SVIJET u ČAŠI – 05.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater:

 http://translate.google.com/translate_t

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Korta Katarina, Orebić, Pelješac. Ekskluzivno ljetovalište kakvo Hrvatska mora imati na izabranim pozicijama koje ne trpe mase. Osam LUKSUZNIH apartmana, krasan i, dakako, UKUSAN Fine Dine & Wine restoran, kuća jako dobrog vina

__________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Posustaje li covid19?: OPORAVAK TURIZMA? U 2021. OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO 2019. ⦁ Popustila stega, žestoki start događanja: SMOTRA TRAMINCA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU;  PJENUŠAVI VINSKI DORUČAK; PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA i JAGODAMA; ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA; VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD; PINK DAY i GEORGE CLOONEY; VINISTRA POD VEDRIM NEBOM; SPLIT SPRING MLJAC MLJAC; PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA; JELSA: KAPJA, UJE OBIČAJI HVARA ⦁ Iz našeg covidnog susjedstva: ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Moćni Vranac: OD VARDARA PA DO RHONE, I DALJE?! ⦁ Sjećanje na dobru sortu: NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Covid19 ipak posustaje? Pripreme za ljetnu sezonu 2021

OPORAVAK TURIZMA NA VIDIKU: OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO  2019.

            Posustaje li ipak, napokon, covid19? StRožer se vraća u Stožer, organizirana druženja na otvorenome pa i – ipak još pod nekim uvjetima – u zatvorenim prostorima ne bi više trebala biti problematična, a moguće je i da će se, nastavi li se povoljan trend vezan uz suzbijanje pandemije, famozne mjere i dalje ublažavati. Okolnosti su počele buditi optimizam, pripreme za ovogodišnju turističku sezonu ubačene su u veću brzinu, ne bude li jačih neugodnih iznenađenja ove sezone očekuje se, rečeno je s autoritativnog službenog mjesta, prihod na razini 60 posto od onoga ostvarenog u 2019.

                Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) glavna tema razgovora bio je program dodjele 1,5 milijardi kuna državnih potpora sektoru turizma i sporta, a raspravljalo se i o drugim aktivnostima vezanim uz oporavak sektora, obavještavaju iz Hrvatske gospodarske komore. Poduzetnici iz branše pozdravljaju potpore koje će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost što će pokrivati i do 100 posto glavnice kredita, i ističu kako će jamstva države pomoći da se poslovne banke odluče na kreditiranje tvrtki u turizmu i tako značajno pridonesu dobroj pripremi sezone.

                Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i član Izvršnog odbora ECTAA-e Boris Žgomba naglašava kako je posebno važno to što ta sredstva dolaze uz jamstvo HBOR-a i HAMAG BICRO-a, naime upravo su jamstva problem svim poduzetnicima, odnosno bankama koje se ne usuđuju davati kredite turističkom sektoru zbog velikog rizika.

                – Na ovaj način se to eliminira i to je veliki poguranac za ostvarenje kvalitetne pripreme ove sezone i za preživljavanje do nekih pravih prihoda – poručio je Žgomba, dodajući kako je virus pokazao da se ništa ne može prognozirati s nekom većom sigurnosti u pozitivan ishod. – Zasad je situacija kod nas odlična, ali na mnogim emitivnim tržištima nije na toj razini, i to je, objektivno, veliki problem. Sve će kasniti u odnosu na planove s kraja prošle godine, ali ja sam i dalje optimist te smatram da će godina od lipnja biti normalna i da će ukupni rezultati na kraju biti puno boljii nego lani. Usudio bih se najaviti razinu prihoda od 60 posto u odnosu na 2019.

                Žgombin optimizam dijeli i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je naglasio da 1,5 milijardi kuna jamstvenih potpora u ovoj fazi može odigrati značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i osiguranju likvidnosti za dobru pripremu dolazeće turističke sezone, posebice mikro, malim pa i srednjim poduzećima.

                – Ako bismo povećali dolaske, noćenja i prihod za desetak posto u odnosu na prošlu godinu te ako bismo zadržali liderstvo na Mediteranu mogli bismo reći da je i u kontekstu pandemije, sporog cijepljenja i promjene u ponašanju turista koji traže prije svega sigurnost ipak bolja sezona nego prethodna. Svakako bih pohvalio i projekt nacionalne oznake sigurnosti Safe Stay in Croatia – istaknuo je Kovačević.

                Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina također se osvrnuo na poslovne banke koje su bitne u ovoj priči.

                – Očekujemo da banke vrlo brzo krenu u realizaciju programa. Imali smo problema jer su se s pandemijom one povukle i turizam stavile u kategoriju vrlo rizičnog ulaganja. Zato je ovaj program rađen da bude zanimljiv njima. Nigdje se ne spominje kamatna stopa jer smo htjeli ostaviti prostor bankama, da im ovaj program bude što interesantniji i da mogu obuhvatiti i rizičnije klijente. Njihov proizvod mora biti 0,5 posto povoljniji nego što nude inače – pojasnio je Glavina pa detaljnije elaborirao ideju i namjenu potpora naglašavajućii kako je jedan od glavnih problema cijelom gospodarstvu, pa tako i turizmu, bio zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta. – Procijenili smo da sredstva iz Mehanizma za oporavak neće biti dovoljno brzo na raspolaganju našim gospodarstvenicima pa smo odlučili dati nova sredstva za pripremu sezone kroz ovaj programa potpora. Jedna milijarda ide malim i srednjim poduzetnicima, a pola milijarde velikim. Tu podjelu smo napravili prema analizi tržišta i u dogovoru s vama. Vjerujemo da će ova sredstva sačuvati likvidnost za ovu godinu, a mogu se povući do kraja ove kalendarske godine. Dostupna su svim djelatnostima koje imaju veze s turizmom, a moguće je financirati praktički sve što je bitno za poslovanje.

______________________________________________________________

Kao iz nekog divnog sna… KORTA KATARINA FINE DINE&WINE SAFE STAY! – Sve bitno navedeno u ovoj kratkoj rečenici! Tako se vinski posjed, eno-gastro destinacija i smještajni objekt vrlo visokoga, ekskluzivnog ranga i okićen certifikatom Safe Stay in Croatia, reklamira u SAD. Na Pelješcu, eto, ima i ponude kao iz nekog divnog sna. Jedan od gostiju iz SAD koji će Kortu Katarinu posjetiti u prvom glavnom turističkom valu ove godine trebao bi biti upravo Amerikanac, Kortin vlasnik  Lee Anderson, s obitelji!

Korta Katarina smještena je na lijepome mjestu na obali unutar granica Orebića. Nekad hotel pa u bližoj povijesti odmaralište za glavešine danas je luksuzni resort u čuvenom lancu Château & Relais. U sklopu objekta je vinograd uglavnom zasađen sortom Zinfandel za koju je utvrđeno da je porijeklom iz ovih predjela primorske jugoistočne Europe, originalni nazivi su joj Tribidrag, Crljenak, Kratošija. Drugi vinogradi Korta Katarine nalaze se, kako i pristoji ovakvom iznimnom eno-gastro turističkom kompleksu, na cruima Dingača i na Postupa.

Današnja Korta Katarina u tridesetim godinama prošlog stoljeća bila je hotel Rivijera, a nakon Drugog svjetskog rata pretvorena je u odmaralište za visoke funkcionare tadašnje Narodne banke.  U preuređivanju u novije doba startala je kao vinski posjed, koji se vrlo brzo afirmirao kakvoćom vina. Onda se poradilo na degustacijskoj dvorani, koja je u međuvremenu prerasla u luksuzni Fine Dine & Wine restoran što nudi menue sa pet i s devet sljedova. Glavni i odgovorni za jelo je chef Ante Valenteković. Što se tiče vina, sad u punoj sezoni kamenica pojačano se nudi bijeli nešto mlađi pošip (aktualna berba u ponudi je 2019), a glavni kod crnih aduta je Plavac Winemaker’s Selection 2011 koji bi nazivom mogao prerasti u – Mayor’s Selection, s obzirom da je talentirana glavna enologinja Nika Silić u međuvremenu izabrana za gradonačelnicu susjedne Korčule! (Bez obzira na gradonačelnički položaj Nika, kako čujem, i dalje ostaje u tijesnoj vezi s Kortom.)

                Što se tiče smještajnoga dijela, u kamenoj vili nazvanoj Villa Korta Katarina lociranoj uz vinograd a s lijepim pogledom i na more, on obuhvaća osam apartmana na najvišem mogućem kategorizacijskom nivou, ukupno je tu predviđen prihvat do najviše 20 gostiju. O gostima brine posebno osoblje, posebna jela u ponudi prigotavlja osobni chef, za trenutke relaksacije gostima su na raspolaganju bazen i sunčalište. Partner je grupacija Virtuoso®’s koja brine o tome da se gostima ispune i maltene – neispunjive želje.

Korta Katarina, restoran Fine Dine & Wine. Dolje: nosielji ponude za stolom – chef Ante Valenteković i glavna enologinja Nika Silić Maroević

Enologinja posjeda Korta Katarina – Nika Silić Maroević. po najnovijemu – gradonačelnica Korčule! Među prvim čestitarima u posjetu joj je bio višestruki hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan, zaposlen u dubrovačkom hotelu Rixos. Na slici je i direktor vinarije Ivo Cibilić

Detalji iz apartmana Villa Korta Katarina

Gostima je na raspolaganju i motorni brod-jahta Katherine, dugačka 61 metar, sa šest komfornih soba za 12 osoba

_____________________________________

                HAMAG BICRO i HBOR provodit  će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka 3.1. Ograničeni iznosi potpore i to u maksimalnom planiranom iznosu od jednu milijardu kuna, i iz odjeljka 3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove, i to u maksimalnom planiranom iznosu od 500 milijuna kuna.

         Ravnateljica sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a Iva Debanić kroz program dodjele potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 HAMAG-BICRO nastavlja podupirati hrvatsko malo i srednje gospodarstvo financijskom podrškom poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma te poduzetnicima koji obavljaju sportske djelatnosti te ispunjavaju uvjete iz Programa.

                – Kao potpora rješavanju problema s likvidnošću, HAMAG-BICRO izdavat će državna jamstva za nove kredite za obrtna sredstva i/ili kredite za ulaganja u svrhu pripreme turističke sezone. Jamstva će pokrivati 100 posto, odnosno 90 posto iznosa glavnice, ovisno o iznosu kredita, a program će već tijekom ovog tjedna biti operabilan, kazala je Debanić.

                Iz HBOR-a poručuju kako će, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, odobravati jamstva za kredite odobrene velikim poduzetnicima iz sektora turizma i sporta.

                – Jamstvo u iznosu do 800 tisuća eura pokrivat će 100 posto glavnice kredita, a jamstvo odobreno za potpore veće od 800 tisuća eura pokrivat će do 90 posto glavnice kredita. Zahtjeve za kredite koji će biti osigurani ovim jamstvom poduzetnici mogu podnositi svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u. Dodatna je pogodnost što će kamatna stopa za kredite osigurane ovim jamstvom biti snižena za najmanje 0,5 postotnih bodova u odnosu na kamatnu stopu uz koju bi kredit bio odobren bez korištenja jamstva –  ističu iz HBOR-a.

                Poduzetnike brinu to što će banke uz jamstva države možda tražiti i dodatne kolaterale, ovisno o visini kredita, kao i visina kamate koja je nedefinirana. Iz nadležnog Ministarstva je poručeno kako oni ne mogu banke prisiljavati ni na šta, no u stanju su samo poboljšati uvjete da im kreditiranje poduzetnika iz turizma budu privlačnija.

                Direktor HTZ-a Kristjan Staničić održao je prezentaciju o turističkim očekivanjima za ovu godinu i složio se sa Žgombinom prognozom u dosizanju razine od 60 posto prometa u odnosu na 2019.

                – Najvažnije je graditi imidž Hrvatske kao epidemiološki sigurne destinacije, a u tome će nam pomoći veća cijepljenost stanovništva i veći broj punktova za testiranje u destinacijama. Bitna je i uspostava jedinstvenih kriterija i protokola za putovanje unutar EU – naglasio je Staničić, dodajući kako povećan interes za dolazak u Hrvatskupostoji na emitivnim tržištima Poljske, Češke, Mađarske, Austrije. Ukratko je predstavio i brojne promotivne aktivnosti HTZ-a poput kampanja Croatia Full of New Beginnings, Safe Stay In Croatia i Croatia, Your New Office namijenjene digitalnim nomadima.

___________________________

BRIIG BOUTIQUE HOTEL – NOVI ČLAN STORIES HOTELA – U okviru Hrvatske gospodarske komore postoji Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela, i ona je od nedavno bogatija za novog člana a to je Briig boutique hotel iz Splita. Ponosni direktor hotela Briig Boris Pintar pohvalio se kako su ovih dana hotel posjetili i američki agenti Virtuosa i Travel Leadersa koji su, ne skrivajući svoje oduševljenje hotelom, iskazali veliki interes za suradnju.

Briig boutique hotel integrira duh mediteranskog stila života u objektu suvremene arhitekture te ponosno nosi epitet istinskog muzeja sa sobama. Slavi lokalni stil života i klasike svjetskog dizajna. Kozmopolitska energija kojom Briig odiše jedinstven je začin privatnim i poslovnim događanjima koja se u njemu održavaju. Hotel se nalazi u centru Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače.

Unatoč malom broju gostiju, Briig je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio otvoren. Za slabijeg posjeta gostiju energija zaoslenih je bila usmjerena  na edukaciju osoblja, poslove održavanja objekta i na planiranje marketinških aktivnosti za naredni period.

– Od otvaranja hotela koristimo moderne tehnologije, digitalizirali smo sve pristupe. Upiti za nadolazeću sezonu stižu, tako da vjerujem da je pred nama uspješna priča – rekao je Pintar.

Predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK Nenad Nizić veli kako Hrvatska ima dovoljno potencijala da se predstavi kao destinacija luksuznog turizma. ♣

___________________________________

Popustila stega, potkraj svibnja žestoki start događanja

SMOTRA TRAMINACA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU – Kako je epidemiološka situacija postajala boljom, tako su iz StRožera stizale najave vezane uz moguća popuštanja radi opuštanja. Potkraj svibnja famozne mjere znatno su olabavljene i, dakako, bujica je krenula…

U reprezentativnome prostoru na iločkom Principovcu predzadnjeg vikenda u svibnju 2021., čak za dlaku prije službenog stupanja na snagu popuštajućih protuepidemijskih mjera Stožera, održano je treće izdanje Festivala Traminca, manifestacije koju je pokrenuo i s prijateljem vinotekarom Vinkom Ručevićem, inače  umiješanime i u festival vina WineOs, te uz potporno bitno logističko sudjelovanje Iločkih podruma realizirao osječki novinar i vinski pisac Željko Garmaz. Priredba se sastojala od nekoliko cjelina – izlagačkoga dijela, vinskih radionica posvećenih dakako tramincu, i banketa za koji je jela bliska tramincu kreirao naš proslavljeni chef Goran Kočiš, do prije nekog vremena glavni kuhar u elitnom zagrebačkom restoranu Noel gdje je osvojio jednu Michelinovu zvjezdicu.

Požežanin Ante Miličević, vječni zaljubljenik u traminac, već od prije znan po proizvodnji upravo traminca (ali i vrlo dobrog portugisca!!), svojedobno i redovni posjetitelj Festivala traminca u Alto Adigeu, sada i osobno na najvišem tronu, kao šampion u hrvatskoj utvrdi traminca Iloku

Odziv proizvođača traminca bio je vrlo dobar, u izlagačkome dijelu na kušanje je ponuđeno više od 100 traminaca u različitim kategorijama, a na radionicama je predstavljeno 36 različitih etiketa traminca. Uvod u svečanost traminca u Iloku bilo je strukovno ocjenjivanje vina od te sorte, održano u zagrebačkom restoranu Kaiser što ga s uspjehom vodi naš istaknuti sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, ovdje na vrednovanju predsjednik jedne od dviju degustacijskih komisija s članovima iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije, predsjednik druge komisije bio je Željko Bročilović Carlos, zagrebački sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u talijanskom Alto Adigeu ili Južnom Tirolu, znanome baš po tramincima i po mjestu Tramin (Termeno). Na ocjenjivanje je prijavljeno 87 uzoraka iz cijele Hrvatske, te tri uzorka iz Mađarske. Vrijedi spomenuti da su pragovi za medalje bili viši od onih uobičajenih u nas, konkretno bodovi od 85 do 89,99 pokrivali su srebrrnu medalju, od 90 do 94,99 zlatnu, a od 95 naviše veliku zlatnu ili platinastu.

Željko Garmaz, kao osoba osobito zaslužan za održavanje Festivala traminca u Iloku

Šampion ovog prvog ikad organziramog ocjenjivanja hrvatskih traminaca je Traminac 2013 izborna berba prosušenih bobica Požežanina Ante Miličevića koji vinograde ima na znanom i vrlo cijenjenim položajima Kaptol i Mitrovac kod Kutjeva. To vino osvojilo je 96,66 bodova, najviše od svih drugih.

Ocjenjivačka komisija br. 1 pod vodstvom Marija Meštrovića: Franjo Francem, Bruno Graberšek, Ivana Puhelek i Krešimir Ivančić, te komisija br. 2 pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa: Ivo Kozarčanin, Zoltan Györffy, Saša Špiranec i Igor Luković

Chef Goran Kočiš na zadanu temu: slavonski banket inspiriran tramincima

Sedam traminaca motiviralo je ocjenjivače – Marija Meštrovića, Ivanu Puhelek, Brunu Gaberšeka, Franju Francema, Krešimira Ivančića, Željka Bročilovića Carlosa, Ivu Kozarčanina, Sašu Špiranca, Igora Lukovića i Zoltana Gyorffyja, da ih nagrade platinastom medaljom. Uz Miličevićevog šampiona riječ je o Ledenoj berbi iz 2016. vinarije Papak (95/100), Izbornoj berbi prosušenih bobica iz 2018. vinarije Rajaković iz Krašića (95), Ledenoj berbi iz 2018. Kutjeva dd (95,33), Izbornoj berbi iz 2016. godine vinarije Trs (96),  Tramincu iz 2019. godine vinarije Kolar iz Baranje (95) te tramincu Rosamal iz 2015. godine vinarije Papak iz Iloka (95).

 Zlatnim medaljama okitilo se 14 traminaca: Kalazić – Traminac 2019. (90,66); Apostol – Traminac 2017. (90,66); Kalazić – Traminac 2017. (90,33); Kalazić – Traminac 2012. (92,33); Enjingi – Traminac 2009. (93); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2016. (92); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2015. (90,66); Bodren – Traminac 2018. (93,33); Iločki podrumi – Izborna berba bobica 2017. (91,33); Đurinski – IBPB 2015. (91); Misna vina – Izborna berba 2012. (93,33); Misna vina – Ledena berba 2011. (91); Šafran – Izborna berba bobica 2009. (90); Iločka polja – IBPB 2008. (90).

          PJENUŠAVI SVIBANJSKI DORUČAK NA HRŠAK BREGU! – Ugostitelji i organizatori raznih događanja ohrabreni olabavljivanjem protu-covidnih stega. Prof. Marija Vukelić iz zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, znana kao organizatorica raznih eno-gastro događanja i, u suradnji s Ninom Levičnik, priređivačica festivala pjenušaca u Ljubljani i Zagrebu (ove godine festival u Metropoli iz covidnih razloga otkazuje se, ali postoji mogućnost da se uz loze Zinfandela na najavljenoj lokaciji, terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade u Zagrebu održi izvanredno izdanje Pjenušavog lipanjskog doručka!), vesela je zbog mogućnosti ovogodišnjeg nastavka uspješnih susreta uz mjehuriće na njihovu izvorištu – u trsju, riječ je o Pjenušavim doručcima u vinogradima naših znanih proizvođaća šampusa. Nakon vrlo uspjelih lanjskih prijepodnevnih druženja uz pjenušce na imanjima nekoliko istaknutih hrvatskih šmpanjera, ovogodišnja serija takvih događanja obično u trajanju od 10 do nekih 14 sati trebala je biti nastavljena je u subotu pred kraj svibnja na imanju Petrač na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju, međutim tu gdje više zbrku nije mogao napraviti covid učinile su okolnosti vezane uz meteorologiju, naime kiše koje su padale u dane prije predviđenog susreta kod Petrača toliko su natopile tlo da, jednostavno, nije bilo za održavanje susreta u vinogradu, pa je određen novi termin – 12. lipnja, valjda se covid neće razuzdati a vrijeme hoće poslužiti…

Za jednog od ovogodišnjih domaćina pjenušavog doručka u vinogradu izabran je i Hrvoje Petrač, ovdje na slici u društvu sa kćerkom te s distributerom vina Nenadom Surlom Zofom. Događanje je, u skladu s aktualnm epidemiološkim mjerama, trebalo biti pretposljednjeg vikenda u svibnju, ali kad mu već nije uspio naštetiti covid umiješala se kiša, pa je susret na Hršak-bregu odgođen za sredinu lipnja (suhiucasi)

Datumi za vikend 22. i 23. svibnja bili su ipak znakoviti, jer s njima je na više frontova otvorena ovogodišnja sezona druženja uz dobra vina izravno kod proizvođača i ne nužno u trsju, naime tog vikenda u dvorištima vinarija (gdje je moguće po potrebi postaviti suncobrane/kišobrane) na Plešivici ponad Jastrebarskoga planirani su sastanci uz pjenušce i jagode, a na drugome kraju Hrvatske, u Iloku, kao najistočnijoj točki Lijepe naše, bio je, kao što se vidi iz prethodnog priloga, međunarodni Festival traminaca

              Covid i kiša, kaj nam pak moreju… Za prijepodnevni subotnji gablec – mjehurići i pizza! Profesorica Marija Vukelić, začas se snašla u ovoj najnovijoj zagorskoj priči: istoga dana potkraj svibnja kad je u njenoj režiji trebao biti Pjenušavi doručak u vinogradu Hrvoja Petrača na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju ali su to u posljednji trenutak omele, zamislite – nepovoljne meteorološke okolnosti!, ona je hitro sredila event Pizza i Pjenušac u Podne – idealno za subotnji (do)ručak! Kad se već mjehurići Petrač nisu toga dana mogli osloboditi u gazdinome trsju, iz boce su izašli u restoranu Rosetine od Ines Logožar, supruge Petraču susjednog vinara Borisa Vugleca (Vuglec-breg). Rosetine je smješten unutar zagorskog, naravno – trgovačkog centra Fashion Outlet Roses u Svetom Križu Začretje! Na jelovniku je bilo pet sljedova pizza i sedam pjenušaca renomiranih zagorskih vinarija Vuglec, Petrač i Bolfan.

Pjenušci i pizza: Ines Logožar I Marija Vukelić (Julio Frangen)

Profesorici Vukelić valja odati priznanje za to kako je dobro reagirala u iznenadno nepovoljnoj situaciji: u trgovačkom centru na sigurnome od nevremena i vlage a sigurnom po broju posjetitelja spojila je u kasni doručak ili raniji ručak svoju ideju o pjenušavom jutarnjem druženju s vinarima i o spoju širom omiljene brze prehrane s pjenušcem te spoju jagoda, upravo sada u žiži s pjenušcima, svemu je kao pedagoginja pridodala i edukativnu notu kroz informacije o tome kako je nastala ta pizza što je osvojila cijeli svijet…

Nakon aperitivnog pjenušca Vuglec extra brut (mješavina chardonnaya, beline, kraljevine, graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca) i predstavljanja ponude Rosetine – prvi slijed bio je u znaku najpoznatije talijansku pizze Margherite i novog ružičastog pjenušca vinarije Petrač BregH rosé. Tom je prigodom spomenuta priča o nastanku pizze Margherite koja tijestom i s još tri osnovna sastojka (ekstra-djevičansko maslinovo ulje, mozzarella di bufala i rajčica San Marzano) pruža puno. Talijani kažu da je prva pizza nastala oko 1600. godine, tada je bila začinjena tek češnjakom, mašću i solju, a u 19. stoljeću dolazi do povijesnog braka rajčice s mozzarellom, tada u Napulju pizza-majstor Raffaele Esposito spravlja pizzu za kraljicu Margheritu, ženu kralja Umberta I, u bojama taljanske zastave #verdebiancorosso. Talijani uz Margheritu preporučuju rosé, pa je i ovdje ova kombinacija bila svima privlačna. U drugom slijedu, uz Zagorsku pizzu (rajčica, mozzarella, špek, ružmarin, ulje s češnjakom) spojen je odležani pjenušac vinarije Vuglec – Baronial brut. Slijedila je pizza sa četiri vrste sira – Quattro formaggi (mozzarela, parmezan, gorgonzola, gouda, te rajčica, maslinovo ulje, bosiljak) a pratio ju je puni, zaokruženi i kremozni pjenušac Centurion Gold Bolfan blanc de blancs.

Četvrti slijed podsjetio je na more – klasična morska pizza Frutti di mare (rajčica, mozzarella, plodovi mora, maslinovo ulje s češnjakom) spojena je s  Petračevim bijelim pjenušcem BregH blanc de blancs. Peti slijed otvorila je Rozalia Vuglec, pjenušavo ružičasto vino od frankovke i crnog pinota – koja je popratila pizzu Rosetinu (rajčica, mozzarella, pršut, maslinovo ulje, svježa riga, cherry rajčice, parmezan). Šesti slijed su bili deserti – kreme od crne i bijele čokolade i Rapsodija Rosetina, tijesto pizze uz preljev od čokolade i nutelle s jagodama, sve to popraćeno Jasminkom, pjenušavim slatim vinom nastalim u suradnji vinarija Vuglec i Bodren. Vino je od  50 posto chardonnaya s dodatkom graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca.  Odležava na kvascima približno pet godina. Dodatkom ledenog vina Bodren kao ekspedicijskog likera, ovaj pjenušac dobiva medne i botritisne note koje su lijepo pratile desert.

Polaznici radionice sudjelovali su u nagradnoj igri – na kraju je trebalo napisati haiku na temu pjenušca i pizze u Zagorju, a dvoje najsretnijih nagrađeno je –  ručkom za dvoje u Rosetini i pjenušavim vinima Vuglec.  Evo pobjedničkih stihova:  U iskričavo jutro Uživanje u osjetilima. Zagorska ljepota.

Dani jagoda i šampusa: PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA! – Dugo je bila stanka, predugo suša u događanjima, a onda su se otvarila vrata radostima. Vrlo veliki odziv zabilježen je na svibanjskom priredbama zamišljenima kao dvodnevni (uz subotu, u igri je bila i nedjelja) obilazak dvorišta plešivičkih proizvođača pjenušca, koji su, uz perlice u čaši, na tanjuru i za prigristi obvezno nudili – jagode lokalnih uzgajivača! Zamijećeno je osobito zanimanje za dolazak kod pripadnica nježnog spola – mjehurići očito posebno privlače mlađe djevojke, s više strana čule su se  primjedbe kako ovakva druženja u finom ambijentu na otvorenome i uz čašu pjenušca kod mladih dobivaju na popularnsti kao moguće mjesto upoznavanja  s – romantičnim nastavkom!

U jaskanskome kraju domaćini su bili Robert Braje, Dobra berba, Željko Gregurić, Velimir i Dominik Jagunić, Franjo Kolarić, obitelj Korak, Krešimir Ivančić Griffin, obitelj Šember i Tomac & Bajda. Po posjećenosti a i strukturi gostiju – vrlo uspjela manifestacija, dojam je bolja na ovaj način da vinari svaki kod sebe primaju goste od onih prijašnjih kad su vinari zainteresirani za nastup bili na jednom, centralnom mjestu (gradskom trgu) raspoređeni po stolovima kao štandovima.

Sinovi Tome Tomca Lovro i Luka u dvorištu porodične kuće u Jastrebarskome vješto su i šarmantno posluživali obiteljski pjenušac Tomac & Bajda. Djevojke u ležaljkama (dolje) potegnule su na jagode i šampus iz Dalmacije, jedna iz Splita a druga iz Šibenika (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti  (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Lijepa je ovo bila prigoda da se pobliže u vinskome smislu upozna još jednog Tomca, onoga koji je, inače, u percepciji kod šire javnosti u sjeni Zvonimira Tomca, a riječ je o Zvonkovome bratu Tomislavu. Sad je Tomo odlučio konačno maknuti opaku zmiju Kaču čuvaricu sa svojih bačava, i to bi moglo odigrati važnu ulogu u stjecanju šire popularnosti kapljice Tomac & Bajda…

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Kod obitelji Jagunić na Plešivici, u vinskom ozračju i na čistom visinskom zraku, uz ne samo jagode nego i fina domaća slana i slatka jela mamine kuhinje, vrvjelo je gostima od jutra do kasnije navečer. Uz mamu Snježanu o gostima su kao domaćini brinuli tata Velimir i sin Dominik, koji je postupno preuzimao i sad napokon i kompletno preuzeo vođenje vinarije. I to, na najbolji mogući način: osjetnim opredjeljenjem i prema ekskluzivi (pjenušci, amber vina…), posebice znatnim porastom kakvoće upravo pjenušaca, jednoga pod nazivom Three Stars brut (chardonnay 40 posto, ostatak čine sorte tradicijski sađene na Plešivici, tri godine u butelji na kvascu, 12,5 vol %), te drugoga, milezimiranoga, Blanc de Blancs (chardonnay) 2016 vintage pas dosé, četiri godine na kvascu. Sljedeće godine iz podruma Jagunićevih bi trebali izaći novi pjenušac – Blanc de Noirs od crnog pinota, te mirno vino od Pinota crnoga a iz berbe 2020, s jednogodišnjom dozrijevanjem u barriqueu.

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Tata Velimir, mama Snježana i sin mladi gazda Dominik Jagunić, uz jagode, kolač s jagodama i pjenušce. Kod Jagunićevih – svijeta odasvud: uz Jaskance i Zagrepčane stigli su i Zagorci, Primorci iz Rijeke, Dalmatinci uvelike iz Splita, gosti iz susjedne Slovenije… (Marko Čolić)

Pogled s terase Jagunićevih: vinograd s Tramincem, polazište Amber Traminca (Traminac crveni maceriran šest mjeseci) s kojim su Jagunići i te kako privukli pažnju na Festivalu Traminca 2021 u Iloku, održanog istog vikenda kad su na Plešivici aduti bili jagode i pjenušci (Marko Čolić)

ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA – Za razliku od Jastrebarskog i Plešivice, Zagreb je te subote bio s pjenušcem bez pratnje jagoda. Pjenušac je i sâm izazvao dovoljno pažnje, naime riječ je o, kako je rečeno na prezentaciji u vinoteci Vintesa, prvom šampanjiziranom babiću! Po rječima Petra Bakarića s vinskog posjeda Testament s Jadrtovca kod Šibenika, osnovno vino proizvedeno je od sorte Babić, grožđe je bilo dobar sat vremena u preši na maceraciji tako da je tekućina dobila lijepu vrlo svijetlu ružičastu boju, zato je kapljica i nazvana tradicijskim dalmatinskim izrazom Opolo. Nakon drugog vrenja u boci pjenušac je na talogu do degoržiranja proveo 12 mjeseci. Pjenušac Testament Babić Opolo brut osvojio je na posljednjem ocjenjivanju IWC u Londonu priznanje s preporukom. Namijenjen u prvom redu osvježenju u sve toplijim danima koji se očekuju, u redovnoj je prodaji po mpc. od 120 kuna.

Prezentacija Subotom u Vintesi: Petar Bakarić toči vina Testamenta i vinarije Black Island, lijevo je Robert Samek, vlasnik Vintese, a desno Jelena Bulum, organizatorica prezentacija (Marko Colić)

U Vintesi su inače toga dana predstavljeni uglavnom pošipi i babići dviju sestrinskih vinarija, od prije nekoliko godina u vlasništvu stranog ulagača. Jedna vinarija je Testament, i tu je direktor i glavni enolog Juraj Sladić, a druga je s nazivom Crni otok, odnosno Black Island Winery, tu je pak glavni enolog Igor Radovanović. Kad se dva naziva spomenu istom prigodom zajedno nekako ne ulijevaju vedrinu, ali kad se kušaju vina vedrina dođe. Na znanom međunarodnom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu brončanim medaljama zakitili su se korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery), predstavljen kao vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške, te Testament Prošek Babić 2018. opisan kao prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.

Zanimljivo je spomenuti da je srebrnu medalju na IWC-u dobio još nedovršeni Testamentov Tribidrag 2018., loze su iz eko-uzgoja na melioriranom jadrtovačkom kršu, vino je dozrijevalo 18 mjeseci u barriqueu Garbelotto ali od američkog i francuskog hrasta (?!! – Garbelotto je poznatiji po velikim bačvama!), u Vintesi je boca bila bez etikete – označena tek bijelim flomasterom, kako čujem od predstavnika Testamenta to vino još je u bačvi i tek treba, uskoro, ići u buelju, a onda za dva do tri mjeseca kreće na tržište. Mpc. bi bila oko 250 kn za butelju. Napomena ocjenjivača u Londonu: Nos je u znaku borovnice, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje. Slažem se s ovom posljednjom rečenicom.

Novitet iz Testamenta je macerirani Pošip Zenit 2018, napunjen u 15.000 butelja.

VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD – Završetak svibnja i početak lipnja – osobito su bili u znaku Vinarta i Grand Tastinga, pod dirigentskom palicom Saše Špiranca, no i nastavak lipnja vinski bi u glavnome gradu trebao biti vruć, dijelom opet zahvaljujući Vinartu, ali dijelom i udruzi WoW!

Jaskanski vinogradar/vinar Franjo Kolarić sve se češćeu javnosti spominje kao kralj sivog pinota u nas. Radionicu Coletti – sivi pinoti kao dio uvodnog programa u Vinart Grand Tasting 2021 vodio je s istaknutim zagebačkim sommelierom Darkom Lugarićem,koji je posao u restoranu Agava zamijenio s onime u restoranu Tač. Posjetielji su mogli kušati 12 sivih pinota u nekoliko verzija, od pjenušca preko svježih mladih iz inoksa i odležanih iz bačve do maceriranog i slatkog desertnog

Nakon četiri popodneva svibanjsko-lipanjskih atraktivnih vinskih radionica uobičajena Vinartova revija vina i vinara Grand Tasting, ali ovaj put ne, kao inače, u zagrebačkoj Laubi, nego na terasi u sklopu Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Datumi – 3. i 4. lipnja 2021. Ova vinska smotra prodajnog je karaktera, naime vina prezentirana na priredbi predviđena su za prodaju za ponijeti kući. Do kraja svibnja prijavljeno za nastup bilo je nešto više od 120 vinskih kuća.

Vinart za lipanj ima u rukavu još jedan adut – riječ je o vinskoj smotri Vinski grad, na rasporedu od 10. do 20. lipnja, lokacija je Trg Francuske Revolucije u Zagrebu, blizu Zapadnog željezničkog kolodvora. Događanje je to koje dobro poznajemo iz Varaždina, gdje je startalo prije više godina. Lani je odlučeno da se s Vinskim gradom povremeno i izađe iz Varaždina, za 2020. izbor je pao na Rijeku, a ove godine eto pozornica je Metropola. U Vinartu vele da računaju na nastup najmanje tridesetak proizvođača odnosno ponuđača vina.

Pink Day festival: NOVI TERMIN ZBOG COVIDA, ili GEORGEA CLOONEYA (?!) – Zagreb, koji je proteklih godina zahvaljujući i nizu manifestacija i eno-gastro sadržaja što ih je nudio turistički naprosto cvao, nada se sada dakako tome da se vraćaju bolja vremena vezana uz turističke posjete Metropoli i boravke u Metropoli.

Umjesto, kako je do nedavno bilo najavljivano, 29. svibnja, osmi međunarodni festival ružičastih vina Pink Day 2021 bit će mjesec dana kasnije, organizator objašnjava da je tako odlučeno iz epidemioloških razloga. E, sad, je li popularna manifestacija premještena na nedjelju 27. lipnja baš samo zbog mogućih nevolja što ih nosi covid19, ili se, sada kad očito popušta stega StRožera, može nagađati da je razlog odgađanja bilo nešto drugo, a to je, možda, nada članica udruge Women on Wine (WoW) da bi se su tom kasnijem terminu na festivalu mogao pojaviti novi svjetski zvučni rosé – od popularnog glumca Georgea Clooneya i njegove supruge, odvjetnice Amal Alamuddin!

U svjetskim medijima javnog informiranja pojavila se vijest da su Clooney i supruga mu odlučili ući u svijet vina te da su u francuskoj Provencei, znanoj po ružičastome vinu ali i po tome što tamo nekoliko znanih svjetskih ličnosti ima vinograde i podrume, štaviše posjed Canadel na koji su Clooneyevi bili bacili oko baš je u susjedstvu je imanja Château de Miraval gdje je svojedobno vinski debitirao svjetski par iz snova Angelina Jolie i Brad Pitt, k tome u blizini je i vinski posjed Georgea Lucasa!

Bilo bi doista zanimljivo u lipnju u Zagrebu kušati s čime bi se u čaši dičili glumac i odvjetnica, to više što je i na naše tržište već bio prodro spomenuti glumački Château de Miraval, ali… Ovih dana, nakon onih prvih bombastičnih kratkih vijesti o debutu Clooneya na vinskoj sceni, stigao je nastavak, a taj kaže kako Clooney – još nema provansalsko vino pod svojom etiketom i pitanje je hoće li ga imati do Pink Daya sljedeće godine! Naime upravo je, zbog pohlepe prodavatelja, buknuo problem oko kupoprodaje imanja. Ispostavilo se da je australski bračni par, nastanjen u Monacu, kao vlasnik posjeda Canadel sa 172 hektara od kojih je samo pet hektara vinograda – već je bio prodao tu svoju nekretninu nekom drugome za šest milijuna eura, ali to ga nije spriječilo da je naknadno ponudi na prodaju i Clooneyu, koji je bio spreman platiti više, konkretno između osam i 10 milijuna €!

Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WoW i direktorica Pink Daya (lijevo), Vlasta Pirnat njena glavna suradnica u realizaciji priredbe (desno), te Ines Matić Matešković koja je lani za najbolje uređenje štanda (Bottega) kao nagradu dobila skupocjene cipele Jimmy Cho

Izdržat ćemo tako, eto, ove godine bez ružičastog Clooneya, jer stvar je na sudu i proces će potrajati. WoW-ice kao organizatorice obećavaju puno drugih lipih stvari. Festival će, s obzirom na oštećenja Mimare u lanjskom potresu, biti u elitnome prostoru – na krasnoj, natkrivenoj (pa bude li taj dan kišilo to neće smetati!) terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Sadržaj manifestacije i ovaj put bit će podijeljen u, zapravo, dvije boje – ružičastu, vezanu uz vino, i zelenu, vezanu uz izvrsno maslinovo ulje. Već više godina u sklopu Pink Daya je i izložba izvrsnih maslinovoih ulja, prvenstveno onih iz Istre, ali ove godine program u zelenom trebao biti biti raskošniji jer partner festivalu su udruga i festival vina i maslinovog ulja Vinistra. Ne zaboravljam istaknuti kako je Istra već nekih pet ili šest posljednjih godina na međunarodnoj razini proglašavana kao najbolje područje za proizvodnju maslinovoga ulja na svijetu!

Važni partneri Festivala su i Republika Austrija, Premium Visa kartice PBZ-a, Peugeot, Meblo Kare i Kraš. Austrijanci će na Pink Dayu imati radionicu na kojoj će prezentirati svoja ponajbolja ružičasta vina, a zahvaljujući VISA kartici organizira se smotra Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy.

Novost je da će ove godine Pink Day biti manifestacija PRODAJNOG karaktera!

I ovaj put dodijelit će se posebna nagrada za najbolje uređeni štand. Najkreativnije uređeni izlagački stolovi bit će nagrađeni, a nagrade su ružičaste Jimmy Choo cipele model Smokey na tržištu vrijedan tisuću dolara (!!), zatim umjetničko djelo Desiderio N°1 Art Must Be Tasted austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za PINK DAY, te set Nikel Privé kozmetike autorice Mirjane Brlečić.

Vinistra 2021: Nikako zaobići crni biser iz podruma obitelji Pilato a koji ovdje prezentiraju supruga Simona i kćerka Sanjina Pilata – Grand Cuvee 2015, od Cabernet sauvignona (65%), Merlota (30%) i Terana. Godinu dana dozrijevao je u bačvi, a potom je čak četiri godine odležavao u butelji, prije izlaska na tržište! (suhiucasi)

Sajmovi: VINISTRA (POD VEDRIM NEBOM) – Nakon godinu dana stanke u Poreč se napokon vraća Vinistra. Datum je konačno određen: njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, po prvi put na otvorenom. Atraktivna porečka uvala Peškera pod vedrim nebom na tri lipanjska dana postaje središte vinskog svijeta. Vinari jedva čekaju susret s ljubiteljima vina, poslovnim partnerima i gostima, kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina.

– Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje – kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Kao zagrijavanje za 27. Vinistru za 30. svibnja bio je predviđen Dan otvorenih vrata istarskih podruma, manifestacija kad, po običaju, istarski vinari od 10 do 19  sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija. Zbog epidemioloških mjera broj mjesta u podrumima je ograničen pa posjetitelji ove godine unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

SPLIT SPRING MLJAC MLJAC – Dalmatinski glavni grad Split iz covida se budi glazbeno-papačkom priredbom na otvorenome  Split Spring na Strossmayerovom perivoju, od četvrtka 3. lipnja do 12. lipnja. Ovo gastronomsko-zabavno-kulturno događanje odvija se po treći puta u gradu pod Marjanom. Tijekom desetak dana posjetitelji splitskog Štrosa mogu uživati u specijalitetima nekih od najboljih splitskih ugostitelja. Ponuda na street food kućicama najavljena je kao zaista respektabilna. Ponuđači su: ArtiČok, Šug, Misto, Pizza prasizza by Bokamorra, Mazzgoon i Noor bar, Corto Maltese i Pandora Greenbox vegeteria, Uje oil bar, Maka Maka, Fabrique, Grill club Maestro by Biberon te Splićanima već omiljeni gosti iz Varaždina – American bar Dollar.  Svaku večer od 19:30 za zabavu brinu odlični DJ-i i saksofonisti, pa tako nastupaju redom DJ Martthew Bee, saksofonist Boris Plazibat i DJ JohnnY I, saksofonist Ivan Skvorc sam i u kombinaciji s DJ Senseiom, Jaksa Jordes na saxu, DJ Kid VA, DJ Nikki Peducci, DJ Mirsaisfab i DJ Rea. Festivala je otvoren od 11 do 23h.

PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA – Tek što je Strožer najavio popuštanje protuepidemijskih mjera a petnajstak dana prije određenog datuma stupanja na snagu novih, opuštajućih odredbi, s poluotoka Pelješca javili su o otvorenju ovogodišnje turističke sezone jednomjesečnim Festivalom vina i školjaka.

Pelješki vinogradi i, dolje, Pelješac u vinogradu

Predviđeno je da manifestacija – kao uvod u novu, željno očekivanu najezdu suvremenih nomada – od 15. svibnja potraje do 15. lipnja 2021. Vinarije, brodari, školjkari, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva, restorani i konobe…, nekih 53 objekata s čitavog poluotoka uključilo se u, kako se navodi, dosad najveće organizirano događanje na poluotoku vezano uz turizam kao najznačajniji segment našeg gospodarstva. Direktorica TZ općine Ston Fani Slade, istaknula je kako u ovom projektu sudjeluju sve četiri turističke zajednica s Pelješca – uz stonsku, i Turističke zajednice općina Janjina, Orebić i Trpanj, a ideja se realizirala u suradnji s tvrtkom Feel IQM. Naglašava i kako Festivala ne bi bilo bez podrške udruga Stonski školjkari, Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac te Stonskih zidina, Solane Ston i Pomorskog muzeja u Orebiću.

Po popisu sudionika primljenog naknadno, od vinskih podruma u manifestaciju su uključeni Marlais, Vukas, Ž. Ledinić. M. Ledinić, Ćurlin, Marin, Mare Andrović, PZ Putniković, Bezek, Dežulović, Pelješki vrhovi, A. Grgurović, Grgić-vina, Violić, Jurica, Antičević, Boris Violić, Matuško, Matković, PZ Postup, Saints Hills, Mikulić…

Napomenuto je kako posjetitelje poluotoka – koji ima nekoliko etiketa Bakhova nektara na zaista istaknutoj razini kakvoće, te koji ima školjke na zavidnom nivou i k tome poslužene na licu mjesta odmah iz mora (direktorica TZ općine Ston Fani Slade govori o nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima o kojima priča vinski svijet ) – za vrijeme Festivala u vinarijama očekuju popusti od 20 posto na određene marke proizvoda a u restoranima su u ponudi dva posebno kreirana menua s uključenom čašom vina, jedan po 120 a drugi po 180 kuna.

– Vodili smo računa o epidemiološkim mjerama pa za vrijeme manifestacije nisu predviđena masovna okupljanja, a popratni program poput vinskih radionica i konferencija planiramo održati online putem. Također, preporučujemo svim posjetiteljima da dolazak u vinariju, OPG, restoran ili konobu prethodno najave. Vjerujemo kako će iduće godine pandemija biti iza nas pa će drugo izdanje Festivala peljeških podruma nuditi bogat zabavni i edukativni program – poručuje Slade. Slobodan Rosić, tajnik udruga Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac, skreće pažnju na to da će, u sklopu Festivala, 4. i 5. lipnja, biti Dani otvorenih podruma, koji su, inače, dosad, priređivani obično u prosincu.

DINGAČ, L’AMOUR, Di-MARE & TESORO NERO – Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.

Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.  Petar Matković, nakon što je dobar dio radnog vijeka proveo kao strojar ploveći na brodovima, obiteljske je vinograde počeo obnavljati potkraj devedesetih i danas, sa suprugom Željkom, brine o 36.000 trsova, 32.000 je Plavca malog, od toga 12.000 raste na položaju Dingač. Ostatak loze na položaju je Pelješka župa, uz Plavac mali je i 2000 panjeva  Marselana, a u vinogradu koji je upravo  u nastajanju 2000 je čokota Grka.

Paralelno s uređenjem vinograda Matkovići, koji imaju lijepa vina, obnovili su i vinariju tako da sada imaju dovoljno prostora za preraditi dvije berbe, još bi dugoropn trebalo riješiti i pitanje punionice i skladišta za gotovo vino, jer ipak je riječ o kapljici  kojoj treba pružiti vremena za puni razvoj.  Bazni plavac dozrijeva u posudama od inoksa, mješavina izabranog grožđa Plavca uz dodatak oko pet posto francuskog kultivara Marselan obvezno prije izlaska u javnost provede 12 mjeseci u barriqueu, godinu dana u drvu prođe i monosortni Marselan što izlazi pod etiketom L’Amour. Vino Dingač također obvezno odležava minimalno 12 mjeseci u barriqueu, a mješavina Di-Mare, od Plavca s Dingača 70 posto i Marselana 30 posto nakon godine dana u drvu obvezno prije izlaska na tržište odleži i četiri mjeseca u butelji. Sva se vina pune u bocu bez prethodne filtracije

Posebnost vinska kuće Matković je prošek, rađen tradicijskom metodom. Prošek Tesoro-Nero od grožđa s položaja Dingač kasno se bere i još se, potom, stavlja na podnice za sušenje koje traje od 20 do 30 dana, nakon toga se ručno skida peteljka a bobice se gaze-muljaju nogama, pa se sve zajedno pusti da fermentira na svojim prirodnim kvascima. Kad je alkohol dosegao svoj maksimum, a to je više od 15% vol., tada se fermentacija sama zaustavlja, a ostatak šećera bude oko 100 g/l. Ovako dobiveni prošek proizvede se radi u dobrim godinama, a radman je od sedam do devet posto, tako da mi radimo do 100 litara ovisi  o godini, kazao je Petar Matković.

 – Veseli nas što se veliki broj vinara uključio u Festival kojem je u fokusu plavac mali, zaštitni znak našeg poluotoka i jedan od najvećih vinskih brendova u Hrvatskoj. Sva istraživanja potvrđuju da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska turista u našu zemlju, a naše vinsko carstvo s poznatim vinogorjima poput Ponikava, Dingača i Postupa, postalo je prava turistička atrakcija i to ne samo za ljubitelje vina. U sklopu Festivala 4. i 5. lipnja organiziramo tradicionalne Dane otvorenih vrata peljeških podruma, manifestaciju koja se inače održava u prosincu. Nadamo se da će i ova lipanjska verzija postati još jedna dobro posjećena tradicionalna viska fešta – rekao je Slobodan Rosić.

U očekivanju ljetnih vrućina sad je eto prava prilika da se krene prema jugu i da se otkriju pelješka netaknuta priroda, prekrasne plaže i šetnice Pelješca, brojne vinograde koji se strmo spuštaju prema kristalno plavom moru, bogatu baštinu, živopisna mjesta ted a se uživa u nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima.

JELSA: KAPJA, UJE, OBIČAJI HVARA….– Uzavrelo je i na Hvaru. Nakon prošlogodišnjeg izostanka ponovno kreće manifestacija Wine, Olive & Heritage Festival, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa, a važnu potporu daje udruga Hvarski vinari. Gurmanski poroci Hvara u Jelsi će organizirano u prvome planu biti četiri dana, od 24. do 27. lipnja. Zapravo, kultura otoka Hvara prezentirat će se na više razina. U žiži bi trebali biti lokalno vino i maslinovo ulje te drugi proizvodi od hvarske masline. Naglasio bi se pojam mediteranske prehrane koja baštini skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora  i stabilnog ekološkog sustava, kažu u TZ Jelsa.

Jelsa u slanom i slatkom, ulju te vinu (Julio Frangen)

Festival počinje u četvrtak 24. lipnja organiziranim obilaskom Zastražišća, te posjetom OPG-ima Ante Mateljana Babića i Grge Lučića. Navečer su planirani Dani poezije i vina te kratak dokumentarni film o životu na otoku osamdesetih godina 20. stoljeća. Za petak i subotu, 25. i 26. lipnja planirani su obilasci najpoznatijih hvarskih vinara i uljara s degustacijama (vinari Carić, Ventus, Plančić, Matković, Tomić, Bojanić, Bell’Iakov, te uljari Božić, OPG Murvica, Ranč Gabelić.)

U središnjem jelšanskom parku u petak od 19 sati planira se  gastro show uz nastupe ugostitelja s otoka Hvara koji će ponuditi raznovrsne hvarske specijalitete, događanje će upotpuniti prikaz otočkih proizvoda od lavande, smilja i različitog bilja s otoka. Proizvođači maslinovoga ulja i vinari najavluju degustacije ulja i Bakhove kapljice. Unutar programa su i predavanja o otočnim proizvodima kao temelju mediteranske prehrane, i o mediteranskoj  prehrani kao načinu života. Finale bi trebalo biti vrlo slatko, naime lokalni slastičari iznijet će pred publiku svoje kolače, poseban žiri birat će najbolje uratke i autori najboljih slatkih deserata bit će nagrađeni na licu mjesta. U subotu uvečer, nakon obilazaka vinarija, eno-gastro program je ponovno u središnjem parku Jelse, hedonizam uz tanjur i čašu pratit će panel diskusija s vinarima na temu Izvorna vina i vina za turizam, u ulozi moderatora  najavljen je Tomislav Stiplošek. Završnog datuma fešte, u nedjelju 27. lipnja sprema se Wine & Sail, tj. dnevni  izlet starim jedrenjacima udruge Lantina, a navečer  je promocija knjige pjesama Nele Vrkljan….  ♣

Iz našeg covidnog susjedstva: Anteprime di Toscana 2021

REMEK-DJELA CHIANTI CLASSICA u FIRENTINSKOM REMEK DJELU POVIJESTI i ARHITEKTURE

Uobičajilo se – logično s obzirom da se u sklopu priprema za novu turističku sezonu očekuje dobar lov na vina novih berbi spremnih za tržište – da se već od kraja siječnja i osobito od veljače u najjačim vinogradarsko-vinskim zemljama Europe održavaju velika pretpremijerna do premijerna prezentacijska kušanja vina organizirana ne samo za lokalne i domaće nego i za inozemne trgovce, sommeliere/ugostitelje i vinske pisce iz čitavog svijeta, ipak, dakako, s naglaskom na one iz zemalja što slove kao dobra odnosno ozbiljno obećavajuća tržišta. Među najznačajnijim takvim pretpremijerama već desetljećima koliko pamtimo su bordoški En Primeur te toskanske Anteprime (za kapljicu iz oblasti Chianti između Firenze i Siene, Vino Nobile di Montepulciano, famozni Brunello di Montalcino – crnjaci na bazi Sangiovesea, pa za San Gimignano – bijela vernaccia. U novije vrijeme En primeur se sve jače učvršćuje i u Portugalu, osobito za vina iz područja uz rijeku Douro. Susret Primeira Prova 2001 u vinogorju Douro predviđen je u terminu 5 do 7. srpnja, fah-publici svoja vina nudit će na kušanje 20 tamošnjih proizvođača, pripremljeno za kušanje je, saznajem, 200 uzoraka… Corona i Covid19 unijeli su mnogo nereda u ustaljene termine održavanja i u programe događanja, opseg priredbi i maksimalan broj uzvanika (protuepidemijske mjere!), srećom ove godine naznake su da se stvari vraćaju u (neku) normalu. S više mjesta, među ostalima i od Huberta Boüarda de Laforesta, vlasnika glasovitog Château Angélusa i enologa koji ima vrlo jaku tvrtku za enološko savjetovanje, dosta rano u ovoj godini stigli su mi pozivi na kušanje iz Bordeauxa, dok su Anteprime di Toscana 2021 zbog covida19 morale biti odgođene za par mjeseci, najnovija pozivnica je iz portugalskog Doura…

Nova kušaonica vina za Anteprima Chianti Classico 2021 – Muzej samostana crkve Santa Maria Novella u Firenzi

Dugo godina odlazio sam s brojnim kolegama-novinarima piscima o vinu iz cijeloga svijeta na Anteprime di Toscana koje su eto uključivale i redovite godišnje pretpremijere vina Chianti Classico organizirane u glavnome gradu regije Toscana u adekvatno uređenoj unutrašnjosti nekadašnje željezničke stanice Leopolda u Firenzi, pretvorenoj, nakon što je svoje dala u gradskom željezničkom prometu, u platformu za održavanje različitih društvenih događanja. Ove godine – nešto sasvim drugo!

Ove godine, a nakon 27 izdanja, Chianti Classico Collection postao je Chianti Classico Connection, a to znači da je duga tradicija spojena s inovativnosti najmodernijeg vremena. Konkretno, uz uobičajenu degustaciju vina za pozvane izabrane vinske trgovce, ugostitelje i vinske pisce na licu mjesta, u Firenzi, predviđena su i kušanja vina  u još pet gradova svijeta. Za premijeru je pripremljeno nešto više od 400 gotovih etiketa, ali ima i pretpremijera, tu će se naći neki uzorci koji još nisu – jer su premladi – na tržištu, ta vina naime tek trebaju službeno postati Chianti Classico docg, riječ je o uzorcima iz berbe 2020, U grupi annata docg (berba) 2019 je 196 etiketa,  onda tu je 139 Chianti Classica Riserva 2018 i starijih, a 98 je Chianti Classica Gran Selezione 2018 i starijih; ukupno je za kušanje izdvojeno 10.000 butelja!). Ostalih pet gradova svijeta uključenih u degustaciju su Chicago, New York i London (u drugoj polovici svibnja), zatim München (22. i 23. lipnja) i Tokio (30. lipnja). Za ukupno 2800 osoba predviđena je mogućnost da, po prethodnoj najavi i dogovoru s organizatorom, putem on-line stupe u kontakt sa željenim proizvođačem i poslovno s njime pročavrljaju.

Prezentacija Chianti Classica u okviru Anteprime di Toscana 2021 u Firenzi preseljena je u jednu od za povijest i kulturu najznačajnijih i najljepših građevina ne samo u Firenci nego i u cijeloj Toscani a možda i u Italiji, riječ je o Muzeju samostana Santa Maria Novella u najstrožem središtu Firenze, smještenom uz jednu od najglasovitijih crkvi svijeta, istoga naziva. Riječ je o bazilici iz 14. stoljeća, mjestu simbolu Renesanse. Objekt je nanovo uređen.  Pored su ljekarna Farmacia di Santa Maria Novella i Cappella dei Papi.

Ovakve velike degustacije Chianti Classica na internacionalnom nivou koriste se dakako i za promidžbu drugih oblizeka teritorija, konkretno maslinova ulja, sira, pršuta…

Neki su kolege smatrali da je ta promjena ambijenta rezultat želje organizatora da u sumornim covidnim okolnostima novom, atraktivnom pozornicom pospješi vedrinu boravka u gradu i na degustaciji, ali na temelju odjeka što je ostavilo prvih desetak do 15 vina odmah je velikom broju sudionika degustacije palo na pamet da je možda ovaj krasni ambijent izabran za kušalište ove godine povezan (i) s visokom kakvoćom vina Chianti Classico docg 2019 predviđenima za ovogodišnju prezentaciju annate (berbe), naime novinari su se mogli uvjeriti da je 2019. godina dala izvanredan Chianti Classico apelacije docg, Na temelju ustisaka s ovoga kušanja jedva se čeka da vina Riserva i Grand Selezione 2019. dostignu stupanj svojega punog razvoja pa da se definitivno 2019. zlatnim slovima upiše u knjigu berbi najviše kakvoće u Toscani… Dojmovi o vinima bili su takvi da se proširio glas kako je 2019. možda najbolje godište za Chianti Classico docg u posljednja tri desetljeća!

Lijepi kompleksni i dobro izraženi mirisi u kojima kod nekih uzoraka cvijetne note nadilaze one voćne, odlično uklopljeno drvo. Izvrsna svježina i snažno tijelo ali ne i nabildano. Iskazana slanost, jako dobra kiselost, bogatstvo taninom ali ne i onim grubim, ćoškastim i isušujućime već onim zrelime koji daje lijepu potporu mineralnosti i ukupnoj kiselosti na putu vrlo kvalitetnog starenja vina. Jednostavno: veliku većinu od brojnih ponuđenih uzoraka teško je na ovoj degustaciji bilo ispljunuti i proliti!

Bazilika Santa Maria Novella u Firenci

Chianti Classico je podzona šire regije Chianti, područja između gradova Firenze i Siena, nekadašnjih žustrih neprijatelja. Još prije tri stoljeća oblast je izdvojena kao najbolja za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Godine 1924. manja skupina tamošnjih ambicioznih vinogradara/vinara u želji da unaprjeđuje kakvoću i nametne se tržištu s vinima ne samo bolje kakvoće nego i s višom cijenom utemeljila je Konzorcij za Chianti Classico, svojevrsnu cehovsku udrugu strogo poslovnog tipa koja je donijela pravila ponašanja za članove glede rada u vinogradu, podrumu i glede trženja, u smislu datuma najranije mogućeg izlaska vina iz podruma pred kupca, kao i o nivou cijena. Konzorcij nije bio strogo zatvoren u sebe, naime primao je nove članove ali samo ako su bili voljni pridržavati se spomenutog pravilnika, bolje reći ako su se poslije pokazali ne tek kao deklarativci nego i kao istinski poštivatelji pravila.

Nije trebalo dugo da se Konzorcij proširi, jer vino Chianti Classico jako se dobro prodavalo. Broj članova s vremenom je silno narastao a Konzorcij za Chianti Classico postao je iznimno snažna poslovna organizacija koja i danas brižno njeguje i unaprjeđuje svoju apelaciju Chianti Classico docg (denominazione d’origine controllata e garantita) kako tijesnom suradnjom sa znanstvenim ustanovama s područja vinogradarstva i enologije a i marketinga, koja svojom jakom ekipom pravnika štiti marku Chianti Classico Gallo Nero (crni pijetao, lik iz povijesti, upravo iz doba ratova između Firenze i Siene) od zloporaba (bilo je takvih pokušaja u SAD i u Australiji, ali su brzo suzbijeni), te koja svoju snagu pokazuje istodobno i u promidžbi vlastitoga kraja kroz aktivnosti u domeni turizma. Chianti Classico docg, podijeljen na tzv. bazno vino annata (prva godina berbe koja smije na tržište, u ovome slučaju sada je 2019.), na najmanje godinu dana stariju Riservu (vino od grožđa s izdvojenih boljih pozicija, s trsova s nižim prinosom, obvezno dozrijevano u drvenim bačvama i što se vremena tiče duže nego annata), i na Gran Selezione, u samoj špici piramide kakvoće, godinama bilježi velike uspjehe u plasmanu, ne samo u Italiji nego, naročito, i u svijetu. Evo najnovijih podataka iznesenih na manifestaciji Chianti Classico Collection/Connection 2021:

Chianti Cassico Gallo Nero docg prodaje se, već odavno, po cijelome svijetu, prisutan je stalno u već 150 zemalja na našem planetu. Posljednjih godina izvozi ga se gotovo 80 posto od ukupne produkcije, kaže mi Silvia Fiorentini iz Konzorcija, a unatrag 15 godina najviše ga apsorbira tržište Sjeverne Amerike. Ulaganja, kroz desetljeća, u kakvoću ali i u marketing te služenje, u marketingu, najmodernijim alatima dostupnima s platforme sve efikasnijih mogućnosti što ih pruža suvremena elektronika, pokazali su se i te kako uspješnima, posebice su se koristi vidjele ove godine u pandemiji. Predlani je plasman, naročito zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, bio, istina, u stanovitom padu koji se na godišnjoj razini zadržao ipak na samo minus osam posto, međutim u prva četiri mjeseca ove godine u plasmanu se bilježi porast prodaje od 31 posto, vrijednost plasiranih butelja bila je 11 milijuna eura. I kad se odbije spomenuti minus od osam posto iz 2020. (=23 %), brojka vezana uz prodaju u prva četiri mjeseca ove godine bolja je i od one u istom periodu 2019. Uz SAD, najboljim potrošačima Chianti Classica pokazuju se stanovnici Kanade, slijede oni iz Ujedinjenog kraljevstva u Europi.

Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija vino Chianti Classico, inače i na čelu znanog podruma Fontodi iz Panzana u zoni Greve in Chianti

– Promatrajući izvozne brojke malo nam je žao što plasman nije u špici i u Italiji, međutim to i ne treba u ovim dvjema posljednjim godinama čuditi, jer imali smo vrlo ograničavajuće protupandemijske mjere, a Talijani su nekako više naviknuti pijuckati u ugostiteljskom objektu nego kod kuće. S obzirom na stroge lockdowne u najtežim danima Talijani su pokazali jaču volju za pijuckanjem i unutar svoja četiri zida, naručivali su naše butelje s dostavom na svoj kućni prag. Oko 33 posto od ukupnog našeg izvoza otpada na SAD, u Italiji plasiramo oko 20 posto, slijede Kanada i Velika Britanija svaka sa po 10 posto, Njemačka popije oko šest posto, Benelux četiri posto. Od dalekoistočnih zemalja najveći su nam kupci  Japan, Južna Koreja i Kina. Veseli nas podatak da svake godine raste potražnja za premium kategorijama Chianti Classica, konkretno za Riservom i za grupom Gran Selezione. Podatak iz 2020. veli da te dvije kategorije čine već 44 posto od ukupno proizvedenih količina Chianti Classico docg, a to pretvoreno u financijsku kategoriju čini 55 posto našeg ukupnog godišnjeg prihoda – kaže  Giovanni Manetti, ugledni vinar kuće Fontodi iz Panzana, koji je ovih dana ukazom talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle između 25 nominiranih proglašen Vitezom rada Republike Italije.

Il Consorzio Vino Chianti Classico danas broji 480 članova, od kojih 342 plasiraju svoje vino pod vlastitom etiketom u cijelome svijetu. Ukupni godišnji financijski promet u gospodarstvu na teritoriju što ga pokriva apelacija Chianti Classico docg procijenjen je na 800 milijuna eura, a ukupna vrijednost u bocu napunjene vinske proizvodnje iznosi 500 milijuna eura! U Konzorcij su, inače, dakako kao posebna jedinica, uključeni proizvođači maslinova ulja extra vergine, mahom je riječ o vinskim posjedima koji u jednom svom segmentu nude i odlična ulja.

U turističke svrhe Konzorcij Chianti Classico uveo je posebne kartice Chianti Classico Card, propusnice koje kad ih se kupi omogućavaju iskustvo nekih 200 sadržaja vezanih uz Chianti Classico te druge gastro-ikone kraja, ali vezane i uz bogatu povijest i kulturu i umjetnost Firenze. U rukama ih drže Cacilia de Re, općinska vijećnica u gradu Firenze i Carlotta Gori, direktorica Konzorcija Chianti Classico

Tu priča ne staje, naime u Toscani se, već i odavna prije, puno polaže na turizam pa je baš Konzorcij Chianti Classico sve dublje uključen u tu značajnu privrednu granu. Upravo je izdao Chianti Classico Card, karticu tipa passe-partout, odnosno propusnicu koja otvara sva vrata na pozornici Crnog pijetla (Gallo nero), a riječ je o nešto više od 200 mogućnosti različitih upečatljivih doživljaja vezanih uz tipičnosti teritorija u području povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture, vinogradarstva i vinarstva te dakako i vina, maslinova ulja, piknike u trsju, degustacija na vinskim posjedima i ugostiteljskim objektima kojih je u ovaj projekt uljučeno stotinjak.  ♣

Moćni Vranac: makedonsko-francuska vinska veza

OD VARDARA PA DO – RHÔNE, i DALJE!…

Kako vrijeme teče, sve me više zaokuplja misao o dužnosti nas s jugoistoka Europe da sada, onako kako se nekad davno odvijalo širenje vinove loze odavde prema Zapadu, napokon mi, nakon što su nas kroz novije vrijeme u proizvodnji vrhunske plemenite kapljice preplavili/okupirali određeni kultivari stigli nam upravo iz zapadnoga dijela Starog kontinenta, prema Zapadu ponovno uspostavimo trsnu vezu na način da Zapadnjacima predložimo, kao moguće i njihove nove adute za tržište, neke ovdje nastale i provjerene kultivare, da ih uvezu i prihvate bilo u gotovu vinu bilo kao sadnice za vlastiti uzgoj. Pa – i mi konje za trku imamo!

Crljenak/Tribidrag/Kratošija/Primitivo – Plavac mali crni – Trnjak – Vranaec

Nas u Hrvatskoj poseban ponos zahvatio je kad su stručnjaci prije koju godinu ustanovili da je svjetski popularni Zinfandel porijeklom s ovih prostora i da je riječ o Tribidragu, Crljenku, Kratošiji, te da bi on mogao biti roditelj Plavca maloga, a eto u međuvremenu su se s ovih paralela i meridijana počeli nametati – lijepo se to vidi po kontinuirano osvajanim medaljama najvišega sjaja na najjačim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice – još i Vranac i Trnjak. Spomenute sorte, koja u većem a koja u manjem opsegu u pojedinoj državi, uzgajaju se na južnijim paralelama u više zemalja Balkana. Postići to da se u bogatim zemljama u zapadnome dijelu Europe s poštovanjem i jače govori o vinu od neke od njih, odnosno inspirirati tamošnje vinogradare i vinare u klimatski, pedološki i orografski sličnim područjima da makar i u simboličnoj količini i zasade koju od njih, kako smo, primjerice, mi ovdje pali na chardonnay (u nas ga je zasađeno 577 ha), sauvignon (279 ha), merlot (797 ha), cabernet sauvignon (644 ha), syrah (222 ha), Grenache noir (84,84 ha)…. može biti od velikog gospodarskog značenja ne tek za plasman koje butelje više, nego za vrlo uspješnu doista veliku igru, a to je turizam! Prije koju godinu Makedonci su, izborivši se da na međunarodnom popisu imendana vinskih sorti svijeta 5. listopada bude zapisan kao Dan Vranca, velikim susretom u Skopju na širokoj internacionalnoj razini a posvećenome upravo Vrancu, pokrenuli akciju za maksimalnu promidžbu Vranca, vidjet će se kako će se stvar za Vranac na međunarodnoj sceni odvijati dalje, najvjerojatnije će se eventualni pomaci nabolje ostvariti ne baš brzinom kojom  bi to bilo potrebno. Spomenutoj svečanosti Vranca u Skopju Hrvati se, iako pozvani, nisu pridružili, a, s druge strane, trebalo bi zacijelo i da se stišaju do izglađenja određene strasti između Crne Gore, koja tvrdi da je Vranac njena authotona sorta, i Makedonije gdje je Vranac najraširenija sorta i gdje daje odlične rezultate pa se dosta polaže na njega i svojata ga se. Maltene u posljednji trenutak prije objave ovog teksta saznajem da postoji prijedlog da se, zahvaljujući postojećoj suradnji Makedonaca s Francuzima nešto Vranca posadi u vinorodnoj oblasti francuske doline Rhône, da on ne samo ovdje nego i TAMO pravi društvo Syrahu i Grenacheu!

Mene ali i neke strukovno dobro upućene prijatelje iz vinskog svijeta ovdje prije nekog vremena zaintrigirala je zamisao o opsežnim degustacijama vina od Plavca maloga, Tribidraga, Vranca i Trnjka, pa da, nakon te svojevrsne inventarizacije, o dojmovima obavijestimo širu javnost. U  kolegama vinskim piscima, zatim sommelierima i enolozima našao sam istomišjenike tako da smo u posljednjih pola godine s velikim zadovoljstvom odradili nekih 37 plavaca malih iz Hrvatske (u Hrvatskoj ga je, po službenim podacima, zasađeno 1421 ha), pa nekih 15 trnjaka iz Hrvatske (Trnjak se ne spominje među 40 vodećih vinskih sorata u Lijepoj našoj) i Bosne i Hercegovine, potom, kao datumski najsvježije, i dvadesetak vranaca iz Hrvatske (uglavnom s graničnog područja s BiH; službeni podatak za 2021. kaže da je Vranca u RH zasađeno 162 ha), zatim Crne Gore i Makedonije. Među uzorcima bio je popriličan broj etiketa vrlo renomiranih proizvođača, vrijedi reći i to da se i među onima zasad široj javnosti manje znanih vinogradara/vinara svojim eno-uradcima pokazalo dosta njih u vrlo obećavajućem svjetlu u smislu da, nastave li ovako, neće trebati dugo da i oni među širom publikom steknu status zvijezda. U svim trima kušačkim seansama potvrdili smo postavku s koje smo krenuli – da je riječ o velikim sortama koje kroz, naravno, prikladan pristup od vinograda do butelje mogu dati velika vina teritorija, sposobna za dugo odležavanje, i za, u tijeku tog stajanja, stjecanje, razvojem, bitno uočljive nove razine dodane vrijednosti.

Na redu su došli i  dobričići. Sorta Dobričić je u nas, makar je se smatra u vrlo bliskom srodstvu s  Plavcem malim, inače minimalno zastupljena a uzgaja se na otoku Šolti. Na kušanju je bilo šest uzoraka, iz berbi 2019, 2018. i 2017. Vina su se pokazala s prilično tamnom, gotovo neprobojnom bojom, s bouquetom u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, začinskog bilja i fenolnih nijansi, u ustima slankasta, s dobrom kiselosti i s izraženom taninskom komponentom, te s donekle isušujućim završetkom. Šteta je što nije bilo više odležanijih uzoraka, pomisao je npr. da bi vrijeme i određeni duži period dozrijevanja što bi ga vino provelo u bačvi(ci) na svom finom talogu pomoglo da kapljica dobije na slasti i mesnatosti te kompleksnosti, a da istodobno ne izgubi pikantnost. Kao mladi, dobročići su možda najbolje gastronomski iskoristivi kao pratitelji jače, masnije hrane. Sorta se doima prikladnom za oplemenjivanje vina kojemu nedostaje pikantnosti.

Na susretu s Dobričićem u zagrebačkom Vinskom klubu podastrto je šest uzoraka vina iz berbi 2019., 2018. i 2017. Novinar Ivo Kozarčanin (na slici je u sredini, u opuštenoj atomsferi, nakon službene degustacije) vina je, posebno, predstavio i posjetiteljima radionice o Dobričiću u sklopu Vinartovog Grand Tastinga 2021. Uz najbolje uzorke s našega kušanja priuštili smo sebi poslije degustacije pokoju krišku domaćeg špeka…

Za izdvojiti:

DOBRIČIĆ MARINAC 2019 (13,0 vol %) – Tomislav PURTIĆ; DOBRIČIĆ GAŠTALD 2018 (12,5 vol %) – Dom KALEBIĆ;  DOBRIČIĆ BURICA 2017 (13,0 vol %) – Vicko BURICA; STARI DOBRI DOBRIČIĆ 2019 (12,5 vol %) – Karlo BALIĆ

Sad nam preostaje u ovome ciklusu još kušanje Tribidraga odnosno Crljenka (službeno: 76 ha u Hrvatskoj pokriveno je Tribidragom) odnosno Kratošije.

U nekim sljedećim ovakvim susretima za degustacijskim stolom u budućnosti na red bi mogli doći i Graševina (4.385 ha u Hrvatskoj!), Malvazija istarska (1.598 ha), Malvasija dubrovačka (nema je po zasađenosti u nas među 40 vodećih kultivara), Pošip (332 ha), Maraština (308 ha u nas), Grk (nema ga na listi 40 najzasađenijih u nas), bilo bi lijepo da se na Visu više pažnje počne posvećivati Vugavi kako bismo uspjeli doći do relevantnog broja uzoraka (Agencija za plaćanje u poljoprivredi u službenom izvještaju za 2021. godinu Vugavu ne spominje među 40 najzasađenijih kultivara vinove loze u nas). Bilo bi zgodno prirediti i smotru Moslavaca (to je sorta nastanak koje se, po nekim ampelografima, veže i uz našu Moslavinu, a koja je u svijetu znana pod mađarskim nazivom Furmint; u Hrvatskoj ga imamo oko 125 ha ukupno)), pa reviju škrleta, s kojim se Moslavci rado diče ali ga i ne sade u mjeri u kojoj se s njime hvale (službeni podatak  APPRR za 2021. godinu govori o ukupno tek 66,54 ha zasađenih njime). Od crnih bi kultivara u neko dogledno vrijeme na red za ovakvu degustaciju mogli doći npr. Frankovka (u nas je ima na 448 ha), Plavina (8 576 ha), Babić (307 ha), pa Teran (234 ha) koji je prije koju godinu podigao veliku međunarodnu prašinu, a zašto ne i Refošk?!,…

Kušači uz uzorke vranca: Medenica, Kozarčanin, Jakopović, Suhadolnik, Ribafish, Orišković

Vranci na ispitivanju. Vina s našeg kušanja, poredana po godištima i alkoholu kako je označeno na etiketama (suhiucasi)

Evo konkretno i o degustaciji vranaca: u čašama grupe kušača, koju smo činili sommelier Tomo Jakopović, suvlasnik vinoteke Vinski klub, Josip Orišković, sommelier zaposlen na istarskom vinskom posjedu Chateau Belaj, mladi enolog vinarije Antunović iz Erduta Branimir Turk, Siniša Medenica ispred Plantaža 13. jul, bloger Domagoj Jakopović Ribafish, vinski pisac novinar Ivo Kozarčanin i ja, među dvadesetak uzoraka našli su se npr. oni iz kuća Grabovac (Hrvatska), Plantaže 13. jul (Crna Gora), Bovin, Tikveš i Tikveš Château & Domaines, Popov, Alexander (Makedonija), Radovan Vukoje (BiH)… Očekivali smo još nekoliko obećanih nam prvoligaških vranaca, npr. dodatnih tri od Plantaža 13. jul, pa od skopskog Château Kamnika i od Antonija Brzanova, ali oni su nažalost zapeli što na carinarnici u Zagrebu, što negdje na putu od proizvođača do Zagreba, pa čekamo prigodu da se njima posvetimo naknadno Dva uzorka odbačena su sada zbog vrlo jakog osjeta TCA, dakle problema s čepom. Među za širu javnost manje znanim proizvođačima vina istaknuli su se Dario Gašpar iz Vrgorca, koji je briljirao prošli put i sa svojm trnjkom, on je poslao uzorak vranca iz berbe 2017 ali još iz bačve i kao takav ne i posve dovršen međutim ipak impresivan (obećavajuć!), te obitelj Sočo s Regočem 2018, kojemu za puni sjaj treba još vremena.

Od kušanih vina  dva su bila za pet  zvjezdica, dva za četiri plus, četiri za četiri, pet za između tri i četiri zvjezdice, tri za vrlo ujerljive tri zvjezdice, jedno za dvije zvjezdice + i jedno starije, malaksalo, za nategnute dvije zvjezdice.

Šampioni

VRANAC 2016 Riserva – GRABOVAC; A’GUPKA vranec  2012– BOVIN

Bliski bodovni sljedbenici

BELA VODA 2016 – TIKVEŠ Châteaux & Domaines BELA VODA;

VRANAC 2017 na Lero – DARIO GAŠPAR (uzorak iz bačve pokazao se za vrlo visoku ocjenu, pohvalu treba izreći međutim radi pune objektivnosti sa službenom dodjelom priznanja – u Svijetu u Čaši to su zlatni grozdići, maksimalno do pet – ne treba žuriti, nužno je pričekati da vino bude u butelji i onda i na tržištu! )

Osobito uvjerljivi

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 – VUKOJE; VRANEC IMPERATOR 2018 – BOVIN;  VRANAC 2015 Rezerva – VUKOJE; VRANAC VLADIKA 2013 – PLANTAŽE 13. jul

S dvama vrancima istaknuo se Radovan Vukoje, vinogradar/vinar iz Trebinja u BiH

Uvjerljivi

VRANAC 2011 Mediterranean – VUKOJE; VRANAC REGOČ 2018  – SOČO;  VRANEC 2015 Reserve – POPOV;  VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13. jul

Dobri

VRANEC 2017 Special Selection – TIKVEŠ; VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ; VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. Jul; VRANEC DISSAN 2017 – BOVIN

Na začelju

VRANAC 2017 probirna berba – BUK

Malaksalo kroz godine

VRANEC ALEXANDER 2007 grand cru – VIZBA VALANDOVO

PREKRETNICA! –  Na vrhu ove naše rang-liste vina su nekoliko manjih vinarija te jedne vrlo velike vinarije koja od prije nekog vremena ima izabrane posebne manje pogone odakle izlaze radovi elitne kakvoće. Kad je riječ o Bakhovu nektaru, na ovim našim balkanskim prostorima šira javnost nekako nije baš naviknula na to da više cijeni i voli eno-kreacije velikih proizvođača od eno-uradaka manjih vinara, a ovdje nismo ni svjedočili tome da renomirane inozemne, zapadne, vinske kuće investiraju u kupnju vinograda i gradnju podruma kod nas, kako to čine npr. u susjednim nam zemljama poput Mađarske, Bugarske…, k tome do početka ovog stoljeća i tisućljeća doimalo se nemogućime/nezamislivime da bi neki vinski posjed iz ove naše regije odlučio uložiti novac u vinski posjed i vinsku produkciju negdje u inozemstvu. A onda, s početkom ovog novog stoljeća i tisućljeća, počinje ugodno iznenađivati kuća-div s krajnjeg juga bivše države kao zajednice republika, tvrtka koja u svim navedenim segmentima u potpunosti preokreće prikazanu sliku!

Svetozar Janevski, vlasnik Tikveša i predsjednik Uprave kuće, te direktor Radoš Vukičević. Sveto Janevski na donjoj slici snimljen je u vinogradu Châteu de Gourdona. Lokalnim sortama Syrahu i Grenacheu na jugu Francuske uskoro bi se mogao pridružiti i Vranac! (Marijan Močivnik)

Riječ je o kompaniji Tikveš iz Kavadaraca u Sjevernoj Makedoniji, visoko plasiranoj na ovoj našoj degustacijskoj listi vezanoj uz vrance. Kuća Tikveš nekad je sa 20 posto sudjelovala u ukupnoj jugoslavenskoj produkciji vina. Tikveš danas, nakon oko 40 milijuna eura investicija startalih u 2003., u svome vlasništvu ima 1000 hektara vinograda a pod kontrolom drži još 5000 ha, posjeduje tehničko-tehnološki suvremeno opremljeni vinski podrum unutarnje površine 1500 četvornih metara i, u prostoru za dozrijevanje kapljice, 670 hrastovih bačava francuske izrade, zatim, produkcijski kapacitet tvrtke je 30 milijuna litara godišnje, a prodaja vina kreće se oko 15 milijuna butelja godišnje… Kroz 12 mjeseci ona ostvaruje promet od oko 28 miijuna eura! E, pa, vrijedi ponešto reći o njoj.

U kući Tikveš, koja je s obzirom na količinu produkcije rano stekla titulu giganta, zavrvilo je, najednom, ambicijama i najvišeg dometa u smislu kakvoće! Bitno je, pri tome, da se na vrijeme i spoznala potreba za iznimno kvalitetnim eno-savjetnikom, i to baš, u ovome slučaju, po mogućnosti, iz južnih i relativno klimatski sličnih geografskih prostora Europe kamo po geografskim koordinatama i sam Tikveš spada. Navrijeme se uvidjela i nužnost formiranja oveće – dimenzijama i potrebama kompanije primjerene – grupe enologa te stalne strukovne nadgradnje tih enologa na uglednim europskim vinskim učilištima i u radu izravno na ponajboljim vinskim posjedima ne samo u Europi nego i na drugim kontinentima.

Shvatila se i nužnost prikladnog segmentiranja proizvoda po kakvoći i cijeni te komuniciranja toga kroz marketing. Malo-pomalo količinu korektne pa i do vrlo korektne kapljice što je kao masovka izlazila iz kombinata Tikveš počela je u većoj mjeri pratiti kakvoća u smislu osebujnosti, osjetno dižući lijepom broju etiketa dodanu vrijednost i njome privlačeći pažnju i zahtjevnijeg kupca i potrošača. U novije vrijeme Tikveš se već u značajnoj količini ističe sjajnom i karakternom kapljicom uvelike i od domaćih, lokalnih vinskih kultivara, tako da na neki način ona produkcija za široki sloj potrošača ne da više ne dominira u precepciji vezanoj uz tvrtku, nego kao da pomalo ostaje u sjeni.

Svakako je jedan od ključnih preduvjeta za visok poslovni uspjeh s tendencijom i daljnjeg razvoja i unaprjeđenja to da na čelu kolektiva bude osoba s visokim profesionalnim iskustvom,  svjesna da bez dovoljno ulaganja i dobre organizacije te bez kvalitetnih zaposlenika kao stubova nema, u proizvodnji, ekskluzivnog i originalnog rezultata i zavidnog poslovnog ishoda i ugleda, osoba sa sposobnošću da u smislu struke i biznisa znalački izabere glavne suradnike što odišu visokom strastvenošću, i rasporedi ih po pojedinim sektorima,

Bog i batina, zapravo više bog s dobro posloženime svime nužnime u vlastitoj glavi, je šmeker (bitno za ovu djelatnost!) Svetozar Janevski, jedan od najjačih biznismena na europskom jugoistoku a vjerojatno najjači u Sjevernoj Makedoniji, vlasnik i predsjednik uprave kombinata Tikveš, ali i vlasnik više hotela s visokim brojem zvjezdica u Skopju te na Ohridskom jezeru. Sveto Janevski na poslovnoj sceni je dugo godina, okušao se i u segmentima kao što su pivarstvo, energetika, pa politika. Godine 1995. dobio je nagradu Best Manager of the Balkans!

Eno-savjetnik iz Francuske Philippe Cambie, koji, kako se čuje u kuloarima, već duže vrijeme razmišlja o tome da okupljanjem biranih pogona od jačeg potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi (suhiucasi)

Kao enologa-savjetnika u ime Tikveša angažirao je stručnjaka Philippea Cambieja iz oblasti glasovite francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Gledjući na neki način sa strane moglo bi se upitati je li Tikveš na čelu sa Svetozarom Janeskim pronašao Cambieja, ili je pak Cambie pronašao Janevskoga i Tikveš. Naime načuo sam da se iskusnome i dokazanome Cambieju već dugo glavom vrti ideja o tome da okupljanjem biranih pogona od potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu internacionalnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi. A čujem, kao najnovije, i to da bi Vranac mogao biti uskoro zasađen u dolini Rhône! Navodno u Tikvešu razmišljaju o tome da u Francuskoj u vlasnistvu dostignu stotinjak hektara pod trsjem!

Glavni enolog Tikveša Marko Stojaković (Marijan Močivnik)

Upravo kao štićenik Philippea Cambieja u kombinat Tikveš prije nekih 11 godina, tada kao 27-godišnjak, stigao je današnji glavni enolog Marko Stojaković, koji se, inače, školovao u Francuskoj, točnije u Bordeauxu i Montpellieru. Stojaković danas vodi ekipu od 12 enologa koji po preporukama njega i Cambieja redovito odlaze na nauk i usavršavanje u svijet, osim u Francusku najviše u Novi Zeland, Južnu Afriku i Australiju.

Kuća Tikveš u novije vrijeme svoj elitni segment vina stvara i plasira, kako je rečeno, unutar ekskluzivnog programa platforme Châteaux & Domaines baziranog na manjim pogonima što pokrivaju uže (mikro)klimatske, orografske i pedološki specifične cjeline kako bi vina s njih mogla odisati visokim karakterom teritorija, među najpoznatijim lokalitetima (i etiketama!) u Makedoniji su Barovo, Bela Voda i Lepovo. A 2018. godine Tikveš je, inače u statusu vlasnika, grupi Château & Domaines pridružio francuski Château de Gourdon lociran u blizini grada Bollène u južnome dijelu famozne francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Upravo s tom najnovijom akvizicijom Tikveš sada bere brojne visoke nagrade na međnarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice i kao kuća je u vinskome svijetu u fazi stjecanja visoke međunarodne reputacije.

Chateau de Gourdon i, na ulasku, Borče Ilioski (Marijan Močivnik)

Pjeskovito tlo s dosta vapnenca, nizak uzgoj, stare loze, mali prinos, konstantan maestral – preduvjeti za visoku kakvoću i eko-status (Marijan Močivnik)

Château de Gourdon – Terrasse à l’Ombre 2018 (suhiucasi)

Prvi vinogradi bili su tu, na brežuljkastom području kod Bollènea, podignuti 1870. godine. Posjed sada obuhvaća oko 65 hektara od čega je nešto manje od 50 ha zasađeno vinovom lozom (danas je prosječna starost trsova nešto viša od 45 godina, te dvorac (château) iz 19. stoljeća. Vinogradi su okrenuti prema jugu i nalaze se dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône (gdje se, inače, kazala mi je Sylvie Reboul iz Syndicata des vignerons Côtes du Rhône koju sam upoznao za jednog ocjenjivanja na Concoursu Mondial de Bruxelles, godišnje proizvede oko dva milijuna hektolitara vina!) a dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône Village, te tik uz apelaciju Châteauneuf-du-Pape. Visoka vrijednost lokacije je u tome što tu stalno pirka do puše vjetar maestral koji sprječava stvaranje vlage a time i razvoj bolesti na lozi, to istodobno znači i minimalnu potrebu za zaštitnim prskanjem, a dobitak je i u tome što je tlo pjeskovito s dosta vapnenca pa to u kombinaciji s odličnom eko-situacijom omogućuje rađanje jedinstvenih vrlo kompleksnih vina s izraženom aromatikom i karakterom. Zasađene su uglavnom crne domaće sorte poput Syraha i Grenachea no ima i Grenachea bijeloga i Grenachea sivoga, a sad se promišlja o tome da se sortiment jače obogati odgovarajućim bijelim kultivarima.

Vina Châteaua de Gourdon:

Kruna ili perjanica: Terrasse à l’Ombre 2018 (doslovno: terasa u sjeni, hladovini) – Kritičari širom svijeta podarili su mu ove godine pet zlatnih medalja, u Hong Kongu na China Wine & Spirits Best Value vino je nagrađeno velikom zlatnom medaljom, a najnoviji uspjeh su veliko zlato i titular Best in show na ocjenjivanju Mundus Vini spring tasting 2021 u Njemačkoj! Terrasse a l’Ombre (15,5 vol %) je mješavina syraha (65 %) i grenachea crnoga, syrah je dozrijevao u novom barriqueu od francuskoga hrasta, a grenache u betonskim cisternama.

Još su dva crnjaka – Vase de Pierre i Jolie Balade, Mistral Au Jardin je ružičasto, a  Terrasse au Soleil (doslovno: terasa na suncu) je 100% Grenache Blanc. Fontaine du Sud je pak kupaža… ♣

Sjećanje na sortu koju, ovdje, nažalost jedva da više susrećemo

NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA!

Nekad smo se i češće, i ovdje u Hrvatskoj, znali susretati s vinom od sorte Barbera, ali već dugo etikete s kapljicom od Barbere ne vidimo, a za taj kultivar jedva i da još čujemo. Barbera je bila dosta popularna i raširena u slovenskoj Vipavskoj dolini, u bivšoj zajedničkoj državi butelje s barberom od kleti Vipava znale su se naći i u trgovinama u Hrvatskoj, ako ne drugdje u Lijepoj našoj a ono svakako u Zagrebu. Barbere je bilo nešto zasađeno i u našoj Istri, valjda je ima još makar na popisu sorata u hrvatskim vinogradima što je redovito jednom godišnje dobijem od Agencije za plaćanje u poljoprivredi ne nalazim je navedenu. Što se tiče hrvatskog vina od čiste Barbere ne sjećam se da sam ga ikad i kušao.

Giacomo jr. i Raffaella Blogna uz boce njihove barbere Braida

Šteta je što je Barbera, očito, otpisana u našim krajevima, naime ona, uz prikladan pristup proizvođača u vinogradu i podrumu, daje vrlo lijepa mekana i dosta gusta, svježa i, unatoč alkoholu koji se nerijetko vrti i oko 14 vol %, vrlo skladna fino pitka vina zavodljive gotovo neprobojne tamne purpurne boje, te izražene voćnosti. Kao novinar i često pozivan na razne strane na vinske prezentacije, imao sam se prilike u vrline barbere osobno čvrsto uvjeriti u njenu glavnom svjetskom carstvu. Mnogo puta, možda i desetak godina zaredom, odlazio sam kao jedan od brojnih vinskih pisaca iz svijeta u Pijemont, u Albu te u obližnji joj grad Asti kao metropolu barbere a gdje je na proljeće tamošnji Konzorcij za vino Barbera organzirao prezentacije novih berbi spremnih za tržište i s dozvolom da dotične godine u pojedinim kategorijama izađu na tržište, uzorci ponuđeni na kušanje bili su iz vinogorja Asti, zatim Albe (gdje je car ipak bio Nebbiolo a gdje su barbere u odnosu na one iz apelacije Asti te one iz Nizze i Monferrata, izrazito korpulentne). Ovisno o terroireu ali i, dodatno, još i pristupu vinogradara i vinara koji se treba odlučiti za kvalitativnu kategoriju kapljice, vina su bila u rangu baznog (base; najčešće mlađi i jednostavniji eno-uradci) i u rangu superiore, na još dodanu vrijednost u grupi superiore upućivala bi, unutar naziva vina, imena dragih ili po nečemu zaslužnih osoba odnosno toponimi, nazivi vinograda. Kao jedno od prvih i najvažnijih imena iz svijeta barbere može se izdvojiti obitelj Giacoma Bologne a kao jedan od najznačajnijih naziva podruma pak Braida, iz mjesta Rochetta Tanaro kod Astija. Barberu inače u Pijemontu u svom proizvodnom portfelju imaju gotovo svi, pa i oni najpoznatiji proizvođači Barola i Barbaresca međutim ne i kao glavni proizvod, a od ostalih vinskih kuća koje po značenju baš za barberu treba spomenuti uz Braidu su  još i Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, Marchesi Alfieri, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Tenuta Montemagno, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bruno Rocca Rabaja, Cascina Luisin, Bersano, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin…

Odlična Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone – Braida

Braidu danas vode sin i kćer enologa-seniora  Giacoma – Giacomo jr. također kao enolog, i Raffaella kao čelnica tvrtke. Obitelj Bologna, specijalizirana za barberu, nedavno je, u čast Giacomu senioru i u želji da ponovno jače skrene pažnju ne samo talijanske nego i svjetske javnosti prema barberi, nekako uvijek kad je riječ o Bakhovu nektaru iz Pijemonta u sjeni Nebbiola i vina Barolo i Barbaresco, organizirala je ovih dana veliku degustaciju barbera s ciljem da se i na taj način prema široj javnosti istakne njena visoka vrijednost. Giacomo jr. i sestra mu Raffa, kako je zovu skraćeno, zaigrali su pri tome jače i na segmentu koji se kod vina posebno cijeni a koji se do sada, lako moguće i zbog taninske superiornosti Nebbiola (za Barolo i Barbaresco), Barberi baš i nije naročito priznavao, a to je sposobnost dugog odležavanja, naravno u optimalnim uvjetima ambijenta, i kroz taj period i ostvarenje daljnjeg značajnog razvoja i organoleptičkog napretka vina. Raffaella Bologna, s kojom sam se dosta družio prilikom mojih boravaka u Pijemontu na konzorcijskim prezentacijama barbere ali i kad bih tamo boravio i na prezentacijama barola i barbaresca, javlja mi da su za ovu degustaciju pozvali da na kušanje pošalju svoja vina proizvođače kako slijedi: Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, La Tanarella, Baldi, Vigne dei Mastri, Pavia Agostino, Gozzelino Stefano, Colle Manora, Conte Nuvoli di Grinzane, Castello Gabiano, Gianni Doglia, Fea, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Anziano Felice, La Gironda, Cantina di Nizza, Aresca, Cantina Maranzana, Tenuta Montemagno, Cascina Poggia, Gozzelino Sergio, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bersano, Poggio Ridente, Cascina Garitina, Cordara, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin, Villa Giada, Giacomo Scagliola, Bel Sit. Domaćini, nadaleko znani po svojim Barberama d’Asti Bricco dell’Uccellone, Bricco della Bigotta i Ai Summa, uspjeli  su skupiti lijepi broj upravo starijih Barbera d’Asti doc, Barbera d’Asti doc superiore i Barbera Nizza Monferrato, najstariji uzorci bili su iz 1998. godine, dakle u dobi od 23 godine na plećima.

____________________________

Sorte

BARBERA NERA – Evo što o sorti Barbera kaže stručna literatura, primjerice talijansko izdanje Vino è… Vitigni autoctoni, te veliki Ampelografski atlas izdan još 2003. u Zagrebu a kao autori kojega su potpisani sveučilišni profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta – Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Nikola Mirošević, te znani Zdenko Turković, osobito zaslužan za svojedobni procvat vinogradarstva i vinarstva u Zlatnoj požeškoj dolini.

Sinonimi su Barbera nera, Barbera noir, Barbera blaue, Barbera black. Porijeklo i rasprostranjenost: Barbera je vrlo stara sorta talijanskog Pijemonta, gdje se najviše i uzgaja. Najpoznatije apelacije su Barbera d’Alba (Cuneo), zatim Barbera d’Asti (Alessandria) i Barbera d’Asti s podzonama Nizza i Tinelle. Na Apeninskom poluotoku ima je još u oko 35 provincija, čak i na dubokom jugu, npr. u Campaniji i na Sardiniji! Dok se u Pijemontu najčeće proizvodi kao jednosortno vino, dotle se u drugim pokrajinama ona uglavnom miješa s drugim lokalnim sortama. Ima logike u tome, posebice u nešto novije vrijeme globalnog zatopljenja, naime s obzirom da Barbera uz lijepu gustoću ima i odlične kiseline, visoku ukupnu kiselost, ona proizvođačima vina naročito na jugu Čizme dobro dođe za miješanje s drugim, lokalnim kultivarima, da bi kupaži popravila ukupnu kiselost i poboljšala svježinu i pitkost.. U Hrvatskoj je zabilježena samo u Istri.

Botanička obilježja: cvijet je dvospolan. Odrasli list je dugoljast, srednje veličine, peterodjelan. Vitice su jake i bujne. Zreo grozd srednje je veličine, rastresit ili tek nešto gušći, valjkast ili stožast, sa sugrozdićem na dugom ogranku. Zrele bobice su dosta velike, crnomodre, meso je sočno, sok slastan, blago trpak.

Fenološki podaci: za Barberu su osobito pogodna dublja plodna ilovasta tla sa srednjim sadržajem aktivng vapna, neka tla i s dosta vapnenca, te pjeskovita tla. Sorta voli tople brežuljkaste položaje i umjerenu klimu. Najviše se uzgaja na račvasti način i reže na reznike. Rodnost joj je dobra, međutim dakako za postizanje veće kakvoće roda ne treba je pustiti na duže reznike pa da se onda razmaše. Otpornost u cvatu dobra je. S obzirom na termin dozrijevanja Barbera spada u treće razdoblje. Iskorištenje: uz nešto veći prinos Barbera daje ugodno pitka stolna vina vrlo tamne rubinske boje, sa do eventualno 13 vol % alkohola, te s vrlo izraženom ukupnom kiselosti od 7 do 9 g/lit. Vino je, kako je već navedeno, dragocjeno za križanje s kapljicom od sorata što daju nižu kiselost. Vino od Barbere dosta se dobro drži kroz vrijeme, i pri tome i izgrađuje. Kad je s boljih vinogradskih pozicija i priređena na nizak prinos te kad je grožđe prezrelo, Barbera daje puna gusta pa i jače alkoholna crna vina visokog ekstrakta, dobre voćnosti i visoke kakvoće. Kad je s iznimno dobrih pozicija moglo bi se je po kvaliteti roda usporediti s vrhunskim merlotom, bitna razlika između takve premium barbere i premium merlota je izražena Barberina kiselost. Po gospodarskoj vrijedosti, Barbera, s obzirom na osobito dobar odnos između mase i kakvoće prinosa, pripada natprosječnim crnim sortama. ◾

_______________________________

Primjedbe kao rezultat kušanja: vina su u tehničkom pogledu SVA bila ispravna, logično je da su ona starija pokazala vremešnost, ali bitno je da ta starija vina nisu izgubila na svježini u mjeri da bi ih se smatralo prestarjelima, neka su vina jače pokazivala utjecaj koji je na njih ostavila bačvica kamo su i stavljana između ostaloga upravo i stoga da bi vino iz drveta izvuklo elago-tanine što će mu, uz primjerenu ukupnu kiselost, pomoći da se duže održi u dobroj kondiciji. Kod nekih vina s malo jače paljenim dužicama uz fenole ne baš najbolje kategorije su se izvukle i nešto jače iskazane arome vanilije, to samo pokazuje da je vinaru nužno znati dobro izabrati bačvara od kojega kupuje bačvice i izabrati stupanj palenja.

Vinogradarski prizor iz Pijemonta

Zaključak: Barberu d’Asti valja smatrati ne tek vinom koje je nužno trošiti samo dok je mlado nego je treba promatrati i kao vino s izgledeima za uspješno odležavanje i starenje. Ali, oprez: barbera ima neki svoj način dozrijevanja i razvoja kroz vrijeme a među momentima na koje treba najviše obratiti pažnju kod barbere predviđene i za odležavanje upravo je, ponavljam ono što je rečeno u izvještaju s degustacije, i kvaliteta bačve, kako glede drveta od kojega su izrađene dužice tako i glede načina palenja, a važni su i veličina bačve i dužina boravka vina u bačvi, konkretno dobra usklađenost zapremnine bačve i trajanja boravka vina u njoj.

Barbera

Barbere koje su na kušanju najviše oduševile, ne u smislu visine bodova kako bi ih zacijelo osvajale na klasičnom ocjenjivanju vina u lovu na medalje, nego kao vina koja dosta jasno govore o teritoriju odakle dolaze te, na neki način, i ljudima koji tamo žive, dakle koje imaju, kako bi rekli Francuzi, svoj coup de coeur, odnosno specifičnu srčanost vlastita kraja: Gozzelino Stefano Cascina Vigna – Barbera d’Asti Superiore 2012; Marchesi Incisa della Rocchetta – Barbera d’Asti Superiore Sant’Emiliano 2012; Cascina Castlet – Barbera d’Asti Superiore Passum 2011; Tenuta Montemagno – Barbera d’Asti Superiore docg Mysterium 2011; Poggio Ridente – Barbera d’Asti Superiore San Sebastiano 2010; Cascina Poggia – Barbera d’Asti Superiore 2009;  Villa Giada – Barbera d’Asti Superiore La Quercia 2005… ♣

_______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

                                        _____________________________

DARIO ČINIĆ, Rovinjola, Rovinj

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

   kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 05. 2021 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

Slavonija/Slavonia

(mpc/pp: L) NEBBIOLO 2017 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija Kutjevo • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • vrlo toplo • dotjerano • skladno • zrelo • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • dosta svijetlo – tipično za sortu ■ NA NOSU umjerene jačine – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na floralno (cvijeće: suho / tamno) • vegetalno/herbalno – diskretno • začinsko bilje/mirodije • na voćnost (plodovi: domaći  – crveni – plavi / koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – vrlo uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog / toplog  završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  pečena perad, duže pirjano crveno meso, pikantni odležani tvrdi masni sir…) • čaša: srednja do velika –  tip: bordeaux • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) FRANKOVKA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • dosta gusto • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati – vrijedi mu ostaviti još malo vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti /  svježi – nijansa orašastoga/badem. diskretno) • mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno) • osjet plemenitog drveta – čokolade • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • grije • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18  ̊ C

____REVIJA VRANAC/Vinski klub ____

S kušanja vina od sorte Vranac u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

 

VRANAC 2016 Riserva (Imotski, Vučja Draga, Podvornice; 14,5 vol %; mpc. XL-XXL) – GRABOVAC

 A’GUPKA vranec  2012 (Tikveš, 15,5 vol %; mpc: XL) – BOVIN

 

BELA VODA 2016 (Vranac 50 % & Plavac mali 50 %; 14,5 vol %; mpc: XL)– TIKVEŠ Chateaux & Domaines BELA VODA

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 (Trebinje, 14,5 vol %) – VUKOJE

VRANEC IMPERATOR 2018 (Tikveš, 15,0 vol %; mpc. XL) – BOVIN

VRANAC 2015 Rezerva (Trebinje, 15,0 vol %) – VUKOJE

VRANAC VLADIKA 2013 (Podgorica, Vranac 80%; 14,5 vol %)  – PLANTAŽE 13. jul

 

VRANAC 2011 Mediterranean (13,5 vol%) – VUKOJE

VRANAC REGOČ 2018 (Dalmatinska zagora, Imotski; 14,0 vol %) – SOČO

VRANEC 2015 Reserve (Tikveš, 14,0 vol %) – POPOV

VRANAC 2016 Pro Corde (Podgorica, 14,0 vol %; mpc. M) – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC 2017 Special Selection (Tikveš; 14,0 vol %; mpc. M) – TIKVEŠ

VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ

VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC DISSAN 2017 (14,0 vol ) – BOVIN

_________________________

 FRANCUSKA FRANCE

Cotes du Rhone

–  (mpc: XXL-XXXL) TERRASSE a l’OMBRE 2918 –  CHÂTEAU de GOURDON (Tikveš Chateaux & Domaines)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Cotes du Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD: Terrasse a l’Ombre • kosina/slope • sorta/variety: Syrah (65 %), Grenache noir (35 %) • loze stare/vines old ■ PODRUM/CELLAR dozrijevanje/maturation: syrah: drvo,/wood, grenache: betonska cisterna/cement ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 17.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: AOC Côtes du Rhône • 15,0 vol%• Tikveš Chateaux & Domaines • 15,5 vol% ■ DIZAJN: uredno – pedantno

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama • lijepo se pije uz hranu – već pomalo prikladno i uz meditaciju • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti / kupina, malina • začinsko bilje/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano  – grije • tanin: uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino  gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • čaša: – velika – rhone • 18  ̊C

_________________________

LEGENDA 

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

Cijene/prices, 0,75 lit: S = 35kn (5€) ; M = 36-75 kn (5-10€) ; L = 76-110 kn (10-15 €) ; XL = 111-150 kn (15-20 e) ; XXL = 151-220 kn (20-30 e) ; XXXL = iznad 220 kn (over 30 e)