MUNDUS VINI 2015/HRVATSKA ZVIJEZDA MALVAZIJA


Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

I OPET MEĐUNARODNI USPJEH ZA POREČKU AGROLAGUNU: NA OCJENJIVANJU u NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE u NJEMAČKOM PALATINATU OSVOJENO PET ZLATA! SREBRO ZA KRAUTHAKERA

Žiri br. 17: Andrea Gabrielli,  Giuseppe Laudicina, enolog sicilijanskog vinskog podruma Baglio d’Oro, Eduard Vuilleumier, enološki savjetnik iz Švicarske, Paul Robert Blom (predsjednik kušačke komisije), Christoph Meininger ispred organizatora izdavačke kuće Meininger Verlag, Željko Suhadolnik Svijet u čaši

Još malo pa desetljeće i pol međunarodnog ocjenjivanja Mundus Vini u palatinatskom Neustadtu an der Weinstrasse u Njemačkoj. Uz ustaljenu degustaciju krajem kolovoza, kao novost je u tijeku godine još jedno kušanje, potkraj veljače.

Mundus Vini jedno je od po broju uzoraka najvećih vrednovanja plemenite kapljice na svijetu. Od početka, 2004. svake godine broj prijavljenih etiketa rastao je, i to snažnim ritmom. Već u prvom ovogodišnjem, nedavno održanom ocjenjivanju skupljeno je gotovo 500 uzraka više nego ukupno na prvom natjecanju 2004, i tek malko manje nego godinu poslije, dakle, 2005.

 Mundus Vini, od početka, 2004. godine, do sada: svake godine veći broj uzoraka

 Lani kad je, s objašnjenjem organizatora da su proizvođači forsirali da se na Mundus Viniju pokažu sa svojim uzorcima i prije ljeta, uvedeno kušanje i u veljači, a pogotovu 2015. kad se u februarskom terminu umjesto, kako je rečeno, očekivanih najviše do oko 3500 vina za ocjenu našlo više od 4000 etiketa, pokazalo se koliko je doista veliki interes svjetskog vinskoga kruga za nastupom na Mundusu, i koliko je opravdan bio potez organizatora – kuće Meininger Verlag – da uvede to još jedno kušanje u tijeku godine, službeno nazvano, iako je u veljači, proljetnime.

U godini kad se startalo bilo je ukupno 3579 uzoraka, a 2014. brojka se popela na ukupno (termin u veljači i u kolovozu) 7304 etikete! Februarska degustacija ove godine privukla je, po riječima glavnoga u organizaciji – Christophera Meiningera, čak 4034 vina iz 37 zemalja, ostaje da se vidi koliko će vina još biti u ljetnom terminu krajem kolovoza. Očito, vinari su imali/stjecali/stekli povjerenje u ozbiljnost ovog ocjenjivanja, i lako je moguće da nakon degustacije u ljeto Mundus ovu godinu zaključi i s ukupno 8000 uzoraka!

Jedno od mogućih objašnjenja velikog interesa vinara da sudjeluju na Mundus Viniju i u veljači je i što je izdavačka kuća Meininger Verlag tijesno povezana sa značajnim vinskim sajmom ProWein u Düsselforfu (ožujak!) gdje ima golemi prostor za degustaciju kapljice iz svoje ergele, što može biti odlična promocija, proljetni termini toga ocjenjivanja i toga sajma svakako su privlačni ponuđačima jer mogu biti uvod u dobar plasman u ljetnoj turističkoj sezoni ne samo u Europi, gdje su Njemačka i njoj susjedne sjeverno-europske zemlje izvanredno zanimljive kao tržišta, nego na širokom prostoru sjeverne polukugle. Medalje osvojene pak na ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini mogu pak rezultirati boljim plasmanom s obzirom na praznike potkraj godine.

Ovaj put daleko najviše vina stiglo je iz Italije – 986, slijedi Španjolska sa 894 uzorka, zemlja domaćin Njemačka na trećem je mjestu sa 556 etiketa. Mnogo vina bilo je iz berbe 2014, popriličan broj njih još i nefinaliziranih, nestrpljivo napunjenih u bocu izravno iz cisterne, što se u dosta slučajeva baš i nije pokazalo najboljime, pa ni kod vina koja su odavala visoki potencijal – jednostavno osjetilo se da nisu bila dovršena pa im je izmaknula medalja koju bi, i to i višega sjaja, s takvim potencijalom kao finalizirana i s barem minimalno dovoljnim vremenom provedenim u boci, zacijelo osvojila.

Saalbau u Neustadtu, inače kazalište, pretvoreno za potrebe Mundus Vinija u degustacijsku dvoranu: prezentacija mladih sommeliera koji su točili vina

 Dotok vina iz zemalja južne polukugle bio je u ovome terminu nešto manji – Čile je prednjačio sa 138 vina, slijedili su Australija sa 82 vina, Argentina s 57, Južna Afrika sa 53, Novi Zeland sa 20 vina. Veće sudjelovanje južne hemisfere očekuje se ovoga ljeta, naime zasigurno će odande stići brojna vina iz 2014., dakle s gotovo pounom godinom na plećima, ali i nova vina, iz berbe 2015, koja tamo sada traje, kao i dozrela bijela i crna kapljica iz više prijašnjih berbi, držana duže u bačvama.

Mundus Vini  Grand  International Wine Award Spring Tasting dodijelio je na februarskom ocjenjivanju 38 velikih zlatnih medalja, 731 zlata i 946 srebra. Najviše medalja pripalo je Španjolskoj – 408, slijede Italija sa 377 i Njemačka sa 206.

Iz Hrvatske je na Mundus Viniju bilo 14 etiketa, osam crnih i šest bijelih vina. Naši susjedi iz Slovenije poslali su 18 vina, oni iz Bosne i Hercegovine pet vina, a Makedonci četiri.

Dobitnici medalja od hrvatskih vinara su porečka Agrolaguna s pet osvojenih zlatnih medalja, te Vlado Krauthaker s jednim srebrom. Čestitke!

Agrolaguna se istaknula sa svojim malvazijama i s jednim merlotom, a Krauthaker sa chardonnayejm s položaja Rosenberg.

Naši susjedi Slovenci dobili su jedno zlato (Radgonske gorice) i tri rebra (Radgonske gorice i Vinakras), a Makedonci jedno zlato (Vinarija Tikveš) i tri srebra (Chateau Kamnik i vinarija Tikveš).

Evo i konkretno o tim vinima, popraćeno s analitičkim podacima. Inače, na degustaciji na Mundus Viniju ocjenjivački listić sadrži i opisni dio, tako da svaki proizvođač dobije i dijagram vezan uz organoleptiku svoje kapljice:

ZLATA

Malvazija 2012 Akacija Festigia riserva Laguna vina (barrique, alkohol 13,0 vol %, ukupna kiselost 5,3 g/lit, ostatak sladora 6,9 g/lit, po njemačkim stručnjacima preporučena maloprodajna cijena trebala bi se kretati oko 13 eura)

Organoleptički dijagram Malvazije 2011 Vižinada Festigia riserva

 Malvazija 2011 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost 4,7 g/lit, ostatak neprovrelog sladora 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)

Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva Laguna vina (alkohol 13,5 vol %, ukupna kiselost  5,2 g/lit, neprovreli slador 2,9 g/lit, preporučena mpc 13 eura)

Malvazija 2013 Festigia Laguna vina (13,5 vol %, kiselost 5,4 g/lit, neprovreli slador 3,90 g/lit, preporučena mpc 11 eura)

Merlot 2012 Festigia Laguna vina (14,0 vol %, kiselost 6,2 g/lit, ostatak sladora 1,6 g/lit, preporučena mpc 11 eura)

SREBRO

Chardonnay 2012 Rosenberg Krauthaker (njegovano u barriqueu, 13,5 vol %, kiselost 5,3 g/lit, neprovreli slador 3,6 g/lit, preporučena mpc 12 eura).

 U mojoj grupi bile su sve četiri nagrađene malvazije, i drago mi je da mogu reći da sam im svima dao visoke ocjene, a najvišu Malvaziji 2011 Vižinadi riservi Festigia. Inače u tom prvom flightu uz malvazije iz naše Istre bile su i one iz talijanskog Lazija (Frascati superiore 2013, mineralno, jako dobro), iz Apulije (2014, solidna), zatim dvije s Kanarskih otoka (Lanzarote, jedna od njih – berba 2014 – jako dobra!), ponuđen nam je bio i jedan cuvée iz portugalskog Doura (2013, Malvasia fina, Rabigato i Viosinho, jako dobro).

 Pragovi za medalje

 Valja svakako istaknuti da su na Mundus Viniju pragovi za medalju sljedeći: veliko zlato dobiva se s osvojenih 95/100 bodova i više, zlato s 90/100 bodova i više, a srebro počinje tamo gdje je na dosta drugih međunarodnih ocjenjivanjima pa i onih kod nas, početak zlata, a to je 85/100 osvojenih bodova.

Dobra stvar za osobnu edukaciju: svaki dan nakon ocjenjivanja degustator dobije papir s tiskanim grafikonom o tome kako je ocjenjivao i kako to izgleda u odnosu na ocjenu cijelog žirija. Evo izvještaja o mojemu radu. Inače, na natjecanju Mundus Vini  na ocjenjivačkom listiću naznačeni su, uz godinu berbe, i sorta, a i rasponi neprovrelog sladora (do 4 g/lit, od 4 do 12 g/lit  i od 12 g/lit naviše).  Listić  uz klasičnu brojčanu tablicu za ocjenu vina bodovima do 100 ima i dio koji se odnosi na opis i dio koji se odnosi na moguće mane vina, i za kušača obvezno je označiti ponuđene pojmove vezane uz organoleptiku te, ako  ih se osjeti, mane. Na temelju toga stvara se dijagram organoleptike koji se daje na uvid proizvođaču ocjenjivanoga vina, da mu bude jasnije zašto je vino ocijenjeno ovako ili onako

 S pristiglim uzorcima se, inače, u tri dana ocjenjivanja, hrvalo oko 150 degustatora iz 24 zemlje, najviše ih je bilo iz Njemačke, potom iz Italije, a iz Hrvatske sam ovaj put bio samo ja, i to u žiriju br. 17, s predsjednikom Paulom Robertom Blomom, Nizozemcem koji već dugo u Amsterdamu ima tvrtku Blom Vijn Bouquet za uvoz vina, i koji uvozi i neka hrvatska vina, a od nedavno je i povremeni stanovnik Istre gdje, kod Rapca, u Malim Kosima, ima kuću a i ured.  ♣

—————————————————————————-

VON WINNING, u LAS VEGASU PFALZA! – Nakon ocjenjivanja, u popodnevnim satima organizator Mundus Vinija uvijek povede u posjet nekom vinaru, ovaj put na redu je bio podrum Von Winning u Deidesheimu, inače u vlasništvu obiteji Niederberger, kao i podrumi Reichsrat Von Buhl i Bassermann Jordan, također smješteni u Deidesheimu. U sklopu tog vinskog podruma je i sjajan, ekskluzivni restoran Leopold, nazvan tako po Leopoldu Von Winningu koji je još 1907. nakanio proizvoditi velika i prirodna vina s najboljih vinogradarskih pozicija. Leopold von Winning bio je, inače , zet dr. Andreasa Deinharda, vlasnika vinogradarsko-vinarskog imanja čije prezime je ovaj objekt u Deidesheimu nosio do prije nekoliko godina.

 

Riječ je o povijesnom vinskom podrumu starom gotovo dva stoljeća (utemeljen je 1849.), inače i suosnivaču vrlo značajne udruge ponajboljih njemačkih vinskih posjeda VDP (Verein des Deutschen PrädikatsWeingütern). Imanje obuhvaća 42 hektara vinogradarske površine, na vrlo cijenjenim pozicijama Reiterpfad i Spiess u Ruppertsbergu, selu uz Deidesheim, Maushöhle, Paradiesgarten, Hergottsacker, Grainhübel, Langermorgen, Kalkhofen i Kieselberg u općini Deidesheim, te Ungeheurer, Jesuitengarten, Pechstein i Kirchenstück u općini Forst. Tla su pjeskovita s dosta kamena, šljunkovita, vapnenasta. Sortiment počiva na 80 posto Rizlinga rajnskoga. Proizvodnja se bazira na maksimalno prirodnom načinu, tradicijski je okrenuta, ne rabe se umjetno gnojivo a ni bakreni preparati, alkoholna fermentacija odvija se u velikim drvenim bačvama, vrenje je na kvascima iz vlastitog vinograda, dozrijevanje je u bačvama (od 500 litara naviše) na finom talogu, izbjegavaju se bistrenje enološkim sredstvima a i filtracija, vino se puni u bocu kad prirodno odradi svoje, kaže podrumar Andreas Hütwohl.

 U podrumu Von Winning u Deidesheimu: o filozofiji glede vina i o proizvodnji govori Andreas Hütwohl

Krasni rizlinzi, ali i bijeli pinot! U restoranu Leopold: sjajan ambijent, odlična hrana.

Sa mnom za stolom sjedio je i jedan proizvođač vina iz susjednoga sela, inače i enolog, pozvan da bude član ocjenjivačke komisije na ovom februarskom kušanju Mundus Vini 2015. Rekao je, aludirajući na ponudu vina iz podrumâ u Deidesheimu ali i na ponudu jela u restoranu Leopold: Deidesheim je Las Vegas Pfalza! ■

Deidesheim – Las Vegas Palatinata! Muzej vina

SuČ – 03/2015

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: