DOMAINE de la ROMANEE CONTI
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Vinogradi Domaine de la Romanee Conti
SVOJEDOBNO JE ZAGREBAČKOM ESPLANADOM TUTNJAO ČUVENI ORIENT-EXPRESS NA RELACIJI PARIS-ISTAMBUL. OVE GODINE TAJ JE HOTEL UGOSTIO POSEBAN DRAGULJ – JEDAN OD NAJBOLJIH VINSKIH POSJEDA SVIJETA, GLOBALNO SVAKAKO NAJČUVENIJU VINSKU KUĆU, SA SJEDIŠTEM u MJESTU VOSNE-ROMANÉE u BURGUNDIJI
Jedan od najboljih vinskih posjeda svijeta i svakako najčuvenija svjetska vinska kuća – Domaine de la Romanée Conti, u Zagrebu, u hotelu Esplanade!
Dakako, na 11. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji radionicom s glasovitim burgundijskim vinima La Tâche, Richebourg i Grands Échézeaux u punome sjaju otvara svoje novo desetljeće. Od svakog navedenog vina za kušanje su određene po dvije berbe – 2000. i 2001.
Nakon vjerojatno više od 15 godina, eto, moj novi fizički susret s kućom Romanée Conti, koju sam posjetio s Joškom Gravnerom i iz koje mi je, uz crna vina što smo ih kušali još dok su bila u bačvicama, u najdubljoj uspomeni ostao i nekih 20 godina stari Montrachet iz magnuma kojime nas je domaćin odlučio počastiti.
OSOBNA KARTA
Lokacija: Vosne-Romanée, la Côte de Nuits, la Côte-d’Or, Burgundija, Francuska
Apelacija: Grand Cru appellation d’origine contrôlée
Vinogradi: Romanée-Conti, La Tâche, Richebourg, Romanée St-Vivant, Grands Échézeaux, Échézeaux (crno), Montrachet (bijelo)
Sorte: Pinot noir, Chardonnay
Prva berba: 1232. godine (tada su cisterciti utemeljili vinski podrum u Kutjevu!)
Vina: Romanée-Conti, La Tâche, Richebourg, Romanée-St-Vivant, Grands Échézeaux, Échézeaux, Montrachet
Najcjenjenija i najtraženija vina: La Romanée-Conti i La Tâche
Prosječna cijena za butelju od 0,75 lit s etiketom vina La Romanée-Conti: oko 13.092 američka dolara
Jedan britanski vinski pisac za ta dva najdragocjenija vina kuće – La Romanée-Conti i La Tâche – napsao je sljedeće: Mala količinski, a najskuplja na svijetu, može se reći i najbolja na svijetu, najaristokratskiji primjerci crnog pinota koje možete zamisliti, ne samo nektar za tijelo i dušu nego i mjerilo za ocjenjivanje svih drugih burgundijskih vina.
O vinima La Romanée-Conti i La Tâche zapisano je i ovo: La Romanée-Conti i La Tâche remek-djela su harmonije. Povezujući muške i ženske karakteristike, ta vina su snažan eliksir. Karakteriziraju ih perfekcija aroma i okusa s lijepom naznakom zrelog voća sa starih loza te dojam teritorija. Toliko su snažna da kod njih drvo, makar se uvijek rabe nove bačvice, nikad ne nadvladava…
La Romanée-Conti = 1.8 hektara/Monopole (vlasnik cijelog vinograda je Domaine de la Romanée Conti); sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 53 godine; prosječna godišnja proizvodnja: 450 sanduka; prosječna cijena za butelju od 0,75 lit: 13.092 američka dolara
Po podacima Wine Searchera, konkretno boca La Romanée-Conti 2013 ovisno o tome gdje je se kupuje stoji od nekih 52.560 do 127.594 kune na što treba dodati lokalno važeće takse, a berba 2009. kreće se od 80.800 kuna do 126.362 kune, u ove svote također nisu uračunate takse.
La Tâche = 6,06 hektara/Monopole; sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 47 godina; proizvodnja: oko 1870 sanduka: prosječna cijena za butelju od 0,75 lit: 2733 američka dolara.
Richebourg = 3,51 hektara; sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 42 godine; prosječna godišnja proizvodnja 1000 sanduka; prosječna cijena po butelji od 0,75 lit: 1738 dolara.
Romanée-St-Vivant = 5,28 hektara; sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 34 godine; prosječna godišnja proizvodnja vina: 1500 sanduka; prosječna cijena po butelji od 0,75 lit: 1360 dolara.
Grands Échézeaux = 3,52 hektara; sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 52 godine; prosječna godišnja proizvodnja vina: 1150 sanduka; prosječna cijena za butelju: 1270 dolara
Échézeaux = 4,67 hektara; sorta: Pinot crni; prosječna starost loza: 32 godine; prosječna godišnja proizvodnja: 1340 sanduka; prosječna cijena za butelju: 1079 dolara
Montrachet = 0.67 hektara; sorta: Chardonnay; prosječna starost loza: 62 godine; prosječna godišnja proizvodnja: 250 sanduka, prosječna cijena po butelji od 0,75 lit: 4406 dolara.
Ključne osobe: Aubert de Villaine, Henry-Fréderic Rock (suvlasnici), Jacques-Marie Duvault-Blochet.
POVIJEST
Domaine de la Romanée-Conti, skraćeno DRC, vinogradarsko-vinski posjed smješten u mjestu Vosne-Romanée u Burgundiji, vina proizvodi od samo dvaju za Burgundiju klasičnih kultivara – Pinota crnoga i Chardonnaya. Mada ima i sjajno bijelo vino, DRC je poznatija po crnim vinima. Iako ima iznimno malene vinogradske parcele, smatra je se – najvećim proizvođačem vina na svijetu. Dakako, ne u smislu količine, nego u smislu kakvoće i osebujnosti, te cijena što ih postiže za svoju kapljicu.
Naziv je dobila po svom najglasovitijem vinogradu – Romanée-Conti.
Kako je počelo? Opatija Saint Vivant u mjestu Vosne-Romanée 1232. kupila je 1,8 hektara vinograda koji je onda, 1631., prešao u ruke obitelji de Croonembourg. Ta je obitelj novokupljenu parcelu s trsjem nazvala Romanée. Ubrzo nakon kupovine vinograda Romanée, ista je familija kupila i susjednu parcelu la Tâche.
______________________________
LA CÔTE-d’OR, LA CÔTE de NUITS – La Côte-d’Or, srce i esencijalni dio vinske Burgundije, prostor je od Dijona prema jugu. Tu se proizvodi ponajbolja burgundijska kapljica. Unutar la Côte-d’Or nalaze se, odmah ispod Dijona kod Marsannaya te Coucheya i Chenôve, vinogorje La Côte de Dijon, te, malo južnije, od općine Fixin opet prema jugu, la Côte de Nuits, te Hautes-Côtes de Nuits (na lijevoj strani karte, dolje). La Côte de Nuits proteže se u dužini od oko 20 kilometara, te na širinama od 200 pa do 800 metara, i završava u općini Comblanchien. Vinogradi se nastavljaju i dalje prema jugu i prema gradu Beauneu. Ispod La Côte de Nuits je također znano vinogorje La Côte de Beaune. Vosne-Romanée, te mjesto Flagey gdje je također trsje Domaine de la Romanee-Conti, u južnome su dijelu la Côte de Nuits, malo iznad mjesta Nuits-St-Georgesa
___________________________
Vinogradi Domaine de la Romanée Conti
Godine 1760. André de Croonembourg odlučuje prodati imanje, za koje su veliko zanimanje pokazivali Madame de Pompadour, ljubavnica kralja Louisa XV od Francuske, i njen oštri neprijatelj Louis François 1er de Bourbon, princ de Conti. Princ je u utrci za trsje pobijedio, ponudivši svotu od 8000 livri. Tada je vinograd Romanée u nazivu dobio dodatak Conti.
U vrijeme Revolucije princu Contiju sva je zemlja uzeta i stavljena na prodaju licitacijom.
Ilustracija hijerarhije apelacija u Burgundiji: u ravnici, ispod regijske prometnice vinogradi su koji ulaze u opću i široku apelaciju Bourgogne aoc. Vinogradi na bagim kosinama oko sela u vinogradarskoj općini u općinskoj su apelaciji Villages aoc (apelaciju prati naziv sela-općine), na povišenim pozicijama odmah iznad sela i vinske ceste mogu biti i u kategoriji 1er cru. Na još višim i nakošenim položajima iznad sela pa prema vrhu brežuljka su apelacije 1er cru, te, položajno još iznad njih te na jačim kosinama apelacija grand cru
Konfiscirani i na dražbu dani vinograd Romanée-Conti kupio je Nicolas Defer de la Nouerre, koji je 1819. prodao trsje Julienu Ouvrardu za 78.000 franaka. Zatim, 1869., trsje je pripalo Jacquesu-Marie Duvault-Blochetu, koji je živio u burgundijskome Santenayu, istodobno je bio vinogradar i vinar, radio je i kao glavni savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo u vinogorju Côte d’Or. Spomenute 1869. ostvario mu se dugo sanjani san – da kupi vinograd Romanée Conti. Potom je još kupio i parcele Échézeaux, Grands Échézeaux i Richebourg, te počeo stvarati vinogradarsko imanje kakvo poznajemo danas.
Nekih 9,43 hektara vinovom lozom zasađene površine znane kao Romanée-Saint-Vivant 1791. je bio kupio Nicolas-Joseph Marey, zet geometra Gasparda Mongea. Obitelj Marey-Monge nakon nekog vremena dio parcele prodala je vinogradarsko-vinarskoj obitelji Latour, bilo je to 1898., a ostatak od 5,28 hektara dala je u najam kući Domaine de la Romanée-Conti, da bi neko vrijeme poslije tu površinu i prodala DRC-u. Ovu kupovnu transakciju DRC je financirala prodajom odnosno iznajmljivanjem dijela svojih imanja u Échézeauxu i Grands Échézeauxu.
Kao jedan od Napoleonovih generala, Louis Liger-Belair bio je u poziciji da se domogne ponajboljih vinograda. Sa sinom Louisom-Charlesom, od 1815. pa još nešto vremena poslije, gospodario je s ukupno 40 hektara za vinograd prvoklasnih terena, uključujući i kompletan La Tâche. Ali 1933. godine imanje se smanjilo na 24 hektara. Počele su obiteljske svađe oko nasljedstva, i to je rezultiralo time da su Liger-Belairovi La Tâche prodali DRC-u. DRC je u to vrijeme već posjedovala četiri hektara susjednog trsja Les Gaudichots. Nakon mnogo peripetija sa zakonom, napokon su, 1936., parcela Les Gaudichots i La Tâche spojeni u apelaciju Grand cru Monopole La Tâche.
Kako je vrijeme teklo, nasljedstvima su nekretnine Romanée Conti pripale Jacquesu Chambonu i njegovoj sestri Marie-Dominique Chambon Gaudin de Villaine. Do današnjih dana obitelj Gaudin de Villaine ostala je posjednikom Domaine de la Romanée Conti, s time što je sada jedan od čelnika tvrtke – Aubert de Villaine, koji je neko vrijeme čelništvo dijelio s Marcelle Lalou Bize Leroy, a aktualni suvlasnik je Henri-Frédéric Roch.
Aubert de Villaine, Domaine de la Romanee Conti
Vinogradi Domaine de la Romanée Conti s Pinotom crnime nalaze se na kosinama s jako dobro drenažnim tlom i okrenutima prema istoku i jugoistoku. Tlo je tu laporasto, željezom bogato i s dosta vapnenca i kamena. Parcele su na nadmorskoj visini od oko 240 metara. Prosječna starost loze visoka je – oko 44 godine. Vinogradi se obrađuju na prirodi prijateljski način, organskim a neki i biodinamskim pristupom. Gnojidba je s kompostom od isluženih odrezanih mljevenih lucena vinove loze, kožica grožđa i ostataka od vrenja prethodne godine. Da se izbjegne stiskanje i kompaktizacija/stvrdnjavanje tla, te da se izbjegne zagađivanje ispušnim plinovima, umjesto traktora pri vinogradarskim radovima rabe se konji kao pogonsko sredstvo. Vinogradi La Tâche i Grands Échézeaux su ti koji su na biodinamskom režimu. Prinosi su vrlo mali, oko 25 hl / ha u prosjeku. Za proizvodnju jedne butelje Domaine de la Romanée Conti treba grožđa s triju trsova. Ograničenje prinosa počinje s prvom rezidbom, nastavlja se zelenom rezidbom i završava čišćenjem uoči berbe. U berbi, grožđe se pažljivo sortira i stavlja u male košare, da bi se onda, prije no što uđe u preradu, još jednom na pokretnoj traci provjerilo i, ako treba, očistilo od dijelova koji ne odgovaraju zacrtanome standardu.
Drvo za bačve osobito se pažljivo bira, posebna je opskrba baš za DRC iz šuma Tronçais. Dakako, bačvari s kojima se surađuje i te kako su provjereni. Dužina dozrijevanja vina u bačvicama ovisi uvelike o kvaliteti berbe. Uglavnom, vina na dozrijevanju u drvu, na finom talogu, provedu od 16 do 20 mjeseci. Ako je baš nužno da se vina bistre, za to se rabe isključivo svježa jaja. Filtracija se ne koristi, a kad se vino pretače iz bačve u bačvu to je isključivo gravitacijom, a nikad pumpom.
Ekološki pristup: obrada vinogradi uz pomoć konja
Nakon što se vina napune u butelju, i poslije određenog vremena butelje i etiketiraju, boce se stavljaju u drvene kutije, na koje se utisnu brojevi, ukupno ih je osam. Što oni znače? Primjerice, 1020-05-05 govori o ovome: prve četiri znamenke identifikacija su vina, konkretno 1010 je Romanée Conti, 1020 je La Tâche, 1030 Richebourg, 1040 Romanée St.Vivant, 1050 Grands Éxézeaux, 1060 Échézeax, 1070 Montrachet… Peta i šesta brojka znak su godišta berbe, a posljednje dvije znamenke upućuju na veličinu boce, konkretno 01 je za butelju od 0,75 lit, 03 je magnum, 04 je za bocu od tri litre, 0,5 je za bocu zapremnine šest litara.
BERBA 2000
U Burgndiji je 2000. bila dosta komplicirana, u meteorološkom smislu s puno nezgodnih obrata koji su nekad išli i do određenih ekstrema. Kraj zime bio je blag, i loza je krenula dosta ranije nego inače, formirali su se lijepi pupovi. Cvatnja u lipnju protekla je vrlo dobro i očekivala se i količinski jako dobra berba. Vegetacijski ciklus tekao je, kao uranjen, povoljno. Unatoč vlazi, šara – tj. stvaranje boje u kožici grožđa – startala je krajem srpnja, ranije nego obično. U DRC su proveli prvo prorjeđivanje grozdova, s posebnm pažnjom kod nešto mlađih loza (makar i te kod DRC-a mlađe su već za naše pojmove stare), i to se pokazalo ključnime, jer, kažu u DRC, da to nije učinjeno, grožđe nikad ne bi uspjelo dobro sazrijeti.
Butelje se pakiraju u drvene kutije
Srpanj i prvi dio kolovoza donijeli su dosta niske temperature, maltene onakve kakve su bile u ožujku, ali i prilično kiše i olujnih pljuskova. Uranjenost u vegetaciji brzo se topila. Počeo se javljati botrytis. Srećom, visoke ljetne temperature vratile su se početkom druge polovice kolovoza, tako da se dozrijevanje, potpomognuto vlagom u tlu nakupljenom u prethodnom jednomjesečnom kišnom periodu, nastavilo bržim ritmom. Svaki tjedan donosio je povećanje sladora u grožđu za oko jedan volumni postotak alkohola, tako da je kad se počelo s berbom u bobama bilo šećera za 13 volumnih postotaka alkohola. Berba se odvijala po lijepom, sunčanom i toplom vremenu, taj dio što se tiče meteo-uvjeta protekao je idealno. Trganje je obavljeno do kraja rujna, s time da je Pinot crni pobran, u punoj zrelosti, nešto ranije od chardonnaya s pozicije Montrachet. Srećom, botrytis se na toplom i suhome kasnoljetnome vremenu prestao razvijati. Međutim tamo gdje se već bio razvio uzeo je svoj danak. U berbi u vinogradu i poslije, u podrumu, pred primarnu preradu grožđa trebalo je osobito pažljivo provesti selekciju grožđa. Prinos je na kraju ipak bio oko 27 hl po hektaru. Kakvoća mošta bila je visoka, ostvaren je, kažu u DRC-u, odličan balans između alkohola i kiselina.
Sva crna vina iz berbe 2000. dozrijevala su u bačvicama na finom talogu i razvijala se do proljeća 2002. Svi crnjaci osim jednoga na punjeni su u bocu u travnju 2002. godine, La Tâche je napunjen kao posljednji u tome mjesecu. Perjanica kuće La Romanée-Conti u bocu je ušla početkom svibnja 2002.
Kvaliteta vinogradarskih položaja, zatim čovjekova visoka pažnja, svojedobno, pri kupnji (kvalitetnih!) sadnica, brižljivi rad u trsju a i kasnije u podrumu s naglaskom na prirodi prijateljske postupke donijeli su odličan rezultat i u sezoni koja je pogođena vremenskim neprilikama baš u osobito delikatnome razdoblju za dozrijevanje grožđa.
BERBA 2001
I 2001. bila je u Burgundiji u tijeku vegetacijskog perioda prilično kaotična. Pupanje je krenulo možda i dva tjedna kasnije nego u 2000. Kratak rez u ožujku bio je prvi korak protiv velikog prinosa. Svibanj je bio krasan, ali lipanj se predstavio kao kišan i neočekivano svjež. Cvatnja je startala sredinom lipnja i, srećom, odvijala se prilično regularno. Srpanj je donio česte smjene vrućeg suhog vremena i kiše. U znaku i lijepih dana ali i kišnih oluja, svježeg vremena i jakih vrućina, s naglim promjenama. Kolovoz vrlo vruć, sa čak i 38 stupnjeva u trajanju od nekoliko dana uzastopce. Kombinacija kišnih perioda, čestih ali relativno kratkih, te vrućine rezultirala je ipak solidnim sazrijevanjem jer loza je imala dovoljno topline za nakupljanje sladora a nije patila od dehidracije. U toj godini također su došli do izražaja starost trsja i slabo opterećenje trsa, u smislu da su stare loze već i same dale manji prinos koji je mogao kako treba sazrijeti, a da je kod mlađih loza trebalo smanjivati prinos da ono što ostane na trsu na kraju dade zdravi i posve zreli rod. U toj godini bitno je bilo ne samo ostaviti na trsu manji broj grozdova nego i rezanjem donjega dijela smanjiti grozdove kako bi plod o berbi bio potpuno zreo. Problem u 2001. bio je nastup, iznenada i taman prije zacrtanog datuma berbe, razdoblja svježeg vremena koje je donekle zaustavilo proces dozrijevanja, tako da je u berbu bilo važno ići nešto kasnije nego inače, k tome i selektivno, po nekoliko puta, i da je bilo bitno opet napraviti posebno strogu selekciju grožđa na pokretnoj traci u podrumu, tako da na kraju u preradu uđe samo ono optimalno zrelo i zdravo grožđe. I opet je Chardonnay na Montrachetu bio posljednji na redu za berbu, ali to sjajno područje omogućuje da se i duže čeka s trganjem kako bi se dobilo posve zrelo grožđe koje međutim s tim čekanjem berbe i ne izgubi na svježini.
Vinifikacija je tekla dobro, mlado vino formiralo se lijepo.
DOJMOVI s KUŠANJA IZ 2002. i 2003.
Ekipa Domaine de la Romanée Conti, bilješke s kušanja godine 2002., nekoliko mjeseci nakon punjenja vina u boce:
La Tâche 2000 – Duboka boja. Vrlo kompleksan nos, ozbiljna usta, to je i svojstvo vina La Tache. Tanin čvrst, ali elegantan, tijelo vrlo dobro, završetak dugačak.
Richebourg 2000 – Pune tamne boje, otvara se sporije. Dominiraju začini. Dosta masivna struktura, dugačak završetak. Veliki potencijal.
Grands-Échézeaux 2000 – Lijepe rubinske boje, diskretno i delikatno na nosu, u ustima pokazuje eleganciju. Vino kojemu treba vremena.
Ekipa Domaine de la Romanée Conti, bilješke s kušanja godine 2003., nekoliko mjeseci nakon punjenja vina u boce:
La Tâche 2001 – Tamnije boje, savršeno čistog te elegantnog nosa, s naznakom likviricije, što je i tipično za La Tâche. U ustima vrlo snažno, treba mu vremena u boci da se razvije do svoje špice. Veliko i klasično vino za dugo čuvanje.
Richebourg 2001 – Na nosu diskretno i nekako malo rezervirano, ipak osjete se fine note floralnoga. U ustima puno, sa zrelim taninom. Potencijal, zahtijeva duže odležavanje.
Grands-Échézeaux 2001 – Vrlo delikatno, s finim cvjetnim bouquetom. U ustima snažno,vinozno. Vino za duže odležavanje u boci.
Na radionici u Zagrebu također su se zapisivali dojmovi o vinima, i na kraju degustacije prisutni su glasovanjem birali najbolje od ponuđenih šest uzoraka. Po glasovima, kao najbolja dva vina ovoga kušanja izašli su La Tâche 2000 i Richebourg 2000. SuČ – 11/2016
S radionice koju su vodili sommelier Mario Meštrović i glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik
Suhi u čaši 