SVIJET u CASI Kronika – 09.2022- Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta dolazi na hodočašće. U rujnu se stiže još na jedno hodočašće – BLAŽ ,posvećeno lokalnim vinskim kultivarima Blatini i Žilavki. Izvještaj s priredbe ovog rujna donosi i Svijet u Čaši (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Berba 2022. – Bakho i politika: VINUM CORPS DIPLOMATIQUE ⦁ Berbene svečanosti 2022 – BLAŽ u Međugorju:  BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Predberbeni Pelješac – festa od soli kao lokalni adut u turizmu:  KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!… ⦁ Salon delikatesa i plemenite kapljice VinDel u Mariboru: JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE TEK NAKORAK OD HRVATSKE DRŽAVNE GRANICE! ⦁ Festivali: ZAGREB Vino.com 2022 – IZLAGAČI ⦁ Modri les Noirs 15. i 16. listopada, Kendov dvorec u Idriji: CRNI PINOT u FOKUSU ⦁

­ ⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2022 – BUYING GUIDE ⦁

Berba 2022: Bakho i politika

VINUM CORPS DIPLOMATIQUE

Sredinom rujna 2022. zagrebački se Pantovčak na neko vrijeme preselio na Plešivicu, konkretno na imanje obitelji Zvonimira i Tomislava Tomca. Kod Tomčevih je održana Diplomatska berba 2022, manifestacija kreirana na ovome prostoru prije nekih desetak godina. Spomenuta obitelj Tomac sada je berbeni domaćin političarima bila po treći put.

Plešivička Diplomatska berba 2022 kod obitelji Tomac, slijeva: Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, u sredini, te Tomislav Tomac. Ispod: Nakon ubranih prvih grozdova, visoki gosti u razgledavanju novog vinskog podruma Tomčevih koji je nedavno dovršen i koji je ove godine primio prvu berbu

Otac Zvonimir i sin Tomislav Tomac, nakon upoznavaja predsjednika Milanovića sa svojim imanjem i, dakako, najavom dolaska ekološkog certifikata Demeter, pokazuju i treću generaciju obitelji Tomac – sina Martina, koji u prvoj polovici studenoga ima svoj (vinski) praznik – Martinje…

– Tri su razloga zašto je obitelj Tomac ove godine po treći put domaćin Diplomatske berbe. Prvi je ekološki certifikat kojim će se dugoročno, uvjeren sam, ostvariti velike promjene gopodarski pozitivne za Plešivicu. Iznimno sam ponosan na to što je istim putem odlučilo krenuti još vinara odavde. Drugi je razlog novi vinski podrum Tomčevih koji baš ove godine prima prvi urod grožđa na preradu. Podrum predstavlja svu jedinstvenost, ali i jednostavnost obitelji Tomac. Prirodno, iskreno, ali moćno i hrabro. To su, eto, Tomci. Treći razlog upravo je pristup proizvodnji vina kojime se Tomci vraćaju na svoje izvorne postavke, veličajući snagu zemlje što ih nagrađuje na svoj način, vrhunskim vinom i pjenušcem. Hvala Predsjedniku Zoranu Milanoviću koji se i ove godine odazvao našem pozivu i time omogućio još jednu Diplomatsku berbu! – riječi su to koje se, u objavama na Facebooku, pripisuju gradonačelniku Jastrebarskoga Zvonimiru  Novoselu.

S predsjednikom države uz domaćine Tomce slikali su se i brojni drugi šire poznati i oni manje poznati plešivički vinogradari/vinari. Gradonačelnik kao slijed eko-certifikatu što ga upravo trebaju dobiti Tomci očekuje, kako veli, znatne promjene nabolje za Plešivicu; vinara na slici lijep je broj, koji ukazuje na potencijal, ali, naravno, tek će se vidjeti kojim će se ritmom povećavati broj plešivičkih vinogradara/vinara na putu da dostignu rezultate što ih u kreaciji Bakhova nektara i glede širine visoke reputacije poslovno bitne za njih ali i za cijeli plešivički teritorij, zasad ozbiljno pokazuju njih petero ili eventualno šestero…

– Ova regija jedna je od dvije hrvatske regije koje su se u zadnjih 30 godina posebno uzdignule u kvaliteti i prepoznatljivosti, a to su Istra i, upravo, Plešivica – kazao je sada na Plešivici predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako smatra da je ono što se dogodilo na Plešivici i u obitelji Tomac jako dobar i željeni obrazac za hrvatski turizam: to su manja količina i viša kvaliteta, što samim time opravdana višu cijenu. – Poznato je da radi vina milijuni ljudi putuju svijetom kako bi uživali u degustaciji i potrazi za onim najkvalitetnijim. Valja se, dakle, maksimalno usredotočiti na kvalitetu i prepoznatljivost jer, gledamo li količinski, koliko god da mi ovdje proizvedemo, toliko jedan pekinški restoran popije u jedno dopodne…

Vrijeme je uglavnom poslužilo, po fotografijama s Diplomatske berbe vidljivo je da je bilo veselo. A je li baš Diplomatska berba, ovakva kakva jeste kao priča koja se svake godine kasnije u ljeto odvija na Plešivici, događanje osmišljeno na način da i odgovara upravo spomenutim riječima predsjednika Milanovića, ili je riječ o tek lijepoj jednodnevnoj zabavi za političare? Koliko sam osobno zapazio – kao trajna posljedica Diplomatske berbe, organizirane svojedobno upravo kod Tomčevih, ostao je (odličan!) pjenušac s novim nazivom Diplomat (svaka čast). Po onome što se priča već unatrag koju godinu, Diplomatska berba na Plešivici zapravo je više nešto što se radi da bude na korist (lokalne) politike nego nešto prikladno ustrojeno da bude, kao primarno,  doista u smislu kvalitetne promidžbe (plešivičkog vinogradarskog) kraja kroz plemenitu kapljicu toga područja.

__________________

Uz plešivičku berbu 2022 KOD TOMCA DIPLOMATI, KOD ŠEMBERA VRTIČKI UZRAST – Dok je kod plešivičke obitelji Tomac bila u tijeku Diplomatska berba, dotle je kod također vinske obitelji Šember u susjedstvu u predahu za posljednje etape berbe (za berbu je bio ostao još samo Rizling rajnski) protagonist bio – vrtički uzrast!

Sin Zdenka Šembera Nikola i njegova supruga Martina poveli su svog mališana PAVLA na prvu ozbiljniju šetnju kroz trsje i u upoznavanje vinograda upravo na poziciji PAVEL! Od grožđa iz tog vinograda Šemberi proizvode, klasičnom metodom dakako, izvrstan pjenušac Pavel (sad je u prodaji onaj iz berbe 2018). Dječačić mirno s roditeljima šeta i pogledava uokolo, ali dojam je kao da je na trenutke bio, intuitivno, i malo uzrujan, a kako i ne bi bio videći da na dresovima njegove mame i njegovog tate piše veliki slogan Save Water – DRINK WINE, a na njegovoj uniformi bilo je Save Water – DRINK MILK!.…

_______________

SVIJET u ČAŠI – Ovo je, rekao bih, dobar trenutak da podsjetim na jedan drukčiji pristup povezivanja diplomacije i politike a koji je još 2003. javnosti predstavila prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI, usput – na Martinje 2022. ona obilježava punih 30 godina od izlaska prvog broja časopisa. Riječ je o akciji Diplomatsko vino, koju smo, dobro shvaćajući još onda koliko je vino kao jedinstveni proizvod tijesno vezano uz zemljopisni prostor gdje se rađa i koliko ono može biti važno za razvoj KVALITETNOG turizma u nekome kraju, te nakon što smo u ono vrijeme u više navrata čuli kako se npr. u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u Europi gostima nude vina što nisu iz Lijepe naše pa čak niti iz zemlje domaćina tim našim diplomatskim predstavništvima (čak nisu bila niti iz Europe, najčešće su bila iz Novog svijeta, poglavito Južne Amerike!!), mi u Svijetu u čaši zamislili kao poseban, kvalitetniji način promocije vinske Hrvatske i kao podršku promidžbi i boljem općem plasmanu hrvatske kapljice  Jedan aspekt razmišljanja u cijelome kontekstu odnosio se upravo na to da se stranom diplomatskome koru u Hrvatskoj ali i hrvatskim diplomatima u svijetu na korištenje ponudi za Lijepu našu tipičan, prikladan, i u estetskome smislu kako treba dizajnirani proizvod, primjeren za posluživanje na doista visokoj razini i primjeren za sudjelovanje i u humanitarnim aukcijama.

Najprije smo krenuli sa suradnjom s kućom Badel 1862, koja je u ono vrijeme sa svojim vinarijama odnosno vinarijama pod svojom ingerencijom bila dobro raspoređena diljem Lijepe naše i u velikom kvalitativnom usponu. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš (danas je to posjed Letterreari) kod Svetog Ivana Zeline za martinjsko krštenje u trenucima kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino kumove nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj. Visoki diplomati bili su pozvani da kušaju mlada vina različitih sorata i iz različitih posuda i ostavljeno im je da za svoje kumče izaberu vino koje im se od svih kušanih najviše svidjelo. Dogovor je bio da do vremena punjenja vina u butelju kum obiđe svoje kumče i kuša ga da vidi kako se razvija. Tako je eto prvi kum – njegovo kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

Da, pristajem biti kumom ovom vinu! Tim su se riječima kumstva prihvatili drugi veleposlanici u Zagrebu za vina iz Nespeša i iz berbe godinu dana poslije. Tako su se tadašnji veleposlanik Finske Ilpo Manninen i počasni konzul Branimir Vlajo brinuli za chardonnay, veleposlanik Japana Kaname Ikeda za sauvignon, veleposlanik Švedske Sture Theolin za zeleni silvanac, a već više puta spominjani veleposlanik Norveške Knut Toraasen uz kojega je stajalo i Društvo hrvatsko-norveškog prijateljstva, ovaj put opredijelio se za traminac, počasni konzul Danske znani zagrebački odvjetnik (vinoljubac par excellence!) Mladen Vukmir odlučio se bio za rajnski rizling. Neko vrijeme nakon što su vina napunjena u butelju organizirali smo sa Zlatkom Puntijarom u njegovom restoranu diplomatski skup  na kojemu smo zajedno s kumovima javnosti prezentirali slasnu tekuću kumčad.

U restoranu Stari Puntijar gosti su razgledali prvi privatni eno-gastronomski Muzej obitelji Puntijar i posjetili vinoteku gdje je pohranjena određena količina boca diplomatskog vina. Druženje se nastavilo uz bogati stol s brojnim delicijama koja su poslužili Zlatni kuhari iz izbora revije Svijet u čaši: Vesna Pranjić, tada šefica kuhinje restorana Stari Puntijar i Tomislav Špiček, tadašnji šef kuhinje restorana Baltazar.

Boce Diplomatskog vina bile su numerirane od broja 0001 do 0500 i nisu bile predviđene za komercijalno korištenje, nego za posluženje u posebnim prigodama (u ambasadama, konzulatima…) i u humanitarne svrhe. Inače, butelja s brojem 0001 i potpisom ambasadora Toraasena predana bila je kao znak pažnje na dar tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u zagrebačkom restoranu Baltazar.

U ime domaćina Badela 1862, okupljene na kumovanju ambasadora Toraasena pozdravili su Franjo Francem, tadašnji izvršni direktor za vina Badela 1862, te Mladen Horić, direktor MAM-VINa, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik glavni urednik revije. Veleposlanik Toraasen potpisao je više butelja diplomatskoga vina i podijelio ih prisutnim uzvanicima, dar je bio poseban i po tome što su butelje bile popraćene s Diplomatskom putovnicom s potpisom njegove ekscelencije, i pakirane u za tu prigodu posebno rađenoj ukrasnoj kutiji. O Diplomatskom vinu prilog je objavio i talijanski vinski časopis Il Coriere Vinicolo

REVIJA MENU o DIPLOMATSKOM VINU – O akciji Svijeta u čaši Diplomatsko vino opširno je u svom tiskanom izdanju i na svojem izdanju na Internetu izvijestila, među ostalima, i eno-gastro Revija Menu, evo i kako:

Na sajmu Hotel&Gastroteh u Zagrebu, među brojnim uglednicima koji su posjetili štand tvrtke MAM-vin, izdavača časopisa Svijet u čaši, bio je i čelnik države Ivo Josipović. Tom se prilikom upoznao s projektom Diplomatsko vino, te je direktora revije Mladena Horića pozvao u svoj ured na Pantovčaku kako bi se o tome i dodatno informirao.

Prilikom susreta s predstavnicima MAM-vina / Svijeta u Čaši u svom uredu na Pantovčaku predsjednik Josipović pohvalio je projekt Diplomatskog vina i dao sugestije kojim bi se institucijama trebalo još obratiti kako bi on u potpunosti zaživio…

U uredu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića: Mladen Horić, direktor MAM-vina i Svijeta u Casi, prezentira projekt Diplomatsko vino

Prepoznavši njegovu vrijednost, idejnu širinu, promotivno-komercijalni i humanitarni potencijal, proizvod Diplomatsko vino je inicijalno podržalo pet veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj. Valja naglasiti da kvalitetu navedenog Corps diplomatique vinskog proizvoda na određeni način jamči i glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Željko Suhadolnik, koji je već dugi niz godina svojom kompetencijom na području enologije i stručnim člancima u časopisu promotor naše nacionalne enološke tradicije u domovini i inozemstvu. Poduzeće MAM-vin počelo je bilo razgovore/pregovare o suradnji s drugim vinskim kućama s većim kapacitetom ukupne produkcije, primjerice s Belje d.d. te s poznatim hrvatskim vinarima i vinogradarima Vladom Krauthakerom, Davorom Zdjelarevićem, Morenom Coronicom, Franjom Toljanićem i Zlatanom Plenkovićem.

Prepoznajući važnost projekta Diplomatsko vino, ugledni zagrebački ugostitelj i hotelijer Zlatko Puntijar, znan po bogatoj kolekciji knjiga-kuharica i osnivač i vlasnik prvog privatnog eno-gastronomskog Muzeja obitelji Puntijar, pondio se bio da u vinoteci na svom posjedu pohrani određenu količina boca Diplomatskog vina Svijeta u čaši (suhiucasi)

A sada opet ja, da čitav prilog i osobno završim: na žalost okolnosti su se s vremenom bitno promijenile i Svijet u Čaši sâm nije uspio u onome ritmu dalje. Opaka bolest godinu dana prije pojave covida 19 i corone i onda i sâma corona zapečatile su sudbinu tiskanog izdanja revije Svijet u čaši. Nastavak revije u obliku jednomjesečne Kronike uslijedio je, uz podosta teškoća u raznim oblicima, u elektronskom izdanju ( www.suhiucasi.wordpress.com ), žarka želja je bila ipak aktivno dočekati Martinje 2022 i po mogućnosti na neki način i jače obilježiti 30. godišnjicu prve hrvatske vinske revije…♣

Berbene svečanosti 2022: BLAŽ u Medjugorju

BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU

Međugorje i okolica: hodočastilište, te izvrstan ambijent i za – Bakhove sljedbenike!

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta stiže na hodočašće. U rujnu se, ponavljsm, dolazi još na jedno hodočašće – BLAŽ, posvećeno lokalnim vinskim biserima u koje spadaju i trnjak i vranac (suhiucasi)

Kraj ljeta, u srcu prostranog i lijepo uređenog međugorskog sportskog centra u koji je, kako kažu, mnogo investirao tenisač Ivan Dodig: priredba BLAŽ – HERCEGOVAČKI BISERI u ČAŠI. Ali, ne samo blatina i žilavka, nego i trnjak i vranac, a pratnja su i internacionalci poput npr. cabernet sauvignona, merlota…

Pogled na kompleks s velikim bazenom sportskog centra u Međugorju i platoom na kojemu su se brojni posjetitelji-ljubitelji Bakhova nektara od popodneva pa do kasno u noć družili s ponajboljim vinogradarima/vinarima Hercegovine Dolje: pogled s druge strane na bazen i na plato na suprotnoj strani a koji je poslužio kao pozornica za odvijanje prigodnog kulturno-umjetničkog zabavnog (glazbenog) programa

U sklopu sportskog i rekreacijskog centra u Međugorju početkom rujna organizirana je priredba BLAŽ, smotra Bakhovog nektara posvećena prvenstveno blatini i žilavki. Termin ove godine nije baš bio idealan, naime trganje je ponešto uranilo u odnosu na inače i upravo tih dana vinogradari su bili maksimalno zaokupljeni berbom tako da je do posljednjeg trenutka pred početak BLAŽa bila zagonetka hoće li se na priredbi u večernjim satima na lijepom platou uz povelike bazene ipak okupiti i i te kako očekivani svi najznačajniji hercegovački vinaogradari/vinari i osobno. Na kraju, stigli su uglavnom svi, bila bi zaista šteta da nisu! U posljednji tren pojavio se i Radovan Vukoje iz Trebinja, koji je nekoliko tjedana prije ove manifestacije kod sebe u lijepom svom restoranskom prostoru organizirao tradicijsku reviju žilavke…

Najava, spontano iz publike, službenog otvorenja Hercegovačke vinske ceste na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje

Ambijent u Međugorju raskošan, idealan, vrijeme je u meteorološkom smislu odlično poslužilo, publika sjajno raspoložena, mnogo izvrsnih vina, naime uz blatinu i žilavku na kušanje su nuđeni i trnjak, vranac, a od inozemnih sorata chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, te razne kupaže…. Bogata i ponuda hrane, pripremane na licu mjesta. Glazba prikladna. Događanje nazvano BLAŽ koje postoji, kažu domaćini, već nekih sedam godina a na kojemu su, uvjerio sam se osobno, hedonisti mogli doći na svoje u punoj mjeri, pokazalo se kao snažan i turistički izazov. S obzirom da u Međugorje dolazi mnogo gostiju, i onih iz inozemstva, koji, inače, vjerujem, nakon obavljenog vjerskog dijela, u većini slučajeva ipak ne propuštaju priliku za skok do impresivnog vodopada Kravice pa i do Muzeja franjevakog samostana sv. Ante padovanskoga na Humcu, bilo bi dobro napokon i maksimalno organizirano se potruditi – to više što su jelo i pilo i fiziološka potreba a razumna doza hedonzma za stolom ne kosi se s katoličkom vjerom, k tome nema ni razloga da vjerski gost à priori izbjegava smještaj na vinskom-turističkom gospodarstvu! – upravo na području eno-gastronomije (višeg ranga) bazirane prvenstveno na ponudi lokalnih proizvoda. Izraz maksimalno organizirano koristim (dobro)namjerno uz BLAŽ ovom prigodom, naime  iako je priredba te večeri u ukupnosti atmosferom ostavila lijep dojam i na prvi pogled odlično uspjela, pitanje je kolika je njena korist bila i na dužu stazu npr. i šire u promidžbenom (i međunarodnom) smislu za lokalno vino, lokalne sorte, lokalne specijalitete. S novinarskog stanovišta gledano prigovor je npr. u tome da je obavijest o održavanju stigla tek koji dan prije najavljenog početka, poslan je tek nepotpuni popis vinara-izlagača, nedostajali su osnovni tehnički podaci, navedeno je – barem u pozivu koji sam ja dobio – da će biti posjeta vinarima ali ne i konkretno kojima (makar na kraju je ispalo jako dobro, obišlo se veći broj vinarija!), nije napisano je li na događanje pozvan veći krug (vinskih i turističkih) novinara, je li se zvalo novinare iz zemalja interesantnih za uvoz vina s ovih naših prostora (sa svojih putovanja svijetom poznajem ih lijepi broj ali nijednog stranog vinskog novinara nisam sreo tih dana u Međugorju a nisam ni upoznan s nekim novima prije mi nepoznatime!), nije dan ni podatak o tome jesu li pozvani koji značajniji vinski trgovci i uvoznici vina i iz vana…  Bilo bi logično da je za pozvane novinare pred početak priredbe organizirana kakva pressica da točno i službeno dobijemo informaciju o tome tko je zapravo organizator BLAŽ-a, da dobijemo finalni popis sudionika, zapravo katalog – ali kataloga nije uopće bilo!, da dobijemo točan program boravka, kao i da razmijenimo vizitke radi lakšeg poslovnog kontakta i poslije. Bio je, istina, uvodno službeni susret, ali za dosta široki krug gostiju različitih zanimanja – vinska radionica i druženje – prve večeri bravka u Hercegovini, na zgodnoj i prostranoj terasi na više nivoa na strmini u okviru café-bara Smokva u Ljubuškome, goste je kratko pozdravio i poželio im dobrodošlicu Andrija Vasilj s međugorskog posjeda Carska vina Grgo Vasilj (naknadno smo, neslužbeno, saznali da je on bio na čelu organizacije priredbe), zagrebački sommelier Siniša Lasan, inače na privremenom radu već godinama na dubrovačkom području, komentirao je pred svima 12 vina – po šest žilavki i šest blatina, kroz prezentacijski nastup Skopljanke Elene Miloševske Jovanovske, inače aktivne u promidžbi vranca, saznali da su u priču BLAŽ uključene i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine i razvojna organizacija UsAid sa sjedištem u BiH, u njihovu izdanju izašla je lijepa publikacija Herzegovina Wine Route (Vinska cesta Bosne i Hercegovine) na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje, s detaljima iz povijesti i sadašnjosti vinogradardtva i vinarstva u BiH te s popisom hercegovačkih vinskih posjeda (neobično je da tu nema jednog od najboljih proizvođača hercegovačkih vina Milasa?!) kao i s prikazom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti  na lokalitetima duž vinska ceste. Publikaciju sam imao sreću na kraju festivala BLAŽ naći na stolu nedaleko od ulaza na prostor manifestacije uz koji su UsAid-ovci veselo uz žilavku, blatinu i pjesmu nazdravljali uspjehu projekta Vinska cesta Hercegovine…

Slučajni susret – ali s obzirom na službene ličnosti pun pogodak! – na festivalu na samom početku dok se još nije stvorila gužva: prvi slijeva na sici je Branimir Penava iz atraktivnog etno-sela Herceg u Međugorju, a treći slijeva dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjsko-trgovačke komore Bosne i Hercegodine, sasma desno na slici je neizbježni prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vrlo afirmiranog medjunarodnog salona vina i gastronomije Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Hotel & Resort Heceg etno selo, udaljen od Međugorja tri kilometra, prostire se na površini od više od 50 000 četvornih metara. Otvoren je bio 2008. godine. Sastoji se od pedesetak građevina od kamena a različitih namjena, uz smještajni dio pokriva i one za eno-gastronomsku ponudu i za razne druge uslužne sadržaje (sport, kazališne i kino-predstave, konferencijske dvorane…) bitne za dobro funkcioniranje kompleksnog turističkig objekta visoke kategorije

Kako je sunce zalazilo, a ispraćeno je sa službene pozornice izvanrednom izvedbom Marka Pecotića Pece čuvene kancone O Sole mio, stizalo je sve više posjetitelja. Ponuda hrane raznolika, od sira i mesnih prerađevina na nekim vinskim štandovima do, na određenim punktovima, specijaliteta u režiji profesionalnh kuhara (suhiucasi)

Vinarija Škegro iz Ljubuškog vrlo je dobro poznata i potrošačima u Hrvatskoj, proizvode je u Lijepoj našoj moguće kupiti npr. preko trgovačke kuće Vrutak koja se reklamira da ima najveću ponudu vinskih etiketa u Lijepoj našoj. Braća Ante i Bariša Škegro te sestra im Andrea podastrli su na kušanje široku paletu vina u kategoriji baznoga i kategoriji Carsus (=Kras, kamen), bazna žilavka iz 2021 laganija, živa i vrlo svježa, dok je ona iz grupe Carsus i iz 2020 a koja je godinu dana provela na razvoju u 500-litrenim hrastovim bačvama, znatno punija, ozbiljna, kompleksna. Od crnih, izvrsni, puni, konkretni, profinjeni i s lijepim izgledima i za daljnji razvoj u butelji Blatina 2017 Carsus i Trnjak 2018 Carsus. Bariša Škegro pohvalio se da je enološki savjetnik vinarije od skora ni manje ni više nego Milan Budinski, koji je, inače, do nedavna bio glavni enolog porečke Agrolagune i bitno se istaknuo s vinima… (suhiucasi)

Ovaj mladac na slici izabran je da prezentira stolačka vina neobična naziva DAORSON, pojma što upućuje na vrlo daleko povijesno razdoblje još od 167. godine prije naše ere, kad je Neretva bila na Balkanu granica Rimske Republike i područja u sklopu te Republike a što su ga, uživajući neku vrstu autonomije, obitavali Daorsi. Glavno sjedište Daorsa i veliko trgovačko središte bilo je kod mjesta Ošanjići blizu Stolca u utvrđenom naselju zvanom Daorsa odnosno Daorson, pa je sada grupa marljivih vinogradara i vinara te zaljubljenika u vino iz toga kraja kad je odlučila osnovati vinogradarsko-vinarsku zadrugu za njen naziv izabrala upravo taj drevni pojam što vuče prema latinskom jeziku. Zadruga, držeći se maksimalno moguće spoja tradicijskog i modernoga, proizvodi vina samo od grožđa Žilavke i Blatine, ali u dvjema kategorijama – Pinnes (to je bilo ime istaknutog lokalnog ratnika) označava mlađu kapljicu, dok se iza naziva Kora nalazi odležanija i složenija Žilavka Selekcija a pod nazivom Barrique blatina dozrijevana u malim hrastovim bačvicama…

Radovan Vukoje, u društvu sa chefom Mihadom Mameledžijom, ponudio je, između ostaloga, izvanredan Vranac Vukoje 2017. (suhiucasi)

Josip Brkić sa sinovima Jozom i Paškom, iz Čitluka. Brkići su 2007. potpuno prestali s uporabom uobičajenih konvencionalnih enoloških sredstava u produkciji plemenite kapljice i okrenuli se posve organskom uzgoju da bi sad bili i na kolosijeku biodinamike. Poznati su i po jantarnoj kapljici. Glede sortimenta posve su vjerni lokalnim kultivarima Žilavki i Blatini. Na BLAŽ-u su i oduševil i žilavkom i blatinom. Vina su u kategorijama svježih i mladih te onih duže dozrijevanih vrlo ozbiljnih u drvenim bačvama. Veći dio vina odležava u drvu, a većina bačava kod Brkićevih je od bosanskog hrasta. Godišnja proizvodnja kreće se ukupno između 150 I 200 hl vina. (suhiucasi)

Ugodno čavrljanje u café-klubu Smokva pred početak vinske radionice. Na slici su kao domaći proizvođači vina Zdenko i njegov sin Tomislav Milas, zatim Elena Miloševska iz Skopja s bogatim iskustvom oko popularizacije Vranca u Makedoniji, te iz Zagreba Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma pa Siniša Medenica i Vjekoslav Madunić kao organizatori en-gastro događanja u Zagrebu, I vinski novinar Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Dolje: Elena Miloševska govorila je pred mikrofonom o svojim iskustvima vezanim uz popularizaciju teritorija uz pomoć makedonske uzdanice Vranca i spominjala mogućnosti Hercegovine s vinskom cestom s kao glavnim protagonistima Žilavkom i Blatinom, a zagrebački sommelier s višegodišnjim privremenim radom u Dubrovniku Siniša Lasan komentirao je vina predstavljena na radionici na kojoj je na degustaciju ponuđeno po šest žilavki i šest blatina, potporu mu je na sceni davala voditeljica kroz program. Na fotografiji snimljenoj u kratkom predahu nastupa, s njima dvoje je (sasvim desno) glavni i odgovorni za sve oko BLAŽA 2022 je Andrija Vasilj. Kušani su sljedeći uzorci žilavke: 1. Tolj 2021, 2. Buntić 2021, 3. Puntar Selekcija 2021, 4. Begić Rastok 2021, 5. Vilinka Selekcija 2021, 6. Brkić Mjesečar 2019, a od blatina 1. Majić 2019, 2. Rubis 2018, 3. Carska 2021, 4. Škegro Carsus 2017, 5. Milas Reserve 2012, 6. Vinarija Čitluk Grand cru 2015 (od prosušivanih bobica, tipologijski na tragu amaronea), najjači dojam ostavile su ova tri posljednja spomenuta (suhiucasi)

HERCEGOVAČKOM VINSKOM CESTOM, TURNEJA PODRUMIMA – Za vrijeme našeg trodnevnog boravka domaćini su se pobrinuli da grupa novinara – nas nekoliko iz Zagreba te nekoliko iz BiH i nekoliko iz Srbije – obiđe neke pažnje i te kako vrijedne lokalitete kao i neke vinare koji su, iako zauzeti s berbom, ipak mogli svaki odvojiti po nekoliko trenutaka za predah da nas prime. Evo gdje smo bili, koga smo od vinara posjetilili: Muzej franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu, glasoviti slapovi Kravice, pa Carska vina Grge Vasilja, vinarije Nuić, Milas, Dodig, Ostojić, Majić…

Vinska cesta Hercegovine…

Od Mostara pa do Trebinja….

Zgrada Muzeja na Humcu, lijevo pored crkvice, te, u Muzeju, uz vodiča Mirka Bašića koji je sjajno predstavio-objasnio eksponate. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen je na izložbe eksponata iz prapovijesti i antike do srednjeg vijeka, u kronološkom okviru od palolitika do kasnog srednjeg vijeka, drugim riječima u vremenskom rasponu od 16.000 godina! Inače, na prostoru ljubuškoga kraja pronađeno je 70 starorimskog spomenika od čega je najveći broj nadgrobnih ploča. U Muzeju je, pod naziovom Humačka ploča, izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve arkanđela Mihovila u vremenu između 11. i 12. stoljeća…(suhiucasi)

Impresivan prizor slapova Kravice, Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen i rijetkost pod zaštitom države. Visina slapa je od 26 do 28 metara a vodeni amfiteatar ispod promjera je 120 metara. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi,  a pored slapa nikle su konopljika, smokve i topole. Nekad su uz slap aktivni bili mnogobrojni mlinovi. Inače, i u selu Veljaci, i dalje u općini Ljubuški, vodopad je Koćuša kao jedan od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine.

Dakako svi koji dođu rado se slikaju za uspomenu. Upečatljiv začin prirodi ovdje, eto, svakako daje Mostarka s imenom Ruba, koja se tu zatekla sada ne izletnički nego radon, kao dio ekipe UsAid-ove podružnice u Mostaru, vrlo zaslužne na realizaciji projekta Hercegovačka vinska cesta. Rubini roditelji u izboru imena za nju bili su inspirirani Rubaijama, zbirkom stihova na temu života, ljubavi i vina znamenitog perzijskog pjesnika Omara al Khayyama. Na donjoj slici, podno vodopada – jezero je s kupalištem. Vodopad Kravica najatraktivniji je lokalitet na Trebižatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima blizu Ljubuškoga. (suhiucasi)

__________________

OD  KRAVICA DO – PERZIJE!: OMAR ibn Ibrahim Al-Nisaburi KHAYYáMI ili OMAR-E CHAYYāM ili OMAR  al  KHAYYAM ili OMER HAJJAM – Lijepa Ruba, eto, odvodi nas, sasma neočekivano, od Kravica do Perzije! Putokaz su bile Rubaije, po kojima je dobila ime, a Rubaije su poezija u obliku četverostiha i one se, kao osobi koja ih je lansirala, pripisuju Omeru Hajjamu. E, sad, tko je Omer Hajjam odnosno, po perzijski Omar-e Chayyām  odnosno kako ga zna svijet, Omar al Khayyam?

Omer Hajjam odnosno Omar al Khayyam

On je perzijski matematičar, astronom i pjesnik, jedna od najsvjetlijih ličnosti u perzijskoj kulturi, a rođen je 1048. u Nišapuru u današnjem Iranu, umro je početkom prosinca 1131. Njegovo prezime prevedeno na hrvatski značilo bi – tkalac šatora. Međutim istaknuo se kao matematičar, osobito značajan je njegov rad na razvrstavanju i rješenjima kubičnih jednadžbi, zatim on je pružao, kako navodi enciklopedija, geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka. Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija. Hajjam je pridonio i razumijevanju postulata o paralelnosti. Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33 godišnjim interkalacijskim ciklusom. Na Zapadu je Hajjam poznatiji imenu Omar al Khayyam i po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao više od tisuću Rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić. ⦁

____________________

CARSKA VINA GRGO VASILJ – Međugorje i Vasilj maltene su sinonmi. Spomene li se Međugorje a pri tome se ne misli isključivo na vjersko hodočašće, u obzir odmah dolazi vinsko hodočašće, a najdublju vezu i s Međugorjem i s vinom ima prezime Vasilj. Obiteljska tradicija Vasiljevih traje duže od 170 godina, s time da su s vremenom od jednog gospodarstva nastala dva – Grgo Vasilj Carska vina te Stanko Vasilj Stankela. Stankela je, uvelike iz zdravstvenih razloga, u posljednje vrijeme donekle posustao, a njegov brat 72-godišnji Grgo Vasilj, izgledom u dobrom zdravstvenom stanju, zahvajujući živahnom potomstvu, uvelike sinu Andriji koji je neko vrijeme živio i u SAD i tamo stjecao određena iskustva, nastupa  pod robnom markom ni manje ni više nego Carska vina Grgo Vasilj. Obitelj Grge Vasilja brine o 22 hektara vinograda, posjeduje, baš u podnožju brdašca na koje se hodočasti do Križa na vrhu,  lijep i moderan vinski podrum, a godišnje proizvede, kako je Grgo osobno kazao, oko 80.000 butelja što bijelog, što ružičastog što crnog vina. Najbolja kvalitativna kategorija plemenite kapljice kuće izlazi u buteljama s etiketama na kojima kao glavni naziv uz sortu stoji oznaka premium edition odnosno ime nekog od članova obitelji Vasilj i oznaka special edition.

Carska vina Grgo Vasilj, Međugorje. Dolje: Grgo Vasilj upoznaje prof. Ivana Dropujića, direktora festivala Zagreb vino.com, s berbama koje tek trebaju dovršiti period dozrijevanja u drvu pa biti napunjene u butelju, ovdje je riječ o blatini iz 2021 koja je već provela nešto više od osam mjeseci u barriqueu Trust i za koju tek treba odlučiti koliko će dugo još odležavati u bačvici, zasad se vino pokazuje u jako jako dobrom svjetlu (suhiucasi)

Kod dobro raspoloženog Grge Vasilja kušali smo Žilavku premium edition 2021, pa Gregorius Žilavka limited edition 2021 s mikrolokaliteta Medjugorje i Vionica (Gregorius je dakako posvećen Grgi), zatim kapljice Sophia special edition 2021 (žilavka i sivi pinot po 50 posto), Nika rosé special edition (od cabernet sauvignona), slijedili su Blatina Premium edition 2020, David special edition 2019 (blatina i cabernet sauvignon po 50 posto, 18 mjeseci u bačvama od slavonskog i američkog hrasta; jako dobro!), Jeanne Cabernet sauvignon special edition 2021 (kao inspoiracija za naziv bila je Jeanne d’Arc odnosno Ivana Orleanska; jako dobro!).

Grgo Vasilj i crnjak David, te, desno, pogled u dio podruma s kušaonicom Vina Dodig (suhiucasi)

Iz podruma Carska vina Grgo Vasilj krenuli smo prema Čitluku u još jedan vinski podrum vrlo zvučnog naziva – KRALJEVSKA VINA Villa MONACO 2000 obitelji Ostojić. Ostojići se ozbiljno razvijaju u dva pravca – proizvodnja vina i rakija, te turizam na selu. Pri prvom koraku na njihovom imanju vidljivo je da njeguju visoke ambicije na obje strane. Pater familias Vlado Ostojić rado će se pohvaliti da vinograde posjeduje na području zvanome Brotnjo, za koje Čitlučani vele da je s vinogradima na ponajboljim pozicijama u Hercegovini. Valjda su i iz tog razloga Ostojići svoju kapljicu označili kao kraljevsku! Iz njihova podruma izlaze vrhunska žilavka, blatina, vranac i merlot za koji se naglašava da je dozrijevao u barriqueu, a što se tiče jakih pića u ponudi su rakije lozovača, travarica, viljamovka, zlatna dunja, zlatna kajsija (marelica), gorki orahovac, od  likera su tu medovača, te onaj od višnje, pa slatki orahovac,  slatka dunja.

Oko vrlo lijepe i oveće kuće, u kojoj su, u prizemlju, restoran a na katovima smještajni kapaciteti za turiste – konkretno dva apartmana, dvije jednokrevetne sobe, šest dvokrevetnih soba i dvije sobe s francuskim ležajevima, velik je prostor s dosta stabala što svojom gustom krošnjom ljeti  jamče debelu hladovinu. Ambijent se doima poput parka. Na nekoliko mjesta postavljene su klupe za sjedenje, na središnjem mjestu nalazi se oveći i klasičnim krovom natkriti a sa strana otvoreni plato sa šankom te stolovima i sjedalicama, za ručkove i večere, kavicu I neko drugo piće na finom zraku. Po potrebi tu se organiziraju razne prezentacije. Na više mjesta na okolnim stablima postavljene su udobne mrežne ljuljačke, za lješkarenje. A na dijelu na kraju tog višenamjenskog parkovnog prostora krasan je bazen, sa sunčalištem s pogledom na okolne brežuljke i vinograde…

Vlado Ostojić sa sinom, uz butelje vina vlastite produkcije. Dolje: detalji iz turističke ponude (suhiucasi)

Jede mi se, jede… spati mi se neće…

OD CRNOPODA DO KREMSA, i NATRAG! – U Crnopodu kod Ljubuškog vinograde i vinski podrum ima obitelj Nuić, koju sam već prije nekoliko godina za jednog posjeta tamo upoznao i osobno doživio kao jednog od najboljih hercegovačkih proizvođača Bakhova nektara. Nekoliko susreta s Nuićima i njihovim vinima poslije, na vinskim događanjima u Zagrebu i Ljubljani, te ovaj posjet Hercegovini sada potvrdili su taj odličan dojam. U impresivno velikoj građevini zamišljenoj da u donjem dijelu bude vinski podrum s odvojenim prostorima za preradu grožđa te za odležavanje i dozrijevanje vina što u inoks cisternama što u drvenim bačvama različitih zapremnina dok je za gornji dio predviđeno da bude kušaonica i restoran visoke kategorije ali dok je donji dio u punoj funkciji gornji je još nedovršen, dočekao nas je Vlatko Nuić, sin vlasnika Josipa Nuića. Nuići trenutno žive nekako na relaciji Hercegovina – Austrija, u Austriji, u glasovitom tamošnjem vinskom području Krems. Vlatko Nuić školuje se za enologa, dok njegov brat u Austriji stječe vještine rafiniranog kuharskog chefa, plan mu je, kad se u zgradi uz vinogradi a gdje je vinski podrum uredi cijeli gornji prostor i za goste, tu osobno voditi restoran. U stalnoj kontroli vinograda i vina u Crnopodu je dugogodišnji stručni suradnik Nuićevih u tome poslu Ivan Marinović, a Vlatko, koji još ima godinu dana školovanja htio bi po stjecanju diplome još nekoliko godina provesti i na usavršavanju u struci u znanim svjetskim vinskim podrumima, kako mi kaže, uglavnom u zemljama engleskog govornog područja, tada bi se vratio u Crnopod i postupno preuzimao vodstvo u obiteljskom podrumu u svojoj domovini.

Vlatko Nuić dočekao nas je, za degustaciju, s ponajboljim etiketama kuće, primjerice s onim crnima a već par godina šire znanima s vinima od Žilavke, Blatine, Trnjka, Merlota, Syraha, Cabernet sauvignona… dakako da je htio prezentirati i nešto posve novo, a to je Nuić Red 7, mješavina sedam crnih sorata što ih Nuićevi uzgajaju. (suhiucasi)

Cijela paleta vinskih etiketa obitelji Nuić, te, dolje, selekcija prestižnih vina obilježenih crnom etiketom (suhiucasi)

Kraj ove naše lijepe BLAŽene hercegovačke turneje obilježili su, vrlo vrlo uvjerljivo, Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, koji su nas u sklopu svojega podruma dočekali s ručkom i sa svojim sjajnim žilavkama – jednom iz berbe 2019 (13,8 vol %) i jednom iz 2016 (13,5 vol %), te s izvrsnom blatinom iz 2012 i odličnim merlotom iz 2011. Finale kakav se samo poželjeti mogao!

Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, u njihovom vinskom podrum (suhiucasi)

Zdenko Milas (desno) i Robert Alilović, vlasnik spomenutog vinskog bara Smokva i po struci dizajner, autor etiketa za Milasove butelje (suhiucasi)

__________________

S naše strane državne granice  MODRO JEZERO – NEZAOBILAZNA POSTAJA – Kako čujem od mnogih koji često putuju automobilom na relaciji od Zagreba prema Međugorju i tome dijelu Hercegovine, većina ih koristi autoput do Splita pa potom regijsku cestu prema Imotskome, u pravcu graničnog prijelaza u Vinjanima Donjima. U tom slučaju na području Imotskoga obvezna postaja je Modro jezero ali u – dva oblika!

Modro jezero, Imotski: jedinstven prizor prirodnog fenomena – rijetko viđena takva plava boja vode, u kombinaciji sa sivilom kamena te smeđkastostim i blagim zelenm notama oskudnog krškog raslinja. Kad su zime oštre, voda se na površini smrzne, a kad je duže suša, posebice ljeti, voda privremeno presuši. Ali, Grabovčevo Modro jezero dosad još nije presušio…

Jedan je dakako prirodni fenomen nazvan Modro jezero (inače, postoji i Crveno jezero), prekrasan se prizor promatraču otvara sa stijene na uzvisini i pogledom prema dolje – uokolo kamen i krš, a dno namreškano i čudesno plave boje, o sunčanom danu nezaboravna impresija, idila! Događa se međutim da se nekad i ne naiđe na tu plavu, nego se dođe na sivkasto-smeđkastu boju, naime kad je duže suša jezero privremeno presuši,… I,  mještani dolje, na njegovu dnu, znaju – zaigrati nogomet!…

A drugo Modro jezero must visit stanica je u obližnjem Prološcu, tu dio obiteljskih vinograda te vinski podrum ima familija Grabovac (adresa je: Križnog puta 17!), svojedobno široko znana po nekadašnjem saborskom zastupniku Anti Grabovcu. Otkako je Ante počeo pomalo smanjivati političku aktivnost a njegovi sinovi Milan i Nikola dovoljno su stasali te nakon što im se za stalno, kao enolog, u poslu pridružio Mislav Maršić – rapidno je u visinu skočila obiteljska vinska strana! Grabovci se posebno ističu s vinom što su ga, smatrajući ga najboljime, nazvali, i to je za posebno pozdraviti!, Modro jezero Riserva.  Riječ je o mješavini  (sad je na tržištu aktualna berba 2017) od cabernet sauvignona,  vranca,  trnjka i merlota,  s time da je to Modro jezero rezultat grožđa iz vinograda Vučja draga na brdu ponad Imotskoga i s pozicije Podvornica, kapljica je 24 mjeseca odležavalo u drvu, u kategoriji je ZOI Dalmatinska zagora vinogorje Imotski.

Smijem li primijetiti, evo: Modro jezero zavrjeđuje kako s obzirom na kakvoću kapljice tako i, pogotovu, s obzirom na imoćanski izvorni dragulj Modro jezero, profinjeniji dizajn… U svakom slučaju etiketu dostojnu lokaliteta, da li s (umjetničkom) fotografijom Modrog jezera u zenitu njegova izgleda ili pak s odgovarajućim crtežom, to neka procijene kompetentni… I Modro jezero od Grabovaca podložno je, dakako, meteo-uvjetima, količine, logično, budu različite od godišta do godišta, ali do sada ipak još nije došlo do toga da njihovo Modro jezero i posve presuši. A ako ne daj Bože do toga i dođe, Grabovci bi mogli, kako su se Imoćani dosjetili s presušenim pravim Modrim jezerom, te godine kad vina eventualno ne bude dovoljno za tržište napraviti nešto što, koliko znam, još nitko nije – kao štos a s plemenitom namjerom ponuditi neku simboličnu količinu uredno etiketiranih i opremljenih – praznih butelja Modro jezero (s time da se, kako sam upravo spomenuo, ipak prethodno profini dizajn, tako da ukupna kompozicija bude, nazovimo ga tako,malo umjetničko djelo koje se u stanu može postaviti i kao ukras )…  Dakle, naravno, ne da taj potez bude drski pokušaj neprimjerene zarade nego da se novac eventualno ostvaren od te prodaje daruje u dobrotvorne svrhe, a potrebitih uvijek ima…

Braća Milan i Nikola Grabovac, te enolog Mislav Maršić: kad smo ih u predahu berbe toga dana posjetili i s njima se nakratko zadržali, rekli su nam da su do tog trenutka berbu obavili u opsegu od gotovo 40 posto, s ubranime su bili iznimno zadovoljni (suhiucasi)

Unatoč stisci s vremenom domaćini su ponudili nekoliko na tržište recentno stavljenih  vina, mogli smo se na širem planu uvjeriti u novi napredak u kakvoći, svakako bih istaknuo dosta kompleksni pjenušac Grabovac bijeli brut nature (Imotski jeste na jugu ali je i u zaleđu a Grabovci, unutar svojih sadašnjih ukupno 27 hektara pod trsjem, imaju vinograde na različitim tipovima tla, od škriljevca do plodnijega, od propusne crvenice do ilovače, te vinograde na različitim nadmorskim visinana, od onih dolje na 280 metara do onih na brdu na većim nadmorskim visinama, onima i iznad 400 metara!), pa, od mirnih, i pošip, u njihovu nasadu sorta je tamo od 2015. godine, zatim i Sauvignon riserva 2021 od grožđa iz vinograda s nekoliko pozicija, Chardonnay 2019 Riserva s brdske pozicije Vučja draga, vino je dobrim dijelom nastalo i alkoholnim vrenjem i odležavanjem u drvenim bačvama, osobito lijepa je i kompozicija Draga 2020 od lokalne kujundžuše, zatim od pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona… ♣

Predberbeni Pelješac: Festa od soli  kao lokalni adut u turističkoj posezoni

KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!…

Festival soli idealna je prilika za posjet Pelješcu u najljepšem dijelu ljeta.  Od kraja kolovoza pa do kraja rujna traje jedan od najukusnijih festivala na poluotoku prekrasnih plaža, vrhunskog vina i iznimno kvalitetne soli. Od prošlog ljeta iz Stona se proširio na čitav poluotok, i ove godine bilo je njegovo šesto izdanje. Svake je godine sve bogatiji, interaktivan je, multimedijalan, zabavan. Festival soli jedna je od najatraktivnijih manifestacija u Dalmaciji i sjajan uvod u najljepši dio ljeta kad na pelješkim plažama popuste gužve, a more je i dalje idealno za kupanje.

Od posljednje trećine kolovoza do gotovo pred kraj rujna Pelješani i njihovi gosti i ove su godine uživali u lokalnim specijalitetima i nadaleko poznatim vinima po festivalskim cijenama. Uključeno je četrdesetak poluotočkih restorana, konoba, vinarija, OPG-ova i školjkara, kreirana su i dva festivalska jelovnika po cijenama od 150 i 230 kuna, dok su vinarije nudile neke etikete vina povoljnije i do 20 posto.

Ston je, u odnosu na lokalitete Orebić, Dingač, Postup… na suprotnoj strani Pelješca. Vinski car toga dijela poluotoka već godinama je tvorac famoznog Stagnuma Frano Miloš, kojemu su se u novije vrijeme pridružili sinovi i bitno pomogli unaprijeđenju kakvoće vina iz obiteljske ponude. S moje strane, – Franu Milošu, naprosto fanatiku vinogradarstva, čestitka za to što je silnim recentnim angažmanom u trsju na popriličnim kosinama brežuljaka od područja Ponikve napravio jakog konkurenta nadaleko poznatim i visoko cijenjenim južnim pozicijama Dingač i Postup… (Ivo Kozarčanin)

Pogled na ulaz u novi, moderni podrum Miloševih (Ivo Kozarčanin)

                Kulminacija u Stonu! Središnje mjesto festivala je u Stonu, poznatom po najduljim zidinama nakon Kineskog zida, najfinijim kamenicama i Stonskoj solani što je u 14. stoljeću za Dubrovačku Republiku imala iznimno strateško i gospodarsko značenje a danas je jedna od najvećih turističkih atrakcija na Jadranu, s načinom proizvodnje koji se nije promijenio svih sedam stoljeća. U sklopu Festivala soli, koji je i ove godine imao bogat program, organizirani su bili obilasci solane i sudjelovanje u berbi cvijeta soli. Goste su u Stonu očekivali fotografske i likovne izložbe, Art Park radionica za djecu, koncerti, odlična zabava i vrhunski eno-gastro doživljaji, a od 24. do 28. kolovoza i tradicijska Eko placa s eko proizvođačima iz čitave Hrvatske kao ponuđačima.

                Na festival Pelješkim mostom:  – Festival soli, kao multimedijalni događaj, zadržava svoj tradicionalni termin tijekom kolovoza i rujna s naglašenim ciljem privlačenja što više posjetitelja kako domaćih, tako i inozemnih u posezoni. U skladu s održivim turističkim razvojem Festival soli afirmira postojeće kapacitete, komparativne prednosti ovog područja i tradicijske proizvode, ne ugrožavajući okoliš i skrećući pozornost na bogatstvo nasljeđa, kako gospodarskog tako i kulturnog, naglašavajući partnerstvo dionika lokalne uprave, turizma, malih proizvođača, lokalnog stanovništva i posjetitelja“, ističe Fani Slade, direktorica TZ općine Ston.

Fani Slade dodaje kako su se uz nositelje projekta Solanu Ston i Udrugu Amorette te snažnu potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ općine Ston, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore, od prošle godine u organizaciju uključile i turističke zajednice općine Janjina, Orebić i Trpanj i na taj način proširile ovu lijepu festivalsku priču na čitav Pelješac.

Festival soli ujedno je i posljednji od tri ljetna festivala u organizaciji sve četiri turističke zajednice na poluotoku i idealna prilika da ulovite još malo ljeta i naravno na jug Dalmacije doputujete najnovijom atrakcijom – Pelješkim mostom… ♣

Salon delikatesa i plemente kapljice –  VinDel u Mariboru

JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE NA KORAK OD HRVATSKE GRANICE

Festival VinDel 2022 u zgradi slovenskog narodnog gledališča u Mariboru

Već tradicijski mariborski salon vina i delikatesa, nazvan, po logici, VinDel, ove godine održan je ni manje ni više nego u prostoru Casinòa u zgradi Slovenskog narodnog gledališča u središtu Maribora! Ambijent raskošan, bogato osvijetljen, prekrasan, kako i priliči onome što se prezentira. Dejan Bayer kao glava organizacije, iz tijela SloVino što inače i izdaje bogato ilustriranu reviju Slowine news, vrlo zadovoljan, odziv izlagača, pogotovu onih iz vinska branše, ali i publike velik. Ipak i primjedba: prijašnjih godina na sajmovima VinDel bilo je i dosta izlagača izvan Slovenije, što je priredbi davalo svakako višu dimenziju, medjutim ovaj put naišao sam tek na par izlagača iz vana (tri vinara i jedan bačvar iz Italije, jedan vinar iz Gamlitza s juga Austrije, dakle pogranični dijelovi), poslije sam iz kataloga saznao da je Davidov hram iz Ljubna ob Savinji nudio rumove iz Dominikanske Republike. Dojam je bio da su vinari kao izlagači bili u dominantnome postotku u odnosu na ponuđače delikatesa što se jedu. Što se pak hrane tiče, na posebnim punktovima moglo se kušti pršute, zaseku, špek, kobasice i salame, ulja od buče, oraha, badema, lješnjaka, razne jake začine na bazi npr. čilija, zatim razne vrste kave, razne pomurske prigriske…

Atmosfera u raskošnom prostoru Casinòa u sklopu kazališta (Marko Čolić)

Vrlo brzo naišao sam na izlagače vrlo blize/bliske Lijepoj našoj: slovenske vinare koji žive što na samoj državnoj granici Slovenije s Hrvatskom pa eto čak i neke vinogradarske parcele imaju i na hrvatskoj strani, odnosno one koji su vrlo blizu – na doskok! – državnoj granici i u mjestima što su svojedobno bila prava hodočastilišta posebice vikendima i za hrvatske obrtnike željne finog domaćeg vina i druženja uz izvornu domaću hranu u lokalnim gostilnama. Tu bih svakako na prvom mjestu spomenuo vinogradara i vinara Jožefa Prusa iz sela Krmačina odmah ispod naše Vivodine, pa sjajnu kuću pjenušaca Istenič, kao i Janeza Šekoranju s imanja Graben s Bizeljskoga, Puklavce (aktualne Vinare godine u Sloveniji!) iz Ormoža, Milana Hlebeca iz Koga, VinaKoper i Montemoro iz Kopra, Bordona iz Dekana …

Jožef Prus sa svojim adutima u Mariboru: Kraljevinom orange, te bijelim i crnim mješavinama Trio (Marko Čolić)

Jožef Prus, iz Krmačine u općini Metlika, inače do sada pet puta biran za Vinara godine u Slovenije, nekad je bio osobito eksponiran u segmentu visokopredikatnih slatkih desertnih bijelih vina (Traminac, Muškat žuti, Sauvignon…), a onda, s vremenom, malo pomalo postao je i proizvođač posve suhog bijelog vina (Kraljevina, Sauvignon, Pinot bijeli i Pinot sivi) pa potom i crnjaka (sorte: Frankovka, Lovrijenac, Gamay), ali sve na vrlo visokoj razini, o tome koliku je stekao reputaciju govori i činjenica da su mu u kušaonicu na imanje i na degustaciju dolazili odnosno dovođeni su u posjet i predstavnici nekih europskih kraljevskih obitelji! Za pozdraviti je svakako to što se Prus glede kultivara čvrsto drži onih koji su tradicija u njegovu kraju, svakako bih istaknuo Kraljevinu, te Frankovku, Lovrijenac i Gamay. S Kraljevinom je Prus odvažno krenuo i u jantarnu kategoriju, i ostvario sjajan rezultat, koji i te kako uvjerljivo pokazuje kako Kraljevina, koju se kod nas, posebice u zelinskome kraju, pompozno gura u domenu laganog i lepršavog svježeg ljetnog vina, može dati  mnogo mnogo više – izvanredno puno, gusto, ozbiljno i za sva godišnja doba prikladno vino što će fino popratiti i teža jela, ali i što može, sâmo, poslužiti i kao kapjica za uz meditaciju. Sa svojima frankovkom a i lovrijencem kao samostalnim vinma, no i pomiješanima i još uz još dodani im gamay Prus je pružio jaki dokaz koliko su visoki dosezi tih u nas do sada nažalost zapostavljenih kultivara. Doduše, čini se da se u novije vrijeme stvar s frankovkom a i s Teranom krenula nabolje, ali što je s Lovrijencem pa i Refoškom?!

Kraljevina koju je Prus ponudio na kušanje iz berbe je 2017, suha je i sadrži 14,5 vol % nimalo stršećeg alkohola. Grožđe je (iza)brano u vinogradu smještenom na jako dobrom položaju, Prus je išao na kasniju berbu jer s obzirom na dosta sušno vrijeme nije bilo opasnosti od botritisa. Prinos je bio manji od,kilograma po trsu.  Maceracija se odvijala kroz dvije godine, u ovalnoj drvenoj bačvi zapremnine po 1000 litara i paralelno u trima bačvama zapremnine po 600 litara. Nakon odvajanja pokožice vino je odležalo na finom talogu i dozrijevalo u drvenim bačvama još 1,5 godinu. Na međunarodnom ocjenjivanju u Fingerlakeu u Sjevernoj Americi osvojilo je zlatnu medalju! Maloprodajna cijena mu je oko 35 € za butelju.

Prus je na kušanje nudio dakako i svoj crnjak Rdeči trio 2017 s kojim se također (s pravom!) ponosi, riječ je o mješavini frankovke, lovrijenca i gamaya u omjeru po jedna trećina. Kod berbe posebno se pazilo da se dostigne puna fenolna zrelost, maceracija je trajala 20 dana a dozrijevanje nešto više od godine i pola u novom barriqueu. Vino je odlično podnijelo bačvicu, nema grubosti (elago)tanina a ni jeftinih primjesa prženoga/paljenoga, vanilije…  Joža Prus pokazao je (ne dakako na kraju kušanja, sve je išlo primjernim redosljedom!) i svoj skladni i elegantni Beli trio 2019, sastavljen od žutog muškata, sauvignona i traminca, suho, vrhunsko s kzp i s 13 vol %.

Odlične refoške kušao sam kod Mojce Bordon iz Dekana kod Kopra – berba 2016, 14 dana maceracije, tri godine odležavanja u rabljenom barriqueu, te kod Matjaža Babiča iz koparskog vinskog podruma Montemoro, aMorus berba 2013, Mojca Bordon ponudila je i jako dobar Bordon cuvée 2017, od refoška, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, tri godine dozrijevan u drvu

Sadašnja glavna enologinja podruma Radgonske gorice Klavdija Topolovec Špur uspješno nastavlja slavnu pjenušavu tradiciju kuće, na slici je s magnumom s izvrsnom Zlatom peninom Selection 2017 brut. Desno: Milan Hlebec, jedna od vinskih perjanica sela Kog koje je svojom kapljicom proslavio – od nedavno nažalost pokojni – Stanko Čurin, a na slici uz domaćina, koji je između ostaloga nudio, i njima i te kako privlačio publiku, vrlo lijepe Šipon 2021 (suho, 13 vol %), Sauvignon 2021 (suho, 12,5 vol %), su slovenski vinski pisci Staša i Milan

Janez Šekoranja s posjeda Graben na Bizeljskom, jedan od slovenskih pionira u proizvodnji narančastih vina, na svoj je štand doveo aktualn vinsku kraljicu Bizeljskoga Karin Dobrauc Škof, s prijateljicom Kalinom Kranjec. Šekornja je uz Hrvatsku vezan i kao savjetnik nekih vinogradara/vinara iz ivanićgradskog područja. Dejan već sada poziva i hrvatske proizvođače vina i delikatesa i hrvatske ljubitelje gurmanskih poroka da se na idući sajam VinDel odazovu u značajnom broju… ♣

__________________

LISTA IZLAGAČA EMERALD BALLROOM 25/26.11.2022

ARMAN FRANC OPG, HRVATSKA E01; VINO PRELAC, HRVATSKA E02; VINA SIBER, HRVATSKA E03; BARUN VINA, HRVATSKA E04; MISALPJENUŠCI PERŠURIĆ, HRVATSKA E05; VINA VICINIM, HRVATSKA E05; VINARIJA KOPJAR, HRVATSKA E06; ZLATNO BRDO, HRVATSKA E07; NIKO VIOLIĆ, HRVATSKA E08; VIŠKI GRDELIN, HRVATSKA E08; VINA MARKOTA, HRVATSKA E09; ENOSOPHIA, HRVATSKA E10; KUTJEVO, HRVATSKA E11; ĐAKOVAČKA VINA, HRVATSKA E12; BADEL 1862, HRVATSKA E13,E14; VINARIJA BENKOVAC- BADEL 1862, HRVATSKA E13

S popriličnim brojem vina (i likovno!) zanimljivih etiketa prisutan će biti i Osječanin Mladen Siber, s trsjem u Erdutskom vinogorju. Dolje: Siber je (peti slijeva) vrlo aktivan i na području vinskog turizma, i prije kratkog vremena primio je ,kao priznanje za svoj turistički angažman, plaketu Sunčani cvijet ruralnog turizma

Ovih dana Kraljevski vinogradi iz zadarskoga kraja nastupili su u Zagrebu u sklopu serije prezentacija vinara u organzaciji Vjekoslava Madunića. Na slici su Ante Bajlo iz Kraljevskih vinograda, u sredini, Vjeko Madunić, lijevo, te, zadužen za sommelijerski segment, Tomislav Jakopović (Marko Colic)

Mladina u novom ruhu! Znani podrum Mladina iz Pleivičkog vinogorja (50 ha vinograda!), do prije nekog vremena, inače, u sastavu Agrokora dok ga je još bilo, preuzela je tvrtka Pago Croatia. Enoloski savjetnik sada je (i tu!)  Milan Budinski, a upravo izašla neka nova vina – Blend One 2021 (RR, sivi pinot i traminac) te Sivi pinot 2021 i Rose – prezentira mlada brand- menadžerka Paga  Jana Koščec.

VINARIJA DARUVAR- BADEL 1862, HRVATSKA E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862, HRVATSKA E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 D.D.,HRVATSKA E14; VINARIJA ŠAFRAN, HRVATSKA E15; IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16; ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17; CMREČNJAK, HRVATSKA E18; VINA BELJE, HRVATSKA E19; KORTA KATARINA HRVATSKA E20; VINA ADŽIĆ, HRVATSKA E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, HRVATSKA E23; ZLATAN OTOK, HRVATSKA E24; HVAR HILLS, HRVATSKA E25; BASTIJANA, HRVATSKA E26; DINGAČ- SKARAMUČA, HRVATSKA E27; VINA RADOVIĆ, HRVATSKA E28; VINA MATUŠKO, HRVATSKA E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E29; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO CRVIK, HRVATSKA E30; VINARIJA KROLO, HRVATSKA, E31; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, HRVATSKA E31

CLAVIS, HRVATSKA E32; PODRUM MLADINA, HRVATSKA E33; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, HRVATSKA E35; VINO BUHAČ, HRVATSKA E36; VINARIJA KALAZIĆ, HRVATSKA E37; VINARIJA ŠTAMPAR, HRVATSKA E38; VINA FAKIN, HRVATSKA E39; TOMAZ VINA, HRVATSKA, E40; VINARIJA ROSSI, HRVATSKA, E41; DEGRASSI, HRVATSKA, E42

Očekuje se, inače, da se na festivalu u Zagrbu odnosno barem na otvorenju manifestacije pojavi i KARIN MIMICA iz opatijske udruge Gastronaut a koja je svoj život u profesionalnome smislu i potpuno posvetila eno-gastronomiji i vezi tog sektora s turizmom

VodiČ 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2022 – zajednička fotografija svih nagrađenih na palubi broda na kojemu je krajem rujna održana podjela priznanja (Marko Čolić)

Dobar uvod u ovogodišnji Zagreb Vino.com – novi , upravo promovirani vodič hrvatskom eno-gastronomskom scenom 100 najboljih hrvatskih restorana 2022, izdanje Knjižnice Gastronaut realizirano uz veliki angažman Karin Mimice (Marko Čolic)

___________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Rovinjola, Rovinj

____________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_________________

Festival MODRI les NOIRS, 15. i 16. listopada – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot – jedna od najcjenjenijih vinskih sorata u svijetu. Francuskog porijekla, a nakon što je proslavila Burgundiju proširila se praktički po svim kontinentima. Kod nas je ima uvelike na sjeverozapadu zemlje, nešto i u središnjoj Slavoniji, posebice Zlatnoj dolini.

Za istinske ljubitelje plemenite kapljice u ove tmurne kišne ranojesenske dane radosna vijest: sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji pozornica je dvodnevne  (15. i 16. 10. 2022) manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put spominje se Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače osnivač priredbe.

Kendov dvorec

__________________

Pinot noir – NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA

Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Dragulj Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime. Kompliciran je za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni! S njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot meunier (mlinarski), potom Lovrijenac (zvan i Pinot St.Laurent) i Auxerrois. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg, ne prevrućeg područja, a u novije vrijeme dosta ga je posađeno i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za Pinot crni su Pinot noir, Blauerspätburgunder, Clevner, Pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd Pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, iz predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o Pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan Morillon noir (inače, u Austriji se danas za Chardonnay kaže i Morillon), a prvi opis vina s nazivom Pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je Pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

Pinot crni (crtež Greta Turković)

U Burgundiji se dugo vremena od Pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene Pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te osobito u Badenu, gdje je zasađeno dvije trećine od ukupne površine Pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od Pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i dugo sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova Pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Prikladna čaša za punokrvni rasni crni pinot

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. Cabernet sauvignona, Merlota, Syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo… no nužno je da to bude vrlo vrlo diskretno), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije i s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a posluzžite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a onog dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. ■

__________________

MatjažL Lemut Tilia

Matjaž Lemut iz vinogradarsko-vinarske je obitelji. Njegov otac Silvester dugo je godina bio glavni direktor Vipavskog podruma a u tome je podrumu, još davno, neko vrijeme radio i Matjaž, koji se, kad je shvatio da je za to došao pravi trenutak, odlučio osamostaliti i nastaviti svoj vinski put kroz vlastiti vinograd i podrum. Uz domaće sorte njegovao je i najrazvikanije internacionalce kao npr. Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi… Među prvima u Sloveniji krenuo je i u sfere jantarnog ili, kako ga šire mase krivo nazivaju, orange vina. I onda se do ušiju zaljubio u Pinot crni, i od njega već godinama vrlo uspješno proizvodi modri pinot u nekoliko kategorija, do uistinu upečatljive špice. Nije se zadovoljio tek s time – želio je svom ljubimcu pružiti i sa svoje strane mogućnost za ljepu promociju i sorte i Bakhova nektara ali i kraja na kojemu se pojedina etiketa stvara. Osmislio je međunarodni festival modrog pinota crnoga i 2018. izašao pred javnost s prvom priredbom posvećenom isključivo crnom pinotu, naziv joj je dao kombinirajući svoj materinski slovenski i za pinot izvorni francuski – MODRI les NOIRS. Inače, Matjaž Lemut je i eno-konzultant, u Hrvatskoj je kao enološki savjetnik neko vrijeme bio u feričanačkom Feravinu, od prije kratkog vremena je eno-savjetnik i na Plešivici, a moglo bi se reći kako se kod nas najviše dosad istaknuo radeći s vinogradarskom obitelji Ipša u Istri koja nije znana po crnom pinotu ali jeste po jantarnom vinu.

Majstor i za komunikacije, uvelike i preko društvenih mreža, Matjaž Tilia svake godine na svojevrsnoj pinotnoj konvenciji okuplja, kao izlagače, brojne renomirane podrume ne samo iz Slovenije nego i iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije…. dosad je prodefiliralo ukupno devet zemalja, uspio je kao posjetitelje privući brojne i vrlo renomirane enologe i sommeliere, vinske pisce i vinske trgovce iz raznih zemalja, dođe mu i široki krug potrošača-ljubitelja crnog pinota. Moglo bi se reći da je taj Tilijin festival zapravo sinonim za oveću zajednicu ljubitelja Pinot noira. MODRI les NOIRS  je prva, a zasad i jedina ozbiljna smotra crnih pinota u regiji.

Matjaž le,mut Tilia i Quentin Sadler

Manifestacija MODRI les NOIRS 2022 obuhvaća dva dijela – prvi je vezan uz glavnu radionicu o crnom pinotu i svečanu večeru, a drugi je izlagački skup s tri mini-radionice.

Glavna radionica o crnom pinotu ove godine bit će u Kendovu dvorcu u subotu 15. listopada s početkom u 17 sati, a vodit će se Matjaž Lemut kao organizator te Quentin Sadler, britanski vinski pisac, ocjenjivač na najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, edukator o vinu. Lemut će u kratkom uvodu iznijeti razmišljanje o tome zašto crni pinot nije tek još jedno vino koje može dostići iznimno visoku kvalitetu, a Sadler će pričati na temu (r)evolucije crnog pinota od klasike do avangarde.

Predviđeno je da kao aktivni sudionici na masterclassu budu desetero izabranih vinogradara/vinara koji bi predstavili svaki svoj eno-uradak, a Sadler i Lemut će komentirati uzorke, ostavlja se mogućnost i pozvanim proizvođačima za primjedbe odnosno informacije no opširniji njihovi komentari očekuju se za večerom što će uslijediti, od 19,30 dalje.

Jela za tu svečanu večeru pripremaju chef Kendovog dvorca Klavdij Pirih i njegova ekipa, tu treba istaknuti da restoran Kendova dvorca što se tiče gastronomije ima za 2020, 2021. i 2022. i Michelinovu preporuku. Uz jela bit će, dakako, posluženi crni pinoti servirani na radionici.  Cijena za gala-večer(u) je 80 € po osobi.

Quentin Sadler (sasvim desno), s pajdašima-ocjenjivačima vina s raznih međunarodnih vrednovanja, ovo je prizor iz Dubrovnika s druženja prigodom jednog od posljednjih ocjenjivanja Dubrovnik Festi-Wine. Uz Sadlera su vinski novinar Amerikanac u Beču Darrel Joseph, pa Marin Berovič, Aleksandar Noršić, Željko Suhadolnik… Događanje u Kendovu dvorci bit će prigoda za novi susret…

Festivalski dio, u nedjelju 16. listopda, traje od 13 do 18 sati. Očekuje se sudjelovanje stotinjak vinskih podruma iz raznih zemalja.

Evo dosad prijavljenih vinskih podruma-izlagača:

CASTELFEDER, Italija; ETYEKI KÚRIA WINERY, Mađarska; FRANZ HAAS, Italija; HEAPS GOOD WINE COMPANY, Štajerska Slovenija; JAKONČIČ, Goriška Brda; KRISTANČIČ iz MEDANE, Goriška Brda; MARJAN SIMČIČ, Goriška Brda; MAISON VINCENT GIRARDIN, Francuska; BURJA ESTATE, Vipavska dolina; PASJI REP ESTATE, Vipavska dolina; SANCTUM, Štajerska Slovenija; SALOMON&ANDREW, Novi Zeland; KOVAČEVIĆ vinarija, Srbia; TOMAC, KORAK, ZDENKO ŠEMBER, SONTACCHi, GALIĆ, Hrvatska; TILIA ESTATE, Vipavska dolina; VINA ČUK, Vipava; SAKSIDA WINES, Vipava; VINA VERUS, Štajerska Slovenija; VINA ŠČUREK, Goriška Brda; VINA ZAVEC, Haloze; PRINČIČ, Goriška Brda; JOANNES PROTNER WINES, Štajerska Slovenija; JAMŠEK, Vipava; VINA KUPLJEN Štajerska Slovenija; WINNICE WZGÓRZ TRZEBNICKICH, Poljska…

Quentin Sadler

U nedjelju 16. listopada održat će se i tri mini-radionice, dvije će voditi Quentin Sadler, a jednu Matjaž Lemut. Te mini-radionice primaju najviše po 20 osoba, poslužuje se po pet vina, a cijena po osobi je 30€

Pinot Noirs, selected for YOU (I) – Quentin Sadler, 2) In the glory of pinot noir – Matjaž Lemut 3) Pinot Noirs, selected for YOU (II) – Quentin Sadler

Za informacije  i za obveznu rezervaciju mjesta na mini-masterclassu obratiti se na:   tonja@tiliaestate.si ♣

________________________

VIJESTI / NEWS

Međunarodna ocjenjivanja vina 2022: Mundus Vini, AWC Vienna GOLDBERG RED, NOVO VELIKO CRNO IZ BARANJE – Rujan je tradicionalno u znaku berbe grožđa, ali i – objave rezultata s dva velika međunarodna ocjenjivanja vina, njemačkog Mundus Vini summer tastinga i austrijskog AWC Vienna. Ove godine na oba ta ocjenjivanja je briljirao Goldberg Red 2019, koji je podrumu Belje donio nove dvije zlatne medalje i Baranju još jednom potvrdio kao regiju izvrsnog crnog vina.

Visokonagrađeni Goldberg Red 2019 i njegov kreator glavni enolog Belja Marijan Knežević, snimljen za ovu prigodu sa svojom uspješnicom u podrumu vinarije

U jakoj konkurenciji od više od 11.000 uzoraka vina, koliko ih se ove godine ocjenjivalo na AWC Vienna, iz portfolja Belja zlatne medalje su osvojili i pjenušac La Belle Grand te Merlot 2019  premium i Frankovka 2012 premium. Gledajući zbirno, Vina Belje su na oba spomenuta ocjenjivanja osvojila pet zlatnih i sedam srebrnih medalja!  Čestitka!

– Ovo je zaista veliki međunarodni uspjeh Vina Belje jer riječ je o značajnim vinskim ocjenjivanjima koja po broju prijavljenih uzoraka i, što je bitno, visokim bodovnim pragovima za najsjajnija odličja, spadaju u najcjenjenija u Europi. Iznimno smo ponosni na to što su visoke ocjene dodijeljene i bijelim i crnim vinima, te pjenušcima. Neovisno o tome što u sastav Goldberga Red ulaze međunarodne sorte Cabernet sauvignon i Merlot, ovo vino lijepo odiše terroirom te baranjskom toplinom koju u donosi frankovka. Ovim vinom, kao i cijelom linijom Goldberg, želimo prenijeti svoju strast i znanje u vina koja bi, zahvaljujući najboljim grozdovima s posebnih dijelova vinograda, imala izraženi i jedinstveni karakter od – rekao je glavni enolog Vina Belje Marijan Knežević.

Nova Goldberg serija, u kojoj su Goldberg White (graševina, chardonnay i bijeli pinotI i Goldberg Red, odnedavno je dostupna u odabranim vinotekama, restoranima i hotelima koji u svojoj ponudi imaju vina najviše razine kvalitete, a određena količina će do kraja godine biti dostupna i kroz internet-trgovinu Vina Belje

GOLDBERG RED berbe 2019 – Grožđe je iz nasada iz kojega dolazi sirovina za sva najbolja crna vina Belja. Lokacija parcele je uz položaj Goldberg, dakle u ovome slučaju Goldberg je ne naziv vinograda nego pojam korišten kao naziv brenda, objašnjava Ljljana Mlinaček Vajda, voditeljica marketinga u Belju. Dopuštam sebi ovdje iznijeti mišljenje da bi bilo dobro da je uz pojam Goldberg, korišten kao brend, spomenut, prije riječi Red, i naziv i te parcele od navodno 60 hektara na akojoj se uzgaja najbolje crno grožđe za najbolje crnjake Belja, naime vino iz takvog prestižnog ranga je, između ostaloga, precizno definirano i kao gegrafski pojam, i upravo navod ekstra-parcele s koje stiže extra-grožđe diže vinu vrijednost na tržištu., Uvjerili smo se u to na primjerima iz Francuske i Italije: taj naziv specifične parcele odakle nastaju upečatljiva vina danas-sutra postaje i mamac za vinske turiste…

Tlo u spomenutom vinogradu je degradirani černozem sa zatravljenom međurednom površinom. Sortni sastav vina: Cabernet sauvignon 40%, Merlot 40% i Frankovka 20%. Oko 15% grožđa u kategoriji je prosušenih bobica. Način prerade: fermentacija s maceracijom u trajanju od tri tjedna. Vino je dozrijevalo 1,5 godine u drvenim bačvama zapremine 1.800 lit i, potom, još pola godine u boci. Vino je punjeno isključivo u butelje zapremine 0.75 lit, a ukupno je za tržište u limitiranoj seriji pripremljeno 2.000 butelja. Suhi ekstrakt: 31; ostatak neprovrelog sladora – suho (2,8 g/lit); alkohol 14%; ukupna kiselost: 6.1 g/lit, pH 3,6 ♣

Akcija VRUTKA: Vina hrvatske dijaspore  NAJNOVIJE KUŠANJE AMERIČKIH VINA u AMBASADI u ZAGREBU – Svojedobno je, odmah nakon što je krenula, pažnju šire naše javnosti privukla sjajna akcija zagrebačke trgovačke kuće Vrutak pod nazivom Vina hrvatske dijaspore. Vrutak je kao velika trgovačka kuća posebice okrenuta prehrambenim proizvodima i pićima i, u segmentu pića, osobito vinu, a tu pak naročito onome iz ponude hrvatskih proizvođača odavde i onome iz ponude proizvođača iz hrvatske dijaspore, kojih je, inače popriličan broj, od njih i dosta visoko afirmiranih u svijetu. Na policama Vrutka moglo se s početkom akcije uz veliki izbor hrvatskih vina odavde naći i reprezentativni izbor etiketa Bakhova nektara iz podruma u vlasništvu Hrvata u SAD, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi. Skupa s etiketama odavde bila je to uistinu sjajna revija vrhunskih eno-tvorina kao djela vrijednih hrvatskih ruku. S vremenom, nekako, kao da je akcija malo izgubila na ritmu, ali evo možda sada stiže novi povoljan trenutak za obnovu i dobar nastavak pune valorizacije onoga što su Hrvati dali svjetskoj vinskoj ostavštini.

U nazočnosti voditelja ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj Marka Fleminga iz Ambasade SAD, te Siniše Drkule, direktora Vrutka, i Luke Brugnara, predstavnika kompanije Constellation Brands, pezentaciju vina vodio je naš znani vinski autoritet Saša špiranec (suhiucasi)

U rezidenciji veleposlanika SAD u Hrvatskoj upravo je održana degustacija američkih vina iz aktualne ponude Vrutka, većina njih vrlo tijesno je do bitno i 100 postotno vezana uz Hrvate, među kojima u ovome segmentu svakako prednjači ime Miljenka Grgića, zahvaljujući uvelike i potezima kojega je američko vino dotaknulo vrhove u svjetskim razmjerima.

Na degustaciji kojoj su kao domaćini bili Mark Fleming, voditelj ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj, te Siniša Drkula, direktor Vrutka d.o.o. te na kojoj je nazočio i Luca Brugnaro iz kompanije Constellation Brands, a kojom je uzvanike proveo Saša Špiranec, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u segmentu vinska trgovine, pisac o vinima, degustator na renomiranim svjetskim ocjenjivanjima vina, predstavljene su sljedeće etikete:

1. Sauvignon Blanc Private Selection 2020, Robert Mondavi Vinery
2. Chardonnay 2019, Grgich Hills Estate
3. Cabernet Sauvignon 2017, Mondavi Private Selection, Robert Mondavi Vinery
4. Cabernet Sauvignon 2017, Lander-Jenkins Vineyards
5. Zinfandel, 2017 Grgich Hills Estate
6. Zinfandel Predator Old Vine 2019, Rutherford Ranch

Svjetski afirmirani (sjetimo se samo čuvene Pariške presude!!) Miljenko Grgić, kojega s obzirom na poodmaklu dob u vinariji Grgić Hills Estate na poziciji voditelja proizvodnje (s uspjehom!) zamjenjuje Ivo Jaramaz, odigrao je veliku ulogu i u vinarijama Roberta Mondavija, a ovom prigodom prezentirana vinska kuća Rutherford Ranch vezana je uz prezime Zaninović.

Upečatljiv dojam na ovom kušanju ostavili su Chardonnay 2019 Grgich Hills Estate, Cabernet sauvignon 2017 Lander-Jenkins Vineyard, Zinfandel 2017 Grgich Hills Estate, u lijepom svjetlu su još zasjali i Sauvignon blanc 2020 Private Selection Robert Mondavi i Cabernet sauvignon 2017 private selection Robert Mondavi, za one koji vole malo slađe note dobar izbor bio je Zinfandel Predator old vines 2019 Rutherford Rancha.

S obzirom da Miljenko Grgić posjeduje vinski podrum na Pelješcu, šteta je što ovom prigodom nije, radi izravne usporedbe, bilo moguće kušati i njegove dalmatinske interpretacije Zinfandela odnosno Crljenka odnosno Tribidraga odnosno Kratošije, po meni u ovj prigodi moglo se, uz američke sauvignon i chardonnay, naći mjesta i za Grgićev pošip a uz zinfandele za Grgićev Plavac mali…. ♣

Irene’s Private Collection: novo mjesto za vinoljupce u Metropoli  ZAGREB diWINE bar! – diWINE Bar, smješten u zagrebačkoj Ilici nedaleko od Britanca u pravcu Trga Franje Tuđmana, novo je okupljalište ljubitelja Bakhova nektara. Irena Lučić, voditeljica diWine projekta, publici već otprije poznata po manifestacijama vezanim uz njenu udrugu Vinoljupci, odlučila se eto na korak dalje.

– Upravo otvoreni diWine bar mjesto je gdje se mogu popiti čaša finog vina i dobra kava i gdje se istodobno, u ukusno uređenom prostoru može uživati i u dobroj glazbi. To je mjesto predviđeno za okupljanja ljubitelja vina, prostor za eno-edukaciju i promociju vinske kulture, platforma je to i za stručno vođene vinske degustacije, te promocije i vinske partyje… Ukratko – mjesto koje živi za vino i od vina!  – pojasnila je Irena Lučić.

Na slici su, za stolom s vlasnicom i voditeljicom objekta Irenom Lučić, znani propagatori Bakhova nektara, posebice hrvatske eno-scene – vinski pisci i novinari Domagoj Jakopović Ribafish, Marinko Petković, Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin… (suhiucasi)

Vinska karta zamišljena je kao dinamična kategorija, koja se mijenja sukladno s godišnjim dobima, tržišnim novitetima i preferencijama vinske publike. Na karti se trenutno nalazi 15-ak vinskih etiketa koje je moguće naručiti na čašu, naglasak je na ponudi domaćih proizvođača, mahom malih butik-vinarija koje je inače teško pronaći u klasičnim ugostiteljskim objektima. Neka vina s najvišom reputacijom dostupna su samo na butelju. diWine Bar nastoji popularizirati autohtone sorte, ekološku proizvodnju, vinare nove generacije te kulturu vina i vinski bonton. Na vinskoj karti zastupljena su vina iz sve četiri hrvatske vinske regije, što se naglasilo na otvorenju sredinom rujna, kad su gosti, mahom predstavnici eno-gastro medija, imali priliku uživati u pjenušcu Jagunić Three Stars (Plešivica), roséu od plavca malog vinarije Opus (Komarna), bordoškoj kupaži istarske vinarije Anđelini te poluslatkoj graševini Kaptol (Kutjevo).

Zasad je u punoj funkciji samo prizemni dio. Uz taj donji dio, u koji se ulazi s ulice, postoji i oveći prostor na katu, ali on je trenutno u fazi uređivanja. Taj dio bit će, naglasila je Irena, u potpunosti rezerviran za vino, tu će se odvijati razne prezentacije, stručno vođene degustacije, edukacijski programi, zatvoreni vinski partyji…. U planu je da brojna vinska događanja početi u listopadu, konkretno predviđene su, primjerice, Vinske shpitze koje u centar Zagreba dovode vina(re) iz različitih vinskih regija, te koje će prikazati sljubljivanje vina sa književnošću, poezijom, filmom, fotografijom, sportom i glazbom… Najavljene su i radionice Vino za početnike, vođena Rent-A-Wine-Buddy kušanja za strance koji žele upoznati hrvatska vina itd. Što setiče hrane, diWine Bar ima pomno osmišljene sirno-mesne plate koje okusima prate hrvatske vinske regije, kreativne bruschette, fine slastice i zdrave smoothije.

Na otvorenju lokala prisutni su slušali izvrsnu živu svirku akustičnog dvojca Swing That Blues, te pogledali plesni nastup plesačica iz etno-tribal-fusion skupina Waldo i Nipriye, izvođačice su oduševile plesom sa sabljama, kao i čarobnim kostimima.

Vrata diWine Bara za goste su širom otvorena svakim radnim danom od 9 do 23h, a petkom i subotom od 9 do 02. Živjeli! ♣

___________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

__________________

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (L)  LONGO 2021 Luviji – LUVIJI BRACANOVIĆ ■ Hvar, položaji Vorba i Špile; Kurtelaška, Maraština, Trbljan, Zlatarica; eko-pristup; suho; kvalitetno s kzp; ZOI Srednja i Južna Dalmacija, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ vrlo ugodno, svježe, elegantno, lijepo pitko, malo zatomljeno u nosu, ljepše iskazano u ustima, srednje jakog tijela i srednje dužina trajanja ⦁  Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇑

(L-XL) GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s poztošnjom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ odčepiti butelju barem sat vremena prije konzumacije vina, radi toga da se vino uspije dovoljno otvoriti ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) TRNJAK 2018 Riserva – GRABOVAC ■ Imotski, Vučja Draga; Trnjak; 12 mjeseci u barriqueu; suho, 13,5 vol %; ZOI Dalmatinska zagora; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

_________________

Jelsa Summer Tasting 2022: RESTORAN TRILOGIJA FINO & VINO ZAGREB – Nakon ovogodišnjeg  4.Jelsa Summer Wine Tasting by Vinske zvijezde – ocjenjivanja vina otoka Hvara (održanog u kolovozu 2022), i Zagrepčani su – potkraj rujna – imali lijepu prigodu kušati najboje od Hvara na popularnoj edukativno-zabavnoj manifestaciji Vinskoj srijedi, koja se, pod ravnanjem prof. Marije Vukelić već nekoliko godina uspješno i na zadovoljstvo hedonista željnih i širih saznanja o vinovoj lozi i Bakhovu nektaru održava u wine friendly restoranu Trilogija Fino&vino,  vlasnika sommeliera Krešimira Šesnića. U restoranu je najprije za predstavnike medija upriličeno kušanje pobjedničkih vina po kategorijama – Bogdanjuše Zlatan Otok 2021., Pošipa Luviji 2021. i Plavca malog Barrique Tomić 2018.

Najboje s Hvara – ua potrošače kao uzvanike priređeno kušanje/ocjenjivanje vina otoka Hvara u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Hvarski plavci ponuđeni uzvanicima na degustaciju. Za razliku od ocjenjivanja u jelsi, gdje je bilo drugoplasirano, u Zagrebu je najviše bodova osvojilo vino Zlatan Plenković Exclusive 2016 (Julio Frangen)

Degustacija priređena za uzvanike, ljubitelje hvarskih vina, provedena kao ocjenjivanje u stilu profesionalaca, dakle bilo je to vrlo poučno za prisutne.  Vina su bila podijeljena na tri kategorije – u prvoj bogdanuše, u drugoj ostala bijela vina otoka (prč, pošip, bijeli cuvéei ), a u trećoj plavci. U kategoriji bogdanuša, publici se u Zagrebu najviše svidjela bogdanuša Zlatan Bogdanuša, koja je i na profesionlanom ocjenjivanju na Hvaru dobila najviše bodova. U drugoj kategoriji najviše bodova publike osvojio je i u Zagrebu pobjednički pošip, šampion ocjenjivanja – Pošip Luviji 2021.  Kod plavca maloga, u Zagrebu su najviše simpatija dobili plavci Zlatan Plenković Exclusive 2016, Plavac Ploški Carić 2015 i Plavac Ivan Dolac 2013 vinarije Svirče!  Da podsjetim, na hvarskom ocjenjivanju plavaca redosljed je bio sljedeći: 1. Plavac mali barrique 2018 – Vina Tomić Andro, 2. Zlatan Plenković Exclusive 2016 – Zlatan otok, 3.  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče

Novinari su na kušanju u Trilogiji u Zagrebu imali priliku kušati Zlatan Bogdanušu 2021 koja je na Hvaru osvojila 91 bod od 100 mogućih, te Bogdanjušu Carić 2021 podruma Carić vina (88,10 bodova), zatim Pošip Luviji 2021 koji je na Hvaru osvojio 92,66 bodova i Belecu 2021 od Andra Tomića koja je dobila 91,5 bodova, od crnih dostupni su nam bili samo Plavac mali barrique 2018 od Andre Tomića (91,50 bodova na Hvaru) i Plavac Ivan Dolac 3013 Vinarije Svirče, na Hvaru s 89,5 bodova.  Što se tiče kategorija Bogdanuša i Hvarske bijele sorte slažem se šampionima s ocjenjivanja na Hvaru. Kao jedan od trija (Andrić, Kozarčnin, Suhadolnik) koji je svojedobno pokrenuo ovo ocjenjivanje Vinske zvijezde što je sad na brizi Marije Vukelić osjetio sam se slobodnim izraziti mišljenje da su na Hvaru neka vina bodovno ipak bila malčice precijenjena, a moje osobne ocjene uzoraka kušanih u Zagrebu su sljedeće:

Zlatan Bogdanuša 2021, suho, 12 vol % = 87/100; Bogdanjuša Carić 2021, suho, 12 vol % = 85/100 ⦁ Pošip Luviji 2021, suho, 14 vol % = 89/100; Beleca 2021 Tomić, suho, 12,5 vol % 87/100 ⦁ Plavac mali 2018 barrique Tomić, 15 vol % = vinu treba još dosta vremena i volio bih se s njime susresti za, recimo, godinu dana, po ovome što sam kušao očekujem da bi ocjena bila 92 a možda i koji bod više; Plavac Ivan Dolac 2013 vinarija Svirče = 90/100! Nažalost, novinarima na kušanje nije ponuđen Zlatan Plenković Exclusive 2016 Zlatan otok.⦁

Voditelj restorana Trilogija Fino & Vino Krešimir Šesnić gostima pokazuje lijepu veliku kartu Vinske Hrvatske

______________

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  MALVAZIJA 2018 – IPŠA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, kvalitetno s kzp,, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇑

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(L) CHARDONNAY 2018 sur lie – SÜBER ■ Erdut; Chardonnay; odležano na finom talogu u bačvicama od slavonskog hrasta od 500 lit; suho, 13,5 vol%; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ vrlokonkretno i puno, na kolosijeku sorte, međutim ne treba se žuriti s potrošnjom, vino bi moglo dobivati s vremenom u buteji. Odčepiti barem sat vremena prije predviđene konzumacije ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(M-L)  GRAŠEVINA 2021 – SÜBER ■ Erdut; Graševina; suho, 13,0 vol %; kzp  ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Vina Suber – Mladen Siber, koji je povećao svoju vinogradsku površinu u Erdutu s 12 na 15 hektara, predstavlja se ovdje sa dva svoja nova vina – vrlo lijepom graševinom i chardonnayem koji puno obećava!

(M-L) MS CUVÉE 2017 – SÜBER ■ Erdut; Muškat & Sauvignon bijeli (kratica MS vrijedi i za ime i prezime autora – Mladena Sibera!); suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; dopadljivo, s lijepo iskazanim tipičnim aromama osobito u ustima, živo, skladno, prikladno kao aperitiv i za osvježavajuće pijuckanje uz čavrljanje ⦁ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

(M-L) CROSÉ 2021 – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇑

(L) CABERNET SAUVIGNON 2018 le Sauvage – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; suho, 13,7 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑

BOSNA HERCEGOVINA

(XXL) ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostarsko vinogorje, Ljubuški, Humac; Žilavka;  tlo s dosta kamena; vino zrelo, mineralno, lijepo zaobljeno voćno-cvijetno, usta slankasta a istodobno i slasna, blago kremozna; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

SLOVENIJA SLOVENIA

(XXXL) KRALJEVINA 2017 orange – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Kraljevina maceracija: dvije godine; odležavano na finom talogu u bačvi 20 mjeseci; nefiltrirano; jantarno; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(XL) RDEČI TRIO 2017 – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Frankovka, Lovrijenac, Gamay à 1/3; dozrijevano u drvu, punjeno u butelju u veljači 2021; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XXL) REFOŠK 2016 – BORDON ■ Slovenska Istra; Koparština – Dekani; Refosk; dozrijevano u drvu; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

. – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now •⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ