ALEN BIBIĆ: OD PROFESORA HRVATSKOG JEZIKA i KNJIŽEVNOSTI DO PROF.DR. TURIZMA

⋆ ⋆ ⋆ ⋆ ⋆bibich-ulaz

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

POSJET ISKUSNOM SKRADINSKOM VINARU i SJAJNOM BUSINESSMANU u SVIJETU ENO-GASTRONOMIJE, KOJI – RADI K’O ZMAJ. PUNA SEZONA – BAREM SEDAM MJESECI

bibich-sampusAlen Bibić, od profesora književnosti i hrvatskog jezika preko enogastronomije do – profesora doktora turizma. A sutra?

Visoka obrazovanost u tzv. društvenom smjeru, bogatstvo raznolikim iskustvima s putovanja po svijetu, vrlo razvijena hedonistička crta, dobro poznavanje tehnologija proizvodnje ali i plasmana u segmentu jela te posebice vina, čistoća proizvoda, sreća u pronalaženju supruge ekspertice u kreativnoj kuhinji, nastojanje da se bude originalan i da se afirmira komparativne prednosti vlastitoga kraja, odlično snalaženje u biznisu općenito, vještina odabira visokovrijednih i odanih suradnika u realizaciji posla, sposobnost prodora u krugove potrošača kadrih i voljnih za odziv i u najvišim cjenovnim kategorijama ponude… Pa zar sve to nisu već predispozicije i za – MINISTRA turizma?!

Evo s Facebooka nekoliko komentara posebice vezano uz ovu posljednju rečenicu: Ostavi politiku, drš’ se vinaStoj di jesi, tako si nam najdraži; …Kaže Butki da je to sve dobar marketingPa, između svega ostaloga što je dobro i taj dio je dobarJedan je Alen Bibić!

Bibićeva kušaonica unutra, i prostor za uživanje za stolom vani u dvorištu, kod vinskog podruma

Bibićeva kušaonica unutra, i prostor za uživanje za stolom vani u dvorištu, kod vinskog podruma

bibich-terasa-3

Dočekao nas je – Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, i mene ovih dana u svojoj prostranoj i lijepo uređenoj te na dva dijela – stoječki kušačkome i prodajnom uz šank i police s buteljama, te restoranskome sa stolovima i sjedalicama za one koji žele užitak ne samo u čaši nego i na tanjuru – raspoređenoj degustacijskoj dvorani u Plastovu kod Skradina. Ubrzo po našem dolasku počeli su nailaziti gosti. Kasnije, po popunjenosti prostora, koji obuhvaća unutarnji dio i, za ljetne mjesece, terasu, lako se moglo zaključiti da kod njega puna sezona nije završila s krajem kolovoza nego se protegnula i na jesen. Bibić veli da mu puna turistička sezona traje barem do sedam mjeseci u godini. Uglavnom, uvijek je kad zatreba spreman: prije dvije godine kad je festival Zagreb Vino.com, koji se održava krajem studenoga, uoči manifestacije ugostio grupu inozemnih novinara pisaca o eno-gastronomiji i turizmu i vodio ih, taj put, po vinorodnim predjelima Dalmacije, na proputovanju od Imotskoga natrag prema Zagrebu – s obzirom da sam ja osobno bio vodič, zastalo se kod Bibića. Sve je funkcioniralo, što se kaže, u nulu, iskusni vanjski novinari poslije su rekli da nisu ni sanjali da će u zaseoku u zaleđu obale u posve neturističkome dijelu godine na području mora doživjeti prijem i ponudu kao u kakvom ekskluzivnom restoranu u većem gradu svojoj zemlji.

Skradin: luka je uvijek puna jahti, i – bogatih jahtaša

Skradin: luka je uvijek puna jahti, i – bogatih jahtaša

A taj punkt u Plastovu, gdje mu je inače i vinski podrum, tek je jedan od poligona za plasman bogate ponude obitelji Bibić koja se sastoji od vina što ga proizvodi Alen te od moderno prezentiranih za oko atraktivnih a za nepce slasnih zalogaja što ih priprema majstorica kuhinje Alenova supruga Vesna, kao i od maslinovog ulja s mediteranskim začinskim biljem, paškog sira u maslinovu ulju, suhih smokava s medom idrugih tipičnih tradicijskih dalmatinskih delicija. Veliki broj kupaca Alenovih vina, od kojih su neka, poput Bas de Basa i Alepha, po 500 i 1000 kuna za butelju od 07,5 lit, čine jahtaši, što sidre u skradinskoj uvali. Ne nužno samo stranci! Bibiću navraćaju i naši, ne nužno jahtaši. Koliko njih bude malo-pomalo više, toliko će se – jer tu upravo domaće tržište igra veliku ulogu! – i produžavati intenzitet sezone… Naravno, dio vina Bibić plasira i kroz vinoteke u Hrvatskoj, dio vina i izvozi, rado će se pohvaliti da dobro prolazi na tržištu SAD…

PS = inot sivi 2015

PS = pinot sivi 2015

Piće dobrodošlice – pjenušac Bibich brut od Debita, rađen klasičnom metodom. Jako dobar. Bazno vino je mješavina nekoliko berbi, šampanjizirano je 2010., a degoržirano u srpnju 2016, dakle na kvascu je provelo šest godina. Na tako što pjenušavo odležano u domaćoj produkciji rijetko se nailazi. Kapa dolje! Iako je mogao posegnuti za klasičnim Chardonnayem, Bibić se angažirao na afirmaciji onoga što daje njegov kraj, i pokazao da je lokalna sorta Debit, inače bez nekog pedigrea u javnosti, i te kako upotrebljiva i za proizvode s dodanom vrijednosti. Slijedila je mješavina Cuvée R5, od pet sorata – Debit, Pošip, Maraština, Pinot sivi i Chardonnay u jednakome omjeru, svakoga po 20 posto.

– Ponuda jela je raznolika, moguće je naručiti pladanj sa zanimljivim i vrlo ukusnim malim zalogajima, toliko da se, kad se ovamo dođe kupiti vino, čaša vina ne popije natašte, a može se naručiti i kompletni menu sa kompliciranim sljedovima kreativne kuhinje od predjela do deserta. Gosti koji dođu u velikom se broju slučajeva opredijele za degustacijski menu, dakle dobiju nekoliko različitih tanjura i uz svaki tanjur drugo vino. Tako smo, zapravo, i krenuli: s programima sljubljivanja hrane i vina, isprva je ponuda bila nešto jednostavnija ali s vremenom stvar se nadograđivala. Moram priznati, moja je sreća što mi je marina u Skradinu vrlo blizu, i Šibenik, kamo navraća sve više turista, blizu je, pa i s obzirom da sam umio iskoristiti tu prednost, imam ne samo dosta gostiju nego i jako dobre goste. U animaciji gostiju služimo se i internetom, a veliku podršku i pomoć pružaju nam i manje turističke agencije specijalizirane za kontakte i rad sa zahtjevnijim gostima. Dosta surađujemo s jednom takvom, s nazivom Secret Dalmatia. Inače, povezan sam i s pomorskim agencijama koje rade s većim jahtama, među ostalime i na način da preporučuju gostima gdje da se snabdiju s kvalitetnim lokalnim proizvodima i što konkretno da gdje kupe – objašnjava Bibić.

Bibić u svom podrumu, uz bačvice u kojima dozrijeva njegova najbolja kapljica

Bibić u svom podrumu, uz bačvice u kojima dozrijeva njegova najbolja kapljica

I donosi na stol na degustaciju male zalogaje iz kuhinje svoje supruge – dehidrirana svinjska rebrica, paški sir s lješnjakom, kavijar od dimljene pastrve iz Krke na parfeu od pastrve iz Krke, pastu od masline, odličnu sušenu ali nedimljenu kobasicu… I uz to zanimljivi pinot sivi s nazivom PS 2015, a ubrzo i La Sin 2015., svoju, moram reći vrlo uspjelu verziju crnjaka od domaće sorte Skradina i Promine Lasin. On ga je, veli, zamislio kao neku svoju inačicu crnog pinota. I uspio ga je tako i kreirati, koristeći se pri dozrijevanju dvaput rabljenom burgundijskom bačvicom pièce (228 litara). Riječ je o vinu koje Bibić ne ističe kao kvalitativni vrh svoje produkcije nego ga radije svrstava u dobro vino za svaki dan, ali valja svakako reći da je riječ nipošto o banalnoj jednostavnoj kapljici ili onoj što igra na prvu loptu, nego o dosta nježnom i mekanom lijepo pitkome interesantnome vinu s 13,0 vol %, svjetlije rubinske boje karakteristične upravo za crni pinot, i s dosta izraženom voćnosti…

Tako smo i nas dvojica eto na neki način ušli u program degustacijskog menua, a s obzirom da vremena nije bilo dovoljno da na tenane uživamo u svakome klasičnom slijedu, slijedovi su nam bili mali zalogaji, uz svakoga od njih stizala je u čaši druga etiketa.

Na ovoj gore opisanoj šire gledano turističkoj ponudi kod Bibića ne staje. To što sprema kao novo, za iduću sezonu, također je u rangu pet zvjezdica.

– U planu je da uz svoj vinograd Bas de Bas otvorim smještajni objekt u dvije stare kamene i dakako prikladno preuređene kuće opremljene punim komforom. Gosti će moći uživati pijuckajući Bas de Bas i promatrajući iz blizine vinograd što daje grožđe za to vino – domeće Alen.

Prije koju godinu nekoliko elitnih hrvatskih proizvođača vina, s vinogradima i podrumima smještenih u našem jadranskom priobalju, primjerice upravo Bibić, pa Saints Hills, Korta Katarina, Meneghetti, Boškinac, Duboković, Baković, Roxanich te kontinentalni Bolfan Vinski Vrh utemeljili su organizaciju Grand Cro, za zajedničku promidžbu svojih vina i općenito visokokvalitetnog vina Hrvatske. U međuvremenu otpali su Bolfan i Roxanich. Ostali i dalje nastupaju zajedno na sajmovima i vinskim festivalima – bit će nazočni i na Zagreb Vino.comu 2016. u Esplanadi, ali i surađuju po pitanju animacije i razmjene turista. Svojedobno su propagirali posebice za jahtaše program posjeta od jedne do druge njihove vinarije morskim putima od vinarije do vinarije, sad je, kaže Bibić, taj način malo promijenjen u praktičniji oblik: međusobno izmjenjuju podatke o jahtašima odnosno zanimljivijim kopnenim gostima i svaki podrum gosta koji ga obiđe upućuje da posjeti i podrume drugih članova Grand Croa.

Susret se što se tiče degustacije vina približio kulminaciji: Bibić, koji sada ima 12 vlastitih hektara vinograda a grožđe kupuje s još 12 ha od odabranih kooperanata od kojih su većina njegovi rođaci, na žalost nije utočio – jer, rekao je, nisu još spremni – svoje eno-ikone Lučicu od Debita, a ni bijeli Bas de Bas, od 90 posto Debita i 10 posto drugih lokalnih sorata, inače maceriran tri mjeseca u kamenici. Utočio je Sangreal Merlot 2011, lijep, elegantan, gotovo neprobojno taman, svjež, dosta voćan i s jako dobro uklopljenom notom utjecaja barriquea, pretposljednja upečatljiva stepenica prema vrhu piramide bio je Aleph 2010, od 67 posto cabernet sauvignona, 20 posto merlota i 13 posto cabernet franca, vrlo voćan, s blagim osjetom bačvice, još nevjerojatno mlad, u usponu. Kruna: Bas de Bas 2013, iz vinograda na poziciji s originalnim lokalnim nazivom Ispod podi, koji je za označavanje vina na etiketi pretvoren u internacionalno Bas de Bas. Vinograd Ispod podi je, čuo sam objašnjenje, u kategoriji grand crua, na nadmorskoj je visini od nekih 200 metara, smješten na kosini brda gdje je nekad bila loza ali je onda područje napušteno i zapušteno, potom je upravo Alen tu – vapnenačko tlo, dobra ekspozicija, konstantan vjetrić tako da nema vlage koja bi uzrokovala bolesti – ponovno krenuo s trsjem. Njegov vinograd je ispod više terasica, podesta – podi – napravljenih nekad davno uz pomoć suhozida a radi lakše sadnje i uzgoja vinove loze na strmini. Vino je od 90 posto syraha i po pet posto merlota i plavine, selekcija grožđa već je u vinogradu, s 15,5 vol %, ali unatoč spomenutim maliganima lijepo pitak, skladan i elegantan, njemu će također dobro doći još vremena u butelji. Valjda će ga Bibić iz te berbe i duže odležanog još imati kad sljedeći put navratimo k njemu…  ♣                                                                                                      SuČ – 10/206

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: