Archive | October 2017

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09./10.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno

drink wisely – responsibly – soberly

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS FOR A SMART PURCHASE

od/since 1994.

RUJAN/LISTOPAD – 2017 – SEPTEMBER/OCTOBER

U ovome broju / in this issue: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • BOSNA & HERCEGOVINA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Jesen 2017 – vinograd Benvenuti, s pogledom na Motovun

_______________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

______________________________

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

– Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣ 75 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 75 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti • ⇗- trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

_______________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp), 0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large (iznad/over 220 kn; 30 €)

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

____________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ (M) SAUVIGNON 2016 – STRUČIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ludbreg ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: polusuho • 12,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l ■ VINO je lagano, jednostavno, za popiti što prije ■ SERVIS: ⇑ • 8-10°C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ (M-L) POŠIP 2016 – TOMIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA from the LABEL: suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je žućkaste boje, malo zatomljena mirisa, okus je ugodan, slankast, donekle ravan, tijelo srednje jačine, za popiti sada ■ SERVIS: ⇑ • 10-12°C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) DINGAČ 2013 – KIRIDŽIJA

PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD kosina • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 15,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je kompleksno, bogato i zrelo, puno, snažne strukture, sa zamjetnim ali dobro uglađenim taninom. Veliki plavac mali, prikladan za čuvanje ■ SERVIS: ⇗ (snažna, krepka jela – pečenja…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) PLAVAC MALI 2011 barrique – BASTIJANA TOMIĆ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, Ivan Dolac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je kompleksno, mekano, živo, skladno, punog tijela, toplo. Treba mu vremena da se otvori ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (♣) (L) KORLAT SYRAH 2013 – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: syrah • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta, teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, bogato, sočno, ima karakter, ozbiljno, dotjerano, vrlo toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije uz hranu. U usponu, traži još vremena. Izgledom živahno, rubinsko-blago granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto), vegetalno/herbalno – diskretno, pa na začine/mirodije – iskazano s mjerom i dobro uklopljeno, osjet drveta, čokolade – dodir. U ustima meko, zaobljeno, s uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom potentno, svježeg kiselkasto-gorkastog prilično dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (za syrah/vidi crteže na početku rubrike) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) KORLAT SYRAH 2012 Supreme – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: syrah • reducirani prinos • idealan trenutak berbe • ručno branje • selekcija grožđa • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvene bačve, barrique ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je bogato, mesnato, vrlo toplo, robusno, s dosta živosti. Traži još vremena, a ako ga se sada pije svakako je dobro da to bude uz (neku jaču) hranu. Izgledom živahno, rubinsko–granatno, vrlo tamno. Na nosu upućuje na začine/mirodije – iskazano jače, zatim na osjet paljenoga/dima, vanilije, čokolade, potom se otkriva voćnost. U ustima dobro zaobljeno, sa živim, dosta uglađenim taninom. Sugerira slast, kiselost jako dobro prati. Tijelom & strukturom potentno, gorkastog, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • velika čaša • 18°C

♣ ♣ ♣ (L) KORLAT MERLOT 2013 – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: s dosta kamena • sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano, skladno, vrlo toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije – uz hranu. Dojam je da je u špici, koja, međutim, može trajati. Izgledom živahno rubinsko–blago granatno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost, izraženu dobro – (voće: domaće; crveno/ koštićavo; bobičasto/ višnja, borovnica…), začine/mirodije – iskazano s mjerom – dobro uklopljeno U ustima zaobljeno, sa živim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, kiselkastog, gorkastog srednje dogačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (XXL) KORLAT MERLOT 2012 Supreme – BADEL 1862/VINARIJA BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • tlo: s dosta kamena • nadmorska visina: cca 300 m • sorta/variety: merlot • reducirani prinos • idealan trenutak berbe • ručno branje • selekcija grožđa • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvene bačve ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – niska zdepasta teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: ugravirano – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, mesnato, ozbiljno, dotjerano no ipak malo opterećeno boravkom u drvu, toplo, robusno, s dosta živosti. U suglasju sa: tipologijom, dobi. Dobro se pije uz hranu. Izgledom rubinsko–granatno, tamno. Na nosu upućuje na začine/mirodije – još nisu i posve integrirani, osjet paljenoga/dima, čokolade/kave, potom voćnost. U ustima zaobljeno, sa živim taninom. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, gorkastog dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (M) PLAVAC TERRA MADRE 2015 – POLJOPROMET

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ VINO je sortno prepoznatljivo punog tijela, mekano, s dosta voćnosti ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (XL) GRAN MALVAZIJA 2013 – CORONICA

PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je s karakterom i djeluje kao kompleksno, lijepe je žućkasto-zelenkaste boje, u nosu malo zatomljeno, ipak odaje zrelo voće, cvijetne note, poljubac meda, u ustima vrlo dobro iskazano, slankasto, tijelom vrlo dobro, u ustima traje ■ SERVIS: ⇑ • 14° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BOŠKINAC 2013 – BOŠKINAC

PORIJEKLO/ORIGIN: Pag, Novalja ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: boredaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: jednostavno – elegantno – u crnome ■ VINO je tipično, karakterno, kompleksno, ozbiljno, živo, s finim mirisom u kojemu su skladno pomiješani voćnost i začini, čokolada, u ustima mekano, sa živim ali I pripitomljenim taninom, s jako dobro pratećom kiselošću, puno i snažnog tijela, u ustima trajno. U usponu ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (Xl) TERAN 2013 – BENVENUTI

PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo – čitljivost: neki dijelovi malo teže, zbog malih fontova ■ VINO je kompleksno, puno, s lijepo izraženim voćno-začinskim (fini dodir čokolade!) mirisom, u ustima toplo, živo, dobro zaobljeno međutim sa još vrlo živim taninom, s izraženijom (teran!) kiselosti, slankasto, snažnoga tijela, u ustima trajno. Traži još vremena ■ SERVIS: ⇗ (masnija mesna topla jela) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

___________________________________

Klub 2017

Agava: Boris Franetić, Belizar Miloš i Darko Lugarić

DEGUSTACIJA u AGAVI – Klub Vinske zvijezde ovaj put kušao je i ocjenjivao vina u popularnom restoranu Agava u zagrebačkoj Tkalči. Agava, koju vode Darko Lugarić kao sommelier i Belizar Miloš kao chef, je, inače, nedavno dobila lijepo priznanje – preporuku od svjetski glasovitog vodiča Michelin!

Michelinov vodič, s više od 100 godina iskustva u selekciji ugostiteljskih objekata a koji danas preporučuje više od 20.000 restorana u oko 30 zemalja svijeta, prije kratkog vremena jednu je svoju zvjezdicu dodijelio rovinjskom restoranu Monte, a, kao najnovije, Michelinovi inspektori, koji u svojim ocjenjivačkim pohodima obilaze restorane aninimno, priznanje Michelinov tanjur dodijelili su 34-ma hrvatskim restoranima. Pločicu Michelinove preporuke za lokal u kojemu se fino jede i pije iz Zagreba je primilo 11 restorana, a to su, uz Agavu, i Apetit City, Bistro Apetit, Boban, Dubravkin put, Gallo, Le Bistro Esplanade, Mano, Mundoaka, Takenoko i Zinfandel’s. Oni su time ušli u izbor za objavu u Michelinovom gastro-vodiču za 2017 godinu.

Kušači su u Agavi, uz Vitu Andrića, Ivo Kozarčanina i Željka Suhadolnika, bili enologinja mag. Ivana Alpeza iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, zatim sommelier Lugarić, prof. Ivan Dropuljić, direktor etabliranog festivala plemenite kapljice Zagreb vino.com, te Saša Zec, voditelj tvrtke Croatia – Vina Mosaica. Vina je točio Boris Franetić. ■

Žiri u Agavi: Ivo Kozarčanin, Darko Lugarić, Saša Zec, Vito Andrić, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Ivana Alpeza

_____________________________________

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Kluba Vinske zvijezde dobivamo od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, AVT, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, PAGO, PUNI SEPET, PZ DROPI, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VINO.hr, VINTESA, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu AGAVA na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

____________________________________________

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (M) TRAMINAC 2016 premium – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: vrhunsko • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: slabo ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: dobar ■ VINO je sortno dobro prepoznatljivo, dotjerano, pitko, ima kompleksnost, mekano je i živo. U špici koja može trajati. Kristalno bistre slamnato-žute boje, fino izraženog trajnog mirisa u pravcu začinskoga, cvijetnoga, s dovoljnom dozom voćnosti te s dodirom mineralnoga. U ustima također dobro izraženo, svježe, zaobljeno, slankasto, dobroga tijela, srednje trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣ (XL) TRAMINAC 2013 Principovac – ILOČKI PODRUMI

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: poluslatko • 14,5 vol % ■ ČEP/STOPPER: djelovao je kao jeftin ■ VINO se predstavilo s jako žutom bojom, s jače iskazanim karamelnim notama na nosu i u ustima, dosta ravno u okusu, s gorkim završetkom.

♣ ♣ (S-M) GRAŠEVINA 2016 Liska – BUHAČ

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: vrhunsko s kzp. • brut • 11,5 vol % ■ VINO je vrlo svježe, živo i ugodno, voćno, mineralno, srednjeg tijela ■ SERVIS: ⇑ (masnija riječna riba) • 8-10°C

♣ (♣) (M) FRANKOVKA 2015 – PINKERT

■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: 13,0 vol % ■ VINO je jednostavno, svježe, voćno… ■ SERVIS: ⇑ • 14-16°C

ARGENTINA ARGENTINA

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) NUMINA 2014 Gran Corte old block selection – BODEGAS SALENTEIN

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mendoza Valle de Uco ■ VINOGRAD/VINEYARD • nadmorska visina: 1100 – 1200 m • sorta/variety: malbec 66 %, cabernret sauvignon, merlot, petit verdot, cabernet franc • stare loze • dozrijevanje: 16 mjeseci u bačvama od francuske hrastovine ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA, from the LABEL: 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno ■ VINO je kompleksno, dotjerano, skladno i elegantno, puno i toplo, stilski na bordoškom kolosijeku. Lijepe živahne tamne rubinske boje s blagom nijansom granatnoga, na nosu vrlo lijepo izraženo, upućuje na tamno bobičasto voće i začine, drvo je jako dobro integrirano. Okus sočan, primjereno slijedi miris. Blago je slankast, s dozom je i fine slasti od boravka u drvu, kiselost kvalitetno prati. Tijelom vrlo dobro, finale živo i dosta dugačko ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (L) PYROS 2013 malbec barrel selected 160 – PYROS

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Valle de Pedernal ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina: 1400 m • tlo: kamenito ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • barrique bačvice • hrastovina 50 posto francuska i 50 posto američka ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je složeno, dotjerano, skladno, puno i toplo, u dobroj kondiciji i može još stajati i razvijati se. Tamne rubinske boje s granatnom nijansom. Vrlo dobro iskazano u mirisu, upućuje na tamno (koštićavo) voće, a začinima (poljubac papra) i čokoladnim notama, izraženima s mjerom, odmah daje i naslutiti da je boravilo u drvu. U ustima dosta sočno, zaobljeno i mekano, tanin je još dosta živ ali je dobro uglađen. I u okusu se javljaju note čokolade. Slankasto i blago slasno, s prikladnom kiselosti. Tijelom dosta snažno no ne ostavlja dojam nabildanosti. U istima solidne trajnosti. ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (L) MALBEC 2015 barrel selection – BODEGAS SALENTEIN

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Mendoza Valle de Uco ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina: 1100 m • tlo: kamenito • sorta/variety: malbec ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci • velika bačve • francuska hrastovina ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno ■ VINO je majstorski dotjerano, mekano, lijepa voćna mirisa s blagim dodirom drva i slatkih začina (vanilija), dopadljivo, nekomplicirano, fino pitko. U ustima vrlo dobro zaobljeno, klizi. Srednjeg tijela i trajnosti. Za svakodnevni, no ipak i malo bolji ručak ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 16°C

______________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! ■ Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) CARSKO VINO 2013 žilavka probirna berba Grand Cru – VUKOJE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Carski vinogradi Ušće (ušće Trebišnjice i Sušice) • sorta/variety: žilavka 93 %, bena • pristup u trsju/approach in the vineyard: ručna obrada • ručna berba, u više navrata, sredinom i krajem listopada ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci, sur lie • barrique (225 ℓ) • drvo novo ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: probirna berba – grand cru • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: alsace • visoka vitka – odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je zanimljivo, kompleksno, sadržajno, s karakterom. Ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama, dobi. Lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju. Spremno je za piti, dojam je da je u špici, koja može trajati, Izgledom živahno, bistro, zlaćano-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće – južno/smokva). začinsko bilje, začine/mirodije – iskazano diskretno i vrlo dobro uklopljeno, osjet smole – poljubac. U ustima meko, zaobljeno, donekle kremasto, blago sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (morski plodovi, morska i riječna riba, piletina i puretina, sir iz ulja, sir iz mješine, kozji sir) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (M) TRIBUNIA 2016 chardonnay & malvasija – VUKOJE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zasad polje • sorta/variety: chardonnay & malvasija dubrovačka à 50 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: berba ručna u više navrata ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification maceracija, u inoksu, bez alkoholnog vrenja: 14 sati – temperatura: 12-14°C • dozrijevanje/maturation: 6 mjeseci • inoks • u boci, prije izlaska: 3 mjeseca ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano, čitljivo: teško, zbog sitnih slova ■ VINO je zrelo, dotjerano, skladno, s dosta živosti, ugodno. U suglasju sa: godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu – i na dužu stazu. Spremno za uporabu – u špici (koja može još trajati). Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo: jabuka, kruška), floralno, mineralno, osjet dima – poljubac. U ustima meko, zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg, srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇗ (jelo: svježi sir, predjela od ribe i morskih plodova, jela s tjesteninom, povrće sa žara, krem juhe, piletinu, puretinu) • srednje velika čaša (burgundijska) • 12°C

FRANCUSKA FRANCE

Bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) CHÂTEAU TOUR SAINT CHRISTOPHE 2015 – CHÂTEAU TOUR SAINT CHRISTOPHE

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Saint Emilion ■ VINOGRAD/VINEYARD: Saint-Christophe-des-Bardes • blaga kosina – dio na terasama • ekspozicija: jug – jugozapad • tlo: ilovasto-vapnenačko • sorta/variety: merlot 80 %, cabernet sauvignon 20 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: cca 30 dana • posuda: betonske cisterne (75 %) – drvo (25 %) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo 40 % – rabljeno jednom: 40 % – rabljeno dva puta: 20 % ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: Saint Emilion grand cru aoc • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (60.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – nešto teža – odgovara vinu • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – uredan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: klasična bordoška ■ VINO je kompleksno, gusto, mesnato, ozbiljno. Dotjerano. međutim traži još dosta vremena. S puno živosti, vrlo toplo pa i donekle robusno, pokazuje sklad. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama, Još je premlado za konzumaciju, ali je u usponu. S velikim potencijalom odležavanja. Ako ga se pije sada, najbolje je da to bude uz hranu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, vrlo tamno. Na nosu umjerene ali dovoljne jačine, upućuje na začine/mirodije (papar, poljubac) – dobro uklopljeno, pa na osjet plemenitog drveta i fino paljenoga, a i na voćnost – izraženu vrlo dobro (plodovi: domaći/crveni / koštićavi; bobičasti/crni ribiz, jagoda… – malo džemasta nota), nazočna je i nijansa mineralnoga. U ustima solidno zaobljeno ali i sa živim mada relativno uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, živog, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: (dugo pirjana tamna mesa, zreli tvrdi sir…) ⇒ • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ (XL) CHÂTEAU HAUT-BRISSON 2015 – CHÂTEAU HAUT-BRISSON

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Saint Emilion ■ VINOGRAD/VINEYARD: na dva mjesta • visoravan, te vrh brežuljka • ekspozicija: jug • tlo: vapnenačko i šljunkovito • sorta/variety: merlot 90 %, cabernet sauvignon 10 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 30 dana • posuda: inoks (90 %) – drvo (10 %) • dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo: novo 35 % – rabljeno jednom: 35 %, rabljeno dva puta: 30 % ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: Saint Emilion grand cru a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (60.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna – nešto teža – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak – ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je sadržajno, prilično koncentrirano, ima kompleksnost. Ozbiljno, dotjerano, skladno, toplo, s puno živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortama. Još mlado, sada za piti prvenstveno uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, vrlo tamno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na herbalno – diskretno, začine/mirodije – dobro uklopljeno, osjet plemenitog drveta, fino paljenoga, čokolade, pa na mineralno i voćnost (plodovi: domaći; crveni /bobičasti). U ustima sa živim relativno dobro uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živog, gorkastog, blago isušujućeg dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečena janjetina, pirjana junetina i govedina…) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18°C

ITALIJA ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣ (M) MOSCATO GIALLO 2015 Castel Firmian – MEZZACORONA

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ OZNAKA NA ETIKETI/DATA on the LABEL: slatko ■ VINO je uredno, dopadljivo, obično, malo preslatko, vitkog tijela… ■ SERVIS: ⇑ • 8-10°C

NOVI ZELAND NEW ZEALAND

♣ ♣ ♣ (M–L) SAUVIGNON BLANC 2016 – BABICH

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Marlborough ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon blanc ■ OZNAKE s ETIKETE/DATA on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux ■ VINO je tipično za sortu i prostor odakle dolazi, miris ipak nije prenapadan, okus je svjež. Dopadljivo, skladno, čisto… ■ SERVIS: ⇑ • 10-12°C

PORTUGAL PORTUGAL

♣ ♣ (S-M) PERIQUITA TINTO 2015 – PERIQUITA

■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 13,0 vol% ■ VINO je lijepe žive boje, ugodna mirisa, fino pitko, nekomplicirano ■ SERVIS: ⇑ (jelo: roštiljade na izletima) • 16°C

October 8, 2017

Hrvatska u Zemlji izlazećeg sunca/PLAVAC MALI u JAPANU!

エディ マレティチ = Edi Maletić = エジマリティッチ

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UTJECAJNI BUSINESSMAN YOSHIDA SHIGEMI, ČELNI ČOVJEK VINSKOG POSJEDA GOTO NA OTOKU GOTU, i NJEGOVI SURADNICI TOLIKO SU SE ZALJUBILI u HRVATSKU i NJENA VINA DA SILNO ŽELE NA SVOJIM TERENIMA ZASADITI SORTE IZ LIJEPE NAŠE! U POMOĆ SU POZVALI STRUČNJAKA prof. EDIJA MALETIĆA SA ZAGREBAČKOG AGRONOMSKOG FAKULTETA. PRVA SADNJA: NA PROLJEĆE 2018!

Plavac mali u Japanu! Pa, ništa neobično… ako je riječ o plavcu malome u butelji uvezenoj iz Hrvatske, međutim plavac mali trebao bi se uskoro naći u Zemlji izlazećeg sunca u – vinogradu, a onda, nakon nekog vremena, i u butelji ali ovaj put s oznakom o japanskome porijeklu vina!

Za vino se već dugo zna da je u kategoriji prestižnih proizvoda do mjere da kao velika zvijezda i kao kakva klasična umjetnina svako malo bude protagonist na aukcijama na kojima postiže/dostiže basnoslovne cijene. No, očito, vino je duboko prodrlo i u širu masu, do stupnja da i zemlje koje uopće nisu tradicijski vinogradarske sade trsje u svojim za vinovu lozu uvelike zbog lokalne klime (prejaka zimska hladnoća, kišna ljeta i previsoka vlaga općenito, itd.) ne baš prikladnim uvjetima. Za takve klimatski surove ambijente znanstvenici su već kreirali niz novih sorata koji su međuvrsni križanci i koji su otporni ili barem donekle otporni na spomenute nedaće. Čak su se i jedni Japanci, koji bi, s obzirom da su gospodarski tako jaka sila, mogli uživati u ponajboljim svjetskim vinima iz uvoza, silno zagrijali za uzgoj grožđa i proizvodnju vina na vlastitome teritoriju, pa i od sorata plemenite vrste Vitis vinifera, koja u tim i nekim drugim klimatskim okolnostima ima dosta problema.

Dogodilo se da je nedavno grupa japanskih poslovnjaka s južnog otoka Goto-Kyoshu s kojima već neko vrijeme tijesno surađuje Zoran Pantalon, voditelj Kraljevskih vinograda kod Zadra, posjetila Hrvatsku i – zaljubila se u nju i njena vina do mjere da su se Japanci, koji inače u Gotu imaju veliki vinski podrum Goto, silno zagrijali za to da podignu vinograd i s plavcem malim! Vlasnik podruma je, čujem, vrlo utjecajni biznismen Yoshida Shigemi, koji, inače, ima i lanac hotela, i on dobiva u koncesiju poprilično veliku površinu zemljišta za podizanje novog nasada, glede sorata najozbiljnije je baš čvrsto odlučio na jednoj parceli zasaditi i naš plavac mali.

Prof. Edi Maletić i Zoran Pantalon

Međutim u Japanu, zbog klimatskih uvjeta – osobito je tamo izražena pacifička monsunska klima s jako puno kiše osobito ljeti te s vrlo visokom vlagom u zraku općenito, tako da okolnosti nisu sklone sadnji vinograda i nije jednostavno uzdržavati trsje do berbe grožđa koja bi trebala dati zdravu i dobru sirovinu za proizvodnju vina. Da bi se uspjelo doći do koliko-toliko zadovoljavaljućeg grožđa za proizvodnju vina, u zemlji samuraja dosta se koriste otporniji međuvrsni križanci i neke druge tehnike rada u vinogradu, o tome kakva je situacija dobro govori i podatak da je u sezoni potrebno prskati zaštitnim sredstvima najmanje 25 puta! A plavac mali pripada plemenitoj vrsti Vitis vinifera. K tome, budući da je plavac sorta europske male zemlje izvan koje nije lako doći do optimalnih savjeta što i kako baš s njime da bi se s vinom postiglo neki bolji rezultat, Japanci su k sebi u goste a i u radni posjet pozvali Pantalonovog školskog kolegu profesora Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, da pogleda teren, da se susretne s lokalnom klimom i da im dade određene instrukcije.

Prof. Edi Maletić u Klubu udruge Plavac mali Zagreb za vrijeme predavanja o sadnji plavca maloga u Japanu

Pa je prof. Maletić boravio, vezano uz ovaj zacrtani projekt moguće sadnje plavca maloga, u Japanu nekoliko puta, a nakon što je proučio sve što treba i iznio svoje mišljenje dobrano začinjeno logičnom skepsom jer na Gotu godišnje padne čak 2500 litara kiše glavninom upravo ljeti, Japanci se ipak nisu dali pokolebati te su odredili da sade plavac mali na proljeće 2018! Prof. Maletić govorio je ovih dana u Klubu Udruge Plavac mali Zagreb o toj sadnji plavca maloga u Japanu, i kazao je da je Japancima, kad su već toliko bili zapeli za plavac mali na svom terenu, predložio da ga se uzgaja u plastenicima, kojih su domaćini – već i, što se kaže, u roku odmah – podignuli tri! Teren je na nadmorskoj visini od 320 metara, pokusna sadnja plavca malog ide na do dva hektara površine. Od prof. Maletića zatraženo je da preporuči i još neke hrvatske sorte za sadnju, te da od modernih hibrida izabere neke za koje smatra da bi na toj poziciji mogle dati zadovoljavajući rezultat, jedan od tih hibrida je roh millon što ga zagrebački Agronomski fakultet već ima neko vrijeme u pokusnom nasadu pa su stečena određena iskustva, prva berba bila je 2014. kad je, veli prof. Maletić, baš i kod nas ljeto bilo kišno i slično japanskome. Agronomski fakultet iz Zagreba je odlučio da za napredne japanske studente u hrvatskoj metropoli organizira jednogodišnji studij vinogradarstva i vinarstva da dopune svoja znanja i poboljšaju strukovnu naobrazbu. Inače, veze Zorana Pantalona i Kraljevskih vinograda i ova suradnja prof. Maletića i Agronomskog fakulteta s Yoshidom Shigemijem i njegovim podrumom Goto pridonijele su tome da Japanci kupe puno podrumske opreme od hrvatskih proizvođača, konkretno inoks program od međimurske tvrtke Letina te bačve također od međimurske kuće Pozvek, ali i tome da se – s obzirom na zaljubljenost Shigemija u hrvatsko vino i njegov veliki utjecaj u Japanu – u brojnim restoranima u Zemlji izlazećeg sunca, posebice onima u Nagasakiju, nađe popriličan broj etiketa vina iz Lijepe naše.

Geografskaa pozicija Japana na zemaljskoj kugli, i, dolje, Japan gledano s aspekta četiriju najvećih otoka

U Japanu se, navodno, već oko 1000 godina uzgaja vinova loza, a tek unatrag 150 godina proizvodi se i vino, od vrsta loze koje se ne rabe u tradicijskim vinorodnim krajevima ovdje u Europi, međutim Japanci su im pridružili i neke svjetski zvučne predstavnike Vitis vinifere. Loza je rasprostranjena po gotovo cijelome Japanu, a Vitis vinifera našla je svoje jače kutke tamo gdje je klima nešto povoljnija, odnosno tamo gdje ima nešto manje kiše i vlage nego u drugim dijelovima države. Najvažnije japansko vinogradarsko područje je na otoku Hokaido, koji je na sjevernijim geografskim širinama, klima je tamo nešto svježija i manje je kiše nego u drugim dijelovima zemlje. Najbolja japanska vina su iz predjela Yamanashi, Nagano, Hokaido i Yamagata.

Proizvode se i mirna vina i pjenušci, primjerice od sorata niagara i campbell early, yamabudo, seibel…., a uz uvelike međuvrsne križance od kultivara Vitis vinifere su tu rizvanac te neizbježni chardonnay, pinot crni, merlot i cabernet sauvignon. Sustav uzgoja je visok, nešto poput onoga kojega ovdje poznajemo kao zavjesa, iznad trsja nerijetko se od držača do držača postavljenih sa strana nasada rašire tende da se spriječi padanje kiše izravno na lozu i na tlo iz kojega raste. Ne samo to: grožđe na trsu ulaže se u vrećice da se što je više moguće više izbjegne štetan utjecaj vlage i moguće koban razvoj bolesti, pa vinograd zna izgledati vrlo neobično. Te vrećice imaju sa strane otvore koji se povremeno otvaraju da ipak do grožđa dopre više zraka ali i da se kontrolira ide li stvar kako treba ili se na grožđu dešava nešto neželjeno, dakako u smislu razvoja bolesti.

– Do toga da se u Japanu pokrene produkcija vina došlo je u drugoj polovici 19. stoljeća kad su nastupile bitne promjene u načinu prehrane lokalnog stanovništva koje su ozbiljno uzdrmale lokalnu tradiciju glede hrane a baziranu samo na ribi i povrću, konkretno radi se o jakom zaokretu Japanaca prema mesu. Za tu novu naviku zaslužni su, i odgovorni, portugalski misionari – kaže prof. Maletić, koliko pesimističan glede ovog najavljenog japanskog pothvata vezanog uz plavac mali toliko i, dodaje, silno zadovoljan što je posjetio Japan te ga, vidjevši tamo mnoge zanimljivosti, barem donekle upoznao. – Japan godišnje proizvede ukupno oko 251.000 tona grožđa, od čega tek dio ide u vinifikaciju tako da se Bakhova napitka dobije tek 11 posto količine u odnosu na onu kad bi se svo grožđe usmjeravalo na vinski kolosijek. Potrošnja vina u Japanu, koji je, inače, i veći uvoznik plemenite kapljice, u novije vrijeme dosta brzo raste, po stanovniku je sada možda čak i 30 litara, a eto za Hrvatsku se govori da po stanovniku konzumira oko 32 litre, dakle još malo pa bi nas Japanci mogli i dostići u konzumaciji. Podatak iz 2008. govori o potrošnji od 24 litre, a onaj iz 1979. o samo šest litara!… ♣ SuČ – 10/2017

Neobičan prizor vinograda: grožđe na trsovima u – zaštitnim vrećicama. Kao da je riječ o lampionima!

Prof.Edi Maletić s japanskim domaćinima: tik do njega, s lijeve desne strane, su prorektor Sveučilišta Nagasaki Disuke Matsushima i biznismen, vlasnik holetskog lanca te čelnik vinskog posjeda Goto Yoshida Shigemi

____________________________________

JAPAN

Japan (japanski: 日本 Nippon [ɲippoɴ] ili Nihon [ɲihoɴ]; formalno 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku, što znači Država Japan) otočka je suverena država na dalekom, azijskome istoku, znana i pod nazivom Zemlja izlazećeg sunca. Nalazi se na Pacifičkom oceanu, uz istočne obale azijskog kontinenta i proteže se od Okhotskog mora na sjeveru do Istočno kineskog mora i Tajvana na jugozapadu.

Japan je stratovulkanski arhipelag s oko 6852 otoka, od kojih su najveća četiri – Honshu, Hokaido, Kyushu i Shikoku. Zemlja je podijeljena na 47 prefektura u osam regija, najsjevernija je prefektura Hokaido a najjužnija Okinava. Prostire se na površini od 377.972 km2, a broji 127 milijuna stanovnika, od čega je 98,5 posto japanske nacionalnosti. U religioznome smislu, vjeri shinto pripada 51,82 posto stanovništva, 34,9 posto je budista, a kršćana je nekih 2,3 posto. Glavni grad je Tokio, s nešto više od devet milijuna stanovnika.

Arheološka istraživanja pokazuju da je Japan bio naseljen još u vrijeme paleolitika. A prvi pisani spomen Japana nađen je u kineskim povijesnim knjigama iz prvog stoljeća poslije Krista. Od 12. stoljeća do 1868. Japanom su u ime cara vladali feudalni militaristički shoguni. Početkom 17. stoljeća Japan je ušao u duže razdoblje izolacije, koja je prestala kad su Amerikanci prisilili Japance da se otvore prema Zapadu.

Tokio – više od devet milijuna stanovnika

Nakon dvije dekade internih sukoba napokon je car, 1868., vratio političku vlast. U nekoliko ratova s Kinom, te Rusijom Japanci su pobijedili i to im je omogućilo stanovito širenje. U drugome svjetskom ratu morali su se predati nakon što je na Hirošimu i Nagasaki bačena atomska bomba. U svibnju 1947. usvojili su novi ustav i postali parlamentarnom konstitucionalnom morarhijom s carem kao čelnikom te s legislaturom nazvanom National Diet. Japan je danas gospodarski iznimno razvijena zemlja, i spada u velike sile. Zemlja je u ekonomskom smislu u samome vrhu među gospodarski vodećim državama svijeta. Četvrti je svjetski izvoznik i četvrti uvoznik. Među zemljama je s najobrazovanijim stanovnicima, vrlo visoki postotak ih je sa završenim post-diplomskim studijem. U svijetu je Japan vrlo cijenjen po svom doprinosu znanosti i razvitku modernih tehnologija… ■

October 3, 2017

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

SADRŽAJ/CONTENTS

Turizam: ŠAMPIONSKE HRVATSKE KUĆE ZA ODMOR • ERDUT WINE & BIKE & MUSIC • SANTINY IZ SVETE NEDELJE • IWINETC NA PROLJEĆE u BUDIMPEŠTI • ČARI ZAGREBAČKOG EL TORA • Bellevue Mali Lošinj: PODUKA IZ ENOGASTRONOMIJE i UŽIVANJA • Berba 2017: AUSTRIJANCI ZADOVOLJNI URODOM • Feravino: TRGANJE KAO TEAM-BUILDING • ŠAŠAVA GODINA – ZA POSLASTICE IZ AMFORE! • Tomci: MARKETING, i KAKO GA SVLADATI… • JASKANSKE VINSKE SVEČANOSTI 2017 • ODLAZAK KRALJICE – JASTREBARSKO SE TRESE • KUPUJMO HRVATSKO: 20 GODINA • PAŠKI SIR BOGATIJI ZA DVIJE ZLATNE MEDALJE • HRVATI VOLE BOMBONE • CROATIA-VINO u BEČU • VINAKOPER VINAR 2017 u SLOVENIJI • OKUSI POSAVJA S PJESMOM DALMACIJE • NARANČASTI KELHAR • VILLA ISTENIČ: MEĐUNARODNI KLUB 20 VELIKIH PJENUŠACA • LES EFFERVESCENTS DU MONDE / PJENUŠCI SVIJETA 2017 • OTVOREN PUPITRES • WINE & MUSIC ENO EKSPERTA: TREĆA SREĆA • DANI OTVORENIH BUTELJA • LYON: VIGNERONS DE NATURE • BUĐENJE KOD GRAVNERA • Toscana: SAVEZ PROIZVOĐAČA GAIOLE IN CHIANTI (CLASSICO) • BIONDI SANTI u RUKAMA FRANCUZA! • CERVIM i BRDSKO VINOGRADARSTVO • WINE TO GO u LIMENCI

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________________

Turizam

Danijela Čavlović

ŠAMPIONSKE HRVATSKE KUĆE ZA ODMOR! – Vila Vista Zamask u Istri, Vila Sreser s Pelješca, Vila Falcon Rook iz Konavala i Vila Vadediji kraj Žminja proglašene su u Bruxellesu najboljima u izboru Best European Holiday Home (BEHH). Time je Hrvatska postala apsolutni pobjednik, osvojivši naj-nagrade u čak četiri od osam kategorija – najbolja obiteljska kuća (Falcon Rook), najoriginalnija kuća (Vista Zamask), najbolja kuća na obali (Pelješac Sreser) i najbolja wellness kuća (Vadediji Žminj). Čestitke!

Nagradu BEHH treću godinu zaredom organizira European Holiday Home Association. Svečanom proglašenju su prisustvovali predstavnici najvećih europskih tvrtki koje se bave obiteljskim smještajem (poput AirBnB-a, Novasola, Interhomea i HomeAwaya).

Inače, Hrvatska je u ovome izboru imala čak 12 finalista od ukupno njih 64 u osam kategorija, i već to je odličan rezultat uzme li se u obzir da su turističke zemlje poput Francuske i Italije imale samo po dva predstavnika u finalu. Više finalista od RH imala je jedino Velika Britanija, koja je na kraju osvojila tri nagrade. U izboru je ukupno sudjelovalo 18 zemalja iz Europe.

– Ovo je sjajan uspjeh hrvatskog obiteljskog smještaja u turizmu i potvrda da se ovaj sektor razvija u pravome smjeru. Sve veća prepoznatljivost smještaja u domaćinstvima, kojih je prema posljednjim brojkama 92.000, dokazuje kolika je važna specijalizacija ponude, brendiranje destinacije i edukacija domaćina, na čemu intenzivno radi Zajednica obiteljskog turizma pri HGK. – rekla je Danijela Čavlović (na slici), zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma HGK, koja je bila uključena u odabir najboljeg europskog smještaja kao jedini hrvatski predstavnik te je ujedno u Bruxellesu preuzela nagrade u ime pobjednika. ♣

Vlatko Stefanovski, Leb i sol

ERDUT WINE & BIKE & MUSIC – Doživljaj za pamćenje! I da – to je strategija kontinentalnog turizma: dovesti goste na prag vinarija (zapravo: ne samo vinarijâ, nego i ponuđača drugih visokokvalitetnih i za neki kraj specifičnih roba, usluga, sadržaja… – prim. ur.) na nezaboravan doživljaj, ali ne i pod (vašarski) šator i (ne uvijek) s tamburicama. Valja se jače okrenuti prema urbanom turistu (i iz inozemstva!) koji želi sport, vrhunsku glazbu (u ovome slučaju riječ je bila o majstoru Leba i soli Vlatku Stefanovskome), vrhunsku domaću hranu i vino, šetnju kroz vinograd, bobu grožđa i griz mirisne vinogradarske breskve, poziv na tajnu večeru… A da bi domaćinu zanimljiviji turisti odlučili poći do vinarija, mora im se pokazati da te naše čudesne vinske destinacije – postoje, a i što sve nude. Prvo mi domaći, da ih podržimo i sâmi dođemo, da gradsku vrevu malo češće zamijenimo izletima, a onda da se dobar glas širi dalje, kako privatno, tako i preko vinskih i turističkih sajmova vani, pravom promidžbom na pravim adresama u svijetu. Sve je moguće uz malo volje, ideja, međutim i novca – kako onoga od sâmih vinara koji trebaju prepoznati važnost marketinga te i njihovog ulaganja u njega, tako i onih gore koji prepoznaju ili trebaju prepoznati vrijednost tih ideja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lijepo je to napisala prof. Marija Vukelić, vrlo aktivna u objavama na društvenim mrežama ali i u organizaciji različitih što poučnih što marketinški vrijednih akcija u sferi eno-gastronomije. ♣

Hotel Santiny * * * *

Direktor Zdenko Posavec u jednoj od hotelskih konferencijskih dvorana

SANTINY iz SVETE NEDELJE – Već je prije neko vrijeme radio, i to punom parom, naime smještajni kapaciteti posve su mu popunjeni, posebice Nijemcima, Austrijancima i Talijanima, a službeno mu je otvorenje bilo sredinom rujna. Napisano te izgovoreno po tome kako je napisano vodi nas prema Francuskoj, ali inspiracija pri krštenju nije došla iz tog pravca, nego od hrvatskog naziva mjesta gdje se objekt nalazi i naše sklonosti talijanizaciji naziva, posebice kod ugostiteljskih objekata, pa i činjenici da nam stiže puno gostiju upravo iz Italije. Tako se krenulo od Santa (Santa Domenica = Sveta Nedelja), čemu je prirodano Inn, u značenju svratište, ali SantaInn nije se činilo otmjetnime ni kao napisano niti kao izgovoreno. Pa je onda posljednje slovo I zamijenjeno bjelosvjetskime Y, i nastalo je Santiny, s asocijacijom Francuske, a ne – govori li se o zastupljenosti gostiju po državama – niti Italije niti Austrije ni Njemačke…

Riječ je o hotelu i restoranu Santiny * * * * u Svetoj Nedelji između Zagreba i Samobora, konkretno na adresi gdje je nekad bio vrlo znani riblji restoran Babylon. Objekt je blizu turističkog Samobora i tik uz autoput, dakle za dolazak vrlo prikladan i za Zagrepčane i za prolazne turiste, a to i činjenica da je smješten u poslovnoj zoni sa čak 165 snažnih tvrtki te da u okolici nudi mogućnost za sportsku aktivnost i rekreaciju posebice joggingom i vožnjom biciklom (popularno među poslovnjacima!) daje nadu u uspješno poslovanje, kaže veselo Zdenko Posavec, direktor, prekaljeni ugostitelj s vrlo dugačkim stažom u struci i s bogatim iskustvom stečenim u više ponajboljih hrvatskih hotelskih kuća. Postojeći prijašnji objekt potpuno je obnovljen i dobiven je moderan ambijent s puno i prirodnog osvjetljenja danju, sa 24

Chef Ivica Fajt

visokokomforne i tehnički (TV, mogućnost pristupa internet, WI FI…) odlično opremljene sobe – ukupno je 56 kreveta, zatim s restoranom s 50 mjesta s time da se pomicanjem pokretne stjenke prema susjednoj prostoriji kapacitet može proširiti za 30 mjesta, te s dvije tehnički supermoderno opremljene konferencijske-kongresne dvorane za po 50 odnosno 30 osoba. Ispred hotela prostrana je ljetna terasa koja se uskoro planira premjestiti a tu gdje je ona sada niknuo bi dodatak postojećem hotelu – građevina s, u prizemlju, wellness-spa centrom (masaža, jacuzzi…; predviđena je mogućnost, po narudžbi, personalizacije prostora dakle da ga u rezerviranome vremenu koristi koji par ili mali broj međusobno poznatih i bliskih osoba), te sa slastičarnicom i kafićem. Na katu bi se uredile još dvije gostinjske sobe.

Ideja je, dodaje Posavec, da se restoran prezentira ne kao tek dio hotela nego kao posebno istaknuta jedinica. Nekad su ovamo hodočastili ljubitelji dobre papice i kapljice, pa je logično da se tradicija visoke gastronomije nastavi. Chef kuhinje je Ivica Fajt, također s iskustvom u nekoliko uglednih zagrebačkih hotela i uz više uglednih hrvatskih kuhara. Posavec veli da je restoran visoke kategorije nužan baš ovdje, kao logična premosnica između finih restorana Zelendvor u Staroj samoborskoj, te Gabreka, a i Grgosove spilje u Otruševcu kod Bregane.

Restoran Santiny: hladno i toplo predjelo, te, dolje, glavno jelo i desert

Vrijedno je svakako napomenuti da se Santiny glede namirnica što je god više moguće oslanja na OPG-ove, uvelike baš i lokalne, te da cijene hrani i vinu, unatoč četirima klasifikacijskim zvjezdicama, uglavnom nisu (barem zasad) pretjerane. Restoran Santiny inače dopušta da gost sa sobom u lokal donese svoju butelju, a usluga otvaranja boce te korištenja čaša i sjedenje za sa sniježno bijelim stolnjacima opremljenim stolovima naplaćuje se 100 kuna… ♣

IWINETC na PROLJEĆE u BUDIMPEŠTI – IWINETC su organizacija i vodeće svjetsko događanje vezani uz vino, kulinariku i turizam. Događanje bude u trajanju od tri dana, od kojih su dva posvećena konferencijama a treći radionicama. Cilj je pronaći nove zanimljive i atraktivne uz (lokalnu) eno-gastronomiju vezane turističke destinacije, otkriti sve adute koje ta odredišta pružaju, te širiti i unaprjeđivati edukaciju pa tako stvarati kadrove kompetentne za odgovarajuću valorizaciju dotičnog prostora a i svakog posebno od tipičnih resursa što ih taj prostor nudi. Organizacija IWINETC osnovana je 2009. u Penedésu (znanome po pjenušcu cava) u Kataloniji u Španjolskoj, a sa svojim programima gostovala je 2011. u Portu, 2012. u Peruggi, 2013. u Zagrebu, 2014. u Tbilisiju, 2015. u Champagnei, a 2016. na Siciliji. Iduće godine, s jubliarnim desetim izdanjem, bit će, od 10. do 12. travnja, u Budimpešti, u hotelu Budapest Marriott*****

Planiraju se 25 različitih predavanja i okrugli stolovi, primjerice i s Felicity Carter, glavnom urednicom časopisa Meininger’s Wine Business International ugledne njemačke izdavačke kuće Meininger Verlag, pa s Paulom Richerom, višim partnerom Genesysa – aplikacije vezane uz tehnologije putovanja, turizma i ugošćavanja, a i sa Judith Lewis, s područja marketinga (Search & Online Marketing Authority). Prilike će biti za niz tzv. B2B susreta, a i za otkrivanje Mađarske kao atraktivnog eno-gastro odredišta za turiste. Poseban naglasak bit će na područjima Etyek, Eger i Tokaj, kamo će se organizirati putovanje i obilasci, kaže direktor IWINETC-a Anthony Swift. U izlagačkome dijelu prezentirat će se i vinogradarsko/vinska odredišta iz raznih krajeva svijeta, moći će se kušati vina ne samo iz Mađarske nego i iz drugih zemalja, konkretno Armenije, Bugarske, Italije, Grčke i Španjolske. ♣

ČARI ZAGREBAČKOG EL TORA – Španjolci imaju svoje arene, a mi, bogme, svoje!

Chef Mario Mihelj: Quesadilla, gusta juha od kukuruza, brancin ceviche, losos tiradito, te, dolje, zapečena hobotmnica, svinjska rebrica,BBQ beef tacos, pirjana obrazina iberico

U tamošnjoj areni – tlo je pijesak, a španjolski izraz za pijesak je upravo arena, čar je tamo vezana uz borbu s bikom (el toro) kojemu se svi dive ali zapravo katarza je i gromko se plješće tek kad je kompletno svladan. U našoj španjolskoj areni El Toro u Zagrebu poprište je pak uza stol, tanjur i čašu.. Ali, i tu druga strana izgleda atraktivno i za divljenje, a također i tu je potrebno i te kako se potruditi se da je se kompletno svlada… ♣

PODUKA IZ ENOGASTRONOMIJE i UŽIVANJA – Restoran Bava hotela Bellevue u sastavu lošinjske grupacije Jadranka krenuo je s radionicama na kojima je, uz pomoć tamošnjih chefova, moguće naučiti prigotavljati određena jela, sljubljivati vino s njima i – uživati u obroku koji ste osobno prigotovili. Chefovi Bellevuea pokazuju kako prirediti npr. gastronomske specijalitete upotpunjene antičkim začinima što se rabe i danas, zatim gastro-specijalitete s mediteranskim začinima, objašnjavaju vrijednosti pojedinih namirnica, reagiranje namirnica na okolinu, postupanje s namirnicama. Broj osoba za taj tečaj minimalno su dvije, a maksimalno ih je osam. Radionica traje oko četiri sata, a početak je u podne. Jezici prezentacije su hrvatski i engleski. Cijena, koja ovisi o prijavljenome broju sudionika ali u svakom slučaju prelazi 1000 kuna, obuhvaća poduku pod stručnim vodstvom kuhara, namirmice potrebne za izradu jela, radnu odjeću, edukaciju sa sommelijerom o vinima koja se sljubljuju s pripravljenom hranom, te mogućnost uživanja u pripremljenome obroku u tri slijeda. ♣

Berba 2017

Franz Reihardt Weninger iz gradišćanskog Horitschhona, blizu granice s Mađarskom: iz 2017. osobito dobra trebala bi biti crna vina!

AUSTRIJANCI ZADOVOLJNI URODOM! – Zanimljivo: brojna nevremena praćena tučom, te ektremne vrućine i suša ljeti nisu, tvrde Austrijanci, ozbiljnije naštetili berbi 2017! Rado će se pohvaliti da su iz ovogodišnje sezone imali potpuno zrelo i zdravo grožđe! Čak i količinski situacija je, tvrde, jako dobra, pogotovu u odnosu na 2016. kad su zbog kasnih mrazeva imali dosta štete tako da su proizveli jedva dva milijuna hektolitara. Iz berbe 2017 očekuju, po riječima predsjednika Udruge vinogradara Johannesa Schmuckenschlagera, oko 2,3 milijuna hl vina.

Evo što je Schmuckenschlager rekao o tome kako su austrijski vinogradari parirali dugoj vrućini i suši: Dosta se koristilo navodnjavanje kap po kap, a tamo gdje nema postavljenih cijevi za vodu skidalo se grožđe da se što više odtereti trs. Sreća je bila to što je sredinom kolovoza u nekoliko navrata kišilo, u posljednjem i pravom trenutku za vinovu lozu i grožđe, i to je bilo presudno da dozrijevanje ipak bude kako treba. Specifičnosti sezone 2017. odrazit će se na povšenom alkoholu u vinu i na nešto nižoj ukupnoj kisleosti od uobičajene, količina je tek nešto manja od všegodišnjeg prosjeka stoga što su bobice grožđa zbog perioda suše s nešto manje soka.

Štajerska je, čujemo, manje patila od suše i vrućina i očekuje podjednako i dobra vina i solidnu količinu. Burgenland također očekuje solidnu količinu i posebno dobra crna vina, Donja Austrija i Beč pak očekuju, kaže se, uglavnom normalnu berbu glede količina. ♣

Feravino

TRGANJE i KAO TEAM-BUILDING – Na Goveđoj glavi, najboljem vinogradskom položaju Feravina u Feričancima, vikend u sredini rujna bio je posebno veseo. Natjecanjem u berbi grožđa službeno je završena prva sezona atraktivne team building-ponude. Feričanačka berba grožđa postoji kao jednodnevni turistički program koji u okruženju vinograda i šume provjereno zabavlja, opušta i puni baterije.

Druženje u vinogradu nakon odrađenog branja nastavlja se u Vincilirskoj kući, obnovljenom ugostiteljskom objektu Feravina, uz bogat slavonski stol, gostoljubive domaćine i tamburaše te dakako uz vina iz podruma Feravina. Stari podrum Feravina, sagrađen 1804. u središtu Feričanaca, najbolja je polazna točka za feričanačku vinsku pustolovinu.

Ivan Ergović, čelna osoba Feravina

Tu se doznaje da je feričanačko vino kroz povijest bilo vjerni pratitelj poznatim piscima i skladateljima ovoga kraja. Česti gost ovdašnje plemenitaške obitelji Mihalović bio je i Franz Liszt, znani skladatelj koji je inspiraciju za svoja glazbena djela pronalazio upravo u vrhunskoj (i) feričanačkoj kapljici.

Feravino danas ima ukupno 125 hektara vinograda. Nakon najprije pobranih 720 tona grožđa, za kraj je ostavljeno 14 hektara frankovke, osam hektara cabernet sauvignona i cabernet franca. Plan je bio ukupno iz 2017. pobrati oko tisuću tona. Berba je inače počela 24. kolovoza, najranije ikad u povijesti Feravina. a prvi je za branje odabran rizling rajnski, kasna sorta ali u ovome slučaju trgana rano jer je bila predviđena za pjenušac.

Marijan Knežević, glavni enolog Feravina

Inače, glavni enolog Marijan Knežević veli da je odlučeno ne samo to da se svaka pozicija bere i vinificira zasebno, nego i da se na najboljim mikrolokacijama dio grožđa, posebice od crnih sorata, ostavi i za nešto kasniju berbu, da se ostvari bolja fenolna zrelost. Kasnije, u podrumu, moguće je igrati se spajanjem najboljih partija iz ranije i najboljih partija iz te kasnije berbe da se dobije kompleksno, puno i čvrsto strukturirano ali istodobno i ne prealkoholno, dakle skladno i elegantno vino.

– Sezona 2017. pamtit će se kao iznimno vruća i sušna. Berbe su počele neuobičajeno rano, čak tri tjedna ranije u odnosu na protekle godine, jer u grožđu se naglo nakupljao slador. Zrioba nije odgovarajuće pratila tako brzo nakupljanje šećera. Strahovali smo od gubitka kiselina, a time i aroma. Ranijim trganjem kod bijelih sorata dosta se postiglo glede očuvanja kiselina i aroma, tako da smo proizveli vina što će po svojim karakteristikama biti na tragu berbi 2009., 2011. i 2012., koje su bile odlične kvalitete. Crne sorte grožđa planirali smo brati u više navrata, neke parcele ranije nego inače, pa i mjesec dana ranije, a neke poslije, dosta kasnije, u punoj fenolnoj zrelosti. Parcele se beru i vinificiraju zasebno kako bi svaki položaj pokazao svoj potencijal u ovoj zahtjevnoj godini. Rječju: teška godina u vinogradu, međutim pravodobna berba s obzirom na tip vina i primjena najboljih tehnologija u podrumarstvu trebale bi osigurati ponovno visokokvalitetna vina – kazao je Marijan Knežević.

Iz tabora Feravina novost je i prva mješavina frankovke, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca. Riječ je o Cuvéeu Miraz 2015., suhom vinu modernog stila, za koje je grožđe brano na trima feričanačkim položajima – Srednjaci, Zoljani i Goveđa glava. ♣

ŠAŠAVA GODINA za – POSLASTICE iz AMFORE! – Šašava vinogradarska godina 2017. Ekstremno niske temperature u zimi, mraz, tuča, nevremena, ekstremno visoke temperature ljeti, nagle promjene temperature od danas do sutra, suša, a kad je trebalo grožđe ubrati – lije, curi, pa lije, pa curi…

Kakvo vino očekivati iz takvih okolnosti?

Traminac 2017

Martina kao Diogen – u bačvi!

Neki vinogradari koji su se, iako bi možda i rado bili pričekali još koji dan, odlučili za berbu u prvoj polovici rujna dok kiša nije preuzela svoj, kako vidimo na raznim područjima, kobni ples, moguće su bolje prošli (količinski) nego oni što su čekali…

Obitelj Tomac iz Jastrebarskoga kaže da je zadovoljna ubranime, a kao znak potvrde tome i u znak sjećanja na ludu godinu odlučila je iz berbe 2017. na polugodišnju maceraciju u amforu staviti – traminac te, naravno posebno, i sauvignon! Obje te aromatične sorte sad su po prvi put metnuli u amforu, da vide kakav će one dati rezultat. Pionirski istraživalački duh kod Tomaca očito ne jenjava. I jednog i drugoga vina bit će po oko 2000 litara. Traminac je iz vinograda s panjevima starim 30 godina, trsova je oko 6000. Dok su sa sauvignonom izlazili kao zasebnim vinom u klasičnoj izvedbi, grožđe traminca rabili su zajedno s grožđem drugih na Plešivici tradicijskih kultivara iz njihovih starih nasada, za bazni pjenušac. Ove godine u amforu nisu išli sa kod njih uobičajenima chardonnayem i rizlingom rajnskime. Chardonnay su uglavnom usmjerili prema pjenušcima… Nakon što prođe maceracija, vina iz amfore sele u velike bačve, o unutarnjoj čistoći kojih inače brigu vodi Martina Tomac, i u tim bačvama dozrijevat će dvije godine. ♣

MARKETING, i KAKO GA SVLADATI... – Još nisam naišao na ovakav sjajan marketinški pristup kod bačvara, ali jesam kod – jaskanske vinogradarsko-vinarske obitelji Tomac… Nije čudno što su vina Tomac ne samo s tijelom, nego i s dušom… ♣

POVIJESNI DOGAĐAJ ZA PLEŠIVICU? – Hoće li se to pokazati povijesnim događajem za Plešivicu, kako je rekao jedan od sudionika skupa, i je li napokon sada doista došlo pravo vrijeme da Plešivica ozbiljno krene, kako je rekao drugi sudionik skupa, u stvaranje od sebe ozbiljne vinske i turističke destinacije?

U Jastrebarskome je za predstvnike vinskih trgovaca, ugostitelja i informativnih medija, uvodno u već tradicijsku rujansku manifestaciju Jaskanske vinske svečanosti, održana radionica Pjenušci s Plešivice koja je, rečeno je, po prvi put u tome gradu okupila izabranu šestoricu – nazvani su jaskanskom pjenušavom reprezentacijom – od čak mogućih, navodno, danas već 16 do 17 tamošnjih proizvođača pjenušaca, kategorije što je uz mirna vina od rizlinga rajnskog te chardonnaya a u novije vrijeme i od sauvignona bijeloga i pinota crnoga te narančastih vina (i iz amfore), postala jedan od zaštitnih znakova Plešivičkog vinogorja. Sklon sam vjerovati da je ta radionica, koja je okupila lijepi broj posjetitelja – više od pedesetak, što je, kažu domaćini, dosad u ovakvome obliku i opsegu neviđeno u Jaski a među publikom bili su i gradonačelnik Jastrebarskoga te direktorica gradskog Turističkog saveza i direktorica Turističkog saveza Zagrebačke županije ali i predstavnica Ministarstva poljoprivrede iz odjela za povlačenje sredstava iz europskih fondova – slijed nedavnog susreta dvojice zagrebačkih vinskih novinara s jaskanskim gradonačelnikom na temu (visokog) vinskog i turističkog potencijala Plešivice i (niskog) stupnja dosadašnje valorizacije tog potencijala, a i nadam se da, u skladu s prirodnim i ambijentalnim okolnostima ali i s pokazanom kakvoćom dijela pjenušaca i mirnih vina i vina od bijelih sorata maceriranih u amfori, zaista napokon predstavlja početak novog, uspješnog OPĆEG gospodarskog napretka tog teritorija na bazi eno-gastronomije i turizma.

Plešivička pjenušava reprezentacija, na radionici u Jastrebarskome koju je vodio novinar Ivo Kozarčanin

Potrošače iz obližnjih Zagreba i Karlovca te brojne turiste koji rado idu ciljano na neke sadržaje – u ovome slučaju riječ je o vinu kao snažnome magnetu, te prolaznike Jaski blizom autocestom u potrazi za relaksom uz okusan stol treba privući u većem broju na Plešivicu iz više razloga, primjerice zato što kušanje proizvoda konkretno vina, sira, mesnih prerađevina…. na licu mjesta omogućuje bolje upoznavanje s proizvodom i s načinom nastanka dotičnog specijaiteta te s ambijentom, a to ostavlja duboki trag, zatim zato što dolazak gostiju na kućni prag omogućuje prosperitet i vrijednim i pedantnim ponuđačima koji imaju količinski premalu proizvodnju za plasman drugdje na tržištu, a i zato što pruža priliku za zaradu i onima s nekom drugom lokalnom ponudom, kao i zato što se svime time stvara dobar image teritorija.

Nužni su za cijelu priču ponajprije u poslovnom smislu samoorganizacija udarne lokalne branše – u ovome slučaju prvenstveno vinara, svakako uspostava kvalitetne suradnje udruge s lokalnim pa i regijskim društveno-političkim strukturama čiji je zadatak stvaranje odgovarajuće logistike, zatim formiranje programa djelovanja udruge i prikladan i za sve članove važeći pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu te u komercijalizaciji radi definiranja kvalitetnog i za dotični kraj organoleptički prepoznatljivog proizvoda što bi se nudio kao zvijezda teritorija, nužna je i samokontrola uz povremene provjere i proizvodnog procesa i organoleptike da se stvarno postigne da se svi drže uspostavljenih regula. Bitno je osiguranje u dovoljnoj ukupnoj količini stilski ujednačenog proizvoda tzv. paradnog konja područja, a tada do punog izražaja i korisno za sve sudionike dolaze dobro organizirani marketing i dakako kvalitetan prihvat gosta… ♣

ODLAZAK KRALJICE: JASKA SE TRESE!… JER i VINO SE u VODU PRETVARA… – Jaska se trese, a kako i ne bi… Vinska kraljica, koja je iz Jastrebarskoga i kojoj ističe mandat, mora prepustiti mjesto novoj! Prošla su vremena abdikacije kad je kraljevska obitelj odlučivala, a eto došlo je i do toga da ni aktualna hrvatska politika u ovome slučaju ipak nije sigurna može li kontrolirati kraljevsku stvar. Jednostavno, po pravilniku Zagrebačke županije, nastupilo je vrijeme da aktualna Vinska kraljica dade mjesto novoj. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić na otvorenju Jaskanskih vinskih svečanosti 2017 s pozornice je poručio da bi volio da Jaskanka Lucija Šember ostane kraljicom, ali… Od 13. rujna neumoljivo je Zagrebačka županija počela s primanjem prijava novih kandidatkinja, teško je da bi sam Pajdaš Dončić, ma kako bio na visokoj funkciji i poklonik Šemberovh vina a, opet, i pogotovu stoga što nije u vladajućoj stranci, uspio nešto učiniti za Lucijinu krunu i dalje…

Stjepan Haramija, Dominik Jagunić i Perica Kunović

Na slici s otvorenja Jaskanskih vinskih svečanosti su, na pozornici, aktualna Vinska kraljica Lucija Šember i dio političke vrhuške – potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel.

Ali, nije to sve: na Jaskanskim vinskim svečanostima uspieli smo saznati da se ne samo vino proizvodi od vode nego i da se vino – pretvara u vodu! Naime nekadađnji podrumar Jaska-vina koje je postalo Mladina – Stjepan Haramija, sada radi na poslovima – oko vode (Jana)!. U društvu proizvođača sve boljeg plešvičkog pjenušca Dominika Jagunića, Haramija moli miništranta i kapelana Pericu Kunovića da mu na martinjskim krštenjima mošta na vino kod vinskog biškupa Milana Ivančića ishodi oprost zbog profesionanog odmaka od nektara boga Bakusa… A mudri Perica obećava i pozitivan ishod, ali samo ak’ bi tražitelj bil sklon tome da pruži malu ali konkretnu pomoć u skorašnjem obredu krštenja, kad bi se trebala i predstaviti knjiga (za izdavanje koje se i traži pomoć) o martinjskim običajima u jaskanskome kraju. ♣

KUPUJMO HRVATSKO!: 20 GODINA – Kupujmo hrvatsko!, Trg bana Jelačića Zagreb: 20 godina. Akcija Hrvatske gospodarske komore nedavnim događanjem na Trgu bana Jelačića u Zagrebu proslavila je 20. rođendan. Nazočni, dakako, gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik HGK Luka Burilović, te Marko Jurčić, savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo. Na pozornici, voditelji kroz program Sanja Doležal i Darko Janeš (vide se u pozadini).

Milan Bandić, Luka Burilović i Marko Jurčić

Iza nas je gotovo 300 događanja u okviru akcije Kupujmo hrvatsko!, a u tim događanjima sudjelovalo je oko 2000 tvrtki. Kupujmo hrvatsko! je najuspješnija nacionalna akcija u Hrvatskoj .. Potrošači sve više traže kvalitetan domaći proizvod, a to su prepoznali i trgovci, jer nema supermarketa bez hrvatskog odjeljka (???? – prim.ur). I to je najveći uspjeh ove akcije, koja je ovoga puta na proslavi rođendana u srcu Metropole okupila više od 300 tvrtki, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući 21. rujna na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića proslavu 20. rođendana akcije Kupujmo hrvatsko!.

Sirevi Šestak s Plešivice

Varaždinske delicije Tomašković

Težak je bio put tijekom proteklih 20 godina: sjetimo se nekadašnjeg nepovjerenja prema svemu što je domaće. Celofan i lijepo pakiranje ni danas ne jamče kvalitetu. Naši proizvodi zadovoljavaju najviše svjetske standarde kvalitete, dodao je Burilović, ističući da uspjeh akcije ne bi bio moguć bez naših proizvođača (??? – prim.ur), posebno malih i srednjih tvrtki koje su pokretač hrvatskoga gospodarstva. Kupnja hrvatskoga treba postati stil života svih 365 dana u godini, i u tom duhu trebamo odgajati i generacije koje dolaze.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, nakon što je zaželio svima dobrodošlicu, pozvao je sugrađane da se pridruže akciji kupujući domaće proizvode jer domaće je domaće.

Cipela za život na velikoj nozi

Ovo je izvrsna akcija i zaslužuje svaku pohvalu jer pomaže očuvanju radnih mjesta i razvijanju hrvatskih tvrtki, naglasio je savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić. HGK radi na akciji Kupujmo hrvatsko! promičući i na međunarodnom tržištu naše tvrtke i njihove proizvode.

Tu se postavlja pitanje je li naziv Kupujmo hrvatsko najbolje rješenje kao apel. On poziva nas na ono što je sasvim logično i samo po sebi razumljivo! Kupujmo hrvatsko moralo bi doista funkcionirati svih 365 dana u godini, dakle da je stil života. Kupujmo hrvatsko! ne djeluje baš prikladno jer kao da sugerira da su hrvatski proizvodi samo za hrvatske korisnike. Kako ćemo se takvim apelom obraćati – bilo u Lijepoj našoj, bilo u inozemstvu strancima, koji su nam i te kako važni kao kupci i konzumenti i kao propagatori, posebice proizvoda i usluga s visokim karakterom i snažnim obilježjem kraja odakle potječu? Zar ne bi bilo bolje rabiti apel Kupovati hrvatsko!

Na reviji hrvatskih proizvoda na Jelačić-placu uglavnom hrana i pića (samo papajmo, bumo lepi debeli!), ali i – nešto za život na velikoj/visokoj nozi, i za velike Hrvate… Cipela modela Guliver, proizvedena u Borovu još 1999. godine, da li i kao optimistična projekcija budućeg blagostanja u Lijepoj našoj? Dužina 2,10 m, širina 0,85 m, visina 1,20 m, težina 80 kg. Za izradu je potrošeno 510 radnih sati.

Ponuda mesnih prerađevina na suncu i bez rashladne vitrine

Voćna vina Raak

Na mnogo štandova nudile su se mesne prerađevine, dobar dio njih za konzumaciju bez termičke obrade (šunka, slanina, salame i kobasice, čvarci…), bilo je poprilično i onih mliječnih, primjerice sireva, na dosta mjesta sve to nuđeo ne konfekcionirano u prikladnim pakiranjima nego otvoreno, sunce je upiralo, doduše ne tako jako kao u srpnju i kolovozu ali ipak do mjere da su se slanina i masniji dijelovi drugih komada i te kako vidljivo znojili. Čudno je da ponuđači tu svoju robu ne drže i rashladnim vitrinama s prozirnim staklom, da je očuvaju od degradacije (u tijeku ljeta baš na izložbama hrane na Jelačić-placu na više mjesta vidio sam već posmeđene špek i masne dijelove drugih komada koji izvorno moraju biti bijeli k’o snijeg, pa bi se na gradskim trgovima i ulicama radi ozbiljnosti ponude i radi zaštite potrošača trebalo pobrinuti za tehnički/logistički prikladan način izlaganja i nuđenja prehrambenih proizvoda.

Stjepan Đurinski s predikatima

Juta spiza iz Kaštela

Inače, u većem opsegu izloženi su bili i bučino ulje i namazi na bazi bučinih koštica ali i namazi od graha!, maslinovoga je ulja bilo malo, također i ponuda vina od grožđa bila je oskudna (možda i s obzirom na berbene dane), makar došao je zaprešićkoga kraja Stjepan Đurinski sa svojim višestruko zlatom i velikim zlatom međunarodno nagrađivanim visokim predikatima. Bilo je voćnih vina: s kapljicom od aronije i crnog ribiza (Elite Dinner Wine) i od višnje (Romantic Touch) na štandu Vino Raak animirala je (bez sambe!) Brazilka Lorena, udana u Draganiću, Ivan Tomašković iz Varaždina uz ostale svoje mesne prerađevine (on je imao hladionik!) donio je i varaždinski kulen (razlike u nazivu u odnosu na slavonski: nije kulin nego kulen, te u glavnom začinu: protagonist je papar a ne paprika…). Na štandu s licitarskim proizvodima saznali smo da uz Maricu ne mora uvijek biti baš Ivica, a na punktu tvrtke za Juta spiza 100% kaštelansko iz Kaštela vidjeli smo da ljuti umaci ne moraju obvezno biti iz Slavonije i Baranje, nego da se u većem broju etiketa proizvode i u Dalmaciji… ♣

PAŠKI SIR BOGATIJI ZA JOŠ DVIJE ZLATNE MEDALJE! – Paška sirana ovjenčala se još dvjema medaljama za svoj paški sir. Nakon San Sebastiana i Super Gold medalje, prije koji dan stigla su i nova priznanja – dvije zlatne medalje sa Global Cheese Awardsa u engleskom Sommersetu. Global Cheese Awards je natjecanje sireva s najdužom tradicijom u Engleskoj. Ove godine natjecalo se 1100 sireva iz cijelog svijeta. Među njima, najbolji ovčji sir je upravo paški sir. Priča o Paškoj sirani je priča ne o poslovnom uspjehu jedne obitelji nego o generacijama mnogih otočkih obitelji koje su zajedno disale slani paški zrak, strepile nad svojim stadom u hladnim zimama i sušnim ljetima, priča o stotinama vrijednih ruku koje su oblikovale sir unoseći u njega čežnju za nekim sporijim vremenima i toplim domaćinstvom. Otok je postao kultura, kulturna baština. Ponosimo se time i, dakako, sa svim nagradama koje kontinuirano dobivamo, rekla je voditeljica marketinga Paške sirane Martina Pernar Škunca. ♣

HRVATI VOLE BOMBONE! – Čak 86 posto domaćih potrošača jako rado konzumira bombone, što se smatra vrlo visokom razinom potrošnje. Svaki dan bombone jede jedan od 20 Hrvata. Toliko je naime (4,6%) onih koji su izjavili da bombone konzumiraju na dnevnoj bazi, a kako idemo prema manjoj učestalosti konzumacije tako i broj konzumenata raste. Četvrtina potrošača (25,5%) bombone jede nekoliko puta tjedno. Za nijansu više (27,1%) je onih koji kažu da ove slastice konzumiraju nekoliko puta mjesečno, a onih koji bombone jedu rijetko – samo kada im ih netko ponudi – ima 28,7 posto. Prema tome, bombone ukupno konzumira, eto, 86 posto hrvatskih potrošača, dok je samo 14% njih izjavilo da ne konzumiraju ove slastice.

Istraživanje o konzumaciji bombona proveli su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Stavovi prema preferiranoj vrsti bombona: tvrdi bomboni su vodeći s obzirom da njih najviše voli jesti 36,5 posto konzumenata, a da su im draži meki bomboni izjavilo je tek nešto manjih 33,7 posto potrošača. Da podjednako vole i tvrde i meke bombone ističe 29,9 posto konzumenata. Zanimljivi su i okusi bombona. Osvježavajuće arome (od mente, anisa i sl.) najviše voli natpolovičnih 55,7 posto konzumenata bombona, voćne arome najdraže su za 27,8 posto, a karamele za njih 16,5 posto. Građani su upitani i iz kojeg razloga najčešće konzumiraju bombone, i odgovor njih 55,6 posto da konzumira ovu slasticu kako bi se zasladilo nije iznenadio. Za osvježenje daha bombone najčešće jede 30,6 posto konzumenata, zbog razbijanja dosade njih 12,4 posto, a ima i onih koji bombone jedu zbog gladi (1,4%). Gdje potrošači najčešće kupuju bombone? Daleko najčešće u supermarketima, naime u ovim formatima trgovina bombone kupuje čak 96,7 posto konzumenata, dok su mrvice pripale kioscima (2,8%) i benzinskim postajama (0,4%). ♣

CROATIA VINO u BEČU – Od 21. do 24. rujna Hrvatska je predstavila svoja vina u Beču, na poznatom trgu Am Hof. Kapljicu je izlagalo 11 hrvatskih vinarija, okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica u organizaciji Udruženja vinarstva HGK. Vina su donijeli Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo, PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok i PZ Vrbnik, a delikatese Delikroat i Aura Delikatessen. Želja je bila, kažu iz HGK, podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske sada, u posezoni, dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi, te poručiti im da proizvode koje su konzumirali u Hrvatskoj mogu kupiti i kod kuće. Cilj manifestacije je ne samo jačanje imidža hrvatskih vina i vinarija nego i jačanje cjelokupnog imidža Hrvatske na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija vinarima osobito važna. Austrija je blisko, značajno, ali prije svega zahtjevno tržište. Ako naša kapljica bude prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to će nam zasigurno osigurati probitak i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku projekta. Vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić.

Vina Croatia Vina mosaica u središtu Beča, na trgu Am Hof. Na kioscima naši su proizvođači i prodavali butelje za ponijeti sa sobom

Iz HGK i podatak da izvoz vina na austrijsko tržište bilježi porast. U prvih pet mjeseci izvezli smo tamo 718,5 tisuća litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriju izvezli ukupno 675 tisuća litara Bakhova nektara. U nastavku očekujemo daljnji rast i plasiranje hrvatskih vina ne samo na austrijsko nego i na EU tržište, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao u Beč dati podršku našim vinarima. ♣

Glavni enolog Vinakopra Boštjan Zidar i aktualni direktor Vinakopera Robert Fakin s trofejima

VINAKOPER – VINAR 2017. GODINE u SLOVENIJI – Koparski vinski podrum Vinakoper, s velikom paletom vina različitih kvalitativnih kategorija i sa već godinama iznimno dobrom kapljicom u kategorijama Capris a pogotovu Capo d’Istria, nedavno je na poljoprivredno-prehrambenom sajmu Agra u Gornjoj Radgoni, gdje je, inače, osvojio dvije titule šampiona – jedno veliko zlato, tri zlata i sedam srebra, dobio laskavi naslov – Vinara 2017. godine u Sloveniji! Ova titula je stigla u godini kad spomenuta vinska kuća ne samo obilježava nego i slavi 70 godina postojanja. U ovoj godini Vinakoper imao je dosta uspjeha s vinima i na međunarodnoj pozornici, konkretno na ocjenjivanjima Mondial de Merlot, Muscats du Monde i Decanter World Wide Award. ♣

OKUSI POSAVJA, s PJESMOM DALMACIJE! – Krško je ne tek nuklearka, kako je vjerojatno najčešće percepcija u našim glavama ovdje, nego je i simpatičan gradić uz Savu nastao od naselja rođenog u dalekoj povijesti, i ishodište je za turističke posjete vinorodnoj okolici na pejsažno-enogastronomskoj bazi. Gradski turistički djelatnici sa Ksenijom Kragl izravno u operativi odlučili su ponajbolje dobrote nedavno – prigodno, u rujansko vikend-popodne – podastrijeti u staroj jezgri grada i prbližiti ih još i više široj domaćoj publici, ali, računajući, s obzirom na blizinu Hrvatske – pa i lukavo! – i na popularnost pjevača Petra Graše kojega su angažirali za koncert, i mogućim posjetiteljima iz Lijepe naše.

Vrlo decentna organizacija, atmosfera bez vašarskog kiča. Štandovi s ugostiteljima i vinarima duž ulice u središtu stare jezgre. Ugledni restorani poput Repovža, Tri lučke, Gostilne Šempeter, seosko gospodarstvo Špiler, pjenušar Istenič, zatim vinari poput Kelhara koji je ozbiljno krenuo i u vina od dugo maceriranih bijelih sorata, pa za frankovku specijalizirani Janko Kobal (jako dobre frankovke, jedna iz 2015 a druga jos mlada iz 2016) i Dular, a i KK Krško, bio je tu i aktualni kralj cvičeka Štemberger, inače znan i po odličnim mesnim prerađevinama. Posjet – jako dobar, i to u značajnoj mjeri obiteljski…

Dejan Mastnak iz Tri lučke i Ksenija Kragl

Hrana i vino nisu se besplatno davali na kušanje-uživanje, organizator je na zadovoljstvo i ponuđača i potrošača stvar elegantno riješio žetonima. Izlagači su svaki na svom štandu imali vidno postavljenu obavijest koliko žetona je potrebno za konzumaciju nekog jela odnosno nekog vina. S obzirom na to koliko se konzumiralo, rekao bih da cijene žetonima – što su se mogli kupiti na ulazu – nisu bile (pre)visoke, i odbijajuće. Za izlagače je ovaj način bio povoljan jer se oni nisu morali brinuti oko fiskalizacije s obzirom da prema potrošačima nisu izravno radili s novcem, zatim i stoga što su ipak nešto, ne samo reklamno nego i financijski, dobili, naime izlagačko mjesto nije se naplaćivalo unaprijed i posebno, organizator je svoje troškove gledao namiriti preko prodanih žetona…

Janko Kobal s frankovkom

Posjet Krškome bila je i prigoda saznati nešto više od tome gradiću. Arheološki nalazi govore da je područje današnjeg Krškoga (inače neko vrijeme u bivšoj državi zvanoga Videm Krško) kontinuirano naseljeno još od brončanog i željeznog doba. Ovdje su boravili i stari Rimljani, a nakon srednjevjekovnog razdoblja predio je u rukama Habsburgovaca. Između 15. i 17. stoljeća prijetilo je Otomansko carstvo.

Janez Istenič i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma

U drevnoj gradskoj jezgri Krškoga, gdje je dosta zelenih površina s parkovnim ozračjem, stare su simpatične kuće niskogradnje, uglavnom dobro održavana vanjskog izgleda. Na slici je Bohoričeva ulica gdje je održana manifestacija Okusi Posavja (s pjesmom Dalmacije!). Na kraju Bohoričeve vidi se župna crkva posvećena Janezu (Ivanu) Evangelistu. Ona je u sklopu rimokatoličke dioceze Novo Mesto. Riječ je o građevini iz kasnog 15. stoljeća, koja je krajem 19. stoljeća dograđena i novouređena. U Krškome uz tu crkvu postoji i ona posvećena sv. Rupertu, sagrađena također krajem 19. stoljeća, ali u neoromanskom stilu, a u Staroj Vasi je crkva iz 17. stoljeća, posvećena sv. Mihaelu. Na desnoj obali Save je, pak, crkva posvećena Svetom Duhu, sagrađena krajem 18. stoljeća po projektu austrijskog arhitekta Johanna Nepomuka Fuchsa. Od religioznih spomenika treba spomenuti i kapucinski samostan iz sredine 17. stoljeća. Zgrada današnje Gradske vijećnice Krškoga, sagrađena 1607, bila je u zadnjim godinama njegovoga života utočište Johanna Weikharda von Valvasora, plemenitaša, člana Kraljevskog društva u Londonu, prosvjetara, povjesničara i jednog od preteča moderne slovenske historiografije. Druge značajne ličnosti iz slovenske povijesti a vezane uz Krško su Adam Bohorič, učitelj i gramatičar, te njegov učenik Jurij Dalmatin, koji je 1578. na slovenski preveo cijelu Bibliju. Jurij Dalmatin rodio se u Krškome u obitelji, kako i prezime govori, porijeklom iz Dalmacije. Postao je luterancem, piscem i prevoditejem… Iako njegovo ime i prezime to sugeriraju, ne treba ga brkati s Jurjem Dalmatincem, kiparom rođenim početkom 15. stoljeća u Zadru i umrlime u drugoj polovici 15. stoljeća u Šibeniku. ♣

NARANČASTI KELHAR – Nisam baš očekivao to u ovoj prigodi za širu masu, ali srećom dogodilo se: na priredbi Okusi Posavja u Krškome obitelj Kelhar s Bizeljskoga (vinogradi su na brdu iznad sela), koja svoje proizvode nudi pod markom Keltis i koja se ozbiljno okrenula organskoj produkciji i upravo sada, nakon isteka potrebnog vremena nadzora od strane nadležnih, očekuje i certifikat o tome, predstavila je i svoju kapljicu zasad još, tržišno gledano, izgledom, mirisom i okusom ipak bližu užem krugu ljubitelja Bakhova nektara – narančasta vina. Kelharovi se već više godina okušavaju i na liniji tzv. narančastih vina, a u Krškome je Miha Kelhar, koji u kreacijama vina sudjeluje s ocem Marijanom, prezentirao, uz ostale, klasične uzorke, i tri orangea – jedno od chardonnaya, berba 2015, jedno – Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya (30%), pinota sivog (30 %), rizlinga rajnskog (20 %), traminca (cca 15 %) te, za začin, mrvice muškata ottonela (5 %), a treće je pjenušac – Mario Extreme (nazvan po tati Marijanu; berba je bila 2014) od baznog vina dugo maceriranih sorata koje su i u netom spomenutom Cuvéeu. Kelharovi su, eto, u Sloveniji, kao što je to u Hrvatskoj jaskanska obitelj Tomac, pioniri narančastog pjenušavog vina! Proizvodnja orange winea u ovome trenutku im je još mala, a cijene su nešto više od drugih, klasičnih njihovih vina, primjerice butelja Cuvéea Extreme na posjedu stoji 20 €.

Evo, po Mihinim riječima, načina rada kod svakoga od njih: chardonnay, zamišljen kao bazno orange wine i kao prva stepenica u približavanju specifičnih narančastih vina širem krugu publike, macerirao je u nekoliko otvorenih drvenih kaca, u jednoj jedan a u drugima dva odnosno tri tjedna, potom su vina tih različitih dužina maceracije pomiješana i mješavina je ostavljena na dozrijevanju, na finom talogu, godinu dana u rabljenim barriqueima. Za Cuvée Extreme maceracija je trajala dva mjeseca u otvorenoj drvenoj kaci, uz miješanje i potapanje klobuka, potom je vino gotovo četiri godine dozrijevalo u bačvama od 500 litara. A za pjenušac Mario Extreme maceracija je išla do sedam mjeseci, također u drvu, Potom je vino 12 mjeseci dozrijevalo u rabljenom barriqueu srednje jačine paljenja (medium), slijedila je šampanjizacija, prvi pjenušci u tek nešto butelja degoržirani su, iz nestrpljenja i znatiželje, nakon godine dana ležanja na talogu u butelji (u Krškome je Miha količinski vrlo pažljivo točio!), ostatak je još na krunskome čepu, bilo bi lijepo susresti se s tim pjenušcem degoržiranime za, recimo, četiri do pet godina! ♣

Villa Istenič

Miha Istenič, uz poster s nazivima kuća pjenušaca koje bi ušle u Klub 20 najboljih pjenušavih vina proizvedenih izvan Champagne

Od njega je na Bizeljskome i počelo: enolog mag. Janez Istenič

20 GODINA KLUBA LJUBITELJA PENIN i ULAZAK u MEĐUNARODNI KLUB 20 VELIKIH PJENUŠACA KAO UVOD u 50. GODIŠNJICU ZNANE BIZELJSKE KUĆE MJEHURIĆA! – Popodnevni piknik po sunčanom i toplom vremenu, brojni ugledni gosti – poslovnjaci, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, enolozi, vinari, novinari, ljubitelji… – iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Španjoske, Švicarske… Bogata ponuda hrane, pjenušci kuće Istenič, ali i Movije iz Slovenije, pa Gramone iz Španjolske, Verticea iz portugalskog Doura, Diela i Raumlanda iz Njemačke, Ferrarija iz Italije, pa čak i od glasovitog Stevena Spurriera iz Engleske, glazba…

Velika svečanost kao uvod u veliki jubilej: na imanju Villa Istenič u Staroj Vasi kod Bizeljskoga na samoj državnoj granici s Hrvatskom proslavljena je 20. godišnjica Kluba ljubitelja penin kojega je obitelj Istenič osnovala i koji je možda i najstariji takav klub na svijetu, a i obilježen je ulazak hiže e penin Istenič u ekskluzivni međunarodni Klub 20 velikih pjenušaca proizvedenih izvan Champagne. Sve to bilo je na određeni način uvod u proslavu – 2018. – u povodu pola stoljeća neprekinutoga pjenušavoga djelovanja Isteničevih,

Kuriozitet: mjehurići Isteničevih od 100 posto sorte plavec žuti (rumeni plavec) koja se obično dodaje baznome vinu za pjenušac zato da mu svojom kiselinom podigne svježinu

vođenih od početka, od daleke 1968., enologom mag. Janezom Isteničem. U Sloveniji inače tradicija proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom seže u sredinu 19. stoljeća, naime 1852. godine startao je Klenovšek u Gornjoj Radgoni, da bi proizvodnju 40 godina poslije nastavio Claude Bouvier, potom su dugo kao glavni proizvođač u Sloveniji Radgonske gorice. Janez Istenič, koji danas gospodari s 10 vlastitih hektara vinograda a grožđe otkupljuje od oko 30 stalnih i već u kakvoći potvrđenih kooperanata i koji godišnje proizvede nekih 120.000 do 150.000 butelja, ubrzo nakon svojega debuta postaje drugi po količini slovenski proizvođač visokokvalitetnih pjenušca nakon Radgonskih gorica. Radgonske gorice i dosta su godina u Deželi bili i jedini proizvođači pjenušca, a danas je slovenska pjenušava scena bogata, broji, navodno, 250 proizvođača pjenušavoga vina!

Klub ljubitelja pjenušaca, koji vodi Janezov sin Miha, okuplja ljubitelje bubblesa, i uz organizirana druženja s gurmanskom i edukacijskom notom nudi svojim članovima i određene pogodnosti pri kupovini pjenušaca. Kao dio tih pogodnosti ovaj put bi se mogla spomenuti i mogućnost degustacije upravo spomenutih renomiranih kuća pjenušavih vina iz Slovenije ali i iz inozemstva a koje su u dogovoru oko osnutka Kluba 20 velikih pjenušaca, inicijativu za osnutak kluba dala je španjolska Gramona iz mjesta San Sadurni d’Anoia u Kataloniji, kuća koja postoji 130 godina, kotira kao visokokvalitetna, i znana je po tome što voli da joj pjenušci, u Kataloniji inače zvani cava, nakon druge fermentacije u boci na kvascima odležavaju po deset i više godina. Gramona je od isprva markiranih potencijalnih 1200 proizvođača iz 36 država u Klub pozvala dvadesetoricu, iz Slovenije dva – Isteniča i Moviju.

Atmosfera

Otvaranje pjenušca Movia, koji nije prethodno degoržiran nego se talog iz butelje izbacuje tik pred serviranjem posebnim zahvatom i uz uporabu s poluge

Mario Tomeković, koji je inače prvi dio radne karijere proveo u nuklearki Krško a koji sada u Londonu uspješno radi kao sommelier, prezentirao je pjenušac glasovitog Stevena Spurriera

Od Mihe Isteniča i španjolske gošće Linde Diaz Morales, sommelijerke WSET i PR-voditelja u kući Gramona, čujem kako je Klub ponajboljih 20 izvan Champagne zamišljen sa zadatkom da što bolje upozna svijet s pjenušavoj realnosti izvan Champagne, da snažnim marketinškim istupom s edukativnim elementima uvjeri što više potrošača da se i izvan Champagne dakle i u drugim sredinama i na svim kontinentima mogu proizvesti odlični pjenušci koji će po kvaliteti moći ravnpravno stati uz bok šampanjcima. Upravo zato da se u akciju uključi veći broj šampanjerija iz većeg broja zemalja na različitim zemljopisnim dužinama i širinama pošlo se s inicijalnom brojkom od 20 geografski dobro raspoređenih proizvođača. Osnutak je Kluba još u povoju, nedavno su, tek, odabranim proizvođačima poslani prvi mailovi namjere i s obrazloženjem što se želi postići te, okvirno, kako raditi. Linda Diaz Morales veli da su vlasnik Gramone i njegova ekipa izbor šampanjerija napravili konzultirajući tri relevantna međunarodna izvora: uglednu britansku vinsku novinarku Jancis Robinson, zatim Parkerov Wine Advocate i knjigu Toma Stevensona Champagne & Sparkling Wine Encyclopedia.

Pjenušci 2014 Bride Valley Stevena Spurriera

Izdvajali su proizvođače po raznim zemljama a za koje su uočili da imaju najviše pohvala, osvojenih medalja na raznim relevantnim ocjenjivanjima pjenušaca, te koji imaju neke posebne i visokokarakterne pjenušave proizvode (s obzirom na lokaciju vinograda, na sortu, tehnologiju proizvodnje…), i one koji su priklonjeni dužem odležavanju pjenušaca na kvascu, do desetak i više godina, uglavnom najmanje do sedam godina. Linda Diaz dodaje da pomalo stižu potvrdni odgovori i da bi se prvi službeni sastanak vanšampanjskih šampanjera budućeg Kluba 20 održao iduće godine na sajmu ProWein u Düsseldorfu. Drugi korak bit će donošenje pravilnika ponašanja koji bi prikladno regulirao aktivnost udruge i obveze članova te omogućio kolektivu da se dobro razvija i da ova ideja o zajedništvu tržišno i na korist svih dobro napreduje. ♣

Odličan portugalski pjenušac od lokalne sorte gouveio proizvođača vertice iz Doura

Linda Diaz Morales, predstavnica kuće Gramona, koja je inicirala osnutak Kluba 20 najboljih izvan Champagne. Odlični pjenušci stari desetak godina

Sommelijerska krema među uzvanicima: Davorin Škarabot, Jure Tomić (Debeluh), Boris i Maruška Gašparin (Pikol), te Sergij Cesar!

Prijatelj sasvim s juga: iz Potomja na Pelješcu do Bizeljskoga Barbari i Mihi Isteniču potegnuo je Mato Violić Matuško!

EFFERVESCENTS DU MONDE – PJENUŠCI SVIJETA 2017 – U Dijonu u Burgundiji od 15. do 17. studenoga bit će najjača koncentracija svjetskih pjenušaca, naime odvijat će se 15. Izdanje međunarodnog ocjenjivanja Effervescents du Monde, u organizaciji tijela Forum Oenologie. Već sad je prijavljeno 650 pjenušaca iz 25 zemalja. S obzirom da se prijave primaju do 18. listopada, očekuje se i dosta više uzoraka od navedene brojke. Pjenušce će ocjenjivati 100 stručnjaka za degustaciju i vrednovanje upravo pjenušavoga vina. Informacije na www.effervescents-du-monde.com ♣

OTVOREN PUPITRES! – Pupitres nema veze sa stresom (to je, inače, šampanjski izraz za drveno postolje s nakošenim stranicama s rupama u koje se naopačke stavljaju boce s pjenušcem da se talog od druge fermentacije spusti u grlić flaše i da ga se lakše riješi prije čepljenja), ali moglo bi ubuduće i imati veze sa stressom! Jer – neće biti lako… U zagrebačkoj Frankopanskoj ulici gotovo na križanju s Ilicom na mjestu prijašnjeg wine-café bara upravo je otvoren lokal Pupitres koji je sommelijerka Jelena Šimić Valentić zamislila kao wine-bar s ekskluzivnom ponudom vina, ali i sireva i kave, delicija, te kao mjesto za susrete sa zainteresiranima da saznaju više o vinu i spremnima da pohađaju njene tečajeve i vinske radionice. Na otvorenju se okupilo značajno mnoštvo, koje nije stalo u lokal pa je veliki dio uzvanika bio, i uz čavrljanje pijuckao, na pločniku ispred ulaza. Iz daljega promatrano izgledalo je kao da je riječ o nekom novom (mirnom!) prosvjedu na zagrebačkim ulicama… Srećom, eto, riječ je bila o veselome skupu.

Ako je suditi po tolikom broju okupljenih, moglo bi se zaključiti da će Jeleni, barem u početku, dobro ići, uostalom – zašto i ne, neka joj je sa srećom!… Jelenu sam obišao i desetak dana nakon otvorenja lokala, veli da je vrlo zadovoljna posjetom gostiju i interesom za njen program Vinska škola. ♣

Na slici su Mladen Zrno iz Badela 1862 s vinima Ivan Dolac 2010 (jako dobar!), Korlat cabernet sauvignon te daruvarski sauvignon (jako dobar!) i Vinska kraljica Moslavine, sa svojom pratiljom

WINE & MUSIC – TREĆA SREĆA! – Treća – sreća! Nakon dva odgađanja zbog kiše, na terasi zagrebačkog kafića Finjak napokon je održano novo događanje Wine & Music, u organizaciji tvrtke Eno-Expert, svojedobno osnovane prvenstveno s ciljem pružanja enoloških usluga proizvođačima vina ali onda, eto, sve jače zanteresirane i za akcije i na marketinškome polju. Kičma Eno-Experta Miodrag Hruškar, Jelena Puh Miloš i Krešimir Hren, koji su u posljednjih 12 mjeseci organizirali pet priredbi Wine & Music što spaja živu glazbu i vino – četiri u Metropoli i jednu u Zadru, okupili su sada, pred publikom, na svojem šestom istupu, u Finjaku, sljedeće vinske kuće s kojima surađuju:

Mirta Lampelj iz vinarije Kopjar, i Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com

Ilovčak, Trdenić i Florijanović iz Moslavine, pa, iz Slavonije, Josipović, Perak i PP Orahovica, iz Međimurja obitelj Lovrec, a od zagorskih vinara Kopjara, Sokača i Đurinskoga, iz Dalmacije Badel 1862/Hvar, Benkovac, Daruvar. Za delikatese pobrinuli su se Sirela (niz raznih sireva) i Galbani (pršut), te Panona Mare PP Orahovice (sjajni dimljeni fileti šarana). Za glazbu su bili zaduženi gitarist Joe Pandur i vokalistica Jana Fabijanić. Cijena ulaznice bila je je 100 kn, a u cijenu su bili uključeni čaša i, u tijeku par sati trajanja manifestacije, neograničeno kušanje vina i delicija. Posjetitelja – poprilično. A profesor Ivan Dropuljić, koji organizira festival vina i gastronomije krajem studenoga u Esplanadi (ovogodišnja manifestacija bit će 12. po redu!) i koji je ulaznicu za svoje događanje na 2500 četvornih metara izlagačkog prostora i sa oko 300 izlagača naplaćivao 100 kuna, pa onda 150 kuna, jedva se odlučio da ove godine cijenu ulaznice podigne na 200 kuna!…

Ekipa Eno Eksterta

Tvrtku Eno expert uz enologe Miodraga Hruškara dipl.ing., Krešimira Hrena dipl.ing, te agronomku, također vinske struke, Jelenu Puh Miloš, dipl.ing, čini i Valentina Tuščić mag.ing.agr. Prije tri godine pokrenuli su Eno Expert Akademiju, podijeljenu na školu za vinoljupce i na specijalizirane programe. U Akademiji je najpopularniji tečaj VinoLjubac. Postoji bazni program VinoLjubac, stupanj više je Napredni vinoLjubac, i, još više, Napredni vinoLjubac – mane vina. Tu su i programi Eno Expert, Eno profesionalac i Eno exclusive. U stvaranju su novi programi o kojima će uskoro biti riječ više. ♣

DANI OTVORENIH BUTELJA – Uspješna serija priredbi Dani otvorenih butelja s kojom su Saša Zec i njegova tvrtka Vina Mosaica te duo Pajo & Hadži započeli ovoga ljeta na zagrebačkom Gornjem gradu na platou kod Klovićevih dvora nastavlja se sada na gornjogradskome Štrosu. Predviđeno je da degustacije vina raznih vinskih kuća iz Hrvatske budu subotom – dakako, s obzirom da je riječ o otvorenome prostoru program će se odvijati samo o lijepom vremenu – s početkom u podne, nakon što pukne top s Lotrščaka. Čast da otvori novi ciklus pripala je Iločkim podrumima, i to u pravo vrijeme – naime početkom rujna na velikom svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini u njemačkome gradu Neustadt an der Weinstrasse u Palatinatu Iločki podrumi osvojili su nekoliko medalja što zlatnog što srebrnog sjaja, konkretno zlatom su se zakitili Traminac 2012 izborba berba bobica i Traminac 2016 premium (vrhunski) a srebrom Graševina 2016 premium (vrhunska). U ruci kljupke Monike su nagrađeni traminac i graševina.

Posjetitelji oduševljeni i predikatnim i vrhunskim tramincem i vrhunskom graševinom, a kako smo sada još u razdoblju berbe, vrijedi prenijeti pitalicu (i odgovor) jednoga posjetitelja kojega smo čuli kako priča za susjednim stolom: Što je to patološka nestrpljivost! Pa to kad Zagorac krajem kolovoza i u prvoj polovici rujna pojačano jede grožđe!…

Za drugo događanje u okviru Dana otvorenih butelja planirano je bilo gostovanje koparske vinarije Brič, u vlasništvu Envera Moralića, posjednika vinske kuće Kutjevo d.d. ♣

LYON: VIGNERONS de NATURE – Za ljubitelje vina rađenih na maksimalno moguće prirodan način: 23 proizvođača članova udruge Vignerons de Nature nastupit će 23. listopada od 10 do 18 sati u Lyonu na adresi Espace de l’Artillerie – 6 bis boulevard de l’Artillerie Lyon 7ème (lako je doći osobnim automobilom ijavnim prijevozom).

Evo i tko izlaže: Domaine Les 4 vents / Crozes Hermitage; Domaine Bastien Jolivet / St Joseph; Domaine Guillot-Broux / Mâcon & Bourgogne; Domaine Charly Thévenet / Régnié; Domaine Partagé – Gilles Berlioz / Chignin & Chignon Bergeron; Château de la Selve / Coteaux de l’Ardèche, Domaine Duseigneur / Côtes-du-Rhône & Châteauneuf; Mas des Caprices / Languedoc; Domaine Fouassier / Sancerre; Domaine du Joncier / Côtes du Rhône & Lirac; Domaine Nicolas Mariotti-Bindi / Korzika; Domaine Mouriesse Vinum / Châteauneuf-du-Pape; Château les Croisille / Cahors; Domaine Dirler-Cadé / Alsace; Domaine Bonnet-Huteau / Muscadet Sèvre & Maine; Domaine Louis Chenu & Filles / Bourgogne & Savigny-lès-Beaune; Château Falfas / Côtes de Bourg; Vincent Couche / Champagne ; Alcools Decroix / Cognac, Gin; Domaine Turenne / Provence; Domaine Defaix / Chablis; Domaine Jaeger-Defaix / Rully; Cascina Corte / Italija, Pijemont; Domaine de l’R / Chinon; Domaine des Miquettes / St Joseph; Domaine M&S Bouchet / Saumur; Domaine du Tunnel / Cornas, Condrieu, St Joseph.

ULAZ JE SLOBODAN, javlja mi Florence Chazallon iz udruženja Vignerons de Nature. ♣

Rujanski (2017) motivi Gravnerovog trsja

Joško Gravner sa suprugom Marijom

BUĐENJE KOD GRAVNERA – Jedinstven je taj Francesco Joško Gravner, i da ga nema trebalo bi ga izmisliti! Jesam li to možda već nekad rekao? Ako jesam, ne libim se ponoviti.

Snažna ličnost, dosljedan, ne tek riječima nego svakim svojim pokretom i akcijom pokazuje vjernost rodnoj grudi i svojemu narodnom i obiteljskom naslijeđu te istinsko poštovanje prema njima. Poklonik iskrenosti i istine te poštenja, prirode i prirodnosti, u današnje vrijeme ispada kao neki odmetnik.

Dobro ga je imati ako već ne pri ruci a ono barem na kilometarski relativno dostupnoj udaljenosti, naime vrijedno se barem svako toliko podružiti s njime jer to druženje, mada uz hranu i vino, nije tek banalno nego je vrlo poučno, naime Gravner i uz vilicu i čašicu te zdravicu i smijeh one koji se lako, makar i nesvjesno i nehotice, uspavaju – a takvih je puno! – u rutini moderne svakodnevice, bazirane na već i beskompromisnoj komercijali pod komandom njegovog veličanstva Novca Svemoćnoga, uspijeva probuditi i navesti da se u mislima, ako ne drugo a ono barem nakratko, pozabave suštinom vezanom uz domoljublje, prirodnost, zdravlje, kakvoću življenja…

Gravnerovi: jesenski menu iz Marijine kuhinje

Ne pije se svaki dan…

Kod Gravnera

Prije kratkog vremena Joška Gravnera posjetila je grupica djelatnika grupacije Jadranka s hotelima na Lošinju, a vodio ih je korporacijski sommelier Kristijan Merkaš. Uz Merkaša, bili su tu Dragan Drlja, voditelj HiP-a zone Čikat, Dario Krstinić, šef restorana Alfred Keller hotela Alhambra, i David Murljačić, direktor sektora Nabava. Buđenje je bilo sjajno, bilo bi dobro da uspavanka prema spomenutoj suvremenoj svakodnevici na koju smo osuđeni – nastupi što kasnije… ♣

Toscana, oblast Chianti Classico

Proizvođači iz općine Gaiole in Chianti (Classico)

SAVEZ PROIZVOĐAČA GAIOLE: BORBA ZA JOŠ BOLJU TRŽIŠNU POZICIJU – Unatoč velikom međunarodnom poslovnom uspjehu udruženja Consorzio Chianti Classico s vinom istoimene toskanske apelacije, proizvođači-članovi Konzorcija u nekim zonama definiranim općinskim granicama odlučili su se i posebno samoorganizirati, s ciljem stjecanja još bolje pozicije s vinom na tržištu. Već neko vrijeme u oblasti Greve u Chiantiju vrlo je aktivna udruga proizvođača koja inzistira na eko-pristupu u trsju i u podrumu, a nedavno je u oblasti Gaiolea u Chiantiju rođeno udruženje Associazione Viticoltori Gaiole, s ciljem dodatnog promoviranja proizvođača vina unutar općine Gaiole in Chianti, promocije Bakhova nektara proizašlog sa specifičnih tala koja uvelike pridonose tome da vina budu s velikom osobnošću. Skupa su glave zbili veliki i manji odnosno mali proizvođači, kako bi se jače istaknule komparativne prednosti teritorija i posebnosti vina iz Gaiolea u Chiantiju, bilo unutar apelacije chianti Classico docg bilo i unutar drugih oznaka namijenjenih vinima kreiranima po ispiraciji vlasnika posjeda i bez obveze poštivanja pravilnika Konzorcija Chianti Classico za vino Chianti Classico docg. Impuls ovome novom udruživanju dali su Francesco Ricasoli, vlasnik uglednog posjeda Barone Ricasoli, i Emmanuella Stucchi Prinetti iz također vrlo ugoledne kuće Badia a Coltibuono. Njima su se pridružile najprije posjedi Capannelle, Rocca di Castagnoli, Il Palazzino, a onda su u poslovnu grupu ušli i gotovo svi ostali, tako da su unutra sada sljedeći proizvođači: Badia a Coltibuono; Barone Ricasoli; Bertinga; Borgo Casa al Vento; Cantalici; Capannelle; Casanova di Bricciano; Castello di Ama; Castello di Lucignano; Castello di Meleto; Fietri; I Sodi; Il Colombaio di Cencio; Il Palazzino; La Casa di Bricciano; Le Miccine; Matteoli agricola; Monterotondo; Podere Ciona; Poggi del Chianti; Riecine; Rietine; Rocca di Castagnoli; Rocca di Montegrossi; San Giusto a Rentennano; San Martino, Montagnani; San Vincenti. ♣

BIONDI SANTI u RUKAMA FRANCUZA! – Glasoviti posjed Biondi Santi iz Montalcina, znan po osebujnom brunellu sposobnome za iznimno dugo odležavanje, sada je u rukama – Francuza! Većinu dionica kupila je grupa EPI, koju vodi Christopher Descours. Detalji oko veličine transfera nisu otkriveni. Direktor je sada Olivier Adnot, po profesiji enolog. Francuzi su odmah po preuzimanju krenuli u modernizaciju, prvo što su instalirali bili su uređaji za kontrolu i regulaciju temperature u vinskim posudama i suvremeni stroj za selekciju grožđa prije nego li ono ode u vinifikaciju. U planu je i izmjena etikete. Odlučeno je i to da Biondi Santi pod svojim nazivom više ne buteljira i ne distribuira Rosso di Montalcino. ♣

BRDSKO VINOGRADARSTVO – Nedavno je u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina predstavljena nova akvizicija istoimenoga uvoznika plemenite kapljice u Hrvatsku: riječ je o argentinskim vinima Salentein 2015 Malbec barrel selection, Pyros 2013 Malbec barrel selected 160 te Salentein Numina 2014 Gran corte old block selection iz vinograda posjeda Bodegas Salentein (800 hektara) u dolini Uco u Mendozi, i Pyros Wines (100 hektara) u dolini Pedernal u San Juanu sjeverno od Mendoze, posebnost je između ostaloga u tome da su vinogradi u brdskom području i na visinama od 1100 do 1300 metara. Vina su se pokazala vrlo elegantnima, glede tijela i kompleksnosti uzlazno od prvog ovdje navedenoga pa prema trećemu.

Salenstein Numina 2014 Gran corte old block selection

Već duže vrijeme u svijetu se, a osobito u Europi, govori o brdskom vinogradarstvu kao o nečemu specijalnome, stoga jer se trsje nalazi na padinama brežuljaka i bregova – što i te kako odgovara vinovoj lozi, a odakle je u novijem vremenu u komercijalnom nastojanju da se dobije što veći rod loza spuštana u ravnicu na parcele prikladnije za druge poljoprivredne kulture. Zatim, veće nadmorske visine posebice u južnim područjima danas u svjetlu globalnog zatopljenja – koje donosi dosta problema u proizvodnji kompleksnog, elegantnog, živog te fenolima kao korisnim antioksidantima bogatog Bakhova nektara i koje je geografsku granicu dosad klasične zone prikladne za vinogradarenje za produkciju visokokvalitetnoga vina već poprilično pomaknulo na sjever – pružaju, s obzirom na ipak nešto niže temperature i s obzirom na prilične razlike izmedju dnevnih i noćnih temperatura, na dobrim ekspozicijama rješenje za postupno i duže a time i kvalitetnije dozrijevanje grožđa i za očuvanje dragocjenih kiselina bitnih za svježinu kapljice. Treće: njegovanje – raznim oblicima pomoći društvene zajednice, od financijske do, u većoj mjeri, strukovne i marketinške – brdskog vinogradarstva može spriječiti značajan odljev stanovnika iz brdskih područja, neželjeno zapuštanje zemljišta i nepoželjne moguće socijalne probleme u urbanism sredinama kamo se nerijetko zapućuju oni što napuštaju svoje ognjište u ruralnome području gdje su radni napori i općenito uvjeti za život osjetno teži.

___________________________________

CERVIM – Centro di Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinamento e Valorizzazione per la Viticoltura Montana / Centar za istraživanje, proučavanje, očuvanje, i vaklorizaciju brdskog vinogradarstva)

_____________________________________

Upravo da bi se išlo na ruku brdskome vinogradarstvu u Europi je nastalo tijelo CERVIM, međunarodna organizacija ustanovljena 1987. godine pod pokroviteljstvom OIV-a. Sjedište organizacije je u brdskoj talijanskoj autonomnoj pokrajini Valle d’Aosta. Cilj osnutka bio je očuvati brdsko vinogradarstvo posebice na strmim položajima, a koje je proglašeno herojskime (viticoltura eroica). Realizacija počiva na stalnim znanstvenim istraživanjima i na konferencijama na kojima se raspravlja o vinogradarstvu, te na promocijskim aktivnostima, jedna od njih je i međunarodno ocjenjivanje vina brdskih područja u Aosti. CERVIM ima svoje centre na lokacijama: Valle d’Aosta, Lombardija, Pijemont, Ligurija, Sicilija, autonomna pokrajina Bolzano, autonomna pokrajina Trento, kanton Valais u Švicarskoj, Galicija u Španjolskoj, Douro u Portugalu, Rhineland-Pfalz u Njemačkoj, a okuplja i predstavnike Abruzza u Italiji, Wachaua i austrijske Štajerske, Banyulsa i Collioure-Rhônes-Alpes u Francuskoj, Ticina in Švicarskoj i Appalachija u Sjevernoj Carolini u SAD.

Što, ugrubo, obilježava brdsko ili herojsko vinogradarstvo? Orografska specifičnost koja onemogućuje uporabu mehanizacije dakle komotniju obradu vinograda, mali vinogradi – nerijetko u parcelicama, trsje u većini slučajeva na terasama, ne uvijek optimalne klimatske okolnosti (npr. nerijetko nedostatak vode, no tu valja reći da vinova loza lakše prihvaća sušu nego vlagu), zanimljive različite – lokalne – sorte grožđa, proizvodi iz niše, te, s turističkog aspekta, vinogradi uklopljeni u atraktivne ambijente.

Osobito je važno u vinogradima čuvati autohtone sorte koje daju visokokvalitetno vino tipičnih organoleptičkih svojstava i to vino kao proizvod iz niše može biti značajan izvor prihoda, ali ne samo za vinogradare i vinare nego i za cijelo područje, naime zbog specifičnosti vina privlače se turisti koji onda otkrivaju i druge adute teritorija, pa poslije o svemu doživljenome šire dojmove i dobar glas u svojim sredinama, kaže predsjednik CERVIM-a Roberto Gaudio. ♣

WINE to GO – Na tržištu se sve jače širi i vino u limenkama, dakle konfekcionirano kao njegov silni konkurent pivo. Potrošači pokazuju priličan – u najnovije vrijeme osjetno veći nego prije nekoliko godina – interes za vinske limenke, iz više razloga: lako baratanje i bez straha da bi se one, kao što je to slučaj kod staklene boce, mogle, nabacane u kutiju ili vrećicu, razbiti, nema straha niti da bi mogle procuriti, zatim, lako se otvaraju – nije potreban vadičep, limenka je lagana i vino u njoj lagano se prenosi, limenke su količinski prikladne za konzumaciju za jednu osobu, troškovi transporta s, glede težine, bitno niži od onih kod prijevoza staklenih boca, k tome limenka je kao ambalaža i jeftinija od staklene boce. Limenke s vinom su široj publici, s obzirom na manji trošak za ambalažu i s obzirom na manju količinu punjenja, cjenovno dostupnije od klasičnih punjenja vina u staklenu ambalažu, dakle limenka s vinom vrlo je atraktivna kupcu i tanjeg džepa. U SAD se limenka s vinom od 0,25 l može kupiti već za jedan dolar, međutim neka se vina prodaju i skuplje – i za po 10 dolara za limenku volumena 0,375 l. Izračuni su pokazali da je trošak vina napunjenog u limenke u ukupnoj količini koja odgovara npr. punjenju 12 klasičnih staklenih butelja (u SAD = jedan karton vina) i do 40 posto niži od kompleta od 12 klasičnih, staklenih butelja!

Isprva, nakon što su se pojavile, limenke s vinom percepiralo se kao vrlo praktične tek za izlete, plažu, za boravak na stadionu uz gledanje sportskih priredbi odnosno na prostorima s koncertima vedrih nota. Po izjavama iz grupacije Freedonia iz Clevelanda u američkom Ohiju, inače i izdavača specijalizirane revije World Wine Packaging: Containers, Closures, & Accessories, interes potrošača za alternativna pakiranja vina počeo je nešto jače rasti od 2005. godine, zadnjih nekoliko godina pak značajno je u porastu, a kulminacija se očekuje 2025. Konkretno: zanimanje za pakiranja za vino drukčija od staklene boce (plastična boca, tetrapak, bag-in-box, aluminijski recipijent…) u 2005. bilo je nekih 0,6 posto, u 2015. već je dosegnulo 3,4 posto, a za 2025, predviđa se da će biti gotovo dvostruko. Očekuje se da će potražnja za vinom punjenome u alu-limenku do 2020. porasti u SAD do novčanog prometa od više od 50 milijuna dolara godišnje.

Inače, kao istinsko lansiranje limenke kao kontejnera za vino za ponudu potrošaču može se smatrati izlazak, 2004., pjenušca Sofia Blanc de Blanc iz podruma u vlasništvu znanog Francisa Forda Coppole. Ubrzo nakon bijelog pjenušavog vina Coppola je u limenki izašao s Roséom brut. Ovog proljeća Coppola je na tržište pustio u limenkama od 2,5 dl i svoje vino iz kategorije Diamond Collection. Dosta široku ponudu vina u limenkama sad ima i američki podrum Tualatin iz grupacije Union Wine Company iz Oregona, a koji proizvodi i u limenke od 0,375 l puni linuju vina Underwood. Dva su tu pjenušca, te mirni rosé i sivi i crni pinot.

Čini se da se širi sloje potrošača, barem u Americi, ne opterećuje time da (možda) vino iz limenke nije na nekoj višoj razini kakvoće. Američki vinski podrumi uvjeravaju da u alu-limenke pune isto vino kao i u staklene butelje. Naglašavaju i da su limenke iznutra premazane specijalnom smolom tako da vino ne bude u izravnom dodiru s aluminijem. Problem međutim vina iz limenke – s obzirom na način na koji smo se naviknuli piti iz takve ambalaže, dakle izravno i bez čaše – može biti u tome da mu se ne vidi boja, a i da je na nosu prezatvoreno te da ne pokazuje arome koje bi se razvile kad bi ga se, kao što se to radi kad je staklena boca u pitanju, utočilo u čašu… ♣

Suhi u čaši

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09./10.2017 – BUYING GUIDE

Hrvatska u Zemlji izlazećeg sunca/PLAVAC MALI u JAPANU!

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Recent Posts

Archives

Categories

Meta