Archive | September 2018

Vrednovanja vina/BAKHOV NEKTAR U FOKUSU – DA LI BAŠ UVIJEK i NA BESPRIJEKORAN NAČIN

 

KROZ

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S KRAJEM PRVE POLOVICE KALENDARSKE GODINE ZAVRŠAVA NAJVEĆI BROJ NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE. NA SJEVERNOJ POLUKUGLI ŽELI SE NA VRIJEME, tj. PRIJE POČETKA TURISTIČKE SEZONE OBAVIJESTITI JAVNOST o DOBRIM, BOLJIM TE NAJBOLJIM VINIMA. NEKA OCJENJIVANJA ODVIJAJU SE i NA JUŽNOJ POLUKUGLI, KAD JE KOD NAS LJETO A KOD NJIH ZIMA, a TREĆI DIO ZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA u GODINI SLIJEDI NA SJEVERNOJ POLUKUGLI u PERIODU OD ZAVRŠETKA PUNE LJETNE TURISTIČKE SEZONE PA DO UOČI POČETKA PREDBOŽIĆNE i PREDNOVOGODIŠNJE SHOPPING-GROZNICE. PROŠAO SAM MNOGA DOMAĆA i SVJETSKA OCJENJIVANJA, PA EVO NEŠTO DOJMOVA ZA ONE KOJE ZANIMAJU INAČE ŠIROJ JAVNOSTI MANJE POZNATA STRANA TIH DOGAĐANJA i ONO ŠTO PRETHODI GLAMURU DODJELE MEDALJA

Otkako je svijeta postoji stremljenje za potvrđivanjem i iskazivanjem toga tko je u kojemu segmentu bolji te što je unutar neke istorodne kategorije bolje. U neko prijašnje vrijeme ljudi su se natjecali na razne načine i u raznim disciplinama lako moguće tek s motivom druženja a i zadovoljenja tak vlastitog ega. A onda se, logično, uvidjelo da bolji rezultat neke performanse može donijeti neku materijalnu korist pojedincu koji se natječe, ali i organizatoru natjecanja. Valjda najbolji današnji primjer sprege novca s takmičenjima je nogomet: koje li se milijarde vrte unutar nogometnoga svijeta, a koji li se milijuni vrte oko (ponaj)boljih igrača!… Bogme, lijepe se cifre vezuju i uz pojedina vina.

Saalbau, Neustadt an der Weinstrasse, Palatinat (Pfalz), Njemačka: MUNDUS VINI, ocjenjivanje u tijeku

Danas – govorimo li o proizvodima – vlada hiperprodukcija svega. Nakon što se uvidjelo koliko su naprosto nužni kvalitativna selekcija i jasna objava rezultata te selekcije prema javnosti, tj. konzumentu kao kupcu, a i nakon što se, s jedne strane, vidjelo da se boljim uspjehom na strukovnom vrednovanju proizvod i ponuđač mogu i osjetno izdignuti nad konkurencijom i da to omogućuje ostvarenje značajne materijalne koristi odmah i izravno a onda i još i naknadno, pa kad se, s druge strane, vidjelo koliko se isplati i ulagati u organizaciju tih strukovnih vrednovanja, natjecanja u grupama posebno onoga što se pokazalo naročito atraktivnim za (naj)širu javnost a među tim proizvodima je i vino, ocjenjivanja plemenite kapljice hitro su se množila i danas ih je već bezbroj. Na svakom ćošku je neko lokalno vrednovanje Bakhova nektara, pa su tu, onda, uzlazno, regijsko, pa nacionalno i internacionalno natjecanje, zatim i izdvojena specijalizirana ocjenjivanja vezana samo uz neki stil vina ili uz neku pojedinu sortu, a iznad se, u manjem broju ali zato kao najsnažnije institucije po utjecaju na široku publiku, pokazuju ona globalna takmičenja, pogotovu ona uz koja ili iza kojih stoji i kakvo snažno medijsko tijelo. Konkretno, postoje britanski Decanter World Wide Award (revija Decanter), njemački Mundus Vini (nekih sedam specijaliziranih časopisa vezanih uz vino i pića), International Wine Competition, pa svake godine u drugo mjesto/grad/državu seleći Concours Mondial de Bruxelles (Vinopress), zatim Finger Lakes u SAD, Michelangelo u Južnoafričkoj Republici… Unatrag koju godinu otkako se jače počeo otvarati Istok veća ocjenjivanja vina organiziraju se i u Aziji, osobito u Kini.

IGRA VELIKIH BROJEVA

Broj skupljenih uzoraka kod nekih od tih ocjenjivanja ne samo da dostiže nego već i prilično nadmašuje 10.000 na godišnjoj razini, a svake se godine i povećava. Decanter World Wide Award 2018 hvali se sa zaprimljenih nekih 17.000 različitih etiketa vina! Mundus Vini, koji se posljednjih nekoliko godina odvija u dvama terminima – u veljači te potkraj kolovoza/početkom rujna – u 2017. je zamalo premašio 10.000 uzoraka. Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, održan u Pekingu/HaiDianu (Bejing HaiDian), privukao je 9180 uzoraka i u tri dana kušanja okupio 351 degustatora s cijeloga planeta. Na takvim velikim vrednovanjima koja nekad traju i do tjedan dana okupi se i po eto i više od 350 pomno izabranih strukovno potkovanih degustatora iz čitavoga svijeta, iz raznih profesija tijesno vezanih uz vino, dakle, enolozi-proizvođači, sommelieri, vinski trgovci, vinski novinari… I dok su enolozi, pogotovu oni izravno uključeni u proizvodnju, bitni jer temeljito poznaju tehnološke procese i najbolje znaju što su mane a što vrline vina, dotle su sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci i pogotovu specijalizirani novinari bitni i stoga što su u manje-više izravnom dodiru s potrošačima i potencijalnim kupcima dakle odlični su prenositelji informacija i te kako korisni, bitni za plasman vina.

Ocjenjivačka komisija na Mundus Viniju: među degustatorima u komisiji iz Hrvatske je, za gornjim stolom na slici, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjo Francem

Vjerojatno se mnogi i proizvođači i ljubitelji plemenite kapljice pitaju kako teče neko, pogotovu veliko svjetsko ocjenjivanje, pa evo prikaza kako sve to funkcionira, barem po onome što je vidljivo sa strane degustatora.

U najvećem broju slučajeva degustacije traju od tri do pet dana i odvijaju se u tijeku prijepodneva, od oko 9 pa do oko 13 sati, potom je ručak a onda, popodne, budu vrlo zanimljivi sadržaji za degustatore – obilasci prirodnih ljepota i kulturno povijesnih znamenitosti u okruženju, posjeti raznim proizvođačima u bližem a nekad i širem kraju od mjesta održavanja vrednovanja, zatim masterclassovi, vođene degustacije… Na dan okupljanja degustatora organizator ocjenjivanja običava u ranije popodne za kušače prirediti mali tečaj vezan uz sâmo kušanje, za one koji su već bili na ocjenjivanju to je dobar podsjetnik na kućni red  tj. na što trebaju jače obraćati pažnju, a za debitante izvor informacija o tome. Concours Mondial de Bruxelles, koji svake godine svoj Contest priređuje u drugome gradu i zemlji, uveo je, na dan okupljanja degustatora uvečer, dakle tik pred početkom ocjenjivanja, nešto vrlo korisno: upoznavanje kušača s vinskom stvarnosti zemlje koja te godine ugošćava CMB-ocjenjivanje. Najčešće netko od onih koji vode vinsku branšu dotične zemlje na početku programa iznese osobnu vinsku kartu države a onda slijedi mini-revija domaćih vinara i njihovih vina. Jedino sam svojedobno na ocjenjivanju u sklopu veronskog sajma Vinitaly doživio da se ocjenjivalo ne samo prije podne nego i nakon ručka, popodne, a ležerni ugodni družbeni trenuci za degustatore bili su u večernjim satima, također se išlo u posjetu nekom uglednom vinskom podrumu gdje su ponuđene večere i degustacije.

Kušači su u velikoj dvorani raspoređeni za stolovima po komisijama od po pet do sedam članova, uključujući i predsjednika komisije. Organizator nastoji da u svakoj komisiji bude barem po jedan enolog, vinski trgovac, sommelier, vinski novinar, a trsi se i u tome da kušače izmiješa  po nacionalnosti. Vina se ocjenjuju naslijepo, dakle kušač ne zna naziv vina a ni ime odnosno naziv proizvođača.

Na stolu pred svakim kušačem su ocjenjivački listići ili tablet. Uz tablice s raspodjelom bodova (tablice za ocjenu mirnog vina i pjenušaca razlikuju se), rubrike su u koje, ako to već nije učinio organizator, treba upisati broj žirija koji ocjenjuje, broj ocjenjivača unutar tog žirija, broj serije (flighta) unutar koje se vino ocjenjuje, i broj (šifru) uzorka koji je na redu. Ispod tih rubrika okvirić je za potpis degustatora. Na ocjenjivačkom listiću još su okvirić unutar kojega se pišu primjedbe na vino, zatim okvirić za stavljanje znaka za diskvalifikaciju vina ako je to potrebno, te okvirići za stavljanje znaka vezano uz to smatra li kušač da vino zavrjeđuje veliko zlato, zlato, odnosno srebro. Bronca kao nagrada na dosta ocjenjivanja je isključena. Na Mundus Viniju na ocjenivačkom listću uz navod berbe uzorka bude i podatak o tome u koju skupinu vino spada po ostatku neprovrelog šećera, ne rabe se izrazi suho, polusuho, poluslatko i slatko nego se koriste brojke: 0-4 g/lit; 4 do 12 g/lit itd. Na nekim ocjenjivanjima običaj je i navesti to da je vino dozrijevalo u barriqueu. Uz ocjenjivački listić dobije se lista uzoraka koji će se ocjenjivati – vina su, rečeno je, označena šiframa – i redosljed uzoraka po grupama (flightovima). Na tim listama za zabilješke kod svakog flighta zna biti i oznaka zemlje pa i vinogradarske regije odakle je uzorak. Na Mundus Viniju na tim listama redosljeda uz šifru uzorka i godinu berbe bude i navod sorte odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno. Vezano uz sorte, kao stanovita pomoć na Mundus Viniju uvedeno je za trajanja kušanja povremeno prikazivanje na ekranu, vidljivome istovremeno svim degustatorima, popisa (crvenih) sorata od kojih vina izvorno karakterizira svjetlija boja, i popisa (crvenih) sorata koje vinu daju tamniju boju. Na papiru je, uz svaki uzorak, ostavljeno i praznog mjesta za bilješke kušača.

______________________________

Mundus Vini 2018 Summer Tasting

WINE EXPORT MEETING – Mundus Vini, osnovan, inače, prije 17 godina, od nekoliko godina unatrag, zbog velikog interesa proizvođača, podijeljen je u dva godišnja izdanja, zimsko (veljača) i ljetno – krajem kolovoza-početkom rujna. U 2018., na nedavno ljetno kušanje najviše uzoraka stiglo je iz Italije (1200), zatim iz Njemačke kao zemlje domaćina (750), pa Portugala (360) i Francuske (310). Mundus Vini je za vinare dobar izlaz u svijet ne samo stoga što je riječ o globalno vrlo renomiranom vrednovanju Bakhova nektara tako da osvojene medalje imaju i te kakvo značenje i veliki su komercijalni potencijal, nego i stoga što organizatoor – novinska izdavačka kuća Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse u vinorodnom Palatinatu svojim raznim – ne samo publicističkim – aktivnostima može pomoći u plasmanu. U sklopu Mundus Vinija je upravo sada u ovom ljetnom izdanju po prvi put održan skup nazvan Wine Export Meeting, cilj kojega je bio proizvođače i izvoznike zainteresirane za ozbiljan izvoz informirati o situaciji na vinskom tržištu u nekoliko država što danas slove kao najvažniji svjetski uvoznici plemenite kapljice. Na premijeri Wine Export Meetinga fokus je bio usmjeren na tržišta Indije, Norveške, Kine, Koreje i Nizozemske.

Na tom velikom svjetskom vrednovanju redovito sudjeluju i hrvatski vinari, i evo kako su naši prošli, sad je na njima i da dobro u tržišnome smislu iskoriste odličja:

Iločki traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica od Iločkih podruma osvojio je veliku zlatnu medalju! Čestitke!

Zlato je dosegnuo Pošip 2016 barrique od Kraljevskih vinograda iz Zadra. Vino od iste sorte od istog proizvođača ali iz 2015. i u oznaci s dodatkom Prestige osvojilo je srebrnu medalju.

Srebra su pripala još i Graševini 2017 (vrhunsko, suho) Kutjeva d.d., Graševini 2017 Turković i Maximu d’Oro 2016 također od Kutjeva d.d., zatim Chardonnayu Vezak 2017 od Badela 1862 i Montironu 2017 od Agroprodukta.

Na ovo ljetno ocjenivanje na kušanje komisijama koje su ukupno brojale 175 degustatora iz 40 zemalja podastrt je 4311 uzorak vina iz svih važnijih vinorodnih područja svijeta. Najviše medalja osvojili su Talijani – 483, na drugom su mjestu Španjolci sa 309, a na trećemu domaćini Nijemci sa 293 medalje. Kvintet najnagrađivanijih čine još Portugalci, sa 154 medalje i Francuzi sa 114 medalja. ■

___________________________________________

Mundus Vini – u žiriju, pod vodstvom predsjednika Andreje Gabriellija iz Rima (četvrti slijeva), bio sam i ja

Stručne službe iz organizacijske ekipe, na temelju podataka s etikete i podataka s popratnog dokumenta dostavljenog s uzorkom od strane proizvođača, nekoliko dana prije početka degustacije definiraju – uzimajući u obzir godište berbe (u pravilu ide se od mlađih vina prema starijima), sortu, vinorodno poručje, sadržaj alkohola i količinu neprovrelog sladora – redosljed posluživanja uzoraka. Za svaku komisiju određena je po jedna osoba – najčešće je riječ o učenicima ugostiteljskih škola koji time obavljaju i svoju redovnu praksu – za točenje vina. Pred svakim degustatorom je po nekoliko vinskih čaša tulipanova oblika, najčešće po četiri ili pet, posebno je čaša za vodu. Svaki kušač ima svoju posudu za ispljuvavanje vina, ubrus, tanjurić s pecivom neutralna okusa.

Uglavnom se kod tzv. općih ocjenjivanja na koja se šalje kapljica iz niza vinorodnih krajeva svijeta i od niza različltih sorata i mješavina sorata službeno ne traži, barem ne naglašeno, to da se vino vrednuje po svojoj tipičnosti za neki teritorij i neku sortu. Za to postoje specijalizirana ocjenjivanja kao npr. Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde, Mondial du Sauvignon itd. Ipak, kad su u pitanju najpoznatiji i najpopularniji kultivari na svijetu poput npr. chardonnaya, sauvignona bijeloga, merlota, cabernet sauvignona… očekuje se da kušač pri ocjenjivanju vodi brigu o sorti.

Unutar tablice s bodovima navedeni dijelovi za ocjenu su: Izgled (boja i bistroća, kod pjenušaca i perlanje), Miris te Okus (za obje posebno: jačina, iskrenost, kvaliteta, kod pjenušaca perlanje i u ustima), Tijelo/Struktura (negdje međutim rubrika Tijelo/Struktura nije izdvojena pa je taj dio riješen odgovarajućim povećanjem bodova u rubrici Okus pa i u rubrici Perzistencija a tu je riječ o dužini – i aromatskoj trajnosti – vina u ustima, i Opći dojam. Uz svaki taj dio idu stupci: odlično, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće sa, u svakome od stupaca, ponuđenim odgovarajućim brojem bodova. Zbroj ponuđenih bodova u stupcu odlično daje 100. Na listićima odnosno tabletima na nekim ocjenjivanja uz brojčani dio daju se na izbor za (obvezno!) zaokruživanje i određeni tipični izrazi – pridjevi – na temelju kojih je moguće sastaviti opis vina.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica na kojoj se upisuju bodovi, dakle brojčani dio, a desno na listiću je opisni dio, prazni kvadratići popunjavaju se križićima

Ocjenjivački listići na Concoursu Mondial de Bruxelles: gornji, je za mirno vino, a donji, žuti, za pjenušce

Popratni papir s redosljedom kušanja uzoraka, koji su označeni po seriji/flightu, rednom broju točenja i godinom berbe

Ocjenjuje li se s uporabom tableta, na ekranu uz gore navedene rubrike koje treba popuniti prikazan je i mjerač vremena koji degustatoru pokazuje koliko ima ukupno minuta za ocjenu vina i koliko mu još preostaje vremena. Kad istekne predviđeno vrijeme za ocjenu uzorka predsjednik komisije kod sebe na ekranu može vidjeti ocjene svih članova komisije, a i svaki član komisije može vidjeti krajnju ocjenu ostalih članova. Kompjuter na temelju svih tih ocjena odmah prikaže i zajedničku ocjenu cijele komisije za to vino. Svaki član komisije, pogotovu ako je sa svojim bodovima u raskoraku s ostatkom grupe, ima priliku razmisliti i eventualno korigirati se. Kod ocjenjivanja na papirnim listićima, predsjednik komisije skupi sve listiće, i ako ima većih razlika u bodovima od ocjenjivača do ocjenjivača po pravilu slijedi diskusija s ciljem da se stavovi usklade. Listići s ocjenama odlaze na obradu na središnji kompjuter tako da se krajnji rezultat dok su oni još za stolom predsjednika ne zna točno, nego otprilike, po dojmu predsjednika odnosno po sposobnosti brzog računanja predsjednika komisije kad vidi ocjene. Ako je jača razlika između najniže i najviše ocjene ekstremi se odbacuju, a ako samo jedan ocjenjivač odskače ili uvis ili prenisko i ako ustrajava na toj svojoj ocjeni bila ona previsoka ili preniska jedno od rješenja je da se ta ocjena zanemari.

Na većini vrednovanja koristi se sustav do 100 bodova. Na ocjenjivanjima na kojima se radi po metodi do 100 bodova pragovi za medalje nisu svuda jednaki, što je prilično nezgodno jer nešto što je kod nekih ocjenjivanja tek srebro na drugim ocjenjivanjima je već zlato! A to, eto, po meni, nije dobro zato što bi zlato, kad je već izabrano i kao sinonim kvalitete, a i kao podloga je valute, trebalo svuda sjati jednako. Neka ocjenjivanja drže se OIV-ove tablice koja srebro predviđa za osvojenih 80 do 84,99 bodova, zlato za 85 do 89,99 bodova, a veliko zlato za 90 do 100 bodova. Na Concoursu Mondial de Bruxelles srebro se dobiva s 84 boda pa do 86,5 bodova, zlato od 86,6 bodova do 91,99 bodova, a veliko zlato je od 92 do 100 bodova. Mundus Vini ima sljedeće pragove: srebrno odličje je od 85 do 89,99 bodova, zlatno od 90 do 94,99, a veliko zlato je od 95 do 100 bodova. S obzirom da se danas uz dovoljno higijene i ponešto suvremene opreme sasvim lako pri ocjenjivanju stiže do 85/100 bodova, ovako kako je s pragovima – malo strožije – na Mundus Viniju i na Decanteru čini mi se najboljime. Na ocjenjivanjima, koja s obzirom na važnost objektivne informacije trebaju maksimalno biti okrenuta potrošačima kao logičnom i nužnom završnome dijelu života vina, ne smije se niskim pragovima za medalju podilaziti proizvođačima da bi ih se s većim izgledima za zlato navelo da se svake godine prijave na ocjenjivanje u većemu broju…

Ocjenjivački listić na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni

 

Aplikacija za ocjenjivanje na tabletu, na Vinu Ljubljana. I ovdje se uz brojčano-bodovno očitovanje traži i opis vina

 

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg ocjenjivanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost

_______________________

LEGENDA (Svijet u Čaši) -Da bi se znalo što koji bodovi odnosno koji rasponi bodova znače, postoji, dakako, LEGENDA, s kraćim objašnjenjima i navodom medalja pripadajućih pojedinom rangu bolje vrednovanih uzoraka. Iskusni ocjenjivači to već, naravno, imaju u glavi, ali uvijek na ocjenjivanjima bude i debitanata. I za potrošače je nužno znati što vinu donose koji bodovi. Kako se ponegdje vina ocjenjuju i drugim bodovnim sustavom, primjerice do 20 bodova, a na nekim manjim skupovima i do 5 bodova, u zagradama su uneseni preračuni u odnosu na 100-bodovni sistem

Velika zvjezda ili Veliki zlatni grozd / Champ, Big Golden Grape – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

     ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  –  Velika zlatna medalja / Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja / Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

   ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

__________________________________________

 ⇑ = trošiti sada / drink now best with food •   = trošiti, bez žurbe, uz hranu, ili još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, or keep it because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape •  = čuvati duže, vino ima snagu, i  šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine have a chance to develop significantly with the time in the bottle. ■

____________________________________________

Listić na ocjenjivanju Emozioni dal mondo: Merlot e Cabernet insieme, u Bergamu

U Bergamu na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – na gala-večeri nakon ocjenjivanja slavlje uz dobitnika zlatne medalje. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet vrlo je ugodno, u danu je između 30 i 35 uzoraka, žurbe i vremenskog pritiska nema. Za razliku od drugih ocjenjivanja vina gdje u komisiji bude od pet do sedam degustatora, u Bergamu ih je ukupno 12! Termin je sredina listopada

20 BODOVA

U Velikoj Britaniji često rabe sustav do 20 bodova. Pa onda, želi li se usporedba kvalitete s uzorcima ocjenjivanjima na natjecanjima na kojima se koristi tablica do 100 bodova, treba pribjeći preračunavanju. Ovdje i donosim rezultate takvog preračunavanja tako da se vidi što bi bilo što kao rang kakvoće prikazan metodom do 100 bodova, zatim metodom do 20 bodova i metodom do pet bodova kakva se također zna rabiti na nekim jednostavnijim vrednovanjima.

Na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018, na kojemu je, inače, ove godine bilo 190 vina iz Hrvatske, među 270 degustatora iz različitih krajeva svijeta kao ocjenjivači iz Hrvatske sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović.

Ja, iako sam bio pozivan, nisam tamo otišao, pa atmosferu prenosi Siniša Lasan koji na DWWA sudjeluje već nekoliko godina. Evo dakle ugrubo i prikaza rada.

– Ocjenjivanje za Decanter World Wide Award u Londonu bude kroz nekoliko dana, u vremenu od 10 do 17 sati.  Dnevno se kuša od 70 do 80 vina. Kušačima se daje informacija o zemlji porijekla vina i o vinogorju, zatim o sorti/sortama, kategoriji u smislu ostatka neprovrelog sladora i o tome je li bilo u drvu ili ne. Nema ocjenjivačkih listića s numeričkim tablicama nego se bilježe dojmovi o kušanom uzorku i onda se na temelju toga opisa iz glave predloži broj bodova za svaki uzorak. Decanterovi pragovi za zlato su, po tablici do 100 bodova, sljedeći: za zlato od 95 do 100 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, za broncu od 86 do 89 bodova, a za preporuku od 83 do 85 bodova. DWWA daje još dodatna priznanja, kao nešto najviše, to su platinasta medalja Platinum Best in Category, za najbolje vino izabrano među uzorcima s osvojenom zlatnom medaljom, te, kao top-topova, Platinum Best in Show – veli Lasan.

U jednoj prostoriji smješteno je po pet komisija, a u svakoj komisiji je po pet članova, plus predsjednik. Postoji nekoliko instanci kušanja. Nakon prve, kušani uzorci idu na ponovnu degustaciju na višu nivo gdje ih vrednuju iskusniji kušači. Poslije svake određene degustirane grupe, u kojoj zna biti od devet do 12 uzoraka, diskusija je o svakome vinu i o ocjenama koje je ono dobilo. Na tu diskusiju pozvan bude regionalni predsjednik, Master of Wine, koji je dobar poznavatelj upravo regije odakle dolazi vino. Svaki kušač brani svoj stav, i ako kroz raspravu uvidi da je predložio prenisku ili pak previsoku ocjenu može se korigirati i tada se za svaki uzorak odredi ocjena komisije iz te prve instance. Uzorci koji su na toj prvoj instanci osvojili zlatnu medalju idu na novo kušanje, na stepenicu iznad, kušači su tu redom nositelji titula Master of Wine i Master Sommelier, i oni na temelju svojega kušanja potvrđuju odnosno opovrgavaju zlato.

Zagrebački sommelier Siniša Lasan, u ljetnoj sezoni na privremenom radu u Dubrovniku, već nekoliko godina zaredom ocjenjivač je na Decanterovom World Wide Awardu u Londonu. Sad mu se pridružio i sommelier Mario Meštrović, na slici s Veronique de Freitas iz Decanterove ekipe za pronalaženje kvalitewtnih degustatora za DWWA. Pozvala je bila i mene, ali – zahvalio sam se

__________________________________

OSOBNA KARTA VINA – Za dobru prezentaciju vina, pogotovu stoga što je danas ponuda silno velika a i pogotovu stoga što ima dosta vina koja su skupa do jako skupa pa je logično da potrošač – makar mu novac za platiti možda i nije problem – koji ne zna ništa ili zna vrlo slabo o nekom takvome malo skupljem ili jako skupom vinu prije nego što rukom pođe u džep po novčanik želi imati detaljnu informaciju o tome što kupuje i za što to plaća masno. Revija Svijet u čaši koja je prva u Hrvatskoj uvela rubriku Potrošački putokaz na način kako to rade ugledni inozemni vinski časopisi u svom Potrošačkom putokazu, uz ocjenu i opis kapljice, daje i neku vrstu osobne karte za vina što ih predstavlja, i evo je na uvid. Izgleda vrlo opširno, ali tu su samo pojmovi koje valja označiti, i izdvojiti u opis.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  00  (mpc/pp: SMLXLXXLXXXL) NAZIV VINA 20??NAZIV/IME PROIZVOĐAČAPORIJEKLO/ORIGIN:  ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: ? • ravnica/plein – visoravan/plateau – kosina/slope – strmina/steep slope: ?° • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west sjever/north istok/east • nadmorska visina/altitude: ?  m • tlo/soil: ?  • (mikro) klimatski uvjeti/microclimate conditions: toplo-vruće danju ljeti/during summer warm or hot days – svježe noći/fresh nights – temperaturna razlika dan-noć/temperature difference day-night: značajna/significant = ? °C – povjetarac/permanently (slightly) windy – sunčani dani u godini/sunny days in a year: ? – oborina/precipitations: ? mm • sorta/variety: ? • gustoća sadnje/plantation density: ? /ha • loze mlade/young vines – stare/vines are old: ?  godina/years • prinos po trsu/yield per vine: ?  kg – po hektaru/per ha:?  t – ? hl • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan/conventional – prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki-organski/organic – biodinamički/biodynamic • berba/harvest: u više navrata/in several times ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • grožđe prosušivano/grapes dried: na trsu/on vine – u sušari/in the drying rooms • vinifikacija/vinification hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/cold maceration without alcoholic fermentation: ? dana/days – temperatura/temperature: ? °C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and with it alcoholic fermentation: ? dana/days • kvasci/yeasts: vlastiti, autohtoni, divlji/own indigenous ones – kupovni selekcionirani/bought, selected ones • aditivi/additives: ne/no – da/yes (koji/which one(s):  • posuda/container: inoks (macerator/ vinimatic) – kaca/vat – drvo/ wood – plastika/ plastic – amfora/ amphora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: ? °C / temperature of the alcoholic fermentation controlled: ne/no – da/yes_maximum: ? °C • malolaktika/malolactic: da/yes – ne/no • dozrijevanje/maturation: ? mjeseci/months • inoks/stainless steel – beton/concrete – amfora/amphora – velika bačva/big barrel (  hl) – tonneau (500 – 700 ℓ) – pipa (534 – 574 ℓ) – barrique (225 ℓ) – pièce (228 ℓ) – gönci (136 ℓ) • drvo/wood: novo/new – rabljeno/used • slavonska/slavonian – mađarska/hungarian – francuska/french – američka/american hrastovina/oak – proizvodnja/production: french – american – Italian – other: ? • bagrem/acacia • kombinirano/combination: inoks ? % – beton/concrete ? % – drvo/wood: ? % • na kvascu/on the lees: ? mjeseci • nebistreno/not clarified – nefiltrirano/not filtered • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: ? mjeseci/months ■ SPECIJALNO SLATKO DESERTNO LIKERSKO/SPECIAL SWEET – DESSERT – LIQUOR ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična/classical, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) – charmat (vrenje u cisterni) – gazirano – biser • bazno vino/base wine: mlado/young – staro jednu godinu/old one year – nekoliko godina/old several years • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja/degorged after how many time staying on the lees: ? ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) predikatno/prädikatswein vrhunsko/premium kvalitetno/quality prirodno pjenušavo/natural sparkling s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp-pgi) – stolno/table wine – kakovostno zgp  ptp – pdo – pgi – vin de pays régional a.o.c. villages 1er cru grand cru propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) négociant (onaj tko kupuje grožđe i prerađuje ga pa prodaje vino, trgovac) – d.o.c. d.o.c.g. i.g.t. – d.o. joven crianza reserva gran reserva pago – Prädikatswein Grosses Gewächs 1 Gewächs Deutscher Qualitätswein – quality wine – DAC – DHC minosegi szaraz feher vörös bor aszu • nature (pas dosé) extra brut polu suho slatko / dry – off dry – semi sweet – sweet • 00,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: ? g/ℓ • hlapljiva kiselost/volatile acidity: ? g/ℓ • pH: ? • suhi ekstrakt/dry extract: ? g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: ?  g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,20 ℓ – 0,375 ℓ – 0,50 ℓ – 0,75 ℓ (količina/quantity:  ? boca/bottles) – 1,0 ℓ – 1,5 ℓ (?) – 3,0 ℓ (?) – 4,5 ℓ (?) • boca/bottle, model: bordeaux – bourgogne – loire – rhône – champagne – rhein – alsace – albeisa (Piemonte) – tokaj – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) • normalna/normal – modificirana/modified – visoka/tall vitka/slim niska/low zdepasta teška/heavy – ekstravagantna/extravagant – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the wine: da/yes – ne/no • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long – srednje dužine/medium lenghth – kratak/short – običan/cheap • DIAM (5 10 30) • klasičan plastični/classical plastic one • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (Stelvin) – stakleni/glass ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – uredno/OK – skladno/harmonious – nemarno/careless • etiketa/label: privlačno/attractive – inventivno i originalno/inventive & original – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – zanimljivo/interesting – jednostavno/simple – obično/ordinary – pretrpano/to much of everything – ružno/ugly – kič/kitsch – u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good – teško/hardly, slabo/badly ■ PAKIRANJE/PACKAGING: profinjeno/refined – obično/normal • boce umotane u papir – stavljene u kartonsku drvenu kutiju/bottles wraped in paper and put into the cardbox – wooden case • komada/bottles: 6 9 12 ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: izvrstan/excellent  – vrlo dobar/very good – dobar/good ■ PREPORUČUJEMO!/RECOMMENDED! ■ OPĆENITO O POSJEDU/IN GENERAL ABOUT THE ESTATE: www. ?

Predložni izrazi prikladni za opis ocijenjenog vina, gore na hrvatskom, dolje na engleskome

__________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €) ■

___________________________

Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskog vina, u Zagrebu, 2015.,, u organizaciji Udruge hrvatskog vinarstva pri HGK: Zoltan Györffy, mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek, prof. dr. Edi Maletić kao predsjednik žirija, Paul Robert Blom, te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa

Ocjenjivanje u sklopu Dubrovnik FestiWinea, s Bojanom Kobalom kao predsjednikom, te Angelom Muir MW, Sinišom Lasanom, Larsom Thorstensenom, Franjom Francemom, Paulom Robertom Blomom, Anom Agca…

U trenutku rezimiranja ocjenjivanja, kao predsjednik desetočlanog žirija sastavljenog od najjačih europskih biotehnologa, za vrijeme postdiplomskog i doktorskog studija Bioprocess Engineering Course (EFB BEC) u organizaciji Europske federacije za biotehnologiju (EFB), u Bolu na Braču

ODOH JA!…

Prateći animacijske kampanje organizatora, ali i kao dugogodišnji redoviti ili povremeni sudionik nekih od tih ocjenjivanja, primijetio sam da organizatori, posebice oni sa svjetski glasovitih ocjenjivanja, u prvi plan sve više stavljaju naglasak na to koliko je koji od njih svake godine skupio uzoraka više, to je, očito, postalo pitanje prestiža. A jesu li veliki, bolje reći, preveliki i najveći brojevi te kakvoća ocjenjivanja baš uvijek kompatibilni, i doista najuvjerljivije rješenje?

Sudjelovanje na Concours Mondialu de Bruxelles u Plovdivu

_____________________________

CMB KINESKO ISKUSTVO – Concours Mondial de Bruxelles, utemeljen prije 24 godine, svoja je ocjenjivanja u prvom periodu dosta godina imao uvijek u Bruxellesu. Onda se došlo na sjajnu ideju da se CMB svake godine premjesti u neki drugi grad u Belgiji, a slijed toga bio je i premiještanje ocjenjivanja po gradovima i izvan Belgije, u svakom slučaju unutar Europske Unije. Po prvi put CMB je izašao izvan nekadašnjeg komunističkog bloka 2013. godine, kad je ocjenjivanje održano u Bratislavi. Ove godine Concours Mondial de Bruxelles kao svjetsko ocjenjivanje (postoje inače Concours du Brasil i Concours du Chili, kao nacionalna vrednovnja) po prvi je put izašao i s europskog kontinenta, i odvijao se u Aziji! Kad je taj skok u Peking, točnije u njegovu općinu HaiDian najavljivan 2017. na ocjenjivanju u Valladolidu u Španjolskoj, predsjednik ocjenjivanja CMB Baudoin Havaux , u društvu s načelnikom HaiDiana Mingije Chenom, kazao je kako je Kina bio najlogičniji izbor u ovo vrijeme, jer ona je sada druga u svijetu (iza Španjolske) po površini vinograda i postala je jedan od najznačajnijih svjetskih igrača na globalnoj vinskoj sceni.

HaiDian je jedan od 16 pekinških distrikata a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu glavnoga grada Kine (Beijing=Peking). Pokriva povšrinu od 430,8 četvornih kilometara. Kina se prostire na 9,6 milijuna četvornih kilometara, a Peking na 16,410. HaiDian je dio znan po tvrtkama iz domene high-tech industrije, ali znan je i po razvijenoj turističkoj ponudi. HaiDian ima 23 muzeja, 15 galerija, 94 knjižnice, 48 kazališta, 810 hotela od čega 29 sa pet zvjezdica, 10944 restorana, 106 pubova, 420 kafića. Kao zaštićeno područje svjetske baštine je Imperijalna palača, nekad carska rezidencija, danas muzej s eksponatima koji odlično predstavljaju povijest i kulturu Kine. Evo nekoliko prizora iz HaiDiana. ■

Zapadni dio HaiDiana Zhongguancun u večernjim satima

Purple Bamboo Park

Jezero Weiming

____________________________

Svijet u čaši na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon u Buttriju u Italiji

Nakon godina i godina sudjelovanja na raznim, pa i nekim od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina kao što su npr. Mundus Vini i Concours Mondial (inače, kao redoviti ili povremeni član degustacijskih komisija bio sam, osim na Mundus Viniju i na Concoursu Mondial de Bruxelles, i na Concoursu Mondial du Sauvignon, Concoursu Mondial de Chile, Vinitalyju, degustacijama Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, tu su i Pannon Bor Top 25 Villany, Portugieser du Monde – Pečuh, Prvo nacionalno ocjenjivanje vina Hrvatske 2015 – Zagreb, Festival Graševine – Kutjevo, Dubrovnik FestiWine, Vino Slovenije – Gornja Radgona, Vino Ljubljana…), a 2018. odlučio sam – povući se baš s tih najjačih s popisa! Posljednjih par godina počeli su me umarati a i malo i jediti pristup i način rada vezan konkretno uz sâmo ocjenjivanje. Makar, moram reći da, s druge strane, prekidam i sa velikom žalošću, jer druženje s izabranim svjetskim ekspertima za vino nevjerojatno je dragocjeno iskustvo i s prijateljskog i sa strukovnog aspekta, k tome, kako sam već naveo, nakon ocjenjivanja, u popodnevnim pa i u večernjim satima priređuju se (makar vidljivo je da se u novije vrijeme sve više štedi, dok je prije sve bilo dosta raskošno) interesantni programi s posjetima raznim vinorodnim predjelima i vinskim podrumima, te zasebne degustacije izabranih vina kraja, ali i nekih posebnih vina nekih znanih vinogradarskih predjela iz drugih zemalja (ove godine na Mundus Viniju na repertoaru su bili najbolji španjolski pjenušci cava) uzorci iz kojih su prijavljeni za ocjenjivanje. Popodnevni program, unatoč spomenutoj štednji, veliko je, kako rekoh, blago jer ipak se puno toga vidi, čuje, nauči na licu mjesta.

Concours Mondial de Bruxelles 2014, u Bruxellesu, na jubilarnom 20. ocjenjivanju CMB. Slijeva na desno su Baudoin Havaux, predsjednik vrednovanja, njegov otac Louis Havaux, osnivač i dugo godina prvi predsjednik CMB-a, enolog Thomas Costenoble, zadužen za realizaciju samog ocjenjivanja, i Željko Suhadolnik, ocjenjivač. Dolje: Concours Monduial de Bruxelles – u društvu s grofom Stephanom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog chateaua Canon-la-Gaffelière, i s Louisom Havauxom

Prijepodnevni program postao mi je donekle naporan, zbog, pojednstavljeno rečeno, velikog broja uzoraka koje treba pažljivo kušati i kako treba ocijeniti u, po meni, kraćem roku od poželjnoga. Organizatori – barem kod ovih ocjenjivanja gdje sam bio – ujutro na početku ocjenjivačkog dana vole odužiti pričanjima te instrukcijama što se, inače, i ponavljaju, ali i nekim informacijama koje se mogu dati i kasnije i na drugi način, kao i zbog poziranja za zajedničku fotografiju…, pa se onda, zbog još i njihove želje da se pošto-poto ispoštuje za ocjenjivanje određeni dnevni rok tj. s kušanjima pedesetak i nekad i više uzoraka dovrši npr. do 12 ili 12,30 sati jer u 13 sati je predviđen ručak, vremenski dosta skuči efektivni radni ocjenjivački dio. Ritam zna bit vrlo brz. Sommelier zadužen za posluživanje uzoraka tek što je dovršio utakanje u jednu čašu od četiri ili pet njih pred kušačem već utače novi uzorak u čašu pokraj… Ta ubrzanost rezultira nekim detaljima koji, po meni, ne idu u prilog kakvoće ocjenjivanja. Neki kušači, prirodno, sporiji su od drugih, i mogu osjećati stanoviti pritisak zbog ubacivanja rada u višu brzinu, a, s druge strane, i neka vina odmah zapahnu mirisom a neka se otkrivaju sporije. Taj, nazovimo ga tako, brzinski pristup može favorizirati jedne uzorke a biti nepravedan prema nekim drugim uzorcima. Konkretno, mladim modernim svježim i lepršavim vinima očito dizajniranima tako da šarmiraju na prvu loptu on odgovara, jer, po uzrečici drži vodu dok majstori ne odu – za nekoliko trenutaka miris splasne do, ponekad, i mjere da vino kao da – nestane. Onim starijim pak i ozbiljnijim vinima, koja su i, logično, zbog svoje poznije dobi ostavljena za vrednovanje pred kraj rada, kad se žurba, ako je žiri malo u zakašnjenju, još i pojačava, ne ide u prilog, jer njima treba duže da se otvore i kako valja izraze a, jednostavno – nemaju dovoljno vremena da se (potpuno) iskažu pred kušačem, u startu ona su na određeni način zakinuta. ♣  SuČ – 09/2018

Advertisements

KROZ SVIJET u ČAŠI – 08.2018. – THROUGH THE WORLD IN a GLASS

 

ŽELJKO SUHADOLNIK 

SADRŽAJ/CONTENTS

Kolovoz 2018: ISTOG DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA • Uz berbu 2018., jednu od najranijih do sada: U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KAKVOĆUI KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE / Kod majstora za lovrijenac i kod majstora za predikate/ Grožđe 2018. u Austriji / Češki vinogradari i vinari na jematvi u Zlatnoj dolini • Sličice iz Kutjeva: VINO KAO LIJEK PROTIV STAROSTI i KAO VESELJE MLADOSTI • Barunov pakleni plan: PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA STOLJETNOG STARCA • Izbor za seosku ženu godine Zagrebačke županije: BARUNICA MARA IZ DOLINE KARDINALA • Slavonska crna vina i slavonska crna svinja: JAKOB, KARE i ŠOKOL • Moslavačke vinske ceste: PONUDA ZASNOVANA NA ŠKRLETU • Dani otvorenih butelja u Zagrebu: NA ŠTROSU KAPLJICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE • Zanimljiva degustacija u Samoboru: VETERANI u IZNENAĐUJUĆOJ FORMI • Novi izazov – Decanter World Wide Award 2019: SIBEROVA MUŠKATNA HRABROST • Vjerski turizam, fIš-turizam i Aljmaš: HALAS JUMBA KOD DANETA • Pirotehnika brut(al) natur: ULICE MOHAČA u VATRI GRAHA • Sedmo natjecanje u ručnom rezanju pršuta u Krku: SVJETSKA PRVAKINJA IZ ZAGREBAČKOG BORONGAJA • Velikani – Laganini & Pelegrini: BONO VOX DALEKO SE ČUJE • Hraniti se zdravo: PIKASTI LIMUN • Eko-oznake: MJERILA ZA ZAHTJEVNE POTROŠAČE • Znakovi kvalitete: PODUZETNICIMA 7,5 MILIJUNA KUNA ZA BRENDIRANJE • Zagrebački Food Film Festival 2018: NAJUKUSNIJA FILMSKA SMOTRA • CNN i Lijepa naša: NETKO SE MORA SRAMITI! • Brda/Collio i Vipava: REBULA KAO CENTARFOR, U DVA POLUVREMENA • Chianti Classico u zaštiti UNESCO-a: NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA JE GIOVANNI MANETTI FONTODI • Novi Masteri of Wine: OD DESET LAUREATA ŠEST JE ŽENA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________________

Kolovoz 2018: klimatske promjene i narodni običaji

ISTOGA DANA TRGANJE i POSTAVLJANJE KLOPOTECA! – Berba 2018, u nas – valjda najraniji početak do sada!

Ove godine – svojevrsni  paradoks: branje grožđa bilo je u nekim područjima već debelo u tijeku na Bartolovo, tj. dan potkraj kolovoza kad se – po običaju uvedenome ne samo da se druži i fešta nego i iz praktičnih razloga – u vinograde postavljaju klopoci što bukom propelera tjeranog vjetrom plaše i odvraćaju ptice da jurišaju na trsje kako bi se osladile bobama u finalnoj fazi dozrijevanja, a što nanosi golemu štetu vinogradaru/vinaru. Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, koji je morao i ranije od ranijega početi berbu jer proizvodi i pjenušce, ostao je odan tradiciji i narodnom običaju – bolje da propadne selo nego običaji: na Bartolovo je u svom vinogradu ponad Hrnjanca okupilo popriličan broj uzvanika. Uz tamburaše stigao je i Ivica Đuričić, nekad plesač i svirač u proslavljenome Ladu, te zapjevao i zaplesao s mamom familias  Anitom Kos!… Nakon veselice, sutradan – nastavak berbe, ne više uz pjesme Lada, nego uz glazbu klopoteca. ♣

Uz berbu 2018, jednu od najranijih do sada

U FERIČANCIMA OČEKUJU IZNIMNU KVALITETU RODA – Unatoč klimatološki iznimno zahtjevnoj godini, Feravino iz Feričanaca iz berbe 2018, koja je počela gotovo dva tjedna prije uobičajenog roka, očekuje iznimnu kakvoću roda. Prinosi su iznad očekivanih, zdravstveno stanje grožđa je izvrsno, sve to zahvaljujući pravovremenim i prikladnim agrotehničkim zahvatima, kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u Feravinu.

Berba je na posjedu Feravina tradicijski krenula s rajnskim rizlingom (?; rajnski je kasna sorta!) i zweigeltom, a nakon toga išlo se pomalo i na graševinu ( i graševina je kasna sorta!). Onda su na redu bijeli pinot, chardonnay (obje ranije sorte), frankovka, crni pinot, syrah, merlot, cabernet sauvignon. Od ukupno 160 hektara vinograda, 130 hektara je rodnih, a na njima će ove godine ručno brati stotinjak berača. Upravo je ručno branje specifičnost Feravina, koje je jedina veća vinarija u Hrvatskoj što u berbi ne koristi strojeve.

Jematva u Feričancima inače ima i svojevrsno turističko obilježje, naime Feravino je ustrojilo ponudu pod nazivom Feričanačka berba grožđa, i poziva ljubitelje prirode, boravka na otvorenome, rekreacije te plemenite kapljice i kulinarskih specijaliteta da u razdoiblju od 3. do 26. rujna dođu u Feričance i uključe se u berbene aktivnosti. Za takve goste priređuje se natjecanje u berbi grožđa. Nakon završenog radnog dijela druženje se nastavlja u Vincilirskoj kući, jedinstvenom ugostiteljskom objektu na obroncima Krndije. Feravino gostima nudi mogućnost obilaska vinograda i vinske ceste te vinarije i Starog podruma iz 1804. sve uz stručnu pratnju enologa. A ima i školu za vinoljupce.

Krajem rujna u Feričancima bi se trebao održati festival posvećen frankovki, želja je da se ta sorta karakteristična upravo za Feričanačko vinogorje jače popularizira među vinogradarima a njeno vino među potrošačima.♣

I KRAUTHAKER NA KOLOSIJEKU FRANKOVKE –  Frankovka je konačno, za nadati se, dočekala početke svojih nekih značajnijih suvremenih trenutaka u Slavoniji, prostoru kao dijelu Panonske nizine uz koji se tradicijski/povijesno ona veže jače od tu već prilično raširenih bordoških crvenih internacionalaca poput merlota i cabernet sauvignona, te burgundijskog pinota crnoga, u neko prijašnje ne tako davno vrijeme atraktivnijih za sadnju jer su s jedne strane pokazali da mogu i ovdje pružiti odličan rezultat a s druge strane privlačnih stoga što se u to neko prijašnje vrijeme činilo marketinški boljime, za crnjake, saditi njih kao svjetski znane kultivare, nego svjetski manje afirmirani kultivar poput frankovke. Feričanačko Feravino s vinogradskim pozicijama gdje je frankovka pokazivala jako dobar rezultat u uzgoju držalo se – svaka čast! – te sorte, ali očito je da se,  radi ostvarenja uspjeha  na tržištu – frankovki u većoj mjeri trebalo posvetiti i više proizvođača, posebice onih s jačim renomeom i s nešto većom količinom u ponudi.

U akciju je glede frankovke ozbiljnije krenulo i baranjsko Belje, a evo sad je tu i Vlado Krauthaker, koji je upravo izašao na tržište sa samostalnim vinom od te sorte iz berbe 2015. Ima on već duže vrijeme frankovku u svojim vinogradima, ali eto od nje nije radio samostalno vino, a onda je, kako sâm kaže, shvatio da je pogriješio što se frankovki kao nečemu što je dio Slavonije i Podunavlja nije posvetio intenzivno i prije. Krauthakerovo trsje s frankovkom je na 370 do 400 metara nadmorske visine na položaju Gradine kod sela Podgorje, tlo je tamo, kaže, pjeskovito ali i s dosta kamena (škriljevac). Berbe 2016. i, dakako, 2017. još su u bačvama.

Krauthaker, i on uz primjedbu da izabrani termin za Festival frankovke u Feričancima najavljen za kraj rujna nije baš dobar jer se nalazi unutar perioda radova vezanih uz berbu, pokazao je značajan interes i jaku volju da pomogne u realizaciji manifestacije makar i u tom terminu, te je aktivirao svoje poznanstva i veze s raznim inozemnim proizvođačima frankovke (Mađarska, Austrija/Burgenland…) da u Feričance stigne što veći broj uzoraka i na predviđeno ocjenjivanje i na festival. Iako, s obzirom na hirovitu meteorologiju ove godine, dosta nervozno iščekujući berbu, sredinom kolovoza pošao je upravo u Gradišće radi dodatne animacije i radi prikupljanje vina, ali i da vidi malo kakva je temo predberbena atmosfera, a s njim je putovao i Svijet u čaši.

Manje bačve za dozrijevanje vina, te konusne veće – ali ne i one jako velike nego one taman po mjeri za određene partije vina – hrastove bačve, za maceraciju i alkoholnu fermentaciju, čuvanje vina…

Kušao sam tu Krauthakerovu frankovku iz 2015 (13,5 vol %), vrlo dobra, i obećava mnogo. Frankovka inače nije i jedina sorta vezana (i) uz Slavoniju a za koju Vlado smatra da ju je nepravedno zapostavio: najavljuje da je odlučio jače jače se pozabaviti i s portugiscem! I to ne tek kao s vinom što se krajem godine nudi kao novo, mlado i za hitru potrošnju. Prije nekoliko godina kod Krauthakera u podrumu imao sam prilike – u posljednji čas, prije nego što je završio u kupaži – iz jedne bačvice kušati njegov vrlo ozbiljni (14,0 vol %) i zreli portugizac. Vinograd s portugiscem star mu je 40 godina i ove godine na trsu je ostavio samo tri grozda, očekuje vrlo kvalitetan rod i planira vino staviti na dozrijevanje u barrique!

Vlado Krauthaker posvetio se i tzv. narančastome vinu, dakle onome dobivenim od bijelih sorata i dužom maceracijom praćenom alkoholnim vrenjem. Maceracija se kod njega odvija u amforama, međutim one nisu ukopane u zemlju. Krauthakerovi orangei izlaze pod markom KUVLAKHE, nazivom smišljenime sastavljanjem dijelova pojmova Kutjevo, Vlado i Krauthaker

Vinogradi se, u skladu s eko-filozofijom, obrađuju i uz pomoć konja!

I još nešto: nakon dužeg prekida Krauthaker se vratio sauvignonu dozrijevanom na finom talogu u barriqueu. Takav sauvignon proizvodio je od 2000. do 2009. godine, a onda – iako je vino, prisjećam se, bilo odlično tek tražilo je da mu se ostavi više vremena u podrumu prije izlaska na tržište (Lufthansa ga je tada bila otkupila i godinu dana nudila u svojim letovima!)  – prestao. Objašnjava da na tržištu to vino tada nije naišlo na odjek koji je on očekivao. A od berbe 2015. ponovno mu se okrenuo da, kako veli, dopuni ponudu Chardonnaya Rosenberg koji nastaje na isti način i koji je jako tražen. Krauthaker je najbolje grožđe svojega sauvignona ostavio 12 sati na maceraciji, slijedili su fermentacija u barriqueu i nakon toga godina dana dozrijevanja vina na kvascu (sur lie). Ovog sauvignona iz 2015. napunio je oko 2000 butelja.

Kćerka Vlade Krauthakera Martina Krauthaker Grgić pomalo preuzima vodstvo posjeda

– Svjestan sam ja odavno da nekim vinima, i crnima i bijelima, treba više vremena za puno sazrijevanje. Prije sam bio dosta skučen s prostorom a i nedostajalo mi je bačava, međutim unatrag koju godinu situacija se promijenila nabolje: uspio sam dosta proširiti podrumski prostor a i opremio se s dosta bačvica, pa je postalo lakše. Primijetio sam i to da se u posljednje vrijeme širi krug potrošača zainteresiranih za ozbiljna i kompleksna, zrela vina, i odlučio sam da ubuduće svoje najbolje crnjake ne puštam na tržište mlađe od pet godina! – rekao je Vlado, i koliko je u pravu odmah je

pokazao zdravicom sa svojim odličnim cabernet sauvignonom iz 2015, a od kojega vrhunac očekuje za dvije do tri godine.

Vlado Krauthaker, koji je u enološki posao dobro uveo svoju kćerku Martinu i pomalo joj prepušta kormilo posjeda, danas ima 42 hektara vlastitih vinograda, a iz kooperacije preuzima grožđe sa 60 ha. Sortiment čini 87 posto bijelih kultivara i 13 posto crnih. Od bijelih sorata opsegom prednjači graševina, sa 65 posto, slijede chardonnay s osam posto, sauvignon blanc i pinot sivi sa po šest posto, zelenac (Rotgipfler) sa dva posto…, a od crnih kultivara cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni zauzimaju svaki po oko tri posto, portugizac pokriva jedan posto.

Poveznice Slavonije i Burgenlanda

KOD MAJSTORA ZA LOVRIJENAC, FRANKOVKU i CRNI PINOT! – Rekao bih da su u segmentu (crnog) vina važne poveznice između Slavonije i austrijskog Burgenlanda (Gradišća) lovrijenac, na koji smo, na žalost, posve zaboravili i zanemarili ga, frankovka, kojoj se, opet nažalost, (još) ne posvećujemo koliko treba, te crni pinot. Krasno iskustvo za nedavnog posjeta Gradišću, inspiriranoga među ostalime najavom festivala frankovke krajem rujna u Feričancima te željom da se pomogne u animaciji po frankovki čuvenih burgenlandskih proizvođača da sudjeluju kao izlagači a i na ocjenjivanju.

Axel Stiegelmar (desno) i Vlado Krauthaker: impresivan Juris Pinot noir 2015 Reserve (13,5 vol %; loze starije od 35 godina, francuski klonovi, dvije godine u drvu – godina dana u barriqueu i potom godina dana u velikoj bačvi, a onda još i godina dana u butelji prije izlaska), impresivan Juris Pinot noir 2015 Breitenteil (13,5 vol %) izvrsna frankovka Juris Blaufränkisch 2015 Ungerberg (14,0 vol %; loze starije od 35 godina, južna pozicija), odličan Juris St.Laurent 2015 Goldberg (13,5 vol %)

Posjed Juris iz Golsa obuhvaća 20 hektara vinograda, a glavni aduti su vina od kultivara lovrijenac (Axel Stiegelmar, baš i specijaliziran za lovrijenac, frankovku i crni pinot, kaže da sorta lovrijenac najbolji rezultat daje na pjeskovitom i šljunkovitom tlu), frankovka, te pinot crni (klonovi kupljeni u Francuskoj; manji grozdovi, manje bobice, deblja kožica…). Vina su u nekoliko kvalitativnih kategorija – classic (mladje loze, vino s hitrijim izlaskom na tržište, butelja s navojnim zatvaračem), reserve te, kao vrh, s nazivom položaja ranga 1er i grand cru, Juris ih ima dva – Goldberg i Ungerberg (starije loze, duže dozrijevanje vina u bačvici, butelja s plutenim čepom). Jako dobra bazna vina, sjajna, izvanredna ona gornje do najgornje klase!…

Na kraju, pozdrav zdravicom domaćinovom frankovkom i Krauthakerovim crnim pinotom, te razmjena najboljih želja za najnoviju berbu…

Krauthaker nije baš bio prezadovoljan meteorološkim kretanjima u posljednja dva mjeseca, zbog silne vrućine pa i suše u kolovozu strahovao je od previsokih alkohola i manjka kiselosti/svježine u vinima. Slavonija je područje više bijelog nego crnog vina pa to pojačava problem. Axel Stiegelmar također je ukazao na neuobičajenu ljetnu vrućinu, a i dugu sušu u Burgenlandu i 2018. naziva vrućim godištem. Očekuje vrlo dobra crna vina, naime grožđe je zdravo i s jako zrelo, tanin okrugao ali i tu je kiselost nešto niža od uobičajene, ali ta niža kiselost kod crnjaka manje će se manifestirati kao manjak nego kod bijelog vina, Stiegelmar je uglavnom dosta zadovoljan jer Burgenland je znan kao područje crnjaka, a Jurisova ponuda i obuhvaća više crnog nego bijeloga vina….

________________________________________

GROŽĐE 2018 U AUSTRIJI – Iz Austrije mi iz AWMB-a stiže službena obavijest o berbi 2018: u većini vinorodnih područja te zemlje vinova loza je, navodi predsjednik Udruge austrijskih vinogradara Johannes Schmuckenschlager, ipak uspješno izdržala velike vrućine i sušu koje su karakterizirale ljetnu fazu dozrijevanja grožđa. Schmuckenschlager govori o jako zrelome grožđu i neuobičajeno ranoj berbi, najranijoj unatrag više desetljeća. Može se reći kako je u izvještaju navedeno upravo ono o čemu su za Suhiučaši kroz Svijet u čaši nedavno govorili gradišćanski proizvođači Axel Stiegelmar Juris i Helmut Gangl: visoki stupanj sladora u grožđu koji će rezultirati i višim stupnjem alkohola u vinu, te niža ukupna kiselost.

Axel Stiegelmar Juris pogled na vinograd, i podrum

Što se tiče ukupne količine, ona je iznad prosjeka, i trebala bi se kretati oko 2,6 milijuna hektolitara.

Pupanje je startalo kasnije nego inače a prednost toga bila je da nije bilo štete od ranijih mrazeva. Val topline koji je stigao odmah nakon pupanja pospješio je razvoj i rezultirao vrlo ranom cvatnjom koja je završila u svibnju. Vrućina i suša što su slijedile na nekim škrtim i propusnim tlima te kod mladih nasada dovele su lozu na rub stresa. Tamo gdje su bili uvjeti za to koristilo se navodnjavanje kap po kap. S obzirom na sušu, problemi s gljivičnim bolestima izostali su. U nekim predjelima bilo je šteta na lozi od kratkih olujnih kiša te tuče.

Štajerska, koja nije bila tako jako pogođena sušom, najavljuje odličnu berbu što se tiče i količine i kakvoće, Burgenland se nada visokoj kvaliteti crnoga vina, Donja Austrija i Beč očekuju uobičajeni prinos a tamo gdje je rabljeno navodnjavanje i vrlo dobru kakvoću.

______________________________________

… I KOD MAJSTORA ZA PREDIKATE! – U kategoriji bijelih vina poveznica Slavonije i Burgenlanda je – graševina. S područja Illmitza, uz Nizuzaljsko jezero i tik uz državnu granicu Austrije s Mađarskom dolaze ponajbolji ne samo austrijski nego i svjetski visoki predikati, dobar dio njih upravo od graševine. Nije čudno što je uoči berbe Vlado Krauthaker, graševinaš te odličan proizvođač baš i visokih predikata, u Gradišću obišao u Illmitzu i enologa Helmuta Gangla, majstora i za visoke predikate.

U podrumu kod Helmuta Gangla u Illmitzu: Vlado Krauthaker, Helmut Gangl i Ivan Dropuljić (Zagreb vino.com). Gangl je svoje malo vinsko carstvo ukrasio nizom umjetničkih slika. Slike prate vina, a ova na fotografiji vezana je uz vino zweigelt, u magnumu i butelji kao suho, te u najmanjoj boci od te tri kao visoki predikat

Gangl, koji također izražava mišljenje da će ovogodišnja berba dati  visoke alkohole i da će u vinu istodobno nedostajati kiselina, ponudio je na kušanje svoj sjajan, svjež a moćan suhi Gewürtztraminer 2017 (13,0 vol %), te vrlo zanimljiv polusuhi NeusiedlerSee Traminer Reserve Multivintage od nekoliko berbi, u ovome slučaju 2005, 2006 i 2009, te više izvrsnih visokih predikata poput Traminera 2004 TBA (14,5 vol %, 150 g/l neprovrelog sladora), Pinot blanca 2008 s 8 vol % te sa 230 g/lit neprovrelog sladora, kao  i Zweigelta 2008 TBA s 13,5 vol % i sa 140 g/lit neprovrelog šećera.

Od crnih suhih vina sjajan utisak je ostavilo Cuvée Rot 2012 (13,5 vol %) od lovrijenca i zweigelta te s pet posto cabernet sauvignona…

___________________________________________________

ČEŠKI VINOGRADARI/VINARI NA JEMATVI u ZLATNOJ DOLINI – U punom jeku berbe Vlado Krauthaker uspio se na svom posjedu podružiti s grupom čeških vinogradara i vinara iz Znojma, iz područja sa 1200 hektara pod vinovom lozom, poznatog u javnosti kao vinogorje Plavih podruma. Češki vinogradari/vinari iz ove grupe vlasnici su od pet do 15 hektara vinograda, uzgajaju graševinu, rizling rajnski, sauvignon i pinote, dakle sortiment kakav je i u Kutjevu, a vino, kako veli predsjednik Vinarske udruge Znojmo, Marek Špalek,  uglavnom prodaju na kućnom pragu.

Kod kojih trganje još nije bilo počelo pa su period uoči svoje berbe iskoristili za studijsko putovanje u južnije predjele gdje je berba već startala, konkretno u slovenski vinorodni Ormož, potom u Kutjevo gdje su uz Krauthakera obišli i Kutjevo d.d., a potom su na povratku doma imali u planu zastati i u mađarskom Villanyju. Kod Krauthakera su, nakon obilaska vinograda, u preradbenom dijelu posjeda s osobitom pažnjom pratili cijeli proces, od prijema grožđa, preko vaganja i prešanja do utakanja soka u cisterne i bačve. ♣

Sličice iz Kutjeva

VINO KAO LIJEK PROTIV STAROSTI i KAO VESELJE MLADOSTI – Lijepa i logična dobrodošlica: precizna informacija o tome gdje ste, i stih za dušu: Vino je lijek mladosti i veselje starosti… S ekstra trsnog brežuljka Kutjevačkog vinogorja Vidim vidim drugi ekstra trsni položaj – Rosenberg, a, onda s Rosenberga vidim Vidim.

A bogme, vidim, u središtu mjesta Kutjevo, i The House of Wine, naime Vinkomir i Vallis aurea, nekad centralni pojam, više nisu atraktivni kao nešto lokalno, domaće a valjda ni dovoljno domoljubno. Usput: ne može se ne spomenuti da je prvi prizor koji brojni stranci vide na ulasku u The House of Wine golema reklama za Žuju…

U središtu je Kutjeva, od nedavno, i Galićev novi podrum – građevinarski izazov a, navodno, s enološke strane i proizvodni pogon za 22. stoljeće – smješten u neposrednom susjedstvu nedavno preuređenog ali za (širu) javnost zatvorenog famoznog kutjevačkog dvorca koji bi mogao kao objekt biti idealan za instituciju poput kakve Vinske akademije i Centra Graševine u koju Slavonci toliko polažu…

Pa, eto kad se već ne može u dvorac, rješenje je možda poći na smuđa u ugostiteljsko-turistički objekt tipično slavonskog naziva Schoenblick, ili pak utjehu vezanu uz kulturu pijenja potražiti prema strelici na ploči-putokazu za – Cugerland…

Na kraju ipak domaće na domaćemu: odmor u garnituri za sjedenje napravljenoj od rabljenih bačvica od, dakako, slavonske hrastovine… Spijemo još je’nu, pa gremo domov….

Kol’ko lipih stvari, rekli bi Šokci, ali – koliko efekta za društvenu zajednicu? ♣

Barunov pakleni plan

PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA STOLJETNOG STARCA! – Postoje razni baruni, plemenitaši po rodovniku, gospoda i bogatuni ali i oni financijski propali i moralno posrnuli, crveni (Red Baron), a najbolji su oni veseli i dobra srca pa makar bili i bez pedigrea. Jedan od takvih je vinski barunJosip istodobno i Stéphane Barundić, iz krašićkog okruga. Porijeklom iz Doline kardinala, ranu je mladost proveo u Francuskoj ali vuklo ga je u Lijepu našu, došao je i zaposlio se, a s obzirom da je stekao francusku sklonost prema plemenitoj kapljici te s obzirom na dugogodišnju obiteljsku tradiciju vezanu uz proizvodnju vina, prije nekih sedam godina odlučio se i sâm aktivno radno posvetiti i Bakhovu nektaru, ali ne na domaći stari selski nego na moderan način. I, danas, on i njegova supruga Mara Špoljar-Barundić brinu o nekih 2,5 hektara na poziciji Gorice kod Hrženika a zasađenih sortama graševina, manzoni, muškat žuti i pinot crni.

Uz njihov relativno mladi  vinograd na žici s kojega vino u butelji lansiraju pod robnom markom Barun, na oko 0,25 ha nalazi se i stari nasad na kolcu, s još dobro rodnom lozom u dobi između 100 i 150 godina! Tu je nekih 500 panjeva što plaveca žutoga, što graševine, kraljevine, plemenke, lipovine, muškata, ranfola, lipovine, silvanca zelenoga, frankovke i crne kavčine. I kao francuski vinski đak, Barun(dić) je pomislio da bi te stare loze vrijedilo iskoristiti za plemenitiji rezultat od običnog gemišta – za posebno vino proizvedeno kao hommage dugogodišnjoj vinogradarsko-vinskoj tradiciji u krašićkome kraju. I u dogovoru s Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom iz 24 sata, prof. Ivanom Dropuljićm, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com, te Svijetom u čaši na Bartolovo krenuo u je berbu, s time da se s obzirom na sortiment pa i nešto povećani prinos (na rezidbu glede visine roda ove godine Josip nije mogao utjecati) u konačnici dobije pjenušac, klasičnom metodom drugog vrenja u butelji. Barundić već ima iskustva s pjenušcima, proizvodi i bijeli i ružičasti, a za njih je i osvajao priznanja visoka sjaja na strukovnim ocjenjivanjima vina. U berbi smo sudjelovali Josip Barundić Barun i njegovi  sinovi Josip i Tomislav, stric Drago Prstec, Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić i ja. Vrijeme je poslužilo, ubrano grožđe je bilo zdravo (pa, biralo ga se!), u ustima s lijepim sladorom i s finom kiselošću.  I sad se svi –

Mara Špoljar Barundić sa kćerkicom Anemari

strpljivo – veselimo budućim živahnim mjehurićima više od stoljetnog starca…  ♣

Izbor za Seosku ženu godine Zagrebačke županije 2018

BARUNICA MARA IZ DOLINE KARDINALA! – Zagrebačka županija već po dosta dugačkoj tradiciji svakih 12 mjeseci proglašava Seosku ženu godine. Predlažem ovdje kandidatkinju koju laskava titula nikako ne bi smjela mimoići. A to je Mara Špoljar-Barundić iz Krašića (na slici sa kćerkicom Anemari)! Lijepa, uvijek nasmijana i spremna za šalu, izvrsna u komunikaciji, sjajna supruga i mama (troje djece!), odlična kuharica (vidi, na slici, reš-pečene kopuna i racu!), primjerno radišna u kući, okućničkom vrtu te u obiteljskom vinogradu, puna poduzetničkog duha – upravo žustro nagovara supruga Josipa da posadi još loza kako bi povećali produkciju vina…

Pa – treba li još koji argument?… ♣

Slavonska crna vina i slavonska crna svinja

JAKOBOVI CRNJACI UZ KARE i ŠOKOL – Ne jenjava – i to je dobro! – inicijativa vezana uz organizaciju festivala crnih slavonskih vina uz potporu, na tanjuru, crne slavonske svinje. Stupničanin po porijeklu a Zagrepčanin po mjestu stanovanja Zdravko Ilija Jakobović stavlja, uz svoje syrah i Jakob cuvée, mesne adute odmah na stol: svinjski kare i svinjsku vratinu od crne slavonske svinje, prerađene u njegovoj osobnoj režiji. Kare od crne slavonske svinje on meće najprije na dva tjedna u klasičan pac od krupne stonske morske soli, češnjaka i papra, potom meso ide na četiri sata u pac od crnog vina kuhanoga s klinčićem, lovorom, muškatnim oraščićem, slijedi cijeđenje i potom pakiranje mesa u svinjsko crijevo i u mrežicu, te sušenje, bez prethodnog dimljenja, na zraku (blagi

Jakob…

… kare i šokol

propuh) u trajanju od 1,5 do dva mjeseca, potom su opcije: konzumacija, odnosno vakumiranje komada koji još trebaju pričekati na potrošnju.

Kod vratine, koju Jakobović naziva i šokolom, postupak je gotovo jednak: klasičan pac, pa onda oko četiri sata namakanja u crnome vinu u kojemu je kuhano začinsko bilje, nakon toga valjanje komada mesa u sitno sjeckano začinsko bilje i mljevene velebitske aromatične trave, pa sušenje, također bez prethodnog dimljenja, oko tri mjeseca na zraku, potom je moguća konzumacija, a komadi koji su predviđeni za čuvanje vakumiraju se i drže na tamnom mjestu na oko 17 Celzijevih stupnjeva… ♣

Moslavačke vinske ceste

U Kleti Romić kod Drage Romića (treći slijeva) i Nikice Katića (prvi slijeva) – degustacija 14 škrleta (Julio Frangen)

Važan je i vizualni identitet vina. Evo nekoliko uzoraka koje mi se izgledom činilo vrijednime izdvojiti

PONUDA ZASNOVANA NA ŠKRLETU – Vina od domaće sorte škrlet, s obzirom na dosta male vinogradske površine koje taj kultivar općenito pokriva, još je u ukupnosti količinski premalo da bi ta kapljica mogla biti i vodeća magnetska snaga za turizam u Moslavini, međutim kako se vinari i ponuđači ugostiteljskih usluga na Moslavačkim vinskim cestama, videći u škrletu kao svom adutu budućnost, sve jače oslanjaju upravo na tu domaću sortu za očekivati je da će se vinogradi sa škrletom proširiti i količine u ponudi povećati.

Dosta je, do sada, bilo pokušaja revitalizacije škrleta, osnovano je nekoliko udruga s ciljem da škrletu daju zamah – primjerice udruga vinogradara i voćara Moslavine Lujo Miklaužić, pa udruga Vinske ceste Moslavine i, kao najnovija, udruga Škrlet, zatim, sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom provedena je i klonska selekcija škrleta…, ali čini se da se tek sada, otkako postoji udruga Škrlet s grupom ambicioznih mladih ljudi s voljom da međusobno surađuju i da priču postave na čvrste poslovne noge, otvaraju realni izgledi za stvaranje kvalitetne i učinkovite vinske robne marke Škrlet Moslavine i za dobru gospodarsku valorizaciju škrleta i teritorija za koji je škrlet karakterističan. Dok udruge Lujo Miklaužić i Moslavačke vinske ceste kao članove okupljaju, rečeno mi je za nedavna boravka u Kutini, i vinogradare/vinare što su tržišno orijentirani i one što se proizvodnjom vina bave više amaterski, dotle udruga Škrlet u svoje redove prima samo registrirane robne proizvođače maksimalno okrenute tržištu. U najnovije vrijeme a otkako su mladi profesionalci aktivno na kormilu vidljiv je kod škrleta kvalitativan pomak prema naprijed. Lijepo kušanje mladih novih škrleta priređeno je prije koji mjesec uz manifestaciju Škrletovo, a početkom kolovoza održana je još jedna degustacija, ovaj put s ocjenjivanjem uzoraka, bilo je to u Kleti-restorančiću Romić vinogradara/vinara i ugostitelja Drage Romića u goricama ponad Kutinske Slatine.

Klet Romić uz vinograde ponad Kutinske Slatine. Gornji dio i, desno od zgrade, na ljetnoj terasi restoranski je prostor (domaća kuhinja), a ispod zgrade je vinski podrum. Odlično rješenje za bijeg iz ljetnom vrućinom usijanog gradskog asfalta

Komisiji kojoj je predsjednk bio Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata i bloger Bakhov sin, prezentirano je 14 uzoraka od desetak moslavačkih proizvođača, većinom članova udruge Škrlet. Uzorci su većma bili suhi i iz redovne berbe 2017, tek tri su bila starija (iz 2016. i 2015.), dva su bila sa ostatkom neprovrela sladora i moglo bi se reći namijenjena za konzumaciju uz desert, dva su bila s naznakama maceracije praćene alkoholnom fermentacijom. Vrijedno je spomenuti odmak u proizvodnji s prijašnjih jednostavnih koketnih vina s neprovrelim sladorom (polusuha) te to da su suha vina redovne berbe, dana sada na degustaciju, bila dosta ujednačena glede stilistike-organolptičkog profila; pokazivala su priličnu mineralnost, umjereni alkoholni stupanj, solidno do vrlo solidno tijelo i dosta dugačak finiš. Moj je dojam, s obzirom da su neka vina pokazivala još određenu grubost koja bi se, vjerujem, smirila s vremenom, da su se proizvođači malo previše žurili s buteljiranjem kapljice i s izlaskom na tržište, neki s kojima sam o tome popričao kažu da se škrlet jako traži već u rano proljeće, pa je to bio razlog da se s njime rano izađe, međutim bilo bi, smatram, mudro da se proizvođači među sobom dogovore (kako se to radi drugdje) o uspostavi nekoliko kategorija škrleta (npr. mladi, pa classic, superior, možda i prestige), pa da službeni izlazak pred kupca vina s oznakom marke vina Moslavački škrlet bude vezan uz te kategorije, uglavnom, predložio sam, da classic ne ide van iz podruma prije 1. rujna u godini koja slijedi berbu.

Medijane s ocjenjivanja su se kretale u rasponu od 75 kao najniže do 88 kao najviše, više je bilo viših ocjena nego manjih, dva su uzorka sa po tih 88 bodova šampioni ovoga kušanja – Škrlet 2015 eko-podruma Miklaužić, te Škrlet 2016 selekcija od Florijanovića. Šest vina dobilo je 85 i više bodova, dva su vina osvojila 84 boda a tri vina 83 boda. Za primijetiti još nešto pozitivno: veći broj škrleta imao je vrlo decentnu opremu (butelja, etiketa: kreacija a i pedantna nalijepljenost na flašu, ukrasna kapica…), s estetskog i marketinškog stanovišta to je vrlo važno.

Nikica Katić koji u Kleti Romić vodi vinogradarski i vinarski dio doimlje se kao vrlo ambiciozan i sklon učenju, ima volju, osim škrletu, jače se posvetiti i frankovki. Po onome što sam kušao sada u podrumu, veliki adut u nastajanju mu je chardonnay iz 2017. što dozrijeva na finom talogu (sur lie) i u bačvici će, kako Katić kaže, ostati dvije godine. Ne bi li se na tragu takvog chardnnaya moglo uz prikladan pristup u vinogradu i u podrumu, realizirati i škrlet? Prije nekoliko godina u Kutini na kušanju vina od selekcioniranih klonova škrleta predstavljeno je nekoliko uzoraka škrleta koji su pokazali da i vino od toga kultivara može biti i čvrsto, gusto….

S obzirom da smo vina degustrirali u kušaonici Kleti Romić, kod Romićevih smo se i najduže zadržali. Bilo je prilike vidjeti vinograd, podrum, kušati i druga vina. Romićevi posjeduju vlastiti vinograd na 290 metara nadmorske visine i s 1000 trsova u rodu, ove godine posadili su novih 1200 loza, imaju vinograde u zakupu a po potrebi i dodatno otkupe grožđe. Bave se škrletom, graševinom, bijelim pinotom i frankovkom, koje nude u svom ugostiteljskom objektu smještenom u lijepom, ozelenjenom ambijentu. Proizvodnju vodi mladi Nikica Katić, rođak Drage Romića, on ostavlja utisak ambiciozne osobe pri volji da uči i eksperimentira kako bi ostvario i eno-uratke iznadprosječne, vrlo visoke kakvoće. U jednoj bačvici Katić njeguje na finom talogu pažnje i te kako vrijedan chardonnay iz berbe 2017, to se vino pokazuje u sjajnom svjetlu a puni njegov sjaj očekuje se za godinu dana, naime plan je to vino držati u bačvici dvije godine.

Klet Romić, koja u simpatičnom ambijentu unutra može primiti pedesetak osoba a jednako toliko i na vanjskom lijepo uređenom prostoru – idealnome za bijeg od vrućine ljetnog užarenog asfalta, svo vino proda na kućnome pragu. Uz nareske domaće proizvodnje nudi i toplu kuhinju no za takav obrok trebaju prethodne najava i dogovor (telefon je 098 9524 620). Nada Romić, supruga Drage Romića, profesionalna je kuharica i ona priprema specijalitete od divljači, domaća pečenja, janjetinu…. ♣

Dani otvorenih butelja u Zagrebu

NA ŠTROSU KAPLJICA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE – S povratkom popularnih Dana otvorenih butelja u organizaciji Vina Mosaica i CestAgrama na dobro znano mjesto na Štrosu, na Gornjem Gradu počinje, kaže Saša Zec iz Vina Mosaica, vruća vinska jesen u Zagrebu. Plan je bio retrospektivno startati s moslavačkim škrletom koji se, veli Zec, odlično pokazao kao ljetno vino, a u subotu 8. rujna u podne namjera je dovesti na Štros dah i duh te kapljicu Vukovarsko-srijemske županije. Nastupit će PZ Trs, Mladen Papak, vinarija Buhač I Iločki podrumi. Plan je svake subote imati goste iz nekog drugog hrvatskog vinorodnog područja, te subotnjim podnevnim vinskim špicama na Štrosu ući u period Adventa ♣

Zanimljiva degustacija u Samoboru

VETERANI u IZNENAĐUJUĆOJ FORMI – Kod znanog samoborskog ugostitelja, vinogradara i vinara te predsjednika Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijana Žganjera svako toliko održe se vrlo zanimljive degustacije vina na različite teme, bilo da je riječ o sorti, vinorodnom području, tehnologiji proizvodnje, starosti vina… Domaćin i ekipa njegovih prijatelja inače, dakako, ljubitelja plemenite kapljice ali i poslovno involvirana u Bakhov svijet, prikupe vina na zadanu temu, a ovaj put nit vodilja bila je vezana uz poodmaklu dob uzoraka. Pa, evo što smo, zajedno sa Žganjerom, kušali enolozi Franjo Francem, inače i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i Nenad Maslek, inače i predstavnik tvrtke Lallemand (enološka sredstva), pa plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac, Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, te novinari Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja iz Svijeta u čaši:

ZLATNI PERLAN 1993 extra brut méthode traditionelle – Franjo JAMBROVIĆ, Plešivica-Okić, 12,0 vol% • ŠENPJEN brut – Ivo TURK  • CLASSIC 2006 brut nature – Zvonimir TOMAC

CHARDONNAY 2008 sur lie – Damir DRAGO REŽEK, Plešivica-Okić, suho, 14,5 vol% • CHARDONNAY 1998 – Zvonimir TOMAC, Plešivica-Okić, polusuho, 11,5 vol%

GRAŠEVINA 2008 Mitrovac – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, suho, 14,0 vol% • GRAŠEVINA 1993 kasna berba – Ivan ENJINGI, Kutjevo, suho, 12,25 vol% • VENJE bijelo 2006 izborna berba barrique – Ivan ENJINGI, Kutjevo, Venje, polusuho, 15,0 vol % • VENJE 1998  barrique – Ivan  ENJINGI, Kutjevo, Venje, suho, 12,25 vol%

ČURIN 1967 – Stanko ČURIN, Ljutomer-Ormož

COCTURA 2015 – Željko KOS, Prigorje-Bilogora, Zelina, rizling rajnski, macerirano 183 dana u hrastovoj bačvi, fermentirano na vlastitom kvascu, punjeno bez filtracije, suho, 13,0 vol% • MALVAZIJA SESTO SENSO 2010TOMAZ REBULA 2009GRACE/Svetlik, 13,0 vol %

PRIMITIVO di MANDURIA 2015CANTOLIO, Manduria, dop, suho, 14,0 vol% • DINGAČ 2012  Matuško – Mato VIOLIĆ MATUŠKO, Pelješac, Dingač, plavac mali, njegovano u barrique bačvicama, suho, 15,5 vol% • DINGAČ 2011 Sv. LucijaSAINTS HILLS, Pelješac, Dingač, vinograd sv. Lucija, plavac mali, suho, 15,5 vol% • ZLATAN PLAVAC 1994 – Zlatan PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, plavac mali, suho, 14,5 vol%

Ivo Kozarčanin

VELIKO  SRCE 2012 – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, vinograd ispred obiteljske kuće i podruma, 11 crnih sorata, suho • MERCS 2009 – Vlado KRAUTHAKER, Kutjevo, merlot i cabernet sauvignon, suho, 13,9 vol% • CAFÉTINUPROLAZU CABERNET SAUVIGNON 2003 – Marijan ŽGANJER NAPA VALLEY CABERNET SAUVIGNON 1989GRGICH HILLS, Kalifornija, Napa Valley, suho, 13,5 vol%

AMARONE della VALPOLICELLA 1997 (corvina, rondinella, molinara) – FABIANO, 15,5 vol%

Dakle, većina vina je imala zaista poprilično godina na plećima (osam i više!), kod nekih uzoraka etikete su bile malo oštećene ili su kroz vrijeme i u dodiru s prašinom potamnile pa se neki podaci nisu vidjeli, stoga na ovim popisu i nedostaju. Pogled na butelje prije otčepljivanja izazivao je skepsu o kondiciji vina, međutim dojmovi su na kraju bili iznenađujuće povoljni! Vrijedi navesti da su se bijela vina, koja su sva bila stara desetljeće i više, pokazala u ukupnosti u boljem svjetlu od crnih.

Marijan Žganjer

Kod pjenušaca – jedan odličan (dakako najmlađi od tri), a jedan (najstariji) sa zanimljivom evolucijom – više uopće nije perlao, pretvorio se u posve mirno vino, isprva je na nosu i u ustima pokazivao klasičnu starinu koja odbija međutim s vremenom se u čaši sjajno otvorio, miris se razvio u pravcu onoga svojstvenoga sherryju ali i s primjesama onoga svojstvenog oksidativno rađenom vinu (vin jaune) iz francuske pokrajine Jura, u ustima se predstavio s ugodnom slasti. Mogao bi biti i te kako upotrebljiv, za kraj obroka, a i kao piće uz meditaciju. Kod bijelih mirnih vina valjalo je biti strpljiv i također pričekati da se dovoljno otvore. Neka su od prvog trenutka degustacije pa do konačnog suda o njima imala nevjerojatnu transformaciju – od prvotnog čak odbojnog utiska na tragu žabe prometnula su se u princa/princezu! Najstarije vino kušanja, ono iz 1967., pretpostavka je da je riječ o sorti moslavac/šipon, prezentiralo se kao puno mlađe nego što, po navodu godišta berbe, jeste! Svima se od bijelih mirnih vina najviše dopala Krauthakerova Graševina 2008 Mitrovac, aplauze su dobili Enjingijevo Venje bijelo 1998 barrique, potom i Tomčev Chardonnay 1998, komplimenti su upućeni i Venju bijelome 2006 izbornoj berbi barrique od Enjingija, pohvala i Chardonnayu 2008 sur lie Damira Drage Režeka. Kod narančastih, primjedba je bila da njima i te kako odgovara duže odležavanje… Kod crnjaka posluženih u prvoj grupi – različito: jedan je imao problem čepa (TCA), jedan je bio majstorski komercijalno dotjeran ciljano za pilce koji vole izraženije note drveta i vanilije, jedan je pak bio obilježen kožom i animalnime (brett), jedan je pokazao izraženiju hlapljivu kiselost… Kod crnih mješavina i samostalnih bordožana, najstariji se crnjak (1989.) pokazao izvrsno očuvanime, a najbolji utisak ostavio je čistoćom, punoćom, mekoćom i elegancijom Cabernet sauvignon 2003 od domaćina Žganjera, koji je grožđe za nj kupio na jednom od ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja, onome u brodskom Stupniku. Amarone s 21 godinom, tipičan, gust, slastan, u odličnoj formi!… ♣

Na novi izazov – Decanter World Wide Award 2019

SIBEROVA MUŠKATNA HRABROST – Nakon dugogodišnje vrlo uspješne karijere na stomatološkom području, Osječanin te erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber sa suprugom Dušicom pjenušcem slavi ženin rođendan i medalje što ih je za svoja dva uzorka osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wide Award. Nagrađeni 2017 su bili Siberovi Muškat žuti 2016 – srebro, i Cabernet sauvignon 2011 – bronca. Piće uz koje se sada raduje bračni par Siber je ne samo vlastiti proizvod, nego i neuobičajeni eno-uradak, naime Mladen izlazi s pjenušcem rađenim klasičnom šampanjskom metodom a od posve suhog baznog vina od sorte muškat žuti, aromatičnog kultivara koji se u najvećem broju slučajeva rabi za proizvodnju slađih mirnih vina u kategoriji desertnih. Od berbe 2014. dio grožđa od muškata žutoga pretvorio je u mirno posve suho vino i zadovoljan postignutime odlučio se i na korak više: šampanjizaciju toga muškatnog vina i na držanje pjenušca na finom talogu u buteji prije degoržiranja najmanje oko tri i pol godine. Upravo ovih dana dio tog pjenušca finaliziran je, i Siber razmišlja o tome da iduće godine na Decanter kao nešto posebno pošalje i taj muškatni pjenušac kao svoj novi izazov. Inače, Siber ima odličan – barem se tako zasad pokazuje! – mirni i posve suhi žuti muškat iz berbe 2017, taj se još nalazi u cisterni na finom talogu s kvascima. Metodom sur lie iz berbe 2017 napravio je i vrlo ozbiljan mirni sauvignon, fermentiran u bačvici od bagrema, a koji također još nije napunjen u bocu, i još uvijek je na finom talogu u cisterni. Siber, znan inače i po vrlo dobrome cabernet sauvignonu, iz berbe 2017. ima od te bordoške crne sorte i jako dobar mirni rosé. Siberovi inače u Erdutu u blizini Dunava posjeduju uzorno održavani vinograd površine 10 hektara ali vino za vlastitu etiketu ne rade od cijele količine ubranog roda, zasad za vino za sebe prerade tek oko 20 posto roda, ostatak grožđa je namijenjen prodaji. Možda Sibera medalje koje je već osvojio na prestižnim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice ali i nada u nova odličja iduće godine potaknu da smanji prodaju grožđa i da s većim opsegom svoje sirovine od ovoga sada krene u proizvodnju vlastitoga vina. ♣

Vjerski turizam, fiš-turizam i Aljmaš

Moderno zdanje – novosagrađena crkva Gospe od utočišta u Aljmašu

HALÁS JUMBA KOD DANETA – Aljmaš je selo u općini Erdut (Osječko-baranjska županija) smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, uz obronke Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 metra. Na proljeće 2014. godine proslavio je 777-godišnjicu postojanja! Aljmaš, sa zaseocima Aljmaška Planina i Ušće, danas broji 605 stanovnika. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom, potom, logičnougostiteljstvomtrgovinom i turizmom (u mjestu su tri hotela sa po tri zvjezdice).

Dva lica kotlića za fiš: jedno, crno, na polici, desno, dojam je kao da se radi o vojničkim kacigama složenima jedna na drugu, te drugo, svijetlo i u crvenom tonu, s već zamalo prigotovljenim fiš-paprikašom

Glavni oblik turizma u Aljmašu je vjerski turizam, naime Aljmaš je marijansko svetište još od 1704. godine. Na blagdan Velike Gospe u Aljmašu se okupi vrlo velik broj vjernika hodočasnika. Na razini godine Aljmaš, inače, privuče, rado će se pohvaliti domaćini, i do 100.000 gostiju! Zanimljivost u mjestu je crkva Gospe od utočišta. Originalna crkva, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine, ali je u Domovinskom ratu ona srušena do temelja, i na mjestu nje sagrađena je nova crkva – kao moderno arhitektonsko zdanje.

Mnogo gostiju hodočasti u Aljmaš i radi tradicijskog fiš-paprikaša, kultno mjesto za šmekere koji dobro znaju što je to pravi fiš-paprikaš objekt je Kod Daneta, kojega vodi kao dunavski ribar (= po mađarski: halás, po domaće, slavonski: alas) i kao kuhar fiša Drago Dumančić Jumba, majstor zanata, nema što! Evo ga u njegovoj posebnoj kuhinji za fiš, s nizom kotlića i brojnim ognjištima za njih. Simultanka uz kotliće s fišom u nastajanju! Nije mu ljeti lako kad se gosti sjate u restoran: atmosfera je doslovno usijana, naime ljeti temperatura zraka u Aljmašu lako prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva, a dovoljan je samo jedan kotlić na vatri de je u Jumbovoj kuhinji osjetno povisi, kako li je tek kad u isto vrijeme u pogonu bude desetak i više kotlića… ♣

Pirotehnika brut(al) nature

ULICE MOHAČA u VATRI GRAHA – Nije nužno da kao sredstvo za značajno okupljanje ljudi služe samo ekskluzivni namirnice i proizvodi, jak magnet može, eto, biti i ono što je blisko najširem pučanstvu i ne spada u kategoriju nobl. U našim Kaštelima u Dalmaciji to je npr. bob, a u mađarskom Mohaču to je – grah! Mađari ga nazivaju bap, a to, eto, kao izraz zvuči vrlo slično bobu…

Mohač – gradska vijećnica

Festivalska ulica

Okupljalište Mohačkih šokaca

Ljetno druženje uz vatru, i hlađenje uz pivo

Grah krčka… a naši se zabavljaju svirkom, pjesmom i plesom

U ljeto u Mohaču, gradu znanome po dvama bitnim ratovima – jednome iz 1526., i drugome iz 1687. kad je tu napokon posve poražena osvajačka vojska Otomanskog carstva – održava se ulični festival graha ili, kako oni kažu: Mohacsi bap fözö sukacok festivalja. Vruć ljetni zrak sam po sebi, uličnu toplinu pojačavaju brojne vatrice nužne da se skuha grah koji dodatno peče s obzirom na tradicijski obilatu uporabu feferona i crvene ljute paprike… Ima li baš festival graha kao okidača nečega iz domene prirodne (brut/al nature) pirotehnike – a pirotehnika je znanost o korištenju izvora sposobnih za samostalne i samoodržive egzotermne kemijske reakcije za proizvodnju topline, svjetlosti, plina, dima i/ili zvuka – neke veze sa spomenutim, drugim, i pobjedničkim ratom za Europu, to ne znam, ali činjenica je da je u Mohaču paleći grah – međutim ponuda hladnog piva i hladnog vina na nivou je! – odličan medij za uličnu narodsku veselicu, i te kako iskoristivu i u turističke svrhe…

Mohač je inače lijepo uređeni gradić smješten na desnoj obali Dunava u mađarskome dijelu Baranje, dosta blizu državne granice s Hrvatskom. Popis stanovništva iz 2011. kaže da broji 17.808 stanovnika, od kojih je 15,842 (84,2%) Mađara, zatim 9,7 posto Nijemaca i 3,9 posto Hrvata… Gradovi-pobratimi Mohača su iz Hrvatske Beli Manastir te, od 2014., i Filip-Jakov, pa, dakako da je među gostima na ulicama graha u Mohaču bilo i kuhara i tamburaša iz Lijepe naše.

Evo nekoliko prizora s uličnog festivala graha održanog početkom kolovoza u Mohaču, gdje je, inače, baš i u jednoj od ulica-poprišta manifestacije, sjedište Zajednice mohačkih Šokaca, pa je bilo sasma logično da će tamo biti prisutni i predstanici iz Hrvatske. Mnogo grupa koje su u ćupovima (moglo ih se i kupiti – i za ponijeti doma – na posebnim prodajnim štandovima) uz vatru (ne na vatri, nego, da ne zagori, pored vatre) prigotavljale grah, vesela lica, svirci… ♣

Sedmo natjecanje u ručnom rezanju pršuta u Krku

SVJETSKA PRVAKINJA iz ZAGREBAČKOG BORONGAJA – Svjetski drugoplasirani slavili su na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a svjetska prvakinja slavila je u vinoteci-pršutoreznici Dropi-promocija u građevinskom kompleksu na okretištu tramvaja na zagrebačkom Borongaju! Svjetska prvakinja u ručnom rezanju pršuta je Ivanka Dropuljić! Ona je početkom kolovoza pobijedila na sedmom svjetskom natjecanju u ručnom rezanju pršuta održanome u sklopu Krčkog sajma na slikovitom Kamplinu u gradu Krku, u organizaciji Turističke zajednice grada Krka, Kuće krčkog pršuta Žužić, Radija otoka Krka i Klastera hrvatskog pršuta.  Čestitke!

Šampionka Ivanka Dropuljić i uz nju suprug Ivan Dropuljić te novinar Tomislav Radić

Noževe nad pršutima ukrstilo je 14 ekipa, većina ih je bila vezana uz medije javnog informiranja a manji dio uz turističke zajednice i općine otoka Krka. Rezao se pršut iz proizvodnje Kuće krčkog pršuta Žužić, zadatak natjecatelja bio je da, pod budnim okom dvojice mentora Vjeka i Andra Žužića, odrežu lijepe kriške za desetdekagramski ugostiteljski pjat! Rezao se i pršut drugih proizvođača – dalmatinski i drniški, tu je trebalo odrezati najljepšu najdužu fetu! Stručni je ocjenjivački sud na čelu s Antom Madirom, predsjednikom Klastera hrvatskog pršuta, proglasio najbolje rezače, pa evo i redosljeda:

Šampion: HRVATSKI RADIO i PORTAL GASTRONAUT (Ivanka Dropuljić, rezačica, Ivan Dropuljić, aranžer narezane plate, te novinar Tomislav Radić kao predstavnik Hrvatskog radija), zatim, kao drugi, REVIJA GOSTINEC i SLOVENIAN TRAVELLER, pa, treći, RADIO KORZO, potom KANAL RI, HRT STUDIO RIJEKA, KRČKI VAL i NEZAVISNI PORTAL OTOK KRK, LA VOCE DEL POPOLO, RADIO RIJEKA i NOVI LIST. Najbolji među turističkim zajednicama i općinama otoka Krka bili su  TURISTIČKA ZAJEDNICA OTOKA KRKA,  GRAD KRK i OPĆINA MALINSKA, TZO OMIŠALJ i TZO PUNAT, OPĆINA OMIŠALJi OPĆINA PUNAT, TZO MALINSKA i TZO BAŠKA.

Za zainteresirane korisna informacija: pobjednički i bračni par Dropuljić u svom objektu Dropi-promocija u Zagrebu uz vrhunska vina nudi ponajbolje hrvatske sireve i pršute i, dakako, uslugu finog rezanja, najbolje je prethodno se dogovoriti o željama, telefon je 098 485894.

S obzirom da su Dropuljići realizatori visokocijenjenog međunarodnog festivala vina i delicija Zagreb Vino.com, za očekivati je, s obzirom na ovu njihovu krčku pobjedu u rezanju i posluživanju pršuta, da će na spomenutom festivalu u zagrebačkom hotelu Esplanade posljednjeg petka i subote u studenome još značajniji prostor biti posvećen upravo pršutu… ♣

Chef i rock-zvijezda: Bono Vox i Hrvoje Zirojević

Dva chefa: Rudi Štefan i Hrvoje Zirojević

Velikani – Laganini Pelegrini

BONO VOX DALEKO SE ČUJE… – Lani je najavio da se vraća, i ovih ljetnih dana riječ je i održao: nakon naporne turneje, Irac Paul David Hewson iz Dublina odlučio se, logično, za opciju laganini, ali ne samo za laganini s malim nego i za Laganini, dakle s velikim početnim slovom! Bona vox ili vox bona daleko se čuje: to vrijedi ne samo za zvijezdu U2 Bona Voxa, nego i za talentiranog hrvatskog chefa Hrvoja Zirojevića, glavnog kuhara restorana Laganini na Palmižani kod Hvara. Dok Hewson širi dobar glas doista svojim glasom – uostalom nadimak Bono Vox (vox bona na

Chef i dvoje novinara: Meri Šilović, Hrvoje Zirojević i Željko Suhadolnik

latinskome znači dobar glas) što ga je zbog jedinstvenog glasa dobio krajem sedamdesetih, dotle chef Zirojević, za kojega autoriteti vele da je jedan od najboljih hrvatskih majstora – ako ne i najbolji! – u prigotavljanju jela posebice od ribe i plodova mora, dobar glas širi kreacijama na tanjuru. Bono Vox tek je jedna od svjetskih zvijezda koje su se došle uvjeriti u ono čime Zirojević održava Laganini u statusu malog raja, i koje su se i vratile na Palmižanu….

Zirojevića je inače na Palmižani obišao i njegov kolega po profesiji ali i kolega po visokom renomeu – chef Rudi Štefan iz šibenskog restorana Pelegrin, nositelj jedne Michelinove zvjezdice! Možemo, zar ne,  reći da su Zirojević i Štefan uz tanjur ono što su Modrić i Rakitić s loptom!…

A eto u društvu Zirojevića u Laganiniju na Palmižani i ugledne splitske novinarke Meri Šilović (Slobodna Dalmacija, Maslina…) i – mene (Svijet u čaši). I mi smo obećali chefu Hrvoju – da ćemo se vratiti… Lijepo je biti s velikanima. ♣

Hraniti se zdravo

PIKASTI LIMUN – Hraniti se zdravo: postulat među ostalime kaže – jesti puno voća, osobito je preporučljivo ono bogato vitaminom C, te jesti raznoliko. Pa, evo, limun je znan po vitaminu C, njegov sok je fino kiselkasti i osvježavajuć, pomiješan s vodom daje odličan napitak baš i sada za ovo vruće ljetno vrijeme, a glede raznovrsnosti Konzum se eto pobrinuo i za novu vrstu limuna, tzv. smežurani pikasti limun, kao što postoji i sorta grožđa pikasta kraljevina. Kako bobe te pikaste kraljevina dozrijevanjem na trsu pod svjetlošću sunčevih zraka postaju zlaćanije i s izraženijim smeđkastim točkicama, tako i ovaj Konzumov pikasti smežurani limun pod neonskom svjetlosti na svojoj sve zagasitijoj žutoj boji dobiva  sve veće i izraženije smeđkaste pjege. Evolucija je svakim danom jače vidljiva.  Zamislite, maloprodajna cijena po kilogramu jednaka je onoj za uobičajeni čvrstiji limun sjajne žućkaste boje sa zelenkastom ninjansom – 19,99 kuna. Je li moguće da ovaj pikasti limun čak i istisnute onaj klasični?….

Pa, tko se ne bi pomamio! Konzumiraš limun kao izvor vitamina C, a, k tome, o jednakome trošku možeš si priuštiti  dvije vrste limuna… Hvala Konzumu i za to što je spustio maloprodajnu cijenu, izvorno je kilogram bio po 24 i nešto kuna.  ♣

Eko-oznake

MJERILA ZA ZAHTJEVNE POTROŠAČE – Potrošači se, valjda, pogotovu kad je riječ o hrani, sve više educiraju o proizvodima koje kupuju. Prilikom kupovine mnogi, naročito oni u inozemstvu, poseban naglasak stavljaju i na zdravlje i ekologiju.  Sve to dovelo je do velikog rasta potražnje za proizvodima vrhunske kvalitete koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u produkciji ali i visoke standarde vlastite ekološke podobnosti. Velika konkurencija na policama trgovina potaknula je tvrtke da se prilagode takvim trendovima pa se mnoge od njih nastoje istaknuti upravo naglašavajući pozitivan ekološki i zdravstveni aspekt svojih proizvoda.

– Tržišni trendovi jasno pokazuju da kupci traže proizvode koji im jamče da su dobiveni po najstrožim ekološkim standardima, a tu vidim veliku priliku za snažno brendiranje hrvatskih tvrtki na domaćem i međunarodnom tržištu, Cijena proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevnim kriterijima i mjerilima eko oznaka znatno je veća u odnosu na konvencionalnu. HGK se stoga zalaže za primjenu jasnih i nepristranih kriterija za dodjelu ekoloških oznaka (može li se zaključiti da ima i nejasnoća i pristranosti?-prim.ur)) i kontinuirano radi na informiranju hrvatskih kompanija o visokim standardima zaštite okoliša – ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

– Tržište je danas preplavljeno razno-raznim eko-oznakama od kojih neke i nisu valjane jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane i/ili ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus – objašnjava direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac.

Marija Šćulac Domac

Kako bi se uveo red na tržište i suzbilo lažno deklariranje na razini EU donesena su jedinstvena mjerila što određuju koji proizvodi mogu nositi eko-oznake i reklamirati se kao zeleni.

– Dvije su eko-oznake koje HGK ističe: nacionalni znak zaštite ambijenta Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša Europske unije EU Ecolabel. Za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – pojašnjava Šćulac Domac.

Obje eko oznake spadaju u Tip I, što znači da su dobrovoljne, da obuhvaćaju različita okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i, što je bitno, imaju neovisan sustav kvalificirane procjene/verifikacije od treće strane.

Te oznake kupcima jasno daju do znanja da su proizvodi što ih nose prošli stroge kontrole od strane nezavisnih tijela i da zadovoljavaju kriterije očuvanja okoliša u većoj mjeri od kriterija propisanih trenutnim zakonima. Oznake su namijenjene samo najboljima, pa su mjerila po kojima se dodjeljuju postavljena tako da tek 20 do 30 posto proizvoda na tržištu može udovoljiti tim zahtjevima. Također, samo eko-oznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu eko-oznaka (Global Ecolebelling Network, GEN).

Da bi proizvod i usluga mogli nositi oznaku EU Ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila temeljenih na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda/usluga na okoliš tijekom životnog ciklusa (od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe i do kada postane otpad). Mjerila su specifična za konkretnu skupinu proizvoda, odnosno usluga, i usmjerena su na onaj dio pritiska na okoliš koji je najznačajniji i na koji se može utjecati. U primjeni je od 1992. godine, a prema podacima Europske komisije iz ožujka 2018., na europskom tržištu je gotovo 70.000 proizvoda i usluga koje nose znak EU Ecolabel.

Po broju eko-oznaka prednjači Španjolska, s više od 30 tisuća oznaka, a slijede Italija i Francuska, sa znatno manjim brojkama. Španjolci su veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete. Njihovi hotelijeri prepoznali su interes kupaca za eco-friendly hotele i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom znanom razini cijele EU.

– Velik je to potencijal i za hrvatski turistički sektor, ali i za sveukupno jačanje tog segmenta tržišta i za snažnije naše pozicioniranje na stranim tržištima upravo kroz eko nišu – rekla je još Ščulac Domac, napominjući da je takav tip označavanja kod nas još u začecima, što pokazuje i činjenica da tek jedan hrvatski proizvod nosi oznaku EU Ecolabel (deterdžent za rublje EcoBianco), a svega ih je još nekoliko u proceduri dobivanja oznake.

Lijepo je to da se nastoji afirmirati proizvod s eko-oznakom, ali bilo bi još i ljepše, barem za početak, da nadležni više pažnje na tržištu posvete naročito prehrambenim proizvodima  i bez eko-oznake, naime u našim trgovinama znaju se vidjeti artikli iz prehrambenog segmenta u kondiciji u kojoj se ne bi smjeli naći na policama…   ♣

Znakovi kvalitete

PODUZETNICIMA 7,5 MILIJUNA KUNA ZA BRENDIRANJE – Hrvatska gospodarska komora potpisala je s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta Sporazum o zajedničkoj provedbi projektnog prijedloga Znakovi kvalitete za dodjelu potpora male vrijednosti mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za dokazivanje kakvoće, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda i usluga. Sredstva od 7,5 milijuna kuna za razdoblje do 2020. godine osigurao je Europski fond za regionalni razvoj. Mikro, malim i srednjim poduzećima osiguravaju se bespovratna sredstva za povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i usluga za provedbu postupka stjecanja prava uporabe znakova kvalitete HGK.

Luka Burilović

Bolja prepoznatljivost proizvoda i usluga na tržištu pomaže povećanju ukupne konkurentnosti samog poduzeća, te povećanju prihoda od prodaje, izvoza. Znakovi kvalitete pridonijet će stvaranju dodane vrijednosti za proizvod ili uslugu, a ujedno i stvaranju prepoznatljivosti ukupnog identiteta kvalitetnih hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Po jednom projektu maksimalan iznos bespovratne potpore je 75.000 kuna.

Ovo je prilika za sva mikro, mala i srednja poduzeća da ostvare bespovratnu potporu za stjecanje prava uporabe znakova kvalitete HGK bilo da se radi o znaku Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko. Projektom je HGK osigurala gospodarskim subjektima mogućnost financiranja postupka stjecanja znakova kvalitete HGK bez dodatnih financijskih ulaganja s ciljem jačanja njihove prepoznatljivosti i podizanja konkurentnosti, kazala je voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Nevenka Gašparac.

Kolikom broju (domaćih) potrošača je uopće jasno što to zapravo u smislu istinske kakvoće i originalnosti znači Hrvatska kvaliteta i Izvorno Hrvatsko?

Poziv na dostavu projektnih prijedloga s krajnjim rokom prijava je do 29. lipnja 2020. godine, a detaljnije upute za prijave na ovaj otvoreni Poziv bit će dostupne po njegovoj objavi na stranicama Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta. ♣

Zagreb Food Film Festival

NAJUKUSNIJA FILMSKA SMOTRA – Prva polovica rujna, konkretno petak, 7. rujna – početak najukusnije revije filmova u metropoli: Zagreb Food Film Festival 2018. Direktorica Sarah Josipović navodi da će trajati desetak dana, točnije do nedjelje 16.rujna. Lokacija tradicijska: Zrinjevac, najljepši park u gradu Zagrebu.

Neki od desetak filmova na repertoaru

Food Film Festival, Zrinjevac, gledalište na travi i pod zvijezdama

U otvorenom kinu pod zvijezdama na livadi parka prikazat će se deset odabranih zanimljivih foodie filmova: Burek, Pariz može čekati, Najbolji recept, Soul kuhinja, Teatar života, Mr. Church, Mravi na škampu, Carigradska kuhinja, Sushi na meksički način i Okus života. Svaki od tih filmova je poseban na svoj način, veli Sarah, i šteta je bilo koji propustiti.

Za to sljubljivanje dviju najljepših svjetskih kultura – one vezane uz hranu i one vezane uz film, u CocaColinoj prvoj kućici posuđivat će se dekice za sjedenje pri gledanju filmova na livadi te piknik košare koje će posjetitelji sami moći ispuniti delicijama čak 25 vrhunskih ugostitelja te ponudom Coca-Cola kombo menija. Posjetitelje festivala mirisom i okusom mamit će El Toro, Tač, AperEATivo, Pani, Smyrna, Klub ljubitelja janjetine, Kofer, Milky, Pofferties/Cellar, Beer bar, Mc čevap – Brko & Brko by Kotanyi, Amelie, Trdelnik, Rakijarnica&Mangosta bar, Street food passage+, Istarska hiža, Plac, The Driver, Fantastic food&drinks, OPG Čorić Soparnik, Nadine fritule, Klara premium store, Cukeraj i Jack Daniels. Primamljivo.

Osim u filmovima i nevjerojatnim okusima iz tanjura i čaše, nazočni će moći uživati i u dobroj glazbi: svakodnevno je DJ-nastup, a u subotu 15. rujna od 20 sati gostuju zanosne The Frajle.

Po prvi puta ove godine, Food Film Festival Zagreb donosi i Chill & piknik zonu by Staropramen sa sadržajima i ponudom i za dan i za večer.

Očekuje se da će kroz festival proći ukupno više od oko 100.000 što Zagrepčana, što turista!  ♣

CNN i Lijepa naša

NETKO SE MORA SRAMITI! – Od nedavno kad su hrvatski mediji javnog informiranja pompozno objavili kako je CNN Dalmaciju uvrstio među desetak za posjet najzanimljivijih prostora na svijetu – ovdje se pada u nesvijest! Ali, makar i kao najveći domoljubi, moramo biti svjesni toga da Hrvatska nije i jedina najljepša na svijetu. Vijest je, međutim, odlična, i može nam ići na ruku, ali uz euforiju – kojoj smo očito vrlo skloni, valjda stoga što dobro utječe na pražnjenje, nameće se i pitanje u pravcu toga koga treba biti – sram!

Je li to stid treba biti svuda prisutnog i utjecajnog CNN-a, koji se tek sada, iako se u nas posljednjih godina i nisu u segmentu što ga se hvali dogodile neke epohalne promjene, odlučio staviti Dalmaciju na svoju famoznu listu, ili se pak stidjeti moraju naši majstori marketinga i turističke zajednice koji svoj posao nisu odradili tako da se i prije nađemo na CNN-ovoj zlatnoj listi?♣

Go – Rebula. Andrej Erzetič s posjeda Aleksij Erzetič iz Višnjevika u Brdima

Brda/Collio i Vipava

REBULA KAO CENTARFOR, u DVA POLUVREMENA – Druga polovica kolovoza, dva poluvremena posvećena sorti rebula, prvo kolovoško i prvo općenito, u Vipavi a drugo u augustu i drugo općenito, desetak dana poslije, u Brdima/Colliju.

Postoji i LUDA Rebula! Četiri klona rebule: crazy (luda) rebula, green (zelena) rebula, rebula petit grain (s malim bobama), gold-yellow rebula (zlatna ili žuta-gialla)

Svaka čast onome (kvalitetnome) iz vana, ali domaće je domaće, i kad je s pravim vrlinama to treba podignuti na pijedestal – tako su na najozbiljniji način počeli razmišljati vinogradari/vinari Vipavskog vinorodnog kraja i goriških Brda što s druge strane državne granice nosi talijanski naziv (doslovni prijevod)

Kraljice rebule 2018 izabrana u Vipavi: novinarka Tizana Baldassari iz Viareggia, koja piše za vrlo člitani toskanski portal Wine Surf. Na slici vidjenoj svojedobno kod jednog talijanskog enologa toliko joj se dopao motiv mladog trsa rebule da ga je dala tetovirati sebi na lijevu nogu!

Collio. Rebula je stara domaća sorta i dugo je bila u sjeni sortnih došljaka iz Francuske, malo tko se trudio ili nitko se nije osobito trudio da je pokaže u punom sjaju, a onda je nekoliko ambicioznih vinara izašlo s vrlo zanimljivim eno-uradcima od nje te time zainteresiralo još neke svoje kolege za ozbiljan pristup kultivaru, pa je potaknuta akcija na stvaranju upečatljive robne marka teritorija. I tako su se u Brdima odnosno na Colliju formirale grupe odlučne da od vlastite sorte do tada u javnosti smatrane autsajderskom učine paradnog konja spomenutih oblasti u slovenskoj Primorskoj vinorodnoj regiji. Pravilno! Kao što su primjerice Bordožani učinili od svojih merlota i caberneta te kupaža, Burgundijci od chardonnaya i pinota crnoga, Nijemci od rizlinga rajnskog, Austrijanci od veltlinca zelenoga….

U predjelu Brda/Collio na tom su se zadatku udružili Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand (Četrtič), Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič, te s talijanske strane (Collio) Gravner, Jermann, Keber, Radikon, a u Vipavskome kraju Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik. Brđani su s ozbiljnim prezentacijama rebule i njenih potencijala krenuli lani, i nastavili ove godine, a Vipavci su s akcijom debitirali ove godine. I jedni i drugi okupili su u vlastitome kraju ugledne vinske eksperte te specijalizirane novinare iz domovine i inozemstva, domaće kako bi svojom stručnošću i autoritetom u sferi znanosti (vinogradarstvo i enologija), etnologije, sommelijerstva/ugostiteljstva pomogli detaljnijem upoznavanju svoje i upoznavanju međunarodne javnosti s rebulom punoga sjaja, a strance da se – bitno!!! – na licu mjesta uvjere u vrijednosti rebule i terroirea unutar kojega ona raste, da saznaju o lokalnim običajima s naglaskom na eno-gastronomiju, te da o tome ali i općenito o turističkoj ponudi područja glas pronesu svijetom.

Kraljice rebule iz goriških Brda – članice proizvođačkih obitelji ili pak uposlene u proizvođačkim kućama-sudionicama susreta Brda domovina rebule. Ispred njih u osebujnom plesu su sommelier Luca Gardini i znani vinar Stojan Ščurek, inače maneken za sunčane naočale (koje nosi I noću!)

Među zvučnim imenima uzvanika bio je i britanski vinski vinski pisac Stephen Brook, kojemu se Rebula Opoka Marjana Simčiča točila iz magnuma! Na degustaciji kod Marjana Simčiča bila je i Julia Harding MW, inače uz Jancis Robinson i Joséa Vouillamoza autorica velikog atlasa vinskih sorata svijeta Wine Grapes. A i ja sam bio osobito počašćen, za stolom u društvu dama iz organizacijskog odbora manifestacije – Tinom Novak Samec, direktoricom Zavoda za turizam Brda i njenim suradnicama Petrom Marušič i Valentinom Kristančič, zatim Evom Štraus Podlogar, glavnom tajnicom u slovenskom Ministarstvu za gospodarstvo, razvoj i tahnologiju kao i sa sommelijerkom i Vinskom akademičarkom Mirom Šemič i novinarkom Olgom Cvetek.

Predavanja s nastupima uglednika s ljubljanskog Agronomskog i Biotehnološkog fakulteta te sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, strukovne radionice uz sudjelovanje najpoznatijih domaćih ali i nekih inozemnih sommeliera i vinskih trgovaca poznavatelja realnosti i vrijednosti rebule, strukovno vođene degustacije (Denis Rusjan, Dejan Bavčer, Mojca Mavrič Štrukelj, Mira Šemič, Martin Gruzovin, Luca Gardini, Gašper Čarman...),, prezentacije vinara i vina, obilasci vinograda i podruma, chefovi sa svojim kreacijama na bazi lokalnih namirnica i recepata te usklađenih s raznim tipovima rebule (Tomaž Kavčič – Zemono/Villa Vipolže, Alessandro Gavagna – La Subida, Klinec, pa Gregor Lisjak – Theodosius Vrhpolje).. Sve na visokoj razini. Renome uključenih imena koja su bila nazočna (proizvođači i uzvanici, posebice iz medija javnog informiranja!) ali i dobrodošlo pridruživanje akciji novih članova iz redova lokalnih vinara, zatim nužno institucionaliziranje tih proizvođačkih grupa u službene udruge (bitno radi dobre suradnje s ustanovama u stanju da pruže svekoliku potporu!) pa izrada vlastitih pravilnika oko rada u trsju i u podrumu, proizvodnje tipova odnosno kategorija vina, odredbe datuma najprije mogućeg izlaska vina iz pojedine kategorije na tržište, dobro osmišljenog marketinga – dakle donošenje cjelokupne pomno razrađene strategije trebali bi rezultirati istinskim uspjehom projekta.. (još, ponovno, uskoro na www.suhiucasi.wordpress.com )  ♣

Kod obitelji Batič u Šempasu: uz domaćina Ivana (sasim lijevo) predstavnici inozemnih medija javnog informiranja iz Irske i Nizozemske (Simon J. Woolf), te Barbara Repovš, koja se potrudila u operativnoj organizaciji događanja Rebula – Cesarjev izbor u Vipavskoj dolini

Mira Šemič, i sada najbolji sommelier Slovenije Martin Gruzovin vodili su u Vipavskom Križu veliku degustaiju niza rebula iz tog vinogorja

Primož Lavrenčlč s posjeda Burja blizu Nanosa, koji se, inače, specijalizirao za mješavine sorata (od bijelih uz rebulu ima i laški rizling odnosno graševinu!) vino proizvodi koristeći ovakve betonske posude oblika jajeta. Upravo gradi velebni podrum koji je već u svom donjem dijelu gotov i u proizvodnoj funkciji (prerada grožđa te dozrijevanje u drvenim bačvama) a sad još treba dovršiti gornji dio s kušaonicom i prodavaonicom

Zagovornik rebule i zaljubljenik u njenu maceriranu varijantu, koju u vipavskome kraju proizvodi uz pomoć vinara Matjaža Lemuta: uspješni poslovni čovjek Edvard Svetlik, sa suprugom Ivi

Chef Tomaz Kavčič, jedan od najboljih slovenskih kuhara, koji u dvorcu kod Vipave vodi odličan restoran Zemono, a u protokolarnoj Villi Vipolže u Brdima bistrò i koji je za događanje vezano uz rebulu pripremio interesantne sljedove, na slici je s knjigom Ateljea okusa Svijeta u čaši: Hrvatska tradicijska kuhinja!

Ikebane u počast rebuli u Vipavi i u Brdima

 Chianti Classico, uskoro pod zaštitom UNESCO-a 

NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA JE GIOVANNI MANETTI FONTODI – Najstariji talijanski konzorcij (poslovno udruženje) za vino Chianti Classico, utemeljen 1924., dobio je novog, 14. po redu predsjednika. To je 55-godišnji Giovanni Manetti iz znane vinske kuće Fontodi iz Panzana u srcu apelacije Chianti Classico. On nasljeđuje Sergia Zingarellija (Rocca delle Macie), koji je Konzorcij vodio šest godina i koji je sada u novoj konstelaciji prijestolje predsjednika zamijenio foteljom jednog od dvaju dopredsjednika, drugi dopredsjednik je Francesco Colpizzi (Castelli del Grevepesa). Manetti, koji izvanredno i na principima biodinamike vodi svoj posjed Fontodi (vinova loza i vino, polja za žitarice i grahorice i mahunarke, goveda lokalne pasmine chianina ne tek za meso nego i za stajski gnoj…) je u ovoj nominaciji dobio, za početak, mandat od tri godine.

Giovanni Manetti, u sredini trija plavih jakni, novi predsjednik Konzorcija Chianti Classico, okružen članovima novog Upravnog odbora, inače predstavnicima proizvođačkih kuća unutar apelacije Chianti Classico docg

Consorzio del vino Chianti Classico unatrag više godina – uz Comité Interprofessionel du Vin de Champagne – jedna je od najsnažnijih poslovnih organizacija na svjetskoj vinskoj pozornici. Ne samo da (tijesna suradnja sa znanstvenicima iz segmenta vinogradarstva i enologije, te s lokalnim i regijskim društvenim i političkim strukturama) učinkovito brine o razvoju apelacije Chianti Classico docg i pravnoj zaštiti i apelacije i robne marke Gallo nero (crni pijetao, iz povijesti Toscane, uzet je kao maskota apelacije) te o vinskoj edukaciji i marketingu za vino i za cijelo područje kao i o plasmanu butelja po cijelome svijetu, nego je aktivno uključen i u brojne popratne gopodarske aktivnosti  kao što su proizvodnja i plasman ukrasnih i uporabnih suvenira s amblemom Crnog pijetla (čaše, dekanteri, otvarači za boce, majice, pregače, jakne…) i u organizaciju turističke ponude vezane uz vino Chianti Classico i teritorij Chianti Classico.

Giovanni Manetti u svom vinogradu u amfiteatru Conca d’Oro (Zlatna školjka) u Panzanu. Vina Fontodi – Vigna del Sorbo, Flaccianello i Chianti Classico docg dostupna su preko tvrtke Enozoik i na hrvatskom tržištu

Upravo kao rezultat svjesnosti da je svaki kvalitetan prehrambeni proizvod – a tu spada i vino – tijesno vezan uz teritorij na kojemu nastaje, među projektima Konzorcija pod vodstvom sada Giovannija Manettija u narednim trima godinama jedan od glavnih prioriteta će biti kompletiranje dokumentacije za UNESCO za kandidaturu teritorija Chianti Classico za zaštitu kao krajolika posebne kulturalne važnosti.

Evo i sastava novog Upravnog odbora Konzorcija Chanti Classico docg na čelu s predsjednikom Manettijem te potpredsjednicima Zingarellijem i Colpizzijem: Simone François – Castello di Querceto, Laura Bianchi – Castello di Monsanto, Sebastiano Capponi – Villa Calcinaia, Alessandro Palombo – Luiano, Tommaso Marrocchesi Marzi – Bibbiano, Nicolò Mascheroni Stianti – Castello di Volpaia, Alessandra Casini Bindi Sergardi – Bindi Sergardi, Francesco Ricasoli – Barone Ricasoli, Duccio Corsini – Principe Corsini – Villa Le Corti, Renzo Cotarella – Marchesi Antinori, Luigi Cappellini – Castello di Verrazzano, Enrico Pozzesi – Rodano, Filippo Mazzei – Marchesi Mazzei, Enrico Viglierchio – Banfi, Ivano Reali – Castello di Gabbiano, Stefano Marzotto – Pile e Lamole e Vistarenni, Andrea Cecchi – Cecchi, Malcolm Leanza – Cantina Colline del Chianti.

Sa Giovannijem Manettijem, čelnikom vinske kuće Fontodi iz Panzana, u veljači ove godine u Firenzi na degustaciji chianti classica docg u okviru tjedna Anteprime Toscane 2018

Već dvadesetak godina u veljači odlazim na poziv nekoliko toskanskih konzorcija, među njima i Chianti Classica, na pretpremijerna kušanja (Anteporime di Toscana) vina koja su stekla pravo da s 1. siječnjem te godine izađu na tržište. I imao sam prilike kroz ta dva desetljeća lijepo vidjeti uspon baš Konzorcija Chianti Classico, veliki skok prema gore počeo je od 2000. kad je javno predstavljen projekt razvoja baziran na rezultatima temeljitih istraživanja tla, izbora najboljih lokaliteta za vinograde, izbora najboljih klonova sangiovesea, odredbi minimalne gustoće sadnje bitne i za kakvoću roda i s aspekta ekonomske isplativosti  glede količine, odredbama o kvalitativnim rangovima vina i u skladu s time o načinima i minimalnoj dužini dozrijevanja vina te o najranijim mogućim izlascima vina na tržište po tim kvalitativnim nivoima. Chianti classico postao je, kod najveće većine vinara apelacije i u gotovo čitavoj ukupnoj količini, kakvoćom vrlo respektabilno vino za zahtjevnog potrošača, i odlično se prodaje po cijelome planetu.

I već odavno sanjam da bi se takva organizacija i takav rezultat mogli postići i ovdje, u Hrvatskoj, ali zasad nismo ni blizu. Možda šansu da se jednog dana nađe na tako uspješnom gospodarskom kolosijeku u nas ima zasad jedino udruga Vinistra, vidjet ćemo što će donijeti novousvojena strategija razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. godine…  ♣

Novi Masteri of Wine

Almudena Alberca MW

OD DESET LAUREATA ŠEST JE ŽENA! – Institut za Master of Wine objavio je novih 10 MW, šest od njih su žene, a četiri su muškarca. Evo i imena i prezimena laureata: Almudena Alberca MM (Španjolska; na slici), Barbara Drew MW (Velika Britanija), Olga Karapanou Crawford MW (SAD), Regine Lee MW (Velika Britanija), Elsa Macdonald MW (Kanada), Thomas Parker MW (Velika Britanija), Lindsay Pomeroy MW (SAD), Nicolas Quillé MW (SAD), Job de Swart MW (Nizozemska) i Tim Triptree MW (Velika Britanija).

Ispit za MW podijeljen je u tri dijela, obuhvaća teoriju, praksu te završni seminarski rad temeljen na dubinskom istraživanju veze vina s bilo kojim područjem umjetnosti, humanističkih ili društvenih znanosti. Svi članovi moraju, prije nego dobiju pravo korištenja titule MW, potpisati da prihvaćaju određena  pravila ponašanja. Od njih se traži da svoj rad obavljaju pošteno i da koriste svaku priliku kako bi podijelili svoje znanje i razumijevanje vina s drugima. ♣         SuČ – 08/2018