TERAN i REFOŠK

 

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ISTA OBITELJ, ODVOJENI IDENTITETI!

Priredio Željko Suhadolnik

Google translater: http://translate.google.com/translate_t 
 
OLYMPUS DIGITAL CAMERATeran crni   (crtež: Greta Turković)

DO PRIJE NEKOG VREMENA DRŽALO SE ČVRSTO DA JE RIJEČ O JEDNOM KULTIVARU VINOVE LOZE ALI S RAZLIČITIM EKSPRESIJAMA OVISNO O MIKRO-TERROIREU. SUVREMENIM ZNANSTVENIM METODAMA UTVRĐENO JE DA JE RIJEČ O DVAMA DODUŠE MORFOLOŠKI VRLO SLIČNIM KULTIVARIMA, KARAKTERISTIČNIMA ZA ISTARSKI POLUOTOK i SLOVENSKI i TALIJANSKI KRAS/CARSO TE VINOGORJE COLLI ORIENTALI DEL FRIULI

Priča o Teranu i Refošku vrlo je dugačka. I komplicirana! S obzirom da se oba kultivara tradicijski uzgajaju na prostoru što se nalazi u trima državama i obuhvaća tri različite nacionalnosti, te budući da su ti kultivari morfološki vrlo slični, pitanje identiteta tih dviju sorata odavna privlači pažnju, kako radi preciznog razjašnjenja s aspekta nauke da znanstvenici budu zadovoljni, tako i s aspekta pravilnog označavanja sortimenta u vinogradu pa, kao slijed toga, pravilnog označavanja vina na etiketi i, što je danas bitno, u poslovnome smislu – u marketingu, konkretno za uspješno stvaranje jakih robnih maraka i za zaštićivanje i na međunarodnoj razini tih robnih maraka kao vlastitih posebnosti, naime to omogućuje stjecanje bolje pozicije na tržištu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANi nakon dosta vremena od prvog vala ogorčenja na to da se zbog slovenske zaštite vina Teran s Krasa drugi terani ne smiju nalaziti na tržištu EU pod nazivom te sorte, javnost, na žalost, ne zna točno zašto se, i kako se, takva zaštita mogla dogoditi. Na Konferenciji o Teranu u zagrebačkom hotelu Antunović (organizacija: Vinistra i Vinart, moderiranje Saše Špiranca), u radnome dijelu za predavačkim stolom uz predsjednika Vinistre Nikolu Benvenutija koji je imao uvodnu riječ i prof. dr. sci. Edija Maletića zaduženog da iznese znanstveni aspekt  te Franka Lukeža, predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, koji je govorio o Teranu kroz povijest u Istri, našla se i pomoćnica Ministra poljoprivrede RH Zvjezdana Blažić, a u prvim redovima u dijelu sale za publiku sjedili su Milan Antolović, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, i Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore. Situacija je na konferenciji postala zbunjujuća kad se nakon nekoliko puta izrečenoga da Hrvatska kad su Slovenci zaštićivali teran na razini EU niti jednom nije imala priliku za žalbu, iz publike čulo i to da je svojedobno preko medija javnog informiranja (radio) bilo rečeno da Hrvatska, koju se pozvalo da se očituje glede te slovenske zaštite –nije reagirala!…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Stanovnici hrvatskog dijela poluotoka Istra osobito su senzibilizirani na Teran jer ga smatraju starim svojim domaćim kultivarom. Naglašavaju da je on na našem najvećem poluotoku do prije stotinjak godina bio čak i glavni, vodeći, hranitelj. Spominje se da je potkraj 19. stoljeća u Istri više od 90 posto ukupne vinogradarske površine bilo pokriveno Teranom, a sada u hrvatskome dijelu Istre ima nekih 258 ha Terana. Teran je u hrvatskoj Istri gotovo dvostruko rašireniji od Refoška. Pod Refoškom, spomen kojega se vidi na etiketama vina Koparštine u Slovenskoj Istri gdje se, međutim, ne viđaju etikete s nazivom Teran, u nas se vodi 102 hektara. S obzirom da se Teran unatrag nekih stoljeće i pola često poistovjećuje i brka s Refoškom te kako u susjednoj Sloveniji vinari s Krasa proizvode vino koje nazivaju kraški teran i koje je prije nekoliko godina zaštićeno na nacionalnoj razini kao Teran dobiven od sorte Refošk, pa, potom, s istom formulacijom zaštićeno i na razini Europske Unije tako da po zakonu na snazi u EU od berbe 2013. – godine ulaska RH u EU – na Unijinu tržištu, kamo sada pripadamo i mi, ne smije više biti drugih etiketa vina s nazivom Teran, hrvatskim Istranima je naravno ne samo iz zavičajnih nego i iz gospodarskih razloga i te kako postalo stalo da se stvar izvede što prije na čistac i da se ospori ta briselska EU zaštita, kako bi ponovno pred kupce legalno mogao i teran iz Hrvatske Istre pod svojim sortnim nazivom i kako hrvatski istarski vinari više ne bi financijski trpjeli, veli predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti. Nemaju vinari iz hrvatskoga dijela Istre ništa protiv toga da se crnjak s Krasa označava kao Kraški Teran, želi se samo da se na razini EU prizna i dopusti i oznaka istarski teran. Nemoguće je složiti se s bilo kakvim svojatanjem naziva Teran, jer to je naziv sorte i kao takav vlasništvo je svih.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKonferencija o Teranu okupila je u zagrebačkom hotelu Antunović mnoštvo vinogradara i vinara hrvatske Istre. Svima je stalo da se stvar što prije riješi, naime vino teran iz 2013 čeka da legalno krene iz hrvatskih podruma na tržište

Uz hrvatski dio Istre, u priču o Teranu/Refošku snažno su uključeni geografsko područje sjeverne te naročito sjevero-istočne Italije – Furlanija (Colli orientali del Friuli) i Venecija Julija (Venezia Giulia, Carso kod Trsta odnosno tršćanski Kras), potom, u Italiji, ponešto i pokrajina Emilia Romagna, zatim, i ovdje opet snažno – slovenski pogranični dijelovi uz Italiju konkretno oni na Krasu kod Sežane a i oni u Koparštini, ali i oni oko Vipave.
Što se pak tiče ostalog prostora bivše Jugoslavije, može se reći da je unutra i Makedonija, naime sorta s nazivom Teran uzgaja se i u Makedoniji.

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE

Dugo se, dakle, u relativno novije vrijeme općenito držalo da je Teran isto što i Refošk, tj. jedan isti kultivar vinove loze ali s različitim ekspresijama ovisno o mikro-terroireu. Ali istodobno, bilo je u cijelome tom periodu dosta ampelografa koji su čvrsto smatrali da su to ipak dvije sorte! Malo pomalo, upravo zagovornici toga da Teran i Refošk nisu jedna sorta i nametnuli su se – vjetar u leđa dala im je upravo slovenska EU zaštita praktički naziva kultivara Teran! – svojim stavom, pa se krenulo s opsežnim znanstvenim istraživanjima putem najmodernijih analitičkih metoda, na bazi DNA.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATeran – zabranjeno voće! Crvenu naljepnicu s tim riječima predložio je da se stavi na butelje s Teranom 2013 Gianfranco Kozlović

Ustanovilo se da Teran i Refošk pripadaju istoj grupi, ali i to da jesu svaki sa svojim genotipom i zasebnim identitetom, a ne jedan kultivar u dvjema varijantama, izričajima. To da pri istodobnom spomenu dvaju naziva valja rabiti veznik I, a ne ili, od prije stanovitog je vremena naputak prof. dr.sc. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, vrhunskog stručnjaka koji se s kolegom i suradnikom Ivanom Pejićem sa Zavoda za genetiku i oplemenjivanje bilja istog fakulteta već dugo i tijesno bavi znanstvenim istraživanjima među ostalime i glede porijekla kultivara vinove loze te se, eto, specijalizirao i u dijagnosticiranju sorata, otkrivanju njihova nastanka i njihove moguće rodbinske povezanosti. Skupina znanstvenika na čelu s Edijem Maletićem a u kojoj su bili Jasminka Karoglan Kontić, Darko Preiner, Silvio Šimon, Mario Staver i Ivan Pejić, objavila je 2014. svoj rad o Teranu i Refošku u znanstvenom časopisu Mitteilungen, Klosterneuburg. Profesor Maletić navodi kako bi Teran mogao biti puno starija sorta nego što mislimo, te da su mogući razlog tome da se njemu posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk velika morfološka sličnost i to što kod obadvije sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak. Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i sur., 2010.) u kojima je identificirano sedam različitih genotipova Refoška, nameće se zaključak da je vjerojatno Refošk u svojim različitim jezičnim varijantama zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.
Prof. dr.sci. Edi Maletić, prof. dr. Ivan Pejić, dr. Mario Staver, dipl. ing. Darko Preiner, dipl. ing. Silvio Šimon, i enolog Elvis Visintin te student Vedran Gršković sudjelovali su na prijedlog udruge istarskih proizvođača vina Vinistra 2008. i 2009. godine u projektu Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk.
Projektom Ampelografska i genetička evaluacija sorata vinove loze Teran i Refošk htjelo se definirati ampelografski i genetički profil sorata Teran i Refošk, na temelju toga znanstveno potvrditi ili odbaciti stav da je riječ o jednom kultivaru odnosno hipotezu da se radi o različitim kultivarima ali i, ako se pokaže da je riječ o dvama različitim kultivarima, točno definirati moguće srodstvo među njima. Na temelju rezultata takvog istraživanja koje potvrđuje da su Teran i Refošk ne jedna nego dvije sorte i zašto je tome tako, dade se, dakako, utvrditi u kojim vinogradima, posebice onima u sustavu kontrole zemljopisnog porijekla, ima Terana, i koliko, odnosno gdje ima Refoška, i koliko.

Maletic EdiProf.dr. sci Edi Maletić (lijevo)

Ekipa znanstvenih istraživača u tijeku 2008. je iz 14 vinograda Terana-Refoška na 12 različitih lokacija u Istri – u sjevero-zapadnome, istočnom i središnjem dijelu najvećeg hrvatskog poluotoka i u trsju Ranka Anđelinija, Ivana Jurade, Rina Prelca, Marija Brgudca, Livija Benvenutija, Marina Rossija, Franca Armana i Morena Coronike, uzela po tri trsa za analizu DNA, za genetičku identifikaciju i za ampelografsku evaluaciju i identifikaciju Terana i Refoška. Obradi su podvrgnuta ukupno 42 uzorka.

______________________________________________

ISTERÀN – KREPÀT, MA NE MOLÀT! – Dugo su šutili – je li to baš od njih Hrvatski nogometni savez učio kako se NE oglasiti u trenucima kad se to i te kako očekuje? Napokon su se službeno oglasili: proizvođači terana iz hrvatskoga dijela Istre pojavili su se u Zagrebu na Konferenciji o Teranu/teranu, u organizaciji svoje udruge Vinistra i zagrebačke konzultantske kuće Vinart, koja je, inače, prije nekoliko mjeseci na istome mjestu organizirala uspješnu konferenciju u Sauvignonu bijelome.

Teràn je – Isteràn! I s hrvatskog tržišta, s obzirom da se od 2013. Lijepa naša nalazi u Europskoj Uniji, a Slovenci su naziv Teran za svoje vino s Krasa zaštitili na razini EU. Iako bi sjajan naziv za to vino hrvatskoga dijela Istre bio Istrijan – postoji sinonim Istrijanac, čak i neusporedivo bolji izraz nego Teran stoga što označava – a to je i te kako važno baš s aspekta zaštite i promidžbe – geografsku pripadnost i što, sadržavajući u sebi nekoliko slova i njihov raspored koji istodobno na neki način sugeriraju i naziv sorte, naši niti da čuju o Istrijanu! Može se pričati o povijesti, može se poslušati i izlaganje znanstvenika što se bave identifikacijom sorata vinove loze i dakako uvažiti njihove valjane argumente, ali činjenica je da je zaštita u korist Slovenaca pravno na snazi, i ostaje gorak okus zato što se ono što je bilo nužno nije učinilo prije 12, a sad se, poslije 12, traže rješenja.

Zaštita robne marke ekonomska je kategorija i za njom se posiže da bi se stekla bolja tržišna pozicija, pa – kako se može očekivati od nekoga tko je stekao neku zaštitu da će popustiti u korist nekog drugoga? Nikako da prihvatimo da smo se opekli, i da valja paziti da nam se tako nešto ne dogodi ponovno, vezano uz neki drugi proizvod… Na djelu je u nas sada – inat: stav je istarskih vinara da i dalje na etiketu stavljaju naziv teran. Krepàt, ma ne molàt! Bilo je i duhovitih iskaza: naljepnica preko etikete terana na bocama svih vinara hrvatske Istre s rečenicom: Teran – zabranjeno voće

Ako ne dođe do dogovora sa Slovencima, tužit će se, čulo se, EU zbog priznavanja zaštite na neispravnim temeljima. Kolike su zapravo šanse da doista EU u slučaju naše tužbe poništi zaštitu proizvođačima s Krasa? Ponavljam: predstavnici Ministarstva poljoprivrede RH govore da Hrvatska ni u jednome trenutku nije imala mogućnost za žalbu na odluku EU o priznavanju zaštite Slovencima, a u našim elektronskim medijima svojedobno kad je tema bila medijski vruća objavljeno je da se Hrvatska nije oglasila na pitanje ima li primjedbu na slovensko traženje zaštite. Pravnik koji razmišlja pragmatično pravnički, a ne i emocionalno vođen domoljubljem, prava je osoba za odgovor na to pitanje. Upitao sam osobe iz vrha Vinistre imaju li uopće u svojim redovima pravnika koji treba upozoriti na vrijeme na neke stvari i sugerirati poteze udruge sukladno tim upozorenjima – a to je na konferenciji i spomenuo istarski vinogradar/vinar Franco Cattunar – odgovor je bio da pravnika nemaju….■

_________________________________

NEPRIMJERENO KORIŠTENJE NAZIVA KAO SINONIMA

Dobiveni rezultat da su Teran i Refošk dvije sorte potvrdio je ono što su već dosta prije zastupali neki talijanski autoriteti, osobito, primjerice, ugledni talijanski profesor Antonio Calò, koji u svojoj još 2001. godine izdanoj knjizi, gdje je obradio više od 200 sorata, Teran kao kultivar odvaja od Refoška. On već tada objašnjava i zašto je toliko rašireno i duboko bilo uvjerenje da je riječ o jednoj sorti u više varijacija: zabunu je uvelo neprimjereno korištenje nekih naziva konkretno kamen smutnje uvelike je posijao kao sinonim za Teran krivo rabljeni Refosco dal peduncolo rosso (Refošk s crvenom peteljčicom)…

Znana vinska spisateljica Jancis Robinson u knjizi Vodič vinskim sortama svijeta objelodanjenoj 1996. piše da se od podvrste Refošk zvane na Krasu Teran na Krasu proizvodi vino nazvano teran. Robinson navodi da se Teran prvi put spominje u dokumentu od 13. studenoga 1340. godine a vezano uz uzgoj, u Barbanu u Istri, Rabiole Malvasie Terrano bianco (bijeli) i vermiglio (crni) Moscatelo e Pignolo. Spomenute su i bijela i crna varijanta, a preživjela je samo crna.

Prof. dr. Nikola Mirošević, svojedobno čelni čovjek Zavoda za vinogradarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u svom Ampelografskom atlasu izdanome 2003. godine donosi prilog samo o Teranu i tu spominje da je Teran sa zelenom peteljkovinom stara crna sorta koja se i pod nazivom Refošk (Refosco) od davnih vremena uzgaja u Istri i u susjednim područjima

Evo što je o Teranu u literaturi pronašao porečki enolog i znanstveni i prosvjetni radnik dr. Mario Staver:

Kroz povijest, Teranom i Refoškom bavili su se mnogi stručnjaci, koji su se glede njihove različitosti odnosno sličnosti i identičnosti i bitno razilazili. Po nekim izvorima, Teran se spominje 14. kolovoza još davne 1390. godine, tada je zabilježeno da je njime darivan carski ambasador grof Di Lozo, kojemu je poklonjeno 20 ingastariisa, odnosno keramičnih posuda određenog volumena s tim vinom… To je također u netom spomenutoj njenoj knjizi Vodič vinskim sortama svijeta iz 1996. navela i Jancis Robinson.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPorečki enolog i znanstveni radnik Mario Staver (desno), s Kristijanom Damjanićem u publici na Konferenciji o Teranu u Zagrebu

Prvi opis Terana iz Istre, pod nazivom Il Terrano di Barbana, datira iz 1824. godine, a 1876. godine pojavljuju se tri opisa za Refošk – Refošk s crvenom peteljkom, Refošk s bijelom peteljkom, te Refošk slatki. Autor Del Bello tvrdio je da su Teran i Refošk kao nazivi sinonimi za istu sortu. Međutim 1887. izlaze novi, odvojeni opisi za Teran i za Refošk s crvenom i Refošk sa zelenom peteljkom. Autor Hugues 1889. godine spominje Teran iz Kringe, Teran iz Kanfanara, te Refošk pasozobac i Refošk iz Izole. Libutti (1913.), koji je bio stava da su Teran i Refošk jedna sorta, veli da se Teran uzgajan na kraškome tlu rabi za proizvodnju vina Refosco del Carso! Libutti je bio i mišljenja da su Teran sa zelenom i Teran s crvenom peteljčicom rezultat ambijentalnih okolnosti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANa Konferenciji o Teranu u Zagrebu bilo je više slovenskih novinara. Jedan od njih – Jože Rozman, u razgovoru je s predsjednikom Vinistre Nikolom Benvenutijem

A Vivoda 1996., stotinjak godina nakon Huguesa, izlazi vrlo žustro s tvrdnjom da su Teran i Refošk dvije različite sorte, i to podupire jednom od glavnih morfoloških razlika između Terana i Refoška a riječ je o tome da je unutarnja strana lista
Terana dlakava, dok je list Refoška gladak. Isti autor iznio je i podatak o postojanju dva tipa Terana – jednoga s crvenim peteljčicama a drugoga sa zelenim peteljčicama.

Kako je znanost napredovala i nudila sofisticiraniju opremu za znanstveni rad, tako se išlo sve dalje u novim spoznajama. Počelo se sve jače spominjati postojanje grupe Refoška, u kojoj se našao i Teran. Usporedbe DNA profila pokazale su da je Teran iz Istre u Hrvatskoj, kojega se često, i krivo, poistovjećivalo s Refoškom s crvenom peteljkovinom, identičan s Refoškom iz Istre i s Refoškom u Sloveniji (Maletić i dr, 1999. te Kozjak i dr., 2003). Usporedbe DNA profila što su ih provele i druge ekipe eminentnih stručnjaka govorile su da je Teran isto što i Cagnina u talijanskim pokrajinama Furlanija te Emilia Romagna, te isto što i Rabiosa nera u Breganzeu (Vouillamoz). Po riječima prof. dr. sc. Edija Maletića, službena nacionalna lista sorata u Sloveniji (MKPG 2011) spominje sortu Refošk kao sinonim sorte Refosco d’Istria, međutim velike rasadničarske kuće u Italiji (VCR 2005; VCR 2007) drže Refosco d’Istria sninonimom za Teran i tako se i postavljaju u ponudi: ti rasadnici nude odvojeno cijepove Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana. U najvećoj većini vinograda u hrvatskome dijelu Istre provjerom uzoraka označenih kao Teran i utvrđeno je da je doista riječ o genotipu Terana, a provjerom u vinogradima u hrvatskoj Istri u kojima je kao sorta deklariran Refošk s time da su cijepovi bili kupljeni u slovenskim rasadnicima pokazalo se da im genotip odgovara ne Refošku, nego Teranu! Iz toga je moguće izvesti zaključak da na Krasu i nisu sva tamošnja vina deklarirana kao kraški Teran dobivena uistinu, kako se službeno navodi, od Refoška. Koliko je onda, zapravo, vina deklariranoga kao Teran proizveden na Krasu od sorte Refošk doista od Refoška, a koliko od Terana?

Može li i hoće li to izmijeniti stvar sa EU-zaštitom dalje – vidjet će se. Istarski proizvođači obuzeti inatom najavljivali su u Zagrebu na Konferenciji o teranu krajem 2014. da će na svoje etikete i dalje stavljati izraz Teran, što ih može koštati kazne, dok za slučaj da ne dođe do nekog dogovora izravno između proizvođača pa i politike s hrvatske i slovenske strane (a Slovenci zasad stoje na stanovištu da je njihova EU-zaštita terana za njih gotova stvar), hrvatska strana najavljuje tužbu, mada, zbog zakonske zabrane označavanja Teran na etiketama iz hrvatske Istre zabrinuti predsjednik Vinistre iznosi kako spletke neće pridonijeti boljem plasmanu terana, te kako se to vino može bolje prodavati samo iz godine u godinu rastućom kvalitetom te stabilnošću u kakvoći kapljice. Tužba, ako je bude, s hrvatske strane išla bi ne protiv Slovenije nego protiv EU, a s obzirom da je riječ kako se sada pokazuje o u EU priznatoj a ne posve preciznoj specifikaciji vezanoj uz proizvodnju (nije, dakle vino s Krasa teran od Refoška nego taj teran može biti i od Terana), možda će ipak morati doći do revizije zaštite na razini EU, i postignuća da vinari iz hrvatske Istre svoj teran smiju označavati kao istarski teran…

BOJA KATRANA

Kao SINONIMI Terana crnoga u literaturi su se dosad najčešće spominjali Istarski Teran, Istrijanac (sa zelenom peteljčicom), Terrano d’Istria, Terrano del Carso, Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Cagnina, Crodarina, Teran noir, Teran blauer, Teran black…

Grasevina 2013 - Wine Grapes RobinsonDebela knjiga Wine Grapes, vodič kroz 1368 vinskih sorti svijeta, autora Jancis Robinson, Julie Harding i Joséa Vouillamoza

U najnovijem vodiču vinskim sortama svijeta Jancis Robinson, te njeni kolege José Vouillamoz i Julia Harding u 2012. godini objavljenoj debeloj knjizi WINE GRAPES – a complete guide to 1368 vine varieties, navode, kao sinonime Teranu, nazive Cagnina (Furlanija, i Emilia Romagna), Crodarina, Rabiosa nera (Breganze), Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Refosco Terrano, Refošk, Terrano del Carso, Terrano d’Istria.
Kao krivo rabljeni sinonimi za Teran znaju se koristiti Refošk s crvenom peteljkom ili Refosco dal peduncolo rosso, Refosco nostrano, Refoscone, Refosco di Faedis, zatim Raboso, pa i Dolcetto.

PORIJEKLO: U vodiču Vinske sorte svijeta Robinson, Harding i Vouillamoz, koji su se glede kultivara u stvaranju knjige koristili izvorima/podacima od uglednih stručnjaka s terena, dakako i iz Hrvatske, govore da je Teran vrlo stara sorta s područja što obuhvaća Kras, s obje strane državne granice između Slovenije i Italije dakle ide slovenskim i talijanskim teritorijem, zatim jugozapadni dio Slovenije, te Istru. Hrvatski komunikatori priklonit će se tvrdnji da Teran crni i potječe baš iz Istre. Na žalost, u institucionaliziranome smislu nije mu se u eventualnoj njegovoj domovini hrvatskoj Istri posvetila dovoljna pažnja, i to dakako nije rezultiralo odgovarajućom zaštitom na nacionalnome nivou, koja bi bila temelj za zaštitu i na razini EU. Kod Kraškoga terana Slovenci su bili organiziraniji i hitriji.

Jancis RobinsonWine Grapes – Jancis Robinson (lijevo) i Julia Harding. Piju li to one – teran?

SVOJSTVA: Naziv Teranu, pretpostavka je, dolazi od njemačkoga Ter, što znači katran i vezuje se uz njegovu tamnu boju. Upravo jedno od svojstava terana je neprovidna rubinska boja s ljubičastom nijansom i toliko tamna da se doimlje gotovo crnom.
Sorta Teran crni voli bolje vinogradske položaje – odgovaraju joj manje plodni, kraški tereni i izrazito južne ekspozicije. Teran je otporan je na kasni mraz i na gljivična oboljenja. Srednje je kasna do kasnija sorta po dozrijevanju, dospijeva za berbu obično potkraj rujna – početkom listopada, puna tehnološka zrelost nastupa najčešće u prvoj dekadi listopada. Prinos je solidan.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU sklopu Konferencije o Teranu održane su i degustacija mlađih (2013. i 2012.) i, posebno, još i degustacija odležanih terana (od 2011 do – 2005!) Bilo je ovo na neki način službeno pretpremijerno kušanje terana iz berbe u godini ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, a koji, čulo se, još čeka u podrumima dozvolu da izađe i legalno s etiketom Teran pred kupce. Moguće je da se neki proizvođači snalaze prodajom terana rinfuzno, bez etikete, ali terane 2013 od Trapana, Agrolagune, Fakina, Kozlovića i Tomaza koji su prezentirani na kušanju bilo bi zaista šteta plasirati banalno i anonimno kao otvorena vina, oni su pokazali da kakvoćom svakako zavrjeđuju butelju i lijepu opremu.
 Dolje su istarski vinari Klaudio Tomaz,  Miroslav Latal (Agrolaguna), Gianfranco Kozlović, Bruno Trapan, te Marko Fakin i Geržinić, koji su prezentirali mlađa vina, i moderatori radionice Ivo Kozarčanin i Darko BaretićOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Miris vina teran je dosta izražen, bude naglašeno voćni i daje na tamno šumsko bobičasto i jagodičasto voće, poput borovnice, crnog ribiza, kupine, od koštićavog voća tu će se naći višnja. U principu vino iz šire produkcije ne karakterizira visoki alkohol, on se u velikom broju slučajeva kreće u okviru 11,5 do 12,5 vol %, međutim ambiciozniji proizvođači, koji žele pokazati kako se od Terana mogu postići vrlo ozbiljni eno-uradci, dakle nešto znatno više od svježe jednostavnije brzopotrošne kapljice, pažljivijim izborom terena za vinograd, prikladnim radom u trsju, niskim prinosima i selekcijom grozdova pa i bobica uspijevaju dobiti vrlo kompleksna i alkoholno jača, upečatljiva vina za pamćenje. Kad je Teran sa zaista najboljih pozicija i uz jako nizak prinos te i iz jako dobrog godišta, on dosegne i 13,5 vol % i više, čak i do gotovo 15 vol %, vidljivo je to iz primjera nekoliko proizvođača iz hrvatske Istre. Tek u novije vrijeme krenulo se u hrvatskome dijelu Istre s tim ambicioznijim pristupom, koji uključuje duže maceracije ali i duže vrijeme dozrijevanja terana u drvenim bačvama i potom još neko vrijeme čuvanje u butelji. Od prosušivanoga grožđa Terana moguće je dobiti odlično desertno vino. Među ambicioznim proizvođačima terana u Hrvatskoj Istri čija vina od te sorte se u ovome trenutku pokazuju najkompleksinjima i najkompletnijima svakako su Moreno Coronica i obitelj Benvenuti, interesantni terani s dugim dozrijevanjem u drvenim bačvama nađu se i od kuće Roxanich, koja i inače u proizvodnji vina vozi vlastitim kolosijekom, spomenuti se mogu i Moreno Degrassi i Marino Markežić Kabola...
Među boljim i afirmiranijim proizvođačima kraškoga terana su pak Boris Lisjak, Primož Štoka, Edvin Širca sa sežanske te Benjamin Zidarich s tršćanske strane.

U ustima vino, i kad nije s visokim alhoholom, ostavlja dojam lijepe punoće. Uz jako tamnu boju, stvojstveni su mu visoki stupanj ukupne kiselosti i priličan sadržaj ekstrakta. Vino je tanično ali ne suviše. S obzirom upravo na to da mu je kiselost vrlo izražena, te s obzirom i na tu stanovitu taničnost, kad je iz slabijih godišta i ako se neprikladno radi u vinogradu, kao i ako se ne provede malolaktična fermentacija i ako se vino prebrzo počne trošiti, ono u ustima može djelovati agresivno. Ukupna kiselost kreće se od nekih 6,0 g/lit do i 10 g/lit, a zabilježeno je čak ekstrem i do 14 g/lit, pH je vrlo dobar, obično bude od 2,8 do 3,5.

Zbog jače kiselosti te i u slučaju kad nema visoki alkohol, teran se nerijetko preporučuje kao učinkovito sredstvo za otvaranje apetita. Prati ga i glas da je dobar za poboljšanje krvne slike. Teran zbog svoje voćnosti i svježine može biti vrlo prikladan kao ljetno crno vino.

RACIMULUS FUSCUS

Što se tiče pak Refoška, prof. Antonio Calò iz Italije navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije. U knjizi Vino è … koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv sortne obitelji raširene u Furlaniji i Venetu, međutim nazočne, u malom opsegu, i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk, po njima, pripada Furlaniji, tamo je bio najznačajnija sorta dok, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi, oni navode, Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom. Knjiga Vino è… ne obrađuje posebno Teran.

RefoskRefošk

U najnovijem vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:
SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.
Evo i o PORIJEKLU: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u današnjoj Hrvatskoj…
Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:
– Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
– Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
– Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
– Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
– Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
– Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss.

Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Refoška ima na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski povezan: to je unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. A Marzemino je roditelj Refoška s crvenom peteljkom! Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone (od Corvine i Rondinelle proizvodi se čuveni Amarone della Valpollicella). Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAO sljubljivanju u gastronomiji govorili su sommelieri Danijela Kramarić, Sandi Paris i Siniša Škaberna

SVOJSTVA: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima. Refošk dobro nakuplja slador, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa 13 pa, na Koparštini, i sa 13,5 vol %, a u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, i sa 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…). Giorgio Clai iz okolice Buja ima vino označeno kao Refošk Brombonero iz 2007. (tvrdi mi da je doista riječ o Refošku!)  s gotovo 15 vol %! Moguće je da su ponajbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te područje kod Kopra.

teran mladiČaše: Teran, refošk – mlađi, gore, i  teran, refošk – duže odležani (dolje)teran odlezani

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0  g/lit.
JELO i SERVIS: teran i, pogotovu, refošk traže jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Teran predviđen da se pije već iduće godine nakon berbe poslužite na 14 do 16 Celzijevih stupnjeva i iz manje čaše, mlađi refošk nešto topliji, a ambiciozno rađene teran s većim alkoholnim stupnjem i refošk na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.♣
___________________________________________________________________.

Svijet u casi logoSuhi u casi logoVINITALY 2015 – SPECIJALNO IZDANJE
Verona, 22 – 25. ožujka 2015.

Za 22. do 25. ožujka 2015. sajamska kuća VeronaFiere priprema specijalno izdanje Vinitalyja 2015 (www.vinitaly.com ) na svom sajmištu u Veroni. U skladu s tradicijom, Vinitaly će i ovaj put biti ne samo internacionalna smotra ponajboljih vina, nego i revija maslinovoga ulja i drugih proizvoda od masline i na bazi masline, pod nazivom Sol&Agrifood, te izlog opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, ali i uljarstvo Enolitech. Upravo sinergija triju događanja u jednoj manifestaciji čini posebnu snagu priredbe na sajmenoj pozornici VeronaFiere, kuće koja – zasad jedina u svijetu –  totalnim prikazom, od opreme za vinograd i maslinik i opreme za vinski podrum i uljare do samih gotovih proizvoda – nastoji, i odlično uspijeva, u poslovnom smislu promovirati vinski i maslinarski sektor.

U predvečerje Vinitalyja, 21. ožujka 2015., u povijesnom veronskom zdanju Palazzo della Gran Guardia (www.operawine.it ) vrata otvara OperaWine s ponudom najboljih talijanskih vina. Sa svojim špicama nastupit će 100 najznačajnijih proizvođača plemenite kapljice s Apeninskog poluotoka, i prilika je to da se u nekoliko sati otkriju dragulji talijanskoga vinarstva. Selekciju tih stotinjak izlagača napravila je znana američka vinska revija Wine Spectator.
U svjetlu sve oštrije konkurencije pokazuje se da nastup na Vinitalyju može značiti vrlo mnogo u stjecanju povoljnije pozicije na tržištu. Potvrdu o tome daju odgovori s visokom dozom zadovoljstva na pitanja postavljena u anketama provedenima među izlagačima ali i posjetiteljima na kraju sajma Vinitaly 2014. Pokazalo se da je kroz četiri dana trajanja sajma 68 posto inozemnih kupaca sklopilo ugovore za kupnju, a 73 posto pronašlo je i nove dobavljače. Ista anketa govori i o tome da je 97 posto izlagača potvrdilo je svoj ponovni nastup, u 2015. godini.

Vinitaly kusaonicaVinitaly se pobrinuo da da vinski trgovci imaju zaseban prostor u kojemu mogu degustirati vina na miru i koncentrirano, što je praktički nemoguće na štandovima zbog velike gužveVinitaly kusanje

Svake godine VeronaFiere intenzivno radi na tome da na sajam privuče što više kvalitetnih trgovaca i ugostitelja, i to s najvažnijih i najzanimljivijih međunarodnih tržišta. U to se ulaže sve više ne samo napora nego i materijalnih sredstava. Ostvareni su i stalno se ostvaruju novi kontakti s odgovarajućim ustanovama i udruženjima u sektoru u drugim sredinama. Na posebnu želju da se još pojača posjet Vinitalyju s vodećih europskih tržišta provode se i separatne akcije za povećanje dolazaka kupaca naročito iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Selekcija posjetitelja, zahvaljujući novom sustavu registracije za dolaznike bit će pedantnija nego što je bila proteklih godina.

U 2014. netto izlagačka površina prostirala se na 91.140 četvornih metara, a s pridodanim posebnim prostorima namijenjenima degustacijama ukupna površina prešla je 100.000 četvornih metara. Vinitaly 2014 zabilježio je 4111 izlagača iz 22 zemlje, a među 155.109 posjetitelja iz faha bilo ih je 36,41 posto iz inozemstva, iz 119 zemalja. Na Vinitaly 2014 stiglo je 1597 novinara iz čitavoga svijeta.

Za podrobne informacije o tome kako doći do bespolatne profesionalne ulaznice  za Vinitaly 2015  molimo kontaktirati  predstavnika VeronaFiere za zemlje Alpe-Jadran na http://www.mz-consulting.org

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: