložba vina Sjeverozapadne Hrvatske?…

I ove godine uz strukovno vrednovanje vina, održan je i izbor najboljeg vizualnog identiteta vina (tj. izgleda, uključujući bocu, etiketu, ukrasnu kapicu…).

NAGRAĐENI

Za ocjenjivanje je prijavljeno 237 uzoraka vina. Dodijeljene su dvije velike zlatne diplome, 68 zlatnih, 89 srebrnih, 48 brončanih te sedam priznanja, ukupno 214 trofeja, dakle maltene svatko je dobio nešto. Ipak, ima, na žalost, i odbačenih uzoraka, čak 23 vina, s bodovima u rasponu od 52 da do 40! Komisija za ocjenjivanje vina, na čelu s prof. dr. Stankom Herjavec kao predsjednicom, donijela je sljedeće odluke:

Prvak u ketegoriji kraljevine: obitelj Stjepana Puheleka Pureka. Na slici su Štef Purek i Ivana Puhelek Purek

Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino sorte Kraljevina pripala je Kraljevini 2013 Kraljice Stjepana Puheleka Pureka (87 bodova, pogledajte druge ocjene, ovih 87/100 je sjajno za kraljevinu!)

Nagrada Milan Pažić za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino iz prethodne berbe: Graševina 2013 – Iločki podrumi (87)

Dobitnici iz Iločkih podruma te Belja – Robert Miljković, predsjednik Uprave u Iloku, te Tomislav Prekl iz Belja, s hrvatskim vinskim vitezovima Ivom de Longom, Zdenkom Ivankovićem i Franjom Francemom

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino staro dvije i više godina: Chardonnay 2012 – Belje (87) (Po tome kako je navedeno u katalogu i po tome kojemu je vinu dodijeljena nagrada – greška, naime na sjevernoj polukugli, gdje se mi nalazimo, Chardonnay 2012 ni u svibnju kad je bilo ocjenjivanje a ni u lipnju 2014. kad je bila Izložba, još nije mogao biti star dvije godine, dakle trebalo je pisati ili starije od jedne godine,  ili nagradu dodijeliti nekom drugome vinu, koje je doista staro odnosno starije od dvije godine!)

Nagrada Pero Krznarić – za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina: Graševina 2011 Principovac– Iločki podrumi (89)

Nagrada za najbolje ocijenjeno predikatno vino: Graševina 2011 ledeno vino – Zadruga Podolski (91)

Nagrada za najbolje ocjenjeno crno mirno vino iz prethodne dvije godine berbe: Pinot crni 2012 – Feravino (88)

Nagrada za najbolje ocjenjeno crno mirno vino staro tri i više godina: Syrah 2011 – Feravino (86) (opet greška u katalogu odnosno dodjeli odličja: na sjevernoj polukugli berba 2011 u lipnju 2014. ne može već biti stara tri godine, znači ova nagrada je dodijeljena vinu koje još nema pune tri godine!)

Najbolje ocijenjeno voćno vino: Tayberry 2013 – Jadranko Mihalić (88)

Nagrada za najbolje ocijenjeno suho bijelo mirno vino podregije Sjeverozapadna Hrvatska: Chardonnay 2013 – Nada Matočec  (87).

Nagrada za najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino s ostatkom neprovrela šećera podregije Sjeverozapadna Hrvatska: Graševina 2011 ledeno vino – Zadruga Podolski (91)

Nagrada za najbolje ocijenjeno crno vino podregije Sjeverozapadna Hrvatska: Zweigelt 2012 – Vlado Kos (85)

Najbolje ocijenjeno vino – šampion 46. izložbe vina kontinentalne Hrvatske je: Graševina 2011 ledeno vino – Zadruga Podolski (91) iz Križevaca.

 

Obitelj Jarec-Kure, jedna od, moglo bi se reći, dvije do tri konstante u kakvoći zelinskoga vina, na ocjenjivanju za zelinsku izložbu osvojila je zlata za Chardonnay 2012 te srebra za Bijeli pinot 2012, Manzoni 2012, Chardonnay 2013 i Kraljevinu 2013. Na ovogodišnjem vrednovanju vina Zagrebačke županije kuća Jarec-Kure dobila je zlata za Chardonnay 2012 i Bijeli pinot 2012, a srebra za Bijeli pinot 2013 i Manzoni 2012. Novinarski žiri na tom županijskom ocjenjivanju dao je u izboru najboljih županijskih chardonaya bodove za zlato za Jarecov Chardonnay 2012. Stjepan Jarec veli da se već naosvajao medalja i priznanja i da odustaje od sudjelovanja na idućim ocjenjivanjima, govori da prepušta mjesto mladima. Zidovi njegove kušaonice toliko su pokriveni uokvirenim odličjima da Jarec maltene nema brige oko – farbanja prostorije…

PUREKOVI ADUTI – KRALJICE!

Kad imaš dobru kraljevinu, logično je da imaš i kraljice!

Govorim o izboru najboljeg vizuala vina, konkretno u cijelosti sklada primjerene boce, (atraktivne) etikete i ukrasne kapice na grliću butelje. Propozicije kažu da se u obzir za izbor uzimaju uzorci koji su izgledom kompletirani, dakle da butelja odgovara tipu vina, da ima etiketu sa svim po zakonu predviđenim podacima, te da njen vrat resi prikladno izabrana i stavljena ukrasna kapica. Propozicije kažu i to da butelja s etiketom koja je jednom već nagrađena ne može ponovno dobiti nagradu.

Za komisiju za izbor predviđeni su bili Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, te novinari Vito Andrić, Damir Fabijanić, Ivo Kozarčanin, Tomislav Radić, Željko Suhadolnik kao predsjednik žirija i Stjepan Šagovac kao tajnik izbora. Izbor se odvijao u nazočnosti gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca i referentice za gospodarstvo Štefice Kramarić, u Gradu Zelina više stručne suradnice za poljoprivredu, turizam i ruralni razvoj.

Vidjeli smo jedno sasvim drukčije rješenje, nekoliko elegantnih klasičnih rješenja s kojima se proizvođač vina može podičiti na polici i u najfinijoj vinoteci, međutim ponuda za izbor ipak nije bila osobita ni po broju uzoraka koji su udovoljavali propozicijama a niti po nečemu osobitome što već više godina nije viđeno.

 Odlučeno je, dakle, da pobjednik bude boca s etiketom za Kraljevinu 2013 posjeda Stjepana Puheleka Pureka.

To je bio jedini uzorak koji je odudarao, i odmah privukao pažnju svih članova komisije. Izgled je dobro je korespondirao s tipom vina u boci. Na klasičnoj visokoj vitkoj butelji s pedantno metnutom ukrasnom kapicom bila je, malo nakošena ali ne iz šlampavosti nego kao dio dizajnerskog rješenja, etiketa u crno-bijelome tonu i s motivom igraće karte s dvjema kraljicama, u ovome slučaju vinskim kraljicama, naime obje kćeri Stjepana Puheleka – Nataša i Ivana – bile su vinske kraljice Zagrebačke županije, a Nataša i vinska kraljica Hrvatske. Dizajnerski vrlo čista, etiketa pristaje upravo vinu kraljevina koje slovi kao društveno vino i zasigurno ga se dosta potroši baš i kad se prijatelji nađu uz partiju karata. Ova iz Studija Cuculić izašla etiketa novog vjetra vezana upravo uz kraljevinu Purek simbolizira i neke nove vjetrove koji baš glede kraljevine sve jače pušu u kući Puhelek-Purek, naime nakon što je u suradnji s ekspertima sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta provedena klonska selekcija Kraljevine i kako Puhelekima neki izabrani i posađeni bolji klonovi dolaze u rod, Pureki u proizvodnji toga vina kreću novim putevima, da pokažu i dokažu da kraljevina može biti i nešto dosta ozbiljnije od široko konzumne kapljice za pajdašiju.

Vrijednost etikete povećava i to što su na stražnjemu dijelu podaci o vinu dani i na Brailleovom pismu!

_________________________________________

ZELINSKA KRALJEVINA – Kraljevina Zelina, robna marka koju je razvila i koju njeguje Zagrebačka županija. Nedavno su, spremni za osvježavajuću ljetnu ponudu, predstavljeni novi uzorci, iz berbe 2013. Dopuštenje uporabe županijske etikete dobilo je samo petoro proizvođača, i to Puhelek Purek, Jarec-Kure, Željko Kos, Žigrović i Smrndić Ljubekov Gaj (na slici su sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem i s aktualnom vinskom kraljicom Zagrebačke županije Helenom Čegec). Na pitanje što je s ostalim članovima, predsjednik udruge Kraljevina Zelina Željko Kos, na slici gore treći zdesna, odgovara da se ove godine mnogi nisu ni prijavili za tu robnu marku do koje, kako se obično prikazuje, Zelinčani jako drže.

Željko Kos s mamom: pripremaju plate s mesom za goste. Kosovi u Nespešu imaju lijepu kušaonicu s modernom kuhinjom i mogu primiti do pedesetak gostiju. Uz mirnu kraljevinu, Željko Kos ima pjenušac Anita u kojemu su kraljevina, rajnski rizling i chardonnay po 30 posto svaki, zatim mirna vina chardonnay, rajnski rizling, crni pinot i rosé od crnog pinota… Upravo taj rosé bio je vrlo ugodno iznenađenje i zajedno s kraljevinom te s pjenušcem mogao bi biti hit ovogodišnjeg ljetnog osvježavanja

Željku Kosu kao predsjednku udruge Kraljevina Zelina nepojmljivo je (a i meni!) da ostali mu kolege nisu našli interesa potruditi se više oko kraljevine i zatražiti oznaku županijske robne marke. Valja reći da se po narudžbi Zagrebačke županije, koja se upustila u kreiranje više županijskih robnih maraka vina i tipičnih proizvoda, od 2004. provodi klonska selekcija kako bi se za sadnju proizveli virus free cijepovi s tendencijom manjeg roda i veće rezistentnosti na trsu tako da bi se grožđe bez problema moglo ostaviti i za kasnije branje pa da se od njega napravi i znatno ozbiljnije vino od ovog sadašnjeg, tek lepršavog i ljetnoga. To sve dosta košta, i ne možemo ne postaviti pitanje koliko je ulaganje opravdano kad dobar dio zelinskih proizvođača očito u tome svemu na pravi način ne vidi interes…∎

_________________________________________

Izložbu vina (doslovno izložbu, s uzorcima u ostakljenim vitrinama), no ipak dakako s mogućnosti degustiranja kapljice, pratile su smotra opreme za vinogradarstvo i vinarstvo te sredstava za zaštitu loze odnosno sredstava koja se rabe u podrumarstvu, kao i, pod posebnim šatorom, ugostiteljska ponuda. Bila su tu i kuharska natjecanja osam vinarskh udruga što su prigotavljale gulaš, razne radionice (o kraljevini kao vinu, o klonskoj selekciji Kraljevine, o mogućnstima korištenja potpora iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj u sektoru vina…)

Najviše razloga za slavlje sada imaju, dakle, zadruga Podolski iz Križevaca – čujem od organizatora: zelinski debitant, pa, eto, odmah u debiju ukupni prvak i to u konkurenciji jakih i afirmiranih vinskih kuća (čestitka!) – zatim Iločki podrumi te Feravino sa po dva prvaka u kategorijama, Stjepan Puhelek Purek s najboljom lokalnom i vrlo visoko ocijenjenom kraljevinom kao i pobjedom u izboru najboljeg vizuala vina, ali i organizatori 46. Izložbe vina naime titula ukupnog šampiona ostala je ovaj put u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, zatim jače do medijskog izražaja su došli još i sjeverozapadni Nada Matočec iz Koprivnice sa svojim Chardonnayem što je osvojio zlatnih 87 bodova, kao i Zelinčanin Vlado Kos (inače lanjski osvajač nagrade za ukupni vizualni dojam proizvoda) kao prvak, sa Zweigeltom 2012, u grupi crnog vina iz sjeverozapadne Hrvatske. Pamtim da su njegovi Zweigelt i crna mješavina lani bili jako dobri, i raduje što Vlado Kos dosljedno nastavlja putevima kakvoće. Znači, za sjeverozapadni dio Hrvatske ipak neka korist od uvođenja posebnih nagrada za vina iz te regije.

Zelinski gradonačelnik Hrvoje Košćec,predsjednik Organizacijskog odbora 46. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, s grupom članova Organizacijskog odbora. Ne bi li trebalo ubuduće malo drukčije pristupiti realizaciji Izložbe vina u Zelini?

Koliko su pak domaćini poradili na animaciji posjetitelja i ostvarili prihoda od (rijetkih) lokalnih posjetitelja i onih iz drugih krajeva posebice iz geografski vrlo im blizih većih emitivnih centara, inače i značajnijih tržišta za vino, to najbolje znaju oni sami…  Činjenica je da bi se u sljedećoj godini svakako moralo voditi znatno više računa o tome kako motivirati publiku, i lokalnu a posebice npr. Zagrepčane pa i Varaždince da dođu u većem broju, kao i o izboru datuma održavanja priredbe, da se izbjegne bilo kakvo preklapanje, naime ove godine istog vikenda npr. u Bedekovčini je bio tamošnji tradicijski Sajam vina, a u Daruvaru Vinodar, moguće je da je upravo i zbog Bedekovčine zelinska Izložba ostala kraća za određeni broj posjetitelja iz obližnjeg Hrvatskog zagorja… ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u CASI i NA TANJURU 144/2014

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

RAZDOBLJE CVRČKA – S toplim vremenom stiže razdoblje cvrčka. Slovenci mu kažu – ščurek. U Goriškim brdima ima jedan poseban ščurek, malo veći, on je – vinogradar i vinar Ščurek, koji na svoju etitiketu nije propustio staviti ščurka s violinom. Stojan Ščurek vratio se u Zagreb, i to u vinoteku Bornstein s kojom je davno i počeo surađivati na plasmanu svojih vina u Hrvatskoj. Ovih dana donio je svoje eno-uratke na kušanje, vrlo ugodan Rosé 2013 (merlot + 25 % refoška) za početak i ugrijavanje, pa svježu Rebulu 2013, ozbiljniji Sivi pinot 2013, bijelu Staru brajdu 2011 (pika + glera…, dozrijevanje u bačvi od 500 litara), pa nešto kontra struji – Kontru 2011 (kasnije brane Rebulu i Chardonnay, selekcionirano najbolje grožđe i još k tome s grozdova izdvojene najbolje bobice pa stavljene u bačvu od 330 litara da stoji bez diranja 12 mjeseci da bi se potom tekući dio, bez grama dodanog SO2 i bez bistrenja te filtracije, vakuumski povukao preko gaze u bocu), zanimljiv Modri pinot 2009 (vino koje ne igra na prvu loptu!), te UP 2007 (nema veze s upravnim postupkom!) od merlota (85 %) i cabernet sauvignona. Ono je dobilo naziv po kratici od za takav uradak logičnih riječi uživaj polako, ali danas ga mnogi, prezaraženi engleskim, nazivaju AP, što može značiti gore, iznad, preneseno – let visinama, no svako vino kad ga pijete brzo i u većoj količini odvest će vas gore, namjera u preporuci goriškog Stojana Cvrčka ovdje bila je baš, ponavljam, suprotna, doista – UŽIVAJ POLAKO!… I uz jelo, ako je prigoda uz kreacije Čvrčkovog susjeda na Plešivu Uroša Klinca, koji po onome što je pokazao na tanjuru uopće nije neki klinec nego iskusan majstor…

 

            REAL MADRID! – Real Madrid! Kakva fešta u Madridu! Bravo, Luka, čestitke… Kojeg li, samo, pehara, iz njega bi se slavljeničkog pjenušca napilo bogme pola stadiona!

Nastradali su, naprosto su poharani šampanjci, i cave, a cava je španjolski pjenušac rađen klasičnom metodom, proizvodi se, zamislite, u – Barceloninom dvorištu, u Penedesu u Kataloniji! Real i Barca = komplicirani odnosi posebice na ulici, a i Katalonija, kako se povremeno čuje, ima svoj specifičan odnos i svoje posebne zahtjeve prema ostatku Španjolske. Zamislite koliko su samo novaca zaradili, odnosno mogli zaraditi, u jednu večer prodajom svoje cave – Madrižanima…  Katalonci (Barca) nisu ove godine osvojili ni španjolsko prvenstvo a ni prestižnu titulu prvaka Europe, ali imaju razloga zadovoljno trljati ruke… Kako i ne bi, kad su jedna od najbogatijih španjolskih pokrajina! Gospodarstvo je važno, kad se dobro živi lakše se i podnese ako poneke godine nogometni klub pokrajine nije ni prvak svijeta ni prvak države.

 

BRAZIL: SAMBA, NOGOMET i VINO – Bakhov nektar pridružuje se pomalo brazilskim simbolima sambi i nogometu. Svjetsko nogometno prvenstvo blizu je i FIFA je ovih dana predstavila službena vina manifestacije. Riječ je o kapljici proizvedenoj u butiknom brazilskom podrumu Lidio Carraro. Snimljen je film pod nazivom Brazilian wine takes the stage, i on prikazuje suvlasnicu i direktoricu marketinga Patriciju Carraro kako šećući kroz vinograde i podrum objašnjava brazilska vina, te enologinju i tehničku direktoricu podruma Monicu Rossetti koja govori o konceptu tog specijalnog vinskog projekta kojim se htjelo povezati, istaknuti, svijetu pokazati mladost, radost, raznolikost i spontanost brazilske kulture. U nastavku filma govori se i rastu i napretku brazilske enologije i poziva se ljubitelje plemenite kapljice da posjete brazilsko carstvo vina u Dolini vinograda (Vale dos Vinhedos) te glavni brazlski vinski grad Bento Gonçalves, gdje se nalazi i vinarija Lidio Carraro. Na slici u vinogradu su članovi obitelji Carraro s tehničkom direktoricom Monicom Rossetti.

Za službena vina SP 2014 određeni su, kao marka Faces, jedno crno i jedno bijelo, crno je sastavljeno od 11 sorata tako da na svoj način simbolizira nogometnu momčad, a bijelo je proizvedeno od triju bijelih kultivara. Od nedavno, vina podruma Lidio Carraro dostupna su i kupcima u Europi, najprije su stigla u Veliku Britaniju i Francusku.

 

 – U argentinskoj vinorodnoj pokrajini Mendoza, koju nazivaju Tierra del sol y del buen vino odnosno Zemlja sunca i dobroga vina, od 9. do 14. studenoga 2014. odvijat će se 37. Svjetski kongres OIV-a i 12. glavna skupština OIV-a. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva Argentine. Glavna tema skupa bit će Vinogradarstvo juga – spoj znanja i prirodnih čimbenika, javlja Claudia Quini (na slici), Argentinka koja je aktualna predsjednica međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV.

 

 

MOëT ZA CIJELI SVIJET – Kada, ako ne pred ljetne vrućine?! Gdje, ako ne na famoznoj Oleanderici zagrebačke Esplanade?!

Moët za cijeli svijet! Brut Imperial Moët & Chandon ne pije se iz klasične uže visoke šampanjske čaše, nego, budući da u ovim vrućinama trebate mnogo tekućine, iz velike čaše iz kojih biste inače pili odležani crnjak – kad na njoj ne bi pisalo Moët & Chandon i da u nju nije gurnut ražnjić s kuglicama od dinje… Sugestivno odjevena navalna sedmorka Moëtovog Esplanadina Regimenta s Josipom Friščićem kao centarforom tu je da vam se nadje pri ruci u servisu.

Bilo je zaista odlično, sjajno ohlađeni šampus u velikoj čaši! Ali, treba reći da je bilo i PLEMENITO: skupljani su prilozi za unesrećene u katastrofalnim poplavama.

Mali je problem što su predviđena ljetna količina šampanjca i maloprodajna cijena Imperiala (što hoćete, pa to je ipak Imperial = carski!) u suprotnosti s aktualnom debljinom prosječnog hrvatskog džepa. No nije to i nerješivo, barem ne doma, u vlastitoj kući: recept je već odavna na malom ekranu ponudio Matan u TV-seriji Prosjaci i sinovi ili Sinovi i prosjaci – najprije je popio konjak Courvoisier a onda u praznu bocu, vrlo pažljivo održavanu ne daj Bože da se ošteti etiketa, ulio našeg jeftilen-vinjaka te nudio dalje, vodeći računa o tome da svatko dobro vidi etiketu…

 

הלו, חברים,מזלטוב!= ZDRAVO, VRŠNJAČE, SRETNO!– Prije dvije godine ja sam bio On the Route 66, a sad je to Izrael. הלו, חברים,מזלטוב! = Zdravo, vršnjače, sretno!

U slavljeničkoj godini u Zagreb su stigli izraelska vina i izraelska glazba. Hotel Esplanade, dvorana upravo – Istanbul: poprište prezentacije izraelskoga vinogradarstva i vinarstva s, dakako, degustacijom kapljice proizvođača s Golanske visoravni (Yarden i Gamla), Galilejskog brda…, a VIP Club na Trgu bana Jelačića pozornica za nastup ansambla Tempera s programom ozbiljne glazbe. Izrael kao vinsku zemlju predstavio je Haim Gan, na slici s Majom Vučinić iz Odjela za ekonomske poslove Veleposlanstva Izraela u Hrvatskoj, zatim enologinjom s diplomom s Milanskog sveučilišta Ornom Chillag koja se kalila na Antinorijevu toskanskom posjedu Guado al Tasso, te sa zagrebačkim skladateljem Alfijem Kabiljom i novinarom urednikom u 24sata Ivom Kozarčaninom. Vina suha bijela i crna, rosé jedan, slatka desertna dva. Crna zanimljivija od bijelih. Sorte francuske – Chardonnay, Sauvignon, Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc, Malbec, Petit verdot, Syrah, Carignan, dvije portugalske Touriga nacional i Tinta Cao… Sva vina tehnički besprijekorno odrađena, očekivano kad se zna da su se mnogi izraelski enolozi učlili u ponajboljim vinskim kućama Francuske, Italije… Meni posebno dojmljivi bili su Carignan 2010 Vitkin; 2 T (touriga nacional & tinta Cao) 2010 Yarden/Golan Heights; Cabernet sauvignon 2010 Gamla/Golan Heights; Alon 2011 (cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, petit verdot) Galil/Galil Mountain, te, kao najbolji, Meron 2010 (cabernet sauvignon, cabernet franc, petit verdot) Meron s Galilejskog brda.

 Izrael dakako, nije došao u Zagreb tek da rastačući svoja vina s nama ovdje proslavi svojih 66 godina, nego da, po mogućnosti, nešto od vina ovdje plasira. Hoće li se štogod od tih etiketa i uvesti u Hrvatsku, vidjet ćemo. Inače, što se tiče hrvatskog uvoza kapljice, po najnovijim podacima dobivenima ovih dana iz HGK, on za 2013. iznosi oko 128.290 hl (novčana vrijednost: 20.061.811 USD), dok se naš izvoz vina u 2013. kretao oko 25.900 hl (vrijednost: 12.764.512 USD).

 

SHERRY’S JE T’AIME, SHERRY’S JE T’ADORE… pa tako OD ZRĆA DO BOŠKINCA! – Cherie je t’aime, cherie je t’adore… nekad je ta pjesma bila veliki hit. Sherry’s je t’aime, Sherry’s je t’adore… pjevušim malenom simpatičnom lokalčiću nazvanome coffee & wine lab i smještenom kod zagrebačkog Doma sportova, ali ne boj’te se, od sporta ovdje je prisutno samo bildanje, i to jedino dizanjem čaša i šalica, ne utega! Hvala ti Sherry’s za odličnu zamisao i prve realizacije, a vezano uz – taman kad su svi šašavo k’o ovce poludjeli za što mlađim vinima pa i onima čija konzumacija očito spada u domenu eno-pedofilije – prezentacije nečeg odležanog, zrelog, kompleksnoga i s dodanom vrijednosti.

Prije kratkog vremena Sherry’s je ugostio Istranina Marina Markežića Kabolu koji je u vertikali prezentirao nekoliko godišta svoje u amfori šest mjeseci macerirane malvazije, a potom je slijedio Pažanin Boris Šuljić Boškinac, koji je ponudio četiri berbe svojeg crnog cuvéea Boškinác (oko 45 posto merlot, ostalo cabernet sauvignon). Halo, Sherry’s, očekujemo da će stvar ići dalje, i to upravo ovako, uzlaznom linijom!

Toliki potrošači pojma nemaju što gube konzumacijom mnogih vina odmah kad izađu na tržište a kojima treba još dosta vremena da se uzdignu, no koja (naši) proizvođači i svjesno (ali najčešće na žalost bez nekog upozorenja kupcu da bi bilo dobro da vino pričuva još neko vrijeme) daju van iz podruma ranije nego što bi smjeli jer nastoje ranije doći do povrata uloženih sredstava u proizvodnju. Stoga Sherry’s, odnosno Ivani Šeremet i Mariju Šimunoviću pohvala za ovu vrstu prezentacija.

AMFORA: Istarski proizvođač vina Marino Markežić Kabola zagrebački mini coffee & wine lab Sherry’s Ivane Šeremet i Marija Šimunovića napunio je do posljednjeg mjesta. Najavio je zanimljivu vertikalu svojih Malvazija Amfora, i to iz 2009, 2007, 2005. i 2003! Vrijedilo je i te kako doći i iskoristiti priliku vidjeti kako se Kaboline amfore razvijaju kroz vrijeme i usporediti godišta (moj favorit bila je Amfora 2007). Pitanje kad će i hoće li uopće biti za širu našu publiku još prigode za ovako nešto.

Markežić, koji obrađuje 20 hektara vinograda a na tržištu je s 12 etiketa i koji je dobio certifikat o eko-produkciji, veliki je zaljubljenik vina od bijelih sorata maceriranih u amfori pa, poslije, duže dozrijevanih u velikoj hrastovoj bačvi. Iako bi se po pričanju o tim narančastim vinima reklo da potrošači u Hrvatskoj u dovoljnome broju također vole takva vina, potrošnja tih vina i općenito ozbiljnijih duže dozrijevanih vina još je ipak dosta mala, dijelom zato što najveća većina domaćih konzumenata ipak preferira mladu kapljicu a dijelom zacijelo i stoga što vino iz amfore i općenito ozbiljnije vino jednostavno moraju biti nešto skuplji – a novaca je sve manje!… Kabola međutim ne smanjuje opseg proizvodnje Amfore, razmišlja da je pomalo i povećava jer ulaskom Hrvatske u EU otvorila su se širom vrata drugih tržišta, on se angažirao i da uđe kroz ta vrata i kaže da je Amforu solidno počeo plasirati na tim drugim tržištima.  Zasad se njegova Amfora, veli, nalazi na vinskoj karti i triju skandinavskih restorana s Michelinovim zvjezdicama, a veliki su izgledi, dodaje, da se broj takvih prestižnih ugostiteljskih objekata po Europi gdje će biti zastupljen s Amforom uskoro poveća na 10!

BOŠKINAC: Imali smo dakle priliku biti u društvu i s Borisom Šuljićem, inače predsjednikom Gradskog vijeća Novalje, koji je uspio, valjda i zato što je na tom položaju, pobijediti toga dana silnu buru i nekako se s Paga dočepati kopna te doći u Zagreb. Od Zrća do Boškinca! Da, Šuljić je na Zrću imao kafić i prije nego što je ono postalo to što je danas, a sad pak uz vinograde na brdašcu okrentome jugo-zapadu i s pjeskovitim tlom, posjeduje kompleks što obuhvaća vinski podrum te lijepi, luksuzni hotel Boškinac s restoranom s kuhinjom za istinskog gourmeta.  Šuljić, koji se vinom na ozbiljniji način bavi oko 12 godina, donio je na kušanje Boškinac 2010, što je sada u prodaji, te berbe 2009, 2007 i 2006, kojih na žalost – posebice mi je žao za 2007 (93-94/100; još svježina voća, elegantno), a onda i za 2009 (91/100; jače zrelo voće) – više nema u prodaji, pa niti kod njega u podrumu. Iako godišnja proizvodnja upravo toga vina dosiže, ovisno o godištu, 18.000 do 20.000 butelja. Jooooooooooooj!…

Berba 2007. pokazala se na ovome kušanju sjajnom, najbolja od ostalih, po meni 2009, inače lijepa, bogata, mogla bi, kad bismo je imali prilike kušati za koju godinu, prirediti još radosti, a 2010, koja se kao prvo za degustaciju ponuđeno vino prezentirala u solidnom svjetlu, prema 2007 pa onda i 2009 nije imala većih izgleda…  Šuljić se slaže, i kaže kako mu jeste cilj s vremenom uhvatiti taj ritam da s crnim Boškincem izlazi na tržište tek nakon pet do sedam godina.

Izazov za Šuljića, koji je krenuo produkcijom prijateljskom prirodi (bez pesticida, herbicida, umjetnog gnojiva…), je bijela sorta Gegić, domaća na Pagu. Brine on o njoj, ali sada je kazao da od berbe 2014. stvar diže na razinu iznad: još manji prinos, maceracije, najprije s kontroliranom i nižom temperaturom, a onda, kasnije, možda i maceracije s alkoholnom fermentacijom i dužim dozrijevanjem u hrastovoj bačvi…

 

NAJBOLJI RESTORANI 2014 – Oni su najbolji, tako su odlučili glasači diljem Hrvatske, njih nekih 300 koji su profesionalno povezani sa svijetom enogastronomije: restoran Batelina iz Istre je šampion za 2014, drugoplasirani je Plavi podrum Danijele Kramarić iz Voloskoga kod Opatije, treća je konoba Pelegrini Rudolfa Štefana iz Šibenika, četvrti je Apetit blizu zagrebačkoga Cmroka pod dirigentskom palicom Christiana Cabaliera, a peta je Mala hiža Branimira Tomašića iz Mačkovca u Međimurju. Predstavljena je rang-lista od 100 ponajboljih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. U prvu desetoricu spadaju još, ovim redosljedom: Mano iz Zagreba, Foša iz Zadra, Dubravkin put iz Zagreba, Johnson iz Mošćeničke Drage, te Vinodol iz Zagreba.

 Od ugostiteljskih objekata s imenom, eto, San Rocco iz Brtonigle je na 11. mjestu, zagrebački Takenoko na 13., Carpaccio na 14., Tač na 15., dubrovački restoran 360 stupnjeva na 17., Baltazar iz Zagreba na 23, Bevanda iz Opatije na 24., kastavski Kukuriku na 29., Damir i Ornella na 30., Prasac iz Zagreba na 34., zagrebačka Trilogija na 38., splitski Nostromo na 51., Bolfanov Vinski vrh u Hraščini na 58., novigradski Pepenero na 66, Milan iz Pule na 78., Lešić Dimitri iz Korčule na 87, zagrebački Zelendvor na 93…

Gledano po regijama, najbolji u gradu Zagrebu je bistrò Apetit na Cmroku, u Dalmaciji Pelegrini, u središnjoj Hrvatskoj Mala hiža, u Istri i na Kvarneru Batelina (odmah slijedi Plavi podrum!), a u Slavoniji i Podunavlju Kormoran iz Bilja u Baranji.

Restoran s najboljim odnosom prema vinu (restoran prijatelj vina) je zagrebački Dubravkin put, odmah slijedi Plavi podrum iz Voloskoga. Najbolji chef je pak Tom Gretić, a izabrali su ga njegovi kolege kuhari, njih stotinjak.

Primjedba na koncepciju izbora: ubuduće ipak ne bi trebalo u istu konkrenciju stavljati konobe i bistròe koji mogu biti i bitno manji prostorom i brojem mjesta za goste od klasičnih restorana, a to znači i razliku u pristupu poslu i ponudi.

Dodjela priznanja bila je u zagrebačkom Hiltonu, gdje je i promoviran vodič Dobri restorani 2014.

Sad čekamo Karin Mimicu i njen Abisal – izdanje 100 dobrih hrvatskih restorana za 2014. godinu…

 

MUHA Graaf von HORIC: PRVIH SEDAM BANKI – Ne banaka, nego banki! To je bitna razlika. Došao je i taj dan: Mladen Horić zvan i široko znan kao Muha, vlasnik zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o., izdavača revije Svijet u čaši, proslavio je prvih 70 godina života. U koje su ukomponirane i gotovo 22 godine Svijeta u čaši. Iskrene čestitke!

Proslava se u krugu dragih mu prijatelja, od kojih ih je dobar dio bio i s Hrvatskoga radija što pak ove godine, uz – ne mogu se oteti dojmu malo dvosmisleni – slogan Svaki dan s Drugim…, obilježava i slavi 50. godišnjicu emitiranja svog Drugog programa, odvijala na obiteljskom gospodarstvu vinogradarsko-vinarske obitelji Pinterič iz Bizeljskoga. Horić bi, fakat, mogao još jednom i posebno tamo slaviti – Martina Pinterič, supruga vinara Simona Pinteriča, doista sjajno kuha! Mogao bi proslaviti i jubilej od više desetljeća druženja i s Bizeljskime i s obitelji Pinterič…

Muha (Graaf Muha von Horić: slika iznad!) je svoje uzvanike dočekao kao Papa na audijenciji, samo što su ovdje dekoracija bile bačve. Sa svakim se pojedinačno, kako bi mu prišao, izljubio, preuzeo dar a darovi su se nizali. Ekipa Drugog programa Hrvatskog radija na čelu sa vrhovnom šeficom Jadrankom Rilović i pričljivim Mirkom Fodorom u skladu s vlastitim jubilejem Horiću je kao rođendansku čestitku poklonila radioaparat s izgledom onih koji su se i rabili vrijeme u njegove rane mladosti. Ovaj, međutim ne krči, jer mašinerija mu je u skladu s najnovijom tehnologijom, a umjesto starog gramofona na iglu ima CD, što se odmah iskoristilo za slušanje Kraljeva ulice Paje i Hadžija…

NA LOKALNU RAZINU!– Ministar turizma Darko Lorencin neki dan u intervjuu za radio rekao je nešto esencijalno a što je moguće da je, na žalost, u široj javnosti prošlo nedovoljno zapaženo: kreaciju turističkog proizvoda treba svesti na lokalnu razinu, što bi značilo da se stanovnici nekoga područja moraju sami, ne očekujući da će to za njih učiniti netko drugi, maksimalno potruditi u formiranju ponude i u njenome plasmanu.

Voditelj emisije i intervjua bio je malo skeptičan i primjetio je kako se kod nas programi mijenjaju s izmjenom gradonačelnika, ili župana, ne zato što možda nisu dobri nego zato što novi čelnik nerijetko smatra da tek s njime počinje život u nekome kraju, pa rado ukida sve ono što je bilo prije. Ništa prije mene… Pa, neka čo’ek ukida, ali onda ako se pokaže da nije bio u pravu i da s njegovim novim mjerama u gospodarskome smislu nisu ostvareni odgovarajući i očekivani rezultati – neka snosi posljedice, ne samo u tome da eventualno odstupi iz fotelje i nikom ništa, nego i s određenim penalima iz njegova džepa. Kad birači osjete da predstavnik kojega su izabrali nije učinio dovoljno da njima bude bolje, valjda će početi jače razmišljati o tome koga podržavati i kome darovati glas.

Isticanjem vlastitih komparativnih prednosti i njegovanjem posebnosti određeni kraj dobiva veću šansu da plasira ne samo neku butelju vina više nego da istodobno plasira i druge vlastite proizvode, prirodne ljepote, umjetnost, kulturno-povijesne znamenitosti, usluge… I to je svrha, a cilj je boljom samoorganizacijom i preko što boljeg imagea ostvariti što bolji prihod za kraj. Kroz to namireni će biti i pojedini pronuđači koji se jače trse… U nekome kraju lokomtiva koja vuče je vino, ponegdje je to sir, negdje drugdje su maslinovo ulje, mesni proizvodi, sportski sadržaji, kulturni sadržaji…  Što je zajedničko? Uzdizanje nekoga kraja na temelju nekih njegovih posebnosti.

 

TURISTIČKI OSKAR ZA DIJANU KATICU– Mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupa d.o.o. iz Zagreba, proglašena je Osobom godine ruralnog turizma u okviru projekta Birajmo najuspješnije u turizmu Jugoistočne Europe 2013.  Time joj je pripala prestižna nagrada Zlatno turističko srce Jugoistočne Europe, dodijeljena joj na svečanosti u beogradskom hotelu Slavija. Riječ je o svojevrsnom regijskom turističkom Oskaru kojega – u sklopu akcije Međunarodna patrola – već 23. godinu za redom dodjeljuje Sacen Interational, međunarodni centar za razvoj turizma i ugostiteljstva. Uz Hrvatsku, u akciju su uključene Srbija, Turska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Tunis, Malta i Grčka.

Dijana Katica dva je desetljeća posvećena razvoju ruralnog turizma, autorica je brojnih projekata i akcija, a tvrtka kojoj je na čelu organizator je međunarodnih kongresa, seminara, edukacija i manifestacija među kojima je najpoznatiji međunarodni sajam Eko Etno Tour gdje se svake godine okupi više 400 izlagača i dionika ruralnog turizma.  Kao izabrana članica Saborskog Odbora za turizam aktivno sudjeluje u prijedlozima i raspravama o zakonskim okvirima koji imaju direktan učinak na razvoj ruralnih prostora i hrvatskog sela, ali i hrvatskog turizma općenito.

VELIKI ČETVRTAK ZA VELIKO VINO– Veliki četvrtak za veliko vino! Da! Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana, koja pomalo stasa u novu i relevantnu plešivičku vinsku silu, upravo, već po tradiciji, na Veliki četvrtak, otočila je rajnski rizling te crni pinot s kožica i iz amfora, gdje su bili na polugodišnjoj maceraciji, pa vina, s namjenom da budu velika – po onome što sam kušao velik bi rajnski doista mogao i morao biti! – premjestila na dozrijevanje u bačve.

Zdenko Šember, koji je vođenje posjeda preuzeo od oca Stjepana, još prije više godina počeo se zanimati za vina bijelih sorata rađena uz duže maceracije, i imao je lijepih uspjeha s muškatom Mme Mathias te s bijelim pinotom, ali zbog Zdenkove (tadašnje) samozatajnosti malo je tko izvan obitelji i najužeg kruga prijatelja za to znao. Unatrag koju godinu Zdenko se odlučio na uporabu gruzijske amfore (kupio ih je dvije i zakopao ih u svom dvorištu, tik uz vinski podrum) i na gotovo šestomjesečne maceracije, te je startao s tom tehnologijom koju je iz Gruzije u zapadni svijet donio Joško Gravner s Collija i njome zarazio dosta slovenskih vinara ali i nekoliko hrvatskih, konkretno Marina Markežića Kabolu i Šemberove susjede Tomce, pa, eto, i Šembera. Šemberovi prvijenci u amfori bili su chardonnay i rajnski rizling. Rajnski se bolje pokazao pa je s njime Zdenko i nastavio. Iz berbe 2013. (rajnskoga je oko 650 litara) pokušao je, na želju sina Nikole, još i s Pinotom crnim (oko 300 litara).

  Šemberov običaj je da vino vadi iz amfore i odvaja od kožice na veliki četvrtak (veliki dan za veliko vino!) te da u to ime za prijatelje i poslovne partnere priredi prigodnu svečanost, svojevrsnu najavu Uskrsa. Iako traje veselica, posao vađenja vina iz amfore nimalo ne trpi, Zdenko i njegov sin Nikola, srećom vitak pa se lako uvuče u amforu da je isprazni do posljednje kožice i temeljito opere, veselom društvu u kušaonici priključuju se tek kad je vino pretočeno iz amfore u bačvu i na sigurnome je.

Uobičajilo se da gosti – a ima ih odasvud, ove godine stigao je i ugledni vinar i ugostitelj Damir Josić iz Baranje, bilo je i Primoraca – iako znaju da ih čeka dovoljno jela npr. dedini čvarci, kobase, buđola i sjajni bakin kruh i štrudle od jabuke i višnje, sa sobom donesu ponešto, i to u pravilu posebne specijalitete kao kuhanu šunku, odojka, čak i paštetu od gusje jetre, praline, torte, pa je gozba zaista sjajna, afmosfera izvrsna.

Fešta nad feštama očekuje se iduće godine za Veliki četvrtak, naime tada ne samo da će biti vađenje novog vina iz amfore nego će Zdenko službeno na tržište izaći s prvim svojim vinom iz amfore – Rajnskim rizlingom 2011, koje je dozrijevalo u bačvi od gotovo 400 litara zapremnine i koje je ovih dana išlo u bocu.

Na slikama: nakon što je vino pretočeno, trebalo je izvaditi i kožice. U toj operaciji sudjelovali su, uz tatu Zdenka i sina Nikolu Šembera, i plešivički vinar Drago Kurtalj te gost iz Baranje Damir Josić. Nikola Šember, čisteći, izviruje iz amfore s punom kantom tropa. Napokon, Zdenko Šember pridružio se društvu, u to ime poslužena je pašteta od gusje jetre koju je donio autor-sommelijer Krešimir Šesnić iz zagrebačkog restorana Trilogija. Bilo je tu i još sjajnih slastica – torta Šember, koju pokazuje Zdenkova supruga Ivanka, te praline s crnim pinotom  uz koje se preporučuje upravo Šemberov crni pinot a koje je donijela Marija Vukelić ispred ženske udruge WoW…

DNEVNIK VINOPIJE – PRVA PETOLJETKA– Dnevnik Vinopije obilježio je, uz fine sireve i vina hrvatskih vinara, u zagrebačkom Sherry`s coffee&wine labu petu godišnjicu postojanja. Vinopija je Nenad Trifunović, inače zaposlen u sektoru marketinga, privatno marljivi vinski bloger koji je, veli, objavio 832 vinska dojma, blizu 9800 komentara, imao više od 777.500 pregleda ukupno, a u 2014.  u prosjeku više od po 600 pregleda dnevno. Dnevnik Vinopije je, rado će se pohvaliti Trifunović, danas vodeći specijalizirani vinski blog u Hrvatskoj.

S obzirom na popularnost svojih Best Buy lista, Dnevnik Vinopije odlučio je pokrenuti rubriku Preporuke. Kako bi zadržao jednostavnost i nepretencioznost, po kojima je blog prepoznat, Dnevnik Vinopije ukinuo je numeričko ocjenjivanje i uveo samo jedan osnovni kriterij – vino koje bih ponovno kupio. Takvo vino mora biti cjenovno pristupačno (limit 99,99 mpc) te dostupno u domaćoj distribuciji.

Uz enogastro novinare i blogere, petu godišnjicu obilježili su i brojni komentatori s bloga Dnevnik Vinopije. Okupljeni komentatori dio su vinske publike koja nije na bilo koji način povezana s vinskom i pratećim djelatnostima izuzev isključivo kao krajnji kupci i konzumenti.

 

            TEMATSKE SJEDNICE KOD SPILJE – Kad su uvidjeli da im nema smisla raspravljati o politici, pa ni nogometu jer tu se ionako sve zna i ništa se ne može promijeniti, a malo je već vajde i da pričaju o ženama, samoborski dečki u zreloj do prezreloj dobi koji, istina, vole sljubljivanje, odlučili su svoje tematske stranačke sjednice kod spilje održavati, ne više ni stoječki nego sedečki, uz tanjur i čašu. Utorkom kod Stjepana Grgosa u restoranu Kod Spilje u Otruševcu između Samobora i Bregane sastanak je u vrijeme ručka, a teme su razne, nekad i bolne primjerice kad se trebalo svojski posvetiti ćevapu a on eto nije naše nacionalno jelo, potom je tema bila pod naslovom Bum ja tebi pokazal, crna svinjo jedna (kak’ su šnicli bili fini!), a sad su tema bili argentinski gaucho biftek, njemačke bijele šparoge, umak holandez, samoborske kremšnite, kocke bana Jelačića, međimurska gibanica, bečka zaherica te slovensko bijelo na litre i hrvatsko crno na butelje. A kad se spoznalo da butelje sadrže samo po 0,75 l i da organizam ne dobiva dovoljno polifenola odnosno antioksidanata, moralo se pomoć potražiti još i u dvostrukom magnumu Boškinac. Ekipa je dobra, strukovno potkovana: veterinarski inspektor, veterinar, mesar, bivši ugostitelj s radom u Njemačkoj, bivši trgovac a sad turistički djelatnik (vodič kroz Grgosovu spilju), kralj kremšnita i vina, električar kojega osobito zanimaju vina iz amfore rađena s dugim maceracijama, veliki trgovac vinom na malo… Ne može im se podvaliti, jedino ih Štef Grgos može ponekad nadmudriti. Gledam konzumirani menu: ovi kršni momci, koji se stalno zezaju i smiju, zacijelo još ne pate od visokog tlaka i kolesterola, očito upravo i stoga što znaju što s čime i kako sljubiti kako bi u organizam unijeli što više polifenola kao korisnih antioksidanata… Slijeva na desno da Štefom Grgosom su Bojan Mrkulj, Mirko Mamić, Marijan Žganjer, Branko Vidović, Tomislav Skendrović i Franjo Trkeš.

 

LIJEPA NAŠA u VINSKOM i RIBLJEM OGLEDALU – Znatan dio prometa vinom odvija se u Hrvatskoj nelegalno, odnosno u sklopu crnog tržišta, što u krajnjoj liniji snižava konkurentnost legalnih proizvođača. Ta vina što se prodaju na crno u pravilu su niske kvalitete te tako i narušavaju image hrvatske kapljice, dakle to znatno otežava poslovanje, rekao je Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore na nedavnom okruglom stolu Riba i vino iz ciklusa Snaga hrvatske hrane održanom, u organizaciji Poslovnog dnevnika i suorganizaciji Ministarstva poduzetništva, Hrvatske agencije za hranu, u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Partner je bila HGK koja je tu okupila tvrtke Podravku, Badel 1862, iN2, Jadran-tunu i Bibich. Kovačević je naglasio kako je u Hrvatskoj površina pod vinovom lozom od 18.000 do 29.000 hektara ovisno o izvoru podataka. Proizvede se godišnje oko 1,4 milijun hektolitara vina (po izračunu, na bazi najnovije objavljenih službeno registriranih 21.000 ha i uz podatak stručnjaka da u prosjeku po hektaru imamo zasađeno oko 5000 trsova te da se kao prosječni prinos po trsu uzima 1,3 do 1,5 kg, izlazi da bi produkcija grožđa kroz godinu bila otprilike 157.500.000 kg pa ako se uzme u obzir randman od grožđe-vino 70 %, ispada da se u nas produkcija vrti oko 1,1 milijun hl) a u legalnom prometu u godinu dana evidentirano je 530.000 hektolitara (službeni podatak koji sam nedavno dobio govori o registriranoj proizvodnji od 470.653 hl u 2012.) pa se, objašnjava, može pretpostaviti kako se znatan dio razlike nalazi na crnom tržištu.

A sad i nešto o ribi: Tradicija uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj duga je više od 120 godina,  a uzgoj morske ribe počeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rekao je Milan Božić iz Ribnjičarstva Poljana. Godišnja proizvodnja tune u Hrvatskoj rasla je od 390 tona u 1977. do 4679  tona 2003. Trenutno proizvodnja tune iznosi oko 4000 tona i cjelokupna proizvodnja se izvozi, najviše u Japan, pri čemu se uprihodi oko 60 milijuna dolara. U segmentu akvakulture pretekli su nas Grčka i Turska. Proizvodnja u slatkovoodnom uzgoju je smanjena zbog ratnih događanja, neuspjele privatizacije te neodgovarajuće zakonske regulative. Potencijali razvoja akvakulture i uzgoja slatkovodnog uzgoja ribe su veliki zbog velikih vodnih resursa, duge tradicije, educiranog osoblja, povoljne geostrateške pozicije te članstva u EU koje je eliminiralo brojne administrativne procedure. U svijetu se prosječno troši 16 kilograma ribe po glavi stanovnika, a u EU ta brojka iznosi 26 kilograma dok se u Hrvatskoj troši devet kilograma po glavi stanovnika.

To koliko je za razvoj tvrtki u ovom području poslovanja pored ostalog važna i stalna tehnološka modernizacija što uključuje i informatičku opremu objašnjavao je Goran Arambašić iz iN2 grupe. Financijska sredstva za razvoj stoje na raspolaganju, ali nedostaje učinkovito udruživanje i povezivanje koje treba integrirati velike i male gospodarske subjekte kako bi se ostvarili maksimalni učinci.

Ovo je eto naša slika. Ova kratka informacija s nedavno održanog okruglog stola sama je sebi i komentar! Tek bih rekao sljedeće: već više godina, tj. otkako svakog proljeća u reviji Svijet u čaši objavim izvještaj OIV-a o aktualnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovini vinom u svijetu te podatke dobivene od nadležnih hrvatskih institucija na temu vinogradarstva i vinarstva u nas, navodim upravo i podatak o površinama vinograda u nas i tu imam, od dva odnosno tri izvora sve drukčije brojke, objavim i podatak o ukupnoj proizvodnji vina u Hrvatskoj te o uvozu i izvozu, kao i o tome koja je količina vina registrirana u trgovini, i od prvog puta upalo je u oči da je premali opseg vina koji je registriran na tržištu. Kako to da već i prije nije bilo reakcija na to, barem u smislu da se o tome javno govori, pa da se trgovina na crno i na sivo onemoguće. Već dugo pišem, donoseći i primjere iz vana, o tome kako je nužno udruživati se po sektorima i, što se tiče segmenta Vino, po vinogorjima, jer to je temelj dobre organizacije u poslovnom smislu, ali kod nas udruživanje i danas šepa, kuka se da nema novaca a postojeća raspoloživa sredstva iz fondova sad kad smo u EU kao da nisu dovoljan razlog da se glave skupa stave…

 

NEMA NIŠTA BEZ GEMIŠTA – Ljeto i vrućine bliže se i Kutjevo d.d. spremno je: kako se zna da nema ništa bez gemišta, pogotovu ljeti kad se diše na škrge i vapi se za osvježenjem, Kutjevčani su već ne samo priredili vino od Graševine koje prepopručuju za gemišt, nego su vezano uz gemišt priredili i propagandnu kampanju, i za nju angažirali popularna imena. Žutoga odnosno Roberta Prosinečkoga, nisu prepustili Žuji i pivarima, pa je tako upravo on bio protagonist predstave s gemištom održane u zagrebačkom kafiću Time. Nije na odmet da mu i iz čaše nešto kapne, barem za džeparac… Na slici se vide Prosinečki, te predsjednik Uprave Kutjeva d.d. Maksim Moralić, enolog Ivan Marinclin i Josip Ređo iz prodaje, koji su zasigurno preferiraju gembač od tri dijela graševine i jednog dijela mineralke…

                Kutjevčani su duboko ukorijenjenu naviku Hrvata glede konzumacije gemišta htjeli podignuti na edukacijsku razinu pa su pripremili knjižicu s objašnjenjem što je gemišt i kakvih vrsta gemišta ima te s uputama kako napraviti koji tip gemišta, a za gembač su ponudili i posebnu čašu zapremnine četiri decilitra za koju bismo lako mogli reći da će upravo zbog tog volumena lako istisnuti na ovim prostora klasičnu gemištersku birtašku čašu upola manjeg kapaciteta…

 

HRVATKO ZAGORJE NA OKUPU: EPPUR SI MUOVE!– Ma, judi, je li to mogućeeee? Eppur si muove… Panta rei! Omnia mutant… In spe! Ipak se kreće, sve teče, sve se mijenja… U nadi! Glasovite izreke vezano uz nešto što je do jučer bilo maltene nezamislivo: proizvođači vina Hrvatskog zagorja javno okupljeni na jednom mjestu!

A okupiti ih je na na ovaj način, konceptom mini-sajma ili mini-festivala, uspjela lijepa i prostrana vinoteka Bornstein iz Zagreba, koja je prije koji mjesec ovakav nastup organizirala i s Udrugom hvarskih vinari, ubrzo potom i sa zelinskim proizvođačima kraljevine kao robne marke (Kraljevina Zelina) Zagrebačke županije. Očito je da bračni par Ivan i Doris Srpek, voditelji Bornsteina, idu na povremene prezentacije ovakvoga tipa, i svakako treba pozdraviti nastojanje da se kroz ta nekolikosatna večernja događanja okrenuta i široj publici promoviraju ne samo pojedini vinari i ponuđači nego i jedna specifična teritorijalna cjelina. Treba svakako pozdraviti i to što su na ovom zagorskom skupu bili nazočni bili SVI vlasnici pozvanih i najavljenih podruma, neki i sa svojim enologom, nadajmo se da su svi i shvatili vrijednost ovakvog zajedničkog nastupa i za sebe i za svoj kraj i da će se na ovaj način u javnosti pojavljivati i u drugim prikladnim prigodama. Mala sugestija organizatoru: smatram da bi na ovakvim priredbama bilo dobro za medije javnog informiranja prije otvorenja ulaza za širu publiku prirediti jednosatan susret s ponuđačima na kojemu bi se moglo u miru porazgovarati sa svakim ponuđačem, od kojega se očekuje da u paleti etiketa predstavi barem jednu po nečemu posebnu, i gdje bi se moglo i napraviti dobre i zajedničke fotografije.

Zagorci su se uistinu iskazali, a publika kao da je imala nos da će tako biti, okupila se u popriličnome broju. Vinske kuće Bodren, Bolfan Vinski vrh, Petrač, Vuglec-breg i Zdolc ponudile su pjenušce, vrlo solidna do jako dobra kako jednosortna mirna vina tako i mješavine, kapljicu od kraće odnosno duže maceriranih bijelih sorata, nekoliko vrlo dobrih crnjaka (Hrvatsko zagorje može eto i to!), te jako dobre visoke predikate. Ovo je svakako bilo događanje na kojem se sjajno ruše već dugo prisutne posprdne kvalifikacije zagorskoga vina kao običnog neotesanog selskog kiseliša.

Uz čašicu moglo se i ponešto prigristi te prikladno spajati hranu i vino, naime svoje su vrlo okusne proizvode na kušanje nudili i desinićka sirana Veronika i kuća domaćih zagorskih kolača Anite Grofelnik iz okolice Pregrade.

Izdvajam: pjenušac (klasična metoda) od graševine rađen 2002. godine u jako dobroj formi, te mješavina merlota i cabernet sauvignona Karizma 2012 posjeda Petrač (enolog Igor Horvat) kod Krapinskih Toplica, bijeli pjenušac Vuglec-breg i Cabernet sauvignon 2011 od Borisa Vugleca (Vuglec-breg, ponad Krapinskih toplica), Graševinu 2012 od Zdolca, kod Tomislava Bolfana pak sedam dana macerirani traminac 2013 nježne ružičaste boje koji se uskoro treba puniti u bocu BEZ dodavanja SO2, te interesantan Sivi pinot 2013, naveo bih i to da je Bolfan došao i sa svojim prvim cabernet sauvignonom, iz berbe je 2011 i od trsja sađenog 2006. Kod Bodrena, dakako, sjajni predikati, uz napomenu da se on od nekih predikata priprema raditi pjenušac (po meni perverzija, međutim komercijalno gledano valjda se može prijeći preko toga!). Boris Drenški veli da mu je u izgedu dobar plasman općenito vina u Kinu a da bi tamo pjenušac od predikata punjen u bočice od 0,375 l mogao dobro proći po cijeni i do 15 puta većoj od troška što ga on ima u produkciji litre predikatnog vina…

 

SEDAM ELEMENATA ZA USPJEH – Austrijsko vino spada globalno među tržišno najuspješniju kapljicu. Evo kojim se elementima taj uspjeh pripisuje i kojim se elementima austrijsko vino reklamira: klima, tlo, grožđe, narod, kultura, poštivanje prirode, spajanje vina s hranom.

Austrija je u 2013. proizvela 2,4 milijuna hl vina, što je nešto niže od njenog količinskog prosjeka u posljednjih pet godina. Vrijeme u tijeku vegetacijske sezone bilo je svakojako, hladno i toplo do vuće – ljeto će se pamititi kao najvruće u posljednjih 100 godina, te vlažno i suho. Bijela vina pokazuju se u boljem svjetlu nego crna, pogotovu stoga što su crna bila jako dobra iz 2011 i 2012. Vina općenito karakteriziraju svježina i voćnost te vitkoća u tijelu.

 

DINGAČ: POLA STOLJEĆA ZAŠTITE, i PROSVJED PROTIV VJETRENJAČA– Na dan 13. svibnja 1964., dakle prije 50 godina, međunarodno je zaštićeno vino Dingač. Bilo je to prvo međunarodno zaštićeno vino s područja tadašnje Jugoslavije. Certifikat je izdao Međunarodni ured za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva u Ženevi (Bureaux Internationaux reunis pour la protection da la propriete industrielle, litteraire et artistique Geneve). Zaštitom je obuhvaćeno 25 ha vinogradarskih površina.

No, na Pelješcu se ipak danas manje govori o tih pola stoljeća međunarodne zaštite Dingača a više, i to protestnim tonom, o nečem drugom a to je po mnogima loše izabrana lokacija za gradnju vjetro-elektrane Ćućin. U zamjerkama je izneseno da postoje ozbiljne i utemeljene sumnje u zakonitost aktualnog prijedloga lokacije s obzirom na Zakon o prostornom uređenju i gradnji (sada: Zakon o prostornom uređenju), Zakon o otocima i Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Kaže se kako bi vjetro-elektrana imala zrazito nepovoljan utjecaj na okoliš s obzirom na međunarodno vrednovane migracijske pravce ptica-selica, s obzirom na kulturno-povijesnu baštinu zaštićenog naselja Trstenik i arheološku lokaciju Ćućin-Grad, s obzirom na agrokulturni krajolik vinogradarskog položaja Dingač i s obzirom na krajobraz poteza Dingač – Ćućin- Trstenik. Na slici: Vizura poteza Dingač-Ćućin-Trstenik, s vjetrenjačama na vrhu brda u pozadini.

 

HRVATSKA ZANOVIJETANJA 4: I ONDA NEŠ PIL! – Iako je baš taj dan bio u znaku Marine, program ipak nije započeo pjesmom Marina, Marina, Marina, kako bi, s obzirom na aktualnost, bio red na ovakvom skupu. Šteta što Kraljevi ulice nisu otpjevali Marinu, pa onda odmah i nastavili sa skladbom Finili su, Mare, bali… Nije se čulo ništa ni o Ukrajini i moćnom teritorijalnom krojaču kojega Ukrajinci nazivaju Putler. Iako je nazočan bio književnik, autor čuvene pjesme I onda neš pil, niti jednom nije izrečeno to čuveno …i onda neš pil! Spominjalo se: nebuloze, a nazočni publicist iz Hrvatskog zagorja problijedio je na taj izraz kao krpa, kaj – ne bu loze? Kaj bumo onda pili – vodu? Zna se da je voda, iako je upravo poskupila, dobra tek kad se u nju ulije vina, što je u njoj više vina, to je voda bolja. I još jače skuplja. Onda se na toj književnoj tribini napokon okrenulo i prema knjizi: prepričavalo se kako se neki književnik hvalio da mu je knjiga planula u tili čas. Zaboravio je dodati da je – sam izazvao vatru… Ako već ne konkretno, s Marinom, osvrnulo se na sadašnju situaciju općenito: Proglasio sebe društvenom zajednicom, pa izginuo u borbi za njene interese. Pa je rečeno i sljedeće: Aforizam je velik baš kad je mali, uz dodatak da se s njime najradije pohvale muškarci, koji se, navodno, tom smiješnom formom bave znatno više nego žene.

Ljubitelje iskričavih i peckajući krakih izreka te zdrave i fine vode sa što više vina u zagrebačkom Novinarskom domu okupio je Tomislav Supek, zagrebački Iločanin koji se od biznismena u naftnom sektoru pretvorio u uvjerljivog autora ovoga što je veliko baš kad je malo. Supek je naime objelodanio novu, četvrtu knjigu svojih Hrvatskih zanovijetanja i pred brojnom publikom, uz pomoć prijatelja Paje Kanižaja, Mladena Vukovića, Dragutina Lončara, Miroslava Vukmanića i Mate Batorovića, promovirao je. U tekućoj problematici sudjelovali su šampanjeri Šenpjen i Penine Istenič, Vina Markota i, naravno, Iločaninu iz poštovanja, Iločki podrumi. Lijepi susret završio je savjetom za lijek za očuvanje zdravlja a koji se može primijeniti i bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, po mottu velikog pjesnika: Lijepa žena, puno smijeha i dobro vino liječe svaku bol, pa tko ne ljubi, ne smije se i ne pije, taj gotovo živ da nije…

UZ GLASOVITOG DANTEA ALIGHIERIJA! – Prožmu te trnci: biti, pa makar i ovako, uz glasovitog Dantea Alighierija, u velikoj dvorani zgrade općinskog poglavarstva San Gimignana u Toscani, gdje je nekad odzvanjao njegov glas, kao veleposlanika Firenze. Dakako, poneko stoljeće prije nego što sam se tamo pojavio, nedavno, ja. Ali, ipak….

La Commedia divina, devet krugova, Raj, Čistilište, Pakao…  Ili pak – La Commedia di vino, također s devet krugova (čaša) te također s Rajem (isprva), Čistilištem (ubrzo poslije) i Paklom (na kraju)… Pa, malo promislimo! Nemojmo ostati na razini one raširene u nas – neću reći neduhovite! – ali ipak suštinski prizemne: U Raj se ide radi klime, a u Pakao radi društva….

 

POŠTENJAK, KAO ROBNA MARKA CENTRUMA MUNDI!– Centar za razvoj vinskog turizma udruge G.E.T. iz Zagreba radi punom parom.

Prije koji dan u prostoru Centra u zagrebačkom hotelu International održana je mini-prezentacija Vinska cesta Ludbrega, kao uvod u opsežno vikend-predstavljanje ponude, u trgovačkom centru Avenue Mall. Ludbreg, smješten u Podravini između Varaždina i Koprivnice, s rijekom Dravom na sjeveru a Kalničkim gorjem na jugu, grad što ga je navodno osnovao vitez križar Lodbring i nad kojim bdiju dama sa zanimljivim životopisom Ludberga i sv. Florijan združujući četiri elementa: vatru i vodu, zemlju i zrak, ima što pokazati – niz kulturno-povijesnih i sakaralnih objekata kao npr. dvorac Batthyany (stari grad), crkvu Sv. Trojstva i, pored nje, mozaik Centrum Mundi (po staroj legendi, s toga mjesta su u davnini opisani krugovi zemaljski i na njima su smještene europske metropole), stup sv. Trojstva, Kapelu svetog Križa, Zavjetnu kapelu Hrvatskog sabora, Kapelu Majke Božje, Fontanu-svjetionik Svijetu, etnografski postav Bakina i Dedekova hiža, rodnu kuću Mladena Kerstnera koji je oduševljavao s Gruntovčanima… Uz vino – tamo je zasad dvoje-troje ozbiljnijih robnih proizvođača, jedan od prepoznatljivih artikala je hren, a tamo gdje ima hrena zasigurno ima i dobrih kobasica i šunke! Postoje dakle razlozi da se krene i do Ludbrega.

U Centru za razvoj vinskog turizma bili su, uz gradonačelnika Ludbrega Dubravka Bilića, Tomislav i Sanja Stručić – inače kćerka znanog ludbreškog hotelijera Crnkovića – vlasnici ludbreškog vinskog posjeda Stručić, zatim predstavnica ludbreške sirane Bohnec, te Bojana Hajduk, direktorica tvrtke Agro Altera d.o.o., što se bavi proizvodnjom voća i povrća te sjemena, a kao udarni produkt joj je hren, pod markom Ludbreški hren plasira ga i u staklenkama, spremnog za uporabu odmah. Bračni par pak Stručić, koji proizvodi graševinu, chardonnay, sivi pinot i rajnski rizling ali i mješavinu vina bijelih sorata, govoreći o robnoj marki vina, isticao je izraz – Poštenjak! Kud baš sada? Naziv robne marke morao bi biti ne samo zvučan i lako pamtljiv nego i uvjerljiv, a nije li za hrvatsku uvjerljivost – sada već prekasno…

 

VINSKI PODRUM KAO KNJIŽNICA– U vinskom podrumu uobičajeno drži se vino, ali postoji jedan u mjestu Guado al Melo u okolici Bolgherija u Toscani, vjerojatno jedan jedini na svijetu koji čuva i brojne – knjige, i to od velike vrijednosti jer niz ih je iz davne povijesti i od autora kao što su primjerice Goethe, Viana, Vermorel, Babo…, neke su zacijelo i unikati. Vinski podrum-knjižnica, s knjigama koje govore o vinogradarstvu i vinarstvu, antropologiji, turizmu, te s dizertacijama o vinogradarstvu i vinarstvu, sve u vlasništvu znanog talijanskog profesora enologije Attilija Scienze, broji oko 15.000 naslova a smješten je u građevini gdje vinski podrum ima njegov sin Michele. Prof. Scienza htio je očuvanjem tih vrijednih djela i njihovom sistematizacijom te lokacijom vinske knjižnice u vinskome podrumu i blizu vinograda tako da oni koji dođu u posjet mogu spojiti literaturu i teoriju s praksom (razgled trsja, podruma, degustacija), na jednome mjestu zorno pokazati što je to zapravo vinska kultura.

 

KEVIN COSTNER i RIO MARE– Kevin Costner, Oscarom nagrađena hollywoodska zvijezda, poznat po mnogim glumačkim ulogama u nezaboravnim filmskim hitovima, novo je zaštitno lice vodećeg brenda konzervirane tune Rio Mare. Proslavljeni glumac snimio je nedavno promocijski spot, za koji je kao mjesto radnje odabran mali talijanski ribarski gradić koji zbog  svojih prirodnih ljepota, čistih voda i neusporedivog krajolika najbolje prikazuje pravu Italiju. Kevin Costner u spotu glumi poznatu osobu koja se doselila u svjetionik malog ribarskog sela te izaziva znatiželju mještana.

U mladosti sam puno radio na ribarskim brodicama kako bih uštedio sredstva za plaćanje studija. Tijekom posljednjih 20 godina vrlo sam aktivan u borbi protiv zagađenja oceana, izjavio je Kevin Costner.

Nitko bolje nije mogao prezentirati kvalitetu naših proizvoda do li Kevin Costner. On voli Italiju i njene vrijednosti, uključujući i dobru hranu, a također se zalaže i za održivost prirodne ravnoteže. On je čovjek koji sjajno prenosi našu poruku: Da bismo dobro živjeli, trebamo birati isključivo eko-podobne kvalitetne proizvode, naglasili su iz brenda Rio Mare.

KNJIGA O BATIČU– Obiteljska povijest i, kroz to, na svojevrstan način dane i skice iz povijesti vipavskoga sela, zatim način života obitelji, životna filozofija maksimalno okrenuta prema prirodi i prirodnome. Moglo bi se reći da je u toj rečenici sukus onoga što je vinogradar i vinar Miha Batič iz sela Šempas u Vipavskoj dolini kao autor teksta, uz pomoć fotografa Umberta Pelizona, objavio u nedavno (i u Zagrebu, Bistrò Apetit, na slici su Miha Batič i otac mu Ivan te prevoditelj na hrvatski Hrvoje Petrić) promoviranoj monografiji Batič, elegantnoj knjizi sa stotinjak stranica i s crno-bijelim fotkama i tvrdim uvezom, prevedenoj, inače, i na japanski. Miha, koji je odnos prema životu, prirodi i proizvodnji vina naslijedio od oca Ivana, iskazao je ovim radom sklonost prema literarnom izričaju, i knjigu vrijedi imati, čitati, povremeno se vraćati na pojedine odlomke. Inače, u obitelji Batič još je članova sklonih umjetnosti – Mihina sestra uspješno se bavi slikarstvom.

 

KOMPARATIVNO U AKADEMIJI VINA – Ono što sam po prvi put doživio prije dosta godina u Toscani, počelo se primijenjivati i kod nas. Na posjedu Ruffino u oblasti Chianti classico domaćin je okupio grupu novinara iz raznih zemalja i, da bi zorno predočio gdje se s kakvoćom i zanimljvosti svojih vina nalazi na tržištu, na komparativno kušanje, dakako naslijepo, ponudio je desetak vina među kojima su – vidjelo se to poslije – bile dvije njegove (prilično skupe) perjanice i osam (vrlo skupih) supertoskanaca najpoznatijih i najrenomiranijih tamošnjih proizvođača njegovih konkurenata. Sva su se vina pokazala u odličnom svjetlu a nakon što su obrađeni ocjenjivački listići pokazalo se da su oba Ruffinova uzorka bila među prvih pet, a jedan od njih bio je drugoplasirani. Kud ćeš bolje zadiviti novinare i zornije i uvjerljivije nego tako prezentirati vlastite vrijednosti gostima od kojih očekuješ publicitet!…

 Nedavno u zagrebačkoj Agrokorovoj Akademiji vina zanimljiv test na tragu ovoga talijanskoga: vrednovanje vina s tržišta, izabranih po sorti, cuvéeu, kategoriji kakvoće i cijeni, ukupno pet grupa: graševine iz litrene boce (pet iz 2013. i dvije iz 2012; 25 do 36 kuna), graševine iz butelje, najprije one označene kao kvalitetne (tri iz 2013. i četiri iz 2012.) pa onda i one vrhunske (dvije iz 2013. i četiri iz 2012.; 30 do 50 kn), malvazije kvalitetne i vrhunske skupa (pet iz 2013. i jedna iz 2012.) ), te crne kupaže kvalitetne i vrhunske (tri iz 2012, dvije iz 2011,  dvije iz 2010. i jedna iz 2008.). Na provjeri proizvođačka imena kao Agrolaguna, Belje, Badel 1862, Kutjevo d.d., Krauthaker, Adžić, Galić, Perak, Đakovačka vina, Iločki podrumi, Iuris, Matošević, Kozlović, Benvenuti, Cattunar, Coronica, Boškinac…  Degustaciju je vodio Željko Bročilović Carlos, sommelier i voditelj zagrebačkog restorana Dubravkin put.

Litrene graševine su uglavnom, osim dvije, ostavile solidan dojam u čistoći, ponajbolje su ispale 45,3 Paralela 2013 od Krauthakera, slijede Graševina 2013 od Belja, pa Graševina 2013 od Iločkih podruma. Ocjene su se kretale od 79,8 kao najviše do 75,6 i 75,5 kao najnižih. Graševine u butelji su se pokazale uvjerljivijima od malvazija. U grupi kvalitetnih butelja najbolje su prošle Graševina 2013 od Iločkih podruma i Graševina 2012 od Kutjeva d.d., odmah iza je ona od Adžića iz 2012. Tu su, očekivano, ocjene bile bolje od onih iz prve grupe. Najviša je bila 84 boda, a najniže – bile su tri takve – 79 bodova.  Među vrhunskim graševinama iz butelje, opet očekivano, nije bilo uzorka s ispod 80 bodova, a najboljim vinom pokazala se Graševina 2012 vrhunska od Vina Belje, sa čak 87 bodova, u stopu je prati Graševina 2012 od Iločkih podruma, s bodom manje, onda su Krauthakerova Graševina 2013 Vidim/Podgorje s 85 i Graševina 2012 Kutjeva d.d. također s 85 bodova, Ivica Perak im diše za vrat sa svojom Graševinom 2013 sa 84 boda.. Što se tiče malvazija, iskočilo je vino Agrolagune – Malvazija 2013 Festigia s 88 bodova, a u gornjem dijelu rang-liste su i Malvazija 2013 Laguna Agrolagune te Malvazija 2012 od Cattunara. Najveći broj bodova u ovoj grupi je 88, a najniži 78.

I, na kraju, kupaže: Kapistran crni 2012, Ciconia Nigra 2012, Iuris cuvée 2012, Grimalda 2011, Castello 2011 Festigia, Benkovac cuvée 2010 i Boškinac 2010, te Grabar 2008. Ovdje je situacija bila dosta porazna, čak dva su vina čak eliminirana! Najviša ocjena 85, najniža, ako isključimo ništice kao eliminaciju, 73,8. Najbolje ocijenjeni, oba s 85 bodova, bili su Castello 2011 Festigia od Agrolagune i Grabar 2008 od Morena Coronike, po meni osobni oba ta vina zavrđejuju i nešto višu konačnu ocjenu, ali, eto, ispalo je tako…

Kušanje je priređeno za enologe (među kojima su bili i oni iz Agrolagune, Belja i Iločkih podruma), sommeliere, vinske trgovce, vinske novinare. Bilo nas je po slobodnoj procjeni nešto više od 20. Po viđenome postavu čaša na stolovima organizator je predvidio bolji odaziv. Onima koji nisu došli može biti žao, ovo kušanje bilo je ne samo informativno nego i poučno, pokazalo je gdje se sada nalaze neki veliki podrumi i na koliko čvrstim temeljima počiva popularnost nekih razvikanih imena.

 

THE OLEANDER ZINFANDEL ESPLANADE 5* cru– Oleander Zinfandel? Novo vino! Zagrebačkog hotela Esplanade! Ali – tek za četiri do pet godina i u infinitezimalnoj, bonsai količini, za piti iz – bračkog štamprleka ili, bolje, napršnjaka…. Od grožđa sorte Zinandel/Crljenak s 12 trsova što rastu na čuvenoj terasi Oleander tik uz restoran Zinfandel’s još čuvenijeg hotela Esplanade * * * * * !

Na svečanosti otvaranja Oleanderice za ovo ljeto uzvanici su mogli vidjeti začinski vrt Esplanadine chefice Ane Grgić, naime tu je na ovećem platou posađeno dosta začinskog bilja a kad se zemljom ispuni i ostala predviđena površina nastat će i Anin povrtnjak.

Na zamisao o sadnji Zinfandela/Crljenka i općenito vrta sa začinskim biljem došao je glavni direktor hotela Ivica Max Krizmanić, a pomoć u sadnicama pružio je Vlado Krauthaker koji u Kutjevu ima eksperimentalni nasad s više od 20 raznih vinskih sorata, među njima je i Crljenak. Direktor Krizmanić snimljen je na terasi Oleander pored trsja Zinfandela/Crljenka, u razgovoru s Krauthakerom, koji veli da su se sadnice odlično primile. A kako i ne bi, pa Esplanade je ipak – položaj s pet zvjezdica!

VINA SLOVAČKE U – SAMOBORU – Novinar Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata te Bakhov sin kao bloger, potrudio se u kušaonici U prolazu kod znanog samoborskog ugostitelja Marijana Žganjera održati zanimljivu radionicu o slovačkom vinu. Više puta s velikogoričkim sommelierom Marijom Meštrovićem (Mon Ami) bio je u Prešovu na ocjenjivanju vina i tako se pobliže upoznao s kapljicom Slovačke, zemlje koja inače ima oko 20.000 hektara pod trsjem, raspoređenih u šest vinskih regija: Malokarpatsku, Južnoslovensku, Nitriansku, Stredoslovensku, Vychodnoslovensku i Tokajsku, te u kojoj je oko 400 vinarija a proizvodnja se kreće oko 50.000 tona grožđa, konzumacija pak po stanovniku iznosi 11,6 litara. Od Kozarčanina se moglo naučiti da su najraširenije sorte tamo Veltlinac zeleni (31.00 ha), Graševina (2500 ha), Frankovka, Rizvanac, Lovrijenac, Rizling rajnski, Pinot bijeli, Cabernet sauvignon i Traminac crveni. No posebnost vinske Slovačke su križanci, inače dosta njih nazvano je po tamošnim rijekama. Konkretno od bijelih najpopularniji je Devin, križanac Traminca crvenog i Veltlinca crvenoga, od crnih tu su Dunaj, križanac od više križanaca npr. Muškat Bouscheta (vjerojatno Muškat X Alicante Bouschet) i Oporta (vjerojatno križanac divljih loza) s Lovrijencem, pa Alibernet kao križanac Alicante Bouscheta s Cabernet sauvignonom, te Neronet, križanac Lovrijenca, Portugisca u Aliberneta… Uh, koliko seksanja među lozom!… rekao bi  predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebalčkog Agronomskog fakulteta ampelograf prof. dr.sc. Edi Maletić.

_______________________________________

IN MEMORIAM

IVAN SOKOLIĆ

Poznati enolog i publicist Ivan Sokolić preminuo je u 84. godini.

Kako je rodom iz Novom Vinodolskog, kraja u kojem se od liburnskih i rimskih vremena uzgajala loza i proizvodilo vino, tako je gotovo bilo logično da Ivan, nakon završenog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja krene studirati vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Paralelno je apsolvirao postdiplomski studij iz enologije i na Ekonomskom fakultetu studij iz vanjske trgovine. Kao mladi inženjer radio je na poslovima melioracije tla, bavio se analizom tla i vina, a onda je trideset i tri godine kao direktor proizvodnje u Istravinu rukovodio preradom grožđa u vino i druge proizvode od grožđa i vina.

Prije pedesetak godina počeo se, uz rad, uspješno baviti publicistikom u segment vinogradarstva i vinarstva pišući članke o vinu u desetak listova i časopisa. Urednik je, te autor većine tekstova u Zlatnoj knjizi o vinu, Vinogradarsko-vinarskom leksikonu. Krajem 2008. pokrenuo je internetski portal pod nazivom Vinopedia.hr gdje je postavio malu riznicu znanja o vinogradarstvu i vinu. U tijeku je prevođenje pojedinih područja na njemački, talijanski, engleski i francuski jezik. Za doprinos vinogradarsko-vinskoj kulturi Grad Novi Vinodolski dodijelio mu je 2004. nagradu za životno djelo, a Hrvatska turistička zajednica proglasila ga je 2005. djelatnikom godine za doprinos u edukaciji ugostiteljskih kadrova i građana.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

 

 

BUYING GUIDE 144/2014

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

Od/since           PUTOKAZ u KUPNJI          1994.

LIPANJ/JUNE – 2014. – SRPANJ/JULY

Pelješac: Dingač s mora

HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRALIJA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ

     Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA/ WINES ARE FROM THE MARKET

›-Šampion/Champ– 99 – 100 (ilior: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣  ♣  ♣  ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,8 – 19,4 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 86 – 90 (17,00 – 18,7 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣  – 82 – 85 (16,1 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti/ varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.

♣  75 – 81 (14,5 – 16,0 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use

ispod/under 75 (ili: 14,5 / 2,0) = Niže do nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

• Uzorci se uzimaju iz izvora za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

 

HRVATSKA  CROATIA

 DALMACIJA / DALMATIA

 

♣  ♣  ♣  (L-XL) MALVASIJA DUBROVAČKA 2013 Tezoro – CRVIK

KONAVLE• vrhunsko • suho • 14,5 vol% • 0,75 l

VINO je kompleksno • bogato • vrlo toplo • dosta robusno • s primarnim aromama i sa sekundarnim bouquetom • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro ■ NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost • floralno • med • začinske nijanse ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • dosta dugačkog – vrlo grijućeg završetka ■ SERVIS:  12 – 14° C

 

 

 ♣  ♣  (XL-XXL) POŠIP 2013 Mindel – NERICA

KORČULA • vrhunsko • suho • 14,7 vol% •  0,75 l

VINOje vrlo toplo • robusno • rustikalno • ostavlja dojam kao da prelazi zenit ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU suzdržano – upućuje na voćnost • med • začinske nijanse ■ U USTIMA malo hrapavo • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – blago oporog – grijućeg završetka.  ■ SERVIS:  12 – 14° C

 

VINO MJESECA

♣  ♣  ♣  (XXL) POMET 2011 plavac mali selekcija – CRVIK

KONAVLE • vrhunsko • suho • 14,9 vol%, 0,75 l

VINO je bogato • s karakterom • ozbiljno • vrlo toplo • robusno • tamnije boje • u špici koja može trajati – još vremena u boci može mu dobro doći ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazane nešto jače • osjet hlapljive kiselosti, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno • sa zamjetnim, ali dosta mekanim taninom • tijelom & strukturom potentno • dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: 18° C

 

 

♣  ♣  (L-XL) MODRO JEZERO 2009 barrique – GRABOVAC

IMOTSKI • vrhunsko • suho • 13,5 vol %, 0,75 l,

 VINO je vrlo toplo • robusno • rustikalno • drveno • sa tercijarnim bouquetom • prelazi zenit ■ IZGLEDOM živahno  ■ NA NOSU upućuje na osjet dima •  voćnost, izraženu srednje • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice ■ U USTIMA sa zamjetnim, ali mekanim taninom • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og završetka ■ SERVIS:  18° C

  Na slici snimljenoj u Bistrou Apetit na zagrebačkom Cmroku gdje je održana degustacija Vinske zvijezde  Vinskoga kluba su, uz Vitu Andrića, Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika, kušači enologinja Martina Krauthaker, sommelier i voditelj restorana Dubravkin put u Zagrebu Željko Bročilović Carlos, Saša Zec iz Agrokorove tvrtke Jamnica te, kao neutralni promatrač kojemu se ovo ocjenjivanje Vinske zvijezde osobito svidjelo – Tomislav Galović, proizvođač kulena i drugih suhomesnatih delicija, ovdje ie i sommelier Apetita Danijel Šeda koji je točio vino. Na slici posebno, dolje, je Christian Cabalier, duša Apetita, s najnovijom nagradom u izboru najboljih restorana u Hrvatskoj proglašenih u 2014. Bistro Apetit je među PRVIH PET restorana s rang-liste 100 najboljih u Hrvatskoj!

 ____________________________________________

Vina za ovo ocjenjivanje Vinske zvijezde, u organizaciji Vinskog kluba, dobivena su od trgovačkih kuća MIVA, BORNSTEIN, VRUTAK, VINO.Hr, PUNI SEPET, FINE WINES/VIVATINA, VINTESA, VINUM VINOTRADE, DEKANTER, SUPER KONZUM

________________________________________________

Christian Cabalier: Bistro Apetit – najbolji restoran grada Zagreba

Toskanac chef Gregorio Manucci, koji je duže vrijeme radio s Cabalierom i sad je preuzeo kuhinju

ISTRA i KVARNER / ISTRIA & QUARNARO

♣  ♣   (M-L) BIANCA 2012– VINA LAGUNA  

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska, Chardonnay, Sauvignon, Muškat bijeli (inače, Bianca je naziv sorte raširene u Mađarskoj!) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno • suho • 13,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je dotjerano • skladno ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • 10 – 12° C

pjenušci

sparklings

♣  ♣  ♣  (XL) BIJELE ZEMLJE 2012 extra brut– CLAI  

 ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska, Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki  ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi:prirodno pjenušavo stolno • 12,7 vol%

VINO je složeno • svježe • zanimljivog mirisa koji ne sugerira sjever i klasičnu ili klasične sorte što se rabe za pjenušce (Chardonnay, Pinot crni…), nego nešto drugo… • s još vremena na kvascu u butelji može napredovati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■NA NOSU upućuje na osjet kvasaca – kruha • voćnost /zrelo bijelo, te južno voće (smokva) ■ U USTIMA slankasto – s vrlo dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ponuditi za osvježenje – kao aperitiv – uz   hranu/plodove mora •  8 – 10° C

 ♣  ♣  (M) PERLA rosé brut– VINA LAGUNA  

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA na etiketi: pjenušavo • brut • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: champagne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – prigodno

VINO je rađeno ne s nekom prevelikom umjetničkom ambicijom ali znalački tako da je točno pogođeno ono što se htjelo: dobiti laganu, lijepo osvježavajuću kapljicu •čisto • dotjerano • svježe • skladno • s primarnim aromama i sa sekundarnim bouquetom • moderno • lako se pije, i na dužu stazu • djeluje kao neposredno – dopadljivo ■ IZGLEDOM živahno – bistro • nježno ružičasto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi/crveni – bobičasti – svježi) • osjet kvasaca ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira, blago, slast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi za osvježenje – kao aperitiv •  8° C

SLAVONIJA i PODUNAVLJE / SLAVONIA & DANUBE

♣  ♣  (L -XL) GRAŠEVINA 2012 Hrnjevac – ADŽIĆ  

KUTJEVO ■ VINOGRAD: HRNJEVAC • kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je čisto • vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • robusno ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi zeleni – bijeli – s košticom – kuhani) • floralno ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa zaobljeno • donekle peče • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro – snažne kičme • jače grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi obvezno uz hranu.  12 – 14 ° C

 

 

♣  ♣  ♣  (M) RAJNSKI RIZLING 2007 k.b. barrique – ENJINGI 

KUTJEVO • vrhunsko • suho • 14,3, vol% •  0,75 l, •  jako dobar odnos između sadržaja boce i cijene

VINO je zanimljivo • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • vrlo toplo • još sa dovoljno živosti • s tercijarnim bouquetom • prelazi zenit – u znaku otmjene dekadencije ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu srednje • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, dobro uklopljeno  ■U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: 13° C

♣  ♣ (M-L) RAJNSKI RIZLING 2012 – ADŽIĆ

KUTJEVO, kvalitetno, polusuho, 12,6 vol%, 0,75

VINO je zrelo • skladno • umireno • u suglasju sa: sortom • u špici ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu srednje • začinskenijanse ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto • tijelom & strukturom dobro • slatk(ast)og – srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS: 10° C

AUSTRIJA  ÖSTERREICH

BURGENLAND

 

♣  ♣  (M) ZWEIGELT 2011 Mate – Mate KLIKOVIĆ

NEUSIEDLERSEE HüGELLAND, suho, 14,0 vol%, 0,75 l,

VINO je čisto • skladno • toplo • djeluje malo zeleno • u špici ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu srednje • začinske nijanse, iskazane s mjerom ■ U USTIMA donekle hrapavo • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • suhog – srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS:  16° C

KAMPTAL

♣  ♣  ♣  ♣ (♣)  (XXL) RIESLING 2012 Zobinger Heiligenstein 1* Kamptal DAC Reserve – SCHLOSS GOBELSBURG  

KAMPTAL ■ VINOGRAD: Zobinger Heiligenstein 1. cru • kosina • tlo: vulkansko, s fosilnim ostacima, s udjelom pijeska • sorta: Riesling ■ OZNAKA na etiketi: Kamptal DAC reserve • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan  ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je vrlo kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • savršeno dotjerano • zrelo • skladno • elegantno – profinjeno • toplo • svježe • dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU isprva malo suzdržano – poslije lijepo izraženo • upućuje na mineralno • voćnost, iskazanu dobro • floralno • med, poljubac • začinske nijanse (fina nit papra), izvrsno uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno – vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka. ■ SERVIS:  12° C

♣  ♣  ♣  ♣ (♣)  (XXL –XXXL) GRÜNER VELTLINER 2012 Lamm 1* Kamptal DAC Reserve– SCHLOSS GOBELSBURG  

KAMPTAL ■ VINOGRAD: Kammerner Lamm 1. cru • kosina • ekspozicija: jug •tlo: ilovača, prapor • sorta: Veltlinac zeleni/Grüner Veltliner ■ PODRUM vinifikacijakaca (drvo) • dozrijevanje: velika bačva (50 hl) • hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: Kamptal DAC Reserve Lamm 1 Gewächs • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • široko • bogato • s karakterom • ozbiljno • za meditaciju • savršeno dotjerano • zrelo • mekano • skladno • elegantno – profinjeno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, klizi • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU isprva malo suzdržano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno • začinske nijanse (fina nijansa papra…), vrlo dobro uklopljeno • vegetalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka.  ■ SERVIS: 12 – 13° C

♣  ♣  ♣  ♣ (♣)  (XXL) GRÜNER VELTLINER 2012 Renner 1* Kamptal DAC Reserve – SCHLOSS GOBELSBURG  

KAMPTAL ■ VINOGRAD: Kammerner Renner 1 cru • tlo: ilovača i prapor s udjelom pijeska i kamen a• sorta: Veltlinac zeleni /Grüner Veltliner • loze stare: 50 – 60 godina ■ OZNAKA na etiketi: 1 Gewächs – Kamptal DAC reserve • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • za meditaciju • savršeno dotjerano • zrelo • skladno • elegantno – profinjeno •  toplo • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (zrelo bijelo domaće koštićavo, ali i egzotično voće) • floralno (poljsko cvijeće, nijansa i kamilice…) • med, poljubac • začinske nijanse (papar, koji daje pikantnost), vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenite plijesni, nježni dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – svježeg – dugog – grijućeg završetka. ■ SERVIS: 12 – 13° C

♣  ♣  ♣  (♣)  (XL) GRÜNER VELTLINER 2011 Tradition Kamptal Reserve – SCHLOSS GOBELSBURG  

KAMPTAL ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Grüner Veltliner • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, vinifikacija tradicijska • kvasci: vlastiti • dozrijevanje: 18 mjeseci • velika bačva ■ OZNAKA na etiketi: Kamptal DAC • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • dotjerano • skladno • vrlo toplo • dinamično • robusno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu – u  špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro • floralno • začinske nijanse (blago papar), vrlo dobro uklopljeno • vegetalno (paprika, patdlidžan…), diskretno • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: 16° C     

NIEDERÖSTERREICH / DONJA AUSTRIJA

♣  ♣  ♣  ♣   (XXL –XXXL) PINOT NOIR 2011 Alte Heide – SCHLOSS GOBELSBURG  

NIEDEROSTERREICH (Donja Austrija), Langenlois ■ VINOGRAD tlo: s dosta šljunka • sorta: Pinot noir ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 18 mjeseci • bačva • austrijska hrastovina • nefiltrirano • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi :Qualitätswein • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • elegantno • toplo • dinamično i s dosta živosti) • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ NA NOSU upućuje na mineralno • osjet dima • voćnost, izraženu dobro • floralno • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno,diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kiselkastog – gorkastog – relativno dugačkog završetka • naknadni okus: donekle na badem.  ■ SERVIS: 16 – 18° C

♣  ♣  ♣  (♣)  (XL) ZWEIGELT 2011 Heide– SCHLOSS GOBELSBURG  

NIEDEROSTERREICH ■ VINOGRAD, sorta: Zweigelt ■ PODRUM dozrijevanje: bačva ■ OZNAKA na etiketi: Qualitätswein • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortoma – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • osjet paljenoga / dima • voćnost, • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto – mekano • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro – puno • svježeg – fino gorkastog – dosta dugog – grijućeg završetka.  ■ SERVIS: 16 – 18° C

BOSNA i HERCEGOVINA  BOSNIA & HERZEGOVINA

 

♣  ♣  (L) ŽILAVKA 2012 selekcija – NUIĆ

MOSTAR • vrhunsko • suho • 12,5 vol% • 0,75 l

VINO je zanimljivo • kompleksno • čisto • zrelo • skladno • lijepo se pije • u špici – kao da pomalo prelazi zenit ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro • začinskenijanse, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slano • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka.  ■ SERVIS: 12° C

FRANCUSKA  FRANCE

 BORDEAUX

 

 ♣  ♣  (M-L) ENTRE-DEUX-MERS 2013 – CHÂTEAU de TUILERIES

ENTRE DEUX MERS • Sauvignon & Semillon • aoc • suho • 12,5 vol % • 075

VINO je čisto • dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lako se pije • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • začinske nijanse, iskazane s mjerom – dobro uklopljeno • vegetalno • blagi osjet paljenoga / dima ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka.  ■ SERVIS:  10 – 12° C

PROVENCE

 

 ♣  ♣  (XL) Les DOMANIERS 2011 rosé sélection – DOMAINE OTT

PROVENCE • suho • 13,0 vol%• 0,75 l

VINO je odlično za tople/vruće dane • savršeno čisto • dotjerano • skladno • elegantno • svježe • dinamično • puno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lako se pije • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • nježno ružičasto ■ NA NOSU malo suzdržano • upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – fino gorkastog završetka. ■ SERVIS:  10 – 12° C

ITALIJA  ITALIA

ALTO ADIGE/SÜD TIROL

 

 

♣  ♣  (L) TERLANER CLASSICO 2013 – CANTINA TERLANO

ALTO ADIGE • Pinot bijeli, Chardonnay, Sauvignon • Alto Adige doc • suho • 13,5 vol% • 0,75 l

VINO je sadržajno • čisto • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • svježe i s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortama – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: 12° C

PIJEMONT

♣  ♣  (L) LANGHE 2013 Arneis – CORDERO di MONTEZEMOLO  

LANGHE ■ VINOGRAD:  kosina • sorta : Arneis ■ OZNAKA na etiketi: Langhe d.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: albeisa (Piemonte) • ČEP: DIAM (3) ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u modroj boji vedrog neba – optimistično

VINO je čisto • dotjerano • lijepo pitko • svježe i s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • dopadljivo ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU iskazano: lijepo • upućuje na voćnost (plodovi bijeli – s košticom – egzotični – svježi), izraženu dobro • floralno (cvijeće: bijelo) • osjet brioša ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slankastog – fino gorkastog – srednje dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu/tjestenine, rižote, ribu, plodove mora, piletinu, teletinu…  12° C

 

 

♣  ♣  ♣  (XXL) BRICCO del DRAGO 2009 – PODERI COLLA

LANGHE doc • suho • 14,0 vol% • 0,75 l

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • čisto • dotjerano • zrelo • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: dobi • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • floralno • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom – dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet nijanse animalnoga ■ U USTIMA zaobljeno • sa zamjetnim, ali mekanim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugog – grijućeg završetka. ■ SERVIS: 16 – 18° C

 _____________________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

  _______________________________

 Moscato d’Asti

♣  ♣  ♣  (XL-XXL) MOSCATO d’ASTI 2003 Crivella – MARCO BIANCO  

ASTI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Muškat bijeli ■ PODRUM: u boci, prije izlaska: 10 godina ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. ■ NAPUNJENO u: 0,375 ℓ • boca model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je zanimljivo • kompleksno • zrelo • skladno • sa tercijarnim bouquetom – u znaku otmjene dekadencije • ipak ima još s dosta živosti • u suglasju sa: sortom • lako se pije ■ IZGLEDOM živahno • žuto (zlatno) ■ NA NOSU iskazano: lijepo • razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: agrumi – egzotični – suhi, u-kuhani/smokva), izraženu dobro • med • začinske nijanse, (mirodije…), vrlo dobro uklopljeno • herbalno, (sijeno; aromatično bilje…) • osjet balzamskih niti ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • slatko – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slatkog – srednje dugačkog završetka • retronazalno: korica naranče, suha smokva ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi uz desert – kao piće meditacije.  10° C

♣  ♣  ♣  (L) MOSCATO d’ASTI 2012 Villa– MARCO BIANCO  

ASTI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Muškat bijeli ■ PODRUM: grožđe brano sa sladorom za alkohol od 12,5 vol % • vinifikacija hladna maceracija, dakle bez alkoholnog vrenja • alkoholno vrenje, po tradiciji,  zaustavljeno na 5 vol % • posuda: inoks ■ OZNAKA na etiketi:d.o.c.g. 5,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ

VINO je s karakterom • cjelovito • dotjerano • svježe • zrelo • skladno • elegantno • moderno – u internacionalnom stilu • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije, i na dužu stazu • djeluje kao neposredno – dopadljivo  IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – žućkasto • svijetlo ■ NA NOSU iskazano: lijepo • razvijeno • upućuje na začinske nijanse, (mirodije/muškatni oraščić…), iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno • voćnost (plodovi bijeli – s košticom – egzotični), izraženu dobro • floralno (cvijeće; svježe…) • med • vegetalno,umjereno ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slatkasto do slatko – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • s finim mjehurićima CO2 • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – fino kiselkastog – srednje dugačkog završetka • retronazalno: vrlo ugodno, muškatno • ima šansu za razvoj ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi za osvježenje – kao aperitiv – uz slatki desert. 10° C

pjenušci

bollicine

♣  ♣  (L -XL) MOSCATO d’ASTI 2012 Meramentae brut – MARCO BIANCO 

ASTI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Muškat bijeli ■ PJENUŠAC, metoda: klasična ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je dotjerano • svježe i s puno živosti • skladno • u suglasju sa: sortom • lako se pije, i na dužu stazu • djeluje kao neposredno ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU iskazano: lijepo • upućuje na voćnost (plodovi bijeli – agrumi) • začinske nijanse (muškat, metvica…), iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • osjet brioša ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kraćeg završetka • retronazalno: muškatna nit • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • ponuditi za osvježenje – kao aperitiv  8 ° C

barbera

♣  ♣  ♣ (L) BARBERA d’Alba 2012 – CORDERO di MONTEZEMOLO  

ALBA, MONFALLETTO ■ VINOGRAD sorta: Barbera ■ OZNAKA na etiketi: Barbera d’Alba d.o.c. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je široko • zrelo • skladno • vrlo toplo • robusno • donekle rustikalno • malo drveno • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU upućuje na začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom – dosta dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • mineralno, dodir • voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • retronazalno u znaku višnje • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ä16° C

 barbaresco

♣  ♣  ♣  ♣   (XL) BARBARESCO 2009 San Stunet – Piero BUSSO  

NEIVE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Nebbiolo ■ P ODRUM, dozrijevanje: bačva ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u jednom dijelu – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • iskreno • s karakterom • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • skladno • elegantno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • svijetlije ■ NA NOSU iskazano: lijepo • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi tamni – bobičasti; suhi) • floralno (cvijeće tamno; suho…) • začinske nijanse, (mirodije/papar, dodir…), vrlo dobro uklopljeno • herbalno (trava – sijeno; mediteransko bilje…) ■ U USTIMA zaobljeno • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zamjetnim ali mekanim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – dugačkog završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja • trošiti sada – pričekati s posluženjem • ponuditi uz hranu – kao piće meditacije. 18° C

 

 ♣  ♣  (XXL)  BARBARESCO 2009 Roncaglie – PODERI COLLA

BARBARESCO docg • suho • 14,0 vol% • 0,75 l

VINO je zanimljivo • dotjerano • zrelo • skladno • umireno, ali i još s dosta živosti • u suglasju sa: sortom – dobi • u špici koja može trajati  ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU suzdržano • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • začinske nijanse, dobro uklopljeno • herbalno ■ U USTIMA zaobljeno • sa zamjetnim, ali mekanim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • suhog – srednje dugačkog – grijućeg završetka. ■ SERVIS: 16 – 18° C

barolo

 ♣  ♣  ♣  ♣  (XXL–XXXL) BAROLO 2010 Enrico VI – MONFALLETTO di CORDERO di MONTEZEMOLO  

CASTIGLIONE FALLETTO, VILLERO ■ VINOGRAD: kosina• sorta: Nebbiolo ■ PODRUM: nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • ČEP: pluteni – ozbiljan

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • za meditaciju • dotjerano • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s dosta živosti • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • u usponu, treba ga pričekati svakako još nekoliko godina ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • probojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • začinske nijanse, i od utjecaja bačve, uočljivo ali iskazano s mjerom • herbalno, poljubac • voćnost • floralno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugog – grijućeg završetka. ■ SERVIS: 18° C

♣  ♣  ♣  ♣  (XXL –XXXL) BAROLO 2010 bricco Gattera – CORDERO di MONTEZEMOLO  

GATTERA ■ VINOGRAD, sorta: Nebbiolo ■ OZNAKA na etiketi: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: albeisa (Piemonte) • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • za meditaciju • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • probojno ■ NA NOSU isprva diskretno • upućuje na mineralno • začinske nijanse, i od utjecaja bačve, iskazane s mjerom – dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • voćnost,izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano • sa zrelim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: 18° C

♣  ♣  ♣  (♣)  (XXL–XXXL)  BAROLO 2010 Monfalletto – CORDERO di MONTEZEMOLO  

MONFALLETTO ■ VINOGRAD, sorta: Nebbiolo ■ OZNAKA na etiketi: Barolo d.o.c.g. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna •model, tip: albeisa (Piemonte) • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak

VINO je kompleksno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • svijetlije ■ NA NOSU diskretno • upućuje na herbalno • voćnost, izraženu srednje • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gork(ast)og – dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: 16 – 18° C

TOSCANA

Igt

♣  ♣  ♣  ♣  (XL) CINQUEPERLOGONOVO 2011 – LOGONOVO  

MONTALCINO ■ VINOGRAD:  kosina• nadmorska visina: 300 – 400  m • tlo: ilovasto-vapnenasto, s udjelom dosta kamena • sorta: Sangiovese, Merlot, Petit verdot, Syrah, Sagrantino ■ PODRUM: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 20 dana • dozrijevanje: 12 mjeseci • barrique (225 ℓ) – pièce (228 ℓ) – gönci (136 ℓ) • drvo novo • francuska hrastovina • u boci, prije izlaska: 6 mjeseci ■ OZNAKA na etiketi: Toscana i.g.t. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: jednostavno

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • skladno • elegantno ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU iskazano: lijepo • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi crveni plavi – s košticom – bobičasti) • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice (mirodije/papar,), vrlo dobro uklopljeno • vegetalno / herbalno (aromatično bilje – duhan; kora drveta, dodir…) • osjet pržene mljevene kave, poljubac ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slano – s dobrom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – gorkastog – dosta dugačkog – završetka • traži vremena u boci / ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • ponuditi uz hranu. 16 – 18° C

Vino  nobile di Montepulciano

♣  ♣  ♣  (XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2006 riserva – FATTORIA del CERRO  

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Prugnolo gentile ■ PODRUM dozrijevanje: 24 mjeseci • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA: d.o.c.g. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • s dosta živosti • zrelo • skladno ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko–granatno • tamno ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi tamni/crveni, plavi – s košticom; suhi, ukuhani/šljiva) • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno…) • osjet paljenoga ■ U USTIMA doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može još trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • ponuditi uz hranu/pečenja, tamna mesa s roštilja, pirjana, sireve. 18° C 

 VENETO

 pjenušci

bollicine

 

 

 

♣  ♣  (M-L) PROSECCO di VALDOBBIADENE GEMME, extra dry – LE COLTURE

VENETO • docg • 11,5 vol %  • 075 l

VINO je čisto • dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo – nekomplicirano • s dosta primarnih aroma • u suglasju sa: tipologijom – sortom • lako se pije (i na dužu stazu) • u špici ■ IZGLEDOM živahno • s veselim – kraćim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost, • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast • tijelom & strukturom vitko • srednje dugačkog do kraćeg završetka ■ SERVIS:  8 – 10° C

NJEMAČKA  DEUTSCHLAND

MOSEL

 

♣  ♣  ♣  (XXL) UHLEN L 2012 Riesling – KNEBEL

MOSEL • suho • 12,5 vol% • 0,75 l

VINO je zanimljivo • kompleksno • sadržajno • s karakterom • sjajno dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • dinamično i s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom sortom – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • s finom dozom slasti – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – svježeg – fino kiselog – dugog završetka ■ SERVIS:  10 – 12° C

 

 ♣  ♣  ♣  (XL) ZILLIKEN 2012 Ockfen Beckstein Riesling Kabinett – FORSTMEISTER GELTZ

MOSEL • 8,0 vol% •  0,75 l

VINO je čisto • dotjerano • svježe • s jačom dozom slasti i dopadljivo / koketno • s primarnim aromama • u suglasju sa: sortom • lijepo se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • med  ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • izraženije slatko – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS:  10° C

SAD USA

 KALIFORNIJA

♣  ♣  ♣  ♣ (♣)  (XXXL) CASC CABERNET 2011– INGLENOOK  

NAPA VALLEY ■ VINOGRAD: Rutherford • sorta: Cabernet sauvignon 90 %, Petit verdot 10 % ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo novo 80 % • francuska (50 %) – američka (50 %) hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • ČEP: pluteni – ozbiljan

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • za meditaciju • zrelo • skladno • savršeno dotjerano • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet tamne čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka. ■ SERVIS: 18° C

Inglenook je kultni kalifornijski posjed kojega je 1879. utemeljio Gustave Niebaum, a 1975. kupila obitelj znanoga Francisa Forda Coppole. On je angažirao francuskog enologa Philippea Bascaulesa (na slici) s kojim se eto nastavlja visoki sjaj vina te kuće

 ♣  ♣  ♣  ♣  (XXXL) RUBICON CABERNET BLEND 2011 – INGLENOOK  

NAPA VALLEY ■ VINOGRAD: Rutherford • sorta: Cabernet sauvignon 86%, Cabernet franc 10 %, Merlot 4 % ■ OZNAKA na etiketi: 14,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • ČEP: pluteni – ozbiljan

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • za meditaciju • zrelo • skladno • sjajno dotjerano • elegantno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortama • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na začinskenijanse, i od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno • voćnost • osjet tamne čokolade  ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVIS: 18° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

 ŠTAJERSKA

♣  ♣  (M-L)  ZWEIGELT 2012 – HLEBEC  

ŠTAJERSKA SLOVENIJA, LJUTOMER-ORMOŽ ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug •tlo: pjeskovito-ilovasto • sorta: Zweigelt • pristup u trsju: prirodi prijateljski – integrirana produkcija ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo rabljeno ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75  ℓ • boca: normalna •model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • svježe – s dosta živosti • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije (i na dužu stazu) • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro • herbalno, diskretno ■U USTIMA zaobljeno • s prašnastim taninom • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka. ■ SERVIS:  ä14 – 16° C

_____________________________________________

kušano još… / tasted too                •        veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies

 

BAROLO 2000 Carobric  – PAOLO SCAVINO

CASTIGLIONE FALLETTO ■ Nebbiolo • docg • suho • 14,5 vol%

BARBARESCO 2001 vigneto Brich Ronchi – ALBINO ROCCA

BARBARESCO ■ Nebbiolo • docg • suho • 14,5 vol%

VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2003 Antica Chiusina – FATTORIA del CERRO

TOSCANA, MONTEPULCIANO ■ Sangiovese • docg • suho • 14,5 vol%

SuČ lipanj/June 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ