KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 10.2016 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

Svijet u casi logo
Suhi u casi logoGoogle translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ / CONTENTS

U 2016. 10 MILIJARDI DOLARA OD TURIZMA? • OIV: WORLD WINE PRODUCTION 2016 • ŠKOLA VINA KOD BAKHOVA SINA • ROMANÉE CONTI i ZAGREB VINO.COM • PUTOVNICA PLAVAC MALI • SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH • MEAT (MEET; EAT) the KING • KARIZMA sa the KINGOM • FRANCUSKI ZA SOMMELIERE • NOEL KAO DOGAĐAJ GODINE • RODIZIOVA PRVA ZAGREBAČKA  GODIŠNJICA • MONTRACHET u ZAGREBU • AUSTRIJSKO VINO u SHERRY’S-u • KRACHER FINE WINE EVENT • PRVO DESETLJEĆE VILLE SANDI u HRVATSKOJ • JACK DANIEL’S PARTY • KUPUJMO HRVATSKO,  i SAJAM ZIMNICE • OPTIČAR ŠČUREK • TERAN OD REFOŠKA, i REFOŠK OD TERANA • PJENUŠAC ZA ZAGREBAČKU GRADONAČELNICU • PORTUGISCI u PLEŠIVIČKOJ KLETI USRED METROPOLE • KORAK SUR LIE u HRAMU KULTURE • PLEŠIVIČKI TRIS i CASANOVA di NERI • ANTEPRIMA DI TOSCANA 2017 • WINE & MUSIC

___________________________________

Hrvatski turizam

U 2016. 10 MILIJARDI DOLARA? – Početak listopada, iz Hrvatske turističke zajednice lijepe vijesti: tadašnji ministar turizma Anton Kliman preko medija javnog informiranja govorio je o iznimno uspješnoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj u 2016, godišnji rekordi su već bili oboreni na trima frontama – u broju posjeta, u broju noćenja, i u prihodu. Kliman je spomenuo da se s ovim dosadašnjim rezultatima i po pokazateljima za dalje na kraju godine očekuje ukupan prihod od nekih 9,5 milijarde dolara, no kako je naveo i da bi prinos od stranaca iznosio 8,5 milijardi a prinos od domaćih gostiju 1,5 milijardu dolara, zapravo ispada da je riječ o 10 milijardi! Bravo!

Kako će sve ići u idućim godinama, vidjet će se. U 2016., to treba priznati, profitirali smo glede gostiju na nedaćama drugih zemalja, nama u turizmu jakih konkurenata. Idućih godina ako se turbulencije u svijetu nastave moguće je da se nedaće što su pogodile naše konkurente sruče, barem u nekoj mjeri i na nas, a, s druge strane, ako se situacija smiri konkurenti će se ponovno uzdignuti, dakle u oba slučaja možemo biti opet u podjednakom startnom položaju. Iako je radovanje kad se u nečemu dobro uspije sasvim logično i normalno, pa i potrebno, trebamo biti oprezni i mudri za budućnost, dakle nakon (kraćeg!) perioda slavljenja uvijek se valja vratiti u stvarnost, i od ove sezone štošta naučiti. Poslije detaljne analize vidjeti što možemo još popraviti, a zacijelo toga ima. O detaljima neka rasprave odgovorni, ovdje bih tek spomenuo to kako se mnoge primjedbe hotelijera i ugostiteljskih djelatnika odnose na probleme s radnom snagom, posebice s onom visokokvalificiranom i pouzdanom za objekte više kategorije. Po meni još nešto je bitno: uspješan turizam generator je razvoja poslovnih aktivnosti u raznim gospodarskim sektorima, za nas kao i poljoprivrednu zemlju svakako je bitno da najprije plasiramo proizvode domaće agrikulture. Poljoprivredu i proizvodnju hrane naprosto moramo od logičnog logističkog pratitelja turizma dovesti do jednog od protagonista u našoj turističkoj ponudi! A nemam osjećaj da se to kod nas radi kako treba. Danas su ljudi sve osvješteniji i zahtjevniji na području ekologije, zdravlja, prehrane, traže tipične autohtone, tradicijske domaće proizvode, a zbog svoje visoke specifičnosti neke od njih, poput vina i delicija kao što su razni sirevi, pršuti, kulen, naravno kad su oni proizvedeni u visokoj kakvoći i ima ih u ponudi, standardiziranih, u određenoj barem minimalnoj tržišno prihvatljivoj i zanimljivoj količini te kad se njihovo zemljopisno porijeklo, postojanje i vrline prikladno iskomuniciraju najširoj javnosti, oni postaju veliki magneti za turiste te i ruralnim područjima što nisu nužno uz more, daju dimenziju turističkih. ♣

Evo, nekoliko prizora iz jednog od naših turističkih bisera – Bola na Braču:

Bok, središte mjesta

Bol – središte mjesta

Bol

Bol – pogled na plažu i jedinstveni Zlatni rat (rt)

plaža

Tobogani, skakaonica – od plastike i za napuhavanje

Arhitektura i

Arhitektura, i prozorski detalji

Berba

Berba 2016 – u podrumu Stina Vino: lijevo je enolog Rikard Riki Petrić

U lijepoj prostranoj kušaonici Stina Vina u zgradi nekadašnje Dalmatinske poljoprivredne zadruge Bol. Tu je i novi moderno opremljeni vinski podrum. Ponuda vina velika je, od pjenušca preko baznog bijelog i crnog vina, pošipa, bijelih i crnih cuvéea i dobrog Tribidraga (Crljenka, Zinfandela) kao noviteta, pa do plavca u više izvedbi, od kojih su najbolje Plavac mali 2012 barrique, pa stepenicu više Plavac mali 2012 Majstor (starije trsje, jača selekcija grožđa, nove bačvice), te superiorni Stina 2011 Remek-djelo. Na slici uz vina su znani bolski ugostitelj Stanko Marinković (Ribarska kućica) i mlada - upravo završena! - enologinja Ema Carević

U lijepoj prostranoj kušaonici Stina Vina u zgradi nekadašnje Dalmatinske poljoprivredne zadruge Bol. Tu je i novi moderno opremljeni vinski podrum. Ponuda vina velika je, od pjenušca preko baznog bijelog i crnog vina, pošipa, bijelih i crnih cuvéea i dobrog Tribidraga (Crljenka, Zinfandela) kao noviteta, pa do plavca u više izvedbi, od kojih su najbolje Plavac mali 2012 barrique, pa stepenicu više Plavac mali 2012 Majstor (starije trsje, jača selekcija grožđa, nove bačvice), te superiorni Stina 2011 Remek-djelo. Na slici uz vina su znani bolski ugostitelj Stanko Marinković (Ribarska kućica) i mlada – upravo završena! – enologinja Ema Carević

OIV - Jean-Marie Aurand, glavni direktor

OIV – Jean-Marie Aurand, glavni direktor

Global economic vitiviniculture data

OIV NEWS: WORLD WINE PRODUCTION 2016 – Global wine production 2016, excluding juice and musts, is likely to reach 259.5 million hectoliters., This is a decrease of 5% compared with 2015, and it ranks this year’s harvest among the three poorest years for production since 2000, according to the OIV’s early estimates. The initial information about the world wine production in 2016 have been presented recently by OIV’s Director General Jean-Marie Aurand (photo) at the OIV headquarters in Paris.

Production 2016 is among the lowest in 20 years, yet with highly contrasting situations as a consequence of climatic events.

Italy (48.8 mhl) confirms its place as the leading world producer, followed by France (41.9 mhl) and Spain (37.8 mhl). After two poor harvests, Romania (4.8 mhl) returned to a good level of production. A higher level of production was recorded in the United States (22.5 mhl). In South America, production plummeted in Argentina (8.8 mhl), Chile (10.1 mhl) and Brazil (1.4 mhl). Australian production (12.5 mhl) and New Zealand production (3.1 mhl) was on the rise. ♣

iwek-kozarcanin-ivo-knjigaŠKOLA VINA BAKHOVA SINA – Znani novinar 24sata i dugogodišnji vinski pisac i bloger te degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin objelodanio je ovih dana knjigu Škola vina Bakhova sina. Neki koji znaju da je Iwek i Samoborec i šaljivdžija te koji na naslovnoj stranici vide bačvicu i, odmah, DVIJE butelje i veliku punu čašu a još nisu pažljivije prolistali odnosno pročitali knjigu kroz smijeh mu, zadirkujući, pjevuše znanu popevku Samoborci piju vino z lonci, Samoborke z demižonke… Međutim, dakako, ta opjevana samoborska tehnika pijenja nema veze s ovom knjigom. Posve suprotno: odmah na početku knjige Iwek čitatelja savjetuje mudroom grčkom uzrečicom: MEDEN AGAN, koja znači: NIČEGA PREKOMJERNO!iwek-skola-vina

Naslovna stranica privlači i ozbiljnom rečenicom recenzenta u dnu: Sjajno napisano, zanimljivo i iskreno, u jedinstvenom stilu.

Kozarčanin se postavio u ulogu nastavnika i nastavu nudi od predškole, pa, po razredima, kroz osnovnu školu i srednju školu do velike mature koja omogućava pohađanje akademije. Evo nekih naslova u tijeku ovog školovanja: O bojama, mirisima, okusima, Čarobna riječ terroir, Svaka prigoda ima svoje vino, I mirna vina su puna strasti, Biserje pjenušavih vina, O sortama, tlu, klimi, O ocjenjivanju vina, O 10 vinskih grijeha i sedam zapovijedi, O staklu, drvetu, O vinu i zdravlju, O povijesti, O zabludama, O istinama o vinu… Za posljednji dio je ostavljena vrlo korisna abeceda pojmova.

Na kraju knjige: Puno je vinopilaca, vinoljubaca, vinoznalaca… ali malo ih je koji mogu suptilno razumjeti vino. Mislim da je Ivo Kozarčanin među tih malo, napisao je lijepo Damir Josić, baranjski vinar i ugostitelj, vlasnik restorana u Zmajevcu… ♣

romanee_conti_bouteilleOLYMPUS DIGITAL CAMERAROMANÉE CONTI & ZAGREB VINO.COMIvan Dropuljić i Mario Mendek: je li pao dogovor? Radionica na festivalu Zagreb Vino.com 2016, krajem studneoga: Romanée Conti, Côte de Nuits, Vosne Romanée –  dvije berbe, tamo negdje oko 2000 i 2001, s pozicija Echezeaux, La Tâche, Richebourg, Romanée Saint Vivant. Vina koja slove kao najbolja na svijetu. Baza je Pinot noir. Još 1780. godine nadbiskup Pariza vina iz vinograda Domaine de la Romanée Conti nazvao je samtom u butelji. Ulaznica na radionicu na Zagreb Vino.comu bila bi oko 500 eura!   ♣

PUTOVNICA PLAVAC MALI – Europu ćete danas proći samo s osobnom iskaznicom, a Dalmacija je upravo uvela – putovnicu! Ipak, nije riječ o bilo kakvoj putovnici: ova je za Republiku Plavac mali. Izdaje je, ciljano na ime, Veleposlanstvo Plavac mali u Zagrebu, konkretno Udruga Plavac mali Zagreb, koju čine brojni poslovni ljudi što žive u hrvatskoj metropoli a veliki su ljubitelji vina od Plavca maloga.putovnica-plavac-mali

Cilj udruge Plavac mali Zagreb je poticanje sadnje vinove loze i širenja nasada Plavca maloga, čime se želi pomoći očuvanju i kvalitetnom iskorištenju zemljišnih resursa našeg južnog priobalja i južnih otoka te spriječiti betonizaciju jadranske obale, kao i pridonijeti ostanku domaćih mladih ljudi na zemlji uz more. Na Plavac mali gledamo kao na hrvatski brand, nešto što smo naslijedili od djedova i što možemo ponosno ostaviti unucima, nešto što je samo naše i što će nas uvijek vezivati uz naš zavičaj – kaže Željko Stipinović, predsjednik udruge i aktualni veleposlanik Plavca maloga.

Kao i na svakoj putovnici, tako je i na ovoj ostavljeno dosta stranica za vize, a u ovome slučaju vize su ne nešto što omogućuje dolazak negdje nego nešto što omogućuje radosni odlazak od nekuda, naime predviđeno je da na prazne stranice svoje pečate stave vinari koje vlasnik putovnice posjeti i kod kojih se uvjeri u visoke vrijednosti plavca. Navodno povlašteni posjednici putovnica nakon popijenih pet čaša plavca kod posjećenoga vinara dobivaju od njega butelju kao suvenir za ponijeti kući!…♣

SLAVLJE KOD ŠEMBEROVIH – Obitelj Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga imala je ovih dana i te kako razloga za slavlje: dobra jematva s više strana! Bablje ljeto donijelo im je puno zadovoljstva: s grožđem što su ga pobrali vrlo su zadovoljni, zatim, osvojili su, za Rosé brut, titulu šampiona na ocjenjivanju ponajboljih hrvatskih ružičastih pjenušaca u Bolu na Braču, bio je tu i rođendan Nikole Šembera, kao kruna svemu – uspješno položeni završni ispit Nikole Šembera na studiju vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu! Čestitke!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tata Zdenko, mama Ivanka i sestra Lucija, aktualna vinska kraljica Zagrebačke županije, te baka i djed dakako – presretni. Nagrade zaredale, a eto nakon dede Stjepana i tate Zdenka nova generacija spremna je nastaviti i unaprjeđivati obiteljski posao! Još kad Lucija završi studij ekonomije, pa tko će Šemberima – u tolikoj mjeri i na više područja (koja jedno bez drugoga ne mogu!) strukovno obrazovanima – biti ravan!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdravica kod Šemberovih uz šampionski Rosé brut i Amfora crni pinot koji je bio Nikolin diplomski rad. Na čašici veselja pridružio im se kum i prvi susjed te vinogradar i vinar Zdenko Vučinić. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAMEAT THE KING, MEET THE KING, EAT THE KING! – Meat the King (Meso – Kralj), Meet the King (susretni se s Kraljem), i Eat the King (pojedi Kralja). Tako to funkcionira kod Tihomira i Snježane Smoljanac u njihovu boutiqueu mesa i specijaliteta od crne slavonske svinje Meat the King u zagrebačkom Boćarskom domu i ispred toga boutiquea, gdje se povremeno petkom odnosno subotom na degustaciji Smoljančevih dugo odležavanih steakova s roštilja i mesnih prerađevina te vina nekog od znanih hrvatskih vinara kao gosta – ovaj put bili su Zdenko i Nikola Šember s Plešivice s pjenušcima i rajnskim rizlingom iz nekoliko godišta – okupi ekipa pozvanih poslovnih partnera i prijatelja-gourmeta. Sjajni steakovi, sjajne kobasice (samo meso, sol i papar, BEZ famoznih E-dodataka/konzervansi), odličan namaz od čvaraka i svinjske masti, izvanredni svježi čvarci… Poseban Šemberov RR 2008 iz magnum, kako li je samo prijao upravo uz te, dan prije napravljene prhke čvarke!… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKARIZMA & MEAT THE KING! – Zamislite: u Hrvatskom zagorju, ponad Krapinskih toplica i, tradicijski, u carstvu gemišta, naravno bijeloga, postoji vinogradarsko/vinarski posjed na brijegu i na krasnoj poziciji koji u vinogradima ima oko 70 posto crnih sorata, a 30 posto bijelih! A od crnih to su Cabernet sauvignon i Merlot, od kojih se proizvode vrlo respektabilna vina, konkretno Cabernet sauvignon, te Karizma, cuvée od 70 posto caberneta i 30 posto merlota. Vina su duže dozrijevana u drvu, puna su, sasvim sigurno mogu biti jedan od jačih magneta za potrošače, i za turiste. Riječ je o imanju Petrač, Hrvoja Petrača. Drugi magnet svakako su krdo crvenog angusa te svinje, sve iz vlastitog uzgoja. Angus i svinje osim u pećnici i na roštilju završavaju, dakako, i u mesnim prerađevinama – špeku, šunki, kobasicama, krvavicama, čvarcima…, koje pak nisu u široj prodaji ali se mogu, skupa s vinom, po dogovoru kušati u vinariji.

Kuća Petrač upravo je na tržište izašla s novim godištem Karizme, berbom 2012, a iza Nove godine izlazi i sa samostalnim cabernet sauvignonom, također iz 2012. a nazvanime 999 jer ga je, s obzirom da se težište jače želi staviti na vino Karizma, ovaj put napunjeno samo 999 butelja. Na pitanje zašto se vino kad je u tako maloj količini nije napunilo u marketinški prikladniji volumen tj. u magnume, komercijalni direktor Matko Jure Šutalo odgovara da je to stoga što su butelje već i prije nego li je u njih napunjeno vino bile zakaparene od strane više uglednih ugostitelja, nekih i iz Splita, u tome glavnom dalmatinskome gradu Petrač je s kapljicom prisutan navodno u oko 80 restorana. Prezentacija Karizme 2012 održana je u vinoteci Vintesa u Zagrebu, a u sljubljivanje vina s hranom uključili su se Tihomir Smoljanac s odležanim mesom od govedine i svinjetine Meat the King te kao pečenjar iskusni chef Belizar  Miloš, inače glavni kuhar restorana Agava iz Zagreba (na slici se sakrio iza Smoljanca da ga  partner iz Agave ne vidi kako fuša naokolo…).

Pred Božić Petrač izlazi s bijelim pjenušcem Breg Chardonnay blanc de blanc brut te s Roséom Breg brut od cabernet sauvignona iz 2014., oba su rađena klasičnom, šampanjskom metodom, a od veljače 2017. će tržištu biti dostupna i Petračeva graševina iz 2016. ♣

francuski-za-sommeliere-francem-lugaric-vukelicFRANCUSKI ZA SOMMELIERE – Na Europski dan jezika Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskoga jezika, polaznica Vinske akademije WSET L2 i članica Hrvatskog sommelier kluba, održala je uvodnu radionicu vinskog francuskog jezika za sommeliere na Akademiji vina u Zagrebu. Nakon kratkog uvoda o važnosti francuskoga jezika i frankofonije u svijetu, posebno za područje enologije i gastronomije, dvadesetak je sommeliera dobilo pred sebe zadatak – abecedu francuskoga jezika koju su, uz pomoć prof. Vukelić, ispunjavali pojmovima iz svijeta vina. Sommelierima su dana bazna pravila čitanja francuskoga jezika, jer jezik je poput vina: najprije ga malo kušaš i svidi ti se, a onda ga sve dublje otkrivaš i svakim novim gutljajem i svakom novom rječju vidici se šire i mogućnosti su veće, bolje, zanimljivije, rekla je prof. Vukelić. Na kraju radionice, uz vodstvo mr.sc. Franje Francema i uz pomoć sommeliera Darka Lugarića, održana je organoleptička analiza dvaju vrhunskih vina vinarije Belje – na francuskom.francuski-za-sommeliere-ana-rogac-i-mestrovic

Projekt učenja stranih jezika za sommeliere prof. Vukelić namjerava proširiti i na talijanski i španjolski. Cilj je da svi naučimo više, da znamo više, da vrijedimo više, da težimo višem. Lako je biti poput mnogih i ostati u sredini. Izdignimo se učenjem, proučavanjem, znanjem. Budimo bolji – poruka je prof. Vukelić.

Tečajevi vinskog francuskoga jezika najavljeni su u dva smjera, od listopada 2016. u Francuskoj Alijansi u Zagrebu održavat će se za vinoljupce kulturološke radionice vezane uz vinske pojmove, a u kušaonici i trgovini francuskih proizvoda French Store također u Zagrebu radionice sljubljivanja francuskih sireva i vina. Program za profesionalce u obliku ciljanih radionica posebno je osmišljen za sve kojima poslovno treba francuski (enologe, sommeliere, vinare, ugostitelje, učilišta, udruge). ♣

Ivan Jug (desno) i Goran Petrić

Noel: Ivan Jug (desno) i Goran Petrić

NOEL KAO DOGAĐAJ GODINE – Da, Noel kao događaj godine! Noël je na francuskome Božić. Božić i jeste događaj godine, ali ovdje govorim o Noelu kao restoranu. Kad su sommelier Ivan Jug i chef Goran Kočiš nakanili napustiti zagrebački restoran Apetit da bi se, kao suvlasnici, i još s jednim partnerom, samostalno upustili u ugostiteljsku priču pa kad su, k tome, odlučili s radom nastaviti u objektu u kojemu je neko vrijeme poslovao kontroverzni chef Dino Galvagno, počela su velike iščekivanja i širile se velike nade u nešto osobito ekskluzivno, elitno. Napokon, nedavno je bilo otvorenje. Reakcije? WOOOW! Restoran Noel, u ulici Popa Dukljanina i na strateški značajnome mjestu – u susjedstvu su sjedište HDZ-a, Hrvatska narodna banka, Privredna banka, ured poduzetnika Petrača, vinoteka Vivat Fina Vina, građevina znana kao džamija a koja je nekad i bila džamija – moderna je dizajna, kapaciteta je četrdesetak sjedećih mjesta, usmjerenje je na francuski stil kuhanja ali s lokalnim, dakle ovdašnjim namirnicama. Zasad stvar funkcionira odlično, pohvalit će se Ivan Jug (desno), na slici s kolegom konobarom Goranom Petrićem… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAA GAROTA DE IPANEMA PURPLE ANGEL RONALDINHO FEIJAO TROPEIRO… – Salada de batata cum maionese, salada de pepino (krastavac) cum iogurte, palmito (srce palme), salada de alho poro (poriluk), cousse cousse cum roma (šipak), salada de vegem (mahuna), feijao tropeiro (brazilski kaubojski grah), coxina (nešto kao piroška s kosanom piletinom), churrasco piletina, svinjetina i govedina, mamljenje sjajnim (čileanskim) vinima Purple Angel i Montes Folly Syrah te dresom Ronaldinha, a garota de Ipanema…  Rođendan i prva godišnjica brazilskog restorana Rodizio u Zagrebu… ♣

Showbusiness i vino

olivier-leflaiveMONTRACHET  u ZAGREBU – Svojedobno, davno, Philippine de Rothschield vratila se iz cirkuske šatre u obiteljsko vinsko carstvo i kao nasljednica uspješno vodila glasoviti bordoški vinski posjed Château Mouton Rothshield. Iz svijeta spektakla, s pozicije glazbenog producenta u Parizu, u osamdesetim godinama prošlog stoljeća na poziv vremešnog oca iz francuske metropole doma se, u Burgundiju, u po Bakhovu nektaru glasovito selo Puligny Montrachet, vratio i Olivier Leflaive, danas voditelj jedne od najcjenjenijih burgundijskih vinskih kuća. Olivier je došao natrag doma da kao pripadnik 18 generacije obitelji vinogradara i četvrte generacije vinara nastavi s vinskim businessom.

Nakon vremena provedenoga u vođenju imanja zajedno s Anne-Claude Leflaive, Olivier je 1985. odlučio krenuti samostalno, svojim putem – bez hektara vlastitog terena. Malo pomalo uspio je kupnjom doći do svojih sadašnjih 20 hektara vinograda i oformiti kvalitetnu suradnju s lokalnim vinogradarima na još oko 80 ha, dakle sada barata s grožđem s ukupno oko 100 ha trsja. Vinogradi su sađeni gustoćom i do 10.000 loza po hektaru, pristup je na kolosijeku biodinamike ali nije certificiran, prinos na pozicijama 1er i Grand cru u 2013 bio je jedva 50 hl/ha.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Rezultat? Sjajna vina od Chardonnaya, posebice Puligny Montrachet 1er cru Les Folatières te, osobito, Chassagne Montrachet 1er cru Clos Saint-Marc a naročito Bâtard Montrachet grand cru Domaine. Vina koja su od grožđa iz vlastitih nasada označena su na etiketi kao Récolte de Domaine, a ona u kojima je i grožđe iz kooperacije, bez obzira na to što stručna ekipa Oliviera Leflaivea pomno nadgleda rad u trsju, kao Produit de France…

Na degustaciji u vinoteci Svijet vina uvoznika Dine Acrobata u Zagrebu opet nešto vrlo neobično, ali nevezano za showbusiness: to burgundijsko prijepodne otvoreno je sa sjajnim, nevjerojatno bogatim šampanjcem Valentine Leflaive extra brut, koji se i proizvodi na imanju u Champagnei na Côte de Blanc, 48 je mjeseci bio na talogu u butelji prije degoržiranja, i stvarno je hrabrost čak i kušanje triju mušketira Montracheta (Puligny 1er cru i Chassagne 1er cru te Bâtard grand cru) početi s takvim impresivnim ostvarenjem!

Upečatljivi doživljaj bila je degustacija kapljice Oliviera Leflaivea u vinoteci Svijet vina u zagrebačkom Boćarskom domu. Uz spomenuti izvanredni šampanjac te vanserijske Bâtard 2011 grand cru Domaine, te Chasasagne 1er cru Clos Saint-Marc 2013 (mpc. 940 kn; inače, na položaju Chassagne Montrachet nekad je prevladavao Pinot crni, a sad je tu pretežito Chardonnay) i Puligny Montrachet 1er cru Les Folatières 2013 Récolte de Domaine, ponuđeni su bili i Meursault 1er cru Blagny Sous Dos d’Ane 2013 Récolte de Domaine, te bazni Puligny Montrachet 2013 Produit de France (mpc. 500 kn) i bazni Bourgogne blanc 2013 Les Setilles (grožđe s nizinskih pozicija, 80 posto vina kraće vrijeme provede u rabljenom barriqueu i potom se miješa s preostalih 20 posto istoga vina ali iz inoksa; mpc. u vinoteci Svijet vina: 200 kuna). Na posjedu Olivier Leflaive radi osiguranja od moguće oksidacije među ostalime izbjegavaju kasniju berbu, uporabu većeg broja novog barriquea i duže čuvanje vina u novome barriqueu kao i često miješanje taloga (bâtonage), a za sva vina, od baznog Bourgogne do grand crua rabe čep DIAM barem desetku. ♣

Mjesec austrijskog vina u Sherry’su

KLIKOVIĆ i BIJELA FRANKOVKA – Simpatičan ugostiteljski objekt – vinski bar Sherry’s Wines & Bites Ivane Šeremet u zagrebačkoj Ilici u listopadu je bio u znaku austrijskog vina. U suradnji s Uredom atašea za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Austrijskom veleposlanstvu u Hrvatskoj predviđene su bile tri večeri s gostovanjem proizvođača iz Gradišća (Burgenlanda). Dakako, gostovanja je otvorio Mate Kliković iz Cogrštofa odnosno Zagersdorfa, slijedila je kuća Sigma, a na kraju došao je Helmut Gangl iz Illmitza, sela uz Niuzaljsko jezero osobito poznatog po sirupastim slatkim visokim predikatima. Nastupi gradišćanskih vinara zamišljeni su kao večere na kojima oni, uz jela u izvedbi kuharske ekipe Sherry’sa, prezentiraju prikladno izabrane svoje etikete. Aranžman je uključivao kušanje četiri slijeda jela i četiri različita vina o kojima je osobno govorio vinar. Butelje su bile po relativno povoljnim cijenama, od 115 do 135 kuna.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa slici u Sherry’s-u su Mate Kliković – koji obrađuje osam hektara vinograda i ima Veltlinac zeleni, Sauvignon bijeli, Muškat ottonel i, zamislite, Malvaziju istarsku (cijepove je donio iz Poreča)!, te od crnih kultivara Zweigelt, Frankovku, Pinot crni i Cabernet sauvignon – i njegova pratilja Barbara, inače glazbenica (čelo i berda) u sjajnome muzičkom ansamblu Tamburica Cogrštof (Zagersdorf) što ga je Kliković vodio 40 godina i što je nastupao po cijelome svijetu od Osla do Tajvana (hrvacka jačka se čuda dopada sima po cilome svitu, veli Mate), društvo im čini Ana Pekić, asistentica austrijskog atašea. Na drugoj slici, snimljenoj idućeg dana, Mate i Barbara su kao gosti na susretu, u organizaciji trgovačke kuće Vrutak, inače Klikovićeva distributera ovdje, hrvatskih akademika (Milan Moguš, Slavko Matić, Frane Parać, Vladimir Jambreković…) u kućici u zagrebačkoj Dotrščini, gdje su se okrenula dva janjca, za stolom onda popraćena vinima iz Vrutka, među njima i Klikovićevima. Posebnost kod Klikovića je to što je on valjda prvi u svijetu proizveo od sorte Frankovka bijelo vino (Blaufränkisch Weissgekeltert). Mate kaže kako osobito Bavarci vole tu njegovu bijelu frankovku koju poslužuju i kao aperitiv, na način da u utočenu čašu stave po nekoliko duboko smrznutih bobica  frankovke… ♣

KONCEPTUALNA VINA, BEZ VINOGRADA i PODRUMA – U vinskome svijetu u posljednje vrijeme češće susrećemo izraze projekt difuzna vinarija i projekt konceptualna vina. Zajedničko im je to da oni koji se kao voditelji bave tim projektima na tržište stavljaju vina a da nemaju ni vlastitog vinograda ni podruma! Nedavno je u Zagrebu bila prezentacija ponude iz projekta difuzne vinarije, što će reći da osoba dogovara s različitim vinarima koji imaju višak kapljice da za nju napune određenu količinu odabranoga vina i potom to vino plasira na tržište s etiketom sa svojim imenom ili pak oznakom svojega branda, s time da se na retro etiketi ipak, malim slovima, navede tko je vino proizveo, a ovih dana u wine baru Sherry’s u Zagrebu predstavio se svojim konceptualnim vinima Sigma Gradišćanac Manfred Ehrenhofer Mancini iz Grosshöffleina u Burgelandu.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ehrenhofer je inače učitelj/edukator, a s vinom je povezan od malih nogu, rođen je u vinogradarsko-vinarskoj obitelji, pa i posjeduje hektar trsja ali ga je dao u najam. Njegova je, kako je rekao, misija kreirati najbolje zelene veltlince i frankovke, od istoimenih sorata koje su zaštitni znak Austrije, Veltlinac zeleni kao bijela, raširena u Donjoj Austriji, i Frankovka kao crna, raširena u Burgenlandu. On obilazi, navodi, po kvaliteti poznatije vinare po vinogorjima u spomenutim dvjema pokrajinama (Kamptal, Wachau, Krems, Weinviertel…, odnosno po sjevernom dijelu Gradišća, zatim po Srednjem i Južnom Gradišću), i traži kapljice-kandidate za kupaže, koje, nakon što izabere uzorke što mu se dopadnu, miješa u raznim omjerima i mješavine kuša s grupom iskusnih sommeliera i enologa, dok ne nastanu, po njima, najbolji blend veltlinca i najbolji blend frankovke… Zasad su količine tek po oko četiri do šest tisuća butelja po vinu, dakle riječ je o još maloj produkciji. A kako je teško vjerovati da netko ovako što radi iz čiste ljubavi prema vinu i iz hobija, za pretpostaviti je da Ehrenhofer – koji otkriva da je s ovom djelatnosti krenuo 2007. godine i koji veli da ta svoja konceptualna vina plasira dosta solidno, nešto po restoranima Austriji, nešto kroz izvoz u Italiju u zonu prosecca a ponajviše prodajom većim tvrtkama koje mu butelje kupuju da imaju zgodne darove za poslovne partnere i one što će to postati – u priči zasad još uvijek nastoji biti prilično oprezan, te da će se i sortama i količinom butelja po sorti širiti u skladu s povećanjem narudžbi. Trsi se, tvrdi, da u konačnici, osigura vrlo kvalitetne sirovine za produkciju od po barem oko 20.000 butelja po sorti.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ehrenhofer je u Sherry’su, gdje se našao i vrbnički vinar Anton Katunar, predstavio svoje zelene veltlince iz 2015 te frankovke iz 2013. i 2012. u dvjema kvalitativnim razinama – baznoj classic, te u nivou iznad, s oznakom exclusive. Vina vrlo dotjerana, suha. Top-kategoriju, s crnom etiketom, nije donio. Veltlinac classic je svjež, iz inoksa, s 12,5 vol %, mpc. 6,70 €, exclusive je ozbiljniji, rađen dijelom i metodom sur lie u velikoj drvenoj bačvi, mpc. 9,90 €, kao treće bijelo potočio je korpulentni bijeli pinot s malo zelenog veltlinca, također iz 2015, iz drveta, s 14,5 vol %, mpc. 25 €. Frankovka classic 2013 svježa, za uz svakodnevni ručak, 13,5 vol %, mpc. 7,80 € a Frankovka 2012 exclusive, od grožđa iz prvoklasnih (!!!) vinograda Dürrau (Srednje Gradišće) i Leithaberg (blizu Eisenstadta), 85 posto količine dozrijevano u velikoj bačvi a ostatak u barruiqueu, 13,5 vol %, mpc. 13 €.  ♣OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU ILLMITZU – UHODAVANJE ZA ZAGREB – U predikatnome Illmitzu u Gradišću – srdačan susret  hrvatskih vinogradara/vinara Tomca i Šembera sa suprugama te Koraka juniora i Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, s gradišćanskim vinogradarom i vinarom Helmutom Ganglom, proizvođačem plemenite kapljice ali i profesorom na Poljoprivrednom fakultetu u Beču gdje predaje o slatkim desertnim vinima. Gangl, koji ima pet hektara pod trsjem i koji je u listopadu gostovao u zagrebačkom Sherry’s vinskome baru a krajem studenoga stiže i na Zagreb Vino.com, posebno je obradovao Plešivičane kad im je ponudio da kušaju vino od sorte St. Laurent odnosno Lovrijenac (berba 2012), koja se nekad dosta uzgajala baš i na Plešivici, ali koje je sada tu malo, zasebno vino od nje nemoguće je naći… Gangl inače radi pjenušac od zweigelta (klasična, šampanjska metoda), te mirna vina od sorti Bouvier, Pinot bijeli, Rizling rajnski te Traminac mirisavi, kao i crnjake, uz spomenuti Lovrijenac tu je i Cuvée Rot od zweigelta, lovrijenca i cabernet sauvignona, te doista odlične slatke predikate, i to ne samo od bijelih kultivara nego i od crne sorte Zweigelt (izbor bobica i izborna berba prosušenih bobica!). On samo dva posto svoje produkcije plasira u Austriji a ostatak izvozi, ponajvše u Aziju.sherrys-gangl-helmut-vina

Iznenadio nas je vinom od Traminca – Traminer Reserve Multi Vintage, ovo multi vintage kao službena oznaka na etiketi znači da je kapljica sastavljena od nekoliko berbi, konkretno ova, s inače 15 vol% i polusuha, je iz berbi 2005., 2007. i 2009., alkoholno vrenje bilo je u barriqueu, 2005. je na dozrijevanju u barriqueu provela 24 mjeseca, 2007. 12 mjeseci a 2009. osam mjeseci! ♣

kracher-plesivicanci-dropi-kod-kracheraFINE WINE EVENT KRACHER COLLECTIONGerhard Kracher (1981.), treća generacija glasovite gradišćanske vinske obitelji iz Illmitza, na kormilu tvrtke nasljednik Aloisa Krachera starijeg (djed; 1928-2010.) i Aloisa Krachera mlađeg  (otac; 1959-2007.) nastavlja lijepu tradiciju listopadskih vinskih događanja na visokoj razini. Kuća Kracher, što se od proizvođača predikatnih vina po kojima je postala čuvena u cijelome svijetu proširila i na proizvodnju suhoga vina te, potom, i na uvoz i distribuciju finih vina, i opet je u svojoj kući s dvorištem u središtu mjesta priredila događanje Fine Wine Event Kracher Collection. Na njemu, držeći se koncepcije festivala vina i hrane, domaćin prezentira svoje nove berbe s kojima upravo izlazi na tržište ali i, prigodno, određene stare berbe (ovaj put na kušanje su ponuđeni predikati iz vremena djeda Aloisa (najstariji je bio iz 1995.), k tome i niz vina uglednih proizvođača iz svijeta s kojima radi u smislu uvoznika i distributera, s time da je većina tih inozemnih proizvođača nazočna bilo u pojavi vlasnika ili glavnog enologa.

Gerhard Kracher sa Zdenkom Šemberom te Tomislavom i Martinm Tomac

Gerhard Kracher sa Josipom Korakom, Zdenkom Šemberom te Tomislavom i Martinom Tomac

Chef Koschina

Chef Dieter Koschina, s dvije Michelinove zvjezdice

Marmelade, džemovi, umaci u teglicama

Marmelade, džemovi, umaci u teglicama

Ocat Goelles

Ocat Goelles

Ni stanovnici Zagreba i Zagrebačke županije, privučeni sadržajem i  zvučnim imenima izlagalača – da spomenem tek neke: Georg Breuer, Dirk Niepoort, Manfred Tement, Robert Weil, zatim s dvije Michelinove zvjezdice okićeni chef Dieter Koschina iz lokala Vila Joya iz Albufeire iz Portugala (Vila Joya slovi kao jedan od 22 najbolja restorana u svijetu!), pa Gölles s octom Christian Pöhl, vlasnik glasovitog bečkog butika sira Pöhl na bečkom Naschmarktu s bogatom paletom sjajnih sireva iz čitava svijeta, Hans Jörg Haag iz Tirola s manufaturnim proizvodima na bazi čokolade, Illy kava, Davidoff cigare…) – nisu iznevjerili tradiciju: evo već treći put grupa iz ovih naših krajeva otisnula se do Illmitza na Kracherijadu 2016. Prošle godine išli su zagrebački ugostitelji, a ove većinom vinogradari/vinari s Plešivice. Dojmovi Tomislava Tomca i njegove supruge Martine te Zdenka Šembera i supruge mu Ivanke, kao i Josipa Koraka ali i Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com – vrlo su, vrlo povoljni. I Tomac i Korak i Šember svojom su produkcijom i ponudom s dodanom vrijednosti na visokom nivou pa nakon ovog posjeta, koji su iskoristili i da Gerhardu Kracheru ostave neke uzorke ne bi li se možda odlučio za, barem za početak, simboličan uvoz, kao slijed očekujem/priželjkujem barem jedan ostvareni rezultat od tri ostvariva moguća. A ta tri su: zajednička realizacija na Plešivici, jednom u godini, te u dvorištu nekoga od njih, sličnog jednodnevnog komercijalno (poslovno) postavljenog festivala-prezentacije publici vlastitih berbi što upravo idu na tržište, uz eventualno uključenje, kao gostiju, nekog od drugih ponajboljih hrvatskih vinara i nekog zvučnog imena iz vana, te uz uključenje znanih naših chefova i vlasnika boutiquea sa slanim i slatkim delikatesama, zatim, drugo, da Kracher nešto i uveze od Koraka, Šembera i Tomca, te treće, da se sutra među izlagačima-zvijezdama svjetskog vinarstva koje stalno ili povremeno defiliraju Kracherovim podijem (uz već gore spomenute tu su i Gaja, Billecart–Salmon, Lopez Heredia…) nađe i netko od ove trojice spomenutih naših vinara, a možda i sva trojica….  ♣

PRVO DESETLJEĆE VILLE SANDI u HRVATSKOJ – Obilježavanje jubileja – a gdje drugdje do li u zagrebačkoj Esplanadi! Ugledni talijanski proizvođač pjenušavog prosecca, zatim pjenušaca rađenih klasičnom, šampanjskom metodom, ali i mirnoga vina Villa Sandi preko zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Mohor Trgovina nazočna je u Lijepoj našoj uravo evo punih 10 godina. I to je bio razlog za opširnu prezentaciju Ville Sandi i degustaciju, u Mohorovoj organizaciji, šest različitih prosecca s područja između Valdobbiadenea i Conegliana, po dva u osnovnoj svježoj liniji – Bianco 2015 doc te Rosé doc, zatim po dva u liniji superiore – Valdobbiadene bianco extra dry docg te Millesimato bianco 2015 brut docg, i dva od grožđa s posebno kvalitetne vinogradske pozicije, njihovog grand crua Cartizze – Vigna la Rivetta docg i Cuvée Oris docg.villa-sandi-prosecco-cartizze-vigna-la-rivetta

Vlasnik Ville Sandi Moretti sa suorugom, te Gordan i Jasna Mohor iz MIVA-e

Vlasnik Ville Sandi Moretti Polegato sa suorugom Augustom, te Gordan i Jasna Mohor iz MIVA-e

Nazočio je i čelnik Ville Sandi Giancarlo Moretti Polegato, sa suprugom Augustom Pavan, inače po profesiji modnom dizajnericom koja se svojedobno s odjeće prebacila na dizajn proizvoda Ville Sandi. U razgovoru uz gutljaje jako dobrog Cartizzea Vigna la Rivetta brut superiore čuo sam da je bračni par česti gost u Hrvatskoj – doduše ne u Zagrebu, Giancarlo Moretti Polegato veli da je od njegovog prošlog dolaska u metropolu proteklo vrlo dugo vremena – nego na našem Jadranu, kamo dođu svojom jahtom i najradije se zadržavaju u miru i tišini na nekim našim otocima-biserima, oduševljeni su Brijunima i Kornatima… ♣

La Morra

voerzio-robertoOD UPOZORENJA NA OPASNOST DO UMIRUJUĆEG OBJAŠNJENJA O PRIRODNOSTI – Dok na vinskim etiketama u nekim zemljama, kao npr. u SAD, nailazimo na obavijesti koje upozoravaju na opasnosti od mogućeg štetnog djelovanja kapljice na organizam, dotle je sasma druga priča na stražnjoj etiketi vina Roberta Voerzija, velemajstora barola i barbere iz La Morre u Pijemontu. Evo što on kaže, a s obzirom da sam bio u njegovim vinogradima (i vidio razliku u stanju u trsju te količini po lozi a i obliku inače dugačkog grozda Nebbiola – ostale su mu male loptice jer dobar dio izduženog grozda dolje Voerzio je odrezao! – između njegova nasada i nekih drugih u blizini)  i u njegovu podrumu pa dakako i kušao vina, mogu potvrditi da govori istinu.

Naši se vinogradi nalaze u općinama La Morra i Barolo, na pozicijama koje su kroz dugu povijest pokazale da su idealne za uzgoj sorata Nebbiolo, Barbera, Dolcetto. Relativno novi došljak tu je Merlot. Vina koja proizvodimo rađena su uz prirodi prijateljski postupak u trsju i u podrumu. Svake godine ponešto su drukčija u nijansi, ali uvijek su s visokom osobnošću. U vinogradu ne rabimo umjetno gnojivo, herbicide, pesticide, fungicide i ništa što bi bilo suprotno ekološki osviještenom odnosu, ništa što bi u tijeku vegetacijske sezone moglo zagađujuće utjecati na biljku i tlo. Gustoća naših nasada je od 6000 do 8000 loza po hektaru. Prinos po trsu kreće se od 500 do 800 grama za vina prve linije, a za ostala vina oko 1 kg do 1,5 kg. Za alkoholno vrenje koristimo naše, autohtone kvasce, a malolaktika je spontana, bez poticanja bakterijama. Vina ne filtriramo. Ne upotrebljavamo nikakve supstance i postupke koji bi utjecali na promjenu boje odnosno strukture vina. Vino sumporimo tek neposredno prije pounjenja u bocu a doza uporabljenog SO2 je manja od polovice količine koju dopušta zakon. Butelje čuvajte u tamnoj te prozračnoj svježoj prostoriji. Naše vino poslužujte u velikim čašama, i na temperaturi od oko 16 Celzijevih stupnjeva. Roberto i (sin) Davide Voerzio. ♣

meznaric-gracin-spiranec-dizajnermeznaric-cheese-bar-dado

MOMAČKO PREDVEČERJE – Momačko predvečerje prethodi, valjda, momačkoj večeri, koja, opet, prethodi braku. Gostovanje varaždinskog vinara Mežnarića u Cheese baru u Zagrebu i kuhanje Dade iz Cheese bara na otvorenome moglo se shvatiti kao uvod u momačku večer enologa i proizvođača babića Lea Gracina, koji je napokon, sredinom listopada 2016. stupio u brak. Mežnarić je predstavio svoje zeleni silvanac, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, rosé i crni pinot iz 2015, Dado se isprsio s tjesteninom s plodovima mora, a Leo je, dakako (ali tada još ne i pred kamerama fotoreportera) predstavio svoju buduću. Lijepo vrijeme, lijepa atmosfera, najbolje želje mladencima!…

Dado iz Cheese bara se, inače, sprema kuhati i posebno na manifestaciji Međunarodno Martinje u Zagrebu koja se uz podršku Turističke zajednice Grada Zagreba planira na zagrebačkom Europskom trgu u trajanju ne samo jedan dan, dakle 11.11., nego i par dana prije i još par dana poslije Martinja. ♣

JACK DANIEL’S PARTY ZA VAS i 50 PRIJATELJA! – Je li to, s ljepoticama, Hugh Hefner? Ma ne, to je još stariji gospodin, Jack Daniel, osnivač destilerije Jack Daniel’s, koja obilježava stoljeće i pol postojanja. U povodu 150. godišnjice destilerije, utemeljene u američkome gradu Lynchburghu, Jack Daniel stigao je i u Hrvatsku, da promovira lov na bačvu – Jack Daniel’s barrel hunt. Riječ je o međunarodnom lovu u 50 država svijeta u kojima je raspoređeno 150 Danijelovih bačava. Ovaj prvi susret u zagrebačkoj Tkalči sa zagrebačkim ljepoticama iz svijeta novinarstva – Sanjom Plješa, Anom Rogač i Danijelom Mirošević (ima li Danijela zbog imena prednost?) – tek je bio uvod u pravi lov, zadnjeg dana rujna, u Hrvatskoj je okupljanje bilo u 19 sati, ponovno u Booze and Blues baru u Tkalčićevoj. Sudjelovanje u lovu bilo je jednostavno: potrebno je bilo pratiti službenu Facebook stranicu Jack Daniel’s na kojoj su 30. rujna počevši od 19 sati svakih sat vremena predstavljena četiri traga što ih je trebalo slijediti da se došlo do lokacije na kojoj je bačva postavljena. U lovu je sudjelovalo stotinjak osoba, a najuspješniji lovac bio je  Zagrepčanin Mislav Gretić, koji je prvi stigao do Gliptoteke kao tajnod skrovišta, i on je osvojio bogatu nagradu: sadržaj bačve te Jack party za njega i njegovih pedeset prijatelja. Vrijedilo je pokušati...

Jack Daniel okružen novinarkama Sanjom Plješom, Anom Rogač i Danielom Mirošević

Jack Daniel okružen novinarkama Sanjom Plješom, Anom Rogač i Danielom Mirošević

Uz bačvu Jacka Daniela - Stanko Bondža, Djelo Hadžiselimović, Mirela Priselac i dobitnik nagrade

Uz bačvu Jacka Daniela – Daniel Bilić, Djelo Hadžiselimović, Mirela Remi Priselac i dobitnik nagrade Mislav Gretić

Inače, u priču su bili uključeni ambasador projekta Krafteraj Đelo Hadžiselimović i pjevačica grupe Elemental Mirela Remi Priselac, te radijski voditelj Daniel Bilić kao moderator.

Danas je Jack Daniel’s whisky prisutan u 160 zemalja u svijetu, a tijekom 150 godina receptura Jaspera Newtona Jacka Daniela, ujedno i prvog službeno registriranog destilerijskog majstora na svijetu u to doba, ostala je neizmijenjena. Proizvodnja počinje s vodom koja izvire iz špilje u neposrednoj blizini destilerije, njoj se dodaju najkvalitetniji kukuruz, ječam te raž i kvasac vlastite proizvodnje. Nakon perioda fermentacije i destilacije, whisky odležava u bačvama od američkog bijelog hrasta najmanje četiri godine. Unutarnja strana dužice bačve pali se I ta paljenost pridonosi posebnoj aromi ovog američkog alkoholnog jakog pića. ♣

Milan Ivančić

Milan Ivančić

KUPUJMO HRVATSKO – Što se bijeli u džungli betonskoj? Il’ je snijeg? Il’ su labudovi? Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to su šatre HGK-vatre… Ponovno manifestacija Kupujmo hrvatsko. Zagreb, sâm kraj rujna, Trg bana Jelačića, organizacija Hrvatske gospodarske komore. Bilo je svega, od drangulija i drvenih igračaka za djecu, preko raznog nakita, kožnih i odjevnih predmeta (lijepe jakne sa slavonskim štihom) do hrane i pića.

Kratko zaustavljanje na štandu mljekarne Euromilk iz sela Beloslavec, te potom kod Milana Ivančića s Plešivice, u Zagrebačkoj županiji. Euromilk, znan po siru Dragecu, prezentirao je, u originalnom pakiranju uz vakuumiranje, Plemički sir, rađen po tradicijskoj recepturi, on je bio prvak na hrvatskom šampionatu sira 2016, riječ je o dimljenom polutvrdome siru proizvedenome od kuhanog mlijeka kojemu su u procesu produkcije dodani samo sol i ocat. Milan Ivančić pak, znan kao martinjski vinski biškup s puno duha, najavio je sezonu mladog portugisca i skorašnje Martinje…  Pitam za Festival portugisca, koji je nakon toliko uspješnih godina naglo prekinut, a odgovor je bio da je teško da će ga biti i ove godine.

Štand sa sirom Dragec

Štand sa sirom Dragec

Dobro je propagirati svoj, tj. hrvatski proizvod, ali… To treba činiti stalno i na svim frontovima, te uz zadovoljenje – kako u proizvodnji tako i u ponudi i izravnom načinu nuđenja kupcu – određenih minimalnih općih (na državnoj razini) i lokalnih (na licu mjesta) logističkih uvjeta. Zar nije normalno da mi koji ovdje živimo ponajprije i biramo proizvod vlastite zemlje i vlastitog naroda? Naročito, k tome, ako je riječ o prehrambenim proizvodima koji su osjetljivi na sezonu i na higijenske i temperaturne uvjete, osobito, upravo, i na licu mjesta prodaje. Ali, kako da biramo hrvatski proizvod kad je uvoz baš svega i svačega i, što je najgore, upravo i onoga što se ovdje može proizvesti po prihvatljivoj cijeni – ogroman? Mnogi domaći proizvođači žale se da se na našem tržištu nalazi mnoga roba inferiorne kakvoće, a da inspekcija ne intervenira… Problem je i što deklaracije o porijeklu proizvoda u trgovinama znaju biti postavljene tako da je teško pročitati odakle je došla dotična roba, slova na deklaracijama tako su sitna da ih je prava umjetnost pročitati…

Koliko su, zapravo, doista vrijedni ovakvi sporadični sajmovi u korist hrvatskoga proizvoda?

kupujmo-hrvatskoNe bih, dalje, u dubinu, tek evo detalja s Jelačić-placa ponajprije vezanih uz prodaju prehrambenih proizvoda: na više mjesta nudile su se mliječne i mesne prerađevine, na nekim štandovima na suvremeni način, u originalnom pakiranju/vakumirane, ali na nekim mjestima rinfuzno. Nisam npr. uočio hladionike odnosno rashladne vitrine za tu vrstu robe, koja lako oksidira i kvari se – a one su nešto najnormalnije na takvim vanjskim prodajnim smotrama u inozemstvu! Vidio sam na ovim zagrebačkim štandovima samo ograde od prozirne plastike, koje su na pultu sprječavale da posjetitelji pipaju proizvode, ali ne i muhe da povremeno slete, pa ni Celzijevce da isprovociraju kakvu suzu masnicu na špeku. Sreća da je ljetna vrućina već bila popustila (goru situaciju vidio sam već baš i na Trgu bana Jelačića usred ljetnih vrućina – ajooooj!), pa barem originalno pakirani, vakuumirani sir i mesne prerađevine sada nisu toliko patili, ali bogme drugi otvoreni proizvodi poput kulena, slanine jesu. Na nekoliko mjesta komadi slanine, koja inače na presjeku mora gdje je masni dio biti bijela a gdje je mesni dio crvena, na masnome dijelu pokazivali su se zabrinjavajuće smeđastima a na mesnome dijelu rđavima…

Pa kako da se onda netko opredijeli kupiti takvu robu? Pitanje je međutim i za HGK i za inspekciju: kako je moguće da se takve stvari, k tome i u službenoj akciji propagande hrvatskog proizvoda, toleriraju? Na ovaj način to je antipropaganda… ♣

Sajam zimnice: ljutina u teglicama i bočicxama. Naljuuuuti se ovdje...

Sajam zimnice: ljutina u teglicama i bočicama. Naljuuuuti se ovdje…

Na zagrebačkom sajmu zimnice - i poljički soparnik

Na zagrebačkom sajmu zimnice – i poljički soparnik

SAJAM ZIMNICE – Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na kraju listopada novi sajam – sajam zimnice. Izbor popriličan, od svježeg povrća i prerađevina od povrća – ukiseljeno odnosno skuhano razno povrće, svježeg voća i prerađevina od voća – marmalade, sokovi…. preko raznih ulja – bučinog, maslinovoga…, pa meda i sireva do prerađevina od mesa, pekarskih proizvoda i kolača. Međutim i opet sve prolazi bez rashladnih uređaja… Nekako mi se učinilo da je u ponudi bilo najviše bučinog ulja i meda. Od nekolicine posjetitelja čujem da su cijene više nego što bi one trebale biti na ovakvome sajmu na kojemu se očekuje prigodni popust. Općeniti dojam je bio daleko ljepši, finiji od onoga na sajmu Kupujmo hrvatsko. A bio bi i još finiji da su i svi izlagači sa svoje strane štandova malo urednije poslagali ambalažu u kojoj su donijeli proizvode… Je li to previše tražiti za ambijent u samom srcu hrvatske metropole?  ♣

Sandra Švaljek i Vjeko Madunić

Sandra Švaljek i Vjeko Madunić

PJENUŠAC ZA GRADONAČELNICU!Sandra Švaljek, koja se kandidirala za gradonačelnicu Metropole, otkrila je svoj program i svoje viđenje Zagreba u budućnosti a pod njenim vodstvom. Na prijemu u povodu Nacionalnog dana Austrije u najzagrebačkijem hotelu Esplanade eto je u društvu s Vjekoslavom Madunićem, znanim spikerom Hrvatskog radija čiji se duboki glas često čuje na radiovalovima dok čita priloge u informativnim emisijama, ali i u (svojim) prilozima o vinarima. Nakon vedrog razgovora s gospođom Švaljek, Madunić je rekao da se nada da će on biti prvi koji će javnosti preko radija priopćiti pobjedu i skok bivše dogradonačelnice na gradonačelničku poziciju, te da je već počeo razmišljati o pjenušcima s kojima će se to proslaviti. Logično bi dakako bilo da to budu pjenušci proizvedeni u Zagrebu odnosno Zagrebačkoj županiji, gdje upravo i cvjeta produkcija vinskih mjehurića… ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOPTIČAR ŠČUREKStojan Ščurek, znan kao jedan od najznačajnijih proizvođača vina u Goriškim brdima u posljednje je vrijeme – glavni optičar i modni mačak za oči srednje Europe. Nedjelja 16. listopada, rođendan, okrugla obljetnica, 60 na plećima. Fešta u liijepoj Villi Vipolže na slovenskome Colliju, navodno više od 500 uzvanika, dosta njih i iz Hrvatske i ostalih bratskih republika. Ne samo da je Ščurek, na slici sa sinovima, sve nahranio i napojio, nego je svima, i to odmah na ulazu u Villu, i darovao naočale, u raznim bojama… I svi odjednom postadoše – Ščurek. ♣

Ščurek i sinovi

Ščurek i sinovi

boce-vina-s-naocalamaČUVATI VID! – Niste u stanju dublje pogledati u bocu? Ili pak vidjeti koliko još ima pića u njoj? Razlog za zabrinutost! Ali, rješenje, dakako, postoji… Poći optičaru! ♣

TERAN OD REFOŠKA i REFOŠK OD TERANA – Nesuglasice sa Slovencima oko terana na vidjelo su iznijele ali i uzrokovale nešto doista neobično: Slovenci, koji na Krasu vino teran proizvode od sorte Refošk, stavili su veto hrvatskim Istranima da za tržište Europske Unije vino što ga rade od autohtone istarske sorte Teran na etiketi označavaju kao teran, a, s druge strane, podrum Veralda iz Brtonigle svoje vino od – kako stalno, pa i na službenim prezentacijama, govori vlasnik te vinske kuće Luciano Visintin – sorte Teran na etiketi pretvara u kultivar Refošk! Riječ je o vrlo dobrome vinu iz 2015. koje je nedavno na Decanterovu ocjenjivanju osvojilo 95/100 bodova i platinastu medalju, ali jednako tako nedavno i u Zagrebu na ocjenjivanju Kluba Vinske zvijezde osvojilo četiri zvjezdice, što odražava rang između 90 i 94,99 bodova.

Luciano Visintin Veralda

Luciano Visintin Veralda

Imaju li pravo li Slovenci, ili bilo tko drugi zaštititi naziv sorte na način da nitko drugi tko uzgaja tu sortu na etiketu ne smije staviti naziv toga kultivara – u ovome slučaju Terana – kao oznaku za vino? To nije sporno: naziv sorte vlasništvo je svih. Drugo pitanje: smije li netko za vino za koje u prezentacijama javno ističe da je od jedne sorte na etiketi napisati da je proizvedeno od druge sorte? Gdje je tu istina? I, je li imalo uopće smisla na etiketi vina na kojoj, kao glavni, stoji naziv Istrijan – ničim izazvano – napisati da je vino od sorte Refošk? Naime u zavrzlami  nije sporan Refošk nego Teran.

Naši su proizvođači suviše opterećeni jednosortnim vinima i sortom kao oznakom za vino. A i iz domoljubnih i marketinških razloga kao naziv vina bilo bi bolje da maksimalno rabe lokalne geografske odnosno tradicijske, dijalektalne pojmove koji kupca odmah upućuju na regiju odnosno uže područje regije gdje to vino nastaje. Pojmove, dakle, koji odmah na etiketi reklamiraju kraj, tj. zavičaj vina. Istrijan kao naziv za vino od Terana odlično je rješenje, pogotovu sada kad na razini EU postoje pravni problemi s nazivom vina po nazivu te sorte. Kao što je npr. odlično rješenje bio i naziv Friulano za od Mađara osporeni Furlanski tokaj/Tocai friulano… Prisjećam se prije više godina velikog banera što ga je istarski vinogradar/vinar Franc Arman postavio uza svoj stol na jednom od značajnijih vinskih festivala u Zagrebu. Već tada on je svoj teran vezao uz naziv Istrijan….

Luciano Visintin, koji ima 26 hektara trsja uglavnom na bijeloj zemlji od čega je čak 7,5 ha Terana i koji se sad sprema saditi Teranom još 10 ha, prezentirao je svoj “refošk” Istrijan i nekoliko svojih drugih vina u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina. Sva su bila na bazi domaćih kultivara – Terana Malvazije istarske i Muškata. Od Terana je donio vrlo solidan ružičasti pjenušac brut od baznog vina iz 2012, zatim mirni malo slatkasti koketni rosé, te ozbiljan crnjak s 15 vol %. Kaže da mu Istrijan 2016, rađen na autohtonim kvascima, dosiže jačinu od 17 vol %! Malvazija 2015 s bijele zemlje – mineralna slana i suha, zanimljiva. Druga malvazija, s nazivom Ambra I iz 2014., u posve je drugome stilu – rađena je uz 15-dnevnu maceraciju s alkoholnom fermentacijom u inoksu i uz dozrijevanje pola godine u rabljenome barriqueu. Interesantan poluslatki Muškat bijeli 2015, slatkoći jako dobro pariraju slanost i kvalitetno prateća kiselost. ♣

kurtalj-portugisci-2016

Ivan Dropuljić, Drago Kurtalj i Nikica Valentić

Ivan Dropuljić, Drago Kurtalj i Nikica Valentić

PORTUGISCI 2016 u KURTALJEVOJ PLEŠIVIČKOJ KLETI… – Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj napravio je pravi potez otvorenjem Vinske kleti u Novoj vesi u Zagrebu. Dobro je to za promociju njega i njegovih vina, ali i za Plešivicu, koja je eto dobila svoju ispostavu u Metropoli. Simpatično, po domaće uređeni lokalčić uz to što je mjesto gdje se mogu kušati tradicijski gableci i plešivičko vino, posluži i za razne promocije, veselice u povodu vinskih blagdana, ali i za ocjenjivanja vina. Krajem listopada udruga Portugizac Plešivica kod Kurtalja je organizirala strukovno ocjenjivanje portugizaca, uz sudjelovanje trija iz Kluba Vinske zvijezde Vite Andrića, Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika, zatim dopredsjednika Hrvatsklog sommelier kluba enologa mr. Franje Francema, pa Ivana Dropuljića, direktora festivala Zagreb Vino.com, i Damira Folnegovića Blaža, glumca, voditelja raznih eno-gastronomskih priredbi i autora nedavno izdane knjige o hrvatskim tradicijskim jelima. Na gablec je, ali i da pozdravi društvo, došao i bivši premijer a sada poslovni čovjek Nikica Valentić, koji je, inače, uz pomoć enologa Mladine Roberta Brkića za sebe napunio određenu količinu klasičnog, bijelog pjenušca. Inače, na ocjenjivanju je bilo 14 portugizaca, od toga tri kao pjenušci, 10 novih mladih dakle iz 2016, i jedan iz 2015. Rezultati – u Potrošačkom putokazu. ♣

Vinski kluib Klovićevi dvori: Velimir Koral sur lie

Vinski klub Klovićevi dvori: Velimir Korak sur lie

KORAK SUR LIE u HRAMU KULTURE! – Vinski klub Klovićevi dvori na zagrebačkom Gornjem gradu ugostio je Velimira Koraka s Plešivice, jednog od ponajboljih hrvatskih vinogradara/vinara, s ukupnom proizvodnjom od oko 50.000 boca Bakhova nektara. Za Korakovo vino se doista može i reći da je dostojno boga Bakha, naime ne samo da je kompleksno i da ostavlja sjajan dojam na nosu i u ustima, nego je i rođeno na prirodi prijateljski način, a to znači uz postupke u trsju oko zaštite i gnojidbe loze i, poslije, u podrumu, koji su u skladu s proizvodnjom na eko-kolosijeku. Za fermentaciju Korak uglavnom rabi kvasce iz svojega vinograda, ne koristi razne aditive koji su uobičajeni u modernoj vinskoj produkciji, a dodaje minimalne doze sumpora. U nazočnosti ravnatelja Klovićevih dvora Antona Picukarića te organizatora Vinskog kluba Nenada Jendrića i uz moderiranje enologa Franje Francema, dopredsjednika Hrvatskog sommelier kluba, Korak je predstavio svoje Chardonnay sur lie 2013 (izvrstan!), Sauvignon i Rajnski rizling (upečatljivi, s karakterom), te Rosé od Syraha, sva tri iz 2015, i, na kraju, Crni pinot 2013 i Syrah 2013. Najavio je da iz berbe 2014. – koja nije bila dobra osobito za crna vina ali iz koje bi pjenušci mogli biti dobri – neće izlaziti s crnim pinotom a najvjerojatnije ni sa syrahom u klasičnoj crnoj varijanti i u butelji, ono kvalitetnije što je od grožđa 2014. uspio izdvojiti uglavnom je završilo u baznom vinu za pjenušac.

zgb-auti-turisticka-voznjaInače, za one koji budu na Gornjem gradu postoji mogućnost vožnje ovim simpatičnim malim automobilima kojima na njušci stoji znak RR ali, osim što malo liče na stari model Roycea nemaju veze s čuvenim Rolls Royceom, izrađeni su u Fordu. Auti služe za razglednu turističku vožnju, nešto više od pola sata kruženja Gornjim gradom stoji 150 kuna.  ♣

Alhambra Mali Lošinj

Giacomo Neri, Casanova di Neri, Montalcino

Giacomo Neri, Casanova di Neri, Montalcino

PLEŠIVIČKI TRIS i CASANOVA di NERI – Malološinjski Hotels &Villas (grupacija Jadranka) u svojim objektima s pet zvjezdica i s de luxe kategorijom ozbiljno je krenuo u prezentacije vrhunskih vina svjetske reputacije. Nova serija degustacija-radionica te večera o vikendima u lošinjskoj elitnoj Alhambri trebala bi za goste – da ih se privuče što više već u predsezoni –  početi s proljećem 2017. A medju prvim zvijezdama predvidjen je, kaže Kristijan Merkaš, glavni sommelier na nivou grupe Jadranka, vlasnice branda Hotels & Villas, plešivički mirni, amforaški i pjenušavi tris Korak, Šember & Tomac, odmah potom pak Talijan Giacomo Neri, vlasnik posjeda Casanova di Neri iz Montalcina u Toscani, proizvođač famoznog brunella. Giacomo Neri na slici je u svome podrumu, snimio sam ga za jednog mog posjeta Montalcinu i njegovoj vinariji. Inače, prije koju godinu za jedan svoj brunello od kritičara iz Wine Spectatora dobio je čak maksimalnih 100 bodova! ♣

anteprime-chianti-cl-ulazak-leopoldaanteprime-chianti-class-case-29ANTEPRIME di TOSCANA 2017 – Po tradiciji, sredina veljače i iduće je godine rezervirana za službena pretpremijerna kušanja vina iz berbi koje su s 1. siječnjem stekle pravo izlaska na tržište a od proizvođača su članova različitih vinskih konzorcija s područja te svjetski znane talijanske regije. Jednotjedna manifestacija organizirana za talijanske ali i inozemne vinske kupce i novinare (pozvan je ponovno i Svijet u Čaši) počinje 11. i traje do 18. veljače 2017. Prvi dio odvija se u Firenci, gdje se, zasebno svako po jedan dan do 1,5 dana, prezentiraju vina konzorcija vina Chianti (vina na bazi sorte Sangiovese), pa vina konzorcija s područja vinorodne oblasti kod Bolgherija (vina na bazi sorata Merlot i Cabernet sauvignon), slijedi prezentacija konzorcija Chianti Classico (pretežito Sangiovese). Potom se putuje u San Giminiano na bijelu kapljicu od Vernaccije, a dan poslije je degustacija vina Nobile iz Montepulciana, veliko finale pak s brunellom u Montalcinu.

Legenda

Iz svijetle povijesti Svijeta u Čaši: Legenda Franco Biondi Santi! Nažalost, više ga nema među nama. Uspomene na susret s njime i njegovim brunellom na imanju Il Greppo u Montalcinu, kamo na Anteprime hodočastim već gotovo 20 godina, lijepe su i žive.

Posebno ponosni Anteprimu 2017 dočekuju na području Chiantija, te u vinogorju Montepulciano.

Chianti je upravo i službeno proslavio rođenje prvih triju talijanskih apelacija s kontroliranim podrijeklom vina. A to su Chianti, Pomino, Carmignano, Valdarno di  Sopra. One su uspostavljene, kao druge po redu na svijetu, a nakon apelacije Tokaj-Hegyalja gdje je vinograde još 1700. klasificirao princ Rakoczy, te prije Porta (1756.)

Godine 1716. veliki vojvoda Cosimo III de’ Medici izdao je dekret da se točno definiraju područja proizvodnje vina u predjelima Chianti, Pomino, Carmignano i Valdarno di Sopra, ali i da se strogo kontrolira trgovina vinom iz tih područja. Ove veljače već na Anteprimi 2016 brojnim manifestacijama obilježavana je 300. obljetnica spomenutih apelacija, ali oficijelna ceremonija održana je ove jeseni, na dan kad je Cosimo III objavio zakonski akt. Skup je održan u Firenzi, a nazočio mu je i talijanski premijer Matteo Renzi, koji je istaknuo kako Italija danas izvozi vina u vrijednosti od 5,5 milijardi eura godišnje, cilj je do 2010. godine dosegnuti 7,5 milijardi eura. Na svečanosti je objavljeno kako je regija Chianti nominirana da postane jedno od mjesta zaštićenih kao UNESCO-va svjetska baština.

anteprime-montepulciano-trg

Andrea Natalini (desno) i gradonačelnik Montepulciana Rossi

Andrea Natalini (desno) i gradonačelnik Montepulciana Andrea Rossi

A Montepulciano je napokon dočekao da se završi restauracija Fortezze, tj. gradske utvrde, jedan od najvažnijih tamošnjih spomenika. U kompletnu obnovu utvrde, koja je trajala više godina, uloženo je oko tri milijuna eura, a od toga upravo lokalni vinogradadi/vinari Montepulciana te Općina osigurali su oko 1,5 milijuna eura, kaže predsjednik Konzorcija za Vino Nobile Andrea Natalini, na slici s gradonačelnikom Montepulciana Andreom Rossijem. Ovih dana u Fortezzi je Konzorcij za vino Nobile, koji slavi 50 godina postojanja, otvorio urede i vinoteku. Fortezza, kompleks koji potječe iz osmog stoljeća, bit će eto u punome sjaju domaćin prezentaciji vina Nobile u veljači 2017., ali zamišljeno je da ona kroz godinu bude središnje mjesto čitavog niza kulturnih, umjetničkih i društvenih događanja.

Inače, uz Vino Nobile di Montepulciano spominje se novčana vrijednost od 500 milijuna eura, u to ulaze aktualna cijena hektara vinograda koja iznosi 150.000 eura, proizvodnja vrijednost koje se procjenjuje na 65 milijuna godišnje, a tu je i ostvarena prodaja. Nekih 70 posto lokalne ekonomije vezano je upravo uz proizvodnju vina. U oblasti Montepulciano djeluje oko 250 proizvođača vina od kojih ih 90 buteljira kapljicu, kompletno u vinskom sektoru u Montepulcianu stalno je zaposleno nešto više od 1000 osoba, a jednaki je i broj sezonaca. U 2015. prodano je oko sedam milijuna butelja Nobilea i 2,8 milijuna boca vina Rosso di Montepulciano, 80 posto je izvezeno, ponajviše u Švicarsku, SAD i Njemačku. U najnovije vrijeme lijepo se kao tržište otvara Azija. ♣

OSMA IZLOŽBA RIFUZNIH VINA u AMSTERDMU – Osma izložba rinfuznih vina odvijat će se 21. i 22. studenoga u Amsterdamu. U sklopu manifestacije održat će se više konferencija, posebice na temu komercijalizacije tih vina u raznim zemljama poput Kine, sjevernoafričkih država, Italije, Perua, Rumunjske, Francuske (naglasak je na Languedoc Roussillonu)… Predviđeno je čak 11 skupova pod zajedničkim naslovim Nove zemlje, novi konteksti: širenje plasmana rinfuznih vina. Pokroviteljstvo je preuzela međunarodna Organizacija za vinovu lozu i vino OIV. Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand izložit će trenutnu situaciju vezanu uz proizvodnju i plasman vina u svijetu, akcent će biti upravo na ponudi rinfuzne kapljice. Tuniški enolog Belgacem D ´Khili, direktor kompanije Vitis, iznijet će podatke o trgovini vinom u Sjevernoj Africi, Melina Bertocchi, novinarka peruanskog časopisa Sommelier i eno-savjetnica predstavit će vinsku scenu u Peruu, Shuyao Quin, glavni tajnik Kineskog nacionalnog saveza vezanog uz promet vinom i jakim pićima pričat će o razvoju tržišta vinom u Kini i iznijeti situaciju danas, te projekcije za budućnost, itd, itd.

Inače, tržište rinfuznim vinom znatno se povećalo u posljednje vrijeme, i pokriva 38,6 posto globalnog izvoza (izvještaj za 2015). Vezano uz taj podatak, aktualne proizvodnju i zalihe te uz neke promjene u širokoj potrošnji vina, ova izložba rinfuznog vina u Amsterdamu smatra se od strateške važnosti. Izložbeni prostor potpuno je popunjen, očekuje se više od 220 izlagača iz čak 66 zemalja svijeta, od organizatora nema zasad vijesti o tome da će kao izlagač nastupiti i Hrvatska. Kažu da je danas World Bulk Wine Exhibition najjači je svjetski sajam u kontekstu businessa. ♣

WINE & MUSIC – Enolozi – u glazbi i marketingu! Eno-expert je zagrebačka eno-konzultantska kuća koju vodi enolog Miodrag Hruškar, ali eto dio njene aktivnosti usmjeren je i na kompletniji doživljaj vina i marketing. Eno expert je organizirao dvije priredbe pod nazivom Wine & Music a riječ je o spoju kušanja vina i uživanja u njemu u kombinaciji s glazbom. Događanja su počela u zagrebačkom café-baru Finjak, gdje su svoje butelje otvarali vina poznati hrvatski vinari, ali i nekoliko onih koji imaju šansu postati novim zvijezdama, dok se za glazbeni dio pobrinuo jazz duet Small Change, pjevačice Ana Lovrenčić i gitarista Eduarda Jimmyja Matešića.winemusic_02-copy

Zagrebačko je vinsko tržište najveće i najzahtjevnije u Hrvatskoj, otud i početak serije Wine & Music upravo u Zagrebu. Pokušavamo okupiti neke od hrvatskih vinara koji sa strašću i osobitom ljubavlju proizvode vina, i znaju cijeniti jednako tako strastvenu vinsku publiku. Kako uz vino dobro ide i koji zalogajčić, našli smo partnere koji su nas popratili u tome smislu, a to su bili primjerice proizvođač drniškog pršuta AgroMaleš i svjetski poznat Paška sirana. Vjerujem da su vino, delikatese i glazba  dobra formula za lijepa druženja, kaže Miodrag Hruškar, direktor Eno experta. ♣

Solaia

Ekskluzivno otakalište za Solaiju

ELITNI UGOSTITELJSKI OBJEKT! – To ti je elitni ugostiteljski objekt! S obzirom na oznaku u WC-u, zaključujem da se ekskluzivno vino koje se pilo uz ručak ili večeru i istače ekskluzivno, u točno određenu školjku … ♣

Intervitis Vienna 2008EVA u RADNOM VINOGRADARSKOM ZANOSU – Blagoslovljena od boga vina Bakha, radnu ovogodišnju sezonu u vinogradu završila je. Za novi susret pričekat ćemo proljeće…♣

salveta-carobnaČUDESNA PLATNENA SALVETA! – Isti ukrasni model uz tanjur u restoranu, različiti kutevi snimanja, različite društvene kategorije, slijeva nadesno: pionir, američki vojnik, biskup, papa… ♣

__________________________________

Vremeplov: Iz svijetle povijesti i uz pune 24 godine Svijeta u čaši

Bernd Philippi, Werner Knipser, Gunther

Bernd Philippi, Werner Knipser, Gunther Kunstler

MAJSTORI RAJNSKOG RIZLINGA i CRNOG PINOTA – Legende iz Njemačke: Bernd Philippi dok je još vodio odličan posjed Koehler Ruprecht iz Kallstadta, te Werner Knipser iz Johannishofa Knipser, obojica iz Palatinata (Pfalz), i Günther Künstler iz Rheingaua. Majstori za rajnski rizling i za crni pinot, koji u Njemačkoj nazivaju Spätburgunder… Među drugim poznatim svjetskim vinskim imenima i oni su nositelji priznanja Svijeta u Čaši za njihova vina, kušana i vrednovana prije koju godinu, za Potrošački putokaz ♣     SuČ – 10/2016

____________________________________________________________.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: