SVIJET u CASI Kronika – 01.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama od – 11.11.1992 – since, with you__________

Ekskluzivni hotel Al Hambra u Malom Lošinju, koji je svojom raskošnom atmosferom oduševio goste iz cijelog svijeta, čitatelji časopisa Luxury Lifestyle Magazine uvrstili su u skupinu od deset najboljih hotela Europe! U sklopu prestižne nagrade Readers’ Travel Awards 2020, među najboljima u kategoriji Best hotel in Europe nalazi se i hotel Bellevue *****, još jedan nagrađeni predstavnik brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelske grupacije koja je ujedno i jedini hrvatski predstavnik u društvu najboljih europskih hotela. The Luxury Lifestyle Magazine je stručna publikacija za otkrivanje novih luksuznih destinacija, gastronomskih užitaka, ekskluzivnih lokacija te najelitnijih brendova i putnicima iz cijeloga svijeta pruža nadahnuće za istraživanje odredišta i hotela što ih nikad prije nisu posjetili. Readers’ Travel Awards čitateljima daje priliku izdvojiti one turističke objekte koji su ostavili najsnažniji dojam, s ciljem isticanja nenadmašnih dragulja turističke industrije i nagrađivanja izvrsnosti u brojnim kategorijama. Čitatelji su mogli glasati za svoje favorite nakon što je nominacije, u skladu sa strogim kriterijima, pregledala posebna stručna komisija. S lijepom vijesti na kraju 2020. ušli smo eto u novu kalendarsku ali i turističku godinu, 2021. Startala je ohrabrujuće jer počeo se smanjivati broj novozaraženih virusom te s obzirom da lanjska berba grožđa u nas pokazuje visok kvalitativni potencijal za vino i s obzirom na moguću veliku marketinšku korist od posluživanja hrvatskog vina na nedavnoj inauguraciji 46. američkog predsjednika u Washingtonu, pitanje je u kojoj će mjeri život opet ići putevima što smo ih bili naviknuti smatrati normalnima… (Lošinj Hotels & Villas)

_____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vrijeme bilance: NAJBOLJA VINA U 2020 (Hrvatska, Italija, Srbija) ⦁ Sajmovi, festivali, promocije: LAUBA GRAND TASTING, ZAGREB VINO.COM, Le ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Ocjenjivanja vina i maslinova ulja pozivaju: MUNDUS VINI, CHARDONNAY du MONDE, IWSC, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, DECANTER WWA, INTERNATIONAL LONDON OLIVE OIL COMPETITION, BERLON GLOBAL OLIVE OIL COMPETITION, CANADA INERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION  ⦁ Narodni običaji – Vincekovo 2021: ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA ⦁ Inauguracije: JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Pokucaji umirovljenja: VERA ZIMA ⦁ Gault & Millau Slovenija: DEBELUH i REPOVŽ! ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2021 – BUYING GUIDE ⦁

 ______________________________

Vrijeme bilance

NAJBOLJA VINA u 2020

Kraj godine odnosno početak nove godine vrijeme je za objavu bitnih podataka o određenim zbivanjima unutar nekog područja i neke branše u proteklih 12 mjeseci, dakle za prikaz godišnje bilanse iz koje su vidljivi stupnjevi uspješnosti u djelatnostima kroz posljednjih 365 dana i iz kojih je moguće izvući i neke pouke i prognoze za budućnost. Kad je riječ o proizvodima vezanima uz eno-gastronomiju, u ovome slučaju konkretno o vinu, rang-ljestvice uspješnosti moguće je vidjeti na dvama frontovima – kroz objavljenu listu najboljih vina i kroz objavljenu listu najprodavanijih vina.

Kad govorim o listi najboljih vina, mislim na popis uzoraka koji su na temelju meritorno strukovno potkovanih i komercijalno neopterećenih ocjenjivanja putem degustacije naslijepo poredani u redosljedu od prvog na dolje po broju osvojenih bodova, odnosno tome odgovarajućih trofeja obično u obliku broja zlatnih grozdova (od jednoga do maksimalno pet), broja zvjezdica, platinastih, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. U ovome kontekstu stanovitu ulogu igraju i neki postotak logične subjektivnosti kušača, a i stanovita nespremnost nekih proizvođača da daju svoje uzorke na ocjenjivanja. Godina 2020. zbog pandemije i ogrančavajućih mjera zatvorila je vrata sajmovima i festivalima vina i u velikoj je mjeri oskudijevala vinskim prezentacijama… Makar, za listu najboljih vina u nekoj, upravo protekloj godini postoji i glasanje na način da se pred odgovarajuće meritorne institucije odnosno pojedince iz sektora kao osnova postavi lista s već predloženim nazivima i imenima pa se upute pozivi na glasanje, uz ostavljenu mogućnost da se prvopredloženi popis i dopuni. Kad se pak govori o top-ljestvici najprodavanijih etiketa, koja se može u većoj ili manjoj mjeri podudarati s listom kroz godinu najbolje ocijenjenih vina, lako je moguće da će netko odmah, uz primjedbu da svaki potrošač sâm i bez prisile odvaja svotu svojega novca za ono što želi imati na stolu, ustvrditi kako je ta top-ljestvica što počiva na prodaji egzaktna i najbolji pokazatelj vrijednosti nekog uzorka. Međutim to baš i nije tako, naime ne znači uvijek i da je uzorak koji se dobro prodaje i, k tome, prodaje se i po i višoj do i visokoj cijeni, u suštini i adekvatno vrijedan visini svoje prodajne cijene odnosno svoti novca realiziranoj na temelju potražnje za njim kroz zadani period. Naime u moderno doba, kad postoji jedno pravo more ponude, u plasmanu visoki utjecaj ima marketing, koji svojim raznim strategijama daje – nekad s punim pravom ali nekad i, činjenica je: napuhano, dakle manje opravdano – vjetar u leđa proizvodu stručno i pouzdano efikasno usmjeravajući prema njemu pažnju naročito onih lako povodljivih slojeva konzumenata te srednjih i slabijih poznavatelja Bakhova nektara.

O tome koja su se hrvatska vina na međunarodnoj pozornici pokazala uspješnicama u 2020. godini mnogo smo već čitali u medijima javnog informiranja i po društvenim mrežama, u prilozima o osvojenim medaljama na najvećim i najjačim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice poput Decanter World Wine Awardsa, IWSC-a, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, i drugih. Na neka vina ocjenjivana u tijeku protekle godine na raznim instancama u Hrvatskoj ukazivale su također određene domaće publikacije i objave na društvenim mrežama, a ja bih ovdje iznio popis Top-vina Lijepe naše (ona s minimumom osvojenih 90 bodova odnosno četiri zlatna grozda) predstavljena u 2020. u sklopu Potrošačkog putokaza revije SVIJET u ČAŠI, prve publikacije  koja je u Lijepoj našoj uvela – bilo je to 1994. – rubriku Buying Guide sa sustavnim i neovisnim strukovnim vrednovanjem uzoraka Bakhova nektara etiketa prisutnih na hrvatskom tržištu.

Kad ističem strukovno i komercijalno neovisno ocjenjivanje mislim na to da za ocjenjivanja, koja smo, inače, odrađivali u odvojenim prostorima najpoznatijih zagrebačkih ugostiteljskih objekata, nismo nikad tražili naplatu, a uvijek smo nastojali da u komisiji od najmanje pet a najčešće sedam članova dvije trećine budu enolozi (iz proizvodnje), preostalu jednu trećinu činili su istaknuti sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari (odaziv je, iako nije bilo honorara, redovito bio jako dobar), a što se tiče uzoraka osiguravali smo ih za kušanje od nekoliko najvažnijih trgovačkih kuća u nas (MIVA, Vivat Fina Vina, Vrutak, Dobra vina, Vino.hr…, tako smo bili i sigurni da su vina dostupna na tržištu, što je bitno!) u zamjenu za oglas u reviji u vrijednosti darovanih nam etiketa ali, da izbjegnemo bilo kakvu komercijalnu konotaciju i prigovor o pristranosti, i NE uz obvezu da u objavi navedemo poimence koji su nam ocijenjeni uzorci stigli iz koje od tih kuća). Napominjem da se Potrošački putokaz Svijeta u Čaši već godinama u svojim vrednovanjima drži  bodovnih pragova usvojenih (rekao bih: kao najlogičnijih) na velikom međunarodnom vrednovanju plemenite kapljice Mundus Vini u njemačkom Palatinatu (Pfalzu), konkretno za Veliku zlatnu medalju ili Platinastu medalju odnosno za pet zlatnih grozdova Svijeta u Čaši nužno je da vino osvoji najmanje 95 od 100 mogućih bodova, zlato odnosno četiri zlatna grozda u rasponu su od 90 do 94,99 bodova, a srebro odnosno tri zlatna grozda od 85 do 89,99 bodova.

Od onoga što nam je bilo dostupno za kušanje u sklopu Potrošačkog putokaza Svijeta u Čaši u 2020., evo, dakle, izdvojenoga kao najboljeg (četiri i više zlatnih grozdova), po regijama i kategorijama. Moguće je da će biti primjedbi da u ovu listu što slijedi spadaju još neka hrvatska vina, ali,  ponavljam – neki potencijalni laureati iz raznih razloga nisu bili podastrti na kušanje…

Bregoviti sjeverozapad/Croatian Hilly Northwest

pjenušci/sparklings

 –  KORAK brut nature – KORAK

– AMFORA 2015 brut nature –  TOMAC; DIPLOMAT extra brut – TOMAC; PAVEL 2016  brut – ŠEMBER; ŠEMBER  brut – ŠEMBER; CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

Plešivička paleta top hrvatskih perlica 2020 (suhiucasi)

mirno bijelo/still white

–  CHARDONNAY 2017 njega na kvascu/sur lie – KORAK;  TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC

– RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK; CHARDONNAY 2018 – TOMAC; SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC; SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK

–   SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH;  SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ;  GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ

mirno crveno/still rouge

 –  PINOT CRNI 2017 Cimbuščak stari trsi – KORAK

–  PINOT NOIR 2017 Primus – BOLFAN VINSKI VRH; PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER; PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN(dić)

predikatno/Prädikatswein

–  CHARDONNAY 2014 ice wine – BODREN

Dalmacija & Dalmatia

mirno bijelo/still white

– GRK 2017 Defora sur lie, Korčula – BIRE

mirno crveno/still rouge

– PEPELJUH PLAVAC MALI 2017, Pelješac – MARKUS; DI-MARE CUVÉE 2017, Pelješac – PETAR MATKOVIĆ

– DINGAČ 2018, Pelješac – KIRIDŽIJA; KORLAT SUPREME 2013, Benkovac – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

 –  DINGAČ 2017, Pelješac – KIRIDŽIJA; DINGAČ 2016 klasiko, Pelješac – BURA; PLAVAC MALI 2017, Pelješac – GRGIĆ;  PRIMUS 2016 plavac mali, Komarna– RIZMAN; POSTUP MARE 2017, Pelješac – MRGUDIĆ; PLAVAC IVAN DOLAC 2011, Hvar – BADEL 1862; DINGAČ 2015, Pelješac – BENMOSCHÉ FAMILY ESTATE

Istra & Hrvatsko primorje /Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

– MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

Najbolji istarski mjehurici (suhiucasi)

– MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

mirno  crveno/still rouge

   – SANTA ELENA 2017 crveno – IPŠA

– PUNTA GRECA MERLOT 2016 reserva limited edition – MEDEA; BOŠKINAC CUVEE 2015, Pag – BOŠKINAC

Slavonija/Slavonia

predikatno/Prädikatswein

– TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica/TBA, Ilok  – ILOČKI PODRUMI

mirno  bijelo/still white

– VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique, Kutjevo – ENJINGI; GRAŠEVINA 2015 kasna berba, Kutjevo – ENJINGI

– GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  – PERAK; GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  –  KRAUTHAKER; CHARDONNAY 2016 Rosenberg, Kutjevo  – KRAUTHAKER

mirno  crveno/still rouge

– MERCS 2015 – KRAUTHAKER

______________________________

OSOBA/OSOBNOST GODINE: VELIMIR KORAK

Titula za 2020 svakako ide, s punim pravom, Velimiru Koraku s Plešivice. Rijetkost je da vinar koji u portfelju nudi veći broj etiketa, i to s eno-uradcima različitih žanrova, u nekom zadanom vremenu ima a ma baš sva vina na maksimalnom stupnju kakvoće. Kod Velimira Koraka to je eto slučaj upravo s vinima koja je na tržište pustio u tijeku 2020. godine. Bijeli i ružičasti pjenušac, klasična bijela suha vina od Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya, pa macerirano jantarno vino, crni pinot…  K tome, u 2020. Korak je napravio i bitan iskorak u ugostiteljstvu i unaprjeđenju vinskog turizma na Plešivici otvorenjem ekskluzivnog restorana u sklopu svog vinskog posjeda.

Velimir Korak Vinska osoba 2020. godine, već je, jednom, proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj, u izboru što gaje svojedobno organizirala revija Svijet u čaši (suhiucasi)

Pobrinuo se, Velimir, sa suprugom Mirjanom, i za to da ostavi vrijedno naslijeđe – jednog sina, konkretno Josipa, već s dugačkim stažom u obiteljskom vinogradu i podrumu ali i s nedavno stečenom fakultetskom diplomom enologa i s u inozemnim vinarijama obavljenom praksom kao svojega nastavljača, te starijeg sina Bernarda kao gospodara restoranske kuhinje, s dugogodišnjim iskustvom u kulinarstvu doma uz mamu i uz odličnu baku od kojih je učio o tradicijskim jelima svojega kraja te s dugogodišnjim naukovanjem u reprezentativnim svjetski znanim inozemnim restoranima kod zvjezdanih chefova uz koje je stjecao spoznaje o modernoj kuhinji. Priču zaokružuje kćerka Vera koja se okrenula marketinškim aktivnostima

Obitelj Korak u svom vinskom podrumu na Plešivici: chef Bernard, mama Mirjana, tata Velimir, kćerka Vera i mlađi sin Josip (Mario Kučera)

Velimir Korak startao je, kako to obično biva na selu, u obiteljskom vinogradu uz svoje roditelje. Kad je došlo vrijeme za to, upisao je studij na Agronomskom fakultetu i potom se zaposlio kao enolog u lokalnoj vinarskoj zadruzi. A onda, kad su se u nas stvorile okolnosti za procvat privatnog poduzetnitšva, vrlo vjerojatno i on pod utjecajem vrijednog tadašnjeg jaskanskog enologa i pedagoga Franje Jambrovića (inače Međimurca, i brata od poznatijeg Ivana koji je dizao Kutjevo, zatim brata Jambrovića tada aktivnnog u kombinatu Jasinje i brata Jambrovića koji je u rodnom Međimurju krenuo kao samostalni proizvođač), ali i potaknut početnim uspjesima Zvonimira Tomca kao Jambrovićeva pulena, odlučuje se za samostalnu karijeru u enološkom sektoru, i tada je od korektnog odrađivača radova u tzv. društvenom podrumu počeo razvoj umjetnika na obiteljskom gospodarstvu… Velimir Korak hrvatski je primjer onoga što su u Mađarskoj napravili legendarni Isztvan Szepsy iz Tokaja i isto tako legendarni Ede Tiffan iz vinogorja Villany u prvom nam susjedstvu. ◾

Ekskluzivni gourmet-restoran Korak i, na slici dolje, susjedni vanjski prostor gdje se u debeloj hladovini stabala mogu primiti gosti na proljeće te u ljetnim vrućinama (suhiucasi)

_______________________________

NAJPRODAVANIJE HRVATSKE BUTELJE u 2020

Evo i prikaza stanja na našem tržištu, preciznije plasmana pjenušaca i mirnih vina u buteljama hrvatskih proizvođača u 2020. godini. Zamolio sam neke od najznačajnijih hrvatskih distributera vina – a to su primjerice: Vrutak, Alca, MIVA, Vivat Fina Vina, Roto Dinamic, te neke manje distributere – za popise u prošloj godini najprodanijih hrvatskih etiketa 0,75 lit i unutar navedenih kategorija, nakon dobivenih povratnih informacija zbrojem, iz priloženih tablica, broja spomena pojedinih naslova i pregledom redosljedâ po kojima su trgovci naveli vina u odgovorima u spomenutim grupama ispalo je sljedeće:

pjenušci – Top

MILLENIUM ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac ; DIPLOMAT ZOI PLEŠIVICA extra brut – Tomac; ROSÉ ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac; MISAL PRESTIGE extra brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE BLANCS brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE NOIRS brut – Misal Peršurić;  ŠEMBER ROSÉ vrhunsko  brut-  Šember ;  ŠEMBER bijeli brut vrhunsko – Šember; GODIMENT ZOI BRAČ brut nature – Stina; MENEGHETTI vrhunsko brut – Meneghetti

Kao dosta tražene pjenušce distributeri su još spomenuli:

Barun Manzoni elegance extra brut, te Grk DeFora 2019 od Birea

POY SELECTED brut – Mladina; MAXIMO brut vrhunsko – Kutjevo d.d;  CENTURION GOLD brut – Bolfan Vinski vrh;  SENATOR Muškat vrhunsko brut – Cattunar; MEDEA brut – Medea; SIBON brut – Sibon;  BARUN Le ROSE brut – Barundić; THREE STARS brut – Jagunić; LUNA extra brut – Domaine Koquelicot; BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – Barundić;  PET NAT TERAN – Veralda; KONTEMPO zero – Domaine Koquelicot;  COLETTI BLANC nature – Kolarić;  KORAK brut nature – Korak; PERLA ROSÉ brut – LagunaVina

bijelo mirno

Izvrsna Graševina de Gotho 2018 od Kutjeva d.d.

GRAŠEVINA 2019 ZOI suho – Adžić; MAVAZIJA 2019  ZOI suho – Coronica;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Benvenuti;  MALVAZIJA 2019  vrhunsko suho – Fakin ;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Kozlović;  VALLE (Malvazija + Sauvignon blanc) 2019 ZOI suho – Kozlović;  MUŠKAT ŽUTI 2019 poluslatko – Kunčić ;  MUŠKAT MOMJANSKI 2019 ZOI poluslatko – Kozlović;  ZLATNA ŽLAHTINA 2019 suho – PZ Vrbnik ; GRAŠEVINA De GOTHO 2018 suho, vrhunsko – Kutjevo dd;  CHARDONNAY ROSENBERG 2018, ZOI Kutjevo, suho – Krauthaker; POŠIP INTRADA 2019 – Krajančić; GRK 2019 –Bire; MALVAZIJA 2019 – Radovan; GRAŠEVINA MITROVAC 2018 – Krauthaker, VENJE BIJELO 2006, 2008, 2010 – Enjingi

Ostala bijela vina koja su u 2020. također bila dosta tražena:

MALVAZIJA 2019 suho –Meneghetti;  ŽLAHTINA 2019 ZOI suho – Toljanić; POŠIP 2019 vrhunsko suho – PZ Pošip Čara;  GRAŠEVINA 2019 kvaliteno suho – Buhač;  MALVAZIJA KABOLA 2019 kvaltetno suho – Markežić Kabola; MUŠKAT ŽUTI 2019 kvalitetno poluslatko – Prodan; GRAŠEVINA PANNONIUM 2019 suho – Josić; MALVAZIJA 2019 – Medea; POŠIP 2019 vrhunski – Nerica;  CHARDONNAY 2019 – Medea;  POŠIP STINA 2019 – Jako Vino;  G TOČKA BIJELA 2019 – Galić; SAUVIGNON 2019 – Galić; GRK 2019 – Radovanović; MALVAZIJA ALBA  2019 – Matošević; MALVAZIJA 2019 – Laguna vina

rosé

ROSÉ 2019 suho – Galić; ROSÉ CUVÉE 45,3 PARALELA 2019 suho – Krauthaker; ROSÉ PREMIUM 2019 ZOI Kutjevo, suho – Kutjevo d.d.;  DEA PANNON ROSÉ  2019 poluslatko – Josić; ROSÉ 2019 poluslatko – Iuris; ROSÉ DINGAČ 2018 suho – Saint Heels;  ROSÉ  2019 poluslatko – Buhač;  ROSÉ FLAMINIO  (Teran)  2019 suho – Tomaz ;  9  ROSÉ 2019 – Medea

Kao nešto traženija ružičasta mirna vina spomenuta su još i ova:

ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2019 polusuho – Prodan; ROSÉ  2018 – Benvenuti; ROSÉ 2019  polusuho – Ivan Katunar;  ROSÉ 2018 suho – Boškinac; ROSÉ VINTAGE PLAVAC MALI 2019  – Terra Madre;  ROSÉ TEUTA 2019 – Prović; ROSÉ 2019  suho – Antunović;  ROSÉ OPOLO NOBILE  2019 suho – Tomić;  ROSÉ 2019 –Korta Kataina

Butelje Korlata Supreme iz 2013 i Syrah 2016 od Badela 1862

crno

DINGAČ 2016 ZOI vrhunsko suho – Matuško ;  CUVÉE  CICONIA NIGRA 2019 vrhunsko suho – Josić; STINA PLAVAC MALI 2015  barrique  ZOI – Jako vino; SYRAH KORLAT BENKOVAC 2016 vrhunsko  suho  – Badel 1862;  CABERNET SAUVIGNON  KORLAT  2016 vrhunsko suho – Badel 1862;  MERLOT KORLAT BOUTIQUE  2017 vrhunsko  – Badel 1862; MERLOT 2017 vrhunsko suho – Buhač;  ZLATAN PLAVAC 2013 GRAND SELECT vrhunsko suho – Zlatan otok Plenković;  PLAVAC  MALI  2017 ZOI Pelješac, suho – Grgić-vina; PUNTA GRECA  2016 – Medea; MENEGHETTI CRVENO (M+CS+CF) 2015  vrhunsko suho – Meneghetti

Ostala crna za kojima je bila nešto  jača potražnja u 2020

PLAVAC 2018 suho – Antunović; PLAVAC MALI ZENITH 2018 vrhunsko suho – Antunović; RISERVA R6 2017 kvalitetno suho – Bibich; KARIZMA 2017 – Petrač;  BOGONDON BRAČ 2018 ZOI suho – Stina; DINGAČ ROYAL  SELECTION BQ 2009 vrhunsko suho – Matuško; MERLOT 2018 – Medea;  CABERNET SAUVIGNON  2018 – Medea; PLAVAC  2016 kv. suho – Tomić;  CRNI CUVÉE  2016 – Boškinac;  DINGAČ 2005 s personaliziranom privjesnicom od maslinova drveta – Madirazza ♣

“Opasni” bajkerski duo: Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu i Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga: prvi na tržištu jak s Dingačem, a drugi hvaljen po pjenušcima

________________________________

ITALIJA

Pogledajmo kako stvari stoje kod naših susjeda, konkretno najprije kod Talijana od kojih sam prije od svih drugih iz vana planiranih za objavu dobio podatke.

Opredijelio sam se za obznanu liste najboljih vina u Italiji za 2020. koju je sastavio i nedavno objavio talijanski portal Winesurf, specijaliziran upravo za ocjenjivanja vina, riječ je o ekipi koju poznajem najmanje petnaestak godina s raznih opsežnih prezentacija vina što ih svake godine jednom u tom obliku a za pojedine kategorije unutar na temeljitim pravilnicima baziranih apelacija kojima pripadaju priređuju talijanske POSLOVNE udruge za vina (Conzorzio per ili del vino… ) nekog teritorija što ga one pokrivaju. Winesurf, valjda jedino (utjecajnije) ocjenjivanje (doduše pretežito talijanskih) vina koje NE naplaćuje svoju degustaciju, stekao je visoku reputaciju kao ocjenjivač vina ne samo po tome što u njegovim kušačkim komisijama rade vrlo iskusni znalci i entuzijasti nego uvelike i stoga što ekipu prati glas neovisnog, strogog i maksimalno moguće objektivnog tijela (jako se pazi ne samo na čistoću i enološku urednost uzorka nego i na to – a što je i te kako važno! – u kojoj se mjeri kroz vino izražavaju sorta i specifičnosti teritorija). Winesurf je dakle neopterećen komercijalnim momentima koji nerijetko znaju dovesti do stanovitih kompromisa iskazanih u višim ocjenama uzorka, u novije vrijeme uočljivih i kod vrlo uvaženih međunarodnih ocjenjivanja vina, naime kod tih nekih ocjenjivanja vidljiva je (valjda kao posljedica bojazni da se ne izgube stečeni postojeći klijenti te iz želje da se privuku novi) već neopravdano znatno podignuta razina ocjena na kušanjima, maltene do mjere da se već ocjena od 85 ili 86 bodova (srebro, tri grozda, tri zvjezdice…) koja treba ukazivati na sasvim dobro vino smatra maltene beznačajnom i da se nazire potreba za nečime o čemu sam svojedobno već pisao a to je da se standardna i u cijelome svijetu usvojena tablica do 100 bodova uskoro nužno pretvori u – tablicu 120 ili 130, ako ne i više bodova!

Ekipa Winesurfa na čelu s voditeljem Carlom Macchijem (sasvim desno, s pogledom u kameru) na djelu, na degustaciji-ocjenjivanju Brunella iz Montalcina u sklopu tradicijske godišnje prezentacije Benvenuto Brunello u Montalcinu (suhiucasi)

Kroz Winesurfova ocjenjivanja u 2020. prošlo je 1403 bijelih talijanskih vina, nekih 500 pjenušaca rađenih klasičnom metodom, te 2296 crnih vina iz 10 vinskih regija na Apeninima i unutar 50 različitih apelacija. Vina su kušana bilo (većinom) na spomenutim godišnjim konzorcijskim prezentacijama novih berbi što su po pravilnicima s 1. siječnjem 2020. stekle dopuštenje za izlazak na tržište, bilo u odgovarajućim prostorima Winesurfa kamo su uzorke dostavili neki od nadležnih konzorcija. Najbolje ocijenjenim uzorcima Winesurf  kao priznanje dodjeljuje Oscara.

U kategoriji bijelih vina od kušanih 1403 uzoraka 116 ih je dosegnulo 86 bodova, a od tih 116 samo 20 ih je dosegnulo i premašilo prag od 90 bodova (zlato).  Najviše naslova Top-vino osvojila je  Furlanija Venecija Julija (Friuli Venezia Giulia), s 33 etikete, slijede Alto Adige (Južni Tirol) s 27 etiketa, Campania s 16 etiketa, Marche s 15, Toscana s osam, Pijemont, Sardinija, Trentino s pet, i Ligurija s dvije etikete.

Što se tiče sorata, najveći broj priznanja primio je Friulano (nekad Furlanski tokaj) – 18 etiketa, slijede Verdicchio s 15 etikta i Sauvignon bijeli s 10 etiketa. Greco, Fiano i Vernaccia di San Gimignano su sa po osam pohvaljenih etiketa.

Najbolja bijela vina Italije 2020, općenito

Friuli Colli Orientali Friulano DOC Nexus 2019 – Valchiarò (93 boda); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC 2019 – Andrea Felici (93); Alto Adige Gewürztraminer DOC Nussbaumer 2018 Tramin – Nussbaumer (92); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Vigneto di Tobia 2018 – Col di Corte (92); Alto Adige Gewürztraminer DOC Kleinstein 2019 – Cantina Produttori Bolzano (91); Collio Friulano DOC 2019 – Zorzon (91); Collio Sauvignon DOC Ronco delle Mele 2019 – Venica (91); Fiano di Avellino DOCG 2018 – Di Prisco (91); Greco di Tufo DOCG 2018 – Di Prisco (91); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Federico II A.D. 1194 2018 – Montecappone (91); Vernaccia di Oristano Superiore DOC Juighissa 2009 – Cantina della Vernaccia (91); Vernaccia di San Gimignano DOCG Campo della Pieve 2018 – Il Colombaio di Santa Chiara (91)

Atraktivan prizor vinograda na sjeveru Italije, s područja Trentno i Alto Adige (Winesurf)

Kod crnih vina od ukupno vrednovanih uzoraka Winesurf  je kao Top-vina izdvojio njih desetak posto, točnije 239, ona su dostigla odnosno premašila 86/100 bodova (tri zlatna grozda odnosno zvjezdice), a od tih 239 vina opet desetak posto (28) je bilo onih što su dosegnula i premašila 90 bodova (četiri zlatna grozda odnosno zvjezdice). Po pokrajinama po broju Top-vina očekivano na vrhu su Pijemont i Toscana.

Dakle: Pijemont/Piemonte 75 top-vina, Toscana 70 top-vina, Apulia/Puglia 24 top-vina, Alto Adige (Južni Tirol) 19 top-vina, Veneto 17 top-vina, Sardinija/Sardegna 10 top-vina, Emilia Romagna devet top-vina,  Campania sedam top-vina, Trentino šest top-vina, Ligurija dva top-vina

crno

Kad je riječ o najboljim crnim vinima Italije 2020, onima s 91 i više bodova, na prvom mjestu je Toscana! Redosljed najboljih crvenih vina Italije po Winesurfu je:

Brunello di Montalcino DOCG 2015 – Salvioni-La Cerbaiola 93 boda; slijede Alto Adige Santa Maddalena Classico DOC 2019 – Griesbauerhof (92/100); Barolo DOCG Bricco Boschis 2016 Cavallotto – tenuta Bricco Boschis (92); Gioia del Colle DOC 17 2017 – Polvanera (92); Gioia del Colle Primitivo DOC Riserva Plantamura 2017 – Plantamura (92); Barolo DOCG Lazzairasco 2016 – Guido Porro (91); Cannonau di Sardegna DOC Sartiu 2019 – Giuseppe Sedilesu (91); Castel del Monte DOC Parco Grande 2019 – Agrinatura (91); Salice Salentino DOC 2019 – Masseria Borgo dei Trulli  (91); Brunello di Montalcino DOCG Vecchie Vigne 2015 – Pacenti Siro (90); Brunello di Montalcino DOCG La Casaccia 2015 – Canalicchio di Sopra (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Riecine (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG 2017 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG Aluigi 2015 – Le Cinciole (90).

Zimski prizor vinograda za Brunello u Montalcinu, Toscana (Ciacci Piccolomini)

Oni koji malo bolje poznaju talijansku vinsku scenu zacijelo će biti začuđeni zato što na popisu najboljih nema svjetski glasovitih vinskih kuća poput Sassicaije, Ornellaije, Fontodija, Isole e Olena npr. iz Toscane, Roberta Voerzija, Gaje, Elija Grassa, Paola Scavina, Elija Altarea, Bruna Giacose iz Pijemonta, Aloisa Lagedera i Hofstättera iz Južnog Tirola, Elisabette Foradori iz Trentina, Gravnera iz Furlanije… i još nekih drugih. Sve njih upoznao sam, i posjetio u njihovim vinarijama, i zapamtio ih kao sjajne proizvođače. Evo što o njihovu izostanku s popisa Top-vina kažu iz Winesurfa:

Različiti su razlozi zbog kojih na listi Top-vina 2020 Winesurfa nema većeg broja i svjetski glasovitih talijanskih proizvođača vina, kojima inače drugi talijanski a i svjetski vinski vodiči, posebice britanski i američki, redovito dodjeljuju vrlo visoke ocjene što maltene dosižu i nebesku visinu. Winesurf  nema ništa protiv tih proizvođačkih zvijezda, dapače, da one nisu visokoga sjaja ne bi privukle toliku pažnju drugih vinskih vodiča, ali Winesurf nije ni opterećen svjetskom slavom tih nekih vinara pa da bi već samo iz tog razloga slave smatrao nužnime isticati ih.  Ima logike u tome što te vinska zvijezde, kad su već dostigle taj zvjezdani nivo, zaziru od slanja svojih uzoraka na puno raznih strana, pogotovu ako baš nisu sigurne da će na ocjenjivanju proći tako dobro kako zahtijeva njihov već stečeni status. Radije se drže provjerenih institucija i rado surađuju s onima koje su već uvelike hvalile njihove eno-uratke pa su uvjereni da će to one i dalje činiti. S druge strane, te institucije, zbog toga što vinari sa slavnim imenom pokazuju spremnost surađivati s njima i u drugim prilikama tj. kad organiziraju neka vinska događanja, mogu i, po onoj staroj ruka ruku mije…, osjetiti potrebu da prilikom obrade rezultata degustacija na ocjenjivanjima budu, u znak zahvale, nešto dobrohotnije prema tim vinarima. Winesurfu je prvenstveno cilj dati ispravan i vrijedan putokaz čitatelju-potrošaču. Razlika od ocjenjivanja Winesurfa i brojnih drugih međunarodnih ocjenjivanja pa i vrednovanja uzoraka za vinske vodiče je u tome što mi imamo posve drukčiji pristup od tih drugih, koji se već naprosto natječu u privlačenju uzoraka i pri tome se, čak kao s glavnim mottom, na sve strane reklamiraju novim rekordima u broju prikupljenih novih uzoraka svake godine. Mi ne naplaćujemo ocjenjivanje i ne zarađujemo za život od tog ocjenjivanja. Naprosto, ne želimo koketirati s komercijalom. Kad ste opterećeni komercijalom jednostavno morate biti spremni, da biste opstali i poslovno napredovali, činiti i neke ustupke koji nisu ispravni. To među ostalime znači i olabaviti eventualnu početnu strogoću u dodjeli bodova i medalja. Pri ocjenjivanju Winesurfu nije dovoljno da vino bude čisto, uredno, gusto, moderno, naime u vinu treba tražiti i esenciju, tj. kompleksnost kroz koju dovoljno do izražaja dolazi identitet kapljice, a to znači stupanj izričaja sorte i teritorija, dakle, kompletno, terrioirea s kojega uzorak dolazi. U vrijeme razvijenih tehnologija u službi proizvodnje enoloških sredstava što se rabe kao korektori a i pojačivači mirisa, i okusa, te, logično, uz dobru higijenu u podrumu lako je proizvesti vino koje će na današnjim ocjenjivanjima dostići i 85/100 pa i više bodova. A 85 bodova, tri zvjezdice, tri grozda… lijepo su priznanje, govore o vrlo dobrom vinu no sada u novije vrijeme ocjene od 80 do 85 bodova kao ekvivalent brončane medalje odnosno početka srebra više se ne smatraju relevantnima. A u poplavi proizvodnje i ponude sasvim je logično da najveći broj uzoraka koji stignu na ocjenjivanje bude ipak u kategoriji barem korektnoga dakle svakako ispod oficijelnog zlata. I u drugim područjima života zlatni odnosno platinasti sjaj pokrivaju minorni dio ukupne kvantitete nečega. Zamjetno je da razna ocjenjivanja, gdje degustatori, ma kako bili pofesionalni u poslu, ipak u žiriju budu heterogeni po porijeklu, kao i vinski vodiči povećavaju broj dodijeljenih zlatnih i velikih zlatnih odnosno platinastih medalja. U Winsurfu je uhodana ekipa koja dobro poznaje talijansku vinsku stvarnost i koja nije impresionirana Amerikancima bliskom parkerovskom ukusu, mi se ne razbacujemo bodovima, i da bi uzorak od nas dobio 90 i više bodova nije dovoljno da on bude tek tehnološki odlično odrađen, da bude gust, koncentriran i, zahvaljujući dobrim dijelom barriqueu, internacionalnog karaktera. Vino je emocija bitno vezana uz kraj gdje nastaje i stoga je, da bi mu se naklonilo s posebnim štovanjem, nužno da u dovoljnoj mjeri pokazuje originalnost, identitet vezan uz porijeklo. Lako je moguće da neke vrlo poznate proizvođačke kuće koje svakako pucaju na golemo američko tržište izbjegavaju svoje uzorke povjeriti nama na degustaciju da ne bi ostale na nekoj, po njima, bodovno slabijoj ocjeni. Upozoravamo: to malo-pomalo podizanje opće razine ocjene i broja medalja visokoga sjaja na brojnim svjetskim ocjenjivanjima donijet će veliki problem, naime moglo bi rezultirati raspadom aktualne 100-bodovne skale, tj. maksimalni zbroj bodova po rubrikama na ocjenjivačkim listiću morat će se od optimalne stotke povisiti na možda i 150 bodova…

Među kultne proizvođače Brunella u Montalcinu spadaju i kuće Casanova di Neri Giacoma Nerija i Ciacci Piccolomini d’Aragona Paola Bianchinija. Berbu 2016. koja inače, po pravilniku Konzorcija za Brunello na tržište smije tek s 1. siječnjem u četvrtoj godini nakon trganja, ocijenili su, posebno oduševljeni njome, s vrlo visokim ocjenama čak i do 100 bodova neki sommelieri i vinski pisci kušači za glasovite svjetske vinske vodiče pretežito s američkim predznakom, primjerice riječ je o Jamesu Sucklingu, znanome još iz Wine Spectatora, te Moniki Larner koja radi za Wine Adcocate Roberta Parkera, osobe koja je svojim svojedobnim velikim utjecajem odgovorna za to što se po cijelome svijetu proširilo uvjerenje da su najbolji eno-uradci snažno nabildana vina dozrijevana u barriqueu s jačim palenjem dužica, dakle s intenzivnim aromama drva, prženoga, kave i čokolade, slatkih začina-mirodija kao vanilije, cimeta… Talijan Luca Gardini najavio je – vidi sliku! – 110 cum Laude!..

Zvijezde brunella – Giacomo Neri, posjed Casanova di Neri, te Paolo Bianchini, Ciacci Piccolomini d’Aragona (Consorzio Brunello)

_______________________________

DRVO ILI BEZ DRVETA, DAKLE SAMO INOKS? – Drvo ili bez drveta, dakle samo inoks? Za ozbiljna vina drvo, svakako! Drvo za razliku od inoksa ima stanovitu poroznost koja omogućuje prodor kisika u bačvu i do vina, zahvaljujući toj (prirodnoj) mikrooksigenaciji kapljica ljepše sazrijeva. U manjoj bačvi vino dozrijeva brže nego u velikoj. Uz hrastovinu, za vino se zna rabiti i bagrem i dud. Hrastovina, kao aromatski relativno najneutralnija, zacijelo je najpouzdanija jer koristi se posvuda, te u najvećem opsegu. Gušći kitnjak (sporije, kvalitetnije zrenje) ima više pristalica nego lužnjak. Nužno je znati odabrati dio od hrastova debla prikladan za dužicu za kvalitetnu bačvu, potom je dužice, prije nego li se krene sa sklapanjem bačve, potrebno kroz tri godine sezonirati odnosno držati na otvorenome kroz sva godišnja doba da se drvo riješi sastojaka koji nisu poželjni u vinu. Da bi se složila bačva dužice, da se saviju, treba zagrijati, bačvari to rade uz otvorenu vatru. Primijetilo se da već u dužici koja nije podvrgnuta termičkoj obradi čuče arome kokosova oraha i vanilije, ali s vremenom primijećeno je i to da se različitim intenzitetima palenja – postoje lagano, srednje i jače – te, jedva naznačene arome originalno nazočne u drvu mogu pojačati na nekoliko nivoa, do vrlo vrlo izraženih, čak napadnih. Tako se, ovisno o intenzitetu palenja, može postići to da se u dužici razviju pikantne arome prženog kruha, prženog badema, papra, vanilije, cimeta… Pojedini vinari odlučuju se za uporabu bačava (bačvica) s jače tostiranim dužicama da vino učine što komercijalnijime, znači lakšim za prodaju. Na ruku upravo takvim vinarima svojedobno su uvelike išli vinski kritičari uglavnom američkog porijekla a koji su u svojim recenzijama favorizirali alkoholom nabildana i tostiranjem dužica poprilično mirodijama što vuku na slatko začinjena vina, srećom ta moda ipak u posljednje vrijeme jenjava, ali i ne prestaje, naime znanstveno je dokazano da je slatkoća veliki mamac za jezik… ◾

______________________________

            Najprodavaniji! Podaci o prodaji vina u Italiji prikupljeni su ulavnom od raznih portala koji se bave plasmanom vina preko Inerneta, ovdje svakako valja napomenuti da se baš preko interneta u posljednje vrijeme otkako hara Corona plasman plemenite kapljice, i to one skuplje, naprosto rasplamsao. Talijani su dobro prošli na međunarodnom tržištu zato što u mnogim zemljama, poput, osobito u SAD gdje je predsjednik Trump prijetio porezima baš i na njihovo vino te u Velikoj Britaniji uz koju se strahovalo od visokih nameta na europsku kapljicu s obzirom na Brexit, porez na talijanski Bakhov nektar nije uveden. Vivino https://www.vivino.com/ bilježi kao portal najviše posjećene stranice od strane ljubitelja vina, navodno ih je više milijuna na svim stranama svijeta. Vivino nudi preko svojega portala etikete iz 239.433 podruma svijeta, od čega ih je 38.944 iz Italije.

Po dostupnim podacima, najveća jagma kod talijanskih vina vlada za onima iz Toscane. Vivino je izašao s rang-listom najtraženijih vina svrstanih u grupe po prodajnoj cijeni, primjerice do 15 eura za butelju, od 15 do 30 eura, od 30 do 50 eura i onima iznad 50 eura po boci.

U kategoriji od 15 do 30 eura najprodavanije etikete s Apeninskog poluotoka su Cinque Autoctoni od Farnesea, Bruciato 2018 Tenute Guado al Tasso (Antinori), Il Gigino 2016 podruma Barbanera, Amarone 2017 Moscheta Nera grupacije Centoterre, Amarone 2017 Oltre, pa Cervaro della Sala 2018 od Castella della Sala (Antinori), Mille e Una Notte 2016 Donnafugate, Franciacorta Satèn 2015 od Bellaviste, a od onih iznad 50 eura za bocu  su Sassicaia 2017 Tenute San Guido, il Bolgheri Superiore 2017  Tenute Guado al Tasso (opet Antinori!), Valpolicella Classico Superiore 2012 kultnog posjeda Giuseppe Quintarelli, il Trento doc Giulio Ferrari Riserva del Fondatore 2008 od Ferrarija, te San Leonardo 2015 Tenute San Leonardo iz Trentina (Svijet u Čaši imao je krajem prošle godine na ocjenjivanju upravo vino San Leonardo 2015, rezultat: pet grozdova).

Kod potrošača očito, barem po izvještajima o plasmanu vina, jako dobro kotira vinski podrum Tenute San Leonardo iz Trentina. Na slici su vlasnici markizi Carlo Guerrieri Gonzaga i sin mu Anselmo, s bocama s etiketom-perjanicom vina Tenuta San Leonardo

_______________________________

LIV-EX THE FINE WINE MARKET – Londonski Liv-ex (The London International Vintners Exchange) prodavaonica je vina na globalnom nivou. Tvrtka LIV-EX THE FINE WINE MARKET – https://www.liv-ex.com  pomaže u plasmanu novim vinarima, onima koji su sebi već stvorili neko ime ali smatraju da bi na tržištu mogli prolaziti i bolje, te onima već debelo etabliranima, smisao je klijentu ne tek povećati količinu plasiranih butelja nego postići to da vino konstantno plasira što pametnije, po boljoj cijeni.

Tvrtka Liv ex osnovana je  2000, pokretači su bila dvojica burzovnih mešetara – James Miles i Justin Gibbs kojima se u postupku osnivanja pridružilo još osam subjekata, vizija svih tih 10 članova-osnivača bila je trgovinu finim vinom učiniti transparentnijom, efikasnijom i sigurnom (ne treba zaboraviti da se na tržištu vina općenito nađe puno krivotvorina baš etiketa znanima da se nude po vrlo visokim cijenama). Malo pomalo članstvo se povećavalo, i ono danas obuhvaća više od 500 vinskih kuća od imena i povjerenja iz više od 40 zemalja svijeta, a ukupno se u prometu u ovome trenutku vrti više od 16.000 etiketa. Vinske kuće  uključene u poslovanje imaju uvid u sveobuhvatnu bazu podataka o ponudi, potražnji, cijenama i plaćanju, dostavi, dakle robnom prometu vrijednom više od 80 milijuna funti.

S Angelom Gajom: zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić te Željko Suhadolnik. Desno: Axel Heinz, enlog i direktor proizvodnje u Ornellaiji

Ta kompanija za trgovanje finim vinom s izvrsnim uvidom na tržište godišnje objavljuje Top-100 listu etiketa koje su se u tome svijetu ponude i plasmana  finih vina ustabilile do mjere da su stekle visoku vidljivost na tžištu i snažnu potražnju na međunarodnom tržištu. Upravo je objavljena ta Top-100 ljestvica za 2020. godinu. Finalnom istraživanju popularnosti u 2020. godini podvrgnuto je 8734 vina od 1420 podruma različitih zemalja proizvođača plemenite kapljice. Rezultati za 2020. pokazuju glede potražnje značajan skok uvis talijanskih vina i podruma. Najviše najuspješnijih talijanskih podruma je iz Pijemonta i Toscane. Evo, da ne duljim, najzanimljivijeg dijela s te Top 100 liste, dakako 10 prvoplasiranih:

1 Leroy 2. Leflaive 3. Gaja* 4. Sassicaia 5. Penfolds 6. Ornellaia 7. Dom Perignon 8. Haut-Brion 9. Masseto 10. Louis Roederer (* Angelo Gaja javio je Svijetu u Čaši da njegovo treće mjesto na ovom prestižnom popisu počiva najviše na vinima Sorì San Lorenzo, Barbaresco i Sperss).

Nadao sam se, inače, da ću na toj listi s doista prestižnim svjetskim, daleko najviše francuskim i taijanskim vinskim podrumima, ipak naći i koje  hrvatsko ime i naziv, ali nažalost nisam ih uočio…

Butelje Gaje, Sassicaije i Ornellaije u Hrvatskoj su dostupne u vinotekama Svijet Vina zagrebačkog uvoznika i distributera Acrobat Vina. ♣

______________________________

NAJBOLJE iz SRBIJE 2020

Stjecajem okolnosti SVIJET u ČAŠI nije baš dosad mnogo objavljivao o vinima iz Srbije, pisali smo tek o kapljici i vinskim podrumima što su sudjelovali na sajmovima i eno-gastro festivalima u Lijepoj našoj. Sada je eto prigoda za prilično dobro upoznavanje s Bakhovim nektarom naših istočnih susjeda. Evo ovdje najboljih vina i najboljih vinskih podruma Srbije za 2020. godinu. Objavio ih je, podijeljeno u više kategorija, portal Vino.rs.online magazine. Rezultat  je to, kako je objašnjeno u uvodu objave Vina.rs, zajedničkog napora redakcije Vino.rs i njenih suradnika koji su na zadanu temu proveli opsežnu anketu među vinarima, enolozima, somelijerima i vinskim novinarima. Vino.rs skreće pažnju da su sva spomenuta vina na tržište izašla u posljednjih godinu dana.

Spisak Top-10 kreće s najboljim crnim vinima:

Cabernet Sauvignon Reserve 2017 – Radovanović; 2. Princeps Pinot Noir 2016 – Deurić; 3. Ergo crveno 2017 – Temet; 4. Breg Cabernet Sauvignon 2017 – Doja; 5. Tri Morave rezerva 2017 – Temet; 6. Regent Reserve 2016 – Aleksandrović; 7. Princeps Probus 2016 – Deurić; 8. Breg Prokupac 2017 – Doja; 9. Fabula Lagum 2016 – Chichateau; 10. Prokupac 2017 – Kostić

Pažnju zavrjeđuju još:

Žetva 2017 – Izba Jovanović; Stifler’s Mom 2017 – Erdevik; Momentum Cabernet Sauvignon  2017 – Veritas; No ½ 2017 – Ivanović,;Tri Morave crveno 2018 – Temet; Grand Reserve 2013 – Tri Oraha; Merlot Cabernet Franc 2017 – Lastar; Marlon Delon 2016 – Erdevik; Dionizije 2017 – Jović; Trag 2017 – Despotika; Princeps Merlot 2016 – Deurić;Merlot Terriore 2017 – Jeremić; Onyx crveno 2018 – Cilić; Cabernet-Merlot 2017 – Doja; Kadarka 1880 2019 – Maurer; Sveti Gral 2018 – Botunjac; Cabernet Sauvignon 2018 – Aven

Cabernet Sauvignon Reserva 2017 – Radovanović elegantno je slojevito vino besprijekornog balansa, suptilno integriranog drveta, punog ukusa i s ugodnim zrelim taninima, već sada posve spremno za konzumiranje Dsno: Chi 2016 – Chichateau fermentirao je na divljim kvascima u velikim bačvama od 500 litara od mađarskog hrasta, zatim je dozrijevao u njima godinu dana. Rezultat je opojno, intenzivno i skladno složeno vino koje nudi moćne arome bresaka i marelica u savršenoj proporciji sa zavodljivim aromama karamele i bagremovog meda (vino.rs)

Top 10, bijela vina

Chi 2016 – Chichateau;  2.Ergo belo 2018 – Temet; 3. Trijumf Terroir 2018 – Aleksandrović; 4. Saga 2019 – Bjelica; 5. Onyx 2018 – Cilić; 6. Tri Morave Rezerva belo 2017 – Temet; 7. Sauvignon Blanc S Edicija 2018 – Kovačević; 8. Trijumf Selection 2019 –Aleksandrović; 9. Traminac 2019 – De Lena; 10. Sauvignon Viognier Triangl 2017- Lastar

Iz ovog ili onog razloga, bijela vina Srbije tradicionalno zaostaju za crvenima.  Nemaju uvijek priču koja se pamti. Pa ipak, na vrhu tog bijelog vinskog brijega nalazi se dovoljno zanimljivih vina za potvrdu da srpska vinska scena i u tom segmntu čini značajne korake.

Pažnju zavrjeđuju još:
Trijumf Gold 2019 – Aleksandrović; Valerius 2017 – Imperator; Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; Sonata Icon 2019 – Jeremić; Chardonnay Selekcija 2018 – Radovanović; Credo beli 2018 – Virtus; Bagrina 2019 – Matalj; Morava 2019 – Despotika; Radovan 100% – Tamjanika 2019 – Čokot,; Morava 2019 – Cilić; Chardonnay Terasa 2019 – Matalj; Grašac beli 2019 – Vinum

Top 10, ružičasta vina

Ergo Rosé 2018 – Temet; 2. Rosé Premium 2019 – Vista Hill; 3. Rosé Lena 2019– DeL; 4. Tri Morave Rose 2019 – Temet; 5. Roza Nostra 2019 – Erdevik; 6. Nadia 2018 – Bikicki; 7. Rosé sec 2019 – Vinarija Zvonko Bogdan; 8. Pink Punk 2019- Chichateau; 9. Trijumf Rosé 2018 – Aleksandrović; 10. Nemir 2019 – Despotika

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne tržišne invazije roséa. To su uglavnom korektna i pitka vina živahnih kiselina, bogata aromama ali ne i pretjerano pamtljiva. Ergo Rosé 2018 Temet predstavlja u tom posljednjem dijelu iznimku. U pitanju je ozbiljna kupaža pinot noira i shiraza koja je poslije šest mjeseci provedenih u barriqeu zadržala odmjerenu svježinu i ugodne kiseline i dosegnula dugu putrastu završnicu u savršenoj harmoniji. Rosé budućnosti, bez mnogo dileme najupečatljiviji primjer svoje vrste u proteklih godinu dana u Srbiji.

Pažnju zavrjeđuju još:

Divlja ruža 2019 – Drašković; Onyx Rose 201 – Cilić; Rosé 2019 – Doja; Rock & Rose 2019 – Matijašević; Edit Rose 201-  Matalj

Top pjenušci

Brut 2016 Blancs – Lastar; 2. Gala 2016- Galot; 3. Tri Morave Penušavo Belo 2018 – Temet; 4. Žuti cvet 2016 – Aleksić

Godina ukojoj je na tržište u Srbiji izašlo vrlo malo novih pjenušaca ostavila je ipak nekoliko njih vrijednih pažnje. Brut 2016 Blanc de Blncs – Lastar, penušavi je prvijenac vinarije iz Levačkog vinogorja napravljen od chardonnaya. tradicionalnom metodom Vino s finim i postojanim perlažom nudi nježne arome ananasa, jabuke i kruške. Svjež i kremast, ukrašen dragocjenim notama brioša, ovaj harmonični i elegantani pjenušac stvara vrhunski užitak (vino.rs)

Top  slatko odnosno poluslatko vino

Crna Tamjanika 2019 – Matalj; 2. Flavius 2017 – Imperator; 3. Slatka suza 2019 – Minić; 4. Sweet Lena 2019 – DeLena; 5. Bonsai Prokupac 2016 – Yotta

Kategorija u kojoj hrvatske i slovenske vinarije osvajaju najviša priznanja na velikim svjetskim takmičenjima, svedena je u Srbiji na nivo statističke greške ili slučajni nalet botritisa u vinogradu. Ipak, Nikola Mladenović Matalj je planski i razložno u Negotinu prije četiri godine uposlio gotovo izgubljenu autohtonu sortu kao projekat slatkog vina, i u tome nesumnjivo uspio. Ovo je drugi put u posljednje četiri godine da osvaja vrh ove kategorije.

Top – crveno vino od autohtone ili novostvorene sorte

Princeps Probus 2016 – Deurić; 2. Breg Prokupac 2017 – Doja; 3. Prokupac 2017 – Kostić;  4. Tri Morave –  Maurer; 6. Sveti Gral 2018 – Botunjac; 7. Prokupac 2018; Aleksandrović; 8. Probus 276 2018 – Deurić; 9. Prokupac 2018 – Grabak; 10. Baš prokupac 2018 – Janko

Prokupac je zbog mnogo čega gospodar skučenog srpskog autohtonog prostora, ali sorta Probus počinje na Fruškoj gori davati rezultate koji ukazuju da bi tu uskoro moglo doći i do bitnih promjena.

Princeps Probus 2016 Deurić ozbiljno je zavodljivo vino koje će vas povesti u mnogim pravcima. Sam pogled na tamnu, ljubičasto-crvenu boju sugerira raskoš i snagu dok vas zasipa snažan voćni miris aronije, trešnje, borovnice i kupine koji se izdiže iznad finih tercijarnih zemljanih nota u pozadini. U ustima vino ostavlja utisak punog tijela i bogate strukture s obiljem baršunatsih tanina utopljenih u slojeve svježeg crvenog voća i začinske note koje se dugo prepliću na jeziku. (vino.rs)

Top – bijelo vino od autohtone ili novostvorene sorte (min. 80 %)

Tri Morave rezerva belo 2017 – Temet; 2. Bagrina 2019 – Matalj; 3. Morava 2019 – Despotika; 4. Radovan 100% Tamjanika 2019 – Čokot; 5. Morava 2019 – Cilić; 6. Grašac Beli 2019 – Vinum; 7. Joakim i Ana 2017 – Vinograd Hopovo;  8. Tamjanika 2018 – Zmajevac; 9. Hysteresis 201- Yotta; 10. Optimus 2019 – Trivanović

Vinarija Temet  tri godine zaredom osvaja ovu kategoriju, što jasno govori o njenoj posvećenosti autohtonim sortama. Tri Morave rezerva belo 2017 napravljeno je od 100% Tamjanike, pri čemu se posebno izdvaja činjenica da je rađeno spontanom fermentacijom, odnosno prirodnim kvascima. Vino je sazrijevalo u srpskom barriqueu deset mjeseci, a zatim još deset u amforama. Time je Temet  stilom i tehnologijom napisao novu stranicu u srpskom vinarstvu Tamjanike!

Pažnju zavrjeđuju još:
Tamjanika 2019 – Lastar; Jagoda 2019 – Botunjac; Sila 2019 – Milanović; Tamjanika 201 – Doja; Tamjanika Experiment 2019 – Čokot; Nesanica 2018 – Tošići; Tri Morave Belo 201 – Temet,; Severna Morava 2018 – Deurić; Smederevka 2019 –  Janko; Neoplanta 2019 – Šijački; Jagoda 2019 – Fragaria

Top  crveno vino iz organske proizvodnje

Prokupac 2017 – Kostić; 2. Kadarka 1880 2019 – Maurer; 3. Kaberne SF 2018 – MV vinarija; 4. Qvintillvs 2017 – Imperator;  5. Pinotte 2016 –Bikicki;  6. Dionizije Potrkanjski 2017 – Jović; 7. Crna Tamjanika 2017 – Bikicki;  8. Gmitar 2017 – Vujić;  9. Indigo 2018 –  Plavinci; 10. Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon 2017 – McC

Organska scena u Srbiji raste velikom brzinom, a mala vinarija Kostić iz Prokuplja izdvojila sa kao jedno od najvećih iznenađenja u proteklih godinu i nešto više dana. Razlog je njihov Prokupac 2017, rustikalno vino autentično u svakom segmentu, strukturno, u dobrom balansu i s obiljem crnog voća i začina. Što bi se reklo: Prokupac kakvog ga je Bog dao! (vino.rs)

Top  bijelo vino iz organske proizvodnje

Valerius 2017 – Imperator;  2. Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; 3. Sremska Zelenika 1919 – Maurer; 4. Rajnski Riesling 2017 – McC;  5. Sfera 2019 – Bikicki

Konkurencija među bijelim organskim vinima u posljedjih 12 mjeseci bila je manja nego godinu dana ranije. Na vrhu se ipak našlo pet zanimljivih i vrlo dobrih vina među kojima se izdvojio rajnski rizling Valerius 2017 najstarije ovdašnje organske vinarije Imperator. Elegantno vino u čijem aromatskom sklopu dominiraju jabuke i cvijeće karakteriziraju ugodna svježina i lijepa mineralnost. Krasi ga i činjenica da je lako razumljivo svakom vinoljupcu, a pri tom je i izuzetno gastronomsko. S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će se ostvariti hrabra težnja ljudi iz ove fruškogorske vinarije da svoja vina smjiju označavati i znakom Demeter, kao prva certificirana biodinamička vinarija u Srbiji  (vino.rs)

Top orange (zapravo: jantarno vino)

Orion 201- Bikicki; 2. Tamjanika 2018 – MV vinarija; 4. Fodor 2018 – Maurer; 5. Orange Riesling R Qvevri 2015 – Kovačević; 6. Orange Chardonnay R 2016 – Kovačević; 7. Šardone 2018 – MV vinarija; 8. Uncensored 2018 – Bikicki; 9. 333 Aleksandar – Todorović; 10. Selena 2019 – Plavinci

Top vinarija

Temet; 2. Deurić; 3. Doja; 4. Podrum Radovanović; 5. Chichateau; 6. Erdevik;  7. Aleksandrović;  8. Maurer;  9. Janko;  10. Despotika

Prvi put se dogodilo da neka vinarija ponese naziv najbolje u dvije godine za redom! Vinarija Temet iz Lozovika dominirala je prošle godine ultra premium vinima iz linije Tri Morave rezerva, a slična je situacija i sada. Pored toga, vlasnik vinarije Nebojša Aleksić ušao je u zahtjevnu konverziju svih svojih vinogradi prema organskom uzgoju,  s jasnom vizijom da će mu to, uz forsiranje autohtonih sorti, omogućiti da brend Tri Morave postavi kao ultimativnu referencu za lokalni terroir.

Top  mala vinarija (do 50.000 l)

Chichateau; 2. Maurer; 3. Bikicki; 4. Podrum Čokot; 5. Ivanović; 6. DeLena; 7. Izba Jovanović; 8. Vinum; 9. Trivanović; 10. Aven

Veterani na srpskoj garažnoj vinskoj sceni, vinarija Chichateau (odličan naziv!!!) iz srijemskog sela Šišatovac u pravom smislu je mala velika vinarija Srbije. Šardone Chi 2016 s kojim je Chichateau ove godine osvojio bijeli vrh vinske Srbije, baš kao i crvena kupaža Fabula Lagum 2016 koja se plasirala među 10 najboljih crvenih vina, ali i popularni rosé Pink Punk učvrstili su popularnost tog vinskog podruma. Vinarija koju vode Đorđe Stojšić i Ramazi Inaišvili učinila je puno u širenju vinske kulture među mlađom populacijom koja je njena vina prije desetak godina prva objeručke prihvatila (vino.rs)

Vinarije od kojih se očekuje najveći uspon u 2021

Doja;  2. Janko; 3. Deurić; 4. Erdevik; 5. Virtus

Vinarija Doja, koju vode vrsni poznavalac svjetske vinske scene Goran Todić i njegova supruga Slavica Todić, jedan od vodećih stručnjaka za Prokupac, postala je svojevrsni svjetionik vinsko-vinogradarske obnove topličkog kraja, a njihova premijum linija Breg već sada najavljuje nove vrhunske domete srpskog vinarstva. Tome valja dodati i prelazak ka organskom uzgoju i visoke tehnološke domete u podrumu, što sve zajedno usmjerava ovu vinariju ka samom vrhu vinske Srbije (vino.rs)

Vinska ličnost-osoba godine – prof. dr Slavica Todić (vinarija Doja)

Šef Кatedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu prof. dr Slavica Todić jedna je od onih koji su najviše pridonijeli da prokupac postane dominantna tema u vinskim krugovima Srbije. Kako kroz seminare i tekstove, tako i kroz praksu u vinogradu i u podrumu obiteljske vinarije Doja, Prokupac je u Slavici Todić našao stručnog i strasnog zagovornika čiji će rad ostaviti puni trag u godinama što dolaze (vino.rs)

U konkurenciji su bili još: Tanja Đuričić (enolog vinarija Erdevik, Chichateau, Trivanović…); 3. Marko Maličanin (predsjednik Saveza vinara i vinogradara Srbije);  4. Nebojša Aleksić (vlasnik vinarije Temet);  5. Vladan Nikolić (enolog vinarije Aleksandrović ); 6. Milica Ćućuz (enolog vinarije Temet); 7. Mirko Niškanović (enolog vinarije Deurić); 8. Oskar Maurer (vinar); 9. Dejan Živkoski (predsjednik SERSA); 10. Tomislav Ivanović (sajt Vinopedia)

Podrumi koji su dali najveći doprinos vinskom turizmu Srbije

Despotika; 2. Deurić; 3. Vinarija Zvonko Bogdan; 4. Grabak; 5. Matalj; 6. Vinum; 7. Šapat; 8. Temet; 9. Ilić-Nijemčević, 10. Virtus

Moderan vinski objekt pedesetak minuta udaljen od centra Beograda, vinarija Despotika postala je novi svjetionik vinskog turizma u Šumadiji. Prepoznatljiva po vinskom muzeju i neobičnoj skulpturi Marka Kraljevića ispred ulaza, vinarija je ove godine otvorila i luksuzne apartmane namijenjene gostima, a tu su i odličan restoran, degustacijska dvorana, terasa s fantastičnim pogledom, bazen na krovu… (vino.rs)

Najbolja vinska manifestacija u Srbiji 2020

Wine Garden; 2 Dan Prokupca; 3. Wine Jam

Godina u kojoj su zbog zdravstvenog rizika otkazane gotovo sve manifestacije, donijela je tek nekoliko okupljanja na kojima je povod bilo vino. Daleko najviše zanimanja među njima izazvao je Wine Garden u Botaničkoj bašti u Beogradu gdje se tokom dva dana okupilo više od 5.000 posjetilaca koji su uživali u vinu i muzici i za koji se tražila karta više! ♣

_______________________________

SLOVENIJA

U Sloveniji sam za informacije o vinima koja bi se mogla izdvojiti kao najbolje kotirajuća u 2020. godini potražio kod kolega iz tamošnje revije Vino. U odgovoru je stigla isprika da zbog razornog djelovanja covida konketno i u redakciji u ovome trenutku nije bilo moguće uz svoj redovni posao posvetiti se na najtemeljitiji način i stvaranju rang-ljestvica, ipak kao barem nešto za objavu dobio sam sljedeće:

bijela vina

Zeleni silvanec – Marof; Zeleni silvanec 2018 – Albiana; Sauvignon -Branko Furlan; Sauvignon 2018 – Gross; Sauvignon – Edi Simčič; Chardonnay 2019 – Klet Brda Goriška Brda; Motnik Lisičk 2014 – Marjan Simčič; Fojana 2018 – Zaro; Malvazija 2019 – Korenika Moškon; UP 2016 – Ščurek

Kralj Traminca i Sauvignona (marka Exclusive) Danilo Steyer iz – Plitvica, ali ne naših nego slovensko-štajerskih, kod Gornje Radgone

crna

Marof Modra Frankinja – Marof; Modra Frankinja – Šuklje; Merlot terase – Vipava 1894; Modri pinot – Tilia;  A+ 2015 – Klet Brda; Antonius – Santomas

pjenušci

Bjana Brut rose – Bjana; Cuvee prestige – Bjana; Rare – Istenič; Blanc de blanc – Slapšak; Millesime – Medot; Untouched By Light – Radgonske gorice;  Sontia 2017 – Ducal; Zelena 2017 – Marc

_______________________________

CRNA GORA

A što drugo do li vranci od Plantaža 13. jul?

Crnogorski Vranac 2015 Reserve – Plantaže 13. jul; Crnogorski vranac Pro corde 2016 – Plantaže 13. jul; Pro anima bijeli pinot 2018 – Plantaže 13. jul

Plantaže 13. jul za srce i dušu: Reserve i Pro Corde vranac, te Pro Anima bijeli pinot

Zeleno Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi. Crna Gora ima ukupno oko 4400 ha pod trsjem, od toga u vlasništvu Plantaža 13. jul je 2300 ha, dakle nešto više od polovice. Vranca je u sortimentu oko 70 posto

Hangar pretvoren u vinski podrum! Kapacitet čuvanja je 20.000.000 litara vina

_______________________________

Sajmovi, festivali, promocije 2021

        ŠESTI VINART GRAND TASTING – Peti jubilarni Vinart Grand Tasting uspio se u zagrebačkoj dvorani Lauba održati lani, bilo je to 6. i 7. ožujka, taman za dlaku prije nego li su krenule famozne stroge protuepidemijske mjere koje nas još i sada drže kao taoce Corone. Nažalost, 15. jubilarni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uobičajeni termin kojega su posljednji petak i subota u studenome, lani je morao biti otkazan. Trenutačno povoljnije okolnosti vezano uz pandemiju daju nam nadu u skorašnje možda i jače olabavljenje mjera te u povratak, makar i, za početak, tek blizu stanja što je bilo do lanjskog nasrtaja Corone po cijeloj Europi, povratak ipak određenim varijantama druženja i donekle približnom broju manifestacija što su nas veselile do predlani i početka lockdowna lani.

Vinart Grand Tasting 2020 – Lauba (Rene Karaman)

         

Saša Špiranec – uskoso s novom Laubom i s novim vinskim vodičem Lijepom našom (Julio Frangen)

Saša Špiranec, dosta šire od državnih granica Lijepe naše i te kako afirmirani zagrebački vinski pisac i kritičar te degustator i direktor zagrebačke tvrtke Vinart, priređivača raznih događanja posvećenih vinu, ovih se dana, rekao bih kao prvi iz svijeta hrvatskog vinskog businessa, javio s potvrdom 30. travnja i 1. svibnja 2021. kao terminom šestog Vinart Grand Tastinga, predviđenog i dalje u za takve manifestacije vrlo prikladnoj dvorani Lauba. Uz program festivalskog tipa u prostranoj Laubi gdje se uvijek okupljao priličan broj proizvođača svaki s po i više etiketa svojih vina, dosad su uoči manifestacije postojale i jednosatne do dvosatne vinske radionice na razne teme (zemlje, vinogorja, sorte, tipovi vina, stilistika…), i tu je za vinska novinare, sommeliere i trgovce bila lijepa prigoda neometano i s dovoljno koncentracije kušati vina, pa, usput, ih i kvalitetno ocijeniti. I ove godine, rekao mi je ovih dana Saša, takve radionice su predviđene, samo neće se odvijati u prostorima kao što je bilo do sada, jer oni su već zauzeti, u ovome trenutku još se definitivno ne zna gdje će one biti i koji će vinari na njima gostovati s kojim vinima, oko svega još traju ragovori i pregovori.   

Vinart je, inače, uz sadržaje u Laubi i zanimljive vinske radionice na temu domaćih i inozemnih vina, uz Grand Tasting organizirao, nakon sajma, i studijska putovanja po hrvatskim vinskim regijama, obično za grupe od po dvadesetak važnih europskih i američkih novinara-pisaca o Bakhovu nektaru, bilo je to dakako u namjeri da se napravi jači korak u međunarodnoj promidžbi hrvatskih vina i u boljem prepoznavanju kakvoće hrvatskih vina i vinara u svijetu. Kako je ove godine zbog covida situacija vrlo delikatna, bez obzira na to što, kaže Špiranec, prošle covidne godine, kad nakon Laube i studijskih putovanja nije bilo dojava-prijava o zarazi nekoga od sudionika i bez obzira na to što je ekipa Vinarta u smislu opreza vezano uz aspekt zdravlja mnogo naučila i stekla i na ovom polju značajna iskustva, pitanje je hoće li biti i ugošćavanja stranih vinskih pisaca i njihovog vođenja po Hrvatskoj. Špiranca osobito zabrinjava financijski aspekt, naime strahuje da mu netko od pozvanih, posebice iz udaljenih zemalja poput SAD, u posljednji trenutak ne otkaže, a avionska karta, koja je vrlo skupa, za dotičnog bude već kupljena…  Ako se okolosti vezano uz covid do sredine travnja značajnije poboljšaju Špiranec bi na Grand Tasting 2021 ipak pozvao manju grupu izabranih stranih novinara koji žive u zemljopisno nam blizim državama, trošak za prijevoz u tome slučaju bio bi osjetno niži a računa se i na to da bi otkaza u posljednjem trenutku bilo znatno manje a možda ih uopće i ne bi bilo.

I još nešto vezano uz Sašu Špiranca, kojega sam telefonom zatekao na Pelješcu, gdje obavlja posljednja kušanja za svoj novi Vinski vodič Hrvatskom kojega planira objaviti u ožujku, najprije na internetu, dok bi se tiskano izdanje u obliku knjige pojavilo, kaže, krajem ove godine.◾

ZAGREB VINO.COM – Što se tiče pak spomenutog Zagreb Vino.coma, očekivanja su da će i on ove godine nastaviti sa svojim programom, i to u uobičajenom terminu, te dostojno i proslaviti značajnu svoju 15. godišnjicu. Pokušao sam od prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala, saznati ostaje li koncepcija u potpunosti po starome ili će ove godine ipak biti nekih novosti, makar u nijansama. Do studenoga ima još dosta vremena, rekao je Dropuljić, koji veli da razmišlja o uvođenju nekih novh detalja, ali da o tome još ne bi pričao, najvažnije je najprije vidjeti kako će se stvar s covidom dalje razvijati da bi se u presudnom trenutku odlučilo kako se prema događanju postaviti.

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s glasovitim Stevenom Spurrierom. Imao je, krajem godine predlani, kad su se sreli, neke zamisli da angažira Spurriera za neki prikladan program na Zagreb Vino.comu, ali rokovi nisu tada odgovarali proslavljenom Englezu, poslije nam je doletio virus Corona koji je onda covidom pokorio cijeli svijet, i sad treba čekati neka bolja vremena…

I Zagreb Vino.com ima, kao dodatak festivalskom dijelu, svoje radionice, i to vrlo kvalitetne što se tiče i domaćih i inozemnih vina i vinara koji se tu prezentiraju, međutim one su – zacijelo i zbog toga što Esplanadi nedostaje prostora da ugosti festival oblikom/opsegom takav u kakav se do sada razvio i, istodobno, njegove radionice u punom kapacitetu – evidentno i prema iskazanom interesu posjetitelja za premaleni broj osoba. S druge strane, rekao bih da su radionice u Esplanadi vremenski (iako dovoljno trajne s aspekta stjecanja kvalitetne osnovne informacije!) prekratke za ozbiljnije posvećivanje svakom uzorku posebice s ciljem ozbiljnijeg ocjenjivanja, možda je, nakon punog desetljeća i pol trajanja festivala, došlo vrijeme da Zagreb Vino.com u sklopu priredbe u Esplanadi namjenski otvori u vremenskom radoblju od … do… neki neki manji prostor kao kušaonicu za akreditirane novinare-vinske pisce, sommelijere gdje bi se u miru, neometano od gužve te sjedeći, usredotčeno, moglo degustirati neke tražene i od sommelijera na degustaciju donesene uzorke s proizvođačeva stola na festivalu. Što se tiče radionica, možda bi se moglo uvesti, koji dan uoči ili nakon samog festivala kao popratni dio, dodatna nešto duže trajuća događanja i za specijalizirane novinare i za veći broj druge publike, prikladne da se svaki profesionalno zainteresirani pojedinac može dovoljno duboko koncentrirano (jer očekuje se da se o dojmovima objavljuje u sredstvima javnog informiranja odnosno da sommelijeri u ugostiteljskim objektima ili prodavaonicama vina gdje rade, dakle sve u smislu poboljšanja plasmana) posvetiti svakom uzorku….

I Zagreb Vino.com je neko vrijeme redovito uz svako svoje izdanje organizirao, za domaće i inozemne novinare, studijska putovanja hrvatskim vinorodnim predjelima i obišao  cijelu Lijepu našu, nakon predaha od nekoliko godina možda je opet došlo vrijeme za tako nešto, ali prof. Dropuljić zasad se ne izjašnjava o tome, okolnosti još nisu normalne i ne bi želio ni na koji način riskirati. ◾

Le ANTEPRIME di  TOSCANA  2021 – U ovome izdanju Kronike SVIJET-a u ČAŠI za siječanj 2020 nekoliko se puta spominje velebna desetodnevna godišnja manifestacija Le Anteprime Toscane u organizaciji toskanskih konzorcija za vino koji već desetljećima njome na svom kućnom pragu a za vinske trgovce, ugostitelje i novinare ne samo s Apeninskog poluotoka nego i iz cijeloga svijeta – pozvanih novinara, ugostitelja i trgovaca zna biti i po 200 a i nešto više! – promoviraju svoje etikete što su u toj godini po konzorcijskim pravilnicima stekle pravo na izlazak na tržište. Ovisno o broju podruma i broju etiketa unutar nekog konzorcija određeno je koliko vremena će se dodijeliti svakom konzorciju da primi na kušanje iz Italije i svijeta pozvane goste, nekim konzorcijima dovoljno bude po pola dana do jedan dan a neki najveći poput Chianti Classica i Brunella iz Montalcina sami dobiju po dva, dva i pol dana.

Anteprime di Toscana: Francesco Mazzei iz Castella di Fonterutoli, predsjednik grupe AVITO, Giovanni Manetti, Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico, i Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina (suhiucasi)

Koncept manifestacije je da se kušanje svih uzoraka, neometano sjedeći za stolom u ovećem zasebnom prostoru te uz somelijerski servis, omogući osobama iz faha (proizvodnja, plasman, marketing) koje sve od svakog konzorcija dobiju knjižice-kataloge s popisom svih vinara sudionika i s, uz otisak njegova amblema, navodom njegove adrese kao popisom i vina što ih i u kojoj kategoriji nudi, a ostavljeno je i dovoljno slobodnog prostora za zabilješke o vinu. U susjednoj prostoriji nudi se mogućnost susreta izravno s proizvođačima (vlasnicima, enolozima…) i kušanja uzoraka u društvu s njima. Degustacije počinju ujutro oko devet sati i traju do kasnije popodne s time da je oko 13 sati predviđeno oko sat vremena za ručak za koji se, što se tiče namirnica ali i pripreme jela i servisa, uglavnom brinu proizvođači raznih lokalnih prvorazrednih delicija poput pršuta i drugih mesnih prerađevina, sireva, peciva, maslinova ulja, kolača, te ugostitelji s kojima se organizator oko sudjelovanja dogovori na komercijalnoj bazi ponajviše naslonjenoj na marketing, naime ponuđačima hrane i te kako je stalo tu se pojaviti jer u pozvanim trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta vide odličnu šansu da se lijepo promoviraju, i na međunarodnoj razini. Kasnije popodne na rasporedu budu pressice, neko vrijeme koje gost može iskoristiti za predah ili za posjet vinaru s kojime se o tome sam dogovori, a navečer je u ovećem prikladnom restoranskom ili improviziranom restoranskom prostoru, dakako, večera uz nazočnst domaćih vinara, uvriježilo se da za svakim stolom veličine najčešće za nekih osam do deset osoba, u ulozi domaćina bude po jedan domaći vinar ili ih bude po dva. S obzirom da je prihvatna točka za goste i polazšte natrag prema doma u Firenzi kao značajnom prometnom čvorištu, spavanje je kroz jednu ili dvije noći u tom prekrasnome gradu, ostala spavanja su uz put.

Anteprime di Toscana: prilika za promidžbu i lokalnih specijaliteta (suhiucasi)

Le Anteprime di Toscana dugo godina održavale su se u drugoj polovici veljače, s time se naravno htjelo postići da se uzvanici bitni za plaslman vina na vrijeme kako bi se mogli prirediti za novu turističku sezonu, upoznaju s najnovijim berbama upravo puštenima na tržite. Ove godine, kako obrazlažu Stefania Saccardi, dopredsjednica Regije Toscana inače zadužena za sektor poljoprivrede i Francesco Mazzei, s prestižng posjeda Fonterutoli, i predsjednik AVITO-a (Associaione Vini Toscana), novostvorenog udruženja toskanskih vinskih konzorcija što vina plasiraju pod zaštićenim oznakama DOCG, DOC i IGT, zbog problema s pandemijom manifestacija je odgođena za tri mjeseca, točnije za 14. do 21. svibnja. Anteprime do Toscana obično su počinjale s prezentacijama vina Chianti doc te, potom, Chianti Classico docg u Firenzi, ove godine međutim Firenze i Consorzio Chianti Classico docg 20. I 21. svibnja zatvaraju priredbu.

S obzirom da sam redovito svakog veljače kroz nešto manje od 20 godina neprekidno bio pozivan na Anteprime i nazočio na njima imao sam priliku uvjeriti se kako pojedine robne marke teritorija, naročito vina Brunello iz Montalcina i Chianti Classico te neki supertoskanci u apelaciji IGT  postupno stječu sve veću popularnost na svjetskom tržištu, posebice u Njemačkoj i u SAD, Silvia Fiorentini iz marketinškog sektora Konzorcija za Chianti Classico skrenula mi je sada pažnju na to da su neke etikete eto počele doživljavati sudbinu vina pojedinih glasovitih bordoških chateaua u smislu da su zaredali imitacije i falsifikati, tako da je, uz nastojanje da se još unaprijedi promidžba toskanskog vina u svijetu i upravo i to da se onemoguće falsifikati vina, lani došlo do spajanja toskanskih konzorcija u navedeno zajedničko tijelo AVITO i do uspostave tijesne suradnje i s državnim organizmima za kontrolu i suzbijanje krivotvorina. ♣

Najveća svjetska ocjenjivanja vina debelo startala s lobiranjem za uzorke 2021

MUNDUS VINI – Veliko svjetsko ocjenjivanje vina koje starta prvo u godini je Mundus Vini, u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse u pokrajini Pfalz.  Mundus Vini , koji okuplja godišnje više od 12.000 uzoraka iz cijeloga svijeta i najmanje oko 300 degustatora iz svih krajeva Planeta, podijeljeno je u dva termina – proljetno kušanje odnosno Spring Tasting, koje bude u veljači, i Summer Tasting, na rasporedu potkraj kolovoza-početkom rujna.

Cijena sudjelovanja je 165 € po uzorku, a traži se dostava od po šest butelja po uzorku. Ocjenjivnje počinje 28. veljače. Zadnji datum za registraciju je 10. veljače 2021, očekuje se da uzorci budu poslani najkasnije do 12. veljače 2021.

O podrobnostima može se saznati upitom na e-mail: contact@tastingservice.com(link sends e-mail) i na telefon +49 6321-8908-951 ◾

2021 – 28. izdanje turnira najboljih chardonnaya svijeta Chardonnay du Monde, u organizaciji francuskog Foruma Enologije I Revije enologa Francuske  ove će godine u Burgundiji biti od 10. do 12. ožujka. Posljednjih godina na ovo vrednovanje prijavljuje se po nešto više od 1000 uzoraka iz više od 40 zemalja svijeta. Ocjenjivača bude nekih 300 iz raznih zemalja, a s eno-pedigreom. Zgodno je spomenuti da organizator i izvan vlastitog stručnoga kruga nudi profesionalcima iz vinskog svijeta mogućnost da budu službeni degustatori, ali, da bi bio siguran da će pridošlice kako treba odraditi posao, uvjet je da uz predočenje dokaza da su involvirani u proizvodnju kapljice odnosno njen marketing i plasman (enolozi, sommelier, vinski trgovci, novinari pisci o vinu) prođu u centru Foruma enologije dvodnevni tečaj i iskažu svoju kompetenciju u kušanju vina, prepoznavanju sorata, opisivanju, ocjenjivanju..

Za, pobliže, vezano uz prijavu, cijene po uzorku, slanje uzoraka kliknuti na www.chardonnay-du-monde.com ◾

IWSC – Ocjenjivanje International Wine & Spirit Competition odvijat će se   od 3. do 13. svibnja  2021., a objava rezultata najavljena je za 19. svibnja 2021.

Veronique de Freitas poziva zainteresirane da na dolje označenim linkovima doznaju više o tom vrednovanju uplemenite kapjice i jakih alkoholnih pića:

Jaka alkoholna pića i likeri: https://iwsc.net/files/0002020promopackspirit.pdf

 Vina: https://iwsc.net/files/iwsc-wine-promo-pack-2021.pdf  Veronique također podsjeća da se svi rezultati IWSC 2020 mogu pogledati na web stranici: https://iwsc.net/results/search; tamo je i čitav niz članaka u odjeljku Priče na web mjestu IWSC.net https://iwsc.net/news/wine kao i na našem web mjestu Club Oenologique časopisa PREMIUM: https://cluboenologique.com  i na https://issuu.com/cluboenologique/docs/club_oenologique_issue_6

A ovdje se može pronaći IWSC 2020 video oko kušanja, on daje lijep uvid u IWSC degustaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UQ2bSv2ERm8  ◾

– Puno desetljeće nakon gostovanja u Luxembourgu međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ponovno će se, i to ove godine, održati u Luxembourgu. Degustacija je predviđena u objektu LuxExpo convention and exhibition centre u poslovnome dijelu Grada Luxembourga. Određeni termin kušanja je od  21. do 23. svibnja 2021.  Odlučeno je da se ružičasta vina degustiraju odvojeno, i to u gradu l’Aquila u talijanskoj regiji Abruzzo, ovo kušanje je na neki način uvod u ovogodišnju manifestaciju, a bit će od 4. do 6. ožujka.

Oni koji redovito prate Concours Mondial de Bruxelles sigurno će se prisjetiti lanjske informacije o ovogodišnjem izdanju C.M.B-a naime nakon ocjenjivanja 2020. bilo je službeno objavljeno da Cncours Monduial de Bruxelles The United Nations od Fine Wines 2021. seli van Europe, po drugi put u Kinu – jednom je već održan u dijelu Pekinga a sad je trebao biti u Yinchuanu (Ningxia), međutim zbog još uvijek aktualnog globalnog haranja corona-virusne pandemije naknadno je odlučeno da CMB ostane u Europi, dakle u Luxembourgu. Ako se stanje s vremenom dovoljno stabilizira CMB bi u kineski Yinchuan pošao u 2022.

Za podrobne obavijesti o Concours Mondialu de Bruxelles 2021 pogledati na link:: www.concoursmondial.com  ◾

DECANTER WORLD WINE AWARDS – Decanterovo ocjenjivanje vina u Londonu, 18. po redu, jedno je od najvećih takvih vinskih natjecanja u svijetu, ako ne i najveće. Veliki odjek na globalnoj razini dobivaju medalje osvojene na tom vrednovanju, iza kojega stoji valjda najčitanija i na Zemlji najutjecajnija vinska revija Decanter, raširena po svim tržištima našegplaneta. Hrvatska u posljednjim godinama na DecanteruWWA osvaja dosta medalja i to i vrlo visokog sjaja. Odličja objavljena na internetskim stranicama DWWA zacijelo u određenoj mjeri mogu koristiti skupnoj internacionanoj promidžbi hrvatskoga vina a i Hrvatske kao turističke zemlje s vrlo dobrom eno-gastro ponudom. Samo, dakako, ipak je stvar puno jača kad se popis trofeja uz određena objašnjenja i dobre fotografije kao ilustracije nađe i u tiskanom izdanju revije, no s obzirom da na ocjenjivanje iz niza zemalja stižu uzorci i dosta njih bude i nagrađeno u časopis dakako nije moguće svaki put uvrstiti opširnije priloge o svakoj zemlji, međutim zacijelo postoje načini da se to učini barem svako toliko, s druge strane na svakome je dobitniku i pojedinačno da se nakon osvojenog trofeja na odgovarajući način i sâm pobrine i snađe da dobiveno odličje poslije bude popraćeno i prikladnim komercijalnim uspjehom na tržištu.

Evo datuma koje DWWA najavljuje vezano uz kušanje i ocjenjivanje vina i objavu rezultata.

DWWA 2021 ocjenjivanje & rezultati :  Od 14. do 23. lipnja 2021 = DWWA opće ocjenjivanje , a DWWA dodatno ocjenjivanje za Platinastu medalju i za titulu Best in Show : od 25. do 30. lipnja 2012;  DWWA 2021 objava rezultata: 7. srpnja 2021.

Za opširnije informacije pogledati na awards@decanter.com i na DWWA 2021 dates & prices   ♣

________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA – sir, ulje, vino…

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

_______________________________

Maslinovo ulje pod lupom

ZELENO ZLATO OD OLIVE, ULIKE, ULJKE, OLJKE

Kreću i velika međunarodna ocjenjivanja maslinova ulja, zelenog zlata od olive kako joj kažu vani, uljke i ulike te masline kako joj kažemo mi, oljke kako joj kažu Slovenci.                                                                                                                                                                                                      Među najvećim ocjenjivačkim platformama za maslinovo ulje na svijetu su rimski Flos Olei koji je u posljednjim godinama podijelio niz medalja najvišeg sjaja upravo hrvatskim proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, pa London International Olive Oil Competition, Berlin Global Olive Oil Award, ali i Canada International Olive Oil Competition CIOOC, ovih dana stigli su od njih pozivi za prijavu uzoraka.

Ocjenjjivanje Berlin GOOA (Global Olive Oil Awards) predviđeno je za 12. do 18. travnja 2021. Nakon ocjenjivanja organizator izdaje vodič maslinovih ulja Elite Oliveoils, svojevrsni potrošački putokaz u kojemu prezentira ulja i proizvođače što osvoje medalje najjačeg sjaja. Ulja se ocjenjuju i nagrađuju po kategorijama: maslinovo ulje konvencionalne proizvodnje, maslinovo ulje iz organske produkcije, aromatizirano ulje, ulje s visokom razinom polifenola. Cijena za prvi prijavljeni uzorak je 250 €, a za ostale, eventualno još do njih pet, je 145 € po etiketi. ◾

LIOOC – Londonsko međunarodno ocjenjivanje maslinovog ulja, koje za sebe kaže da je najveće na svijetu, bit će od 12. do 14. svibnja 2021. Cijena po uzorku je 220 funti za sudionike izvan Velike Britanije, a 264 funte (to je cijena s PDV-om) za ulja što ih prijavljuju stanovnici Ujedinjene kraljevine. Podrobne informacije na e-mail info@londonoliveoil.com ili na www.londonoliveoil.com  ◾

Rok registracije za CIOOC je 30. travnja 2021, a zadnji rok za prijem pošiljki je 10. svibnja 2021. Ocjenjivanje je najavljeno za 19-20. svibnja 2021. Trošak sudjelovanja nije baš mali, naime  po prijavljenom uzorku potrebno je poslati  po tri originalno napunjene, začepljene i etiketirane boce zapremnine bilo 0,5 lit bilo 0,75 lit, po svakom prijavljenom uzorku nužno je platiti 300 €. Za sve dodatne informacije obratiti se na: https://canadaiooc.com/cart/?add-to-cart=669 , odnosno na mail: Canada QUALITY Οlive oil Αwards 2021 [info@Canadaiooc.com], ili pak na telefon 0044(0)208 359 1288. ◾

ŽUPANOVO ULJE i VINO – U nas i našem okružju ima također nešto zanimljivo vezano uz maslinovo ulje – zacijelo mnogi u Hrvatskoj znaju za ocjenjivanje i izložbu maslinova ulja u sklopu sajma Vinistra u Poreču, te za sajam maslinova ulja u Vodnjanu, ali ima još nešto vrijedno za istaknuti kako s aspekta promidžbe maslinova ulja i vina, promidžbe lokanih proizvoda i promidžbe kraja u turističkom smislu, a to su izbori Županova maslinovog ulja i Županova vina godine u Kopru, prijave se za ovu godinu, primaju do 5. veljače 2021. Ovdje je nužno pojasniti da se pri spomenu naziva župan u Sloveniji misli na gradonačelnika a ne na župana kao funkciju u Hrvatskoj, što međutim ne znači da se i u hrvatskome dijelu Istre ne bi također mogao odvijati godišnji izbor Županovoga maslinova ulja i Županova vina. Županovo maslinovo ulje i Županovo vino odlično služe i u slučaju slovenskog gradonačenika i služili bi i u slučaju župana u Hrvatskoj, u protokolarane svrhe, dobro protkane i promotivnom notom. U Slovenskoj Istri općina Koper obvezuje se od dobitnika trofeja i za ulje i onoga za vino (naravno i ulje i vino moraju biti proizvedeni unutar općnskih/županijskih granica s time da kod vina sorte trebaju biti Malvazija istarska za bijelo a Refošk za crno, kod nas bi umjesto Refoška u obzir kod crnoga mogao doći kultivar Teran), otkupiti određemu dogovorom utvrđenu količinu ulja odnosno vina po važećoj tržišnoj cijeni.

(Jaka Ivančič)

Općina Koper obvezuje se pobjednike izbora nagraditi i s izradom profesionalnog promocijskog video-spota i s profi fotografijama, materijali su to što mogu odlično poslužiti promociji uljarstva i vinarstva u području. I još nešto: proizvođačima maslinovoga ulja-sudionicima u koparskm izboru za Županovo maslinovo ulje za uzorke koji na ocjenjivanju maslinova ulja Flos Olei 2022 dobiju dovoljno bodova za uključenje u vodič Flos Olei općina Koper snosi trošak za jedan prijavljeni i u Rim poslani uzorak ulja.

Kao podsjetnik: aktualni nositelj naziva Županovo vino 2020 u Kopru je za vino Capris refošk 2015, Vinakoper, nositelj naziva Županovo oljčno olje 2020 je ulje Jasa 2019, proizvođača Arsena Jurinčiča. ♣

_______________________________

Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince 2021

ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA

            Ni kraj prošle godine a ni početak ove nove nisu išli na ruku Bakhu i ljubiteljima veselog okupljanja uz vino, naime dva najveća vinska praznika u 12 mjeseci ili unutar 365 dana – Martinje, lani, i Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo sada u siječnju, osujetili su Corona i Covid19!

Praznik svetog Vinka, koji je 22. siječnja, nikad, barem u novijoj povijesti, nije bio tako okrnjen kao ove godine. Posebno je to teško palo Slavoncima, kojima Vincelovo po važnosti i nadilazi praznik sv. Martina. Masovna okupljanja veseljaka – sudionicima brojčano najjača ponajprije u baranjskome Belju i u srijemskome Iloku pa onda i u Kutjevu i Feričancima izostala su, susreti međutim s vinovom lozom na uobičajenom službenom početku radova u vinogradu u tekućoj godini nisu baš posve izostali, iz 2021. pamtit će se tek kao minimalni skupovi pojedinaca zaduženih za radove u vinogradu u hodočašću trsu toliko da se ne prekine lijepa dugačka siječanjska tradicija.

Podsjetnik na Vincekovo 2020: bogato i osobito veselo bilo je i kod obitelji Trdenić u Moslavini. S obzirom na sve što nam se događalo prošle godine pa i sada na početku ove nije doduše ni vrijeme za neka slavlja. Zapravo, jedino vrijedno lani bilo je, barem u vinskom smislu, to da je loza dala visokokvalitetan, doduše mnogo manji plod nego inače, dakle vina iz 2020. mogla bi osvjetlati obraz tom godištu. Zbog situacije ponajviše vezane uz pandemiju i ograničenja što su slijedila vinski sektor trpi velikuštetu, Jospi Pavić, inače predsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da bi hrvatskom vinskom sektoru da se održi trebala pomoć od 320 milijuna kuna likvidnog novca! (Marko Čolić)  Dolje: U užem krugu blagoslov vinograda i prvi rez trsa ove godine, mladi naraštaji debitirali kao rezači (Feravino)

Dosjetjivi Zagrepčanin, purger slavonskih korijena Davor Zdjelarević, svojedobno veliki gazda s više od 30 hektara uzorno održavanog vinograda i s lijepima hotelom i restoranom u brodskom Stupniku a sada poduzetnik u vinskom sektoru u sasvim drukčijem smislu  te ponovno stanovnik Metropole, snašao se na svoj način vezano uz Vincelovo u ovim nezgodnim vremenima: kad već u 2021. nije moglo biti klasičnog feštanja na Vinkov imendan i u njegovu trsju, on je u svojoj vinoteci Vinoretum, što ju je otvorio u zagrebačkom hotelu International, kao prigodno događanje priredio prezentaciju novog svoga vina posvećenog upravo svetom Vinku i uvelike i njegovim štovateljima u Zagrebu, ali i velikoj obljetnici brenda Zdjelarević.

Riječ je o vinu Purger’s cuvée od sorte Graševina, grožđe potječe iz, kako je Davor naglasio, najboljih hrvatskih vinogradskih položaja upravo za taj kultivar, jasno onih u Slavoniji, ali obuhvaćeni tu ipak nisu bili i vinogradi Kutjevačkog  vinogorja, po objašnjenju autora namjerno zato što on smatra da odande dolazi graševina s vrlo naglašenim osebujnim identitetom baš tog teritorija, a smisao kreacije ovoga vina bio je ne utapanje iznimne kutjevačke ekspresije u neku drugu, pomiješanu cjelinu, nego nastojanje da se, miješanjem grožđa s nekoliko drugih odličnih slavonskih pozicija od kojih svaki zasebno možda nije tako snažno kao neki kutjevački iskazan u čaši, dobije organoleptički vrlo upečatljiva slavonska simbioza kao okidač za postizanje, kod kušača, visokog stupnja emocionalnosti. Grožđe za Purger’s cuvée je, konkretno, s područja Šarengrada kod Iloka u Srijemskom vinogorju – nekih 70 posto od ukupne količine, zatim dijelom iz Zdjelarevićevog brodskog Stupnika, te iz Erduta.

Zdjela je u nakani uspio: pred javnost je izašao s lijepim, elegantnim vinom s izraženom voćnosti i s dosta mineralnih nota, uz to i vrlo konkretnime, s 12,9 vol %, vinom koje svakako zavrjeđuje pakiranje u butelju ali koje je on smjestio ipak u litrenu bocu s navojnim zatvaračem baš zato što je njime, ističe, programirano promoviranime upravo uz Vincelovo, htio naglasiti uobičajeno veliko veselje hrvatskih ljubitelja Bakhova nektara kad se susretnu sa slavonskom graševinom, tradicijsku sklonost i purgera prema graševini, a i nekadašnju naviku da se vino pije iz litrenke, ali svakako i to da brend Zdjelarević, predstavljen po prvi put nekad davno kroz one stare butelje stupničke graševine od 0,70 lit što ih se sjećamo kao ukrašenih likovim trakama-vezicama, postoji puna 3,5 desetljeća!

Zdjelarevićev Purger’s 2019

Zdjelarević, koji je, inače, u vode biznisa bio krenuo sa službenim zvanjem kuhara a ne vinogradara/vinara, iz raznih razloga – među kojima su, čini se, i neki namjerno stvoreni da ga se omete u poduzetništvu što mu je u eno-gastro Slavoniji taman bilo pošlo stazom uspjeha – više nema neku svoju značajniju vinogradsku površinu a niti vlastiti stalan podrum, nego, po principu distanciranih vinarija, surađuje s nizom proizvođača vina diljem Lijepe naše na način da kod njih, birajući, u dogovoru s vlasnicima, grožđe iz njihova trsja ili pak njihove moštove, kreira vina za, finalno, svoju robnu marku ZFW ili  Zdjelarević fina vina odnosno Fine Wines. U slučaju Purger’sa grožđe preuzeto iz spomenutih dijelova Slavonije prevezeno je na preradu u vinariju Pavlomir što ju je svojedobno na kvarnerskom području osnovao Miroslav Palinkaš kao iločki izbjeglica iz doba Domovinskog rata, on je na toj novoj lokaciji postao unutar svojih vlastitih etiketa uvelike usmjeren na afirmaciju lokalnih, primorskih kultivara, ponajviše žlahtine.

Zdjela, koji je oduvijek, još iz vremena hrvatske vinske šestorice veličanstvenih odnosno poslovne udruge Vinoline što su je osnovala šestorica Hrvatskom geografski dosta dobro raspoređenih vinogradara/vinara tada u žiži – Ivan Enjingi (Kutjevo), Anton Katunar (Vrbnik), Vlado Krauthaker (Kutjevo), Zlatan Plenković (Sveta Nedjelja Hvar), Ivo Skaramuča (Pijavičino, Dingač, Pelješac) te Zdjelarević (brodski Stupnik) – pokazivao sklonost za marketing te koji je, čim je u nas krenula barem donekle osmišljena akcija promocije mladog novog vina, spremno izašao na tržište sa svojim etiketama za mlado novo bijelo, ružičasto i crveno vino, eto i dalje razmišlja marketinški dobro: primijetivši da je dosta hrvatskih vinogradara/vinara u stanju proizvesti vrlo dobru kapljicu ali da istodobno veliki broj njih nije dorastao tome da ta vina dolično plasira Zdjela se dosjetio da njima a i sebi, nakon što je ostao bez svojih vinograda i podruma, može uvelike pomoći na način da u dogovoru s tim vinarima oko onoga što nude kao raspoloživo za pregovore izabere, dakako uz odgovarajući naknadu, sirovinu ili poluproizvod od čega bi na temelju sporazuma oko daljnjeg postupanja s tom bazom po Zdjelinim napucima do finalizacije, nastajala vina za robnu marku ZFW. Kako je svojedobno kad se u nas silno pričalo o novome mladom vinu izašao s buteljama s novim mladim vinima u tri verzije pod nazivom Klinke, tako su mu u najnovije vrijeme preokupacija, za razliku od mnogih drugih njegovih kolega koji i dalje preferiraju jednosortnu kapljicu makar ona i ne bila od hrvatskih izvornih sorata, vina od optimalne mješavine raznih domaćih ali i onih dobro prilagođenih introduciranih kultivara na nekome našem prostoru. Zdjela stvar promatra kroz eno-uradak koji bi bio ponajbolji i najkompleksniji (re)prezentant teritorija na kojemu nastaje. Svjestan da postoje različiti ukusi i preferencije, različita financijska stanja potrošača, različite okolnosti te različita jela, Zdjelarević je predvidio  nekoliko profila takvih svojih mješavina, od bazne, lepršave pa uzlazno preko punije i složenije kapljice do one vrlo kompleksne, snažna tijela i za posebno zahtjevne potrošače.  I vrlo je ponosan na svoju sadašnju osnovnu kupažnu liniju Z-light odnosno Z-lagano, u bijeloj, ružičastoj i crvenoj verziji, zamišljenu u grupi laganijih neutralnih prvenstveno osvježavajućih ljetnih vina od najnovije berbe.

– Budućnost vina vidim u mješavinama komplementarnih tipičnih lokalnih autohtonih sorti u nekoliko verzija, od bazne svježije  pa uzlazno do najozbiljnije verzije kao specifičnom i magnetski privlačnom ogledalu kraja odakle dolaze. Uvijek s vinarijom koja mi je poslovni partner napravim po nekoliko varijanti prijedloga za moje vino unutar neke zacrtane kategorije, pa onda do finala brusimo detalje. Tako sam s vinarijom Pavlomir za liniju Z-light bijelo 2019 koristio 70 posto žlahtine i 30 posto malvazije istarske, u Z-light Roséu je cabernet sauvignon iz Erduta, a u Z-light crnome, kompletno iz inoksa, su merlot 50 posto, crljenak 30 i plavac mali 20 posto, svo grožđe je iz Nadina. U posljednje vrijeme naime poprilično surađujem sa Šimom Škauljem, vrlo vrijednim vinogradarom i vinarom iz benkovačkoga kraja. Na sjeveru radim dosta s Vladom Kašnerom iz Kutine. Kako još uvijek imam jedan hektar vinograda u Stupniku, zasađen Cabernet sauvignonom, s Kašnerom sam dogovorio suradnju o tome da to stupničko crno grožđe preradim kod njega, odnjegujem ga također kod njega u bačvama od oko 500 litara zapremnine, te da ga napunim za liniju ZWS ili Zdjelarevic Vinska Selekcija ili Zdjelarević Wine Selection. Bit će ukupno oko 3000 boca što butelja od 0,75 lit što magnuma.  U planu inače imam i još nekoliko regijskih cuvéea u liniji Essence, dakle Zdjelarević Essence Bregovita Hrvatska, Zdjelarević Essence Dalmacija, Zdjelarević Essence Istra, i Zdjelarević Essence Slavonija. Ta su vina na dozrijevanju i trebala bi izaći potkraj ove godine. Špica kuće Zdjelarević  ostala bi linija Nagual, dosad sam imao odličan bijeli Nagual od chardonnaya i sauvignona bijeloga, rađen u suradnji s vinarijom Jasne Antunović u Erdutu, te izvrstan Nagual crni, od cabernet sauvignona otprilike 60 posto i merlota 40 posto. Najnovija varijanta crnoga Naguala  je od grožđa Šime Škaulja iz Nadina i iz berbe 2016, i ona je upravo od nedavno na tržištu. Razmišljanja su i o osnutku nove kompanije s novom, vlastitom vinarijom, ali… o tom potom… – rekao je Davor Zdjelarević, nakon onoga što je dosad prošao kao jedan od protagonista u domaćem vinskome svijetu čini se i te kako osposobljen da rukovodi  svime ovime što radi sada u različitim prostorima na jednom centralnom mjestu….♣

Davor Zdjelarević uz aktualne etikete – Purger’s cuvée, Z-light, ZWS, Nagual crni. Uz njegovu kapljicu i još neku iz hrvatskih podruma, u njegovoj vinoteci Vinoretum u Zagrebu nude se i neke uvozne vinaske etikete posebice šampanjci, zatim maslinova ulja iz Istre, bučino ulje, jaka pića, čokolade i čaše za vino… (suhiucasi)

_______________________________

PORTUGALAC ŠIME ŠKAULJ – Otkako su prije dosta godina stanovnici benkovačkoga kraja odlučili intenzivnije se posvetiti proizvodnji visokokvalitetnoga vina Šime Škaulj ističe se kao jedan od najboljih vinogradara/vinara. Iz sve tješnje suradnje Davora Zdjelarevića sa Škauljem moglo bi izrasti mnogo toga sjajnoga.

Šime Škaulj (Vinfest Benkovac)

Novije vijesti govore o tome kako je, zahvaljujući inicijativi našeg stručnjaka za vinogradarstvo dr. Edija Maletića sa zagrebačkog Agronmskog fakuteta, Škaulj u Nadinskom blatu prošlog proljeća 1,5 hektara terena pretvorio u vinograd sa 4200 loza od kojih ih je šest porijeklom iz Portugala, pet je španjolskih i francuskih a jedna je naš Grk. Dr. Maletić u ovome pothvatu javlja se kao voditelj introdukcijskog procesa. Zamisao o sadnji portugalskih kultivara kod nas u benkovačkome kraju i nekih naših u Portugalu rodila se prije koju godinu kad je uspostavljena suradnja između Grada Benkovca i portugalskog Alenquera. Benkovčani su Portugalcima poslali Plavac mali, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih, a Portugalci su uzvratili s kultivarima Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao) te Vital, Fernao pire i Arinto.

Benkovački kraj mogao bi i te kako profitirati osobito sa sortama Touriga nacional i Touriga franca koje su baza ponajboljih portugalskih crnjaka. Eko-uvjeti u Ravnim kotarima, gdje, koliko čujem, ima još dosta slobodnog prostora za podizanje kvalitetnih vinograda, prikladni su upravo za uzgoj kultivara južnog Mediterana, vidi se to po odličnom syrahu koji već godinama iz svojega vinograda na Korlatu proizvodi Badel 1862. Upada u oči, ovdje, to što je u Portugal poslana viška Vugava i to što je u Nadinskom području zasađen pokusno ali s velikim očekivanjima korčulanski Grk. Pohvala za pokušaj s Grkom u Nadinu, i odmah pitanje: zašto se i u Ravne kotare nije išlo pokusno još i s Vugavom, kad su joj, čini se barem po tome koliko se u našim trgovinama vidi butelja s vinom te sjajne sorte i po tome koliko se uopće u nas i govori o njoj kao adutu nad adutima Visa – Višani na neki način okrenuli leđa!… ◾

_______________________________

Inauguracija 2021

JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

Mediji javnog informiranja i društvene mreže raspisali su se sredinom siječnja o tome kako će se na inauguraciji novog predsjednika SAD Joea Bidena 20. siječnja točiti i hrvatsko vino. U nekim objavljenim prilozima, nastalima zasigurno i na temelju priopćenja Hrvatske gospodarske komore, spominjao se, konkretno, Dingač, u nekima Zinfandel, ali više nego na tome iz kojega podruma je izabran taj crnjak težište se općenito stavljalo na to kako je odabir kapljice Lijepe naše za svečanost u Washingtonu kulminacija višegodišnjjeg uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu.

Benmosche Family Zinfandel, Mrgudić Mare Postup i Bura Dingač

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, naveo je kako nam izvoz Bakhova nektara u SAD raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje i kako je, prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao  iznos od 860.000 dolara i nije ga nimalo narušila korona-kriza. Uvrštenje vina Lijepe naše u svečanost inauguracije novog prvog čovjeka Amerike bit će svakako dodatna odlična promidžba za nas i nova šansa za poboljšanje izvoznih rezultata. Inače SAD su, po Kovačevićevim riječima, peto najveće izvozno tržište za vina Made in Croatia. U Ameriku izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina – više od 80 posto – i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ona koja izvozimo u ostale države. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, a u ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

Pelješki položaj Dingač (Boris Kragić)

Hrvatski izvoz u SAD bilježi solidan i konstantan rast, a promjena vlasti u jednoj od najjačih svjetskih ekonomija mogla bi dati dodatan vjetar u leđa gospodarskim odnosima, rekli su još u HGK.

Autor slika fotograf i dizajner Boris Kragić, koji je bio jedan od rijetkih naših novinara pozvanih svojedobno na otvorenje preuređene Benmoscheove ville Solitudo! (suhiucasi)

Podaci pokazuju da je u 2019. ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Amerikom iznosila 649 milijuna američkih dolara, a od toga je 461 milijun bio naš izvoz (14 posto više nego u 2018. godini). U prvih devet mjeseci 2020. iznos izvoza roba u SAD dosegao je gotovo 370 milijuna američkih dolara, što je povećanje od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

– Vjerujemo da će gospodarska i trgovinska politika nove administracije predsjednika Joea Bidena promijeniti trenutni smjer, i to natrag prema procesu ekonomske globalizacije, suradnje s međunarodnim organizacijama i eventualnom uključivanju u neke nove/stare trgovinske sporazume. Moglo bi se popraviti i trenutno oslabljeno strateško partnerstvo Washingtona i EU, postoji nada da će nova administracija omogućiti stabilnost i predvidljivost odnosa i trgovine EU-a i SAD-a. To bi u konačnici svakako koristilo i Hrvatskoj, odnosno našim tvrtkama koje međunarodno posluju – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodajući kako je dvostruko oporezivanje jedno od gorućih problema ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. – Naše tvrtke u SAD izvoze i značajan broj usluga, tijekom devet mjeseci 2020. ostvareno je prihoda od usluga u iznosu od 152 milijuna eura, a upravo će tvrtkama koje izvoze usluge najviše pomoći potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vjerujemo da će i nova američka administracija uvidjeti važnost ovog Ugovora i čim prije ga potpisati

Još jedna aktualna tema je i ukidanje viza za hrvatske državljane, a Komora je i na rješavanju tog problema surađivala s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj. Prema zadnjim neslužbenim informacijama zadovoljili smo uvjete te se možemo opravdano nadati da će vize uskoro biti ukinute.

Pogled na jedinstveni Dubrovnik (Boris Kragić)

Predsjednik pak Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić rekao je kako je velika stvar to što su za inauguraciju predviđena i hrvatska vina jer to je lijepa promidžba ne samo za vino nego i za Hrvatsku kao turističku zemlju. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u gastro-turističkoj ponudi i Hrvatsku može lijepo brendirati  kao poželjnu eno-gastro destinaciju.

Benmosche Villa Solitudo (Boris Kragić)

Neke na početku ovog priloga spominjane objave o inauguraciji u Washingtonu obznanile su, uz to da je riječ o Dingaču i Zinfandelu, i to da je kao proizvođač izabran podrum Benmosche u vlasništvu istoimene obitelji a za osnutak kojega je zaslužan američki poslovni čovjek iz sektora osiguranja, danas na žalost već pokojni Robert Bob Benmosche koji se, kad je prvi put posjetio Dubrovnik i Pelješac toliko zaljubio u taj dio Lijepe naše da je odmah čvrsto odlučio tu imati svoje utočište i kupio je raskošnu villu Solitudo na dubrovačkom Lapadu. Čvrsto se sprijateljio s obitelji Mrgudić, osobito znane po Postupu Mare, koja mu je rado pritekla u pomoć kod osnutka vinskog posjeda i proizvodnje vina. Kod aktualnog direktora vinarije Benmosche Borisa Mrgudića, sina vinarke Marije-Mare i od do nedavno vrlo istaknutog pelješkog turističkog djelatnika Ante Mrgudića, te nećaka Nike Bure, Marijinoga brata znanoga po sjajnom Dingaču, zanimao sam se za detalje oko vina i berbe/berbi za koje je planirano da se nađu na Bidenovom svečarskom stolu i samo dobio odgovor da je u posljednjoj isporuci Benmosche vina za SAD poslan Zinfandel iz 2013.

Saloni

Inače, logično bi mi bilo i da su za inauguraciju upravo s Pelješca bila izabrana i hrvatska vina posjeda Grgić-vina našeg Miljenka Mikea Grgića, koji već jako dugo živi i radi u Americi i koji se i proslavio u SAD i u svijetu dok je još radio kao enolog u kalifornijskom Chateau Montelena dakle prije nego li je počeo djelovati na sadašnjem imanju Grgich Hills Cellars. Zašto je ovdje Grgić, koji je 1976. na čuvenoj Pariškoj presudi – konfrontaciji burgundijskih i bordoških te kalifornijskih vina, svjetski proslavio po plemenitoj kapljici i SAD, izostavljen ne znam.  ♣

Robert Benmosche u jednom od salona, te, dolje, u društvu s Marijom Mrgudić (Boris Kragić)

______________________________

VIJESTI / NEWS

Otkucaji umirovljenja: Vera Zima

SAMOZATAJNA DAMA i NJENE VELIKE BERBE – Vrijeme nesmiljeno leti, i svako toliko donese okolnosti koje nam čak i bitno promijene način života. Dogodilo se to tako, nedavno, dugogodišnjoj,  domaćim i međunarodnim priznanjima i medaljama obilato nagrađenoj glavnoj enologinji Iločkih podruma Veri Zimi. Stigao joj je trenutak za odlazak u mirovinu! Ali iako više fizički neće biti stalno prisutna kao do sada, u Iločkim podrumima ostaje, zacijelo za stalno, njen duh. Formirala je dobru mladu ekipu u kojoj su enolozi Ivana Raguž te Antonela Knezović i Marko Marko.

Zima u društvu s Jurjem Mihaljevićem, većinskim vlasnikom Iločkih podruma…

Vera Zima iz iločke je obitelji koja je, kao i mnoge druge, imala svoj vinograd i obiteljski podrum, tako da je ljubav prema vinarstvu stjecala još u ranoj mladosti. Po završetku srednje škole uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine.  U Ilok se vraća 1998.

Za sve ono divno što je tijekom života i rada u Iločkim podrumima Lady Vera Zima napravila, za sve one milijune litara vina koje je stvarala i za koje je odgovarala, za sve brojne nagrade koje je osvojila za Iločke podrume, veliko joj hvala od srca!  Naša Vera Zima ostat će upamćena u povijesti hrvatskog vinarstva kao žena koja je svoju profesiju živjela u punom smislu i koja je svoja znanja, iskustvo i emociju tako uspješno prenosila u vina Iločkih podruma, ta su vina uvijek puno više govorila o njoj nego što bi ona sama rekla o sebi. I ne samo to: znanje i iskustvo  nesebično je prenašala i na mlađe naraštaje u svojoj enološkoj ekipi! Prva dama hrvatskog vinarstva među milijunima litara vina znala je odabrati ona posebnih godišta i finalizirati ih u vinska remek-djela. Ističući uvijek da su u vinarstvu uz požrtvovnost, upornost, stručno znanje, iskustvo te, dakako, kvalitetu grožđa i tehnologije, osjećaj za vino i strpljenje ključni čimbenici za dosege visokih dometa i za onaj istinski vrhunski uspjeh. Oduvijek je vjerovala da je upravo emocija vinara tajni čarobni sastojak  bez kojega nijedno vino nije potpuno, da su ljubav, strast i predanost vinara nužni za stvaranje iskrenih i posebnih vina što će ostati zapamćena.

…i s enološkom ekipom koju ostavlja kao svoje nasljednike, slijeva nadesno su Marko Marko, Ivana Raguž, Vera, te Antonela Knezović

Sve te, ali i brojne druge lijepe riječi čule su se u prostorima Iločkih podruma na emocijama vrlo nabijenome dirljivom svečanom ispraćaju Vere Zime u novo životno razdobolje kamo ulazi okićena brojnim lovorikama i mirna jer zna da je za Iločke podrume, u kojima je godinama izgarala, ostavila kompetentnu i vrijednu ekipu što u eno-segentu neće dopustiti potrese.

Pjesma, smijeh, suze, zahvale i zahvalnice, cvijeće, baloni, prigodna torta i, naravno, poneka Velika berba…  Draga Verice, puno zdravlja! ◾

Gault & Millau Slovenija 2021

DEBELUH i REPOVŽ – Znani međunarodni vodič restoranima i eno-gastronomijom Gault & Millau Slovenija predstavio je, zbog pandemije na on-line način, novo svoje izdanje, za 2021. godinu. Dobre vijesti za Juru Tomiča, chefa, sommeliera i voditelja Gostilne Debeluh u Brežicama, hrama fine papice i kapljice koji je inače stekao glas – jednog od najboljih zagrebačkih restorana, stoga što u velikom broju kao goste okuplja sljedbenike gurmanskih poroka upravo iz glavnoga grada Lijepe naše. Debeluhu i Tomiču, na slici sa znanim vinogradarom/vinarom Marjanom Simčičem iz Goriških brda s kojim odlično surađuje i koji mu je došao česitati, dodijeljena je plaketa sa četiri kuharske kapice (toques) i 17/20 bodova!

U susjedstvu je pak komplimente Gault & Millaua vrijedne pažnje primio i Gregor Grega Repovž, chef i sommelier gostilne Repovž iz Sentjaneža. Njemu je Gault & Millau 2021 dodijelio titulu najboljeg sommeliera Slovenije!

Gault & Millau ima dakako i svoje izdanje za Hrvatsku, glavna šefica mu je Ingrid Badurina, znana naša novinarka i organizatorica niza zapaženih eno-gastronomskih manifestacija. Od nje čujem da se promocija hrvatskog izdanja vodiča Gault & Millau 2021 sprema za travanj, u nadi da bi se do tada otvorili ugostiteljski objekti pa da se svečanost priredi uživo, međutim ako to ipak ne bude moguće stvar će se odraditi on-line.◾

Sport i vino

IZBORNIK NE, AMBASADOR DA! – Nakon što je prije nekoliko dana izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar izjavio da daje ostavku, direktoru rukometnog kluba PPD Zagreb Vedranu Šupukoviću prijatelji su veselo govorili kako je sada na njemu red da preuzme momčad, na što bi on samo odmahnuo rukom. Selektor neću biti, ali ambasador da, jer sam kompetentan i već dobro obavljam svoju dužnost, kazao bi Vedran. Našao je sebe u ugodnoj ambasadorskoj ulozi u smislu da kao gurman, pravi šmeker i dobar poznavatelj plemenite kapljice promovira naša vina u svijetu, naime kad u Zagreb na gostovanje dođe neki inozemni rukometni klub on obvezno svoje kolege i čelnike dotičnog kluba odvede na kakvo kušanje finih naših delicija i vrhunskog vina, odnsno kad on sa PPD Zagrebom putuje u inozemstvo svojim kolegama uvijek ponese neku vrhunsku hrvatsku butelju i to ne samo vina nego i maslinova ulja! Bravo, Vedrane!

Vino i likovna umjetnost

Profesor Marin Berovič (zvan inače Marinko jer tata mu je Šibenčanin) s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, enolog, organizator, u Supetru na Braču, bienalnog međunarodnog postdisplomskog studija iz biokemije i biotehnologija, degustator Bakhova nektara ne samo u restoranu nego i na velikim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, a i predsjednik ocjenjivačkog suda na internacionalnom vrednovanju pjenušaca u Londonu – nadareni je likovni umjetnik! Kao motive najčešće bira prizore iz vinorodnih krajeva, dakle krajolike koji su mu najbliži duši. Vrijedi pogledati neke od njegovih najsvježijih uradaka!

Motivi su  Šmartno, akvarel + airbrush na platnu 120 x 70, 2020, te Kojsko, akvarel + airbrush na platnu 100 x 80, 2020…

Prof.Marin Berović kao jedan od predavača na post-diplomskom studiju na Braču, dolje su njegovi slikarski radovi

Jesen u Goriškim brdima

Kojsko

______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2021 – hints to the smart purchase

legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

      – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhine • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • dobro će mu doći još malo vremena u boci• u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, koštićavo, citrusi) • na floralno • vegetalno – umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – svježeg – fino kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  • • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: rhine, • 12   ̊C

Slavonija / Slavonia

(mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVNA  kasna berba 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • poluslatko/semi sweet • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, i uz hranu • i pri meditaciji • u usponu (može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro – svjetlo-žuto  ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo; zrelo svježe – posušeno) • na floralno (cvijeće: suho/bijelo) • med • (biljne) začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet vanilije – na plemenitu plijesan ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – blago sirupasto • okusom slatko ali nimalo naporno slatko – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • slatkog – fino gorkastog – dugačkog  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: kolači s bademom, orasima, zreli tvrdi punomasni sirevi… ) • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux • 12C

(mpc/pp: XL) CHARDONNAY Rosenberg 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: Chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & drvo/wood  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo; orašasto) • na floralno (cvijeće: bijelo) • začine/mirodije, iskazano  s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto  • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   •  čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne • 12-14C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: XXXL) STEYER MARK DIŠEČI TRAMINEC 2015 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aženski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition:  jugo-zapad/south-west • tlo/soil: ilovača, vapnenac • sorta/variety: Traminac mirisavi (Gewurtztraminer) • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: kasna/late ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 3-4 dana/days – na/at  18 – 20 C –  vrenje/fermentation u drvu/in wood, 50% bačve od akacija/accacia barrels &  50 % hrastovi barriquei/oak barriques – kvasci/yeasts: vlastiti/indigenous ones • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs (tonneaux) 500 lit akacija/accacia & barrique 225 lit = 2 godine/years  na finom talogu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  1200  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino s kp  • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno /modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • koncentrirano i kopulentno • tijelom & strukturom potentno • slasnog i, kao dobrom protutežom, sasvim blago fino gorkastog – vrlo dugačkog toplog  završetka • treba ga pričekati da se otvori • obvezno ga trošiti uz krepkiju hranu • vrijedilo bi se s njime susresti ponovno za npr. pet-šest pa i više godina! ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto prema zlaćanome ■ NA NOSU isprva malo zatvoreno, poslije: umjerene jačine – duboko – puno – s notom mineralnoga, očekivana jače iskazana sortnost obično kod traminca prilično izražena aromama voća te ružina cvijeta i nijansama muškata i cimeta ovdje je na početku malo prekrivena drvetom bačve, bouquet se polagano i postupno otvara kako vino stoji u čaši i povećava mu se temperatura • komplicirani miris upućuje na mineralno i blago na macerat, pa na začine (slatkih nijansa, vanilije) • med • tek kasnije izlazi i nota floralnoga (cvijeće: suho) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno. blago kremasto – slasno ali istodobno i prožeto finim nitima slanosti,  kiselost vrlo dobro prati, aromatska svojstva vrlo dobro dolaze do izražaja, jače nego na nosu ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 14-16  ̊C

(mpc/pp: XL) STEYER MARK SAUVIGNON 2018 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 280 m • ekspozicija/exposition; istok, jug/east, and south • tlo/soil: granit-tonalit, lapor/granite, lapor • sorta/variety: Sauvignon blanc • loze stare/vines old: 15 – 25 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: jednokraki guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 2 dana/days na/at 10 – 12 C inoks/stainless steel – fermentacija: 500 lit bačve od akacije/accacia 500 lit barrels • dozrijevanje/maturation: bačve/tonneaux a 500 lit • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino z kp • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno/modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • pikantno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • vrlo prepoznatljivo ali, mada je aromatski vrlo izraženo ne pršti  senzacijama jeftine kategorije i nije nimalo naporno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjereno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo – jabuka; bobičasto –  ogrozd) • na floralno • na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…)/herbalno – umjereno • začine – vrlo dobro uklopljeno • na osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro •  svježeg – slasnog-fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 12 ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

Emozioni dal Mondo 2016 / BELJE, FERAVINO, JAKOB, KRAUTHAKER

2016.

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Degustacija je održana u velebnoj Palači Maestri koja je nekad bila samostan

 UZ DOMAĆINA ITALIJU, NAJVIŠE ZLATA u BERGAMU – ŠEST! – PRIPALO JE HRVATSKOJ!

Na 12. međunarodnom ocjenjivanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme 2016 u Bergamu, u organizaciji udruga Vignaioli Bergamaschi (vinari Bergama) i Konzorcija vina Valcalepio doc te pod pokroviteljstvom OIV-a, opet lijep uspjeh hrvatske kapljice. Zlatne medalje osvojili su, abecednim redom:

Belje, za Cabernet sauvignon 2012 i za Cabernet sauvignon & Merlot 2011

Feravino za Merlot Miraz 2012 i za Cabernet sauvignon Miraz 2012

Jakob Vina, za Cuvée Jakob 2012

Krauthaker, za Mercs 2013.

Belje je za Cabernet & Merlot 2012 dobilo i posebno priznanje novinara – titulu najboljeg hrvatskog predstavnika u Bergamu ove godine.

Šampion ocjenjivanja je vino Magma 2012 izraelske vinarije Bazelet Hagolan. Iza njega, do rednog broja pet, plasirali su se po bodovima Aldo Mincio Cabernet Val di Pietra 2013 Tenute Maddalena i Garda Cabernet Ribò 2013 kuće Ricchi Agricola, pa Cabernet sauvignon reserve 2013 od Bodegas Norton iz Argentine, Rodoslov 2012 grand Reserve od Aleksandrovića iz Topole iz Srbije, te Veneto Passione Sentimento 2014 talijanskog posjeda Pasqua Vigneti e Cantine.

Za svečanim stolom i uz tortu posvećenu ocjenjivanju: Medolago Albani, proizvođač vina iz bergamskoga kraja i predsjednik udruge Vignaioli Bergamaschi, Claudia Quini i prof. Mario Fregoni. Vino Medolaga Albanija Cabernet della Bergamasca Villa Redona 2010 igt proglašeno je najboljim talijanskim predstavnikom na ovogodišnjem ocjenjivanju

Uz domaćine Talijane, s osvojenih 39 zlatnih medalja, te Hrvatsku, s osvojenih šest zlata, i Izrael s pet zlatnih odličja,  uspjeha na ovome ocjenjivanju imali su Argentina, Rusija, Turska i Kina sap o tri zlata svaka. U mojoj grupi bila su dva uzorka iz Kine, i oba sam ocijenio vrlo visoko, Kasnije, na večeri, u društvu s kolegom novinarom Vladimirom Tsapelikom iz Rusije koji je donio nešto vina iz svoje zemlje i za slobodno kušanje pokazalo se još jednom da i Rusija ima i te kako što za reći s vinom, konkretno crnjakom.

Za ocjenu je bilo prijavljeno 236 uzoraka iz 21 zemlje, a pravo na natjecanje imala su vina samo od sorata Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc, bilo kao jednosortna, bilo kao mješavine. Uvjet za sudjelovanje bio je i taj da prijavljenog vina mora biti raspoloživog za tržište najmanje u količini od 1000 butelja.

Degustatora je došlo 83 iz 25 zemalja, među njima i dvojica iz Hrvatske – Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, i ja ispred Svijeta u čaši. Iz Slovenije su stigli profesor Marin Berovič i Iztok Klenar, proizvođač vina iz Kopra i zamjenik predsjednika Međunarodne unije enologa, a iz Srbije Nikola Biorčević i Mirko Rnjak. U svakoj komisiji bilo je po 12 članova, što je značajna posebnost u odnosu na druga ocjenjivanja, gdje su komisije sastavljene uglavnom od po pet do sedam članova.

Vladimir Tsapelik, predsjednik Independent Wine Cluba u Rusiji, s jako dobrim ruskim crnjakom Renesans 2011

Dobri duh i, sa svoje strane, nadzornik bio je vrlo cijenjeni prof. Mario Fregoni, a kontrolor ispred OIV-a bila je dopredsjednica Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino Argentinka Claudia Quini.

Inače. ovo ocjenjivanje, ustrojeno s ciljem da se međunarodno propagiraju bergamsko vinogorje Valcalepio i vina iz okolice Bergama, održava se uz financijsku potporu fondova Europske Unije. Možda se i u nas mogao pronaći način da se lani – kao naše nacionalno prvenstvo a sa zadatkom propagande hrvatske kapljice i u inozemstvu – pokrenuto ocjenjivanje hrvatskog vina Vina Croatia, održano krajem studenoga 2015., također financira i novcem iz EU-

Područje se, dakako, nastoji , osim vinom,reklamirati i tipičnim specijalitetima

fondova. Ove godine, kako se čuje iz HGK, tog ocjenjivanja neće biti, zacijelo uvelike i zbog problema s novcem, međutim možda se nešto ipak organizira na proljeće 2017., priča se da bi se vrednovanje moglo internacionalizirati u smislu prihvaćanja i uzoraka iz inozemstva. Ali, kome će iz vana, uz postojeća već jako afirmirana ocjenjivanja kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxellles te, na ovim prostorima, osvježeno nekad vrlo cijenjeno ljubljansko ocjenjivanje Vino, biti stalo da se s uzorcima i ponovno novcem za pokrivanje troškova uključi (i) u još jedno opće te posve anonimno natjecanje u Zagrebu…♣                          SuČ – 10/2016

Sommelier Denis Garret iz Južnoafričke Republike, zatim Boris Gaina iz Akademije znanosti iz Moldavije, pa Marin Berović, potom proizvođač Maurizio Cavalli koji nam je ponudio svoj izvrsni Valcalepio Rosso Merlot&Cabernet sauvignon 2011 riserva, Suzana Živić iz Konzorcija za vino bergamskog vinogorja Valcalepio, Iztok Klenar i Željko Suhadolnik

                                                   __________________________________

STRUKOVNI SKUP o BUDUĆNOSTI VINOGRADARSTVA – Nakon ocjenjivanja vina, u sklopu cjelokupnog trodnevnog događanja u Bergamu održan je, u prostorima tamošnje Trgovačke komore, strukovni skup na temu Budućnost vinogradarstva i vinarstva promatrajući s aspekta ekološke i ambijentalno održive proizvodnje grožđa i vina. Moderator je bio prof. Mario Fregoni, koji je nekad držao katedru enologije na znanom Sveučilištu Cattolica Sacro Cuore u Piacenzi. Izlagali su Enrico Paterlunger, docent iz vinogradarstva, sa sveučilišta iz Udina, s temom Genetska poboljšanja vinove loze u pravcu bolje otpornosti na bolesti, zatim Valerio Mazzoni, stručnjak za poljoprivredu iz San Michelea na Adigeu, s temom Vibracijsko seksualno zbunjivanje radi odbijanja štetnih insekata od trsja, Vittorio Veronelli s temom Biokontrola insekata koji su štetni za vinovu lozu, Francesco Anaclerio, odgovorna osoba u rasadniku vinove loze u Rauschedu, s temom Inovacija i održivost u vinogradarstvu: nove sorte otporne na bolesti. Vladimir Tsapelik iz Moskve govorio je o proizvodnji vina od hibridnih sorata u nekadašnjem Sovjetskom Savezu i u današnjoj Rusiji. Claudia Quini, inženjerka kemije uposlena u ustanovi Instituto Nacional de Vitivinicultura de Mendoza u Argentini, pričala je o aktivnostima OIV-a na području prirodi prijateljskog, održivog uzgoja grožđa. ■

______________________________

Organizator Emozioni dal Mondo u popodnevnim satima organizira turistički obilazak znamenitosti Bergama i posjet nekoj lokalnoj vinskoj kući. Ovaj put na redu je bio najveći tamošnji podrum- Cantina Bergamasca, koju vodi Sergio Cantoni. Nakon obilaska podruma priređena je, dakako, degustacija vina

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

EFB Biotehnolozi Europe ocjenjuju hrvatska vina/ ŠAMPIONI 2016: ŠEMBER ROSE BRUT i BELJE CRNI PINOT 2012!

Cmrečnjak, Kurtalj, Kos Željko, ŠEMBER, Bibich, Tomac

Krauthaker, Korak, Bolfan, Kutjevo De Gotho, BELJE, Feravino Miraz

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA DOKTORSKOM SKUPU EUROPSKE FEDERACIJE BIOTEHNOLOGA u BOLU NA BRAČU UGLEDNI PROFESORI VREDNOVALI SU PONAJBOLJE HRVATSKE RUŽIČASTE PJENUŠCE i CRNE PINOTE

Europska federacija za biotehnologiju (EFB) glavna je institucija za područje fermentativnih tehnologija i aplikativne mikrobiologije u Europi. Ona svake druge godine organizira glavni svjetski doktorski skup EFB Bioprocess Engineering Course (EFB BEC), a zahvaljujući uvelike prof.dr. Marinu Beroviču, Ljubljančaninu šibenskih korijena, EFB od 1992. spomenuti BEC priređuje, uz logistički suport zagrebačke agencije GlobTour Eventi, u Hrvatskoj, točnije na Braču. Dosad se taj respektabilni susret EFB BEC više puta održavao u Supetru, a sada, u rujnu 2016., odvijao se u Bolu, u tamošnjem hotelu Elaphusa.

Bol: Ribarska kućica – pogled na more, i, dolje, na čuveni Zlatni rat

Vrijeme je uglavnom bilo sunčano, i profesori biotehnologije iz više europskih zemalja te nekih 80 postdiplomanata iz cijeloga svijeta moglo je – ipak, makar, slobodnoga vremena bilo je za njih malo! – uživati u ljepotama Bola, posebice u fenomenu Zlatnog rata. Jedno popodne u tijeku sedmodnevnog boravka u Dalmaciji pošlo se i na izlet do Palmižane i Hvara, što je svakako obogatilo impresiju.

– Program na BEC-u uključuje, dakako, i sadržaje iz područja tehnologija u vinarstvu, ali i poduku u vještinama degustacije i ocjenjivanja vina – kaže prof. dr. Berovič, s Ljubljanskog sveučilištu, i dodaje: – Vinu se posvećujemo po jedan cijeli dan. Na vrednovanju Bakhova nektara, po kriterijima OIV-a, profesori su ocjenjivači, žiri obično broji devet članova, a diplomanti su publika, ali aktivna publika, naime i njima se daju na kušanje uzorci što se ocjenjuju, tako da na određeni način i sâmi mogu sudjelovati u vrednovanju vina. U žiriju je ovaj put bilo sedmero profesora, i to iz Danske, Nizozemske i Slovenije po jedan te po dva iz Njemačke i Velike Britanije. U dvorani je veliki ekran na kojemu se odmah nakon što profesori predaju ocjenjivačke listiće na kompjutersku obradu bodova mogu vidjeti ocjene što ih je svaki profesor dao za pojedini uzorak i, naravno, konačni rezultat. Nakon degustacije pojedine grupe uzoraka predsjednik ocjenjivačkog žirija daje kratak komentar, pa iz ocjena i tog osvrta diplomanti mogu spoznati gdje se oni nalaze sa svojim mišljenjem i sudom o vinima. Degustacije su uvijek na temu, primjerice mirna vina, pjenušci, bijela vina odnosno rosé odnosno crna vina nekog područja, lokalna vina, inozemna vina, jednosortna vina odnosno cuvéei, pomiješano lokalna i inozemna vina ali od iste sorte, itd. Ove godine kušanje/ocjenjivanje, u dvjema grupama, obuhvatilo je ponajbolje hrvatske ružičaste pjenušce rađene klasičnom, tradicijskom metodom, te mirne crne pinote. Na početku naših druženja na Braču na degustaciji smo imali razna inozemna vina, potom smo konfrontirali vina najboljih slovenskih i najboljih hrvatskih proizvođača, a u posljednje vrijeme koncentriramo se potpuno na hrvatsko vino, što je i sasvim logično jer skup se održava u Hrvatskoj. Smatram da je i ovo dobra prilika da u svijet ode lijepa slika o kakvoći hrvatskoga vina. Prije nekoliko godina revija Svijet u čaši prezentirala je, pod naslovom Vinska Hrvatska na dlanu, podrobno aktualnu situaciju u hrvatskome vinskome sektoru, a ove godine nazočnima na skupu ažuriranu prezentaciju poslali smo e-mailom.

Međunarodna komisija odlučila je da se šampionom među pjenušcima proglasi Šember Rosé brut, s u konačnici osvojenih 91,14 bodova. Proizvođač Šember kao prvak dobiva Zlatnu plaketu EFB BEC-a. Za dlaku iza plasirao se Rosé brut Tomac, s 90,86 bodova. Jedino ta dva pjenušca prešla su bodovni prag od 90/100 bodova! Ostali pjenušci bili su od 86 do 88 bodova.

U grupi crnih pinota šampion je Pinot crni 2012 Goldberg Belje koji je osvojio 92 boda. Ostali su u rasponu od 86,29 do 90,43 boda.

Pragovi za medalje su sljedeći: velika zlatna medalja – 0d 95 do 100 bodova, zlatna medalja – 88 do 94 boda, srebrna medalja – 82 do 86 bodova.

EFB najbolje ocijenjenim uzorcima dodjeljuje nagrade, konkretno Zlatnu plaketu EFB dvama šampionima grupa, te ostale medalje. Trofeji će se podijeliti na festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade krajem studenoga 2016.   ♣           SuČ – 09/2016

Žiri profesora u radu (gore), te, dolje, nakon što je ocjenjivanje završeno predsjednik žirija Željko Suhadolnik komentirao je vina

________________________

SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH – Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga ima ovih dana i te kako razloga za slavlje: dobra berba s više strana! Bablje ljeto donijelo im je puno zadovoljstva: s grožđem što su ga do sada pobrali vrlo su zadovoljni, zatim, osvojili su, za Rosé brut, titulu šampiona na ocjenjivanju ponajboljih hrvatskih ružičastih pjenušaca u Bolu na Braču, a, kao kruna svemu je – uspješno položeni završni ispit Nikole Šembera na studiju vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu! Čestitke!

Tata Zdenko, mama Ivanka i sestra Lucija, aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije, te baka i djed dakako – presretni. Nagrade zaredale, a eto nakon dede Stjepana i tate Zdenka nova generacija spremna je nastaviti i unaprjeđivati obiteljski posao! Još kad Lucija završi studij ekonomije, pa tko će Šemberima u tolikoj mjeri i na više područja (koja jedno bez drugoga ne mogu!) strukovno obrazovanima – biti ravan!

Zdravica kod Šemberovih uz šampionski Rosé brut i Amfora crni pinot koji je bio Nikolin diplomski rad. Na čašici veselja pridružio im se kum i prvi susjed te vinogradar i vinar Zdenko Vučinić.  ■

BELJE USPJEŠNO U JAPANU! – Šampion u grupi crnih pinota na ocjenjivanju u Bolu – tvrtka Belje krenula je, čini se dosta uspješno, i na daleko japansko tržište. Distributeri hrvatskih vina u Japanu zajedno s predstavnicima nekoliko značajnih maloprodajnih lanaca obišli su ovih dana Hrvatsku s ciljem nastavka suradnje na izvozu hrvatskih vina u Japan. Sedam japanskih distributera i potencijalnih kupaca koji su stigli u Hrvatsku tijekom obilaska vinograda i podruma kušali su odabrana vina i izvorne hrvatske specijalitete, te se odlučili za uvoz vrhunskih vina od vinskih sorti koje do sada nisu bile u ponudi na japanskom tržištu, a koje će se do kraja godine početi isporučivati u Japan.

Izvoz hrvatskih vina u Japan počeo je prošle godine, nakon čega je u veljači ove godine organizirano veliko predstavljanje na najvećem sajmu trgovine u Japanu – Supermarket Trade Showu u Tokiju. I prezentacija u Tokiju i dolazak japanskih partnera u Hrvatsku dio su velikog projekta  promocije hrvatskih vina u Japanu financiranog iz Vinske omotnice – mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. U projektu sudjeluju Vina Belje, PP Orahovica i Kraljevski vinogradi.

Japan je vrlo zahtjevno tržište, vrlo zanimljivo i za hrvatske vinare koji mogu pružiti autentična vina visoke kvalitete. U Japanu se godišnje popije 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe, među kojima hrvatska vina pomalo dobivaju na značenju, vele u Belju.

Tijekom posjeta Vinima Belje japanske je goste dočekao i Mirko Filipović, CRO COP, koji  im je zaželio dobrodošlicu u Hrvatsku, s čime su japanski gosti bili posebno oduševljeni jer Cro Cop je vrlo omiljen među Japancima i sigurno je najveći ambasador hrvatskog sporta i Hrvatske u Japanu. ■

FERAVINO u MEKSIKU! – Feričanačko Feravino, koje je na ocjenjivanju crnih pinota u Bolu, uz Belje, jedino za svoju kapljicu osvojilo više od 90 bodova, prisutno je na više tržišta u svijetu. Na ruku nam zapravo ide svjetski trend koji sve više naglašava i cijeni lokalno, specifično i autohtono. Hrvatska se, kažu u Feravinu, polako prepoznaje kao zemlja iz koje dolazi specifičan stil suhe i silno dopadljive, pitke graševine te dobri, moćni crnjaci kao što su Frankovka, Merlot, Pinot Crni i Cabernet Sauvignon.

Vinarija Feravino ovih je dana prezentirala svoja vina na najvećim i najvažnijim sajmovima ugostiteljstva i vina u Južnoj Americi – Abastur 2016. i WineRoom 2016. u Mexico Cityju, gdje je svoje vrhunske proizvode predstavilo 400 najpoznatijih proizvođača i izvoznika vina iz cijelog svijeta.

Izvoz na meksičko tržište počeo je 2015. Frankovka je vrlo lijepo prihvaćena, pokazala se dobrim pratiteljem specifične i vrlo začinjene meksičke hrane, tako da nova količina vrhunskih crnih vina putuje u daleki Meksiko već sredinom listopada 2016., vele u Feravinu. ■

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Mundus Vini 2016 / JOŠ MALO PA UKUPNO – 10.000 UZORAKA!

2016

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

U KASNOLJETNOM IZDANJU JEDNOG OD NAJVEĆIH i NAJZNAČAJNIJIH SVJETSKIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOJ REGIJI PALATINAT (PFALZ) HRVATSKA JE SUDJELOVALA s 33 UZORKA i OSVOJILA ČETIRI ZLATNE MEDALJE i SEDAM SREBRNIH

S prvim rujnom u gradu Neustadt an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz) startalo je kasnoljetno izdanje jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina znanime kao Mundus Vini Sommer Verkostung (ili Summer Tasting). Za ocjenu je ovoga ljeta stiglo 4299  uzoraka iz cijeloga svijeta. Mundus Vini inače od unatrag nekoliko godina ima i proljetnu degustaciju, uvedenu zbog golemog interesa proizvođača vina da sudjeluju na tom ocjenjivanju, a s njom i s ovom sada ukupno je 2016. na vrednovanje podastro oko 9500 vina. Godine 2004. na kušanju je bilo ukupno nekih 3500 etiketa, a sad se eto lijepo približilo brojci od ukupno 10.000 etiketa! Mundus svake godine ide po novi rekord!

Ocjenjivački žiri s mr. Franjom Francemom

Najčešće bude da najviše uzoraka na ocjenjivanje prijavi zemlja-domaćin, međutim najveći broj uzoraka na ovu predjesensku, inače 19. smotru poslali su Talijani – 1017, slijede domaćini Nijemci sa 879, pa Španjolci sa 737 etiketa. Iz Lijepe naše bilježi se 33 uzorka, a što se tiče zemalja u najbližem našem okruženju situacija je bila ovakva: iz BiH ih je upućeno 11, iz  Slovenije i Srbije po sedam, a iz Makedonije šest.

Žiri br 15 u kojemu sam bio ja. Na slici je predsjednik Rene Keutgen, iz Belgije i njemački degustator Bernhard Kimmle

Inače, kušana su i vina iz zemalja koje rijetko ili nikako vezujemo s Bakhovim nektarom, npr. Azerbajdjana, Velike Britanije, Tajvana, Tajlanda… Ukupno je bilo 38 zemalja sudionica.

Degustatora u Neustadtu: 151, iz svih krajeva svijeta, dvojica – jedan je Franjo Francem – smo bili iz Hrvatske, dvojica su pozvana iz Slovenije i jedan je bio najavljen iz Makedonije.

Pragovi za medalju su stroži nego kod nas u Hrvatskoj i nego i na nekim drugim znanim međunarodnim ocjenjivanjima u drugim zemljama: veliko zlato dobiva se za 95 do 100 bodova, zlato za 90 do 94,99 a srebro za 85 do 89,99 bodova, dakle moglo bi se reći da je na Mundus Viniju srebro vrijedno kao zlato na nekim drugim natjecanjima, a zlato kao veliko zlato mnogo-gdje drugdje.

_____________________________

VINJAK MEININGER 4195 – Na zanimljivu zamisao došli su vlasnici-organizatori Mundus Vinija i vlasnici  izdavačke kuće Meininger Verlag (nekoliko časopisa vezanih uz vinogradarstvo/vinarstvo, zatim pivo te ugostiteljstvo) Christoph i Andrea Meininger: od vina iz Mundusove arhive od 95 različitih sorata i iz 41 vinorodnog područja po svijetu dali su napraviti vinjak i nazvali ga Meininger4195. Napunjen u zdepastu  bocu i sa zgodnom etiketom vrlo je lijepi dar. ■

_____________________________

SLAVLJE ZA BELJE i ILOČKE PODRUME

Sredinom rujna objavljeni su i službeni rezultati ljetnog izdanja velikog međunarodnog ocjenjivanja Mundus Vini 2016. Na ovogodišnjem Mundus Viniju na ljetnoj degustaciji početkom rujna dodijeljena su 22 velika zlata, 781 zlata i 920 srebra.

Hrvatski  jači slavljenici su iz Podunavlja: zlatnu medalju i titulu najboljeg crnog vina poslanoga iz Lijepe naše osvojio je Cabernet sauvignon 2009 vrhunsko suho vino podruma Belje, a zlatnu medalju i titulu najboljeg bijelog vina poslanoga odavde osvojio je Traminac 2015 vrhunski, od Iločkih podruma.

Iločki podrum: vrhunski Traminac 2015

Ostala zlata su Graševina 2015 Turković Kutjeva d.d. i Traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica Iločkih podruma.

Srebrna medalja dodijeljena je vinima Graševina 2015 suho, vrhunsko – Belje, Graševina 2015 de Gotho – Kutjevo d.d., Graševina 2011 velika berba –  Iločki podrumi, Montiron 2015 vrhunsko – Agroprodukt, Festigia Malvazija 2015 – Agrolaguna, Festigia Cabernet sauvignon 2013 – Agrolaguna, Ivan Dolac 2009 barrique – Badel 1862.

Valjda će naši proizvođači umjeti dobro iskoristiti ova osvojena odličja i za plasman svoje kapljice na velikom tržištu Europske Unije!

Kutjevo d.d.: posrebrena Graševina de Gotho 2015

Doista, hoće li hrvatski proizvođači vina umjeti dobro iskoristiti ova osvojena odličja za plasman svoje kapljice i na velikom tržištu Europske Unije?  Ono što sam vidio ovih dana u Zagrebu baš i ne ohrabruje! Neposredno nakon objave službenih rezultata s Mundus Vinija u zagrebačkoj vinskoj ulici Tomićevoj, kod Uspinjače u središtu Metropole, održan je mini-festival vina tematski posvećen Slavoniji i Podunavlju. Među ostalima nastupili su Mundusovi dobitnici Iločki podrumi i Kutjevo d.d. Ni na izlagačkom mjestu Iločkih podruma ni kod Kutjeva d.d.  nisam vidio neku oznaku da su u bijelome svijetu upravo postigli značajan uspjeh osvajanjem medalja. Iločki podrum barem je donio svoj Traminac 2015 koji je na Mundus Viniju osvojio zlato i proglašen je najboljim bijelim vinom poslanime na to natjecanje ovoga rujna iz Hrvatske, ali Kutjevo nije došlo sa svojom zlatnom Graševinom Turković. Belja, koje je s Cabernet sauvignonom 2009 osvojilo zlato i titulu najboljeg crnog vina poslanoga iz Hrvatske te srebro  za Graševinu 2015 uopće nije bilo tog dana u Zagrebu…

Inače, iz Bosne i Hercegovine ponovno se na Mundus Viniju zlatom okitio Josip Nuić, dva zlatna trofeja pripala su njegovim uzorcima Syrah 2013 Premium i Trnjak 2013 Premium. Slovenci su se domogli tek jednog zlata, i to za Kolednik 2009 laški rizling ledeno vino, od KZ Metlika. Makedonci su kući ponijeli srebro za Amintu 2015 Private reserve vinarije Stobi. Iz Srbije jako dobro je prošao podrum Aleksandrović, sa četiri zlata. Zlatnom medaljom okitili su se Aleksandrovićeve etikete Trijumf 2015 Gold, Rodoslov 2009 Grand Reserve, Trijumf 2012 barrique i Regent 2012 Reserve. Srebro je iz Srbije osvojilo vino Chardonnay 2015 Lastar, Lastar Belušića.

Koliko sam primijetio po reakcijama niza degustatora s kojima sam razgovarao, na Mundus Vini rado se dolazi ne samo stoga što je ocjenjivanje organizirano i provodi se vrlo ozbiljno i na visokom strukovnom nivou, nego i stoga što se odvija u vinogradarskome kraju i što je smještaj za kušače organiziran u vrlo znanom vinogradarskome selu Deidesheimu (u hotelu okruženome trsjem!) gdje su, inače, četiri vrlo značajne vinske kuće Palatinata – Bassermann Jordan, Reichsrat von Buhl i Von Winning, koje pripadaju istome vlasniku ali svaka posluje samostalno i trsi se biti najboljom (na neki način eto međusobno su sebi konkurencija) i Josef Biffar, koju je nakon što je kultni vlasnik Josef Biffar umro, kupila japanska obitelj, u Zemlji izlazećeg sunca vrlo moćna u sektoru trgovine vinom i u ugostiteljstvu. Fumiko Tokuoka, iz vlasničke obitelji, nastavlja originalnim stilom vina, tek je proizvodni segment jače proširila pjenušcima. U kuću u kojoj su uredi, vinoteka i restoran donijela je dah Japana ponudom japanskih specijaliteta, od sushija pa dalje.

Deidesheim: posvuda zelenilo i cvijeće. Dolje je zgrada lokalne vinarske zadruge, obrasla u vinovu lozu!

U Deidesheimu je dosta parkova za djece. Dok se klinci igraju, odrasli s kojima su došli u pratnji ne moraju se dosađivati već se mogu, sjedeći na klupi, lijepo i rekreirati – pedaliranjem

Boravak u Deidesheimu bio je prigoda (ponovno) posjetiti Bassermann Jordana i Reichsrat von Buhla, te kušati vina iz berbe 2015., s naglaskom dakako na rizling.

BASSERMANN JORDAN i REICHSRAT VON BUHL

Bassermann Jordan obiteljski je posjed, i s tradicijom je od gotovo 300 godina. Originalni naziv mu je Weingut Geheimer Rat dr. von Bassermann-Jordan. Od svojih početaka okrenut je bio visokoj kakvoći i stekao je, i drži, vrlo visoku reputaciju. Franju Francema, slovenskog kolegu Roberta Gorjaka i mene primio je upravitelj Gunther Hauk.

Gunther Hauk (desno), sa suradnikom

 – Danas gospodarimo sa 49 hektara, koji se obrađuju ekološki, po pravilima biodinamike. Selekcija grožđa brižljiva je i počinje dakako već u vinogradu, nastavlja se poslije i u podrumu. Proizvodimo vino u nekoliko rangova, od jednostavnijeg baznoga, jednosortnoga ali dakako od kultivara tipičnih za ovo područje, dakle prvenstveno od Rieslinga, Pinota bijeloga, Pinota sivoga, Chardonnaya, Sauvignona, Muškata žutog i Traminca mirisavoga, pa preko vina kuće dakle Gutsweina, i vina općinske apelacije Ortswein do vina 1er crua odnosno Erste Lage i grand crua Grosse Lage. Nastojimo da njega vina bude besprijekorna, kako u smislu vremenske dužine tako i u smislu uporabe posuda, naime dosta vina držimo u drvenim bačvama, i po više mjeseci na finome talogu. Rezultat: prilično osobena vina već od prve stepenice, do iznimno karakternih vina terroirea s posebnih vinogradarskih pozicija a u kategoriji Erste Lage i Grosse Lage – kaže Gunther Hauk.

Prikaz vinogradarskih parcela kod Deidesheima gdje Bassermann Jordan ima trsje. Basserman Jordan član je udruge najboljih njemačkih proizvođača vina VDP, koje je uvelo klasifikaciju kakvoće po uzoru na Francuze – od baznog vina preko općinske apelacije do premier i grand crua (Erste Lage, te Grosse Lage ili Grosses Gewächs)

Doista, sjajni, elegantni rizlinzi već od početka, pokušao sam dojmove na licu mjesta izraziti ocjenama: Riesling 2015 trocken Gutswein, 12,0 vol% = 86/100 (mpc. 9,5 €); zatim Riesling 2015 Ruppertsberg trocken Ortswein, 12,0 vol%, uglavnom pjeskovito tlo = 88 (mpc. 12 €); Riesling 2015 Deidesheim trocken Ortswein, 12,0 vol %, nešto teže tlo = 87 (mpc. 12 €), te Riesling 2015 Forst trocken, Ortswein, 12,5 vol%, tlo vulkanskog porijekla = 89 (mpc. 13 €).

Slijedili su rizlinzi Erste Lage: Ruppertsberger Reiterpfad 2015, trocken, 12,5vol % (mpc. 15 €); Ruppertsberger Hoheburg 2015 trocken, 13,0 vol% (mpc. 16 €) i Forster Ungeheuer-Ziegler trocken, 13,0 vol % (mpc. 18 €)  = 90 – 92/100.

I na kraju vrh – Grosse Lage: Kalkofen Riesling GG 2015, trocken, tlo kreda, 13,0 vol % (mpc. 34 €) = 93/100; Ungeheuer Riesling GG 2015, trocken, 13,0 vol % (mpc 34 €) = 93; Hohenmorgen Riesling GG 2015, trocken, tlo: crveni škriljevac, 13,0 vol%  (mpc. 35 €) = 95; Jesuitengarten Riesling GG trocken, 13,0 vol % (mpc. 39 €) = 95/100.

Bassermann Jordan inače proizvodi i jedan rizling – nazvan Ancestrale – na starinski način, onako kako se u Deidesheimu radio u doba osnivača vinarije Andreasa Jordana, a to znači da vino dozrijeva na finom talogu (kvascu) u drvenoj bačvi do srpnja u drugoj godini nakon berbe dakle sada tržišno aktualna berba 2014. izvađena je iz bačve i napunjena u bocu u srpnju 2016., a na pred kupce ide nakon četiri do 4,5 mjeseca odležavanja u boci, tek negdje pred Božić. Vino je s 12,0 vol %, s lijepim aromama, puno, djeluje slasno a kiselost izvrsno prati tu slast (mpc. 25 €).Druga posebnost Bassermann Jordana je i vino iz amfore, nazvano Pithium. Prije koju godinu Bassermann Jordan izašao je s odličnim cabernet sauvignonom Pithium, sada je u ponudi Pithium 2013, vino koje se sastoji od sivog pinota i mirisavog traminca, 12,5 vol % (mpc. 29 €). Vino međutim nije dugo držano na kožici, i ne spada u narančasto. Moje osobno mišljenje: nekako mi nije sjela ta kombinacija sivog pinota i traminca.

Reichsrat von Buhl, nova vinoteka u sklopu podrumskog kompleksa: voditelj vinoteke Klaus Küsters

Na posjedu Reichsrat von Buhl glavni enolog je Mathieu Kaufmann, koji je dugo stjecao znanje i iskustvo u Champagnei u Francuskoj, i to u najpoznatijim šampanjskim kućama, npr. Roederer i Bollinger. Upravo to njegovo šampanjsko iskustvo bio je razlog da se von Buhl, nakon što je on angažiran, dosta intenzivno usmjeri i prema pjenušcima. Kaufmann je izrazito zadovoljan berbom 2015, navodi da vina iz 2015. intenzitetom, ali i ljepotom i preciznošću, krase voćne arome, svježina te unutarnja snaga koja međutim ne počiva na alkoholnoj jačini tako da kapljica nije teška, i pije se lako. Ključ uspjeha bio je, napominje Kaufmann, pažljiv izbor termina početka berbe. Lani je Reichsrat von Buhl počeo s trganjem nešto ranije nego što je uobičajeno.

Otkako je Kaufmann ovdje enolog kuća Reichsrat von Buhl izrazito je okrenuta suhome vinu, dakle vina označena kao trocken=suha su – makar po zakonu o označavanju ako je ukupna kiselost visoka vino se može prikazati kao suho i s iznad 4 g/lit neprovrelog šećera – s dosta ispod 4 g/lit neprovrela sladora, uglavnom od 1 do 2 grama, te su vrlo britka, kiselost i te kako dolazi do izražaja ali nije nipošto agresivna.

Među posebnostima u Reichsratu von Bulu je grupa vina nazvana Suez, nazvana tako zato da budu spomen na rizling iz Pfalza koji je točio na svečanosti službenog otvaranja Sueskog kanala. U toj ediciji su uz rizling i jedan rosé i jedno crno vino, oba od sorte Pinot crni, također tradicijske u Palatinatu.

Od rizlinga, sjajni Forster Musenhang 2015 Erste Lage, 12,5 vol% (16 €), Deidesheimner Paradiesgarten 2014 Erste Lage, 12,5 vol% (18 €), te Kieselberg 2015 Grosse Lage, 13,0 vol% (30 €)= 90/100, i Jesuitengarten 2015 Grosse Lage, 13,5 vol % (mpc. 36 €) = 94/100.

Vrlo lijepi pjenušci Von Buhl Riesling 2014 extra brut, te – od Pinota crnog, Pinota bijeloga i Chardonnaya – von Buhl Rosé 2014 brut i, barem meni, naročito von Buhl Reserve 2013 brut.

U popodnevnim satima organizator je za degustatore priredio susrete s više proizvođača vina. Prvi je susret bio s mladim vinarima grupe Generation Pfalz. Predstavili su se Maximilian Petri Weingut Petri iz Herxheima am Berg, Jurgen Graf Weingut Graf iz Weyhera, Lukas Reinhardt Weingut Stephan Reinhardt iz Niederkirchena, Philipp Lucas Weingut Lucashof iz Forsta, Thornsten Langenwalter Weingut Langenwalter iz Weisenheima am Sand, Jonas Seckinger Weingut Seckinger iz Niederkirchena, i Christian Nett Weingut Bergdolt-Reif & Nett iz Duttweilera. Lijepi Weissburgunder 2015 Paradiesgarten Lagenwein trocken (spontano vrenje, devet mjeseci u barriqueu na finom talogu, 13,0 vol%; 90/100; mpc 15 €) od Seckingera, pa Riesling 2015 Forster Pechstein Grosse Lage trocken, 13,0 vol %, (90; 21 €) od Lucashofa, zatim Riesling 2015 Schiefer trocken (91; mpc 9 €) od Weingut Grafa, Riesling 2015 Spätlese trocken Kallstadter Saumagen (91/100, mpc. 8,60 €) od Petrija, Spätburgunder 2013 Auf dem Kalkstein Weisenheimer Altenberg (90; mpc. 20 €) od Langenwaltera…

Prof. Ulrich Fischer iz Organizacijskog odbora Mundus Vinija, s mladim vinogradarima/vinarima članovima udruge Generation Pfalz

Iduće popodne išlo se RheinHessen, do mjesta Bechtheima i do Bastianshauser Hofa obitelji Ralfa Erbeldingera. Široka paleta vina. Od baznih preko srednje razine do kategorije Premium Edition. Uz vrlo vrlo dobra bijela vina Chardonnay S 2014 Bechtheimer Heiligen Kreuz Premium Edition te Sauvignon 2015 Premium Edition i, osobito, Grauburgunder 2015., vrlo su ugodno iznenadili crnjaci Mythos Cuvée 8/15 Premium Edition (Mythos je križanac Caberneta i Frankovke, broj osam upućuje na berbu 2008 = Mythos je sa 60 posto zastupljen i sa šest je godina barriquea, a broj 15 upućuje na berbu 2015., sorta je Pinot crni ili Spätburgunder, vino je s 10 mjeseci u velikoj bačvi), 14,5vol %, zatim Cuvée Mediterran 2013 Premium Edition Bechtheimer Heiligem Kreuz trocken (crni pinot, cabernet sauvignon i cabernet mythos, 14,5vol%) i Spätburgunder 2014 Premium Edition (crni pinot, 14,5vol%). Erbeldingeri su pokazali da i RheinHessen doista ima što za reći i na području crnog vina.

Bastianshauser Hof obitelji Erbeldinger u Bechtheimu: otac Ralf i sin mu Sebastian. U Rhein Hessenu, srcu carstva bijeloga vina, posebice rizlinga a onda i pinotnih sorata, oduševili su moćnim crnjacima Premium edition od Pinota crnoga, te mješavinom caberneta mythos i pinota crnoga kao i mješavinom cabernet sauvignona, crnog pinota i caberneta mythos. Dolje: Pinot crni pred berbu 2016. u vinogradu Erbeldingerovih

Španjolci su se i te kako potrudili u prezentaciji: uz vina Rueda DO ponudili su sjajna jela

Posljednjeg popodneva boravka na Mundus Viniju organizator je s ICEX-om (španjolski Institut za vanjsku trgovinu) te s poslovnom udrugom Consejo Regulador Rueda DO kao partnerima priredio prezentaciju bijelih vina iz španjolskog vinogorja Rueda, poznatog po sorti Verdejo. Prezentaciju su vodili Pedro Ballesteros Torres MW, inače jedan od redovitih degustatora na Mundus Viniju, i direktor  Conseja Regulador Rueda DO Santiago Mora Poveda. Odličan menu i lijepa bijela vina iz Ruede, za istaknuti i crno vino Les Terrassas 2014 Velles Vinyes (stare loze) iz Priorata a od španjolske vinske zvijezde  Alvara Palaciosa, to vino ponuđeno je kao poratitelj glavnog jela na bazi pirjanog tamnog mesa i s tamnim umakom…  ♣ SuČ – 09/2015

Prezentacija bijelih vina iz španjolske Ruede: Pedro Ballesteros Torres i Santiago Mora Poveda

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Concours Mondial de Bruxelles – Plovdiv 2016 / SLJEDEĆE GODINE – 10.000 UZORAKA?!

UNITED NATIONS of FINES WINES

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NA OVOGODIŠNJEM IZDANJU CMB-a u GRADU PRIJESTOLNICI KULTURE EUROPSKE UNIJE ZA 2019. HRVATSKA JE OSVOJILA DVA ZLATA i JEDNO SREBRO

Ove godine Concours Mondial de Bruxelles, sada i s dodatkom u nazivu – United Nations of Fines Wines, odvijao se u Plovdivu, bugarskome gradu izabranome da 2019. godine bude prijestolnica kulture Europske Unije. Manifestacija – da, manifestacija, jer je riječ ne samo o jednom od najvećih ocjenjivanja vina nego i o priredbi s više događanja edukacijsko-kulturološkog (vođeni obilazak grada-domaćina i njegovih lokalnih kulturnih institucija), te primidžbenog karaktera (promocija načina života zemlje-domaćina, običaja i navika u prehrani i piću, promocija turizma, te promocija lokalne vinske proizvodnje), završio je u nedjelju na pravoslavni Uskrs, s pompoznom gala-večeri s folklornim i zabavnim programom u hotelu Park Sankt Petersburg.

Na kušanju/ocjenjivanju: 8750 uzoraka! Da bi se zadatak ocjenjivanja svladao kako treba formirano je 59 žirija sa po pet članova, dakle ukupno je oko 300 kušača. Iz Hrvatske tri degustatora: Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, Saša Špiranec iz Vinarta, Željko Suhadolnik iz revije Svijet u čaši.

Hrvatska se ovaj put zakitila s tri medalje, dvama zlatima i jednim srebrom Dobitnik je Kutjevo d.d. Zlato su osvojili Graševina de Gotho 2015, Graševina 2015 vrhunsko, a srebro Graševina 2012 ledeno vino.

Ocjenjivanje: 59 komisija sa po pet članova. Ikebana stolova. Na malome prostoru, rekao bih, idealan raspored stolova s kušačima

Degustacija: puna dvorana

Važno je spomenuti pragove za medalje, naime nisu ti pragovi na svim ocjenjivanjima jednaki: na CMB-u se kreću od 84 do 86,5 bodova za srebro, od 86,6 do 91,99 bodova za zlato, od 92 do 100 bodova za veliko zlato…

Žiri br. 31, gdje je bio i Svijet u čaši! Uz predsjednika komisije Xaviera Leclerca iz Francuske smo, slijeva: Paola Luppi iz Italije, Željko Suhadolnik, zatim sommelier koji nam je točio vino, Stephane Liegois iz Belgije, i Anton Moisenko iz Rusije

Bitno je reći i ovo: CMB je jedno od rijetkih ocjenjivanja – ako ne i jedino ocjenjivanje! – u svijetu koje nakon podjele priznanja uzima nagradjene etikete vina iz prometu pa ih daje na analizu, i ako ne prođu na testu – a to se lani dogodilo nekoliko puta – tada se pokrene postupak protiv muljatora, kaže organizator kojemu je, veli, stalo da bude maksimalno na usluzi potrošaču i koji objašnjava da upravo takvim pristupom protiv nepoštenih proizvođača stječe takvo povjerenje da mu svake godine na vrednovanje stiže znatno više uzoraka pa očekuje da bi ih 2017. već moglo biti i 10.000!

Direktor i vlasnik cijelog Concours Mondiala Baudoin Havaux i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble na pozornici s degustatorima iz Španjolske i s delegacijom iz Valladolida koja se predstavljala kao domaćin CMB-a iduće godine

Concours Mondial de Bruxelles jedino je svjetsko ocjenjivanje vina koje – od sredine prošlog desetljeća – seli svake godine u drugi grad i zemlju. Start je bio dakako u Belgiji, a kad se krenulo u inozemstvo obišlo se Francusku, Portugal, Španjolsku, Luxembourg, s Bratislavom u Slovačkoj ušlo se po prvi put i u zemlje članice Europske Unije koje su nekad bile u istočnoeuropskome bloku, Bugarska ove godine drugi je takav istočni skok CMB-a. Nagađanja su, s obzirom na otvorenje Grada vina (Cité du vin) u Bordeauxu, bila da će domaćin iduće godine biti Francuska, možda, ponovno, i Bordeaux, međutim odlučeno je da idući grad-domaćin bude španjolski Valladolid u području Ruede, znane inače po bijeloj kapljici te gdje je 2016. Na proljeće bilo svjetsko prvenstvo sauvignona Concours Mondial de Sauvignon.

____________________________

Foklor: sjajna izvedba

Bugarski specijaliteti na tanjuru i vina (uvelike od domaćih sorata Mavrud i Rubin a to je križanac između Nebbiola i Syraha dobiven 1944. u Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo Pleven na sjeveru Bugarske) različitih ponajboljih lokalnih proizvođača u čašama, atraktivan nastup ‘’čelosica’’, tj. ženskog kvarteta koji svira – i to izvrsno! – stilom našeg majstorskog dvojca 2 Cellos, pa sjajan šou folklornog ansambla koji je pak izvedbom stilski na kolosijeku našeg Lada, nazočnost vremešnog ali još uvijek živahnog osnivača Concoursa Louisa Havauxa koji je sa sinom Baudoinom, inače od prije više godina godina direktorom ovoga vrednovanja plemenite kapljice, stvorio jedno od najvećih i najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, plava krv grofa Stephana von Neipperga, vlasnika čuvenog bordoškog posjeda Château Canon-la-Gaffelière ali i imanja Bessa Valley kod Plovdiva… I ja u društvu s grofom Neippergom  i Louisom Havauxom,  uz bocu Enira 2011 reserve Bessa Valley

Grof Stephan von Neipperg, inače u bordoškome kraju vlasnik uglednog Chateaua Canon la-Gaffeliere a u Bugarskoj vlasnik imanja Bessa Valley, Louis Havaux, osnivač Concours Mondiala, te Željko Suhadolnik, Svijet u čaši

Najednom, spontano, svi – i sviračice i folkoloraši i degustatori, na podiju, u zajedničkome plesu, interesantna atmosfera koja je od zvuka cellosa preko folklora postupno i bez stanke prelazila u disko ritam…

Opći ples!

______________________________

VINSKA BUGARSKA

Svaki put prije početka ocjenjivanja organizator Concours Mondiala de Bruxelles u suradnji s lokalnim autoritetima organizira prezentaciju vinske branše i vina u zemlji domaćinu ocjenjivanja. A svako popodne nakon ocjenjivanja povede degustatore u posjet raznim podrumima u okolici grada gdje je ocjenjivanje. Tako je bilo i sada.

Bugari – čija vinogradarsko-vinska tradicija traje nekih 3000 godina i koji se sve jače hvale da je Dioniz, znan kao grčki bog vina, zapravo njihov naime on se rodio u Trakiji što sada većinom pripada upravo Bugarskoj – mogu se podičiti u novije vrijeme velikim napretkom u proizvodnji vina. Još je Homer drevne Tračane opisivao kao hrabre ratnike koji nose teško oružje, jašu na konju brzinom vjetra i proizvode dobra vina što ih piju iz lijepih vrčeva. Na visoku kakvoću moderne bugarske kapljice ukazuju i brojne medalje koje su za svoja snažna posebice crna vina osvojili na nekoliko najznačajnijih vrednovanja plemenite kapljice ove i prošle godine, konkretno na Concours Mondialu de Bruxelles, Mundus Viniju, Vinalies Internationales, Decanter World Wide Award…

Bugarska je brdovita zemlja i resi je mnogo različitih mikroklimata koji u kombinaciji s puno sunca i s različitim tlima poput vapnenačnog, laporastog, smeđe i crne zemlje pružaju idealne uvjete za vinogradarstvo. Bugari imaju dosta autohtonih sorata poput Pamida, Misketa, Dimyata, Gamze, Mavruda i Široke Melniške Loze, i, dakako, smatrajući ih svojim adutima, stalno ih guraju u prvi plan. Međutim u Bugarskoj ima i dosta  francuskih kultivara kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Chardonnay…

Angelus Estate, pogled izvana te iznutra: u stroju kao vojnici velike drvene bačve s jedne i cisterne s druge strane, barricaia, jajolike posude od terakote, te finalni proizvod crnjak Stallion. Direktor proizvodnje je Konstantin Vellianov. Zbog naziva Angelus ovaj bugarski podrum ima problema s poznatim bordoškim Châteauom Angélus

Kad su se Slaveni naselili na teritorij današnje Bugarske, a bilo je to negdje u šestom-sedmom stoljeću, naišli su na vrlo razvijeno vinogradarstvo, koje je prvi istinski procvat doživjelo nakon dolaska, tamo, kršćanstva, negdje u devetom stoljeću, i širenja manastira u Srednjem vijeku. Niti 500 godina vladavine otomanske okupacije nije moglo iskorijeniti vinogradarstvo i vinarstvo.

Konstantin Velianov

Nakon oslobođenja od Turaka u 19. stoljeću, vinogradarstvo je u ponovnom procvatu. Nekih 100.000 hektara terena našlo se zasađeno vinovom lozom! Ali, onda je stigla filoksera, koja je uništila polovinu vinograda. Nakon 1945. Bugarska pripada istočnome bloku i razvija velike vinarije koje su trebale opskrbljivati Sovjetski Savez i druge članice Varšavskog pakta velikim količinama jeftinoga vina. Posađeno je mnogo Cabernet Sauvignona, Merlota, Muscat Ottonela, Chardonnaya, Sauvignona i Traminca, i Bugarska je dostigla površinu vinograda od 200.000 hektara. Poslije pak pada željezne zavjese a pogotovu nakon pristupanja Bugarske Europskoj Uniji situacija se preokreće: velike državne vinarije privatizirane su, a rađaju se i manji vinogradarsko-vinarski posjedi, mnogo se ulaže u vinogradarstvo i vinarstvo, dosta je investicija i iz inozemstva, konkretno iz Italije i Francuske.

Odlična Vinarija Dragomir: vlasnik Konstantin Stoev i enolog Galin Milkov

njim su njegova djelatnica Svetlana Karaslavova i enolog Dimitri Panov (lijevo)

Vinska kuća Asenovgrad: upravitelj Ljuben Jočkov i enolog Petar Bošnjakov

U 2000. godini utemeljena je Nacionaolna komora za vinovu lozu i vino, sa šest predstavništava u vinogradarskim područljima Sliven, Sandanski, Plovdiv, Pleven, Burgas i Varna. Izmijenjen je Zakon o vinu, postavljeni su novi standardi u proizvodnji vina, i s tim ustrojem zajednički se dosta uspješno počelo promocijski nastupati  i na vanjskim tržištima.

Britanski list Daily Telegraph objavio je bio da je Plovdiv najstariji kontinuirano naseljeni grad Europe. Navodno se diči poviješću od osam tisuća godina, i vidio je osam civilizacija i kultura – prethistorijsku, trakijsku, makedonsku, rimsku, bizantijsku, bugarsku, otomansku i modernu… Ima krasnu staru gradsku jezgru. Na slici je amfiteatar iz drevnoga doba

Sada Bugarska bilježi oko 60.000 hektara zasađenih vinovom lozom. Površina je razdijeljena u četiri vinogradarske regije – Dunavska ravnica na sjeveru, Dolina Strume na jugozapadu, Crno more na istoku i Trakija na jugu. Te četiri regije pak podijeljene su na ukupno 52 vinogorja. Godišnja proizvodnja kreće se od 1,5 do dva milijuna hektolitara vina, od toga 60 posto izvozi se u nekih 70 zemalja…   ♣                                                                                              SuČ – 05/2016

_____________________________

Sorte

MAVRUD

Priča kaže ovako: strogi bugarski kan bio je naredio da se iskrči sva vinova loza u Bugarskoj, kako se više ne bi moglo proizvoditi vino. Zakonom je bila predviđena smrtna kazna za onoga tko se ogluši o tu kanovu zapovijed. Međutim udovica Ilaja ipak je u svom vrtu zadržala mali vinograd, i od grožđa što bi ga pobrala potajice je proizvodila vino. To je vino svakodnevno davala za okrepu sinu, koji je inače bio pripadnik kanove vojske. Jednoga dana, kad je vojnik bio na dopustu, lav je pobjegao iz kanova zoološkog vrta, te je došao u središte grada i ubijao prolaznike. Vojnik je začuo riku i pošao da vidi o čemu je riječ. Najednom se našao pred lavom koji je iskezio zube i na njega, međutim hrabri vojnik nije ustuknuo, nego je mačem dotukao lava. Kan je saznao za događaj i htio je upoznati smjelog čovjeka, koji mu je u razgovoru priznao da je njegova majka unatoč kanovoj zabrani nastavila uzgajati vinovu lozu i proizvoditi vino, kojime ga je krijepila, i eto otud mu snaga da svlada lava. Kan ne samo da nije kaznio mladićevu majku nego je dopustio da se u zemlji ponvno sadi loza i proizvodi vino, a sortu koju je uzgajala mama hrabrog vojnika nazvao je po imenu mladića: Mavrud!

Mavrud je vrlo stara bugarska crna sorta, a raširena je oko Plovdiva i ponešto u vinogorjima Pazardjik i Stara Zagora. Voli dublja, svježa aluvijalna tla te toplinu, osjetljiva je na niske temperature zimi. Srednje je rodna, a dozrijeva kasnije – u prvoj polovici. Dobro nakuplja slador a uspješno zadržava kiseline. Vino od Mavruda, kojemu paše boravak u drvenom suđu, lijepe je tamne rubinske boje, s mirisom na tamno bobičasto voće poput kupine, puno, te s dosta živosti i s taninom koji mu pomažu da bolje izdržava kroz vrijeme i pri tome se lijepo razvija. ∎

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Buying Guide/ VINSKE ZVIJEZDE 2015

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 ŠAMPION OVOGODIŠNJEG OCJENJIVANJA: ZAGORSKI MAJSTOR ZA PREDIKATE BORIS DRENŠKI BODREN

Klub vinske zvijezde: s istinskom vinskom zvijezdom, šampionom Borisom Drenškim Bodrenom (ove godine s trisom, iduće godine s – pokerom?!) – Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vito Andrić

Ove godine Klub Vinske zvijezde, kičma kojega su novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, održao je osam degustacija u tijeku kojih je, uz sudjelovanje ukupno 26 ocjenjivača (spomenutom trojcu na kušanjima su se pridružili enolozi, sommelieri, vinski trgovci… ukupno je uvijek komisija brojila po sedam članova), vrednovano 240 uzoraka vina.

Jedno je vino u 2015. osvojilo Veliku zvijezdu, što znači da je prešlo 98 bodova, 11 je vina dobilo priznanje s pet zvjezdica što znači da je prešlo 95 bodova, 36 vina zakitilo se s četiri zvjezdice a to znači da su na kušanju uzeli između 90 i 94,99 bodova, dok je 80 uzoraka završilo sa po tri zvjezdice, za što im je bilo potrebno dosegnuti razinu od 85 do 89,99 bodova.

Bodrenu, i zagorskim vinarima općenito, potporu je svojom nazočnošću na našoj dodjeli priznanja došao pružiti župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar

Šampion 2015 je Boris Drenški Bodren.

I ove godine dodijelili smo Smješka, za vina koja su osvojila visoki broj bodova a diče se odličnim odnosom između kvalitete i maloprodajne cijene.

Srdačno čestitamo dobitnicima.

Vito Andrić, Ivo Kozarčanin i ja zahvaljujemo ocjenjivačima na sudjelovanju i na velikome trudu, zatim svima koji su omogućili da o njih uzmemo vina za ocjenjivanje, kao i domaćinima naših degustacija u tijeku 2015, a to su bili zagrebački restorani Katedralis, Sheraton, Konoba Dida, Apetit City, Bistro Apetit, Bistro Jadranka, Zelendvor i Bistro hotela Esplanade.

Veliko hvala i organizatoru festivala Zagreb Vino.com koji nam je omogućio podjelu odličja na toj svojoj manifestaciji u hotelu Esplanade.

Hvala dakako i Vrutku i PIK-u Belje kao sponzorima dodjele priznanja.

DOBITNICI

VELIKA ZVIJEZDA

CUVÉE 2007 ledeno vino –  Bodren (750 kuna)

Drugo najbolje ocijenjeno vino i najbolje ocijenjeno inozemno vino za 2015.  je šampanjac Blanc de Blanc cuvee Dom Picard grand cru brut kuće Collard-Picard. Na hrvatskom tržištu je preko zagrebačke vinoteke Bornstein. Doris Srpek napominje: Praznici stižu! Živjeli!

BLANC de BLANC CUVÉE DOM PICARD grand cru brut – Collard Picard (440 kn)

PURPLE  ANGEL  2011 – Montes (349,38 kn)

CABERNET SAUVIGNON 2009 – Vina Belje (75 kn)

TRAMINAC PRINCIPOVAC 2011 izborna berba bobica – Iločki podrumi  (168 kn)

CAPO  STELLAE TAURUS cuvée 2009 –  Capo (165 kn)

VILIN PLES 2011 – Crvik (175 kn)

BOŠKINAC 2011 – Boškinac  (220 kn)

CUVÈE SELECTION brut – Collard-Picard (315 kn)

Uzlaz rajnskog rizlinga: Velimir Korak i Zdenko Šember s Plešivice

QVEVRI  RAJNSKI RIZLING 2011 – Šember (425,50 kn)

The DEAD ARM SHIRAZ 2011 – D’Arenberg (440 kn)

ICEWINE 2012 – Bodren (281 kn)

GRAŠEVINA 2004 izborna berba – Enjingi (58,43 kn)

CORONA GRANDE 2013 – Benvenuti (111,50)

GRAN TERAN 2011 – ATC Coronica (156,50 kn).

LOUIS ROEDERER Brut Premier – Roederer (435 kn)

MARSALA SUPERIORE GARIBALDI (slatko likersko) – Pellegrino (69,90 kn)

GRACE & GLORY SHIRAZ 2013 McLaren Vale – Tomich Vineyards (75 kn)

ZELENAC 2009 izborna berba prosušenih bobica – Krauthaker (150 kn)

Odlično slatko iz Slavonije, podatno mekano crno iz benkovačkog kraja: Krauthakerov visoki predikat od Zelenca iz 2009 i Badelov Korlat Merlot 2011 – enolozi Martina Krauthaker i Dubravko Ćuk

Priznanje Ingi Jelavić za Crljenak 2011 Kairos uručila je po ženskoj liniji naša kolegica novinarka i predsjednica udruge Women on Wine (WoW) Sanja Muzaferija istoga dana u Zadru, na organiziranoj večeri uz Crljenak u restoranu Kornat

DINGAČ 2010 – Kiridžija (160 kn)

ZINFANDEL/CRLJENAK 2011 – Kairos (200 kn)

MARSALA RUBINO FINE (slatko likersko vino) – Pellegrino

PLEMENITA ROSE brut – Dvanajščak-Kozol (94 kune)

KORLAT MERLOT 2011 –  Badel 1862 (99,90 kuna)

CUVÈE ROUGE TERRE BIANCHE 2009 – Degrassi (105 kn)

MISAL extra brut – Peršurić  (110 kn)

WACHENHEIMER RIESLING 2013 – Dr. Bürklin-Wolf (120 kn)

CUVÈE No1 2012 – Vinarija Zvonko Bogdan (119,50 kuna)

GRK BIRE 2013 – Frano Milina Bire (129 kn)

ZLATAN PLAVAC 2010 grand cru – Zlatan otok/Plenković (199,70 kn)

POUILLY FUME 2014 – Pascal Jolivet (240 kn)

ÜRZIGER WÜRZENGARTEN RIESLING  2012 Alte Reben GG – Dr. Loosen (360 kn)

INZOLIA 2013 Feudo Arancio – Mezzacorona (34,60 kn)

PLAVAC 2013 Premium – Skaramuča (56 kn)

8 TAMBURAŠA 2014  – Zvonko Bogdan (64,50 kn) 

CORDILLERA CARIGNAN RESERVA ESPECIAL 2010 – Torres  (185 kn) 

DINGAČ 2011  50 stupnjeva – Badel 1862 (110 kn)

RAJNSKI RIZLING 2011 – Korak (75 kn)

PETULA 2014 Luberon – Marrenon (81 kn)

POSTUP DONJA BANDA 2012 – PZ POSTUP  (95 kn)

PLOVAC PLOŠKI 2009 – Vino Hvar Carić (118 kn)

GRAŠEVINA 2013 Goldberg – Vina Belje (140 kn)

DIPLOMAT extra brut – Tomac (150 kn)

ALPHA MONTES Syrah 2011 – Montes (90 kn)

CAPO STELLAE ARIES  cabernet franc 2011 – Capo (165 kn)

La ROCA 2012 – Pieropan (200 kn)

SANCERRE 2014. Sauvignon blanc Les CailLottes – Pascal Jolivet (200 kn)

FRANKOVKA GOLDBERG 2012 izborna berba – Vina Belje (240 kn)

_________________________________________________

 

MADEIRA FULL RICH (slatko likersko vino) – Henriques&Henriques (64,90 kn)

SAUVIGNON 2013 –  Babich (69,60 kn)

SAUVIGNON 2014 Santa Digna – Miguel Torres, (81 kn)

CHARDONNAY 2013  Goldberg – Vina Belje  (140 kn)

CHARDONNAY 2013. Estate Reserve – De Bortoli (30 kn)

BILA-HAUT 2013 Côtes du Roussillon rouge – Chapoutier (59,90 kn)

SILVANAC ZELENI 2013 – PP Orahovica (60 kn)

CASTELLO  2012 – Vina Laguna  (70 kn)

DRI  brut – Kurtalj (99 kn)

Merlot 2012 – Krauthaker (95,26 kn)

PRESTIGE 2008 extra brut – Istenič (110 kn)

MERLOT KORLAT 2011 boutique  – Badel 1862 (110 kn)

MUŠKAT ŽUTI  2013 desertno – Vinarija Pavlomir (40 kn)

WOODBRIDGE ZINFANDEL 2013. – Robert Mondavi  (49,60 kn)

WOODBRIDGE CABERNET SAUVIGNON 2012 – Robert Mondavi (50 kuna)

MAVRODAPHNE (likersko) – Tsantali (54,90 kn)

GRAŠEVINA 2013 vrhunsko – Iločki podrumi (55 kn)

BILA-HAUT 2013 blanc Côtes du Roussillon, 2013 – Chapoutier (59,90 kn)

CUVÉE dolce  – Masottina (60 kuna)

PROSECCO Extra dry – Ruffino (64,90 kn)

TRAMINAC2012 Premium – Iločki podrumi (70 kn)

SAUVIGNON 2013  Bolfan – Bolfan Vinski Vrh (76,70)

SAUVIGNON 2013 Villa Chambre d’Amour (slatko) –  Lionel Osmin (77 kn)

MUŠKAT 2014 poluslatko – Kozlović (89,50 kn).

MERCS 2012 – Krauthaker (100 kn)

PRINCEPS ROSÉ brut – Iločki podrumi (110 kn)

DINGAČ 2011 – Radović (113 kn)

PINOT CRNI 2011 Primus – Bolfan Vinski Vrh (144 kn)

DINGAČ 2011 – Kiridžija (160 kn)

POŠIP 2011 – Krajančić (160 kn)

RAJNSKI RIZLING MMXI – Šember (170  kn)

DINGAČ 2012 President – Radović  (305,58 kn)

Le CUPOLE  201 – Tenuta di Trinoro (360 kn)

TRAMINAC 2011 ledena berba – Kutjevo d.d. (500 kn)

      CHARDONNAY 2012 Rosenberg – Krauthaker (75 kn)  ♣

SuČ – 11/2015

Prizor s dodjele odličja Vinske zvijezde u Esplanadi za vrijeme Zagreb Vino.coma te, dolje, sa superfinala i izbora najboljih od najboljih za 2015. u Esplanadinome Bistrou: Vito Andrić, Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Jasminka Šaško, Ivo Kozarčanin, Ivan Jug i Željko Suhadolnik

 

Pretposljednje 0cjenjivanje za vinske zvjezdice ove godine bilo je u zagrebačkom restoranu Zelendvor

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Buying Guide/ PRVO NACIONALNO OCJENJIVANJE VINA CROATIA – ZAGREB 2015

DVOSTRUKI ŠAMPION – ILOČKI PODRUMI

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK ⦁ Snimio MARKO ČOLIĆ

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Na otvorenju Zagreb Vino.coma 2015 – Vera Zima (gore), glavna enologinja Iločkih podruma, te Ivo Marinclin (dolje) glavni enolog Kutjeva d.d., u nazočnosti Vinskih vitezova od mr. Franje Francema primaju šampionska priznanja. Od zadovoljstva blista vitez Juraj Mihaljević (sasvim desno na slici), većinski vlasnik Iločkih podruma!

NEPOSREDNO PRED 10. JUBILARNI FESTIVAL VINA i KULINARIKE ZAGREB VINO.COM u ZAGREBAČKOM HOTELU ESPLANADE, u ORGANIZACIJI UDRUŽENJA VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI ODRŽANO JE VREDNOVANJE VINA LIJEPE NAŠE UZ SUDJELOVANJE, KAO KUŠAČA, VEĆINOM DEGUSTATORA IZ INOZEMSTVA. ODLIČJA ŠAMPIONIMA PO GRUPAMA PODIJELJENA SU PRIGODOM OTVORENJA SPOMENUTOG FESTIVALA

Uvertira dostojna 10-godišnjeg jubileja međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2015 u zagrebačkom hotelu Esplanade 27. i 28. studenoga: bogatom međunarodnom izlogu Bakhova nektara i delicija za široku javnost prethodilo je prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskoga vina, u organizaciji Udruge vinarstva Hrvatske gospodarske komore. Iako su ocjenjivana isključivo vina Lijepe naše, vrednovanje je imalo međunarodni karakter jer većina degustatora bila je iz inozemstva. Degustatori su izabrani kako po svojim referencama u sektoru vina te upravo i u ocjenjivanju vina, tako i po zemljama odakle su a koje u Udruzi vinarstva i u HGK smatraju osobito zanimljivima kao tržišta za našu kapljicu. Među ocjenjivačima bio je i jedan/jedna s titulom a Master of Wine a riječ je o Angeli Muir iz Velike Britanije, ostali su bili vinski novinar Zoltan Györffy iz mađarskog Pečuha, enolog Peter Sarkany iz Budimpešte, vinski trgovac i edukator o vinu Paul Robert Blom iz Nizozemske, pa enolog i proizvođač vina Iztok Klenar (dopredsjednik Međunarodne unije enologa!) i prof. Marin Berovič sa sveučilišta u Ljubljani (predsjednik komisije br 3) iz Slovenije, potom novinar Thomas Vateralus iz Švicarske, enolog Tihomir Prusina iz BiH, novinar Igor Luković iz Srbije, novinar Darrel Joseph iz Austrije. Iz Hrvatske sudjelovali su prof. dr. Edi Maletić (predsjednik komisije br 1), zatim enolog Zdenko Ivanković (predsjednik komisije br.2), sommelier Mario Meštrović, te novinari Ivo Kozarčanin, Vito Andrić i Željko Suhadolnik. Glavni predsjednik i zadužen u strukovnome smislu za organizaciju ocjenjivanja: enolog i aktualni dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjo Francem, kojemu je desna ruka bila enologinja i proizvođačica vina Ivana Puhelek, inače uposlena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Vina Croatia – prizor s ocjenjivanja

Članovi žirija br. 1, uz predsjednika cijelog ocjenjivanja Franju Francema i njegovu pomoćnicu Ivanu Puhelek: prof. Edi Maletić, Zoltan Gyorffy, Iztok Klenar, Paul Robert Blom i Željko Suhadolnik

Za ocjenu su prijavljena 203 uzorka. Po propozicijama, na ocjenjivanje su mogli ući svi uzorci registriranih hrvatskih proizvođača koji su dobili odobrenje naše nadležne komisije za stavljanje vina u promet. Bilo je primjedbi sa strane kako to da ih nije bilo i više, a moguće objašnjenje leži u kvalitativno ali i kvantitativno slaboj prošlogodišnjoj berbi, naime oni proizvođači koji su ambiciozno ušli u kreiranje vina iz berbe 2014 te koji su i uspjeli postići vrlo solidne rezultate s vinom morali su se odreći dosta grožđa jer nije bilo na razini željene kakvoće a, k tome, potrošači su očito nagradili taj trud boljom kupnjom, pa je dosta vinara studeni ove godine dočekalo gotovo i bez vina. A oni pak vinari koji nisu bili osobito strogi u selekciji grožđa iz berbe 2014. nisu se usudili poslati uzorke na ovu strukovnu provjeru značajnu, s jedne strane, za poboljšanje vlastitog položaja na tržištu ali i potencijalno opasnu za gubitak pozicija… S obzirom da se iz krugova hrvatskih vinara većma čuje kako bi iz 2015. trebalo biti odličnoga vina, te s obzirom da sada za kvalitetnu pripremu novog nacionalnog ocjenjivanja u studenome 2016. ima dovoljno vremena, može se pretpostaviti da će za godinu dana biti prijavljeno osjetno više uzoraka i da će biti i više velikih zlata te još znatno više zlata nego što ih je bilo sada.

Izbor šampiona: svi degustatori kušaju sve!

Bodovni pragovi: srebro = 83 – 85,99/100; zlato: 86 – 91,99; veliko zlato: 92 – 100. Dodijeljene su dvije velike zlatne medalje, podijeljeno je 49 zlata i 23 srebra. Među najbolje vrednovanim uzorcima u svakoj kategoriji – uzorcima koje su dijelile tek nijanse u skupljenim bodovima – na kraju su se birali prvaci po grupama. U doigravanju na način da su u tom superfinalu svi kušači degustirali sva vina izabrani su šampioni po kategorijama kako slijedi:

Šampionske butelje

Bijela suha vina od nearomatičnih sorata: Graševina 2014 vrhunska – Iločki podrumi

(kandidati za prvaka bili su tu još i Bijelo 9 iz 2014 od Galića, Grk 2013 od Cebala, Chardonnay 2010 od Kalazića i Pinot sivi 2014 od Krauthakera)

Bijela vina od aromatičnih sorata: Traminac 2014 – Iločki podrumi

(kandidati još i: Sauvignon 2014 – Puhelek Purek, Sauvignon 2014 od Šafrana, Sauvignon 2014 od Cmrečnjaka i Sauvignon 2014 od Kalazića, pa Traminac 2013 od Jagunića, Traminac 2013 od Erduta).

Slatka, desertna, predikatna: Traminac 2012 ledeno vino – Stjepan Đurinski, te Traminac 2011 ledeno vino – Kutjevo d.d.

U kategoriji slatkih desertnih vina dva su šampiona: uz Kutjevčane, i Stjepan Đurinski iz zagrebačke okolice, s Tramincem 2012 ledenim vinom

(kandidati još i Graševina 2009 ledeno vino – Kutjevo d.d., Zelenac 2009 izborna berba prosušenih bobica od Krauthakera, Traminac izborna berba bobica 2011 od Iločkih poduma, kao i Traminac 2013 izborna berba od Stjepana Đurinskoga).

Crno vino: Pomet 2011 – Andro Crvik

(kandidati još i: Plavac Ivan Dolac 2009 – Badel 1862, Frankovka 2012 Goldberg – Vina Belje, Cuvée 2012 – Vina Jakob, Modro jezero 2011 grand cru grande reserve – Grabovac, Cabernet sauvignon 2012 Miraz – Fera-Vino, Plavac 2010 Grand cru – Zlatan otok/Plenković, i Stina Plavac mali 2011 Majstor – Jako- vino.

Pjenušci: Extra brut 2013 – Vuglec-breg.

Inače, prvih 15 uzoraka po broju skupljenih bodova prije doigravanja su, ovim redosljedom: 1. Traminac 2009 ledena berba od Kutjeva d.d.; 2. Zelenac 2009 izborna berba prosušenih bobica – Krauthaker; 3. Traminac 2011 ledeno vino od Đurinskoga; 4. Graševina 2009 ledeno vino od Kutjeva d.d.; 5. Stina Plavac mali 2011 Majstor – Jako-vina; 6. Traminac 2013 izborna berba – Đurinski; 7. Traminac 2011 izborna berba bobica – Iločki podrumi; 8. Cabernet sauvignon  2012 Miraz – Feravino;  9. Frankovka 2012 Goldberg – Vina Belje; 10. Modro jezero 2011 grand cru grande reserve – Grabovac; 11. Graševina 2012 ledeno vino – Cmrečnjak; 12. Bijelo 9 – Galić-vina; 13. Jakob cuvée 2012 – Vina Jakob; 14. Ivan Dolac  2009 – Badel 1862; 15. Pomet plavac mali 2011 – Crvik.

                Čestitke!

U popodnevnim satima  prvoga dana ocjenjivanja kušači su pošli na izlet na Plešivicu, najprije kod Velimira i Josipa Koraka a potom na večeru kod Velimira i Dominika Jagunića. Josip Korak (gore) pokazuje rabljene bačvice u kojima se pokusno maceriraju (lako je moguće da će to biti i do Uskrsa 2016.) svaki posebno rajnski rizling, chardonnay i sauvignon. Kod obitelji Jagunić (dolje), kao i uvijek – raskošan stol s domaćim delicijama

SVRHA

               Inače, kad se krenulo s idejom o ovom ocjenjivanju vina, mišljenja su bila podijeljena: neki su zastupali i žustro zagovarali tezu da u Zagrebu, gdje je nekad – u sklopu sajma Vinovita – i bilo međunarodno ocjenjivanje plemenite kapljice ali se onda ono ugasilo skupa s tim sajmom, treba obnoviti tradiciju međunarodnog vrednovanja Bakhova nektara, naime, govorili su, ne bismo se trebali zatvarati u svoje državne granice.

Ali neki, koji su rekli da bi pristup stranim vinima na ovo ocjenjivanje od događaja učinio samo još jedno međunarodno ocjenjivanje vina u nizu, bili su skloniji mišljenju da ocjenjivanje treba ograničiti samo na uzorke iz Hrvatske, a međunarodni aspekt, čak i s većim mogućim marketinškim značenjem za nas, da se postigne pozivom uglednim inozemnim degustatorima, i to ne samo enolozima nego i vinskim trgovcima i specijaliziranim vinskim novinarima, da sudjeluju kao ocjenjivači, potencijalno i kao prenositelji dobroga glasa. Termin ocjenjivanja krajem studenoga i vezan na međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji je u cijelom jednom desetljeću svojega postojanja postao vrlo respektabilna manifestacija ne samo za Zagreb i Hrvatsku nego i šire u regiji, bio je, čini se, svima sasma logičan.

S obzirom na način na koji je zamišljen, taj projekt u organizaciji Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i HGK, uz to što će vinoljupcima poslužiti kao dobar pokazatelj aktualnog trenutka hrvatske plemenite kapljice, može biti vrlo učinkovit u smislu bržeg boljeg brendiranja kapljice Lijepe naše na internacionalnoj pozornici.

Drugog dana popodne išlo se u Hrvatsko zagorje, u podrum kod Petrača, a onda na večeru na Vuglec-breg

Hrvatska kao tradicijski vinogradarska, vinarska, vinska te turistička zemlja svoju veliku gospodarsku šansu vidi (i) u enogastronomiji, upravo i u tijesnoj sprezi vina i turizma, kombinaciji za koju se, otkako je vino u modernome društvu postalo kultno i pravi turistički magnet, može reći da je idealna. U turizmu smo se dosta dobro brendirali na internacionalnoj sceni, ali s vinom – iako je posljednjih godina ono kakvoćom bitno napredovalo – zasad još nismo i u dovoljnoj mjeri to učinili. U akcijama na širenju dobrog glasa hrvatske plemenite kapljice mogla bi odlično pridonijeti eto baš i ova nova – strukovno vrednovanje Vina Croatia s internacionalnom dimenzijom, tj. uključenjem većinom (dvije trećine) inozemnih eksperata degustatora.

Veselo u Hrvatskom zagorju: Paul Robert Blom, Boris Drenški Bodren, Edi Maletić te enologinja Vuglec-brega Jasminka Šaško, inače aktualna dopredsjednica Udruženja vinarstva pri HGK. Na žalost, Bodren nije sudjelovao na ocjenjivanju Vina Croatia, jer, kaže, nije se slagao s nekim odredbama organizatora…

Ovakva internacionalizacija s višestrukom je prednošću: njome se od stranaca dobiva vrijedna informacija o tome kako svijet diše na hrvatsko vino, zatim relevantni vanjski krugovi, kad su tu kod nas i koncentrirani samo na vino odavde, upoznaju se bolje s našim proizvodima na njihovu izvoru, što je bitno jer su dojmovi jači, a onda su velike šanse da se iz tih strukovnih krugova vani prema tržištima širi kompleksna i – jer riječ je o neutralnim osobama – osobito uvjerljiva priča o našoj kapljici i eno-gastronomiji. Zato se pri izboru inozemnih ocjenjivača dosta pazilo da se pozovu prvensteno oni iz zemalja za koje se ovdje smatra da su za nas najzanimljivje kao vinska ali i turistička tržišta. Vezano uz strance izbjegavaju se u startu mogući prigovori o sukobu interesa kod degustatora. Stranci, naime, barem zasad još, nisu – osim nekoliko iznimaka, na koje se, naravno, nije računalo s ovim pozivom – involvirani u suradnju s hrvatskim vinarima u segmentu enologije, marketinga, trgovine.

Naravno, i pri odabiru hrvatskih kušača vodilo se računa da ne budu u poslovnoj vezi s vinarima.

Bitan dio projekta je i nešto što slijedi samima ocjenjivanju te službenoj podjeli odličja: izdavanje knjige praktičnog formata i uveza koja će na jednom mjestu objedinjavati relevatne podatke o vinskoj Hrvatskoj – svojevrsnu osobnu kartu Vina Croatia, te prezentaciju proizvođačkih kuća prijavljenih za ovo ocjenjivanje, dakako i s navodom osvojene medalje te s objavom kompletne ponude, potom podatke o boljim prodavaonicama vina i tipičnih naših delikatesa, boljim restoranima, selskim turizmima, mogućnostima smještaja u vinorodnim područjma Lijepe naše. Knjiga bi se nudila turistima, a pratila bi nastupe RH na sajmovima vina, turizma…  ♣  SuČ – 11/2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2015 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly    

             &  

 

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.    

SRPANJ – 2015 –  JULY 

Klub Vinske zvijezde: degustacija s ocjenjivanjem.
Photo: Robert Anic/PIXSELL

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • SRBIJA – SERBIA• ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

 ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

 ⇑ = trošiti sada/drink now • ⇗  = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2013 – VUGLEC-BREG

ZAGORJE-MEĐIMURJE, sorta: Sauvignon blanc, kvalitetno s kzp, polusuho, 12,0 vol%, 0,75 l

VINO je u suglasju sa sortom • harmoniju remeti odnos kiselina i (nepotrebno ostavljenog) neprovrelog sladora, naime slador malo iskače • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (vinogradska breskva…) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – sa neadekvatno pratećom kiselosti za tu slast • tijelom & strukturom dobro • slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (za egzotičnu, istočnjačku, donekle zaljućenu hranu) • 10 – 12° C

♣ ♣ (M-L) RAJNSKI RIZLING 2013 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Rizling rajnski, kvalitetno kzp, suho, 12,0 vol%, 0,75 l

VINO je u suglasju sa sortom • prilično umireno • prelazi/prešlo zenit ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣ (L) DRI brut – KURTALJ

PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Chardonnay, Šipon, Silvanac zeleni, vrenje u boci, brut, 12,7 vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • s finom oksidativnom notom • skladno • dotjerano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • osjet kvasaca – kruha/brioša • fina oksidativna nit ■ U USTIMA slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (šampanjska) • 12° C

♣ ♣ ♣ (L) MILLENIUM brut – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Chardonnay & tradicijski stari plešivički kultivari, vrhunsko s kzp, brut, 12,5 vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • sadržajno • skladno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano – bogato • upućuje na mineralno • voćnost • osjet kvasaca – kruha/brioša ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (kamenice, topla predjela od namirnica iz mora, riba kao glavno jelo) • veća čaša (šampanjska) • 12° C

♣ ♣ ♣ (M-L) VUGLEC extra brut – VUGLEC-BREG

ZAGORJE-MEĐIMURJE, prirodno pjenušavo, crna etiketa, kvalitetno s kzp, extra brut, 12,0 vol%, 0,75 l

VINO je svježe • dinamično • u suglasju sa: tipologijom • lijepo se pije za osvježenje • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac) • 10° C

♣ ♣ ♣ (M-L) CENTURION Blanc de Blanc Bolfan sec – VINSKI VRH BOLFAN

ZAGORJE-MEĐIMURJE, Zlatar, pjenušavo vino, kvalitetno, sec, 12,0 vol%, 0,75 l.

VINO je zrelo • dopadljivo/koketno • nekomplicirano • lako se pije ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU odaje voćnost • floralno • osjet kvasaca – kruha ■ U USTIMA zaobljeno • dosta se osjeti slatkoća – kiselost prati dobro ali s obzirom na sadržaj sladora ipak možda nedovoljno za puni balans • tijelom & strukturom dobro • slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (visoka uska za pjenušac) • 10° C

♣ ♣ (L) POY PRESTIGE brut – MLADINA

PLEŠIVICA-OKIĆ, klasična metoda, kvalitetno pjenušavo s kzp, brut, 12,2 vol%, 0,75 l

VINO je svježe • s dosta živosti • nekomplicirano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim perlanjem ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom ali malo oporom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog – nešto kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac) • 10° C

♣ ♣ ♣ (L) ROSÉ classic brut – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta Pinot crni, klasična metoda, brut, 12,5 vol %,  vrhunsko kzp, 0,75 l

VINO je zrelo • skladno • djeluje umireno – kao da mu nedostaje malo nerva koji se očekuje u pjenušcu ■ IZGLEDOM ružičasto ■ NA NOSU odaje voćnost (plodovi: tamni/crveni, plavi – domaći…) • osjet kvasaca, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (bijelo meso s roštilja) • 10 – 12° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (XXL) POŠIP 2011 – KRAJANČIĆ

KORČULA, Čara, sorta: Pošip, vrhunsko s kzp, polusuho, 13,0, vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • ostavlja dojam kao da pomalo prelazi zenit ■ IZGLEDOM zlatno ■ NA NOSU prilično intenzivno • odaje drvo, dosta izraženo • osjet paljenoga (drva) – banane/vanilije ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – malo i gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12 – 14° C

♣ ♣ (M) POŠIP 2014 Ježina – KRAJANČIĆ

KORČULA, Čara, sorta Pošip, vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol%, 0,75 l

VINO djeluje kao donekle grubo • ne posve čisto • neskladno

♣ ♣ ♣ ♣  (L) KORLAT MERLOT 2011 – BADEL 1862   

BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • nadmorska visina: 300 m • sorta: Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: drukčije – zanimljivo – elegantno

VINO je kompleksno • sadržajno • gusto ali ne i teško • dotjerano • skladno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu, • podesno i za trenutke meditacije • dobro će mu doći još vremena u butelji ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro • začine/mirodije, u tragu – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom – vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

 _________________________________

Klub

KUŠANJE: BISTRÒ APETIT Zagreb – Degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde bili su u popularnom zagrebačkom restoranu Bistrò APETIT.

U zagrebačkom Bistrou Apetit kušači su, uz osovinu Andrić, Kozarčanin i Suhadolnik, bili sommelieri Ivan Jug i Krešimir Šesnić, zatim enolog  i proizvođač vina  Velimir Korak, vinski pisac Lada Radin (Taste of Croatia)  i Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com. Vina je točio Goran Petrić

Klub

Vina za ova ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT, BORNSTEIN, DROPI PROMOCIJA, GRO-PROM, KONZUM, MIVA, ROTO DINAMIC, VINTESA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo BISTRÒu ESPLANADE i BISTRÒu APETIT na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

Klub

KUŠANJE: BISTRÒ zagrebačkog hotela ESPLANADE – Degustacija i ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde bili su i u objektu BISTRÒ zagrebačkog hotela ESPLANADE. Vina je točio Tomislav Klišanin.

U Bistrou hotela Esplanade u Zagrebu degustatori su, uz standardni klupski trio Andrić, Kozarčanin, Suhadolnik, bili sommelier Ivan Šneler, enologinja Jasminka Šaško, te Tomislav Tuđen iz MIVA-e i prof. Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma. Vina je točio Tomislav Klišanin

____________________________

KOREJA u ESPLANADI – Neobični mirisi i zanimljivi okusi zavladali su Esplanadinom kuhinjom nakon što su nedavno ponajbolji korejski kuhari podijelili svoje vještine, dugogodišnje umijeće i provjerene recepte s kulinarskim timom hotela Esplanade. Esplanade je postao prvi hotel u Hrvatskoj koji u stalnoj ponudi ima korejska jela.

Korejski menu u Esplanadi: uz cheficu kuhinje hotela Esplanade Anu Grgić kuharska je ekipa iz Koreje

U suradnji s Veleposlanstvom Republike Koreje u Hrvatskoj, prije nekoliko mjeseci organiziran je Festival korejske kuhinje u Smaragdnoj dvorani, na kojemu su, uz plesne i taekwondoo performance, predstavljena i tradicijska korejska jela. Tada je čak je pet korejskih kuharica – među kojima i predsjednica Instituta korejske hrane i vodeća šefica Kraljevske kuhinje u Koreji, Sook-Ja Joon – pripremalo specijalitete za uzvanike. Esplanadina ekipa kuhara iskoristila je jedinstvenu prigodu da iz prve ruke nauči kako se pripremaju slasni korejski zalogaji, a škola korejske kuhinje trajala je gotovo tjedan dana.

Korejska kuhinja počiva na filozofiji kvalitetnom hranom do zdravog tijela i pozitivnog duha, što je, vjeruje se, i razlog poznate korejske dugovječnosti i snažnih, vedrih osobnosti. Korejska je hrana užitak posebno u vizualnom smislu gdje se spoj pastelnih i vedrih boja pretvara u prava umjetnička djela. Na Korejskom jelovniku u stalnoj ponudi Le Bistròa nalaze se: Kimchi – tradicijski korejski prilog od ukiseljenog povrća i raznih pikantnih začina, kašasta slatka juha od buče i meda, slasni bulgogi s junetinom i soja umakom, šareni bibimbap, morski japchae sa staklenim rezancima od batata s plodovima mora te, kao desert, žele od buče sa svježim voćem. Uz to, u ponudi je i Chamisul Soju, tradicijsko jako piće koje se konzumira prije obroka.■

_______________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (XL) MALVAZIJA 2012 Festigia riserva Akacija – AGROLAGUNA

ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Malvazija istarska, kvalitetno kzp, polusuho, 13,1 vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • s dovoljno živosti • u špici ■ IZGLEDOM žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • drvo, umjereno – diskretno • osjet fino paljenoga – dima ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast (neprovreli slador dobro se uklapa!) – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 12 – 14° C

♣ ♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 – RADOVAN   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol%

VINO je skladno • dotjerano • dinamično • s primarnim aromama • lijepo – lako se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:  ⇑ • 10 – 12° C

♣ ♣ (M) ALBA MALVAZIJA 2014 – MATOŠEVIĆ   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je uredno • skladno • za svaki dan ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje donekle na mineralno • voćnost ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C

♣ ♣ (M) MALVAZIJA 2014 – MARIJAN ARMAN

HRVATSKA ISTRA, sorta Malvazija istarska, kvalitetno s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l

VINO je zeleno • ima svježinu ■ IZGLEDOM žućkasto ■ NA NOSU upućuje donekle na mineralno ■ U USTIMA sa naglašenom kiselosti ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C

♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 – DEKLIĆ

ZAPADNA ISTRA, sorta Malvazija istarska, kvalitetno s kzp, suho, 12,0 vol%, 0,75 l

VINO je u skladu s godištem ■ IZGLEDOM uredno ■ NA NOSU diskretno ■ U USTIMA sa dosta izraženom kiselosti • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS:  ⇑ • 10° C

♣ (♣) (M) MALVAZIJA 2014 Festigia – AGROLAGUNA

ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Malvazija istarska, vrhunsko kzp, suho, 13,0 vol %, 075 l

VINO je djeluje kao malo prazno • bez finoće ■ IZGLEDOM žućkasto ■ U USTIMA kiselkasto – gorkasto • tijelom & strukturom vitko do dobro • gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C

♣ ♣ (M) VALLE 2014 – KOZLOVIĆ

HRVATSKA ISTRA, sorta: Malvazija istarska & Sauvignon, kvalitetno s kzp, suho, 12,0, vol%, 0,75 l

VINO je svježe • nekomplicirano • ne posve skladno ■ IZGLEDOM bistro – slamnato-žuto ■ U USTIMA slankasto – sa dosta naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog – gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 10° C

♣ (S-M) ŽLAHTINA 2014 – TOLJANIĆ

KRK, VRBNIK, sorta Žlahtina, kvalitetno s kzp, suho, 11,0 vol%, 0,75 l

VINO je obično • vodeno • nekomplicirano • bez finoće – neuzbudljivo ■ U USTIMA tijelom & strukturom vitko/tanko • kratkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • manja čaša • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ (S-M) ROSÉ 2014 – AGROLAGUNA

ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Cabernet sauvignon, %, kvalitetno s kzp, suho, 11,5 vol, 0,75 l, navojni zatvarač ■ odnos kakvoća-cijena: vrlo dobar

VINO je svježe – lepršavo • osvježavajuće – ljetno • u suglasju sa: tipologijom • lijepo – lako se pije, i na dužu stazu / čaša zove iduću • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA sa donekle naglašenom – dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 12 – 14° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) BOŠKINAC CUVÉE 2011 – BOŠKINAC   

PAG ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Cabernet sauvignon, Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a  ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: klasično elegantno

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • bit će i podesno i za trenutke meditacije • u usponu – traži još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • vrlo tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/dosta višnje) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, uklopljeno • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade – duhana – nit kože ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CAPO STELLAE TAURUS CUVÉE 2009 – CAPO   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon 70 %, Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve od 225 ℓ, 500 ℓ i 2000 ℓ ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je  kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • zakoračilo je u fini tercijarni bouquet • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije ■ IZGLEDOM granatno • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • herbalno, umjereno – diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – vanilije – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno/dobro pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE 2009 – DEGRASSI   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Syrah, Petit verdot, Pinot noir, Refošk ■ PODRUM, dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • dinamično • vrlo lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začine/mirodije (papar, poljubac…), s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CAPO STELLAE ARIES 2009 – CAPO   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ (M-L) CASTELLO 2012 – AGROLAGUNA

ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah, vrhunsko s kzp, suho, 13,7 vol%, 0,75 l, odnos kakvoća- cijena: jako dobar

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • zrelo • skladno • ima eleganciju • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: sortama – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, vrlo dobro • herbalno, diskretno • začine/mirodije • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) GRAŠEVINA 2006 – BELJE   

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: obično – boca zamotana u celofan • etiketa: obična privjesnica

VINO je kompleksno • sadržajno • zrelo • skladno • sa finim tercijarnim bouquetom i blagom starinom koja mu nije teret • podesno za trenutke meditacije ■ IZGLEDOM živahno • zlaćano, sa zelenkastom nijansom ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno – jačinom diskretno • upućuje na floralno (kamilica) • herbalno (začinsko bilje/metvica, dodir) • osjet smole, poljubac • mineralno • voćnost (plodovi: posušeni – bijeli – koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • dobro je bocu otvoriti nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno i dekantiranje radi aeracije • veća čaša • 12 – 14° C

Vina Belje, sada najveći proizvođač grožđa u Hrvatskoj! Produkcija kapljice isključivo je od vlastitoga grožđa. Ukupno je oko 650 hektara vinograda, od toga oko 250 ha parcela ekstra kakvoće. Glavni enolog Belja Marijan Knežević s kolegicom iz eno-tima Marijanom Nedoklan (lijevo na slici) i s izvršnom direktoricom za marketing i turizam Ljiljanom Vajda-Mlinaček

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2014 zlatna etiketa – BELJE   

HRVATSKO PODUNAVLJE, BARANJA ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Graševina • berba: na ponajboljim parcelama, u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • oko 20 posto od ukupno pobrane količine fermentiralo je na vlastitom kvascu • dozrijevanje na finom talogu • nešto više od šest mjeseci u velikoj bačvi (18 do 20 hl) • hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA:  vrlo dobar

VINO je  dotjerano • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU čisto – lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: zeleni – bijeli – koštićavi) • floralno (kamilica) • botrytis, dodir ■ U USTIMA relativno puno • slankasto – sa kvalitetno pratećom doduše nešto izraženijom kiselosti, bilo bi dobro da se malo smiri, što će se zacijelo i dogoditi nakon još nešto vremena što ga vino provede u boci • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12 – 13° C

♣ ♣  (S) GRAŠEVINA 2014 – BELJE   

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je čisto i uredno • dotjerano • sa zelenim notama • s mladenačkim nabojem ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – zeleni – koštićavi – domaći/jabuka) • floralno (kamilica, dodir) • botrytis, dodir ■ U USTIMA slankasto – sa naglašenom, malo i oštrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON BLANC 2014 Saltwater – IURIS

HRVATSKO PODUNAVLJE/ERDUT, sorta: Sauvignon bijeli, %, kvalitetno s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l

VINO je, dojam je, rađeno da bude u novosvjetskome stilu • svježe • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na vegetalno • malo i floralno (bazga) ■ U USTIMA s naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12°C

 _____________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

__________________________________

ČILE CHILE

 ♣ ♣ ♣ (L) SAUVIGNON 2014 Santa Digna – MIGUEL TORRES

ČILE CORDILLERAS VALLE CENTRAL, sorta: Sauvignon bijeli, 13,0 vol%, 0,75 l, odnos kakvoća – cijena: dobar

VINO je složeno • sadržajno • skladno • dotjerano • s elegancijom • dinamično – s dosta živosti • sočno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo – lako ge se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • vegetalno (paprika, grašak), diskretno • osjet banane, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino kiselkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša (bordoška) • 12 – 14° C

FRANCUSKA     FRANCE

Champagne

šampanjci  –  champagne

♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) CHAMPAGNE IMPERIAL brut – MOËT et CHANDON   

CHAMPAGNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, Pinot noir, Pinot meunier ■ OZNAKA na etiketi: Champagne a.o.c. • brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno • etiketa: privlačno

VINO je proizvedeno sjajno, tehnički savršeno • dotjerano do maksimuma • s jačom dozom dopadljivosti • zrelo • skladno • elegantno – profinjeno • oksidativna nota karakteristična za šampanjce svedena je na minimum • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama • lijepo – lako se pije i, za onoga tko ima novaca, na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: bijeli – koštićavi) • osjet korice kruha/brioša – netom pečenog prhkog tijesta za kolač ■ U USTIMA zaobljeno • sa vrlo kvalitetno pratećom kiselosti – sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (šampanjska) • 10 – 12° C

♣  (XXL) BLANC de BLANCS à CUISLES brut – HEUQ PERE & Fils

CHAMPAGNE, sorta Chardonnay, aoc, brut, 12,5 vol%, 0,75 ℓ

VINO je s prejakom oksidativnom notom ■ U USTIMA slano

__________________________________

DINO ACROBAT

Boćarski dom, Zagreb

Pascal Jolivet, Ca’Marcanda (gAJA), Le Macchiole, Sassicaia!…

  NOVO U PONUDI:

Loire – Sancerre Pascal Jolivet: Sancerre, Pouilly Fumé! Burgundija: Domaine Olivier Leflaive: Pouligny Montrachet, Bâtard Montrachet, Chevalier Montrachet, Meursault 1er cru Blagny; Christian Moreau: grand cruovi  Toskana: Sassicaia, Ca’Marcanda (Gaja), Le Macchiole… Pijemont: grappe Berta

uskoro: Vietti – barolo, barbaresco, barbera

MESO je KRALJ! – meso: svježe i dozrijevano, prerađevine prve lige – MEAT the KING!

_________________________________

Loire

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) SANCERRE 2014 Les Caillottes – PASCAL JOLIVET

SANCERRE, Loire, sorta: Sauvignon bijeli, aoc, suho, 12,5 vol%, 0,75 ℓ (punjeno i u 1,5 ℓ)

VINO je tehnički sjajno odrađeno • kompleksno • skladno • dotjerano • elegantno • dinamično – s nervom – s puno živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo ■ NA NOSU fino iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (citrusi) ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12° C

ITALIJA    ITALIA

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

 ♣  (L-XL) FRIULANO 2014 – TORRE ROSAZZA

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI, sorta Friulano, doc, suho, 12,5 vol%, 0,75 l

VINO je donekle nečisto, osobito na nosu • djeluje kao malo zagoreno • bez finoće • teže ga se pije ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ U USTIMA tijelom & strukturom dobro • gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8 – 10°

Sicilia / Sicilija

♣ ♣ (S-M) GRILLO 2014 – FEUDO ARANCIO

SICILIJA, sorta Grillo, suho, 12,5 vol %, 0,75 l

VINO je prilično ravno • nekomplicirano • neuzbudljivo • u špici/prelazi zenit ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

 Veneto

pjenušci – bollicine

♣ ♣  (M) PROSECCO SUPERIORE brut – MASOTTINA

CONEGLIANO-VALDOBBIADENE, docg, brut, charmat, 11,5 vol%, 0,75 l

VINO je dotjerano • skladno • lepršavo • osvježavajuće • dopadljivo/ljupko • nekomplicirano • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije, kao aperitiv i uz jednostavnija jela ■ IZGLEDOM živahno • vodo-blijedo • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno • odaje voćnost, izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg – kiselkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša uska visoka za pjenušac •  8 – 10° C

♣ ♣ ♣ (M) PROSECCO extra dry – RUFFINO

Extra dry, charmat, 11,0 vol%, 0,75 l

VINO je skladno • dopadljivo ■ IZGLEDOM vodo-blijedo • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost • osjet kvasaca ■ U USTIMA sladi / šećer mu daje stanovitu punoću • kraćeg je slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (bijelo meso s povrćem, kolač) • čaša visoka uska za pjenušac • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ (M) CUVÉE DOLCE – MASOTTINA

CONEGLIANO VALDOBBIADENE, spumante di qualità, charmat, slatko, 9,0 vol%, 0,75 l

VINO je prilično aromatično • dotjerano • vrlo koketno ■ IZGLEDOM bistro • vodo-blijedo ■ NA NOSU intenzivno • odaje voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svježe/bazga – posušeno) • mirodije (muškat) ■ U USTIMA zaobljeno • naglašeno slatko • tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša • 8 – 10° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Primorska

♣ ♣ ♣  (M-L) PINOT GRIS 2014 – TILIA

VIPAVSKA DOLINA, sorta: Pinot sivi, kakovostvo s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l

VINO je dotjerano • skladno • svježe • s dosta živosti • lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi) • vegetalno ■ U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10 – 12° C

♣ ♣  (M-L) RIBOLLA GIALLA/REBULA 2014 – JAKONČIČ

GORIŠKA BRDA, sorta Rebula, kakovostno kzp, suho, 12,5 vol%, 0,75 l

VINO je neuzbudljivo • bez finoće • prosječno ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C

SRBIJA   SERBIA

♣ ♣ ♣ ♣ (M) OSAM TAMBURAŠA 2014 – VINARIJA ZVONKO BOGDAN   

PALIĆ ■ VINOGRAD sorta: Pinot bijeli, Chardonnay, Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • dinamično • lijepo – lako se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • floralno • vegetalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XL) CUVÉE No 1 2012 – VINARIJA ZVONKO BOGDAN

PALIĆ, sorta: Merlot, Cabernet franc, Frankovka, suho, 14,5 vol%, 0,75 l

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortama – dobi • lijepo ga se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno • osjet čokolade – kave ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • blago sušećeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

 ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ (S) CANDIDATO VIURA 2013 – COSECHEROS y CRIADORES

TIERRA de CASTILLA, sorta: Viura, suho, 11,5 vol%, 0,75 l

VINO je odlično ispeglano • skladno • svježe • lako se pije, i na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mirodije (začinsko bilje), s mjerom – uklopljeno ■ U USTIMA s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (pohani smuđ?) • srednje velika čaša (bordoška) •  10 – 12° C

_________________________________

kušano još/ tasted too  •  impresivni veterani/impressive oldies

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) OTTOCENTO CRNI 2008 – CLAI   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot, Refošk, Cabernet sauvignon • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM dozrijevanje: nešto više od 12  mjeseci • barrique  ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 15,3 vol% • ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – osebujno, malo vuče na starinsko

VINO je sjajno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s nijansom rustikalnosti • autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • toplo • još s dosta živosti • sa tercijarnim bouquetom • nota starine fina i ne osjeća se kao star(ikav)ost i balast • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM granatno • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: tamni – bobičasti) • osjet prženoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

MUNDUS VINI 2015/HRVATSKA ZVIJEZDA MALVAZIJA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

I OPET MEĐUNARODNI USPJEH ZA POREČKU AGROLAGUNU: NA OCJENJIVANJU u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOM PALATINATU OSVOJENO PET ZLATA! SREBRO ZA KRAUTHAKERA

Žiri br. 17: Andrea Gabrielli,  Giuseppe Laudicina, enolog sicilijanskog vinskog podruma Baglio d’Oro, Eduard Vuilleumier, enološki savjetnik iz Švicarske, Paul Robert Blom (predsjednik kušačke komisije), Christoph Meininger ispred organizatora izdavačke kuće Meininger Verlag, Željko Suhadolnik Svijet u čaši

Još malo pa desetljeće i pol međunarodnog ocjenjivanja Mundus Vini u palatinatskom Neustadtu an der Weinstrasse u Njemačkoj. Uz ustaljenu degustaciju krajem kolovoza, kao novost je u tijeku godine još jedno kušanje, potkraj veljače.

Mundus Vini jedno je od po broju uzoraka najvećih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu. Od početka, 2004. svake godine broj prijavljenih etiketa rastao je, i to snažnim ritmom. Već u prvom ovogodišnjem, nedavno održanom ocjenjivanju skupljeno je gotovo 500 uzraka više nego ukupno na prvom natjecanju 2004, i tek malko manje nego godinu poslije, dakle, 2005.

 Mundus Vini, od početka, 2004. godine, do sada: svake godine veći broj uzoraka

 Lani kad je, s objašnjenjem organizatora da su proizvođači forsirali da se na Mundus Viniju pokažu sa svojim uzorcima i prije ljeta, uvedeno kušanje i u veljači, a pogotovu 2015. kad se u februarskom terminu umjesto, kako je rečeno, očekivanih najviše do oko 3500 vina za ocjenu našlo više od 4000 etiketa, pokazalo se koliko je doista veliki interes svjetskog vinskoga kruga za nastupom na Mundusu, i koliko je opravdan bio potez organizatora – kuće Meininger Verlag – da uvede to još jedno kušanje u tijeku godine, službeno nazvano, iako je u veljači, proljetnime.

U godini kad se startalo bilo je ukupno 3579 uzoraka, a 2014. brojka se popela na ukupno (termin u veljači i u kolovozu) 7304 etikete! Februarska degustacija ove godine privukla je, po riječima glavnoga u organizaciji – Christophera Meiningera, čak 4034 vina iz 37 zemalja, ostaje da se vidi koliko će vina još biti u ljetnom terminu krajem kolovoza. Očito, vinari su imali/stjecali/stekli povjerenje u ozbiljnost ovog ocjenjivanja, i lako je moguće da nakon degustacije u ljeto Mundus ovu godinu zaključi i s ukupno 8000 uzoraka!

Jedno od mogućih objašnjenja velikog interesa vinara da sudjeluju na Mundus Viniju i u veljači je i što je izdavačka kuća Meininger Verlag tijesno povezana sa značajnim vinskim sajmom ProWein u Düsselforfu (ožujak!) gdje ima golemi prostor za degustaciju kapljice iz svoje ergele, što može biti odlična promocija, proljetni termini toga ocjenjivanja i toga sajma svakako su privlačni ponuđačima jer mogu biti uvod u dobar plasman u ljetnoj turističkoj sezoni ne samo u Europi, gdje su Njemačka i njoj susjedne sjeverno-europske zemlje izvanredno zanimljive kao tržišta, nego na širokom prostoru sjeverne polukugle. Medalje osvojene pak na ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini mogu pak rezultirati boljim plasmanom s obzirom na praznike potkraj godine.

Ovaj put daleko najviše vina stiglo je iz Italije – 986, slijedi Španjolska sa 894 uzorka, zemlja domaćin Njemačka na trećem je mjestu sa 556 etiketa. Mnogo vina bilo je iz berbe 2014, popriličan broj njih još i nefinaliziranih, nestrpljivo napunjenih u bocu izravno iz cisterne, što se u dosta slučajeva baš i nije pokazalo najboljime, pa ni kod vina koja su odavala visoki potencijal – jednostavno osjetilo se da nisu bila dovršena pa im je izmaknula medalja koju bi, i to i višega sjaja, s takvim potencijalom kao finalizirana i s barem minimalno dovoljnim vremenom provedenim u boci, zacijelo osvojila.

Saalbau u Neustadtu, inače kazalište, pretvoreno za potrebe Mundus Vinija u degustacijsku dvoranu: prezentacija mladih sommeliera koji su točili vina

 Dotok vina iz zemalja južne polukugle bio je u ovome terminu nešto manji – Čile je prednjačio sa 138 vina, slijedili su Australija sa 82 vina, Argentina s 57, Južna Afrika sa 53, Novi Zeland sa 20 vina. Veće sudjelovanje južne hemisfere očekuje se ovoga ljeta, naime zasigurno će odande stići brojna vina iz 2014., dakle s gotovo pounom godinom na plećima, ali i nova vina, iz berbe 2015, koja tamo sada traje, kao i dozrela bijela i crna kapljica iz više prijašnjih berbi, držana duže u bačvama.

Mundus Vini  Grand  International Wine Award Spring Tasting dodijelio je na februarskom ocjenjivanju 38 velikih zlatnih medalja, 731 zlata i 946 srebra. Najviše medalja pripalo je Španjolskoj – 408, slijede Italija sa 377 i Njemačka sa 206.

Iz Hrvatske je na Mundus Viniju bilo 14 etiketa, osam crnih i šest bijelih vina. Naši susjedi iz Slovenije poslali su 18 vina, oni iz Bosne i Hercegovine pet vina, a Makedonci četiri.

Dobitnici medalja od hrvatskih vinara su porečka Agrolaguna s pet osvojenih zlatnih medalja, te Vlado Krauthaker s jednim srebrom. Čestitke!

Agrolaguna se istaknula sa svojim malvazijama i s jednim merlotom, a Krauthaker sa chardonnayejm s položaja Rosenberg.

Naši susjedi Slovenci dobili su jedno zlato (Radgonske gorice) i tri rebra (Radgonske gorice i Vinakras), a Makedonci jedno zlato (Vinarija Tikveš) i tri srebra (Chateau Kamnik i vinarija Tikveš).

Evo i konkretno o tim vinima, popraćeno s analitičkim podacima. Inače, na degustaciji na Mundus Viniju ocjenjivački listić sadrži i opisni dio, tako da svaki proizvođač dobije i dijagram vezan uz organoleptiku svoje kapljice:

ZLATA

Malvazija 2012 Akacija Festigia riserva Laguna vina (barrique, alkohol 13,0 vol %, ukupna kiselost 5,3 g/lit, ostatak sladora 6,9 g/lit, po njemačkim stručnjacima preporučena maloprodajna cijena trebala bi se kretati oko 13 eura)

Organoleptički dijagram Malvazije 2011 Vižinada Festigia riserva

 Malvazija 2011 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost 4,7 g/lit, ostatak neprovrelog sladora 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)

Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost  5,2 g/lit, neprovreli slador 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)

Malvazija 2013 Festigia Laguna vina (13,5 vol %, kiselost 5,4 g/lit, neprovreli slador 3,90 g/lit, preporučena mpc 11 eura)

Merlot 2012 Festigia Laguna vina (14,0 vol %, kiselost 6,2 g/lit, ostatak sladora 1,6 g/lit, preporučena mpc 11 eura)

SREBRO

Chardonnay 2012 Rosenberg Krauthaker (njegovano u barriqueu, 13,5 vol %, kiselost 5,3 g/lit, neprovreli slador 3,6 g/lit, preporučena mpc 12 eura).

 U mojoj grupi bile su sve četiri nagrađene malvazije, i drago mi je da mogu reći da sam im svima dao visoke ocjene, a najvišu Malvaziji 2011 Vižinadi riservi Festigia. Inače u tom prvom flightu uz malvazije iz naše Istre bile su i one iz talijanskog Lazija (Frascati superiore 2013, mineralno, jako dobro), iz Apulije (2014, solidna), zatim dvije s Kanarskih otoka (Lanzarote, jedna od njih – berba 2014 – jako dobra!), ponuđen nam je bio i jedan cuvée iz portugalskog Doura (2013, Malvasia fina, Rabigato i Viosinho, jako dobro).

 Pragovi za medalje

 Valja svakako istaknuti da su na Mundus Viniju pragovi za medalju sljedeći: veliko zlato dobiva se s osvojenih 95/100 bodova i više, zlato s 90/100 bodova i više, a srebro počinje tamo gdje je na dosta drugih međunarodnih ocjenjivanjima pa i onih kod nas, početak zlata, a to je 85/100 osvojenih bodova.

Dobra stvar za osobnu edukaciju: svaki dan nakon ocjenjivanja degustator dobije papir s tiskanim grafikonom o tome kako je ocjenjivao i kako to izgleda u odnosu na ocjenu cijelog žirija. Evo izvještaja o mojemu radu. Inače, na natjecanju Mundus Vini  na ocjenjivačkom listiću naznačeni su, uz godinu berbe, i sorta, a i rasponi neprovrelog sladora (do 4 g/lit, od 4 do 12 g/lit  i od 12 g/lit naviše).  Listić  uz klasičnu brojčanu tablicu za ocjenu vina bodovima do 100 ima i dio koji se odnosi na opis i dio koji se odnosi na moguće mane vina, i za kušača obvezno je označiti ponuđene pojmove vezane uz organoleptiku te, ako  ih se osjeti, mane. Na temelju toga stvara se dijagram organoleptike koji se daje na uvid proizvođaču ocjenjivanoga vina, da mu bude jasnije zašto je vino ocijenjeno ovako ili onako

 S pristiglim uzorcima se, inače, u tri dana ocjenjivanja, hrvalo oko 150 degustatora iz 24 zemlje, najviše ih je bilo iz Njemačke, potom iz Italije, a iz Hrvatske sam ovaj put bio samo ja, i to u žiriju br. 17, s predsjednikom Paulom Robertom Blomom, Nizozemcem koji već dugo u Amsterdamu ima tvrtku Blom Vijn Bouquet za uvoz vina, i koji uvozi i neka hrvatska vina, a od nedavno je i povremeni stanovnik Istre gdje, kod Rapca, u Malim Kosima, ima kuću a i ured.  ♣

—————————————————————————-

VON WINNING, u LAS VEGASU PFALZA! – Nakon ocjenjivanja, u popodnevnim satima organizator Mundus Vinija uvijek povede u posjet nekom vinaru, ovaj put na redu je bio podrum Von Winning u Deidesheimu, inače u vlasništvu obiteji Niederberger, kao i podrumi Reichsrat Von Buhl i Bassermann Jordan, također smješteni u Deidesheimu. U sklopu tog vinskog podruma je i sjajan, ekskluzivni restoran Leopold, nazvan tako po Leopoldu Von Winningu koji je još 1907. nakanio proizvoditi velika i prirodna vina s najboljih vinogradarskih pozicija. Leopold von Winning bio je, inače , zet dr. Andreasa Deinharda, vlasnika vinogradarsko-vinarskog imanja čije prezime je ovaj objekt u Deidesheimu nosio do prije nekoliko godina.

 

Riječ je o povijesnom vinskom podrumu starom gotovo dva stoljeća (utemeljen je 1849.), inače i suosnivaču vrlo značajne udruge ponajboljih njemačkih vinskih posjeda VDP (Verein des Deutschen PrädikatsWeingütern). Imanje obuhvaća 42 hektara vinogradarske površine, na vrlo cijenjenim pozicijama Reiterpfad i Spiess u Ruppertsbergu, selu uz Deidesheim, Maushöhle, Paradiesgarten, Hergottsacker, Grainhübel, Langermorgen, Kalkhofen i Kieselberg u općini Deidesheim, te Ungeheurer, Jesuitengarten, Pechstein i Kirchenstück u općini Forst. Tla su pjeskovita s dosta kamena, šljunkovita, vapnenasta. Sortiment počiva na 80 posto Rizlinga rajnskoga. Proizvodnja se bazira na maksimalno prirodnom načinu, tradicijski je okrenuta, ne rabe se umjetno gnojivo a ni bakreni preparati, alkoholna fermentacija odvija se u velikim drvenim bačvama, vrenje je na kvascima iz vlastitog vinograda, dozrijevanje je u bačvama (od 500 litara naviše) na finom talogu, izbjegavaju se bistrenje enološkim sredstvima a i filtracija, vino se puni u bocu kad prirodno odradi svoje, kaže podrumar Andreas Hütwohl.

 U podrumu Von Winning u Deidesheimu: o filozofiji glede vina i o proizvodnji govori Andreas Hütwohl

Krasni rizlinzi, ali i bijeli pinot! U restoranu Leopold: sjajan ambijent, odlična hrana.

Sa mnom za stolom sjedio je i jedan proizvođač vina iz susjednoga sela, inače i enolog, pozvan da bude član ocjenjivačke komisije na ovom februarskom kušanju Mundus Vini 2015. Rekao je, aludirajući na ponudu vina iz podrumâ u Deidesheimu ali i na ponudu jela u restoranu Leopold: Deidesheim je Las Vegas Pfalza! ■

Deidesheim – Las Vegas Palatinata! Muzej vina

SuČ – 03/2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

Europski biotehnolozi u akciji u Supetru/ALPH OD 1000 KUNA, i TOMBA LA BOMBA!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UGLEDNI EUROPSKI PROFESORI VISOKIM BODOVIMA OCIJENILI HRVATSKA VINA

Aleph 1000 kuna, i Tomba la Bomba! Tako su odlučili vodeći europski biotehnolozi, članovi Europske federacije biotehnologa koji su se posljednjeg tjedna u rujnu okupili, po 20. jubilarni put, na tečaju za posdtdiplomante Bioprocess Engineering Master Course 2014, što se unatrag već više godina bienalnim ritmom održava – zahvaljujući angažmanu prof. Marina Beroviča s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, inače po ocu Šibenčanina – u Supetru na Braču.

Upoznavanje, i zagrijavanje za degustaciju

Tjedan dana traju učenje i radionice, ali i druženje profesora i postdiplomanata. Svakog dana kasnije u popodnevu, nakon nastave, slobodne su aktivnosti, jedno predvečerje posvećeno je i vinu, konkretno degustaciji naslijepo i ocjenjivanju. Kako je ovo bio jubilarni susret, organizator se pobrinuo za svečarski ton, s ponajboljim hrvatskim pjenušcima i dalmatinskim crnjacima. Devet pjenušaca, 10 crnih vina. Jedno s cijenom od 1000 kuna. Koje? To su ocjenjivači saznali tek nakon degustacije.

Uzorke su, pod predsjedanjem glavnog urednika revije Svijet u Čaši Željka Suhadolnika, ocjenjivali Sten Bay Jörgenson (DK), Marin Berovič (SLO), Andreas Lübbert (DE), Sven-Olof Enfors (SW), Matthias Reuss (DE), John Villadsen (DK), Alvin Nienow (GB), Chriss Hewitt (GB), Henk Noorman (NL), Bernhardt Sonnleitner (CH). Među pjenušcima, etikete od Tomca, Tomca & Bajde, Peršurića, Kutjeva, Vugleca, Šembera, Kurtalja, Bibića. Među autorima crnih vina: Gracin, Korta Katarina, Bibich, Plenković, Marjan, Terra Madre, Mrgudić, Bura…

Kušanje u tijeku

Ocjene i kod pjenušaca i kod crnih vina bile su prilično visoke, nakon vrednovanja čuo sam brojne pohvale hrvatskom vinu od strane članova desetočlanog žirija ali i od pojedinaca iz grupe od oko 300 postdiplomanata, među kojima ove godine, kako mi je rečeno, nije bilo nijednoga iz Hrvatske (nije čudno: sedmodnevni aranžman u Supetru stajao je 1700 eura!). Degustacija-ocjenjivanje održana je pretposljednjeg dana susreta, moguće je da je oduševljenje našom kapljicom pridonijelo i boljim zaključnim ocjenama polaznicima postdiplomskog tečaja!

Nakon ove ocjenjivačke seanse najviše razloga za radovanje imaju šira obitelj Tomac te Alen Bibić. Najboljim pjenušcima, s tek nekoliko stotinki razlike, proglašeni su Tomac Diplomat Zvonimira Tomca te Tomac & Bajda Tomba la Bomba od Zvonkovog brata Tomislava, pa Peršurićev Misal extra brut i Bibich rosé, a najboljim crnim vinom Aleph 2010. od Alena Bibića, odmah do njega bodovno su se našli Marjanov Vron Bod 2010 i Dingač 2011 od Nike Bure. Kao najčistija (besprijekorno!) crna vina zapamtio sam pobjednički Aleph i Burin Dingač, taj posljednji naprosto savršenoga mirisa, okusom mekan, ali malo presladak. Nekoliko vina međutim bilo je s izraženim animalnim štihom i brettom, je li moguće da neki od članova žirija, biotehnologa i kemičara, to nisu prepoznali, ili im se taj miris – sviđa?!   ♣

 _________________________________________

ALEPH 1000 – Naziv Aleph? Otkuda on? Lako je moguće da ga je Alen Bibić dao tom svome vinu stoga što je Aleph američka trgovačka kuća koja distribuira vina i Bibich valjda i suradjuje s njom. Bibićev Aleph je bordoška mješavina vina od cabernet sauvignona 67 posto, merlota 20 posto i cabernet franca 13 posto. Grožđe je iz obiteljskog vinograda Jezerine u Plastovu. U njemu je tek 1200 loza. Zamišljeno je da vino Aleph bude proizvedeno samo u najboljim berbama. Berba 2010 prva je u prodaji, nakon 13 godina čekanja, Vino je odnjegovano u najboljim barrique bačvicama od francuskoga hrasta, u kojima je boravilo dvije godine, potom je u boci, prije izlaska na tržište, provelo 18 mjeseci. Sadrži 14,7 vol% alkohola. Napunjeno je u butelje burgundijskog tipa (?!!), iako je riječ o bordoškome blendu. Od berbe 2010 postoji 500 boca. To je najskuplje hrvatsko crno vino, veleprodajna cijena mu je 800 kuna, u maloprodaji je 1000 i više kuna. Navodno su bogati jahtaši usidreni u Skradinu ludovali za njime! Ako je tako, Bibic je mogao ludovati od sreće… ■

________________________________________

Svirci –bračka klapa Boduli – oduševili su nazočne

Postdiplomanti iz cijeloga svijeta: iz Hrvatske – nijedan. Cijena sedmodnevnog aranžmana: 1700 eura.

                   SuČ – Rujan / September 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ