BUYING GUIDE – 12/2014

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POMOĆ POTROŠAČU

Od/since 1994.

 

KLUB

HELPING THE CONSUMER    

PROSINAC / DECEMBER 2014.

Veselo u 2015!?

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA •  MAKEDONIJA •  PORTUGAL •  SLOVENIJA •  ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

› CH ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

 ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

 ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

 ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

 ♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

  ♣ 75 – 79 (12,5 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, vrlo prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih prejakih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 75 ( 12,5 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

 ⇑ = trošiti sada/drink now •   ⇗  = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve •  ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

• Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.

KLUB

 2014.

Ocjenjivačka komisija na finalu finala u Esplanadi: Ivan Šneler, Vitomir Andrić, Jasminka Šaško, Darko Lugarić, Željko Suhadolnik, Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić

KONAČNI POREDAK

97 bodova

Sivi pinot Icewine 2011 – Bodren (325 kn)

96 bodova

Rajnski rizling 2007. (polusuho) – Enjingi (57 kn)

Plavac Mili 2009 – PZ Stoviš (69,99 kn)

95 bodova

Santa Lucia bijelo 2011 – Kozlović (149,50 kn)

Mai 2008 Malbec – Kaiken Montes (425 kn)

93 boda

St. Hills Sveti Roko 2012 – St. Hills (171,50 kn)

Merlot Goldberg izborna berba 2012. – Vina Belje (240 kn)

92 boda

Graševina Mitrovac 2012 – Perak (45 kn)

Graševina Premium 2010 – Vina Antunović (95 kn)

Tezoro malvasia dubrovačka 2013. – Crvik (85 kn)

91 bod

Ciconia Nigra 2011. – Josić (76,75 kn)

Publika u hotelu Esplanade na dodjeli nagrada bučnim ljeskom pozdravila je dobitnike odličja

90 bodova

Chenin Blanc Spier 2012 – Spier Wines, JAR (36,90 kn)

Chardonnay 2012 vrhunski – Vina Belje (55 kn)

Marlborough Sauvignon Blanc 2013 – Babich, Novi Zeland (69,90 kn)

Malbec Reserva 2011. – Bodega Norton, Argentina (84,90 kn)

Sauvignon Klemenka 2013 – Korak (90 kn)

Chardonnay Premium sur lie, 2011. – Vina Antunović (97 kn)

Tannat 2009 RVP – Pisano,  Urugvaj (99,90 kn)

Classic brut nature – Tomac (139 kn)

Stina Plavac mali Majstor 2009 – Jako vino (160 kn)

Dingač 2010 vinograd sv. Lucija – Saints Hills (470 kn)

89 bodova

Cabernet Sauvignon Castel Firmian 2013 – Mezzacorona (45 kn)

Reserva Terrasaz 2010. – Norton, Argentina (123 kn)

88 bodova

Merlot 2011. – Krauthaker (84,05 kn)

Graševina Goldberg 2012. – Vina Belje (124,99 kn)

Plavac Murvica 2007. – Baković (131,75 kn)

Casino delle Vie – Il Palaggio/Sting (170 kn)

Pomet 2011. Plavac mali selekcija – Crvik (175 kn)

Veliko Rdeče 2006. – Movia (320 kn)

87 bodova

Cabernet sauvignon barrique 2011 – Krešić (60 kn)

Malvazija 2013. – Benvenuti (63,63 kn)

Kutjevo graševina Turković 2012. (69,98 kn)

Karizma 2011 – Petrač  (82 kn)

Ribola Gialla, 2012. – Torre Rosazza Genagricola SpA, Italija (108 kn)

Sauvignon Ronco del Cero 2013. – Venica Venica (129,90 kn)

Amfora 2008. – Tomac (225 kn)

86 bodova

Graševina kv. Vina Belje 2012. – Belje (30 kn)

Chardonnayvrhunski 2013 – Perak, Kutjevo (35 kn)

Graševina 2013 – Krešić (40 kn)

Žilavka Zadro 2013 – Vina Zadro, BiH (40 kn)

Rajnski rizling 2012 Gaj – Mladina (50 kn)

Sauvignon 2013 – Bolfan Vinski Vrh  (50 kn)

Veedha Douro, 2011. – Sogevinus, Portugal (50 kn)

Sauvignon Vidim 2013. – Krauthaker (55 kn)

Graševina 2012. – Adžić (65 kn)

Nadinska Rana 2010 – Vrsaljko (75 kn)

Crni pinot barrique 2012 – Kos  (75 kn)

Crno9 2011 – Galić  (100 kn)

Sauvignon Blanc 2011 – Sattlerhof (119 kn)

Chardonnay Milva 2008 – Roxanich (142,50 kn)

Nevina 2011. – St. Hills (157 kn)

Langhe Bricco del Drago 2009. – Poderi Colla (165 kn)

Mosel L 2012 Riesling – Uhlen (245 kn)

85 bodova

Graševina 2013 – Buhač (25 kn)

Rose Infinitus 2013 –  Cosecheros y Criadores, Španjolska (30 kn)

Breg 2013 – Bolfan Vinski Vrh (40 kn)

Sauvignon 2013 – Belović (49 kn)

Gruner Veltliner 2012 – Schloss Gobelsburg (50 kn)

Pinot Sivi 2013. – Krauthaker (54 kn)

Malvazija istarska 2013 – Cuj (58 kn)

Torrontes Cisplatino 2013 – Kaiken (60 kn)

Graševina 2012 Terra Pannonium – Josić (63 kn)

Pošip Čara 2012 – PZ Pošip (64 kn)

Cabernet sauvignon Festigia 2010 – Vina Laguna (69,99 kn)

Malvazija Festigia 2012 – Vina Laguna (70 kn)

Sauvignon Villa Maria 2013 – Villa Maria Novi Zeland (75 kn)

Mala Nevina 2012 vinograd sv. Ante – Saints Hills (80 kn)

Pošip 2012 – Rozić (80 kn)

Refošk 2011 – Radovan (90 kn)

Jakob 2011 – Vina Jakob, (99 kn)

Šember brut – Šember (100 kn)

Anita brut – Željko Kos (100 kn)

Malvazija 2011 Alba Robinia IQ – Matošević (102 kn)

Pjenušac DRI – Kurtalj (80 kuna)

Malvasija dubrovačka, 2013. – Božo Metković (110 kn)

Marques de Caceres Crianza 2010 – Marques de Caceres, Španjolska (115 kn)

Grimalda bijela 2011 – Matošević (120 kn)

Crni pinot 2012 – Tomac (125 kn)

Cabernet franc 2009 – Batič (150 kn)

Ockfen Beckstein Riesling Kabinett 2012 – Zilliken (157 kn)

Amarone della Valpolicella Classico 2010. – Cesari (240 kn)

Pouilly Fumé 2010. – De Ladoucette (269 kn)

_________________

Klub Vinske zvijezde odmah nakon proglašenja dobitnika za 2014. krenuo je u novi ciklus ocjenjivanja, za 2015. Prva nova degustacija bila je u zagrebačkom restoranu Katedralis, a uz konstantni trio Andrić, Kozarčanin i Suhadolnik, kao kušači radili su zagrebačka sommelijerka i voditeljica vinske škole Poupitres Jelena Šimić Valentić, aktualni prvak Hrvatske u sommelijerstvu Siniša Lasan (Trilogija, Zagreb), enolog i proizvođač vina Tomislav Tomac  te Nikolina  , uposlena u vjerojatno našoj najvećoj vinoteci, Vrutak. Na slici uz degustatore je voditelj restorana Katedralis Marijan Vampola  

__________________

HRVATSKA CROATIA

—————————–

Dalmacija / Dalmatia

——————————

 ♣ ♣ ♣ ♣  (XL) GRK BIRE 2013 – F.M. BIRE   

KORČULA, LUMBARDA ■ VINOGRAD: ravnica • tlo: pijesak • sorta: Grk ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol%

VINO je sadržajno • bogato – mesnato • s karakterom • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: bijeli – domaći – egzotični/ smokva, rogač) • začinske nijanse/herbalna nota (mediteransko bilje) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (brudet, peka…) • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣   (L-XL) MERLOT KORLAT 2011 boutique – BADEL 1862   

BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: 300 m • sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: slatko • 14,5 vol%

VINO je sadržajno • dotjerano • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: suhi/grožđe – ukuhani – tamni/višnja, kupina) • mirodije ■ U USTIMA zaobljeno • slatko – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • sa živim, uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ (voćni kolači) • srednje velika čaša • 16 ° C

___________________________________

Vina za ovo ocjenjivanje u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

BORNSTEIN, DROPI PROMOCIJA, MIVA, VINOTRADE, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo!

____________________________

 Istra i Kvaner / Istria & Quarnaro

————————————————

 ♣ ♣ ♣   (XL) MENEGHETTI BIJELO 2010 – MENEGHETTI   

ISTRA ■ OZNAKA na etiketi: 14,2 vol%

VINO je kompleksno • moderno • ozbiljno • zrelo • toplo • umireno, s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • u usponu – u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na začinske nijanse/mirodije, iskazano ipak s mjerom • osjet maslaca – vanilije i drva od bačvice • otkriva se i voćnost ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇗ (jača jela od bijeloga mesa, složenci, peka ) • velika čaša (bordoška) • 14° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) CONTARINI 2011 cabernet sauvignon – DEGRASSI   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: Contarini • sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačva ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – odgovara vinu: NE • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu, oko boce – pregledno, čitljivo: teško

VINO impresionira čistoćom, skladom i snagom • sadržajno je • bogato – široko • ozbiljno • bit će i za trenutke meditacije • dotjerano • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu/da bi steklo i dodanu vrijednost traži još dosta vremena u boci – može dugo trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo izraženo • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni, plavi – koštićavi – bobičasti) • začinske nijanse/mirodije,  iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga – vanilije, poljubac – čokolade – fina nijansa kože ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • sa zamjetnim, živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • svježeg – gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇗ (teža i masnija jela s mesom )   ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) CONTARINI 2011 syrah riserva – DEGRASSI   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: Contarini • sorta: Syrah ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačva ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – odgovara vinu: NE • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu, oko boce – pregledno, čitljivo: teško

VINO impresionira čistoćom, skladom i snagom • sadržajno je • bogato – široko • ozbiljno • skladno • dotjerano • ima eleganciju • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu/da bi steklo i dodanu vrijednost traži još dosta vremena u boci – može dugo trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – fina granatna nijansa ■ NA NOSU diskretno – suzdržano • upućuje na mineralno • začinske nijanse,  vrlo dobro uklopljeno • voćnost • osjet čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • svježeg – ugodno gorkastog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇗ (jača hrana, s mesom )   ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) MISAL Prestige extra brut – PERŠURIĆ   

ZAPADNA ISTRA ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%

VINO je kompleksno • ozbiljno • skladno • dotjerano • u suglasju sa: tipologijom • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, • osjet kvasaca – kruha/brioša ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (aperitiv, plodovi mora, rižoti, tjestenina s bijelim umacima…) • velika čaša (šampanjska) • 10° C

 ♣ ♣  (XL) 1288 extra brut – PAVLOMIR   

NOVI VINODOLSKI ■ PJENUŠAC, metoda ■ OZNAKA na etiketi: extra brut • 12,9 vol%

VINO je ugodno • korektno • dopadljivo • lako se pije ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto • s kraćim perlanjem rjeđim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • osjet kvasaca, dodir ■ U USTIMA tijelom & strukturom: dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 8° C

—————————————————————–

 Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

——————————————————————

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣ ♣   (XL-XXL) DIPLOMAT extra brut – TOMAC   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: prirodno pjenušavo s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • extra brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: champagne

VINO je kompleksno • za svečanije prigode • skladno • dotjerano • elegantno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim – trajnim – perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • osjet kvasaca – kruha/brioša ■ U USTIMA donekle sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ (školjke, plodovi mora…) • velika čaša (šampanjska) • 10° C

——————————————————————–

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

——————————————————————–

 ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) TRAMINAC 2011 izborna berba bobica – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD sorta: Traminac ■ OZNAKA na etiketi: slatko • 13,2 vol%

VINO je dojmljivo • kompleksno • sadržajno • bogato • za trenutke meditacije • skladno • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zlatno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost • floralno • med • mirodije • osjet karamela ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – sirupasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗ (sir s plijesnima, gusja jetra, kolači) • manja čaša  • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣    (M-L) TRAMINAC 2012 Premium – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD sorta: Traminac crveni ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • 14,5 vol%

VINO je tipičan traminac Iločkih podruma • sadržajno • bogato – mesnato • vrlo aromatično • zrelo • skladno • vrlo toplo • dinamično • robusno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zlatno ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na voćnost • floralno • začinske nijanse/mirodije ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast • tijelom & strukturom potentno • slasnog – ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣  (M) TRAMINAC 2011 Principovac – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD sorta: Traminac ■ OZNAKA na etiketi: desertno • poluslatko • 14,5 vol%

VINO je bogato • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – bobičasti – domaći/kruška, dunja) • floralno • med • mirodije ■ U USTIMA zaobljeno – alkohol jače grije • slatko • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS:  ⇑ (kolači) • manja čaša  • 10 – 12° C

♣ ♣ ♣    (M) GRAŠEVINA 2013 premium – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM ILOK ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 13,5 vol%

VINO je bogato – mesnato • zrelo • skladno • dotjerano • toplo • dinamično • dopadljivo • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • odaje nijansu traminca – upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – domaći) • floralno • med, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – sočno • sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C

♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2013 kvalitetno – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM, ILOK ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 12,0 vol%

VINO je zrelo • svježe • nekomplicirano • u špici ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:  ⇑ • manja čaša • 10° C

♣ ♣  (M) CHARDONNAY 2013 – BELJE

BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni

VINO je s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe • u špici ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU dosta intenzivno – razvijeno • odaje voćnost • vegetalno, dodir • osjet kruha ■ U USTIMA slankasto – sa naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kiselkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (naresci sa sirom, topla predjela s tjesteninom, rižoto s plodovima mora…) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣  (L-XL) PRINCEPS ROSÉ brut – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM, ILOK ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: brut • 13,0 vol%

VINO je zrelo • skladno • dopadljivo • sa sekundarnim bouquetom • u suglasju sa: tipologijom • lako se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno • ružičasto • s kraćim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/crveni – domaći/jagoda, malina) • floralno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • visoka – uska čaša (za pjenušac) • 8° C

____________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! /  The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality of life

_____________________________

 FRANCUSKA  FRANCE

—————–

 Bordeaux

—————-

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) CLOS PUY ARNAUD 2010 – THIERRY VALETTE   

COTES de BORDEAUX/CASTILLON ■ VINOGRAD, tlo: vapnenasto • sorta: Merlot 65 %, Cabernet franc 30 % Cabernet sauvignon 5 % • pristup u trsju: biodinamski (Ecocert) ■ OZNAKA na etiketi: Côtes de Bordeaux a.o.c. – récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – uredno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je dojmljivo • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • za trenutke meditacije • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo (alkohol grije ali ne strši!) • dinamično, s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu, možde trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU diskretno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro • začinske nijanse/mirodije, iskazano minimalno • blagi osjet plemenitog drveta – odlično uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slano – sa  kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • sa živim, uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • svježeg – ugodno gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečenja, peka, pirjano tamo meso… ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣  (XXXL) CHÂTEAU GOMBAUDE-GUILLOT 2011 – CHÂTEAU GUMBAUDE-GUILLOT/famille Laval   

POMEROL ■ VINOGRAD, pristup u trsju: biodinamski (Ecocert) ■ OZNAKA na etiketi: Pomerol a.o.c. –  récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – lagana, iz eko-razloga – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • ima eleganciju • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi/višnja – bobičasti) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga – čokolade – kože, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremoznosti • slankasto – sa kvalitetno pratećom, živahnom kiselosti – gorkasto • sa živim uglađenim donekle prašnastim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ (pečenje, peka, gulaš… ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) NOUT 2010 – Michel THÉRON/CLOS du JAUGUEYRON   

MARGAUX ■ VINOGRAD, pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ OZNAKA na etiketi: Margaux a.o.c. – récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: jednostavno – uredno

VINO je zanimljivo • djeluje kao složeno • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ NA NOSU razvijeno • odaje mineralno • blagi osjet kože • voćnost, • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet vanilije – hlapljive kiselosti, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim prašnastim uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečenja, sir) • veća do velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣   (XXL) Le CHEVALIER de FALFAS 2010 – CHÂTEAU FALFAS   

CôTES DE BOURG ■ VINOGRAD: sorta: Merlot, Cabernet • loze stare: gotovo 100 godina • pristup u trsju: biodinamski (certifikat Ecocert) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: hrastova bačva ■ OZNAKA na etiketi: Côtes de Bourg a.o.c. – récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je, dojam je, od sjajne sirovine ali malo previše pod utjecajem bačvice • sadržajno • bogato – široko • dinamično • robusno • malo i rustikalno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno • tamno – neprobojno ■ NA NOSU razvijeno • upućuje, jače, na začinske nijanse/mirodije • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni) • herbalno, diskretno • osjet paljenoga – vanilije – dodir hlapljive kiselosti ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim – dobro uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗   (masnija pečenja, pirjana mesa, divljač, zreli sirevi) • dekantirati par sati prije konzumacije • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣  (XL) CLOSERIES DES MOUSSIS 2012 Haut Médoc – CLOSERIES DES MOUSSIS   

BORDEAUX, HAUT MEDOC ■ VINOGRAD, pristup u trsju ekološki – u konverziji na biodinamski ■ OZNAKA na etiketi: Haut-Médoc a.o.c. – propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u jednom dijelu, čitljivo: dobro

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • umireno, ali istodobno I s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortama – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, i na dužu stazu • u špici koja može relativno i trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – nijansa granatnoga ■ NA NOSU diskretno • upućuje na začinske nijanse/mirodije, dobro uklopljeno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni) • herbalno, dodir • osjet fino paljenoga – čokolade – nijanse kože ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa uglavnom solidno pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • ugodno gorkastog – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (svakodnevna jela, i od povrća i mesa) • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

—————–

 Champagne

——————-

šampanjci  –  champagne

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) CUVEE DOM. PICARD GRAND CRU blanc de blanc brut 2009 – COLLARD-PICARD   

CHAMPAGNE ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: a.o.c. • brut • 12,0 vol%

VINO je vrlo dojmljivo • kompleksno • sadržajno • s karakterom • za posebne prigode • dotjerano • elegantno • svježe i dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU dosta intenzivno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu • floralno • osjet kvasaca – kruha/brioša ■ U USTIMA slankasto – sa donekle naglašenom – kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (šampanjska) • 8 – 10° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUT PREMIER – LOUIS ROEDERER   

CHAMPAGNE ■ OZNAKA na etiketi: a.o.c. • brut • 12,0 vol%

VINO je kompleksno • skladno • majstorski dotjerano • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – domaći) • osjet brioša – maslaca, poljubac ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (šampanjska) • 8 – 10° C

__________________

ITALIJA  ITALIA

—————————–

Lombardija

——————————-

pjenušci   –  bollicine

♣ ♣ ♣   (XL) CELLARIUS 2008 pas dosé – Guido BERLUCCHI

FRANCIACORTA ■ VINOGRAD: kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) • degoržirano: 2014 ■ OZNAKA na etiketi: Franciacorta d.o.c.g. • brut nature • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • dinamično • u suglasju sa: tipologijom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost • osjet korice kruha ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkstog – dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ (aperitiv, jela s plodovima mora, ribom… ) • veća čaša (šampanjska) • 10° C

—————————-

Piemonte/Pijemont

—————————–

barbaresco

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BARBARESCO 2011 – GAJA   

BARBARESCO ■ VINOGRAD: 14 vinograda unutar općine Barbaresco • kosina • nadmorska visina: 250 -330 m • tlo: ilovasto-vapnenasto • sorta: Nebbiolo ■ PODRUM: dozrijevanje: 24 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: personalizirana • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je precizno • kompleksno • sadržajno • široko • s karakterom • ozbiljno • za trenutke meditacije • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: suhi – tamni) • floralno • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga – kave – smole • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim, uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS:   ⇗  ⇒ • odčepiti barem sat vremena prije konzumacije – dekantirati radi aeracije • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

 ♣ ♣ ♣ ♣    (XXXL) BARBARESCO 2011 Rabajà – Bruno ROCCA RABAJÀ   

BARBARESCO ■ VINOGRAD: Rabajà • ravnica kosina • tlo: ilovača, tufo, vapnenac  • sorta: Nebbiolo • loze stare: 40 – 50 godina • prinos po hektaru: 40 hl • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je precizno • kompleksno • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • relativno svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: ukuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći • floralno • herbalno, diskretno • začinske nijanse/mirodije (začinsko bilje ali i utjecaj bačvice), nešto zamjetnije ali posve s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • sa živim a uglađenim – prašnastim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • odčepiti barem sat vremena prije konzumacije – eventualno dekantirati radi aeracije • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BARBARESCO 2011 San Stunet S.Stefanetto – Piero BUSSO   

TREISO ■ VINOGRAD: Santo Stefanetto • kosina • ekspozicija: jug – istok • nadmorska visina: 400 m • tlo: vapnenasto, s dosta kamena • sorta: Nebbiolo • gustoća sadnje: 6000/ha • loze stare: 30  godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: kaca (drvo) • dozrijevanje: 18 mjeseci • velika bačva 70 % – barrique (225 ℓ) 30 % ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (4800 boca) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je precizno • kompleksno • sadržajno • široko • s karakterom • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • floralno (posušeno tamno cvijeće) • vegetalno/herbalno, umjereno – diskretno (začinsko bilje dosta dolazi do izražaja) • voćnost (plodovi: suhi – tamni/crveni • začinske nijanse/mirodije,  s mjerom – dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – profinjeno gorkasto • sa živim a uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti barem sat vremena prije konzumacije – eventualno dekantirati radi aeracije •  velika čaša, trbušasta • 16 – 18° C

_______________________________________

BARBARESCO – Barbaresco je mjesto u Pijemontu kod grada Albe odakle dolaze znana vina s tim nazivom.

Barbaresco je vino koje NE igra na prvu loptu, i ova vina ponajboljih proizvođača toga kraja to zorno pokazuju. Imaju moderni štih, besprijekorno su čista, dotjerana, elegantna, te – zahtjevna.

Nisu jako obojena, jer sorta Nebbiolo, od koje se proizvode, nema visoki kolorni potencijal, ne plijene miomirisima i, iako su njegovana u drvu, pa dosta njih i u malim bačvicama, ne pokazuju moderne pomodne note od utjecaja drva kao što su npr. vanilija, paljeno, dim… Nisu ni mesnata kao dobar dio vina danas na tržištu i po mjeri širih ukusa, ali imaju i te kako punoću, snagu. S dosta su herbalnih nota, s taninom koji se i te kako ćuti. Tanin i kiseline, koji, inače, u kušanju nisu idealna kombinacija – na proizvođaču je da ih pripitomi – kod njih se pokazuju kao prednost na dužu stazu! Odlična su uz krepku i masniju hranu, naime upravo zahvaljujući tim taninima a i kiselosti sjajno isplahnu cijelu usnu šupljinu od masnoće. A baš zbog i tanina i dobrih kiselina pogodna su za dugo odležavanje, kroz koje dobivaju na dodanoj vrijednosti.■

_____________________________

 ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BARBARESCO 2010 Gallina – Piero BUSSO   

NEIVE ■ VINOGRAD: Gallina • kosina • ekspozicija: jug zapad • nadmorska visina: 320  m • tlo: ilovasto-vapnenasto • sorta: Nebbiolo • gustoća sadnje: 6000 /ha • loze stare: 15 – 30  godina • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: inoks • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: Barbaresco d.o.c.g. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (1300 butelja + 100 magnum) • boca: normalna – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatno • svijetlije ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na floralno • vegetalno/herbalno, diskretno • voćnost, izraženu dobro • začinske nijanse (začinsko bilje), vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • sa živim uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇗ • odčepiti barem sat vremena prije konzumacije – eventualno dekantirati radi aeracije • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

barolo

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BAROLO 2009 DAGROMIS – GAJA   

SERRALUNGA i La MORRA ■ VINOGRAD:  kosina • tlo: ilovasto-vapnenasto, a ono La Morra i s jačim udjelom pijeska • sorta: Nebbiolo ■ PODRUM, vinifikacija svaki vinograd odvojeno • dozrijevanje: najprije svako vino za sebe po 12 mjeseci, potom kupaža još 12, dakle ukupno 24  mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: Barolo d.o.c.g. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • toplo • s dosta živosti • sa tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije • može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • relativno tamno ■ NA NOSU ozbiljno – suzdržano • upućuje na herbalno, diskretno • floralno (posušeno tamno cvijeće) • mineralno • voćnost (plodovi: ukuhani – tamni – domaći) • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremoznosti • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • sa uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pečenja, tamna pirjana mesa, zreli tvrdi sirevi…)  ⇒ • vrlo velika čaša sa širim trbuhom  • 18° C

 ——————

Sicilija

——————-

♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) MARSALA SUPERIORE GARIBALDI – PELLEGRINO   

MARSALA ■ SPECIJALNO DESERTNO LIKERSKO ■ OZNAKA na etiketi: slatko • 18,0 vol%

VINO je dojmljivo • zanimljivo – drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • s tercijarnim bouquetom • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • umireno, ali još s dosta živosti • sa tercijarnim bouquetom, oksidativne note • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • jantarno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • začinske nijanse / mirodije,  vrlo dobro uklopljeno • osjet kruha – maslaca – vanilije – konjaka, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • slatko • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ • manja čaša • 14 – 16° C

♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) MARSALA RUBINO FINE – PELLEGRINO   

MARSALA ■ SPECIJALNO SLATKO DESERTNO LIKERSKO ■ OZNAKA na etiketi: 18,0 vol%

VINO je drukčije • kompleksno • sadržajno • bogato – snažno • s karakterom • ozbiljno • s tercijarnim bouquetom • za trenutke meditacije • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • umireno, ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije • u usponu – u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno ■ NA NOSU lijepo razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni) • začinske nijanse/mirodije (cimet, klinčić…), vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • tijelom & strukturom potentno • složenog – slatkastog – dosta dugog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:   ⇗ • 14 – 16° C

——————

Veneto

——————

pjenušci – bollicine

♣ ♣   (L) VALDO ROSÉ brut 2009 – VALDO   

VENETO ■ OZNAKA na etiketi: brut • 12,0 vol%

VINO je svježe – lepršavo • nekomplicirano – nepretenciozno • svakodnevno • skladno • s primarnim aromama ■ IZGLEDOM živahno • nježno ružičasto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom tanko ■ SERVIS:  ⇑ • visoka – uska čaša (za pjenušac) • 8° C

♣ ♣  (L) PROSECCO MILLESIMATO 2013 brut – TENUTA SANTA ANNA   

VENETO ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA na etiketi: Veneto d.o.c. • brut • 11,5 vol%

VINO je nekomplicirano • neuzbudljivo – bez neke osobnosti ■ IZGLEDOM bistro • blijedo • s perlanjem rjeđim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno • odaje voćnost ■ U USTIMA tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • visoka – uska čaša (za pjenušac) • 8° C

___________________

MAKEDONIJA  MACEDONIA

___________________

♣ ♣  (M) TEMJANIKA 2013 – CHATEAU KAMNIK   

SKOPJE, dolina rijeke Vardar ■ VINOGRAD, sorta: Temjanika ■ OZNAKA na etiketi: s k.z.p. • 14,1 vol% • ukupna kiselost: 5,5 g/ℓ • ostatak sladora: 7,0  g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: obično

VINO je moderno • tehnički vrlo dobro odrađeno • toplo • u špici ■ IZGLEDOM živahno • vodo-blijedo ■ NA NOSU dosta intenzivno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – bijeli) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) TERROIR VRANEC 2011 grand reserva – CHATEAU KAMNIK   

VELES, dolina Vardara ■ VINOGRAD, sorta: Vranec • gustoća sadnje: 5500/ha • loze stare: 17 godina • prinos po trsu: 1 kg ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • grožđe malo prosušivano • vinifikacija, maceracija: dugačka • kaca (drvo) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da • dozrijevanje: 20 mjeseci • barrique (225 ℓ) • američka hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: 17,2 vol% • ukupna kiselost: 7,2 g/ℓ • ostatak neprovrelog sladora 7,7 g/ℓ • ukupni ekstrakt: 40g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: zanimljiva – nije od papira djeluje kao da je od metala

VINO je impresivno – masivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • predviđeno i za trenutke meditacije • skladno • vrlo toplo • dinamično • robusno ali ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu, traži još vremena, može dugo trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: tamni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/kupina, borovnica, šljiva…) • začinske nijanse/mirodije, od utjecaja bačvice, iskazano s mjerom – uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga – vanilije, poljubac – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – ipak djeluje još malo neobuzdano • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • sa živim, uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno – gusto • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ (snažna hrana, masnija pečenja, crvena mesa, divljač, zreli odležani sirevi )  ⇒ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣    (XXL) TEN BARRELS’ SYRAH 2010 reserva – CHATEAU KAMNIK   

SKOPJE, dolina rijeke Vardar ■ VINOGRAD, sorta: Syrah • gustoća sadnje: 5500/ha • grožđe prosušivano na trsu ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina • napunjeno u bocu: veljače 2013 ■ OZNAKA na etiketi: 15,7 vol% • ukupna kiselost: 5,8 g/ℓ • ostatak sladora: 2,2 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo – u crnome – malo pretrpano znakovima (vino zavrjeđuje ljepšu etiketu!)

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • i za trenutke meditacije • dotjerano • elegantno • sa finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • tamno – neprobojno ■ NA NOSU diskretno a razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/koštićavi – bobičasti – domaći – ukuhani) • začinske nijanse/mirodije,  iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet vanilije, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ (tamna mesa u pikantnim umacima, divljač, zreli sirevi ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣    (XL) CUVÉE de PRESTIGE 2012 oak aged – CHATEAU KAMNIK   

SKOPJE, dolina rijeke Vardar ■ VINOGRAD, sorta: Merlot 79 %, Carmenère 17 %. Vranec 4 %• gustoća sadnje: 5500/ha ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo novo + rabljeno • u boci od veljače 2014 ■ OZNAKA na etiketi: zaštićeno s k.z.p. • 15,7 vol% • ukupna kiselost: 5,6 g/ℓ • ostatak sladora: 5,4 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je bogato • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dopadljivo • složeno • u suglasju sa: terroireom – sortama – dobi • lijepo se pije • u špici  koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni) • začinske nijanse/mirodije, s mjerom – dobro uklopljeno • osjet drveta – vanilije, dodir – čokolade  ■ U USTIMA zaobljeno • blago sladi • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • sa uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇗  (jača mesna jela, sirevi) • velika čaša (bordoška) • 18° C

___________________

 PORTUGAL  PORTUGAL

___________________

♣ ♣ ♣  (M-L) MADEIRA full rich – HENRIQUES & HENRIQUEZ   

MADEIRA ■ SPECIJALNO SLATKO LIKERSKO ■ OZNAKA na etiketi: 19,0 vol%

VINO je drukčije • kompleksno • s karakterom • za trenutke meditacije • vrlo toplo • sa tercijarnim bouquetom, s izraženim oksidativnim notama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom ■ IZGLEDOM jantarno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: orašasti/prženi lješnjak) • osjet karamela ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto • tijelom & strukturom potentno – vrlo dobro • slatkastog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • manja čaša • 14 – 16° C

___________________

SLOVENIJA  SLOVENIA

___________________

—————

Primorska

—————-

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) ANGEL 2010 belo Grande Cuvée – BATIČ   

VIPAVA ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ – 3,0 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – prepoznatljivo

VINO je kompleksno • vrlo toplo – alkohol malo peče • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – domaći/jabuka, kruška, dunja – iz kompota) • floralno • med • osjet brioša – bijele čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • prilično  dugačkog – jako grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ • velika čaša • 16° C

♣ ♣ ♣  (L) PINELA 2012 – BATIČ   

VIPAVA ■ VINOGRAD eko-pristup • sorta: Pinela ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan

VINO je složeno • zrelo • vrlo toplo • s dosta živosti • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – domaći – iz kompota) • floralno • med, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇗ • veća čaša (bordoška) • 14° C

♣  (XL-XXL) VILLA de MANDAN 2010 Jakot –KLINEC   

GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: sav u vlasništvu obitelji Klinec • sorta: Friulano (ex Tocai friulano) • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/eko-certifikat ■ PODRUM: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • kvasci: vlastiti, autohtoni • dozrijevanje: 24 mjeseca • drvo/akacija • na kvascu • nebistreno – nefiltrirano ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,5 vol% • SO2 ukupno: 25 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ponešto drukčije • s dosta živosti • rustikalno ■ IZGLEDOM zagasito • narančasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • odaje voćnost (plodovi: suhi – kuhani – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći • začinske nijanse • herbalno • maceraciju (s fermentacijom) • osjet paljenoga – dojam povišene hlapljive kiselosti ■ U USTIMA slankasto – ponešto grubo, sa malo smetajuće naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kiselkastog – gorkastog – srednje dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇑  (svakako piti uz jelo) • veća čaša (bordoška) • 14° C

♣ ♣ ♣    (XL-XXL) ANGEL 2009 rdeče Grande Cuvée – BATIČ   

VIPAVA ■ VINOGRAD pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ – 3,0 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je dotjerano • još s mladenačkim nabojem, začuđujuće svježe za svoju dob • dinamično ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU intenzivno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti • začinske nijanse dobro uklopljeno • vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – istodobno i sa donekle naglašenom kiselosti • sa živim uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣  (M-L) VINJA 2011 cabernet sauvignon – KLENART   

SLOVENSKA ISTRA ■ VINOGRAD: Plavje • sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko zgp • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU iskazano vrlo dobro • upućuje na mineralno • herbalno, diskretno • voćnost (plodovi: tamni/bobičasti) • začinske nijanse/mirodije,  s mjerom – uklopljeno • osjet čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • sa živim, uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇗ • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

————–

Dolenjska

—————

pjenušci   –  penina

♣ ♣ ♣  (L-XL) PRESTIGE 2008 extra brut – ISTENIČ   

BIZELJSKO-SREMIČ ■ VINOGRAD kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: extra brut • 12,0 vol%

VINO je kompleksno • sadržajno • skladno • dotjerano • svježe • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – dobi • lijepo se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro – slamnato-žuto •  svijetlo • s perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno • osjet kvasaca – brioša ■ U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (šampanjska) • 8 – 10° C

♣ ♣   (L) No 1 suho – ISTENIČ   

BIZELJSKO-SREMIČ ■ VINOGRAD: kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,0 vol%

VINO je svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom • lijepo se pije, ali nije baš uzbudljivo ■ IZGLEDOM živahno – bistro • s veselim perlanjem ■ NA NOSU iskazano • upućuje na voćnost – osjet kvasaca ■ U USTIMA sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  • srednje velika čaša (za pjenušac ) • 8° C

♣  (M) BARBARA 2012 polusuho – ISTENIČ   

BIZELJSKO-SREMIČ ■ VINOGRAD: kosina ■ PJENUŠAC, metoda: klasična (champenoise, tj. vrenje u boci) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko zkp – prirodno pjenušavo • polusuho • 12,5 vol%

VINO je dopadljivo/koketno • nekomplicirano • nepotrebno slatko (osim s komercijalne strane!) • u suglasju sa: tipologijom ■ IZGLEDOM živahno • s kraćim perlanjem ■ NA NOSU diskretno • upućuje na • voćnost • osjet kruha, dodir ■ U USTIMA slatko • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 8° C

__________________

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

__________________

♣ ♣ ♣  (M) RIOJA 2011 crianza 2011 – VIÑA MARTINEZ BUJANDA   

RIOJA ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol%

VINO je s dosta živosti ■ IZGLEDOM bistro • rubinsko-granatno ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi/crni ribiz, kupina, borovnica…) • herbalno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

____________________

SADRŽAJ FENOLA

CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST

CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/12.2014.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VRIJEME BOŽIĆA – Za vrijeme Božića kaže se da je vrijeme obilja. I oni koji nisu imućni nastoje barem u te dane najvećeg kršćanskog blagdana imati svečaniji, čitaj: puniji stol. Za mnoge od tih, nastojanja ostaju nastojanjima, a za mnoge pak u kontekstu u kojemu živimo nastojanja pomalo i – prestaju biti nastojanja…

A KAD MI PONOVNO DOĐEMO NA VLAST… – …sve će biti drukčije, kaže novinar Tomislav Radić.

ZAIGRANE ČAŠNE SESTRE – Bogme su se zaigrale, skupa s odabranim sljedbenicima, čašne sestre u zagrebačkoj kapelici Vintesa! Gdje se inače nudi i – apostolsko vino (slika). Za misno vino taj dan sestra Drozofila Lada (kolovođa!), sestra Peronosporafobia Martina, sestra Morana Macerationis, sestra Fermentatio Nataša, sestra Zina te sestra Fani Corporatio podastrle su – pjenušac. I to ne jedan, nego – pet! Bedekovich, Zdjelarević, Tomac, Šember, Centurion od Bolfana… Moderno vrijeme, a i – tu je i Božić!…

A onda je, uz velike ovacije nazočnih, sa zakašnjenjem no ipak još na vrijeme, ušao velečašni pater Desiderius, koji je, inače, na ovaj skup odanika što su se očito u međuvremenu već bili, i bez ispovjedi, pričestili, malo kasnio jer morao je ostati do kraja na oduženom prije toga održavanom skupu celebriranom s bogovskim mirnim misnim vinom. Završne riječi, dok još vrag stvar nije uzeo pod svoje: Ego vi absolvo, i braćo i sestre, pođimo u miru…

I gle: svi doista i pođoše u miru. Do susjedne kapelice…

DESETLJEĆE GASTRONOMADA – U Europskome domu u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici – predbožićni skup posvećen 10. godišnjici djelovanja ekipe Gastronomadi, koja je bitno pridonijela razvoju i unaprjeđenju eno-gastro scene u Lijepoj našoj. Gastronomadi, od kojih su, nakon što su svojim putem krenuli npr. Rene Bakalović, pa chef Grgur Bakšić, kao motorna snaga ostali Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli, posljednjih godina u svom prostoru u Europskom domu – nekad njihovom restoranu – drže tečajeve iz eno-gastronomije, evo jedan od onih koji je tu završio tečaj kuharstva je npr. i Bernard Korak (na slici uz gastronomadski hamburger), sin znanog plešivičkog vinara Velimira Koraka.

U Europskom domu na domijenku Gastronomada, koji su priredili više odličnih jela a svakako je atrakcija bio golemi hamburger čiji glavni i konkretni sadržaj je činio jedanput grubo mljeveni tri tjedna odležani ramstek, okupilo se više osoba znanih iz javnog društvenog života, među njima npr. karikaturist Davor Štambuk, pa operni pjevač Tvrtko Stipić  (na slici sa Zokom Šimunićem) a i makedonski glazbenik i orguljaš, jedna od zvijezda zagrebačke super rock grupe Time u najboljim danima, Tihomir Pop Asanović. Zanimljiva informacija od Popa: u Skopje su na dodjelu prestižne nagrade krajem veljače 2015. pozvani Time (Dado Topić, Vedran Božić, Mario Mavrin, Ratko Divjak i dakako Pop), koji su, prisjetimo se, svojedovno imali sjajan hit Makedonija, zatim rockeri zlatne generacije Goran Bregović i Bijelo dugme, Smak, Kornelije Kovač Korni Grupa, Septembar… svaki od njih izveo bi po jednu ili dvije pjesme, a na kraju showa predviđena je večera koju bi vinima popratili ponajbolji makedonski posjedi Bovin, Château Kamnik te Dudin!

VINO SAINTS HILLS – i VIŠE OD VINA – Vino kuće Saints Hills i – više je od vina! Jako dobra kakvoća, sjajan dizajn i značajna humanitarna dimenzija.  Po pitanju kvalitete kapljice vlasnik Ernest Tolj surađuje s glasovitim Francuzom Michelom Rollandom, a po pitanju dizajna s Mary Lewis iz renomirane londonske dizajnerske agencije Lewis Moberly. Već je Tolj za Saints Hills dobivao nagrade za dizajn, a upravo je stigla nova, s nazivom Red Dot. Među 7096 prijavljenih radova za 2014. godinu, stručni žiri sastavljen od međunarodnih sudaca nagradu u kategoriji communication designa dodjelio je vizualu vina Dingač Saints Hills Ernest Tolj. Izvrstan rad Mary Lewis koja je, formiravši oko vrata boce platinastu ogrlicu s uzorkom starog kovanog prozora s vinarije Saints Hills, uspjela, veli Tolj, u dizajn butelje pretočiti priču o tradiciji i traženju savršenstva.

– Nagrađeno vino, koje je najbolje u našoj paleti, ima zadaću i čast da ostvaruje prihod za našu zakladu Saints Hills For Kids koja pomaže djeci bez roditeljske skrbi. I prošle godine u predbožićno smo vrijeme vinom skupljali dobrotvorne prihode i pomogli obnovu Dječjeg doma u zagrebačkoj Nazorovoj ulici, a ove smo godine pomoć namijenili SOS dječjem selu Lekenik, i Dječjem domu Bjelave u Sarajevu – kazao je ponosni Ernest Tolj.

ENO-EKSPERT AKADEMIJA – Nakon niza godina savjetovanja u vinogradarstvu i vinarstvu na području cijele Hrvatske, tvrtka Eno-expert iz Zagreba pokrenula je edukacijske programe prilagođene različitim stupnjevima znanja i interesa za vino kod osoba različitog profila, bilo da je riječ o vinoljupcima, vinarima ili ugostiteljima.

Programe vode diplomirani enolozi s bogatim iskustvom u proizvodnji vina i profesionalnim degustacijama. Po završetku programa svi polaznici dobivaju diplomu o završenom tečaju Eno-Expert akademije. Predavači su iskusni enolozi Miodrag Hruškar i Krešimir Hren te drugi renomirani stručnjaci iz pojedinih područja kulture vina.

– Pokrenuli smo Eno-Expert akademiju sa željom da aktivno sudjelujemo u podizanju vinske kulture u Hrvatskoj. Pristupačnim programima, koji ne mistificiraju vinske teme, želimo se približiti i onima koji su dosad smatrali da takve edukacije nisu za njih. Naš je moto jednostavan: otvoreni smo prema svima koji vole vino i žele znati više, a to što predajemo temeljeno je na iskustvu u cjelokupnom procesu proizvodnje vina i dugogodišnjem konzaltingu za brojne domaće vinare – izjavio je Miodrag Hruškar, direktor i osnivač Eno-Expert akademije.

Programi su podijeljeni u dva dijela: školu za vinoljupce s tečajevima VinoLjubac, Napredni VinoLjubac i specijaliziranu nastavu Eno-Expert, Eno- Profesionalac i Eno-Exclusive Club.

VinoLjubac je početni tečaj namijenjen onima koji žele proširiti svoju vinsku kulturu, a polaznike uči o definicijama i podjelama vina, ponašanju u restoranu, degustaciji vina te sljubljivanju hrane i vina. Napredni VinoLjubac nastavlja se na početni tečaj i obuhvaća razbijanje predrasuda o vinu, odnos vina i zdravlja, napredne degustacije, itd. Napredni VinoLjubac podučava o manama vina, obrađuje bolesti vina te polaznike uči prepoznavati defektnu kapljicu. Eno-Expert je namijenjen vinarima koji žele unaprijediti svoju proizvodnju, i temelji se na modernom pristupu produkcije vina. Eno-Profesionalac je tečaj namijenjen ugostiteljskim djelatnicima koji trebaju umješno kreirati svoju vinsku kartu i koji u svakodnevnom kontaktu s gostima moraju znati dobro predstavliti vina iz svoje ponude. Taj tečaj omogućuje stjecanje potrebnih znanja za samostalan rad s gostima. Eno-Exclusive Club je namijenjen svim ljubiteljima vina koji svoja vinska znanja žele proširiti do u detalje i uživati u ciljanim vođenim degustacijama vina. Jedna od posebnosti ovoga tečaja je fleksibilnost mjesta održavanja, naime mogu se održavati bilo u prostorima Eno-Expert akademije ili na nekoj drugoj dogovorenoj lokaciji.

Zainteresirani se mogu prijaviti na http://www.enoexpert.hr/vinska-skola.html te pratiti Eno-ekspert na Facebooku na stranici Eno expert – https://www.facebook.com/enoexpert?fref=ts.

KRALJ ŠPRICAR! – Ni manje ni više naziv Svetovno prvenstvo u mehurčkanju z mineralnimi vodami! Prilično ambiciozno: svjetsko prvenstvo! Ptujska klet sredinom prosinca 2014. organizirala je izbor najboljeg špricara, mi u Hrvatskoj rekli bismo gemišta (da podsjetim: u Hrvatskoj se špricerom naziva mješavina vina i soda vode, a ovo što Slovenci nazivaju špricar – mješavinu vina i mineralne vode, u nas se naziva gemištom), po treći put. Tek što je mošt iz berbe 2014. postao vinom – odmah priprema za početak njegova plasman još prije Božića, ali i priprema za plasman špricara-gemišta za ljetno razdoblje kad mu je kao osvježavajućem piću, zbog vrućina, pravo vrijeme.

U Sloveniji, u Ormožu, postoji izbor najboljega vina za špricar, i on se odvija datumski prije nego ovo ptujsko mehurčkanje. U Ormožu na izboru podastrto je nekih 400 uzoraka vina, među njima bilo je i onih od sedmero proizvođača iz Međimurja, i tamo je kao najbolje vino za špricar izabran ptujski Haložan 2014. Prva četiri mjesta na rang ljestvici zauzeli su Slovenci, a peti u redosljedu bio je litreni DK cuvée 2013 od Zdravka Dvanajščaka. Protagonist mehurčkanja u Ptuju bio je, kao konstanta, upravo taj ormoški prvak, a s njime su u kombinaciji ocjenjivačima ponuđene 24 mineralne vode iz sedam zemalja, vode koje su inače prisutne na slovenskom tržištu. Među desetak kušača šoricara-gemišta u komisiji kojoj je predsjedao Bojan Kobal, glavni enolog ptujske kleti, bili su npr. i čelni čovjek Perutnine Ptuj, kojoj pripada Ptujska klet Pullus, Roman Glaser, i enolog Andrej Rebernišek, inače savjetnik na Bolfanovom posjedu Vinski vrh u Hraščini, te trojica iz Hrvatske – Vito Andrić, Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik.

Ocjenjivalo se po tablici do 20 bodova, s time da se za boju i bistroću moglo dodijeliti maksimalno po dva boda, za miris četiri, za okus pet, intenzitet i kakvoću CO2 jedan i za trajnost okusa jedan bod, kod bodovanja se moglo izraziti i kroz decimale. Vino se točilo do polovice špricar čaše od 0,2 l, koju su bili lansirali organizatori i koja na sebi ima tanke crte kao baždare, crtu po sredini kao granicu do koje ide vino, i crtu pri vrhu čaše kao granicu špricara. Za vode, koje su donošene za točenje umotane da se ne vidi koje su, nije rađen poseban redosljed.

Pobjednik je bio špricar-gemišt sastavljen od Haložana 2014 i austrijske mineralne vode Vöslauer, koji je osvojio17,46 od 20 bodova, na drugo mjesto plasirao se špricar s vodom Kraljevi vrelec od Radenske, treći je bio s francuskom vodom Perrier, a četvrti opet s austrijskom vodom marke Juvina.

PULLUS IZVAN SERIJE – Za nedavna boravka u Ptuju i u podrumu Ptujska klet Pullus prilika je bila kušati i nešto izvanserijsko: Pullus zvrst 2009 i Pullus laški rizling 2007. Oba ta dva odležana suha vina, u odličnoj kondiciji, lijep su primjer kako i veliki podrum ako ima pravu osobu na pravome mjestu i ako dade sebi malo više truda može impresionirati i zahtjevnog potrošača plemenite kapljice. Pullus zvrst 2009, 14,0 vol%, mješavina je chardonnaya, sivog pinota i traminca, od grožđa s ponajboljih pozicija vinograda Ptujske kleti, berba je bila izborna, vino je njegovano na finom talogu dvije godine u hrastovoj bačvi. Pullus laški rizling 2007, 14,0 vol %, također je s ponajboljih položaja, berba izborna, tri godine sur lie u bačvama od slavonske i francuske hrastovine, od čega je jedna trećina bila novih.

Ta vina, koja se rađaju samo u iznimno dobrim godištima, proizvedena su u vrlo maloj količini, rekli bismo i infinitezimalnoj u odnosu na ukupnu produkciju Ptujske kleti. Ali, iako je količina tako mala, ta vina, koja se nude samo izabranim gostima, imaju veliku marketinšku moć. Nakon što se kuša takva kapljica nekako automatski se u startu bolje gleda i na sva druga vina proizvođača.

Ptujska klet navodno je vrlo uspješna na tržištu, pohvalili su se da kroz godinu prodaju svo vino, čak se izvozi i u mnogoljudnu Kinu. A za to se Ptujska klet Pullus adekvatno pripremila i na način da u suorganizaciji sa svojim uvozničkim kineskim partnerom tamo organizira vinske tečajeve na kojima je edukator upravo glavni enolog Bojan Kobal, koji, kako je rekao, Kinezima priča ne samo o slovenskome vinu nego i o svjetskim vinima, svjetskim trendovima u vinarstvu, i onda ima priliku metodom komparacije i pokazati Kinezima da vina Ptujske kleti mogu kakvoćom i cijenom ravnopravno stajati uz bok istorodnoij kapljici iz raznih vinorodnih svjetski glasovitih zemalja.

SAMOBOR JE LEPI VAROŠ! – Samobor je lepi varoš, med goricam on stoji, vu njem jesu lepe seje, haj jesu lepe seje, sam jedna žalosna… Draga, zakaj si tak tužna, jedan-dva, zakaj si tak žalosna?…

Ne biti tužan/tužna v Sanòboru! V Sanòboru i najbližoj okolici, kak i u Somboru – sega na volju! Kraljevi bermeta i muštarde – mladi enolog Toni Filipec ima toliko flaša bermeta iz toliko godina prije, sve do 1980., i k’o niš’  priredi vertikalu, štaviše vertikalu sve do horizontale, k tome tata Vojko Filipec još i preludira po klaviru dok se u čašama istražuje povijest samoborskog bermeta. Kralj samoborske salame Zdravko Runtas, sad s novim ultra-modernim pogonom za preradu s puno većim kapacitetom tako da čovjek više nije, u strahu od nestašice, ograničen u uživanju u toj salami… Kralj kobasica Koprivnjak, koji svakog pondeljka i četvrtka radi češnjovke – sad im je i vrijeme, fino s restanim krumpirom i dinstanim kiselim zeljem. Kralj pak vina i kremšnita Marijan Žganjer na glavnom samoborskom trgu, ne da ga se ne može zaobići nego se to i ne smije učiniti, s jedne strane trga u Tinu nudi naravno pjesnikovo vino i klipiće a s druge strane, sa suprugom Brankom, slastičarkom, nudi U prolazu kremšnite. Malo dalje, na istome trgu, kraljica je sladoleda Ivana Baković, ona u svojoj slatkoj tvornici Medenko nudi 40 okusa sladoleda i uz svaki se preporučuje po neko odgovarajuće vince. Zapamtio sam iz te slatke radionice sjajan kolač od buče! Samobor ima i kraljeve piva (pivnica s velikim izborom piva odavde i izvana), kraljicu kruha i peciva Renatu Zemljič, pa znamenite Livadić i Lavicu (pitoma!), pa Princa karnevala, kraljicu Sraku, Fiškala… Bogme, to je već i te kako i više od tri kralja!

Samobor, pa to je prava država u malome. Uskoro ponovno postaje republikom! Slobodna neovisna fašnička republika Sanòbor! Aktualna civilna vlast morat će na kratko vrijeme odstupiti, jer mirnim putem a bez provedenih izbora vodstvo preuzimaju Princ, Sraka i Fiškal… A onda, poslije republikanskoga veselja koje završava spaljivanjem Fašnika, vraća se stara vlast, to je nekako slično kao kod nas koji smo izvan Samobora – malo SDP pa onda malo, ili malo više HDZ, i tako u nedogled do prve smrti…

I – kaj buš, onda, žalostan v Sanòboru?!

BERMET (i PRALINE) FILIPEC – U anketi što ju je svojedobno provela Hrvatska televizija o tome koji je najprepoznatljiviji simbol Samobora, 90 posto ispitanih odgovorilo je: kremšnite i bermet. Za kremšnite zacijelo svatko dobro zna što su, a što se tiče bermeta – kad se odmaknemo od toga da je to piće, znanje je u detaljima zasigurno slabije. Evo što govori Antun Toni Filipec, mladi enolog čiji je diplomski rad bio upravo na temu bermeta i koji nastavlja s obiteljskom proizvodnjom te u tome nasljeđuje oca Vojka:

– Bermet spada u grupu specijalnih vina nastalih posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog porijekla. Specijalna vina dijele se na desertna, likerska i aromatizirana. Bermet je aromatizirano vino. Aromatizirana vina su proizvedena od vina uz dodatak alkohola, sladora, kiselina i obogaćenjem ekstraktom dobivenim maceracijom aromatičnih biljaka. Sadrže najmanje 8 vol % do najviše 25 vol % alkohola. Bermet, koji ima obično između 16 i 18 vol % alkohola, mirisom upućuje na pelin, rogač, smokvu i slatkasto-gorkastog je okusa. U njemu su mnogi aromatični sastojci, ponajviše upravo npr. pelin, otud mu i naziv, naime za pelin se kaže Wermut, te rogač i smokva… Tipičan je to samoborski aperitiv, ali i dižestiv. U svijetu globalnih kretanja u kojemu se gubljenje identiteta malih prije može nazvati činjenicom nego iznimkom što potvrđuje pravilo, važnost zaštite i očuvanja proizvoda poput bermeta iznimno je velika. Iako se glede porijekla bermeta provlači to da on potječe od Francuza, koji su u samoborski kraj došli u 19. stoljeću i navodno tada donijeli recepturu, dokumenti kojima raspolaže Muzej grada Samobora te provedena istraživanja upućuju na to da Francuzi nisu umiješani. Proizvodnja bermeta u samoborskome kraju traje već stoljećima. Moguće je da se piće tipa bermeta u antici proizvodilo na području Dalmacije i da je s trgovcima, skupa s mediteranskim voćem, dospjelo i do Samobora. Uglavnom, priča kaže da je starim narodima uz Mediteran dosadilo kiselo vino pa su ga počeli zašećeravati slatkim voćem. Slatko piće smanjuje apetit, pa mu se počelo dodavati pelin, da dobije gorčinu. Piće je dobilo na gorčini ali to još nije bilo ono što se tražilo jer gorčina je stršala. Uravnotežilo se dodatak pelina i krenulo se začinjavanjem mirodijama. I nastalo je aromatizirano vino nalik današnjem bermetu…

Filipec dodaje kako bermet, koji se s vremenom oplemenjivao, broji najmanje desetak sastojaka, od kojih je s najvećim udjelom vino. Bazno vino treba imati tamnu boju, izraženiju taninsku komponentu, izraženiju kiselost, mora ga resiti svježina mladosti ali istodobno treba imati i nijansu patine staroga vina. Da bi se sve to postiglo nužno je koristiti ne samo jednu sortu nego od više njih znalački napraviti kupažu s time da se pri blendiranju koriste i starija i alkoholno i jača vina. Za samoborski bermet preporučljive sorte, uzgajane prvenstveno dakako u Samoborskom i susjednom Plešivičkome vinogorju, su Frankovka, Portugizac, Kavčina crna, eventualno Zweigelt i Pinot crni, a od bijelih u obzir dolaze Graševina, Kraljevina. Već pri proizvodnji vina što će se koristiti za baznu kupažu za bermet u izmuljano grožđe dodaju se određeni pripremljeni sastojci.

Prvi dio postupka odvija se, barem kod Filipecovih, u inoksu. Mlada vina nakon nekog vremena kupažiraju se međusobno ali i s kapljicom iz prijašnje/prijašnjih berbi. Finalno bazno vino–kupaža može biti aromatizirano nizom mirodija, odnosno zaslađeno južnim posušenim voćem i šećerom, konkretno u bermetu uz najčešće pelin, suhu smokvu i rogač nađe se anisa, vanilije, muškatnog oraščića, dunje, cimeta, gorušice, smeđeg šećera… Dozrijevnje bude u hrastovim bačvama u dužini od najmanje oko tri mjeseca, pa se bermet puni u bocu, kaže Filipec, napominjući kako je njemu osobno bermet najbolji nakon godinu dana od početka proizvodnje.

Filipeci, koji inače proizvode i mirna vina redovnih berbi kao sivi pinot, zatim rosé Tia i crnjak od frankovke, cabernet sauvignona i crnog pinota, proširili su, surađujući s majstorima za čokoladu, ponudu proizvoda i na čokoladu i praline punjene bermetom.

KADARKA de LUXE – Kad se doktori skupa slože, i kadarka plivat može! Da je netko namjerno htio organizirati cijelu stvar ovako kako je to sredila sudbina, vjerojatno mu to ne bi pošlo za rukom.

Ignac Tonković iz Subotice, veterinar i svojedobno direktor zoološkog vrta, razmišljao je što bi radio kao umirovljenik, a onda kroz razgovor sa zetom Miroslavom Reljanovićem – Zagrepčaninom porijeklom iz Slavonije i liječnikom-neurologom sada nastanjenime, sa Tonkovićevom kćerkom Gordanom, također neurologinjom, kao svojom suprugom, u Rijeci – proizašlo je da bi bilo dobro startati s projektom proizvodnje vina! I to od nekad u panonskon području vrlo raširene a već dugo zanemarene i zaboravljene sorte Kadarka!

Kako su i zet i punac i Gordana liječnici, istina punac doktor za životinje, trebalo je naći majstora za proizvodnju vina. I, gdje je nadjen? U – španjolskoj Rioji! A kako je nađen taj señor Ruben de la Rioja? Lociran je – u susjednoj nam istočnoj državi s druge strane Dunava! Našao se naime tamo u ekipi inozemnih eksperata koje je bila angažirala Vlada Republike Srbije da pomognu u modernom ustroju i razvoju tamošnjeg vinskog sektora. Makar su, čujem, prva imena vinogradarstva i vinarstva u Srbiji bila protiv Kadarke, bez imalo sustezanja u obitelji Tonković odlučeno je da se gotovo cijeli posjed zasadi Kadarkom – sedam od raspoloživih 10 ha na pješčanome tlu (Kadarka voli pijesak, kao i korčulanski Grk). Tonković je ustrajao u tome da ima ono što je dio lokalne tradicije i što će na tržištu biti niša. Od internacionalno znanih kultivara odabrao je tek nešto Merlota, Cabernet franca (kombinacija kao u bordoškom St. Emilionu i Pomerolu), te Frankovke.

Da ta cijela tutti frutti fuzija funkcionira uvjerio sam se na prezentaciji-degustaciji Kadarke Tonković priređenoj u prostorima zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Miva, posebice uz (suho) vino izbora grozdova i bobica Kadarka 2011 Icon sa svjetlo-crvenom etiketom. Vino je od grožđa s trsova u Subotičko-horgoškoj pješčari u Bačkim vinogradima. Ozbiljna kapljica lijepe žive svijetle crvene boje kao u crnog pinota, nos vrlo voćan s naglaskom na crveni ribiz, usta mekana, zaobljena i elegantna, živahna, topla, s 14 vol % nimalo stršećeg alkohola… Señor Ruben dao je bačkoj kadarki štih Rioje – crianzu. Crianza je u Španjolskoj oznaka za vino koje na tržište smije izaći tek u trećoj godini nakon berbe, a za vrijeme dozrijevanja mora boraviti u drvenoj bačvi najmanje šest mjeseci, međutim u vinorodnim regijama Rioja i Ribera del Duero minimum boravka u drvenoj bačvi je 12 mjeseci.

Pod prezimenom Tonković sada su dva vina – Kadarka Fantazija s crnom etiketom, bazno, s 13,0 vol %, tu su kadarki s desetak posto pridruženi merlot, cabernet franc i frankovka (mpc. u Mivi oko 70 kuna), te spomenuta de luxe Kadarka Icon, isključivo od Kadarke. Iduće se godine planira se izlazak Kadarke 2012 Rapsodija, također od 100 posto Kadarke, to će biti, kažu Miro i Gordana Reljanović, kapljica u rangu između Fantazije i Icona…

Upitao sam bračni par Reljanović, koji navodi da od ove godine s kadarkom kreće i u pjenušac, jesu li možda razmišljali kadarku proizvesti i na sasma drukčiji način, s dugom maceracijom i dužim dozrijevanjem u drvu, možda bi to kadarki dalo neku novu i osobito zanimljivu dimenziju, a odgovor je bio da o tome nisu još razmišljali ali da su otvoreni za svaki pokus.

ISTERÀN – KREPÀT, MA NE MOLÀT! – Dugo su šutili – je li to baš od njih Hrvatski nogometni savez učio kako se NE oglasiti u trenucima kad se to i te kako očekuje? Napokon su se službeno oglasili: proizvođači terana iz hrvatskoga dijela Istre pojavili su se u Zagrebu na Konferenciji o Teranu/teranu, u organizaciji svoje udruge Vinistra i zagrebačke konzultantske kuće Vinart, koja je, inače, prije nekoliko mjeseci na istome mjestu organizirala uspješnu konferenciju u Sauvignonu bijelome.

Teràn je – Isteràn! I s hrvatskog tržišta, s obzirom da se od 2013. Lijepa naša nalazi u Europskoj Uniji, a Slovenci su naziv Teran za svoje vino s Krasa zaštitili na razini EU. Iako bi sjajan naziv za to vino hrvatskoga dijela Istre bio Istrijan – postoji sinonim Istrijanac, čak i neusporedivo bolji izraz nego Teran stoga što označava – a to je i te kako važno baš s aspekta zaštite i promidžbe – geografsku pripadnost i što, sadržavajući u sebi nekoliko slova i njihov raspored koji istodobno na neki način sugeriraju i naziv sorte, naši niti da čuju o Istrijanu! Može se pričati o povijesti, može se poslušati i izlaganje znanstvenika što se bave identifikacijom sorata vinove loze i dakako uvažiti njihove valjane argumente, ali činjenica je da je zaštita u korist Slovenaca pravno na snazi, i ostaje gorak okus zato što se ono što je bilo nužno nije učinilo prije 12, a sad se, poslije 12, traže rješenja.

Zaštita robne marke ekonomska je kategorija i za njom se posiže da bi se stekla bolja tržišna pozicija, pa – kako se može očekivati od nekoga tko je stekao neku zaštitu da će popustiti u korist nekog drugoga? Nikako da prihvatimo da smo se opekli, i da valja paziti da nam se tako nešto ne dogodi ponovno, vezano uz neki drugi proizvod… Na djelu je u nas sada – inat: stav je istarskih vinara da i dalje na etiketu stavljaju naziv teran. Krepàt, ma ne molàt! Bilo je i duhovitih iskaza: naljepnica preko etikete terana na bocama svih vinara hrvatske Istre s rečenicom: Teran – zabranjeno voće…

Ako ne dođe do dogovora sa Slovencima, tužit će se, čulo se, EU zbog priznavanja zaštite na neispravnim temeljima. Kolike su zapravo šanse da doista EU u slučaju naše tužbe poništi zaštitu proizvođačima s Krasa? Predstavnici Ministarstva poljoprivrede RH govore da Hrvatska ni u jednome trenutku nije imala mogućnost za žalbu na odluku EU o priznavanju zaštite Slovencima, a u našim elektronskim medijima svojedobno kad je tema bila medijski vruća objavljeno je da se Hrvatska nije oglasila na pitanje ima li primjedbu na slovensko traženje zaštite. Pravnik koji razmišlja pragmatično pravnički, a ne i emocionalno vođen domoljubljem, prava je osoba za odgovor na to pitanje. Upitao sam persone iz vrha Vinistre imaju li uopće u svojim redovima pravnika koji treba upozoriti na vrijeme na neke stvari i sugerirati poteze udruge sukladno tim upozorenjima – a to je na konferenciji spomenuo istarski vinogradar/vinar Franco Cattunar – odgovor je bio da pravnika nemaju….

SVIJET VINA i HRANE – Zagrebački Boćarski dom, istočna strana – Svijet vina i hrane. Radi već neko vrijeme, ali sad je i službeno otvoren. Svečanost u bijelome šatoru, postavljenom na ulaz u vinoteku. Odreda prva liga vinara koji su nudili svoje ponajbolje eno-uratke – rame uz rame osobno  Josip Korak i Tomislav Tomac s rizlinzima, chardonnayem, crnim pinotom, pjenušcima, do njih spoj sjevera i juga – Petračevi pjenušac te sjajni zagorski crnjaci (Karizma i cabernet sauvignon), snagom dostojni vina jadranskih otoka, pa jelšanska Bastijana s Caplarom i drugim svojim adutima, zatim Ivica Matošević sa svojim Grimaldama, bijelom i crnom, te Krauthaker (nije bio osobno jer je izlagao na festivalu vina u Osijeku) s jako dobrim sivcem i sa zelencem, potom hrvatsko slovensko prijateljstvo Zlatana Plenkovića Grand cru i Marjana Simčiča čije je vino Chardonnay Opoka već i prije kušanja proglašeno impresivnime naime Simčič je donio trolitrenu bocu!…. Samo jedna boca tog popodneva i večeri na odstrelu bila je veća i s nestrpljenjem se čekalo da pukne – riječ je o šampanjcu Billecart-Salmon, koji se inače sada u prosincu u Svijetu vina nudi po prigodnom predblagdanskom popustu.

Među uzvanicima i dvojica najvažnijih ljudi u državi – ministar turizma Darko Lorencin, koji mora smišljati kako će zaraditi novac za proračun, i ministar financija Boris Lalovac, koji pak ima nemogući zadatak da prikladno rasporedi novac kojega ima i novac kojega – nema… Od ugostitelja, npr. i Boris Orašanin, čelnik zagrebačkog restorana Trilogija koji je, nakon što je već dugo u stvarnosti in, sada, otkako je sommelier lokala Siniša Lasan nedavno postao novim hrvatskim sommelijerskim prvakom, to i službeno…

Vina odlična i ne samo u ponudi na fešti tog kasnog popodneva nego i na policama vinoteke koju vodi Dino Kušen Akrobat. Uz etikete najjačih hrvatskih pa i slovenskih vinara tu su i lijepa serija njemačkih rizlinga (Dr. Loosen…), pa kapljica iz Burgundije (Olivier Leflaive…), Champagne (Billecart-Salmon),  Južnog Tirola, Toscane, Pijemonta (i Gaja je tu!)… Cijene – da boli glava! Dino kaže da se ne boji problema s plasmanom. S obzirom da se i drugi naši uvoznici i distributeri diče prestižnim svjetskim proizvođačkim imenima na svojim policama, kod nas očito ima onih koji sebi mogu priuštiti vrlo skupu kapljicu, i to ne samo za Božić….

WEHLENER SONNENUHR i LOSOS S TEMPUROM – Ne samo BON APETIT, nego i – PUN APETIT! I to, dupke! Čuje se u nas da ovdje nema afiniteta prema rajnskom rizlingu, međutim broj gostiju te večeri, unatoč cijeni od gotovo 500 kuna po osobi, pokazuje da tome i nije tako. Njemačka Mosela dignula se od Save, na čijoj je otprilike razini zagrebačka zrakoplovna luka, i na čojoj je razini vinoteka Svijet vina Dine Kušena Akrobata, uvoznika Loosenovih vina, sve do Cmroka, na Jurjevsku strminu sličnu vinogradskim strminama upravo uz rijeku Moselu. A Ernst Dr. Loosen donio je s Mosele dah crvenog i plavog škriljevca sa – Sunčanog sata i Prelata. Toskanac pak, chef Gregorio Mannucci pobrinuo se u Apetitu za dašak Mediterana. Zvjezdana večer, unatoč kiši i maglici vani…

Ernst Loosen jedna je od ikona njemačkoga vina, osim uz Moselu (Dr. Loosen) vinske posjede ima i u Palatinatu (Pfalz; Villa Wolf) i SAD (Oregon; J.Christopher). Od prije kratkog vremena njegova se kapljica nalazi i na hrvatskom tržištu. Zahvaljujući Akrobatu Dinu Kušenu, koji se bogme nakrcao (skupim) vinima velikih svjetskih imena, i koji je kao dugogodišnji uvoznik te distributer plemenite kapljice po Hrvatskoj upravo preuzeo vinoteku Vivatina u zagrebačkom Boćarskome domu i pretvario je u Svijet vina i Svijet hrane, te koji je odlučio svakog mjeseca posebnim programom u njegovoj organizaciji u Zagrebu i uz osobnu prisutnost vinara na prezentaciji kao i popusnim cijenama butelja promovirati nekog od svojih pulena. Studeni je tako pripao upravo Dr. Loosenu i njegovim rajnskim rizlinzima, prosinac bi trebao biti u znaku Denis Billecart-Salmona i šampanjaca.

Chef Mannucci i sommelier i voditelj Apetita Ivan Jug nisu se dali zbuniti: tartar od sabljarke na kremi od patlidžana i s uljem od bosiljka, uz sjajan suhi rajnski rizling Red Slate 2012 (red slate – crveni škriljevac, 12 eura u maloprodaji, jako dobar odnos kakvoće i cijene!); domaći ravioli nadjeveni rombom na umaku ud kozjeg sira s Blue Slateom 2013 Kabinettom (plavi škriljevac, Kabinett kaže da se vino ne smije doslađivati); gusja jetra na pjeni od kestena i s kriškom karamelizirane kruške s timijanom uz slatkasti Erdener Trepichen 2012 Spätlese (kasna berba; sjajna kombinacija jela i vina!); filet od lososa s povrćem u tempuri, na svježoj kremi s metvicom i vlascem uz Wehlender Sonnenuhr 2012 Grosses Gewächs (grand cru), vinogradi stari 110 godina, 24 mjeseca u velikoj bačvi foudre od 1000 litara, maloprodana cijena 25 eura za butelju. Sonnenuhr – uistinu sjajan! Malo ekscentrični Loosen ima i neke ekstreme u produkciji vina: upravo Wehlener Sonnenuhr iz 1981. u velikoj je bačvi držao do 2005., dakle 24 godine, i potom do sada u butelji – pozvao me u Moselu da se uvjerim koliko je dobar!… Dok čekam da se zvijezde poslože za avio-kartu i za hotel ne zabrinjava me čekanje, moguće i dugo, pa – kad je već toliko vremena držao vino u bačvi i potom u butelji neće ga valjda sad na brzinu potrošiti…

SIR UZ – LAVABO? – Sir uz lavabo? I to, kako izgleda, lijepo poslužena porcija nekoliko specijalnih miomirisnih sireva iz nekih zemalja koje su na glasu po posebnostima te vrste!…

Ne vjerujete? Imate pravo, ali ako je već naziv ugostiteljskom objektu Apetit, onda je logično da – i sapuni izgledaju apetitlih!

SINIŠA LASAN – NOVI SOMMELIJERSKI PRVAK LIJEPE NAŠE – Smjena na tronu: Siniša Lasan, zaposlen u restoranu Trilogija kod Kamenitih vrata u Zagrebu, proglašen je najboljim sommelierom Hrvatske za 2014. godinu. Lasan je titulu osvojio na 18. prvenstvu sommeliera Hrvatske 2014. održanome, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba (neprofitne strukovne udruge osnovane 1993. godine u Zagrebu – i ja sam jedan od suosnivača! – danas sa oko 500 članova) i pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH te uz potporu TZ Opatija i TZ Kvarner, potkraj studenoga u opatijskom hotelu Ambasador.

Šampion Siniša Lasan (drugi slijeva), čestitke prima od plešivičkih vinara Drage Kurtalja i Zdenka Šembera, te od Šemberove kćerke Lucije. Na zagrebačkom finalu na pokazu vještine pravilnog rastakanja pjenušca iz magnuma točio je Šemberov bijeli pjenušac

Prvenstvo je tijekom dva natjecateljska dana okupilo 29 takmičara iz cijele Hrvatske. Uz Sinišu Lasana, u finalu su se našli Filip Savić, sommelier u hotelu Monte Mulini u Rovinju, te Fabijan Šantić iz rovinjskog Kantitnona. Novi prvak najviše je bodova skupio u praktičnim disciplinama finala poput prepoznavanja pića, posluživanja pića, ispravljanja vinske karte, predlaganja vina uz određena jela, rastakanja magnum boce, i komunikacije s gostima.

Sommelierski šampion, za nagradu, posjetit će i kušati vina u podrumima najveće svjetske šampanjske kuće Moët&Chandon u francuskoj regiji Champagne.

Finalu prvenstva nazočili su Ivo Bašić, savjetnik u Ministarstvu turizma RH, kao predstavnik pokrovitelja ovogodišnjeg prvenstva, zatim čelnici Slovenske udruge sommeliera Ivan Peršolja i Davorin Škarabot, te brojni drugi gosti iz eno-gastro djelatnosti.

U pisanom dijelu ispita tražilo se poznavanje hrvatskih i međunarodnih sorti grožđa, vinskih regija te drugih strukovnih tema, a u praktičnom su dijelu sommelieri morali pokazati vještinu iz svog svakodnevnog rada, poput otvaranja butelja, točenja i dekantiranja vina, otvaranja pjenušca, prepoznavanja vina i jakih alkoholnih pića te ispravnog ophođenja s gostima restorana.

Žiri su Opatiji činili Ninoslav Dusper, Franjo Francem, Daniela Kramarić, Davorin Škarabot, Željko Bročilović Carlos, dr.sc. Slobodan Ivanović, Nenad Kukurin, Dražen Ivanušec i Klaudio Jurčić.

Siniša Lasan na zagrebačkom natjecanju, sa Darkom Lugarićem (na slici je lijevo) i Marijom Meštrovićem

Neposredno prije državnog šampionata u Zagrebu je održano treće prvenstvo sommeliera kontinentalne Hrvatske. Odvijalo se u prostorijama Akademije vina u Zagrebu. Na njemu je Siniša Lasan u finalu odmjerio snage s Darkom Lugarićem, voditeljem simpatičnog restorana Agava u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, i s Marijom Meštrovićem, sommelierom restorana Mon Ami u Velikoj Gorici. Lasan se u Zagrebu plasirao na drugo mjesto, iza Darka Lugarića.

U žiriju u Zagrebu bili su Franko Lukež, aktualni predsjednik HSK, Franjo Francem, dopredsjednik HSK, Zvonimir Koprivnjak, Dražen Ivanušec, Krešimir Šesnić, Ivan Dropuljić. Voditelji natjecanja: Sandi Paris, u HSK zadužen za edukaciju, i Emil Perdec, regionalni povjerenik HSKa za Istru. Manekeni-restoranski gosti na ovom natjecanju bili su skladatelj Alfi Kabiljo i poduzetnik Juraj Mihaljević.

QUEEN MARY II i KRALJEVI PLEŠIVICE – Eto ti Queen Mary na – vinorodnoj Plešivici! Kraljica kod kraljeva! Prirodno, kao što je i nazočnost sommeliera uz vino.

Kajkavski Zagrepčanin Kristijan Merkaš, nekad sommelier u domaćim ugostiteljskim objektima a danas na luksuznom cruiseru Queen Mary II, kad je na godišnjem odmoru, doma, ne propušta prigodu informirati se o vinskoj proizvodnji u Hrvatskoj, pa posjećuje naše vinare, prioritet uvijek imaju one u kojima još nije bio. Ovih dana pošao je kao svojevrsni izaslanik Queen Mary na Plešivicu, obiteljima Tomac i Korak. Imat će što pričati kraljici, kad se vrati na brod…

I Tomci i Korak priredili su mu detaljne degustacije svojih proizvoda. Osupnut je ostao Tomčevima filozofijom maksimalne prirodnosti u produkciji te pjenušcima i, osobito, vinima od u amfori šest mjeseci maceriranih bijelih sorata, a kod Koraka pak njegovim također prirodi prijateljskom pristupu u vinogradu i podrumu kao i baznim vinima i onima iz premium kategorije.

Tomci, koji su potpuno izbacili iz podruma barrique i sad sva vina dozrijevaju u velikim hrastovim bačvama od po 4000 litara zapremnine, prezentirali vrlo lijepo pitke Chardonnay 2013, Sauvignon 2013 i Rajnski rizing 2013 ali i Rajnski rizling 2011 Amfora (uistinu sjajan), međutim otvorili su i neka svoja starija godišta kao Sauvignon 2006 (odličan!), Rajnski rizling Amfora 2009 (interesantan, uvelike u znaku aromatičnog bilja), kao i za berbu 2013 iznenađujuće dobar crni pinot, a Korak, koji inače godišnje napuni oko 35 do 40 tisuća boca a iz 2013. imao je tek 40 posto od spomenute redovne količine, ponudio je sauvignon i rajnski rizling iz 2013 te chardonnay 2012 sur lie, zatim ružičasti (14 dana u otvorenim kacama macerirani, u rabljenom barriqueu 12 mjeseci i u velikoj bačvi još 12 mjeseci dozrijevani) sivi pinot 2011 – novitet!, samo 1200 butelja, pa i crni pinot iz 2012 i korpulentni syrah iz 2011. Pamtljivo finale na kraju kod Koraka: Rizling rajnski iz 2003!

Kraljevi Plešivice! Pravo mjesto za Queen Mary. ali i za njih na Queen Mary…

GOLI SPORI KUHAR – Inače sommelier (na znanom cruiseru Queen Mary II), Kristijan Merkaš na godišnjem odmoru u Zagrebu pokazao se kao odličan kuhar. Iako je zimska sezona, cijelo vrijeme u kuhinji je bio u majici s kratkim rukavima i s kratkim hlačicama te bos, tako da su ga prijatelji – novi hrvatski prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan te Boris Orašanin, voditelj zagrebačkog restorana Trilogija, prozvali – golim kuharom.

Zacijelo Jaimie Oliver  ne bi našao prigovora jelima koja je Kristijan ponudio nakon što ih je pred gostima osobno prigotovio. Tjesteninu s gljivama na njegov način, te mjesec dana odležani biftek srednje krvavo pečen i poslužen s umakom od gljiva i s batatom, na kraju je bila sjajna torta od sira. A izbor vina? Šampanjci Larmandier–Bernier, te Veuve Cliquot, pa rajnski rizling Bürklin Wolf, Châteauneuf-du-Pape Vieux Lazarete, Clos de Marquis Saint Julien, deset godina stari Chianti classico riserva od Antinorija, bijeli porto…

JAKOB SYRAH i BORDOŠKA KOMBINACIJA – Brođanin s trsjem na brdu ponad Stupnika i sa stanom i podrumom u Zagrebu Zdravko Ilija Jakobović sa svojom enologinjom Ivonom Đipalo prezentirao je javnosti dva svoja glede berbe nova vina s kojima je upravo izašao na tržište: Syrah Jakob te Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot Jakob. Za obadva vina butelje su i etikete – identične. Dok je enologinja svoj posao obavila besprijekorno dotle je dizajner doista pretjerao minimalizmom glede veličine slova koje pružaju osnovnu informaciju, onu o sortnom sadržaju u butelji… Takvo dizajnersko iživljavanje susrećemo i na brojnim vizitkama koje se dijele da bi se ostavilo svoj kontakt ali i s naočarima je taj kontakt ispisan sićušnim slovima gotovo nemoguće pročitati. Lako je pak moguće da će se mnogi kupci zabuniti pri kupnji, srećom zabuna neće biti problematična što se tiče kakvoće vina koje će uzeti s police, ali hoće glede afiniteta prema sortama…

PODUZETNIČKA KLIMA – Vijest nedavno stigla e-mailom iz Hrvatske gospodarske komore: Paralelno sa smanjenjem nezaposlenosti ne popravlja se stanje zaposlenosti i aktivnosti koje je derogiralo u odnosu na prošlu godinu (aktivno stanovništvo manje je za oko 64 tisuće osoba, a broj zaposlenih za oko 26 tisuća osoba).  Prolongiranje istih odnosa kretanja kontingenata na tržištu rada (godišnji pad broja nezaposlenih, ali i zaposlenih i aktivnog stanovništva) analitičari HGK očekuju i do kraja ove godine, što će odrediti znatniji pad prosječne godišnje stope registrirane nezaposlenosti koja će zbog toga ostati vrlo visoka, odnosno bit će tek neprimjetno niža nego prošle godine (20% prema 20,2% u prošloj godini).

A kod nas je tako razvijena poduzetnička klima: imamo klasične poduzetnike, imamo pod uzetnike, a imamo i (s) pod(a) uzetnike. Bog zna kojih je najviše…

PRODUŽENA RUKA HRVATSKE PROMIDŽBE VINA – Moglo bi se reći da je obitelj Tonija Bačića – Dalmatinca koji već godinama živi i radi u Francuskoj kao prezenter i zastupnik za nekoliko znanih tvrtki za proizvodnju vinogradarske i podrumarske opreme te kao marketingaš, a nastanjen je u Bordeauxu – produžena ruka hrvatske promidžbe vina. I to uspješna ruka, jer promidžbenim aktivnostima slijedi i plasman! Toni i njegova kćer Barbara, uposlena sada u poznatome Châteauu Haut-Marbuzet, koriste za nastup svaku dobru prigodu, dobru po tome što za svoje nastupe biraju skupove na koje dolaze ugledni enolozi, vinski novinari, vinski trgovci, sommelieri, vlasnici restorana.  Pred takvim profilom uzvanika održe ili samostalnu prezentaciju vinske Hrvatske ili se dogovore s organizatorom da na degustacijsku listu ubace i poneko hrvatsko vino. To je već rezultiralo time da je nekoliko boljih bordoških restorana u svoju vinsku kartu uvrstilo neka hrvatska vina, primjerice od Vlade Krauthakera.

Barbara Bačić ovih je dana održala odlično predstavljanje Hrvatske s naglaskom na autohtone sorte u Toulouseu u klubu Airbus glasovite tvornice istoimenih aviona. Nekih gotovo osamdesetak prisutnih, među kojima su, poslije, na večeri s hrvatskom kapljicom, bili i direktor i tajnik Kluba Airbus, kušali su Malvaziju od Morena Coronike, Graševinu Mitrovac od Krauthakera, Pošip Čara od PZ Pošip, Plavac Mali Stina od Jako Vina, Babić od Gracina te, na kraju, Graševinu izbornu berbu prosušenih bobica od Krauthakera i Prošek Stina od Jako Vina. Reakcije odlične, sad se, veli Toni Bačić, ponosan, s pravom, na svoju kćer, očekuju i njihovu narudžbe.

TEATAR u GOSTIMA! – Pravi teatar u gostima u kušaonici Jadranka u sklopu zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće za vino MIVA. Naročito raspoloženi sommelier iz Istre Siniša Škaberna imao je, što se veli, svoju večer: u prisutnosti većeg broja uzvanika, ali i poslodavca Morena Degrassija, sjajno je u predviđenih dvadesetak programskih minuta odigrao mnonodramu u kojoj se Degrassi sa scenskog aspekta doimao tek kao slučajni statist, ali u kojoj su do punog izražaja, što se i htjelo, došli pravi protagonisti večeri – dva bijela Degrassijeva vina koja su puštena na tržište prije koji mjesec i tri nova Degrassijeva crna vina upravo puštena na tržište: Viognier 2013 (valjda zasad jedini viognier iz hrvatske produkcije zasebno napunjen u bocu i etiketiran za tržište; vinognier u nas inače ima i Vlado Krauthaker ali on ga ne buteljira samoga), zatim Malvazija Bomarchese 2011 selekcija, pa Crni pinot 2011 Contarini reserve (polusuho, 14,7 vol %), kao i možda u ovome trenutku najbolji a svakako vrlo obećavajući Cabernet sauvignon 2011 Contarini (suho, 13,9 vol %),  te odmah potom Syrah 2011 Contarini rezerva (suho, 14,2 vol %), koji su naglašeno su iskakali. Cabernet 2011 Contarini i Syrah 2011 Contarini rezerva definirani, puni i vrlo topli, konkretni i na kolosijeku elegancije, treba im svakako još koja godina u boci, Crni pinot mekan i topao, nije klasično ogledalo sorte, bilo bi dobro vidjeti kako će se aromatski razvijati s vremenom.

Cijene u maloprodaji? Viognier 84,5 kune, Malvazija Bomarchese 92,5, a tri crnjaka Contarini svaki po 149,50 kuna. Po običaju, bit će zacijelo gunđanja o skupoći, osobito za spomenute crnjake, međutim treba shvatiti, i prihvatiti da, iako viša cijena NIJE obvezno i uvijek jamstvo da je nešto visokokvalitetno – ono što je kvalitetno  jednostavno ne može biti jeftino…

POLA STOLJEĆA FOTOGRAFIRANJA – Splitski fotograf Boris Kragić proslavio je prvih 50 godina druženja s kamerom. Za svoj rad primio je zahvalnicu splitskog gradonačelnika Baldasara. Veselilo se u društvu Marije Mrgudić i njenog supruga Ante, te uz postup i dingač! Kragić je u tih prvih 50 godina snimio, kaže, više od pet milijuna fotografija, uglavnom Splita, Dalmacije i mora, i imao 55 izložbi. U najnovije vrijeme uvelike snima motive vezane uz lozu i vino.

SuČ 12/2014.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

LABEL GRAND KARAKTERRE 2014

 

PRED BOŽIĆ – U SKLADU S PRIRODOM

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

U ZAGREBAČKOM WESTINU i NA LJUBLJANSKOM STAROME GRADU – NAJVEĆI FESTIVAL ORGANSKIH i BIODINAMIČKIH VINA u SREDNJOJ i JUGOISTOČNOJ EUROPI…

Treći put zaredom, Zagreb i Ljubljana bili su pozornicom Label Grand Karakterrea, Marko Kovač iz VinMedije kao zagrebački organizator će se rado pohvaliti – najvećeg festivala organskih i biodinamičkih vina u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Prirodno proizvedena vina danas se uvelike vežu uz kapljicu s dugom maceracijom praćenom alkoholnom fermentacijom. To su većma tzv. narančasta vina. Prvo moje zaustavljanje bilo je uz stol s izlagačem iz Gruzije, gdje se uvelike i odvajkada radi taj tip vina i gdje se u proizvodnji rabe i amfore. Vlasnik i direktor gruzijskog posjeda, gle, ne Gruzijac, nego – Amerikanac! John H. Wurdemann V došao je iz SAD u Gruziju proučavati nacionalnu folklornu glazbu, a završio profesionalno u društvu s vinom. Jednostavno – zavela su ga tamošnja macerirana vina! Proizvodi ih, u regiji Kaheti, s lokalnim vinogradarom i vinarom Gelom Patalishvilijem. Podrum i robna marka: Pheasants tears. R’katsiteli, Mtsvane, Tavkveri, Saperavi… Od tri tjedna maceracije (crni Saperavi) do tri mjeseca maceracije (bijele sorte) i, potom, šest i više mjeseci u amfori na dozrijevanju…

Ove godine Ljubljana je domaćinom bila u petak popodne, a Zagreb, u hotelu Westin, dan poslije. Festival 2014. okupio je više od 80 vinskih posjeda i više od 250 uzoraka vina iz 12 zemalja svijeta, npr. uz dvojicu vinara iz Hrvatske koje sam susreo – Vladu Krauthakera i Ivana Kosovca – i proizvođače iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Gruzije, Španjolske, Italije (ponovno je stigla kuća Foradori iz Trentina s vinima i sa svojega posjeda Ampeleia u Toscani, ali izostali su mušketiri s Collija Radikon, La Castellada, Dario Prinčič…), Francuske (poprilično velika delegacija, dosta vinara iz Bordeauxa!), Češke, čak i jako daleke Argentine…, te ponajbolji sake iz (također jako dalekog) Japana.

Kriteriji za nastup na ovom festivalu su sljedeći: posjedovanje eko-certifikata, izbjegavanje kemije u vinogradu i u podrumu, obvezna uporaba izvornih, autohtonih kvasaca, minimalno 80 tisuća butelja ukupne proizvodnje vina, tehnički korektna vina, te osobna nazočnost na festivalu vlasnika imanja ili njegova enologa. 

Životna priča Andreja Razumovskoga, pola Austrijanca i pola Nizozemca, na slici s našim znanim skladateljem i velikim štovateljem plemenite kapljice Alfijem Kabiljom,  na neki je način slična Wurdemanovoj: on je kao biznismen, baveći se sasma drugim poslom od vinskoga, 2000. godine stigao u Argentinu po drugim pitanjima, tamo se, u Mendozi, zaljubio u vinograde i podrumarstvo i nastalo je imanje Alpamanta. Površina pod trsjem – 35 hektara, sada je sve pod certifikatom biodinamike. Alpamanta je prvi biodinamički proizvođač vina u Mendozi. Vrlo dobri Malbec 2010 i Cabernet sauvignon 2010 sa po 12 mjeseci u francuskom barriqueu (27 eura u maloprodaji svaki), odličan Malbec 2007 riserva (45 €).

 

Vlado Krauthaker donio je svoja macerirana vina Kuvlakhe – Manzoni 2013 (20 dana maceracije, inoks), Zelenac + Graševina 2013 (30 dana maceracije), Graševinu 2012 s notama barriquea, Graševinu 2011 (tri mjeseca maceracije, jako dobra) te jako dobra crna Merlot i Mercs iz 2011.

Ivan Kosovec iz Popovače dičio se s Crnim pinotom 2011 selekcijom, dva tjedna maceracije te dvije godine dozrijevanja u rabljenim barriqueima i tonneauima

Uz izlagački dio i dvije i te kako pažnje vrijedne radionice – jednu je, s degustacijom njegovih vina, vodio Jean-Yves Bizot iz Burgundije, a drugu zagrebački sommelier i u novije vrijeme uvoznik njemačkih vina Željko Bročilović Carlos na temu rajnskog rizlinga.

Festival Label Grand Karakterre nastojao je pokazati i obrazovni karakter na način da je studentima Agronomskog fakulteta iz Zagreba omogućio besplatan ulaz te za njih organizirao posebnu strukovnu radionicu s grupom eko-vinara.

Joško Renčel s Krasa osebujan je proizvođač. Već dugo ide tim prirodnim putevima produkcije, a otkako ga poznajem, to je već dugi niz godina, uvijek su kod njega odskakali malvazija (druga filozofija: duže maceracije, i po mjesec i više dana, te duže dozrijevanje u drvu, po dvije i više godina te, dakako, sasvim drugi rezultat od malvazija iz hrvatske Istre), pa sauvignon i chardonnay. Ovaj put kod njega sljedeća zanimljivost – bijelo vino od Pinota crnoga: lagano (11,5 vol %), živo i svježe, kaže da je to njegov odgovor na potražnju laganijih aperitivnih vina i pjenušaca

Na festival je pozvana i vodeća svjetska novinarka kad je o organskim vinima riječ – Alice Feiring, a pomoć da je se dovede iz New Yorka kako bi kušala, prije svega, hrvatska vina i uvjerila se u eno-gastro potencijal Zagreba kao destinacije, pružila je Turistička zajednica Grada Zagreba.

U središnjoj i prostranoj Westinovoj dvorani bilo je toga popodneva vrlo ugodno, bez neke jače gužve, tako da se moglo degustirati i s dosta koncentracije, a i popričati s izlagačima. Koliko je organizator zadovoljan posjetom to zna najbolje on sam, međutim u Westinu se moglo naći i još ljubitelja vina a da ne bude košnica, ne vjerjujem da još zainteresiranih nije bilo ali možda nisu imali dobru i pravodobnu informaciju kao najavu događanja. Pressica i malo angažiranija animacija izostali su, u današnje doba to se ne bi smjelo događati. Jednako tako na manifestaciji koja pretendira da bude i poslovna ne bi smjeli izostati ured ili barem pult za novinare, te katalozi kao knjižice sa po jednom stranicom posvećenom svakome izlagaču s time da taj izlagač, s obzirom na specifičnost produkcije,  dade i opis tehnološkog postupka u proizvodnji svojih vina.

Što se tiče vina, bilo ih je dakako vrlo lijepih, zanimljivih, ali po nekima od nekolicine proizvođača koja sam kušao čini mi se da se na gore spomenuti kriterij osnovne tehničke ispravnosti, pa pogotovu i na razinu kvalitete, gledalo dosta blagonaklono. ♣

Bordeaux: oveći broj eko-vinara i biodinamičara u Zagrebu i Ljubljani! Jako dobar crnjak Saint Emilion 2010 Grand cru (75 % merlot, 25 % cabernet franc, 14,0 vol %) posjeda Haut Patarabet

Fina vina s izvrsnim odnosom cijena-vrijednost: David Barrault, Château Tire Pe, aoc Bordeaux (Merlot 8,5 eura, do 12 eura za butelju La Cote 2011/Merlot 60 %, Cabernet sauvignon 40 %) Odlične šampanjce predstavio je Benoit Tarlant iz okolice Epernaya. Rose brut nature, potom Tarlant 2007 zero s minimumom od tri godine na kvascu, La Matinale millesime 2003 s pet godina na kvascu i La Vigne Royale blanc de noir extra brut s 10 godina na kvascu. Sve šampanjce radi od vina dobivenih fermentacijom i, kasnije, i dozrijevanjem u drvenim bačvicama, a drži se čvrsto zero dozaža i extra-bruta. S obzirom na bio-proizvodnju, pitam ga radi li šampuse na način da vino ne dovede do kraja prve, alkoholne fermentacije nego ga puni u šampanjsku bocu s odgovarajućom količinom neprovrelog sladora, tako da ne mora dodavati ni šećer ni kvasce, to bi bilo nekako najprirodnije, a odgovor je bio da se s time slaže međutim da to nije dopušteno u Champagnei (svuda postoje određena pravila, jedino u nas s time šepa…). Što se tiče kvasaca, veli da postoje dva selekcionirana bio-kvasca i da se služi s njima. Inače Tarlant je član grupe Terre et vin de Champagne (Zemlja i vino Champagne) koja u vremenu nakon alkoholne fermentacije mladih vina i prije stavljanja njih na drugo vrenje u butelju svaki treći ponedjeljak ima interno kontrolno kušanje te bazne kapljice svih članova i šampanjce iz prethodne/prethodnih berbi, moguć je dolazak i sa strane i pridruženje grupi, i to besplatno, ali samo ako je riječ o osobama iz faha. Kod Benoita Tarlanta zaustavio se plešivički ljubitelj vina i hobi proizvođač, inače majstor za rashladne uređaje za prehrambenu industriju i ugostiteljstvo Zvonko Ivančić

Vipavski mušketiri Mlečnik, Batič i Lavrenčič (Primož), vina Ana, Angel, Burja. Miha Batič (u sredini) odlično je, očito, očeličenjem mišića ruke i postignućem čvrstoće zahvata prstima, svladao atraktivnu tehniku serviranja kad uspijeva ovako s visine, slično kao majstori posluživanja sherryja, sa sigurnošću i bez prolijevanja, utočiti vino u čašu iz gotovo pune trolitrene boce

U posljednje vrijeme s vinima iz tzv. prirodne produkcije, i narančastim vinima, ugodno iznenađuju Česi i Slovaci. U Zagrebu je dva vrlo ljepa vina ponudio Milan Nestarec iz Češke, na slici s prijateljem i prevoditeljem Janom Čulikom. Sivi pinot 2013 Podfuck, 14 dana maceracije, dozrijevan u rabljenom barriqueu, bez filtracije i bez grama dodanoga SO2 pa, kaže, ni kod punjenja u bocu (maloprodajna cijena 20 eutra), te Gewurtztraminer 2013, šest mjeseci na pokožici, rabljeni barrique, također bez filtracije i bez dodavanog SO2

Uz prirodna vina prirodno veseli: Boris Orašanin Zubo, voditelj zagrebačkog restorana Trilogija, sommelier Trilogije Krešimir Šesnić i operni pjevač Tvrtko Stipić

—————————————————————————————–.

ORANGE WINE u BEČU – Prošlog mjeseca izlog narančastih vina otvoren je i u Beču. To je treći puta da se u glavnom austrijskome gradu odvija ta priredba, u organizaciji ekipe koja na proljeće priređuje takav festival u slovenskoj Izoli. Prošlog mjeseca izlog narančastih vina otvoren je i u Beču. To je treći puta da se u glavnom austrijskome gradu odvija ta priredba, u organizaciji ekipe koja na proljeće priređuje takav festival u slovenskoj Izoli.　

Narančasti Clai

Amfora Kabola

Sudjelovalo je 82 vinarija iz devet zemalja: Austrija, Slovenija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Češka, Slovačka, Novi Zeland i Gruzija. Iz Hrvatske su izlagali Tomac, Kabola, Clai, Roxanich i Trapan. Uz vinare bilo je i 16 restorana sa svojom ponudom, iz Hrvatske Stari Kaštel. 

Tomislav Tomac

Vina su bila na visokoj razini, tek malo oksidiranih i sa očitim greškama. Ugodno su u ovome segmentu iznenadili Slovaci i Česi. U prostore bečkog MuseumsQuartiera na kušanje narančastih (jantarnih) vina došlo je toga popodneva otprilike 800 ljudi, publika je bila jako zainteresirana, veliki broj je bio mladih. Nekoliko prizora s bečke manifestacije zabilježio je fotografskim aparatom Dean Dubokovič. ■

Ugostitelj Željko Radić, vlasnik uglednog bečkog restorana Kornat, u društvu s Marjanom Simčičem

  Ronco Severo  – U Beču je izlagao i furlanski posjed Ronco Severo Stefana Novella iz vinogorja Colli orientali del Friuli. Zapazio ga je Boris Ivančić iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Vivat Fina Vina, i – doveo u Zagreb! Kao prvo njegovo vino Ivančić je našoj publici ponudio bakreni Pinot grigio 2012.

Novello se i u vinogradu, gdje ima laporasto tlo, i u podrumu ponaša kao biodinamičar iako nije certificiran kao takav. Od 1999. radi maceracije, od i po nekoliko mjeseci, ali ne u amforama nego u manjim drvenim posudama i konusnim kacama, poslije vrenja vina dozrijeva na finom talogu po dvije do tri godine u velikim bačvama od 20 i 30 hl od slavonske hrastovine, za fermentaciju rabi kvasac iz vlastitog vinograda,  ne koristi bistrila ni druge eno-aditive, ne filtrira vina, sumpor dodaje u minimalnoj količini tek pri punjenju u butelju, nakon punjenja vino počiva pola godine u podrumu prije izlaska na tržište. Novello ima rebulu (predstavio je berbu 2012; 13 vol %), sivi pinot (2012; 14 vol%), Severo bianco (60 % friulano, 30 % chardonnay i 10 % ramandolo; 2012, 14,5 vol%), grožđe brano i prerađivano zajedno, pa Friulano riserva (2011, 11 mjeseci maceracije, 14,5 vol%), Refosco dal peduncolo rosso (2012; 13,5 vol%), Schiopettino (2011; 14,5 vol %), Artiul 2011 merlot (kasna berba, 2011; 15 vol%, dozrijevalo u barriqueu). Vina mineralna, snažna strukturom a elegantna, kušao sam ih, najjači utisak na mene su ostavili Friulano 2011 riserva i Artiul Merlot 2011.

SuČ – 12/ 2014

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

TERAN i REFOŠK

 

 

ISTA OBITELJ, ODVOJENI IDENTITETI!

Priredio Željko Suhadolnik

Google translater: http://translate.google.com/translate_t 
 
Teran crni   (crtež: Greta Turković)

DO PRIJE NEKOG VREMENA DRŽALO SE ČVRSTO DA JE RIJEČ O JEDNOM KULTIVARU VINOVE LOZE ALI S RAZLIČITIM EKSPRESIJAMA OVISNO O MIKRO-TERROIREU. SUVREMENIM ZNANSTVENIM METODAMA UTVRĐENO JE DA JE RIJEČ O DVAMA DODUŠE MORFOLOŠKI VRLO SLIČNIM KULTIVARIMA, KARAKTERISTIČNIMA ZA ISTARSKI POLUOTOK i SLOVENSKI i TALIJANSKI KRAS/CARSO TE VINOGORJE COLLI ORIENTALI DEL FRIULI

Priča o Teranu i Refošku vrlo je dugačka. I komplicirana! S obzirom da se oba kultivara tradicijski uzgajaju na prostoru što se nalazi u trima državama i obuhvaća tri različite nacionalnosti, te budući da su ti kultivari morfološki vrlo slični, pitanje identiteta tih dviju sorata odavna privlači pažnju, kako radi preciznog razjašnjenja s aspekta nauke da znanstvenici budu zadovoljni, tako i s aspekta pravilnog označavanja sortimenta u vinogradu pa, kao slijed toga, pravilnog označavanja vina na etiketi i, što je danas bitno, u poslovnome smislu – u marketingu, konkretno za uspješno stvaranje jakih robnih maraka i za zaštićivanje i na međunarodnoj razini tih robnih maraka kao vlastitih posebnosti, naime to omogućuje stjecanje bolje pozicije na tržištu.

Ni nakon dosta vremena od prvog vala ogorčenja na to da se zbog slovenske zaštite vina Teran s Krasa drugi terani ne smiju nalaziti na tržištu EU pod nazivom te sorte, javnost, na žalost, ne zna točno zašto se, i kako se, takva zaštita mogla dogoditi. Na Konferenciji o Teranu u zagrebačkom hotelu Antunović (organizacija: Vinistra i Vinart, moderiranje Saše Špiranca), u radnome dijelu za predavačkim stolom uz predsjednika Vinistre Nikolu Benvenutija koji je imao uvodnu riječ i prof. dr. sci. Edija Maletića zaduženog da iznese znanstveni aspekt  te Franka Lukeža, predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, koji je govorio o Teranu kroz povijest u Istri, našla se i pomoćnica Ministra poljoprivrede RH Zvjezdana Blažić, a u prvim redovima u dijelu sale za publiku sjedili su Milan Antolović, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, i Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore. Situacija je na konferenciji postala zbunjujuća kad se nakon nekoliko puta izrečenoga da Hrvatska kad su Slovenci zaštićivali teran na razini EU niti jednom nije imala priliku za žalbu, iz publike čulo i to da je svojedobno preko medija javnog informiranja (radio) bilo rečeno da Hrvatska, koju se pozvalo da se očituje glede te slovenske zaštite –nije reagirala!…

 

Stanovnici hrvatskog dijela poluotoka Istra osobito su senzibilizirani na Teran jer ga smatraju starim svojim domaćim kultivarom. Naglašavaju da je on na našem najvećem poluotoku do prije stotinjak godina bio čak i glavni, vodeći, hranitelj. Spominje se da je potkraj 19. stoljeća u Istri više od 90 posto ukupne vinogradarske površine bilo pokriveno Teranom, a sada u hrvatskome dijelu Istre ima nekih 258 ha Terana. Teran je u hrvatskoj Istri gotovo dvostruko rašireniji od Refoška. Pod Refoškom, spomen kojega se vidi na etiketama vina Koparštine u Slovenskoj Istri gdje se, međutim, ne viđaju etikete s nazivom Teran, u nas se vodi 102 hektara. S obzirom da se Teran unatrag nekih stoljeće i pola često poistovjećuje i brka s Refoškom te kako u susjednoj Sloveniji vinari s Krasa proizvode vino koje nazivaju kraški teran i koje je prije nekoliko godina zaštićeno na nacionalnoj razini kao Teran dobiven od sorte Refošk, pa, potom, s istom formulacijom zaštićeno i na razini Europske Unije tako da po zakonu na snazi u EU od berbe 2013. – godine ulaska RH u EU – na Unijinu tržištu, kamo sada pripadamo i mi, ne smije više biti drugih etiketa vina s nazivom Teran, hrvatskim Istranima je naravno ne samo iz zavičajnih nego i iz gospodarskih razloga i te kako postalo stalo da se stvar izvede što prije na čistac i da se ospori ta briselska EU zaštita, kako bi ponovno pred kupce legalno mogao i teran iz Hrvatske Istre pod svojim sortnim nazivom i kako hrvatski istarski vinari više ne bi financijski trpjeli, veli predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti. Nemaju vinari iz hrvatskoga dijela Istre ništa protiv toga da se crnjak s Krasa označava kao Kraški Teran, želi se samo da se na razini EU prizna i dopusti i oznaka istarski teran. Nemoguće je složiti se s bilo kakvim svojatanjem naziva Teran, jer to je naziv sorte i kao takav vlasništvo je svih.

Konferencija o Teranu okupila je u zagrebačkom hotelu Antunović mnoštvo vinogradara i vinara hrvatske Istre. Svima je stalo da se stvar što prije riješi, naime vino teran iz 2013 čeka da legalno krene iz hrvatskih podruma na tržište

Uz hrvatski dio Istre, u priču o Teranu/Refošku snažno su uključeni geografsko područje sjeverne te naročito sjevero-istočne Italije – Furlanija (Colli orientali del Friuli) i Venecija Julija (Venezia Giulia, Carso kod Trsta odnosno tršćanski Kras), potom, u Italiji, ponešto i pokrajina Emilia Romagna, zatim, i ovdje opet snažno – slovenski pogranični dijelovi uz Italiju konkretno oni na Krasu kod Sežane a i oni u Koparštini, ali i oni oko Vipave.
Što se pak tiče ostalog prostora bivše Jugoslavije, može se reći da je unutra i Makedonija, naime sorta s nazivom Teran uzgaja se i u Makedoniji.

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE

Dugo se, dakle, u relativno novije vrijeme općenito držalo da je Teran isto što i Refošk, tj. jedan isti kultivar vinove loze ali s različitim ekspresijama ovisno o mikro-terroireu. Ali istodobno, bilo je u cijelome tom periodu dosta ampelografa koji su čvrsto smatrali da su to ipak dvije sorte! Malo pomalo, upravo zagovornici toga da Teran i Refošk nisu jedna sorta i nametnuli su se – vjetar u leđa dala im je upravo slovenska EU zaštita praktički naziva kultivara Teran! – svojim stavom, pa se krenulo s opsežnim znanstvenim istraživanjima putem najmodernijih analitičkih metoda, na bazi DNA.

Teran – zabranjeno voće! Crvenu naljepnicu s tim riječima predložio je da se stavi na butelje s Teranom 2013 Gianfranco Kozlović

Ustanovilo se da Teran i Refošk pripadaju istoj grupi, ali i to da jesu svaki sa svojim genotipom i zasebnim identitetom, a ne jedan kultivar u dvjema varijantama, izričajima. To da pri istodobnom spomenu dvaju naziva valja rabiti veznik I, a ne ili, od prije stanovitog je vremena naputak prof. dr.sc. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, vrhunskog stručnjaka koji se s kolegom i suradnikom Ivanom Pejićem sa Zavoda za genetiku i oplemenjivanje bilja istog fakulteta već dugo i tijesno bavi znanstvenim istraživanjima među ostalime i glede porijekla kultivara vinove loze te se, eto, specijalizirao i u dijagnosticiranju sorata, otkrivanju njihova nastanka i njihove moguće rodbinske povezanosti. Skupina znanstvenika na čelu s Edijem Maletićem a u kojoj su bili Jasminka Karoglan Kontić, Darko Preiner, Silvio Šimon, Mario Staver i Ivan Pejić, objavila je 2014. svoj rad o Teranu i Refošku u znanstvenom časopisu Mitteilungen, Klosterneuburg. Profesor Maletić navodi kako bi Teran mogao biti puno starija sorta nego što mislimo, te da su mogući razlog tome da se njemu posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk velika morfološka sličnost i to što kod obadvije sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak. Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i sur., 2010.) u kojima je identificirano sedam različitih genotipova Refoška, nameće se zaključak da je vjerojatno Refošk u svojim različitim jezičnim varijantama zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.
Prof. dr.sci. Edi Maletić, prof. dr. Ivan Pejić, dr. Mario Staver, dipl. ing. Darko Preiner, dipl. ing. Silvio Šimon, i enolog Elvis Visintin te student Vedran Gršković sudjelovali su na prijedlog udruge istarskih proizvođača vina Vinistra 2008. i 2009. godine u projektu Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk.
Projektom Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk htjelo se definirati ampelografski i genetički profil sorata Teran i Refošk, na temelju toga znanstveno potvrditi ili odbaciti stav da je riječ o jednom kultivaru odnosno hipotezu da se radi o različitim kultivarima ali i, ako se pokaže da je riječ o dvama različitim kultivarima, točno definirati moguće srodstvo među njima. Na temelju rezultata takvog istraživanja koje potvrđuje da su Teran i Refošk ne jedna nego dvije sorte i zašto je tome tako, dade se, dakako, utvrditi u kojim vinogradima, posebice onima u sustavu kontrole zemljopisnog porijekla, ima Terana, i koliko, odnosno gdje ima Refoška, i koliko.

Prof.dr. sci Edi Maletić (lijevo)

Ekipa znanstvenih istraživača u tijeku 2008. je iz 14 vinograda Terana-Refoška na 12 različitih lokacija u Istri – u sjevero-zapadnome, istočnom i središnjem dijelu najvećeg hrvatskog poluotoka i u trsju Ranka Anđelinija, Ivana Jurade, Rina Prelca, Marija Brgudca, Livija Benvenutija, Marina Rossija, Franca Armana i Morena Coronike, uzela po tri trsa za analizu DNA, za genetičku identifikaciju i za ampelografsku evaluaciju i identifikaciju Terana i Refoška. Obradi su podvrgnuta ukupno 42 uzorka.

______________________________________________

ISTERÀN – KREPÀT, MA NE MOLÀT! – Dugo su šutili – je li to baš od njih Hrvatski nogometni savez učio kako se NE oglasiti u trenucima kad se to i te kako očekuje? Napokon su se službeno oglasili: proizvođači terana iz hrvatskoga dijela Istre pojavili su se u Zagrebu na Konferenciji o Teranu/teranu, u organizaciji svoje udruge Vinistra i zagrebačke konzultantske kuće Vinart, koja je, inače, prije nekoliko mjeseci na istome mjestu organizirala uspješnu konferenciju u Sauvignonu bijelome.

Teràn je – Isteràn! I s hrvatskog tržišta, s obzirom da se od 2013. Lijepa naša nalazi u Europskoj Uniji, a Slovenci su naziv Teran za svoje vino s Krasa zaštitili na razini EU. Iako bi sjajan naziv za to vino hrvatskoga dijela Istre bio Istrijan – postoji sinonim Istrijanac, čak i neusporedivo bolji izraz nego Teran stoga što označava – a to je i te kako važno baš s aspekta zaštite i promidžbe – geografsku pripadnost i što, sadržavajući u sebi nekoliko slova i njihov raspored koji istodobno na neki način sugeriraju i naziv sorte, naši niti da čuju o Istrijanu! Može se pričati o povijesti, može se poslušati i izlaganje znanstvenika što se bave identifikacijom sorata vinove loze i dakako uvažiti njihove valjane argumente, ali činjenica je da je zaštita u korist Slovenaca pravno na snazi, i ostaje gorak okus zato što se ono što je bilo nužno nije učinilo prije 12, a sad se, poslije 12, traže rješenja.

Zaštita robne marke ekonomska je kategorija i za njom se posiže da bi se stekla bolja tržišna pozicija, pa – kako se može očekivati od nekoga tko je stekao neku zaštitu da će popustiti u korist nekog drugoga? Nikako da prihvatimo da smo se opekli, i da valja paziti da nam se tako nešto ne dogodi ponovno, vezano uz neki drugi proizvod… Na djelu je u nas sada – inat: stav je istarskih vinara da i dalje na etiketu stavljaju naziv teran. Krepàt, ma ne molàt! Bilo je i duhovitih iskaza: naljepnica preko etikete terana na bocama svih vinara hrvatske Istre s rečenicom: Teran – zabranjeno voće…

Ako ne dođe do dogovora sa Slovencima, tužit će se, čulo se, EU zbog priznavanja zaštite na neispravnim temeljima. Kolike su zapravo šanse da doista EU u slučaju naše tužbe poništi zaštitu proizvođačima s Krasa? Ponavljam: predstavnici Ministarstva poljoprivrede RH govore da Hrvatska ni u jednome trenutku nije imala mogućnost za žalbu na odluku EU o priznavanju zaštite Slovencima, a u našim elektronskim medijima svojedobno kad je tema bila medijski vruća objavljeno je da se Hrvatska nije oglasila na pitanje ima li primjedbu na slovensko traženje zaštite. Pravnik koji razmišlja pragmatično pravnički, a ne i emocionalno vođen domoljubljem, prava je osoba za odgovor na to pitanje. Upitao sam osobe iz vrha Vinistre imaju li uopće u svojim redovima pravnika koji treba upozoriti na vrijeme na neke stvari i sugerirati poteze udruge sukladno tim upozorenjima – a to je na konferenciji i spomenuo istarski vinogradar/vinar Franco Cattunar – odgovor je bio da pravnika nemaju….■

_________________________________

NEPRIMJERENO KORIŠTENJE NAZIVA KAO SINONIMA

Dobiveni rezultat da su Teran i Refošk dvije sorte potvrdio je ono što su već dosta prije zastupali neki talijanski autoriteti, osobito, primjerice, ugledni talijanski profesor Antonio Calò, koji u svojoj još 2001. godine izdanoj knjizi, gdje je obradio više od 200 sorata, Teran kao kultivar odvaja od Refoška. On već tada objašnjava i zašto je toliko rašireno i duboko bilo uvjerenje da je riječ o jednoj sorti u više varijacija: zabunu je uvelo neprimjereno korištenje nekih naziva konkretno kamen smutnje uvelike je posijao kao sinonim za Teran krivo rabljeni Refosco dal peduncolo rosso (Refošk s crvenom peteljčicom)…

Znana vinska spisateljica Jancis Robinson u knjizi Vodič vinskim sortama svijeta objelodanjenoj 1996. piše da se od podvrste Refošk zvane na Krasu Teran na Krasu proizvodi vino nazvano teran. Robinson navodi da se Teran prvi put spominje u dokumentu od 13. studenoga 1340. godine a vezano uz uzgoj, u Barbanu u Istri, Rabiole Malvasie Terrano bianco (bijeli) i vermiglio (crni) Moscatelo e Pignolo. Spomenute su i bijela i crna varijanta, a preživjela je samo crna.

Prof. dr. Nikola Mirošević, svojedobno čelni čovjek Zavoda za vinogradarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u svom Ampelografskom atlasu izdanome 2003. godine donosi prilog samo o Teranu i tu spominje da je Teran sa zelenom peteljkovinom stara crna sorta koja se i pod nazivom Refošk (Refosco) od davnih vremena uzgaja u Istri i u susjednim područjima…

Evo što je o Teranu u literaturi pronašao porečki enolog i znanstveni i prosvjetni radnik dr. Mario Staver:

Kroz povijest, Teranom i Refoškom bavili su se mnogi stručnjaci, koji su se glede njihove različitosti odnosno sličnosti i identičnosti i bitno razilazili. Po nekim izvorima, Teran se spominje 14. kolovoza još davne 1390. godine, tada je zabilježeno da je njime darivan carski ambasador grof Di Lozo, kojemu je poklonjeno 20 ingastariisa, odnosno keramičnih posuda određenog volumena s tim vinom… To je također u netom spomenutoj njenoj knjizi Vodič vinskim sortama svijeta iz 1996. navela i Jancis Robinson.

Porečki enolog i znanstveni radnik Mario Staver (desno), s Kristijanom Damjanićem u publici na Konferenciji o Teranu u Zagrebu

Prvi opis Terana iz Istre, pod nazivom Il Terrano di Barbana, datira iz 1824. godine, a 1876. godine pojavljuju se tri opisa za Refošk – Refošk s crvenom peteljkom, Refošk s bijelom peteljkom, te Refošk slatki. Autor Del Bello tvrdio je da su Teran i Refošk kao nazivi sinonimi za istu sortu. Međutim 1887. izlaze novi, odvojeni opisi za Teran i za Refošk s crvenom i Refošk sa zelenom peteljkom. Autor Hugues 1889. godine spominje Teran iz Kringe, Teran iz Kanfanara, te Refošk pasozobac i Refošk iz Izole. Libutti (1913.), koji je bio stava da su Teran i Refošk jedna sorta, veli da se Teran uzgajan na kraškome tlu rabi za proizvodnju vina Refosco del Carso! Libutti je bio i mišljenja da su Teran sa zelenom i Teran s crvenom peteljčicom rezultat ambijentalnih okolnosti.

Na Konferenciji o Teranu u Zagrebu bilo je više slovenskih novinara. Jedan od njih – Jože Rozman, u razgovoru je s predsjednikom Vinistre Nikolom Benvenutijem

A Vivoda 1996., stotinjak godina nakon Huguesa, izlazi vrlo žustro s tvrdnjom da su Teran i Refošk dvije različite sorte, i to podupire jednom od glavnih morfoloških razlika između Terana i Refoška a riječ je o tome da je unutarnja strana lista
Terana dlakava, dok je list Refoška gladak. Isti autor iznio je i podatak o postojanju dva tipa Terana – jednoga s crvenim peteljčicama a drugoga sa zelenim peteljčicama.

Kako je znanost napredovala i nudila sofisticiraniju opremu za znanstveni rad, tako se išlo sve dalje u novim spoznajama. Počelo se sve jače spominjati postojanje grupe Refoška, u kojoj se našao i Teran. Usporedbe DNA profila pokazale su da je Teran iz Istre u Hrvatskoj, kojega se često, i krivo, poistovjećivalo s Refoškom s crvenom peteljkovinom, identičan s Refoškom iz Istre i s Refoškom u Sloveniji (Maletić i dr, 1999. te Kozjak i dr., 2003). Usporedbe DNA profila što su ih provele i druge ekipe eminentnih stručnjaka govorile su da je Teran isto što i Cagnina u talijanskim pokrajinama Furlanija te Emilia Romagna, te isto što i Rabiosa nera u Breganzeu (Vouillamoz). Po riječima prof. dr. sc. Edija Maletića, službena nacionalna lista sorata u Sloveniji (MKPG 2011) spominje sortu Refošk kao sinonim sorte Refosco d’Istria, međutim velike rasadničarske kuće u Italiji (VCR 2005; VCR 2007) drže Refosco d’Istria sninonimom za Teran i tako se i postavljaju u ponudi: ti rasadnici nude odvojeno cijepove Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana. U najvećoj većini vinograda u hrvatskome dijelu Istre provjerom uzoraka označenih kao Teran i utvrđeno je da je doista riječ o genotipu Terana, a provjerom u vinogradima u hrvatskoj Istri u kojima je kao sorta deklariran Refošk s time da su cijepovi bili kupljeni u slovenskim rasadnicima pokazalo se da im genotip odgovara ne Refošku, nego Teranu! Iz toga je moguće izvesti zaključak da na Krasu i nisu sva tamošnja vina deklarirana kao kraški Teran dobivena uistinu, kako se službeno navodi, od Refoška. Koliko je onda, zapravo, vina deklariranoga kao Teran proizveden na Krasu od sorte Refošk doista od Refoška, a koliko od Terana?

Može li i hoće li to izmijeniti stvar sa EU-zaštitom dalje – vidjet će se. Istarski proizvođači obuzeti inatom najavljivali su u Zagrebu na Konferenciji o teranu krajem 2014. da će na svoje etikete i dalje stavljati izraz Teran, što ih može koštati kazne, dok za slučaj da ne dođe do nekog dogovora izravno između proizvođača pa i politike s hrvatske i slovenske strane (a Slovenci zasad stoje na stanovištu da je njihova EU-zaštita terana za njih gotova stvar), hrvatska strana najavljuje tužbu, mada, zbog zakonske zabrane označavanja Teran na etiketama iz hrvatske Istre zabrinuti predsjednik Vinistre iznosi kako spletke neće pridonijeti boljem plasmanu terana, te kako se to vino može bolje prodavati samo iz godine u godinu rastućom kvalitetom te stabilnošću u kakvoći kapljice. Tužba, ako je bude, s hrvatske strane išla bi ne protiv Slovenije nego protiv EU, a s obzirom da je riječ kako se sada pokazuje o u EU priznatoj a ne posve preciznoj specifikaciji vezanoj uz proizvodnju (nije, dakle vino s Krasa teran od Refoška nego taj teran može biti i od Terana), možda će ipak morati doći do revizije zaštite na razini EU, i postignuća da vinari iz hrvatske Istre svoj teran smiju označavati kao istarski teran…

BOJA KATRANA

Kao SINONIMI Terana crnoga u literaturi su se dosad najčešće spominjali Istarski Teran, Istrijanac (sa zelenom peteljčicom), Terrano d’Istria, Terrano del Carso, Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Cagnina, Crodarina, Teran noir, Teran blauer, Teran black…

Debela knjiga Wine Grapes, vodič kroz 1368 vinskih sorti svijeta, autora Jancis Robinson, Julie Harding i Joséa Vouillamoza

U najnovijem vodiču vinskim sortama svijeta Jancis Robinson, te njeni kolege José Vouillamoz i Julia Harding u 2012. godini objavljenoj debeloj knjizi WINE GRAPES – a complete guide to 1368 vine varieties, navode, kao sinonime Teranu, nazive Cagnina (Furlanija, i Emilia Romagna), Crodarina, Rabiosa nera (Breganze), Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Refosco Terrano, Refošk, Terrano del Carso, Terrano d’Istria.
Kao krivo rabljeni sinonimi za Teran znaju se koristiti Refošk s crvenom peteljkom ili Refosco dal peduncolo rosso, Refosco nostrano, Refoscone, Refosco di Faedis, zatim Raboso, pa i Dolcetto.

PORIJEKLO: U vodiču Vinske sorte svijeta Robinson, Harding i Vouillamoz, koji su se glede kultivara u stvaranju knjige koristili izvorima/podacima od uglednih stručnjaka s terena, dakako i iz Hrvatske, govore da je Teran vrlo stara sorta s područja što obuhvaća Kras, s obje strane državne granice između Slovenije i Italije dakle ide slovenskim i talijanskim teritorijem, zatim jugozapadni dio Slovenije, te Istru. Hrvatski komunikatori priklonit će se tvrdnji da Teran crni i potječe baš iz Istre. Na žalost, u institucionaliziranome smislu nije mu se u eventualnoj njegovoj domovini hrvatskoj Istri posvetila dovoljna pažnja, i to dakako nije rezultiralo odgovarajućom zaštitom na nacionalnome nivou, koja bi bila temelj za zaštitu i na razini EU. Kod Kraškoga terana Slovenci su bili organiziraniji i hitriji.

Wine Grapes – Jancis Robinson (lijevo) i Julia Harding. Piju li to one – teran?

SVOJSTVA: Naziv Teranu, pretpostavka je, dolazi od njemačkoga Ter, što znači katran i vezuje se uz njegovu tamnu boju. Upravo jedno od svojstava terana je neprovidna rubinska boja s ljubičastom nijansom i toliko tamna da se doimlje gotovo crnom.
Sorta Teran crni voli bolje vinogradske položaje – odgovaraju joj manje plodni, kraški tereni i izrazito južne ekspozicije. Teran je otporan je na kasni mraz i na gljivična oboljenja. Srednje je kasna do kasnija sorta po dozrijevanju, dospijeva za berbu obično potkraj rujna – početkom listopada, puna tehnološka zrelost nastupa najčešće u prvoj dekadi listopada. Prinos je solidan.

U sklopu Konferencije o Teranu održane su i degustacija mlađih (2013. i 2012.) i, posebno, još i degustacija odležanih terana (od 2011 do – 2005!) Bilo je ovo na neki način službeno pretpremijerno kušanje terana iz berbe u godini ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, a koji, čulo se, još čeka u podrumima dozvolu da izađe i legalno s etiketom Teran pred kupce. Moguće je da se neki proizvođači snalaze prodajom terana rinfuzno, bez etikete, ali terane 2013 od Trapana, Agrolagune, Fakina, Kozlovića i Tomaza koji su prezentirani na kušanju bilo bi zaista šteta plasirati banalno i anonimno kao otvorena vina, oni su pokazali da kakvoćom svakako zavrjeđuju butelju i lijepu opremu.
 Dolje su istarski vinari Klaudio Tomaz,  Miroslav Latal (Agrolaguna), Gianfranco Kozlović, Bruno Trapan, te Marko Fakin i Geržinić, koji su prezentirali mlađa vina, i moderatori radionice Ivo Kozarčanin i Darko Baretić

Miris vina teran je dosta izražen, bude naglašeno voćni i daje na tamno šumsko bobičasto i jagodičasto voće, poput borovnice, crnog ribiza, kupine, od koštićavog voća tu će se naći višnja. U principu vino iz šire produkcije ne karakterizira visoki alkohol, on se u velikom broju slučajeva kreće u okviru 11,5 do 12,5 vol %, međutim ambiciozniji proizvođači, koji žele pokazati kako se od Terana mogu postići vrlo ozbiljni eno-uradci, dakle nešto znatno više od svježe jednostavnije brzopotrošne kapljice, pažljivijim izborom terena za vinograd, prikladnim radom u trsju, niskim prinosima i selekcijom grozdova pa i bobica uspijevaju dobiti vrlo kompleksna i alkoholno jača, upečatljiva vina za pamćenje. Kad je Teran sa zaista najboljih pozicija i uz jako nizak prinos te i iz jako dobrog godišta, on dosegne i 13,5 vol % i više, čak i do gotovo 15 vol %, vidljivo je to iz primjera nekoliko proizvođača iz hrvatske Istre. Tek u novije vrijeme krenulo se u hrvatskome dijelu Istre s tim ambicioznijim pristupom, koji uključuje duže maceracije ali i duže vrijeme dozrijevanja terana u drvenim bačvama i potom još neko vrijeme čuvanje u butelji. Od prosušivanoga grožđa Terana moguće je dobiti odlično desertno vino. Među ambicioznim proizvođačima terana u Hrvatskoj Istri čija vina od te sorte se u ovome trenutku pokazuju najkompleksinjima i najkompletnijima svakako su Moreno Coronica i obitelj Benvenuti, interesantni terani s dugim dozrijevanjem u drvenim bačvama nađu se i od kuće Roxanich, koja i inače u proizvodnji vina vozi vlastitim kolosijekom, spomenuti se mogu i Moreno Degrassi i Marino Markežić Kabola...
Među boljim i afirmiranijim proizvođačima kraškoga terana su pak Boris Lisjak, Primož Štoka, Edvin Širca sa sežanske te Benjamin Zidarich s tršćanske strane.

U ustima vino, i kad nije s visokim alhoholom, ostavlja dojam lijepe punoće. Uz jako tamnu boju, stvojstveni su mu visoki stupanj ukupne kiselosti i priličan sadržaj ekstrakta. Vino je tanično ali ne suviše. S obzirom upravo na to da mu je kiselost vrlo izražena, te s obzirom i na tu stanovitu taničnost, kad je iz slabijih godišta i ako se neprikladno radi u vinogradu, kao i ako se ne provede malolaktična fermentacija i ako se vino prebrzo počne trošiti, ono u ustima može djelovati agresivno. Ukupna kiselost kreće se od nekih 6,0 g/lit do i 10 g/lit, a zabilježeno je čak ekstrem i do 14 g/lit, pH je vrlo dobar, obično bude od 2,8 do 3,5.

Zbog jače kiselosti te i u slučaju kad nema visoki alkohol, teran se nerijetko preporučuje kao učinkovito sredstvo za otvaranje apetita. Prati ga i glas da je dobar za poboljšanje krvne slike. Teran zbog svoje voćnosti i svježine može biti vrlo prikladan kao ljetno crno vino.

RACIMULUS FUSCUS

Što se tiče pak Refoška, prof. Antonio Calò iz Italije navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije. U knjizi Vino è … koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv sortne obitelji raširene u Furlaniji i Venetu, međutim nazočne, u malom opsegu, i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk, po njima, pripada Furlaniji, tamo je bio najznačajnija sorta dok, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi, oni navode, Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom. Knjiga Vino è… ne obrađuje posebno Teran.

Refošk

U najnovijem vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:
SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.
Evo i o PORIJEKLU: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u današnjoj Hrvatskoj…
Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:
– Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
– Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
– Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
– Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
– Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
– Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss.

Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Refoška ima na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski povezan: to je unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. A Marzemino je roditelj Refoška s crvenom peteljkom! Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone (od Corvine i Rondinelle proizvodi se čuveni Amarone della Valpollicella). Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

O sljubljivanju u gastronomiji govorili su sommelieri Danijela Kramarić, Sandi Paris i Siniša Škaberna

SVOJSTVA: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima. Refošk dobro nakuplja slador, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa 13 pa, na Koparštini, i sa 13,5 vol %, a u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, i sa 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…). Giorgio Clai iz okolice Buja ima vino označeno kao Refošk Brombonero iz 2007. (tvrdi mi da je doista riječ o Refošku!)  s gotovo 15 vol %! Moguće je da su ponajbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te područje kod Kopra.

Čaše: Teran, refošk – mlađi, gore, i  teran, refošk – duže odležani (dolje)

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0  g/lit.
JELO i SERVIS: teran i, pogotovu, refošk traže jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Teran predviđen da se pije već iduće godine nakon berbe poslužite na 14 do 16 Celzijevih stupnjeva i iz manje čaše, mlađi refošk nešto topliji, a ambiciozno rađene teran s većim alkoholnim stupnjem i refošk na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.♣
___________________________________________________________________.

VINITALY 2015 – SPECIJALNO IZDANJE
Verona, 22 – 25. ožujka 2015.

Za 22. do 25. ožujka 2015. sajamska kuća VeronaFiere priprema specijalno izdanje Vinitalyja 2015 (www.vinitaly.com ) na svom sajmištu u Veroni. U skladu s tradicijom, Vinitaly će i ovaj put biti ne samo internacionalna smotra ponajboljih vina, nego i revija maslinovoga ulja i drugih proizvoda od masline i na bazi masline, pod nazivom Sol&Agrifood, te izlog opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, ali i uljarstvo Enolitech. Upravo sinergija triju događanja u jednoj manifestaciji čini posebnu snagu priredbe na sajmenoj pozornici VeronaFiere, kuće koja – zasad jedina u svijetu –  totalnim prikazom, od opreme za vinograd i maslinik i opreme za vinski podrum i uljare do samih gotovih proizvoda – nastoji, i odlično uspijeva, u poslovnom smislu promovirati vinski i maslinarski sektor.

U predvečerje Vinitalyja, 21. ožujka 2015., u povijesnom veronskom zdanju Palazzo della Gran Guardia (www.operawine.it ) vrata otvara OperaWine s ponudom najboljih talijanskih vina. Sa svojim špicama nastupit će 100 najznačajnijih proizvođača plemenite kapljice s Apeninskog poluotoka, i prilika je to da se u nekoliko sati otkriju dragulji talijanskoga vinarstva. Selekciju tih stotinjak izlagača napravila je znana američka vinska revija Wine Spectator.
U svjetlu sve oštrije konkurencije pokazuje se da nastup na Vinitalyju može značiti vrlo mnogo u stjecanju povoljnije pozicije na tržištu. Potvrdu o tome daju odgovori s visokom dozom zadovoljstva na pitanja postavljena u anketama provedenima među izlagačima ali i posjetiteljima na kraju sajma Vinitaly 2014. Pokazalo se da je kroz četiri dana trajanja sajma 68 posto inozemnih kupaca sklopilo ugovore za kupnju, a 73 posto pronašlo je i nove dobavljače. Ista anketa govori i o tome da je 97 posto izlagača potvrdilo je svoj ponovni nastup, u 2015. godini.

Vinitaly se pobrinuo da da vinski trgovci imaju zaseban prostor u kojemu mogu degustirati vina na miru i koncentrirano, što je praktički nemoguće na štandovima zbog velike gužve

Svake godine VeronaFiere intenzivno radi na tome da na sajam privuče što više kvalitetnih trgovaca i ugostitelja, i to s najvažnijih i najzanimljivijih međunarodnih tržišta. U to se ulaže sve više ne samo napora nego i materijalnih sredstava. Ostvareni su i stalno se ostvaruju novi kontakti s odgovarajućim ustanovama i udruženjima u sektoru u drugim sredinama. Na posebnu želju da se još pojača posjet Vinitalyju s vodećih europskih tržišta provode se i separatne akcije za povećanje dolazaka kupaca naročito iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Selekcija posjetitelja, zahvaljujući novom sustavu registracije za dolaznike bit će pedantnija nego što je bila proteklih godina.

U 2014. netto izlagačka površina prostirala se na 91.140 četvornih metara, a s pridodanim posebnim prostorima namijenjenima degustacijama ukupna površina prešla je 100.000 četvornih metara. Vinitaly 2014 zabilježio je 4111 izlagača iz 22 zemlje, a među 155.109 posjetitelja iz faha bilo ih je 36,41 posto iz inozemstva, iz 119 zemalja. Na Vinitaly 2014 stiglo je 1597 novinara iz čitavoga svijeta.

Za podrobne informacije o tome kako doći do bespolatne profesionalne ulaznice  za Vinitaly 2015  molimo kontaktirati  predstavnika VeronaFiere za zemlje Alpe-Jadran na http://www.mz-consulting.org

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Zagreb Vino & Culinaria.com 2014/ VINSKA ESENCIJA u ESPLANADI

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Hotel Esplanade * * * * * – mjesto održavanja festivala Zagreb Vino & Culinaria.com

DEVETI MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA i KULINARIKE NA KRAJU STUDENOGA: ODLIČAN UVOD U 10. JUBILARNU MANIFESTACIJU, 2015., S KOJOM BI, KAO ULASKOM U NOVU EPOHU PRIREDBE, U SMISLU POVEĆAVANJA DODANE VRIJEDNOSTI BILO DOBRO KRENUTI S NEKIM INOVACIJAMA

Volim Merano, volim Prowine Düsseldorf, ali sajam koji obožavam, koji ima dušu i na kojemu su uvjek dobri atmosfera i druženje, to je Zagreb Vino.com! Naravno, i dogodine: isto mjesto, isto vrijeme… Vidimo se!
Čulo se to u zagrebačkoj Esplanadi na završetku devetog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino & Culinaria.com, posljednjih dana studenoga, a kasnije se moglo pročitati i na Facebooku, gdje je izazvalo dosta komentara odobravanja. U najavi ovogodišnjeg festivala dobro smo predvidjeli da će ta zagrebačka smotra plemenite kapljice i delikatesa, koja je svake godine pomalo rasla brojem izlagača, izlagačkom površinom a i posjetom, biti lijepi uvod u deseto jubilarno izdanje, iduće godine. Upravo ulaskom u novu epohu priredbe bilo bi dobro, u smislu povećavanja dodane vrijednosti, krenuti s nekim inovacijama.

Svečano otvorenje: u nazočnosti Vinskih vitezova te Ive Bašića iz Ministarstva turizma, govori Zvjezdana Bašić iz Ministarstva poljoprivrede. Hrvatski vinski vitezovi poslije otvorenja festivala birali su viteško vino za 2015, ovaj put unutar sorte  Malvazija istarska, a pobjednik je Malvazija 2013 od Morena Degrassija

Viktorija!, za Zagreb Vino & Culinaria.com! Direktor Ivan Dropuljić (treći slijeva) zadovoljan je, veli da je festival 2014. obišlo nešto više od 8000 posjetitelja! Među izlagačima, novinarima su se posebno predstavili osvajači zlatnih medalja na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu – Vlado Krauthaker (dva zlata), porečka Laguna Vina (Suzana Diklić, marketing; TRI zlata), i Belje (enolog Marijan Knežević; jedno zlato)

Osnivač i direktor prof. Ivan Dropuljić govori da je jako zadovoljan odzivom izlagača i publike. Vinski segment bio mu je za 2014. popunjen već dosta vremena prije predviđenoga roka, a ove godine sjajan je bio i odziv i ponuđača hrane. Posjet očekivano visok, kako je odmicalo popodne tako je gužva postajala sve veća. Iz organizacijske ekipe izlazi podatak od oko 8000 posjetitelja. Više, i to onih vrlo renomiranih vinara koji su prijašnjih godina inzistirali da budu smješteni u velikoj okrugloj Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade kazalo mi je da se, upravo zbog gužve, htjelo maknuti iz Smaragdne dvorane, i da preferira, zbog kvalitetnijeg kontakta s posjetiteljima i mogućim poslovnim partnerima, nešto ipak mirniji ambijent, u drugim, manjim dvoranama!

Festival vina idealan je kad se skladno spoje poslovni i zabavni-hedonistički dio. Dojam je da popriličan broj posjetitelja vinski festival shvaća, s obzirom na popularnost Bakhova nektara i gastronomije, kao čak donekle i mondeno sastajalište na kojemu se, kao u nekom ugostiteljskom objektu, ali ovdje za sitan novac u odnosu na trošak što bi bio za istu takvu konzumaciju u ugostiteljskom objektu, može, uz ležerno čavrljanje o svemu i svačemu piti koliko se želi. Neki vinari kazali su, s opravdanim negodovanjem, da brojni posjetitelji, ne pokazujući interes da nešto čuju, saznaju više o nekom vinu i vinaru koji ga nudi, samo podmeću čašu da im se natoči kapljica a onda se okreću svojemu društvu i pričaju svoje. Pa ti izlagači postavljaju – zasad uglavnom sebi ali može se očekivati da će ga jače početi postavljati i organizatoru – pitanje: koji je njihov zapravo interes da nastupaju na priredbi od koje povratno očekuju i poslovni odjek, jesu li oni tu samo da tek tako rastaču svoje vino… To svakako navodi na pomisao da su potrebne neke promjene u pristupu u budućoj organizaciji. Svaki priređivač neke manifestacije dakako likuje kad mu je predviđeni prostor popunjen, pa se eto nađe i u malo nezgodnoj situaciji da mora odbiti neke ponuđače koji bi htjeli nastupiti ali se nisu na vrijeme prijavili, odnosno kad manifestacija privuče tako veliki broj posjetitelja, međutim valja gledati ne samo u prošlost i sadašnjost nego i u budućnost, i ne samo publiku, nego i izlagače. U okolnostima kad je izlagačka površina ograničena i u nekome trenutku pokrivena maksimalno da nema više, kako je to sada u hotelu Esplanade * * * * *, te ako je želja da se manifestacija i dalje odvija u elitnom i elegantnome prostoru i objektu s dugogodišnjim visokim renomeom i svijetlom tradicijom u segmentu eno-gastronomije i turizma – a to je zapravo imperativ jer ovdje je riječ ne o sajmu na sajmištu – tada nema druge nego se uklopiti u te zadane parametre.

Petak popodne: poprilična gužva u Smaragdnoj dvorani, koja je izgledala kao košnica
Pa, što onda učiniti, barem za početak? Razmišljanje je da se napravi selekcija izlagača po kvaliteti njihovih proizvoda i imageu ali i po tržišno interesantnim količinama u proizvodnji (stabilnost – stalnost u visokoj kakvoći, grupe s minimumom do 10.000 ili 15.000 litara godišnje produkcije, one do 30.000 litara, one do 50.000 litara, one od 50.000 litara naviše…), njihovu stažu (veterani po dobi i dužini prisutnosti na vinskoj sceni, nova imena – debitanti – na pozornici, zatim po dobi mladi, inovativni i perspektivni…), po temama (mirno vino, pjenušci, desertna vina, specijalna kapljica), po filozofiji proizvođača u pristupu vinu (današnja klasična produkcija, eko-proizvodnja, organska, biodinamika, žuta i narančasta odnosno jantarna vina…), potom po posebnim vinogradskim pozicijama (strmine, nadmorska visina…)… Napraviti svakako i selekciju publike povišenjem cijene ulaznice, osobno sam za barem 50 posto u odnosu na ovu sadašnju. U ovom našem sadašnjem trenutku nije, dakako, popularno povisivati cijene, ali ako se nešto što ima dovoljnu vrijednost da podnese višu cijenu nudi jeftinije, kao da je na akciji supermarketu, tada se to od strane onih kojima se to nudi zna i te kako bagatelizirati. Nisam uopće siguran da i s višim, kazao bih – s obzirom na mjesto održavanja priredbe, reviju i odličnih proizvođača i proizvoda, renome festivala, objektivnijim cijenama ulaznice ne bi bilo i te kako dovoljno interesa za posjet ovoj vrlo renomiranoj priredbi, vjerojatno po sadržaju/ponudi najboljoj te vrste u okruženju. Uostalom, pristup na dosta radionica, u trajanju od 45 minuta, ove godine bila je uplata od više stotina kuna (i preko 900!), a zanimljivije radionice bile su krcate! Dotle, nekoliko radionica koje su bile besplatne nije bilo popunjeno… I to nešto govori.

Pred kamerom legendarnog Marka Čolića: vinari kao pravi manekeni! Gloria Gavrić – Capo, Zdravko Ilija Jakobović – Vina Jakob, Lucija Šmber – Vina Šember

Ove godine upravo su radionice bile jaka strana festivala u Esplanadi. Spomenuo bih tek neke: ona s Joškom Gravnerom – vertikala njegove rebule, pa vertikala Château Angelusa iz St.Emiliona u bordoškome kraju, uz sudjelovanje Jean-Bernarda Greniéa, jednoga s vrha Angelusa, šampanjci Krug preko uvoznika zagrebačke kuće MIVA, pa Mouton Rotschild iz Bordeauxa, bordoška biodinamička vina uz pomoć dalmatinskog Bordožanina Ante Bačića, prezentacija sjajnih turskih vina Corvus uz nazočnost vlasnika Resita Soleya, potom Žuta vina – vins jaunes iz Jura (Chateau Chalon) s Antonijom Ivančićem, vina našeg Jadrana uspoređena s vinima drugih mediteranskih zemalja, u režiji splitskog ugostitelja Zorana Pejovića…

Uljari i vinari: čekali su Zagreb da se nadju! Najprije su Klaudio Ipša, uljar iz Livada, i pršutar Dujmović iz Tinjana došli na vino kod braće Benvenuti iz Kaldira, a onda je uslijedio uzvratni posjet

Prof. Ivo Duboković nudio je veći broj svojih etiketa, među njima i maceriranu maraštinu. Ali, nije bilo Medvida! Duboković je u grupi Grand Cro, koja je sada u Esplanadi  djelovala desetkovano, naime Bolfan Vinski vrh i Korta Katarina nastupili su na festivalu odvojeno, a Roxanicha – uopće nije bilo. Što li se događa s Grand Cro? Inače, Mladena Rožanića posebno je na festivalu tražio švicarski novinar Thomas Vaterlaus, koji je o njemu i vinima Roxanich objavio oveću reportažu u reviji Vinum. Ta revija ima Vinski klub s 1800 članova kojima se svaki put kad se objavi ovakav portret istodobno s časopisom šalju po tri butelje vina proizvođača o kojemu se piše. Dakle, Rožanić je, veli Vaterlaus, preko kanala Vinum u Švicarskoj u jednome dahu plasirao 5400 boca

Dropuljić je uspio i u tome da ponudu delikatesa učini još većom i atraktivnijom. Uz pomoć majstora kuhara koji je okupio ekipu umjetnika u bijelome i s kuhačom ostvario je zamisao da u šatoru, gdje su bili smješteni ponuđači hrane, organizira i kutak u kojemu bi od domaćih namirnica kuhari prigotavljali jela što bi se nudila po vrlo povoljnoj festivalskoj cijeni a skupljena sredstva usmjerila se u dobrotvorne svrhe. U jednom potezu nekoliko koristi: koji zalogaj svakako je pomogao stvaranju podloge za brojne moguće degustacije vina, posjetitelji dok ga konzumiraju ne samo da su se štitili od mogućih posljedica mogućeg viška vina na održavanje ravnoteže, nego su usput i uživali u deliciji, a zadovoljen je bio i humanitarni aspekt. ♣

Splitski pršutar Vlade Pranjić Smjeli nudi svojim proizvodom Božicu Marković iz Hrvatske gospodarske komore
 
Osmijeh, uz finu šunku i druge mesne proizvode: direktor festivala Ivan Dropuljić, te Luka Marić iz zagrebačke kuće Citroena Auto Luka, jedan od sponzora manifestacije, te Gordana Brlek, direktorica Peugeot-Citroen Auto grupe za Hrvatsku. Inače, festival  je posjetio i direktor Citroena Hrvatska Tomislav Hršak

 
Mihovil Štimac s posjeda Rizman iz Komarne, i proizvođač Volarević, također iz Komarne. Dobri crnjaci od Plavca i Crljenka. Rekao bih da će se o Dečkima s Komarne (tako bi se mogla i prozvati njihova udruga, vrlo je pogodno i za prijevod na engleski: The Komarna Boys!)  još i te kako čuti

Blažen među ženama: graciozne plešivičke kraljice vina Ivana Kolarić, Martina Tomac i Ivanka Šember zaokupile su Giorgia Claia!

Susret starih prijatelja: Alessandro i Maria Antonietta François iz toskanskog vinskog posjeda Castello di Querceto, i Bobo Čimbur, vlasnik zagrebačkog restorana Baltazar. Castello di Querceto, uz izložena svoja standardna vina, koja su u Hrvatskoj prisurtna reko Vrutka, promovirao je upravo u Zagrebu novitet: crnjak QueRceto Romantic 2009 Colli della Toscana centrale igt

Marta Santander, iz renomirane španjolske kuće Martinez Bujanda. Vina tog proizvođača iz Rioje – kojega su nedavno posjetili Istrani Franko i Danijela Radovan, Marta se zahvaljuje Svijetu u čaši što im je uputio tako drage osobe kao što su Franko i Danijela – na hrvatsko tržište plasira tvrtka Vrutak

_____________________________

Humanitarni aspekt

UDRUGA RENATO, KUHARI BEZ GRANICA – U humanitarnome duhu na festivalu Zagreb Vino & Culinaria.com 2014 sudjelovala je udruga Renato – kuhari bez granica, na čelu s akademikom kulinarstva, znanim chefom Brankom Ognjenovićem.
Kroz dva festivalska dana, chefovi – članovi udruge kuhali su različite specijalitete s namirnicama-proizvodima PIK-a Vrbovec. Jela su ponuđena po promotivnim cijenama, s time da je prihod namijenjen za UZV pregled srca najmlađih pripadnika naše zajednice. Mnogi roditelji nisu svjesni da njihovi mališani imaju srčanu manu koja kasnije u životu može prouzročiti različite probleme njihovoj djeci. Kako bi se pomoglo u što ranijem otkrivanju srčanih mana djeci slabijeg imovinskog statusa, chef Branko Ognjenović odlučio je pokrenuti ovu udrugu i svojom snagom, voljom i energijom spasiti što je više moguće djece. Uz Branka Ognjenovića i dopredsjednika udruge Renato Vladimira Šajnovića, chefa u zagrebačkom restoranu Šeflja, uz štednjak su se u šatoru na terasi Oleander hotela Esplanade pojavili i majstori kuhače u bijelome Damir Modrušan (Zigante), Krešimir Pavić  (Time), Draženka Moll (Stancija 1904), Uroš Urošević kao gost kuhar iz Srbije, pa Almo Čatlak, Roko Tulić i drugi.

Inače, i ove godine Festival je u goste pozvao inozemne vinske i eno-gastro-turističke novinare, ponajprije iz zemalja koje su hrvatskim vinarima i ponuđačima delikatesa i općenito hrane osobito zanimljive kao tržišta. Došli su, tako, iz Njemačke, Švicarske, Velike Britanije, Austrije, Danske, Poljske, Rusije, Mađarske, Češke, Finske, Slovenije, Srbije, Luxembourga, Španjolske, Indonezije, Izraela… Običaj je gotovo od početka održavanja festivala da se u nekoliko dana prije manifestacije za predstavnike stranih medija a i za nekolicinu naših vinskih pisaca organizira studijsko putovanje u neko od vinorodnih područja Lijepe naše, i ove godine obišlo se Brač, Hvar, Imotski, benkovački i skradinski dio. Upravo ove godine za press-putovanje prijavio se dosad najveći broj inozemnih novinara gostiju festvala – njih dvadesetak, što također govori o pojačanom interesu stranaca za Vina Croatia – Vina mosaica… ■

Radionice

CORVUS VINEYARDS – SUVREMENA TURSKA VINA, ARHITEKT RESIT SOLEY i KAO ARHITEKT u BUTELJI – Turska ima navodno oko 1000 autohtonih sorti vinove loze. Vinski posjed Corvus, s otoka Bozcaada (kaže se da je to i otok timijana) koji se diči s tri tisućljetnom tradicijom u vinogradarstvu i vinarstvu, primjer je, u novije doba, nevjerojatnog uspjeha kako u smislu kvalitete vina tako i u poslovnome smislu. Resit Soley, arhitekt po struci, koji je posjed Corvus, na 40 hektara i s usmjerenjem na eko -kolosijek (sad je obrada organska a ide se pomalo i prema biodinamici), osnovao 2002. godine, pokazao se kao izvanredno talentiran i u sektoru vina. Veliki ljubitelj bordoške kapljice, na otoku je uz niz domaćih, autohtonih sorata, zasadio i one bordoške, ali i neke burgundijske i neke s juga Francuske, pa se igra kreiranjem niza kombinacija tih domaćih s inozemnima. Vina od Sauvignona bijeloga, Chardonnaya, Viogniera, Merlota, Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Malbeca, pa i Syraha, a od grožđa što raste na pjeskovitim južnim kosinama otoka (Yerebakan Mevkii), Resit kombinira s lokalnim sortama Cavus, Kuntra i Karalahna, Vasilaki, Okuzgozu i Bogazkere. Vino od domaće sorte Cavus bilo je u čašama predsjednika Baracka Obame, kraljice Elizabete II i Pape Benedikta XVI.  Resit Soley prezentirao je seriju sjajnih crnjaka Corvus uz asistenciju ljubljanskog profesora šibenskih korijena Marina Berovića. ■

CHÂTEAU ANGELUS PREMIER GRAND CRU A – Direktor svjetski glasovitog Angelusa Jean-Bernard Grenié prezentirao je uz pomoć zagrebačke sommelierke i, po novome, voditeljice edukacijske kuće vezane uz vino i gastronomiju Poupitres Jelene Šimić Valentić, pet berbi toga prestižnog vina, od 2011 do 2007. ■

JOŠKO GRAVNER: REBULA – MOJA KRALJICA – Živimo u vrijeme kad se u javnosti, barem deklarativno, jako puno pridaje zdravlju, ali, istodobno, s druge strane nezaštićeni smo od bombardiranja proizvodima što mogu imati – posve suprotan učinak! Želja za brzim i velikim profitom uz što manje muke dovela je do toga. Srećom, uvijek se nađu pojedinci koji stoje čvrsto i istinski na braniku pozitivne tradicije, izvornosti, autentičnosti i zdravlja. Jedan od njih je Joško Gravner, iz Oslavja na Colliju,  koji je svojim svjetonazorom i pristupom vinskoj proizvodnji bitno utjecao i još utječe na suvremenu vinsku scenu u zapadnome svijetu. I to vrlo kvalitetno, i u smislu uporabe drukčijih metoda rada u trsju i podrumu i otkrivanja drukčijih izričaja, koji, zapravo, u suštini i nisu noviteti nego počivaju na dugoj tradiciji ali su s vremenom zanemareni, a Gravner ih je, potaknut neugodnim iskustvima i ogorčen nakon konzumacije tzv. modernih vina rađenih uz duboko uplitanje eno-farmaceutike te inspiriran proizvodnjom Bakhova nektara u predjelu gdje je sve i počelo oko vina – u Gruziji, izvukao iz zaborava. Objašnjava da je u Gruziju pošao u potragu za čistom vodom, a čista voda traži se i nalazi ponajprije na izvoru, a ne dalje od njega. Joško Gravner svoja je prirodna razmišljanja gruzijskoga tipa prenio na više vinogradara/vinara najprije u svojoj najbližoj okolici, na Colliju, a onda i dalje po Italiji, pa po Sloveniji, Hrvatskoj, uglavnom: od Collija kao žarišta Gravnerov pristup već se i te kako proširio po raznim sredinama, zemljama…
Famozni Joško Gravner uz pomoć svoje kćerke Mateje i uz moderiranje moje malenkosti Željka Suhadolnika prikazao je svoj razvojni put od klasičnog konvencionalnog vinara do Gurua s Collija, te pokazao novo ruho vina od sorte Rebula. Kroz vertikalnu degustaciju njegove rebule od 2006 do 2000 otkrio je razvoj svojih vina od sorte Rebula/Ribolla gialla kroz godine te dokazao da se i od Rebule, koja se nekad, u ne tako dalekoj prošlosti, rabila za običnu jeftinu kapljicu za špricere i gemište, može proizvesti vrlo ozbiljno karakterno vino sposobno za dugačak život u odličnoj kondiciji. Na kraju je na kušanje ponuđena mješavina Breg 1998 (chardonnay, sivi pinot, sauvignon, graševina), prvo vino koje je Gravner proizveo od grožđa zahvaćenime plemenitom plijesni.  ■

SUVREMENA ARGENTINSKA i ČILEANSKA KAPLJICA – Europski uvoznik vrhunskih južnoameričkih vina Juan Manuel Hoefferle, izlagač na festivalu, u suradnji s prof. Marinom Berovićem prisutne je upoznao s vrlo zanimljivim vinima dvaju ponajboljih vinskih posjeda u Čileu i Argentini – Casas del Bosque sa svježijih visinskih predjela znane čileanske vinorodne doline Casablanca i kapljicu iznimno uspješne butikne vinarije Otero-Ramos iz toplijeg predjela Argentine. ■

SPECIFIČNA VINA FRANCUSKE OBLASTI JURA – Jura je francuski departman u regiji Franche-Comté. Nalazi se na istoku Francuske, između Burgundije i Švicarske, a tako je nazvan po planinskom lancu Jura. Nekad je taj dio pripadao Slobodnoj grofoviji Burgundije. U prošlosti se tamo govorilo arpitanskim jezikom, on se zadržao i do sada, ali danas se koristi tek u ruralnim područjima. Uz Jura je vezan glasoviti znanstvenik Louis Pasteur, on je tamo rođen i pohađao je tamo školu, a kao odrastao imao je i vinograd kod Arboisea, iz kojega se i danas proizvodi vino.
Jedna od važnih gospodarskih djelatnosti u Jura je proizvodnja vina. Vino Jura je specifično, a tome pridonosi njegovo duže, do i dugo, te posebno, dozrijevanje u bačvi.
Klima je kontinentalna, dosta svježa s time da zimi zna biti i agresivno hladno. Vinogradari Jura nerijetko imaju problema s dozrijevanjem i nastoje grožđe ostaviti što duže na trsu, tako da berbe budu obično u drugoj polovici listopada. U Jura je, u godinama kad grožđe ne uspije potpuno dozrijeti i nakupiti dovoljan slador, dopušteno doslađivanje.
Većina vinograda je na visinama između 250 i 400 metara, između ravnice Bressea, gdje se uzgaja čuveni pilić poulet de Bresse, i planine Jura. Najvažniji gradovi u tome dijelu su Lons-le-Saunier i Arbois. Tlo je ilovasto-vapnenasto, u vinogradima na nižim pozicijama s većim udjelom ilovače a na visinama s većim udjelom vapnenca. Vinogradi su na padinama, a neki i na jačim kosinama.
Sorte koje se uzgajaju u Jura su ponajviše Savagnin, koji ima stanovitih sličnosti s Tramincem, zatim Poulsard i Trousseau, a ima i Chardonnaya, pa i Pinota crnoga. Uz iznimno zanimljivi vin jaune ili žuto vino postoje i tipovi kao vin de paille, odnosno slamnato vino, pa crémant de Jura, pjenušac koji se dobiva od ne posve dozrelog grožđa, a i vin de liqueur ili likersko vino znano kao Macvin du Jura, ono nastaje od vrlo kasne berbe tamošnjih sorata dodavanjem komovice u vino u vrenju da se zaustavi daljnja fermentacija.
Jedna od apelacija je Arbois aoc za vina iz okolice grada Arboisea. Bijela vina proizvode se od Savagnina i od Chardonnaya, a ružičasta i crvena od Poulsarda i Trousseaua.

Chateau Chalon – dvorac na vrhu brijega s padinama posutim trsjem

Druga apelacija je Château Chalon aoc. Žuto vino unutar te apelacije smije se proizvoditi isključivo od Savagnina. Na etiketi vina Château Chalon ne označava se eksplicitno vin jaune. Vino Château Chalon osobito je poznat po dugovječnosti.
Crémant de Jura aoc, dakle pjenušac, dobiva se od Poulsarda, Trousseaua i Pinota crnoga te od Chardonnaya, Pinota sivoga i Savagnina.
Côtes du Jura aoc obuhvaća rosé vina od Poulsarda, Trousseaaua i Pinota crnoga, te bijela vina od Chardonnaya i Savagnina.
L’Étoile aoc je apelacija za vina od Chardonnaya, Savagnina i Poulsarda proizvedena u četiri općine: L’Étoile, Plainoiseau, Quintigny, Saint-Didier.

Žuto vino proizvodi se od grožđa kasne berbe, a nakon alkoholnog vrenja stavlja se na dozrijevanje od šest godina u burgundijske bačvice (pièce, 228 litara), koje se napune do vrha ali se ne dotaču kako s vremenom voda isparava i smanjuje se količina vina pa se između površine vina i čepa bačve stvara zračni jastuk. Pri tome vino lagano zahvaća oksidacija, a ono kao odgovor na nazočnost kisika na površini stvara bijelu mrenu zvanu cvijet. Proces je sličan kao i kod proizvodnje sherryja u španjolskoj Andaluziji.
Nakon šest godina vino, količine kojega je u odnosu na punu bačvicu ostalo na kraju šestogodišnjeg dozrijevanja oko tri četvrtine, stavlja se u bocu što je također specifična i oblikom i zapremninom, naime dok je klasična butelja standardno 0,75 l, dotle je ova, nazvana clavelin, volumena 0,62 l.

Prizore iz Jura i vino Jura, ponajboljih proizvođača a to su: Macle, Berthet-Bondet i Philippe Buttin predstavio je rječju, slikom i organoleptikom Antonio Ivančić, veliki ljubitelj kapljice iz Jura, inače na Plešivici i sam amater-proizvođač vina, uvelike okrenut i maceriranim vinima od bijelih sorata.
CREMANT – Macle; 2008 TRADITION (savagnin & chardonnay) 2008 – Macle; TRADITION 2005 – Berthet–Bondet; TRADITION 2001 – Philippe Buttin; VIN JAUNE 2000 – Philippe Buttin;
VIN JAUNE 1998 – Philippe Buttin; CHÂTEAU CHÂLON 2002 – Berthet-Bondet; VIN DE PAILLE 2008  – Philippe Buttin.

Još nešto za istaknuti, plemenito: Antonio Ivančić odlučio je skupljenu svotu na ime ulaznice za ovu radionicu dati u dobrotvorne svrhe, za liječenje bolesnog djeteta. ■

VERTIKALA PLAVE GREDE – Greda i Plava Greda su osjetno izvan kategorije, vina najsofisticiranijeg nasljeđa starog svijeta koja nemaju cijenu, čija vrijednost debelo nadilazi norme i konvencije sredine odakle potječu. Bez premca su u ovim  krajevima općenito. Riječi su to kojima autor Dnevnika vinopije Nenad Trifunović pozdravlja blatinu hercegovačkog krša u interpretaciji vinara Josipa Brkića. Istinski poznavatelji vina, zaljubljenici, i oni koji još nisu upoznali Brkićevu stranu blatine imali su priliku uživati u godištima 2012.  2011., 2009., 2008., 2007. i 2006.

ZLATNA RUSKA VINA – Suvremeno rusko vinogradarstvo i vinarstvo te nekoliko ruskih vina okićenih zlatnim medaljama na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj prezentirao je u Zagrebu ruski stručnjak za eno-gastronomiju Vladimir Tsapelik.
Evo što on kaže:
Još od devetog stoljeća prije Krista Khazar Kaganate proizvodio je vino. Rusija danas broji više od 100.000 hektara pod vinovom lozom. Glavna vinogradarska područja su Krasnodar, Rostov na Donu, Dagestan, Stavropol…
Ruske sorte su Krasnostop Zolotovskij, Tsimlyanskij Chorny (Tsimlyanskij crni), Plechistik, Sibirkovij. Od kultivara iz Gruzije prisutni su Saperavi R’katsiteli. Od bijelih sorata znanih po uzgoju u zapadnoj Europi tu su Aligoté, Riesling, Pinot Bijeli, Chardonnay, Traminac…., a od crnih Cabernet sauvignon, Merlot, Pinot crni
Rusko vinogradarstvo mora se nositi s dosta hladnim zimama, a prednost po ljeti su velike razlike u temperaturi između vrućih dana i noći, koje su svježe.

Kozaci (Kazaks) uvijek preko zime pokrivaju vinovu lozu. Najstarija autohtona sorta Rusije je Krasnostop
U posljednjih desetak godina tehnologije u podrumu u Rusiji su se bitno promijenile. Oprema je modernizirana, a kupljena je uglavnom od vodećih proizvođača iz Francuske, Njemačke i Italije. Angažiraju se i eno-savjetnici iz inozemstva. U najnovije vrijeme Rusi osvajaju sve više sve sjajnijih medalja na najznačajnijim međunarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice.

Vinarija Abrau Durso

Regija Krasnodar,vinarija Usadba Divnomorskoje u Gelendžiku, i njen vinograd. Proizvodi oko 300.000 boca. Vina dozrijevaju bilo u inoksu ili u drvu. Usadba Divnomorskoje članica je grupacije Abrau Durso, priča se da je ona, zapravo, Putinova! Inače, predsjednik grupacije je – Pavel TITOV!

Najbolje ruske vinarije nalaze se u regijama Krasnodara i Rostova. U području Krasnodara su: Abrau-Durso, Usadba Divnomorskoje, Chateau le Grand Vostock, Lefkadia, Fanagoria, Kuban-Vino, Myskhako, Russian Azov, Vignoble de Gai Kodzor, Burnier, Raevskoje. U dolini rijeke Don (Rostov) su pak Vedernikov, Tsimlyanskoe wines JSC, Villa Zvezda. ■

GRAŠEVINA CROATICA – Paralelno s nastupom na festivalu Zagreb Vino & Culinaria.com 2014, članovi udruge Graševina Croatica priredili su, ponajprije za inozemne vinske novinare-goste festivala, i odvojeno kušanje dakako svojih graševina, ali i drugih vina, i večeru uz ta vina. Skupila se, s jedne strane, lijepa grupa proizvođača, od središnje Slavonije do Podunavlja, te, s druge strane stola, lijepa skupina predstavnika medija. Na krajnjoj točki jednoga kraka poredanih stolova s vinarima našla se Jasna Antunović iz Erduta, koja je sjajno prošla na ocjenjivanju Vinske zvijezde  2014 i zakitila se s dvama priznanjima osvojenima na završnom kušanju u doigravanju. Na drugoj krajnjoj točki predstavljao se Iločki podrum, koji će se rado pohvaliti da je najnagrađivaniji hrvatski proizvođač vina, barem u novije vrijeme. Sjajan start za degustatore! ■

Inozemni novinari – Gerhard Eichelmann iz Njemačke, Yair Koren Kornblum iz Izraela i Martin Marian iz Češke kušaju graševinu, ali i druga vina, kod Kristine Lažeta iz Iločkih podruma

Slavonske rošade: donedavno u Feravinu, enologinja Ivana Nemet, koja na slici  toči vino slovenskoj novinarki Darji Zemljič, sad je u PP Orahovica, Igor Hruškar, majstor marketinga nekad u Kutjevu dd sad je također u PP Orahovica, kao i nekadašnji enolog Kutjeva dd Ivica Perak, koji od prije nekog vremena paralelno vodi i svoj vlastiti vinski posjed, a nekad enologinja PP Orahovice Zrinka Jergović sada je pak u Kutjevu dd. Slaven Jeličić (sasvim lijevo), nekad u zagrebačkoj konzultanskoj kući Vinolab,  posljednjih par godina enolog je kod Galića u Kutjevačkom vinogorju… U pozadini – Jenny Šimić, Feravino, debitant u portfelju je cabernet sauvignon vrijedan pažnje, a vrijedan pažnje je i novi syrah…

Novo ime iz Slavonije: Ivo Brzica iz Erduta, koji obrađuje šest hektara vinograda s 30.000 trsova, sorte su Graševina, Chardonnay, Merlot, Cabernet sauvignon i Vranac

I Slavko Kalazić iz Batine uz Dunav krenuo je u duge maceracije bijelih sorata i u tzv. narančasta vina!

VINSKE ZVIJEZDE – U sklopu festivala Zagreb Vino & Culinaria.com 2014 podijeljena su odličja za najbolje ocijenjena vina u akciji Vinske zvijezde što ju je kroz cijelu 2014., s početkom upravo u Esplanadi, organizirao Vinski klub Vite Andrića, Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika. U kategorijama vina od naših domaćih authtonih kultivara, te pjenušaca i visokih slatkih predikata stvari su se iskristalizirale do posljednjeg našeg redovnog ocjenjivanja, a za kategorije bijelih mirnih vina i crnih mirnih vina trebalo je i doigravanje. Evo konačnih rezultata, s redosljedom.

Od svih najbolje ocijenjenih bijelih mirnih vina:
RAJNSKI RIZLING kasna berba 2007 – ENJINGI ⦁ 2. Graševina premium 2010 – Vina Antunović ⦁ 3. Chardonnay premium sur lie 2011 – Vina Antunović

Od svih najbolje ocijenjenih crvenih mirnih vina:
MALBEC MAI 2008 – KAIKEN MONTES (Argentina) ⦁ 2. Ciconia nigra 2011 – Josić ⦁ 3. Zlatan plavac grand cru 2010 – Zlatan otok (Zlatan Plenković)

Najbolje ocijenjeni pjenušac
CLASSIC  brut nature – TOMAC

Najbolje ocijenjeni visoki slatki predikat i ukupno najbolje ocijenjeno vino
SIVI PINOT 2011 Ice Wine / ledena berba – BODREN

Kristalna zvijezda
*
za najbolje vino od autohtone hrvatske sorte grožđa:
Zlatan plavac grand cru 2010 – Zlatan otok (Zlatan Plenković)

 U doigravanju najboljih od najboljih bilo je 19 vina, većma domaćih, samo četiri uzorka bila su iz inozemstva. U komisiji: aktualni sommelijerski prvak kontinentalne Hrvatske Darko Lugarić iz zagrebačkog restorana Agava, Esplanadin sommelijerski veteran Ivan Šneler, zatim enologinja Vuglec-brega Jasminka Šaško, Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino & Culinaria.com, te novinari i organizatori Vinskih zvijezda Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik. Vina je točio Tomislav Kušanin. ■

BIJELI GROZD – Treću godinu za redom, na festivalu Zagreb Vino & Culinaria.com, udruga G.E.T. dodjelila je nagrade Bijeli grozd. Nagrade se odnose ne tek na kakvoću vina nego na intenzitet i uspješnost uključenja pojedinog vinskog podruma i pojedinaca iz vinskog sektora u turističke tokove, kažu Tomislav Stiplošek, predsjednik G.E.T.-a i njegova suradnica Silvija Munda.
Bazirajući rezultate na glasovima publike, ove godine su najbolji vinski podrumi podijeljeni u dvije skupine: regija Primorska Hrvatska i regija Kontinentalna Hrvatska.

Top 5 Primorske Hrvatske za 2014. godinu su, ovim redosljedom: KORTA KATARINA, Orebić; Boškinac, Stara Novalja; Bibich, Plastovo Skradin; Jako Vino, Bol; Tomaz, Motovun

U Top 5 Kontinentalne Hrvatske za 2014. godinu ušli su, također ovim redosljedom: VUGLEC BREG, Krapinske Toplice; Iločki podrumi, Ilok; Bolfan Vinski Vrh, Hraščina; Kutjevački podrum, Kutjevo; Puhelek – Purek, Sveti Ivan Zelina.

Nagradu novinara za 2014. godinu dobila je vinarija Bire iz Lumbarde.

Ove godine uvedena je novost, nagrada Dobar start, kao pohvala vinskom posjedu koji tek nedavno uključio  u turističku ponudu, a krenuo je dobro i s puno entuzijazma. Smatrano je da je bitno onima koji kreću pokazati da je njihov rad primjećen, i time im dati poticaj da ustraju u tom radu.

Ovu pak  nagradu za 2014. godinu dobila je vinarija Stručić iz Ludbrega.

Kao i prijašnjih godina, uz nagrade vinarijama, podjeljena su priznanja onima koji svojim radom aktivno i pozitivno utječu na razvoj vinskog turizma i vinske kulture uopće.
Tako je Priznanje za izniman doprinos razvoju vinske kulture dodjeljeno zagrebačkom wine baru Sherry’s.
Posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u promicanju vinskog turizma, dodjeljeno je doajenima hrvatskog vinskog novinarstva, ljudima koji su, poticanjem i utjecajem na vinare, uvelike zaslužni za razvoj vinskog turizma u Hrvatskoj, a to su:

 

Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši; Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši; Marko Čolić, fotograf revije Svijet u čaši

Namjera je bila, objašnjava Stiplošek, istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati im poticaj za nastavak, a svima ostalima dati poticaj za dodatni trud i razvoj kvalitete sveukupne ponude. Cilj projekta je prvenstveno prezentacija i poboljšanje turističke usluge u vinskom turizmu. ■

ROĐENDAN KOD DIDE – I, posve na kraju, nakon drugog dana festivala, završilo se na slavlju dvaju rođendana istoga dana. Riječ je o rođendanima Marie-Dominique Bačić i Barbare Bačić. Organizacijom fešte u zagrebačkoj konobi Dida, uz nazočnost prijatelja vinara – Bire, Krauthaker, Gracin, Plenković, Kovačević kao predstavnik Stina-vina… – i izvrsnog kvarteta tamburica Ive Paića svoju suprugu Marie i kćerku Barbaru iznenadio je Ante Toni Bačić, marketing menadžer koji je sa suprugom i kćeri na festivalu u Zagrebu nastupio prezentirajući ugledni bordoški Château Haut-Marbuzet, koji je održao radionicu na temu Biodinamika na bordoškim vinskim posjedima i koji je bio medijator između Festivala i Château Angélusa oko radionice te svjetski čuvene vinske kuće u Esplanadi. Odlična spiza u Didi, odlična vina – sva iz trolitrenih boca! – odlično raspoloženje… ■

SVIJET u ČAŠI – Revija Svijet u čaši i ove je godine na festivalu imala svoj kutak. Bili smo smješteni u šatoru uz kuhare bez granica iz udruge Renato. I promovirali novo, 145. izdanje časopisa. Na velikom ekranu prikazivali su se prizori s naših godišnjih svečanosti, publika je mogla prisjetiti se nekih prijašnjih vremena, a i brojnih osoba iz svijeta eno-gastronomije kojih, na žalost, više nema.

Na odlično posjećenome prostoru Svijeta u čaši nudila su se, uz male zalogaje sa sirevima Sirele i mliječnim proizvodima Dukata, vina niza naših proizvođača, među njima posebno pjenušci obitelji Puhelek Purek iz Svetog Ivana Zelina, autorica kojih – Ivana Puhelek je i lice s naše naslovnice 145.
Među ostalima obišli su nas direktor festivala Ivan Dropuljić, pa Juraj Mihaljević iz Iločkih podruma, Nikola Štefanović iz zagrebačkog restorana Potkova, Pajo a i Hadži iz dueta Kraljevi ulice,  Aco Asanović iz Ugostiteljske turističke škole iz Zagreba, glumac Vedran Mlikota, novinar Tomislav Radić, pa, u ženskom pokretu, Jadranka Rilović, direktorica Drugog programa Hrvatskog radija, ruska turistička i eno-gastro novinarka Oksana Krapivko iz  Sankt Peterburga, Karin Mimica iz opatijskog Gastronauta, vinari Zlatan Plenković i Vlado Krauthaker, s njima je došao i ugostitelja Željko Radić, vlasnik jednog od najuglednijih bečkih restorana Kornat, a sa kćerkom Sanjom uključen i u vođenje zagrebačkog Apetit Cityja…

SuČ – 12/2014.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ