KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 10.2016 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
SADRŽAJ / CONTENTS
U 2016. 10 MILIJARDI DOLARA OD TURIZMA? • OIV: WORLD WINE PRODUCTION 2016 • ŠKOLA VINA KOD BAKHOVA SINA • ROMANÉE CONTI i ZAGREB VINO.COM • PUTOVNICA PLAVAC MALI • SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH • MEAT (MEET; EAT) the KING • KARIZMA sa the KINGOM • FRANCUSKI ZA SOMMELIERE • NOEL KAO DOGAĐAJ GODINE • RODIZIOVA PRVA ZAGREBAČKA GODIŠNJICA • MONTRACHET u ZAGREBU • AUSTRIJSKO VINO u SHERRY’S-u • KRACHER FINE WINE EVENT • PRVO DESETLJEĆE VILLE SANDI u HRVATSKOJ • JACK DANIEL’S PARTY • KUPUJMO HRVATSKO, i SAJAM ZIMNICE • OPTIČAR ŠČUREK • TERAN OD REFOŠKA, i REFOŠK OD TERANA • PJENUŠAC ZA ZAGREBAČKU GRADONAČELNICU • PORTUGISCI u PLEŠIVIČKOJ KLETI USRED METROPOLE • KORAK SUR LIE u HRAMU KULTURE • PLEŠIVIČKI TRIS i CASANOVA di NERI • ANTEPRIMA DI TOSCANA 2017 • WINE & MUSIC
___________________________________
Hrvatski turizam
U 2016. 10 MILIJARDI DOLARA? – Početak listopada, iz Hrvatske turističke zajednice lijepe vijesti: tadašnji ministar turizma Anton Kliman preko medija javnog informiranja govorio je o iznimno uspješnoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj u 2016, godišnji rekordi su već bili oboreni na trima frontama – u broju posjeta, u broju noćenja, i u prihodu. Kliman je spomenuo da se s ovim dosadašnjim rezultatima i po pokazateljima za dalje na kraju godine očekuje ukupan prihod od nekih 9,5 milijarde dolara, no kako je naveo i da bi prinos od stranaca iznosio 8,5 milijardi a prinos od domaćih gostiju 1,5 milijardu dolara, zapravo ispada da je riječ o 10 milijardi! Bravo!
Kako će sve ići u idućim godinama, vidjet će se. U 2016., to treba priznati, profitirali smo glede gostiju na nedaćama drugih zemalja, nama u turizmu jakih konkurenata. Idućih godina ako se turbulencije u svijetu nastave moguće je da se nedaće što su pogodile naše konkurente sruče, barem u nekoj mjeri i na nas, a, s druge strane, ako se situacija smiri konkurenti će se ponovno uzdignuti, dakle u oba slučaja možemo biti opet u podjednakom startnom položaju. Iako je radovanje kad se u nečemu dobro uspije sasvim logično i normalno, pa i potrebno, trebamo biti oprezni i mudri za budućnost, dakle nakon (kraćeg!) perioda slavljenja uvijek se valja vratiti u stvarnost, i od ove sezone štošta naučiti. Poslije detaljne analize vidjeti što možemo još popraviti, a zacijelo toga ima. O detaljima neka rasprave odgovorni, ovdje bih tek spomenuo to kako se mnoge primjedbe hotelijera i ugostiteljskih djelatnika odnose na probleme s radnom snagom, posebice s onom visokokvalificiranom i pouzdanom za objekte više kategorije. Po meni još nešto je bitno: uspješan turizam generator je razvoja poslovnih aktivnosti u raznim gospodarskim sektorima, za nas kao i poljoprivrednu zemlju svakako je bitno da najprije plasiramo proizvode domaće agrikulture. Poljoprivredu i proizvodnju hrane naprosto moramo od logičnog logističkog pratitelja turizma dovesti do jednog od protagonista u našoj turističkoj ponudi! A nemam osjećaj da se to kod nas radi kako treba. Danas su ljudi sve osvješteniji i zahtjevniji na području ekologije, zdravlja, prehrane, traže tipične autohtone, tradicijske domaće proizvode, a zbog svoje visoke specifičnosti neke od njih, poput vina i delicija kao što su razni sirevi, pršuti, kulen, naravno kad su oni proizvedeni u visokoj kakvoći i ima ih u ponudi, standardiziranih, u određenoj barem minimalnoj tržišno prihvatljivoj i zanimljivoj količini te kad se njihovo zemljopisno porijeklo, postojanje i vrline prikladno iskomuniciraju najširoj javnosti, oni postaju veliki magneti za turiste te i ruralnim područjima što nisu nužno uz more, daju dimenziju turističkih. ♣
Evo, nekoliko prizora iz jednog od naših turističkih bisera – Bola na Braču:
Bol – središte mjesta
Bol – pogled na plažu i jedinstveni Zlatni rat (rt)
Tobogani, skakaonica – od plastike i za napuhavanje
Arhitektura, i prozorski detalji
Berba 2016 – u podrumu Stina Vino: lijevo je enolog Rikard Riki Petrić
U lijepoj prostranoj kušaonici Stina Vina u zgradi nekadašnje Dalmatinske poljoprivredne zadruge Bol. Tu je i novi moderno opremljeni vinski podrum. Ponuda vina velika je, od pjenušca preko baznog bijelog i crnog vina, pošipa, bijelih i crnih cuvéea i dobrog Tribidraga (Crljenka, Zinfandela) kao noviteta, pa do plavca u više izvedbi, od kojih su najbolje Plavac mali 2012 barrique, pa stepenicu više Plavac mali 2012 Majstor (starije trsje, jača selekcija grožđa, nove bačvice), te superiorni Stina 2011 Remek-djelo. Na slici uz vina su znani bolski ugostitelj Stanko Marinković (Ribarska kućica) i mlada – upravo završena! – enologinja Ema Carević
OIV – Jean-Marie Aurand, glavni direktor
Global economic vitiviniculture data
OIV NEWS: WORLD WINE PRODUCTION 2016 – Global wine production 2016, excluding juice and musts, is likely to reach 259.5 million hectoliters., This is a decrease of 5% compared with 2015, and it ranks this year’s harvest among the three poorest years for production since 2000, according to the OIV’s early estimates. The initial information about the world wine production in 2016 have been presented recently by OIV’s Director General Jean-Marie Aurand (photo) at the OIV headquarters in Paris.
Production 2016 is among the lowest in 20 years, yet with highly contrasting situations as a consequence of climatic events.
Italy (48.8 mhl) confirms its place as the leading world producer, followed by France (41.9 mhl) and Spain (37.8 mhl). After two poor harvests, Romania (4.8 mhl) returned to a good level of production. A higher level of production was recorded in the United States (22.5 mhl). In South America, production plummeted in Argentina (8.8 mhl), Chile (10.1 mhl) and Brazil (1.4 mhl). Australian production (12.5 mhl) and New Zealand production (3.1 mhl) was on the rise. ♣
ŠKOLA VINA BAKHOVA SINA – Znani novinar 24sata i dugogodišnji vinski pisac i bloger te degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin objelodanio je ovih dana knjigu Škola vina Bakhova sina. Neki koji znaju da je Iwek i Samoborec i šaljivdžija te koji na naslovnoj stranici vide bačvicu i, odmah, DVIJE butelje i veliku punu čašu a još nisu pažljivije prolistali odnosno pročitali knjigu kroz smijeh mu, zadirkujući, pjevuše znanu popevku Samoborci piju vino z lonci, Samoborke z demižonke… Međutim, dakako, ta opjevana samoborska tehnika pijenja nema veze s ovom knjigom. Posve suprotno: odmah na početku knjige Iwek čitatelja savjetuje mudroom grčkom uzrečicom: MEDEN AGAN, koja znači: NIČEGA PREKOMJERNO!
Naslovna stranica privlači i ozbiljnom rečenicom recenzenta u dnu: Sjajno napisano, zanimljivo i iskreno, u jedinstvenom stilu.
Kozarčanin se postavio u ulogu nastavnika i nastavu nudi od predškole, pa, po razredima, kroz osnovnu školu i srednju školu do velike mature koja omogućava pohađanje akademije. Evo nekih naslova u tijeku ovog školovanja: O bojama, mirisima, okusima, Čarobna riječ terroir, Svaka prigoda ima svoje vino, I mirna vina su puna strasti, Biserje pjenušavih vina, O sortama, tlu, klimi, O ocjenjivanju vina, O 10 vinskih grijeha i sedam zapovijedi, O staklu, drvetu, O vinu i zdravlju, O povijesti, O zabludama, O istinama o vinu… Za posljednji dio je ostavljena vrlo korisna abeceda pojmova.
Na kraju knjige: Puno je vinopilaca, vinoljubaca, vinoznalaca… ali malo ih je koji mogu suptilno razumjeti vino. Mislim da je Ivo Kozarčanin među tih malo, napisao je lijepo Damir Josić, baranjski vinar i ugostitelj, vlasnik restorana u Zmajevcu… ♣
ROMANÉE CONTI & ZAGREB VINO.COM – Ivan Dropuljić i Mario Mendek: je li pao dogovor? Radionica na festivalu Zagreb Vino.com 2016, krajem studneoga: Romanée Conti, Côte de Nuits, Vosne Romanée – dvije berbe, tamo negdje oko 2000 i 2001, s pozicija Echezeaux, La Tâche, Richebourg, Romanée Saint Vivant. Vina koja slove kao najbolja na svijetu. Baza je Pinot noir. Još 1780. godine nadbiskup Pariza vina iz vinograda Domaine de la Romanée Conti nazvao je samtom u butelji. Ulaznica na radionicu na Zagreb Vino.comu bila bi oko 500 eura! ♣
PUTOVNICA PLAVAC MALI – Europu ćete danas proći samo s osobnom iskaznicom, a Dalmacija je upravo uvela – putovnicu! Ipak, nije riječ o bilo kakvoj putovnici: ova je za Republiku Plavac mali. Izdaje je, ciljano na ime, Veleposlanstvo Plavac mali u Zagrebu, konkretno Udruga Plavac mali Zagreb, koju čine brojni poslovni ljudi što žive u hrvatskoj metropoli a veliki su ljubitelji vina od Plavca maloga.
Cilj udruge Plavac mali Zagreb je poticanje sadnje vinove loze i širenja nasada Plavca maloga, čime se želi pomoći očuvanju i kvalitetnom iskorištenju zemljišnih resursa našeg južnog priobalja i južnih otoka te spriječiti betonizaciju jadranske obale, kao i pridonijeti ostanku domaćih mladih ljudi na zemlji uz more. Na Plavac mali gledamo kao na hrvatski brand, nešto što smo naslijedili od djedova i što možemo ponosno ostaviti unucima, nešto što je samo naše i što će nas uvijek vezivati uz naš zavičaj – kaže Željko Stipinović, predsjednik udruge i aktualni veleposlanik Plavca maloga.
Kao i na svakoj putovnici, tako je i na ovoj ostavljeno dosta stranica za vize, a u ovome slučaju vize su ne nešto što omogućuje dolazak negdje nego nešto što omogućuje radosni odlazak od nekuda, naime predviđeno je da na prazne stranice svoje pečate stave vinari koje vlasnik putovnice posjeti i kod kojih se uvjeri u visoke vrijednosti plavca. Navodno povlašteni posjednici putovnica nakon popijenih pet čaša plavca kod posjećenoga vinara dobivaju od njega butelju kao suvenir za ponijeti kući!…♣
SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH – Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga imala je ovih dana i te kako razloga za slavlje: dobra jematva s više strana! Bablje ljeto donijelo im je puno zadovoljstva: s grožđem što su ga pobrali vrlo su zadovoljni, zatim, osvojili su, za Rosé brut, titulu šampiona na ocjenjivanju ponajboljih hrvatskih ružičastih pjenušaca u Bolu na Braču, bio je tu i rođendan Nikole Šembera, kao kruna svemu – uspješno položeni završni ispit Nikole Šembera na studiju vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu! Čestitke!
Tata Zdenko, mama Ivanka i sestra Lucija, aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije, te baka i djed dakako – presretni. Nagrade zaredale, a eto nakon dede Stjepana i tate Zdenka nova generacija spremna je nastaviti i unaprjeđivati obiteljski posao! Još kad Lucija završi studij ekonomije, pa tko će Šemberima – u tolikoj mjeri i na više područja (koja jedno bez drugoga ne mogu!) strukovno obrazovanima – biti ravan!
Zdravica kod Šemberovih uz šampionski Rosé brut i Amfora crni pinot koji je bio Nikolin diplomski rad. Na čašici veselja pridružio im se kum i prvi susjed te vinogradar i vinar Zdenko Vučinić. ♣
MEAT THE KING, MEET THE KING, EAT THE KING! – Meat the King (Meso – Kralj), Meet the King (susretni se s Kraljem), i Eat the King (pojedi Kralja). Tako to funkcionira kod Tihomira i Snježane Smoljanac u njihovu boutiqueu mesa i specijaliteta od crne slavonske svinje Meat the King u zagrebačkom Boćarskom domu i ispred toga boutiquea, gdje se povremeno petkom odnosno subotom na degustaciji Smoljančevih dugo odležavanih steakova s roštilja i mesnih prerađevina te vina nekog od znanih hrvatskih vinara kao gosta – ovaj put bili su Zdenko i Nikola Šember s Plešivice s pjenušcima i rajnskim rizlingom iz nekoliko godišta – okupi ekipa pozvanih poslovnih partnera i prijatelja-gourmeta. Sjajni steakovi, sjajne kobasice (samo meso, sol i papar, BEZ famoznih E-dodataka/konzervansi), odličan namaz od čvaraka i svinjske masti, izvanredni svježi čvarci… Poseban Šemberov RR 2008 iz magnum, kako li je samo prijao upravo uz te, dan prije napravljene prhke čvarke!… ♣
KARIZMA & MEAT THE KING! – Zamislite: u Hrvatskom zagorju, ponad Krapinskih toplica i, tradicijski, u carstvu gemišta, naravno bijeloga, postoji vinogradarsko/vinarski posjed na brijegu i na krasnoj poziciji koji u vinogradima ima oko 70 posto crnih sorata, a 30 posto bijelih! A od crnih to su Cabernet sauvignon i Merlot, od kojih se proizvode vrlo respektabilna vina, konkretno Cabernet sauvignon, te Karizma, cuvée od 70 posto caberneta i 30 posto merlota. Vina su duže dozrijevana u drvu, puna su, sasvim sigurno mogu biti jedan od jačih magneta za potrošače, i za turiste. Riječ je o imanju Petrač, Hrvoja Petrača. Drugi magnet svakako su krdo crvenog angusa te svinje, sve iz vlastitog uzgoja. Angus i svinje osim u pećnici i na roštilju završavaju, dakako, i u mesnim prerađevinama – špeku, šunki, kobasicama, krvavicama, čvarcima…, koje pak nisu u široj prodaji ali se mogu, skupa s vinom, po dogovoru kušati u vinariji.
Kuća Petrač upravo je na tržište izašla s novim godištem Karizme, berbom 2012, a iza Nove godine izlazi i sa samostalnim cabernet sauvignonom, također iz 2012. a nazvanime 999 jer ga je, s obzirom da se težište jače želi staviti na vino Karizma, ovaj put napunjeno samo 999 butelja. Na pitanje zašto se vino kad je u tako maloj količini nije napunilo u marketinški prikladniji volumen tj. u magnume, komercijalni direktor Matko Jure Šutalo odgovara da je to stoga što su butelje već i prije nego li je u njih napunjeno vino bile zakaparene od strane više uglednih ugostitelja, nekih i iz Splita, u tome glavnom dalmatinskome gradu Petrač je s kapljicom prisutan navodno u oko 80 restorana. Prezentacija Karizme 2012 održana je u vinoteci Vintesa u Zagrebu, a u sljubljivanje vina s hranom uključili su se Tihomir Smoljanac s odležanim mesom od govedine i svinjetine Meat the King te kao pečenjar iskusni chef Belizar Miloš, inače glavni kuhar restorana Agava iz Zagreba (na slici se sakrio iza Smoljanca da ga partner iz Agave ne vidi kako fuša naokolo…).
Pred Božić Petrač izlazi s bijelim pjenušcem Breg Chardonnay blanc de blanc brut te s Roséom Breg brut od cabernet sauvignona iz 2014., oba su rađena klasičnom, šampanjskom metodom, a od veljače 2017. će tržištu biti dostupna i Petračeva graševina iz 2016. ♣
FRANCUSKI ZA SOMMELIERE – Na Europski dan jezika Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskoga jezika, polaznica Vinske akademije WSET L2 i članica Hrvatskog sommelier kluba, održala je uvodnu radionicu vinskog francuskog jezika za sommeliere na Akademiji vina u Zagrebu. Nakon kratkog uvoda o važnosti francuskoga jezika i frankofonije u svijetu, posebno za područje enologije i gastronomije, dvadesetak je sommeliera dobilo pred sebe zadatak – abecedu francuskoga jezika koju su, uz pomoć prof. Vukelić, ispunjavali pojmovima iz svijeta vina. Sommelierima su dana bazna pravila čitanja francuskoga jezika, jer jezik je poput vina: najprije ga malo kušaš i svidi ti se, a onda ga sve dublje otkrivaš i svakim novim gutljajem i svakom novom rječju vidici se šire i mogućnosti su veće, bolje, zanimljivije, rekla je prof. Vukelić. Na kraju radionice, uz vodstvo mr.sc. Franje Francema i uz pomoć sommeliera Darka Lugarića, održana je organoleptička analiza dvaju vrhunskih vina vinarije Belje – na francuskom.
Projekt učenja stranih jezika za sommeliere prof. Vukelić namjerava proširiti i na talijanski i španjolski. Cilj je da svi naučimo više, da znamo više, da vrijedimo više, da težimo višem. Lako je biti poput mnogih i ostati u sredini. Izdignimo se učenjem, proučavanjem, znanjem. Budimo bolji – poruka je prof. Vukelić.
Tečajevi vinskog francuskoga jezika najavljeni su u dva smjera, od listopada 2016. u Francuskoj Alijansi u Zagrebu održavat će se za vinoljupce kulturološke radionice vezane uz vinske pojmove, a u kušaonici i trgovini francuskih proizvoda French Store također u Zagrebu radionice sljubljivanja francuskih sireva i vina. Program za profesionalce u obliku ciljanih radionica posebno je osmišljen za sve kojima poslovno treba francuski (enologe, sommeliere, vinare, ugostitelje, učilišta, udruge). ♣
Noel: Ivan Jug (desno) i Goran Petrić
NOEL KAO DOGAĐAJ GODINE – Da, Noel kao događaj godine! Noël je na francuskome Božić. Božić i jeste događaj godine, ali ovdje govorim o Noelu kao restoranu. Kad su sommelier Ivan Jug i chef Goran Kočiš nakanili napustiti zagrebački restoran Apetit da bi se, kao suvlasnici, i još s jednim partnerom, samostalno upustili u ugostiteljsku priču pa kad su, k tome, odlučili s radom nastaviti u objektu u kojemu je neko vrijeme poslovao kontroverzni chef Dino Galvagno, počela su velike iščekivanja i širile se velike nade u nešto osobito ekskluzivno, elitno. Napokon, nedavno je bilo otvorenje. Reakcije? WOOOW! Restoran Noel, u ulici Popa Dukljanina i na strateški značajnome mjestu – u susjedstvu su sjedište HDZ-a, Hrvatska narodna banka, Privredna banka, ured poduzetnika Petrača, vinoteka Vivat Fina Vina, građevina znana kao džamija a koja je nekad i bila džamija – moderna je dizajna, kapaciteta je četrdesetak sjedećih mjesta, usmjerenje je na francuski stil kuhanja ali s lokalnim, dakle ovdašnjim namirnicama. Zasad stvar funkcionira odlično, pohvalit će se Ivan Jug (desno), na slici s kolegom konobarom Goranom Petrićem… ♣
A GAROTA DE IPANEMA PURPLE ANGEL RONALDINHO FEIJAO TROPEIRO… – Salada de batata cum maionese, salada de pepino (krastavac) cum iogurte, palmito (srce palme), salada de alho poro (poriluk), cousse cousse cum roma (šipak), salada de vegem (mahuna), feijao tropeiro (brazilski kaubojski grah), coxina (nešto kao piroška s kosanom piletinom), churrasco piletina, svinjetina i govedina, mamljenje sjajnim (čileanskim) vinima Purple Angel i Montes Folly Syrah te dresom Ronaldinha, a garota de Ipanema… Rođendan i prva godišnjica brazilskog restorana Rodizio u Zagrebu… ♣
Showbusiness i vino
MONTRACHET u ZAGREBU – Svojedobno, davno, Philippine de Rothschield vratila se iz cirkuske šatre u obiteljsko vinsko carstvo i kao nasljednica uspješno vodila glasoviti bordoški vinski posjed Château Mouton Rothshield. Iz svijeta spektakla, s pozicije glazbenog producenta u Parizu, u osamdesetim godinama prošlog stoljeća na poziv vremešnog oca iz francuske metropole doma se, u Burgundiju, u po Bakhovu nektaru glasovito selo Puligny Montrachet, vratio i Olivier Leflaive, danas voditelj jedne od najcjenjenijih burgundijskih vinskih kuća. Olivier je došao natrag doma da kao pripadnik 18 generacije obitelji vinogradara i četvrte generacije vinara nastavi s vinskim businessom.
Nakon vremena provedenoga u vođenju imanja zajedno s Anne-Claude Leflaive, Olivier je 1985. odlučio krenuti samostalno, svojim putem – bez hektara vlastitog terena. Malo pomalo uspio je kupnjom doći do svojih sadašnjih 20 hektara vinograda i oformiti kvalitetnu suradnju s lokalnim vinogradarima na još oko 80 ha, dakle sada barata s grožđem s ukupno oko 100 ha trsja. Vinogradi su sađeni gustoćom i do 10.000 loza po hektaru, pristup je na kolosijeku biodinamike ali nije certificiran, prinos na pozicijama 1er i Grand cru u 2013 bio je jedva 50 hl/ha.
Rezultat? Sjajna vina od Chardonnaya, posebice Puligny Montrachet 1er cru Les Folatières te, osobito, Chassagne Montrachet 1er cru Clos Saint-Marc a naročito Bâtard Montrachet grand cru Domaine. Vina koja su od grožđa iz vlastitih nasada označena su na etiketi kao Récolte de Domaine, a ona u kojima je i grožđe iz kooperacije, bez obzira na to što stručna ekipa Oliviera Leflaivea pomno nadgleda rad u trsju, kao Produit de France…
Na degustaciji u vinoteci Svijet vina uvoznika Dine Acrobata u Zagrebu opet nešto vrlo neobično, ali nevezano za showbusiness: to burgundijsko prijepodne otvoreno je sa sjajnim, nevjerojatno bogatim šampanjcem Valentine Leflaive extra brut, koji se i proizvodi na imanju u Champagnei na Côte de Blanc, 48 je mjeseci bio na talogu u butelji prije degoržiranja, i stvarno je hrabrost čak i kušanje triju mušketira Montracheta (Puligny 1er cru i Chassagne 1er cru te Bâtard grand cru) početi s takvim impresivnim ostvarenjem!
Upečatljivi doživljaj bila je degustacija kapljice Oliviera Leflaivea u vinoteci Svijet vina u zagrebačkom Boćarskom domu. Uz spomenuti izvanredni šampanjac te vanserijske Bâtard 2011 grand cru Domaine, te Chasasagne 1er cru Clos Saint-Marc 2013 (mpc. 940 kn; inače, na položaju Chassagne Montrachet nekad je prevladavao Pinot crni, a sad je tu pretežito Chardonnay) i Puligny Montrachet 1er cru Les Folatières 2013 Récolte de Domaine, ponuđeni su bili i Meursault 1er cru Blagny Sous Dos d’Ane 2013 Récolte de Domaine, te bazni Puligny Montrachet 2013 Produit de France (mpc. 500 kn) i bazni Bourgogne blanc 2013 Les Setilles (grožđe s nizinskih pozicija, 80 posto vina kraće vrijeme provede u rabljenom barriqueu i potom se miješa s preostalih 20 posto istoga vina ali iz inoksa; mpc. u vinoteci Svijet vina: 200 kuna). Na posjedu Olivier Leflaive radi osiguranja od moguće oksidacije među ostalime izbjegavaju kasniju berbu, uporabu većeg broja novog barriquea i duže čuvanje vina u novome barriqueu kao i često miješanje taloga (bâtonage), a za sva vina, od baznog Bourgogne do grand crua rabe čep DIAM barem desetku. ♣
Mjesec austrijskog vina u Sherry’su
KLIKOVIĆ i BIJELA FRANKOVKA – Simpatičan ugostiteljski objekt – vinski bar Sherry’s Wines & Bites Ivane Šeremet u zagrebačkoj Ilici u listopadu je bio u znaku austrijskog vina. U suradnji s Uredom atašea za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Austrijskom veleposlanstvu u Hrvatskoj predviđene su bile tri večeri s gostovanjem proizvođača iz Gradišća (Burgenlanda). Dakako, gostovanja je otvorio Mate Kliković iz Cogrštofa odnosno Zagersdorfa, slijedila je kuća Sigma, a na kraju došao je Helmut Gangl iz Illmitza, sela uz Niuzaljsko jezero osobito poznatog po sirupastim slatkim visokim predikatima. Nastupi gradišćanskih vinara zamišljeni su kao večere na kojima oni, uz jela u izvedbi kuharske ekipe Sherry’sa, prezentiraju prikladno izabrane svoje etikete. Aranžman je uključivao kušanje četiri slijeda jela i četiri različita vina o kojima je osobno govorio vinar. Butelje su bile po relativno povoljnim cijenama, od 115 do 135 kuna.
Na slici u Sherry’s-u su Mate Kliković – koji obrađuje osam hektara vinograda i ima Veltlinac zeleni, Sauvignon bijeli, Muškat ottonel i, zamislite, Malvaziju istarsku (cijepove je donio iz Poreča)!, te od crnih kultivara Zweigelt, Frankovku, Pinot crni i Cabernet sauvignon – i njegova pratilja Barbara, inače glazbenica (čelo i berda) u sjajnome muzičkom ansamblu Tamburica Cogrštof (Zagersdorf) što ga je Kliković vodio 40 godina i što je nastupao po cijelome svijetu od Osla do Tajvana (hrvacka jačka se čuda dopada sima po cilome svitu, veli Mate), društvo im čini Ana Pekić, asistentica austrijskog atašea. Na drugoj slici, snimljenoj idućeg dana, Mate i Barbara su kao gosti na susretu, u organizaciji trgovačke kuće Vrutak, inače Klikovićeva distributera ovdje, hrvatskih akademika (Milan Moguš, Slavko Matić, Frane Parać, Vladimir Jambreković…) u kućici u zagrebačkoj Dotrščini, gdje su se okrenula dva janjca, za stolom onda popraćena vinima iz Vrutka, među njima i Klikovićevima. Posebnost kod Klikovića je to što je on valjda prvi u svijetu proizveo od sorte Frankovka bijelo vino (Blaufränkisch Weissgekeltert). Mate kaže kako osobito Bavarci vole tu njegovu bijelu frankovku koju poslužuju i kao aperitiv, na način da u utočenu čašu stave po nekoliko duboko smrznutih bobica frankovke… ♣
KONCEPTUALNA VINA, BEZ VINOGRADA i PODRUMA – U vinskome svijetu u posljednje vrijeme češće susrećemo izraze projekt difuzna vinarija i projekt konceptualna vina. Zajedničko im je to da oni koji se kao voditelji bave tim projektima na tržište stavljaju vina a da nemaju ni vlastitog vinograda ni podruma! Nedavno je u Zagrebu bila prezentacija ponude iz projekta difuzne vinarije, što će reći da osoba dogovara s različitim vinarima koji imaju višak kapljice da za nju napune određenu količinu odabranoga vina i potom to vino plasira na tržište s etiketom sa svojim imenom ili pak oznakom svojega branda, s time da se na retro etiketi ipak, malim slovima, navede tko je vino proizveo, a ovih dana u wine baru Sherry’s u Zagrebu predstavio se svojim konceptualnim vinima Sigma Gradišćanac Manfred Ehrenhofer Mancini iz Grosshöffleina u Burgelandu.
Ehrenhofer je inače učitelj/edukator, a s vinom je povezan od malih nogu, rođen je u vinogradarsko-vinarskoj obitelji, pa i posjeduje hektar trsja ali ga je dao u najam. Njegova je, kako je rekao, misija kreirati najbolje zelene veltlince i frankovke, od istoimenih sorata koje su zaštitni znak Austrije, Veltlinac zeleni kao bijela, raširena u Donjoj Austriji, i Frankovka kao crna, raširena u Burgenlandu. On obilazi, navodi, po kvaliteti poznatije vinare po vinogorjima u spomenutim dvjema pokrajinama (Kamptal, Wachau, Krems, Weinviertel…, odnosno po sjevernom dijelu Gradišća, zatim po Srednjem i Južnom Gradišću), i traži kapljice-kandidate za kupaže, koje, nakon što izabere uzorke što mu se dopadnu, miješa u raznim omjerima i mješavine kuša s grupom iskusnih sommeliera i enologa, dok ne nastanu, po njima, najbolji blend veltlinca i najbolji blend frankovke… Zasad su količine tek po oko četiri do šest tisuća butelja po vinu, dakle riječ je o još maloj produkciji. A kako je teško vjerovati da netko ovako što radi iz čiste ljubavi prema vinu i iz hobija, za pretpostaviti je da Ehrenhofer – koji otkriva da je s ovom djelatnosti krenuo 2007. godine i koji veli da ta svoja konceptualna vina plasira dosta solidno, nešto po restoranima Austriji, nešto kroz izvoz u Italiju u zonu prosecca a ponajviše prodajom većim tvrtkama koje mu butelje kupuju da imaju zgodne darove za poslovne partnere i one što će to postati – u priči zasad još uvijek nastoji biti prilično oprezan, te da će se i sortama i količinom butelja po sorti širiti u skladu s povećanjem narudžbi. Trsi se, tvrdi, da u konačnici, osigura vrlo kvalitetne sirovine za produkciju od po barem oko 20.000 butelja po sorti.
Ehrenhofer je u Sherry’su, gdje se našao i vrbnički vinar Anton Katunar, predstavio svoje zelene veltlince iz 2015 te frankovke iz 2013. i 2012. u dvjema kvalitativnim razinama – baznoj classic, te u nivou iznad, s oznakom exclusive. Vina vrlo dotjerana, suha. Top-kategoriju, s crnom etiketom, nije donio. Veltlinac classic je svjež, iz inoksa, s 12,5 vol %, mpc. 6,70 €, exclusive je ozbiljniji, rađen dijelom i metodom sur lie u velikoj drvenoj bačvi, mpc. 9,90 €, kao treće bijelo potočio je korpulentni bijeli pinot s malo zelenog veltlinca, također iz 2015, iz drveta, s 14,5 vol %, mpc. 25 €. Frankovka classic 2013 svježa, za uz svakodnevni ručak, 13,5 vol %, mpc. 7,80 € a Frankovka 2012 exclusive, od grožđa iz prvoklasnih (!!!) vinograda Dürrau (Srednje Gradišće) i Leithaberg (blizu Eisenstadta), 85 posto količine dozrijevano u velikoj bačvi a ostatak u barruiqueu, 13,5 vol %, mpc. 13 €. ♣
U ILLMITZU – UHODAVANJE ZA ZAGREB – U predikatnome Illmitzu u Gradišću – srdačan susret hrvatskih vinogradara/vinara Tomca i Šembera sa suprugama te Koraka juniora i Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, s gradišćanskim vinogradarom i vinarom Helmutom Ganglom, proizvođačem plemenite kapljice ali i profesorom na Poljoprivrednom fakultetu u Beču gdje predaje o slatkim desertnim vinima. Gangl, koji ima pet hektara pod trsjem i koji je u listopadu gostovao u zagrebačkom Sherry’s vinskome baru a krajem studenoga stiže i na Zagreb Vino.com, posebno je obradovao Plešivičane kad im je ponudio da kušaju vino od sorte St. Laurent odnosno Lovrijenac (berba 2012), koja se nekad dosta uzgajala baš i na Plešivici, ali koje je sada tu malo, zasebno vino od nje nemoguće je naći… Gangl inače radi pjenušac od zweigelta (klasična, šampanjska metoda), te mirna vina od sorti Bouvier, Pinot bijeli, Rizling rajnski te Traminac mirisavi, kao i crnjake, uz spomenuti Lovrijenac tu je i Cuvée Rot od zweigelta, lovrijenca i cabernet sauvignona, te doista odlične slatke predikate, i to ne samo od bijelih kultivara nego i od crne sorte Zweigelt (izbor bobica i izborna berba prosušenih bobica!). On samo dva posto svoje produkcije plasira u Austriji a ostatak izvozi, ponajvše u Aziju.
Iznenadio nas je vinom od Traminca – Traminer Reserve Multi Vintage, ovo multi vintage kao službena oznaka na etiketi znači da je kapljica sastavljena od nekoliko berbi, konkretno ova, s inače 15 vol% i polusuha, je iz berbi 2005., 2007. i 2009., alkoholno vrenje bilo je u barriqueu, 2005. je na dozrijevanju u barriqueu provela 24 mjeseca, 2007. 12 mjeseci a 2009. osam mjeseci! ♣
FINE WINE EVENT KRACHER COLLECTION – Gerhard Kracher (1981.), treća generacija glasovite gradišćanske vinske obitelji iz Illmitza, na kormilu tvrtke nasljednik Aloisa Krachera starijeg (djed; 1928-2010.) i Aloisa Krachera mlađeg (otac; 1959-2007.) nastavlja lijepu tradiciju listopadskih vinskih događanja na visokoj razini. Kuća Kracher, što se od proizvođača predikatnih vina po kojima je postala čuvena u cijelome svijetu proširila i na proizvodnju suhoga vina te, potom, i na uvoz i distribuciju finih vina, i opet je u svojoj kući s dvorištem u središtu mjesta priredila događanje Fine Wine Event Kracher Collection. Na njemu, držeći se koncepcije festivala vina i hrane, domaćin prezentira svoje nove berbe s kojima upravo izlazi na tržište ali i, prigodno, određene stare berbe (ovaj put na kušanje su ponuđeni predikati iz vremena djeda Aloisa (najstariji je bio iz 1995.), k tome i niz vina uglednih proizvođača iz svijeta s kojima radi u smislu uvoznika i distributera, s time da je većina tih inozemnih proizvođača nazočna bilo u pojavi vlasnika ili glavnog enologa.
Gerhard Kracher sa Josipom Korakom, Zdenkom Šemberom te Tomislavom i Martinom Tomac
Chef Dieter Koschina, s dvije Michelinove zvjezdice
Marmelade, džemovi, umaci u teglicama
Ocat Goelles
Ni stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, privučeni sadržajem i zvučnim imenima izlagalača – da spomenem tek neke: Georg Breuer, Dirk Niepoort, Manfred Tement, Robert Weil, zatim s dvije Michelinove zvjezdice okićeni chef Dieter Koschina iz lokala Vila Joya iz Albufeire iz Portugala (Vila Joya slovi kao jedan od 22 najbolja restorana u svijetu!), pa Gölles s octom Christian Pöhl, vlasnik glasovitog bečkog butika sira Pöhl na bečkom Naschmarktu s bogatom paletom sjajnih sireva iz čitava svijeta, Hans Jörg Haag iz Tirola s manufaturnim proizvodima na bazi čokolade, Illy kava, Davidoff cigare…) – nisu iznevjerili tradiciju: evo već treći put grupa iz ovih naših krajeva otisnula se do Illmitza na Kracherijadu 2016. Prošle godine išli su zagrebački ugostitelji, a ove većinom vinogradari/vinari s Plešivice. Dojmovi Tomislava Tomca i njegove supruge Martine te Zdenka Šembera i supruge mu Ivanke, kao i Josipa Koraka ali i Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com – vrlo su, vrlo povoljni. I Tomac i Korak i Šember svojom su produkcijom i ponudom s dodanom vrijednosti na visokom nivou pa nakon ovog posjeta, koji su iskoristili i da Gerhardu Kracheru ostave neke uzorke ne bi li se možda odlučio za, barem za početak, simboličan uvoz, kao slijed očekujem/priželjkujem barem jedan ostvareni rezultat od tri ostvariva moguća. A ta tri su: zajednička realizacija na Plešivici, jednom u godini, te u dvorištu nekoga od njih, sličnog jednodnevnog komercijalno (poslovno) postavljenog festivala-prezentacije publici vlastitih berbi što upravo idu na tržište, uz eventualno uključenje, kao gostiju, nekog od drugih ponajboljih hrvatskih vinara i nekog zvučnog imena iz vana, te uz uključenje znanih naših chefova i vlasnika boutiquea sa slanim i slatkim delikatesama, zatim, drugo, da Kracher nešto i uveze od Koraka, Šembera i Tomca, te treće, da se sutra među izlagačima-zvijezdama svjetskog vinarstva koje stalno ili povremeno defiliraju Kracherovim podijem (uz već gore spomenute tu su i Gaja, Billecart–Salmon, Lopez Heredia…) nađe i netko od ove trojice spomenutih naših vinara, a možda i sva trojica…. ♣
PRVO DESETLJEĆE VILLE SANDI u HRVATSKOJ – Obilježavanje jubileja – a gdje drugdje do li u zagrebačkoj Esplanadi! Ugledni talijanski proizvođač pjenušavog prosecca, zatim pjenušaca rađenih klasičnom, šampanjskom metodom, ali i mirnoga vina Villa Sandi preko zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Mohor Trgovina nazočna je u Lijepoj našoj uravo evo punih 10 godina. I to je bio razlog za opširnu prezentaciju Ville Sandi i degustaciju, u Mohorovoj organizaciji, šest različitih prosecca s područja između Valdobbiadenea i Conegliana, po dva u osnovnoj svježoj liniji – Bianco 2015 doc te Rosé doc, zatim po dva u liniji superiore – Valdobbiadene bianco extra dry docg te Millesimato bianco 2015 brut docg, i dva od grožđa s posebno kvalitetne vinogradske pozicije, njihovog grand crua Cartizze – Vigna la Rivetta docg i Cuvée Oris docg.
Vlasnik Ville Sandi Moretti Polegato sa suorugom Augustom, te Gordan i Jasna Mohor iz MIVA-e
Nazočio je i čelnik Ville Sandi Giancarlo Moretti Polegato, sa suprugom Augustom Pavan, inače po profesiji modnom dizajnericom koja se svojedobno s odjeće prebacila na dizajn proizvoda Ville Sandi. U razgovoru uz gutljaje jako dobrog Cartizzea Vigna la Rivetta brut superiore čuo sam da je bračni par česti gost u Hrvatskoj – doduše ne u Zagrebu, Giancarlo Moretti Polegato veli da je od njegovog prošlog dolaska u metropolu proteklo vrlo dugo vremena – nego na našem Jadranu, kamo dođu svojom jahtom i najradije se zadržavaju u miru i tišini na nekim našim otocima-biserima, oduševljeni su Brijunima i Kornatima… ♣
La Morra
OD UPOZORENJA NA OPASNOST DO UMIRUJUĆEG OBJAŠNJENJA O PRIRODNOSTI – Dok na vinskim etiketama u nekim zemljama, kao npr. u SAD, nailazimo na obavijesti koje upozoravaju na opasnosti od mogućeg štetnog djelovanja kapljice na organizam, dotle je sasma druga priča na stražnjoj etiketi vina Roberta Voerzija, velemajstora barola i barbere iz La Morre u Pijemontu. Evo što on kaže, a s obzirom da sam bio u njegovim vinogradima (i vidio razliku u stanju u trsju te količini po lozi a i obliku inače dugačkog grozda Nebbiola – ostale su mu male loptice jer dobar dio izduženog grozda dolje Voerzio je odrezao! – između njegova nasada i nekih drugih u blizini) i u njegovu podrumu pa dakako i kušao vina, mogu potvrditi da govori istinu.
Naši se vinogradi nalaze u općinama La Morra i Barolo, na pozicijama koje su kroz dugu povijest pokazale da su idealne za uzgoj sorata Nebbiolo, Barbera, Dolcetto. Relativno novi došljak tu je Merlot. Vina koja proizvodimo rađena su uz prirodi prijateljski postupak u trsju i u podrumu. Svake godine ponešto su drukčija u nijansi, ali uvijek su s visokom osobnošću. U vinogradu ne rabimo umjetno gnojivo, herbicide, pesticide, fungicide i ništa što bi bilo suprotno ekološki osviještenom odnosu, ništa što bi u tijeku vegetacijske sezone moglo zagađujuće utjecati na biljku i tlo. Gustoća naših nasada je od 6000 do 8000 loza po hektaru. Prinos po trsu kreće se od 500 do 800 grama za vina prve linije, a za ostala vina oko 1 kg do 1,5 kg. Za alkoholno vrenje koristimo naše, autohtone kvasce, a malolaktika je spontana, bez poticanja bakterijama. Vina ne filtriramo. Ne upotrebljavamo nikakve supstance i postupke koji bi utjecali na promjenu boje odnosno strukture vina. Vino sumporimo tek neposredno prije pounjenja u bocu a doza uporabljenog SO2 je manja od polovice količine koju dopušta zakon. Butelje čuvajte u tamnoj te prozračnoj svježoj prostoriji. Naše vino poslužujte u velikim čašama, i na temperaturi od oko 16 Celzijevih stupnjeva. Roberto i (sin) Davide Voerzio. ♣
MOMAČKO PREDVEČERJE – Momačko predvečerje prethodi, valjda, momačkoj večeri, koja, opet, prethodi braku. Gostovanje varaždinskog vinara Mežnarića u Cheese baru u Zagrebu i kuhanje Dade iz Cheese bara na otvorenome moglo se shvatiti kao uvod u momačku večer enologa i proizvođača babića Lea Gracina, koji je napokon, sredinom listopada 2016. stupio u brak. Mežnarić je predstavio svoje zeleni silvanac, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, rosé i crni pinot iz 2015, Dado se isprsio s tjesteninom s plodovima mora, a Leo je, dakako (ali tada još ne i pred kamerama fotoreportera) predstavio svoju buduću. Lijepo vrijeme, lijepa atmosfera, najbolje želje mladencima!…
Dado iz Cheese bara se, inače, sprema kuhati i posebno na manifestaciji Međunarodno Martinje u Zagrebu koja se uz podršku Turističke zajednice Grada Zagreba planira na zagrebačkom Europskom trgu u trajanju ne samo jedan dan, dakle 11.11., nego i par dana prije i još par dana poslije Martinja. ♣
JACK DANIEL’S PARTY ZA VAS i 50 PRIJATELJA! – Je li to, s ljepoticama, Hugh Hefner? Ma ne, to je još stariji gospodin, Jack Daniel, osnivač destilerije Jack Daniel’s, koja obilježava stoljeće i pol postojanja. U povodu 150. godišnjice destilerije, utemeljene u američkome gradu Lynchburghu, Jack Daniel stigao je i u Hrvatsku, da promovira lov na bačvu – Jack Daniel’s barrel hunt. Riječ je o međunarodnom lovu u 50 država svijeta u kojima je raspoređeno 150 Danijelovih bačava. Ovaj prvi susret u zagrebačkoj Tkalči sa zagrebačkim ljepoticama iz svijeta novinarstva – Sanjom Plješa, Anom Rogač i Danijelom Mirošević (ima li Danijela zbog imena prednost?) – tek je bio uvod u pravi lov, zadnjeg dana rujna, u Hrvatskoj je okupljanje bilo u 19 sati, ponovno u Booze and Blues baru u Tkalčićevoj. Sudjelovanje u lovu bilo je jednostavno: potrebno je bilo pratiti službenu Facebook stranicu Jack Daniel’s na kojoj su 30. rujna počevši od 19 sati svakih sat vremena predstavljena četiri traga što ih je trebalo slijediti da se došlo do lokacije na kojoj je bačva postavljena. U lovu je sudjelovalo stotinjak osoba, a najuspješniji lovac bio je Zagrepčanin Mislav Gretić, koji je prvi stigao do Gliptoteke kao tajnod skrovišta, i on je osvojio bogatu nagradu: sadržaj bačve te Jack party za njega i njegovih pedeset prijatelja. Vrijedilo je pokušati...
Jack Daniel okružen novinarkama Sanjom Plješom, Anom Rogač i Danielom Mirošević
Uz bačvu Jacka Daniela – Daniel Bilić, Djelo Hadžiselimović, Mirela Remi Priselac i dobitnik nagrade Mislav Gretić
Inače, u priču su bili uključeni ambasador projekta Krafteraj Đelo Hadžiselimović i pjevačica grupe Elemental Mirela Remi Priselac, te radijski voditelj Daniel Bilić kao moderator.
Danas je Jack Daniel’s whisky prisutan u 160 zemalja u svijetu, a tijekom 150 godina receptura Jaspera Newtona Jacka Daniela, ujedno i prvog službeno registriranog destilerijskog majstora na svijetu u to doba, ostala je neizmijenjena. Proizvodnja počinje s vodom koja izvire iz špilje u neposrednoj blizini destilerije, njoj se dodaju najkvalitetniji kukuruz, ječam te raž i kvasac vlastite proizvodnje. Nakon perioda fermentacije i destilacije, whisky odležava u bačvama od američkog bijelog hrasta najmanje četiri godine. Unutarnja strana dužice bačve pali se I ta paljenost pridonosi posebnoj aromi ovog američkog alkoholnog jakog pića. ♣
Milan Ivančić
KUPUJMO HRVATSKO – Što se bijeli u džungli betonskoj? Il’ je snijeg? Il’ su labudovi? Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to su šatre HGK-vatre… Ponovno manifestacija Kupujmo hrvatsko. Zagreb, sâm kraj rujna, Trg bana Jelačića, organizacija Hrvatske gospodarske komore. Bilo je svega, od drangulija i drvenih igračaka za djecu, preko raznog nakita, kožnih i odjevnih predmeta (lijepe jakne sa slavonskim štihom) do hrane i pića.
Kratko zaustavljanje na štandu mljekarne Euromilk iz sela Beloslavec, te potom kod Milana Ivančića s Plešivice, u Zagrebačkoj županiji. Euromilk, znan po siru Dragecu, prezentirao je, u originalnom pakiranju uz vakuumiranje, Plemički sir, rađen po tradicijskoj recepturi, on je bio prvak na hrvatskom šampionatu sira 2016, riječ je o dimljenom polutvrdome siru proizvedenome od kuhanog mlijeka kojemu su u procesu produkcije dodani samo sol i ocat. Milan Ivančić pak, znan kao martinjski vinski biškup s puno duha, najavio je sezonu mladog portugisca i skorašnje Martinje… Pitam za Festival portugisca, koji je nakon toliko uspješnih godina naglo prekinut, a odgovor je bio da je teško da će ga biti i ove godine.
Štand sa sirom Dragec
Dobro je propagirati svoj, tj. hrvatski proizvod, ali… To treba činiti stalno i na svim frontovima, te uz zadovoljenje – kako u proizvodnji tako i u ponudi i izravnom načinu nuđenja kupcu – određenih minimalnih općih (na državnoj razini) i lokalnih (na licu mjesta) logističkih uvjeta. Zar nije normalno da mi koji ovdje živimo ponajprije i biramo proizvod vlastite zemlje i vlastitog naroda? Naročito, k tome, ako je riječ o prehrambenim proizvodima koji su osjetljivi na sezonu i na higijenske i temperaturne uvjete, osobito, upravo, i na licu mjesta prodaje. Ali, kako da biramo hrvatski proizvod kad je uvoz baš svega i svačega i, što je najgore, upravo i onoga što se ovdje može proizvesti po prihvatljivoj cijeni – ogroman? Mnogi domaći proizvođači žale se da se na našem tržištu nalazi mnoga roba inferiorne kakvoće, a da inspekcija ne intervenira… Problem je i što deklaracije o porijeklu proizvoda u trgovinama znaju biti postavljene tako da je teško pročitati odakle je došla dotična roba, slova na deklaracijama tako su sitna da ih je prava umjetnost pročitati…
Koliko su, zapravo, doista vrijedni ovakvi sporadični sajmovi u korist hrvatskoga proizvoda?
Ne bih, dalje, u dubinu, tek evo detalja s Jelačić-placa ponajprije vezanih uz prodaju prehrambenih proizvoda: na više mjesta nudile su se mliječne i mesne prerađevine, na nekim štandovima na suvremeni način, u originalnom pakiranju/vakumirane, ali na nekim mjestima rinfuzno. Nisam npr. uočio hladionike odnosno rashladne vitrine za tu vrstu robe, koja lako oksidira i kvari se – a one su nešto najnormalnije na takvim vanjskim prodajnim smotrama u inozemstvu! Vidio sam na ovim zagrebačkim štandovima samo ograde od prozirne plastike, koje su na pultu sprječavale da posjetitelji pipaju proizvode, ali ne i muhe da povremeno slete, pa ni Celzijevce da isprovociraju kakvu suzu masnicu na špeku. Sreća da je ljetna vrućina već bila popustila (goru situaciju vidio sam već baš i na Trgu bana Jelačića usred ljetnih vrućina – ajooooj!), pa barem originalno pakirani, vakuumirani sir i mesne prerađevine sada nisu toliko patili, ali bogme drugi otvoreni proizvodi poput kulena, slanine jesu. Na nekoliko mjesta komadi slanine, koja inače na presjeku mora gdje je masni dio biti bijela a gdje je mesni dio crvena, na masnome dijelu pokazivali su se zabrinjavajuće smeđastima a na mesnome dijelu rđavima…
Pa kako da se onda netko opredijeli kupiti takvu robu? Pitanje je međutim i za HGK i za inspekciju: kako je moguće da se takve stvari, k tome i u službenoj akciji propagande hrvatskog proizvoda, toleriraju? Na ovaj način to je antipropaganda… ♣
Sajam zimnice: ljutina u teglicama i bočicama. Naljuuuuti se ovdje…
Na zagrebačkom sajmu zimnice – i poljički soparnik
SAJAM ZIMNICE – Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na kraju listopada novi sajam – sajam zimnice. Izbor popriličan, od svježeg povrća i prerađevina od povrća – ukiseljeno odnosno skuhano razno povrće, svježeg voća i prerađevina od voća – marmalade, sokovi…. preko raznih ulja – bučinog, maslinovoga…, pa meda i sireva do prerađevina od mesa, pekarskih proizvoda i kolača. Međutim i opet sve prolazi bez rashladnih uređaja… Nekako mi se učinilo da je u ponudi bilo najviše bučinog ulja i meda. Od nekolicine posjetitelja čujem da su cijene više nego što bi one trebale biti na ovakvome sajmu na kojemu se očekuje prigodni popust. Općeniti dojam je bio daleko ljepši, finiji od onoga na sajmu Kupujmo hrvatsko. A bio bi i još finiji da su i svi izlagači sa svoje strane štandova malo urednije poslagali ambalažu u kojoj su donijeli proizvode… Je li to previše tražiti za ambijent u samom srcu hrvatske metropole? ♣
Sandra Švaljek i Vjeko Madunić
PJENUŠAC ZA GRADONAČELNICU! – Sandra Švaljek, koja se kandidirala za gradonačelnicu Metropole, otkrila je svoj program i svoje viđenje Zagreba u budućnosti a pod njenim vodstvom. Na prijemu u povodu Nacionalnog dana Austrije u najzagrebačkijem hotelu Esplanade eto je u društvu s Vjekoslavom Madunićem, znanim spikerom Hrvatskog radija čiji se duboki glas često čuje na radiovalovima dok čita priloge u informativnim emisijama, ali i u (svojim) prilozima o vinarima. Nakon vedrog razgovora s gospođom Švaljek, Madunić je rekao da se nada da će on biti prvi koji će javnosti preko radija priopćiti pobjedu i skok bivše dogradonačelnice na gradonačelničku poziciju, te da je već počeo razmišljati o pjenušcima s kojima će se to proslaviti. Logično bi dakako bilo da to budu pjenušci proizvedeni u Zagrebu odnosno Zagrebačkoj županiji, gdje upravo i cvjeta produkcija vinskih mjehurića… ♣
OPTIČAR ŠČUREK – Stojan Ščurek, znan kao jedan od najznačajnijih proizvođača vina u Goriškim brdima u posljednje je vrijeme – glavni optičar i modni mačak za oči srednje Europe. Nedjelja 16. listopada, rođendan, okrugla obljetnica, 60 na plećima. Fešta u liijepoj Villi Vipolže na slovenskome Colliju, navodno više od 500 uzvanika, dosta njih i iz Hrvatske i ostalih bratskih republika. Ne samo da je Ščurek, na slici sa sinovima, sve nahranio i napojio, nego je svima, i to odmah na ulazu u Villu, i darovao naočale, u raznim bojama… I svi odjednom postadoše – Ščurek. ♣
Ščurek i sinovi
ČUVATI VID! – Niste u stanju dublje pogledati u bocu? Ili pak vidjeti koliko još ima pića u njoj? Razlog za zabrinutost! Ali, rješenje, dakako, postoji… Poći optičaru! ♣
TERAN OD REFOŠKA i REFOŠK OD TERANA – Nesuglasice sa Slovencima oko terana na vidjelo su iznijele ali i uzrokovale nešto doista neobično: Slovenci, koji na Krasu vino teran proizvode od sorte Refošk, stavili su veto hrvatskim Istranima da za tržište Europske Unije vino što ga rade od autohtone istarske sorte Teran na etiketi označavaju kao teran, a, s druge strane, podrum Veralda iz Brtonigle svoje vino od – kako stalno, pa i na službenim prezentacijama, govori vlasnik te vinske kuće Luciano Visintin – sorte Teran na etiketi pretvara u kultivar Refošk! Riječ je o vrlo dobrome vinu iz 2015. koje je nedavno na Decanterovu ocjenjivanju osvojilo 95/100 bodova i platinastu medalju, ali jednako tako nedavno i u Zagrebu na ocjenjivanju Kluba Vinske zvijezde osvojilo četiri zvjezdice, što odražava rang između 90 i 94,99 bodova.
Luciano Visintin Veralda
Imaju li pravo li Slovenci, ili bilo tko drugi zaštititi naziv sorte na način da nitko drugi tko uzgaja tu sortu na etiketu ne smije staviti naziv toga kultivara – u ovome slučaju Terana – kao oznaku za vino? To nije sporno: naziv sorte vlasništvo je svih. Drugo pitanje: smije li netko za vino za koje u prezentacijama javno ističe da je od jedne sorte na etiketi napisati da je proizvedeno od druge sorte? Gdje je tu istina? I, je li imalo uopće smisla na etiketi vina na kojoj, kao glavni, stoji naziv Istrijan – ničim izazvano – napisati da je vino od sorte Refošk? Naime u zavrzlami nije sporan Refošk nego Teran.
Naši su proizvođači suviše opterećeni jednosortnim vinima i sortom kao oznakom za vino. A i iz domoljubnih i marketinških razloga kao naziv vina bilo bi bolje da maksimalno rabe lokalne geografske odnosno tradicijske, dijalektalne pojmove koji kupca odmah upućuju na regiju odnosno uže područje regije gdje to vino nastaje. Pojmove, dakle, koji odmah na etiketi reklamiraju kraj, tj. zavičaj vina. Istrijan kao naziv za vino od Terana odlično je rješenje, pogotovu sada kad na razini EU postoje pravni problemi s nazivom vina po nazivu te sorte. Kao što je npr. odlično rješenje bio i naziv Friulano za od Mađara osporeni Furlanski tokaj/Tocai friulano… Prisjećam se prije više godina velikog banera što ga je istarski vinogradar/vinar Franc Arman postavio uza svoj stol na jednom od značajnijih vinskih festivala u Zagrebu. Već tada on je svoj teran vezao uz naziv Istrijan….
Luciano Visintin, koji ima 26 hektara trsja uglavnom na bijeloj zemlji od čega je čak 7,5 ha Terana i koji se sad sprema saditi Teranom još 10 ha, prezentirao je svoj “refošk” Istrijan i nekoliko svojih drugih vina u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina. Sva su bila na bazi domaćih kultivara – Terana Malvazije istarske i Muškata. Od Terana je donio vrlo solidan ružičasti pjenušac brut od baznog vina iz 2012, zatim mirni malo slatkasti koketni rosé, te ozbiljan crnjak s 15 vol %. Kaže da mu Istrijan 2016, rađen na autohtonim kvascima, dosiže jačinu od 17 vol %! Malvazija 2015 s bijele zemlje – mineralna slana i suha, zanimljiva. Druga malvazija, s nazivom Ambra I iz 2014., u posve je drugome stilu – rađena je uz 15-dnevnu maceraciju s alkoholnom fermentacijom u inoksu i uz dozrijevanje pola godine u rabljenome barriqueu. Interesantan poluslatki Muškat bijeli 2015, slatkoći jako dobro pariraju slanost i kvalitetno prateća kiselost. ♣
Ivan Dropuljić, Drago Kurtalj i Nikica Valentić
PORTUGISCI 2016 u KURTALJEVOJ PLEŠIVIČKOJ KLETI… – Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj napravio je pravi potez otvorenjem Vinske kleti u Novoj vesi u Zagrebu. Dobro je to za promociju njega i njegovih vina, ali i za Plešivicu, koja je eto dobila svoju ispostavu u Metropoli. Simpatično, po domaće uređeni lokalčić uz to što je mjesto gdje se mogu kušati tradicijski gableci i plešivičko vino, posluži i za razne promocije, veselice u povodu vinskih blagdana, ali i za ocjenjivanja vina. Krajem listopada udruga Portugizac Plešivica kod Kurtalja je organizirala strukovno ocjenjivanje portugizaca, uz sudjelovanje trija iz Kluba Vinske zvijezde Vite Andrića, Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika, zatim dopredsjednika Hrvatsklog sommelier kluba enologa mr. Franje Francema, pa Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, i Damira Folnegovića Blaža, glumca, voditelja raznih eno-gastronomskih priredbi i autora nedavno izdane knjige o hrvatskim tradicijskim jelima. Na gablec je, ali i da pozdravi društvo, došao i bivši premijer a sada poslovni čovjek Nikica Valentić, koji je, inače, uz pomoć enologa Mladine Roberta Brkića za sebe napunio određenu količinu klasičnog, bijelog pjenušca. Inače, na ocjenjivanju je bilo 14 portugizaca, od toga tri kao pjenušci, 10 novih mladih dakle iz 2016, i jedan iz 2015. Rezultati – u Potrošačkom putokazu. ♣
Vinski klub Klovićevi dvori: Velimir Korak sur lie
KORAK SUR LIE u HRAMU KULTURE! – Vinski klub Klovićevi dvori na zagrebačkom Gornjem gradu ugostio je Velimira Koraka s Plešivice, jednog od ponajboljih hrvatskih vinogradara/vinara, s ukupnom proizvodnjom od oko 50.000 boca Bakhova nektara. Za Korakovo vino se doista može i reći da je dostojno boga Bakha, naime ne samo da je kompleksno i da ostavlja sjajan dojam na nosu i u ustima, nego je i rođeno na prirodi prijateljski način, a to znači uz postupke u trsju oko zaštite i gnojidbe loze i, poslije, u podrumu, koji su u skladu s proizvodnjom na eko-kolosijeku. Za fermentaciju Korak uglavnom rabi kvasce iz svojega vinograda, ne koristi razne aditive koji su uobičajeni u modernoj vinskoj produkciji, a dodaje minimalne doze sumpora. U nazočnosti ravnatelja Klovićevih dvora Antona Picukarića te organizatora Vinskog kluba Nenada Jendrića i uz moderiranje enologa Franje Francema, dopredsjednika Hrvatskog sommelier kluba, Korak je predstavio svoje Chardonnay sur lie 2013 (izvrstan!), Sauvignon i Rajnski rizling (upečatljivi, s karakterom), te Rosé od Syraha, sva tri iz 2015, i, na kraju, Crni pinot 2013 i Syrah 2013. Najavio je da iz berbe 2014. – koja nije bila dobra osobito za crna vina ali iz koje bi pjenušci mogli biti dobri – neće izlaziti s crnim pinotom a najvjerojatnije ni sa syrahom u klasičnoj crnoj varijanti i u butelji, ono kvalitetnije što je od grožđa 2014. uspio izdvojiti uglavnom je završilo u baznom vinu za pjenušac.
Inače, za one koji budu na Gornjem gradu postoji mogućnost vožnje ovim simpatičnim malim automobilima kojima na njušci stoji znak RR ali, osim što malo liče na stari model Roycea nemaju veze s čuvenim Rolls Royceom, izrađeni su u Fordu. Auti služe za razglednu turističku vožnju, nešto više od pola sata kruženja Gornjim gradom stoji 150 kuna. ♣
Alhambra Mali Lošinj
Giacomo Neri, Casanova di Neri, Montalcino
PLEŠIVIČKI TRIS i CASANOVA di NERI – Malološinjski Hotels &Villas (grupacija Jadranka) u svojim objektima s pet zvjezdica i s de luxe kategorijom ozbiljno je krenuo u prezentacije vrhunskih vina svjetske reputacije. Nova serija degustacija-radionica te večera o vikendima u lošinjskoj elitnoj Alhambri trebala bi za goste – da ih se privuče što više već u predsezoni – početi s proljećem 2017. A medju prvim zvijezdama predvidjen je, kaže Kristijan Merkaš, glavni sommelier na nivou grupe Jadranka, vlasnice branda Hotels & Villas, plešivički mirni, amforaški i pjenušavi tris Korak, Šember & Tomac, odmah potom pak Talijan Giacomo Neri, vlasnik posjeda Casanova di Neri iz Montalcina u Toscani, proizvođač famoznog brunella. Giacomo Neri na slici je u svome podrumu, snimio sam ga za jednog mog posjeta Montalcinu i njegovoj vinariji. Inače, prije koju godinu za jedan svoj brunello od kritičara iz Wine Spectatora dobio je čak maksimalnih 100 bodova! ♣
ANTEPRIME di TOSCANA 2017 – Po tradiciji, sredina veljače i iduće je godine rezervirana za službena pretpremijerna kušanja vina iz berbi koje su s 1. siječnjem stekle pravo izlaska na tržište a od proizvođača su članova različitih vinskih konzorcija s područja te svjetski znane talijanske regije. Jednotjedna manifestacija organizirana za talijanske ali i inozemne vinske kupce i novinare (pozvan je ponovno i Svijet u Čaši) počinje 11. i traje do 18. veljače 2017. Prvi dio odvija se u Firenci, gdje se, zasebno svako po jedan dan do 1,5 dana, prezentiraju vina konzorcija vina Chianti (vina na bazi sorte Sangiovese), pa vina konzorcija s područja vinorodne oblasti kod Bolgherija (vina na bazi sorata Merlot i Cabernet sauvignon), slijedi prezentacija konzorcija Chianti Classico (pretežito Sangiovese). Potom se putuje u San Giminiano na bijelu kapljicu od Vernaccije, a dan poslije je degustacija vina Nobile iz Montepulciana, veliko finale pak s brunellom u Montalcinu.
Iz svijetle povijesti Svijeta u Čaši: Legenda Franco Biondi Santi! Nažalost, više ga nema među nama. Uspomene na susret s njime i njegovim brunellom na imanju Il Greppo u Montalcinu, kamo na Anteprime hodočastim već gotovo 20 godina, lijepe su i žive.
Posebno ponosni Anteprimu 2017 dočekuju na području Chiantija, te u vinogorju Montepulciano.
Chianti je upravo i službeno proslavio rođenje prvih triju talijanskih apelacija s kontroliranim podrijeklom vina. A to su Chianti, Pomino, Carmignano, Valdarno di Sopra. One su uspostavljene, kao druge po redu na svijetu, a nakon apelacije Tokaj-Hegyalja gdje je vinograde još 1700. klasificirao princ Rakoczy, te prije Porta (1756.)
Godine 1716. veliki vojvoda Cosimo III de’ Medici izdao je dekret da se točno definiraju područja proizvodnje vina u predjelima Chianti, Pomino, Carmignano i Valdarno di Sopra, ali i da se strogo kontrolira trgovina vinom iz tih područja. Ove veljače već na Anteprimi 2016 brojnim manifestacijama obilježavana je 300. obljetnica spomenutih apelacija, ali oficijelna ceremonija održana je ove jeseni, na dan kad je Cosimo III objavio zakonski akt. Skup je održan u Firenzi, a nazočio mu je i talijanski premijer Matteo Renzi, koji je istaknuo kako Italija danas izvozi vina u vrijednosti od 5,5 milijardi eura godišnje, cilj je do 2010. godine dosegnuti 7,5 milijardi eura. Na svečanosti je objavljeno kako je regija Chianti nominirana da postane jedno od mjesta zaštićenih kao UNESCO-va svjetska baština.
Andrea Natalini (desno) i gradonačelnik Montepulciana Andrea Rossi
A Montepulciano je napokon dočekao da se završi restauracija Fortezze, tj. gradske utvrde, jedan od najvažnijih tamošnjih spomenika. U kompletnu obnovu utvrde, koja je trajala više godina, uloženo je oko tri milijuna eura, a od toga upravo lokalni vinogradadi/vinari Montepulciana te Općina osigurali su oko 1,5 milijuna eura, kaže predsjednik Konzorcija za Vino Nobile Andrea Natalini, na slici s gradonačelnikom Montepulciana Andreom Rossijem. Ovih dana u Fortezzi je Konzorcij za vino Nobile, koji slavi 50 godina postojanja, otvorio urede i vinoteku. Fortezza, kompleks koji potječe iz osmog stoljeća, bit će eto u punome sjaju domaćin prezentaciji vina Nobile u veljači 2017., ali zamišljeno je da ona kroz godinu bude središnje mjesto čitavog niza kulturnih, umjetničkih i društvenih događanja.
Inače, uz Vino Nobile di Montepulciano spominje se novčana vrijednost od 500 milijuna eura, u to ulaze aktualna cijena hektara vinograda koja iznosi 150.000 eura, proizvodnja vrijednost koje se procjenjuje na 65 milijuna godišnje, a tu je i ostvarena prodaja. Nekih 70 posto lokalne ekonomije vezano je upravo uz proizvodnju vina. U oblasti Montepulciano djeluje oko 250 proizvođača vina od kojih ih 90 buteljira kapljicu, kompletno u vinskom sektoru u Montepulcianu stalno je zaposleno nešto više od 1000 osoba, a jednaki je i broj sezonaca. U 2015. prodano je oko sedam milijuna butelja Nobilea i 2,8 milijuna boca vina Rosso di Montepulciano, 80 posto je izvezeno, ponajviše u Švicarsku, SAD i Njemačku. U najnovije vrijeme lijepo se kao tržište otvara Azija. ♣
OSMA IZLOŽBA RIFUZNIH VINA u AMSTERDMU – Osma izložba rinfuznih vina odvijat će se 21. i 22. studenoga u Amsterdamu. U sklopu manifestacije održat će se više konferencija, posebice na temu komercijalizacije tih vina u raznim zemljama poput Kine, sjevernoafričkih država, Italije, Perua, Rumunjske, Francuske (naglasak je na Languedoc Roussillonu)… Predviđeno je čak 11 skupova pod zajedničkim naslovim Nove zemlje, novi konteksti: širenje plasmana rinfuznih vina. Pokroviteljstvo je preuzela međunarodna Organizacija za vinovu lozu i vino OIV. Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand izložit će trenutnu situaciju vezanu uz proizvodnju i plasman vina u svijetu, akcent će biti upravo na ponudi rinfuzne kapljice. Tuniški enolog Belgacem D ´Khili, direktor kompanije Vitis, iznijet će podatke o trgovini vinom u Sjevernoj Africi, Melina Bertocchi, novinarka peruanskog časopisa Sommelier i eno-savjetnica predstavit će vinsku scenu u Peruu, Shuyao Quin, glavni tajnik Kineskog nacionalnog saveza vezanog uz promet vinom i jakim pićima pričat će o razvoju tržišta vinom u Kini i iznijeti situaciju danas, te projekcije za budućnost, itd, itd.
Inače, tržište rinfuznim vinom znatno se povećalo u posljednje vrijeme, i pokriva 38,6 posto globalnog izvoza (izvještaj za 2015). Vezano uz taj podatak, aktualne proizvodnju i zalihe te uz neke promjene u širokoj potrošnji vina, ova izložba rinfuznog vina u Amsterdamu smatra se od strateške važnosti. Izložbeni prostor potpuno je popunjen, očekuje se više od 220 izlagača iz čak 66 zemalja svijeta, od organizatora nema zasad vijesti o tome da će kao izlagač nastupiti i Hrvatska. Kažu da je danas World Bulk Wine Exhibition najjači je svjetski sajam u kontekstu businessa. ♣
WINE & MUSIC – Enolozi – u glazbi i marketingu! Eno-expert je zagrebačka eno-konzultantska kuća koju vodi enolog Miodrag Hruškar, ali eto dio njene aktivnosti usmjeren je i na kompletniji doživljaj vina i marketing. Eno expert je organizirao dvije priredbe pod nazivom Wine & Music a riječ je o spoju kušanja vina i uživanja u njemu u kombinaciji s glazbom. Događanja su počela u zagrebačkom café-baru Finjak, gdje su svoje butelje otvarali vina poznati hrvatski vinari, ali i nekoliko onih koji imaju šansu postati novim zvijezdama, dok se za glazbeni dio pobrinuo jazz duet Small Change, pjevačice Ana Lovrenčić i gitarista Eduarda Jimmyja Matešića.
Zagrebačko je vinsko tržište najveće i najzahtjevnije u Hrvatskoj, otud i početak serije Wine & Music upravo u Zagrebu. Pokušavamo okupiti neke od hrvatskih vinara koji sa strašću i osobitom ljubavlju proizvode vina, i znaju cijeniti jednako tako strastvenu vinsku publiku. Kako uz vino dobro ide i koji zalogajčić, našli smo partnere koji su nas popratili u tome smislu, a to su bili primjerice proizvođač drniškog pršuta AgroMaleš i svjetski poznat Paška sirana. Vjerujem da su vino, delikatese i glazba dobra formula za lijepa druženja, kaže Miodrag Hruškar, direktor Eno experta. ♣
Ekskluzivno otakalište za Solaiju
ELITNI UGOSTITELJSKI OBJEKT! – To ti je elitni ugostiteljski objekt! S obzirom na oznaku u WC-u, zaključujem da se ekskluzivno vino koje se pilo uz ručak ili večeru i istače ekskluzivno, u točno određenu školjku … ♣
EVA u RADNOM VINOGRADARSKOM ZANOSU – Blagoslovljena od boga vina Bakha, radnu ovogodišnju sezonu u vinogradu završila je. Za novi susret pričekat ćemo proljeće…♣
ČUDESNA PLATNENA SALVETA! – Isti ukrasni model uz tanjur u restoranu, različiti kutevi snimanja, različite društvene kategorije, slijeva nadesno: pionir, američki vojnik, biskup, papa… ♣
__________________________________
Vremeplov: Iz svijetle povijesti i uz pune 24 godine Svijeta u čaši
Bernd Philippi, Werner Knipser, Gunther Kunstler
MAJSTORI RAJNSKOG RIZLINGA i CRNOG PINOTA – Legende iz Njemačke: Bernd Philippi dok je još vodio odličan posjed Koehler Ruprecht iz Kallstadta, te Werner Knipser iz Johannishofa Knipser, obojica iz Palatinata (Pfalz), i Günther Künstler iz Rheingaua. Majstori za rajnski rizling i za crni pinot, koji u Njemačkoj nazivaju Spätburgunder… Među drugim poznatim svjetskim vinskim imenima i oni su nositelji priznanja Svijeta u Čaši za njihova vina, kušana i vrednovana prije koju godinu, za Potrošački putokaz ♣ SuČ – 10/2016
____________________________________________________________.
Jematva 2016/ KAKVOĆA URODA VEĆMA, ČINI SE, JAKO DOBRA, ALI KOLIČINA PONEGDJE i DRASTIČNO MANJA…
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
U BERBI ZA VINO GRADONAČELNIKA NA PLEŠIVICI i u NOVINARSKOJ BERBI u – GORIŠKIM BRDIMA
Berba 2016 – kakvo vino možemo očekivati na ovim našim prostorima?
Još je u sjećanju 2014. što je zbog silnih kiša koje su rezultirale bolestima i truleži u vinogradu kvalitativno zakazala i duboko razočarala, tako da su mnogi proizvođači govorili kako je treba hitro zaboraviti i poželiti da se ne ponovi. Berba 2015. donijela je znatno poboljšanje, ali možda baš i ne takvo kakvo bi, općenito gledano, pružilo punu, apsolutnu radost, dojam je da je se naširoko uzdiže podosta stoga što je – godina bila osjetno bolja nego 2014. Iz mojega iskustva s kušanjem brojnih posebice bijelih vina mogao bih reći da nam je 2015. ponudila uredna, skladna i pitka vina ali velikom većinom – čast iznimkama! – i vina bez osobite dinamičnosti i sposobnosti za dulji život u dobroj kondiciji i na razvojnom putu do neke iole značajne razine dodane vrijednosti.
Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel u akciji
Sezona 2016. imala je također dosta hirova u meteorološkom pogledu i vinogradari je općenito smatraju vrlo teškom. S obzirom na dosta i svježih perioda u tijeku ljeta sazrijevanje je bilo ne forsirano kao kad su ljeti konstantno visoke temperature, nego polaganije, postupno, a u rujnu smo svjedočili babljem ljetu pa je to pridonijelo da stvar završi – osim dakako kod nesretnika kojima su pozeba i tuča uništili dobar dio uroda ili možda čak i cijeli urod – uglavnom na dosta zadovoljavajući način, posebice za nešto ranije sorte u sjevernijim krajevima pobrane u dobrom zdravstvenom stanju i u dobroj zrelosti o lijepim, suhim i ugodno toplim danima.
Prvi dojmovi vinogradara/vinara u Zagrebačkoj županiji o 2016. čak su jako dobri, očekuju se i vrlo kvalitetni pjenušci i vrlo kvalitetna mirna vina. Rajnski rizling, Syrah i Cabernet sauvignon, koji su ipak, unatoč najavama kiše, ostavljeni za berbu kasnije, po riječima vinogradara/vinara ostali su i nakon par tmurnih dana u dobrom zdravstvenom stanju ali oni koji su u dobroj nadi eventualno ostavljeni još i dalje na trsu teško da su kako treba preživjeli drugi kišni nalet.
Kak su to delali naši stari…
Enolozi iz Kutjevačkog vinogorja rekli su mi na kraju berbe da će ovu godinu pamtiti ne po problemima s kakvoćom roda nego po osjetnom gubitku količine kao glavnoj nedaći.
Nakon berbe na redu je bio dakako drugi dio posla – onaj u podrumu. Kad alkoholno vrenje završi, pa i malolaktika, i kapljica se malo smiri, moći će se s više preciznosti govoriti o vinu iz 2016.
Sa završetkom berbe završavaju se noćne more vinogradara, naime urod je pod krovom, na sigurnome od hirova prirode. Bez obzira na to što još predstoji podrumarski posao, završni dio i sam kraj jematve vrijeme je za ceremonijale i veselicu. I za stvaranje nekih eno-radova koji će na poseban način pridonijeti marketingu pojedinca (proizvođača) i cijelog njegovoga kraja.
Atraktivni plešivički vinogradarski krajolik
Na Plešivici kod Jastrebarskoga organizirana je, na posjedu obitelji Roberta Brajea, berba grožđa za gradonačelnikovo vino, a novija jače svjetleća zvijezda Goriških brda Aljoša Jakončič posljednji dan berbe grožđa želio je provesti u društvu eno-gastro i turističkih novinara te sommeliera iz Hrvatske.
Berba za vino gradonačelnika u Jaski organizirana je, rečeno je, kao promocija vinogradarstva i vinarstva te kao podrška najboljim studentima, budućim stručnjacima na području enologije.
Tridesetak gradonačelnika gradova Lijepe naše okupilo se na berbi grožđa Vetlinca crvenog u vinogradu Roberta Brajea u Lokošin Dolu. Manifestacija Berba u Jaski odvijala se u ugodnom ozračju, čemu su pridonijeli lijepo vrijeme i brojni visoki uzvanici i posjetitelji među kojima se našao i osvajač zlatne olimpijske medalje Josip Glasnović, a kojima su ovom prilikom jaskanske beračice u narodnim nošnjama demonstrirale čari berbe nekada.
Posjed obiteji Roberta Brajea: pogled na kušaonicu
Cvijet u cvijeću: Sanda Braje goste dočekuje i s izvrsnim jelima, koja i sâma prigotavlja
– Za nas u Jastrebarskom jesen je ne tmurno godišnje doba, već upravo vrijeme kad naši vrijedni vinari, poljoprivrednici i obrtnici ubiru plodove svoga rada te ih pretvaraju u sve ono po čemu je jaskanski kraj danas poznat. Ovom posebnom berbom gradonačelnika dali smo doprinos plemenitoj akciji koja će rezultirati stipendijama za najbolje studente vinarstva i vinogradarstva – izjavio je domaćin, gradonačelnik grada Jastrebarskog Zvonimir Novosel, te nastavio: – Hvala kolegicama i kolegama koji su nam u toj akciji pomogli. Pozdravljam i sve ostale koji bi danas također bili s nama da ih u tome nisu nenadano spriječile njihove radne obveze. No uvjeren sam da će nam se i oni kasnije na neki drugi način pridružiti u ovoj akciji koja, uz druženje, ima za cilj motivirati mlade potencijalne vinogradare i vinare na što bolje obrazovanje, a sve kako bismo vrijednost hrvatskog vina podigli na višu svjetsku razinu!
Novosel riječima dobrodošlice, nazočne gradonačelnicu i gradonačelnike pozdravio u prisutnosti člana predsjedništva Udruge gradova Darka Nekića, gradonačelnika grada Senja.
I onda se, na znak Vinske kraljice Zagrebačke županije Lucije Šember, krenulo s berbom za gradonačelnikovo vino. Nakon što se u proljeće 2017. napune butelje s vinom od grožđa kojega su sada brali, ekskluzivna serija bit će puštena u prodaju, a prihod je namijenjen za stipendije najuspješnijim studentima vinarstva i vinogradarstva na agronomskim fakultetima u Hrvatskoj.
ALJOŠA JAKONČIČ SLAVI s VINSKIM NOVINARIMA i SOMMELIERIMA IZ ZAGREBA
Aljoša JakončiČ iz Kozane, iz kmetije koja postoji od 1847., htio je završetak ovogodišnje berbe grožđa provesti u društvu s hrvatskim novinarima i sommelierima. Novinari su aktivno sudjelovali u berbi i moguće je da se kao rezultat toga rodi kapljica novinarske berbe.
Na traktoru u berbi kod Aljoše Jakončiča: Jelena Šimić Valentić, Martina Miličević, Ina Stupalo, Tina Lukačević, Sanja Muzaferija
Jakončič nas je ugostio u krasnoj vili u Kozani, i priredio doista sjajan prijem – otvarao svoje pjenušce bijeli Mozaik i Mozaik rosé , načeo je pršut, pekao meso na roštilju… Veselje i gozba bili su svakako i stoga što je, kako je rekao, berba 2016. ispala jako dobro, znatno bolje od očekivanoga. Njegov suradnik i eno-savjetnik iz susjedne Italije Gianni Menotti iz Gorizije štaviše ustvrdio je da bi se berba 2016. u Brdima mogla pokazati u sjajnom svjetlu u kategoriji crnog vina, možda čak i u rangu pet zvjezdica!
U berbu se krenulo odmah nakon dolaska kod Jakončića i okrepe njegovim bijelim pjenušcem Mozaik brut. Poslije berbe bilo je razgledavanje vinskog podruma.
Inače, nakon berbe grožđa Jakončiću su rasporedu i druge berbe – kivija i limuna!
Jakončič, inače brine o 16 hektara vinograda na lijepim pozicijama na laporastome tlu, među kojima su Cerovo gornje (Cerou superior) i Kozana (Cosana), koje su u jednoj davnoj klasifikaciji vinograda po kakvoći, onoj iz 1787. godine, proglašeni kvalitetom u rangu onoga što se danas naziva premier odnosno grand cru. Klasifikacija je napravljena radi stjecanja bolje tržišne pozicije u trgovanju vina s tadašnjim Austro-Ugarskim carstvom. Jakončić se posebno diči s crnim vinom Carolina Red s tih položaja, na kušanje nam je ponudio zaista sjajnu Carolinu Red 2011 Cerovo superior te također jako dobru Carolinu Red 2006 Select s pozicije Kozana, oba iz magnuma. Vrlo lijep je bio i Carolina Noir 2012, od Pinota crnoga.
Razgled podruma: Aljoša Jakončič uz bačve oblika jajeta, uz barrique te uz velike bačve
Pokusi u podrumu, u suradnji sa ekspertima iz Kemijsko-biotehnolokog faklulteta u Ljubljani: na vrhu inoks cisterne uređaj je koji za vrijeme fermentacije sprječava bijeg aroma iz mošta…
Nakon obavljene berbe te razgleda podruma slijedila je, na prostranoj terasi-blagovaonici u Jakončičevoj kući, smotra delicija: domaći pršut, domaća salama, tvri masni sir, meso, vino, kolač…
Od sorata Jakončiči uzgajaju Rebulu, Chardonnay, Pinot sivi (s njim rade i maceracije, dosad je to bilo do pet dana u drvenoj bačvi oblika jajeta – imaju ih tri), Sauvignon bijeli, Malvaziju istarsku, Friulano, Pinot bijeli i Pinot crni, Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Merlot. Svježu liniju dozrijevaju u inoksu, a ambicioznije uratke u drvu i to različitih zapremnina – barriqueu od 225 litara, toneauxu od 600 litara i velikim bačvama od 25 hl.
Vina su rebula te friulano i malvazija, kao zaštitni znakovi Gorišnjih brda, dojmljivi bijeli pjenušac Mozaik brut od rebule te pjenušac Mozaik Rosé od bijelog i crnog pinota, oba rađena klasičnom šampanjskom metodom, zatim dopadljiva Carolina bijela od chardonnaya i rebule te s pet posto sauvignona kao začinskog dodatka, pa Carolina Noir od Pinota crnoga, Carolina Red Cerovo od 75 posto cabernet sauvignona te ostatka od cabernet franca i merlota, i Carolina Red Select Cosana od 92 posto merlota sa starih loza i osam posto cabernet sauvignona. ♣ SuČ – 10/2016
Top Vino 2016/BAKHOVA INTERNACIONALNA ŠPICA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Gašper Čarman iz eVina, organizator menifestacije
NAJAVLJEN JE KAO NAJPRESTIŽNIJI SLOVENSKI VINSKI DOGAĐAJ. S PRAVOM, JER u LIJEPOM PROSTORU CANKAROVA DOMA u SREDIŠTU LJUBLJANE OKUPIO JE POPRILIČNO IZLAGAČA IZ SVJETSKE VRHUŠKE PLEMENITE KAPLJICE
Ljubljana je nekad, na prostoru Gospodarskog razstavišča, imala jedan od najznačajnijih međunarodnih sajmova vina i jedno od najznačajnijih ocjenjivanja Bakhova nektara na području srednje Europe, međutim to se onda ugasilo, pa je potom niknuo Slovenski festival vina u hotelima Union i Slon u središtu grada, onda se, prije koju godinu, na Razstavišču krenulo u obnovu i ocjenjivanja i sajma Vino, da bi se sada u Cankarevom domu najavio, kao najprestižniji slovenski vinski događaj i festival bez premca, izlog Top Vino, u organizaciji uvozničke i distribucijske kuće e-Vino što je vodi slovenski sommelier i vinski trgovac Gašper Čarman. Takva bombastična najava bila je s pravom. Manifestacija je bila sredinom listopada, kao preteča obnovljenog Sajma vina na Razstavišču nekoliko dana poslije, te Slovenskog festivala vina, na rasporedu krajem studenoga. Predstavilo se nekih 75 vinskih kuća koje dobrim dijelom pripadaju svjetskom vrhu po kakvoći i reputaciji. Ne pamtim da se ikada toliko renomiranih vinskih kuća iz svijeta pojavilo na nekom događanju u zemljama koje su svojedobno činile Jugoslaviju. Predviđeno je bilo i više od 30 premijernih prezentacija vina.
Kuša se Château Pontet Canet (mpc. 133 €). Slijeva nadesno su Klaudio Jurčić, sommelier i voditelj opatijskog restorana Bevanda, zatim ugledni dugogodišnji slovenski sommelier Davorin Škarabot, pa Roko Bekavac, sommelier iz splitskog Paradoksa/Paradigme, te kuhar i sommelier Tomi Kavčič (ovaj put bez Mate Jankovića!) iz dvorca Zemono kod Vipave. Za stolom trgovačke kuće Duclot od bordožana najviše mi se dopao Château Calon Segur 2011 (mpc. 139 €) i 2012 (mpc. 141 €). Od burgundijaca, sjajni Puligny Montrachet 2014 od Henri Boillota (mpc. 65 €) i Saint Aubin 1er cru Les Charmois 2014 od Paula Pillota (mpc. 44 €), s juga Rhône Châteauneuf-du-Pape 2010 od Guigala (mpc. 39 €)
Uz nekih 25 najboljih slovenskih vinara – Marjana Simčiča, Edija Simčiča, Movije, Blažića, Dolfa, Ščureka, Isteniča, Steyera, Burje, Joannesa, Vinakopera…, na listi sudionika navedneo je 11 bordoških châteaua, primjerice Calon Segur, du Tertre, Giscours, Grand Puy Lacoste, Pontet Canet, Smith Haut Lafitte, pa Burgundijci Henri Boillot, Louis Max, zvijezda s Rhone Guigal, šampanjeri Ruinart, Delamotte, Pol Roger, iz Italije stigli su Gravner, Jermann, Tua Rita, Ornellaia, Tenuta di Biserno, Zidarich, iz Španjolske Vega Sicilia i Torremilanos, iz Mađarske Oremus, Portugala Van Zeller, Quinta do Vallado, iz SAD npr. Kendall Jackson, iz Hrvatske Saints Hills… Kušati je bilo moguće vina od niza sorata, primjerice uz one standardne s kojima se na tršištu ovdje susrećemo svakodnevno, i one poput Barbere, Bourboulenca, Carignana, Canaiola, Veltlinca zelenoga, Marsanne, Mourvèdrea, Pikolita, Pignola, Petit verdota, Roussanne, Lovrijenca, Tempranilla, Tourige, Vermentina, Verdeja, dakako iz Hrvatske prisutan je bio Plavac mali.
Velika slovenska vinska zvijezda Marijan Simčič, sa suprugom Valerijom. U prvom redu vina linije Opoka (opoka je lapor) – Sauvignon 2014 (mpc. 36 €) i Teodor – Rdeče selekcija 2011 (merlot, cabernet sauvignon, mpc. 34,40 €)
Uz mirna vina, pjenušce i šampanjace tekli su i destilati sjajne talijanske destilerie Berta, iz Pijemonta, pa konjak Tesseron, srpska rakija Zarić i gin & tonic mješavina Martin Miller. Bilo je i hrane, za nju su brinuli Blasquez i Selecta. Nepca je ugodno iznenadila gourmet ponuda u kojoj su se svakako isticali španjolski pršut (jamon iberico) kod Blazqueza, te foie gras, kavijar, irska govedina, meso od angusa kod Selecte…
Ulaznica za festival, koji je za širu javnost trajao od 13 do 20 sati (od 11 do 13 sati otvoren je bio samo za osobe iz faha, tj. vinske trgovce, ugostitelje, eno-gastro novinare…), stajala je 40 eura.
Vrijedno je napomenuti da su se neki izloženi proizvodi, ponajviše vina, uz naziv kojih je u katalogu stajala cijena, mogli i kupiti (narudžba na sajmu a dostava naknadno) i to po prigodnoj festivalskoj cijeni – s popustom od 15 posto.
Kuću Gravner predstavljala je Mateja Gravner, kćerka velikog vinara s Collija. U ponudi: Ribolla 2007 i 2008, Bianco Breg (cuvée sauvignon, sivi pinot, chardonnay, graševina) 2007 i 2008, te Rosso Breg 2004 (od sorte Pignolo), mpc. vina: 58 €)…
Sudjelovanje na festivalu Top Vino potvrdila su velika imena zahvaljujući višegodišnjem uspješnom djelovanju Gašpera Čarmana na području vina. Čarman je inače sommelier ali i značajan slovenski uvoznik i distributer pića, tvrtka koju vodi Čarman s nazivom eVino postoji nešto više od 10 godina, ima dvije vlastite prodavaonice a vino i druga pića plasira i preko interneta.
– Izvrsnom odazivu vinara posebno su pridonijeli moje višegodišnje poznanstvo s vlasnicima vinskih podruma, povjerenje, te uvjerenje da će festival Top Vino zaista biti sam vinski vrh. Veseli me što smo priredbu mogli organizirati u Cankarevu domu, najvažnijem slovenskom hramu kulture koji osigurava razinu kakvu naš događaj zaslužuje, ali naravno i zbog logističkih uvjeta potrebnih za odgovarajuću organizaciju visokokvalitetne manifestacije i ovoga tipa – rekao je Gašper Čarman.
Ricardo Penalba, Finca Torremilanos iz Ribere del Duero. Odlični Collection 2009 (tempranillo, mpc. 39 €), te Torre Albeniz 2012 (tempranillo, grenache, albillo, mpc. 26 €) i Cyclo 2013 (tempranillo, još premlado, mpc 29 €). Finca Torremilanos je certificirana kao biodinamički proizvođač
Hoće li se ovaj festival održavati redovito svake godine, pitam Gašpera Čarmana.
– Da, zamisao je da bude svake godine, i to upravo u ovom listopadskom terminu kad su berbe manje-više gotove i vinarima je lakše otputovati iz svojih domova na dan-dva. Smisao je festivala širenje vinske kulture te kroz ovakve manifestacije na kojima sudjeluju top-vinari svijeta a na koje pozivam i ponajbolje proizvođače iz naših krajeva omogućiti i dobru međunarodnu promidžbu tim našim proizvođačima. Već sada se vidjelo da je zbog velikih imena interes za posjetom bio jak, a ta velika svjetska imena u vinu svakako će biti mamac sve većem broju i inozemnih novinara da dođu u Ljubljanu na Top Vino, i to je već i te kako šansa da se poneki proizvođač i odavde nađe u medijima vani pa da stekne dobro tržište u inozemstvu. Ovaj put organizirao sam priredbu na kojoj su sudjelovale vinske kuće s kojima radi eVino, ali želja je uključiti i druge vinske podrume izravno, a i druge uvoznike i distributere vina koji se budu htjeli pridružiti. Samo, naglašavam, ovo za razliku od niza drugih vinskih festivala i sjamova, neće biti manifestacija na kojoj će netko nastupiti tek stoga što je spreman platiti kotizaciju. U izboru izlagača rukovodit ću se samo željom da posjetiteljima i vinskim šmekerima ponudim vrlo visoki standard kakvoće, dakle pomno ćemo selektirati izlagače – odgovorio je Čarman.
Vega Sicilia Unico 2007! Nažalost, toga vina nije bilo, ali bili su Valbuena 5 2010 (merlot, tempranillo, cabernet sauvignon, tri godine dozrijevanja u bačvi i dvije godine odležavanja u butelji, kako je objasnio enolog Gonzalo Iturriaga, mpc. 120 €), te Pintia 2010 iz vinogorja Toro (tempranillo, mpc. 40 €)
U kontekstu ovoga što govori Čarman – neshvatljiv potez hrvatske vinske kuće Saints Hills što je u Ljubljanu samo poslala vino, a ne i osobu koja može adekvatno prezentirati taj posjed. Uz stol Saints Hills Hrvatska stajao je mladi sommelier koji je tek točio vino. Sa sobom sam ponio nekoliko primjeraka posljednjeg broja Svijeta u Čaši u kojemu ima opširniji prilog upravo o Saints Hillsu, s lijepim slikama, pa da to u Ljubljani predam Saints Hillsu i da se na stolu otvori stranica s reportažom, međutim, eto, ništa od toga, na kraju sam časopise podijelio nekolicini slovenskih ugostitelja i novinara…
Može se dakle zaključiti da je na pomolu vinska manifestacija koja bi mogla praktički pobrisati ove sada postojeće u Ljubljani!
Bojan Kobal, donedavna glavni enolog Ptujske kleti sad ide svojim putem, i vodi kuću Kobal Wines. Prezentirao je sauvignon, sivi pinot, chardonnay, žuti muškat i likersko vino od Frankovke
Dobar potez eVina bio je da priredbu održi u Cankarevu domu. Dvorana je bila prostrana, dobro osvijetljena i dobro temperirana. Čaše su bile od Riedela, što svakako dodatno diže nivo. U prvih dva sata rezerviranih za osobe iz branše bilo je vrlo ugodno i komotno za (posloivne) razgovore, naime moglo se lijepo pristupiti ponušaču vina i s njime popričati. Dakako, najveći broj posjetitelja zadržavao se u dijelu gdje su smješteni bordoški châteaui. Dvorana se istinski počela puniti negdje poslije 16 odnosno 17 sati, kad oni koji rade završavaju s poslom. Čarman veli da je zadovoljan s posjetom.
Top Vino svim je posjetiteljima omogućio druženje nakon festivala na obližnjoj lokaciji gdje je goste uz odgovarajuću ugostiteljsku ponudu dočekala i dobra glazba. ♣ SuČ – 10/2016
______________________________________
MIŠLJENJA:
Mira Šemič, ugostiteljka i sommelijerka
Mislim, da je festival ispunio očekivanja. Istina da se nisu odazvali i neki drugi uvoznici ali su vjerojatno iz konkurencijskih razloga odbili sudjelovati. Radi posjetitelja bi bilo izvrsno da su sudjelovali i ti drugi, jer koliko god se bavimo vinom nemamao pregled svih zastupanih vinskih kuća na slovenskom tržištu.
Prostor, osvjetljenje, ohlađena vina, dovoljno vode… sve tzv. popratne stvari, ali ne i manje važne, štimale su. I u popodnevnim satima, kad je bilo zaista puno posjetitelja, moglo se normalno hodati i pristupati do izlagača. Čula sam primjedbe da je prerano nestalo vina kod Gravnera, Bordožana, Burgundijaca. Ali, pričala sam sa sommelierom koji je bio za stolom s bordoškim buteljama, kaže da je imao je posjetitelje koji su po pet puta dolazili samo na ono vino od 140 eura… Dopalo mi se da u večernjim satima nije bilo pijanih pojedinaca i skupina koje nekontroliran ulijevaju sve u sebe. ■
Emozioni dal Mondo 2016 / BELJE, FERAVINO, JAKOB, KRAUTHAKER
2016.
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Degustacija je održana u velebnoj Palači Maestri koja je nekad bila samostan
UZ DOMAĆINA ITALIJU, NAJVIŠE ZLATA u BERGAMU – ŠEST! – PRIPALO JE HRVATSKOJ!
Na 12. međunarodnom ocjenjivanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme 2016 u Bergamu, u organizaciji udruga Vignaioli Bergamaschi (vinari Bergama) i Konzorcija vina Valcalepio doc te pod pokroviteljstvom OIV-a, opet lijep uspjeh hrvatske kapljice. Zlatne medalje osvojili su, abecednim redom:
Belje, za Cabernet sauvignon 2012 i za Cabernet sauvignon & Merlot 2011
Feravino za Merlot Miraz 2012 i za Cabernet sauvignon Miraz 2012
Jakob Vina, za Cuvée Jakob 2012
Krauthaker, za Mercs 2013.
Belje je za Cabernet & Merlot 2012 dobilo i posebno priznanje novinara – titulu najboljeg hrvatskog predstavnika u Bergamu ove godine.
Šampion ocjenjivanja je vino Magma 2012 izraelske vinarije Bazelet Hagolan. Iza njega, do rednog broja pet, plasirali su se po bodovima Aldo Mincio Cabernet Val di Pietra 2013 Tenute Maddalena i Garda Cabernet Ribò 2013 kuće Ricchi Agricola, pa Cabernet sauvignon reserve 2013 od Bodegas Norton iz Argentine, Rodoslov 2012 grand Reserve od Aleksandrovića iz Topole iz Srbije, te Veneto Passione Sentimento 2014 talijanskog posjeda Pasqua Vigneti e Cantine.
Za svečanim stolom i uz tortu posvećenu ocjenjivanju: Medolago Albani, proizvođač vina iz bergamskoga kraja i predsjednik udruge Vignaioli Bergamaschi, Claudia Quini i prof. Mario Fregoni. Vino Medolaga Albanija Cabernet della Bergamasca Villa Redona 2010 igt proglašeno je najboljim talijanskim predstavnikom na ovogodišnjem ocjenjivanju
Uz domaćine Talijane, s osvojenih 39 zlatnih medalja, te Hrvatsku, s osvojenih šest zlata, i Izrael s pet zlatnih odličja, uspjeha na ovome ocjenjivanju imali su Argentina, Rusija, Turska i Kina sap o tri zlata svaka. U mojoj grupi bila su dva uzorka iz Kine, i oba sam ocijenio vrlo visoko, Kasnije, na večeri, u društvu s kolegom novinarom Vladimirom Tsapelikom iz Rusije koji je donio nešto vina iz svoje zemlje i za slobodno kušanje pokazalo se još jednom da i Rusija ima i te kako što za reći s vinom, konkretno crnjakom.
Za ocjenu je bilo prijavljeno 236 uzoraka iz 21 zemlje, a pravo na natjecanje imala su vina samo od sorata Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc, bilo kao jednosortna, bilo kao mješavine. Uvjet za sudjelovanje bio je i taj da prijavljenog vina mora biti raspoloživog za tržište najmanje u količini od 1000 butelja.
Degustatora je došlo 83 iz 25 zemalja, među njima i dvojica iz Hrvatske – Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, i ja ispred Svijeta u čaši. Iz Slovenije su stigli profesor Marin Berovič i Iztok Klenar, proizvođač vina iz Kopra i zamjenik predsjednika Međunarodne unije enologa, a iz Srbije Nikola Biorčević i Mirko Rnjak. U svakoj komisiji bilo je po 12 članova, što je značajna posebnost u odnosu na druga ocjenjivanja, gdje su komisije sastavljene uglavnom od po pet do sedam članova.
Vladimir Tsapelik, predsjednik Independent Wine Cluba u Rusiji, s jako dobrim ruskim crnjakom Renesans 2011
Dobri duh i, sa svoje strane, nadzornik bio je vrlo cijenjeni prof. Mario Fregoni, a kontrolor ispred OIV-a bila je dopredsjednica Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino Argentinka Claudia Quini.
Inače. ovo ocjenjivanje, ustrojeno s ciljem da se međunarodno propagiraju bergamsko vinogorje Valcalepio i vina iz okolice Bergama, održava se uz financijsku potporu fondova Europske Unije. Možda se i u nas mogao pronaći način da se lani – kao naše nacionalno prvenstvo a sa zadatkom propagande hrvatske kapljice i u inozemstvu – pokrenuto ocjenjivanje hrvatskog vina Vina Croatia, održano krajem studenoga 2015., također financira i novcem iz EU-
Područje se, dakako, nastoji , osim vinom,reklamirati i tipičnim specijalitetima
fondova. Ove godine, kako se čuje iz HGK, tog ocjenjivanja neće biti, zacijelo uvelike i zbog problema s novcem, međutim možda se nešto ipak organizira na proljeće 2017., priča se da bi se vrednovanje moglo internacionalizirati u smislu prihvaćanja i uzoraka iz inozemstva. Ali, kome će iz vana, uz postojeća već jako afirmirana ocjenjivanja kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxellles te, na ovim prostorima, osvježeno nekad vrlo cijenjeno ljubljansko ocjenjivanje Vino, biti stalo da se s uzorcima i ponovno novcem za pokrivanje troškova uključi (i) u još jedno opće te posve anonimno natjecanje u Zagrebu…♣ SuČ – 10/2016
Sommelier Denis Garret iz Južnoafričke Republike, zatim Boris Gaina iz Akademije znanosti iz Moldavije, pa Marin Berović, potom proizvođač Maurizio Cavalli koji nam je ponudio svoj izvrsni Valcalepio Rosso Merlot&Cabernet sauvignon 2011 riserva, Suzana Živić iz Konzorcija za vino bergamskog vinogorja Valcalepio, Iztok Klenar i Željko Suhadolnik
__________________________________
STRUKOVNI SKUP o BUDUĆNOSTI VINOGRADARSTVA – Nakon ocjenjivanja vina, u sklopu cjelokupnog trodnevnog događanja u Bergamu održan je, u prostorima tamošnje Trgovačke komore, strukovni skup na temu Budućnost vinogradarstva i vinarstva promatrajući s aspekta ekološke i ambijentalno održive proizvodnje grožđa i vina. Moderator je bio prof. Mario Fregoni, koji je nekad držao katedru enologije na znanom Sveučilištu Cattolica Sacro Cuore u Piacenzi. Izlagali su Enrico Paterlunger, docent iz vinogradarstva, sa sveučilišta iz Udina, s temom Genetska poboljšanja vinove loze u pravcu bolje otpornosti na bolesti, zatim Valerio Mazzoni, stručnjak za poljoprivredu iz San Michelea na Adigeu, s temom Vibracijsko seksualno zbunjivanje radi odbijanja štetnih insekata od trsja, Vittorio Veronelli s temom Biokontrola insekata koji su štetni za vinovu lozu, Francesco Anaclerio, odgovorna osoba u rasadniku vinove loze u Rauschedu, s temom Inovacija i održivost u vinogradarstvu: nove sorte otporne na bolesti. Vladimir Tsapelik iz Moskve govorio je o proizvodnji vina od hibridnih sorata u nekadašnjem Sovjetskom Savezu i u današnjoj Rusiji. Claudia Quini, inženjerka kemije uposlena u ustanovi Instituto Nacional de Vitivinicultura de Mendoza u Argentini, pričala je o aktivnostima OIV-a na području prirodi prijateljskog, održivog uzgoja grožđa. ■
______________________________
Organizator Emozioni dal Mondo u popodnevnim satima organizira turistički obilazak znamenitosti Bergama i posjet nekoj lokalnoj vinskoj kući. Ovaj put na redu je bio najveći tamošnji podrum- Cantina Bergamasca, koju vodi Sergio Cantoni. Nakon obilaska podruma priređena je, dakako, degustacija vina
ALEN BIBIĆ: OD PROFESORA HRVATSKOG JEZIKA i KNJIŽEVNOSTI DO PROF.DR. TURIZMA
⋆ ⋆ ⋆ ⋆ ⋆
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
POSJET ISKUSNOM SKRADINSKOM VINARU i SJAJNOM BUSINESSMANU u SVIJETU ENO-GASTRONOMIJE, KOJI – RADI K’O ZMAJ. PUNA SEZONA – BAREM SEDAM MJESECI
Alen Bibić, od profesora književnosti i hrvatskog jezika preko enogastronomije do – profesora doktora turizma. A sutra?
Visoka obrazovanost u tzv. društvenom smjeru, bogatstvo raznolikim iskustvima s putovanja po svijetu, vrlo razvijena hedonistička crta, dobro poznavanje tehnologija proizvodnje ali i plasmana u segmentu jela te posebice vina, čistoća proizvoda, sreća u pronalaženju supruge ekspertice u kreativnoj kuhinji, nastojanje da se bude originalan i da se afirmira komparativne prednosti vlastitoga kraja, odlično snalaženje u biznisu općenito, vještina odabira visokovrijednih i odanih suradnika u realizaciji posla, sposobnost prodora u krugove potrošača kadrih i voljnih za odziv i u najvišim cjenovnim kategorijama ponude… Pa zar sve to nisu već predispozicije i za – MINISTRA turizma?!
Evo s Facebooka nekoliko komentara posebice vezano uz ovu posljednju rečenicu: Ostavi politiku, drš’ se vina; Stoj di jesi, tako si nam najdraži; …Kaže Butki da je to sve dobar marketing; Pa, između svega ostaloga što je dobro i taj dio je dobar; Jedan je Alen Bibić!
Bibićeva kušaonica unutra, i prostor za uživanje za stolom vani u dvorištu, kod vinskog podruma
Dočekao nas je – Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, i mene ovih dana u svojoj prostranoj i lijepo uređenoj te na dva dijela – stoječki kušačkome i prodajnom uz šank i police s buteljama, te restoranskome sa stolovima i sjedalicama za one koji žele užitak ne samo u čaši nego i na tanjuru – raspoređenoj degustacijskoj dvorani u Plastovu kod Skradina. Ubrzo po našem dolasku počeli su nailaziti gosti. Kasnije, po popunjenosti prostora, koji obuhvaća unutarnji dio i, za ljetne mjesece, terasu, lako se moglo zaključiti da kod njega puna sezona nije završila s krajem kolovoza nego se protegnula i na jesen. Bibić veli da mu puna turistička sezona traje barem do sedam mjeseci u godini. Uglavnom, uvijek je kad zatreba spreman: prije dvije godine kad je festival Zagreb Vino.com, koji se održava krajem studenoga, uoči manifestacije ugostio grupu inozemnih novinara pisaca o eno-gastronomiji i turizmu i vodio ih, taj put, po vinorodnim predjelima Dalmacije, na proputovanju od Imotskoga natrag prema Zagrebu – s obzirom da sam ja osobno bio vodič, zastalo se kod Bibića. Sve je funkcioniralo, što se kaže, u nulu, iskusni vanjski novinari poslije su rekli da nisu ni sanjali da će u zaseoku u zaleđu obale u posve neturističkome dijelu godine na području mora doživjeti prijem i ponudu kao u kakvom ekskluzivnom restoranu u većem gradu svojoj zemlji.
Skradin: luka je uvijek puna jahti, i – bogatih jahtaša
A taj punkt u Plastovu, gdje mu je inače i vinski podrum, tek je jedan od poligona za plasman bogate ponude obitelji Bibić koja se sastoji od vina što ga proizvodi Alen te od moderno prezentiranih za oko atraktivnih a za nepce slasnih zalogaja što ih priprema majstorica kuhinje Alenova supruga Vesna, kao i od maslinovog ulja s mediteranskim začinskim biljem, paškog sira u maslinovu ulju, suhih smokava s medom idrugih tipičnih tradicijskih dalmatinskih delicija. Veliki broj kupaca Alenovih vina, od kojih su neka, poput Bas de Basa i Alepha, po 500 i 1000 kuna za butelju od 07,5 lit, čine jahtaši, što sidre u skradinskoj uvali. Ne nužno samo stranci! Bibiću navraćaju i naši, ne nužno jahtaši. Koliko njih bude malo-pomalo više, toliko će se – jer tu upravo domaće tržište igra veliku ulogu! – i produžavati intenzitet sezone… Naravno, dio vina Bibić plasira i kroz vinoteke u Hrvatskoj, dio vina i izvozi, rado će se pohvaliti da dobro prolazi na tržištu SAD…
PS = pinot sivi 2015
Piće dobrodošlice – pjenušac Bibich brut od Debita, rađen klasičnom metodom. Jako dobar. Bazno vino je mješavina nekoliko berbi, šampanjizirano je 2010., a degoržirano u srpnju 2016, dakle na kvascu je provelo šest godina. Na tako što pjenušavo odležano u domaćoj produkciji rijetko se nailazi. Kapa dolje! Iako je mogao posegnuti za klasičnim Chardonnayem, Bibić se angažirao na afirmaciji onoga što daje njegov kraj, i pokazao da je lokalna sorta Debit, inače bez nekog pedigrea u javnosti, i te kako upotrebljiva i za proizvode s dodanom vrijednosti. Slijedila je mješavina Cuvée R5, od pet sorata – Debit, Pošip, Maraština, Pinot sivi i Chardonnay u jednakome omjeru, svakoga po 20 posto.
– Ponuda jela je raznolika, moguće je naručiti pladanj sa zanimljivim i vrlo ukusnim malim zalogajima, toliko da se, kad se ovamo dođe kupiti vino, čaša vina ne popije natašte, a može se naručiti i kompletni menu sa kompliciranim sljedovima kreativne kuhinje od predjela do deserta. Gosti koji dođu u velikom se broju slučajeva opredijele za degustacijski menu, dakle dobiju nekoliko različitih tanjura i uz svaki tanjur drugo vino. Tako smo, zapravo, i krenuli: s programima sljubljivanja hrane i vina, isprva je ponuda bila nešto jednostavnija ali s vremenom stvar se nadograđivala. Moram priznati, moja je sreća što mi je marina u Skradinu vrlo blizu, i Šibenik, kamo navraća sve više turista, blizu je, pa i s obzirom da sam umio iskoristiti tu prednost, imam ne samo dosta gostiju nego i jako dobre goste. U animaciji gostiju služimo se i internetom, a veliku podršku i pomoć pružaju nam i manje turističke agencije specijalizirane za kontakte i rad sa zahtjevnijim gostima. Dosta surađujemo s jednom takvom, s nazivom Secret Dalmatia. Inače, povezan sam i s pomorskim agencijama koje rade s većim jahtama, među ostalime i na način da preporučuju gostima gdje da se snabdiju s kvalitetnim lokalnim proizvodima i što konkretno da gdje kupe – objašnjava Bibić.
Bibić u svom podrumu, uz bačvice u kojima dozrijeva njegova najbolja kapljica
I donosi na stol na degustaciju male zalogaje iz kuhinje svoje supruge – dehidrirana svinjska rebrica, paški sir s lješnjakom, kavijar od dimljene pastrve iz Krke na parfeu od pastrve iz Krke, pastu od masline, odličnu sušenu ali nedimljenu kobasicu… I uz to zanimljivi pinot sivi s nazivom PS 2015, a ubrzo i La Sin 2015., svoju, moram reći vrlo uspjelu verziju crnjaka od domaće sorte Skradina i Promine Lasin. On ga je, veli, zamislio kao neku svoju inačicu crnog pinota. I uspio ga je tako i kreirati, koristeći se pri dozrijevanju dvaput rabljenom burgundijskom bačvicom pièce (228 litara). Riječ je o vinu koje Bibić ne ističe kao kvalitativni vrh svoje produkcije nego ga radije svrstava u dobro vino za svaki dan, ali valja svakako reći da je riječ nipošto o banalnoj jednostavnoj kapljici ili onoj što igra na prvu loptu, nego o dosta nježnom i mekanom lijepo pitkome interesantnome vinu s 13,0 vol %, svjetlije rubinske boje karakteristične upravo za crni pinot, i s dosta izraženom voćnosti…
Tako smo i nas dvojica eto na neki način ušli u program degustacijskog menua, a s obzirom da vremena nije bilo dovoljno da na tenane uživamo u svakome klasičnom slijedu, slijedovi su nam bili mali zalogaji, uz svakoga od njih stizala je u čaši druga etiketa.
Na ovoj gore opisanoj šire gledano turističkoj ponudi kod Bibića ne staje. To što sprema kao novo, za iduću sezonu, također je u rangu pet zvjezdica.
– U planu je da uz svoj vinograd Bas de Bas otvorim smještajni objekt u dvije stare kamene i dakako prikladno preuređene kuće opremljene punim komforom. Gosti će moći uživati pijuckajući Bas de Bas i promatrajući iz blizine vinograd što daje grožđe za to vino – domeće Alen.
Prije koju godinu nekoliko elitnih hrvatskih proizvođača vina, s vinogradima i podrumima smještenih u našem jadranskom priobalju, primjerice upravo Bibić, pa Saints Hills, Korta Katarina, Meneghetti, Boškinac, Duboković, Baković, Roxanich te kontinentalni Bolfan Vinski Vrh utemeljili su organizaciju Grand Cro, za zajedničku promidžbu svojih vina i općenito visokokvalitetnog vina Hrvatske. U međuvremenu otpali su Bolfan i Roxanich. Ostali i dalje nastupaju zajedno na sajmovima i vinskim festivalima – bit će nazočni i na Zagreb Vino.comu 2016. u Esplanadi, ali i surađuju po pitanju animacije i razmjene turista. Svojedobno su propagirali posebice za jahtaše program posjeta od jedne do druge njihove vinarije morskim putima od vinarije do vinarije, sad je, kaže Bibić, taj način malo promijenjen u praktičniji oblik: međusobno izmjenjuju podatke o jahtašima odnosno zanimljivijim kopnenim gostima i svaki podrum gosta koji ga obiđe upućuje da posjeti i podrume drugih članova Grand Croa.
Susret se što se tiče degustacije vina približio kulminaciji: Bibić, koji sada ima 12 vlastitih hektara vinograda a grožđe kupuje s još 12 ha od odabranih kooperanata od kojih su većina njegovi rođaci, na žalost nije utočio – jer, rekao je, nisu još spremni – svoje eno-ikone Lučicu od Debita, a ni bijeli Bas de Bas, od 90 posto Debita i 10 posto drugih lokalnih sorata, inače maceriran tri mjeseca u kamenici. Utočio je Sangreal Merlot 2011, lijep, elegantan, gotovo neprobojno taman, svjež, dosta voćan i s jako dobro uklopljenom notom utjecaja barriquea, pretposljednja upečatljiva stepenica prema vrhu piramide bio je Aleph 2010, od 67 posto cabernet sauvignona, 20 posto merlota i 13 posto cabernet franca, vrlo voćan, s blagim osjetom bačvice, još nevjerojatno mlad, u usponu. Kruna: Bas de Bas 2013, iz vinograda na poziciji s originalnim lokalnim nazivom Ispod podi, koji je za označavanje vina na etiketi pretvoren u internacionalno Bas de Bas. Vinograd Ispod podi je, čuo sam objašnjenje, u kategoriji grand crua, na nadmorskoj je visini od nekih 200 metara, smješten na kosini brda gdje je nekad bila loza ali je onda područje napušteno i zapušteno, potom je upravo Alen tu – vapnenačko tlo, dobra ekspozicija, konstantan vjetrić tako da nema vlage koja bi uzrokovala bolesti – ponovno krenuo s trsjem. Njegov vinograd je ispod više terasica, podesta – podi – napravljenih nekad davno uz pomoć suhozida a radi lakše sadnje i uzgoja vinove loze na strmini. Vino je od 90 posto syraha i po pet posto merlota i plavine, selekcija grožđa već je u vinogradu, s 15,5 vol %, ali unatoč spomenutim maliganima lijepo pitak, skladan i elegantan, njemu će također dobro doći još vremena u butelji. Valjda će ga Bibić iz te berbe i duže odležanog još imati kad sljedeći put navratimo k njemu… ♣ SuČ – 10/206
Cro-turizam 2016/ VRHUNSKA SVJETSKA VINA, ŠKOTSKI MALT WHISKY TE NAMIRNICE IZ HRVATSKIH OPG-ova
⋆ ⋆ ⋆ ⋆ ⋆
Mali Lošinj
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
U NAS SE INTENZIVIRA USMJERENJE TURISTIČKE PONUDE PREMA PET-ZVJEZDIČNOJ i DE LUXE KATEGORIJI. ATRAKTIVNI EKSKLUZIVNI PROGRAMI ZA ELITNE GOSTE MOGLI BI LIJEPO PRODUŽITI SEZONU, u LOŠINJSKOJ GRUPACIJI JADRANKA d.d. NADAJU SE, KAD SE PROŠIRI LOKALNI AERODROM, i NA – CIJELU GODINU!
Pred kraj glavne, kažu vrlo uspješne, turističke sezone 2016. lošinjski izgledom monumentalni hotel Bellevue s pet zvjezdica, inače član hotelskog brenda Grupe Jadranka Lošinj Hotels&Villas pod kojime djeluju ukupno šest hotela i restorana te ville i apartmani, priredio je, nakon serije radionica sa sudjelovanjem vinskih zvijezda međunarodnog karaktera, work shop i druženje posvećene single malt škotskom whiskyju te čuvenim kubanskim cigarama. Program Malt Advocates & Cigar Lovers bio je u hotelskom Gentleman’clubu, a voditelj očito vrlo verzirani Marin Nekić, najavljen kao najnagrađivaniji hrvatski barman i mixolog. Za 40 eura moglo se, uz podrobna Nekićeva objašnjenja te prikladan izbor malih zalogaja uz svaku etiketu, doživjeti sedam whiskyja vrhunskih škotskih proizvođača te uživati u njima. Single malt whiskyji: Glenkinchie star 12 godina (s grana padanom), Dalwhinnie od 15 godina (sa sashimijem od brancina), Cragganmore od 12 godina (sa sušenom rajčicom i maslinama), Cardhu od 12 godina (fois gras i karamelizirana jabuka), Oban od 14 godina (janjeći kare s ružmarinom), Talisker od 10 godina (s odreskom od tune) i Lagavulin od 16 godina. Cigare: H Upmann Magnum 46.
Hotel Bellevue ***** u lošinjskoj uvali Čikat
Sjajno i jedinstveno iskustvo: sedam whiskyja, pet nijansi ugrubo rečeno jednog profila s voćnim notama pomiješanima s ponešto paljenog/prženog (pržena korica od naranče), karamela i meda, vanilije, te dvije izrazito, i za mene osobno pretjerano, zadimljene senzacije – Talisker i Lagavulin.
Za otvorenje nove turističke sezone sezone, 2017. – povratak vinu: šuška se da bi seriju radionica mogli otvoriti npr. Casanova di Neri s Brunellom iz Montalcina (već je u Wine Spectatoru dobio 100 bodova za svoj brunello!) i bordoška zvijezda Léoville las Cazes iz Saint-Juliena (berba 2010 od Wine Spectatora, Wine Enthusiasta te Jamesa Sucklinga dobila je 99 i 100 bodova!)…
Whiskyji na degustaciji i, dolje, posluženi u čašama, uz male zalogaje, Moji favoriti: mekani i elegantni Dalwhinnie, te – iako su ga, rekao je Marin Nekić. radile samo žene! – snažni muški Cardhu, kao i također snažni i elegantni fino kremasti Oban…
Barman Marin Nekić i korporativni sommelier Jadranke Kristijan Merkaš. Dolje: karta Škotske odakle su ti whiskyji
Ovakvi ekskluzivni programi dio su nastojanja domaćina da u Mali Lošinj u svoje elitne objekte privuče zahtjevne i džepno potkovane turiste spremne potrošiti za ekstra užitke. Budući da, kako kaže stara poslovica, ljubav najprije prolazi kroz želudac, i budući da moderno društvo stalno ističe ljepotu i zdravlje, naglasak u privlačenju imućnih gostiju snažno je stavljen na hedonizam za stolom, konkretno na enogastronomiju, ali ne samo u smislu chefovih umjetničkih kreacija na tanjuru nego i u smislu zdrave prehrane, one na bazi svježih sezonskih, na prirodi prijateljski način proizvedenih namirnica lokalnih manjih obiteljskih proizvođača (OPG)…
Mali Lošinj: Muzej Apoksiomena
U Muzeju Apoksiomena: glavna zvijezda…
Dakako da se treba dosjetiti što sve od posebnosti i atrakcija ponuditi u grupi od pet zvjezdica, jer potrošač koji ima novac izbirljiv je, bilo stoga što je verziran pa je u svojim prohtjevima zahtjevan, bilo stoga što je imućan i razmažen ili pak stoga što je skorojević pa se želi pokazati u pravo vrijeme na pravome mjestu, što znači tamo gdje se nešto događa a da to što se događa nije dostupno svakome. Iako za to ima potencijal, pa i na lokacijama koje su najčešće korištenim normalnim redovnim prijevozom teže dostupne – npr. otoci, Hrvatska do sada svoj turizam nije u dovoljnoj mjeri usmjeravala i prema gostu za rang od pet zvjezdica. Tek u novijem dobu svjedoci smo intenziviranja kretanja i u tome pravcu. Unatrag nekog vremena grupacija Jadranka, koja uspješno posluje u ugostiteljsko-turističkoj i trgovačkoj djelatnosti na otoku Lošinju već više od 65 godina te je sada peta po veličini turistička tvrtka u Hrvatskoj, i koja je u turizmu i kreirala brand Lošinj Hotels&Villa, diči se s petozvjezdanim i de luxe kategornicima u Malom Lošinju u uvali Čikat, npr. s Bellevueom i Alhambrom, oni, kažu u Jadranki, zahvaljujući uvelike i posebnim akcijama i programima za goste visokoplatežne moći, posluju već jako dobro iako do Malog Lošinja zasad još putovanje i nije, osim vlastitom jahtom, lako i komotno (rješenje su proširenje i modernizacija zrakoplovne luke na Lošinju). A mediji javnog informiranja javljaju o otvaranju i drugdje novih hotela s pet zvjezdica… O tome koliko je dobro i opravdano da se pažnja počela značajnije posvećivati petokategornicima govori i podatak što ga je direktor Hrvatske turističke zajednice iznio početkom listopada na valovima Hrvatskog radija: Popunjenost hotela s početkom listopada 2016. je 60 posto, a u Dubrovniku i 70 posto, najviše gostiju smješteno je u objektima sa četiri odnosno pet zvjezdica!…
… te unutrašnjost dvorane u kojoj se govori o pronalasku kipa u moru i koja oslikanim zidovima treba dočarati duboko podmorje
Rikardo Hesky
O vikendu kad je priređena prezentacija škotslih single malt whiskyja, u hotelu Bellevue – poprilično gostiju. Uz hrvatski, čulo se dosta drugih jezika. Lijepo bilo svjedočiti tome. Eto me u razgovoru s Rikardom Heskyjem, službeno predstavljenim kao direktorom operacija Jadranka-hotela. Ova riječ operacija previše me iz sektora turizma vuče na kirurgiju, pa sam je pokušao prevesti, to direktor operacija valjda je zapravo izvršni direktor.
– Naši hoteli i vile svojim uređenjem ostavljaju goste bez daha. No, ono što gost najviše zapamti je kako se osjećao u tim hotelima, kako su se zaposlenici odnosili prema njemu, jesu li mu bili od pomoći, jesu li zapamtili, primjerice, njegovo ime i kakvu kavu pije. To su sitnice koje čine razliku, i upravo taj osjećaj je ono što će gost ponijeti sa sobom kao uspomenu i na temelju čega će dati svoju preporuku prijateljima. Upravo taj segment kontinuirano usavršavamo i dograđujemo kako bi se svaki naš gost osjećao posebno, i zato smo jako zadovoljni recenzijama, te pohvalama koje primamo od gostiju što borave u našim hotelima – rekao je za početak Rikardo Hesky.
I onda nastavio:
– Ovogodišnja turistička sezona nije u cijelosti završena. Mi i sada u posezoni još uvijek bilježimo odličnu popunjenost hotela i kampova. Dosad već ostvarenim rezultatima te pokazateljima smo vrlo zadovoljni, naime bilježimo porast broja noćenja u odnosu na isto razdoblje lani za otprilike pet posto – navodi Hesky. – Ove godine gosti su imali priliku uživati u cjelovitoj i zaokruženoj premium ponudi uvale Čikat gdje se nalaze hoteli i ville sa sadržajima na razini visokih 5*, a to su eto luksuzni hotel Bellevue, boutique hotel Alhambra, član prestižne hotelske grupacije Small Luxury Hotels of the World, te villa Hortensia kao savršena oaza za intiman odmor. Inače, važan segment ponude Grupe Jadranka i brenda Lošinj Hotels & Villas čini i ponuda u hotelima sa četiri zvjezdice Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju, Wellness Hotel Aurora te Family Hotel Vespera. Kad je riječ o strukturi gostiju, i ove godine turisti su većinom došli s tradicionalnih tržišta poput Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije te zemalja Skandinavije. Sve je više gostiju i iz Hrvatske, i to posebno u uvali Čikat. Zahvaljujući vrhunskoj ponudi u kategoriji pet zvjezdica sada se značajnije otvaraju i druga tržišta poput Velike Britanije i Rusije.
ENO-GASTRO KAO ADUT
S obzirom da je, kako je kazao Hesky, uspješno završena prva faza investicijskog ciklusa, naglasak u ovoj godini bio je na dodatnom razvijanju i unaprjeđenju eno i gastro-ponude. Tako je znatno proširen projekt suradnje s OPG-ima diljem zemlje i razvijen je jedinstven sustav nabave namirnica koji se temelji na izvornosti, lokalnom porijeklu i dostupnosti, ovisno o sezoni, berbi ili ulovu. Nakon što su detaljno obišli Lošinj i Cres da se vidi što se tu nudi od poljoprivrednih proizvoda, i plodova mora, u prvoj polovici ove godine predstavnici Grupe Jadranka posjetili su i različite druge dijelove zemlje u potrazi za najkvalitetnijim domaćim artiklima koji su dio tradicijske hrvatske gastro ponude.
– Tako je suradnja s OPG-ima s područja Lošinja, Cresa i Unija ove godine proširena i na OPG-ove iz Dalmacije, te Slavonije i Baranje. Klaster trenutačno okuplja oko 60 OPG-ova, opredijeljenih za prirodi prijateljski i uravnoteženi uzgoj i proizvodi kojih nose eko certifikate. Riječ je suradnji u novčanoj vrijednosti većoj od tri milijuna kuna. Mi smo logična potpora malim hrvatskim gospodarstvenicima koji zahvaljujući suradnji s Grupom Jadranka imaju otkupljen svoj cijeli urod. Ogromna vrijednost ovog projekta je u simbiozi turizma i agrikulture, dakle onoga što je posve prirodno i što se prije stalno isticalo kroz slogan Zelena i plava Hrvatska kao adut Lijepe naše, ali na žalost u nas ta simbioza i ne funkcionira svuda kako treba. Ovakav sustav nabavke namirnica predstavlja svojevrsni presedan u hotelskim grupacijama, a otvara prostor i za daljnji razvoj, te širenje poslovne suradnje – veli Hesky.
Sanjin Šolić predsjednik Uprave Jadranke dd i, desno od njega, Goran Filipović, član Uprave grupe Jadranka dd
– Uz gastronomske delicije na svjetskoj razini koje se nalaze u našoj ponudi shvatili smo da moderan gost, uz ekskluzivitet, traži i domaću, autohtonu, kvalitetnu namirnicu. Upravo takvu kvalitetnu i domaću hranu proizvode OPG-ovi, i danas je ona nadohvat ruke. Mi smo odlučili biti drukčiji od drugih velikih hotelskih lanaca i inovirati pristup, te gostima ponuditi domaće namirnice iz eko uzgoja. Pokazalo se to kao dobitna kombinacija i posebnost koja čini razliku u našoj ponudi u odnosu na konkurenciju – napominje Goran Filipović, član Uprave Grupe Jadranka.
Mladi, ali na tanjuru vrlo uvjerljivi chef Melkior Bašić
Kako bi se bolje predstavile posebnosti gastro i eno ponude hotela i villa, ove godine organizirano je u Lošinju nekoliko masterclassova u sklopu kojih su istaknuta imena domaće i svjetske vinske scene predstavila svoja vina s naglaskom na etikete koje nisu dostupne na tržištu, a s tom praksom nastavit će se i u idućoj godini. Počelo se, da podsjetim, s uglednom istarskom vinskom obitelji Benvenuti, slijedile su svjetske zvijezde poput Sassiccaie, Opus Onea, a i Movije, Marjana i Edija Simčiča iz Goriških brda. Nakon radionica slijedila bi večera na kojoj su se kreacijama na tanjuru a od naših namirnica iskazali Jadrankini chefovi, na čelu s Melkiorom Bašićem.
– Važno je naglasiti kako će cjelokupna ponuda hotela i vila LH&V-a u potpunosti biti zaokružena realizacijom investicija planiranih u sljedećih nekoliko godine. Među njima se ističe projekt proširenja zrakoplovne luke Mali Lošinj, to je jedan od strateški bitnih projekata, početak realizacije predviđen je za kraj sljedeće godine. Tu je i projekt izgradnje Eco Golf Resorta Matalda, koji bi trebao dati dodanu vrijednost cjelokupnoj ponudi destinacije i osiguravati toliko željenu turističku sezonu tijekom cijele godine – rekao je na kraju Hesky. ♣ SuČ – 10/2016
Gore, iznad: iz hrvatskoga mora i od hrvatskog povrća: rakovica na salatu. Suradnja Jadranke dd s OPG- od velikog je značenja ne samo za kvalitetnu ponudu u turizmu nego i za hrvatske proizvođače hrane. Nedavno objavljeni podatak kaže da godišnje uvozimo povrća za 11 milijuna eura! • Gore: grupa zagrebačkih eno-gastro i turističkih novinara s Rikardom Heskyjem i djelatnicima grupe Jadranka
Suhi u čaši 
