Portugieser du Monde 2016/ MLAD, ALI i ZREO, i ZAPJENJEN!…
2016
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
NA ČETVRTOM MEĐUNARODNOM VREDNOVANJU VINA OD SORTE KOJA SE u SREDNJOJ EUROPI UVELIKE RABI ZA PROIZVODNJU KATEGORIJE NOUVEAU ODNOSNO PRIMEUR TE NA FESTIVALU KAPLJICE OD TOGA KULTIVARA HRVATSKI PROIZVOĐAČI u PEČUHU SU PROŠLI VRLO SOLIDNO
U nas se portugizac – po novome purtugizec – smatra običnim vinom za konzumaciju ubrzo poslije berbe, dakle odmah, i s trajanjem do Nove godine odnosno, eventualno, do kraja siječnja. Greška! Možda se sada, nakon četvrtog međunarodnog ocjenjivanja Portugieser du Monde 2016 u mađarskome gradu Pečuhu a gdje je na vrednovanju i potom i na festivalu te kapljice sudjelovalo i dosta hrvatskih proizvođača posebice onih s vinorodne Plešivice odakle dolazi robna marka Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, stvari ovdje mijenjaju…
Kao što se u Beaujolaisu, postalome svjetski famoznome po mladom novom beaujolaisu nazvanome nouveau i primeur, niz ambicioznijih proizvođača vina trsi ostvariti i zahtjevnije, pa i dugovječnije vino, tako to s Portugiscem nastoje činiti neki proizvođači Srednje Europe odnosno južnog dijela Srednje Europe, posebice oni u Mađarskoj.
Ocjenjivanje Portugieser du Monde 2016, Kulturni centar Zsolnai, Pečuh: degustatori, organizatori i sommelieri koji su točili vino
Prije nekoliko godina u mađarskome Pečuhu utemeljeno međunarodno ocjenjivanje portugizaca, svojevrsno svjetsko prvenstvo vina od spomenute sorte, pokazalo je i širim potrošačkim masama da je i Portugizac spreman za više uzlete od razine jednostavnog mladog brzopotrošnoga vina, pa i čak i do prilično visoke kvalitativne i cjenovne (!!!) uzlete, samo, dakako, pod određenim uvjetima, prvenstveno ispoštovanima u vinogradu i podrumu, potom i u marketingu. Vrednovanje Portugieser du Monde, rođeno na inicijativu i u realizaciji eno-gastro magazina Pecsi Borozo i koje iduće godine slavi petogodišnji jubilej, svaki put od Portugisca ponudi i jako dobra vina ne samo u kategoriji novog mladoga i spremnog za konzumaciju toga časa, nego i u kategoriji ozbiljnije kapljice odležane po godinu dana i više. Prošlogodišnje i ovogodišnje izdanje skrenuli su pažnju i na (ružičaste osobito) pjenušce rađene od Portugisca.
S kušanja zrelih i odležanih mađarskih portugizaca, od 2013. do 2007.!
Portugieser du Monde 2016. okupio je u lijepoj pečuškoj kulturnoj četvrti Zsolnay Cultural Quartier 96 portugizaca iz devet zemalja, polovica etiketa od spomenutoga broja bila je iz Mađarske a polovica iz inozemstva. Po prvi put natjecanje je imalo četiri kategorije: mladi novi portugizac (vino iz berbe u prethodnoj godini, u ovome slučaju iz 2015.), zatim zreli portugizac (berba 2014 i/ili ranije), mješavine s obveznim minimumom od 25 posto portugisca – sve mirna vina, te bijela mirna vina i pjenušci – bijeli, ružičasti i crveni – od 100 posto portugisca odnosno kao mješavine s minimalnim udjelom portugisca od 85 posto.
Manifestacija je trajala ukupno dva dana. Prvog dana bilo je ocjenjivanje. Međunarodni žiri činili su degustatori iz devet zemalja. Uz domaćine Mađare – Csillu Sebestyén, Andrása Horkaya, Józsefa Kosárku inače predsjednika žirija, Susann Hanauer, Róberta Tamása i Richárda Labancza, iz Hrvatske su nazočili Ivan Dropuljić, Ivo Kozarčanin i Vito Andrić, iz Njemačke Wolfgang Junglas, iz Italije Pier Paolo Lorieri, iz Portugala Maria Joao Almeida, iz Srbije Igor Luković i Róbert Csévári, iz Slovenije Jože Rozman, Milan Stojičević, Staša Cafuta Trček, Drago Vovko, iz Španjolske Mar Galván, te Baek Nan Young s dalekoga istoka (Južna Koreja).
Po mišljenju članova žirija, vina su bila vrlo dobra, pa je eto nekih 25 posto od njih prešlo bodovni prag za zlatnu medalju odnosno došlo do samoga praga za zlatnu medalju Evo i pobjednika po kategorijama:
Šampion u grupi mladih novih portugizaca:
LELOVITS TAMÁS PINCÉSZETE PORTUGIESER SELECTION 2015 (Villany, Mađarska)
Šampioni u grupi zrelih portugizaca:
GÖHRING PORTUGIESER RESERVE TROCKEN 2012 (RheinHessen, Njemačka)
GÜNZER TAMÁS PINCÉSZETE OPORTONE 2013 (Villany, Mađarska)
Šampion u kategoriji mješavina:
NEUPERGER BALÁZS VILLÁNYI CUVÉE 2015 (Villany, Mađarska).
Hrvatski vinari, koji su sudjelovali u popriličnom opsegu, dobro su prošli ove godine u Pečuhu: zlato su osvojili Danijel Golubić u kategoriji mladih portugizaca (iz berbe 2015.), i Vinarija Ivančić u kategoriji pjenušavih vina (za pjenušac Purtugizec Rosé, berba 2014.). Vinarija Ivančić osvojila je uz zlato i dvije srebrne medalje – za pjenušac Purtugizec Dark Side berbe 2014., te u kategoriji vina starijih godišta za Purtugizec berbe 2014.
Srebrna odličja za mlade nove portugisce primili su Dragutin Ciban, Franjo Gregorić, Branko Puščak, PZ Plešivica, Mladina i Željko Gregorić.
(Detailed list of the awarded wines can be found here. )
Publiku su na otvorenju festivala portugisca pozdravili gradonačelnik Pečuha Zsolt Pava (lijevo), te direktor ocjenjivanja Portugieser du Monde i glavni urednik eno-gastro časopisa Pecsi Borozo Zoltan Györffy
Nakon ocjenjivanja, u popodnevnim satima, žiri je posjetio središte mađarskog crnoga vina Villany. Večera je bila na posjedu Tamasa Günzera, kod kojega su s vinom nastupili još neki vilanjski proizvođači Bakhova nektara kao Bock, Tamás i Zsolt Gere, Polgár, Csányi, Mokos, Wassmann Bormanufaktúra, Jackfall Borászat.
Festival portugisca za široku publiku u Zsolnay Centru odvijao se idućeg dana. Na otvorenju nazočne je pozdravio gradonačelnik Pečuha Zsolt Pava. Nakon gradonačelnikova istupa uručene su i medalje najboljima. Na festivalu portugisca sudjelovale su 34 vinarije. Zahvaljujući angažmanu Turističke zajednice Zagrebačke županije, koja je omogućila prijevoz i smještaj za sudionike, nastupila je i ekipa proizvođača s naše Plešivice. Iz Kutjeva je pak stigao Branko Mihalj.
Za dobro raspoloženje na festivalu pobrinula se pečuška glazbena skupina Jazzimpair
Organizator natjecanja Portugieser du Monde obznanio je i termin ocjenjivanja i festivala portugisca za iduću godinu, a to je 21. i 22. travnja 2017.
Nakon manifestacije posvećene portugiscu u Pečuhu, skup na temu portugisca održan je i u Zagrebu, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, u hotelu International.
Ocjenjivanje Portugieser du monde i jači nastup hrvatskih konkretno plešivičkih vinara tamo kao i činjenica da je svojedobno stvorena robna marka Portugizac Plešivica, ali i činjenica da su u nas otkako smo u Europskoj Uniji nastale neke prepreke glede uporabe naziva portugizac pa su Plešivičanci odlučili koristiti svoj nekadašnji dijalektalni izraz purtugizec, nametnuli su određena pitanja.
Na festivalu je bilo mnogo posjetitelja, a gužvu je kamera zabilježila i kod hrvatskih proizvođača, konkretno vidi se atmosfera uz stol za kojim se prezentirala plešivička Mladina
Jedno od tih je ono s početka ovoga priloga: koliko smo spremni i voljni na portugizac gledati i kao na ozbiljnije vino koje se pije ne samo dok je još u povojnoj dobi nego i kad je u nešto starijoj fazi? Naravno, da bi ono i izdržalo u odrastanju valja mu prikladno i pristupiti u proizvodnji…
Sa zagrebačkog skupa o portugiscu: uz plešivičke vinare nagrađene na festivalu Portugieser du Monde iz kuća Franjo te Željko Gregorić, Golubić-Lacković, Krešo Ivančić, i PZ Plešivica su Gordana Županac pročelnica Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Zoltan Györffy, direktor ocjenjivanja Portugieser du Monde i njegova suradnica Željka Balja, Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com
Zatim: što se, zapravo, događa s udrugom Portugizac Plešivica? Posve je utihnula. Krajem prošle godine nije ni bilo uobičajenog Festivala portugisca. Ipak je u projekt Portugizac Plešivica,, zamišljen da u gospodarskome smislu pomogne vinogradarima i vinarima Zagrebačke županije, uloženo poprilično društvenoga novca… Koliko je sada članova udruge Portugizac Plešivica, kakva su zaduženja? Tko je, zapravo, predsjednik udruge, koji bi morao davati smjernice vezano uz program djelovanja? Tko je osoba koja ima brinuti da se planirane aktivnosti i ostvare?
Ako postoji problem oko uporabe naziva portugizac, tada treba vidjeti je li on i nerješiv, ili ipak postoji neko kvalitetno rješenje. Mađari također ne smiju više rabiti svoj naziv oporto odnosno kek oporto, pa koriste portugieser. Purtugizec, bez obzira koliko on bio naš i izvorno narodski, kao naziv vina a pogotovu kao naziv županijske udruge djeluje pomalo nezgrapno a s marketinškog stanovišta nimalo uvjerljivo kao moguće učinkovito…
Već na zagrebačkome skupu organiziranome neposredno poslije uspješnog sudjelovanja plešivičkih vinara na smotri portugizaca u Mađarskoj dobili smo odgovor na pitanje vezano uz udrugu, a dala ga je Gordana Županac, pročelnica Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije:
– Zagrebačka županija ima nekih 900 hektara terena pod vinovom lozom, od toga na Portugizac otpada oko osam posto. Županija je mnogo uložila u razvoj vinogradarstva i vinarstva na svojemu području, u posljednjih 15 godina u to je investirano više od 15 milijuna kuna. Poticali smo organiziranost županijskih proizvođača vina i rezultat toga bili su i formiranje udruge Portugizac Plešivica i zaštita Portugisca Plešivica kao robne marke vina Zagrebačke županije. Nažalost, udruga Portugizac Plešivica s vremenom je bivala sve manje aktivna, stvar je došla do toga da ona zapravo službeno više i ne postoji, jer nije udovoljila aktualnim zahtjevima zakona o udrugama. Znak PP koji simbolizira robnu marku Portugizac Plešivica i koji treba potrošaču biti jamstvo kakvoće i autentičnosti vlasništvo je Zagrebačke županije, onim proizvođačima s Plešivice koji ga zatraže od nas dopustit će se njegova uporaba, ali i dalje prema pravilniku koji se primjenjivao dok je udruga funkcionirala – rekla je Gordana Županac. ♣ SuČ – 04/2016
____________________________
BITNO JE IMATI NEŠTO SVOJE! – Na pressici u Zagrebu pitanje za Zoltana Györffyja bilo je: Kako to da ste se odlučili raditi međunarodnu manifestaciju posvećenu sorti koja u vinskome svijetu tržišno baš i ne kotira?
Zoltan Györffy, drugi zdesna, pa pressici u Zagrebu, s Gordanom Županac, Ružicom Rašperić i Ivanom Dropuljićem
– To su me pitali i prijatelji u Mađarskoj, kad sam im rekao da ćemo organzirati svjetsko prvenstvo baš od vina te sorte. Moj je odgovor da je, pogotovu danas, kad je već toliko toga uniformirano, dobro imati nešto svoje vlastito, što drugi nemaju, te se uhvatiti za to. Chardonnayu i Cabernet sauvignonu nije potrebna neka osobita reklama, oni su već kao sorte i vina statusom na tronu. Ali, nalazite ih baš svuda, samo što se ne spotičete o njih. Svijet je pomalo zasićen uvijek time istime, i traži nešto drugo. Kako se neke vinske špice i ne troše svaki dan, u svakome kraju dobro je imati neko vrlo korektno bazno svakodnevno ali za teritorij i prepoznatljivo vino koje se potrošaču može ponuditi po ne previsokoj cijeni. Portugizac je idealan baš za to. Mi u Mađarskoj imamo ga u tri varijante: kao vino za potrošnju dok je još sasma mlado, taj portugizac ide na tržište u studenome i obično ga se troši do kraja siječnja, zatim je tu portugizac u jače zreloj varijanti, taj na tržište izazi obično u travnju, i vijek trajnosti mu je bez problema do godine i pol, a treća vrsta je i do godine dana odležani portugizac, koji bez problema u dobroj kondiciji traje po nekoliko godina. Drago mi je što je tvrtka VinOliva wine & food communication, koje sam izvršni direktor, zahvaljujući svakako i ovogodišnjem uspješnom nastupu plešivičkih vinara u Pečuhu na reviji portugizaca, uspostavila dobru suradnju s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, pa sad zajedno kroz eno-gastronomske akcije možemo djelovati na promidžbi Hrvatske u Mađarskoj, ali i Mađarske u Hrvatskoj, naime preko ljeta mnogo Mađara dolazi u turističke posjete Hrvatskoj, posebice na Jadransko more, a kroz cijelu godinu dosta Hrvata dođe u Mađarsku i radi specifičnih specijaliteta te vina a i radi niza kulturnih i povijesnih znamenitosti. Iz tih razloga dobro je širiti korisne informacije praktične prirode, tako da se Vin Oliva pripremila, najprije kao dodatak eno-gastro časopisu Pecsi Borozo kojemu sam ja glavni urednik, izaći pred publiku s revijom posvećenom Hrvatskoj sa zanimljivim prilozima o prirodnim ljepotama, događanjima na kulturno-umjetničkom planu, savjetima o tome u kojim lokalnim specijalitetima i vinima uživati. To posebno izdanje nazvano je Adria 365, a prvi broj izlazi uskoro, u svakome slučaju prije početka glavne turističke sezone – kazao je Zoltan Györffy. ∎
Challenge International du Vin 2016/POŠIP STINA 2015 OSVOJIO BORDEAUX
Challenge International du vin, Bourg en Gironde Croatia Special Prize: ponosni Ivica Kovačević – Pošip Stina 2015
TAKO MLADO PA VEĆ u OPTICAJU! I NE SAMO u OPTICAJU, NEGO i NA SLUŽBENOJ MEĐUNARODNOJ PROVJERI UŽITNOSTI. REZULTAT: ZLATNA MEDALJA i, POSEBNO, TITULA NAJBOLJEG HRVATSKOG VINA
Medalja Challenge International du Vin 2016 sa prikazom stabla obilja koju sam primio kao počasni gost
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Tako mlado pa već u opticaju! I ne samo u opticaju nego i na službenoj međunarodnoj provjeri užitnosti! Rezultat gledanja, mirisanja, milovanja jezikom u ustima: zlatna medalja, te, posebno, titula najboljeg hrvatskog vina.
U gradiću Bourg kod Bordeauxa već četiri desetljeća održava se na početku proljeća ocjenjivanje vina Challenge International du Vin, koje slovi kao najstarije i jedno od najvećih međunarodnih vrednovanja plemenite kapljice u Francuskoj, a reklamira se sloganom Otkrivač talenata. Ove godine, na proslavi svoje 40. godišnjice i na jubilarnoj priredbi na koju je kao počasni gost pozvana Hrvatska, okupilo je 4162 uzorka vina iz 37 zemalja, od čega 38 iz Hrvatske. Kapljicu je ocjenjivalo 704 kušača, koji su dodijelili 1307 medalja i 18 specijalnih odličja. Zlata je bilo 392, srebra 494, a bronce 421.
Hrvatska je postigla sljedeći rezultat:
Zlatna medalja, ovim redosljedom po bodovima: Pošip 2015 Stina – Jako-vino; Pošip 2011 Statut – Krajančić; Pošip 2013 Stina Majstor – Jako-vino; Dingač 2008 Reserva – Matuško; Dingač 2007 Royal – Matuško
Posebna nagrada za najbolje hrvatsko vino u ovoj konkurenciji: Pošip 2015 Stina – Jako-Vino
Srebro, ovim redosljedom: Dingač 2011 – Matuško; Zlatan Crljenak 2010 – Zlatan otok Plenković; Zlatan plavac 2010 Grand cru – Zlatan otok Plenković; Tvoja krv i moja 2012 – G & J vina; Malvazija 2015 – Kozlović; Babić 2010 Tirada
Bronca: Merlot 2012 Korlat – Badel 1862; Merlot & Cabernet sauvignon 2011 – Krolo; Jakob Cuvée 2012 – Jakob vina; Merlot 2012 Goldberg – Vina Belje.
Hrvatsko vino na ocjeni: Barbara Bačić
Uz Hrvatsku još je šest zemalja primilo poseban trofej za najbolja vina u nacionalnoj kategoriji. To su Bugarska, Japan, Moldavija, Portugal, Španjolska i Turska.
Najboljim vinom iz biodinamske produkcije proglašeno je Bergerac 2015 aoc proizvođača s nazivom Château Pécany.
CONNETABLIE de GUYENNE
Na jubilarno ocjenjivanje u Bourg pozvan sam bio i ja, ispred časopisa Svijet u čaši, da kažem nekoliko rečenica o aktualnom trenutku hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Navodno sam trebao biti i primljen u tamošnju vinsku bratovštinu Connetablie de Guyenne Blaye Côtes de Bordeaux.
Osmjehnula mi se bila sreća, ali onda se u posljednji trenutak sreća i – podsmjehnula. I poslala me liječniku zbog jače otekline zuba i temperature. Umjesto da uživam u bordoškim sauvignonima i prvorazrednim crnjacima, osudila me na – tablete…
Ivica Kovačević i Ante Toni Bačić u trenutku primanja u Bratovštinu
Na svečanosti primanja u Bratovštinu bili su od Hrvata Ante Toni Bačić, te Ivica Kovačević, desna ruka hotelijera i vlasnika vinske kuće Stina s Brača Jake Andabaka. Oni su i primljeni u Bratovštinu.
U trenucima slavlja, s Ivicom Kovačevićem i Tonijem Bačićem: degustatori Jacques Orhon i John Salvi (prvi i drugi slijeva)
Eto što ti je život: čovjek iz susjedstva koji je po zakonu MORAO biti u Haagu a nije tamo namjerno otišao ali je ipak – za javnost prilično neočekivano! – primio dokument kao službenu ulaznicu u bratovštinu slobodnih ljudi, a ja eto zbog nepojavljivanja u Bourgu ne iz kaprica nego zato što zbog vis maior razloga nisam MOGAO – ostadoh bez članstva u bratovštini, bez mogućeg slobodnog vremena utrošenog na pripremu PP prezentacije, i, barem zasad, bez ikakve naznake da bih se, u ovome slučaju, mogao i malo izdignuti s časnog ranga volontera… ♣ SuČ – 04/2016
Suhi u čaši 